SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ ARHEOLOGIJE

Željko Grabovac

BRONČANO DOBA SARDINIJE

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Dražen Maršić

Mostar, siječanj, 2018.

 SADRŽAJ

UVOD.................................................................................................................... 1
1. PRAPOVIJESNA SARDINIJA ...................................................................... 2
2. NURAGIJI ...................................................................................................... 3
3. GROBNA ARHITEKTURA .......................................................................... 4
4. VJERSKA MJESTA ....................................................................................... 5
5. UMJETNOST ................................................................................................. 6
5.1. Divovi Monte Prama ................................................................................................... 6
5.2. Brončana skulptura ...................................................................................................... 7
6. NURAGIJSKA NASELJA ............................................................................. 8
ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 10
POPIS ILUSTRACIJA ........................................................................................ 11
LITERATURA .................................................................................................... 12
 UVOD

U ovom seminarskom radu baviti ćemo se brončanim dobom Sardinije. Uz pomoć

raznih autora, članaka te drugih izvora, pokušati ćemo reprezentirati nuragijsku
civilizaciju koja je ostavila bitne tragove na području Sardinije, u svim pogledima jedne
napredne civilizacije te svim pogledima razvoja, bio to kulturni, umjetnički, vjerski ili
bili kakav drugi.

Sardinija je drugi po veličini otok u Sredozemnom moru s površinom od oko 24 000

četvornih kilometara. Više od 25 % otoka označeno je kao nacionalni park ili
regionalni park u svrhu očuvanja faune i flore. Sardinija je specifična po nuragijima,
odnosno monumentalnim građevinama koje mogu biti visoke i preko 15 metara, a ima
ih diljem otoka. Sama nuragijska civilizacija je i dobila ime upravo po nuragijima, a
nastala je u ranom brončanom dobu, otprilike oko 1800. g. pr. Kr. Smatra se da su
Sardinjani autohtono stanovništvo koje se tu nalazilo još od prapovijesnih vremena.

Nakon upoznavanja sa samim prapovijesnim dijelom, posvetiti ćemo pažnju nuragijima,

te svetim mjestima koja su imala bitnu ulogu u životu Sardinjana. Bitno je spomenuti i
monumentalne grobnice tzv. tombe dei giganti ili divovske grobnice, koje su
karakteristične za nuragijsko razdoblje. Ovih grobnica najviše ima u središnjoj i
sjevernoj Sardiniji. Spomenuti ćemo i Sardinijsku umjetnost koja nije nepoznata,
upravo suprotno poznajemo je preko brončanih figura, kamenih skulptura, preko
figuralne plastike itd.

1
 1. PRAPOVIJESNA SARDINIJA

Prvi tragovi ljudskog postojanja na Sardiniji mogu se pratiti još iz kasnog paleolitika, a
ti tragovi uključuju alatke od velikih krhotina kamena. Materijali koji su korišteni
tijekom ranog paleolitika također su poznati. Prema nekim istraživačima hominid po
nazivu „Nur“ prvi je kolonizirao Sardiniju već u donjem paleolitiku. Najstariji ostatci
homo sapiensa u Sardiniji potječu iz gornjeg paleolitika, a važan nalaz je špilja
Corbeddu.

Špilja Corbeddu je iznimno važna jer su u njoj pronađeni najstariji ostatci homo
sapiensa u Sardiniji. Iskopavanja u špilji počela su 1982. godine, špilja je oko 130
metara i ima tri sobe. Prva soba je dosta mračna, tu je dosta suho i prikladno za život
čovijeka. Koridor vodi do druge prostorije u kojoj je pronađeno najviše kostiju, a u
treću sobu se dolazi malim tunelom koji se odlikuje vapneninčkom formacijom.

U špilji su pronađena tri ljudska fosila. Godine 1933. pronađena je ljudska falanga koja
se datira 20 000. g. pr. Kr. Također je pronađena ljudska temporalna kost i čeljust te su
datirani 13 550 g. pr. Kr. Važnost ovog nalazišta je ta što u jednoj špilji imamo nalaze
koji sežu od paleolitika, mezolitika te drevnog neolitika. Sam mezolitik je razdoblje koji
slijedi nakon paleolitika, a manifestira se profinjenijom izradom samih alatki.

Sl. 1. Prikaz iz špilje Corbeddu (preuzeto iz:

https://www.tripadvisor.com/Attraction_Review-g608915-d7103842-Reviews-
Grotta_Corbeddu-Oliena_Province_of_Nuoro_Sardinia.html. jpg)

2
 2. NURAGIJI

Nuragiji su ogromne kamene kule koje mogu biti visine i do 20 metara. Bitno je
naglasiti da su se nuragiji gradili bez ikakve cemente smjese koja bi poslužila kao
vezivni materijal, već se od dna gradi većim kamenim blokovima, te kako se ide prema
vrhu, koriste se manji komadi kamena. U početku su nuragiji bili jednostavne građe,
odnosno tlocrta, međutim u kasnijem razdoblju postaju sve složeniji. Više nije samo
središnji toranj, već se dodaje više tornjeva koji su ojačani debelim zidom. Također se
smatra da su složeni nuragiji imali i političku i vojnu funkciju, vojnu jer su neki nuragiji
imali puškarnicu izvana. Neki od važnijih složenih nuragija su: Su Naruxi- Barumini,
Nuraghe Genna Maria u Villanovaforru itd.

Nuragiji su građeni po cijelom otoku i procjene se razlikuju, ali sa sigurnošću se može

reći da ih ima od 6-9 tisuća. Oko samih nuragija često su bila smještena sela, u svhu
same zaštite. Nuragiji su najčešće bili stožastog ili koničnog oblika. Nuragiji su građeni
ma mjestima odakle je se pružao dalek pogled na sve strane. Najnovija teorija kaže da
su nuragiji bila nezavisna mjesta tj. gradovi države, koji su tvorili federaciju, a samoom
gradnjom nuragija se određivala granica između pojedinih nuragija. S gledišta tehnika
gradnje Sardinija se dosta više ističe u odnosu na druge mediteranske zemlje u to
vrijeme.1

Sl. 2. Prikaz nuragija Losa (preuzeto iz:

https://www.tharros.info/ViewGallery.php?cat=111&lng=en.jpg)

1
PALLOTINO 1950, 153.

3
 3. GROBNA ARHITEKTURA

Divovske grobnice prikazuju monumentalnu grobnu arhitekturu brončanog doba

Sardinije. Divovske grobnice mogu biti duge i do 30 metara, a sastoje od izdužene
grobne komore od kamenih ploča postavljenih vertikalno u tlo, poklopac je analogan,
ponekad tablični, s vodoravnim pločama ili s koraljnim zidovima.2 Danas je još uvijek
aktualno pitanje, tko je zapravo bio pokopan u ovim grobnicama? Smatra se da su
grobovi divova bili kolektivne grobnice za sve članove zajednice, bez obzira na razlike
prema dobu, spolu ili bilo kakve druge razlike. Posebnost nuragijske Sardinije je da su
ove kolektivne grobnice uvijek bez grobnih dobara bilo koje vrste. 3 Međutim isto tako
je izgledno da je kroz evoluciju same nuragijske civilizacije, samim time i evolucijom
naroda, došlo do izdizanja određenih obitelji, ili članova koji se zasigurno nisu pokapali
kao ostali.

Sardinjani su pored Velike Majke štovali i boga Bika (muški ekvivalent božice Velike
Majke?). Također se u grobnicama često može naći urezana glava bika, baš kao simbol
tog vjerovanja. Osim ovih divovskih grobnica, također postoje i tafone grobovi. Tafone
grobovi su grobovi koji se nalaze u malom prirodnom udubljenju (tafonu), a samo je
udubljenje nastalo kao rezultat prirodne erozije granita.

Sl. 3. Prikaz rekonstrukcije „divovske grobnice“ ( preuzeto iz:

https://www.scribd.com/document/72888652/Nuragic-Civilization. jpg)

2
MELIS 2003, 31.
3
FOKKENS – HARDING 2013, 674.

4
 4. VJERSKA MJESTA

Vjerski objekti na Sardiniji najčešće su usko vezani sa svetim bunarima i svetim

izvorima. Vidljivo je iz arheoloških nalaza da je voda u religiji Sardinjana igrala bitnu
ulogu. Također je vidljivo iz nalaza da su svetišta, hramovi kolibe te druge građevine
izgrađene u blizini svetih bunara. Sveti bunari su bili građeni tehnikom kao i nuragiji,
koriste se grubi blokovi, koristeći tehniku suhozida (bilo kakav vezivni materijal nije
upotrijebljen).

Također postoje sveti bunari koji su izgrađeni od rezanih kamenih blokova s više
preciznosti a takav primjer svetog bunara je Santa Cristine u Paulilatinu. Često se na
dnu svetog bunara mogu pronaći zavjetni predmeti od keramike i bronce. Osim svetih
bunara imamo i druge vjerske građevine poput megaronskih hramova koji imaju
pravokutnu formu, s bočnim zidovima koji koji se pružaju prema vani, a mogu biti
pronađeni zajedno s drugim religioznim zgradama. Najčešće se hram sastoji od više
prostorija. Postoje i slučajevi gdje je na istom mjestu pronađeno više hramova. Bitno je
spomenuti i prikaze životinja koji su zasigurno imale ulogu u religiji Sardinjana. Prikaz
bika, golubice te drugih životinja zajedno s mitološkim prikazima su dosta česti.

Sl. 4. Prikaz „svetog bunara“ (preuzeto iz:

https://www.pinterest.com/pin/360921357609960586/. jpg)

5
 5. UMJETNOST

Vidljivo je da Sardinjani u nuragijsko razdoblje nisu bili zakinuti u smislu umjetnosti, o

tome nam najbolje govore skulpture, bile one u kamenu ili bronci. Bitno je spomenuti
da ima i nacrta u keramici ali oni nisu toliko zastupljeni. Umjetnička djela najčeće su
usko vezana za religiju i vjerovanja Sardinjana, što je bilo uobičajno u prapovijesna
vremena. Nuragijska umjetnost se također može vidjeti na ukrasima raznih predmetima
poput: britva, fibula, mačeva, narukvica te bodeža i dr. Bitno je naglasiti da je
nuragijska civilizacija izrađivala i u plastici, imamo animalističke i humanističke
prikaze. Bitno je spomenuti votivne mačeve koji se mogu često pronaći u hramovima, a
oni su zapravo najranija nuragijska brončana proizvodnja.

5.1. Divovi Monte Prama

Divovi s Monte Prama čine skupinu kamenih skulptura pronađenih na nekropoli Monte
prama koja se nalazi u podnožju istoimenog brda. Nalazište je otkriveno slučajno, od
strane seljaka zemljoradnika na tom području. Prvo iskopavanje provedeno je 1975.
godine, drugo iskopavanje provedeno je između 1977. I 1979. godine. Tijekom prvog
iskopavanja identificirano je desetak grobova koji se sastoje od kamenih cista (mali
kameni lijesovi), a tijekom drugog iskopavanja otkriveno je još trideset grobova koji su
bili poredani od juga prema sjeveru u jednom redu. Odmah iza grobova također je
otkriven dio obredne ceste, također orijentacije jug-sjever. U tim grobnicama bili su
pokapani muškraci i žene. Sami divovi s Monte Prama su monumentalne skulpture, koje
nakon promatranja istih, ostavljaju dosta zagonetan dojam, upravo zbog svoje
masivnosti. Dosad je identificirano 28 statua, koje se satoje od: 16 boksača, 5 strijelaca i
5 ratnika te ostalih skulpturalnih djela. Najveći problem što su sve statue pronađene u
fragmentiranom stanju. Međutim između 2007. i 2011. godine došlo je do obnove svih
kipova. Tijekom restauracije kipova cilj je bio i određivanje sastava i porijekla kamena.
Samim istraživanjem ovih kipova cilj je bio i doznati i kakvim su se alatima sami
nuragijski majstori koristili pri izradi kipova. Restauracija i konzervacija omogućile su
identificiranje 28 muških statueta, a medu njima je 16 boksača, 6 strijelaca, 6 ratnika te
je važno spomenuti i modele nuragija.

6
 Sl. 5. Prikaz kamenih skulptura tzv. divova s Monte Prama (preuzeto iz:
http://www.museocabras.it/en/the-exposure/monte-prama/#prettyPhoto. jpg)

5.2. Brončana skulptura

Brončana skulptura na Sardiniji je raznovrsna te je najčešće korištena u svrhu zavjetnih

figura. Brončane figure rađene su u tehnici izgubljenog voska. Bez obzira na namjenu
imamo različite modele u bronci koji najčešće mogu prikazivati: modele ratnika,
životinja, nuragija, prikaze nadnaravnih bića, prikaze brodova itd.

Ovakvi prikazi su nam od velike važnosti jer nam mogu svjedočiti o izgledu tadašnjih
ratnika, brodova te drugih prikaza. Same brončane figure su minimizirane. Otkriveno je
preko 500 brončanih figura u arheološkim istraživanjima na Sardiniji. Najveći broj
figurica otkriven je na mjestima gdje su nuragijski stanovnici pokapali svoje mrtve, tj.
mjesta kao divovske grobnice. Figurice se često mogu naći izložene na mjestima
štovanja božanstava, u kontekstu zavjetnog dara, a mogu biti obješene na zidove ili
fiksirane na kamenu unutar predvorja svetih bunara.4

4
LILLIU 1966, str. 70.

7
 Sl. 6. Prikaz brončanih statua (preuzeto iz:
https://en.wikipedia.org/wiki/Nuragic_civilization#/media/File:Bronzetti_nuragici.jpg)

6. NURAGIJSKA NASELJA

Nuragijska naselja sastojala su se od jednostavnih koliba. Kolibe su bile izgrađene od

kamena s krovom od drveta i grana. Zidovi u unutrašnjosti često su bili ožbukani blatom
ili glinom, a nekad su znali biti izolirani plutom. U sredini se obično nalazilo ognjište
(ne mora biti slučaj), a uz duž zidova nalazili su se kreveti i prostor za kućanske
poslove.

U kolibi se često mogao naći prostor ukopan u zemlju koji je služio za skladištenje
žitarica ili tekućina, a isti prostor je zatvoren tako što bi se kamena ploča postavila na
njega. Razvojem nuragijske civilizacije naravno da je došlo i do razvoja samih koliba,
one više nisu tako male i sastoje se od više prostorija.

Naselje nema glavnih ili sekundarnih ulica, ima jednostavne puteve koji vode do koliba.
Svaka koliba također ima i prostor za životinje. Neki znanstvenici imaju teoriju da su
velike kolibe, koje su sadržavale klupe uz zidove i koje su se isticale svojom veličinom
tzv. sastanak kolibe, služile za sastajanje voditelja obitelji ili glavnih plemenskih vođa,
gdje su oni donosili odluke o zajednici. Veoma je bitno naglasiti da su naselja nastajala
uvijek u blizini nuragija, naravno radi same zaštite od neprijatelja.

8
 Sl. 7. Grafički prikaz nuragijskog naselja (preuzeto iz:
https://en.wikipedia.org/wiki/Nuragic_civilization#/media/File:Nuraghe_reconstruction.
jpg)

9
 ZAKLJUČAK

Nakon svega navedenog izgledno je da je nuragijska civilizacija u brončanom dobu bila

zasigurno jedna od razvijenih na području Mediterana. Sama Sardinija ima jedan
izrazito strateški položaj gledajući Mediteran, što joj je omogućavalo i trgovinu sa
drugim Mediteranskim narodima. Gledajući same nuragije i njihovu izgradnju bez
ikakvog vezivnog materijala, očito je da su su tadašnji stanovnici nuragija bila vrsni
graditelji. Sa sigurnošću možemo reći da su danas nuragiji jedan od bitnijih simbola
Sardinije. Nažalost nemamo pisanih nalaza koji bi nam mogli reći više o političkoj i
ekonomskoj organizaciji.

Izgledno je da su stanovnici nuragijske Sardinije bili jedno dosta složeno društvo,

možda ne u samom početku, ali s vremenom je zasigurno došlo do toga. O tome nam
svjedoče i kolibe za sastanke, gdje su se vjerojatno sastajali plemenski vođe ili šefovi
sela te donosili važne odluke. No bitno je prepoznati kako imamo prikaze brončanih
figura ratnika, neki ratnici su prikazani sa složenim oružjem, dok su neki ratnici
prikazani sa dosta jednostavnim oružjem. Također imamo prikaze ljudi koji su
siromašno odjeveni, no imamo prikaze ljudi u dominantom i elegantnom stanju sa
prikazom zapovijedanja. Razlike su definitivno postojale, i morao je biti netko glavni, a
netko je uvijek bio ispod, baš kao i danas.

Što se tiče nuragijskog gospodarstva, temeljeno na na poljoprivredi i stočarstvu, no

također se jasno vide specijalizacije unutar raznih područja, koje se kasnije
manifestiraju kroz prikaze raznih skulptura pronađenih na raznim nalazištima, u vidu
umjetnosti. Imamo nalaze raznih brončanih alata koji nam to svjedoče. I na kraju ću reći
da nuragijska civilizacija zasigurno ima atribute jedne kvalitetne civilizacije, a to
naravno vidimo po svim monumentalnim arhitekturama, gospodarstvu, religiji te samoj
umjetnosti.

10
 POPIS ILUSTRACIJA

Sl. 1. Prikaz iz špilje Corbeddu (preuzeto iz:

https://www.tripadvisor.com/Attraction_Review-g608915-d7103842-Reviews-
Grotta_Corbeddu-Oliena_Province_of_Nuoro_Sardinia.html. jpg)

Sl. 2. Prikaz nuragija Losa (preuzeto iz:

https://www.tharros.info/ViewGallery.php?cat=111&lng=en.jpg)

Sl. 3. Prikaz rekonstrukcije „divovske grobnice“ ( preuzeto iz:

https://www.scribd.com/document/72888652/Nuragic-Civilization. jpg)

Sl. 4. Prikaz „svetog bunara“ (preuzeto iz:

https://www.pinterest.com/pin/360921357609960586/. jpg)

Sl. 5. Prikaz kamenih skulptura tzv. divova s Monte Prama (preuzeto iz:
http://www.museocabras.it/en/the-exposure/monte-prama/#prettyPhoto. jpg)

Sl. 6. Prikaz brončanih statua (preuzeto iz:

https://en.wikipedia.org/wiki/Nuragic_civilization#/media/File:Bronzetti_nuragici.jpg)

Sl. 7. Grafički prikaz nuragijskog naselja (preuzeto iz: preuzeto iz:

https://en.wikipedia.org/wiki/Nuragic_civilization#/media/File:Nuraghe_reconstruction.
jpg)

11
 LITERATURA

FOKKENS, Harry – HARDING, Anthony, The European bronze age, UOP Oxford,
England, 2013.

LILLIU, Giovanni, Nuraghi torri preistoriche di Sardegna, Bibliotecha Sarda, Nuoro,

2005.

LILLU, Giovanni, Sculture della Sardegna nuragica, La Zattera, Cagliari ,1966.

MELIS, Paolo, The nuragic civilization, Delfino, Sassari, 2003.

PALLOTTINO, Massimo, La Sardegna Nuragica, lisso Collana, Bibliotecha Sarda,

Roma, 2000.

12