E Prirucnik o Cvecu PDF

Uredio i pripremio: MUSA
KADIFICA
Porodica: Compositae
Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala
Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito
Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti
cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih
koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno
za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto
tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa
dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih
do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve
vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo.
Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10
cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto.
Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu
treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove
redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za
slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da
se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko
prezimljavanja nema problema.
Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka
sadrzava nadrazavajuce tvari.
BOZIJI TRN ( Euphorbia milli )
Porodica: Euphorbiaceae
Zemlja porijekla: Madagaskar
Pogodno mjesto: Suncano i toplo
cijele godine
Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000

vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke
slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna
zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie
je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok.
Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od
grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na
granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova,
koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku
zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici.
Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno
zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon
cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od
marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje
djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se
pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se
putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu
( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer
ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju
pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na
hladnom mjestu otpadaju mu listovi.
OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna.
Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake
trnove se moze ozlijediti.
Opsti savjeti
- za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja

u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se
izbjegavaju bijele mrlje na listovima;
- filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim
zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U
pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive.
Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i
niposto ih rezati;
- krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu
otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti
da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra )
nestaje;
- cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u
kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa
kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od
vlaznosti raspadne;
- ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom
vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom;
- vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno
minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo
za cvijece;
- jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike
dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;
Azalea
RODODENDRON ( Rhododendron )
AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma
istocne Azije (Tibet,
Kina)
Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od
vjetra
OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari !
Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju.

Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica
sastavljenih u jednu drsku. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju
lijepu okruglu formu.
U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom, u aprilu dobro
nadjubriti. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti.
Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite
prezimiti. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve
suhoj zemlji, ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost.
Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za
uzgajanje kao sobne biljke. U principu su to umanjeni grmovi
koji, zavisno od uzgoja, cvatu od zime pa sve do aprila. U
stanu im treba pronaci svjeze, hladno mjesto bez sunca. Od
sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. U
ljeto obilno zalijevati. U jesen i zimu na 5-12°C, a kada se
pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Biljku
svake dvije godine presaditi, ljeti (prije formiranja pupova)
obrezati. To pospjesuje bolji rast.
Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai
nacin. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su
kod kupovine dobro razgranate. Azalea as preko ljeta iznese
napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U jesen se bonsai
fornira i posadfi u bonsai posudu. Jedina smetnja je to sto je
drvo azalee krhko i lako se slomi. Zato ga treba vrlo pazljivo
formirati. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet
strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu.
OLEANDER
OLEANDER ( Nerium oleander )

Porodica: Apocynaceae
Zemlja porijekla: Sredozemlje, Azija
Pogodno mjesto: Suncano, vruce
Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na

sve nase krajeve. Obavezno bi se po povratku kuci sa
ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim
bojama ( bijela, boja slonovace, zuta, narandjasta, roza ili
crvena ). Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. Poneki lijepo
mirisu. Kako cvate od juna do oktobra, prelijepi je ukras
svakog vrta.
U ljeto oleander treba obilno zalijevati, voli da ima vodu u u
posudi u kojoj stoji. Do kraja augusta nedeljno djubriti.
Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati,
a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu
podrezati. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi.
Zimi malo zalijevati. Od marta mu je potrebno dati vise
topline da bi se formirali pupovi. Mlade biljke svakog
proljeca presaditi, starije rjedje. Razmnozava se preko
pelcera od juna do septembra ( u vodi ).
OPREZNO: Oleander je jako otrovan!
BOUGAINVILLEA
Porodica: Nyctaginaceae
Zemlja porijekla: Brazil
Pogodno mjesto: Suncano, toplo, zasticeno od
vjetra
Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de

Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne
Amerike i donio u Europu. To je biljka penjacica sa prelijepim
cvijetovima u crvenoj, roza, bez i lila boji. Spada u cudesne
biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici
koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. Uslov za bogato
cvjetanje je suncano i vruce ljeto. Zbog svoje osjetljivosti na
zimu, u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da
naraste do 3 m visine, a preporucuje se da se uzgaja u
zimskom vrtu. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne
hibridne sorte, ali je za nase uslove najpovoljnija
bougainvillea glabra.
U vrijeme rasta obilno zalijevati, ali izbjegavati da stoji u
vodi. Do augusta nedeljno djubriti. Da bi se biljka mogla
lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke,
ljestvice ), ako previse izraste formirati je pomocu makaza.
Prezimiti treba na svijetlom, hladnom mjestu ( 8 - 10°C ).
Preduge mladice osisati. Cim lisce pocne da joj opada
prestati sa zalijevanjem. Ne smije imati "hladne noge" -
treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na
hladnom kamanom podu. Svake 2-4 godine promijeniti
zemlju. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu
staviti na suncano mjesto kod prozora.
LJUBICICA ( Viola cornuta

hybriden )
Porodica: Violaceae
Zemlja porijekla : Pirineji
Pogodno mjesto : Suncano
Kada se spomene njeno ime, probude se sjecanja na neka

davna vremena, prve sastanke i prve romanticne trenutke sa
malom kiticom ljubicica. U prirodi raste iz male grancice sa
ovalnim zelenim listovima, iz kojih stidljivo izviruju prelijepe
ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. U
cvijecarama su samo hibridi u ponudi, od malih, koje su
jedva 10 cm visoke, do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm
visine. U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i
tu i prezimiti, u suprotnom ih treba preko zime zastititi.
Zasaditi ( posijati ) u glinasto - pjeskovitu zemlju u proljece (
april ). Mlade biljke stititi od mraza. U toku rasta i cvijetanja
ravnomjerno vlaziti
LJILJAN
LJILJAN ( Lilium hybriden )

Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Azija,
Amerika i Europa
Pogodno mjesto:
Suncano, od vjetra zasticeno
Na, do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se

odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj, zutoj,
narandjastoj i crvenoj boji, sa 5 - 6 tuckova punim zutog
praha. Raste u skoro svim nasim vrtovima, ali i ljubitelji
cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom
cvijecu. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje
se mogu posaditi u lonce ( saksije ).
Posadi se u periodu februar - mart u saksiju promjera
najmanje 20 cm. Ispod substrata (zemlje ) je potrebno
napraviti drenazu od sljunka i pjeska. Lukovice u razmaku od
5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). Lagano
zalijevati i drzati napolju na suncu. Od maja do septembra
obilno zalijevati. U maju obilno nadjubriti. Kada biljke
narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi
slomile. Ocvale cvijetove odstraniti. U oktobru - novembru
stabljike odsjeci. Prije velike zime unijeti u kucu i na
tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Svake dvije
godine posaditi u novu zemlju. Raznmozava se sjemenom,
dijeljenjem ( prema vrsti ).
Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek
za opekotine.
Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne !
DRAGOLJUB ( Tropaeolum
hybriden )
Porodica: Tropaeolaceae
Zemlja porijekla: Peru, Kolumbija, Ekuador
Pogodno mjesto: Suncano
Skoro okruglo formirani, svjetlo zeleni listovi kojima je drska

skoro u sredini kruga, su prelijepa podloga za zarko zute,
roza , crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 - 5 cm ).
Cesto su cvijetovi dvobojni. Cvate od maja do kreja jeseni.
Prema vrsti raste razlicito visoko, 25 - 30 cm, a penjacica i
preko 2 metra. Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove.
Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras
ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. bola sa
plivajucim cvijetovima ). U narodnoj medicini upotrebljavaju
se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi, ali je treba
umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva.
Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april - maj )
posaditi u pjeskovitu zemlju. Kako se biljka jako razvije
treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 - 50 cm ). Obilno
zalijevati. Vrlo rijetko djubriti, jer ako biljka ima previse
hrane razvija samo listove, a ne cvijetove. Penjacice
potpomoci sa resetkom ili zicom.
NARCIS ( Narcissus )
Porodica: Amaryllidaceae
Zemlja porijekla: Srednja, zapadna i juzna
Europa, Alzir
Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog

sarma. Oni su i najveci kandidati za balkon. Mnoge od tih
vrsta rastu samo 20 cm u visinu, dok neki dostizu i visinu od
40 cm.
U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska.
Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude.U dubinu treba ici
5 - 10 cm ( zavisno od velicine lukovice ), a razmak izmedju
lukova treba da bude 10 cm. Tako zasadjene posude ostaviti
da prezime na tamnom i hladnom mjestu. Kada biljke
proklijaju prebaciti na svjetlije. Do klijanja zemlju drzati
vlaznom, nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. Kada
pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u
vrt ), pa jos jednom nadjubriti. Nakon cvjetanja lisce
otkloniti tek kada je posve suho.
Razmnozavati se ne moze u saksijama, u vrtu je moguce
putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci.
Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne !
RUZA - ROSA
Porodica: Rosaceae
Zemlja porijekla:
Kina
Pogodno mjesto:Svijetlo, zracno i suncano
Ruze su najomiljenije cvijece. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje

ruze u svim mogucim bojama, tako da za svaki ukus ima
ponesto. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt, pa cak i balkon
bez jedne ruze. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali
uskraceni za uzivanje u njima, pobrinuli su se uzgajivaci koji
su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati
u stanovima. Kao i velike sestre, male patuljaste ruze cvatu
u ljeto, a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da
prezime ( do 10°C ).
Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza
koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile
korijen i uspjesno rasle.
Vrtna ruza je opet visoka stamena, sa duboko razvijenom
korijenom. U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze
penjacice, koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od
tudih pogleda.
Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro
uvijek bude vlazna, ali ne mokra. Zimi - vrlo malo. Od marta
do kraja jula djubriti svakih 14 dana. Ocvale cvijetove
redovno odstranjivati, da bi ruza ponovo cvala. U proljece
(ako je ruza u saksiji ), presaditi, u vrtu dobro okopati,
obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu.
HORTENZIJA (Hydrangea
macrophylla ) HADZIBEG
Porodica: Saxifrageceae
Zemlja porijekla: Japan
Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito, ne direktno
sunce
Veliki bijeli, roza, crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari

od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu
grupu. Vrlo je omiljena kao kucno, a posebno balkonsko ili
vrtno cvijece. U cvjecarama se, vec procvala, pojavljuje vec u
martu, iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli.
Ne podnosi preveliku vrucinu, ljeti joj je najbolje u
sjenovitom mjestu. Od proljeca do jeseni treba obilno
zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). Zimi ne previse. Vodu
omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca. Do kraja
augusta djubriti svakih 14 dana. Ocvale cvjetove odsjeci.
Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati.
Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj
raste zalijeva sa aluminium sulfatom.
U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg.
JAGLAC ( Primula)
Porodica: Primulaceae
Zemlja porijekla: Evropa i Azija
Pogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano
Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. Cvate svuda po

nasim livadama, brezuljcima i sumama.U prirodi je jaglac
uvijek zute boje. Hibridne vrste se mogu uzgajati na
balkonima, u vrtu, ili, u zimskom periodu, cak i u kuci. Ima
vise od 500 vrsta, razlicitih boja ( bijela,bez, zuta,
narandjasta, roza, crvena, purpurna, ljubicasta i plava ),
razlicitih visina (do 30 cm ). Hibridne vrste su predvidjene
kao jednogodisnje sezonske biljke, ali se mogu u vrtu, pa i
na balkonu vise godina uzgajati.
Biljke ne podnose preveliku vrucinu, zato ih treba drzati u
hladnijim prostorijama i cesto zalijevati, ali ne podnose da
stoje u vodi. Ako se drzi u kuci, nakon cvijetanja treba je
posaditi napolje, pa ce onda cvjetati i slijedece godine.
DALIA (DAHLIA, GEORGINA)
Porodica: Compositae
Zemlja porijekla: Meksiko
Povoljno mjesto: Suncano, od
vjetra zasticeno
Nakon otkrica Meksika, dalija se pod nazivom georgina

preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima.
Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida
svih mogucih boja i oblika, kao i razlicitih visina 30-100 cm.
Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u
proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju - u vrtu
ili u veci lonac na balkonu. Ukoliko postoji opasnost od
mrazova izrasle mlade biljke zastititi !
Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog
cvijetnjaka i balkona. Od sadnje do kraja augusta redovno
zalijevati i djubriti, ocvalo cvijece odrezati. Krajem oktobra -
prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi,
osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom
novinskom papiru na 8-10°C , na tamnom i suhom mjestu.
RODODENDRON/AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna
planinska suma istocne Azije (Tibet,
Kina)
Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto
zasticeno od vjetra

IRIS
Porodica: Iridaceae
Zemlja porijekla: Kavkaz, mala Azija, Irak, Iran
Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito
Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom

zutom mrljom, ili zuti, plavi i bijeli rastu iz lukovica.
Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. Vrlo rado rastu u
blizini bara i jezera. Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca
u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi
). Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar.
U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm
( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm. Prezimiti
treba na svijetlom prohladnom prostoru. Zemlja se ne smije
osusiti, ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi
istrunule. Povremeno nadjubriti. Kada se biljka u proljece
iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. Ocvalo
cvijece odstraniti. U jesen pozutjele listove pazljivo
odstraniti, lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne
zemlje, pa ih ponovo posaditi.
Razmnozavati se moze samo u vrtu, ne u saksijama, putem
mladih lukova u jesen.
FIKUS ( Ficus )
Porodica: Moraceae
Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija
pogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano - u kuci
Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo

( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus -
visiko sobno drvo sa velikim, mesnatim, zelenim ili zeleno -
bez - bijelo satiranim listovima.
Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina, bogato
razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo -
zeleno satiranim listovima. Dio listova prirodno opada u
zimskom periodu.
Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju, pa na to treba
obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu.
U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa, a u sustini svi
imaju slicne zahtjeve. To je kucna biljka i potrebna mu je
uvijek sobna temperatura. U proljece i ljeto obilno zalijevati,
stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci,
povremeno djubriti. Prilikom prevelike vrucine ili suhog
zraka, biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. Velike
listove cesce prebrisati vlaznom krpom.U jesen i zimu
stedljivo zaljevati. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek
istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ), jer moze
doci do opadanja listova. Najjednostavnije je na saksiji
obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru.
Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen, a biljka se
razvila ). Najbolje je to uraditi u proljece. Ukoliko se fikus
odreze onda se razgrana.
ZELENI LJILJAN - CLOROPHYTUM COMOSUM
Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Juzna Afrika
Pogodno mjesto: Suncano, svijetlo, polusjenovito
- u kuci
Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne.

Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka, jer podnosi
neredovno zalijevanje. Raste skoro svuda i veoma je
dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno - bijelo satiranim
izduzenim listovima. Stvara duge izdanke sa malim bijelim
cvjetovima . Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate
ruzice (nova mala biljka).
Potrebno je redovno zalijevati i djubriti, u ljetnim mjesecima
cesce pospricati ili tusirati. Svake godine presaditi.
Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na
dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi
da poste korijen, pa tek onda posade.
PELARGONIJA ( Pelargonium )
Porodica: Geraniaceae
Zemlja porijekla: Juzna Afrika
Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito
Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima

nebrojeno mnogo vrsta, oblika i boja. Stari naziv za
pelargoniju je geranija. Od velikog broja razlicitih vrsa
pelargonije, treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na
balkonu, visecu pelargoniju u bijeloj, roza, lila i crvenoj boji,
a postoje i satirane vrste.
U periodu rasta obilno zalijevati, do kraja augusta nedeljno
djubriti. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. Zimi zemlju
samo lagano vlaziti, ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim
korijenom.
Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera, najbolje
u augustu i septembru. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta
iznijeti napolje.
ECEVERIA
( Echeveria )
Porodica:
Crassulaceae
Zemlja porijekla:
Srednja i Juzna Amerika
Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno

mjesta. Vec sa svojim debelim, mesnatim, listovima koji
stoje spiralno u rozetama, izgleda dekorativno, a pogotovo
kada u ljeto procvjeta. U nasim krajevima, na planinskim
kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica
cuvarkuca -sempervivum, samo s tom razlikom sto
cuvarkuca podnosi, i treba veliku hladnocu, a eceveriu
moramo stititi od hladnoce. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta
- velikih i malih. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme.
U ljeto zalijevati vrlo malo, u zimskoj pauzi skoro nikako, jer
je vlaznost ubija. Od marta do augusta, za vrijeme rasta,
nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse.
Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim

ruzicama, moze se odvojiti i rasaditi.Ponekad uspjeva
odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak
( pri temperaturi od 20°C ).
BEGONIJA
Porodica:
Begoniaceae
Zemlja porijekla: Azija,
Afrika i J.Amerika
Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano, od vjetra zasticeno
OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne
tvari !
Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila).
Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki, jednostavni ili obilno
ispunjeni. Pored toga postoje i dvobojnr vrste. Biljke su,
prema vrsti, razlicite visine, a postoje i visece vrste koje su
interesantne na balkonu.
Begonija ima vise vrsta. Najpoznatije su begonije koje rastu
iz krtole. Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije
koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke.
Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i
bogato razvijeni cvjetovi.
Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje
na balkonu. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju
(oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da
naraste. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti
napolje, alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi
unijeti unutra).U toku rasta obilno zalijevati i djubriti.Kada
procvate stititi od vjetra . Ocvale cvjetove redovno
odstranjivati. Od augusta postepeno manje zalijevati, do
oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. Od septembra
ne odstranjivati suhe listove, nego pustiti da se biljka
postepeno susi.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3
cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. Ostaviti da
sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati
u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom, tamnom i
hladnom - do 10°C - mjestu.
RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis )
Porodica : Lamiaceae (Labiateae )

Zemlja porijekla: Sredozemlje
Pogodno mjesto: Suncano, vruce, zasticeno od
vjetra
Ruzmarin je zelena biljka, visoka do 1 m, koja pri dobroj

njezi , i u saksiji, raste dugi niz godina. Listovi su usko
stapicasti, koznati, tamno zeleni, odozgor malo hrapavi,
odozdo bjelkasti. Cvijet je svijetlo plav, dvousnat, koji je u
proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Kod nas raste kao
divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije, Primorja i na
otocima.
Uzgaja se u glinasto - pjeskovitoj zemlji. U priodu rasta vrlo
malo zalijevati, ali ne ostaviti da se potpuno osusi. Jednom
mjesecno djubriti, po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi
vecu koncentraciju kalija. Nakon cvjetanja biljka se moze
podrezati. Prezimiti moze napolju do - 5 ° C, ako se zastiti.
Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno, svjetlo
mjesto u kuci. Razmnozava se putem pelcera u julu i
augustu, ili putem sjemena u proljece.
UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja,
narocito ribe, ali isto tako za jela sa paradajzom, salate.
Poboljsava ukus jela od peradi, divljaci i janjetine.
Jaca srce, uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u
organizmu:
10 gr. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu,
preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana.
Procijediti i dnevno piti 1 - 2 male casice ( za rakiju ).
Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina:
4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta,
procijediti i dodati vodi za kupanje.
Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. Susi
se u hladu na propuhu. Kako mirisno etericno ulje lako hlapi,
osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama.
GLADIOLA
Porodica: Iridaceae
Zemlja porijekla: Afrika
Pogodno mjesto: Suncano, od vjetra zasticeno
Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje

ime. Gladius znaci mac. A svoju omiljenost kod skoro svih
ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim
bojama i nijansama, osim crne. Vrtna gladiola raste i do 1,5
m visine, a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm. Gladiola je
omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje, zavisno od
vremenskih uslova i vrste, izmedju 10 i 14 dana. Pupovi se
otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26
pojedinacnih cvijetova.
Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu, sadi se u
zemlju tek kada prodje velika zima ( mart - april ) vec prema
podrucju. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade
previse plitko ( najbolje 5 - 10 cm dubine ) kako ne bi kada
naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. Razmak izmedju
biljaka treba da bude oko 20 cm. Redovno zalijevati. Biljka
procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. Kada se pojavi
cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro
nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet. Ukoliko se gladiole
sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava
se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole.
Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti
da se osusi. Otprilike 4 - 6 nedjelja nakon cvijetanja vade se
lukovice iz zemlje, ostave da se osuse i spreme na suho i
hladno mjesto ( oko 8° C ), zamotane u papir do slijedeceg
proljeca.
Azalea
RODODENDRON ( Rhododendron )
AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna
planinska suma istocne Azije (Tibet,
Kina)
Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od
vjetra

Sobna vinova loza
SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus )

Porodica : Vitaceae
Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja
Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, bez sunca
Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. Moze

se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole, ili da se uz
pomoc ljestvica penje i grana. Ako previse naraste,
jednostavno se podkrese. Listovi su joj duboko zasjeceni i na
tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze.
Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju, jer je vrlo
osjetljiva. Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. Pri
hladnijim temperaturama manje zalijevati. Od marta do
augusta nedeljno djubriti. Mlade biljke svakog proljeca
presaditi, starije samo po potrebi.
Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji.
Decembar
DECEMBAR (Zygocactus )
Porodica: Cactaceae
Zemlja porijekla: Brazil
Pogodno mjesto: Svjetlo do
polusjenovito, malo sunca
Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika, u mnogim

europskim zemljama se zove bozicni kaktus.U prodaji su u
stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa
(Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana, a mogu
se dobiti u bojama od bijele, roza, crvene, purpurcrvene i
lila. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim
cvjetovima "Gold charni".
U ljeto umjereno zalijevati, do jula svake dvije nedjelje
djubriti. Od augusta manje zalijevati i djubriti, tako da biljka
ocvrsne. Cesce pospricati. Krajem septembra biljku unijeti u
kucu i drzati na toplom 18 - 22°C. Krace dnevno svjetlo ce
pospjesiti stvaranje pupova.
Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u
vlazni substrat malo prosuse.
Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da
se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja. Kod promjene
mjesta moze doci do opadanja pupova, tako da treba na
vrijeme izabrati pravo mjesto.
VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA
U periodu juli - august vrsi se vegetativno razmnozavanje

pelargonija putem pelcera. Za pelcer se uzima grancica koja
raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove
ni cvjetove. Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem
otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. Treba da bude 5 -
10 cm dug i da posjeduje 2 - 4 para listova. Donji par listova
se odstrani.
Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju, pa zalije. U

razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi
vise pelcera. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise
jednako visokih stapova ( treba da budu 5 - 10 cm visi od
pelcera ). Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom
plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i
stapova ), koja se gumom ili spagom veze oko saksije.Staviti
na toplo i svjetlo, ali ne suncano mjesto.
Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica, jer se
kao u stakleniku, ispod filije, stvara ' napregnuti zrak'. U
takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti, a i sva
isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'. Jako je vazno da
posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom
podu (ako je hladno, onda treba cak grijati ), sto se za ljetno
vrijeme, opet, ne preporucuje.
Sakupljanje sjemena
U periodu juli – septembar, nakon ocvalih cvjetova na

biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika,
zavisno od biljke, loptaste ili ovalne. Ukoliko hocemo da
sakupimo sjeme, onda ne otkidamo ocvali cvijet, te ostavimo
sjemene casice da se potpuno osuse. Treba paziti da se
osusena casica pravovremeno otkine, jer se ona u
protivnom, kada je zrela, sama otvori i sjeme pada na zemlju
i samo se posije. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu
kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do
slijedeceg proljeca. To se radi kod svih jednogodisnjih
biljaka, kao sto su petunije, dragoljub, kadifica, zabice, a i
razlicito povrce i zacini. Dvogodisnje biljke kao : turski
karanfil, turski mak, nezaboravak i sl. treba odmah posijati
da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da
prezimi, a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati.
KALENDAR RADOVA
Februar
- travu i vrt nadjubriti;

- pri toplijem vremenu obrezati vocke, ako to vec nije
uradjeno;
- u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija;
- vrlo stedljivo zalijevati, cesto provjetravati prostorije koje
imaju suhi zrak od grijanja;
- povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite;
- preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i
istruljene i ostecene odstraniti;
- lukovice amarilisa posaditi (do marta).
Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis
Mart
- faza zimskog mirovanja blizi se kraju, biljke treba

postepeno vise zalijevati i nadjubriti;
- sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje
ne cvijeta;
- geranije i fuksije obrezati;
- cvijece koje je prezimilo na balkonu, pri toplom vremenu
zaliti i nadjubriti;
- krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i
ostaviti na toplom mjestu;
- zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom, toplom mjestu
ostaviti da proklija;
- zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti;
- na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti
ili presaditi;
- ruze obrezati i nadjubriti, pri suhom vremenu zaliti;
- grasak i grah posaditi;
- dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi.
Cvijet mjeseca : kucna loza
April
- vrijeme je da se gladiole posade u zemlju;

- svake nedjelje kositi i djubriti travu;
- osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod
grmolikog voca ( ribizle i sl. )
- obratiti paznju na tzv. vodene mladice kod ruza. To su
divlje grancice koje se prepoznaju
po mnogim listovima i prebrzom rastu. One obavezno moraju
biti otklonjene;
- kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje;
- tropske biljke posaditi;
- biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi,
ali ih od nocnih mrazeva zastititi;
Cvijece mjeseca: Rododendron
Maj
- sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno

privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotine-
sparusene listove- zato oprez ! ) ;
- sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju
tropske biljke, kao i kaktusi ;
- pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih
biljaka ( pelceri, dijeljenje ) ;
- posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri
pogodnom vremenu iznijeti napolje ;
- sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju ;
- prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci )
postepeno privikavati na zivot napolju ;
- dvogodisnje cvijece ( npr. nezaboravak, turski karanfil ) se
moze do kraja jula posijati ;
- iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci ;
- zacine presaditi - posaditi ;
- kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi ;
- svo svijece, narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da
se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine ;
- uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece.
Cvijet mjeseca: Klematis

Juni
- sobne biljke su sada u punom razvoju - treba ih redovno

zalijevati i po potrebi djubriti;
- ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu, treba
ga zastititi od prejakog sunca;
- sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera;
- u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom -
ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati;
- treba redovno otklanjati ocvale cvjetove, time se
pospjesuje novo stvaranje pupova;
- grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin, jorgovan i sl. ) mogu
se nakon cvjetanja podrezati;
- biljnih usiju ima cijelo ljeto, sada su se pojavile, biljke s
vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa
unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju );
- ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke
( nezaboravak, turski karanfil, turski mak i sl. ) mozete do
kraja jula sijati;
- plodove jagoda ubrati , napraviti dzem ili
slatko;
- uzivati u plodovima svog rada ;
- ruze su sada u punom cvatu ;
Cvijet mjeseca : ruza
Juli
- najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno

i obilno zalijevati da se ne bi osusile;
- suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina, pa
biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to
odredjenim sredstvima;
- sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na
direktnom podnevnom suncu;
- ako idete na odmor pobrinite se da biljke
neko zalijeva u vasem odsustvu;
- mislite na to da je i kaktusima za rast
potrebna voda i vlaznost;
- sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke
razmnoze putem pelcera;
- ne zaboravite da biljke u rastu trebaju
djubrivo ;
- sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih
biljaka;
- lukovice tulipana, nakon sto su se listovi osusili, treba
izvaditi iz zamlje i osusiti;
- redovno odstranjivati ocvalo cvijece, tako se pospjesuje
novo cvijetanje;
- dvogodisnje biljke ( turski karanfil, nezaboravak i sl.) se jos
mogu posijati;
- ukoliko hocete geranije, pelargonije ili fuksije vegetativno
razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere
odrezati i rasaditi
Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA, KANA

( Canna indica )
August
- skoro sve sto vazi za juli, vazi i za august - jos uvijek se

mora obilno zalijevati i djubriti;
- visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti;
- ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski
kakanfil, nezaboravak i sl.) sada je vrijeme da se mlada
biljcica pikira i rasadi;
- rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj
polovini augusta vise djubriti, ali ga treba
zalijevati da bi se formirali pupovi;
- pelcere geranija, pelargonija i fuksija
presaditi;
- ocvale cvijetove odsjecati da se opet
stvaraju novi;
- ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse;
Cvijece mjeseca: Begonije
Septembar
- sobne biljke treba stedljivije zalijevati

- biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u
kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18° C, kaktusi i sl.)
- kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra, a onda
postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati
- bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj
septembra, pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da
formira pupove
- Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi
- krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka
- sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice
koje cvatu u rano proljece (narcisi, zumbuli, tulipani)
- jednogodisnje zacine konzervirati za zimu, dvogodisnje
posisati do pola (do oktobra)
- u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do
nocnih mrazova, zavisno od klime i temperaturnih uslova,
biljke nocu zastititi
- stare bozure iskopati, posisati i ako je potrebno podijeliti,
pa ih ponovo posaditi
- sada se zasadjuju zimzeleni grmovi, da bi se do zime
adaptirali na novo mjesto
- zavisno od vremenskih uslova, polako pripremati oliander,
fuksije, asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne
na zimu i niske temperature, za preseljavanje u zimske
prostore.
Cvijece mjeseca: Dalia
Oktobar
- vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo, ali

po noci postoji opasnost od mraza;
- sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u
proljece ( narcisi, tulipani, zumbuli...);
- dalije, kane, begonije izvaditi iz zemlje, dobro prosusiti i
ostaviti na prohladnom, suhom i tamnom mjestu;
- saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije, geranije,
asparagus, boungavillea...) unijeti na mjesto gdje ce
prezimiti (podrum, stepeniste);
- biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu, ocvalo
cvijece odstraniti, po potrebi obrezati;
- saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati
folijom ili zastititi granjem i suhim liscem). Ovo cvijece vise
ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo.
Samo u periodu velike suse malo zaliti;
-ljetno cvijece odstraniti;
- decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se
formirali pupovi. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti
zalijevati, ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga;
- sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze
Cvijece mjeseca: Syngonium
Novembar
- novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka,

treba zalijevati vrlo stedljivo, djubriti treba samo one biljke
koje vidljivo rastu ili cvjetaju ;
- kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati, sto je vise
moguce, povecati vlaznost zraka i paziti da se, pri prevelikoj
vrucini, ne pocnu pojavljivati biljne stetocine;
- biljke, posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru,
stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati;
-prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi
bile izlozene prehladnom vjetru;
-decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave
prvi pupovi, ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga;
-sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u
zemlju;
- novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati
(preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta);
- vocke nadjubriti;
- grmaste biljke (jasmin, jorgovan ...)zaliti
kompostom i zastititi od smrzavanja.
Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM
Decembar
- u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3

nedjelje da se ne bi potpuno osusile), ne djubriti.Samo biljke
koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije
zalijevati, ali ne previse;
- dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na
raspolaganju. Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto
blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu;
- sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u
podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne
stetocine, kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti
masovno razmnozavanje;
- kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju
dodatno zastititi;
- grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi
doslo do pucanja grana.
Cvijet mjeseca:decembar
Januar
- ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. Grmove
osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale;
- pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke;
- sjeme povrca u staklenike posaditi;
- ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka:
vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu
premazani sa specijalnim balzamom;
- stare i bolesne grane odstraniti;
- pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u
kojima biljke prezimljuju;
- sobne biljke stedljivo zalijevati, djubriti samo u slucaju da
neka biljka prebrzo raste;
- biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla,
povremeno ocistiti listove od prasine
Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan
RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM
Cesto se desava da dracena, juka, difenbahija ili fikus posle

nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku:
zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla.
Takvu biljku ne treba baciti; pokusajte da je podmladite.
Biljku mozete skratiti, a istovremeno i razmnoziti

margotiranjem. pod zglobom lista, u stablu, napravi se kos
rez do polovine stabla. U zarez se stavi kamencic ili parce
plastike, kako ne bi srastao (sl. 1). Ispod mesta reza stablo
se omota plasticnom folijom. Donji kraj se veze, a gornji
ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl.
2). zatim se vezuje i gornji kraj folije. Folija se povremeno
otvara zbog zalivanja (sl. 3).
sl. 1
sl. 2
sl. 3 sl. 4
Posle 4 - 6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici.

Kada prorastu treset, vrh biljke se moze odvojiti - odseci
ispod mesta reza (sl. 4), i odmah posaditi u saksiju. Donji
deo biljke nemojte baciti - malo iznad reza uskoro ce se
pojaviti bocni izdanci!
RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA
Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu

nekog zbuna u vasoj basti... Ili bi ste vi zeleli jos jedan
zbun... Probali ste da ozilite reznicu, ali... Zasto ne
probate sa POLOZENICAMA?
Jednu nizu granu sa maticnog stabla

lagano savijte polozite na zemlju, ali
tako da je ne prelomite, niti ostetite.
Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom
zicom, tako da ne moze da se podigne,
pa taj deo grane zatrpajte zemljom. To
mesto povremeno zalivajte i uskoro ce
grana pustit svoje zlice. Za 6-8 mjeseci
razvice se nov korjenov sistem, te tada
granu izvadite iz zemlje, odseciite oziljen
deo i posadite ga kao samostalnu biljku
na zeljeno mesto.
Razmnozavanje polozenicama najcesce

se obavlja u proljeće iili leto, al ni je
kasno to uradit ni u septembru.
Polozencama se najlakse razmnozavaju

rododendroni, magnolije, vatreni trn,
crven bagrem, ukrasn nar, pajasmn,
maline, ribzle, kleke, ali i mnoge druge
vrste...
PRESADJIVANJE BOZURA
Ukoliko ste resili da razmnozite, rasadite ili presadite bozure

u svojoj basti, jos uvek je vreme za to. Porijeklom je iz Kine,
al se samonkla javlja u celoj Aziji, Evropi i Severnoj Americi.
Cvijetovi bozura mogu biti

jednostavni ili dupli, najcesce
crveni, ali ih ima i ruzicastih, krem i
belih. Cvijetaju u proljeće. Bozur
dobro uspeva kako na osuncanim,
tako i na senovtim mestima.
Sadi se kao soliterna biljka ili u

manjim grupama, a moze i uz ivicu
cvijetne leje ili kao samostalna leja.
Najlepse izgledaju ako se u jednoj
grupi nadju samo cvijetovi jedne
boje. Koriste se i kao rezani cvijet,
lijepo izgledaju u vazni, a u tom
slucaju beru se jos dok su u
pupoljku, cim se otvori zeleni
omotac i pojave cvijetne latice.
Bozuri se razmnozavaju deobom bokora, ili odsecanjem dela

bokora, na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena.
Ova lepa biljka pripada grupi trajnica, sto znaci da vise

godina ostaje na istom mestu. Zato zemlju na kojoj ce biti
posadjen treba dobro pripremti, duboko prekopati i isitniti.
Najvise mu odgovara hranljiva, ocedita, ilovasta zemlja bez
krecnjaka. Vazno jene sadti ga duboko. Mladi pupovi treba
da budu pokriveni tankim slojem zemlje, jer se u protivnom
moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta.
Bozur je otporan na hladnocu, ali ga prve zime po

presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. Tokom
vegetacionog perioda umjereno se zaliva, a u rano proljeće,
pre cvijetanja, treba ga prihraniti mneralnim djubrivom - 50
grama po svakom bokoru. Preporucuje se umjereno
dodavanje djubriiva i po presadjivanju.
BONSAI - HARMONIJA U MINIJATURI

U SAKSIJI - BREZA JOS NEZNIJA
Budite i Vi majstor bonsaija
Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu, cije je

stablo debljine prsta. Specijalnim makazama ili ostrim
makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm.
odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai, pa prema tome
odstranite suvisne grancice sa stabla.
Biljku omotajte aluminijumskom zicom - glavno stablo zicom

debljine 3, a grane zicom debljine 1.5 mm. Zicu ne stezite
previse. Posto ste stablo omotali, lagano savijajte stablo i
grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. Ovim
bonsaiju dajete konacan oblik.
Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. Korjen je sve

vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi".
posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje, otresite zemlju

sa njega, pa ostrim makazama skratite zilice. Da bi biljka
lakse stajala u posudi, orezite korjen u obliku kruga.
Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai, ali moze

posluziti i obicna saksija. Na dno, gde je otvor za oticanje
suvisne vode, postavite resetku, da korjenove zilice ne bi
zapusile otvor.
u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. Korjen

ne treba da bude skroz pokriven zemljom. Prihranjujte
tecnim djubrivom, leti na 2-3, a zimi na 4-6 nedelja.
Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla, a izdanke koji ce

se naknadno pojaviti, redovno odstranjujte.
Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje
se u novu zemlju. Dakle, da bonsai bude oblikovan u
potpunosti dovoljne su samo dve godine.
ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai.

kreativci, uzivajte!
Uvek ziva priroda

PROCVIJETALI PANJ
Kada krenete u sumu, uzivajte, ali i pazljivo zagledajte.

Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni
ukras. Uz malo srece mozete pronac veci, ocuvan panj, koji
Vam tokom zime moze ulepsati sobu, hodnik li ulaz u stan.
Cetkom dobro ocistite sve rupe i

pukotine u panju. Iz njega treba
isterat sve nepozeljne stanovnike -
paukove, mrave... Potpuno cist panj
konzervirajte, najbolje bezbojnim
lakom. U udubljenja mozete smjestit
male saksije sa cvijećem, a prema
raspolozenju i rezano sveze ili suvo
cvijeće lisce.
za velike i male vrtove, terase i zardinjere

VECNO ZELENE KLEKE
otporne na zimu i jednostavne za uzgoj
KLEKA (Juniperus sp.) je jedan od
cetinara sa najvecim brojem
raznovrsnih formi. Zbog toga je
gotovo nemoguce oblikovati vrt
bez ovog zimzelenog rastinja.
Odlicno se "slaze" sa drugim
cetinarima, kao i sa jarkim
bojama jednogodisnjeg cveca i
trajnica.
Zelena boja kleka ukrasava vrt i

zimi, mada tada nije toliko
intenzivna. Ovu svoju manu
dopunjava zanimljivim oblicima,
kako formi, tak i osnovnih vrsta.
Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i

svakoj velicini vrta. Postoje polegle forme, forme srednje
velicine, ali i stabla velicine i do 15 m. Najpopularnije su
spororastuce. Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u
posudama na terasi.
BOBICE KAO
ZACIN
Plodovi i cetine
skoro svih vrsta
Osobina svih kleka je da kleke SU
su otporne na mraz i OTROVNI!
jednostavne za uzgoj.
Odgovara im suncano Medjutim, tamno
mesto, a lose reaguju - plave bobice
na visak vlage u oobicne kleke.
zemljistu. Dobro (Juniperus
podnose orezivanje, communis) su
madastarije grane tesko izuzetak. one
razvijaju nove izbojke. imaju opor ukus i
Redovna prihrana visestruku
djubrivima za cetinare primenu.
pomaze u razvoju i Koriste se ka dodatak za aromu
pravilnom formiranju kiselog kupusa, kao kvalitetan zacin
krune. za jela od divljaci i ribe, a takodje u
proizvodnji krepkih napitaka - dzina,
likera i drugih alkoholnih pica. U
medicini se bobice kleke koriste kao
efikasno diureticko i dezinfekciono
sredstvo.
Na zalost, ova predivna biljka ima i jedan nedostatak - u vrtu
siri gljivicno oboljenje, rdju kruske. Osnovni prenosioci gljive
su obicna, kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis,
J. chinaensis i J. virginiana). U tom slucaju pomaze samo
orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji -
gale. Odsecene grane se spaljuju.
RDJA KRUSKE Gale na kleki
se javljaju kao posledica
zaraze gljivicnim
oboljenjem, rdjom kruske. U
kisnom periodu gale
nabubre i obrazuju spore,
koje se oslobadjaju po
vlaznom vremenu. One
inficiraju drvo kruske.
Na kruskama zarazenim
gljivicama, na nalicju lista
pojavljuju se narandzaste
skupine u kojima se
obrazuje nova generacija
spora. Takvo drvo vise ne
radja, a pri jacoj zarazi se
susi.
HORTENZIJA
(Hidrangea hortenzis)
Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. Paznju je zasluzila

svojim velikim cvastima bele, ruzicaste ili plave boje. A
znate li od kuda potice boja njenih cvijetova?
Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEION-

posuda, sto bi u prevodu znacilo - TREBA PUNO VODE. Osim
cvijetova, svakako su dekorativni i njeni krupni, jasno zeleni
listovi.
Porijeklom je sa Dalekog istoka, a
u Evropu je doneta u XVIII veku.
Ovaj izuzetno dekorativni zbun
moze izrasti do visine od dva
metra, a cvijeta tokom celog leta.
Cvijetovi se rado koriste i u
buketima, ali i kao suseni u
zimskim dekoracijama.
Najvise joj odgovara polusjenka,

mesto ispod visokog drveca, gde
i u najtoplijim mjesecima ima
dovoljno vlage. Prija joj plodno,
rastresito zemljiste. Leti je treba
obilno zalivati, narocito ako je
zasadjena na suncanom mestu.
Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije, koje su prosle

godine bile plave, u novoj sezoni procvijetaju belim ili
ruzicastim cvijetovima.U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju
plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom
zemljistu, cija je vrednost pH 3-4,5, odnosno sa velikim
procentom aluminijumovih soli.
Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno

je nabaviti treset koji je pogodan za biljke - ljubitelje kiselog
tla. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi
sulfate aluminijuma, koje se moze nabaviti u bolje
snabdevenim poljoprivrednim apotekama.
Mnogi hortenzije orezuju u jesen, sto je pogresno. Ove biljke

cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine, pa
se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka
sledeceg proljeća ne procvijeta.
Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije, debele grane iz

sredine, kako bi se biljka podmladila.
Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja.
Dakle, ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu...

"PITAJTE" HORTENZIJU!
SIMSIR
Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i

jedan od najvaznijih za vrt. To je biljka koja se
najvise koristi za formiranje zivica i narocito je
podesan za deljenje prostora i formiranje ivica
u zacinskim vrtovima. Dobro je poznato da se
simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine:
kao kupa, lopta, kocka.... Ukoliko se ne
orezuje, simsir ce se slobodno formirati kao
smpatican zbun ili nize drvo.
Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem.

Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na
starim granama. Uz obican simsir sa nesto izduzenim
okruglastim listovima, mogu se nabaviti razni kultivari poput
Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i
sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa
zuckastim ivicama na zelenom liscu.
"UKRADITE" PELCER
Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim
vrstama koje ce najduze trajati, a izgledati najlepse.
Pelargonija, ili muskatla, neizbezno zauzima svoje mesto.
Ova biljka, porijeklom sa Rta dobre

nade, a preneta u Evropu u VIII veku,
postala je jedna od najpopularnijih
cvijetnica.
Muskatla je prilicno snaznog stabla,
naizmenicnih listova srcastog oblika sa
nekoliko dubokih reznjeva, pricvrscenih
na dugu dlakavu drsku. Cvijetovi su
krupni i raznobojni. Omiljene su
muskatle sa vi secim granama i glatkim
listovima.
Da bi ste na proljeće imali muskatlu,
potsecamo vas da se krajem oktobra
pripremaju reznice-pelceri. Biraju se
mladje, najbolje sa 3-4 kolenca, od kojih
jedno mora biti u zemlji. Sade se u
sanducice na rastojanje 8-10 cm i
stavljaju na prozorsku dasku gde ima
dovoljno svetlosti. Redovno se zalivaju i
povremeno prihranjuju. Tokom zime
vrhove koji poteraju treba iseci sto nize,
da bi bokor bio sto razgranatiji. Na
proljeće, kada prodje opasnost od
mrazeva, svaka muskatla sadi se u
posebnu saksiju ili sanducic i
rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih
vrata, kao na slici.
POKLONITE LALU
Pre vise od cetiri veka, u Evropu su iz Male Azije prenete lale

a u Holandiju, takozvanu "zemlju lala", tacno 1554. godine.
Ni jedna biljka, cak ni orhidejam, nije izazvala takvo
interesovanje i pomamu kao lala. Od pralale i prvih lukovica,
donesenih s Levanta, danas je poznato vise od 3000 sorti,
jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. Istorija
belezi da se za lale borilo i ginulo, na njima se dobijalo i
gubilo imanje.
Lale pripadaju porodici ljiljana. Zbog brojnih oblika i

varijeteta, kao i bogatstva boja, lala je od davnina omiljena.
Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima, jednostavnim i
punim, zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i
sl. Boje su od bele, zelenkasto-bele, zute, ruzicaste do
tamnocrvene a ima i crnih lala. Veoma su zanimljive i
dvobojne lale. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u
cvecarama moze pronaci od marta. Ime tulipan ili lala
porijeklo vodi od persijske reci - dolbend koja znaci turban.
Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim
rezom. Vazu samo do polovine napunite vodom. Drzite na
hladnijem mestu, prvenstveno nocu, to ce cvijetovima
produziti zivotni vek. Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav.
Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. Lukovice se sade
sredinom septembra na dubinu od 10cm. Saksije treba da
budu duboke najmanje 15cm. Najlepse su u sirokim
posudama u koje moze da stane vise lukovica, i to jedna
blizu druge. Stavite posudu u hladniju prostoriju, a za
tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura
od 14-15*C. Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je
temperatura izmedju 18 i 20*C. Zalivajte ih obilno i zasadite.
Kada cvijetovi uvenu, lukovice stavite u hladnu prostoriju.
MIRISNI DJURDJEVAK
Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno
raste po sumama i sumarcima, u podnozju planina, ali i u
visim podrucjima. U narodu je ova cvijetnica poznata kao
djurdjevak, a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet".
Naime, ima izuzetno lepe, bele mirisne
cvijetice, visece i rasporedjene u
grozdovima. Svaki cvijetic sastoji se iz
sest belih latica, tako da podseca na
zvoncic. Cvijeta u maju. Tamnozeleni
kopljasti listovi, obicno po dva-tri,
obavijaju cvijetnu drsku cele sezone,
sve do jeseni. Ova biljka je izuzetno
dobar pokrivac tla i moze se koristiti
za sadnju na senivitim mestima i na
umjereno plodnim zemljistima.
Pogodna je za ivicnjake, kamenjare, a
uspeva i ispod drveca, gde zbog jake
senke cak ni trava ne raste.
Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom
stablu-rizomu, kojim se razmnozava. Optimalno vreme za
ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. Tada se gusto
ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna
stabla. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm.
Kao visegodisnja biljka, neguje se jednostavno. U proljećem,
do cvijetanja, redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga.
Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na
dugim drskama. Zbog ljepote i prijatnog mirisa, cvijet
djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i
drugih aranzmana. Posebno ga treba koristiti za dekorisanje
u svecanim prilikama, za vencane buketi ili uskrsnje trpeze
sa sarenim jajima. Kada prodje cvijetanje, uvenule cvijetove
treba odseci i smanjiti zalivanje, da bi podzemno stablo
proslo kroz normalni period mirovanja. Zbog velike gustine
bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo, tokom leta nema
nikakvih dodatnih radova. Posle cetiri-pet godina, sa cele
povrsine treva izvaditi biljke, zemljiste obraditi, dodati
rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore.
Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. U
tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke
posude, koje se do ivice ukopavaju u zemlju, na nekom
pogodnom mestu u basti. Krajem decembra posude se unose
u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno
zalivaju. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva
okna. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka, jer
tada moze izostati cvijetanje, koje treba da pocne krajem
februara. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude
hartijom u obliku fiseka. Za ovako skromnu biljku koja se
jednostavno uzgaja i neguje, sigurno se u svakom vrtu moze
naci bar malo slobodnog prostora.
Lukovicasto cvijeće - lako za gajenje

SADNJA PRE MRAZA
Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo
jednostavno, opredeljujemo se za jednogodisnje, ili perene.
Lukovice nas u proljeće prve obraduju.

Daruju nas svojim cvijetovima a, znate i
sami, raznobojni tulipani, krokusi, narcisi,
zumbuli i visibabe vesnici su proljeća.
Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime.

Sadi se tokom jeseni, ali obavezno pre
mraza. Zemljiste treba da je rastresito i
humusno, pa ce i cvijetovi biti krupniji.
Izaberite suncano mesto u vrtu,
zaklonjeno od promaje i jakih vetrova.
Da bi cvijeće delovalo sto lepse, lukovice sadite u grupe,

kako bi na proljeće dobili rondele. Po pravilu, lukovice se
sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini.
Za one koji lukovice sade prvi put:

OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE!
Sade se u jesen, cvijetaju u proljeće

GRACIOZNI IRISI
Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne
gredice, sada posadite IRISE. Odmah po otapanju snega, iz zemlje ce pocet
da izbijaju uski svetlozeleni listovi, koji skrivaju pupoljke. Oni ce se pojavit
pred samo cvijetanje. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti
plavoljubicastim i zutim tonovima.
Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti, a samim

tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. Postoje dve
osnovne grupe:
• irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i
• irisi koji se razvijaju iz rizoma.
Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta,

svega dvadesetak centimetara. Njihovi krupni cvijetovi,
svetlo plavi do tamnoljubicasti, prosarani su pegama
razlicitih boja i oblika. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO
PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. U kasno proljeće, kada
listovi pozute, lukovice se vade iz zemlje, ciste, dele i
ostavljaju na suvo i toplo mesto. U jesen se mogu ponovo
zasaditi.
Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se
razvijaju iz RIZOMA. Medju njima prvi
procvijetaju PATULJASTI, visine do 20 cm,
zatim standardni i na kraju visoki - do 80 cm.
PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI
Lukovicasti iris, svetloplavih ili

tamnoljubicastih cvijetova, lijepo izgleda
posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. U
ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici, grupu irisa
razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i
Iberis. Iberis ce predstavljati ukras vrta do
zime, a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra
neznim izbojcima Irisa.
Iz mladih lukovica, koje se obrazuju u pazuhu

ljuspi, sledece godine razvice se listovi i
cvijetno stablo
HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU
Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. U tom periodu

oni se hrane iz podzemnih "magacina". Kod Lukovicastih
irisa to su LUKOVICE. Sledece godine one ce razviti listove i
cvijetno stablo. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu
mrezu, zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti".
Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu
Bradate perunike, koje pripadaju grupi korjenastih Irisa,

zalihe hrane imaju u RIZOMU. Na njemu se obrazuju
zadebljanja u kojima se, u vidu skroba, nagomilavaju hranljive
materije. Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu.
Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. U to
vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi.
PRIMULA CVIJETA PRVA
Dok je napolju jos hladno, cuva se i neguje u prostoriji, a s

proljeća premesta u vrt.
Primula je jedna od rijetkih,
samim tim i najlepsih saksijskih
biljaka, koje cvijetaju cele zime i
proljeća.Najranije procvijetaju
obicna (Primula vulgaris) i
hibridna visoka forma (P.
slatior).
U SOBI
Na pocetku godine pocinje i sezona
cvijetanja Primule melacoides. Ona je
neznija od prethodne dve vrste. Ne
podnosi zasusivanje i lose reaguje na
toplotu. Na svetlom, prohladnom
mestu, blizu prozora, uz dovoljno
vode, obradovace vas cvijetovima
jarkih boja i prijatnog mirisa. Zivotni
vek moze joj se produziti na 2-3
mjeseca, ako se uveli cvijetovi
redovno uklanjaju, kako bi se novi
pupoljci postepeno otvarali. Ova
primula je jednogodisnja, pa se po
precvijetavanju moze baciti.
Sobna primula (P. obonica) produzava cvijetanje i po
okoncanju proljeća. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg
perioda. Tada je treba smjestiti u senku, na provetreno
mesto.
Na svetlom mestu, ali ne na direktnom suncu, moze da izdrzi

i do 18-20*C. Pri kupovini biljke obratite paznji na
kompaktan rast biljke. RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU
VEOMA BRZO, PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE
KRATKO.
Kineska primula (P. sinensis) cvijeta
od februara do maja. Leto moze da
provede u vrtu i da sledece godine,
ako su uslovi povoljni, ponovo cvijeta.
za sve primule koje se uzgajaju u sobi

vazi jedinstveno pravilo uzgoja:
PROHLADNO I SVETLO MESTO
ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA,
STALNA, ALI UMJERENA VLAGA I
OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE
KONCENTRACIJE.
PROMJENE NA KOZI
Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih
osoba.
Krivac za to je PRIMIN, materija

koja se nalazi u tecnosti tankih,
jedva vidljivih zljezdastih dlacica,
kojima su obrasle drske i donja
strana listova. Ipak, zbog toga se
ne treba odreci ovog prelijepog
cveca. Samo se postarajte da ne
dodirujete listove, a prilikom
presadjivanja koristite rukavice.
SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA

Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima
osobinu da dobro cuva vlagu. Kada se sadi, iskopa se jama
dosta veca od korjena, kako korjen ne bi poceo da isplivava,
sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. Jama se
puni sitnom, rastresitom zemljom, koja se oko biljke blago
sabije. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom
korom drveta. Zato je najbolje mesto za primulu ispod
listopadnog drveca. U proljeće, pre listanja, primule ce imati
dovoljno svetla, a kada precvijetaju, drvece ce im pruziti
potrebnu senku. U blizini stabla imace i dovoljno vlage.
LAVANDA KAO BORDURA

Ako prostor dozvoljava, uz ivicu baste moze se saditi
lavanda (Lavandula officinalis), ciji je prijatan slatkast miris
siri celog leta.
Cak i maleni
listovi ove biljke
odaju miris.
Lavanda odlicno
formira zivu
ogradu slobodnog
rasta ili se
orezuje. Moze se
saditi i
pojedinacno,
kada se siroko i
bogato grana.
Nema posebnih
zahteva prema
zemljistu, jedino
je treba saditi na
suncana mesta.
Tradicionalna
ljubicasta verzija
biljke naraste 30-
90 centimetra i
ima
srebrnastosivkast
list, dok bela
lavanda dostize
45-60 centimetra
i ima
plavicastozelen
list.
BOZUR
U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara, a njegovu

ljepotu opevale su i mnoge poete. Kada su u XIX veku
kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u
Evropu, a odmah posle toga i u Ameriku, izazvale su veliko
interesovanje ljubitelja cveca, koji su uspesno nastavili rad
na selekciji.
Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali

popularnost, verovatno zbog toga sto su
zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu
negu i mesto boravka. To je snazno i
dugovecno rastinje. Odlicno podnosi
suncana mesta na duboko prekopanom
glinovitom zemljistu, bogatom humusom.
Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti
organskim djubrivom, koje ne sadrzi veliku
kolicinu azota, najbolje kompostom ili dobro
zgorelim stajnjakom.
Suprotno njima, drvenasti bozur treba djubriti samo
mineralnim djubrivom. Ako posle cvijetanja nastupi period
suse, to mu nece smetati, naprotiv, doprinece bogatijem
cvijetanju naredne godine.
Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. Dok se ne

razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta, prodju i dve godine.
Ovo se odnosi na sve sorte. Na presadjivanje bozur reaguje
tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina. Zbog toga na
samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce
mesto.
Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim
trajnicama u vrtu.
Njegov klasicni "partner" obicno je

delfinijum. S bozurom se dobro "slazu" i bele
hrizanteme, bradate perunike, grmolike reze
i nisko drvece i siblje. Obican crveni bozur
takodje je rado vidjen u vrtu, posebno u
seoskom dvoristu. Moze se kombinovati s
drugim trajnicama u cvijetnoj leji.
Razlicite sorte drvenastoh bozura, po

misljenju nekih ljubitelja cveca, mogu po
ljepoti konkurisati ruzama. U vrtu se mogu
kombinovati s cvijetajucim trajnicama.
Rastuci do dva i po metra u visinu, s krupnim
cvijetovima i privlacnim listovima, u
potpunosti preuzima ulogu solitera.
DRVENASTA VRSTA
Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo

engleski ser Dzozef Benksom, pre dvesto godina. Tek u
novije vreme, ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije
postala je popularna u nasim vrtovima. Strucnjaci savetuju
da se sadi u polusenku, na neutralno, humusom bogato
zemljiste. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja, jer
dobro podnosi "susede". Zemljiste treba da je umjereno
vlazno, jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. U tom slucaju
treba se pobrinuti za dobru drenazu. Da bi redovno cvijetao,
mora se dva puta godisnje djubriti. Na pocetku sezone u
martu-aprilu i posle cvijetanja. Mlade grmove treba blago
orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. Snaznim
orezivanjem zrtvuje se cvijetanje, ali samo za narednu
sezonu.
ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE

Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove, prekriva
ih i, od proljeća do kasne jeseni, fasade kuca prosto
cvijetaju. Ali, sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da,
umesto po zidovima, puzi po zemlji, ili jos gore, uopste ne
raste kako bi trebalo?
Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da
je njegovo prirodno okruzenje suma. Stoga, on
voli indirektno, priguseno sumsko svetlo,
ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Ne
treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno
izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva.
Takodje, takvi uslovi su idealni za grinje koje ce
ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti.
Nasuprot tome, ako ga posadite u hladovinu ili
makar u senku, brsljen ce vremenom rasti,
penjati se i prekriti sve sto mu stoji na
raspolaganju, bez neke posebne paznje i nege.
Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje
ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i
oktobru cvijetove bogate nektarom. Da bi
brsljen uspeo treba, dakle, izbegavati bele,
tople juzne zidove, kao i "klizave" i stare zidove
koji se odranjaju i na kojima on nece naci
potreban oslonac.
Ponekad, i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga

posadite, brsljen ne raste uz zid. Tada je "krivac" hemijski
sastav zida. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju
korjencice kojima se brsljen drzi za zid. Ovakav zid se moze
neutralisati sam od sebe, potrebno je samo sacekati kisni
period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. Drugi je slucaj
ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju
kiseline. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu
konstrukciju uz koju ce se biljka popeti.
Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se
penje: ako kao pelcere koristite stare, cvijetale grane nece
obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto
"zaboravile" da se penju. Takav brsljen ce izrasti u
bezoblican zbun.
GRAB - DRVO ILI ZIVA OGRADA
Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se

formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom. Njegovo lisce
s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne
opada. Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama
mladih grabova skoro citave zime. Grab se nasiroko koristi
poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora
u vrtu. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone
rasta, moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena
liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice.
VITAMIN "C" U SAKSIJI
Gajenje limuna u posudama poznato je jos
od 300. godine p.n.e. Zimzelene grane sa
belo-ruzicastim cvijetovima i zuckasto-
zelenim plodovima su preko cele godine
cudesan ukras vrtova, dvorista, terasa i
prostorija.
Uslovno receno, stablo limuna moze da

zadovolji osnovne potrebe jednog
domacinstva. U stanovima i kucama za
prezimljavanje moze da posluzi bilo koja
prostorija do koje dopire minimum direktne
ili indirektne svetlosti, a temperatura ne
pada ispod nule.
Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje, a spoljna
temperatura je -10 do -15*C, za vreme tog kriticnog perioda
moze se upaliti sijalica, koja ce u prostoriji podici
temperaturu za nekoliko stepeni, sto je dovoljno da mraz ne
osteti stablo, a postize se i dodatno osvetljenje. U tamnim
prostorijama zivotne funkcije listova prestaju, a stablo
ugine. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja
pored prozora. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije,
sa dovoljno svetla, u kojima se temperatura krece od +1 do
+7*C. U ovakvim zimskim uslovima, stablo ce normalno
cvijetati u maju i doneti plod.
Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla.

Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko
korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca, truljenja i
uginuca biljke. Vlaga vazduha treba da je smanjena, kako ne
bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima, granama i
plodovima. Prostoriju treba povremeno provetriti. U toploim
vlaznim prostorijama lisce zuti, kovrdza se i opada. Zato je
najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. Vise temperature
potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka, pa takvo
stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka. Cvijetanje
limuna, zavisno od temperature, pocinje tokom aprila do
pocetka maja.
FIKUSI
Ficus sp.
Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih
krajeva. Jedna od svima dobro poznatih je i
vrstaFicus carica - SMOKVA. Fikusi spadaju
medju najpopularnije sobne biljke. Kod
uzgoja fikusa u sobi neophodno je
pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila,
pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz
godina. Uglavnom se svi fikusi neguju na
isti nacin.
Fikusi vole puno svetlosti, a najvise im

odgovara polozaj kada im svetlost dolazi
odozgo. Zato je najbolje postaviti ga na
pod, blizu prozora. Jedino ga tokom leta
treba zaseniti tokom dana, kada je sunce
najjace.
Zimi im najvise odgovara temperatura 10 -
15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom.
Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom
nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom
- kod krupnolisnih, ili biljku istusirati - kod
sitnolisnih vrsta.
U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se

biljka zaliva, jer ce pri suvisnom zalivanju
listovi pozuteti i otpasti. Isto se desava i ako
fikusi "gladuju" - ako ih niste dugo presadili u
svezu zemlju, a ukoliko je biljka prerasla
posudu, presadite je u vecu, ali ne preveliku!.
U proljeće, kada fikus posle zimskog mirovanja,
pocinje da raste, treba ga obilnije zalivati i
prihranjivati vestackim djubrivom svake dve
nedelje. Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete
napolje, ali na zasenjeno mesto.
Fikus mozete razmnoziti vrsnom
reznicom, u vodi. U sobnim uslovima
biljke ce se najlakse oziliti krajem
proljeća i pocetkom leta.
Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica,

sa dobro poznatim velikim jajastim,
sjajnim i kozastim listovima.
Drugi po popularnosti je svakako Ficus

benyamina, popularni bendzamin,
sitnog, mnogobrojnog lisca. Stablo je
gusto razgranato i cesto moze da
izraste u malo drvo. Ima varijeteta i sa
sarenim liscem.
Ficus pumila je puzavica neznih, sitnih,

okruglastih listova, ni malo slican
prethodnim vrstama. Kod nas je nesto
redji u stambenim i poslovnim
prostorima.
Ficus lirata se takodje redje srece.

Krupnih je listova, kozastih, nalik na
liru, po cemu je i dobio ime.
UKRATKO:
• svetlo mesto, leti zasticeno od
direktnog sunca,
• mesto zasticeno od promaje,
• umjereno zalivanje,
• redovno presadjivanje u svezu
zemlju,
• prihranjivanje u proljeće.
UNESITE KAKTUSE U KUCU
Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja

cveca. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. Za
pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom
hladnih dana.
Vec pocetkom oktobra unosimo ih u
zatvorene prostore. Sa zalivanjem
prestajemo nesto ranije, kako bi
kod unosenja bili suvi. Prezimljuju
na temperaturi 10 *C. Pre
smjestanja u hladnu prostoriju
nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj,
kako bi se supstrat osusio.
Osjetljive i kalemljene kaktuse
cuvamo u praznom akvarijumu, gde
cemo im lakse sacuvati vlagu u
vazduhu, a i temperatura ce biti
veca.
Manje kaktuse kojima je potrebno
mirovanje mozemo smjestiti u
prostor izmedju duplih prozora.
odatle cemo ih smjestiti i van
saksije. Izvadimo ih iz zemlje i
skratimo korjen. Drzimo ih na
toplijem mestu dok rez ne zaraste.
Zatim ih umotamo u novine ili stare
krpe i odlozimo na mirovanje. Kod
umotavanja pazite da ne ostetite
korjen!
Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja.
podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne
sme cuvati krompir ili slicno povrce, zbog gljivicnih infekcija.
Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno.
Ako primetimo da neki truli, isecemo ispod bolesnog dela,
sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo.
Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba
obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu.
ZIVE SKULPTURE
Od cega zavisi hoce li kaktusi

cvijetati ili ne?
Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru.
Tokom zime, tacnije od kraja oktobra do kraja
marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom
mestu, zasticenom od mraza, gde temperatura
ne prelazi 10*C. Osim toga, u ovom periodu
treba se uzdrzati od zalivanja, jer ce samo tako
vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom
proljeća krenuti sa cvijetanjem. Ako se, pak, oni
cuvaju na toplom mestu, u sobi sa centralnim
grejanjem na primer, neophodno ih je zalivati i u
ovom periodu, ali onda sigurno nece cvijetati.
JAO, PRESADJIVANJE
Kada je rec o kaktusima, pitanje njihovog

presadjivanja je uvek problematicno. Sta sa
bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati?
Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji,
koje, iako mnogi misle suprotno, nisu otrovne ali
mogu da iritiraju kozu, posluzite se trikom.
Obuhvatite duzom tkaninom (salom, na primer)
kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene
zemlje. Krajeve tkanine dobro stegnite, uvrcuci ih.
Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu,
za 2-3cm vecu posudu.
Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati
najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti
tek kada se primeti da biljka pocinje da raste.
BOZICNI KAKTUS
Cvijeta u decenbru i januaru. U toku

godine po dve faze mirovanja i rasta.
Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti, crveni,
narandzasti ili zuti.
Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u
tropskim sumama raste kao parazit u
krosnjama drveca. Kod nas je poznata
saksijska biljka koja je zimi u kuci, a leti
na terasi. Ubraja se u jedan od najlepsih
clankovitih kaktusa. Boja cvijeta je
razlicita ruzicasta, crvena, narandzasta i
zuta. Razmnozava se lako, reznicom:
clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u
saksiju sa plodnom zemljom. nakon
mjesec dana reznica ce pustiti korjen.
Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme, mora se voditi
racuna o smeni mirovanja i rasta, koje se po dva puta
ponavljaju tokom godinu dana. U fazi mirovanja, zalivanje je
svedeno na najmanju meru, tek toliko da se biljka ne osusi.
U fazi rasta, biljku redovno zalivamo i prihranjujemo, kao i
ostale u sobi ili na terasi. Bozicnom kaktusu, u ovo vreme,
pogoduje svetlo mesto, dalje od izvora toplote i tenperature
oko 15 C. Zaliva se redovno, ali ne suvise. Saksiju ne
premestati, jer bozicni kaktus voli stalno mesto.
Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih
praznika, pa otkud i ime, a poznat je kao i bozicnjak. Posle
cvijetanja, u februaru, zalivanje se svodi na najmanju meru,
jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj
odmor.
Pocetkom proljeća, saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo

na terasu i to na senovito mesto. Presadjujemo biljku ako je
saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem, jer pocinje faza rasta
koja traje do jula. potom sledi faza mirovanja, do septembra,
kada je zalivanje opet znatno smanjeno. Od septembra
povecavamo kolicinu vode za zalivanje. Narocito je pogodna
kisnica, a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru.
Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu, najbolje
pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. U ovoj fazi
formiraju se cvijetni pupoljci.
Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla.
razmnozavanje KAKTUSA
BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI"

Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike, a danas ih ima
sirom celog sveta u raznim, pa i cudnovatim oblicima. Neki
lice na klipove, korale, zmijice, sundjere, jezeve... To ih i cini
omiljenim sobnim biljkama.
Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je

odgovarajuca zemlja. Najbolja kombinacija
je 2/5 komposta, 2/5 recnog peska i 1/5
krecnjacke prasine ili usitnjenog starog
maltera u koju se moze dodati malo praha
od drvenog uglja koji sprecava stvaranje
budji. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka.
Razmnozavaju se semenom, reznicama,

izdancima i kalemljenjem.
Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri

dela recnog peska i jednog dela lisnjace.
Supstrat pre setve navlazite. Seme ovlas
sabijte, pokrijte staklom i drzite na
temperaturi od 25 - 30* C. Kada nikne,
staklo se skida, a posle oko tri mjeseca,
mlade biljcice mogu da se sade u male
saksije.
Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto.
Ostrim nozem odsecite reznicu, u ovom slucaju to je clanak
ili izbojak, a ukoliko odsecate deo, rez pospite prasinom
drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu
do nedelju dana da se malo prosusi. Zatim je posadite u
vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. Kada se ozile,
presadite ih u male saksije.
Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano

proljeće, pre pocetka vegetacije. Posle presadjivanja, dva do
pet dana, drzite ih u senci i nemojte zalivati.
Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su:
• Echinopsis - ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju

nocu i traju do polovine iduceg dana.
• Epiphyllum - poznat kao "svekrvin jezik". Ima duge,
mesnate listove. Cvijetovi su krupni i trubicasti.
• Cereus - vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih
pejzaza Meksika, Perua, Cilea...Stablo dostize visinu i do 20
m, a tezinu od nekoliko tona.
• Mamillaria - ima loptasto ili cilindricno stablo koje je
obraslo bradavicama i bodljama.
• Opuntia - mnoge vrste ovog roda odomacile su se u
Sredozemlju.
• Echinocactus - ima zdepasto, loptasto stblo.
• Echinocereus - zbunastog je oblika.
• Selenicereus - ima dugo savitljivo stablo.
• Phyllocactus - lisnati kaktus, razlikuje se od pustinjskog.
STIGLO NAM JE PROLJEĆE
April je mjesec najobimnijih radova u vrtu. Vlasnici basta

znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave, i krenuti
u prekopavanje zemljista.
KADA KOPATI?
Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. Ako
je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci,
a rezultata ce biti malo. Ako je, pak, previse vlazno moze
doci do kvarenja zemljisne strukture. Zato je najbolje kopati
onda kada se zemlja u ruci mrvi.
To se moze jednostavno ustanoviti. Uzme se komad zemlje u
saku i stisne. Kada je saka otvori, zemlja u njoj treba da
ostane u grudvici, ali ne cvrsto stisnuta. Ukoliko je ostala
sasvim kompaktna, znaci da je previse vlazna za kopanje, a
ako ne zadrzi oblik grudve, vec se rasipa i trosi previse je
suva.
Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred
prekopavanje zaliti.
JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA?
Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila.

Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka, trebace vam i saksije
za njihovo sejanje. Osim semena i saksija neophodna je i
kvalitetna zemlja za cvijeće. U zavisnosti od zahteva
pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici),
zavisi i dubina setve.
Tako, kod onih koje se dublje seju,
napravite stapicem rupice u zemlji
tako da formiraju redove. Kod onih
drugih, koje se seju plice, vazi
pravilo da se seme pospe po povrsini
zemlje, a onda se blago utisne u nju.
SAKSIJE I ZARDINJERE SA
SEMENOMtreba drzati na toplom
mestu i zalivati kanticom koja na
vrhu ima rasprsivac (tus), jer bi
prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu
posude. Takodje, za zalivanje je
najbolje koristiti mlaku vodu. Na
spoljni deo zardinjere ili saksije
mozete zalepiti kesicu (sa datumom
setve) iz koje je uzeto seme za tu
posudu. Tako cete znati sta ste gde
posejali. Ovo vazi za one ljubitelje
cveca koji seju veci broj biljaka.
PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono
dobro razvije, tj. kada se na mladicama pojave 1-2 para
pravih listova.
Otpornije cvijeće, kao sto je lijander, aspidistra i drugo, ako
je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje, treba presaditi i
pazljivo zalivati. Tek kada se temperatura ustali preko 10
stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. Ovo vazi za sve
biljke. Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na
niskim temperaturama. Zato, oprezno!
Muskatle, mindjusice (fuksije) treba takodje, presaditi i
dobro orezati.
Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti, a ne
tek posto se nabavi rasad.
Zalivanje se vrsi samo ujutru, jer su noci jos uvek hladne.
PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA
Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku,

vreme je da iskopate rupu, ako to vec niste ucinili. Rupa
mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. Iskopajte
je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa.
Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme
(najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi
preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala
rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse
adaptira na nove zivotne uslove). Kada vremenske prilike
to dozvole, krajem februara, moze se pribeci presadjivanju,
ili sadnji novih sadnica. Uz dodatak pregorelog stajskog
djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude
do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena
i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude
okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu.
Pored sadnje sadnica, sada je i
vreme za sadnju ukrasnog siblja.
Za sadnju siblja nije potrebno
rupu unapred kopati. Neposredno
pre sadnje rupu iskopamo, a samu
sadnicu orezemo tako sto cemo
korjenov sistem malo skratiti, a
nadzemni samo za dve trecine
duzine grana. Pozeljno je dodati
nesto pregorelog stajnjaka oko
busena pre sadnje. Orezivanje
nadzemnih delova uradicemo kada
budemo sigurni da nece vise biti
dana i noci sa mrazom. Staro
drvece i siblje mozemo ocistiti od
starih i suvih grana, ako je to
potrebno.
Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede
na neki dugi nacin ili da ga preurede, a sami
to ne umeju, mogu potraziti savet od
strucnjaka za tu oblast - dipl. inzenjera
pejzazne arhitikture ili, kako se nekada
govorilo, hortikulture. Oni ce vam svojim
strucnim znanjem izradom dendroloskog
projekta i savetima pomoci da na najbolji
nacin dodjete do pravog resenja. Sada je i
vreme. Pretpostavljamo da ce vam to
vremenski uslovi i dozvoliti, da se malo
posvetite i travnjaku. Verujemo da ste ga
pre nastupanja zime i snegova pokosili i
ocistili od suvog lisca, grana i ostalog
otpada koji se zatekao na travnjaku.
Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti, a
zatim prihraniti organskim ili mineralnim
djubrivom. Dalja nega travnjaka sastoji se
od redovnog kosenja i zalivanja. Naravno,
ukoliko je zemlja posna, moguce je i jos neko
prihranjivanje u toku vegetacije.
Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati

kako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla
da snazno i bujno pocne da raste. Moze joj
se dodati i malo pregorelog stajskog ili
mineralnog djubriva, ako je zemlja posna.
U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh

lukovice viri iznad zemlje. Mesto gde ce ona biti posadjena
mora biti zasticeno od direktnog sunca. Ukoliko se kod
gloksinije ne pojave pupoljci, a listovi su se vec razvili,
potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj
pupoljaka i cvijetanje. Sada je i vreme za sadnju begonija i
dragoljuba.
Od oko 1.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe

koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one
sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu
kod nas naci. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za
sadnju u basti, a koja nije. Muskatle trba skratiti na tri do
pet okaca, a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu
biljku. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak
komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog
sistema na pola. Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog
mesta.
RADOVI U VRTU
TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA
Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu
provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se
njihovom deobom.
To su: djurdjevak, perunika, bozur, devojacko srce i td.
PERUNIKA BELA RADA

BOZUR (Iris) (Bellis perennis)
(Peonia officinalis)
U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu

formiranog rasada otpornog na zimu. Najcesce vrste su: dan
i noc, bela rada, nezaboravak, turski karanfil, i sl.
Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara,

osim turskog karanfila, gde rastojanje mora biti nesto vece
(od 25 do 30 cm).
Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je
svakako DAN I NOC (Viola tricolor).
Viola je stari latinski naziv za ljubicicu, a

sam rod broji oko 500 vrsta. Ime DAN I NOC
je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova
lepa biljka tokom celog dana okrece prema
suncu, trazeci toplotu i svetlost.
Inace, cesto se gaji zbog cinjenice da dva

puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo. U
toku zime, biljke treba zastititi (pokriti
slamom, recimo).
Najvise joj odgovaraju suncana do

DAN I NOC polusenovita mesta i vlazna, propusna
(Viola tricolor) zemlja. Zalivati ih treba tokom veceri.
Jesenja sadnja u basti (na balkonu)

obezbedjuje punu ljepotu u proljeće.
Potsjetnik radova za januar
Zastitite Vase bilje
Svakodnevno pratite vremensku prognozu. U slucaju najave

jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili
plasticnom folijom; Otkrijte ih kada se temperatura popne
iznad nule.
Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. Kod ostrih zima i

naglih padova temperature biljke u njima snezni
pokrivac ce najbolje zastititi.
Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti; sto pre

uklonite suvisnu vodu, jer preti opasnost od pucanja zemlje.
Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i
nedostatka vazduha. Lisce polako pocinje da zuti. Otstranite
ga na kraju zime, kako bi se korjen oporavio.
Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u

podrum (korjen Muskatli i Fuksija, gomolje begonija...) i
ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi,
odmah dezinfikujte saksije.
Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je

pregledati sve biljke. Otsecite sve izlomljene i "izresetane"
grane, ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno
u slucaju drugog "ledenog udara".
Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode, da

se nije uprljao ili zapusio.
Nabavite africke ljubicice i napravite jedan - dva aranzmana

u prozoru dnevnog boravka, da Vam ulepsaju hladne zimske
dane.
Potsjetnik radova za februar

Sadite i cistite
Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita.

Listove biljaka cistite vlaznim sundjerom, a kaktuse
cetkicom, da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im
mogu naneti ozbiljna ostecenja.
Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da

se spreci naseljavanje parazita.
Pravo je vreme da, u toplini kuce, krenu gomolji Begonija,

Gloksinija, Ahimenesa... Jedan sanducic na prozoru pruzice
im dovoljno prostora za nicanje. Posadite ih u treset, koji
mora stalno biti vlazan.
Zahtevne biljke, koje dugo nisu vadjene iz posuda, sigurno
su iscrpele sve hranljive materije, a njihovo korjenje
preraslo saksiju. Presadite ih u saksije vece zapremine, u
svezu, kvalitetnu zemlju. Staru zemlju nemojte koristiti za
druge posude. Mozete je baciti u bastu, ili je sipati u kesu i
odneti u obliznju sumu.
Potsjetnik radova za mart

Uzivajte u proljeću
Podjubrite zemlju oko biljaka, ali ne zaboravite: Gnojivo se

veoma sporo raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo
sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana.
Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete

direktan kontakt djubriva sa korjenom; proizvodi
truljenja su veoma jaki i korjen bi, u direktnom
kontaktu, sigurno sagoreo.
Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim

prvim proljećnicama - persunom, mirodjijom i drugim
aromaticnim biljem.
Orezite puzavice, Klematis, Gliciniju, ili Orlove nokte...
Preostalim granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom
godine.
Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama, Fuksijom ili
Hibiskusom, kako bi se pupoljci aktivirali. Posmatrajte
budjenje proljeća...
Kupite cvijetajuce siblje. Odaberite primerke sa dobro
razvijenim cvijetnim pupoljcima. Tako cete imati cvijetni
ukras odmah po sadnji ili, zavisno od vrste, vec na jesen.
Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u
saksijama. Osvezite vrtni dekor sa nekoliko
zardinjera ovoga cveca.
Potsjetnik radova za april

Pazite na mrazeve!
Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg

cveca. Ako zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos
moguci kasni proljećni mrazevi, odlozite sadnju za sledeci
mjesec.
U posude posadite lukovice
koje ce cvijetati u leto.
Smjestite ih u kucu dok ne
poteraju, a onda ih presadite
u zemlju.
Posejte proljećnice direktno u
zardinjere ili u bastu, na stalno
mesto. Seme posejte rijetko (ako je
sitno izmesajte ga sa zemljom ili
peskom), kako ne bi ponik bio suvise
gust; redovno orosavajte.
Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta".

I u nasim rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke
iz ovog asortimana.
Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama

ili novim dendro-materijalom, sada je pravo vreme. Posetite
rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke.
Cim se vreme prolepsa, pocnite sa orosavanjem. Ako imate

prskalicu, stavite je u pogon.
Orezite drvece i zbunje, dok krosnje nisu previse bujne.
Vreme je da se presade bonsai biljke. Ne zaboravite da im

orezete krosnju i korjen.
Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim

preparatima. Najjednostavniji za upotrebu su preparati u
obliku spreja ili rasprsivaca.
Potsjetnik radova za maj
"Oslonite se na instinkte"
Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor

Vaseg vrta. Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama.
Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih
mrazeva.
Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. Za to koristite
svez, bogat supstrat. Nemojte koristiti proslogodisnju
zemlju, jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama, a
cesto i zarazena biljnim parazitima.
Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica.
Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi.

Ostavite ih u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na
njihovo mesto postavite letnji dekor.
Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome.

Ovo je posebno vazno za gradski vrt, koji predstavlja veoma
krhku sredinu.
Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. Pocnite sa
prihranjivanjem. Koristite dve do tri vrste preparata. jedan
za cvijetnice, jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i
povrce, ako ga imate.
Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno,
premazite ga jednim slojem boje ili laka.
Ako zelite povrtnjak, sada je pravi trenutak da nabavite
rasad.
Potsjetnik radova za jun

Doskocite susi
Leto je: biljkama je vruce i zedne su. Obratite paznju da ne
propustite orosavanje bar jednom u dva dana.
Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana.
Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. To podstice biljke
na ponovno cvijetanje.
Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. Ako ste
ograniceni prostorom, zrtvujte poslednje dvogodisnje
cvijetnice kako bi dobili vise prostora.
Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje, orezite zivicu
i topijarne forme simsira, tuja, hameciparisa...
Sa jednim lepim brsljanom, uz pomoc zice, mozete

napraviti svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju).
Pocnite sa kuglom ili piramidom, a kasnije to mogu
biti i slozenije zicane konstrukcije.
Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim

lokvanjima. Pustite u rad pumpu, da bi sprecili razvoj algi,
kojima pogoduju velike vrucine.
Priustite sebi minijaturne ruze. Manje su otporne na

hladnocu od obicnih, ali pruzaju izvanredan efekat.
Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama, kakve su plava
lobelija, tradeskancija, ukrasni brsljan...
Potsjetnik radova za juli

Mislite na Vase biljke
Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti
zalivanje i orosavanje. Pomoc suseda je uvek dobrodosla, ali
automatsko zalivanje ima niz prednosti, pod uslovom da
osigurate da sistem korektno funkcionise.
Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez; biljke u
zardinjerama i saksijama oslobodite cvijetova. Nemojte
zaliti. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku, koju niste u
mogucnosti svakodnevno zalivati, a dok se vratite, svakako
ce procvijetati novi, jos bujniji.
Moze se desiti da listovi, narocito kod zbunja, pocnu da
blede. To bez sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i
oligoelemenata, pa je potrebno odmah poceti sa
prihranjivanjem.
Vreme pogoduje parazitima; oidium, koja razvija
miceliju u obliku belih koncica, mineri, koji se
ubusuju u stabljiku i crpe sokove, biljne vasi...
Potrazite u semenarama sretstva kojima cete na
vreme tretirati vase biljke.
Dvogodisnje biljke, koje cvijetaju u rano proljeće, u ovom

periodu pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu.
Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane, ali
treba strogo voditi racuna da se omoguci slobodno oticanje
suvisne vode.
Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa
padajucim vrstama biljaka, i okacite je na balkon,
iznad kapije, na zid...
Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. Pravilno
negovan, poterace nove izbojke. Nemojte se dvoumiti da
uklonite sve preterano izrasle grancice, kao i one koje
svojim rastom remete zeljenu formu krosnje.
Potsjetnik radova za august

Posetite rasadnike
Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju
mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih boja, kakve
su: Solanum, Kalistemon, Bugenvilia, Lovorika... Sacuvace
se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite topao
zaklon.
Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti, pod

uslovom da redovno zalivate i orosavate. Izdrzljive vrste,
kakve su Impatiens ili Lovor, ozilice se i u casici vode.
Muskatle, Zalfija i druge

zbunaste biljke leti se
lako oziljavaju.
Desava se da neke biljke, kao Petunija ili Klematis,

odjednom propadnu: zalivanjem i djubrenjem moze se
postici veca otpornost na napade parazita.
Budite oprezni sa ruzama i vockama. Njima je neophodna
redovna nega (okopavanje).
Odstranjujte uvele cvijetove. Oslobodicete biljku, koja ce

potom odmah ponovo procvijetati.
Lisce trajnica moze poceti da se susi, a barske vrste, kakav

je na primer Bambus, mogu i propasti. Nemojte stedeti vodu
za zalivanje.
Puzavice kao sto su Pasiflora, Klematis ili Jasmin u ovom

periodu rastu veoma intenzivno, te ne zaboravite da ih
orezete.
Potsjetnik radova za septembar
Pripremite se za unosenje
Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje.
Pocistite travnjak i terasu, gde se, za vreme Vaseg odsustva,
nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova.
Sobne biljke, koje su leto provele napolju, pocnite da
pripremate za unosenje; orezujte granje, cistite lisce, a
ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima.
Odstranite nekoliko zrna grozdja, kako bi dobili

savrsene grozdove; zatim ih ubacite u vrecice, da
bi ih sacuvali od insekata i parazita.
Berite voce od pocetka sazrevanja. Najcesce ce, ukoliko je

vreme toplo, vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi.
Bonsaiju smanjite zalivanje.
Orezite topijarne forme, posto su novi izdanci zavrsili rast.
Potsjetnik radova za oktobar

Uredjujte i sadite
U gradskoj sredini lisce brzo opada; vec od pocetka mjeseca
namece se redovno ciscenje. Poznom jesenjem cvecu
produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem.
Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju

ili zardinjere. Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. To
je najbolje uciniti u ovom periodu.
Unesite vrtni namestaj; obratite paznju da ga pre unosenja u

podrum operete i dobro osusite.
Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite

u prozor. Mozete ih, naravno, smjestiti i u
podrum.
Ocistite uvelo lisce sa puzavica; ako je potrebno jos jednom

ih orezite, kako bi na proljeće novi izbojci iz pupoljaka
formirali zeljeni oblik biljke.
Ne zaboravite da ispraznite bazene. Iskljucite vodu za sistem
za zalivanje i ocistite pumpe.
Poberite prispelo povrce.
Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica.
Potsjetnik radova za novembar

Predupredite hladnocu
Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri

tom im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje.
Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto.
Izvadite Dalije i druge letnje lukovice, koje cete cuvati u

suvom podrumu.
Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. Na vreme

unesite sve biljke koje treba zastititi. Biljke koje idu u
podrum na mirovanje maksimalno orezite.
Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke

koje ce prezimiti na otvorenom. Iako mogu dobro podneti
vrlo ostru zimu, cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih
padova. Oprez nije na odmet.
Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre

ponovnog punjenja dezinfikujte. Beskorisno je cuvati
koriscenu zemlju. Osiromasena je, a moze preneti i bolesti.
Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje

malim podmetacima. Olaksacete oticanje vode i smanjiti
rizik da one glinene popucaju od mraza.
Potsjetnik radova za decembar

Uredite Vasu jelku
Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj
novogodisnoj jelki. Sa dovoljno velikim busenom i na
hladnoci, ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je
mozete zasaditi u vrtu, ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu
Novu godinu.
Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. Njegovo
cvijeće se javlja vec tokom zime, a izrazajno lisce uspesno
popunjava prazne prostore.
Lagano ocistite podnozje jelke, spustajuci zile. Prekopajte

zemlju i prekrijte je tankim slojem treseta, kako bi cistocu
sto duze zadrzali.
Prelistajte casopise kataloge, narocito one sa bogatim
asortimanom semenja i lukovica. Uz njih mozete, u
hladnim zimskim danima, sanjariti, planirati i svakako
dobiti nove ideje.
Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon, pod

uslovom da ste dobro zastitili osjetljivije vrste.
ROD SE KROJI MAKAZAMA
Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove

ukoliko se stabla neredovno i nepravilno orezuju. Rodna
stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje
uklanjanjem starijeg rodnog drveta, koje se zamenjuje
jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. Mnogi vocari
amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica, pa
ih nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti.
Rodne grancice
Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i
krutih rodnih grancica, treba ih prorediti na desetak
centimetara. Ne smeju se skracivati, vec se uklanjaju do
osnove. Vite i rodne grancice uglavnom dopiru do periferije
krune, pa ni njih nikada ne treba skracivati, jer se na vrhu
grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. Ukoliko je
potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. Isto
pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju
vrlo kvalitetni plodovi. Veoma je bitno da se starije rodno
drvo svake godine na odredjenom mestu skracuje. Kako se
rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno
udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne
grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave
vodopije (nerodni prirast). U unutrasnjost krune cesto ne
moze da prodre svetlost pa su zametnuti plodovi sitniji i
slabo obojeniji. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi
unutrasnjost krune proredjuje, ali se pri tom pazi da se
rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji.
Oblik krune
Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune. Ne sme
da se dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu, a
to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze
odrzavaju. Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopije-
vertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke. Odredjenim
pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje
vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se
transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo
ako nema dovoljno rodnih grancica.
POSADILI STE VOCKU

STA DALJE?
Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost
umnogome zavisi od radova prvog proljeća posle sadnje.
U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se

zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i
na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama.
Kolje treba da bude toliko dugacko koliko zajedno iznose
visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm zdravice.
Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo
kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom
2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine
stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila
kora. Kolje se postavlja s juzne strane, radi sprecavanja
pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih
ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju.
Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se
zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u
vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer
vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na zemljiste oko vocke
potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko
250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice
na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kultivira
ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem
zemljista. Izuzetak su nitratna djubriva (cilska zastita,
kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se
zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se
zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina.
BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU
Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova,

imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i
Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56,
upoznacemo Vas sa nekima od njih.
BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom

leta i suse u tankom sloju na promajnom mestu.
Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne
organe, upale bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice
izlucivanje tecnosti.
1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti
u poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji.
Piti vise puta u toku dana.
GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti
list, cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa
listom, a susi se u tankom sloju na promajnom
mestu.
Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i
blago povecanog krvnog pritiska.
1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale
vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti
tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se
6 dana za redom, pa se sedmi pauzira i tako
naizmenicno.
LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom,
pre nego se cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na
promajnom mestu.
Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene
temperature, jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce
i olaksava san.
1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode,
ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku
dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja.
KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka
je ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi.
Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi,
ljubicaste boje, dvogodisnji, dok
jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te ih ne
treba koristiti. Beru se od kraja leta do
pocetka zime, a suse na promajnom mestu.
Iglice i mlade grane beru se od aprila do
kraja juna, usitne i suse na isti nacin kao i
plodovi.
Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi
u lecenju infektivnih bolesti pluca. Regulise
rad bubrega i pospesuje izmokravanje.
Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju
reumatskih oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad
organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa
zeluca i creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok
nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba koristiti obazrivo,
jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega.
1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g
kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i
procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i
crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod
oboljenja organa za disanje moze se zasladiti kasicicom
meda ili secera.
HAJDUCKA TRAVA
Achillea millefolium
Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA

HILJADU LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski
junak, ovom biljkom lecio rane.
Cvijeta od juna do oktobra, a njene

cvijetove pcele rado posecuju radi
sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i
celu donju polovinu tela oboje
zrkonarandzastim polenom.
Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama.
Osim toga pojavljuje se i pored puteva, na
kamenitim mestima, kao i po oranicama i
vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do
planinskih predela.
PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA.

Koristi se za lecenje svih stomacnih
poremecaja, oboljenja jetre i zuci. Ubrzava
krvotok, pomaze kod nekih poremecaja
rada srca, leci hemoroide, jaca organe za
probavu. Vekovna je upotreba hajducke
trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino
prosejan list stavlja se na rane, cime se
sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom
zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od
ove biljke poboljsava apetit.
DIVIZMA
blagotvorna za disajne organe
Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je
Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana
smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su
osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno
nalazila, kadili kuce na Jovandan...
Impozantna i uocljiva, obavijena zlacanim
krunicama, raste uz puteve, po suncanim,
suvim, peskovitim zemljistima. Gornja
polovina stabljike je klasasta cvast, gusto
okicena krupnim zutim cvijetovima, zbog
kojih je u narodu zovu jos i kraljevska
sveca. Svezi cvijetovi su neugodnog
mirisa, a suvu veoma prijatnog, koji
podseca na med. Ukus im je slatkast,
sluzast. Cvijeta tokom celog leta i jeseni.
Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga

potice i peckanje u grlu), sluz, secer, malo
gume, zute boje krocetina, flavonida,
tanina i vrlo malo etarskog ulja. List i
korjen su ljekoviti u manjoj meri, a seme
je blago otrovno.
Cvijet se bere preko celog leta i jeseni, po suvom i suncanom
vremenu, najbolje rano ujutru, cim ispari rosa. Cvijet se
slabo drzi na stabljici - opadne vec drugog dana. Najlakse se
beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i
stapicem blago udari po biljci. tako otpadnu samo casicni
listici sa prasnicima.
Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom, pa

cvijetove ne treba sabijati u korpe, vec susiti u tankom sloju
u hladu na prozracnom mestu, kako bi se boja ocuvala. Suvi
cvijetovi lako povuku vlagu, pa ih odmah po susenju treba
spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu. brzo
gube ljekovita svojstva, te ih ne treba cuvati duze od godinu
dana. Listovi se rasprostiru i suse
• Caj od cvijetova divizme jedan je od ZA BOLJI VID I

najboljih prirodnih lekova za zapaljenje SLUH
disajnih puteva, promuklost, kasalj, katar
bronhija, bronhitis, magareci kasalj... Lagano popareni
Preporucuje se i protiv astme, nervoze, cvijetovi, zavijeni
teskobe, drhtanja, smetnji u srcanom u platnenu vrecicu
ritmu, grceva u stomaku, bolova u zeludcu ili maramicu,
i neuralgija... Deluje i kao diuretik. prethodno
• U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje namocenu u
zapaljenih i gnojnih rana, uboja, cireva, uvarak, odlican su
lisaja... Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi oblog protiv svih
pomesani sa medom hlade opekotine i upala ociju.
izvlace bol.
• Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su Od svezih
za masazu kod gihta i reumatizma. Od cvijetova,
svezih cvijetova stavljenih u teglu i na prelivenih slatkim
sunce brzo ce postati uljasta tecnost bademovim ili
dobra za masazu, ali i za lecenje rana maslinovim uljem
(nakapa se i pusti da se osusi. i ostavljenih da
• Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za odstoje na toplom
aromatizaciju likera. 4-6 nedelja, dobija
• Omeksavaju i neguju kozu, pa se se ljekovito ulje.
primenjuju i u kozmetici, u kremama i njime se 2-3
parnim kupkama za lice. Jak caj od putadnevno mazu
cvijetova posvetlice svetliju kosu. oci, radi jacanja
• List divizme moze prakticno posluziti u vida. Gluvoca ili
cipelama, kada se potplata smanji slab sluh mogu se
• Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. popraviti ako se 3-
Njihov dim umiruje grlo, a mogu biti i 5 kap kapne u
zamena za duvan. bolesno uvo.
• Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati
protiv prehlade.
• Osusena stabljika, namocena u loj ili mazivo, daje
dugotrajnu baklju, koja se preliva u duginim bojama.
Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima, dok se

sitnocvijetne divizme ne koriste.
Upozorenje: svi delovi divizme, osim cvijetova, blago su
otrovni!
MAZURAN
RODJAK ORIGANA
Mazuran, majoran, vranilova trava ili mravinac (Origanum

Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma
poznata ljekovita i mirodjijska biljka. Potice iz Indije, odakle
se prosirio po arapskim zemljama, Sredozemlju i kontinentu.
Ime potice od grckih reci oros - planina i ganos radost, sto
aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja
raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva.
U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za
podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi.
Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju
vencima od ove trave...
Od mazurana beremo gornje, nadzemne

delove u vreme cvijetanja, od jula do
septembra. koje skupljamo u snopice i
susimo na osencenom, promajnom mestu.
Sadrzi etericno ulje, tanine i gorke

materije i zbog toga se koristi kao
sredstvo protiv crevnih i zeludacnih
tegoba, napinjanja, za dezinfekciju
probavnog trakta i zaustavljanje proliva.
Zbog ovih osobina najvise upotrebljava
kao caj.
Mazuran daje jelima poseban ukus, pa se

zato koristi kao zacin za svinjsko, guscije i
pacije meso i mahunasto povrce, a
zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus
pecenom krompiru. Pomesan sa
kristalnim secerom, vrlo lijepo ga
aromatizuje, da je takav secer delikatesan
dodatak kolacima.
Srodnik mazurana, takozvani kritski mazuran ili origano, koji
raste kod nas na primorju, je nezamenljiv zacin u
italijanskoj, a sada i u nasoj kuhinji, jer se koristi za pice i
prelive za spagete.
ZELE OD MAZURANA
Oprati jabuke i osusiti, iseci na komade, Potreban

bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u materijal:
posudi sa vodom, sircetom i 3/4 veze
mazurana. Masu procediti kroz platno, bez 2 kg slatkih
gnjecenja, da zele ne bi bio mutan. Na jabuka
svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr 6 dl vode
secera. Sok lagano zagrevati mesajuci, 1,5 dl jabukovog
dok se secer ne rastopi, a zatim pojacati sirceta
temperaturu 10-15 minuta, da se zele velika veza
zgusne. Na kraju sitno iseckati preostali mazurana
mazuran i umesati u zele. Ostaviti 5
minuta da se prohladi i sipati u male,
sterilisane tegle.
Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara,

gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki, ali ga
mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem.
KAO U AUSTRALIJI
Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom

Darinkom krenuo put Australije, Ratomir
Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u
svom domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i
juznim vocem. Posle 15 godina rada na drugom
kraju sveta, vratili su se u domovinu. U svom selu
su, zaradjenim kapitalom, sagradili kucu. U koferu
su, pored drugih zanimljivih stvari, doneli i
sadnicu kivija i australijskog oraha. Zasadio je kivi
pred kucom, umesto vinove loze, a orah, kako red
nalaze, iza kuce. Vec narednog proljeća neobicno
voce se "primilo".
U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa, marakuja - vrsta
sitnog limuna iz Juzne Amerike, za koji se veruje da je
ljekovit, aronija - vrsta borovnice, kumoj - vocka koja se
dobija ukrstanjem jabuke i kruske, a ima ukus ananasa,
mnogi zacini... To je domacina podstaklo da pocne da
razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki
kojih jos nema na nasem podneblju. Nabavio je semenje i
sadnice papaje, japanske jabuke, fejoje, kineske jabuke,
avokada, masline, lovora. Sve to danas raste u lijepo
uredjenoj zimskoj basti, stakleniku, na trecem spratu kuce,
gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je
vec imao i prvu berbu - prvih 200 grama sveze ubrane kafe.
Hteli smo da probamo ovu kafu, ali nam domacin umesto

toga nudi nekoliko zrna. Po onoj staroj: bolje je ribara
nauciti da lovi ribu, nego mu dati ulov. nudi nam i nekoliko
oraha.
- Malo su drugacijeg ukusa od nasih, kaze, i malo masniji, ali
su od njih odlicni kolaci!
Uz pozdrave odlazimo, a da nismo sigurni da smo bas sve

upamtili. Secamo se da smo snimili i urmu, japansku
musmulu, americku borovnicu...
DIVLJE JAGODE
Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene
divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem.
A tek slast za nepca! Ovi ljupki, hranljivi plodovi
(lazni, u stvari, jer su pravi plodovi samo spoljne
zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim
svojstvima. Oni sadrze elaginsku kiselinu -
specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace
kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne
(kancerogene). Uz to nam donose tako potrebne
vitamine i minerale, osvezavaju nas i neguju nasu
kozu.
Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama, bila je
veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu, u srednjem veku su je
smatrali magicnom, a od XVI veka lekari su je ponovo poceli
prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja.
Lisce sumske jagode, veoma bogato vitaminom C,

upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena
za ruski caj. Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan
od najkorisnijih, jer prociscava krv, podstice rad svih organa,
posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji
mokracu crvenkasto, ali je to sasvim bezopasno). Oblog od
zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje
manjih rana.
Koprivnjaca
Slatke sumske jagode
Jagoda ima samo jednu manu - dozrevaju od maja, a na
posto je pojedu, osjetljive osobe planinama sve do augusta
dobijaju koprivnjacu. Ovu reakciju (rastu do 1300 m
organizma vecinom izazivaju nadmorske visine). One su
nepreradjene belancevine koje iz ne samo ukusne, vec i
jagoda ulaze u krv. Osjetljive osobe hranljivije od bastenskih.
bi trebale da izbegavaju, osim Vise od 400 gajenih sorti
jagoda i jaja, skoljke i cokoladu. nisu prikladne za
Ove osobe slobodno mogu koristiti zdravstvenu primenu.
caj od lista i korjena jagode.
U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%),
6% secera (gajene su siromasnije), limunske i vinske
kiseline, kalijuma, gvozdja, mangana, kalcijuma, fosfora,
pektina i obilje vitamina C. Jedna solja ovog voca sadrzi 82
mg vitamina C, a to je 120% preporucene dnevne doze. Ista
kolicina ima 2,2 grama prehrambenih vlakana i samo 45
kalorija.
Moris Mesege, francuski travar cije savete rado donosimo,

preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva,
gihta, bolesnicima sa problemom jetre, reumaticarima,
nervoznim, anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju
posle bolesti.
Posto kod jagoda polovina secera Prirodna zubna pasta
postoji u obliku vocnog secera,
mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje
secernih bolesnika. decje zubne paste sa
ukusom jagode, pakovane u
Slatke sumske jagode dozrevaju crvene tube? Mi vam
od maja, a na planinama sve do nudimo recept da sami, kod
augusta (rastu do 1300 m kuce, napravite zubnu
nadmorske visine). One su ne pastu i tinkturu za ispiranje
samo ukusne, vec i hranljivije od usta.
bastenskih. Vise od 400 gajenih • Stucajte u prah pregrst
sorti nisu prikladne za listova i korjenja sumske
zdravstvenu primenu. jagode, pa ga pomesajte sa
prahom od krede. Istrljajte
Za ciscenje lica, odrzavanje koze i zube i desni suvom
svezinu tena, umesto gotovih cetkicom sa pripremljenim
preparata mogu se koristiti divlje prahom, a zatim isperite.
jagode u vidu maski od Desni ce ojacati, a zubna
zgnjecenog ploda ili mleko za gledj postati otpornija.
ljepotu. Ovo mleko od svezeg soka • Listove sumske jagode
nabrane pocetkom leta,
kada su vrlo ljekoviti,
jagode pomesanog sa malo svezeg
stavite u rakiju. Tom
kravljeg mleka nanosi se i ostavi
razredjenom rakijom cesto
nekoliko sati ili celu noc na licu, a
ispirajte usta u slucaju
potom ispere ruzinom vodicom.
gnojne upale, krvarenja
desni ili loseg zadaha.
Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda, mozete ih
presaditi u bastu, najbolje pocetkom jeseni. Razmnozavaju
se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti
hemikalijama!), ali gube i aromu i ljekovite materije.
U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim

plodovima, koji se, za razliku od obicne sumske jagode, teze
odvajaju od lezista. Pucavica, ili turska jagoda, mnogo je
sitnija od obicne sumske, a plodovi su slicnog ukusa kao
ogrozd. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka; plodovi su joj
zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti,
a na povrsini nemaju zrnca.
LUK VLASAC
Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas,

izabrali smo da Vam predstavimo VLASAC, poznat i kao
drobnjak, cebulcek, pticji luk, sitni luk, snit luk, rezanac... -
zacinsku biljku u upotrebi jos od antickog doba.
Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti,
veoma ukusni cevasti listovi, plavozelene boje,
visoki 15-30cm. Od maja do jula razvijaju se
crvenkaste ili ljubicaste poluloptaste cvasti.
Samoniklo raste uz obale reka, na vlaznim

livadama, a ponekad se pojavljuje uz mocvarna
mesta u velikom broju, pa se po intenzivnom mirisu
na luk iz daleka moze prepoznati. sada se dosta
uzgaja i u bastama.
Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani

listovi koji se beru od proljeća do jeseni, pri cemu
se snop listova reze makazama iznad zemlje, da bi
se sacuvala lukovica za sledecu sezonu. Iz nje ce
kasnije poterati novi listovi.
Vlasac je visegodisnja biljka koja
se brzo bokori i vec u prvoj godini
obrazuje 30-40 strukova luka.
Moze se uzgojiti direktnom
setvom semena, rasadom ili
deljenjem busena. Ako ne
nadjete rasad ili seme, vlasac
tokom juna potrazite u prirodi i
busen presadite u bastu, na
hladovitije mesto.
sadi se vise biljaka u bokoru, na rastojanju 20-30 cm, a u

toku vegetacije listovi se rezu 4-5 puta.
Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu

saksiju, zalije i prenese na prozor ili terasu. brzo ce krenuti
novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez
vitaminski dodatak.
KAKTUS KOJI SE JEDE

KORISNA ZABICA
Poznata i kao opuncija, indijska smokva, gospina pogaca,

svekrvin jezik, zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove,
s jeseni zrele plodove, a mesnato stablo tokom cele godine.
Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u

mediteranski deo Evrope u XVI veku iz Meksika,
gde se vec tada uzgajala za ishranu. Odomacila se
i kod nas, na Mediteranu i slobodno upeva na
osuncanim kamenjarima, a u unutrasnjosti je
ljubitelji kaktusa neguju u saksijama.
Zabica spada u grmolike kaktuse. Clancii stabljike

su joj elipticni, pljosnati i mesnati, cesto veliki i
do pola metra. Ruzicasti ili zuckasti krupni
cvijetovi s brojnim laticama razvijaju se po
gornjem rubu ogranaka od maja do jula. U jesen
sazrevaju kao jaje veliki, socni, crveni, zuti ili
ljubicasti plodovi, koji su, kao i cela biljka, obrasli
cupercima bodljikavih dlaka.
U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke -
plod, cvijet, stablo i korjen. Sok iz stabljike, u kome ima
najvise vode, a zatim secera, belancevina, sluzi, vitamina C i
organskih kiselina, izvrstan je oblog za omeksavanje i
sazrevanje cireva, za uboje, protiv opekotina i upala koze i
sluzokoze. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za
vlazenje lica.
KAKO DA JE NEGUJETE Cela biljka je delotvorna protiv

bolova u stomaku, u obliku
Ako ste ljubitelj kaktusa i desetoprocentnog caja.
zelite da Vasa zabica bude Cvijetovi se posebno koriste
primerak za uzor, let je drzite protiiv kolitisa i nadrazenh
na suncanom, toplom i creva, kao i protiv uvecane
prozracnom mestu. Zemlja prostrate. Caj od korjena
treba da je propusna i pomaze izbacivanju vode iz
hranljiva. Zalivajte je od organizma.
pocetka teranja izbojaka do
polovine augusta normalno, a meso zrelih plodova je
onda, do pocetka mirovanja, ukusno, slatko-kiselkasto,
stedljivije. Ako je ne koristite socno i jede se sirovo. ri
u ishrani mozete je branju i koriscenju treba
prihranjivat djubrivom za posebno paziti na sitne bodlje
kaktuse sve do polovine jula, na kori ploda. Najbolje ih je
dva puta nedeljno, a zatim, da brati u rukavicama, plod
bi se zavrsiilo teranje izboja, uzduzno razrezati i izvaditi
obustavite. Zim je ostavite socni, mekani deo. Od plodova
bez vode, na svetlom mestu, se mogu praviti dzem i
na temperaturi 6-8*C. mermelada.
Presadite je, po potrebi u
proljeće. Razmnozava se Stabljika se moze peci na
reznicama. Mesto reza mora rostilju, poput biljne snicle (pri
se sust dve nedelje pre nego pecenju bodlje se
je posadite! odstranjuju), dok se cvijetovi
pripremaju kao spargla.
RUZMARINE MOJ ZELENI...

Opisan u nrodnim pesmama, ruzmarin (Rosmarinus
officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni dan-danas nije
izgubio: dodjemo li na svadbu, gotovo uvek bicemo okiceni
upravo ovom mirisljavom i aromaticnom biljkom.
Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena

grmolika biljka moze dostici i dva metra visine.
Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na
stalnom mestu u basti, dok se u ostalim krajevima,
gajen u saksijama, preko zime cuva u svetlim
prostorijama sve do proljeća a zatim iznosi napolje na
suncano mesto.
Pogledamo li zemljiste, ova ukrasna i korisna biljka nije
olicenje zahtevnosti: vremenom ce se razgranati
nasiroko, kako na peskovito-posnoj, tako i na
kvalitetnoj podlozi - ukoliko ima dovoljno toplote i
svetlosti. Daje plavo-belicaste cvijetove vec od pocetka
januara (u primorskim krajevima, a kod nas dosta
kasnije) a oni su nosioci one specificne arome meda
ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu.
Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici, manje

je poznata i njegova ljekovita funkcija. Ljekovito je pre svega
lisce, posebno kod tzv. zenskih oboljenja, zatim, bolesti
krvotoka i reumatskih oboljenja.
Sto se ruzmarinove estetike pak tice - tesko je nabrojati sve
forme i hortikulturna resenja koja on nudi, pocev od obicnog
neorezivanog zbuna, preko ucestalih, u poslednje vreme,
zivih ograda svuda duz obale, pa do unikatnih stabala
bonsai-varijanti.
Bilo kako bilo, ovu biljku lako je razmnoziti.Ovo najbolje
uspeva reznicom, mada moze i polozenicom, kao i deljenjem
korjena biljke.
KAKTUSI
EGZOTICNO VOCE
Verovatno cete se iznenaditi, ali neki od kaktusa, kojih se u
stanovima "treba kloniti zbog bodlji", u svojim prirodnim
stanistima gaje se u vrtovima i plantazama, a njihovi plodovi
koriste se kao ukusno, aromaticno voce.
BUCITO
Mammillaria
mammillaris
Visine je 15-30cm i
ne grana se.
Porijeklom je iz
toplih i suvih
predela Amerike.
PITAHAJA Cvijetovi su sitni, DATO
Acanthocereus rasporedjeni Stenocereus grieseus
tetragonus kruzno, u jednom
redu. Plodovi su Veoma rasprostranjen
Porijeklom iz toplih spolja purpurno- u toplim, bezvodnim
i suvih predela ljubicasti, slatki, predelima obe Amerike.
americkog belog mesa, Raste do visine od
kontinenta. Visina ljekoviti. 15m. Cvijetovi su
mu je u prirodi oko crveni, krupni i veoma
3m, sa granama lepi. Plodovi su crveni,
koje se povijaju srednje krupni, sa
prema zemlji. bodljama koje zrenjem
Cvijetovi su opadaju. Jestiv je i
atraktivni i sladak, belog ili
otvaraju se nocu. crvenog mesa.
Plodovi su krupni,
jestivi, slatki,
crvenog mesa.
koriste se i kao
diuretik.
PITAJON Ima ga u Porijeklom je sa TUNA
Cerus toplim, Mediterana. Visok Opunta ficus-
hexagonus susnim 3-5m, sastoji se od indica
predelim mnogobrojnih
a grana koje
Amerike podsecaju na
. Visine listove. Cvijetovi
je do rastu po ivici
15m, najmladjih grana.
uspravn Plodovi ovalni,
og zelenkasti. Meso je
rasta, slatko i
razgrana aromaticno,
t. narandzaste boje.
Cvijetovi Raste i na nasoj
su obali.
krupni,
atraktiv
ni i
otvaraju
se samo
nocu.
Plodovi
su
purpurn
o-
ljubicast
i, slatki,
belog
mesa,
ljekoviti.
BREZA
(Betula pendula)
Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope, Azije i

Amerike. Kod nas raste u zajednici sa drugm vrstama
drveca, ili samostalno obrazuje brezove sumarke - brezike.
Voli suvo i peskovto zemljiste, kao i puno svetla.
Za brezov sok zna se jos od davnina. I
danas se skuplja u mnogim zemljama
(Irskoj, Skotskoj, Rusiji, Poljskoj,
baltickim zemljama) i koristi u svezem,
fermentiranom ili preradjenom stanju.
U svezem soku ma do 2% secera -
najvise u vreme listanja, dosta
kalijuma, kalcijuma i gvozdja. U
listovima ima vtamina C, karotina,
vitamina E i vaznih minerala.
Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi
burgijom rupa duboka nekoliko cm, u nju se utakne cevcica,
i sok se skuplja tokom narednih 48 sati. Posle toga rupa se
zatvori drvenim klinom. Iz jednok stabla se moze dnevno
nakupiti oko 4,5 ltara soka, a oko 170 l u sezoni! Cesto
busenje istog stabla stetno deluje na drvo, smanjujuci mu
otpornost prema gljivicnim zarazama. Po toplom vremenu
sok brzo fermentira. Brezov sok mesa se sa vinom secerom,
kvascem ili limunom. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz
stabla, ali se cesce skuplja u burad, u kojima
fermentiranekoliko dana, a zatim koristi. Brezovim sokom
moze se razredjivati i vino.
• Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za

spremanje corbi i varva.
• Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice
preliju kljucalom vodom.
• Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati
sirce za salate.
• Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i
dodavati brasnu za mesenje hleba, ili pripremiti kao kasa sa
medom.
• Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom.
GRANCICA
Hemerocallis Fulva
U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se

iz vrtova, gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. Grancica
je trajnica - perena, porijeklom iz Evrope. Zovu je jos i
danica, crveni ljiljan, kukuruscici... Cvijetovi su krupni,
narandzasti, izuzetne ljepote, na drskama visine do 130 cm,
cvijetaju od juna do augusta. Sigurno je da je grancici mesto
u vrtu, ali neko bi rekao i u povrtnjaku!
Grancica se moze koristiti za jelo u raznim

oblicima. Jedu je u Severnoj Americi,
Japanu, ali je u Evropi njena hranljivost
nepoznata.
• Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili

pripremat kao spargla.
• Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija.
• Cvijetov se mogu pohovati, a osuseni se dodaju kao zacin
mnogm jelima.
• Beli, zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i
svezi dodaju salatama, il se kuvaju kao varivo.
Ukoliko mate vrt il dvoriste, na Vama je da odlucite - da li

cete grancicu uzgajat kao ukras u vrtu, ili mozda... Kao leju
u povrtnjaku.
KRASTAVAC U SAKSIJI
Uspesno se moze gajiti i u loncu, kofi ili drugim sudovima.
Krastavci se, osim na otvorenom polju, u

staklenicima i plastenicima, uspesno mogu
uzgajati i u stanu, na verandi, zastakljenoj terasi
ili drugim osuncanim, toplim i cistim
prostorijama.
- Uzgoj je moguc u saksijama, loncima, kofama i

raznim drugim sudovima, koji se pune
mesavinom bastenske zemlje i pregorelog
stajnjaka ili treseta - kaze dr Vukasin Bjelic,
docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. -
Seju se po dve semenke, a posle nicanja u sudu
se ostavlja po jedna biljka.
Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom, pa

vazan uticaj na porast i plodonosenje ima
odrzavanje povoljne temperature u prostoriji.
Zato treba nastojati da se temperatura u
prostoriji ne spusta ispod 20 - 25*C. Za razvoj
krastavaca takodje je vazna i temperatura
zemljista. Optimalna temperatura za pravilan
razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23
- 26*C.
Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i
zemlje. U zimskom periodu zaliva se svaka 3 - 4 dana, a od
proljeća svakodnevno.. Temperatura vode mora biti slicna
sobnoj temperaturi.
Biljkama je, takodje, potreban oslonac. Vezivanje moze biti u

obliku piramide, ili vertikalno. Najcesce se koriste vertikalni
drveni ili plasticni oslonci, jer takav polozaj obezbedjuje
dobre svetlosne uslove.
Obavezna je i prihrana biljaka, narocito u periodu

plodonosenja, svakih 7 - 10 dana. Svakoj biljci potrebno je 3
- 4 gr NPK djubriva. Osim toga, biljke se povremeno
podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka. Zasipa
se cela povrsina saksije u sloju od 2 - 3 cm. Ovo se ponavlja
uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu - priblizno na
svakih 10 - 15 dana.
- Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje

vreza, cime se regulise rast i plodonosenje biljaka. Glavna
vreza se orezuje, odnosno prekracuje kada naraste do vrha
oslonca, dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan
plod, ili na tri lista i dva ploda - kaze dr Bjelic.
Dobro odgajena biljka daje 5 - 10 plodova, sto zavisi od

sorte, uslova rasta, orezivanja i mnogih drugih cinilaca.
KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE

Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma, vec "gutaju" i
razne stetne materije iz vazduha, darujuci vas kiseonikom.
Da bi ste Naucnici koji se bave

dezinfikovali i uticajem biljaka na
dezodorisali vazduh ljudski organizam
u prostoriji, savetuju da se u
nabavite bar jedan stanovima gaje i beli
korjencic muskatle. i crni luk u jednoj
Dokazano je da ova saksiji. Oni
biljka pomaze kod prociscavaju vazduh
nesanice i i garantuju miran
U svakom domu glavobolje. san, bez nocnih
treba da rastu mora. O Vasem
kaktusi, kazu zdravlju brinu i
strucnjaci. Sto veci - "fluidi" persuna
to bolji! Ovi celera i mirodjije.
bodljikavi ukrasi
upijaju radioaktivne
cestice iz vazduha.
Osim toga, kako jos
Limun, ili drvo
navode, biopolje
nekog drugog
kaktusa stimulise
citrusa, mocan je
erogene zone oba
cistac vazduha i
pola. Ove"zelene
veoma dobro utice
vojnike" treba
na vegetativni
rasporediti u "prve
nervni sistem
borbene redove",
organizma. Ruza -
odmah pored
kraljica cveca, ako
prozora.
raste u stanu
zajedno sa bosiljkom
i nanom, garantuje
cist vazduh u
prostoriji.
ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU
Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta, ali

naravno, puno je onih koji nemaju ni bastu ni vrt, pa cak ni
terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic
u koji bi zasadili svoje zacine. Za sve njih, a naravno i ostale
koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci, evo zanimljive
ideje.
Malo persuna,
jedna cvekla,
jagode,
ruzmarin,
drvce lovora...
I nekoliko belih rada.
I lijepo i korisno!
Na kuhinjskom prozoru, ali i u samoj kuhinji, vrlo efektan
ukras bi mogle biti saksije sa zacinima kao sto su persun,
mirodjija, ruzmarin... Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec
pripremljenu saksiju (sloj sljunka, krhotina i sl. radi drenaze,
pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske
zemlje, humusa - npr. "Humovit" i malo peska) i seme
prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). Persun cete teze
uzgojiti iz semena, zbog dubokog korjena, ali to i nije
problem. Sa korjena persuna koji ste kupili na pijaci odsecite
gornji deo sa listovima (od prilike 1cm), skinite velike
stabljike sa listovima, a ostavite samo nekoliko sredisnjih
malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na
vec opisan nacin. Saksije redovno zalivajte i stalno cete
imati u kuhinji svezih zacina.
MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC
Sta mislite o tome da za bozicne praznike, kao deo menija,

posluzite ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili?
U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza, ali njhova
cena?!
Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa

(moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira.
Postupak je sledeci:
• zaliti i postaviti • nekoliko puta,
posudu na svetlo tokom rasta,
• Dno plasticne kofe mesto. nadjubrite zemlju;
probusite za drenazu; • postepeno • posudu ispraznite
• postaviti tri krtole dodavati zemlju dok pred bozic.
srednje velicine na sloj ne napunite kofu;
komposta (bastenske
zemlje) od 10cm.
Krtole prekriti sa
10cm istog komposta.
I Zabok je grad lavande

Božena Štokan, vraćajaći se iz Švicarske, donijela je
planinsku lavandu, pa Zabok otad konkurira Hvaru
Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u
Zaboku, kada je, vraćajući se iz švicarskoga alpskoga mjesta
Erlembacha nedaleko od Simmentala, donijela kultivar
lavande koji masovno ukrašava taj kraj. Otad je prošlo
nekoliko godina, a zahvaljujući vrtlarskim sklonostima te
medicinske sestre lavanda je, gotovo se može reći, postala i
zaštitni znak Zaboka, pa rastu već cijele živice.
- Ovaj kultivar otporan je na hladnoću, uskolisan je i jako
lijepa mirisa, a cvijet berem kada je u punome cvatu, kaže
gospođa Božena, koja nas je ovih dana pozvala da to i
vidimo. Njezin je "patent" kombinacija lavande s drugim
biljkama, posebice ružama, što smo i snimili u njegovanu
parku gospođe Zorice Frančec-Capar.
- Uzgajam razno bilje u malome stakleniku, sve što se
može razmnožavati vegetativno, reznicama. Kušala sam
razne metode, ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu,
nabosti u dobru mješavinu kvalitetna supstrata, zemlje i
pijeska, te kada se zažile sljedeće godine presaditi u lončiće.
Tako uzgajam lavandu, buksus, santolinu, eukaliptus,

kane, lovorvišnju, hortenziju, forziciju, pampas-travu, juku i
drugo bilje. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može
ukrasiti neki lijepi prostor, kaže gospođa Štokan, koja za
biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim dežurstvima u
zabočkoj bolnici.
EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI
Avokado kao ukrasno drvo u loncu
Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati
avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu
Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati
avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu.
Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke.
Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod -
bjelkastožuto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj
temperaturi lako razmazuje, a kožica tvrda, čvrsta, vrlo
tamno zelena, smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti - i
oprezno ga razrežite do sjemenke, polovice razdvojite
rukama i žlicom izvadite sjemenku. Ne čistite je nožem nego
prstima operite pod toplom vodom.
Utisnite tri čačkalice i položite ju, proširenim dijelom
prema dolje, na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da
bude uronjena samo 2,5 cm.
Pri 20 stupnjeva Celzijevih, na lagano zasjenjenu mjestu,
za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti i pojavit će se izbojak
i korijenje.
Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova,
prikratite ju na pola, a kad korijenje odeblja i lišće ponovo
naraste, posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm
u mješavinu za cvijeće bogatu humusom, ostavivši da
polovica sjemenke viri van. Pazite da ne oštetite korijenje
koje je veoma osjetljivo. Smjestite avokado na prozorsku
klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. Kako biste
spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko
razgranato stabalce, biljku povremeno prikraćujte i otkidajte
vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su mekani).
Zalijevajte redovito, ali umjereno, jer avokado ne podnosi
premokro tlo. U početku nije potrebno prihranjivanje, tek
nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom
jednom na tjedan, počevši s četvrtinom preporučene
količine. Avokado presadite u veći lonac tek kad se
korijenova bala posve razvije. Ljeti neka bude na balkonu ili
u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od
0Đu00B0C, a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva
Celzijevih. Dok avokado miruje, ne gnojite ga. Svake godine
u veljači stabalce orežite, a ljeti redovito uštipavajte vrhove
da ne bude previsoko.
Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da
svježu sjemenku avokada - klijava je samo jedan mjesec i ne
smije se osušiti - ljeti položite na vlažnu zemlju u
balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan
zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i jednostavno
pričekate da nikne. Avokado iz sjemena može procvasti za 5-
13 godina, no uzgojite li samo jednu biljku, ne nadajte se
plodovima jer je stranooplodan. Bude li sreće, možda se
razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to
moguće.
RUŽIČNJAK U PROLJEĆE
Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta, trebamo

u njemu na vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine.
Počinjemo s radovima u proljeće, s kojima ne treba žuriti,
već moramo pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe
opasnost od jačih proljetnih mrazeva. Uz to, treba pričekati
da krenu prvi izboji, da bi i na najnižim pupovima mogli
uočiti koji su izboji preživjeli, a koji odumrli od hladnoće.
Gnojidba i obrada tla
Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica, treba

obaviti gnojidbu. Od naših ruža očekujemo zdravi i jaki rast
uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. Nove izboje i
cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo,
odnosno gnjimo.
I same ruže govore o svom stanju. Ako su zdrave i snažne,

tada ste ih obilno i pravilno gnojili. Ishrana mora biti obilna i
izbalansirana. Dobro je dodati im kombinirano organsko i
mineralno gnojivo. Od organskih gnojiva najbolje je
upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili kompost od
glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru.
Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti
ružama.
Njega tla
U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. Ako je to

učinjeno, u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama za
štihanje i grabljama. Na gredicama koje nisu u jesen
obrađene treba u proljeće obraditi prikladnim alatom.
Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža. Širi
se prostori mogu obraditi vilama za štihanje. Običnom
štihačom previše se oštećuje korijenje.
Proljetna sadnja
Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i

odmrzne. U primorskim područjima bolje je sadnju obavljati
u jesen, ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine
veljače. Pri kupnji sadnica treba paziti da one budu
kvalitetne, stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se
kontrolira zdravstveno stanje.
U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i
uputama, prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. Na
izgled je sve u redu, ali voštana zaštita ne može mjesecima u
toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja, pa je
na kraju primitak ovakvih sadnica slab. U velikim
rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim
prostorijama na temperaturi od nula do 1 Celzijevih
stupnjeva uz 98 posto zračne vlage. U manjim rasadnicima
sadnice se čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju.
Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom, svakako ih prije

sadnje treba prikratiti, i to korijen i nadzemne izboje. Jače
izboje treba prikratiti za oko 10 cm, slabije nešto kraće. Na
korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Sve preslabe ili
isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti.
Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom
sade se bez odgrtanja korijena. Sadnice u plastičnoj vrećici
postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili
potrga vrećica i ukloni. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja
nalazi ostatak podloge. Njega treba oštro odrezati da mjesto
oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla.
Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Kod jsenske

sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. Kad
pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti, biljke trebaodgrnuti.
Izaberite za to tmuran dan bez sunca. U proljeće posađene
ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati. Prignojiti
se može tek onda kad porast bude malo jači.
Rezom do ljepote
Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer

različite vrste ruža različito rastu i različito se orezuju.
Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60
c,. Rez mora biti obavljen ukoso, barem 5 mm iznad zadnjeg
pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi slijevala
voda. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi
došlo do zagušenja grma. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i
polomljene grančice, kao i one koje rastu prema
unutrašnjosti grma. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana
koje tijekom ljeta čine kostur, no ako je grm skladno
oblikovan možemo ostaviti i desetak grana.
Orezivanje prema tipovima ruža

Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi
uklanjamo do dvije trećine grma.
Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. Obično se
grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana.
Florbunde režemo kao i čajevke, no rastu nešto gušće pa ih
rezidbom prorjeđujemo.
Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo.
Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo,
dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i
rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane.
Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima
odebljali bazalni dio. A da li je to zaista tako? Nije.
Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju
spadaju narcisi. Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici
koja im također služi za spremište hrane koja će im
omogućiti ponovni razvoj iza perioda mirovanja. Nakon
perioda cvjetanja, lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i
prosušiti te pohraniti na suho, tamno i prohladno mjesto
zaštićeno od mraza.
Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa
karakterističnim predstavnicima.
KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu. To je kratka
podzemna stabljika na bazalnom proširenju,
okružena mesnatim listovima. U te se listove
odlaže hrana kao u spremište. Vanjski listovi su
NARCISI
suhi. Sa strane rastu male lukovice koje se kasnije
Narcissus
odvajaju.
TLO: rastresito zemljište - baštenska zemlja
pomiješana pijeskom i tresetom.
SADNJA: Lukovice se sade u jesen, plitko na
dubinu 10-16 cm.
CVJETANJE: cvjetaju u periodu april - juni. Iza
cvjetanja, kada požute što je znak da je lukovica
zrela, listovi se otkidaju. Cvjetovi su žuti, bijeli ili
dvobojni, mirisni. Stabljika visoka 25-50 cm.
POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena
GLADIOLE KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već
Gladiolus zadebljali podzemni dio stabljike. Površina je
hybridum također pokrivena suhim listovima. Spremište
hrane je u odebljalom tkivu a ne u listovima kao
kod prave lukovice. Nova "lukovica" se formira na
vrhu stare. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s
gornje strane raste nova iza cvatnje.
TLO: gladiola voli rastresito, dobro drenirano i
nagnojeno zemljište obogaćeno fosforom i
kalijumom; dobro je dodati zemljištu po 1 m2 8-10
kg zrelog stajskog gnojiva; (Ove radove treba
obaviti u jesen!)
SADNJA: u aprilu, a u južnim predjelima tokom
zime, na dubinu 25-30 cm i međusobni razmak od
15-20 cm
CVJETANJE: od maja do septembra, ovisno o sorti i
vremenu sadnje. Cvjetovi su krupni, raspoređeni u
klasove, bez mirisa, najrazličitijih boja; Stabljika
visoka 1,5 m.
POLOŽAJ: voli sunčane položaje.
KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. To je
puzajuća podzemna stabljika koja je odebljala od
IRIS - spremljene hrane. S gornje strane stabljike rastu
PERUNIKA listovi i cvijet, a sa donje su korjenčići. Rizom se
dijeli tako da se reže na komadiće (odsječke) koji
moraju imati bar jedno oko - pup.
TLO:
SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru
CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni, ovisno o
vrsti
POLOŽAJ:
KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se
zove gomolj. Gomolj je kratka odebljala podzemna
stabljika koja je isto kao i druge podzemne
tvorevine namijenjena spremanju hrane. Gomolj
izgleda kvrgasto i ima pupove. Dijeli se (reže) kao
BEGONIJA
rizom. Obilno ih zalijevajte.
Begonija
TLO: mješavina humusne zemlje, komposta i
tuberosa
pijeska
hybr
SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba
prekriti zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne
lončiće u rano proljeće, 6 sedmica prije nego se
mogu iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili
sjenovito mjesto.
CVJETANJE: juli - septembar; cvjetovi su
pojedinačno bijeli, tamno narandžasti, crveni;
Visina stabljike 15-50 cm.
POLOŽAJ: cvjetne aleje, stanovi, prozori i terase
KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove
gomoljasti rizom. Ako je rizom razgranat ima
gomolje na kraju svake grane.
KANE TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom
Canna SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno
indica mjesto (kasnije se prenose na otvoreno), na dubini
20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm
CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih
boja (ružičasta, narandžasta ili crvena) bez mirisa
tokom ljeta do kasne jeseni; visina stabljike 100
cm.
POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi
cvjetnih aleja ili za ivičnjake
DALIJA - KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen
GEORGINA u čijim odebljanjima je spremište hrane. Dijeli se
Dahlia tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici
variabilis ima pup.
TLO: plodno, hranjivo zemljište, u jesen dobro
pripremljeno
SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na
rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-100 cm za krupne
sorte uz postavljanje oslonca za rast
CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama ,
jednobojni ili šareni, u periodu maj - jesen; visina
stabljike 60 -200 cm
POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja
su zaštićena od jačih vjetrova
ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije
potrebno, ali nakon početka intenzivnog rasta i u
sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje
Vrijeme ruža
A OBREZIVANJE
iše nema opasnosti od jakih mrazeva, Ranijih godina posađene ruže sad treba ob
e je za sadnju ruža. Kupljene sadnice najprije Grmolike ruže obrezujemo na srednju visin
te u posudi s vodom kako bi povratile vlagu uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se m
enu tokom transporta. Prije sadnje skratite reza osuši a s njime bi se osušilo i oko ako
pogotovu oštećene dijelove korijena tako da preblizu.
kupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što
kratiti da dođu u ravnotežu s korijenom. To obično spada u kategoriju niskog obreziva
ažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. Polyanthe i floribunde na sličan način, a to
e kratite tako da ograničite njihov broj i broj znatno pojačati rast kada u proljeće zatop
ko ima više od četiri izdanka, potpuno ih Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže b
e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak obzira na vrstu dovoljno je skratiti na sred
e toliko da ostanu na njemu tri do četiri oka. visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sr
korijen u početku rasta na ovom mjestu može grma izrasle izdanke, treba potpuno odrez
eti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite Pametno je odrezati i sve slabe izdanke.
o šest oka kao rezervu, imat ćete 11 do 13 Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom
upno koje smijete ostaviti na presađenoj izdanku ostavite najmanje sedam - osam o
, odnosno, izdanke valja za toliko skratiti. Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je
pak na sadnici samo dva izdanka, manj ih ovakva rezidba opravdana samo kad želim
e vodeći računa o ukupnom broju oka. jednoj sezoni dobiti mnogo cvjetova slabije
nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na vis
usporili rast oka, a dali više vremena rezidbu kroz više sezona uzastopno, već
u da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite naizmjence treba primijeniti i nisko ili sred
u dobro zaliti vodom. obrezivanje.
e penjačica ili parkovih i botaničkih ruža Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža
no je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta obrezuju se i čiste ocvali i bescvjetni izdan
da na izdanku ostane do pet oka. namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba
že osim botaničkih vrsta tjeraju duboko obrezivati ljeti kad grmovi prestanu cvjeta
je i traže položaj s mnogo sunca i mnogo
aka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i
čavaju susjedne biljke, trajnice ili drveće.
o gnojenje kompostom i zrelim stajskim
m ruže će vam uzvratiti ljepotom i bogatim
njem.
Sadnja i Uz ružu
veličina stablašicu pri
rupe za sadnji postavite
čajnohibridn i potpornu
e sadnice motku (a). Njen
ruža. vrh treba doći
Mjesto ispod krune.
kalemljenja Motku treba
(a) treba postaviti tako da
doći dođe na onu
najmanje 3 stranu odakle
cm ispod pušu najjači
površine vjetrovi (b).
zemlje. Na Dobro je donji
dno jame dio motke
(b) impregnirati,
nasipajte npr. laganim
humus, a spaljivanjem na
samo dno plamenu. Kod
oblikujte presađivanja
kao mali sadite ovu vrstu
humak (c). ruža na istu
dubinu na kojoj
je bila ranije
posađena (d). Na
dno jame
nasipajte humus
(e).
Sadnja ruže Orezivanje ruža:
penjačice.
Korijenje • nisko
položite u • srednje
jamu, ali • visoko
uvijek tako
da gleda (b)
suprotno od
zida ili
ograde po [vrh]
kojoj će se
ruža penjati
(a). Na dno
jame
nasipajte
sloj humusa
(c).
GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA
Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata

Cvatu cijelo ljeto,
Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni
zahtjevne
Velike latice, bez
Polyantha i Cvatu cijelo ljeto bez
mirisa, osrednje
floribunda stanke
zahtjevne
Više i snažnije, velike
Grmolike latice bez mirisa, Cvatu cijelo ljeto
osrednje zahtjevne
Parkovske i Visoke 1,5 - 2,5 m, Cvatu samo jednom
botaničke ruže nemaju velikih zahtjeva godišnje
Neke cvatu samo
Visoke 2 - 6 m, nisu
Penjačice jednom, a druge više
posebno zahtjevne
puta godišnje
KALENDAR RADOVA
JANUAR [SIJEČANJ]
Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene

Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem
osloboditi sa grana crnogorišnog i ukrasnog drveća
Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao
što su pelargonije, fuksije, viseći karanfili, oleander itd treba
povremeno očistiti i lagano zaliti vodom.
FEBRUAR [VELJAČA]
Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi

reznice živice i ukrasnog grmlja.
Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi
Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do
kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja više nije smrznuta
Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba
prekriti kako ne bi prerano potjeralo
Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i
drugo kako im ne bi bilo pretoplo.
APRIL [TRAVANJ]
U travnju se, dakako, sije i trava. Za sjetvu odaberite suh

dan bez vjetra. Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama
sjemena. Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno
održavajte vlažno tlo. Stari se travnjaci prvi put kose u
aprilu, a nakon toga zalijevaju i gnoje.
MAJ [SVIBANJ]
Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće, ako

to već niste uradili u prošlom mjesecu. Poslije 15 maja u
našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi
pelargonije, petunije, salvije itd
Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno
ne iscrpljuje biljku.
Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno
razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova, osobito nakon kiše,
kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica.
Vrijeme je za sjetvu trave, zasijte ćelava mjesta i općenito
posvetite više pažnje travnjaku.
Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje
koje uzgajate u sanducima.
JUNI [LIPANJ]
Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom.

Redovno okopavanje i uklanjanje korova najviše će
pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. Osim
hemijskih sredstava, štetnike uništavaju još i pojedini kukci
(buba mara, pauci) i životinje (jež, žabe).
Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije
nego ponovo cvatu. Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da
se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. Ruže
i cvijeće u cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje.
JULI [SRPANJ]
Ruže pognojite posljednji put ove sezone. To će pomoći da

izboji dobro sazriju kako se ne bi zimi smrzli. Sad je vrijeme
ia za cijepljenje ruža, množnje perunika dijeljenjem, te za
iskop lukovica tulipana, narcisa i zumbula jer sada su
potpuno sazreli. Ocvale cvjetove redovno otkidajte kako se
nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke).
AUGUST [KOLOVOZ]
U augustu nema mnogo posla, ali treba skinuti ocvale i

osušene peteljke. Sada isplanirajte šta ćete i gdje saditi
ujesen, npr. lukovice i zimzelene biljke, ili pak eventualno
urediti novi travnjak.
Doduše, to je posao za septembar, ali možete se već sada
pripremiti. Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnožite
dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa
stabljikama na nekoliko dijelova. Presadite na gredice
dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice,
tratinčice, spomenak, itd.)
SEPTEMBAR [RUJAN]
Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju

dvogodišnje biljke zasijane u junu (maćuhice, tratinčice,
spomenak, itd.). Doduše, lukovice se mogu saditi i u
oktobru, ali je to bolje učini sada, da se stignu dobro
ukorijeniti, pa će na proljeće biti ljepše, ali ne pliće od 5 cm.
One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko.
Dobro je nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem
lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz.
OKTOBAR [LISTOPAD]
Još možete saditi cvjetne lukovice;

Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja;
Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na
studen: dalije, gladiole, begonije, kane.
Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren,
negrijani prostor, po mogućnosti bliže svjetlu. Važi pravilo:
što je mjesto svjetlije, trebalo bi biti toplije, a ako je tamnije
i temperatura mora biti niža.
Posljednji put pokosite travnjak, pa sve zajedno s opalim
lišćem pograbljajte i stavite u kompost.
Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja
dobro promrzne preko zime. Tamo gdje ćete u proljeće saditi
ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu
dvije lopate.
NOVEMBAR [STUDENI]
Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite.

Okopajte ukrasno grmlje, zagrnite ruže, a mjesta gdje su
posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani, narcisi,
zumbuli, itd.) prekopajte kako biste ih zaštitili od
smrzavanja. Za proljetni travnjak, već u novembru
pripremite zemlju: okopajte je, povadite korov i pognojite.
DECEMBAR [PROSINAC]
Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte
lišćem da se zemlja ne smrzne u dubini. Ako se nije smrzla,
početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte
crnogorično drveće. Trava treba biti u zimu kratko
podšišana. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na njen
rast, malo je pokosite, a pokošene vlati pokupite i stavite na
kompost.
BREZA
(Betula verucoza)
bela breza, srebrna breza
Sjajnobela kora čini je sasvim

drugačijom od ostalih lišćara, što čak i
najslabijim poznavaocima biljnog sveta
omogućava da brezu razlikuju od
ostalog drveća. Tome doprinosi
svakako i njena "popularnost", jer ova
vrsta raste kod nas od prirode ali se i
izuzetno mnogo gaji.
Breza moze porasti do 30 m u visinu. Njena siroka
rijetka krosnja stvara laganu senku ugodnu za boravak
ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu
posaditi i druge biljke.
Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi

izgled. U proleće, u vreme listanja, razvijaju se ženske
cvasti u obliku resa. Zadržavaju se na granama do
polovine leta. Svetlozeleni nežni listovi breze počinju
da se pojavljuju u Martu - Aprilu i zadržavaju se dugo
na stablu. U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo
postane zlatnožuto. Već u jesen na vrhovima grančica
formiraju se muške viseće cvijetne rese, pa grane ni
preko zime nisu gole.
Breza se može saditi pojedinačno, u "gnezdo" - više

sadnica u istu sadnu jamu, u grupama i u kombinaciji
sa drugim vrstama. Bela boja njene kore privlači
pažnju tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi
kada se posadi sa četinarima tamnozelenih iglica.
OMORIKA
(Picea omorika)
pančićeva omorika, srpska smrča
Za omoriku se isprva znalo samo na

osnovu pominjanja u narodnim pesmama
i njeno se ime moglo naći u Vukovom
rečniku. Iako je bilo podataka o ovom
četinaru, Josif Pančić (koji ju je otkrio i
opisao), svojevremeno je izjavio kako je
prilično muke bilo potrebno da omorika
zaista i bude pronađena u prirodi.
Mada se smatra da je nekada bila mnogo

šire rasprostranjena, omorika danas od
prirode raste samo u nekim delovima
bivse Jugoslavije. To je naša
najinteresantnija i najlepša četinarska
vrsta i neki je smatraju najlepsim
četinarom Evrope.
Omorika može dostići visinu od 50 metara. Usko

piramidalna krosnja čini je vrlo privlačnom i
upadljivom, zajedno sa dugim elegantnim malo
povijenim granama. Četine su tamnozelene, sa donje
strane plavičastobele, tako da čitavo stablo izgleda
srebrnozeleno. Ukras predstavljaju i viseće šišarke
koje su ljubičaste dok su mlade, a kada sazru (u
oktobru i novembru) postaju sjajne, crvenosmedje.
Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro

podnosi gradske uslove (dim, prašina, gasovi). Dobro
podnosi mraz i sušu. Od nje se uspešno formiraju
vetrozaštitni pojasevi. Može se saditi pojedinačno i u
grupama, kao i u kombinaciji sa drugim vrstama
drveća. Pošto omorika spada u zimzelene vrste
izvanredno će izgledati posađena zajedno sa lišćarima
koji imaju svetliju boju lista i kore.
TISA
(Taxus baccata)
Osnovna vrsta je zimzeleno drvo,
koje dostiže i do 15m visine Ima
veoma gustu krošnju i četine,
veliku moć regeneracije i izuzetno
dobro podnosi orezivanje, što je
čini pogodnom za žive ograde i
svakovrsno oblikovanje. U
zimskom periodu ukras
predstavljaju bobice obavijene
jarko crvenim mesnatim
omotačem. Zajedno sa svojim
formama izuzetno je dekorativna
vrsta. Jedini nedostatak, koji vas
može, ali i ne mora odgovoriti od
ove biljke, je činjenica da su svi
njeni delovi otrovni. Izuzetak je
crveni omotač bobice, od kojeg se
čak može praviti i džem!
Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske
uslove, otporna je na mraz i sušu, a zemljište ne bira.
Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu. Raste
relativno sporo.
Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta,

te se tako mogu sresti žbunasti ili usko valjkasti oblici
uspravnih, gotovo paralelnih grana, forme sa četinama
zlatno žute boje ili šarenim, forme žutih plodova,
patuljaste forme... Osim za žive ograde može se
koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta,
a patuljaste forme koriste se u perenjacima,
kamenjarima, za ukrašavane veštačkih potoka...
KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU?
Uvek se lakše primaju manje sadnice. Ovo se naročito

mora poštovati kada se sade biljke sa golim korjenom.
Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice
visokog kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira -
školuje, što omogućava bezbolnu presadnju). One se
prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima.
Školovanje omogućava presadnju odraslih sadnica, starih
i preko 5 godina, visine 3 - 4 (i više) metara.
KADA JE NAJBOLJE SADITI?
Svakako je najbolje sadnju obaviti u

jesen (čim opadne lišće) ili u rano proleće
(dok se pupoljci još nisu otvorili). Za
biljke sa busenom period sadnje je
znatno duži od prethodno pomenutog
(zavisi pre svega od individualne
osjetljivosti vrste), dok se biljke u
kontejnerima mogu saditi tokom cele
godine. Stručnjaci ipak preporučuju
jesenju odnosno prolećnu sadnju, pošto
se tada biljke najlakše prilagođavaju
novim uslovima (naročito kod jesenje
sadnje, kada se period prilagođavanja
produžava na celu zimu).

E Prirucnik o Cvecu PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

E Prirucnik o Cvecu PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Uredio i pripremio: MUSA

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli )

Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000

- za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja

Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju.

OLEANDER ( Nerium oleander )

Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na

Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de

LJUBICICA ( Viola cornuta

Kada se spomene njeno ime, probude se sjecanja na neka

LJILJAN ( Lilium hybriden )

Na, do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se

Skoro okruglo formirani, svjetlo zeleni listovi kojima je drska

Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog

Ruze su najomiljenije cvijece. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje

Veliki bijeli, roza, crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari

Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. Cvate svuda po

DALIA (DAHLIA, GEORGINA)

Nakon otkrica Meksika, dalija se pod nazivom georgina

Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju.

Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom

Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo

ZELENI LJILJAN - CLOROPHYTUM COMOSUM

Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne.

Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima

Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno

Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim

RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis )

Porodica : Lamiaceae (Labiateae )

Ruzmarin je zelena biljka, visoka do 1 m, koja pri dobroj

Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje

Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju.

Sobna vinova loza

SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus )

Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. Moze

Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika, u mnogim

U periodu juli - august vrsi se vegetativno razmnozavanje

Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju, pa zalije. U

U periodu juli – septembar, nakon ocvalih cvjetova na

- travu i vrt nadjubriti;

Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis

- faza zimskog mirovanja blizi se kraju, biljke treba

- vrijeme je da se gladiole posade u zemlju;

Cvijece mjeseca: Rododendron

- sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno

Cvijet mjeseca: Klematis

- sobne biljke su sada u punom razvoju - treba ih redovno

- najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno

Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA, KANA

- skoro sve sto vazi za juli, vazi i za august - jos uvijek se

- sobne biljke treba stedljivije zalijevati

Cvijece mjeseca: Dalia

- vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo, ali

- novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka,

- u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3

Cesto se desava da dracena, juka, difenbahija ili fikus posle

Biljku mozete skratiti, a istovremeno i razmnoziti

Posle 4 - 6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici.

Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu

Jednu nizu granu sa maticnog stabla

Razmnozavanje polozenicama najcesce

Polozencama se najlakse razmnozavaju

Ukoliko ste resili da razmnozite, rasadite ili presadite bozure