Predgovor drugom izdanju

Tehnički crteži pripadaju među najvažnije medije i sredstva komuniciranja pa ih je potrebno

znati čitati i crtati. Osnove za izradu i čitanje tehničkih crteža objašnjene su u ovom udžbe-
niku. Na osnovi stečenih znanja učenici će moći potpuno samostalno čitati crteže i izrađivati
ih pomoću pribora za tehničko crtanje i na računalu u programu Auto-CAD.
Udžbenik je oblikovan prema kurikulumu za nastavni predmet tehničko crtanje i tehničko
crtanje i dokumentiranje kako za trogodišnje strukovne škole tako i za četverogodišnje tehni-
čke škole, a sadrži objašnjenja i primjere za stjecanje svih potrebnih znanja koja će učenici-
ma omogućiti potpuno samostalnu izradu i čitanje tehničkih crteža i dokumentacije.
Nastavni predmet tehničko crtanje ili tehničko crtanje i dokumentiranje predaje se u prvim ili
prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola. Nastavni planovi za ovaj predmet, za
različite obrazovne sektore i različita zanimanja, nisu jednaki zbog čega bi trebalo koristiti
nekoliko vrlo sličnih udžbenika.
Ovaj udžbeniku obuhvaća sve potrebno gradivo za sva obrazovna područja (obrazovne sek-
tore) i za sva zanimanja, a podijeljen je na ukupno dvadeset nastavnih cjelina. Nastavnik će
odabrati i obraditi samo one cjeline koje su previđene za određeno zanimanje. U posljednjoj
cjelini udžbenika posebno je opisan rad s računalnim programom AutoCAD bez kojega je
danas teško zamisliti izradu tehničkih crteža. Uz udžbenik je priložen i CD medij s mnogo-
brojnim crtežima, obrađenim primjerima, programima i dr.
U udžbeniku su obrađene sljedeće nastavne cjeline:
1. Uvod u tehničko crtanje
2. Standardi u tehničkom crtanju
3. Geometrijske konstrukcije
4. Konstrukcije tehničkih krivulja
5. Kotiranje crteža
6. Pravokutno projiciranje i kotiranje
7. Presjeci ravninama, prodori i mreže tijela
8. Prostorno predočavanje i kotiranje
9. Presjeci nepravilnih tijela
10. Pojednostavljeno crtanje i kotiranje
11. Skiciranje
12. Tolerancije i hrapavost površina
13. Izrada i čitanje crteža i shema
14. Simboli u tehničkom crtanju
15. Dokumentacija i arhiviranje dokumenata
16. Predočavanje strojnih elemenata
17. Građevinski nacrti
18. Crtanje u AutoCAD-u
19. Zadaci za vježbe crtanja
20. Testovi za provjeru znanja.

Osijek, travanj 2012. Autor

Registered Trademarks
Registrirani žigovi
Autodesk and AutoCAD are registered in the US Patent and
Trademark Office by Autodesk Inc.
Autodesk® i AutoCAD® registrirani su zaštitni znakovi tvrtke Autodesk
Inc kod ureda za patente i žigove u SAD-u.

Windows® is a registered trademark of the Microsoft Corporation.

Windows® je registrirani zaštitni znak tvrtke Microsoft Corporation.
 SADRŽAJ
1. UVOD U TEHNIČKO CRTANJE 1

1.1. Tehnički crtež 1

1.2. Pribor za tehničko crtanje 1

2. STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU 5

2.1. Vrste tehničkih crteža 5

2.2. Vrste crta 8
2.3. Namjena crta 8
2.4. Standardna mjerila u tehničkom crtanju 9
2.5. Standardni formati papira za crtanje 10
2.6. Zaglavlja i sastavnice 12
2.7. Tehničko pismo 14
Pitanja i zadaci 15
Prvi samostalni program (standardi) 17

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 19

3.1. Konstrukcija simetrale dužine 19

3.2. Konstruiranje okomice iz točke na pravac 19
3.3. Dijeljenje dužine na jednake dijelove 19
3.4. Dijeljenje kuta na dva jednaka dijela 20
3.5. Konstrukcija istostraničnog trokuta u kružnici 20
3.6. Konstrukcija trokuta zadanih stranica 20
3.7. Konstrukcija kvadrata zadane stranice 20
3.8. Konstrukcija pravilnog peterokuta u zadanoj kružnici 21
3.9. Konstrukcija pravilnog šesterokuta u zadanoj kružnici 21
3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice 22
3.11. Konstrukcija pravilnog šesterokuta zadane stranice 22
3.12. Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj kružnici 23
3.13. Konstrukcija pravilnog višekutnika (n stranica) u zadanoj kružnici 23
3.14. Spajanje kružnica tangentama 23
3.15. Spajanje pravaca lukovima (kružni prijelazi) 24

4. KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA 25

4.1. Konstrukcije elipse 25

4.1.1. Konstrukcija elipse pomoću konjugiranih promjera diobom 25
4.1.2. Konstrukcija elipse pomoću dviju koncentričnih kružnica 26
4.1.3. Konstrukcija elipse pomoću šestara unutar romba 26

I
4.1.4. Konstrukcija valjka i polukugle pomoću šestara u izometriji 27
4.2. Konstrukcija parabole 27
4.3. Konstrukcija hiperbole 28
4.4. Konstrukcija Arhimedove spirale 29
4.5. Konstrukcija evolvente kružnice 29
4.6. Konstrukcija cikloide 30
4.7. Konstrukcija zavojnice 31
4.8. Konstrukcija sinusoide 31
Zadaci i pitanja 32
Drugi samostalni program (poligoni i tehničke krivulje) 36

5. KOTIRANJE 37

5.1. Elementi kota 37

5.2. Opća pravila za nanošenje kota 37
5.3. Primjeri kotiranja s objašnjenjima 37
5.4. Sustavi nanošenja kota 42
Pitanja za ponavljanja i zadaci 43
Treći samostalni program (kotiranje) 44

6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE 45

6.1. Vrste projiciranja 45

6.2. Kvadranti, oktanti i koordinate 46
6.3. Pravokutno projiciranje na dvije ravnine 47
6.3.1. Projiciranje točke na dvije ravnine 47
6.3.2. Projiciranje dužine na dvije ravnine 47
6.3.3. Projiciranje pravca na dvije ravnine 48
6.3.4. Projiciranje ravnine na dvije ravnine 48
6.3.5. Prodori i probodišta 49
6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine 50
6.3.7. Projiciranje pravilnih geometrijskih tijela na dvije ravnine 51
Pitanja za ponavljanje i zadaci 52
6.4. Pravokutno projiciranje točke, dužine i likova na tri ravnine 53
6.5. Pravokutno projiciranje geometrijskih tijela na tri ravnine 55
6.5.1. Smjer pogleda i raspored projekcija 55
6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine 56
6.5.3. Pravokutno projiciranje nepravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine 58
Zadaci za vježbu 59
Pitanja za ponavljanje 61
Četvrti samostalni program (pravokutno projiciranje) 62

II
 7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREŽE TIJELA 63

7.1. Mreže pravilnih geometrijskih tijela 63

7.2. Razvijanje plašteva pravilnih geometrijskih tijela presječenih ravninom 66
7.2.1. Kosi presjek prizme 66
7.2.2. Presjeci piramide ravninom 68
7.2.3. Kosi presjek stošca i mreža 70
7.2.4. Kosi presjek valjka i mreža 71
7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plašteva 71
7.2.6. Crtanje prodora tijela 72
Zadaci za 5. samostalni program (mreže i prodori) 74

8. PROSTORNO PREDOČAVANJE I KOTIRANJE 75

8.1. Uvod 75
8.2. Metode prostornog predočavanja 75
8.3. Perspektiva 75
8.4. Dimetrija 77
8.5. Kosa projekcija 77
8.6. Izometrijska projekcija (izometrija) 78
Zadaci za vježbu 79
Primjeri za vježbu crtanja u izometriji 80
Pitanja za ponavljanje i zadaci 81
Zadaci za 6. samostalni program 82

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA 83

9.1. Uvod 83
9.2. Prikaz i šrafiranje presjeka 83
9.3. Trag ravnine presjeka 84
9.4. Vrste presjeka 84
9.5. Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku 86
9.6. Prijelomi i skraćivanja 87
Pitanja za ponavljanje 87
Sedmi samostalni rad 88

10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE 89

10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka 89

10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta 90

11. SKICIRANJE 91

11.1. Uvod 91
11.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodžbi 91
III
 11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodžbi 92
Pitanja za ponavljanje i zadaci 92

12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRŠINA 95

12.1. Tolerancije dužinskih mjera 95

12.1.1. Vrste mjera 95
12.1.2. Elementi tolerancija 95
12.1.3. Kvaliteta tolerancije i položaj tolerancijskih polja 96
12.1.4. Unošenje tolerancija na crtež 96
12.2. Dosjedi i njihovo označavanje na crtežima 98
12.3. Tolerancije oblika i položaja 99
12.4. Hrapavost površina 108
12.4.1. Uvod 108
12.4.2. Primjeri označavanja površinske hrapavosti 109
Pitanja za ponavljanje i zadaci 110
Osmi samostalni rad 112

13. IZRADA I ČITANJE CRTEŽA I SHEMA 113

13.1. Izrada crteža i shema 113

13.2. Čitanje crteža i shema 116
Deveti samostalni program (izrada radioničkog i sklopnog crteža) 120

14. SIMBOLI U TEHNIČKOM CRTANJU 121

14.1. Pojam i podjela simbola 121

14.2. Simboli u strojarstvu i elektrotehnici 122
Pitanja za ponavljanje 127
Deseti samostalni program (primjeri za shematsko crtanje) 128

15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA 129

15.1. Tehnička dokumentacije 129

15.1.1. Pojam i vrste dokumentacije 129
15.1.2. Izgled nekih dokumenata koji se koriste u proizvodnji 129
15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata 131
15.2.1. Mikrofilm 132
15.2.2. Digitaliziranje i elektronsko arhiviranje dokumenata 132

16. PREDOČAVANJE STROJNIH ELEMENATA 133

16.1. Predočavanje navoja i vijaka 133

16.2. Predočavanje klinova 134
16.3. Predočavanje zavarenih spojeva 134

IV
 16.4. Predočavanje opruga 135
16.5. Predočavanje zupčanika 135
16.6. Predočavanje valjnih ležaja 136

17. GRAĐEVINSKI NACRTI 137

17.1. Uvod 137

17.2. Vrste građevinskih nacrta (projekata) 137
17.3. Oprema nacrta 139
17.4. Sadržaj nacrta (tlocrt, presjek, pogled) 140
17.5. Kotiranje građevinskih nacrta 141
17.6. Skraćenice i grafičke oznake 142
17.6.1. Grafičke oznake materijala 142
17.6.2. Grafičke oznake opreme i namještaja 142
17.6.3. Simboli raznih instalacija 143
17.6.4. Grafičke oznake i prikazi otvora u tlocrtu 144
17.7. Prikaz stuba u nacrtima 144
17.8. Građevinske podloge za projektiranje instalacija 145
Pitanja za ponavljanje 145
17.9. Crtanje prometnica 146

18. Crtanje u AutoCAD-u 147

18.1. Uvod u AutoCAD 147

18.1.1. Uporaba računala u konstrukcijskom uredu 147
18.1.2. CAD – Computer Aided Design (projektiranje pomoću računala) 148
18.1.3. CAD radno mjesto 149
18.1.4. CAD radne tehnike 149
18.1.5. O programu AutoCAD 151
18.1.6. Elementi korisničke radne površine AutoCAD-a 152
18.1.7. Namještanja korisničkih postavki AutoCad-a 161
18.1.7.1. Namještanje bje polja za crtanje i veličine križnog pokazivača 161
18.1.7.2. Vidljivost kartica (Tabs), ploča (Panels) i traka s alatima 162
18.1.7.3. Ostala namještanja u prozoru Options 163
18.1.8. Funkcijske tipke AutoCAD-a 164
18.2. Alati AutoCAD-a 165
18.2.1. Pokretanje AutoCAD-a 165
18.2.2. Koraci pri crtanju crteža detalja 165
18.2.3. Pokretanje naredbi, izlaz i ponavljanje jedne naredbe 166
18.2.4. Pomoćna mreža (Grid) 166
18.2.5. Određivanje granica crteža na kojemu ćete crtati 166
18.2.6. Pomoćni alat za pravokutno crtanje (Ortho) 166
18.2.7. Ciljanje točaka mreže (Snap) 167

V
 18.2.8. Postavljanje i namještanje pomoćne mreže (Grid) 167
18.2.9. Postavljanje slojeva (Layers) 167
18.2.10. Izbor boje sloja 168
18.2.11. Izbor vrste i širina crte sloja 168
18.2.12. Priprema crteža: vođenje slojeva 168
18.2.13. Odabir mjernih jedinica za crtanje 169
18.2.14. Predlošci crteža 169
18.2.15. Koordinatni sustavi – World Coordinate System (WCS) 170
18.2.16. Korisnički koordinatni sustav (UCS) 170
18.2.17. 2D koordinate – apsolutni koordinatni sustav 171
18.2.18. Relativni koordinatni sustav 171
18.2.19. Unos polarnih koordinata 172
18.2.20. Crtanje pojedinačnih crta (Line) 172
18.2.21. Crtanje segmentnih crta (Polyline) 173
18.2.22. Crtanje pravilnih višekutnika (Polygon) 173
18.2.23. Računanje razmaka (Distance) 174
18.2.24. Dijeljenje dužine na jednake dijelove (Divide) 175
18.2.25. Vođenje prikazivanja crteža (Zoom naredbe) 175
18.2.26. Naredba Pan Realtime 176
18.2.27. Postavljanje kriterija za ciljanje točaka objekata (Osnap) 176
18.2.28. Crtanje kružnica (Circle) 178
18.2.29. Crtanje kružnih lukova (Arc) 179
18.2.30. Crtanje elipse (Elipse) 181
18.2.31. Crtanje pravokutnika (Rectangle) 182
18.2.32. Crtanje glatkih krivulja (Spline) 183
18.2.33. Crtanje oblačića (Revision Cloud) 183
18.2.34. Crtanje zraka (Ray) 183
18.2.35. Crtanje pomoćnih linija konstrukcija (Construction Line) 183
18.2.36. Dijeljenje objekta na jednake dijelove 184
18.2.37. Uređivanje objekata na crtežu 185
18.2.38. Preinake objekata (Modify) 186
18.2.39. Brisanje objekata (Erase) 186
18.2.40. Preslikavanje objekata (Copy Object) 186
18.2.41. Zrcaljenje objekata (Mirror) 188
18.2.42. Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet) 189
18.2.43. Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer) 189
18.2.44. Rastavljanje složenih objekata (Explode) 190
18.2.45. Kraćenje objekata (Trim) 190
18.2.46. Produljenje objekata (Extend) 190
18.2.47. Usporedne preslike skupa objekata (Offset) 191
18.2.48. Premještanje objekata (Move) 193
18.2.49. Zakretanje objekata (Rotate) 193
VI
18.2.50. Višestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array) 194
18.2.51. Višestruko preslikavanje objekata u kružnom rasporedu (Polar Array) 194
18.2.52. Istezanje objekata (Stretch) 197
18.2.53. Promjena veličine objekata i crteža (Scale) 198
18.2.54. Produljivanje i skraćivanje objekata (Lengthen) 199
18.2.55. Prekidanje objekata (Break)i pridruživanje dijelova objekta (Join) 199
18.2.56. Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties) 200
18.2.57. Mijenjanje svojstava objekata (Properties) 201
18.2.58. Ispisivanje teksta na crtežu(Text) 202
18.2.59. Kreiranje tekstnog stila (Style, St) 203
18.2.60. Pisanje teksta u jednom retku 204
18.2.61. Uređivanje teksta pisanog u više redaka (Text Formatting) 204
18.2.62. Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table) 205
18.2.63. Oblikovanje zatvorenih područja (Region) 206
18.2.64. Rad s područjima 207
18.2.65. Šrafiranje površina 209
18.2.66. Naredba za šrafiranje (Hatch) i sjenčanje (Gradient) 209
18.2.67. Prilagođavanje svojstava šrafure 211
18.2.68. Uređivanje šrafura (Edit Hatch) 212
18.2.69. Sjenčanje površina (Gradient) 212
18.2.70. Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch) 214
18.2.71. Unošenje kota na crtež (Dimensions) 215
18.2.72. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I) 216
18.2.73. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II) 217
18.2.74. Alati za kotiranje 219
18.2.75. Primjeri kotiranja različitim alatima za kotiranje 219
18.2.76. Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu) 223
18.2.77. Postavke Layout-a 223
18.2.78. Odabir postavki za ispis i ispis crteža (1) 224
18.2.79. Odabir postavki za ispis i ispis crteža (2) 225
18.2.80. Blokovi (Block) 226
18.2.81. Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block) 226
18.2.82. Umetanje blokova u tekući crtež (Insert Block) 227
18.2.83. Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center) 228
18.2.84. Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D) 229
18.2.85. Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu 230
18.2.86. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box) 230
18.2.87. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Polysolid) 232
18.2.88. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere) 232
18.2.89. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus) 234
18.2.90. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Pyramid i Helix 235
18.2.91. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Pyramid i Helix) 236
VII
18.2.92. Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude) 236
18.2.93. Stvaranje složenih 3D objekata 239
18.2.94. Pravokutne projekcije 3D modela 242
18.2.95. Navigacija u 3D načinu crtanja 242
18.2.96. Uporaba drugih alata za 3D modeliranje 245

19. ZADACI ZA VJEŽBE CRTANJA 251

20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA 267

LITERATURA 277

VIII
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU Tehničko crtanje s AutoCAD-om

1. UVOD U TEHNIČKO CRTANJE

1. 1. Tehnički crtež

Tehnički crteži predstavljaju najvažniji dio tehničke dokumentacije. U različite svrhe njima
se koristi velik broj tehničkog osoblja različitog stupnja naobrazbe. Crteži služe kao polazna
osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i ra-
zumljiv način jednoznačno definirati prikazani objekt ili sustav.
Tehnički je crtež sredstvo sporazumijevanja i veza između različitih dijelova jednog lanca u
kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretaču u konkre-
tan proizvod, djelatnici koji izrađuju proizvod i kupci. Crteži moraju potpuno jasno predoča-
vati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crtež (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naz-
načeni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s
drugim crtežima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada,
materijal i drugo). Podaci na tehničkom crtežu moraju biti jednoznačni, potpuni i razumljivi
svakoj tehnički obrazovanoj osobi.
Zajednički jezik tehničkog crtanja temelji se na pravilima tehničkog crtanja, koja su određena
i propisana normama (standardima) u tehničkom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i
drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde):
ISO – International Organization for Standardization (međunarodne norme)
HRN – hrvatske norme
DIN – Deutsches Institut für Normung e. V. (njemačke norme)
CEN – Comité Européen de Normalisation (europske norme)
HRN-ISO – međunarodne norme preuzete za hrvatsku normu
CEN-ISO – međunarodne norme preuzete za europske norme i druge.
Ovdje ćete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehničkom crtanju:
- standard crta (ISO 128)
- standard tehničkog pisma (ISO 3098/1)
- standard mjerila u tehničkom crtanju (ISO 5454)
- standard formata papira (ISO 5457)
- standard zaglavlja i sastavnica (HRN)
- standard kotiranja (ISO 129) i dr.

1.2. Pribor za tehničko crtanje

Veći dio pribora za tehničko crtanje danas bi

se mogao smjestiti u povijest. Izrada crteža
ručno, olovkom, priborom i potom u tušu uz
pomoć pera za crtanje (rapidografa) i dr., ne-
ma nikakva smisla prema izradi na danas ši-
roko dostupnim računalima te njihovim iscrta-
vanjem na ploterima (crtalima) i pisačima. No
ipak potrebno je upoznati se s priborom koji
se koristio, a i danas se koristi za tzv. ručnu
izradu crteža pomoću pribora.

Slika 1. Tehničke olovke Slika 2. Trokuti

1
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

Osnovni pribor potreban za crtanje bilo

kakvog tehničkog crteža čini:
a) grafitna olovka (tehnička)
b) dva trokuta
c) kutomjer
d) šestar
e) krivuljari
f) gumica za brisanje.
Osim toga za izradu tehničkih crteža u
konstrukcijskim uredima koristili su se: Slika 3. Krivuljari i kutomjer Slika 4. Šestari
a) crtaći stolovi
b) crtaće daske
c) razne vrste šestara (nul-šestar, prijenosni šestar)
d) razmjernici (za lakše crtanje crteža u mjerilu)
e) šabloni za slova i posebni šabloni za crtanje simbola
f) pera za tuširanje, tzv. rapidografi i drugi pribor.

Slika 5. Pribor za brisanje Slika 6. Crtaća ploča Slika 7. Crtaći stol

Slika 8. Šabloni za slova Slika 9. Šabloni za znakove Slika 10. Rapidografi

Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara

2
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Danas se za izradu crteža koriste računala s CAD (Computer Aided Design) programima
(AutoCAD i dr.) kojima se crteži izrađuju puno brže i lakše. Samo iscrtavanje crteža izvodi
se na pisačima (za manje formate) ili na ploterima – crtalima (za velike formate papira).

Slika 12. Crtež izrađen u računalnom programu AutoCAD

Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom Slika 14. Načelo rada plotera (crtala) s valjkom

3
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Prije započinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime omeđujemo površinu za crtanje.
Okvir se crta punom širokom crtom najmanje 0,5 mm širine. Na slici 26. vide se razmaci
linija okvira od ruba papira.
Tablica: standardne veličine papira (formati tipa A)
MJERE
OZNAKA MJERE FORMATA U POVRŠINA u
2 NEOBREZANOG
FORMATA mm m FORMATA u mm

A0 841 x 1189 1 -

A1 594 x 841 1/2 660 x 900

A2 420 x 594 1/4 450 x 660

A3 297 x 420 1/8 330 x 450

A4 210 x 297 1/16 225 x330

A5 148 x 210 1/32 165 x 225

A6 105 x 148 1/64 112 x 165 Slika 26. Okvir crteža

Svi formati veći od A4 trebaju se, zbog ulaganja u

mapu, složiti na veličinu formata A4 (210 x 297).
Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na
prvom mjestu (naprijed i dolje desno).
Ako se crta predmet veće duljine u odnosu na širinu,
dopušteno je produljivati formate (sl. 27.).
Tablica: prelamanje većih formata na veličinu A4 Slika 27. Produljeni format

11
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

2.6. Zaglavlja i sastavnice

Svaki tehnički crtež treba imati zaglavlje, a sastavni crtež (crtež sklopa) i sastavnicu. Zag-
lavlje je omeđeno mjesto na crtežu koje sadrži podatke potrebne za označavanje, razvrsta-
vanje i uporabu crteža. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga
tko je crtao, naziv tvrtke ili škole, broj crteža, naziv dijela koji se crta itd. Smješta se u donj-
em desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvažnijim podacima za
crtež. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radionički crtež.
Sastavnicu mora imati sastavni crtež, crtež sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa poseb-
no sadrži podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crteža kojemu
pripada, materijalu od kojeg je izrađen i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje
i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.
8 8

Bri crteža: Naziv dijela:

32 98
Slika 28. Osnovno zaglavlje

20 15 35 20 45
44 444 4

Datum Ime i prezime Potpis

Projektirao
24
Razradio PRVA SREDNJA ŠKOLA
Crtao
Pregledao
6 6

Objekt: Objekt broj:

12

R. N. broj:
Napomena: Kopija
8 8 8

16

Materijal: Masa:
Naziv: Pozicija:
8 8 8

Format: A4
Mjerilo:
Listova:
16

Crtež broj: 01 List:

25 25 15 20
135

Slika 29. Zaglavlje za radionički crtež s dimenzijama

12
GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

3.1. Konstrukcija simetrale dužine

Postupak:
Oko točaka A i B opišite kružne lukove s promjerom
R> 1/2 dužine AB, zatim spojite sjecišta C i D(slika li-
jevo).

3.2. Konstruiranje okomice iz točke na pravac

Postupak:
Oko točke M nacrtajte kružni luk polumjera R prema
želji. On siječe pravac p u točkama A i B. Zatim oko
točaka A i B opišite lukove polumjera R1, koji se sijeku
u točki N. Spoj točaka M i N predstavlja okomicu na
zadani pravac (slika dolje).

3.3. Dijeljenje dužine na jednake dijelove

Postupak:
Iz točke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite šest
jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju točku 6 spojite s točkom B i povucite
paralele s njom iz svih točaka pravca do dužine AB.

19
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice

Postupak:
Prema postupku koji je opisan pod točkom 3.1. (simetrala dužine), nađite simetralu dužine
AB. Ubodite šestar u točku 2, otvorite do A i opišite kružni luk. Sjecište ovog luka i
simetrale označite s 3. U sjecištima tih triju lukova označite točke 4 i 5. Iz točka 4 i 5
povucite zrake (crtkano) kroz točku 3. Iz točaka A i B opišite kratke luk ove polumjera R
koji presijecaju ove zrake. Dobili ste točke E i C. Na koncu, iz točaka E i C opišite lukove
polumjera R da dobijete posljednju točku D peterokuta.

3.11. Konstrukcija pravilnog šesterokuta zadane stranice

Postupak:
Iz točaka A i B opišite lukove polumjera a. Njihovo sjecište bit će središte opisane kružnice
O. Ubodite šestar u O, otvorite do A i opišite kružnicu. Na kružnicu nanesite još pet puta
stranicu a.

22
KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA Tehničko crtanje s AutoCAD-om

4. KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA

4.1. Konstrukcije elipse

Elipsu čine točke ravnine čiji je zbroj udaljenosti
od dviju čvrstih točaka (F1 i F2) stalan i jednak
duljini velike osi 2a(slika lijevo).
Za sve točke elipse, također i točke A, B,C, i D
vrijedi:
F1P + F2P = 2a
Elipsa nastaje ako se valjak ili stožac presiječe s
ravninom koja nije usporedna s njihovim osnovi-
cama (slike dolje).

4.1.1. Konstrukcija elipse pomoću konjugiranih promjera diobom

Postupak:
1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija.
2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova.
3. Spojite točke A i 1, potom A i 2.
4. Iz točke B povucite zraku tako da siječe dužinu A1, a potom iz točke B da siječe A2.
5. Isti postupak ponovite za sva četiri kvadranta elipse.
6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri točke elipse.

25
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA

4.6. Konstrukcija cikloide

Cikloida je krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se valja po pravcu.
Postupak:
1. Nacrtajte os x i os y, a potom iz točke O opišite kružnicu polumjera R=15 mm.
2. Kružnicu razdijelite na 12 jednakih dijelova.
3. Na x osi nanesite duljinu d i podijelite je na 12 jednakih dijelova.
4. Iz označenih točaka od 1 do 12 na x osi podignite okomice do sjecišta s produženom
vodoravnom osi kružnice (točke O1 do O12.)
5. Iz središta O1 do O12 nacrtajte kružnice.
6. Iz točke 1 na kružnici povucite zraku do sjecišta s kružnicom O1. Dobili ste prvu točku
cikloide.
7. Iz točke 2 na kružnici povucite zraku do sjecišta s kružnicom O2. Dobili ste drugu toč-
ku kroz koju će prolaziti cikloida. Istim postupkom na nacrtajte i preostalih 10 točaka
cikloide.
8. Kroz dobivene točke nacrtajte cikloidu (slika dolje).

30
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA

15. Zadane kružnice spojite tangentama.

16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.

17. Kako nastaje elipsa? Odgovorite na pitanje!

U pravokutniku stranica a = 78 mm i b = 54 mm kon-

18.
struirajte elipsu pomoću konjugiranih promjera

Konstruirajte elipsu pomoću dvije koncentrične kružnice

19.
polumjera R1 = 35 mm i R2 = 55 mm.

20. Konstruirajte elipsu u zadanom rombu.

Konstruiraj valjak čija baza ima promjer d = 50 mm, a

21.
visina valjka je h = 60 mm.

22. Konstruirajte polukuglu promjera S40.

34
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om KOTIRANJE CRTEŽA

Primjer 2. (sl. 4.): Cilindrični oblici () moraju sadržavati središnje osi (središnjice), odnos-
no u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak () ispred
kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predočen. Ravne plohe trebaju biti označene dijagonalama
(uske pune crte, vrsta crte B).

Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodžba)

Primjer 3. (sl. 5.): Simetrični obrisi sadržavaju

simetrale, pri čemu će mjernice biti nanesene
simetrično. Položaj provrta treba biti mjeren
(kotiran) od njihovih središnjica. Kvadrat se oz-
načava znakom kvadrata, koji se stavlja ispred
mjere ako nije moguće kotiranje u nekoj drugoj
projekciji u kojoj će biti očito da se radi o kvad-
ratu. Mjerni broj (kao i svaki drugi tekst) ne
smije ni u kom slučaju biti presječen mjernim
crtama. Mjernice se ne smiju poklapati ili prek-
lapati sa središnjicama.

Slika 5. Primjer 3. Kotiranje simetričnih oblika

Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suviše mali, onda
mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije moguće kotni broj
se može izvući s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba za-
mijeniti točkama.

Slika 6. Primjer 4. Kotiranje malih dimenzija

38
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om

6.3.5. Prodori i probodišta

Slika 16. Probodište stošca i piramide s pravcem Slika 17. Probodište kugle s pravcem

Slika 18. Probodišta prizmi s pravcem

49
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Zadatak 13. Zadatak 14.

Zadatak 15. Zadatak 16.

Pitanja za ponavljanje:
1. Navedi tri projekcije kojima najčešće predočavamo tijela u pravokutnom načinu projici-
ranja?
2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija?
3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj?
4. Kakav je međusobni položaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
5. Kakav je međusobni položaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema američkom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?

61
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine

Ravnim likovima nazivamo sve slike čije sve točke leže u istoj ravnini. Dijele se na:
1. pravocrtne (višekuti)
2. krivocrtne (krug, elipsa i drugi).
Projiciranje ravnih likova svodi se na projiciranje karakterističnih točaka tih likova. Spajanjem
projekcija tih točaka određenim slijedom dobiju se projekcije ravnog lika. Na sl. 19. prikazane
su projekcije pravokutnika okomitog na ravninu 1 i 2.
1 (H) (T) – vodoravna ili horizontalna ravnina (tlocrt).
2 (V) (N) – uspravna ili vertikalna ravnina (nacrt).

Slika 19. Projekcije pravokutnika okomitog na ravnine 1 i 2

Slika 20. Projekcije trokuta okomitog na ravninu 1

50
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u američkom načinu projiciranja

6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine

PROSTORNA PROSTORNA
PRAVOKUTNE PROJEKCIJE PRAVOKUTNE PROJEKCIJE
PREDODŽBA PREDODŽBA
ČETVEROSTRANA PRIZMA TROSTRANA PRIZMA

ŠESTEROSTRANA PRIZMA VALJAK

56
PRESJECI I MREŽE TIJELA Tehničko crtanje s AutoCAD-om

7.2.4. Kosi presjek valjka i mreža (slika dolje)

7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plašteva

Na slikama koje slijede predočen je kosi prodor dva valjka s razvijenim plaštevima.
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.).
2. Desno od tlocrta nacrtajte kružnicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.).
3. Na kosom valjku nacrtajte polukružnicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.).
4. Spajanjem odgovarajućih točaka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.

Slika 1. Slika 2.

71
PROSTORNO PREDOČAVANJE I KOTIRANJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om

8.4. Dimetrija
Dimetrijska projekcija predočava najvažniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu x-
osi prikraćene su na polovicu stvarne veličine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z
crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42°, a za os y on iznosi 7°.

8.5. Kosa projekcija

Kako vidimo (sl. 10.), kod
ovog načina aksonome-
trijskog projiciranja, osi y i
z su pod pravim kutom ta-
ko da se prednje strana ti-
jela potpuno vidi i prikaza-
na je u pravoj veličini crta-
nja (1:1). Os x može se
crtati pod kutom od 30°,
45° ili 60°, a dužina tijela
predočena u smjeru te osi
dva je puta manja od dru-
Slika 10. Kosa projekcija kocke i primjer tijela predočenog u kosoj
gih dviju dimenzija.
projekciji
PRESJECI Tehničko crtanje s AutoCAD-om

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA

9.1. Uvod
Pri izradi tehničkih crteža često ćete se susresti s dijelovima koji ima-
ju provrte, utore i slične šupljine pri čemu nije dovoljno predočiti ih u
dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crtež mogao biti prilično složen.
U tom slučaju za preglednije predočavanje predmeta upotrebljavamo
presjeke. Pomoću presjeka možemo unutarnje nevidljive bridove pre-
dmeta crtanja učiniti vidljivima (sl. 1.). Osnovno načelo za predočava-
nje šupljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da
mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada
se vidljive površine presjeka trebaju zasjeniti (šrafirati).

Slika 1. Svrha crtanja tijela u presjeku Slika 2. Presjek

Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela – puni presjek)

9.2. Prikaz i šrafiranje presjeka

Sve površine presjeka nekog tijela moraju se šrafirati s dovoljnim i jednakim razmakom
crta šrafure (sl. 4.) te pod jednakim kutom crta (u pravilu 45°). Različiti se materijali šrafi-
raju različitim šrafurama (sl. 5.). Rubovi površine presjeka predočeni su širokim punim cr-
tama kao i pravi bridovi tijela. Pri predočavanju u presjeku nevidljivi se bridovi ne ucrta-
vaju.

Slika 4. Razmaci i kut crta šrafure (odstupanje od 45°)

83
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE

10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

Predočavanje provrta, navoja i vijčanih spojeva može se pojednostaviti. Način pojedno-
stavljenja propisuju standardi, a neka od njih prikazana su u tablici dolje
Tablica 1. Pojednostavljeno predočavanje

PROVRTI, NAVOJI I UPUSTI

Pojednostavljeno pre-
Potpuni prikaz,
Potpuni prikaz dočavanje, pojedno- Objašnjenje
pojednostavljeno kotiranje
stavljeno kotiranje
Provrti, unutarnji navoji, sko-
šenja i upusti crtaju se pojed-
nostavljeno.

a) Kod provrta s dvije veličine

promjera, promjer većeg pro-
vrta ili skošenja bit će napis-
an u prvom, a promjer manj-
eg u drugom retku.

b) Oblik dna provrta bit će oz-

načen slovnim simbolima U,
V ili V.

c) Kod skošenja i upusta bit

će zadani veći promjer i kut
skošenja (u prvom), a drugi
promjer u drugom retku.

d) Pri kotiranju navoja duljina

navoja i dubina provrta bit će
međusobno razdvojene kos-
om crtom. Dubina navoja i
provrta bit će odvojena zna-
kom x od nazivnog promjera
navoja.

90
SKICIRANJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Primjer: Na osnovi predodžbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravoku-

tnih projekcije tijela.
Prostorna predodžba tijela

1. korak 2. korak

3. korak 4. korak

5. korak 6. korak

93
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om TOLERANCIJE I HRPAVOST

Slika 6. Načini nanošenja tolerancija na Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO
crtež

12.2. Dosjedi i njihovo označavanje na crtežima

Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor određuje kakav će
odnos imati primjerice čep i provrt, tj. kakve će mjere imati jedan dio u odnosu na drugi.
Prema međusobnom odnosu veličina unutrašnjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti:
a) labavi dosjed (slika 9.) – pri kojem nakon spajanja dijelova može nastati samo zrač-
nost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja granična mjera provrta ve-
ća od gornje granične mjere čepa (osovine),
b) čvrsti dosjed (slika 10.) – pri kojemu nakon spajanja dijelova može nastati samo
prisnost, odnosno dijelovi su tako izrađeni (u granicama tolerancije) da je uvijek do-
nja granična mjera osovine (čepa) veća od gornje granične mjere provrta,
c) prijelazni dosjed (slika 11.) – pri kojem su odstupanja tako propisana da može nas-
tati ili prisnost ili zračnost što ovisi o veličini stvarne mjere.

Slika 9. Labavi dosjed Slika 10. Čvrsti dosjed

Izbor dosjeda prema ISO normama

izvodi se tako da se za osnovni ele-
ment, kojemu se prilagođava onaj
drugi, uzima ili provrt ili vratilo, stoga
imamo dva sustava za označavanje
zajedničke tolerancije nekog sklopa:
a) sustav zajedničkog vratila
b) sustav zajedničkog provrta.
Slika 11. Prijelazni dosjed

98
SIMBOLI U TEHNIČKOM CRTANJU Tehničko crtanje s AutoCAD-om

ispravljač cos  mjerač

zavojnica dioda

zavojnica sa željeznom jezgrom PNP tranzistor

priključak za mikrofon NPN tranzistor

priključak za magnetofon pojačalo

antena zvučnik

električni uređaj električni štednjak

stroj za pranje suđa stroj za pranje rublja

hladnjak zamrzivač

uređaj za klimatizaciju mikrovalna pećnica

grijaća ploča električni ventilator

Pitanja za ponavljanje:
1. Što je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crteži?
2. Što su simboli?
3. U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli?
4. Kako se dijele grafički simboli prema njihovoj namjeni?
5. U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ?
6. Objasni značenje simbola .

7. Objasni značenje simbola .

8. Objasni značenje simbola .
9. Objasni značenje simbola .

10. Objasni značenje simbola .

11. Objasni značenje simbola .

12. Objasni značenje simbola .
13. Objasni simbole na elektrotehničkim shemama dolje.

127
DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEŽA Tehničko crtanje s AutoCAD-om

TEHNOLOŠKI LIST
REDNI BROJ FAZE
BROJ OPERACIJE

OPERACIJA ALATI VRIJEME IZRADE:

PODACI O STROJU SKICA:

FAZA STEZNI REZNI MJERNI Tpz ti Tu

Naziv pozicije: DATUM IME POTPIS List:

Broj nacrta: TEHNOLOŠKI LIST IZRADIO

Materijal: KONTROL

15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata

Dokumentacija ispisana na papiru još je uvijek prisutna u stvaranju,
obradi i razmjeni informacija. Zbog svog velikog obujma postaje sve
teže pristupačna a zauzima veliki i skup prostor. Najveći problem pred-
stavlja arhiviranja dokumenata, posebno tehničkih crteža i cjelokupnih
projekata, pri čemu uvijek postoji opasnost od oštećenja ili uništenja
dokumenata. Osim toga, troše se sati i sati za pretraživanje, pronala-
ženje ili kopiranje dokumenata. Uvođenjem elektroničkih informacijskih
sustava smanjuje se broj papirnatih dokumenata. Za izradu odgovara-
juće organizacije arhiviranja i upotrebe dokumentacije u poslovnom
sustavu, potrebno je podrobno poznavati njegove radne procese.
Kako bi se pronašao najučinkovitiji sustav za arhiviranje dokumenata,
neophodno je odgovoriti na nekoliko pitanja:
- kakva je kvaliteta i koje su dimenzije crteža (dokumenata),
- kojom rezolucijom je potrebno skenirati crteže,
- koliko je često potrebno pristupati skeniranom crtežu,
- u kojem formatu treba arhivirati crteže,
- kolika je veličina datoteka, pojedinačno i zbirno,
- koji se medij za digitalno arhiviranje želi koristiti,
- na koji se način želi indeksirati datteke i sl.

Slika1. Mediji za pohranu dokmenata: registratori, mikrofilm, DVD, HD

131
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om PREDOČAVANJE STROJNIH ELEMENATA

R1=40
m=0,8d

R10

R10
R1
r1 0 r10

30°

e=53,1
R1 R39,8

d1=25,7
M 30
e=53,1 R1=40
r10 r10

30°
s=0,866e

M30 m=0,8d
3/45° x=3 s=0,866e
d1 =
25

b=50
,7

l=70

Slika 4. Crtanje matice i vijka s maticom

16.2. Predočavanje klinova

Klinovi su strojni elementi kojima se ostvaruje čvrsti razdvojivi spoj.

Uzdužni klin s nagibom Uzdužni kukasti klin Uzdužni klin bez nagiba Segmentni klin
uzdužni klinovi

16.3. Predočavanje zavarenih spojeva

Zavareni spojevi pripadaju skupini čvrstih nerazdvojivih spojeva.

134
GRAĐEVINSKI NACRTI Tehničko crtanje s AutoCAD-om

17.5. Kotiranje građevinskih nacrta

Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice
kota u građevinskim nacrtima najčešće se označavaju kratkim debljim kosim crticama pod
kutom od 45° (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da povežu što više elemenata i da
idu kroz cijelu građevinu. Dužinske mjere u građevinskim nacrtima dane su u centimetrima.
Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Površine prostorija izražene
se u četvornim metrima (m2). Dužinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskih
metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veličine, osim u detaljnim nacrtima, koti-
raju se u zidarskim mjerama tj. bez završne obrade (žbuka, obloge i sl). Veličine pravokutnih
presjeka (drvena građa, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubišnih krakova označa-
vaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik širina, a nazivnik visina elementa.

Sl. 9. Kotiranje građevinskih nacrta

Visinske kote u tlocrtu označavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima,

proziran lijevo iznad crte, a crno osjenčan desno ispod crte (sl. 10). Uz njih se upisuju iznad
crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje površine nosive konstrukcije. Visinske
se kote daju u odnosu na visinsku kotu ±0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubišnog
prostora prizemlja i unose se u metrima. Također se visinske kote određuju i samo jednim
zatamnjenim pravokutnim trokutićem kojem vrh dodiruje ravninu uz kojega se visinska kota
upisuje uz njega.

Sl. 10. Kotiranje visinskih kota

4

141
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

Preporučena konfiguracija za 2D crtanje s AutoCAD-om:

 procesor Intel Pentium IV ili bolji
 Microsoft Windows 7, Windows Wista, Microsoft Windows XP (SP1, SP2, SP3)
 Microsoft® .NET Framework 3.5 (SP1 or later); Microsoft DirectX® preinstalled*
 2 GB RAM
 1 GB HDD za instalaciju
 grafika 1024×768 truecolor
 Internet Explorer 9 ili viša inačica.
Preporučena konfiguracija za 3D modeliranje:
 procesor Intel 3.0 GHz ili jači
 Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7, Windows 8
 4 GB RAM
 2 GB HDD slobodno, ne uključujući instalaciju
 grafika 1280×1024 truecolor
 OpenGL-kompatibilna grafička kartica za radne stanice sa 1 GB memorije.

18.1.6. Elementi korisničke radne površine AutoCAD-a

Ovdje će biti objašnjeni dijelovi radne površine programa. Osnovna obilježja radne površi-
ne i sučelja vidite na sl. 8.

Slika 8. Izgled prozora AutoCAD-a u načinu rada 2D Drafting&Annotation

152
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crteža

Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crteža u programu AutoCAD.
Ispod okvira s pogledom na otvorene crteže nalazi se mala traka s četiri gumba .
Ovdje je moguće klikom na prvi gumb na zaslonu zadržati pregled crteža, klikom na
gumb započeti crtanje još jednog novog crteža, klikom na gumb otvoriti neki već na-
crtani crtež i klikom na gumb zatvoriti pogled na otvorene crteže. Istovremeno, iznad
prikaza otvorenih crteža male sličice prikazuju sve kreirane postave crteža koji se trenut-
ačno nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokazivačem prijeđete s pogleda na crtež na neki od
postava (Layouta) slika se mijenja tako što se pregled svih crteža smanjuje, a pregled svih
Layouta povećava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zas-
lonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crta-
lu ili pisaču) postava i gumb za publiciranje crteža na internetu i sl.

Slika 36. Pregled svih otvorenih crteža s pogledom na kreirane postave crteža koji je trenutačno na
zaslonu računala

Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crteža

159
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

18.2.28. Crtanje kružnica (Circle)

Naredbu za crtanje kružnice Circle možete

zadati na jedan od načina prikazanih na slici desno.
Standardna, od programa pretpostavljena, moguć-
nost je da utvrdite središnju točku kružnice, a potom
odaberete brojčanu vrijednost polumjera. U ishodištu
koordinatnog sustava nacrtajte središnjice buduće kružnice. Zadajte naredbu Circle, upiši-
te koordinate središta 0,0 , upišite polumjer 25 . Dobili ste crtež kao na slici 1.
Mogućnost crtanja kružnice kroz dvije (2P) točke namijenjena je crtanju kružnice ako su
poznate dvije točke kroz koje će prolaziti. Naredbom point postavite dvije točke po želji.
Zadajte naredbu circle, a u prozoru za naredbe recite programu da želite nacrtati kružnicu
kroz dvije točke upisom 2p . Lijevom tipkom miša kliknite u prvu točku (1P) kružnice. Pro-
gram traži da odredite krajnju točku ili promjer kružnice. Kliknite potom u drugu točku (2P).
Dobit ćete crtež kao na sl. 2.
Sljedeća mogućnost je crtanje kružnice kroz tri točke (3P). Naredbom point nacrtajte tri
točke po želji. Nakon zadavanja naredbe circle u prozor za naredbe upišite 3p . Kliknite
redom na sve tri točke. Crtež može izgledati kao na sl. 3.
Četvrta mogućnost je crtanje kružnice koja će dodirivati dvije zadane tangente i imati zada-
ni polumjer (Ttr). Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije dužine pod kutom od 90°.
Nakon izdavanja naredbe circle, u prozoru naredbi na dnu zaslona, upišite ttr (tangenta,
tangenta, radijus)  Enter. Program traži da odaberete prvu crtu koja će tangirati kružni-
cu. Postavite pokazivač na okomitu crtu i kliknite lijevom tipkom miša. Sada se traži da od-
redite drugu tangentu kružnice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim upišite 25. Kružnica
je gotova (sl. 4.).

Vježba

Slika lijevo prikazuje prečace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circ-
le). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte kružnice kao na slikama dolje.

178
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om

više kopija ovih objekata, kod starijih inačica programa treba upisati slovo m (multiple) .
Povucite miš udesno i upišite razmak između bazne točke originala i te iste točke prve ko-
pije (60). Zatim to učinite još jedanput, svaki put kliknuvši lijevom tipkom na mjesto gdje že-
lite postaviti presliku (upišite 120). Kod novih inačica postupak je nešto drukčiji jer je već u
startu naredbe uključena mogućnost Multiple, kojom se omogućava kopiranje više primje-
raka samo klikom miša na željeno mjesto kopiranja.

Vježba

1. primjer: nacrtajte crtež kao na slici dolje primjenjujući naredbe ovim slijedom:
1. Rectangle (100,30),
2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ),
3. Divide (number of segments: 6),
4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i
5. Copy (četiri puta kopirati kružnicu na razmak).

2. primjer: uporabom već spomenutih naredaba nacrtajte crtež kao na slici dolje. Nacrtani
pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po želji.

187
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Vježba

1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomoću
naredbe Rectangular Array u tri retka i četiri stupca (slika u sredini). Gotov crtež vidite
na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogućnosti ovoga alata tako da primjerice u polje
Angle of array upišete 45 (stupnjeva) dobit ćete zanimljivu sliku (sasvim desno).

2. primjer: koristeći naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu ploču (sl. dolje lijevo) i
lančanik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste već ranije upoznali.

3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika
dolje lijevo predočava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circ-
le, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.

195
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Vježba

1. primjer: kreirajte šrafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju

predmete bez šrafure, slike b prikazuju granice površina šrafiranja, slike c prikazuju isti
predmet s gotovom šrafurom. Lijevo je prostorna predodžba presjeka.

2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i šrafirajte površine ka-
ko je prikazano na sl. 2c.

3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjenčajte i šrafirajte ih na sličan način
kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite različite kombinacije dviju različitih boja
te sjenčanje i šrafiranje pod različitim kutovima.

213
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om

18.2.74. Alati za kotiranje

Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je uključivanje alata Osnap kojim ćete toč-
no pričvrstiti početnu i krajnju točku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela
(Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u
mogućnosti određivanja prave veličine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Ne-
dostatak ovakvog unošenja kota je što ih ne možete vidjeti i uređivati u prostoru modela.
Na već spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploči glavnog izbornika Annotate
 Dimensions nalaze se sljedeći alati za kotiranje:

Slika NAREDBA NAMJENA

dimlinear Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama
dimaligned Kotiranje neortogonalnih objekata
dimarc Kotiranje lučne duljine kružnog luka
dimordinate Kotiranje koordinata točke
dimradius Kotiranje polumjera
dimjogged Kotiranje kružnog luka velikog polumjera
dimjogline Kotiranje dugih linearnih dimenzija
dimdiameter Kotiranje promjera
dimangular Kotiranje kuta
qdim Kotiranje više kota u nizu jednim potezom
dimbaseline Kotiranje od zajedničke osnovne crte
dimcontinue Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti
tolerance Kotiranje tolerancija (dopuštenih odstupanja)
dimcenter Obilježavanje središta kružnice ili kružnog luka
diminspect Kontrola kote
dimbreak Prekid kote
dimedit Mijenjanje kotnog teksta
dimtedit Mijenjanje položaja kotne linije i položaja kotnog teksta
dimstyle Kotni stil

18.2.75. Primjeri kotiranja različitim alatima za kotiranje

a) ( ) Linearno kotiranje: nacrtajte zadani predmet i kotirajte ga naprijed kreiranim

kotnim stilom.

219
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om

18.2.76. Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu)

Sada kada ste nacrtali vaše crteže, bilo bi poželjno da ih prenesete na papir kako biste s
njima mogli lakše rukovati, to jest kako biste ih mogli praktično upotrijebiti na mjestu na ko-
jem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ćete uraditi tako da podatke s vašeg računala
pošaljete na jedan od uređaja za ispis: to može biti crtalo (ploter) ili već poznati i u svim
drugim programima korišteni pisač (printer). Pretpostavimo da želite na pisaču koji ispisuje
najveći format A4 ispisati crtež stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethod-
no izvršiti odgovarajuće pripreme.
Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crteža, opazit ćete znak koordinatnog sustava UCS
(User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutačno nalazimo u tzv. Mo-
delspace-u ili vašem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crteže ili 3D
modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ćete pre-
zentirati svoj crtež. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokut-
nog trokuta.
Crtež ste nacrtali u prostoru modela ( ) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktičniji način
crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 ( ). Otvorite crtež STAN 1 i kliknite
na postav Layout1 na dnu površine za crtanje (vidi sliku dolje). Vaš stan se pojavio unu-
tar jednog pravokutnika u bijeloj površini (površini papira za ispis), a na samom dnu prozora
na statusnoj liniji gumb promijenio se u gumb . Ovako bi izgledao format A4 polo-
ženi. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrište. Ako kliknete dvostrukim
klikom unutar tog pravokutnika njegove crte će postati šire. Tada u njemu možete pomicati
crtež, zumirati i uređivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrišta, a u granicama
ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predočava granicu ispisa na papiru.

18.2.77. Postavke Layout-a

Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam baš dobro postavljen crtež stana u
prostoru papira za ispis. Sada to možete promijeniti. Program dopušta umetanje novih La-
yout-a (postava) i izmjene postojećeg. Desnim klikom miša kliknite na postojeći . Ot-
vara se padajući izbornik (slika na sljedećoj str. desno). Ovdje vidite više mogućnosti.

223
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

18.2.85. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu

Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i četiri pogleda (tabli-
ca dolje).

POGLED SW Isometric SE Isometric NE Isometric NW Isometric

SIMBOL NA
TRACI VIEW

IZGLED ZNAKA
KOORDINATNOG
SUSTAVA

Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru,

odnosno trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Pri crtanju so-
lida (čvrstih objekata) dužina objekta se crta u pravcu osi x, širina
u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri
osi). Za navigaciju u prostoru u novim inačicama i za promjene po-
gleda služi novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici des-
no možete vidjeti izgled tog alata.
Položaj točaka u prostoru s njihovom udaljenošću od ishodišta ko-
ordinatnog sustava može se vidjeti na slici dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i
smjerove crtanja veličina čvrstih objekata u 3D koordinatnom sustavu.

18.2.86. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box)

Radi lakše izrade 3D crteža, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno
Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih čvrstih objekata. Novije
inačice imaju vrpcu s nekoliko ploča s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).

230
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

 na donjoj bazi prizme nacrtajte stožac promjera baze 50 i visine - 10

 naredbom subtract oduzmite volumene prizme i stošca od glave vijka
 naredbom fillet zaoblite rubove glave vijka (R = 5)
 naredbom chamfer ukosite rub završetka navoja na vijku za 2
 naredbom union ujedinite nacrtana tijela
 vijak osjenčajte (Visual Styles, sl. dolje desno) odgovarajućom bojom
 alatom slice načinite presjek vijka (rezultat pogledajte na slici dolje).

Ovdje vidite korake i krajnji rezultat izrade 3D crteža vijka.

3. primjer: nacrtajte tloris (tlocrt) jednog stana prema

zadanim izmjerama (sl. esno). Naredbom region nači-
nite zatvorena područja. Prijeđite u pogled SW Isomet-
ric te naredbom extrude izvucite visine zidova na 275.
Klikom na alat (u prvom krugu alatne trake Visual Sty-
les ) dobit ćete 3D prikaz stana sa skriven-
im bridovima (slika dolje lijevo), a klikom na prečac (u
drugom krugu iste trake) osjenčajte zidove (sl. dolje de-
sno).

238
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

b) ( ) revolve

Na primjeru modeliranja jedne čaše isprobat ćete alat Revolve. Nacrtajte 2D crtež prema
sl. 1. Nakon toga zaoblite kružne prijelaze (sl. 2.). Klikom na prečac zadajte naredbu re-
volve. Na zahtjev Select objects to revolve: označite sve crte koje čine obrise modela .
Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z] <Object>: kliknite na
točku 1 i točku 2 crtkane linije (sl. 3.) i pritisnite Enter. Rezulatat je sl. 4. Prijeđite na izo-
3metrijski prikaz (sl. 5.) i osjenčajte kreirani model (sl. 6.).

Vježba

1. primjer: na osnovi 2D crteža (sl. dolje lijevo), uporabom alata revolve nacrtajte 3D mo-
del. Na zahtjev Specify angle of revolution or [STart angle] <360>: upišite 180  (stup-
njeva). Slika desno prikazuje rješenje.

246
 Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

Vježba

1. primjer: otvorite ranije izrađeni crtež stana sa str. 236. Vidite da stan ima otvore za vrata
ali nema otvore za prozore. Te otvore ćete sada načiniti uz pomoć alata presspull. Pomo-
ću naredbe rectangle (pravokutnik), na lijevom zidu, na otprilike sredini zida soba, nacrtajte
pravokutnike dimenzija 2.3 x 1.3 m, a zatim na desnom zidu isti takav pravokutnik (sl. dolje
lijevo). Klikom na prečac zadajte naredbu presspull. Kliknite unutar prvog pravokutnika
(1) i povucite pokazivač u smjera izbijanja otvora u zidu za prozor (prema unutra) i kliknite
još jedanput. Otvor za prozor je gotov. Tako postupite redom za svaki od otvora (od 2 do 6)
i izrežite. Osjenčajte zidove i dobit ćete sliku dolje desno.

2. primjer: na struku vijka (crtež na str. 236.) izradite navoj. Otvorite već izdrađeni crtež vij-
ka i naredbom helix i sweep izdite navoj. Postupite kao pri crtanju opruge na str. 244.
Prvo, pomoću naredbe helix nacrtajte zvojnicu (oprugu) prema sljedećim podacima: Com-
mand: Helix, Number of turns: 20 Twist=CCW, Specify center point of base:, Specify base
radius or [Diameter]: 15, Specify top radius or [Diameter]: 15, Specify helix height or [Axis
endpoint/Turns/turn Height/tWist] <3.5000>: 70 (slika dolje lijevo). Drugo, naredbom line i
fillet nacrtajte presjek profila prema tablicama za metričke navoje (M30), slika u sredini.
Na kraju, naredbom sweep nacrtajte navoj po zadanoj zavojnici (sl. dolje desno).

248
271
273
274
275