DR.

RUDOLF STEINER

TEOZOFIJA
BRAĆE
RUŽINOG
KRIŽA

14 PREDAVANJA
ODRŽANIH U MINHENU 1907.
• Dr Ru d O l f S t e i n e r

T E O S O! I J A

BRAĆE_. RUŽINOG KRSTA

14 predavanja održanih u Munchenu

od 26. V do 6. VI 1907 •

• Unnožano kao rukopis. Nije dozvoljeno bilo

kakvo unnožavanje ili praštMJpavanje.
ili drugi način stavljanja upronet.
Nije za prodaju

Sud o sadržaju ovog spisa nože se priznati sa~o

ono:J, tko je proučavanjen ove vrste duhovne znanosti
stekao potrebna predznanja, u prvoM redu, o poznavanju
čovjeka i svijeta, na način kako je ono izloženo u antro­
pozofskoj duhovnoj znanosti •

• '* ?L.\qq~ 'k-

U Zagrebu - dece11bra 1974.

Za unnožavanje priprenio pokojni prof. Franjo

Milošević iz Zagreba. - Unnožio Dr Josif Korać, ~ Beograd,
Neznanog junaka 29 •

•
S A D R Ž A J
Strana
L Novi oblik ~~drosti • • • • • • • • • • l
2. Devetoročlano biće čovjekovo • • • • • II

3. Elementarni i nebeski sVijet, budnost,

san i smrt • • • • • • • • • • • • 21

4. Silazak u novo rOđenje • • • • • • • • 29

5. Zajednički život ljudi između smrti i

novog rođenja. Uronjavanje u fizički

.

svijet • • • • • • • • • • • • • • 37

6. Zakon sudbine • • • • • • • • • • • • • 45

7. Tehnika karne • • •
··
• • • • • • •
8. Sedan planetarnih stanja čovjekove

• 55

svijesti • • • • • • • • • • • • • • 65

9. Razvita~ planeta (I) • • • • • • • · • 73

la. Razvitak planeta (II)

• • • • • • • · • 83

•
ll. Razvitak čovječanstva na zemlji (I) •
12. Razvitill< čovječanstva na zemlji (II)
13. Budućnost čovjekova
• • • • • • • • •
•
• 93

103
113
14. Suština posvećenja ·.... • • • • • • 124

NAPOl1ENE • • • • • • • • • • • • • • • 137

. \

l. NOVI OBLIK MUDROSTI

".!1S.I~lo. pu." il·,~·
l_l.l, t, ttttl . 'C.T'~ 1'\" \ 't(J'

Onom što treba da se ovdje iznese bilo je nazvano, pri ogla­

šavanju, tlTeosofijal ) po metodi Braće Ružinog Krsta~}" Time ne
kanim reći, da je to neka druga teozofija nego ona koja se opće-
nito naziva teozofijom. To (treba da) je jedna prastara, a uVijek
nova mudrost, u jednoj metodi, primjerenoj našem vremenu, u jednoj
metodi koja je ovako, kako ću je ja ovdje prikazati, poznata od 14.
stoljeća. Ipak ja neću govoriti O ovim predavanjima o mekoj povijesti

Braće Ružinog Krsta.

Vi svi znate, da se danas uči u osnovnim školama neka sta­

novita geometrija, u koju spada npr. Pitagorin poučak. Ono elemen­
tarno u toj geometriji, uči se posve neovisno od toga kako je
nastala sama geometrija, jer šia zna učenik, koji danas uči prve
elemente geometrije, o Euklidu! A ipak je to što se uči, Euklidova
geometrija.
4t Istom mnogo kasnije, kad se već poznaje ono stvarno, kad se
poznaje sadržaj, onda seooždau povijesti,znanosti upoznaje lik,
i oblik, u kojem je iskonski u razvoju čovječanstva nastupilo ono,
što je danas općenito pristupačno u osnovnim školama. Kako se malo
tiče učenika, koji danas uči elementarnu geomotriju, iskonski način,

kako je Euklid dao geometriju čovječanstvu, isto tako malo treba

brinuti, kako.se u toku povijesti razvijalo bratstvo Ružinog Krsta.
Uc1
I kako učenik prav~ istinsku geometriju, iz same stvari, tako ćemo
i mi promatrati tu mudrost Braće Ružinog Krsta iz nje same.
Tko poznaje povijest i poimence spoljnu pOVijest Braće Ru­
žinog Krsta, kako je ona sačuvana u literaturi, taj zna uostalom,
vrlo malo zbiljski sadržaj teozofije. Tć što rozekrucijanska teo­
zofija jeste,to živi, od 14. stoljeća, kao nešto nezavisno od njene

•
povijesti. Kao što je geometrija istinita i kao što je možemo upo­

znati nezavisno od pOVijesti geometrije i njenog postepenog razvoja,

l} Vidi napomjene na krajU predavanja.

 2

isto tako je teozofija nezavisna od svoga postanka. StoGa

letimice naznačiti što valja znati iz te povijesti.
ću sumo
,
Lile je to godine ~. kad je U jednoj ljUdskoj ličnosti

utjelovljena jedn2- visoka spiritualna individue~nost. koje, pred

kao učitelj ------

sVijeton nosi ime Christian Rosenkreutz.
prvo jednog malog kruga
Ta
upućenih učenika.

bio je Christian Rosenlrreutzuzdigllut n", rang viteza zlatnoc kanona,

ličnost je nastupila
Godine 1459.

Eques lapidis auroi, u jednom u sobi strogo zatvorenom bratstvu:

Fraternitas Rosae Crusic. Postat ĆG ne.m II toku predavcmja sve jc.s­
nije. što to zl1"-či: vitez zIdnog k2De".a. One. visoka s;)iritualna
indiVidualnost, koja je stupila na fizički plan u osobi Christiana
Rosenkreutza, djelovala je uvijek iznova kao vođa i učitelj roze­
kruci j anskog strujanj2., "uvijek u istom tj.jelu", keJ~o sc kaže u
okultiz!'lu. P",-.i to značenje izraz2- "UVijek ponovno u istom tijelu"
mi ćemo već u toku slijodećih sati upoznati. kad budemo govorili o
sudbini čoVjekovoj iza smrti.

Ali t2- mUdrost, o kojoj ovdje govorimo, bila je zatvo~

rena daleko do u 18. stolijeće, U jednom čvrsto z"tvorenom bratstvu,

koje je imalo stroga praVila, kojima SG ograđivalo od vanjskog
sVijota.
u 13. stoljeću imalo je to br~t8tvo m~s~Ju, du spiritu­
alnim pu tom nešto Ulije u lml turu srednje Evro:po. I zbog toee, mi
Vidimo kcl~o usred eezoterne kUlture, više toea zabljesne, što je
doduše vanjsko, egzoterič;lO, ali iito nij(; c'rue;o ne[\o v['njski izr"z
ezoterične mudrosti. U toku stoljeća mnoci su SG lj~0i trudili da
bilo kako prozru onu tmdrost, koju mi nnzivamo rozclr.rucijanskom.
To im nije uspjolo. TD.lw sc keibnitz. 3) uzalud trUdio, da se prib.·
liži izvoru rozekrucij"msko mudrosti. Kao bljesak zasj,,~a je te. roze­
krucijanska mudrost u jednom eczoternoLl spisu, !:oji je izaše.o, kad
je hossin.e;4) prilazio svom Gt,vršenstvu n,,,- fizičkom pLmu. To je
Lessingov "p_a.goj .1'-oAC\.1..iu.Q..!'.f..9f,a", lwji sc "lOra či tl'.ti samo izmeđU

redaJra. I u čucll~o·;.,tOI.l z['.vr~etku tpg s:,is,,- .prel1oznat će čovjek (do­

duše sano !<ao ezotcrik), dn je taj spis v,mjs!d izraz roze!~ru­
cijenske mUdrosti.
Osobito je veličanstveno zaSVijetlila ta mUdrost, u
\Goethou, koji je u sebi odrai':avao kulturu, tj. internacionCllnu lrul­
Jturu tadi"':>.je Evrope, na prel<retnici 18. stoljeća. Kad se Goethe u
 3

razmj8rno ranim eodinaHa svoe života približio jG(:lom rozekrucijan­

•
skon izvoru, primio je neku, u najviše"} stepenu, čudnovatu inicija­
ciju, iako SG nože krivo razumjeti kad se govori o nekoj Goetheovoj
inicijaciji. Stoga će biti uputno do. možda upravo ovdje ukažemo na
to, kako stvari stoje s ton čudnovatom vrstom inicijacije. Bilo je
to u vrijeme, kada je Goethe ostavio univerzitet u LeipziGu, sve
tano do svog odlaska u Strasburg. Tada so dogodilo nešto vrlo čUd­
dnovato: Goetho 5 ) je doživio neGto, što je duboko z ĐJJVD..t i l o u nje­
govu dUŠU, D.. što so v~~jski izrazilo u činjonici, dD.. je U poslednje
vrijeme boraVkD.. u Leipzigu stajD..o vrlo blizu smrti. Ležeći u teškoj
bolesti, imao je on jedan važw1 dožiVljaj, neku vrstu inicijacije.
Goethe to, u prvi .čas, nije doživljavao SVijesno. Ta je inicijacija
djelovala u njogovoj duši kao neka vrsta pootmrog strujanjQ i bila
je vrlo čudnovQto zbiva.nje, koje se, kao strujanje, u timI o u razne
njegove produkcije. Takav bljesak nalazimo u pjcsmi 6 ) :~Tajn~,
koju su i sani nnjinUmniji Goetheovi prijatelji označili kQO jednu
od nQjdubljih njegovih tvorevina. I doista je ta pjesma t~"o duboko
zasnovana, da Goetho nikada nije mogao ponovno naći snage da tome
frag,nentu stvori završetak. Tadanje kulturne strujanje .još nije

.
imalo moći, di'. vrcnjski uobliči svu dubinu života koji pulsira u toj
pjesmi. Tu pjesmu valja shvatiti kao jedno od najdubljih ~zvora Goe­
theove duše. Ona je knjiga sa sedam pečata zn sve Goetheove koaen­
tatore. Ali onda se ta inicijacija uvijek sve više ispoljavala, i
Goethe je konačno mogao, kad je postao sve više svjestan tc inicija­
. .
cl-Je, s t vorit·J. onu znač· aJnu P j esnu ( 6 ) u proz i,".wJu poznaJemo . po d
imenom bajko ".Da.il>:"1l.O..z.(,A9..ng.1~zmi.ii_J._l_:i,.iel1o.1;1.1i.l.1<"'".ni". To je. jedan
od najdubljih spisa svjetske literature. Tko može taj spis na ispra­
Van način $nterpretirati, taj zn",. mnogo o rozekrucij .....nskoj mudrosti.
Ali onda, lmd se rozekrucijanska i'1udrost mornl." uključi ti
u opću kulturu, tad sc dOGodilo (o čemu nije nUžno dn OVdje dalje
govorim), da je počinjena neka vrsta izdaje rozel~rucijanske mUdrosti,
tako da su stanovite predodžbe rozekrucijans!w mudrosti ezotorno
probile u veliki svijet. Ta izdaja na jednoj strani, a na drUGoj

nužnost da kultura Zapada neko vrijene II 19. stoljeću ostn:1C na

fizičkom planu bez utjecaja ezoterike - te dvije stvari, izazvale su

potrebu, dr->. se izv,'.l1 rozckrucijanske mudrosti prividno povuku, prije

svega i njen veliki osniv8.č, koji je bio od onog vremena uvijek na
fizičJwm lJl;>,nu. Tako da so u prvoj polovini i tekoC'or u jechlom veli,.
kom dijelu drt"[!;8 polovi!le
:-llnO[~O o(

0i')ct noguće
rozol:rucijansko mudrosti.
d2. so o}'ot otvora izvori
19.
Iston
8toljećcc,

u TI2.Š(;

rozGkrucij2.l"'81~c
l1ije mo:;lo otkriti
vrij(F.1C post;:'.lo jo
,Judrosti i da
•
se o"" iZlije u ost2.1u O;)ĆU kulturu. I kilO. budeno posm~trtcli tu
kUlturu, tad ĆE) ),,,,1 8U objc.8',iti irceZlozi, z.o.što ju to tako Doralo
biti.
Sr.c',:' bih VaLJ htio roći dviju karn".torj.stično stv,o,ri,
lwjc odlikUjU rozcl,rucij"C1s1m uudrost i kojo sU"važno Ze'. lljenu
nisiju U svijotu. Jodn" stver jo U vezi sa čit~vim stavom čovjeka

pr8r.1Cl toj rozokn,cijc.ns'coj l1uc'rosti, koje, j~ nošto druc;o '1.0[';0

okul tnv.. forr,.l? kršćw.sko-Guostičko mudrosti.

Hor,::t;~10 dot2,..kD.Uti dvije činj(;Dice duhovnog životo., z2.sp,da

S21"O .~ tiTl.iS.o., elto hoćemo dn je.sno dovo d~no :::ore cl dUGU taj čudnov~.ti

st::,.v rozckrucijr.nsko :1ud.rosti. I~vG. od tih Či~_!jC:lic2, je ono, što

.... - ------_.-------~~-~

s~jlTt. Ste>YQE1 uČoniJf.(l-rn~,~J2:~_~čJt~lju. S obzirorLl n~ tr,j ctc:.v

trebe, dn :~)1'or.l2.tr.?~~lO dvije stv,~ri. Govo:,c'i t ćemo prvo o tom, što so
nazi va ".".iAoY_i..t.Oj]Ć,,1 i druco o tODO. š to so nr.zi v,~. ".YJLr.oJ'LU_ §}ito­
ritetlt. - U riječi Hvidovitost l1 Z::'1r> ,'J.vo ·C'd".~' 118 o o::vrč<e:n izrp.z) ne
..:::hvnĆ2, sc 8<:,.!'\O spiritual-:-:.o ,'~l, d~'.nj8, nCGo i s~)iriturJno sluš211jc.
U jedno:] j. druGoIjl j8 izvor sv . . -J~u "udrosti, koj~ ho~o dc:. ~QS pouc~
---- ' . - - -==='

~ivcnoj j,11.1C::.TOSti sVi~ot[1.• I ni iz kojG~3 0ru'.::oc;: izvore.. ne mocu

doći zbiljsko s;:JOZJ1C'.jc duhovnih svijotovn. ]'10 kod roz0krucijRllskc

metodo postoji .bitncc r<:czlikcc iznađu iznccl,žC:1.jcc duhovnih i.stinc. i

shvaćanj~ tih istina.

,:rri tlo nc nože J1i.;ku duhovnu iGtinu nr',ći izr-~.vl1o II višin .

sVjetoviFla, tl~o nije, rF'.zvj.o neki vie.i stUP~~1j spiritur-.lnc 8?OSOJ­

n~ti, d~(; vidovitosti... ,Za iZl1r:.lažonjo spiritu.:"'..lno istino, vido­

vitost je nužni pruduvjet: Ali to je prJduvjct SEmo Z;-iZll"1'.Ž3" jo ,

----~-~ .. ~ ~-
jor je do dnne.s bilo tekO,
- ----:--:-:--:---~-,.---,-.;---;---.---,--::-
Et j. d:cloko U budl,ćnosti nuće l'i j-od:cn
~-~------
istinski brd r~illor; l:rstQ ništa ezotorllo uči ti, što sc rlObi UOClo
~--
shvqti ti--Obi'č~1im;c)pćcnltin-lOi~ičl,_im r<"..ZlE:I0Ll. To je 0:10 o čeDU 80
--...-------­
r2c'i., Kad se toj rozckruclJ"nskoj formi teozofija prigovć'ra, d.- je
zn nj0J10 shv.".ćanjc potrol)";~;--_ Vidovitost, tad to nijo istj_nn. Ne TĐ..di
se tu o S-}OSOb:l05ti Z'].l~1jcćiva~ljp, (duhovnih ist j_no., op. )x"cv.). Tko
rozcl<rucijansku mudrost ac ''loićc shvc'.ti ti !'l~šJ..ic.'oj.9.E!, tc.j S2mo nije
svoj logički razum dost? d"-'.lcko T::'.zvio. Knd sc; sve: lJriJl1i u scbo, .što
 5

daje sadašnja kultura, što sc danas može Dostići, ako čovjek ima

• semo .tttrJ2.l.i.:i,."!.o§_tJ__i. _i~<iržlii.v.o.i3.tJ. .i. J1J,J.c..o.o,v!?.ć. .t.r.o.m•.chC\..~l.9i, tad on

može shvatiti i uVidjeti što .uči učitdj braće ruži:1eG krsta. Tko
bilo kP.ko u takvu rozekrueijnnsku mudrost sUDmja i veli: ja je ne
moeu shvatiti - kod toga nije krivnja u tome, što on još ne može na
više planove (razine), nego u tome, što on neće dovoljno dn napre­
gne svoj loc;ičld razum ili l,to on neće dn I>rincse dovoljno doživ­
ljaja iz naobrazbe običnop, Života, da bi Zbilja shvatio.
Pomislite samo na silno popularizitanjo mUdrosti, koje
se odigralo od nastupa kršćanstva pa do današ'1jeg vremena i poku­
šajte postaViti pred dušu sliku kršćanskog rozekrucijnnstva u 14.
stoljeću. Mislite na to, kcl{o je stajno prod učitoljima pojedini

čovjok, koji je ~ivio veni u SVijetu. Tu sc mOGlo djelovati samo

govorenom rječju. Čovjek si obično nc predstaVlja ispravno, kP.kva
se divovska evolucijn odicrala od onog vremena. Treba samo pomisliti
na izum tiskarske vještine. Pomislite na hiljade i hiljade kanala,
kroz koje je, pomoću tog izuma, moglo da SC lije u opći kulturni
život ono, što se danas radi na vrhovima duhovnog života. Od knjige
pa do poslednje novinsko bilješke, možcte pratiti bes!:rajno mnoGo

•
kanala, kroz koje bezbroj predodžaba ulazi u opći život. To su puteVi,
koji SU čovjoč~nstvu tok od tOG vrc~ena postnli otvoreni i oni su pro­
uzročili da je intolekt zapadne kulture poprimio posve drUGe oblike.

IntolGkt ZapGda, razbor, djolovao je posve drUGačije od onos vremona.

Na to so morao obnzreti novi oblik mucrosti. Morao se
stvoriti takav oblik, koji bi mogao izdržati ono, što po tisuću
kan::Qn utječe u općeniti život. RozLkrucijanska muclrost je tukva
da može izdržati svnki priGovor, koji ~ežo doći sa bilo koje strrole,
bilo od popul~rne, bilo od no znar,) kc'ko viso!{e znanosti. SarMI u
sebi ima rozekrucijRnska muorost izvore, n~ osnovu kojih se možo
održati prama svcl~om pri50voru zn~nosti. Pravo razumijevanje nodcrne
znanosti, nc ono diletantsko razunijcv·.. nje, kojo se može 11aći i kod
samih univorzitets!rih profEsora, n"go r.c.zumijove.nje kojo radi slo­
bodno od raznih apstrektnih teorija i matorijalističkih fantazija,
- koje stoji stroGo nG tlu činjenica i ne ide preko njih. Jedno t~tVO
razumijevanje pruža, jedan za drucim dokaze, upravo iz znrol0sti, za
rozekrucijansko spiritualne istino.

Druga je strana stava ..i...B.č_e}lik.<1

.izl~.o~o;u. ~.či.t_o.ljp..... u roze­
 6

krucijc.ns!<oj rmdrosti. OVllje jo u bitnom druG2,čiji odnos izmol1U

učonik" i orijo:lte.lnot: t1fiuru::-o (učitelj,cJ, neeo kod druGih inici- •
j<'.cijc. (pOGvcćcPjcJ. Način 1\..::.1>:0 uč;onil~: stoji lJrcr·1C'. u(~itelju, nEi !!10žJO
.....
so,
----~--
li
z~pr2.vo,

neki autoritet. POLc:.zč::ću

-
ko cl rozekruc:tjc<:lSku :':'luo.rosti nipo8to
to jud:1in lJrinjcron iz
.
označi ti
-----------"-­
običnog
krlD vj era
žiYoto..
UčitcJ.j brn.ćo ružino:. 'zrstrt 11c;ĆC da :.:toji pr8t.1L'. uccnilIu druC;llčijc

nc~,~o pozllC'.v<:'..l,_~.c L1f'.t::JI1C'.ti~;::c r:rei'l:l učc~:iku P1,.... tJl'J.12,.tiko. f.IOY"c l i sc

govoritt, dp.. UČO::.lt 1 ;: matc;:u?til:c :!ri(~trjG uz zVaL učiteljr, iz vjero
u ~utoritct? Hožo li nc (ovoriti cl.::. učun~k m2.to]]Ct·~ike no treba uči­

telja? DE:., mOGli bi to rn:10 . .~i reći, jor čovjok je 112.Š8.0 laožda llOiTIOĆU

dobrih knjiGa :put do sa;\ostclnog učenja. No, tu jo sai:lO ?ut druga­

čiji, nego 1:2.c1 SG sjedi jed_en n2.8U)rot drUL:o~:lO. TI pri11CliJu j0 to,
11 [',rC':.vno, noc;uco, jer U ~?r:i.!').ci~::)u to mo'i,o sV2,ki čovjok. Isto teko bi
nos~o svcki čovjek, k~L se uspne do nekOG st~rovitog st~pcnQ vido­
vi tos ti, da D.,-:::.đ0 sve opiri tU9.1nc is tin.G. Ali svcl~o će drža ti TIQra.­
z bori til;;, da ],08 tiCine ci], j nekin Obil ",znim ;lU tc-n. Is to teFo bi bilo
norazborito reći: moja ullutr2.Šnjost Dor,:'.. biti :izvorom Za SVO spiri­
tualne: i8ti:1G. - Kad učitelj pozn[".jc mo.teli1,'1tskc iGtin(, i h:arl ih pr0­
d~jc učeniku, ando. UČĐl1l1:-.u višo ne trobć1. nil(rur,:v2. vjera li autoritet.
On[t~ on uvit1rL f.12.tona.tsl:l.. iGti110 uslijed njihovo 'vlnnti tc iS:Drc.vl1osti
i njanu ne troba bo.E:, ničta druc;o, nego d~ ih ispravno uvidi. Ni o
čanu druGoG! se ne r"di IcaO: ci_jolo:: okul tnoc; r<:\zvoj? u rozc)<Tucijan­
skon slčislu. Uči hlj je l)rij,-.tclj', s"vjotnik, koji prije učenika ima
...----...----~-----_._-­
okul tne do:d vl j .-je, pa onc'''. Ono :_:-::C'u"ć'-:u:-J:;-' ----;u:"č-,o'"'n"'1'"'k"'uc;--::ar:
2=-.l j j on takođe ina..
---------_ -_.,
Kad ih čovjok
.. - - ... --- .-.
- ~, .
e ""-

joc1QOl:l iElĐ.;-·c;ncl~---in ist'o'='-c--1Ko' mci.lo tr0bn primiti na

l

_ . _ - - -~-~._~.-'-- - ---'--- -- ----.-.------ ~--'--------__o_-__:----,,-----:--:-_:_-___:­

osnovu <'1utoriteta, !wo i u mntel:l<:,tici izrcku: tri ucln jCC!.i1og tro­
------._-~.. - -----._-~-'---,

trut2. iznoso 130 stuPj}jCYc-.• Svo. D.utoritč'.tiv:r,ost li rozckrucijt'.nstvu

nijo nikakvi'. 2.utorit?tiv;lOst, nCGo S'."10 to, što jo llotrebno d2. sc

on2, koj~_ SC odnosi n" odnos duhovno z'lcnosti prer,l[\ općenitoj duho­
vnoj kukturi. V pril<,,_zivanjimC\, koje. će se ovdje ro.zviti slijedećih

dE,nec, vidjot ćete, dc. duhoV112. isti:1Fl HOŽ,C no?osr()dro ući II prclr­
,­

--
tiče_n Hvat.

~t~.vljamo ~ni

t~tE?1~i-.i,--t2_l:ori8titi, nOGo
bilo k:Lk2cV sisteJ"11, ltcji bi s:) .1~o~""'9 sn.mo

:10ŠtO, što čovjelal. El0ŽC tro bo. ti, kad

hoće spoz:o::a duboke osnova np.. [;CD s,:'.d~I~·:J.jct; Z~1o..:rljC.

.----- -da~"'------­
o sVj.'tovima,

ili kad čovj8k hoćo do. ulijo duhovno istino u sv"ki(!.o}':nji život.
--- - . -------­ JlC'_š
._--~----­
 7

Rozekrucijanska mudrost no mora ući samo u glavu i ne mora ući ni u

•

• samo srce, nego u ruku, U naše manualne sposobnosti, u ono što čovjek
dnevno čini. Nije to nikakvo sentimentalno saosjećanje, nego jedno
sticanje sposobnosti kako bi mogli djelovati u službi čovjeČanstva
uopće. Zamislite da nastupi bilo kakvo udruženje i da ono učini
.--,
svojim ciljem samo bratstvo ljUdi, lead ono ne bi ništa drugo činilo
nego pripovjedala bratstvo ljudi. Rozekrucijanstvo to ne bi bilo,
jer rozekrucijanac kaže: zamisli jednog čovjeka, koji je slomio nogu
, leži pred tobom na ulici. Ako eko njega stoji 14 ljudi i svi imaju
~a njega toplo osjećanje i saučešće (sućut), a pri tome nikoga nema,
o bi mogao nogu namjestiti, onda su sva 14-orica manjo bitni, nego
jedan keji pristupa, koji uopće nije sentimentalan, ali koji ima
sposobnost da namjesti nogu pa to i učini. To je raspoloženje, koje
prožima brata Ružinog krsta. Radi se o djelotvornoj spoznaji~
., ------­
mogućnosti da se iz spoznaje zahvati u život. Sve pričanje o sućuti
--------_.._-._- --_.... ~. ~- <
za rozekrucijansku mudrost je štaviše opasno, jer se neprestanp
naglašav-;;;:je sućuti čini kao neka vrst" ,~6traJ J<og llži van ja. Ono-Š±o
je nisko uživanje ha fizičkom planu, to je na astrr1pQID planu taj
....
način, koji hoće uvijek samo da osjeća, a neće d _. - .
~a spoznaja koja može zahvatiti u život, svakako ~e u materijalisti­
~om smislu, nege ona koja je doneta sa spiritualnog plana, - ta bas

osposobljuje da prdktički djelujemo. Harmonija teče sama od sebe iz

nužne spoznaje, da SVijet mora ići naprijed i ona teče tim sigur­
~ jer se nameće S~la od sebe kad čovjek spozDaj~ Moglo bi se

~ o onom, tko zna namjestiti nog~, ako on nije prijatelj ljUdi,

~ će možda ostaviti unesrećenog da leži bez pomoći. To je kod puke

spoznaje na fizičkom planu moguće, ali kod spiritualne spoznaje, taj

~ ---:-:--:---~::-:--~-.;:;.-.-----:-'~-
~igovor nije moguć. Ee može biti nikak~e spiritualne spoznaje. koja

ne bi ušla u djelotvorni život.

~ _ -=-e- _

':1;0 je OllO što se označava kao druga strana rozekruciiansko

IDudrost!;~d~ se on~e iznaći samo sile~a Vidovitosti. ali da se
m~_~_,::~~~_e_t~,"običnim ljUdskim razumom. Qni se da je time rečel1o,
nešto vrlo čudnov_ato. Ak~_~~ete~ (lg ~doživ~to u duhovnom svijetu,
~t~__1?iti ..Y~iti.Da uVidite.JWe QU9 što vidoviti vide, ne tre1late

• vidovitosti. Čovjek je tako stvoren, da će mu to sigurno biti ja8n9.

~ netko kao videviti Čovjek side dole iz dubovnih visina i priča
stvari,
r
koje se tamo gore zbivajU i time nešto obJavlJuJe sto
 8

trobo. Sc.cla[nljo~·l čovjcč2.nstvu, t.o:~~n će slu.~~.'}oci razumjeti, MO

---
hoće.

rozo~{rUcij2ns};:oj
PO'l.:.j;orijo
moto di.
ćeno u;;lozn"ti
U~~!OZl1?t ćef.lo
sodmoročLo.nu

ecIu lju(~Gku
-----------~

ljuc1sku l)rirodu po
prirodil, kako on0­
stoji ;lr'-..cl r~.o.ma. UPOZPctt ĆCiJO fiztčl:;:o ttj810 koje sv<?,t).:o nisli dc:.
pozn . :~jc, ~:~ z(~_l'r"".vo g2, uopće no rOZll2.. l,sto ta-ko kz:ko no možemo vi­
djeti kj_sik II vodi, nesa [jD. mor<:~mo odijeliti od dušika, d,~ go. :'-)ro­
POZ::.1C'..r.l0 - isto tcJZQ In 2..1 o vidj_Ii1o fizičl~_o0 čovjokf'.~ ,:u.(O uglcd<C1."lO drugDe;
čovjek,:,: pr~d sobom. Čovjek je isto t<:'...!>,:o sr,ljosa fiziOc.oG, etor3JcO[

i c\str-'l.lno~,) tijola~ kr:.o i dru.cj_h čl::"!.novR njeGove vi:~':1 IJrirodc. K('.o

. što so VOdCL sC'stoji iz h:isik2. i vod.ih::~, 2. vi vidi to sp.stc.v Bvi~l tih

člr:.l1ovo. pred sobor;l!

,AJ~o hoćote da vidite S[U;1O fizičIro tijc;lo, tc.d
rl o r:.;2,,-,".=.t.:.c.....:-.n~2:.::. J",'E;p::r::
i :::j~e:....:l::·=z.::d:::i:.:ć::i:.-J:::l,:,O-"P:.::O,:l:cJ"-·L:.'-:::a:::s-.:t:.:r-.:,:.:.l::'::l"o---,t::i::-J,:-'e=-l:.:::o-=.---,T=-o::--=i:.:rJ::<:-.:t~~
u s n tl b e z
.---­
~. San je nekR vrstQ više:;' kc:)ijsl:.o:~ r,~'.zlt!.čiv,;:nj;"'. aotr.'-'.lnoc
tijel;: II ze,jednici S2. vi,ši~''-i čl'-:J.1oviHE'. ljudske ;)rtrodo, od otorl3koG
i fizičkoe tijel". Ali ni ond~. još ncnC'.to pred soboL! z'biljs'.~o fizi­

-
čko

fizič
tijelo. Tel:

" oC; tijeLo., tek onde. 6str:jo

snrću, k.::d GC otersl~Q

fizič'.co
tij(.10 izyut:lo
tijclo f32JlO.
11 r'. 1) o l je: iz

To imc. jed.n.o ncposr\~c1no ]!r,?ktič:,10 Z i 1[':čonjc. Ne'. jednon ću

Vatl priI1j~ru r2.zjr.s:. 1.it:i_ SFlts;?O to.c~a. Uzmite k.oji bilo odroL~·cni dio

etstr:,lno::; tijolet. U ~)rQE"'i;aroj pro,l'loGU čovjol<ovoj bilo jo 0;10, što

jo on andr: jnor:~,:-.o z,-:'.nijctiti. u . r:;riGu~;cr:.oj sU::lre.rnoj vidovitosti,

POSVOlll? drU[;2.šijG sli:;)j'Tito no~,;o d2.n2.s. Tc su gG sljj;.e POl1ć\jprijc

Uti8:1l'1,; u njei'jOVO ccstr,:'.l;10 tijelo. tIi sebi pro ć,st,:'.Vlj.:lr,lO, dn su so

jE:d:non astrD.l:1.o,1 tijelu utisnulc slike trodiE1Dnzionc~lnoc ?Jrostora,

utisnul~ astr~l~ln EliJ~~:

~'--- -fižTcI~oG tijol:..~:.. Ta..1.:o izgr2.(~ujc slikn trodi;]cnzionnLl0 L" pro··
obliIl.;:o
&..---_-~_.---- . . . ~-"----'="---:'- ~
s.io r ['. 110ki o r~.~;,,:::':"L:.:n..:.n~,":.-. ..::::!o::.::s:,-:V..:c:.....:o::.:::d:;.r..::c..::"..::O:.:.l:lo:r:.l....:;.l·~l:.,jc:C:.:;S:;.t::u::-.::f.::io:z",l=c·č",l""ć00j.(',-:t",'=.· .L',",~
...., Prai g­
l<cpski ju ;Jostoj2.L": slike u ,"stre.lnot! tijelu, triju linijn prostora
okomitih jodC'.l1 np. drur;i. To jo utisnulo lwo neki :)Đčat u pcče.tnom

vosku, II otcrsl~o tijelo. I jcd[',n odredoni dio otoI'skog tijc!,'1 izro.dio

je praktički jod"" org"n u ul1utr"-šnjosti ljuc1s!wC; uhet. To su tri polu­
kružna kmlP.lc.• Svi ih vi ip1Ccto u sobi. Budu li oni "ovrijoc,oni,· čovjok
 9

sc n~ moža orijentir~ti u tri pravca prostora - čovjoka spopada vrto­

•
glavica, on SO no može više
u takvoj su zĐ.visnosti
drž~ti uspravno u tri dimonzije prostora.

slike astralnog tijel!:'.

tijela i orgrma fizj.čkor; tijela. Cijelo fizičko tijelo čovjokovo
s~ snaG2L1a ctorsl<og

u *~
~VOji~ Pl!:'.~tičnil1 01)liCim~.nije.l~šta
::~tI10 lZ sllka
ne re.zumijo
astr,.,-lno~

fizičko tij0lo,
tlJela 1
dru;;o nego N Z'.' l. tr t, koji je.na-
lZ snnGa eterskor, tlJola. Stoga nltkq
tIča 11,:. rozna ponajprije nstralno i eter-
**
s~ tijclo._Astrn1no tijelo je pretoča eterskog, a etersko ti.ielo :*
tretoča fiZičkOG. Tcl,o so stvar komplicira.
Tri su polul:ružn,., kanal,"'. fizički orcan, kao što je nos. Svi
su nosevi r.lOđusobno rnzličiti, ali vi nožet0 n:-.či neku s15.čnost, koja
postoji izmeđU noseva roditelja i djece. Kad bi mOGli kod čovjeka stu­
dirati tri j101ukružna lwnD.la, našli biste, da tu postoji isto takva
raznolikost i jednal<ast kno kod nOSGvn i da čovjek moža bi ti, s obzi­
n"
ron no.. to .knnalc, isto tE:l:u sličc.ll najci ili OGU. ~no što sCun(l.slGdUje!
:0 je najdublje duhovno, vječno, što prelazi kroz ljudske iE.!<nrilaciie.*­
Ono što se naziva specifičl1in talenti::la, sposobnostima, to nije u vozi
Srt mozgom. LOGike. nije drugc.čije:. II lTIc.tot1Cltici nogo u filozofiji ili II
prcl~tičnon ~ivotu .. R<'..zli!{'1. sposobnosti nD.stu}?~' iston onda, ka( sc 10­
gilLq pri'-ljoni na 110 druč jina koje sc s?ozn.'"'~ju, 1111r. li polukružnim kana­
limn. Tako se r.",ten:J.tika izra,žavn naročito koe, čovje).:", koji ima oso­
bi to rilzvijone u~)r".vo tc orge.ne. Obi telj ]3_~'l.IJi7) jedan je primjer
z,"" to. U njoj jedllo ZĐ. drugi;'l ;'nstU)Clju dobri Elc.tematič;:-.ri. Hogln bi
jedne individufllnor.t dOl1ijeti so. sobon 110 znam koliko muziJ.w.lne sklo­
nosti, ilj_ l:cl~ve drUGe s')esob>c.osti, - MO se on,\ ne rodi u jednom
ljUdskom tijelu, od koje:; ];lOŽe naslijediti potrebne obliLe i orGe.ne,

** t~d on~

~poz'lc.te,
no može d2 izživi tc sposobnosti.
Tc:.d vidi to, dt,_ so svije t no nože
knko jo 011 stvore]'.• BrĐ.t
fizič~{i s~?ozne.ti,

ruži'1oz; lusta no vidi svoju

N{O nG
zac1 "ču

**
~u tom dc. se,povuče i~~zičl~?G

~:n ZadRč~!!:-a'l:.0~ __ jest to,

sVijeta.- To bi bila loša stvnr, jer
d" jJroduhovi fizički svijet.On mora

* poći Gore II 11ajvil::G roCiol1c duhovnOG života i sa spoznajatle., kojo tano

~n~cldivno
~je
rae:iti'u cijolom fizič]'.om sVijotu i baš nc.ročito neC'"u

*~ ~ o~;o~~-':(UČiti
*ljUdim,,", nazirnnje bre.t" RužinOG krste., koje ne.stnje neposredno
kao konsekvencc·. iz muc.rosti. Prot1atr"t čemo
d". razunijemo i ono nE',jsitnije i
jede.!' t::J<,;v sis tOE! mudro­
dn se sje­
,k ;';"'0 da jOlono najsitl1ija u svijetu v"žno k",o l1:J,jveć~ i da ono 11('\1­
1(manj~, stavljeno na pravo mijesto~ može dovesti do najvećeg cilja:
~---------- . \
'11,\,\1\'\1, l.'t- \ 1\1
 II

•
2 • .D.C..1GL'ZQ.ROj\LANO BI~-..90VJ..~~

U prethodryo~ predavanju smo Govorili o načinu, kel.o metoda

gledanja na sVijet, koja se naziva rozekrucijanskom, uređUje svoj
odnos prema čovjeku i prema cijeloj kulturi. Premda se sve s~oznajc
viših svatova mogu dobiti S~JO preko vidovitoG čovjeka, seEO pomoću
više razvijenih duševnih sila, to ip~ ta metoda ide za ti~, da so
sve ono, što sc pojavljuje u rozekrucijanskoj toozofiji, može razu­
mjeti i upotrebom obične logike. Iznal1'.Zc SC to s,oznaje Više razvi­
jenim čUlima vidovitog čovjeka, ali za shvać1'.nje dostaje obična ljud­
sla logika. Ali se no smije misliti da bi ono što sc može roći u
jednom jedinom prede.vnnju, mOi:;lo već d-"l izdrži sv~u moguću kritiku.
To je samo ond1'. slučaj, ako se stvar ispita, uzevši u obair sve raz­
loge pristupačne lOGici. I još smo jedno svojstvo isti:kli u prošlom
J?redave.nju, J11'.ime to, da rozokrucijansk,,_ metoda ide za tim da duhovnu
znanost uvodi u pr~tični život. Stoga su te sve stvari trutO prllrn­
zano de, se one mo[;u ukl:,p1'.ti u zbiljski život. Ali i s obzirom na
te stvari, mor,".te imr.ti strpljivosti; mnogo toga noće so u početItU
učiniti takvim, dc. bi moglo prodrijeti u pr[']~tični život. Ali kad
bUdete nogli proelo'dati ejoJ.inu, ondr._ ćote vidjeti, de. su pojedinosti
tclro uređene, d~ o~c nogu ryr0ći u svakodnevne uslove delrtnosti.
MUdrost, koju čovjek trebe., odnosno može trebati u Životu, to je
ono što rozckrueij~nska metoda može podvrgnuti ispitivlli,ju.
PO!1ajprije će"IO se zabaVi ti j""dnim preGledom čovjekove
prirode. Uro znat ćemo pojedine članove ljudske prirode, G0nO cito
pođemo stručno naprijed, od stupnja do stupnja i ništa ne pustimo

s vida. Vidjet ćemo k~~o se svo organski slaže. Onda ćemo promatrati
SUdbinu ljudsko duše iza smrti i prollw.tr::.ti budnolh usnulog i Brtvog
čovjeka, s obziroL1 na re.ščlanjonje ljuds!<o prirode. Naša ćo biti

zadaća da promatre~o ono što čovjek čini od smrt~ pa do novoG rođo-

*nja. }InoGa je re.širol1o Đišljonjo, dn ČOVjek u vremenu ita smrti

~nijc ruttivan. To nijo tako. On mora djelovati što Više, on troba
t'd8. obl,\v1 PO~O~:l~O-~i~_ima značenje
u kOS;;lOSU. On d" ćemo morati POk~-
u.ti, što se naziv2. reinkarnacijom i karmom, što je sudbina u vezi
 12

sc:. J?ost~jc.~jO:,l i r,".zvojc;ril čovjokoviE1, kC'~_:-_o sc čo\rjcča:;stvo U )rij<?,­

šnj,;\ vrcnCl1::. r'lzvi,i0.1c i ];'::"']:".:0 sc PC1~Rlcktiv<,-:. rc.zvoj~ čovjGče.nstvĐ.

otv(~rC'. II bndt~ćnosti.

sko biće. Kr:.d r;ovori:-·lO O ljud,sh:ori1 biću noreLlO bi ti svijesni,

ljudske. ~_)rirod0. ~"'x'(,d oLor'l 6:.lot~c\, l;;:o.ji pro~L...,trc. Čovje~.~L; rDzvijenin
duhovnin čul!J.im or!~'.::.nL.1a, :Jokc:.zujo 1-1]10[;0 kor:11)licirr:.nijon, nGGo kod
običnog čulno:: ]7ro·,:1['.trc:njC:L, koje ji...: :)ro~Gto Ijucls]:~in r.?Z\.U:lora i koje
l",10Ž(; proi'.lo..tr".ti So.i~lO jGd['.ti°~Xroni doo • .su stanovir:t2. o1:ul tiZi~lt'. ~'lo­
<lceno, lčrivo je (r,li 8;:10 llP. to već uk2.z~,li), k.".u sc n2.Z0VO 0110, što
čovjek in~, obično pred SObOl:J, fizičkin tijolom. Fizičlw tijelo 011"­
k.vo; ltcltvo ono stoji pred ~iD.r.la, već je ~::>rož.Gto otcrsJ":-.i;l i 0.strt,lnin
tijelo",. Ono jeo S\'oj tih triju tijela, i istoC1 l{,~c, bi se ",oela drUGa
tijclF'. izvadi ti nn:)oljc, telI te.da bi čovje}\: iDE.O -~)l"'cd sobom zbilj­
sl~o fizič\'o čovj81,.ovo t i j <.;10 • !9 fizičko ti.i~lo jo O:lC.j čla:; ljud­
8ko~ bićft j h:oji čovjek uvijc~,';: imel zt:jcdno s cijelOJ] ftzičl'-.om Iiriro­
.-­
dOI~~, koj? čovjvL·... okrt!žujG, S nin0raliEl~, bilj\.RDo. i životinjanc:..

To ljudsko fizičko tijelo shvo.t'.:no S~::lO onde' i8}.1rcvno, ['KO

~-{r.žcno,
dQ sc ono pro teže 8:'.:'10 tr,ko d.:J_GJ.:o, k,~k.o 0.<:-.101(0 ide ,'3rodn.ost
---=--:-::::::---;-:~---::---;-~~-,---;---=-:":~---,.c::-:::-:c--==-­
ljudi s ~lj_:lcr,::ll1in cC.r·ctvoIa l\"ojc SC 11C'.12zj_ o.ko čovjcl_~.c:.. Hor,.. . vc..n
..-- -­
bi ti j,'18:10, d,-', 80 t.:-..j čl""l ljEu.sko,:' bića n2cj.··r'.~ljc nože :-:'Jro~-l,~tr2.ti
, .-----­

1.::cij2_ iZr1CDU h:ibll.ih o1)1,~~c, i CUl1Č2.:1.or; 8v:Ljctlp.• Du~~c: jo, deJ-\.lc, llCkr:

vrstr. konscJi:vcpco, jod;;')l fO i '1,OL10f1., l!".oji Ge iZV2,;:,r.·. stv".r[i.. Tc..1·(ol je i

fizičlw tij8J.o ",,".0 ne!:" Vl'St" :ml,o" f3;lOt18:.lC'. <he-cc kojo to fizička
tijOlo s"činjavc.ju, Dor~tG trc.iiti u cijelan sVijetu, koji vas okru­
,~Uj0~ Ako-sc UlJi teno ~ C;c:.jo sc UOi)ĆO 11['.lr~z0 t-~--~;;.-;-G-~--~--SVOjO;·l ;;.;~0l:1
li'm, kojo !,rouzrokuju ('a sJ ""8e tt jelo o V,,'" ° poj~vJ.jujc k .,.o što
ono jasto? Ondo. l:lOr",.;~!O bi-ti upuć.9nfi u vi,š0 sVjetove, jer li fizičkom

BI;; sVijetu n07,0 viCl.jeti SC\:1.0 0:11.0, što je. fCi1.o~~l'..'n fizičkor, tijelo..
ile ko'o tf'..j fGl1onon sast2.vljC'.ju, !lt'..lc.zc SC II jednon vrlo visokom

duhovnOl~l sVijetu. StO{;['. more-lilO mc-lo ?.1ronatrr-t1 ~tovc h::oliJ.i:o rn

~'---- ---~-----~

inD.. izvnn n2šcc fizj_čh:'o~i 8vijot2..

~
 13

K~da oku1tista govori o višim sVjetovima, tad su to sVje­

tovi, koji nas u svclton času okružuju, ali zato se moraju otvori ti
čUla, k~to se ~oraju otvoriti oči za sVijet boja. Kad se otvore ~

*o.dređcna duševna čUla, koja su za jedan stupanj viša od fiZičk1~

~~ula, tad sc sVijet, koji nas okrUŽUje, prožima jednom novom poja­
tvom, koja sc naziv<'\ .:tstrn1nir.! sVijetom. Rozokrucijc.J1s!te, teozofija
~~aziva taj sVijet imacin.,tivnim sVijotom, pri čemu je ta im~inacij.:t
~ešto mnoco zbiljsJdje. neGo što se pod tim izrL'.zom obično shvc.ća.
~i vidite tu priticanje i oticanje slika. Boja. koja je inače vezana
k~ ~rCdmct, nalazi sc u astralnom svijetu u mnogostrukom preobraža­
1t~nju. Upoznat ćemo to još točnije. Taj se svijet naziva u ~ozekru­
*,~janskoj metodi, Jwja jo postala poyul~nn u pokretu koji se je
~P!ikl~čiO Braći ružinoG krsta, elemontarnim SVijetom, trutO da ~n
~tri jz~aza: imaginativni, astrn1ni i elementarni svijet znače u roze­
;rc~r]]c" j2uskem alhisltt iseo.

Ooi,o tOGn ndazizo jodan još viši SVijet, kad vam se razviju
i viša ČUla: To je ~~r;;lOnijO sfera, koji prodire u svijet elika

*
~i boj~. T~j SVijet SO naziva svijetoo
jetom ili SVijetom rupe.-devahrmaj
dovah~~a ili i mentalnin Bvi­
u rozekrucije.nskom govoru svijet
'tharmonija sfera ili SVijet inspiracije, jor je on ono što inspirira,
~k~d čula. tru~oaer
*~ su se za to otvorila Taj je SVijet
se je priključio rozekruci.j<'.J1skor.l), naZvan nebeskim. Donji SVijet
ill rupa-devahan, devahrms1'd. SVijet, inspir"tivni SVijet i nebeski
(u pokretu koji

*svijet su orot isto.

On do. imamo ];.onač:lO još jedan viši SVijet, koji se otvara

* -
*ioš !j,nij:i.I:l,viEin čulima. Rozekrucijanske. metode. označuje ga ke.o

Oo

*s~ije!-Era~ntuiCijC, pri čemu j~

o' _ _ • _ _ . '• • • _ . . • ._ _ • • _ _ . _

intuicija nešto mnosa Više, ne§o

{- što ~_~~~~!.~noJ:.:"C~~ivijalnojupotrobi to rijoči u.ljudskom ži­

*
*"votu-.-!~_ to_jed~<:..~l<,ženjc.u bića, t~o de. sc bića. spozne.ju iznutra.
Taj se sVijet intuicijc ne,ziv<,. (u pokretu. koji so priključio pokrotu
--~-~-----~---~-_. __ ._.-._. ~~-----_.

*BrE\će ružina !trsta), SVijetom razuma, jer je taj svijet t~w visoko
*~iše~·~ad-~biČ~;i~sViJot<:~_~~oon u svijet čovjo'kabac,," samo nešto
~kP.'!.h_;j·eoi~.~~p;,·j~;~~!~~llrn=-S[\.."10 su slabe sjenovite sliko prona onono,
;r~o .~ll~~o;n sVij~tu realnonti.

Morana d[~~klo osim naše8 fizičkoG svijeta nabrojiti još tri

druga SVijeta, eltD hoćemo dp. ovaj SVijet shvat:il'10 u njeGovom pravom
 14

liku. IzD. Bile'. ko j e drž,o fizičl:;i svij e t, d.._ S0 ne r.?sp?.dnc, moramo

tre-žiti silo II najviFGn1, u intuitivr,om sVijotu. Pr ·n8.. tono, što
tar·lo nožena ~,_;:"\ći Y"T.O bitno, pri:-r.nzujc so ono, I~to nt,l(~.zi fizičć'.r

u fizičkon sVijetu, 1<.".0 sL::be sli1<0 oce sjeno. !Cp.d bist·} sc; us;ooli
u 1.1~jviši od ovih sV1jCtOV2., ol1.d2. bi Z2. 8veJ-.:.i potJe.m koji Ga stva­
rato o nekom kristi1lu ili oleu, no.šli živa bićo" 0"0 što je ovde
po j ".r.l , to jo sano sjen~ oaih bić", u tOD najvii\on svijetu. 'l',oJw je
naš fizički svijet s~Dt~vljen iz 8i12, koje so poj~vljujli II istin­
SkO::.l liJ:;:u, kako so voli, iZi"[I.Ž~vD.jući so teozofski, U rupfl,-dcvahe.l1u.

!-iožei110 sebi stvori ti jar, jo.Sl.1iju predodžbu, clw se zo.pi­

tamo što !lp.l':1zino tl jcdno;l t::u-{vom n;lčinu l)ro;l12.trr'.l1jc. minornlno5
Cc.rstv2. Čovjek imc. svijest O svane itJA". r-1inor~1 l'J.~zi VD.no bc svo·­
enin. To jo t<"lro 8.::\1:;10 onde.., ciro OSt2.l1GIllO ne, fizičl:,o'::l ~Jl,;:',nu. Ako so
uspnolJo u više sVjetovo, andr' l'linor:tl nije više besv.jcst.:!n. Ako stu­
pi tc u olcJ:1cnt,-'_r;'!.t sVijet, t,~cl još uVijek no nalC'.zi tc lljP.t' Llino­
r:1.1noc .svijeta. SVjcsr..o ;:jet:T ninerala l1c:lc.zito i.Gton u l1C'.jviŠol!1 od
. sVjCtOV2., kOj8 smo neton 112..oroj2.1i. Kao što :prst :lej]" svijosti,
Dego, l,f'!-,o noro.te poći 0<' pr8tt~ do v"šcG "j,~,"', EC~O hoćete ck nu:ote
nj(;covu svijest, t21tO volil j·lincr.:'_l k 8vono Tlj,1:! :?roko struj2., koje
SO nOGu prosJijcdi ti Gorc svo do li n,':"'.jvišc područ je O:,}stĐ.nk2, sVije tp,.
l'TokF.t !lP Tlr-st.u prip,.~_ct~, cijclol:'l_ ljudskol:1 or[~:'L.iz:;lU. Vi nalC\zitc.: u

tljF',1: njc:ovu svij'-;st. Po~lcc12.no li nok<.:.t) tar'. so 011 odnosi prema

naE-ci] orc-?niznu h:c.o l:1i.nc..ral prOlile.. l1t:'.jv1,?,O/il duhovnO[l sVijetu. Tcl:o

postaju "j,," cijaloG orGn:1.iznr~ i kao što je r,linercl, tclw su i :-lokti

n:tjspolja§njiji izrnz ono S otvrdlog dijela tOG" života. Ljudsko fizi­
čl:o tijelo inO', još to zajcdni~ki s ;;linoro.lina, dc: fizičkon tijolu,
ukoliko .jo ono č vrsto fizič 1 w, =,ripp.d,.~ noka svj. j est goro u dU!lOVDOlJ
sVijetu. Ulroli 'c o .jo čovjek o;orcnljeJ1. Dekon pulwn fizičIcofil sVijei1ću,
['. dn on to i 1':0 znn, ukoliko 011 illlC, fizičh,o tljclo, koje ima tano
coro svoju svijost, .utolikq jo. č01!j"l~ t2.k::;v, dp, SO odOZGO dolcdje­
ono .sto oblJJ;uJ0 fJ.zlc!to tlJelo,
luje na njeGovo fizičko tijelo,/to van nije dostupno. Isto tcl,o kao
i:to jo u 3,Jitn.nju v~.ŠG jo..~ kado. nc.hnotc rukol;l, t2J;:,o sO 112. vas utječe,

S obziran 11~ va~e fizičko tijolo, iz jcdno~ vi§oG svijeta. Tcj vigi
svijet djelujo svoji'" nj,,!' na fizikalne procesa tjele.• Sc:HO posve­
ćeni koji so uzdiGnuo do intUicije, l1ostizE\.v.'1 moć nad svojim fizi­
čkti,] ttjolom tako, dp. ':.1iha1~vn nCrVl1c. stru.jr: IlC prole,zi njc~:ovi\J.
--"""...-:----'--~-~----:::--:---:-
nervin,:"!., a dE\. on to EO zna. Tok onela Elože bi ti druG o~1iEl bićima koji_
c----~_;__~
tcuno gore žive i uIJravl.j2·u Il or"ovi;il fizlčkiJ{t tijelo::.
 15

ljudsko prirode, koji im~ čovjek još zajed­

Dru~i član
~-~-

nički sa sVijetom bilja i životinja, to je oters'··.o ili životno ti­

. -
jelo. To se tijelo prikazuje onom koji gleda na okultni način tako,
- - - - -_ _ o . - - - - - " - - •• _ - - . _ - _ . •

da ono ima otprilil:c isti oblik kao i fizičko tijelo. To jo tijelo

-
sila. Kad bi mogli zc~isliti da je Uklonjeno fizičko tijelo, tad bi
.---_.-~--

~ ostalo to etersko tijelo kao neko tijelo sila, tijelo pro~,a~o

---
silnicama,
, koje su iZGradilo fizičko tijelo. Ljudsko srce ne bi -
moelo u onom obliku što ga ono ima, nikada nastati, kad ne bi po­
stojalo u etereko~ tijelu, kojo prožima fizičko.tijelo, jemlo etersko
~ - - ­

tijela 11i Jtl.'.ko r;a··naz:l.v;;:;fu-Br~-ru-Žinog kreb: duševno tijelo. To

~~,.~-==- -~.- .•
-"-.' ~""---=-=-=-_ .. -,._-_.,.
--~.~~ ~_.--
 16

*
*~ tro-Ino tilc-lT~r:l~ _~ f?_vj e1;;. ._~c_j_:_~~1~_~~~c;~
gf!..;io nnstupr.
tnekOg
o8jcĆGn~c 1-:2.0
j oš ~.~~~~ __~~~_ ._~i~~~:!-_11_j ;:-~n2.~ ... _~~o
št~ ~l~_E~?O_~ __~~._ ~ ?!!l~_._!_,-!?k~~ _~_ S-~!:0.~ti
bić<:.,~~j~_Đ:':.!:r.,,:lJ1-~'!~jC~._~~Si~'~SV~~_~llutr,"šnji~dožiy':'
t1j "j 9. jo 0".<:'.[, _~i_ć".'To_~o ,,~:!ril~11ot~j~:t.o_nlO.rc:.',hT _.,."-l.t.s.~riZjc!.r.. tt t,:\l'J) ,
*0.<.'..
lr.t:"_~Cl.l0 , da so u ?1j e'IU 1'.[ lr\zj~ ono, što ~(U?t9j__~ _~~~~_:!-,yot~llJ§Jffilil
~SVij,~ tu •..)I)~'~ živo'ti;]j;;)~o c.:,r:'!.!.vo irl~~~-~_~}.,:,st..~_Ast::2.1nCl.._btć u Č ovj.o ..
'* kovo i životi.,jslw držo u cjelil1i sile1.- 1<o;1.e so )1-,lQZO u QstrnlnOl'
~ ~;D~~~,~=li_in"(~~;~2.~iV;:;-;;;;s~i j o tu, i l ; k'~~o s~-jzr,'::;:;;[' ro zokru ..
t ~I>.c',_ u clcFlc},.t"rn-.?':". svijetu. Te',:o dE" SĐ ono sile, l~ojc odr7.<c­
tve,j~.:.S.'tr"lno tijelo tc im d"ju oblik, dp, so tc silo mocu Upoz)1:"ti
"\(~:.!3!I'Cl~1~0~s'::ij0tJ,::u SVOlj) .»r[,von likl\..:j

Stoga im!?,. i životiJljD. SVOjl: svjesno :tj,:,:: li tom svj_jatu,i

ic~~~_Cl_ , 9-?~-~ t:"~~~-~ovorlmo-'-~~~i~_~~!_~~al~?l-_c~-_~~~_~~ ~ ~:?:~~_~ __G.? vo riJ.~Q~Qd
ži vo tinjc O 8kupnoj-~dl..l"ši ~(c;ru.lJ:i1oj c.uši) ~ i tn GO E10~O n.n.ći ne.. c:strrtl­

---
~;- 'pJ_ a~_u .~·"S-e;:~0-~-~to- -~-P::;~~l'i3;~.~~_J21-~nY~~svQiQ.~~ ~-;j 2'~~~;~~-~~~j o ~lin.~
tinj EC,
-

već
---

to
~~-~--,._"-~.-,-"- ­

;;j2.': posjedujo čit?Lv<". vrste. Z2.jCdi10, npr. svi L:l.vovi,

ž i vo ~

.......--~---. --_.~. "',,--,..----.-------.- .~~. __ ._._--,_.~~~...-----'-~-------

svi ti:_;rovi. Sv::>J:n t ..... vrste. i~~!3. jedno tljF\.li. Tal~.o su OJ10 od životi­
'__

­
-'-~.-_. ~'. ~~_~ -'_~b#_""""'· ~-

nje, što OVdje

.----~-- .._._--"_.". ---~- -.-.~--
~ivi~
----
j,-diti svo_.do.p,strr'.1nor: ),'12112. N"i31i bisto niti, koj" izlczo iz
..--------
može r<~.zuJ]cti
~" ---
8':',.1,10 ondE'., nl;:o to D07.,cte prosli­
-
-_._-_.-.- . -._-_.,--«.-----------------"----'''----'-­
12.v'~.
....-_~.,_~
i
_a~' __
sjedinjuju.
.. sc na p.:.str---:.lno:n
.,--..-=>"~_= _ _ ;)lanu
_~~
tl zt'jodniČko SkU~1110 ;lj?ll

*s!~_~l.c~~~ji!:~2:!:'c.~~vidu ':.~._!~_;L._h vc °v d j '- ~ZClCl1 ;jj....

';'2.1:0 ],-'0 što čovjcL imp, jedno individualno "j,,-" , tako živi
i u svc:kon ,.,str"lloo;;j tj.j'clu l1ešto oel jed'10:., skuj1nog "ja".lTR...živo­
-k~)'1jskO ",j,.:: 7,ivi U ljlldr;'·.oI:\ L.stre-lnon tijelu i isto,.] će andr'. čovjel,

~ ti ~_lCZctvi8P.l! o~ tor;rt ži votirtj skog tl jC'.", kčl(~ :7ostC1.ne e.str~lno vido­

--
vi t, k2.l' postn1o 8udconil":'_on ostrnlnih bić 3., ko.d e,t'. susr,~ tnu nr:.

-----
~tr"lnon
bića..

prrmuta u toljJro i
~ ne.
Tano se

astrĐ.lno:-·1
pl2.11U sku:"ne dl'i',c životinja,
kreću bića .1::'_oje.
tolil'-.o ';,:i.v0tinja. Kad ono
'JIe.nu sjedine sr'. ostPLlin
~;lOCU sići
k"o.
ne.
OVdje pojec'.ill8. životinjslra
fizič.ki

dij(;101~1
zD.vri'~
~)lnn

tOG!:!.
S<-'1:10 r::.s­
svoj život, opet
bića. Jednn
.....
~

cijeli živ0-t:.:i.njsld skup Gore ntt astro.].l1o;n "lanu je jec'.no biće s kojil!J
~ nože re.z[jov['.rt1..ti k2.o oYd~ s jednon jcdii1011 individual]. Tc indi­
yiduc izr:l,;dpjJ1 n0 1_1cF;to dru~:ačije, .::lli ono su e ~!rC'.~Jor,l li drugom
apol:.::.1iptiČl-::on pCČ,':"l.tu h:.:~r['.l:::toriz~r,~.nc tc-tko, d2. in sc priZjJ2.ju razni
,
~i~~.oVi> ~ ko-žo ,. dn 80 ono dijelo u L~ 1>:10.60; U l r:>..V2. , orIn, bil:p

-
j:..~č:.:o::.v:...'!.j:::.e:..k:ć:e.:..~-=--;:.i:.::o:.:v:.,J!,;'e::;l:,:,-=.-:....:l-"',.o:'-' '-j2=·-"jt.:;0;,.oŠ:,-'~;,-,1=i-"j"G:..' ..:S::.:l:::.'.i';'.r.':o'--'l':::.~"-,,--=.f~ic:z::i::č::'
,&J~2,liptj.čke životinje su 11- klase sImpnih dušr..,
.

kojo
~
čovjeku
--
...;:l='_..:~~J:::l:.:,::;,n'j Tc 4 Gpo­
II

,
,
,,
,
~ t)+}; '1~1,\-~t
 17

njegovoj individualnoj duši stojo najbliže na astralnom planu.

'­
Sad ćemo promatrati ono što čovjok noma više zajedničko

~~ sVijetom, koji ga ol,ružuje, ono biće koje u "ja" nalazi svoj

t~zraz. Tim četvrtim članom svoga bića čovjek jo 'kruna fizičkog

lstvaranja na Zemlji. Tek ti~ članom dato je njogovoj prirodi ~no

*~ima svijest ovdje ~~~~_, na fizičkom planu, Kako se svijest

*minerala Malazi u arup!~doVahanu, svijest biljke u rupa-dovahanu,

*SVi:rest-ziv<ltinj;-na astralnom planu, tako so nalazi sVijest čovja­
*~i1i;ii-k;~-~~tičla-~ njegovog bića u fizičkom sVijotu. Istom
~_~_~~oje_~~_a"~m~_ČO_Vjeknešto, u što so ne utiskuje nikakvo

*~UgO biće, u što_~~_stupa_ nil<akvo drugo svjesno IIja">-1

Sad smo upoznali četvoročianog čovjeka, To jo fizički

čovjek, eterski čovjek, astraini čovjek i "jen.

Ali radi so sadn o torne, da to još ne obuhVata cijelU

ljudsku prirodu, Ta četiri člana imao je čovjek i u inkarnaciji
OVdje na Zemlji, a prolaženje kroz razna utelovljenja znači čovje­
kov razvoj na više, ~aj se razvoj sastoji u tome, da čovjok sada iz
*svoga II j a" prerađuje "t~iPrijCs:po;;;enuta člana, (Promatramo 11 nokog
~~~~k~p;~davno prošfosti~;~jegovoj prvoj in~rnaCiji na- Zemlji,
*tad Vidimo da jo podložan svim svojim afektima i požudama, On ima
tdoduše svoja 4 člana, pa i "ja", ali on se ponaša kao Životinja,
*Uporedi li se-takav čovjek s jednim visokim idealistom, tad se raz­
~lika sastoji u tome; da onaj prvi čovjek, divljak, još nije radio iz ~
*~voga "jali na svom astrnlnom tijelu, U tom se sastoji napredak evo-
*tl~Cije čovječanstva, da čovjek djeluje na svoje astralno tijelo.
J*
**
*?bKOd takvog čovjeka izražava sc to nastojanje u tome da ovlada tim lI-~
~~~skonaklm sVOJstvIma svoga astralnog tijela; Prosječni ~~
evropski čOVjek veli sebi o stanovitim nagonima: te n~one smijoš

~
Slijediti - a kod drugih on to sebi zabranjUje. I onoliko, koliko A~
je čovjek od onoga, što je iskonski živjelo u njegovom astralnom A*
-- tijelu, potčinio svome "ja", to naziVaulO "duhovnim ja" (njemački A;- k
"Geistsolbst"). To jo ono isto, što se označuje sa "manas", Taj
tlanas je preobraženi proizvod astralnog tijela, što ga izvodi II ja",
Tvexno je to isto što i astralno tijelo, samo je to druga vrsta pore­
tka onoga, što je iskonski bilo u astralnom tijelu, i što jo preo­
braženo u duhovno "ja",
Onaj čOVjek koji se raZVija dalje, stiče sposobnost, da ~
~---------­
 18

f'!,voga "ja" ne radi saaa na svom astralnom tijelu, nego i na svom

eterskom tijelu. Razjasnino u čemu je razlika između rada na as­
~ralnom tijei~ i rada na eterskom tijelu. Ako se sjetimo što smo
zmali, kad smo bili osmor;odišnjG dijete, i ako pomislimo što smo
od tog vrenona svo naučili, tad je to vrlo mnogo. Svaki je čovjek
primio u sobo veliku sumu pojmova koji ga navode da više ne slijedi
slijepo svojo afekte i strasti, Ako so čovjek sjeća na -je npr. bio
dijete koje se lako razljutilo i kako je daleko savladao svoju napra­
sitost, tad će vidjeti, da će se naprasitost ipak još gdjekoji puta
probiti. Ili kako je nekome slabo uspjelo, ako jo imao slabo pam­
ćenje, da to pamćenje promjeni, ili kako malo čovjek proobražava
svoja karakteristična svojstva, snage i slabost svoje savjesti. Ja
se~ više puta .uporedio to, što čovjek preobražava n~ temperamentu,

itd., s laganim napredovanjem kazaljke na satu, koja pokazuju satove.

~ ~ tom se osniva bit posv~ćenja učenikova. Učenje se smatra tek kao

";{Xpriprema'.. _!lI~~o je b~tnije i više je Učinjeno.~~~~osvećenje, ako

**se preobra~a:v:~ ono, što zoveme temperamont,_.J;.ma li netko slabo
~~P:~ć~~~~~a g~ je preobrazio u dobro pruačenje. a naprasitost u bla­
:kk-gost, melankoličan temperament u uravnoteženi, onda je taj čovje/!:
~jr~išo učinio, nego da je tko zna koliko naučio. U tome je izvor unu­
,*~t~rnjih O~ih snaga. To je izraz činjenice, da "jali radi 'na~­
~~~kom tijelU, a no samo na astralnom'J
Ukoliko se tc sklonosti ispoljavaju, treba ih tražiti u
astralnom tijelu, no cite ih čovjok hoće promjeniti, mora ih tražiti
u eterskem tijelu a menjati ih može samo tako da čovjek obradi eter­
sko - tijelo. JC..Q.lilw jo ";ja" preobraz..ihQ_etE>.E13J~Q.tijel9->-.II toj mjeri
nalazimo U čovjeku ono što so označava njemačkim izrazom
----~------------ ­
Lebens­
G~, život~n=i~d~u~h=-U~~o~p~r~e~c~i~(~p~r~e~'m==a) životnom (eterskom) tijelu
(LebensleibL.
---------- . U teozofskoj literaturi sc te
._~- ~-­
označava Sa budhi. Sup­.
~tanca-bgcJ.!lt-ni.i9..~_'t_'n.:.....:d:::r:..:u::::go nogo kroz "je" preobraženi dio eter­
skog
"-'-'---'" ­
t.iJ.Gla.1
fr A~1?,d._'I~~~I'.o.st~l!.!e_ta!<.0_Jako da nauči preobražavati ne
1(~amo e t",r.slt.o. t.ij~J,(), nOi,o i fizičko, ono najgušće t i j ela ljudsj{e
'k p~o,de ~. 0~?.. .2t9j.:'k takVOg~~~ da njegove sile dosižu daleko
t(napel.i'O....1l._nslv.:i:še svjetove -- kad "ja" postane tako jako, onda kažo,mo
'i!(d~vj~k.s.t;Y.3r.a u sebi najviši član svoje sadašnje prirodo, ono
;kšto.sc_naziv~_atma ili "duhovni čovjek" (Geistosmensch). ~~~
 19

~~br~~bU fizičkoG tijol~ počinje sa prcobr~zbon procesa dis~nja,

•
t~r atn~ znači disanje (nječJački: atmcn). Uslijed tokve ;;Jreobrnzbe
~ijcnjaju so svojstva krvi,sastav krvi, koja djeluju

?ttijelo, tcl.o da so time dospjpVn .do najviših sVjotova~

na fizičko

No snd valje. re.zlikovati iZflGđu dVa oblika preobrazbo, i

kad so to hoće točnijo izraZiti, onda sc govori o jodnoj ne svjesnoj
i jednoj svjesnoj preobraZbi. Doista je sv~i Evro?cjac HCBvjesno
iz svojel.la "ja" preObl"".zio niže članove svoje prirode. SVjesno pre­
obraŽĐ.VE':. OD tu svoju nižu :t1rirodu snmo s obziron na nL".nas II sadaš­
njem svojem razvojnem ciklusu, i on oora postati tek ;?osvoćen čovjek,
ako hoće naučiti SVijesno prcobrnžave.ti svojo ctersko tijelo.
(I?!:li1a tOl:18 im~r"o: iskonska tri člana ljudske prirode, što
ih ina svaki čevjok. pa i naj~ri8itivniji, na prvo~ razvojnom stup­
nju i u njime. "ja". Sada počinje preobražavanja. Ono je bilo dugo
vromena nesvjesno: sade. počinje čovječanstvo svjesno preobražavati
astralno tijelo. Posvućcni preobražavaju sada svjosno etereko tije­
lo, a u budućnosti će svi ljudi svjesno preobražav~ti otersko i fizi­
č~ijefo~-------'

Prema to~c inr~o tri iskonska člana ljudsko prirode. fizi­

<ikO, eters:tO i'tstralno ti jolo i onde. "ja". To nje." djolujc 'Jreobre.­

•
~avajući. 1"01',0 j :?rij" se vidi l,ako II jan počinje 'lrcobražavati ta tri

člana, što je za sadašnjeG čoVjeka procos prošlosti. NeSVjesno

to 8
"j,," stvorilo kao obdr.l:'C;nost ) onoga što so zove: osjećajna duša,
je

(Z."l pojp.m osjećajno duše odgova­

razuillsk~ dUš~ i duš~ SVijesti.

raju t"keđer izrazi: oćutna ili osjetna, odn> osjetilna duša,

PLiLl. prev.).1
U rozcl,rueijcnskoj teozofiji r<:>.zlikuje so: osjoćajna duša,
razumska duša i dU8r SVijesti. Tek u duši SVijesti zasvijetljujo
8vj0sno !JrGobražav.2..!~.je; t2.d zĐ.počiujt0 :ljaH da sVjesno radi na prco­
brc.žav,:mju. F.o.jprijc sc razvij,,\ u astralno"l tijolu duhovno "ja".
U'1utar otcrskoG tijela raZVija so životni duh, )mo su:!:,rotnost život­
nOJ] tijelu, i d,':\lje sc U fizičkom tijelu razvija pravi duhovni čov­
jok - atma. Tuko imcul10 u svomu 9 članov!'. ljudske prirode.
Za vanjski pOGled so 2 od tih ljudska prirodo ­

čirulova

osjoćajlla duša i duševno JO 0.- n[' azc tnkoroći jadon udrugomo

k;O rne,č u lro~~-aI.lt~~-OSjCĆćtj~;-;-d~Ša r-.~l~zi 6C u dušo'/norn ti)_olu1- tJ'}tO

da 50 oni oboje pojp.vlJuju kao jedno. Isto te-ko SU duhovno "jCI" i
.....
dušr-":.'l
--------­ "----~------~

svijesti J"'!..!!.no_ te ~BtO. Pako da so tih 9 čle.in.ovl1 reducirA na 1'.

---.,
 20

S"d nožono r""brojati tih 7 čl[mov'":

l. Fizičko tijelo
2. Etersko (ili životno) tijelo
3. AGtrC\lno tijelo, u lwjom 6C ;,""o.l:,zi osjećajna du !'; a ,

•
i onda 4- :lJ a";

a kao viši članovi:

5. Duhovno i1j[~1: ilt fJ.['JH1S s dušom 6Vtjc.stj.

0'. ~.ivotpi duh ili budhi. I kao n.::.jvil-:i:

7. Duhov!~i čcvjcl:. i l i e.tm;:,.•

Tek.:--.v jo eto unut~rn.ji St'stc,v ljudshl.; )rirodo, koji zapre.­

VO isti!1s1d~ l)ok2,ZUjC 9 Č 1.::t110 VĐ.. , pri ČCJ.1U sc dv~ putn :po dVfl l)okle..paju.
Prerll2.. tOl.1C so razli~,ujo po rozekrucij~"'lsl<oj laetodi 3 put
po 3, tj. 9 članova, koji so t~toroći uslijod spajanja reduciraju
ne. 7. Ali ni norl'JJOUtih ? r2BpOZnl.:.ti 9, ine.ČE; b:i. došli sc,mo do
nekog teoretskog pogleda.

® Duhovni čovjek

® Životni duh
(j) Duhovno Hja O
Q Duš" svj.jesti

2B
RazuIlskc" duš",

OSJCCP.JP..2. duše'..
As tr ,:clno tijelo
•
@ j.;.;ivotno tijelo

CD Fizičko Ujdo.

No prcl,~.z od teorije u život no7.e čovjek steći snno onda,

clco doi~ta promntrn prirodu stvari. To što smo ovdjo naznnčili. nek n
nas vodi sutra, k ... d Ćer.lO sc Vinuti do ;;>roC1atranja čovjeka u sl1avanju,
z"tim onoG ),0 imc~ budnu dnevnu svijest i onoe lcoji ul,lire.

•
 21

•
3. ELEMENTARNI I NEBESKI SVIJET,
BUDNOST, SAJil I SMRT
,.r.1q'o."fbl. I,'
D~~as ćemo u njegovom stanju budnosti
promatr~ti čovjeka

oVdje u fizičkom sVijetu, u stanju spavanja i u stanju tzv. snrti.

Stanje budnosti poznaje svako iz vlastitog iskustva.
Kad čovjek tone u san, onda se takeroći izvlači sve, što
1jO astralno tijolo i "ja" (i ono što jo "ja" u astralnom tijelu
1tradilo), napolje iz fizičkog tijela i eterskog tijel~._~romatr~~
*11 videvitošću čovjeka koji spava, onda vidito kako~_~ov()_tu_~~~i
1rfizičko i etersko·tijole. Ta dVa člana ostaju u vezi u kakvoj su
;ri inače, dok se astralno tijelo i sve što pripada višim članovima,
*' i;vlači nupolje, tako d" se vido;itošću-~~i~ sllje diti-, k~o ~ ~nu
~ ~tralno tijelo izlazi iz prva dva sponenuta tij~l_",~ Ako' -h~Ć~~J~to
stanje još tačnije opisati, tad sc mora reći, da se kod današnjeg
ČOVjeka pojavljuje astralno tijelo raščlanjeno raznolikim struja­

njem i svjetlosnim pojavama, i kad SG sumarna pogleda, tada to

•
izgleda kao dvije međusobno ispropletane spirale: takoroći kao dva
međusobno saVijena broja 6, od kojih se jedan gubi u fizičko tijelo,

a drugi se proteže daleko napolje u kosnos kao rep kakvog kamata.

Samo ta dVa repa astralnog tijela brzo postaju nevidljivi II svojem
daljnjem rasprostranjenju, tako da se pojava može porediti s obli­
kom jajeta. Kad se čovjek opet probudi, onda se izgubi onaj rep,
što siže van njega u kosmos i sve se opet uvlači u fizičko i etor­
sko tijelo.
J~dno stanje izmađu budnosti i sna je sanjanje. Spavanje

*'ispunjOne snoviM 'postoji ondn,kiia'JQustralne tijel~d~duše već

?tp~ve r;zrije~~oju vozu-sa fizičkim ~jelom,
tako reći
izvuklo
l~t~~;'i~~~'!ii~~l~~r;tijo-l~~-alijc;šj~-spOJcil0sa-eters~1rn-nJo-
"'lom. Onda so čovjekovo 'vJ..ano-polJ6 prozwa onim slikama, koje nazi­
*vamo snovi;;;'-'St'~~;~;--j~'-to~n:..ko-;;;;đ,;stanje, jor jo astralno tijelo
'* ' - -__"--." .- . --------,..-.- . . - -.._--,
sveju vozu- sa fiziČkim' tijelom ;;;zI'i~e~i!Q,_j~O~_2,1~~-j~i3-~;'s t-;'no vi ti

•
"* način steji II vezi sa oterskim tijolom.

~~Takav je dakle u~;uii Č~~jek, koji živi u svojon astralnin

tijelu, izvan svoG fizičkOG i etorsko/'; tijola. To, da čovjok mora
'--~
 22

ppsti u tnk:w san, imC', svojo duboko opravdanje u cijoloj prirodi.

~Ne smijote sebi predstaviti, da jo astralno tijolo, kad jo noću za

spavanja izvan fi~iČkog- i etersko-g-tiTeln neaktivno ind;-;or~nika­

--_._------ - '-- -'-_.~ _.-- -~._---~----,._---- ---,.---._---_.. _-._--­
kvoe posla. Dok jo_~_j~nu astralno tijelo u fizičkom i etorsk09,

. --~---- --'- -----------,.. _. -_.-- -- ~ " ~------ ~-_.-

ono je izvrgnuto utjecajimp spoljnjoe sVijeta, koje čovjok dobiva

.. -,~~--------- - '-'---~---_._- ----« _.-_...-, ------- -_.. _ ­
usljnjed djel~;La vlasti tog. ćtEl.~r:alnno~__tijela.nnSva..č':.!st\T0_!_.._lJ..f3_le-
ćaji što ih čovjek priEla uslijedn. n_n
- - " - - - - _ . - _ _o
utisaka
..... _.._svojih
•••.• - • ___n_.... ČuVe,
._.n__ n.' uslijed . svosa .__
djelovanja u fizičkom SVijetu, sve što spolja djeluje na nj, sve se
--~._-_._-~-~" ---- ..,,-- -.- -'" -. --~ -.- _.... - ._. -_.­
- .~ - - --

to prot5'.~~_~9_ astralnoG tij~~_~~)jonz,,-pr:avo_Cl11aj d:!,(). čovje~0.J_

koji ~2-~!.~_!_.. ()'!ljGća. Fizičko tijele, a i ono, što--"'_'--'
~-~---~._.-_._-
jo u_ eterskom
--_.• ---­
--~-~--,-""'.-.~----_.- ..

tijelu, SN.IO su posrednici, instrul·wnti. Svo, što misli, i što hoće, • n

nalazi se u astralnom tijelu. Dok je čovjek danju aktivan ----_._._.--. u vanjskom ­

svijetu, dotle astralno tijelo neprustano prima utiske 'vanjskoG 6V~-

jeta. Ali sa druge strane imamo na umu, da jo astralno tijelo zapravo
-- --~-_.--_._~-------------------

i.zgrađivač fiZičko!>
i eterskog tijela. Isto tako, kal<()_:,,,-jo_ fizi~)l:O
tijelo u SViEl. svo jin organina skrutnulo i stvrdnulo iz eterskoG tije­
- _ _ o

la, tako jo sve ono, što str.uji ~_dje~uje u eterskom tijG~!_:-Ođeno

~~ astralnog tijela.

~ No iz čega je rođeno samo astralno tijelo? Ono je rođeno

, općeg astralnog organizna, koji protkiva ~eo naš kozmos, što k
iz .,
nana pripada. Hoćete li sebi predstaviti jednon poredbom taj odnos
m~log dijela astralne tjelesnosti u vašer:t tijnlu prena cijelom silnom
,

astralnon moru, II kojem VibrirajU ljUdi, životinje, biljke, mino­

rali, pa i planeti, i iz kojeg su oni rođeni. Ako si hoćete pred­
staviti taj odnos astralnog tijela prena astralnom organizmu, tada
pomislite na kapljicu tokućine II jednoj posudi. Kao što.kapIJICd
cijelu svoju bit ima od tekućine, koja je u pOSUdi, tako jo ono,
što se nalazi u nekom astralnom tijelu, bilo nekada UkIJueeno u
cijelon nstralnon noru kozmosa. To se iZlučilo, i uslijed toga, što
je ušlO u etorsko i fizičko tijelo, ono se odijelilo kao kapljica
~-----------
~iZ posudo.
Dok je astralno tijelo počivalo u krilu općeg astralnog
~ tijela, steklo je ono svoje zakone, svoje utiske od tOG cijelo~ k~s-
r.;ičkog astralnos tijola. O~o je živjelo svoj ž~vot ~ tOM_kozmičkoll •
~tralnom tijelu. Od vremena t~~_~.!3!~pa ono je za vrijeme dnevnog
bdijonja upućeno na utiske
_________ - koje prina iz
.- fizičkOG SVijeta,
... n_'n.... _ .n_._.tako
__. da
ono mora svoju prirodu dijeliti iznc~!i_saka kojej0..J29n:i.je:Lo_Ele>bom
 23

-
JOB iz kozničkog astralnog tijela i onih, koje prima sada uslijed

• djelatnosti, koj" mu jo dodijeljena od fizičkog SVijeta. r-----_

/'
Te će dvije
strano, kad čovjek prispije na cilj svog zomalJskog razvoja, -dO-Ci
~
u harmoniju. Danas to nije tako. Danas so to dvijo strane no po­
---
;bt~dudaraju •
'kk Kako rekoh, astralno tijolo je izgrađivač otcrskog t~jola,

,-
a uslijed toga indiroktno - jer otorsko tijelo opot gradi fizičko
tijelo - i izgrnđivač fizičkog tijela. Svo što je astralno tijelo u
toku vremena, komad po komad izgradilo, sve jo to rođeno iz volikog
------------
kozmičkog astralnog mora. Uslijed toga što je iz astralno g mora

'potekla srma harmonija, sama zdrava zakoni tost, uSlije-ci-- ;:og~je gra­
- -~'-'--'-~-'-"--~--­
astralnog tijela na eterskom i fizičkom tijelU iskonski zdravo,
đenje

harmonično; ali uslijGdonih utjecaja koje a;t;alnP-_tijolOpifiiill-­

izvana, iz fiZičkog svijota i koji DDrllŠ~;;LnjQill!Y!LiBJwllak]Lharmo­
---
niju,nastaju svo snetnje fizičkog tijel_~__~~~_1"()~toie_k-o_d __d-"l.l),a­
šnjcg čovjeka.

** K~a bi astralno tijelo bilo u čovjeku stalno, tad bi jaki

~ utjecaj fizičkog SVijeta uskoro razorio cijolu hanuoniju, koju je
..... ..... bo ",,,,,-tu
1 ,..",lO
.....
J'" v't'lA,
1)1

'astralno tijelo donijelo sa sobon iz kosničkog nora. ČOVjek bi se

~rlo brzo istrošio uslijed bolesti i umora. Za vrijeme s~~vanja

• - povlači so astralno tijelo natrag od utiska fizičkog SVijeta, koje

Više ništa ne sadrŽi, što daje harmoniju, i ono ulazi u opću harmo­
nijU koznosa, iz kejeg JO rođeno. I tf'ko astralno tijelo donosi uju
tro odjeke onoga, što je noću doživjelo __
_:..-::-.:..:::.....:.'---'-'-~~-=-_-"-~C-:------"c....::
kao
~
obnaVljanje. Astralno
=---....::..-:-:-:..:c....::~

J;ijclo
, obnavlja svf'kc noći svoju harmoniju velikin kozmiČkir.t astral­.
nhI morem, i tako se vldoviton čovjeku to astralno tijolo nipošto
ne pokazujo neaktivnim. Takav vidoviti čoVjek vidi vezu između ns­
r
tralnog mora i nekog repa sličnOG kOr.lOti i on može VidjElti, kako
..
taj dio radi na tom, da ukloni mlohavost, koja je nastala uslijod
d~armoničnih snaga u svijetu. Ta djelatnost ostrnlnoG tijela iz~~_

~ava SC time, da se čovjok .ujutro osjeća ojačanim. SVf'kako 60 mora

astralno tijelo, koje jo DOĆ" živjolo u VElIikoj harmoniji, istom
~

~novo snaći u fizičkom svijetu. StoGa se pojavljUje najjači osjo­

ćaj osnaženja istom nekoliko sati kasnije, iza kako jo astralno

~ tijelo opet zašlo u fizičk~

• Sad ćeno prijoći k bratu ljudskog sna - k smrti - i razja­
sniti kakvo je stanje ČOVjekovo iza smrti. Mrtav čovjek so raZlikUje
 24

od onoGa koji jo samo zaspao tine, što' kod nr~vo~ čovjeka eter~o

tijelo
-----:-,...----
----,-,.-=----
so niknda no
ide zp.jedno s astralni""

dOGađa
ovdje
--~---:_---"--"---"-----=--

kod
svijetu
ostavlja S,"J:!O fizičko tijelo. Izlaženje otorskos tijola iz fiziČkoG
čovjek.'} od rođenjn
p. li fizičkotl

------------.---."._._---~.
do snrti. .; ako nije pro­
-~--~---- -------~--~
•

** -Š_3._0_k_r_o_Z_I__ k_C'-_s_t-a-"..cJ:...· ..cp::..o_s_v_e"ć__G_n~j_,,__•__

K_" P_._

Važan čas z"- čovjekn, koji je Ui1ro, ...1e~_!"-()l1.c_a_j I1cpos.Ee':.no

iza snrti:- On trnje dulje vrcHcnn, S8.tir.lf1 i dnninrt. U tOEl stanju
grQ1pz; ~rod dušoQ unrl1'. čovjck~ cco ~i~t-n~Eleinkn~nc~~i~e --------------
u
~ao jednoj velikoj slici sjećanja. To postoji ko~_sYQkor--~QY~ka

:!:,za snrti. Osobenost tOG tablo-,'l sastoji so u toml., d", su U njonu kao
lzbrisani-------s-vi dOžiVI~kojv..Jo
-------_.------ č~;j,* ~von
'
putu kroz'svi.iot
--~---~--------------

subjekti'Ino ll!,()živi-o.

Mi SI,O kod naših r.'lznih doživljaja innli uVijok i osjoć::lj

rGd~sti i bola, uznošonj1'. ili ž::llesti. Našo vnnjsko Gledanje bilo

-jo uvijek spojeno sjednin unutr.rnjin životen. Svu radosti i boli,

koje su povez",,,c s tin slika;'". života, ne postoje kJJd._t.oK sjećanja

~raG. Čovjek stoji prona ton tablo~~ećanja isto tAko~bjek-

----=----
tivne, kno nnprama
--
nokoj slici. Ako tn slik:l prikazuje nekOG
----------.. čoVjekn
-----~ --_._-~-- -~ ... __ .. _--_.- ----~-

koji je žalogbn.>-J~oji__j,Q...l)ur<uJ:)Qln.,-tad..us.G..JJ.i....Qb.j..Wdiyno vidino. ­

Mi doduše
noposredan bol, što
nože~o suosjetiti njocovu žalost, ali ne
C~ je taj
toga tabIon noposredno iza smrti. One sc širo pred nNJa i
čovjek imao. Tako je sa tin slikama

osjoć~no ip~

čovjek ~idi
•
u razdobljq vrenena, koja začuđujU zbog svoje kratkoće, sve pojedi­
nosti, koje su SC u životu dOGodilo.

** ~ijeljenje fizičkOG tijola od eterskoe; tijG1a još za života

.
postoji _iJl[lčo-sam_Q...l~od_J?osvoćonogčo\l'joJ<:n,
---------_.- - no iPalt__:ir:1C'.-----
.-- -----._-- _._-----
stanovitih
--­
tronuhka, kadn so etorsko tijelo naglo odoli od fizičkog tijeln.
~ -

To se događa onda, kad čovjoJ. doživi nešto naročite, nošto osobi to

----~- -- --- - - - - - - ­
strašno.
o
na. primjer, pri jednon padu ili pri jednoj opC'.snosti uta-

panj"". Onde. np.stajo uslijed tOGa silnog šoka nekn vrstn odvajanja
;terskoG tij~ln od fi~iČkog: Poslijodica t~vog događaja jost, da u
- -- .. -_.-----_.~------_._-----

** ~nou do~i ~pvC'.nju_~~E E3.m~~:.:.

tom času kao sjećanje stoji pred dušan ceo dotadašn.;ji život. Tu imano

.. ';;;,t,' -~"~ l cl<A Jf-IR.'t".

~jel~ično odjeljivanje otorskoc tije~~ nastaje i O~:I, "

ke.d
___________
u trne noki ud .. Kad nC'. prirwr u trne ruka, tad nože vidoviti

- - - - o- - - ----.--- _ u'" -- . ~ __ u

Č,.ovjok pronatrati, kAko o)1nj dio oterskog tijeL'} koji odgovara ruci,
"-----_.---.----._- ----------------­
visi napolje Jwo nek.'} rukC'.vicC\. Isto tako vise dijelovi eterskOG

----
 25

mozga napolje, kad sc čovjek nalazi u hipnotičnom stanju. Budući da

,. -- ---..,

•
.. ~--------
točkastim
-jo etersko tijolo priljubljeno posve malenim
-- ----- - ---
tvorevinama
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ---- - - - - ---
uz fizičko tijolo, nastajo u fizičkom tijelu poznati čudnov?ti OSj6­
--'­
ćaj trnaca kod nekog uspavanoG uda.
#' Kad protOk-no-iirijoino~-ukojensc otorsko tijolo u vozi sa
astralnim tijolom,izlučilo iz fizičkog tijola, tad dolazi čas, k~
so astralno tijolo sa svim što sačinjava više članove, odvaja iz
oterskoG tijela. Etersko tijelo se odijoljujo, tablo osjećanja gnsne,
trne. Ali nOšto od tog~ ostaje čovjeku, ono so no gubi posvo. Ono,
~oduše,što bi sc moglo nazv~ti etorskom ili životnom supstancom,
rasplinJuJ ° se u cijelOG svijetskOG etoru, ali od nje ostaje neka
vrstn esencija, koja čovjoku nikad više no može nastati nn dalokom ,
.',.
putu njegova života. On to uzima sa sebam kao noku vrstu okstrakta ,
f­

iz životnOG tnbloa u sve' buduće inkl'.rnacije, iako se nn tQJlO;;'~"" ,

možo Sjotiti. To što sc tvori iz tog ekstrakta sjeća'ljn, naziva ,~,/ / 60
-". .- . ~

/onkretno-realno kauzalni!" tijelom. Iza svakog života.-l,ri\l:lm;m se;, .>,~.. i

jedan novi list uz knjie;u života. To u':možnva životnu esenciju i ".,..., :

-
prouzrokuje, ako su prošli životi bili plodni, E1~- se ~iij-;;dcČ:CŽivot ~~ ..~:>
r:.azvijn na odGov",rajući~n. TI tome leži uzrek, zaštU~~I<~_žiyot
.

'**' bogat ili siromc:.šc.l1 tn.lcn tina, nadarenošću i td. fIG\,,'

• ,*,*i( Dp, bisno razunjeli život astrn.lno!,: tijola iz?, njeGovog

otcijepIjenja od etGrskog tijeln, valja baciti jedan pOGled na fizi­
čke odnoso. TI fizičkom životu jo nstroJ nO t j jo] O on9->--.!r_ojg_-!!.2_r1'\Qll j e ,

trpi, }wje zadovoljava svoje požude, nagone, želj.?_J:'()lnOću.<'F"~l1?­

fizičkog tijele.• Iza smrti mu nedostaju ti fiziČ-ki_;j,l},§trll~e_n1;i-"
__i>]._a­
~okusac ne Dože v!.-.~(J svoju radest zndevolji ti dobrim!'l!:vl.\ri_m,aL_j~.I'
nODa jezik; taj je otišao sa f1zičkin tijelom. Ali -požuda čovjeku
....... ---._-. ----,--_ ..

tije)~1~~ogn_sl~jedi1iorusa
..
ostaje, jer ann je vezana za astralno
žeđ za vreme kanaloke ("kruna", znači požuda, žeI k, a "l.Q1I:rl". _b:Lbilo
------,.--­
mjesto, no ipak u zbilji nije to
~o
nikakVO mje~o s~mo_~1;~~jG).
izraštava već za fizičkog života iz fizičkog t~~ela, *
taj prikrnćujo sveje vrijenć kllmaloke. To je zbiljsko izraš:l:avanje,
knd se odušovljavano
već OVdje vode iz
lijepinh:~;r;;;;;;:;ič~l stvarirua:-g:'.Q....stvar~
čulnOG sVijeta. Ču) no mnteri jaJ j at.ii:lt_<'\...Jlmj etnost
*';r

;.
z~ači jedno otežano stanjo kamaloke, dok jo spiri~na~Jjl~!nost ~

-- neko olakšanje toe; stan~vaka produhovljena pl~~ta radost 1t

~
~raćuje kFlTH1.10ku. Stog_", se mi morane ~.-9_~djc OdU_~i_j;=n~~1ih
radosti i požuda, koje se r.lOcu~~:i_..':'~_o čulnim il1S!!Umcn~ *
k
 -""l't:,:;: t. :. 4-1 uD\;~~'~';;-; M)&T
.'r'-----, - - <~:" i.;,KIlt.)l~vi'ivO ,4t't":,t>~
26 .- .. _- :... - i)iT\I~rlf\H ~ 4..,,(iiu-l(.f'...l.T"'l.ft.L~ Q~f'\S"
lt.i H ~ Cl' ....'" ' - Cl. - _., - - t: ,·1",\. ~ ,u.~«.0 ,./ "'Mrl\W> I'ol'-i'i

**
.--r.,;J)l ':l1\t..u) ,!,.;,,~~~~~ ';)i,,;,)rtl\,.. ~i.r..A.::.l>Jl~ .ttl-«'Sf. dJ (,..~-<;'i
~ L~",'l~l"''' - - tt:l<'ll~rt ~ OIXIl)'{' ta.rt\.l\4A (l.lo~."f",,phH.l\
VrijeDe kamaleke znnči uprnve neko dob,,'odvi!::cvanjn od čulnih rt,'""",c,
·t*
*~~~-;;
.......
po~'nnG'ona. To vrijene trnje otprilike Jednu trećinu ebičnoe
k-život;. Ino. nešto osobito ~J)rcž-ivi-j~va;;'ju-t·o·c--vrc-nG}_l;--k-;l·:;Đ.-i~k~-.­
čovjok počinjo prcživljnv~ti s~v
'*"* *'kživot.
zbivn tnko, dn
Ak-Q je odnah iza smrti slik,..,
211 s['.dn proživljnvQ svu r"iost
zbiljski
sjućanj"
i-;;;'-M zbiTjski
bez radosti i bola, to
jO§jed;;;; i~

svoj

X~r;!" obrnut ;učin tako, d~ ČOV:~k 8~ rRdo_~.!~

..S[\V bol što ga je ~ad.<'o

AJ\: druG~n[l" E10~'l. S[\l!l u seb~ prOZ1VJ"tl. Sa z<tkonorJ kt1.ri~10 to HODD J11.ke..­

,*~~ezo.

~o živl j nvnn j e unu tr Ilg~č i1lJf.. .§.Q...ko.d..J2o s:U,Q..<!n j u.c.. do ga­

đnjn prijo s:'lrti, i čovje!: so vraćn SR trostrukon brzincl!'1 s'i'e_do

-
rOđonja. U ton čaSU kad čovjekU'svojon sjećnnju 'uJlQtrng dospije do

svor; rOdo~ljn,
----
t,"d so pridružuje onnj dio astr,",lnoc tijela, što GD. je
.---­
"ja"pTcrađilo i pl'cobrazilJu knuznlno tijelo, " l'Qs~prot'~tp;d-; kao
neka sjenn i snblast što čovjok još nije J?rcrndio To su nstral­
~ -~­

ne leš2::~:h..-~odložio fizičkU, etors~u.! snd~s­

!!.c.lnu,)lošinu. On 6.-:-:.dc:.. doživljp,v<l novr, st[~nj[t: strtnjo d0V[th~D..ec. Dcv[',­
tt han je isto tako oko n .." .s, kao i Q~qtral,,-i sV~jct.

, Kad je ČOVjek sV~j život .u;,.ntr~ prožiY.:i,.<J....§ve.do djedillj­

-
stvu, kad jo dakle odložio tri'lošino, posticao je stanje koje Bib­
lijCl tnjE\l1stvono
~-:-~~-=---:::-:--~--_._-­
nećeto ući
_ _ _o
oznnčujo oviu rijočina:

u kr<:\.lj.a.=tvo nobosko". (Devah1'tn, duhovni svijot joste

_ _
"Ako no budete k.~,o djoCQ,
•
-
kr<'.ljeysty(Lncbesko JJ krŠOan8kQfI 81'1181>1.)
Sad mornJ'!o opisati tnj devahnnski SVijet. On jo istotnko

~ rf\znolik i
---, -~-'-
rnščlanjon~Do . .i ll"~i.iZiČki svijet.fsto tako, k~u na­
..===-.:...:='...:....:.:.~:::-:::.-...:::.=:.!......::.::.=.::.....-=-.:=.
foI::....fizičk..c:'n svijo..!u razlikujeno čvrste tvorevino, kontinente, kako

-
oko čvrstogu in[\)'lO naokolo vodene nase, onda zrnk i preko tOGa daljo
finiju stanj [\ - isto. takvo raščlanjiwnnjo
--------
inano i u devahanu, U
duhovnon carstvu. An:1logno s priiil<Rl;an;--ZOrJlj':l: oznnčene su i stva­
'----......---.-. . -----._---~-_ ... _----~--­

ri što so 1l1·\laZo u dovah1''lllu, slično inenina.

Inc~o ponajprijo jodno pod;učj~ili oblnst, koje se može
uporediti s čvrstin fizičkin područjin.:1, to je kontinentaInn oblast

duhovna bića.
-- Zamislino
----_.__ _--_._--
u devahnnu. Tcuno se nalazi svo ono što je tu na Zor.llji
nokeL:
.. ----_..• _-_.----_.-------------_._----­
fizičkOG čovjelw. Ako ga promatrano
fizičko, kao

\. ---------------'-_.~-_._-­

dovahanskin Gled-;~ ond"'-.8.'2.....011 ukaz..l0e eve-ko: Iščeznva ono što

~ar"joćuju fizičku čula, 6 nasuprot" započi~;'j';;-8vij-;;tiit i tano, cdjo
k';;df~coVJeka-nIČo;;;;-;o-;;;-~~Lve oko čovjCJ!<a počinjo sj dJ..--1 ,
svijutliti. U sredini cdje se nalazi fizičko tijelo, tw"o jo prazan

* -- ----------------~----------....-----
- -_ _ __ u· ~
 27

prostor, kao neka vrsta izdubenoG neGativa, kao noka figura iz sjeno.
---:-::---,--:----,------,---~.-:-::--~--:-~-~--,--.-=-,---,..~-~--­
Životinje i čovjek, kad sc t2.kO promItraju, poj,wljuju so u ncGativ­

• ** r-- .:.---------'---------=--~----''--'~
<noj slici. Krv so ukazujo zelenkasta u toj konplemcntarnoj b()ji. Sve
tvorevine koje su ovdje

slikama.

fizičke, nalaze se t~10 goro u svojin pra­

Jedno druGo područjc, kojo nije oncđeno prvin, je morsko,

q --~ ~-------_._­

**
ili occAnsko područje devahana. To nije voda, to je
supstClr.cCl, kojn upravilnin strujaeli.el prožilJa oblast de vahana , u boji,
ne!t-'.",-.~ll<ig()..V:0ta

koja so možo uporo~i ti s mladin breskvinin~~!!jL:tQm.U~.pr91.5.(JĆ.O.• _'l2e­

kući život je to što prožima ceo davahan. To, što~~..oydj~S'_<i()le
dijeli !ln pojedine ljude i životinje, to so tc.no...GQ1:(U2.,,\la~o

neka vrsta vodenoG clementa. HOŽOr.1O sobi stvori ti neku sli~u. toga,
Mr;;k0 !'lislino ll" r"spodjelu krvi u .<:"ovjeku.
Treće so područjo nože najbolje karnktcrizirnti, ako sc
1bt kažo
--_da se ~
u~.~
njemunc'.1azi kClo neito ve.njsko
~--- ..- . - - '
sve ono
.~---
što ovdje
_ ~. . _-­živi

----- bić!'lt kno osjećaji, radost, bol, UGoda i trpljenje. O~c

u unutrini _.------- --_._._-- -------------- __ . -- - ­
-~_._--_. -----~_._-_._~ ----~--". _._-­

--
sc nt1. primjer:l>li9 neka bitka: topevi, -,--
-~-----
puške itd.
-- -_., _. __ To ne. --"-
je - sve ---­ fizi­
._--­
.~_.----._-" ~-

čkom planu. Ali u bićimn oVdje 111\ fizičkon plnnu nnlnzi se uzaj<11mi
- - ----------_._ ..- -­ - --~

osjećaj osveto, bolCl, strasti', dvijo vojsk~~tc)jo jcd~,,- dr}lGoLn.:lsu­

prot s nnoštvom polnrnih strnsti. Knd čovjok to svo z2.nisli_l)r.9t~.­

----
•
reno u vnnjske pojave, ondn ina sliku k~vn postoji udovahanskom
---~ -- .
~lnnu. Kna kad hi sc ovdje podiGla nuka strnšnu oluja, tN~o BO tamo
vidi svo to, što so ovdje deGađ~. nn bojnon polju~ To jo ntmo~.fera,

1rnčn~:\st dovnhClnn. Tnko, Irnko nnšu ZemU~n~kI'~~.\l.~:.~'1~du}3ni

ovoj,
r
tako se tnno prostire kno neka - -atlJosfera
- - - - - - . - -"-.
svo
.__
ono,
_ ,._.
što ._se
- ..
ovdje ~._-­

'*.:t na fizičkotI planu pojavljuje kao

kom planu do i zr~'t.---
osjećaj, došlo to ili ne, na fizič­
.__.. -'~."--~'-~'".--.~ '- - - ~~~.

,.ČetvrtCl oblast
dcvnh,"1.nn sadrži . __i __
--- prt1.oblike, pr"osnovc
. _ .._------_.. ----_._­
.

svoga onogn, što je oVdje n:\ Zemlji originalno izvodeno. Kad so ogle­
4­ ---- ---­
dCln10, knd ispi tQlJO zbi vanja fizičkOG SVijeta, tad nalazir.1O dn velika
~ -~-----~-----_.---~--_._------ ... _-------_._----------­ -----­
voćina unute.rnjih zbivt,-nj['. it1:\ povod spolja. Razveseljuje aaB neka
ruža, nek,~. životinje>.. Ali ine. i tnkvih zbivnnja, kojI'. nc)]aju povod
izvr~n.n. NC!t:a novrt. !i1isno, no ko unj0tničko djolo, noka nova Dašinu,
donosi nešto u svijet, što još nije postojCllo. Na svim tim područ­

ji[1" nast"ju originnlne tvorovine • .Qovječe>.nstvo n()~.bi_naJ?rcd2..vnlo

• --
ke.d- so u svijet ne bi ništn novo . unosile.
koje su dali sVi~tu
---- --- ... -- -- ..
voliki
Osobito oriGinalno
-- --stvnri
---_._----~

unjetni~ pronrlnz~či, s~mo ~u

------­
_.~---_._-----­ --.

Za jedan
supanj viši od 8VnkOC druGe G oriGin~~eG.činCl, p:\ i najneznatnijeg.
 28

lt*" Rodi so o tome do nešto u unutrini originalno nastnjo. I za najne­

znatnije. originaln" djeln postoje Već uzori u devcthanu. Svo jo to

.već unaprijed zacrtano. što ljudi oricinalno izvodo, to se tano u

--~-----------~--~

zane tku l1n.lctzi iD_š. pr:i,J~' čg_\Tjcl'il~"'_1'9-gGn j a.

Trtko n"ln.zino u devah1'J1U 4 po~r:~čJ_,"-,-_ili oblctsti kojina
odGovaraju na fizičkon pl".'1u zonlja, vodct, vazduh i ·,ve.trct: Konti­
r
j;entrllno kao čvrstct kora dcvcthctno, lli1raVnO u dUhov:1en.flmisl~-=--ondo
norskn područje, kojo odgovorct nošen području vodo, v0zdušno pod­
"--:=-~---~-:---.,----c-.,-~-.,---=-------
;:,uč:io--, strujanje. str::lsti itd. - Tfl2') so nalazi 1:1110130 što je lijepo
~ burnog. I konnčno ono što prožina, tj,_ sV:i~i-J.:>_~ika, Svo
ono ir-'l)ulse i velje i oriGil1rllne ideje, što ih bić" kasnijo izvode
u fizičkon sVijetu, kad so opet vrate u fizički sVijot, sve to moro
~~------;: ---- --------_.__ ._-~------_ ..

duš." prije u dovahctnu proživjeti i pro tkati , dct sebi tano .snbere

~novu snagu ze. novi život.

•
 29

• 4. SILAZAK U NOVO
------
ROĐENJE
it.C'.Il!j'o~"flA.1''' rtl.cIT"""

Prekjučer Bno opisn.li područje i svatove, kojima čovjek

prolp.zi izn. snrti, kadn je u knrwloki, ili kako knžec10 u rozekruci­

jnnskoj teozofiji - u elementarnom sVijetu - sve ono, što gn još
veže za fizički instruDenat ovoga svijeta. Opisali Bno dalje i
tnk.o zV:Uli rupn-d0vahan, kOGa nazivamo još i nebeskim sVijetom ili
svijete!:! i:lspiracije. Vidjeli SDO da ta oblnst, ili znprnvo ta ZO[1­
lja duhovnih bića, četiri dijela.
i';la isto t.:lli:o oblast našeg sVijeta,
irijekn,
Spone nuli sno kopno kojo je prožoto nekoa vrston OC<;:111[\ što sve
možemo još boljo uporediti sn. optokon krvi uljudskon tijolu. Vidjeli
S110 dR u dc V,,,hp.J1u, kao a~'.;'.lociji ntnosfere nn.še ZenIje , u takozvn­
non vnzdušnon krugu, postoji sve što prolliče našu dušu u fizičkon

svijetu: kno rn.dost, ucodc., bol i briGn, dnknko II J"r1J1oGo čiro!'] slJi"::
slu, jer L~on svijetu žive sasyjp drur;o bića, koj!'. nisu ink1lr~~­

retna u fizičkin tijelii·,a. Konačno 6,.10 vidjeli, d!'. sc u toj če tvrtoj

--.- .....,--_ •....
, ..•. ~ ----
...._,----­
oblasti nalazi kao uzor sve što je iskonsko (izvorno), od najnanjih

• znmisli do najviš03a, što realizira pronAlazač

o.!:lastina l1o.laze se zal'ravo i;,lpulsi k napretkU nnše zenIje • Osim

._-_. --'---"--'---­
ovih djelova duhovnog svije tn, nalnzi,oo još i orro što našu z.e'31ju
i umjetnik. Q_ tin

vezuje još S~ visin 8vjotovim9...

Do s!'.do. SlJO otkrili snmo ono što se odnosi na naš zcnnlj­

ski razvoj; o.li ono što to nadil!'.zi, još nisco prikazali. Onaj tko
dođe do posvoćenja, tnj će so.znnti što je naša zomlj!\ bila i što ćo

biti, i što je spaja s ostalim sVjetOVima, izv!\ll našeG zemaljskog

sistoma.

,**

navikli pazi v;ti-~~š;:kr~nikn~ One. sc no snije tako shvati ti,

Sf.10

kao dn ono. nastaje -u-dGv-a-hnnu-;--O-n"im,'l 6~OjO -VišZ--PO~ijekl-o-; još

..
------~------------~-~­ -------

** višin sVjetevima,
, -------~--_.--

što n1'\zivru~lO akaŠ~-_~roni~~l•

sto. je nkaša-kronika?
ali ko.d uđeno
.------------
u devah:m,
-----------
pečinjeno
--------~ --­

Najljopše ćemo to sobi obj1'\sniti ~

vidjeti ono

~, ako velimo, da__ s~vo3no__ ~~0 so događa u našoj Z001)i i:1,i ~

 30

*
**
*"in,,-čo

Nijo to
u sVijotu, utisne kao tr"jni utisak na stanovitoj finoj oson­
;iji, koju noŽe QtkriJ.L-i:=jck znoJ
obiČJ1.č"'- kronilr.,'J., !1C(~O
"..G-kQiL~do1Jli&~o2~svećcnje.
je tnkV8. d?, je sllijcno nnzv~ti živon.
•

, ~ . __ ._------.~._--_._------ ---­
kRecino dr'. je nok,'.kav čovjek živio u prvol1 stoljeću iz.~. Kriztn. Sve
*§te jo on tndo 1'1islio, osjećao i htio, što je onda prošlo u njeGovo
-!l-čine, nije iZbrisQno, noco je sačuv:mo u toj finoj asenciji. Vido­

*
},Viti čovjek je neže "Vidjeti".
Silno u nekoj povijesnoj lc,jizi,
~netko krotno, što jo činio,
Ne srAje so to uzeti kao dn je )12.pi­
već tuko kakO sc dogodilo. - Kako se
kako je npr. pošao na jedno putovanja,
; to sc nožo vidjeti u tin duhovniL1 slikctnn. Hocu sc također Vidjeti
;J.:inpulsi volje, osjeć"j8. i 1'1isll, Ali no snijeno sobi predstaviti,
*kQO d" su to slike otisci SnDO fizičkih ličl1osti, To nije tdm. Upo­
* trija bit ĆUDO jednostavnu slilm: ako ':ličeno rulw1'1, ond<:'. jo volja
',*",čovjokovn SrtdrŽm1(\ sV~0djc i II lH\.jnnnjircl čosticnL1a ruko, kojo. sc
~rliče. Tu Sl1:'.gu volje, ko ja so tu skri va noženo vidje ti u Maš".­

jr-kroniCi, To što sc.dC'. u n".nct duhovno djeluje i ,što se očitujo u

* ~fiZiČkOlh to sc tnno vidi u duhovnon.

Potrnžino npr. Cezara. Mežono slije di ti svo što,;od jo podu­

)rzeo. Ali trebQ non biti j~sno, dQ ćeno u aknšrl-krenici l;'tkšo vidjeti
*" Cezarove nisli, Kad je poduzeo dr:. nešto učini, vidino či tr\v slijed
*njci:ovih odluk:, svo do onor; č,,-sr\ kr:.d su postalG činjenice u životu. •
dOG:cđ~j.
"*'*
tNije IMa slijodi ti u M"ša-kronici konltrc b.n
si ponogncno tir.lO, d"- nastavino kod onih stvrlri, o kojina
Nužno jo da
Z'1<~L10 iz

* vanjskih
Cezaru i
činjonica.

'*0
K.:cd vidoviti ispituje stanovitu historiju
sobi predstavi jodan historijski datum kao točku, na
.~ kojU np,dovezujo, tctd,,,- nu sc ostalo lako pokazuje. Historijski datuni
u

'**
~ su doduše često nepouzdani, no ipak su neka
jek pOGladr:. unatraG do Ceznra, vidi on stvarno Cezara u duhU, kno da
stoji pred njin, kao dn s nji;1 rQzGov~rc.. po iTJak, ako čovjek nože
ponoć. Ako vidovi ti čov-

--Jr
**' imati !lGka viđenja, cl !lO snaL~.zi so tačno u tLI višin sVjetovirla,
~tada mu se može svašta dOGoditi, ;'tko baci pOGled U prošlost. Aknša--L
'*
- (~
*;kronikr. S0 doduše poŽz.nr:ći li dOV[1.h,.".~:u, nli one:. so proteže dolo sve)\­
'1\ ~o Đ.stralnoG svijet", t",,<:o, dc. se u ton astr"\lnon svijotu nOGu nc.ći ~
·k ~liko
i
M,:'1ša-kronike ~ao "=ata__E'Q.~illliJ!I. . Te su ~lik~ često ~o:ovoz8.n,*
~i.!,epouz~ne, a to JO Vazno UZO::-U obz1r. ako hoeono 1sp1t~vnti '~ ..

*
-,1(* prošlost. Jedan pri1'1jor nek n Van ilustrira ol'c,snost tih zanjelOa.
Ako znamo do[(ađnje iz Aknša o rf',zvoju ZenIjo unntrn[; svo do onog

.*dOb" kad jo postoj'll:c AtlC'.ntida, prije nue" što jo doš"o veliki

 31

potop, koji je t~j dio sVijeto uništio, tad Božemo slijediti doga­
đaje u toj staroj Atlnntidi. Ti su so događaji opetovali poslije

• Još jednnput, ali u drugon obliku.

grali su se u sjevernoj
čno od Atlantido, prije nego
Dovno prije
Njenočkoj dOGnđaji,
kršćanskog

u srednjoj Evropi, isto­

jo ovamo s juga došlo kršćanstvo,
doba odi­

koji su ponavljanje atlantskih dOGađaja. Tek kasnije, uslijed utje­

caja, koji su došli s juga, pučanstvo je postalo samostalno. - OVdjO~
jo jednn priEljer kako lnko može čovjek bi t i izložen zabludm,l'''' Ako ~
ne tko ispi tuje nstralne slike iz nkaša-kronike, o. ne slike devahann,
~-nti----SO--aogoaiIT~da--iru·.l3o;i~t-;~~-~i:i.ke~'l·n;;vc:--1'cl{o' E;o'-t~--- *
'*,

---

;;ista dogedilo ~--p~da~ima S~Elliotn9) o Atlantidi. Ake ih uspo­
.. _--- -----_.­
rodimo s obziron na ~,stralnc slike, onda su ti l)od:1ci točni, ali se
no podudč1.ro.ju ako ih 1)r1njonino na. devahnnsko slike prave o.JI.nša­
-kronike. Te se noral" jednom reći. TI času kad čovjek spez;,n cdje
je izvor zablUda, možcmo lruto doći do pravoG procjenjivanje podatnka.

---------.. .- -_.
on
traIno
iJOŽO blcdati
~alje!lje.
-~-
II nko.šn-kroniku, inka vidi
Ali u rucnšn-kroniki ina nešto osobi to
~
._-_. . - - - .-- '- *
~oš jOd~n i~_~~~ znbl'!dn nož~ l1E\.stat~~ _k.nd~ sc osl-,,~~c.l1o na. '1;
navode medija. Ako medij inn odGovarajuću Dedijnlnu sposobnost,
voćinor.l SCJ:J.O njoz..!.ill2-as.-
čudnovato.
.

~o potražimo jednoG Č~VjCka, on s~ ponaša ka~ .ž:~o biće~ ~o potra- ;f

• ZU10 npr. Goethea, on CO odGov,-::r,o.tJ. ne sano r1.Joc1.na, kOJc Je onda

Govorio, nego će odC'.Jvarati i u Goetheovon snislu. Može sc čnk dOGo-

1\
"*
~

'***
diti i to, da Goetho Govori stihove svojim stilon i u smislu svojih
pjesama, stihovc kojo 'likada nijc smn ispjovao. Ta slika ru~aša-kro-
~-Jo truw ži v"J~da._~,,--n2.st,,:Vlj":"Tl~dlc:.. djo!:.ovm:j~_ dn1j_o__I:{\()_ što jo
**"
mijonimo sliku SR
__
~lo_.J2;:~obi~. u snislu tor;:1 čovjoka. Može so zato dogodi ti---,-da~-
sami,~~~j~-;il. Mediji Dislo, da ir.laju posla sa
'*
*"'*
mrtvo~obon koj", živi d-';;-G~-'-u duhu, CI kad tnD;;--tc;-j~ s=o puke,
~'tr"lna slika iz ;roniko Akaša. Cozarov. duh možo biti već opet inkar-*"
.lliraJ:~".~ol1l~ji,--~j~G~~c:._~~_~k_a·~z._~~_š?_ o-~~~var;n~~Pit~~j; u ~J~~iti'jr
k
?t1~lt~n__ .... ~0~I~Sama~~jc_~:_:'=~~_:i~~~~~d1l.alito!>..:'10GOj=---~':l-.sa!l10
~:r:~:lI!.;l~,
t~c._s..: t_C.~lji ~una,
stO ga jo ostav~_~",_Coznrova slika u Aknša-kronici. Na
!l:0k jo nastala na nnoGim so~saI1a s mediji-
*
'**
~~~rm.,o razaznnvn.ti~ što ost~jo kno sliku. čovjoka II Ak.nšn-kro·­
n~, od onoga, što so dalje razv~ja kao njegov individualitot. To su ~

• ~~~:~činjenico•.
Kad jo čovjok
djelovanja, za kojo. trebi'.
n~pustio

fizičko
kannIoku, . odviknuo so je od svih
instrumonto. Z"tin stup", u oblast
 32

koju smo upravo opis21i. To je vrle Važno doba, keje sad zn njega
počinje. Mor"no sebi rrczj,c.sniti, što so tu s čovjokor.1 doge,da.

~ Svo što jo čovjek prije sw:Jo mislio, njogova

*tstrasti, svo što jo ovdje proživio, sve nu to dolp,zi u susret
**dovahRnu k~o slike oko njeca. Najprije on vidi svoje vl~stito' fizi­
osjoćanja

u
i
•
+xčko tijelo u njegovoj pr,,-slici. I\ft()_~to oVdje stupOJao preko kć>J:1enja,

~~ra i pećina, teko stur:'~::<:>._i.u dcvah[\n~nP!ekO svih l~kO~č'l,_k~ji'~--;;-­

*k~~ZG ovdje u fizičkot1 sV~jetu;_stu]Jamo dakle i proko svoG vl".sti­
* t t ' g fizičkog tijela. Upravo jo k=nktQdr;t;ika Za,9;V)o'k,; 1~.:u<oj1-8iirh,
-X*da svoje vlastitio fizičko tijelo gloda kao stvRr izv~!~-;~bo~Po tone
*:-kpoznaje, da jo prošao iz ICMaloko ;-de~;;h;l~.-O~dj-~~-;i~ičkonsvi­
*l.\Te tu veli on svom fizičkom ti..itllJ,.l_~l.i~~~:j.a":~i.c.dDv':'h;nu..::Yidi;n
k~-;'voje fizičko tijelo i voli rlU:~Q..~j, ti". Filozofijr. Vedantn dajo
'ti-sVOjin učenieinn ~IJeditatiV!1.2...'y~ežbrt.j~~..c~~icu:-l1TOsi ti", kak..0
*.X2i tim vjožbč'.r.1a stekli rDZuDit(;va)~jc..: _~Q. SVOD tjj..Qlll k?Ž lJ liTo si tiu _.
*j,v-~~i~ t~~~čOVjek ~]<O sebo s~~_~~oš~.()nsrl0__oVdj~.:-1:~ ~~!~lji_prO­

?!-,j\ž.2:
vJoll. ~Go_vek~:::~Jo.n~_~t1_I..ll.._ll
. ..E;:'~ JO~f3.~.1l_E:-::.~~elJu za osvo.,.

*-k!..O~:l, ako je ~~!_ lj~?:,.vi ~~~~1C:t zI;} č~_vstVD. i nnnjoro l2FcLla

~* svojin bližnjim, ..t.ada rlU t~"l _1o_~Cl9~'@t1l.adol.:"\zo

__~_sllsrot
~20 oblAk
*.Jr ::van njcGrl, n to jo čovjeku pouka. On lJ~~G __ S.JZ~~~~~i _~~~? __ ~U znn­

~ čenje ovdje na Zomlji inalo s,~e_č~~t':...nJ:.c~

Osobito pormo norano sebi rnzjnsniti, što so tu s

dogCldn. PromatrajJ:1o fizičkOG čovjeka ovdje na ZonIji. Kruu) su se
čovjekom •
o~likobali njecovi organi, kno što su na prinjer oči? Bilo je jednom
dobn, kad očijU još nije bilo. Njih je stvorilo svijotlo iz fizičko

organiz,"-eijo čovj0kove. SVij~tlo

koje nelS okružuju, orco.no

stvari orcp.J1e u fizički'~
fizičkoC
jo uzrok očina. Tako stvaraju stvari,
SVijeta. Na Zemlji stvaraju tc
tijeliEla i materijo.na. U devahanu djeluju

*
**stvari koje naS okružuju, !1Ll našo duhovno biće t<:1ko, d", sc svo nalcczi ~

**u njegovoj okolini, što si jo čovjek OVdje stokao u pOCLodu dobrih ;t

'k

**,i loših osjoćaja, do. gradi Jla :ljO(;ovoj duši i stvarR duševne orGana.
"k:"F:
Ako jo netko OVdje_.M.o -C!pbRr ČOVjek, ond2 će te debre osobine živjoti
",~;-d;~~h~~kOl:~Z'~~u. Djelova ti--Ć'~' ~ ;j~h;~no~-i'~tvo.~2.ti orC'l"e-.~~Ti
*'

*~;G~;rl-'~l;;Ž;)k"b r; rr" di tOl;ji-f~Sv';:~:,t~l;ii.J<().d_~Cl'la[; G,!'ade_Llja f:i.ziČkOgl

**t.2:.~e_l~-,--~"\c1~~.' ~~~. jek. ]1on.ovo rOdi_.•. ~.':~o djelujo ono šte jo čovjek
**i",ao u sebi Za njecovo slij0deće
rodonje , jer je to u dev'1hanu pre­
*"kij_:sti~;;-_~n;;j~kisVi'jct;-TopriPr;-vHQ-sTIc, k_oj=-...i;;~i0-=Gr~rlQ fi-
*•
*
l\

~~ČkO tijo~o.
 33

Ne mislite, d~ čovjek (u devahanu) nema ništa drugo raditi,

-----------------_._--- ---­
.
• neza se srono brinuti za sebe. On mora osim toga u devahanu obavljati
vrlo važne stvRri. Možemo
pronntrarno razvoj n2šo Zonlje. Pogledajmo
z~ to steći
­
razumijevanjo
Z~ nekoliko
ako ukratko
tisuća Bodinn
unatr::>g! Pror.wtrnjlJo iste l,rajeve, kRka su onda drugačijo izglodali!
Dmuge su onda bile biljke, druge životi~jsko forme, bilo jo onda i
druga i kl1J,ta. Površina zomljo so noprestano mijenja u svojim pri­
rodnim plodevin~. U Grčkoj Da primor ne bi moela iznova izniknuti
ono, što je jednon rr\slo na zealji staro Grčko. Uprcvo tino napro­
dujo rnzvoj Zemljo, što so lico Zemljino neprostana mijonja.

~* Kad čovjok ULtrO, trnje vrlo dUGo, dok so ponovo rodi, Kad
~t ~čo"_~:.:::_:?(1j"v~-Jonovno--;;~blji, Mi;;i-i-;t';-~ jo
'* t
on na njoj no
bil.o ];lr:ij_o~_?n_r~~:~prožiVjetinašto novo i no rađa so dva putn u
*" __
E_~::: l~~~zem~~~.ov~'=-k.-~~~aje u duhov"in oblastiEln svo dok mu

**
**&~~J1;j~_n~.:t~.ž=-~ru~iti

** ~"\o,
sasvin novo obl<:>sti. To im1 svoj dobar sni­
jor. UČi_ no_~t~~~:'~._" t~.:~. razvijo posvo drucnči je. Pogle­
dajmo na prinjer na riPIsko,; djočclw. On nije živio tRka ka.!{o živi
~7rkod nas jod~n školarac koji ide u školU. Kad so rodic~R~no!~~,
**uaći ć aJa oP~ sasviC1 nove okolnosti. TRko ido ruz.yo j od inkQrna­

• V·~~l?r~~?_._?1?_~~~~_~~ _.~~~-=:
lt Tko jo tu a~tivan,
_
**cije_~in_~.~~n~~ijo. Dok sc čovjek z,,-državI'- u o bl<'.stina, kojo sna
SG__-21nprc S t ćJ.rt o lice ZOBlje •
tko mijenja lica ZomIje. Tu nalazimo
~ ČOVjek mođuvromenu'?
*** odnah i odcovor
nih svietova rudi
~t:11 je. T,judj sanj
na pitanje što radi
čovjGl~ S[tY'1,

iznađu s:-Jrti..
vođen 17jŠjn bić;mf', ur'
u

rodenja,
Iz duhov­
prcobrpzbi
jaju taj

i
t j DQVQr' Ob:3 V ]

~posao. Kad so pcl< rodo iznova, n~lazo drUGačiji iZGled na Zemlji, i

'*" t;;u tf\kvom oblikU, ll::: kojom su sani snrađivali. Tclw StlO svi na tQmo

**~.
X*'" Ako so pi to.mg :--e.di\Lj.!;. -dJ)y.al!nnk.gclje je duhovni svije t'? ­
*'tt~Odg?:'~I1l~Lyv:i,.i9!LL§Yili,;djO oko nas. T~j~-~-wi:ill-t:1.ko~a
~jednf\ko je istinito i to, dn se i sve dušo umrlih ljudi nalazo oko
*i"nQ~. _o~~i rnd~~o n,,,,~. Dok cr",dil1o gradovo i l~onstruirMlO stroj~ve,
**,~ado nnlnzĐ iznođu

'**"
iz duhovnih oblasti oko nns ljUdi, koji so snrti
i_.11.Q_voG rođo,&a •

• ljudi žive u
Ako ih UZE1ocnono vidovitošću pronnći t opažc.tr1o, da ti nrtvi
sVjotlu, Rko 'lC
tlo kojo nas okružuj o tvori tijolo
z,,,njoćujo,lO

~rtvima.
sVjotlo sruno čulno.

Oni iunju tijelo satkano

Svje­
 34

iz svjetla. Svjetlo koje okružuj o Ze~ljU, stvar je onih bićn, koja

žive u c)evahanu. ~idino li_lL vf'''jskon sVijc'!ll bi_lJku~__ !<:()t~se h~li •

~ sunčttnin svjotlor" tu biljk,,",- nc Dr.iE1Cl _S~~1Č~5' __ ~~~jD.~~?~ ~?CO

~1D.11 prim, i djolovanje ~JCJ.11L.l,:j.-"4_Q_!lcđllJ'jiI'J',Sll_~
__ __<iu..§..e
uE1rlih ljudi. 0'10 SCc"1e zračo svjetlo n:,_ biljku i okružuju je kao
---- - - - - . - -----_.__._- ­
<'l!00Vl1'" bićn. -
Prnmntrmlo biljko duhovnim okor.l, volino : biljko
_ _ ---~~. .~ 0--- ---.
"~._._,_ -
so
._._
__ .• • • _:_ • • . ._ • -o ~ __ .~_.

rnduju djelov",nju nrtvih ljudj koji. i.b o!JJ;j,jcćlLL1L§yjQU_\L.Q15g_~'llih

~

~joluju. Ako sndo slijodino, kako so nijonjn biljni pokrov na

ZOl-11ji i zc-,pit"no: tko jo prouzročio tu promjenu? moženo reći:

\Lsvijetlu, ~jc oblijova n:'.šu Zemlju, djc~uj~__ :'1rtv~.J:1u<:li:.!t_o _~e

~~~~~. __ ~9v~hrm. ~~ ~~~vj~_~losti ulc:~_~~~o_~_~_cl:o_~~~~ln~~_"
To -_.j.o konkrGtn~ istinrt. Tok ono.j zna o dovn..hanu, li sinislu rozckru­
~_:-:-:---:--:_~~----=--:,,:,:,~~~,---:"",c==~~=-=-::..::.....:~,-=-:=-:
eijnnske teose fj je, tko nože nn t~ uknzati, r.;<;jo SC nocu '_1rtvi ljUdi
~~~ći. -------------~--~-=-----~~---
Kad so rrlZvijR oko vidovi !~_E~.--9)-t-Č9J3tQ doŽj ~LL--llar.Oč-ita
opažnnja. Ako stnne nn suncu L1Li~govo tijCllo--zadrž,ava----Bvij-&t-lo-i----becn
sjenu. Poglodn li vidoviti u tu sje-nu, često ju to prvi mODennt, u
.--_._._------~ ._--~--~---­

l~one on otkriv(', duh. Tijolo zadržava svijetlo, nli nikalm duh, a

* * u sje-:1i, koju tijelo b1'cn, možo so otkriti ~h. Z1'to prinitiv'li naro­
•
di - koji su uvijek bili Jwdaroni vidovitošću, - sjonu j_ naziv1'ju
dušon. Oni vele: "Bez sjono, bez dušo". U jednoj noveli Adalberta •
Ch0l1issc_alO ) ne-svje-sne je skrivena tn ~liseo: ČoVjOk, koji jo izgu­
bio svoju sjenu, iz,;ubio jo i svoju <'UŠU, i zato je tako ž1'lostan.

r Tnklw je dr>klo rad ljudi u dovaha'lU_o~f3mrti~_.l10vog­

rođo"jn. Tu n ma busposlenor; počink,a, i ljUdi iza sDrti SUdjeluju

-------
jo tCJ10 isto t;ikc CI!,tiV;1:1 kN) i ovdje- --nc'Ze-,lIji•.

...L- KNc:, je- čovjek tnko ddoko, d," jo svoju aktivnost -posl od-_
+nje G živote pr,nju:,io u duhov!1c silo, - kC\cc,"" j<c, prOŽivio sve doživ­
*ljC\je u devQhn;lSko~v~!1jskol~~i_jctu.tako'--c1.:.:.'--J9--..tQ.-ak-tivno~! rH)~!a

**~lovati 11(; r,jeg~_ ~nd "os~p,~u zreo dn iz dovnh";''l__siđe U novo fizi­

~ko ro_~cl1~~.__Ol~~fl ~a ~~)~_: _p:-ivlači ~C;1~jin[t sfore..

područ j s
,
Prvo što čovjek
-~---~--~- ._-.-.
nala.zi knd doln.zi u dovnhnn, jo e.stralno
-_.- ... ---_._---_._-----.
_k_Q.ioE1QJdrDZOll:rJ,l<:;UiJ,J1!3koj toozo fiji Z;ovo_ol<;rJG.Dt::'.,!'.lliu
svijetom. Taj elol:>c"tn,r'1i svijet d(',je nu nc,ve C\str::clno tijolo. Ako
__._--- - ~-------- ­
•

------"---------------- --------------- ---- - . - .----­

 35

naspemo na pl'cpir žoljeznu piljuvinu, i ako pod tirJ papirom promi­

•
čono w?c[;r'ct, onda sc tvore forme i linije, koje od;;ove.raju silnma
nepravilno
11aG!leta. Isto tako je ::,strQl'c," supsta:lca, koja je ]
iljena, privučun" i r."SpOrCđ6rla premn Ei:1lilnn kOJe suuduMiko.je
*
razdija­

~{;ova~aju ~;PM~-§to-je' tc: -~š~-~--;rij~~;;'životu po-;,;tic~~ Tako

* čovjek skuplja saD svoje n~;;~aln-; tijelo. Ti nastajući
astr[llno'tij~i-o:-~k-;;~usc vidovitom
ljudi, koji

*
"" imaju silno jedno
bića
r-
slična zV~~kojo
.
~brzinocr, kojeu te lju~~~~--kl~~e_j~re k~oz prostor.
.
;0 otvara. Oni - ~~
p;ema dole.---------~
pOGledu kao
kreću
~_
silnom

Zc:tim ti nastajući ljudi moraju dobiti etersko i fizičko

tijelo. što sc dOGodilo do SQd, sve do doba kad je bilo saGrađeno

astralno tijolo, to je zavisilo od njih sa~ih, prema silama, koje
su sami priju rnzvili. Kclto so pak snd tvori ctorsko tijelo, to u
*~ dannšnjo~eba ne. zavisi o čovjeku samom, r.cco je kod stvaranja eter­
skOG tijol::>. čovjek zavisnn od v:milekih bić[',. Zato čovjek uvijok ima
.

----­
-----~------------------_.~

prikladno nstralno tijelo, ali to astralno tijelo no pristaje uvijek

potpuno u atorsko i fizičko tijelo. Zato se često pojavljuje dis­
. ---­ -
hnrmonija-i neza'dovoljst'lo u ži'lotu. Da nastajući ljudi takvom
~i;;.;;;-r;;i;z-;pro~toroln~-tOdoTaZI
- otUda, što tr1Cže odGovnrajući
par roditelja, koji bi im dao njiho'lom astrnlnom biću još i etorsku

•
i

bića
fizičkutjolesnost. To in Bože dnti onaj par roditelja, koji jo
reldivn~-~-;:,Jb~ol-J-'i-i-n-,,-,j'"v"ci'"'š"o-o---'d-c-ovara. Kod tražonjn djeluju ona
koja učlanjUjU otorsko tijelo ft astrnlno i koja su slična

~~€nome što so često nnzivaju duhon naroda. što 60 obično naziva duhom
nl'roda, nije noshv['.tljiva Rpstrakcija, neGo jo to za duhovnOG posma­
trač rc i tc kdm realno, kl'o naŠa duša, koja jo inkarniranR u llašorn
tijelu. Cijeli narod ne l'1 [', doc\ušo zajedničko fizičko tijelo, 3.1i ima
zajedničko astralno tijolo i neke pojodinosti otcrskog tijela. To
bićo živi unokoD astrnlnom oblakU i taj jo oblak tijolo duha naroda.
To su biĆa koja uprrvljaju oblikovanjem eterskoG oko čOVjekR, i tako
čovjok nije više Gospodar S~]OG scbo.

Sada dolazinQQ]:Jično
------_ .. _.- ---
važan ča~koji
--_ .. ----------_._--.--- --_.. jo isto tako vnžan, . --­
kao i čas iZD. smrti, ._~~_ čOVjc..~_BVOj ct:i~li.J2,::oŠli život_",idi kao
p"' sliku sjećanjn. Kada
• __ n_" čovjok
_~ "".~ .. stupi u svojo otorsko tijolo dok još
~ • _

neon fizičkOG - to jo saDo kratki momonat, nli od najvećo važnosti

~

:k;da duša kojn---;o _§'J:l.~_it-'; k llOv-;:;-l-;--;;;đ~_;:;jU;vral pred sobon svoj

"""--- ­
budući život. Nikako no vidi poj0cl.inosti. To je SaBO prq;lcd svoga
~ - - - - - - - - --~- - --- - -~-._ .. _-_.... _---­
 36

onoga što Ga u slijedećem životu čaka. Tadn čovjek može sebi roći
... _------_._-----~_.~_._-- ~------------ ----
ali poslije in!i:c'-=-J~nc~.jo_D_',:_to- znboravlja - ela ir.la prod sob~n_sretan
ili nasretan život. Do S č'. d ć'. sc pci< čovjeku koji jo u prijo.šnje;l ži- •

vatu
- - - - - - -
došo.o~l;;- to šk:Zh i~kust:wn,~)a- &~..§nQIJ~cl~~-;i[\~ i -;;:~-~bbi
- ._-... - •• ' - o • • ... _
htio
ući u fizičko tijolo. Uslijed tOGa možo so dOGoditi da ne uđe sasvim
~ svojo i1ziČk;--tijolo i c'-o. t~~-~~-d~-~~nd~-;~t~unoG spe:j;-;;;jr,-između
_ _- - - - - - - - ---_., ,. ~_ .. _~_ _ ._.~ --.-0_ 0-,-.--. '. --'--. ------ . __ ._-'- -,­

po j o d~J."l:i,!l.- ti ji-l<-'•. TO-jj~ - d_.i()!-.tl j_"---- t 11k.CJ.L.....dr-t_ i<Y<'l.vJo17j()k pos!n.i().~_diolt

u ~0:i-.v() t_u-,__ T_o 'li j e u vi j ol'_I'@logom i.d:tQt.i=. __Q.l:i.vrlg_ č Ol;Lt.9..
Duš.o so to.ko roći opiro da so inkarnira fizički. Tci<av čovjek no
- - - - -- _ _ o --_.. --~--,- .-- ' - __ •

moža svoj "ou'.k dobro upotrobljo.vo.ti, jor nijo dobro usađon. Sano
_ . - ----- - • __._----------- o_oo_o.

~'? _s':.čovj?k2:9.~li __ na isprw['.l1 a,ačin...._'p(ltp1!n()u 13v~j5'J.i~ičJ<:_o~rudO,

nožo Ga on pravilno upotroblj,wnti. Etorsko tijolo ino.čo slabo pre­
..,.. -- .. - .-_._-------_.---- ---.-. '.-- -_.---- . -- -- .. _.....----_.,-­
-------
--~ _----~--

lazi Grć'Jlice fizičkOG, ~.li so kod :l,c:jioi<<l__ D9_Ž.O Y.i.cljQti, kMo_ često

----_.--_ ..-- --_ .. - .-- ----_ •.- _._­

cijoli-dijelovi otorskog tijoln, kao )lellli otorski odsjov"yjetla,
_ ~ • - - , _ . - .~. _ _ '0 _ _ ~__ _ _ ---~ - -. - .~-- - - - ­

stršo daloko iznad gl etve • OVdjo i!:l=~.Đj cl o ,,"štoš-te jC-Ye--ži­

----- ---_._-- ------- --- ._---­
-vatu_--_neobjašnjivo,
.. .. - .. -
postajo
'_. -
ja13!lQ.-J!illl0.61Lduhovn9......:.:;:;ru:m.QJ'.ti.
- -----
~ --._._---­

.,

 37

5. ZAJEDNIČKI ŽIVOT LJUDI

IZMEĐU SMRTI I NOVOG ROĐENJA.

URONJAVANJE U FIZIČKI SVIJET

8.G".'~~ .. ,.",'1.0'

U našom pronntranju dospjoli sno do tačko, kad so čovjok,

stupajući iz duhovnih oblasti, osjeća kao obavijon otorskin tijeIon
i tino ima časoviti pregled na cijoli život koji ga čoka. Vidjeli
smo kakvo abnornalnosti, i kakva stanja, taj dožiVljaj nože izazvati
kod čovjoka. Prije nego pođemo do.lje, ;htjcli bismo odgovoriti na
!;lC
pitanjo, kojo bi so noglo učiniti mnoGo važnio, kad upravi svoj
pogled prema dovo.hanu. Pitanje: Kako jo to s" znjochičkin životom
*~jUdi iZI:10đusnrU i novac rOđenja? -= Mora n"J'11 bi ti j"sno, .da sano -no- .~
tt
ovdjo na ZornIji, nOGo i u višin sVjotovina, ljUdi živo i saobraćaju
nođu sobon. K:lO sto <lJclet lJUdi SlZU do duhovnOG SVijeta, tako sižu
i svi odnOs1. "lođu ljUdina, sve veze nođu njinlC\, kojo su so splole
**
'KpvcljO dolo, sižu ,-:oore u područje duhovnOG svijete.• Obj"snino sobi ;%"

tu okolnost net konkretno::l pri'cljeru. Uzmino odnos izneđu ncejke i dje­

teta. Može ne.D se n":.ljct:1Uti ovo ;lit"nje: Postoji li nođu njit1ce kakav

odnos, koji traje i dalje? - Da, takav odnos postoji. Mnogo intim­
niji, mnoGo čvrčći od bilo kOG drugaGo odnosa, koji nastaju oVdjc
na Zcnlji. Materinska ljubav inn najprije aninetIni karakter, once je
".
kao neki priro đoni instinkt. Kced dijeto dorAste, taj sc odnos pro­
njeni u noraIni, etički i duhovni. Nauče l i tinti i.~liJet~._~ajr:dr:.:i:~ki
misliti, ako oni i~aju zajedničke 0sjoćceje, onda prirodni instinkt
~ --------'--~-_
.. _-- ~--- .---_._---"------­

--

-
stupa svo Više u pozadinu. On je dao satlo priliku, da bi se lijepa
-~------~------------.----_.--...- .. __ ._---_._-----_.~-_.-- - ----.­
vezn [.10Gla stvoriti. Što so tu razvija kao uzajar:mo razunijevanje,
-------- .. _- ._--" . -­

žarka ljubl1.v, sve so to nastcevlja u oblnstima duhovnih svetova, pa

-- - ~"--"-'---'~ ---~._--

 38

DQpnčo, dovQhnl1 dobiv.-. st"'lovitu strukturu uslijod sklo'10sti, kojo

su so ovdje na Zemlji stvorilo,

Uznir.10 joe'"" dru[:i pri"ljor: Stvnrr\ju sc prijr.toljs!.'!i',

c}E~g~rs~ya,.J~oj~~:U
niklo. iz ctušcvno!~ sroc~~t~,~~~,~. so~~~~tav~jC'.~
svo do dovnh"nn,
"""-- A iz tOG" SO rnzvij"ju zn budući život socijnlno
, -_o _
povozanosti, Tnko rne:ino; stv"rajući ovdje dušcv'1e vozo, nr, liku
Raji dobiv~. dovnh~visno
----- tnko ~Qdili~ kicd,,--~no-:;oziv;ii SPOllO
- _.._ - - - - - - - - - - - - - - .­
ljubavi od čovjek:; čovjeku, Tine S110 stvorili nešto, što nijo znn,..
čedno SDriO Ze'. ZGJ:llju, nego 8tv~rp. i POVCZC:.~10st li d0V:1.hnnu. Moelo bi
so roći: što OVdje llQStO.jc IjubQvlju, prij"toljstvon, srdačnim nođu­

sob!1in sporF\zunijovo.njen, to jo teneljno knnonjo, loje grndi hranovo

Goro li oble.sti c1uhovl'loGa. To nora kod liuc1i~Q.ji---S.u proŽe-tj tQU

i~vjosnošću iz['.zv~ti uzvi,š\";l1~ čuvstVQ~[t(1 Zl1.~,jU, ~la stVt'.rnjući

**o~jc duševno voze, stvRrQiu i tOYJclijQdnon _~nQj,1 !lC1.stco..ip..niu.

Uzmino, n . , prinjor, da bi n,,, bilo kojoj; fiZičkoj pla:10ti

bil". tnkva bić", koja uzajanpo no bi bil.Cl sinpntična, lwjo. bi nOGla
UZttj.:>xJno stvr'.rć'.ti 1'1[\10 vez? ljubnvi. T,~ bi bić;':. in::.l-:-, ubogi život II
dcv:\hnnu. BO[jr..to rnščlnnjQni~ s':ldržnjni dvvr~.h[;',D., it18. sano t [lJ:: VD. pl'1­

*"*

j(
llCtnrnn

čO~jCkU' ~~
područj,:t,

v jo ~o~
Cdj0 sc: Sp;.lj.::-,ju tr.-..kVQ voze ljubr'.vi

[';oro u
čovjclc.:".

.dovah"':l~L_~O i;~_O_b_i~'-'L~~S~i. viel ~e

n~0-~':'~n-t~,tnJ--:L!:',,---pr~r::2.~~u~n}~s~c:.C~~ r~z_v~~[\, v:s~_J..IJ.. :1[\'1;)0
prema

**
ic j~snu sVijo-,,_~svojOj vozi SQ bić.~!l(1,
~lji,
k()j2~1l_ c.s~o.lr\ovcl.i'!.-B.?
Inar:lO d"-p~..':-fl!:?-c::s-tc.~'-ko~il1~~~ v~~O~_O~!ilO __ .?.CJ.'l.:ćdi, kada
!nljono nnšin prol:li:"lUlin2 l~isli ljub;,vi, 3.1i ni~~~_~~ oGoistička
....,L..*l~;i,->-.-Jor tine oj~čnV01ilO zr'.visnost _od njih.
Zo-=

A Z<'.bludn je nko ilislito (1,01 je stGnjo čovjokovo sVjesti u

c.cvĐ.hn.nu 1:1D.r;lovi to i t ['.t1no • To nijo tv.ko. MOri1DO n::o..glc.si ti, do. so
stanje sVjosti, do kojoG jo čovjek došao, ne nožo izgubiti, inko
pri stanOVi tin prijelnzi:la nastaje stanovi to zc.tnnnjC1:jc, tdw do.
čovjok u dovah,..nu uistii1u inn jr'.snu svj ost IJO,10ĆU svojih c1uhev!lih
čUln ° svonu, što so zbivn u PO(~učju Zomlje, Okultizan poknzujo da
"'i
čovjok živeći u duho~10~, posvomo. proživljnvr' svo, što so ovdjZ- na
---------------~~---..:.~------=--­
Zonlji odiGrnvQ •
- .. ------
.L----_ - - -'-'---

trClIIlo, cubi
život li
Tnko vidino, (b život u dovahn:1U, nkc Ga istinski prona­
svn.ki r<,.zlc~~,':'!. zn u:znoEliravH 1jo. T2.ko d::. č ovjok ElOŽO, ako
1

c1cv:thanu no ~ro!:19.trn. sn svojeG cgoistič~l.O[j ZCr1c.ljskoG stano­

•
Višta, ipnk da osjoćc>. k,Clo noiznjcr'1o blo.ŽU'lStVO i bez obzir,,- na to,
 39

du oslobađanja od fizičkoC tijela od nižih članovu u koje je čovjek

uklopljon - pruže noiznjerne blaženstvo. Stvaru jedno blužonstvo.

•
Već ta što su te oerade pale, što čovjek nije sputan tin
činjoniea,

ograde~a. TRko postaje devahan razdobljen, • slobodnoc izživljava­

nja u svim pravcima, tRka bOGatog i tako slobodnog, kRko to čevjek

na Zer'llji nikad nije mOGao upozrn.ti.
Vidjeli SllO d!1 čovjek pri SVOi,] silasku k novom rođenju,
dobivn ovoj svog novog eterskog tijela od duhovnih bića, koja su po
svojem raneu slične duhovina naroda. To etersko tijelo nije čovjeku

posvo prilagođono, ali još nanjo je prilagođeno ono, što dobiva kae
svoj fizički ovoj. Objasnit ćeMo sada u grubim crtama učlanjenje
čovjoka u fizički svijot. MnOGO toga ne može se sponenuti u jav­
noj diskusiji,
Znwno da so čovjek svojstvima koja ima, obavija astralnim
tijelom. To čto je u ton astralnom tijelu, to uzrokuje privlačnost

stanovitim bićina na Zenlji. Eterskiu tijelo!] je'privučen narodu i

----
~obitClji u širen smislu, u koji se iznova rada. Na nac~n, kako jo
;azvio svoje astralno tiJolo, privučen jo najci. Supst~ncija i ~sen-
'--_.. - --.- ._.'--- .--­
cija, ·člnnn estralnoe tijela voe'i ga f.1ajei. "Ja" vuče novog čovjeka
........ - • o" _

ocu. liJa". bilo jo tu u prQCbvYlo doba, kad jo duša prvi put sišla
--
•
iz krila božanstvn u
.J __ • _ • .'

-ln.Kč:"..rnaclJc.
II '.
tijelo. To "jeli so razvijnlo kroz mnoge
fizičko
v
,

ka, r. kp.kvo 'Đ da'le.s ono uzrokuje naročito svojstvo privlačnosti

-------------
"vet" Jccno[; covjoke. razlikuje so od IIjn U drUGog čovjo-
oo T

-"-----------------,.,---­

-
ocu. Etorsko tijelo vodi novoG čovjoka naroe.u"i 'o'bitclir;-Astralno
- ...- ----­ --~----_._

tijelo nagoni sn no.jci, n njeGovo jastvo ocu. Prema tome, cijela ta

~ . - - .._--~--

-
tvore vin" teži llOVOU utelovlje:1ju.
Može SO dOGoditi, da jo astral:lO tijelo sklono natorinskom
djelu, a cc", "ja" neće oel110snon ocu. U tom slučaju nastaVlja se luta­
~~nje dok ~e ne nađo odgovo.rajući par roditelja.
U snc1ašnjen rc.zvojnon ciklusu predstavlja "jali elemenat
volje, osjećajl,ih iapulsa. U astralnom tijelu nalaze se svojstva
fantaZije, aišljo"ja. Drugo ća. kako so veli, naslijediti od majko,
a prve od oen.. Tako vidimo dn indiillidu'.'.lnost, koja hoće da se utje­
lovi, traži svojim nesvjesnim silama pnr roditeljo., koji mu inaju

•
drti fizičko tijelo •
Činjenica koje sno opisali, odisravRju sC tako,
jolo zbivnnje u svojoj biti gotovo od prilikr do trećeg
d~ jo ci­
tjedna posli­
 40

*2-__jo znčeća. Taj čovjek koji sc snsto;ji iz "ia:.', iz r.strnlnor;. tijela

•
~~~-=-torskOC tijela, nD.l[;'.zis~.oc.uŠ() od mOr.1u~t[t začeća II blizini ~
I;Iajke, kojI:', u sebi il'l[\ opleđe;li ljudski zanetr,!,_,__ ",li on djeluje

*~izvnY\n. b to doba, od prilike u treće!" tjednu, astr(dne i oto~o

:ijelo so hvata za ljudski Zn'1ctak i POČi'ljC ch surađuje na čovjeku.
Svo dovde razvija se fizičko ljudsko tijelo bez utjocaja astrnlnog
i otorskog. Od tog doba djeluje nr. razvoj djeteta i izgrnđuju sa~i

dalj:'.ji rast ljUdskog zane tka. Vi diDO , dnkle, što so tiče fizičkoe

tijela, dn tu još u vjećoj l'ljeri vrijedi oao što je rečeno o etcr­

skon tijelu, tj. do. ovdje dolr>zi još tože do usldađel1ja. Ta važna

činjenica osvetljavn vam mnogo toga, što se u svijotu odiGrnva.

Dovdje sno priknzali običnog čovjek", snc;",šnjosti u 3'.jogo­

vom nornaln0l1 rr.zvoju. To ne vrijccli posve za 0:10 go. čovjeka koji je

~ ~e
svoj okultni razvoj zn]:očoo II joc1Eoj oel prijC1,šnjih inkarnacija. Što

pečinje
je čevjek

san dn
dospio, tin
obrnđu<jo svoje
će prlJe nc-stupiti
fizičko
čr,s,

tijelo, knk::. bi ba tine oslJO­

kad čovjek --­
-
S:::0~b~i~0~z=a~'_r~J~i:s:i~j~U~,~k:o~jU~~n:o~r~0~.~i~s~P~U~l~ll~·~t=i~~n~a~z~e~u~l~J~·l~·~._Što
~[';n dn zahvati svoj fizički Z(lce.tnk, to će
knsnije goJ~zj do
kasnije postati gosp05ar
Ilad svoj,:i=m=-f=l~'z::J.:::·::č::ck=i",rl,--t,~i~J~'e~1~Q~D0od visoka raZVi_jc:~~_h~i~lcliv~~nosti,
koje
l" su vođe cluhovnoG dijela našeg sVijotn,!.o.
,---" s]1'::.~anje sa fizičkim
~runctkom p~đQ u isto vrijeDe sa
cloGndG bez njihovop, sudjclov~nja. Te-o~obe
z8Čećom. Z2 to sc osobe
prGte
---_._-"
svojo
no
tijo­
ništ~

fizičko

'** lo do srlrti i . počinju izgradiv!lti novo fizičko tijelo kada jo za to

-~:;--:::-:-:;-:::=;:=------
S.at prvi podstrek"

Tvnri kojo
------------ .----- ~".

sačinjnvnju fizičko tijelo, noprestano se

nijonjaju. Približno za tih 7 Godina obnovi so sVaka čestica. Tvar
sc izmijenjujo, ali oblik ostaje. Izmedu rođanja i snrti more~o tvar
uvjok iznova radnti. Tvar jo promjenljiva. To što sno razvili
--...... _------.-------­ izmeđn

~':)-'is~mr~h~·
....-,o",s".t·Qjs_Jlpsli.je snrti,_tn ostaje El,:,~,:~a~o. i stvara
novi orcanizD.i1.
------~-~---

Ono što čovjek čini nosvjesno, (lC' rođonja do smrti, to

- - - - - • ~ -o __ . _ _ ' _ _ . . _.. __ ~ _,_o, - •.- - - - - - - - - - - - ­

posY..oćeni čini
--- SVjesno DC. surl;:i: do novog roa:;::'1j::>: -on svjesno
-------,._._------~----.
stvara
-_.- .- ------­
"------_.- '.- ----

[Lovo fizičko
-----
tijelo. Rodenje jo za njegJ>=<:L_J:D..cl;i,1<p.l!1n
---- dog"đaj. On

l;lijenjn
1:*0 Jr,,]

~;"1"~':cijo,
jO(blOl~ ali tomoljito tvari fizičkog

ik" sl ičnos..!'~k.:l takvih inđlividue,lnosti od inkarnacije do

elak j{O~_!.HJ.Ejo rnzvij0nih individualnosti namet nikakvo

--
tijolo.. Otuda dolazi

-------------.
•
sličnosti tijela njihovih razM.ih inkarnp"cija. š t o ~više
_._---~._--_._.---_. ----­
 41

razviju, tim slič~ijo su dvije inkarnaciju, koje slijo~o jedna za

•
drugom. To SO ;10ŽO jesno prane-trati vidovitii] Glcdnnjen. Inp.. jcdnn
posobmo izraz z[\ taj odnos, u koji čovjek dolazi na višom stupnju
razvoja. Veli so, da sc on uopće ne rađa udrucom tijolu, k,-o što
**
se ne kaže ni o običnom čovjeku, da svakih 7 Godina dobiva novo ~
tijelo. Govori se o Dajstaru da je rođen u istom tijelu. - Veli se ~
da se njine služi stotinQ~Ja rodina, pa i tisuću Godina, kao što je :t"
zaista tako kod velike većine vodećih individualnosti. Iznimku čine ~
neki majstori, koji imaju sasvin posebnu misiju. Kod tih ostaje ~
fizičko tijelo sačuvano, tako' da smrt za njih uopće ne nastupa.

To su majstori koji se Lw.ju brinuti za prelaz iz jedne rase u **

~

drUGU.
Osvrnino se dalje na dva pitanja. Prvo je pitanje: kako
dUGO traje boravak u druGim sVjetovirw.? A drugo se pi tanje odnosi
*
na spol redoslijeda inkarnacija.

*
~ ~kultna istraživanja otkrivaju da se čovjek vraća na Ze-
mlju u vremenu od 1000 do 1300 Godina. Snisao toca leži u tone, da
)rčOVjek nađe lice Zemlje promijenjeno toliko, da n~ se pruži nOGuć~
*;r
~

-nost da doživi ~ove činjenice. Ono što se mijenja na našoj Zemlji, ~

*"
•

io je u uskoj povezanosti sa stanovitin ~.~telaci51'\na zvijezda.

To je veona važna činjenica. Početkom proljeća izlazi Sunce u odre­
đenon znaku zodijccka. 800l ,-;0 dinI'. prije Krista izašlo je Sunce po
prVi put u sazviježđu ovna, još prije u sazvežđu bika, Sunce treba
oko 2160 codina da prođe jednin sazviježđen. Vrijene , u kojem Sunce *
~

prođe svih 12 sazviježđa zodijaka, zovemo u okultizmu svjetskon GO- ~

dinoD. (Platonova Godina - 25920 G.).

Stari su narodi uvijek duboko osjećali to što je bilo u
*
vezi Sa prolaženjen Sunca kroz zodijak. To je prožil1alo njihove
duše, i oni su to osjećali s odanom relicioznošču: Sunce se diže u
proljeće, priroda se obnavlja, ona je zimi počivala, božanstvena
zraka proljetnOG Sunca budi je iz dubokoG sna. - Ta mlada proljetna
sila sjedinjuje se sa sazviježđen, iz koca je Sunce svijetlilo, i
rekli su: to je ono sazvijeŽđe, koje naD uvijek šalje Sunce, koje

je dobilo nove sile, nove stvaralačke, božanske sile. Tako se ljudi­

na pre 2000 Godina pokazalo jaGnje kao dobročinitelj čovječanstva.
Sve su priče o jacnjetu nikle u to doba. Božanski pojmovi se spajaju
s tin simbolom. SWl Spasitelj, Isus Krist, prikazan je u prvin sto­
 42

lječima siDbolo~' križa, pod kojim se bilo janje. Tek u VI stoljeću

počeo se Spasitelj prikazivati kako visi na križu. Poznata je priča ~

o Jasonu, koji je doneo zlatno runo. Ona ina također svoja porije­
klo u toj činjenici.

Prije [odine 800 prije Krista, izlazi Sunce u sazvi­

ježđu bik;", i tu se u EGiptu susrećeno s poštivanje", bik~. Apisa, a
u Perziji bika Mitre. Još prije, izlazi Sunce u sazviježđU bliza­
nAca. U indijski" i cernemskin ni tina vidino , kako se zaist.') ukazuje
ne:. jedo..n ~ar blizanaen.: dva jarce", nEI. koji;'l2. ješe bOG Donar. To su
posljednji ostaci tOGa shvatanja. Konačno dolazimo natrn,·; do doba
rclcn, koje se već približavE'. davnon ,atlt',ntskor~ potopu. Starr:.
kul turn je prop,l1a, a nov" je nast"l",. To označujeno stanovitin
znckom
okultninvrtlocli. koji je ujedno sinbol reka, i koji se nože naći
u sv8kon kalendaru. 653

Narodi su inali uvijek jasnu svija st o tone, što se docađa

i na nebu, paralelno s prOiJjenana na ZecJlji. Kad Sunce prođe stllno­

K.-\·"<
",­ vitim sazviježđen zodijaka, pronijenila je Zenljn svoje lice tako,
cbc da je Z1\. čovijekn vrijedno stupiti u novi Život. Znto zavisi vrijene
reinkarnacije od kretanja proletno!.: izlaza Sunca. Približno vrijeme,
*t~~J3UI1.9U potrebno d~ prođe skmovitin s"z:,~~~em zodij11.ka, *
*
~ to je vrijeme, u kojem se čovjek dv" lJUt,e. inkc.rnira. Jedanput kao
Mo'~,-,*m~škarac, druci put kao žena. DožiVljaji koje čovjek Doze doživjeti
*.:: **
!'luškom i ženskaD ti j e2:::.. sasvi,., su drUGačiji za duhovni život. Taka
tf!p~'lP-*~ kod isto" iZGleda ZeDlje čovek ink'lrnira jedanput kao Duškarac a
~)r~Gi put kao žena. To doba lzmeđu dvije inkarnaclje približno je
*

~
~~~*.J:900-1300 go dina. ,~~. NI)i. {DOO SVA~, {OSO foli \fltv~ (Č1I/ilI)!'i"
Time odGovarNJo i na pitanje o polu, koji se redovito iz­
njenjuje, ali to se pravilo često i prekida, teko da kntkada 3-5
inkarnacija (ali nikadn više od 7 inkarn~cija) u iston polu slijedi
jedna iza druce. U ,suprotnosti je sa svim okul tni:J iskustvima, ako
se kaže, de. je li pravilu, sed21 . inkarnacija istOG pola.
\
Prije nego što ćei·lO proučavati k~rnu ;:Jajedinar; čovjek::c,

'·lOra:10 uzeti u obzir stanovi tu osnovnu činjenicu. Postoji zajedničk::c

ko.rna, takva, koja. ne pOGa"", sa"lO pojedino:' čovjek"" iako se izrav- •

n"VQ u toku njer,ovih dr.ljnjih ink".rne.cija. Navedi:lO z" to konkre­
tan prinjer.
Kad su u srednjel·' vijeku počeli iz Azije Huni navaljivati
k)fl ",'\"" ,J'..v.)["" ''-i'1~) t-\:,-,_,-, 'jP ""-';>.... "-' {,P\.(-i"'~"'l .{(.,~G 1.-~I/!,t J}~I~'I""'A,:' . ~
*'
~ ~tfc.\'-' . . . . t.-
~
14""\-1"'"",:.
1"),, j'jl",\
\j.:", ;:<.1.... ':
~r,\
\~,~ ~\~H--l ,."
v.. \.. : ~C ~". (r~O -t,;bN,)\ tt,,! 1\,\-> \~'H, ~~ UA-:"~"i. \
:t,t-ll\ .... \ ~\\Jl;'O' .>1\1" <.\..f.,-~ 'it'} 1.; -O~I,..!t.- rL \.L\)-<" t.·l ",I) r
'\~. t,Ci>I~\ fl':,~'l \.o.\.\'t"iP. ')lV10
t
sn,'!. ~tbt;"\~l,t
 43

::t na evropske zer.11je, i iZ1"\zi vati uzneniravajuće ratove, onda j e ta

•
't* jrčinjenica iMala i duhovno značenje. Huni su bili poslednji ostatak

trdaVnih atlantskih naroda. Oni su u dubokoj dekadenciji, koja se oči­

tUje ustanovitin procesina raspadanja njihovog astralno[, i eter­
skoe: tijela. Te tvari našle su veona pogodno tlo u strahU i užasu
jrkOji su prouzrokovali u svio narodina. Strava i užas ucijepile su
. u astralna tijela razorne tvari koje su se prenosile kod kasnijih
~generaCij1"\ na fizička tijela. Koža je upila takve astraIne elenente,
it a kao posljedica toga pojavila se guba, poznata bolest srednjeg
~Vijeka. Fizički liječnik bi, naravno, naveo fizičke uzroke za tu
~ bol~st. Neću pobijnti što kaže liječnik, ali njegovo je lOGičko
*" zaključivanje ovakvo: Netko u tučnjavi rani drugoga nožeo, jer je
"gajio protiv njeca davnu naneru osvete. Jedan će čovjek reći da je
~ozlijeda nastala uslijed osvete, a drugi - uslijed noža. - Obojica
t inaju pravo. Nož je bio poslednji fizički uzrok, ali iza toga je
~duhovni uzrok. Tko traži duhovne uzroke, priznati će uvijek i fizi­
~k& uzroke. VidiDO kako historijski događaji djeluju značajno na
'}čitave generacije i učino, kako je nOGuće Zahvatiti, u snislu popra­
;rvljanja, duboko sve do Zdravstvenih prilika, i to za dugo vrijene.

*
• *
~

tt
1:0s1jednjih stoljeća se neđu evropskin stanovništvom,
uslijed teh~ičkoE napretka rl'.zvio tvornički proletariJat, a s njin
s.:....~: s_tvorila i_nei~njerna_kl~sllč'\ ~ržnja. Sjedište te mržnje je u
*"*
~

~r_a~n()r~_~~~:U_~J}U~i, i ollln prouzrokuje plu~nu tuberkulozu.

**' ~:r=otešk_ir~I~.r:'~l,_g~~'="'t~~ti
1\ ~nanj(; je, rezult:_~~~~~_~...~st:,:z_~v~~,~a. I'oJed1.mana, koji trpe
uslijed t~_~kupne knrne ,_često ne mozeno uopce ponoči.---eesro
To
'*
lt

kako pojedinac trpi, a nisrlO u stanju~

*t
l\- d":..r:u ponogne::lO, a__ ni~i_..?=:UŽ:l:lO neke utjehe, jer nora da se !živi
~ur:nfl~~~~~:._~~no tine što po~oljšano opću karr,m, noženo pO::lOči i ;:t­
* ~je~_incu.~~_:,=,-~j=~lo_n~jati da uzdigneno pojedinačno egoistično
,,~,,_ neg~~_~~no_~j=~~vati tako, da poslužino cijelol" čovječanstvu.)\
Daljnji prinjer koji siže izravno do dnnašnjih prilika,
*- .
*'
je ovo: okultno pronntranje je pokazalo, da se neđu astralnim bi­
ćima, koja su u rusko-japanskon ratull) učestvovala upojedinin
bitkama, bili (na strani Japanaca) pomrli Rusi, koji su se tako

• borili protiv svog vlastitog naroda. To potječe odatle, što su u

posljednje vrijeme ruskog narodnog razvoja mnogi plemeniti idealisti
poginuli u tamnicama i na stratištu. Bili su to ljudi uzvišenih ide­
ala, ali ipak ne tako razvijeni, da bi mogli oprnštati. Išli su u
 44

snrt s jClkon r:lržnjoLl n:l one, koji su prouzročili njihovu snrt. To

se noralo iživjeti Za vrijene njihovoG bor~.vl<2 u ka:'laloki, jer se
tMvi osjećaji os:vete jedino
oni, sn :lstrt\lnoG pInna, napunjali duše
i
t,,:JO iživlj:lvC'.ju. Iz". svoje sorti su
ratujućih

08veton protiv nr2rod:!., kOlje su prije sL1rti i sa:-li pripadali. Da

Japanaca 101ržnjon •
su oni bili već u devahD..nu, rekli bi sebi: i>ro.. štrtLlO svojin neprija­
teljina! jer u devahanu bi 'bili spoznali kcl~o se nržnja i osveta
približava k nji:,\a spolja lt:1o obIM, kcl~o su Grozni i nedostojni za
njih takvi osjećaji. Tnko nar' pokazuju okultno istraži vp,nje, kako
čitavi n:lrodi stoje pod utjecajen svojih predaYa.

i ideale, jer
Idealna strenljenjCl novog vrenena ne nogu
hoće djelovat-i---;;;~ fizičkin syed:o,tvina,
postići

na
svoje
fizičkon

**" planu. TMvo je na prinjer Društvo Z:l

fizičkin sredstvirw dovesti do ;
i na astralni plnn, noči čeno
očuvanje nir:l, koje
nir,,;-:-rstonJ;:-~d n;.učLlO
spoznati
hoče

djelovati
k~j";-'S'~-'~~~'d;tv,,-"-isp~;;~­
sano

*~~ ćeno noči tako djelovati, dn čovjek k,:ld se'ponovno rOdi- nn

*
t
­
svijet, nE'.đe sVijet taknv_L.<l."e....C10Ž,o__1.!..J1jenu ..I'..c",([i,ti,_"-,,'1,,u§-J:li.eJ19I.;'_'
J'Pk.n,. PIU 0-'" ~~ ,
"'.• , /~to, lfi' , ~C"

 45

• 6. !O}I:!<QN SUDBINE

Dan~s prelazino na doživljaje čovjeka u našeo fizičkom

sVijetu, ukoliko su oni određeni prijašnjim životon. Mormno naine

naglasiti, da tok života nije smuo određen priješnjin inkarnacijaoa
nego, nakar inalin dijelon, isadašnjin životon. Taj zakon sa kojin
se ovde susrećeno, tj. kako su uzajamno vezane prošlost, sadašnjost
i bUdućnost čovjeka, to se u duhovnoznanstvenoj literaturi naziva
zakonon karDe. To je pravi zakon ljudske sudbine. U svakOD pojedi­
non životu Opažm10 Sano posebni slučaj velikoG kosničkog zakona, jer
ono što nazivano zruwno::.t karne, to je sano općeniti kosnički zakon.
NjeGova vrijednost u pojedinon životu saLto je specijalni slučaj.
Ako uopće razjasnino povezanost nekih prethodnih prilika i njihovih
posljedica, tine sno već ni slili u snislu toc;a zakona. Zato ću raZ­
jasniti vrijednost tog zakona u kosnosu pojedinačno i specijalno, u
pojedinon životu.
In8J:10 li pred sobon dvije posude s vodoJ~ i željeznu kuglu
koja je užaren" i stavino je u jednu od posuda, učičtl;lt će voda i
ugrijati se. UZLW"lO li kuglu iz vode i stavino je u drUGU posudu,
vode" više neće .šištati, a neće se ni UGrijati. Kad bisno bili odoah
netnuli kuClu u drUGU posudu, bilo bi se dOGOdilo ono, što se je
dogodilo u prvoj posudi: voda bi bila zašištala i UGrijala bi se,
a kugla bi se ohladila. OVN<O se to ne nože izvesti da voda zašišti,
jer kUGla više nije už"rena. Ohladila se je već u prvoj posudi. Uči­

nak što Ga je kugla izvel:l u prvoj posudi, uvjetuje njeno držanje u

drugoj posudi. Tru{o UVijek u fizičko n životu ovise ne đusobno uzrok
i posljedica. O ton šta se prije dOf,odilo s nekon stvari, zavisi
kaka će se ta stvar poslije vladati.
Kćw drugi prinjer navodino Životinje, kojina je zakržljao
vidni orcan, jer su se odselile u ta"me špilje. Kod tih Životinja
tV1:'.ri, koje SU prije hranile oči, upućene su drugi" dijelovina tije­

• la, jer ih oko više ne treba, budući da više ne treba Gledati. Tine
su
što su se prije uselile u tanu, te si životinje S&:1e sebi odredile
Il:akvi će biti ,\jihO.Viorcani. Njihova je sudbina u budućin Genera­
 46

c~Jana bil, odredenO' onin, što su preci tih bić'" u l)rošlosti izvr­
šili. Tine su pripravljali sebi

određuje budućnost svojon

buduću

prošJošću, i
sudbinu.

Tako se to docađa neprestano i U ljudskon životu. Čovjek

budući da u svojen najunu­
•
tarnjije,:! biću nije oneden jedno', ink.o.rnacijo,-" ne(;o prol<1zi kroz
nnoGe inkarnacije, trebe. z;c dos""aje, koji Ga snalaze unekon odre­
đeno::l životu, uzroke tražiti unekon :rređašnjer1 životu.

Bavi ti ćeno se sadn ti,1 lancen uzrok" i posljedica koji se

~ože shvatiti, kad uzneno u obzir posljedicu čovjekovih čina, osje­
ćanja i nisli. U običnon životu se često veli: "Zn nisli nenv. cari­
ne". - To znači, d" nogu nisliti štoGod hošu, to nikoGa ne sneta u
vanjskoll sVijetu. Tm inate važnu točku, na kojoj se onaj koji je
doista zahvaćen duhovni;:, i3pulson, razlikuje od čovjeka koji :"isli
naterijalistički.

Haterijalista nisli dC'. će čovjeku zadati boJ nko na nieGa

~ ~Ci knlen. Naprotiv, S,.lntra, d';'LbližnjeGa ne boli nisao n2.punjena
~ ~ržnjon, koju Gaji prena bližnjen. Onaj koji pozna zC'.ista SVijet,
X zna da nisao pun8. nržnje nnogo jače djeluje, ne 0 0 ude,rac kR.:lenoU.
i ~ve ono što čovjek misli i osjeća, in.:', svoje djelove.nje u astralnon
~ sVijetu. To vidoviti nože vrlo točno pr~titi,do u pojedinosti. -nJe­

**
k:ovanje !lisIi , koje su pune ljul:evi, kojn se
~vjeku, S ('.S Vi'"l druf:nčije
kreće preLJa
djeluje ne:;o lisno koja je napunjena nrž­
~jon. Ako [c('.jii10 :::isao l,unu ljUbavi, vidoviti će vidjeti kdm...§ft
bližnjel~

lt _stv.:'.rn jo dn.:'. SVijetla forr1r., k2,0 čašica eVijetu, koja okružuje

)f čovjeka. Misao puna ljubavi, djeluje na atorsko i nstrulno tij~lO
_~=~~~=~~~-=::č::.:..:..::~~:::..~~:.-:==-:-_..:..:c=:.:--:-:~~:.;.:=-,:--=--,,-:

*~ ~alno
~ druGo~ čovjeka i tine nešto doprinosi njecovon oŽivljnvanju i bln­
~stvu. Tone naprot~v,
tijelO kao strijela
;J18aO ·June 11ržnje
kOj~ ranjavo.
~eb"da se u etersko i ~s­
--------­

t* ...L..

,,'**t ;:stralnon
U ton području nOGu se učini ti vrlo hocata opažanja.
~jetu je vrlo velika rezlika daJ?:
je istini ta ili lažne,. Misno se odnosi nn nek,: __st~=,r__~_ istinita je
U
_iZC;~~'lran-~-;t,;;ao koj;1
tine sto se poklnp<:\ s<:\ to:·, stvarnošću. NeCdj~~~ npr. docodi nešto
jr+r od toge nastnje djelovanje sve do viših svjetova. Netko će pripo­
**
tt
i
vjedati tRj docadrtj istinito, tE'dn sja od pripovedačn jedna nstralna
tvorevina kojn će se sjedini ti s onou tvorevinon koja doVozi od sW-JOC
*'t: događaja i obje će se osnažiti. Ti oblici koji se uzajr,nno poja­
+: 1r., čavaju, olužc tone, da naš duhovni SVijet učine bocetijin i opsež­
--
 47

*:tj'* nijin, kakav n<:1!1 treba, ako čovječanstvo hoće nai)redovati. Ali ako

• t* događaj pripovjed;:uw tako, da sc ne poklapa sa dOGo.đajen, ako je to

lznišljena laž, onda se :·lisaoni oblik pripovjedača sastaje sa obli­
*tkon koji iZlazi iz zbiljskoc dognđ:::ja. O_ba se sukobljuju i djeluju
~* jedan na druGi uništavajući. Takvo eks)lozivno razaranje kao po­
t;tsljed;~Ži, djeluje na tolo kao čir, koji uništava or0aniz~M.
tXTako laži usnrćuju astro.lne tvorevine, koje su nastale i nora jU
tk~nstati i tako ih zadržavo.ju, i ubijaju jedan deo razvojo.. Doista,
~l~i ono.j koji govori isti~u, unapređuje razvoj čovječanstva, a
~*onaj k~l~ S?~iječnva taj Zak~
** ~~edana
laže, ro.zvoj. Zato postoji okultni
s duhovne str~ je unorstvo. Ona ne usnrćuje saLIO
*;tastr.'tlne_ tv~vine, nego je također i saJ~oubijstvo. Svako tko laže,
*,XJ2ostavlja S"'l1 sebi na put zaJlreke. Svuda se u duhovnot1 SVijetu nogu
"'*~.o.trati tal,va djelovanjR. Vidovi ti vidi da sve 'ono što ljudi
~~~sje6;~~Sle, ina svoje djelovanje na astraIni plan.

Sve sklonosti, tenpercu::enat i trajne osobine ČOVjekove,

sve ono što se ne llisli sarlO trenutno, to neprestano zrači. ne SaJ~O

u astralni SVijet, nego i u devahanski. Čovjek vedrog tenpernnenta

je izvor i središte za stanovite docađaje II devahanu. Čovjek spuštene
clave, djeluje tako di'. unnožava turobnost zn ljude. On rnz;:možnva
esencije i tvari koje upravo stoje u vezi sa bićen čovjeka takvoG
karaktera. Tako duhovna znanost pokazuje, d? ne stojino izolovani,
nego da naše nisli neprekidno izražavaju oblike, koji bacaju sjenu
na devahanski svijet i one Ga natapaju raznin supstancana i esenci­
jana. Na sve 4 oblasti devahanskog sVijeto., na kontinentalni, oce­
anski, atnosferski i na oblast oric;inalnih zanisli, neprestano
djeluju i osjećaju se nisli ljudi. - Na više oblasti, gdje se no.lazi
akaša-kroniko., djeluju i na[;[\ djela. Što se vanjski dOGađa, to dopire
i do najviših oblasti devahano., koje nazivano svijetor.1 razuna.

To.ko ćeno shvatiti, kako čoVjek, koji silo.zi dolje u novu

~inkarnaCijU, sebi sastavlja i pripaja svoje novo astrplno tjje~o.­
t Sve što je on :·,islio i osjećao, učlanilo se je kao trajni _",lemen-,;It
2c ~rlllni svijet, II kojen čovjek ostavlja nnoce trllGove: _ ~o_~

**
lt b~lo ,.mOGO istlnitoga, o čanu je prlJe raznišljao, t l nu traGov~
~~tavljaju dobro astr!'.lno tijelo. To što je učlanio u donji_deva­
he.nski svij€ t kao svoj tenpera::lOnat, to ~lU snstavljaju novo eter~
~tijelo. Djela, kojo. je izveo, djelUjU iz najviših sfera devahana.
t~
 48

**' gdje se susrećelJo s Mašn-kroniko;J np, okolnost, knko i Gdjo će

** !.izičko tijelo zauzeti__svoje Dj est~ leže

0l:da vode na stan_ovi !~~jes_~o,--~o nekone l' činili zlo, ond,o, je
~ vanjsl<R činjenica, koja se uZdicla core do najviših ob~asti deva­
sile, koje čovjeka •

~ ~anR. Ona djeluje kod nove inkarnncije kao siln, koju je čovjok

napustio. Ta sila Ci'.- nr:.coni do. - vođen viši-Tl bićina - stupi na ono
l ~osljedice svojih djela u fiz~č­

~OIJ sVii9tU.
Sve što izv.<tnj ski doži vlje,v2:'lO (iskusino ) liMar nas to
~ nije nnroč~to slijed~ć;-i;k~--;:;;našo
*'*čovjek
:-atraino tijelo i
baš di;nUIQ.L djelUje kad
privlači ~ct:;;va~Ć~;-Č-~-;;tva-i;isli. Ako je
svoj život dobro u?otrebio, ",ko j~~i~di;-;;~'oce stvari, ako
~~ bor;~t.::' će -~-;:;;Lj;d~-;toGa, ~'" će ~
*t ~ivotu
stekno znanje, and!",
astralno tijelo opet roditi sC', osobiti:, dE\rovito­
se

*1: ~tina E-ti~~l s)"'ljerovjna. Doživ' jaji i __iskustvu utislruju se II astral­

~on tijelu u slijedećen J!teJQyljenju. Ali ono ,što čovjek osjeć1l kao
;:adost i bol, što ;'lU post1lje unut2rnji doživlj2j, to djeluje u n\.lj­
1rbližoj inkarnaciji sve do eterskor tiieln i stv~r1l trajne sklonosti,
~ ~~lU. Tko ~~živi" ,moGo r"dosti, H"t će etersko tijel~--t'*­

*
?\; voc
t1nO(~Q

da
tenperan::.nt~(~i.~ će nĐ.G~pj['.ti Dr:

čini
dQbtih
dobr!].
~.j~"\).._taj_..5_~-,:u.

d,jel~ On će jneti
sJ j j
rc-doste Tko no.stoji
cd(>ćQ~__n-ll-Qtll

te,kođer
inati
brižljivo razvijenu savjest
d~ učini

naročiti _9.n!,

t ~
1 postat će čovjek sa noralni'-' sklonostinn,.

tt ~ostojrmi
-SVOjStV2, koja nosi etersko tijelo u ovone životu, k"o što

k;;re,kter, tc.lenti i
. . -_..:.-.~-­

SliČ.!lQ_Lt2__!3L,\1.. sli.ie dELĆ!2tl žj~u

** :i&POlj,,~~ na fizičko"! t~:~lU. Nn Fri':.lj~~, tOVjekko~~_ je,~_~V~;,' živo­

~u rnzVlJF\O zle sklonostl 1 strastl,__t~}_ce_ se u sh Jed0_c_e'-'.--=:1 votu

*' roditi s nezdr~vin fizi~

Zdrav, koji je sposoban da ,moco toc" iZdrži, t"j je

~~Vij~o dobra svojstva. Tko neprestano har,inje bolestina,
tijelon. NQsuprot to "18 , ČOVjek

U
koji je
prošlon--živo1tu
taj je

*
~~ačinon svoga života uneo u svoju unutrinu zle porive.

~
n,ašoj vlaeti, da srt"i stvar'll1o zdravlje, ili bolest, ukO) ikO oni
~oaju svoje uzroke u fizičkon tijelU. Dost q je iskoreniti sve zle
Tako je __u

~s~sti i stvorit ćeno dobro i Zdravo tijelo za budući život.

*'* životu n",

~ji
ksvin IJojedinostine. nože se pro\'ntr"ti, kMo u slijedećen
fizičko tijelo djeluju sklonosti proi';loC1l života. Zivot
je nnr;:i",njQo to'1C, da ljubi sve oko sebe, koji je nastojao da
 49

s .puno ljUbaVisusreće svoko biće, život, koji seje ljubav, taj će

--~-----------_.:- _ _--.:_--=:.­

*"*' u slijedećoj inkarnaciji steći fizičko tijelo, koje će dUGO sačuvati

• *X*

nladost i svježinu. Ljub:w prena sviD bići'".!n, rr,zvijanje sin,atij.e,

~orit će jedno nladen[\Člro tijelo. ~ivot, koji je ispunjen nržniol1,
antipatijoL1 pren" druGi" bićina, koji sve kritizira i ;JriGovara,
t k~ je sp. svi]") nez1.'.dovoljan, koji bi se najradije od ~veGa pOVUkao,
1t taj će sebi stvoriti tijelo, koje će brzo ostariti i dobiti bore:
1r ~ prelaze sklonosti i strasti jedn03a života nn fizičko tijelo
'it ;;::Ljedeće inkarnacije • Nože se steći uvid u pojedinostina kako j';dan
~ ~agonski razvijen s"i61.'.o za sticanje bOGatstva, koji tjera čovieka
t dn ste,lno nisli na zcrtanjo, koko t<1kva osobina u
stvarc, dispoziciju z"- infektivne bolesti u
~ slučajevi nOGu općenito konstatovati tmlo, cdje je prije postojao
fizičko!']
61ijedoćen

tijelu. T<1kvi !le

životu

"* izraziti suisao zarađivanja. Taj snisQo zarađivanje- iD::\ svoG nosi­
Xoca u oterslwn tijelu. Naprotiv, jedno obiektiyno nastojanje, kgje
~ ide za tin, dA ; 'lO izvlači Za Belle korist, neGo za čovječanstvo i

*
t radi izr?zito Za cjelinu - takva sklonost u eterskon tijelu dj:?-ova!<i
će u slijedećoj inkarnaciji veona otporno protiV infel{tivnih bolesti.

Tako noženo gledati u unutrinu SVjetskor; stvnrcnj['" ako

1\ zna110
vezu izr1eđu fizičkOG i astralnoG SVijeta. To stvari stoje kat­
' W a u s?:sV:ln dr;:;G:::,;:;oij---;;v;;:O;;'z;-:ji~,:'n;;;eoG""O"'-;;sTt-;;o:ft~o;-'iIJ:;;·U~d~l.i·
ii~n~,,~,č::e;-;r-;:li~s~l;:e-.~Mh:n~o~G~;i~liiju~di
~;;-nJrr~- tuže uopće
*;~_S~_,R::.ipr81"mo
o~;~~da;o da
ne bol i stradanja. Ali sa višeg stanovišta
se'na to tuži'".!o, jer ako se bol i patnja SVladaju
slijedeći! ink2,rnedju,
nije
i

** i~~i n~d~osti,
za
treznoće
onda su bol i
i sposobnosti, da se saGledajU veze stVari.
patnja

* U_jednon novijeu spisu koji je niknuo iz

~našnjeG doba, nalazino slijedeć:i.l izreku:
~ nisIioca nože se nGći nešto k~o kristalizirani bolil. Ono što nateri­
naterijalist.ičkoG nnzir~ja

ilU fiziononiji svakoG

~~lističk.i nisIilac OVdje veli, to je okultistina već Odavno poznato

t j.;.r se najveća nudrost svijete. stiče tine, da nirno podnosino bol i
t patnje.
<:
Ta s",osobnost stv;l,ra u slijedećoj inl<arnaciji nudrost.

Tko zGadivši se pred životon - bježi od bola, tko neće

Jtda 6a podnese, taj sebi ne Bože stvoriti teneIje za Dudrost. Ka~

~stekneno dublji uvid u stvar, ne Doženo se uopće tužiti na bolesti •
..l- ..,. ---o
'lA Ako ih pronatrano iz više,; stanovišta, iz stanovišt2 vječnosti, b~le-
ati dobivGju druce lice. Bolesti koje podnosi!:!o, u slijedećoj se

-
irikarnaCiji pojavljUjU kao osobita tjelesna ljepota, tako da je V;lO
 50

često tjelesna ljepota prouzrokovana bO±9šĆU u pređašnjem životy.

:!'akVI1 je veza iZJ10đu bolesuocn tjel::< i ljopote. Na tu čudnu pove­
zanost l:10ŽenO pri:1jeniti roči francuskoG pisca .F:.'tb!,_G_.<tOliveta~2)
Ako pron"tr.?no ljudski ž,ivot, on na;1 so čini kno bisor, koji nClstajo
u školjki, Tek k"d školjka oboli, nastaje bisorU. - Tako je to i
U ljudskof.] životu. Ljepotn stoji kClr1ički u vozi s bolosti"a i ona
jo rezultat bolesti. Rekao san, dE'. onaj, tko raZVije zle strQsti,
stvarl1 u sebi dispoziciju Za bolesti i treba kod toca stroGo ostati,
da so tu radi o unutarnjoj dispOZiciji k oboljenju. Ako netko oboli
tako dn npr. radi u okuženOD zraku, onda je to nešto druco. I od
toga se nože obOljeti, ali to nonn veze s disl,ozicijoTl fizičkOG tela.
Sve što je činjenica na fizičkon )lanu, svo što je obavljeno,
što se iživlje.va tako, da dolazi do izražaj" u fizičkon SVijetu,
svaki korM, svaki pokret ruku, sve do najkonl'licire.nijih docndaja,
kao što su naprinjer: Gradnje kuća itd., sve to prilazi čovjeku u
,jednoj od slijedećih inkarnacija kao realni učinak izvana. Tako \

*" ----
*' Vidite, ni živino iznutra prema~: Qno što živi u astralnon ti­
ielu kao radost:iL bol~ utjehn i ž'llost, ~ sc to opet j)ojQvljujo u
X e~erSknO tijelu. Nagoni i strasti, koje §.\l usidreno u eterskoD tije­
*" ~ojavljuju !!'e u fiZičkOJ" -k~~di~;~cije. Ono š~dje čiuino
~ slažeći se fizičkin tijoloJ1, to se u nnjbližoj inkarnaciji pojQvljuje
~ kao vanjska sudbina. Ono.što čini astralno tijelo, to postaje sudbi­
~;;;1 etersk ~ ti 'ela, on~to čini atersko tijolo, to postaje sudbinon
);' lliJ,čkog tijela. Đ QPO što čini fizičko tijelo, to se kao djelovanjG
~izvan~ vr~ća čovjeku u slija dećoj ink~rnnciji, kao fizička realnost.
fI.____
Ustanovili SLlO ti!'le onu točkU, na kojoj vanjska sudbina
zahvata u ljudski život. To djolovanjo SUdbine dolazi mnogo puta
kasno, ali je sic:urno, da čovjGk u životu do njG nora doći. VidjGt
ĆG~O uvijek, ako proslijGdino život nokoc čovjeka kroz razne inkar­
nacije, da njegov život, na taj način, stvaraju bića koja djelujU
pri njegovan učlenjGnju u fizičko tijelo tako, da ta bića dovode
čovjekn na ono mjesto, Gdje će ea snaći njeGova sudbina.

Evo prinjera iz Života: kod nekog zasjedanja srednjeve­

kovnog tajnoG suda, učestvovao jo stanoviti broj tajnih SUdaca koji
su donijeli osudu i sn"'i je izvršili, US:lrtili su jednu osobu. Bilo
je r.lOGuće okultno posnatranje uputiti na suce i osudenoga u njihovi!1
prijašnjin inkarnacijana; i pokazalo se, de. su oni :i,tvjeli u isto
 51

doba, i to osuđeni krca pOGlavica nekoG plemena; on je dao pogubiti

- ;t~mJ
one, koji su
života, stvorila jo vezu
su djelovale sve do akaša-kronike.
JJI, te
G~

;"JU
sada osudili na smrt. Ta
između

silo daju, d" se opet rodi na istom Djestu soniE'

~ad se
činjenica

tih osoba; stvorila je sile, koje

čovjek
prošloG

opet vrati
fizičkog

n~

*ljudina, s koji71a je povezan i prouzrokuju njegovu sudbinu. Akaša­

jeda~
i
lt -kronika
){-
doista je izvor sile, u kojoj je sve zapisano. što
Fjek ima da vrati druc;omo. Tc' zbi vanja
~ nali broj ljUdi toga svjestan.
osjećaju nekli. ljUdi, ali

Čovje!, ina npr. stanovito zvanje, koje Ga prividno čini

sretnil1 i zP.dovoljnin. Najednom bude istrgnut iz tOGa zvanja i na
tom mjestu više ne nalazi posla, bude bačen daleko u drugu zenlju,
[;dje nora potražiti novo zvanje. Tano se susreće s ČOVjekom, Sl".

kojin noro stupiti u nekakav odnos. Što se tu dOGodilo? Taj čovjek

je nekad živio s drui;iD čovjeko;;l koc;o sada nalazi. Nešto nu je ostao
dužan, što je zapisano u akaša-kronici. Te su Ga sile vodile na to
njesto, da bi se !lagao sastati s onin drUGin čovjekon, da nu namiri
svoj due.

*
.ČOVjok je stalno izneđu rođenja i snrti Uklješten u takve
~omplicirnne veze, koje Ga duševno sa sviju strana obuhvatajU, i te
su sile vladajuće sile njoc;ovo(~ života. Vidino, da zapravo nepre­ *"
stano nosite u sebi delovanje prijašnjih života i da te živote
neprestano u sebi doživljavate.
--------------~
Morate, naine, znati da ste u svon životu vođeni l:lOćima,
*"*
eblikoCVulue
koje ne poznajete. Ono što delUje na etersko telo, to su tvoreVine
-

- -:----"----,---------:------~--_=_c_-_c_---
koje ste sani prije stvorili na astralnoD planu; ono što stvc.rno
~,~r-"e,-,đu=JL:'e:-v:'a'"'.=:šu ~s'"'u'"'d'.:b'"'i".n'.:u::._,~."'_t"'o~s'_"u'_"b."i"ć'_"nc:." ...;J.:.:'1:.J.::·_":'s.:":i.:":l"""e~u:._v:.:J.:· s:: "J.: :'·:::."....:::o..:b~l~a:s::.t::.:i:':n"::l_=d:::e...:v.::a-
ho-na, koje ste sani zapisali u Maša-kroniku. Te sile:ili bića poznati
su okul ti...s~t"'i=-=i~o~na~...:s::.:u:....:l::.)O:::."st:.':"a~v.:":l~j'":e:.n'"i".....'u-_J.:::· :::s:-t:"i----,r.':a:n".'G'..·..:s::"::.....

..,.-----­ d::r.:u:<čFS,.i"lTI,.....s:::l"'J.:.·č~n=i,:,tl,- bi­

ćina. Hora nam bi.ti jnsno, da u astralnon, kao i u eterskon i fizi­
..­
čkoD tijelu djeluju dru,;a bića. Sve što nehotice činite, na što ste
r;risiljeni, uzrokovano je djelovanje;;] drUGih bića. To ne nast1?je iz
~ego su razni djelOVi ljudske prirode neprestano protkani
--:.==~~=--:=-'::.....:-=~~~~~;:.-=~~~~:~;:=.~~=~:.=:::.;:-=-=-:!::::-=--~
i napunjeni druf,in bićima. Posvećeni učitelj daje dobar deo vjeŽbi,
U-tu svrhu, da čovj~t__ta bića istera i da postane sve slobodniji.
- Bića kojo. prožimnju astrnlno telo i ko 11'1 ;in čine neslo­

- bo dni:"J , to nazivano de:~lontl~n. U ~Y0[1 astr...' nOD tj jelU ste neprestano

 52

*~!rOžeti tllkvin denoninn i bići111l ••A bića, ko.j,~ar.li.__stv,,-rato_vC\šiD_

'lsnr~~nipl ili krivin nisliua, su tn.kvr:. __~ l)OS~epeno izr<?.stu u
demone. Ina dobrih d(,J:1onr" koji izl:1ze iz dobrih nisli. Ali :tle
l~isli, u -prvol~ redu nnSE.rene, bžne, proizVOde--cte;;;~sk~';ojav;­
-----------
najužasnije, i najođVr:1tnijeg iZGleda, koje proniču astralno tije­
lo. --
- Isto trka proniču etersko tijelo "
bićC1.>
._~~-----­ -_kQjt!l_so
.. ­
čovjek J:1or~'\

su teko zvano sablasti ili aveti. Konačno ina tak­

-osloboditi. To-
~ '--- - -- ---- --_._... - -- ----------­
vih bića, koja prožinaju fizičko tijolo, to su takozvani fantoD!.
<"

0,§1rL tih triju vrsta. itJa jr š drugih bića, koja naše "ja;! gone
ova::lO i onnno. To su dusi kao što je i nnše "j,,1I koje je i sar,lO
~. Stvarno čovjek izaziva s~J takva bića, koja kad dođu na Zenlju
određujU njCC010) "n"brn';" i vanjskU sudbinu.,,!J'~ bić':LQž_ivljavaju
- - --- - ----~

~ivotni put tuko. dp osjećate,knkve je deD.<?ne _~tv_<:rilo_~~še n~t-=-~lno

-
tijelo, kllkve sablasti vežu etersko tijelo i kakve fantone je iza­
zvalo vnše fizičko tijelo. Sva su tn bića u srodstvu s varla, teže
-

k v~na, kad se ope t reinkarnira.te.

POGledajno snuo kDko te istine izražavaju razni reliGi­

ozni spisi. Meo se u Bibliji eovori o istjerivnnju denonn, andn to
nije apstrnkcijn, već se to nora uzeti doista doslovno. Šta je uči­
nio Isus Krist? Ozdravio je onot-;a, koji je bio opsjednut de'·lonon.
Istjerao ea je iz astralnoc tijela. To su realna zbivanja koja se
Doraju doslovno uzeti. I Sokrat, taj posvoćeni dUh, Govori o svon
. denonu, koji djeluje u njeGovon astralnon tijelu. To jo bio dobri
de!.lOn. Pod izrazon denonQ, ne snijete si predstavi ti SD..UO zla biča.

Ali ina i strašnih i škodljivih denonn. Ovi deno ni laži,

djelujU tako i bacaju ČOVjeka u r~zvoju natraG, zato jer se u svjet­
skoj pOVijesti iz laži velildh ljudi uvijek stvaraju tllkvi denoni
laži, iz kojih nastnju vrlo l~oćna bića, Govorino o duhovima kočenja

i zapreka. U ton srlislu kaže Faust Me!:istu!3) "Ti si otac svih za­

*"lt
preka" •

u
ČOVjek pojedinnc djeluje prena tOCIe tako, kako je
čovečanstvo, djeluje na svijet tine što Govori istinu ili
uvršten
laži,
+
1
'* jer sasvin je različito djelovanje, dn li on stvara denona istine,
ili deno ne laži. ZcuJislino nQrod, koji bi se sQstojao iz saMih laž­
tljiVaca. Vidjeli bisJ.10 nstralni plan, koji je naseljen raznin deno- '*
nina- laži, a ti se opet objaVljUjU u fizičkoj dispoziciji prena ~
\ epideJ1ijana. Ina bacila, koji su nosioci infektivnih bolesti. Oni
 53

•*
~otjequ iz l",ži čovječnnstv~. Oni nisu ništa druGo neGo fizička ~
~inkarnaCija deDon~ :laži. Tu vidimo kako su sc laži prošlosti pOja-~
vile u svjetskoj k'1rni kao stanovi te čete bića. Koliko istine sadrže
mitovi i priče,
to vidit0 nn jednon njestu u Faustu. 14l Tu nalazite
sponenutu vezu iz:cleđU r:,o.:wdi i lnži. Isto tak5 Vidi te u ulozi, koju
0

niševi igr:>.ju u vezi sduho:) lnži, Me fis to:". U snOVi".l" sc često

nnlaze čudno VOZG :Jeđu duhovni', i fizički~.l svijeton.

Morano još Govoriti o rmo::;i'1 druGin stvarina, da shvntino ~

Zak~n kar:lo. DuhO~nO-n[\UČni pokre t ~O, uo:,će proizo.šao i~ st~novitor; ..f.G­

intu1noG lJOzn,".vnnJ:1. znkon[', k:1.rne. V~dJel~ ste, da stvnrJ. kOJe se . " ~
nnlaze u eterskon tijelu djeluju u
tijelo. ~o djeluje sklonost k raz'1išljanju i
slijedećen

xr~~ačin ni~ja na fizičkO tijelo; i nije svejedno, za sledeću inkar-*

životu na fizičko

to s2svi:l određeni *
~'t;:aCijU, jes:e li u SVOD naZoru na sVijet bili spiritualisti ili ~te-*
7r~~ijalisti. Coviek koji nešto zna ovišin svetovina - dosta je da

'****
*,Jf.vjeruje u viši svijet - in2.t će u slijedećen
fizičko tijelo, čiji će nervni sisten uirno djelov2ti, inat će tijel~
životu jedno skladno **
.i)\'* ,!!:.ojin će ČOVjek vladati sve de nerva. No-SUI)rot tO':le, čovjek koji do­
pušta d" 'Dostoji SO-110 ono što živi u svijetu
n..azor. np, svoje fiZičko tijelo. U
čula,
taj prenosi taknv
slijedećoj inkarnaci~ i;]nt će on
**"
" tnkvo tijelo, koje ina dispoziciju za nervne bolesti, drhtavo fizi- l
"Kit čko tijelo, kojcl1 nedost1'.je čvrsti centar volje. Materi ;jali stičkj- /?\
7r~*~strojen ČOVjek r1'.sp~e S~le ~

fi*
u sitnice, dok spiritualnost drži
t čevjeka skupn, jer on je jedinstven.
I' 't' -
Pispozicija se pojQvljuje kod pojedinoe čovjeka u slije­
t*~ećoj inkQrnaciji, ali se nnstavlja dalje preko Generacija, (lako dn .
~su

*~~VOjih
sinovi i unuci ot1'.ca natorijnlist1'., prinUđeni ispaštati Grijehe
**
**
otGca lošin nervnin sistel:!O!1 i norvni") bolestina. Nervoza
ff ~judi u nGšen stoljeću posl jedi ea je U"Lolij"lisHšIH,C ];l"stgj;;u.jrl H
ft posljednje!,: stoljeća. Velike vone čQvjeČ opshr~. 'il" HV; djel i, d" je
't''t ilužno, dn u aisli dan['linjih ljudi uđe spiri t"all'li ftd!iOl kao struja
1\1r protivna ':Jaterij"liznu.
HaterijQlizan jo znhvo.tio SVOjill djelovanje", u religiju.
Zar oni koji, dodUšo, vjeruju u duhovni SVijet, nli nisu voljni da
ga spoznaju - zar nisu mQtorijo.listi? To je nQterijaliz2Jo u reliGiji,
koji bi htio do. se tajna stv . "rrmj~ svijet,,,- zn 6 dana, k"ko se o tone
(\ovori u Bibliji, odiera pred njihovi]] OČLlf'_, ili da Govori o Isusu
 54

Kristu, kelo o "historijskoj ličnosti" i do. no zapaža Histeriju na

Golgoti, HnterijalizCh"l uprirodnil" naukaiCm je tek posljedica nate- •
rijalizna u reliGiji, i tac; l~aterijalizna ne bi bilo, da ::lnterija­
liz~D nije prodro u reliGiozni život. Oni koji su danas odviše troni
da se udube u reliGioznr, područ jn, to su oni isti koji rJnterijali­
tA
!t~"-
zan stvaraju uprirodnin znanostLm. Rastrojstvo živacD., koje, je
tt r.1atcrijalizpX! izazvao, djeluju u cijeli:] porodicmna, u cijolL.1 naro-

poj8di~.
*' *
f***"
**'**
kao i u životu
1\ 1\ Ako spiritualna struja ne dođe do tolike sna,'e da pokrene
tt ljjenc i trome, ondf'. će nervoza, ko j ct je lj:.-,rnička posljedica, ilJati
t*~ve više utjecaja na čovječnnstvo, kao što jo u srednjem vijeku,
*Izavladala epidenija t,ko
Pl cd s.?o J.C1JC
'rbe~
"ate r ; nazor na će icllistički svij~t .L *'
1- t
.J.,. .-- )'{
~ stvoriti u budućnosti za teško. oboljenjo. nervnoG sisteno., tak?
~:~Pidemij~ludilč1, Iwjor.1 će biti PO"Oden; č; by; n~rodi.
T~ da stičemc uvid u zakon karDc, ne smijeno dUhovn~ *' ir
*?t~st učiniti premleton svo.đe, neco lijeko'" za čovječanstvo. &to ~
~~više čovjcčanstvo postane spiritualno, te će so prije istrebiti~ve_ ~~
**,što ir'lC\. veze s oboljonjeD nervnoG sistoma i dušo. /\ A..
,8 s. fq'O. "ll\ ~,' -1 ,.T """""R~
 55

•
7. T E H N I K A K A R M E
--- t,..1.t.c;-.l'tt c ­

Da boljo shvetino z2kon k".rne, ukoliko se on objnvljUje u

ljudskon životu, htio bih navesti stanovitu ~ojavu, koja se pojav­
ljUje neposredno iZ2 s:lrti čovjekovo. Po]~islite na sliku sjećanja,
koja se )ojavljujo kad so čovjek oslobodi fiZičkoG tijel~ i kad
kr~tko vrijeno živi u ovoju svoG eterskoG i astralnoG tijela. To je

prijo nq;o li će stupiti u elo cc1ontarni svijet. Da lJobliže shvatino

djolovanjo karDo, htio bih prikazati stanoviti osjećaj, koji se
pok~zuje već u toku tc velike sliko sjećanja. To jo onaj posobni
osjećaj, da čovjek postaje veći, da izr::lsta iz sanoga sebe. Taj
doživljaj postaje sve jači i jači i dok je čovjek još u etersko)]
tijelu, on je u posobnoj situaciji prona toj slici sjećanja. Naj­
prije su to sUite iz proteklo;; Života, kojo čovjek Gloda k"o kakvu
panor3nu. T"d <'I. dolazi rJonenat - i to no dUGo iza s,~rti - koji nože
potro.jati i sate i drme, već lorona individualnosti tog čovjeka, i
onda se osjeć".: Sve slike, to san ja, san. - Onda on osjoća kako
njeGovo etersk::> tijelo raste, ke.o da hoće obuhvati ti cijelu Zenlju
sve do Sunca.
Poslijo toca kad čovjek napusti svojo etersko tijelo, tad
nAstaje dru~i, čudnovati osjećaj, koji se toško nože opisati rije­
čina fizičkOG svijota. To je doduše osjećaj proširenja daleko van u
svenirski prostor, "li tRko, krlo da sva ta ::ljosta svenira još ne
ispunjavano. Taj se osjećaj nožo opisati jedino u crubin crtana.
Čovjek .osjećn, kao d" se npr. ·.. jednin dijolon svoca bića nalazi u
Munchenu, a drucL, u Hainzu, trećin u Baselu, a S2. još jednin daleko
izvan ZeJJlje, nožda sve do Mjeseca. Čovjek se osjeća kao rastrgan a
prostori iznođu tih dijelova dR ne pripadaju njenu. To jo posebni
način astralnoe osjcćnnja; kao d2 jo čovjek rastognut u prostoru,
kao da je postRvIjon n". r,.,znn njesta, ali pri tOL! ipak no ispunjuje
tin
prostore koji ložo nedu jaljin~)a. Taj osjećaj traje cijelo vri­

jeme km"aloke, koju čovjek proživljav2 unatraG sve do rođcnj~. Čov­

jek tu proživljava uvijek takve dijelove koji pripadajU njenu, a to
se sve skupa povezuje sa cijeli'" ostalhl životon kanaloke. Važno jo
 56

znati Za tu okolnost, da stekneao predodžbu o tono, knko ze.pravo }

~djelUje zakon k2rne. ČO~jek.se ~apra~o na~~rije osjoĆG kao da j e . , , \ . .
~uronio U onu osobu s kOJo'Cl Je b~o nC.Jkasn~Je vezan, a tad:'. unatraG
*isto tako uronjo.vo. u sve ljude i bićn, S koji:w. je i"1:;\O u životu
~knkVor; posla.
Ako ste npr. u Mninzu neko--; čovjeka tukli ili uvredili,
proživjet ćete iza svoje s:~rti u stanovito vrijeDe te udarce i boli,
koje ste :1U n1Cnijeli. Ako je tElj još u Hainzu, osjećat ćete jednin
dijelOL1 svors astralnoe tijela iza snrti kno d", sa nnluzite u Hainzu
i truClO proživljave.te cijelu tu stvar. Ako ja pak onaj, kojoG ste
tukli, već unro, onda sc svoji:2 bićen osjeć3.te n" onan isto;] mjestu
kanal oke , ['dje sc taj čovjek sad n1Clazi. Nenamo n1Cravno posla jedino
B ti", čovjeka." neeo i s ·moGiLl drUGima, koji su raz1Csuti po Zemlji
i u kaC1rtloki. SVUGdje so nalazi te. To van dopušta to rCcStrcnu to L:'.:~,

što sačinjava tjelesnost u kane.loki, Por.10ĆU te tjelesnosti [lože te

proživljavl'.ti udruGin ljudLl" sve ono, što sto s njina doživjeli i
tako stvarate tr61jnu vezu So. svir:161, s koji;1a ste došli u doticaj.
Sada ste s tin čovjeko"l, kOGa ste tUkli, povezani tine što ste sa
njine živjeli u kane-loki. Kasnije Ulazite u devahan i vraćate se
opet u kW1aloku. Vaše astralno tijelo izgrađujući se ponovno, nalazi
sve ono, što VaS s'Jaja S čovjeko;;l, s kojin ste srasli. Budući da
takvih veza ima ::moGo, ono će sve što je s vrna i"1alo posla biti
povezano s vaT'J.D. čvrstoJ1 VĐZOf1.

Jasno tULll1čenje l)rUžit će na:'l okolnost koja se nožo oku'_ ~:_e

pronatrati , a o kojoj sen već govorio, dn je 5 sudaca tajno~ vijeća

osudilo čovjeka na smrt, i snaknulo Ga. Ta osoba bil", je u pređc>š­

njem životu pOGlavica i dala je smaknuti tu petoricu ljudi. T61j je

čovjek UDra i stupio u k1"Ilnloku. Za to vrije:-le n.~.šao se na njestu
i u nutrini te petorice i morao je proživjeti one esjećQje, koje su
oni iD1:\li k"d su bili pOGUbljeni. To je ishedii3te lJrivlo.Čnih sila,
što privode na to mjesto one osobe, koje sc opet vraćaju na ZenIJU,
kako bi se ispunio zakon karne.

To je tehnika, kako kar[la djeluje. Iz toga vidirlO, kako co

razvija način život", uzaja~ne veza u SVijetu, kojo počinju već na
astralnon pinnu. U fizičkon svijetu postoji lwntinuj.tet supstance,
naprotiv na astralnoLl planu nožote osjećati k"dn su odvojeni dijelovi
tijela koji inače spadaju zajedno. To je tcl<o, kao kad biste osje­
 57

tili clavu, od p;lnvQ do srcn, a onde osjoćnto srce, a ond",. iZlcleđU

• njih ništa. Jedan vaš dio moža bi ti no. prLljcr u Americi i posve
odijeljen od vašec astrnlitetn, jedan druGi na Mjesecu, a
no. jednoj drUGoj plnneti, a il'M neđu tiro djolovina ne t;!ora bi ti
treći opet

nikakva vidljiv,,- astralnn veza.

Promatrano li ziU{9P karme na taj način, postaje nan jasno

z~votu
da je ono što so u ljUdskom docađo. u jedno:) životnom ciklusu,
dć\ jo to rezultat nnor:ih uzrOka uproteKlin životinn. Kako ČODO

zMon kaHlO dovesti u sklad sa nasleđen? Govori se da ima "nogo

protivrečnosti iZ;'lOdu nasle,'a i zakona kn.rne. Mnogi vele dr'. čestiti

i ",oralan čovjek dora bi ti l)otonnk isto takve obitelji i d,"1 je nužno

da je tu osobinu baštinio od svojih otć\cn. Ako s okultnOG stanovi­
štn pronotriDo fizičke. zbivanja, znat ćono, de. to nije tako. Sva­
kako, tn zbivanjĐ !Jože'lo ustanoviton st;!islu oznnčiti kao vroces
nasleđa. Rnzj ,,"sni t ćeno to na l'rinj eru: Pocleda.jno na '[lričIjer na
Bncpovu obitolj. Vidjet ćeDo, da so u njoj zn 250 (;odina rodilo 29
r:lUžič.ora, "wdU njine, i veliki Be,ch. 15 ) Da netlw ~)osttme dobar nuzi­
č".r, za to treba no sn;JO unutnrnja sposobnost za Glazbu, nego i fizi­
čki dobro rnzvijeno uho, jednn određeni oblik toca orGQn~. L~ici ne
nOGu rs.zlikovati o ČCDU sc tu redi. Nužno je pogledn.ti u chtbinu
stvCtri okultni.' siLona. Iako su razlike '!lnle i neznatne, treba ipak
s t [',no vi t::.. for;l2. slušnor.; orccma da netko llostt:me ~]uzičar, c. tc se
for:'18 nilslijec'tuju. One su slične forr·lana tOGa orGana kod oca,
djoda itd.
Roci;:lO da- so 110. 8.strnlnon lll[l.nu pripravlja za reinkarnaciju
nek~ individuCtln0st i dn trQži fizičko tijolo. Ta individualnost~
~

stokL, prijo nnoL,O stotin.". codinn ili tisuću ilodinn naroc~to muzt­
k'J.lnu sposobnost. Ako n110e fizičko tijelo SP, odcovp.rajliĆ!/.1 slušnil]
~nin::?~OMiloz8-i16St:2:r:r--::luzič2cr.One, će teziti zato takvoJ 063.­

telji, kojn će "m dati nuzikĐlno uho. Bez tOG Uha ne bi noeno raZ=­
vi ti svoju nuzikalnu sldonost-.-ycr-ni najveći virtuoz ne ,"oze nista
izvesti, <?J:o nc:.1Đ. instru;~IGnD. t.
I",nr.tenntičld to.lonat treba nošto '[losebna. linOGi ljudi
nislo, d,,,- je
nišljonje i lCGil,a koci toen
-----
-
'.late:v,tiče.ru potrobn,~

------
čovjeka
posebn" konstruk.cija nozca. Ali
su jedniU<i Iwo i k.od druc:ih
ljUdi. Ono o čen so radi, to su ona tri po1ukružnr krnal" u Uhu,
:--~---:..:=--

---
kofe'stoje u ]1'lloŽajU:-kro tri sCljera u ~)rostoru. Haterlotički tnleha:'t
,._---....__ .,--_.-- ._._...
'
"- . -'-.- ... - -" ._.--- --._----------­
,
 58

z!l):ltijeva dn ti kan"li budu nnročito rnzvijeni. To je,-.!E-_zIQILQ.SO­

---------_.-._--~ __
.__ . ._-- -.- •.. _.. _.. ..
~ _._--_
.. __ .- -,------._­ ..
b~tc.-l!.e,<!aI"'.l19.E;lti._z~_''!..'_~::at~u.To je fizički orf-an, koji sc mora •
naslijediti. Tako vid~JO da se u obitelji Berneuli inknrniralo osw~

slavnih l?latcMi?\.tič(1rn.

!._.E~_~i č ov jek ~JO r [\:i'~1l:':.t':i _r()~~~e.lJ 0.> . Qd.kojih , Ć cu, t e ć i

fizičko
prikladno
----_._--- tijelo, kako bi ;'IOGao .. razviti
-----------'---'_._-_._~-_."_.,,.~ _... - -- - sve svoje Iloralne
.- - .. _.....------_....• ..._- ..... ._­ ' __
sklonosti. On ina tal,ve roditelje, jer je on takVi:', individualnost
-------- .. ... __ __ .-_._-_._--.__ ._._---_._-'-_.,-" .__ ...
------.-._~__.~_ •... _-­
a ne druGačija. Svaka individualnost traži sebi svoje roditelje
sa;;~, iako pod voćst~~m Viših~biI~:-I!;:;ij~di-k;ji-Ć-~t~;'I~-;~iGo-
varati sa stanovištu materinske ljUbavi. Boje se da bi nešto mogli
izgubiti ako dijete ne nasledi cd najke ovu ili onu osobinu. Ispra­
vna spoznaja produbljuje čak osjećaj rlllterinske ljubavi. Ta spoznaja
pokazuje da je osjećaj ljubnvi postojao već i ~rije začeća - da je
taj osjećaj vodio dijete k l]ajci. Dijete se već prije rođenjf\ pri­
bližava k majci s ljUbavlju II materinska ljubf\v njoj odgovara. Sa
spiritualnog stanovišta može se Vidjeti, da materinska ljubav siže
pred rođenje, da se temelji na uZ;ljamnim osjećanji'la.

~ Često Vlada mišljenje, da je čovjek podložan ncpronenlji- ~

--Ji;:von zcll:onu karme i da se nn ton zN<:onu ne de, ništ", pronijeniti.
*Navedi:lO prinjer iz običnog života, za djelovanje toga zakonQ karme. ~
** '1.­
,l,..Tre;ovac u svojoj
..,.. žUje". Ako
trt:ovačkoj knjizi ina stupce za "duguje" i "ilotra-
obračuna i uspoređuje te stupce, u njina je izraženo
1\:stanje njogove t"Govine. Sb'mje njecove trgOVine podložno je neuno-
*
,J..;..
rnčuno..
·1\ljiVOn zakonu

sklape.ti nove l)oslovo

tlduGuje ll i rpotražuje ll • AltO trGovac sklolli nove)\
/,\poslove, nože zapisati i nove stavke, a bio bi lud knd ne bi htio
SE'..JlO zato, jer je već jedno".} sastavio bilnncu.
*
'*'*4 j.:.
U odnosu prena kar;:,i stoji na strani ":ootrnžuje" sve što
čovjek ~Či~--;;--dobro,
"dugUje" svo ono zlo i
IJRDetno,
lUd~oVjOk
is~nsko i
nože u svakon
pravo, a na drUGoj
času u kDrni
str;~i
čkn. -
;Jr
**
*'
"t'l*k"DjiGu života unosi ti nove stavke. Z8,tO ne smijeno :Jisli ti da je
~ Život
~j(~*-J( z~{onon
određen nepro~18nljiviD zcll:oner.l
kQrne. Zato normlO - covoreći o ~'~~:~
sudbj ne. SJ ObQd" pi,:je sputana
arne - isto tak
f
'I~*
nisli ti na budućnos1- kav i m.
r
:v:-~::c.: =' nosina djclovanie
~* prošlih čina, i ni sno robovi prošlosti, ali Gospodari budućnosti.
:*M.
'\ Ako hoćeno
dobru budućnost,
C1orano ZQloisati
što je noguće povo~; ~~,.,
*

* """'1\ nije stavke u svoju knjigu života. ;H,)t"*"kk-k'Jrk*

--
,
To Je velika, silna misao: znati, da ništa nije uzalud, na
­
 5\'l

** !ta ni činili, SVG će to irJt~ti svoje dip'OVs'''njc II bUdućnost; ... ~!,l

•
**f*1t)t- ~rne ne traži nas, neGo n~s ispunjava najlopšin nndn~a. To i ~to
najlepši da
dnju iZGledi z"
o znanosti. Zokon kn.rne nas
bUdl.lĆnqf,t.
usrećuje, jer nan
Poknzujo n,"':1 zadatko. da bud,:,;,o aktivni
SO

tt lI",,~~_!,oL~.2:~:lO., n," nJoLlU nona n~8ta, što bi čovJek,,,- nor;lo

*t
**** ~ž"lostiti,
~aj zakon
nišk, što bi noglo dati svijetu posi'1ističku boju.
podstičo nrtšu ,::ktivnost, da sudjelujeno u procesu razvi­

Jr:. *' tkn Zenlje. IT tl:',kve se

zakonu kar;'le •
nsjećaje nora pretvoriti svako zn1\nje o

'*-.l'\X*
.l'
.-Z~O,
v,

njeGovu
Često se n čovjeku koji trpi kaže: "On j0 svoje

elOr8. 'lZrD.VnD.
.

k['~rBull. -4
t'~ sv') JU
' l'(arnu. Ak-o ~1U por:lOgnen, on d a za h
To je bosnislicp,. NjeGOVO sironnštvo,
'

VC:.Cct.t1
njc~ova
li

*-

*
~
bijeda, sve ,je to prouzročeno njeGovi;'] prošlim životon. Ali "-ko nu

p:no.r;non, zQpisnt ću novu st",vku u knjicu njeGovo': život~. Tine ću

g", podst~J<nuti da ide napred. - Bilo bi isto tako ludo k~d bisno

~*
trgovcu, kojeG bisno stanovi ton novčano:l ponoći nOGli spasi ti ~

~-,-_:...--...::....::.:..
propasti, reJ<li: "No nOGu ti ništct dati, jer bi so tvoja bilansa
~

izr.1ijcnila." - Upravo to uns nora ponu.k,~ti dC'. jJ0110DDm"10 ton čovjeku.

'fr' ~l!loći ću nu, jer znan da djClo~Nlk.

isti~~ala biti
II karni ništa ne ostaje bez
********

;KtTa.bi nan l)obudmJ zn djelovanjo.

!-lnori nociraju zakon karlle s kr,šć,~.nskoc st"cpo'lišt",. Teo­
lozi k2,ŽU dQ kršćanstvo Zl:'.to no nož.o l)riznati zalwn karplĐ, jer kad
bi taj zaJ<on bio istinit, onda sc ne bi naGlo priznati princip isku­
pljenja Kristovo', sr,lrću. Ali in" i teozofa koji vele, da je zakon
kar:no u protivrečju s jfB.hBcipon iskul'ljenjn. Ovi lwžu da ne nOGu
priznati :)onoć, kojU bi jedine bićo (Krist) pružalo :mocin ljudina.
Ni jodnn ni druc", strana nen" pravo. Nisu shvatili zakon karne.

*
t*' Uzr1ino t na pri:]jcr t
sani u srctnijoj situaciji i dEl nu ::1Qžeta
siro:]2.čn0L: ČovjekĐ...

~,onoći.
Reci~lo

S ton
da ste vi
ponoći zapi- *
*t r10ćnijQ
S2.t ćete novu stavku u njeGovu životnu knjiGU. Još noćnija osoba
nože pO:"1oći dV'ojici ljUdi, nože djolov,"\ti n", kar!1U obojico.
ponoći
Još
najnoć- ~
~
~

*
1karmičkih ponoći
niji nože
osoba nože

voza. Upravo
bezbrojni:1.
desetinama ili stotina':),,- ljUdi, "
To nikMo no
pouzdanošću z2kona
:Jrotivuriječi princilJiEltl.
karne znr,no dl:'. ta ponoć ~
*'
tt
~ i zaista zahvata u sudbinu ljUdi. ~

'** kada je Kristovo

ZnC'T1o dR jo čovjočtcnstvu t", ponoć zaista biln potrebna,
bićo stupilo n" ovaj SVijet. Spasiteljeva snrt na
"*
'\
 60

tkrižu, SlJrt tDkvog centralno!> bića,

*til; u karnu nebrojeno mnogo ljudi. Nema jaza
to je bila pomoć
izneđJil
koja jE) zahva-
ispravno shva­ t
t
l
ćene kršćanske ezoterike i ispravno shvaćene duhovne znanosti. ~

Nalazino duboki sklad iznedu obih zDkona i ničim nisMo prisiljoni

napustiti princip iskupljenja.

Još će;~o
dubIjo proniknuti u zakon karme, ulro se bavimo
razvitkon čovječanstva irazvitkon ZenIje. Naveli smo noko činje­
nice, kojo su nas uvole u zakon k2rElC. Shv::\ti ti ćeno što št"., još
bolje, kad predena na san razvoj čovječanstvu i to ne samo u toku
razvoja Zemlje, nego i na drugin planetuna, kojo su bile dru eo in­
karnacije nušo ZenIjo • U tin ćomo izvodina naći neke dopuno za S alil
zakon karme, Dko zađeDo u pradavno doba i ako ujedno ukažeDo na
daleku budućnost.

Kao za uvod upozn2jmo se sa još jodnon važnom činjenicom.

Razjasnili SDa, da ono što C"oženo vidjeti fizičkin očina, tj. čovje­

kovo izvanjo fizičko tijelo, da su to saeradili viši dijoljivi ljUd­

sko prirodo, da njegovo "ja", astralno i otersko tijelo itd. svo
do najviših dijelova atne, rade na fizičkoD tijolu. Dijelovi toe
tijola, kao što ih danas vidiDo kod čovjeka, nenaju jodnaku vrijod­

nost, nego ilcwju u ljudskij prirodi različitu vrijodnost. Dosta je

učiniti trivijalno opažanjo, da se shvati, da je naše fizičko tijelo
u suštini najsavršeniji dio naše prirode. Uznimo na priEljer bedrenu
kost. Nije to kODp21dnĐ., čvrsta kost, nogo vjošto izrađoni dio, koji
kao da jo konstruiran iz unakrštonih balvana. Tko no gleda na
taj dio ljUdskog tijola Samo razunom, nego i osjećanjen, taj će se
diviti rmdrosti, koja jo taj dio organizna stvorila, a da za to nije
upotrijebila višo oatorijaIR, ne~o što jo nužno, dn po principu
najnanjo utrošene onergije stvori nosačo ZQ gornji dio tijola.
Nijedna tehnička umjetnost, koja bi htjola postaviti nost, nije
dospjela tako d::1.1el,0 kao on", l1udrost, koja možo stvarati u prirodi
nešto takvo.

Ako hoćo~o da istražujeno ljUdsko srce, ali ne samo po­

gledom anatoma i fiziologa, naći ć aJO u njenu isto tako izraz
uzvišono mudrosti. Nemojto L1isliti da je astralno tijolo čovjelwvo

na svoj način već tako daleke ~ao fizičke srce njogovo. Srce jo
građeno uojetnički i mudro. Astralno tijelo svojim nagoniMa podstiče

čovjeka da po desetko godinQ daje svom srcu razne otrovo, a srce

 61

ipnk sve to nože iZdrž"ti, Tek na jednorv'.stupnJ·u razvoja dos')J'et će

-bu (.. .ue 0;-1 .
tt
.l.

*
astralno tijelo tN<O daleko, kao što je danns dospjelo
če ondo. stajati qnoco više, nOGo što de.no.s stoji n2-še fizičl->;;:o tije-
lo. Najsavršenije je de.nas fizičko tijelo, Dn,nje savršeno je etersko,t
fizičko, ali
*
~a JOD Manje astralno. Pravo dijote Deđu tijelinQ čovjeka, to je ;f
;-rnjcGovo tt jat!.
Fizičko tijelo, kao što de~as stoji prod nnrc2, to je naj­
stariji dio ljudske "lrj,rode. NI:l njenu se je najdulje radilo i tek
kad je ono u svar] razvoju došlo de stanovi tOG stupnjn, prodrlo je u
njeGa etersko tijelo. NN{On što su ta dVa tijela stanovito doba
zajedno rndila, prošlo je aS trnIna tijclo i tok nn koneu njocovo
"je", koje će u budućnosti dostići neslućonu visinu razvoja.

Kao što se ponavlj~,ju ljUdsko inImrnacije, tN<O je i Zenlja

prošla razne inkarnacije i još će ih i dalje irlnti. Tok reinkarnacija
odvija se kroz cijeli Kosnos. Nnša je zenlja, u SVO;] dan?šnjeD liku,
roinkarnacijR prij~šnjih planeta, R ni ćeno danas sacledati tri
takve.
Prije, no što jo naša Zer'llja postala Zer'lljon, bile. je ann.
ono što u okultiznu - ali ne u astrononiji! - nazivaDo Mjesec• •
Dnnnšnji Mjesec je kno neka šlj[~a koja je kao neupotrebljivn izba­

•
čena.

i
Knd bisna ']oCli Zerl1ju i Mjcscc sa svi!:! njihOVi;'] sU:)l3tencaE1a
bićil1a srlje,šnti, tao, biK10 dobili ono, što ZOVGl'lO prethodnikon
ZenIjo, tj. okultni l'ijesoc. Ono što je
starac Mjesecn,
dr'.nĐ.s

kojn jo ostnla izn kN<O je Bjesoc

Zenlja, to je ostatak
Imo šljaka
odbačon.

Ke.o Rta je dnnnšnji lljesoc istrGnuti oste.tak staro Mjese­

čevo inkarnacijo, tQko jo Sunce, koje vidiDO na nebu, ncšto što jo
proizašlo iz još ranijog stanje', ne.šo Ze'11je. ZEmlja jo prijo nogo
što je :rostnIo. Hjesecon, knko to zovemo u okul tiz);1U, bila i S[\l1a
Sunce, koje se je sastojalo iz supstanca i bića, koja danas činc

Sunce, Mjesec i Zo~lju. To se je Suncc oslobodilo onih dijelova koje

on kao više tijelo nije "loela zadržnti u sobi. To su ono supstance
i bića, što čine današnju Ze',lju i Mj osec. Tako je iunce postalo
(zvijezda) stajačica. TN~VO tijelo nije za okultistu nešto, što je
uvijok bilo zvijezd3 stajačica. Sunce je postalo stajačica, tek
tit pošto je prijo bilo planeta.
Sunco koje d"nas clednno, koje je nekad bilo spojeno sa it­
*'*" Zenl jon, prilli10 je u sebo nebrojena biće, kojo. su sto.jC\.la na višom *'
 62

tt
n .
v je ,
**stul'nju, nCGo Đto stoJo z0r:1nljska bić,':'.., isto kao što Hjesoc,lwji
cledo:no, dobio n<:"jcore dijelove i stO[~·<? jo 011 izbe,čena šlj2J;:2.. ~lf
PostojD.nju Suneć:: nrethoe ilo je ]onbj"nje Saturn::'.. Talw
'

ir.li.....'i10 4 inJ;""..:-'.rnL'.cijo 112.ŠO '7;c:"lljc, koje; slijoc~c jodna Z2. drucom:

SC\turn, Sunce, Hjosec i ZODljQ .. Kad sc čovječji predah: rCtzvijč'.o na

S8.turnu, obuhv['.tt~lo jo njoGov0 biće 8a;~lO princi:J fizičJ.:or; tijel.?,.
Na Suncu pridružilo se tODo eters.!'·C' tijelo, n.:'. l';jesecu astralno
b.jelc, a ovdje na <',enIji nj",".

i Iz .predD.vanj~ "Krv
, pOSVG naroe1
Je 1,,16) znp.te da je
V't'l sor

naše "je." u tijesnoj vozi SD. krvlju. Te ltrvi nije bilo U IjudslwlJ

i
~

'k
tijelu prije, neco iston b'.d sc
crvona ljuds!«:: krv stoji u vezi s razvojem n"BC ZenIje. Krv so ne
bi mocle, stvoriti, da sc Zenljn nQ svoje:'1
sa drul;;i::J )lancton: s l1arso". Prije toc", Zcnlja nije Llala željezil;
učlanilo naše tl

~)utu rć... . zvoj?:.

j 0.", tcl\:o dD. tn

nije se.stala

"" u krvi nije bilo željez['; uopće nije bilo tclcvCc krvi, od koje zo:visi
l~
dan2.šnji
Zomlje
čovjel,.
odluč"n
U "rvoj ~}olovini
je utjecD.j ;)l:metl< !larsa, kao
zenaljskoii trajL1.nja, z,::: razvoj
,Čito jo Za drUGU ~)()lo­

1vinu važan utjecaj )lo.neta Herkul'.

!lars je Zenlji do.o željezo, a utjecaj Herkur:e :ouk:::zuje se

na Ze~llji tnJ~o, eb ljuds'"u dušu čini. sve slobednijOl~ tc on::: postoje
svo neovisni j ,~.. TI oLul tiZ:C1U S)lV'.Ć aI:lO r2.ZVO j z'''1Ije tnJ;:o, dte covorir.lo
o dvije ',olovinc : '0 Murso'lskoj i }Ic rkurovo j • 'Doli ostala i,Jen" nazna­
čuju UVijek c:i.j,)ln ~,")l...-~nctu, rD.zvoj zcnnljsl::.i nf'.zivo.no t1r1c..rs-Merh:u­
rC·.l ll • Ti;"l n::~.z:L vi;"}:,:,. no :"1icli_:0 np, c~c~no..šnjo zvijezde, neeo so <iisli na
ono fito je u prvoj i dru~oj ~olovini razvoja Ze,aje izvriilo na nju
važni utjecaj.
U budućnoGti ĆO sc Ze~lja ilu<,rnir"ti u novu pl:enetu,
._-----­
l[oj~ so zove JUl,itcr.· One'a će astralno tijelo biti tako daleko da
~-----""
se neće su;orotst2.vlj,oti Lao ncprij"telj fizičkon tij"lU, kalw je to"
~:Ali ni ond'-2-."'n'"'e""ć'"e=-'dcco""s":Lt""i'ćt stupEtnj rAz~ojh-~"--T-a-d-a ·svo-j"-;-;.jviši
-- -
će eters\c.o tijelo biti no. to.,Lvo<l stuJ,nju ro.zvojn nLl koje'1 je danas
fui č ko'ti}čIo. Et 6l'sEo·-:tc-:'L.Tje::'-lcco--:?'ć-::e:-:o:-:n~Q'-l a~l'-'':-:1-=-2"i:t":ii-~z~,,~s:::0:::b~0~I:l:. ~t~r~i"::p::;l-:C':::.n:::e~­
......_-," ..
.•. ,._- ,

te.rn.c. r;zdobljc- r[;zv(;j';:-, k.oo što to danc.s i·l,'. fizičko tijelo.

---_._. .--------­ __
~stralno l)"J~ tijelu, bit će u inkC'.l'n".eiji kuja slijedi
- ._--"----_._----_._­
tako dalekn rozvi.jc,no, k.:::0 što je dan2.s fizička t:i.jalo. - Inć\t ćo
-----~."-~,,-_ . -'- .--.--.....------..---.-----r-­
za sobon r"zvoj lIjesoca, Zei'1ljc i Jupiter,cc, i dospjet ce nD. stupanj
-- ~- - -~-­ - -' ----"-­
 63

razvo.in Vonere. U posljednjoj ink~rn(\ciji na VUlkanu, doći ć(3..'~ia::

- . -----_ .._----.---- ..,---­

__
•
do svoG M.jvišer; rrtzvoja. Buduće ink[1rnRcije Z,mlje bi ti će. d,a,l<;le:
'-~-------~ . ._--_._~.,~,---_._~ .• _.. _.-_-~-, ..-.-._._.. ­
Jupiter, Venera i __
.
Vulkan
.._... •....
-.---_._---------~_.,--_.
• , _'_.­
S tin so nĐ.zivilla susrcćci10 također ti i:.1Gnina. dana II tje-*
dnu. - Bilo je jedno:·! doba, knd su posvoćeni ljudi davali inone. it
činjenicana koje; nas okružuju. Danas čovjok ne'la neki unutrašnji
osjc;ćaj ZE. usku pc,vezanost LlOna i stvari. Imena dana u tjodnu treba
da čovjeka podsećaju na njeGov postana,l<; kroz razvojne faze naše
Zcnlje. Počnino sa suboton: onGleski "S'1turday", tj, dan Saturnov.
Zatin nedjelja, nenR.čki "Sonntag", SonnontaG, enGleski "Sunday", tj.
dan Sunca. Ponedjelja,l<;: Hont11C, MondtaG, encleski Monday, mjesočev

dan. Utorak i srijeda, što odGovara dvana stanjina naše Zct1lje:

Marsu i Merkuru. Utor,Jk: staro[ormanski "Ziu" ili lIDinstac" , fran­
cuski "nardi", i talijttnski "mRrtedi". Srijeda i tali j ",nski ",;Jorcolc­
di", frrtncuski: nererGdi, tj. Hcrkurov dan, Merlmr je isto što i
VJ· otan. Historičar Tacit covori o Vlotanovo:J danu, u enGleskoL! je­
ziku još da.nnG ItV1cdnesday l i . Ondo. dan Jupi torov: ČG tvrtak. Jupi tor je
starocerrwnski Doner. Otuda njenački "Donnorst"g", francuski II jeudi" ,
talijanski "[ioYodi" (jeudi, Cioyodi, Jovis, Jupiter). Zati;,l dan
Venerin, potak, fr,mcuski: "vendredi" , talijanski: "venerdi" • Ve­

• nore.'so np.ziv:::: st8.rDccr'.lanski IlFrci.?-il adD-tIc njo:-ln.čki tlFroitn.c ll •

Zcnljc kroz
TalW 1""12:]0

rtlzličito
u slijedu tjednjh dan"
,
inkCl.rno.cijc.
sjećanje na r'0stanak
.....s. .. rtl..-r PI2.e,Ć''r79NO
2.6",E>.1l\@~.

------
.11.1 . 1"'t-"t t. )lĐl1c,,,A ...
.,
1S • ~

bU.(l,CTf'. ~ <;'Ptw.~1)f\'1 _ '3i\\U,,(LN - C(l.1'\1\ \l>C:>~

Nr:.i))~,~~ " SDNm(O- SUtJl:lf'l'1 - SlA~c,t l)~~"'~'" - 4wA 0001=\
fOt-\(:'\YlIoLl~It·. I'\ONl1\G - ~Q/'ltlTf\(D - MoN t>f\'f:'",,')e.se.i.~J 1)1\('1.- L'M(1,lcf\S,if'\ f,\:>:>A
.u"lO\U\v.., ~IU ,1'l\N.STf'lG,i\fl.R.\)\,HArL\Đ>';-~~St)\l l>M-tl2.lI€.r-\.A \?o:>A
~\J (Dl'I " t-\ ERCO L'EX> i \ M.E-(l.<:..R.w I\ ",,(.e.\M..l(2-0v 1)~I'l- ill\lU\~~f\S-n:.\ IN') P
\lIJOl1\j..\.~\l bf'l~ WĐ7~cS.1>~-'1
e~Tv"Q..l11
l

vt '. l::oN'f~ ~ ,Dc rJ l\I t-\'LSI"P\ (, ,-:)'C.\.l.1:>\ ,G> l~\lpD\ IJ~IlIS-;-11J.~lTl:qoi bt1t-I-~1
~el11lA" ~ VEl-lbP-8D1 \~t.t-\EA2.-'D\\t{.1.f..\p. ~\IlI~ ,J-e-~~Q.\I\ ~~N -it-\.~NA I

• ®
e,,",,".
J".--"
'ir-tl-"f
_
--
CItN ()
..,""
~UI~
S~~ - ~iUAI - ~<:, Qli\\..
~Ul)t~1f\ - SwJc.E. - &11-\ l'>Oi1\ -1Aft.ls,r
J~'o;,;,~;L.'

+
!",>"t;,.-t< - - l')",,6\CII"hQ f~il~~l.. - K~fS(( - b\,W S\J~1
'" >'l<>h .- C. il..~N.C)
I"t1-n.""'" ---- NfI (Lp, ~\ \)1\ ~
~,'Tu. - ,\,,,A,,"'O
~.:'~_ ~ i~LSi...v>
- - -­
-.
 65

•
8. SE_DP! J'J.A.NETARlHH STANJA

ČOVJBKOVE SVJESTI.
"
l~.; .l'lf>

Pronntr;,j':1O rnzličitC'. utelovljenjr'. naše Zeolje po redu

kako slijedo jedno za dru:;i:,. Pri tO'iC norCUla stvori ti sebi predo­
džbu, dn su to biln utelovljenjc. daklo stanja Ze'llje, kad'" je jed­
non biln Saturn, Sunce, Bjesoc. Mi T.lOr",':o scbi predstaviti da su
utelovljcnjn zn stvnranjo rnznih bić,,-, naročito čovjekn, bila
nužna, dn je razvitak čovjekov u uskoj vezi sr. rnzvitko'J ZonIje.
Ali stvorit ćemo sebi snno onda ispravan poj,en o tO:-1C šta se tu
docnđalo, ako pO'lislino kako 8:'10, s obzira:] na nekn svojstva, mi
ljudi u toku razvoja iZ"Jjonili saznanjo o sebi. Najprije ćo,~o pro­
:J2tro.ti ]lro:ljone, kojo su sc s čovjokon odj.cr:::.lo, s obziran na nje­
COVO stanjo svjesti. Sve so u sVijotu razvija10, pa i naša svijost.
Čovjek nije uvijole inao ti"'.kvu svijest lwlnu in!:: drmas. T31,Vil, l~akvn
jo do.no.s, lJost21r:. jo tok ])()stcponOe

-.
budno),] dnevno:']
Dan2Linju našu sVijost zovono pr0dn0tnou
svijošću.

stveno od jutr::: kad so probudi::1O, pa svo do

sViješću,

Svi )lOznajeLlO stnnjo, kakvo nen je svoj­

navečo k",d zasl'i::lO.
ili

Uočino s.o,d::: u ČO"lU jo to stanjo. Ono sc s?stoji u tone, 0.2. čovek

obrnćn BV~ja čul::. prooG vnnjskon sVijetu, iprinjećuje preducte.

Zato i zovono tu sVijest )JredEl0tnon. Čovjek Clede. u svoju okolinu
i OPo.žo. stc'..D0vitc pred'lOto II -:Jro.storu, koji su ođođeni bojQE1a. On
slušo., ušini..-'" i čuje: dc:. II prostoru i:'JD. l1rod~]cta, koji zvuče, šire
zvuk. Dotiče BG sVoji::l Opi:K,:'j prLd~]ot[t i no.lc.zi ih toplina ili
hladnin"" nju~i i ku6c. Jru~lete. ~te svojin čulina primjećujo, o
tone rnznišlje.. Ul'otrebljrcvo. Zo. to svej razu"" de, bi shvatio te
raznolike pred:.lete. A od tih činjenica čulna,: pri"joćivanjn i nji­
hovoG shvr\ćo.njn n ,-.Ši:'l r."\zu:,on ovisnn je budna SVijest, kcl<:vu drmas
čovek iHD.. Tu svijest čovjek nije in~o uvijcl~. Rč".zvij~ln sc l10StO­

:;..10no i neće ja i::1.'l.ti uvijel:;: tek-vu, kC:.kv'? je d0.nas, n8[;O će SC razvi­

jati i uzdizčlti u jedno vi~e st."\nj8 •

Srcclstvinn, l:rJjc.. n",.,'.; pruža okul tizc.r1 l10žono prOGledati

sodan stanja SVijesti, od k0jih jo D?ša de.našnjo. svijest u sredini.
 66

Tri joj prethode, a tri dolaze iza nje. Mnoci će S8 nad ovim ZačU-

di ti da sno teko upravo u sredini. To dolazi otude., što prVOD stanjJu ..

prethode druGa, koja izmiču našem duhevnom oku, a poslije sedmpca do-
laze također druGo., koja isto tako izmiču n[lŠel~ opažEmju. Vidimo
upravo tako dilleko nQtrag, k.o.o i napred. Kad bi zn jedno stIlnje
bili nntr~c, o]nže~i bismo II snjcru natrag Z~ jedno stanje Više,
a u smjeru na~rod za jedno nnnje. Isto tako, kilo kad izađemo na
poljo pa :vidimo tcl<o daleko lijevo kao i desno.

~ su tih sQda~.1 stQnja svesti: Prvo .iedno vrlo pri;;ušeno, 'k­

A,l'J;:I",f

®~UbOkO
Sano nek'!
stanje svijesti, koje denašnjen
nnročito medijaIno nastrojeni ljudi
čovjeku jedva d". je poznnto.
ElOGU danas u\ati to
*

*'

stanje SVijesti, koje su nekada il"ali svi ljudi na Saturnu. Tako

medijaIno nastrojeni ljUdi mocu doći u jedno stanje, koje pC)znaje i

moderna psiholOGija. Budna dnevna SVijest, pa i drUGa stanjQ svije­

sti su kod tih ljUdi zapali u sQn; takVQ su kao da su nrtvi.

Ako (nedijalno nastrojeni ljl.'di) u sjoćRnju, ili u ton

stnnju, crtaju ili slilwju one, što su u ton stanju r>roživjeli,
onda iznose sasvim posebne dOŽiVljaje, koji se ne odicravaju oke
mas. Ocrtavaju različite slike, koje, iako su cratesIme i nezcrapne,
ir>ak se podUdaraju SD. onj_Ll, što zove DO U duhovnoj znanosti: kOZJ;li­
čka stnnja. Često te slike nisu uopće ispravne, ali imajU nešto na
s~bi, po čomu SG moža prcrozn~ti, da takva bića, II ton mutnon sta­
nju, imajU pot,JulU ali univerzalnu svijest. Vido svjetska tje12. i
crtaju ih kao takva.

Takvu svijest, koja je priGušena, ali se ZQto ukĐ,zuje kao

~veznajuća u našom kosmosu, il'1QO je nekad čovjek pri prVOJ1 u telo­
vljenju naše- ~enlje, a naZivaju je liduboko;] svošću transail. U -nn.šoj
------
*' ~i.
okolini ima bića, koja još sad" iuaju tĐkvu

Kad bismo s njima :loCli Govoriti~-;'-~lli-binml ti ninerali

sVijest, 1', to su l;line­

----
on';-:--Što seodigrava na sa-f-urri;;-;- Sano što-je-t~--~~i-j'~-;;;t--;;;;;i;l--p;t-
nUla--;---
..... priGušena.
.
---------..--_.. _---------------_._-----------.-..

DrUGO stanje svijesti, koje poznajeme, ili ispr"vnijo re­

čeno ne po~;;je~o~jGr-SpavClDo, jeste stanj~ obič-noc sna. T9 stanje
1.''\11'''~. svij-;;~ti--~ij0-t-~;~e~no·;aH__,__-n'"da je još vrlo tamno, ipak je u
/~:~r-az~~e_~_ prona prvom stanju
V;;-;;-ka.d._'?Y:i,~.TJua~f!.'a:1no!1fifđ-';j<Y-zeT:11Ja
-- - bila
već jasnijo. ~ sViJos~ sna i]'][\li su

Sunce. On dn je r>redak

.---. --­
•
---_
.-.-_. _.

čovjeka neprestano spavao. I danas postoji takvo stanje SVijesti.

--~ -- .. ------_._ .. _... - .... ... _.----_ ... _. - ""-'--'-
_ . - ----
~-------
 67

.!.naju ca bilj);~~~~O su ~)iĆ'1, koj" ne;orcstan? s;;;w,cju, i k2d bi nocll

govoriti, prič;:lln. bi n,'J.t1, što sc odirro.vE\. nn Suncu!...- jor ..-._iTJaju sun­
.. _._----­

•
----------_.__.,.
---,
...---~---. ~----_

č'.cnu svijest. .'

..
_--~

..Treće stemje lwJQ__.ie io,š uvijek :;,,,:;lovito i nr1"ušono

a ')ost"lo je .. _-u. - - -..- ---.-.----'-'-=-----­
~,'1Dtt'>!, allli.o SlL-clll"=u-no..Šg,j. cl1l.,,;r!!'2.t.~':,;i,j es t~..L.:L'::s.!.-'-'.~li~,?-,,_i t 11....§.Y.llQ..&i:'..-O
NJ n~?_L~!:!s'.f:...'!:.o.f;-j "sl1.i.;Li_ 2 0 ,i ,"'] , j "'.:_.J?::':_ž~:,:,: l j"': a:'o n t<l...n.._,,~.~.?}::...~._~~~
\č) Sa S_,~~LLQ_.tJ;J!._~ud.i.ront ODOr:o..,
----'snovin2.J.. ali
socu svijest
.. .. ljudi
.. - ". __ •.Bi
~---_._---'_._-~__ _--~_., ...
t.{e
,-
c)obrQ.df\
., ... _-
"'- ., '.' -
što jo bi lA.. nekad no. Mi9_:"
--
l'0gO!~lQ.Q'Lf?.ill)_ji,lll.j.o..,
.. ako .. t.r()bo
"-'-"'_.- da
, ...

s~Ej,D9_ .."JjJnl.. iJ.;ifrSc.če.v:o_ ..sli.ij.a.s.ti •

U sonjanju nalazino df\k.ako nešto zbrkano, kantično, ali

kod pobliž,ec pronatrOlnja, ;'okazujc sc ta zbrkanost ilJM nekon intin­
nOF1 zakonitošću. Snn je čudnov"t siuboličar. U svoji:'" ;lrod,".vanjina
SM} već česte sjlo"injao ov" )lri,-'jere, koji su svi uzeti iz život,,:
S['.njf:'.;~10 de.. trči;]o z . . ,. žo.bo:;J, dC'.. je hvatane, oSjCĆn.!".lO nekn.~1o i Gl.'1tko
tijelo, probudino sc i drži;10 okraj . :u{ l,l"".tn".• Kad. bisno upotrijebili
budnu svijest, o;lf\zili bisDo kt"lko jo naš" ruke. uhvt'.tiln platno. SVi­
jest s"nj,~.nj,C\ nari .sinbolizira to zbivanje, stv"r,". t"j si'lbol od oneGa
što vidi nnša dnevn;:] svijest kr'.o činjenicu. DrUGi prinjer: Jed"'n
student sanjo. k.'lko rtl. jo neko nepeto. Iz L")GA, dolw.zi do poziva nn

. dvoboj.
časa

pc,dn0 prvi hitnc.

On,oj !{oji sanja proživljuje pak sve pojedinosti, sve do
kaS. ide n", dvoboj
U ton
stolicu prod svojin kreveto·J. U budnoj SVijesti
pr"ćon

č",su
svojin solmndnnti!:1a i
se probudi i vidi, da jo prevrnuo
čuo
liječnikol:1.

bi jcdnostr.vno
I

taj pad, "li nu s.?,n si'"bolizira taj proz",ični doc"đaj dramatil:o:;,

dvoboja. Vidino i to, d" su vreuonski odnosi u snu saSDa druci.
Kad jo stolic" :'Jr:h;, prosinule, mu jo tn cijela e.rama kroz clavu.
Svo što jo bilo pri'.,rc;;c, odir;ralo se u jednon trenutku. SC\ll jo
prenjestio vrijOTJe usuprotnon sr1cru, ne slijedi odnos sVijotn, on
stvara posebno vrije'Jo.

Simbolizirnni l.lOGU bi ti ne S"."10 vanjski dognđaji, neco i

unutrašnji procesi tijola. Čovjek sanja, d" je u podrumskoj rupi,
i na njeGa so penju odvratni pOluci. Probudi sc i osjeća bol uclavi.
TjeT10 lubanje bilo je ovdje sinbolizirano podrunskon rupol1, bol,

. ~
0Gavnim paucir,,",.

čovjel'8- sinbolizira đoc;,\(kje, koji sc odi-

Son današnjcc;
cravaju u unutr"šnjosti i u vanjskon SVijetu. No t~ ranije nija bilo ~
*
tako, kada jo ČOVjek n, Hjosecu inDa to'trećc stanje svijesti. Onda "*
 68

je čovjek živio u sanin tr-kvim slikama kao u dan2šnjem našem snll,

ali su tc slike izražavale
sti, k~o što danns nodrn bojQ
činjenice. Značile

označ~vQ

su boje lebdjele slobodno u Ilrosto.ru. Nisu prianjale na predmete.

su isto teke stvarno­
jednu stvQrnost. Sano što •
U tadanjoj sVijosti, ne bi čovjek nocao ići ulicom koo danas, niti
u daljini vidjeti čovje~~, cledati na njeca, i približiti nu sc, jer
t"kvo oblike bića, koje Ulaju bojo na svojoj površini, ne bi tada čo­

vjek naGao pri~ljećiv1Cti, bez obzira na to, dQ se tadašnji čovjek

nije noCe.o kretati kao šte to čini dnnašnji čovjek. Ali uznino na
prinjer, de. je čevjek onda susreo no Mjosecu nokoG drUGog čovjeka.

Tada bi so uzdiGao oblak i slika u boji, koja slobodno lebdi pred

njin. Rc CiTl0 ružna. Onda bi Sl: čovjek uklonil) 11<'1 strlUlu , da so s ton
slikan ne susretne, a eko bi te slike bile lijepe, onda bi joj se
približio. Ružno obojena slika pokQzivnln bi ,JU d". drUGi čovjek ima
proma njenu nesinpatične osjećaje, Q lijq1Q slikn, d" Ut on"j druci
čovjek voli.
UZI"ino na prinjor da je biln na Hjosecu sol. Knde. danQs
stoji sol no stolU, vidino k~ova jo oblika u prostoru, tj. zrnata
i 'stanovitu bnje. TQko to ondQ ne bi ''JoCIo biti. NQ Ujesecu no bisna
'loeli Vidjeti sol, ali n" njostu gdjo bi stajala sol, UZdigla bi
so u prostoru slik['. oblikn i boje, e. ta slika bi ne.n pokazivale. dQ
je sol nošto korisno. TaKO jo bila ispunjonQ cijela svijest sli­
ke,n" U boji i obliciWt, Iroji su 18bdjeli. Čovjek je tQda živio u
tilkvon noru oblil:a i boj", ali te slike oblike. i bojn, značilo su
ono, što sc ok.n čovjcl-;.<l o digrnvalo , :')rije sveca duševne dOŽivljaje
i šte jo uopće ina10 dušovni ('dnos, što nu je bilo korisno ili štetio.
T['.ko S0 č~;vjck ('Jrijcntirn.o ur;. ispre,ve-n način o činjcnicc?J!lD. svo­
jo lJkoline.
Kad se IIjesoc ponovo utjelOVio ko-o Ze!Jljn., ;orctvorilč>. se
ta svijest u d,mašnju dnovnu SVijest, o- Se.no ostatak to svijesti
ostao je dr'.nR8 II snu, što :-~Ct ina današnji čovjok, kuo puku rudi­
ment; kMD su ostn.Ii i od !~lno'~ih drui:ih stv<lri 8~no rudimonti. Znano,
dR su npr. U blizini uh" st,.,noviti '.liiJići, l<oji nnd se čine dane.s bez
svrhe, prijo su inali svoj sO·.lis.'.(), služili su Za svojevoljno micnnjo
uh['.• Dann6 post0ji SallO joč v 10 nr'.li broj ljUdi, koji to još ):lOGU
činiti.

Take) so nc.l/'.zc i u
ostnci nok"d"šhjog uređenja, koje jo onda in2,lc'
čovjeku sto.njr..~ I1:ojc. su ke-o pojedini
s;.1isla. Iako te
•
 69

.
slike danas više ništ~ ne znače, onda su značile vanjski SVijet. I
danas nalazimo još tu svijest kod životinja - koje iz svoje unutrine
ne nogu davati Glasa. U okul tizmu jo naime HnOljO ispravnija podjela 1.t
4
l životinja,
.... nogo u v~njskoj prirodnoj znanosti, i to na takve. koje
iz unutrine no nORU davati ~" la.", i takVL, koje nOGu davati glas.
Opaž~no dakako kod mnOGih nižih Životinja, da daju glas, no to se
zbiva mehanički, npr. trenjen, a ne iz unutrino proma vani. Ni žabe
ne daju takav Glas iZl1utric. Tok višo životinjo, kojo su tada n<1.­
stalO, kada je čovjek mOGao Glasom izraziti svoj bol i svoju radost,
tek te životinje su dobile HOGućnost, da kao i čovjek r;lasovina,
izražavaju svoj bol i radost. Sve životinjo kojo ne daju iz svojo
unutrine glasa, imaju još takvu slikovitu SVijest. Niže životinje
ne vide slike teko omeđene i OGranič one kao ni. Kad noka niža živo­
tinja, npr. rak, opazi slikU, koja na njef,a čini izvjestan doj~"
sklanj~epred njom. Ne vidi s~~o prGdmeto, nOGo vidi njihovu škod­
ljivost u ružnoj slici.
1<..\1lI1I.yQ. Četvrte st.".l1je svijesti je ono, koje i:v'lju danas svi
~lludi. Slike koje je čovjek prije pri:ljećivao kao obojone slilee,
~kOje slobodno lebde u prostoru, ovijaju se tako roći oko prew"eta.
~ .--­
~GlO ~s()rećiL_<!sJLU kire,dDati tip slik:'J1Q prekriveni. Sli~

•
čiJlll Granice stvt!.ri, Ukazuju so na stya.ri:ln, dok su se pri ---
je ukaz i
v.«.J..o slObodi"? Jobd"ći. Tine su ;->ostnle izr.".z oblika. Što je čovjek
prije ilJaO u sebi, istupilo je nnpolje i pričvrstila
_

sc na predneto.
Tine je čovjek došao do svojo dnnnšnjo bUdne dnovno SVijesti.

PrOl:lotrLlO sode, nošto dru~o. Već smo rokli, d" je na Sa­

turnu bile pri;->ravlj.".no fizičko tijelo. Na Suncu so jo k ovome pri­
družilo atersko tijelo, proniklo fizičko i rndilo na njemu. Etersko
tijelo prihvntilo je ono, što je fizičko tijelo već postnlo i iZGra­
đivalo Gn je dalje. Nn Mjesecu se je priključilo astralno tijelo,
koje jo takođet promenilo oblik fizičkon tijolu. No Saturnu je to
fizičkotijelo bilo vrlo jodnostQvno. Na Suncu bilo jo ono već mnogo
kompliciranije, jer je snda na njonu radilo etersko tijelo i učinilo
ga savršenijin. NI:'. Mjesecu se onda priključilo astralno tijelo; na
Zoolji pak, pridružilo se "ja", i učinilo fizičJ,o tijelo još savrše­
nijin. OndQ, I~nda je fizičke; tijole bilo n" Saturnu, knda još nije
III
proniklo u njeGa atorsko tijelo, nija u fizičkom tijelu još bilo
orgQna, koji su mu učlanjeni danns, jer nije bilo krvi i nerava,
 70

također nije bilo ni žlijezda. Onda jo čovjek h.w.o snno, kao zane­
tak, orcnn0, koji su danas n,-;.jsn.vršoniji, a i1.lo.1i BU vreT10ne.. drt so
razviju do dnnašnje svoje savršenosti.
ni orGani.
To su divno crađeni čul- •
Divn". era"" ljudal,il!; oka, divno ustr0jstvo ljudskOG uha,
sve je to došlo do sVo>je sc,-vrš"n"sti tek dan"", jer ove tvore vino su
stvorene iz BI'.turnsko tvp.ri, .~, otorskc' tije-lo, 2-strnlno i "j"," radili
su Uo. njin[!.. Isto tnlro t c;rkljč:.n je bic.! voć nn Sč.tturnu kao Zrtnetclt,
ali [ovoriti t"da čovjek juš niju nOG,:lo. To!: no. Mjesecu počeo jo
dava ti iz so bc nenrtilmlirccne ć;lasove i krikove. Tek dUGi:1 radon,
kuke- sna CE\. 0:;/i8n1i, posto-o je crkljC'..n savršeni n:.·JD.rć1t, krilinv je
danns nn ZelJlji. Na Suncu r,djc je bilo učl".njeno etersko tijelo,
bili su tu čulni orr;nni dr.lje razvije.ni. TO;~lO su sc pridružili još
orGani izlučiv"nja i oreani života, koji služe hranjenju i r"stu.
Njihov je zametak nastao tek u razdoblju Sunca. Onda jo djelovalo
dalje astralno u I'ljosečevo dobo., a "jn" je djolov".l') u debo. Zonlje.
Tako su snzrole žlijeZde, or[jnni rastenja i druci, do d['.netšnjo svoje
snvršenosti. Ondn jo ho. Hjesecu, učlnnjenjell "strr,lno r ; tijela, polo­
žcnn prva osnova ZG siston norava. To j0 bilo andu, kad~ je čovjBk

ir.w.o slilwvitu SVijest. Ono, pak, što je čovjoka činila sposobnil1

da razvije ~reru~etnu svijest, i što ea je ist~vroDeno os?osobilc da
iz svojo unutrašnjosti Glasno izrazi svoje zadovolj stve i svoj bol,

'* svoje ja, to je u ljudL.l[" obrezovale.

~ stvorilo
Tll1w je cijeli svemir crQdio
njihevčl

čulne
je žlijezde, rasplodne i probavne organe. Astralno tijelo
krv.

ereane. ž~ tijelo '*

~l
-1 izgradilo je nervni sisten,

7\ kOJem
II "jn" je učlanilo krv. Ina jedna pojava, .
(~kO~U zo~~mo slnbokrvnost :~i.blij~~oća. Tu d~lazi krv u stanjo u
m.Jo sposobnn da vrsl. l. edrzl. budnu SVl.jcst. Takve osobo z,npa­
t
~ dnju čoste u ,""glavi tu SVijest, slično kae što je to bilo na MjeSeeu.~
Sada ćeno pronatrati tri stanja SVijesti, koja još slijedo.~

;rMožono so pit",ti: kako je mOGuće o tome nešto znati već danas? To ~

*
,
,11W~~ i j e mOl:"uće inicijncijol'1. Pesvećeni neže već d:me.s doći do tih stanja.
J~N:jbliže st!'.njc svijesti, koje pezn"jc ~osvoćeni, je tzv. ')sihičko
.lstanjo svijesti, u kojo:'! i;.1n čovjek obje svijesti: slikovitu i budnu
it\SVijcst. Tom psihičkom sviješću vidite čovjeka t~o, kno i u budnoj
irctnevnoj svijesti, u njogovin konturana i forn~"a. Ali ujedno vidite
~i ono, šte živi u njegovoj duši, što sc pojaVljuje kae obojeni obla­
~Ci i slike, tj. nje[ovu o.uru. Onda ne hodate SVijetom kae stanovnik
 7l

~jeseca u snenom st~nju, ne~o u potpunoj kontroli s~Jo~a sobe, kao

~anašnji čovjek budne dnevne sVijesti. Cijelo čovječanstvo doći će

• ir~ote psihičke ili duševne sVijesti na planoti~ koj~ će s]j~~~

%-za naše ZenIje, Ile. Jupitru. Zato i zovemo tu sVij~Jupite_r_~Qr,l.

~ ...1W'1IlIo čovjek
Onda dolazi šesti stupanj sVijesti, do kojeGa će jednon
~
doći. Na ton stupnju spojit će se dr.nnšnjp. budna sVijest sa

-
f.::t\ orum, što pos.ećdIi pozntčJc 1,D-0 ps~hičku svijost i još s onin~ št'?

~ danasnji čovjok prospe.va. e~ ćo duboko gJ CQP.ti II FFiFQdn fi,,; be

b~ća, kad 'bude živeo u toj SVijesti, u inspirrtivnoj sVijcsti~ Čov­

jek neće sano prinjećivati šarene slike i oblike, neeo će i čuti
biće druGoG čovjek". k21w zvuči. SvE\ki ljUdski indi vi du!:'.li tet inat
će stanoviti ton, a svo će to skupa odzvanj['.ti u jednoj si~foniji.

Takva će biti čovjekovn svijest kad bude jednom prešao naše pl,~etno
stanje Venere. Tamo će čoVjek proživljavati harmoniju sfera, kuko
opisuje Goethe u svom prolOGU Fp.ustu:
Sunce zvuči na stari način
U bratskim sfera~a pjesnu nadmetanja,
I svoj propisani put,
Zcvršav& Gro~ovito.

•
Kad je Zenlja bil'" Sunce, pril;ljećivQO je čovjek tlacIovito
to zvučanje, a no. Veneri ćuti će ponove zvučanje po "starom n~.činutf.

Posve doslovno drži se Goethe te slike.

~~_

r::t::l
~
~apravo
~d:l0 stanje SVijesti je spiritualna svijest, kojn je
nnjviš;" u kojoj čovjek dolazi do sveopće sVij&sti, ne sano
020Ga što se odicrnvo na nje~ovoj planeti, ne~o i u cijeloj kosmič- ~
*
'it

koj okolini. To je SVijest koju je čovjek in"'o na Saturnu, koja je

~ila s<;'csviC1 :;:>rir;ušena, ali ipak sveopća SVijest.
u~ sv":-O.S.t~.s.tllilj,"_§Yij(is..ti~._k2.r!.1;J_~§.':_'Ledno];]
To su seda' stanja sVijesti, koj".
NJU
došao na
čovjek
će čovjek
Vu~.
mora proživjeti
'*
inllt;t {­

na SVOti putu kroz kosl:1os. SV21w utjelovljenje Zenljc pruža uvjete,

koji omogućuju takva stanja SVijesti. S8BO tine što jo na Mjesecu
bio u čovjekovo biće p0ložon zanetak nervnoG sistena, koji se dcljc

. razvijao u današnji naš nozCtk., post;:"lo.. jo mOeUĆ8.

i bUdna SVijest. Mornju se stvar<;'cti takvi orGani kako bi sc ta viša

stanja svijesti nogla izrC\ziti i fizički, a kojn pesvećeni već danas
duhovno dOŽiVljava.
dannšnja. dnevna

Smisao je rt1.zvojĐ.~ d2. čovjek nože ~lroći liroz trtkvih 7 p1[\­

 net:ornih stanja. Svaka. planetarna in!w.rne.cij2. svemiru jo u vezi sa
razvojan jednoG od 7 stanja svijesti. Tine, što se odigrava na sva- l'
koj planeti, stvaraju sc fizički orr;ani Zi:> tnkvo stanje svijesti.
)t~UPitoru ćete iDati više razvijeni oreWl, psihički organ. ~a
1rVeneri ćo postojdi
orC!JD, kojin će čovjek inati sUJest, koju danas

~
ima posvećoni na devahanskeIn nlanu. Na Vulkanu bi t će ona spiri t~
alna sVijest, koju danas ima posvećeni, kada se vine u više oblasti
"'----.-
de vahanskoG , u sVijet razuna.
---- ----_._-- ­
~

U slijedećin predavanjima proći ćono to planete pojedince,

jer kao što je naša Zemlja prije npr. u utlantsko ili lenursko doba

imala druGačiji iZGled nego danas, a kao što će i kasnije poprimiti

drUGi izgled, tako su i lljesec, Sunce i 7aturn inali različita stanja

a nOVa stanja inat ćo i Jupiter i Venera.

Upoznali sno velike opsežno planetarne kruGove, a sutra

ĆO)10 se zanimati prollljenaJ:Ja, kojima su te planete prošle, dok BU

bile poprište ljudi.

L.P\.t..."tl'\::', 7..'\" .G'. tl1.tb. t

~'),h.:r~t.., fl.C'.LII,\b_}"\,.­

•
 74

Kno što puž izvodi svoju kućicu, isto t.eko su ljudi izcr"divnli
svoje
duša
fizičko

odoz~:o
orcnnc. D" Opi8CDO kcl,o je iZcledalo ono no.
radila, da uopćo opišeno taj

RekRo san, dR ono što se tano stvC'ralo, kao

fizičl":i Sf'.turn.

fizička
čaDU je

tje­
•

lesnost, da SU ono bile klica naših čulnih arcana. One što je u

čovjeku živjelo kao klice. čula, to je duša obrađival" izvnn::c, na
površini Saturna. Ljudi su zf\l)raVo bili u )'.nsničkof1 prostoru, koji
jo opkoljF\vao Saturn, dole jo bila njeGova rndionic<:'.• Tal]O su ljUdi
obrađivali obrasce za oči, uši i ostC'le čulne orcane.

[ito jo bilo teDoljno svojstvo te Sv.turnske naterijo? To jo

teško reći, jer je teško" naći II našof.l dnnašnjon [;ovoru riječi kojo
bi tone pristajale, jer su i naše riječi potpuno naterijnlizirp.no
i pristaju jedino ZR fizički plnn. Ali inl'. jednn rijoč, kojn 110ŽO
izraziti taj fini posao koji je tnno izvršon. Taj izraz bi bio i
oclodfinje (ili odražavnnje). Saturnska f1llterija jo il]nla svojstvo,
u svin svejin djelovina, u SVO"1U što jG lJrid01azilo izvan,:\ kao svet­
lost, kao ton, k"l) niris, k ....o okus, da se odr"ž".va natrnc. Bilo je
mOGuće tu djelatnost u svenirskon prestoru t~o reći primjećivati

k;::o oclGdanje, u oClodlllu Saturna. To stanjo se ~lOže uporoditi sn

*tine, kfid glodi'.."1o drugo)] čovjeku u oko i knd gleda iz njaga u nas •
*vlasti tn ~alonn. slik..." Tako su prinjoćivale dušo ljUdi sani sebe,
*no ne sano kno obojonu sliku, neeo su okušavale, lJirisale, prinje­
tĆivllle same sobe u st,,,-noviton osjećaju topline. Tako je bio Saturn
<Kplanota oe;ledanj0. LjUdi koji su živjeli u toj n.tl'lOsfori, ubacivali
~su svoja bića u nju, n. iz slika koje su ovdje nastale, stVarali su
~čulne stvaralački.
*:k organe, jer su to bilo slike, koje su djelovale
Prodstavino sebi da stojimo prod ocledl1lorJ, iz kojof,n. gloda nn nas
vlasti ta slik".; a ta slik!' bi stvarn.la, na bi bilCl s<:'.:'o nrtva slika,
~kRO kod današnjec neživo:; OGledala. Takv,", j8 odprilike bila aktiv­
i\nost Saturna. Tak.av je odp~ilike bio način, k~o SU ljudi na Sa­
t turnu živjoli i obn.vljali svoj pOS1'.O.

To se odigravalo dole na Saturnskoj kuCli. Gore su duše

i:'1alc dubokU svijest trans,,-, o kojoj san juče ';ov.:>rio. Nisu ništa
znalo o tO'.1 oGled,c.nju, S,,-;lO su to činile. U toa su duboken transu
inale cijeli avenir u sebi. Iz njihOVih so bića oelcdao eijeli taj If.

Svenir. Ali ono s,:?ne bilo su ;ooloženo u duhovnu pratv~,r, nisu bilo
sanostalne, nego su bile sru~o član duhovnosti, koja je okruživala
 75

Saturn. One z"to nisu mocle duhovno pri"jećivati. Viša duhovna

• bića su prinjoćiv ,".1 8. ,

oreani duhovnih
jedino moela
bića,

prinjećivtcti.
uz njihovu
koja su tada
Domoć. LjUdsko duše bile su
primjećivala, koja su tada

Čitavo mnoštvo tih duhovnih bića okružavalo je Saturn.

~U bića, kršć"nska ezo­
- sferi Saturna bila su sadržan8 duhovna
~rikG nnzivn ~nđol1Q~, nrknnđclin~ i
koja
prnsn~gaua. ~vc
.. je tQ.bi~o
~ Saturnu. Kao što rUka Ilrip8da tijelu, tako su pripadale ljudsk~

duše tin bićir.w. i ko.o što ruk" nom, samostalnu sVijest, tako te
,*.ljUdSkO duše nisu inde vlc.stitu svi,iesh Djelov,de su iz svijesti
viših duhovnih sVijesti, iz više svenirske svijesti i tdw su stva­
rale slike čulnih ori;ana. Te slike su ;1l'stc.le stvc.r['.lačke i Gradile
su i saturnsku tvar. Tu saturnskU tvar no snije:.lo sebi tako ;Jredo­
čiti da je bila tako Gusta kao što je Gusto naše današnje tijelo.
NajGušće stanje koje se je na Saturnu uopće noelo postići, nije
uzdUh
bilo ni ti tako Gusto kao· naš c1c,našnji _ : S"turn ju :;:Jostao tako­
đer fizički, ali je došao jedino do custoće, koju nazivano Gusto­
ćon vatre, topline u kojoj dan"šnja fiziKa ne vidi više nikcl<vu
materiju. Toplina jo za okultistu finij:o '.lO.terija nece, pliilovi i
ina svojstvo, da se sve više širi. A kd~o so Saturn snstoj.?O iz te

• n"terije, inao je svojstvo da sc iznutra rasteže, da

zrcali. Takvo tijelo izbaCUje sve n8polje i neDa potrebe da štOGod
z" drži u sc bi.
zrači i da

Saturn niju bio jednoličn8 nnterij~, nego jo takva nate­

rija da bi se u njoj 1'10(;10 vidjeti razne konfiGuracije. Kasnije su
se i ti orGani zaokružili u okrUGle oblike slično stanici (ćeliji),
sano što su stanice "lc.lu, tc onda ,su to bilo voliko kuClo k,".o da UZ:1e­
to dud ili ku;'inu. Na Sr'.turnu no bisno nagli vidjeti, jer se u 0[:18­
danju svo odražnve,le, što je izvP.nt'. dolnzilo kao svjetlo. U toj
saturnskojnntoriji bil,) je sve t"1'1no. Jedino pri krajU razvoja,
}1oče10 je to tijel') nalo svjetloti. U Okolini atnosfcre to saturnske
natcrije bil" ju nnoGo bića. Fisu to bili sano ljudi, koji su tano •
pripraVljali svoje čulna orCtme, jer ljudska duš,,, ondn nije bila
tako daleko rcczvijcna d'" bi s,t:1n naeIn djel()Vati. Djelcvnla je zrtje­

• dno s drugon duhovnin

hovin voćstvon.

Tak0 s.c'wsto.lnr"
bićif1a, trivijr'.lno bi sc "lOCI;)

ko.o što djelUje dpnašnji

reći

čovjĐk,
;:Jod nji­

djuIovala
 76

su n~ Saturnu neka biča, koj~ su se enda nalazila na ~nzvojnoQ I

stupnju čovjekn. Nisu :logla u ono vrijoDo inati oblik današnjeG •

čovjeka, jer je toplina ,bila jedina supstnnca na Saturnu. Što se
tiče inteli;;encijo i svij esti "jn", bili". sU na stupnju d2,nnšnjec
čovjeka, d i ta biča nisu nO[51a sebi stvori ti fiZičko tijelo ni
mozak. Poglodajna ih izbliza. Današnji čovjek so se.stoji iz četiri

član,,: fizičkoG, atorsko", astralnog i "ja". U zGnetku jo duhovno

"ja", životni duh i duhovni čovjok (Manas, Budhi i Atl:1a). Najniži
član, "la da nnjsrevršcmiji nre ovoj zon"ljskoj pl1"noti. je fizičko

'** '* tijolo. Slijedoći viši dio je otorsko tijelo, pa astralno tijelo i
"ja". ~Il bića koj" nenaju fizičkOG tijela, kojina je najniži
e_tersko tijolo. Njimf.\ no troba fizičko tijelo, dn bi '·lOgli djolo..
čb.n ir
'lt*
t
t
V.,:'ti u čulno:'1 sVijetu. Znto i:1E\jU jćdccn čl9.n

j~ .naš sedni član~~ biča ~t.1~jU k;:;o svoj l1;cjni:f.i čli,n nstr1".ln~ •.
.!:.. opot
koji je više n0e;O što
**
~*'
t.=.Jelo, fl tato iI;1nJu JOs deve tl, clan • dru!~n koji:ln je najn~z~

..član "je", fl. zn to inn.ju još deseti čl<tn. Aka i~lod . .r·1r"t biće. kojina je t
**
r
np.jniži č ~ ii' II norf'.no reći dn so SQstoji iz lIjalI, duhovnOG "jc. iI ,
~votnoc duh;} i duhovnOG bvjekl1. ZlOti" dolnzi osod, deveti i- d;s~ti tt
~, ono što kršćanska ezoteril{c. zove "Svotin Tr(;jstvon": Duh Sveti,
1\ il~ Riječ Otac.~~zofskoj s~ liternturi obično t
*' Sin
*tri I,ogoi.
Tn
i

bića, ko jiu['. jo l1.rtjniži član tl jo." to su upr~vo

naZivajU-

onn bićn,

kojn uSaturnskon r.o.zvoju dolaze z"- n;:;s u obzir. Bilo. su onda nR

stupnju na kojen SC dnnas nc,lr.zQ ljudi. U SVODe "jr," SU nacl" djelo­
Vati U sRsvid drur;in okolnosti,·1f'., koje saD več opisn.o. Bili su to
preci čovječanstva. Ozrnčivl11a

svojin n'1jsp61jnšnjijin bičon. Oni su usađiv[l.l!. "j['.1I u fizičkU t je­

lasnost, koj~ 80 stvnrala na površini S~turn~. Tako su sc brinul!. dn
.t
fizičko tijelo bude tak" rripravljeno, kreko bi moela po61ijQ postC'.ti
nosiocem "ja". Jedno takvo fizičko tijolo knkvo dnnas inmlo s rukrll:1a,
nOGama itlavon, kojonu su učlanjena čula, saso takvo tijelo je mo­
glo postati nosiocen nrtšeG "jet", nn četvrtoD stupnju ink1".rnrtcijo
nnše ZomIje. Zato je trobnlo dn kliea bude ?olcžcnn već nn Saturnu.
~a bićn Sl1turnn zovoma Duhovi o~eizna.17)
EGoizo.D je nošto što imc, dvije strano: jodnu pozitivnu!.. i •
~=~;:;-::-:;-::--:::-:;-::--=-::-;~L.:':=::-:'--:::-=--="::;:-:;-::=;:-
drugu neGativnu. !Rda ondl1 na Saturnu i nG slijedoćin planetama no
bi uvijek iznova bilo ec:oizL1a, tRda čovjek ne bi postao sć>.::lOstalno
~-'::"':---::-:---::---:-=-::-:-~--:::-----.,.-:-~,-,.--~
biće koje sebi nože reći "jl1". Iz dobć>. Saturna bile, je u ljUdsko
 77

"* tijelo ucijopljena snnGn, koj" Ga je obilježila kao sa:!Ostalno biće,

• **
~ po kojoj je ono odvojeno od svih drugih bić~. Njina treba pridru­
žiti djelovanje ~hcva oL;c~zna, Asuras'l ...Mectu njina postoje d~
~stc. Jedna vrsta bili su oni koji su egoizaQ obrazovali u ple~­

.l. nito"" s;lislu sr;'lostalnos'ci, koj~ se uZdizo.l" sve Više i više u

7!\ .--­
~ snislu obrnzcvanja slobodo: to je divljenja dostojna s&~estalnost
*
~
6coizna. Ti su duhovi vodili
st"jale posle
čovječanstvo np.

S"turna.· Oni su postali vaspitači

pl,:metama koje su
ljudsko
nć\­

samo­
i
'* stalnosti.

~ostala u
Na svakoj l)la.n(;ti nal?z8 sc još i
razvoju. Ona koja su zaostala u razvoju, nisu se
tĐ.kv[', bićfl koja su za­
ht~
~
*t d;lje razvij"ti. Iz toca Dožemo UDO znati jedan zakon: Ako ono što je
nnjuzvišenijc pndne, i o.ko ono padne u "veliki Groh" , tine što ne
~estvuje u općem rnzvoju, onda nastaje upravo najgore. Pleneniti
t
~
snisA.o Za slobodu
~hovi II
izopačio S0 u svoju suprotnost. Još i dnn"s su ti
našoj okolici, ti zli duhovi Sn Saturn". Svo što je (u svi­
~letu\ zlo, povl"či svoju snaGu od tih duhovno

Sv,ika planeta, knda je znvršil" svoj razvoj, oduhovIjuje

sc opot, tako reći nestaje i prelazi ..u stanje sna, da bi opet
ponovno iz tac stanj~ proizašla. Tako i Saturn. NjeGOVO sljjedeće

• ~teJ

duhovnLl
ovl jonje jo Sun0;; ono Sunce. koje bistIO dobili, ke_d bisno sve
~11..Q_.š..t.lLk..Er,nas

4--"~'-'-
bićine.,
nQ Suncu, I1jesecu i Zenlji, sa svi;] zenal,iskim
iz,Iiješali u jednol~ kotlu. Sunčani
r
razvoj se odli­
~

kuje tine, d,~ jo etersl;:o tijulo ušlo u fizičko tijolo čovjeka, koje
j,c:. dolje bilo priprcnljcno. Sunce i:1" cušću tjelesnost neGo Sp.turn,
nožHlO jc o ris;1odobi ti s~. custoćon dan1'.šnjec uzduha. LjudskU fizičku

tjelesnc:st, vIn.otito tijelo, koje ste sebi oblikovali, Vidite, kako

gl' na Suncu pro i in,..,. otorsln tijelo. Čovjek jE) na Suncu unotan u uzdu­
šno tijelo kQO ll0. S.~.turnu u toplinske tijelo. Njoeovo etersko tijelo
"--'~----;----;-::------;--~--,,--~;-­
bilo jo već d~lo, no u Rtnosferu Suncn, bilo je njeGovo restrnlno
tijelo i "j~a učl~njen(1 u veliko sveopće astralno tijelo Sunca. Čov­
jek je djelovQO pre)la dole u fizičko i etersko tijelo, slično kao
d1'.ncts u snu, k,"d" nICše ['.strdne tijelo iziđG i djeluje no. fizi{:ko -i
etersko' tijel. :TQdn su ljudi Ntdili na prvin osnova orr;ana ra­

•
stenjn, probave i
jedni orGani zadržavaju
TD.ZnnOŽ~VCtnj[t;

sv~j
a rnzrc.c!iv-:.li osn0ve ČUlnih

prvobitni karakter, dok sc drugi preobrn­

žavaju li orr;D.nc žlj0zd:-", i r,qstenja. Svi orr:.::mi rastE'. i rnz:Jn,.:žnvanja

orcana;

su pre8bražcni čulni or:;nni, koje je zahv",tilo etersko tijelc).

 78

Usporedino li tijelo Sunca s:\ SC'.turnon, vidino stnnovite

razlika. Saturn jo
VaO sve što jc priDao u obliku okusa, nirisn i SVa
još kao nnla ocladalnn površinQ; on jo ndražn­

vanji'.. Na Suncu nije bilo tako. Dok je Saturn sve direktno natrac
,-----~~~

čula priDjući­
•
odrUŽo.vRo, ne zadržav('.jući ništ? od tOL~['" Sunco so je l1rož.iqalo sa

,...
svi"j što je prinal,·, i tok je onda to Odražavalo. To ja bilo znto,
'-<:::-~=-:::~:::~~:-;:-:~-=-';:::~~-'--;;~~~~~~-:-~Z~~;:;~;;~~
jer je Sunca inalo etersl' 1 tijelo. NjeGOVO tijelo, j8 prozo to eter­
r
~im tijelon, vladnlo se t~<e, kno š~iljka d:\nas čini sa sunča­
nir.l svijetlon. On" :rri;u'. sunčano sVijotl" prožin" se njine i vraća

.,ostr,~r,Jo nrQčno
---
ga. Knd

tin tijclo~l
biljku na
sV'jetln nena zeleno:; obojenja biljka. Tako je bilo sa našiu vlasti­
nn Suncu. Ono 80 prožclcl Sa
njosto, iZGubi beju i uvene. Bez

svjGt10n~ ali i sa drucin

s as to j cicw.• r ......:.u.......'-J.'--l.J"-'..Jl'>i"L,-,v!.!r~."~,c~',,",,~s:!.v,,1j..::a~t:.:'l:2C~,-,n:'[1~.k=:c::.n::.-:::š::.t~o~s~e,-:,n::J::·
~::'l~Je:.'~o~s~n~a~­
Žila, tako je nekada i Sunee zračila svjetlo, počto ga je u sebi
proradilo. Ali ono nija prožela s a;'.] o svje tlen, ne co i ekuso;1,

--------
SO

nirisOl", toplinon i svin dru[;i~l se ono pre,želo i izračilo k,\O sile

opet napolje.
Stoca jo naše vl~stito tijelo n~ Suncu bi1 0 u stanju bilj­
ke. Naše tijelo nije izr;l,Adc: kOlO biljkOl. Ono nije izgledale kao
biljkn u dnnd\njen smislu, jer se njvno tijelo obrazov~lo tek na
Zemlji. T~ štQ dan~s nosite u svojoj unutrini, tj. žljczde, orGane Af
k-:jo nazivano orCQnir:l[t rC'.stonje. i rasplođiv2.nj~, oni su bili na
Suncu, kQO što su dan~s plQnine i stenje na Zenlji. Nn njinn su
"
ljudi radili tako kol'" dimas neguju i obrađuju neki vrt. Sunce je
odražavalo
na svojoj vl~stitoj
--.--.::.....:......_­
ingredi';ence sveta u kosnos. Ljudi su na Suncu radili
tjelesnosti tako, kao neka - bića, n~ prinjer

---
korali, što rade spolja na svojoj
stvon viših bića, koja su boravil~
Građevini.

u atnosferi Suncn.
To se zbivalo l)(ld voć­

Harana se oso bi to bRvi ti je dnom kn tecorijon tih duhovnih

bića koja SU se t~da n~lazil~ na stupnju nn kojeu se danRs nalnzi
čovjek. Na Saturnu se sask,je':lO sa duhewin" egoizna, koji su čov­

jeku dali snisao z~ sl<'bodu i sa'1ostalnost, a bili su na stepenu

današnjeG čr,vjeka. N~ Suncu su to bila drUGa bića, kojina nije bio
njihov najniži člRn njihovo "ja", nogo astralno tijelo. Sastojala
su se iz astralnog tijell'\, duhovnOG "ja", životnog duha i duhovnOG
čovjeka i iz osnoG čll'\na, koji kršćanska ezoterika zove Sveti::l
Duhan, i konačno iz devvtoc čl~na, tj. Sina ili Riječi, kako ga
naziva Ivanovo evanđelje. Doseti čl,m još nisu iD.eli. Zato su i:1nl!i.
 79

učlanjeno astralno tijelo. Bila su to duhovna bića. koja su djelo­

vala na Suncu i obavljnla sav posao U astralnom. Ona so razlikuju

• od današnjeg čovjeka time, što čovjek diše uzduh, jer se uzduh

nalazi u okolini zenlje, a ta su duhovna bića udisala toplinu
ili vatru.
Samo Sunce bilo je kao neka uzdušna masa. Ono, što Ga
je ekruživale, bila je ona materija, koja je prije stvorila Sa­
turn: oganj, toplina. Onaj dio koji S8 je zgusnuo, stvorio je
plinovito Sunce, a ono što se nije moclo zGusnuti, ostalo je kao

~~
...

valovito mora vatre. Sponenuta bića su naGla na Suncu žiVjeti tako,

~a su Udisala i izdisala toplinu. oGanj. Zato ta bića i nazivamo ~~
~ duhovima ognja. Ona su na Suncu bila na stepenu čovjeka i radila ~
~~ ~ u SlUzb~ječanstva. Ta bića so nazivajU duhovi Sunca ili ~- ~~
~ vi oGnja. Covjek je tada bio na stupnju SVijesti kojU danas ima u ~
-k't -dubokom snu. Sunčani
duhovi imali su već
sVijost svoga tija". Od tOGa ~t
~

'***
~
su sc vremenom raZVijali dalje i dostigli više stupnjevo svijesti.
*-g. kršćanskoj so ezoterici nazivajU arkanđelina••Najyišo rav d ;j'Wo
~Jt
~ *
*** l4.ćo, koje se je na Suncu nalazilo k",o duh oGnja, kO.ie dODiJS ;jQŠ
**
.* :k

. ***
~
~v1jek djeluje na Zenlji. s nnjviše rnzvijenom sVješću, to sunčano
~ićc, ili tnj duh egnja, to jo Krist. Isto tako, kao što je najviše ~*
r2zvijen snturnski duh Boe-otac, za kršćanslm ozoteriku, bio je ~
~~:ijelU od kosti i mesa Isusa Krista ~edan takav sunČani duh oGnja.
'k*
*'
~jc

#A Vladar najviših sunčanih bića. Da

~*~otrebi ti fizičko
bj TJ0G'č10 doĆi
tijelo. Morao je sta;joH pod 1 sUP zena] j skin
~~u~tovina, kao čovjek, da bi OVdje Dogao biti djelatan,
nQ Zer,) jU, norao je
'*'*
~

Tako smo na Suncu bili djelatni sa sunčanin tijelom, isto­

vroneno u tijelu sunčano Jlnnoto, aa duhovima ja, sa duhovima 0Gnja,
i sa recentan Sunca, sa nC\jrazvijenijin sunčanin duhom, Kristort.
**~ndn, kad~ jo Zemlja bila na stepenu Sunca, taj Duh je bio centralni
*' *,*dUh Sunca. KadC\ je Zenlj[t postala Mjesec. On se višo raZVio,ali jo
*'*
l-.1.*o:tao kod Sunca. Kad je ZemljC\ pestala ZOtllja, On se rnzvio do vr~n-
~ ~. ea i ostn.o je na Zemlji, pošto se spo jia sa Zemljan posle Misterije
~~~;aGOlgoti,,:akO je en najViši planetarni duh Zemljo. Zemlj~ je
*7t
'it

~d~QVQ tijelo, k..00 što je enda bila Sunce. Stogn IJorate ,uzeti*
.,*r,' ~C\2Blovno Ivanove riječi:18.!."TkO jede moj kruh, toj me Gazi nOf}x.la".
4t~~~!er Zemlja jeste tijele Kristovo, a ako ljUdi, koji jedu kruh, keji /~
~jt*~u na sobe r,rinili tijelo Zemlje, idu po Zemlji. Gaze tijelo nog~,a ~
Krista" Uznitc te riječi sa~vim doslovno. Kao što uopće i svi roli- ~
 80

gijski do~nenti Mor~ji biti uzeti doslovno. Sano čovjek nora pozna­
vati pisno u njegovom prc\Von znnč8nju, a ondn trnžiti duh - koji •
S8 nalazi iza njeGU.

Sano još nešto: U toj sunčcmoj IJasi sc ne uzdiGoše sva

bića na rnzvojni stullnnj, okojeT:! snn Vn,'l [ovorio. Neke. su znostala
na stupnju Saturnskoc poste,janja. OnG nisu IJo.:;l.:: ono št'l je zračilo

u prostranstvo svetov,,- pri'Jiti u sebe i posle prir.1anja otposlati

natrag. Oha su to ,,,oraIn naposredno otposlati. Onn se nisu mOGla
prožeti tino. Stoen su se ta bića na Suncu pojnviln kao vrsta tam­
nOG učlanjenja, kao nešto što istinski ne zrači. I rešto su bila
uklopljona u sunčanu nasu, okružena nase~ k'lja jo istinski zrnčila,

ona su dClovaln. kao trtnnn nesta. StoCo. morw!o na Suncu ra.zlikovati

takva nesta, koje. 'lno što SU pri1.1nln u svet izrllčuju, i tnkvn, koja
nisu noela da zrače. Stoca su ona delovala kao taJIni unetei u Sun­
čanoj mnsi; ona nisu ništa dodaln SVGl'lO s[lturns)con znnnju. Slično

tomo kako na ljudskon tolu ne nalazino svuda žljozdo i orenno raste­

nja, nego jo eno prožete nrtvin učlnnjonjina, tcln je Sunca pr~Gte

tin une t cirJD..

~)t ~še. današnje Sunct; je potonak pradnvne Sunčano-zenaljske

*' nase. Ont, je izb1?cila Bjesec i Zer.1lju, ali on" ne.jboljo, zndržaJ.o je

~
Za sebe. Što je u tadašnjoj sunčan('j masi postoj[',lo kr>.o ostatak,

---­
Saturna, to jo ostnlc' na dnnašl' jen Suncu kao tzv. Sunčano mrljo-•. To

j*
;{
su poslodnJl rudlDenti Saturna, koji su Qstali kao tannl utlsnuti
uneci
. u sjajnoj
duhovne izvore
sunčanoj nasi. Našn okultno mudrost otkriva skrivene
fizičklh clnjenica._Fizička znanost konstatira fizi­
---

'

čke uzroko sunčanih pjega, ponoću astrononije i astrofizike, ali

duhovni uzroci nalazo se u onin zaostalil~ djelovino Saturna.

Pitnmo so: dnkle: k"kvr>. su prirodnr>. carstva bila na Satur­

nu? SnIlO jcdno carstvo, od koj<·; su poslednji rudinonti sačuvani II
današnjiH rUdinentina. Ako Govorino ° tOD, dp. je čovjek prošao «raz
mineralno cnrstvo, ne s::Jijcr.1a pri to"t l1i81i ti na d,annšnj e 11inorale.
;!:,osljedni pobmak SnturnskoG nino rala su u VaŠilJ ačin,,,, ušina i
druein oreaninn. To su najviši fizički i ninoralni djelovi. Aparat
.. -:.=-~===--=--"",=.:..::.==:.-c""--c::..~=-:._==.
o.Jj:a jo kao fizike,lni in§trunont i ostaje st:".novi to ,vrij ono iZQ
snrti nepronenjon.
~

Saturnsko carstvo nnprodujc na Suncu proma biljnon životu.

Vlrrstit(' čovjekovo tijolo V'činjo so rp.zvij.oti kao biljka. Ono što
 81

je zaostalo kao Saturnsko carstvo, bilo je neko sunčano mineralno

• carstve, c. inda je oblik zakržljalih

mOGli
buduća
postići svoju svrhu. Ali sVa ta
ljudska tijela, nisu imala u sebi
čulnih

bića
orcc.np., koji nisu
na Suncu, koja su bila
živčani sistem. I današnje
biljke ne·laju živč,moc snstavn i zate nemaj.u osjećajn. ZablUda je

** kad se biljkana pripiSUje nervni sastav.

Ali tč1 e.straln" tijela, osobi to ona, koja su potekla od

* duhov~,

bile dole kno

ognja, odašiljala su neke struje u tjelesnost, koje su
fizičkč1 i. otorska tijola. To sc strujanje sVijetla
~krošnjast0 širilo. Posljcdni rudimonti tih sunčanih struja, koje su

t*"
tse kasnije zcusnule i ·poprinile v,mjsku fermu, jest organ, koji
nazivano sunčanim sjlleto!:1. To je posljedni zGusnuti dozvuk davnog,
u sUbstancu zGusnutoc zračenjG nč1 Suncu. Odatle nu iElo plexus sOla­
I,rris - sunčGni splet. Morate scbi predstaviti tijela, kojč1 ste imali
tnG Suncu tako, kno dč1 u njih odOZGO prodiru zrnke, kojo sc krošnja­
t sto s]lleću. Tako nG'" SC obj"vljujc suncc ubrojnin razGranjonjina
'tkoj",. sc nal"ze u nGšor-1 sunčano:l spletu. To razcrrcujenje priJ.c1'.zuje
* eer"l1:msk" nitoloGijn u tzv. sVjetskon jasenu, koji naravne znnči

.
~
;k. još ,·mogo druco.
Sunce jo onda
_što u okultnon smislu n...,ziv2:1o Mjesecom.
~rLšlo u stanje snG i prctvorilo sc u ono

~
7:\~ .. Tu se rndi o trećcD utelo­

*
*f
vIjenju Zemljo, koje
koji njine vlada. K.:'J.kO nan so
pa" d uh lpS t
tl· VD" tl
će

k :lO BOC
n,,,, prcdstavljd.i opot
obj~.vljuje k"o
ot t'.G"._>')
tR Je:naJv181
" v.
j~dnn

rCC0n t
cGntralni Duh
nC'.jviši vladar Satur­
' . v . b oG
;nnJv1.s~

~sunca, Sunčani Boe, Krist, " kao vladar Mjesečcvog lika Zenlje n1'.D
~~~e objC'.vljuj~Duh Sveti, Sa svojin četaoa, koje so nazivaju u
-L-·\~kršć'J.nskoj Gzotorici posl~iein2 BožjiD, anGola; ~ftđeli.
~/\- -
Tako Sija u]1ozne.li 2 dana stv'J.ranjn, koji SO nazivilju u czo­
ternon govoru dies Snturni i dios Solis. K tonu dolnzi dics Lunile.
Dies Saturni - dan saturnov - subota
Dies Solis - dan sunce', - nedjelja
Dios Lunae - dan Mjesoca - ponedjeljak.
Ljudi su uvijek iudi svijest da sc radi o vodećin božan­

• stvima Saturna, Sunca i Mjeseca •

Izr<lz ItDios" i l1Dcus lt
dnn i BOG,
 82

jesu istoG porijekIEl, tEtko da so doista !JOŽO dobro prevosti "dies"

i izrElzo8 dan ili bož~stvo. Doiste so to nože jcdn~o dobro roći

ZQ "Dios Solis" (Sonnont::tC ~ njemački Sonntal;' izraz dan sunčani,

nedjolja kao sunčovo bož~nstvo, El nisliiJo ti0'l0 podjcdnnko na

Kristov r duh.)
Jf.1. i"\ ,Gt, , t rIA.'" "~n>t~
['1:1;, ~,rur- HUl - lC~",r

 83

•
10. R~ZVITAK PLANETA (II)

Govorili snn jučer o raznin ink~rn~cijnme naše planete: o

ink,".rnaciji saturnsko j i sunč,moj. Podsjeti t ĆCi1~ SG ukratko, da je
na toj sunč~nGj pl~neti, ~rethodniku naše Zemlje, čevjek bio razvi­
jen do toe: stepena, dC'. je iniCo fizičko i atersko tijelo. Du je, da­
kle, bi:' d"šao dc, neke vrste biljnoi~ životn. NnpoLlOnuo s= ukratko
kako je onaj život bic: sccsvi:: drucnčiji od onoGa koji damls pozna­
jete kao biljni svijet. BiljJ<9 kojo n~sdg~?tlžujU, nastale au tek
nn necšoj zcnL,ljskoj l)l[\noti. Opisnli sna takCJder na stanovi ti način,

kako SU naši pretci uslijed tOGn, jer su n.'C Suncu iuc'.li etorsko ti­
jelD, u svane fizičke,", tijelu izr",dili u Glcvnon žljeZde, orGane
rasta, rasplođnvnnja i prohrane. Sve je to bile nOGuće Gledati na
Suncu onako, IVln št" ni'. Z0T11ji Clcd.'C'lo poćinu, k.·,nenje i bilja.
Osir1 toca je bilo tu i cnrstvo, yfJjO DQŽC~lC nFlzv,::·:ti z<1osta.11n
s:'lturnskin cC'.rstvou, koje ju u sebi s2,držnv,,10 z"čet2J< ko,snijih
nineralo"~ Dakle to nisu bili današnji nincr:'.li k,'.ko ih dan:,s l)ozna­
jeno, e t.~kvina nije fin no Suncu rWi:L' bi ti covor".• To su bila
• takvn tijela, koja nisu bil" stokIn s;x'sobnost da pri'1o u sebe
oterskc) tijolo, i koja su uslijed tocn u izvjcsnoTJ po;;lodu z,'Coataln
na ninornlno:-l stupnju razv~)jr:, knji je čovjek proživic> ne'. Sn.turnu.
Morm.1o dakle covori ti o dvC\ cC'.rstvn, koj". su nC'.stal.'l na Suncu. U
teoaofsk6j litert,turi p"stclo ju uobičnjono rovoriti o tone, dec je
ČOVjuk. proš . , o carstvcn nincrnln, bilj" i životinja. Vidite da je to
netočnn način izrC'.žQvanja. Mineralno carstvo na Snturnu bilo je
posve drucači je. U ti~-1 ObliciiJR c2.rstvQ nincro.1C'.. bilo su naznnčene

11rvc klico, prvo preteče no.ših čulnih orc"n". Isto t cili: o nija bilo
na Suncu biljnoG cC'.rstva, kd,vo je d,mels, neco jo svo onn, što danas
u čovjeku živi, kt"J) .()r[~F1.ni rt~stć1, osobito orc:nni žljezdn, - 8'1(; ja
to bilo biljno prirodo. Bilo jo to zato biljnoc k,~.rcili:tora, jar je
bilo prožoto otorski':1 tijGlon.

To sunčnno stanje prošlo jo onda razdobljen sna, potm~­

•
njenja) lr_tentnošću,_'."'..li ne SFtC;"10 so bi pre doči ti, dR takav plEtnet
prel",zi stnnje!',1 Bna u kone nO:'!Q djcl.:,tnosti, st,mjc,.llišt,wiln. To
nije t.::ko, k"'o št') nije tC'ko ni u dovQh".nskon stelnju čovjoka. Dcvu­
han čovjGk" nije stanje nocili:tivnosti. Vidjeli 6:10 kcili:o ČOVjek u ton
 84

BVijetu bez prestank~ djeluje i da sudjeluje u razvoju Zeulje nači­

no~, koji je vrlo v~žan. Jedino današnjeo stanju svijesti priči­

njava se to, k~o razdoblje sna. Za druGu svijcst so to razdoblje

~ pokazuje kao stanje zbilja povišene djolatnosti. Svi ti prolazi
~Plancta kroz nebeska viša stanja, znače prolaz kroz stanja u koji~a
•
~so zbi vaju Vnžno pro'ljono. To stanje nazi V 1:\.':1 o tooso fskie! izrazou
1(lpralaja".
Pokušnjno Bobi sada predočiti kako je sunco prošlo ta­
kvin stanjen i kako se iz Sunca razvilo ono, što u okultiznu nnzi­
vnmo trećin stanjom naše Z,nlje: Mjesecon. Da Br.lo ooeli eledati šfu
se događalo, bilo bi nam so prikazalo po prilici ovo: vidjeli biswo
knko se kroz nilieno godina biće Sunca nijenja i kcl~o nestnje, a
iza daljnjih niliona Godina, kad je proteklo iZVjesno stanje sunraka,
kako jo opot zasvijetlilo. To je početak Mjesečevog razdoblja.
U prvo vrijeDe kad je Sunce opet nije još

z~svijetlilo,

uopće bilo govora o raZdvajanju Sunca i Mjescca. Oboje su bili još

zajedno kao u razdoblju Sunca. A tada BC dogodilo nešto, što bisDo

morli nazvati ponavljanje~ prijašnjih stanja. Ono što BC jo zbivalo

na Saturnu i na Suncu, ponovilo so sada na stanovitom višem stupnju.

Onda je nastala osobita promjena u stanju tog Sunca, koje se sad

ponovno pojavilo: Mjcsoc se skupio i odijelio od Sunca. N~tale su

dve planote, tj. odnosno: stajačica i planeta, izronili su iz davnog

sunčanoG sistema. Stvorile su so dvije maso: jedna veća - Sunce, i

jedna manja - Mjesec. Mjesec, o kome sad~ govorino, nijo s~državao

samo ono što sadrži današnji Mjesec, nego svo ono što sadrži dana­

šnja Zemlja i Mjesec zajodno. Sve te različito supstance i 'bića,

kad bisno svo to snijošnli., dobili bismo Mjesec, o kejo;l Gov0ril'1O,

koji so je onda otrgnuo od Sunca.

Sunce jo time postalo stajačica, ono jo iZVUklo najbolje

stvari zajodno sa duhovnim bićima, Time je Sunce uznapredovalo i

postalo je stajačicom. Dok jc još bilo planet~Sunce jo to svo još

sadržavalo u sebi. Jer jo sad predalo jednoj samostalnoj planeti

ono, s• tbibi'
o van duh ovna bi'en sprGc~va
• 1 o da se dal'Je razv1Ju,
.. p~s t a 1 o

jo stajačicon. Prod nana so sada u sve:'1iru odiGrav,,- slijedeće: tu

je više razvijeno tijelo kao stajačica, a oko njeGa se kreće pla- ..
neta, koja je manje savršena, Mjesoc, tj. današnji Mjesec i d~ašnja
Zanlja u jednom tijelu.
 85

To krotanje Mjosoca oko Sunca bilo jo posve drugačijo

la nego je kretanje današnjo Zoulje. Ako slijodite tu činjenicu, možete
razlikovati dvostruko kretanjo. Prvo, Ze~lja so okrećc oko Sunca, a
danas i snroa oko sobo. OV0 rotenjo kretanjc, kojo so u godini pona­
vlja po prilici 365 puta, dajo dan i noć. Onin ?rvi~ kretanjen
nastaju četiri godišnja doba. Ali na davno!) Mjesocu to nije bilo
tako. Taj Mjesoc bio jo doneklo u stanoviton smislu paŽljiviji
prena svane Suncu, nogo li današnja naša Zemlja, jer so je Mjesec
kretno oko sunca tako, da jo k njemu bio okrenut UVijek jednom istom
stranom, a nikada nu nije okretao leđa. Na svom putu oko Sunca okre­
nuo so jo sa~o jodnem oko svojo ose. Ali trukvo kretanje sasvin je
drugačijog karak tora i vrši sasvim drUGi uticaj na bića, koja se na

toj planeti razvijajU.

Htio bih sada opisati Mjosečevu rIanetu. Prije svoga morron
rOći, da je ČOVjek san opet došao korak daljo u sven razvnju, neso

što je bio na Suncu i nn Saturnu. Bio je sada tako d<='.loko, da so je

sastojao no snno iz fiZičkog i oterskog tijola, nOGo jo pridošlo i
astralno tijolo. Čovjek jo daklo il1<'10 tn tri tijela, ali još nije
irme "ja". Posljedica tora bila je ta, da jo čovjek na Mjesecu napre­
dovao i došno do trećec; stanja sVijesti, koje sam opisno kao sliko­
vitu SVijest, kojoj nalazino posljednje ostatke u slikovitoj svijosti
današnje~ sna. Kad so jo pripojilo astralno tijelo k ostalim tijeli­

'fma, nastale su prrnjeno na tin tijelina, osobito na fizičkon. Vidjeli

!fsmo da su kae nnjviše u fizičkom tijelU na Suncu bile žlijeZde. Kako
trje kroz pojedina njesto. tijela strUjalo kao neko zračenje, koje se
~jO kasnije ZGusnulo u današnji sunčani splet (plexus solaris). Radom
~astralnOg tijela na fizičkom tijelu na Mjesecu, nastali su prvi
Ipočeci nervnog sistema 1<0.1'1 u njihovom praobliku inate denokle u
?\oblikU w rVa hrptenično noždino.
Sjetino so tOGa, dc čovjok onda još nije inaq s~~osta1no
*" "ja". Bila su snno tri tijela koja su bila saoostelna. itJa" čovje­
t kovo bilo je u atmosferi, u okolini Mjeseca, iste kao što jo prije
1tbilO na Saturnu etersko, a na Suncu astraln~ tijole. Iz te sfere
*djOlovalo je "ja" na fizičko tijelo, ali je bilo još položeno u

• )tbožansku pratvar. Ako pc:JisliDO da je i tada "ja" djelovalo kao

;tdrUg božanskih bića, da sc take reći nije izčlanilo, nije još ispalo
itiz teGa bežansko,; bića, tad<='. vidino, da jo "ja" na svo tlo putu ka
 86

1tZOOlji doživjelo s jedno strano stanoviti n~prodak, ~ s druGo strane

tstMoviti nl:\zadak. Narorodak utoliko, što jo "ja" postalo Sl:\!.lostulno,
.t_~i nazadak u toliko, da je sada bilo izložono svi~ noizvQsnostina
p ob·IMama, svonu zlu i Grijohu.

Iz božensko-duhovno supstance djolov~la sU ta jastva. Kad

danas "j.," djoluje sa astralnoe plnna na fizička bića, onda je to

skupna duša životinjo. Kao što d~nas dj oluje skupna duš~ životinja

izvana u nutrinu životinja, tako je u ono vrijeDe djelovl:\lo "jn"

izvana na svoja tri tijola. Sano što je nOGlo stvarati viša tijela,

nego što sU tijela dM"šnjih životinja, jer je tada "ja" djelovalo

iz božanske supstance. Na Mjesecu sU tnda živjela bića, koja su

svojim iZGledon i svin što SU bila, stajala više neGo d"našnji naj­

viši najnuni, I:\li no tako visoko kao današnji Čovjok. Postojalo jo

jedno mođUcarstvo iZDOđu današnjeG čovjeka i životinjo. Bila su onda

još 2 daljnja carstva. Oba su zaostala u razvoju: jedno takvo, koje,

na stanoviti način još, od sunčanoG doba nije bilo srosobno da prini

astralno tijelo, koje se jo tada zaustavilo na stupnju, na kono su

bili orcani žlijezda na Suncu. To drugo carstvo na Mjosecu stajalo

je na stepenu izneđu današnje Životinje i dannšnje biljko, to SU

bile kao neke biljne životinjo. Danas na Zemlji nona više nOJlosredno

takvih bića. N",lazino još saJ~O njihovo rUdinonte. Bilo je tu i troće

carstvo, koje je već na Suncu zadržalo saturnsko stanjo i kojc je

stajnlo na sredini mco-u mincr[\liL1a i biljkama. TC'.ko dCllde inano na

Mjosecu 3 carstv[\: biljni nineral, životinjsko bilje i ljudsku

životinju.

Današnje nineralno tlo, pc kojem hodnto, još nije posto­

jalo na Mjesocu. Nijo bilo oranica ni kamenja, ni humusa. Najniže
ce.rstvo bilo je na stepenu iznođu biljke i L1inorala. Iz tOGa carstva
sastojala se cijela supstanca Mjeseca. Površina Mjeseca je nalike­
val", nokoLl dannšnje'] trcsetištu, u kcjEmu su biljko činilo kao neku1
biljnu kašu. Mjesečeva bića kretala su so po toj kašastoj biljno­
-nineralnoj kaši. Jedno stanovito vrijomo razvoja Mjesec je tako
izr,ledao. Moelo bi se uporediti s kuhanom salatofJ.Nijc bilo stanja
u današnjom smislu. Ono što jo bilo najsličnija u biljno-minoralnoj
masi, :to su bilo izvjosne su""stanco, koje bi so qoclo uporuditi sa •
mason koja obrazujo drvo ili koru nokih drveta. Planino na Mjesecu
su
sastojalo se iz takvih drvenih nasa, koje su so stvorile iz k<:\šaste
biljno nasO. To SU bilo kao neke staro osušeno biljko, Ta masa bila
 87

jo podloga Zrt stvare.njo ninoralnog ol1otača. Na nji"m SU raslo to

biljno životinjo. Ono so nisu noglo s&~ostalno nicati, bilo su

•
pričvršćeno na tlo, kao danas korali.
nitin~ bajk~na,

na~ dali
i U kojina so skriva duboka nudrost,
*kOjU su posvećeni, II tin bajkana so sQčuvala us~oncna na
ta stvaranja, kao npr. u nitu o Baldurovoj s~rti. Gormanski bog
svjotla ili sunCa sanjao je jodan san, u kojem mu so nagovještavala
skoro.šnjr. snrt. To je jako ro.žalilo bogove iz koljena Asa, koji su
Ga voljeli. Oni su raznišljnli o tom kako da r,rt spasu. Majka bogova,
Frica,tražila jo od svih biće Zenljo da joj se zakunu teškom zakle­
tvon, da nijodan noće niked~ Baldura uSI1rtiti. Svi su se zakleli i
tako so činilo r;otevo nel10Cućo, da Baldur ik~.drt nastradn. Jednen su
bOGovi prirodili icrc, i u ieri su bncali na Baldura razne prodr.lote,
a da i~a nisu ranili. BOGovi su zneli da je Brtldur nernnjiv. Loki,
protivnik Asa~ bor; tnino, razuišljrto jo o ton, kako del ubijo Ba1­
dura. Čuo je od Frico, da su joj SC sva bića nora1a zakleti, da
B'.ldura neće usnrtiti. On" '.lU je odala da pestoji jedna biljka,incla,
koja nije štetna, tc stoca nije trobalo da položi istu zakle tvu koju
su položila ostala bića. LUkevi Laki je uzeo i'301u, donoo ju jo

slijepan bocu Hoduru, koji je njono ubio Balduro., ne znajući šta

čini. Tako sc je ispunic\ zli sr::.n rc~noću inGle. I!1clc. isrE'. stč:'..novitu

ulOGU u no,rodnin običaji",,-. U ineli so izražova nošto taj.~nstveno

i neprijatno. ,Što se učilo u st",rin "J1stcrijana Drotta i Druida o

~ineli, to jc pošlo u nar·)d kno priča i običaj.
U tO~G jo istina, da je na Mjeseca postojEla spononuta
biljna k"še., koja sc je sastojala iz nincro.lnog bilja. Na ton tlu
rasle su DjOSOČOVG biljko-životinje. Bilo jo takovih kojo su SO
rnzvijnle dalje i dnsq;lc su nEl Zcnlji viši stupanj rnzvoja. Druga
takova biĆa su pol~ ost"l", n,~ stepenu Mjoseca, i k"d je nastala ZODlja
IJoele. su priniti S2.;)8 zr.kržljali oblil,. Onn su nnr",la zadržati navike*
*"
koju su i'·1e.le ne'. Mjesocu. MoClo su n", Zenlji živjeti jodin" na bilj-
no j osnovi 1'2.[" nn,.ootnici, k::c p",rnzi ti. Take d"no.s i;3cla živi na
drvoću, jor jo ena znostatGk davnih biljnih životinja sa Mjoseca.
l
)t
Baldur je bio izrrtz onoga, što so n,,, Zonlji in"lo razvi­

•
jati do.ljo, onoca što je np. Zomlji inGlo donijeti
nl'.protiv bi" boC; tr"'lnih noći,
sVijetlo~

bo.'; zaostnlosti, koji nrzi naprodak i

sve, što jo na,'rcdovalo dalje. Zato jo Laki bio protivnik Baldura.
Loki jo

Sva zomaljska bića bil0. su ne;loćn", protiv BaldurQ, koji jo ZEmlji

 88

dao svetlo, jer su mu bil,,- jednĐka, jer su i onn prošla kroz razvoj.
SroJO ono što je zaostalo na stepenu Mjeseca, što se je osjećalo
povezanin s bogon tnine, to je jednaJ<o bilo sposobno da usnrti boea
sVjetla. Inela je takođe stanoviti lijek, kao čto su uopće otrovi
lijekovi. Tako noženo u dubini narodnih bajki i običaja vidjeti kos­
** •

Dičku Mudrost.

Sjetite se sada onih bića, koja su na Saturnu imala "ja"

kao svoje najspoljašnije telo. I setino se, da su na Suncu bila
bića, kojima je astralno tijelo bilo najspoljaGnije. Na Mjesecu je

bilo bića, čiji je najniži član bio etersko tijelo. Sastojala su se

iz tijela eterskoe;, astralnoe;, "ja", duhovno e; lij,,", životnoe; duha,
" . k a ~. JOS
du h ovnoe; covJe .•
. • j e dnoe; v~see; osnor, c"l ana, 19) o kOJem
' d
'anas
kod čOVjeka još ne možemo f,ovoriti, iz Duha Svetac;. Bili bisDO ih
mogli vidjeti u njihovoD eterskom tijelu smJO kao sablasna biča. ~
Inali su tada istu razvojnu vrijednost kao današnji čovjek. Krš- ~
ćanska ezoterika naziva ih anđelilJa. To su biča, koja d!'.nas stoje
neposredno nad čovjekom, jer su se razvila svaka do stepena Duha
*t
Svetoe:a. Nazivano ih takođe i duhovina sunraka ili lunarni Pitri. 20 k
t Dusi jastva iloali su na Saturnu vođu koe:a nazivano Boe;
irOtac. Dusi vatre inali su na Suncu Za vođu Krista, koji se U so islu
;.rrvanovoe; evanđelja zove Loe;os. Na Mjesecu vodilo je te duhove sunra­
1fka biće koje se u kršĆanstvu zovu Duh Sveti. Bića, koja su na Mje­
7r~tI~prošla ljudski stepen, nisu innla potrebu na Zonlj1 sići t
"1'fizičkoe; tijela.
~ Planetarne tvorevine su se više zf,ušćavale. Na Saturnu
!\je bilo najgušće stanje one naterije: toplina. Na Suncu je bilo
najgušće stanje ono, koje danas zovemo plinovi ili uzduh. Sano što
tu nateriju plin11 norar.10 predstavi t i kao nešto gušće, nego što je
današnja toplina i današnji plinovi, Na stupnju Mjeseca su se ze;u­
snule plinovite supstance Sunca tako, da je nastala kašasto-Eusta
tekuća nasa, iz koje su bili stvoreni svi ti stvorovi i najviši
7i"oti. Time su nastale ljudske životinje. I ljudoke životinje sasto­
jale su se iz te lJaterije. Mw sebi bjelance jajeta predstaViDO ne-o
što gušće, dobiti čeDO po prilici tu supstancu. U tu supstancu čov­

jeka učlanio se nervni sistem, Taj Mjesec je bio okružen jednOD vrs~on
atnosfere, posve drueačije od današnje zer.laljske. Karakter tc supstan­
J..-ce ćemo upoznati, ako se sjetiDo jedn02 j~jesta u Geteovon Faustu,21)
~gdje Mefisto i Faust hoće da se dignu u visine na ogrtaču, Mefisto
 89

hoče da stvori oenjeni uzduh. To bi bio' uzduh u kojen su vodene

•
supstance razrijeđene kao nagle. Taj vazduh koga proniču vodene
supstance, a koga naZiVaIlO takođe ognjenim uzduhon ili ognjenom
naeIon, taj su uzduh disala biča na Mjesecu. Ona nisu inala
pluča. Disala su kao neki:] škre;ama. Takvin načino)".l disala su i ona

najviša biča, kao danas ribe.

Taj plameni uzduh, koji je u hebrejskoj tradiciji naZVan

"ruah", nože se prikazRti na neki način. Taj ruah je izgubljen za
današnje ljude. Stari nlkeni.čari LlOgli su stvori ti okolnosti da e;a
naprave. Tine su nogli podrediti sebi elenentarna biča. Ta ognjena
naela, bila je u doba alkemije nešto poznato. I što dalje idemo
unatrag, to su ljudi inali više sposobnosti, da tu naglu stvore. Tu
ognjenu maglu udisali su naši preci na Mjesecu. Ta se ognjena nagla
razvijala dalje i diferencirala u današnji . uzduh i u ono što je
inače nastalo za Ze"ljU pod uticajen vatre.
jr Atnosfera Mjeseca bila je nekada kao para ili din i inala
*"neku tenperaturu. Ton su atnosferon neko vrijene više, a neko me.nje,
t proIRzile struje, kojo su išle odozgo dole, tako reći kao vrpca, i
~ spuštala se u ljudska tijela i prožimala ih. Posve slično, kako je
~danas dijete majčino,
•
~

~
nekako spojeno pupkoQ za tijele

širila u atmosferu. Bila je to kao neka kesnička pupčana

tako je nekada
na Mjesecu visilo ljudske tijelo, kao na nekoj vrpci, koja se je
vrpca, po

*'t
irkajoj su ulazile tvari iz of,njenog ·uzduha. To su bile takve supstan­
ce, koje se noe;u uporedi ti s onina, koje ČOVjek danas san stvara
svojon krvlju. "Ja" bijaše izvan čovjeka i slalo je ti11 vrpcal'la u
~tijela supstance slične krvi, koje su strujale Van i unutra. Bića

)t nisu nikada doticala površine Mjeseca, neeo su je oblijetavala i

~kružila, kao da su lebdeći plovila. Kao što se danas vodene životi­

~
nje kreću u VOdi, tako su sc kretale ljudske životinje na Hjesecu.
To je bio rad anđela, duhova sunraka koji su činili da krvni sokovi
teku u čovjeka.
Te potpuno drue;ačije l)rilike inale su i drugu posljedicu.
iNa Mjesecu je započela neka vrsta krvno/,; siste;'la. Iz Kosnosa .strujala
je neka supstanca vrste krvi, Ulazila je u ljudsko tijelo i izlazila

•
iz njef,a onako, kao što danas uzduh ulazi i iZlazi iz tijela. Tako
je tu kod tih njeseČ8vih životinjskih ljudi nastala neka sposobnost,
jkoja se pojavljuje sano onde, gdje ina krvi. Tada su zazvučali prvi
 90

put unutrašnji tonovi za duševno doživljajo. Tok kada so u biću Ir

ksmesti astralno tijelo, to se tada pojavljuje osjećanje, a to osje­
it ćanje se iŽivljava u tonovina, i to na čUdnovat način. To nisu bili
'* pravi proizvedeni tonovi kojina biste kao kricina nogli izražavati
*SVOj bol. Nije ;:>ostojala nj.kaKva sanostalnost u izražavanju krikova,
•

~nego su se zvuci rađali uporedo Sa određenin doživljajina. U stano­

'tVito p:odišnje doba zbivalo so na Mjesecu nošto, što bis'JO moeli
~značiti ti'·le, da kažono da se je pojavio naf;on rasplođavanja.
-rUnutarnji doživljaji, koje su bića pri tone ic'1ala, noela su ona
~glašavati; inače su šutjela. Kada je Mjosoc bio ustanoviton polo­
xžaju prena Suncu, u stanovito eodišnje doba, razlogali su se zvuci
~sa sti:'roe:a Mjeseca u Kosnos. Bića na Mjesocu krikom su izražave,la
~naeon u sVijet. Rudiuonte toe;a ima;:lQ u rikanju nekih žiVO~inja npr.
~elena. Taj krik jo bio izraz općop: zbivanja, a no individualnih
fuoživljaja. U tin se je pojavNla izre,žavao kosnički događaj. i<
-1."* Ovo pri},azivanjo treba da se shvati kao nešto približno,
~~jor sno ni vezani na riječi, koje su stvoreno za one stvari, koje
**
~
* s u nastale tok u naše doba Zenlje. Trebali bis:JO tako pronaći neki t
-LJLjezik, ako bisno htjoli izraziti ono, što vidi oko vidovitog. Ipak .~

?'\('\.su ti prilcazi važni, jer jo to pravi put kojim se nože doći do *"
**~istino. Jedino slikom, iL1aginacijo~'1, možemo naći put k Viđenju.
't " Ne
*fsnijel.l0 stvarati apstraktno pojnove , stvarati sher1e, bilježi ti vi- lk
~~raCije, nego neraC10 nastojati, da se u nana samir.la stvaraju slike. f
~o je direktni put, prVi stupanj spoznaje. Jer kao što je istina, 1.t
~a je čovjek već tada svojin silw'1,o bio prisutan, tako je istina, 'f­
Uda će ga - ako stvori l,redodžbu o ton stanju - tc prec10dŽbe vodi ti ;*(
"''kopet natrae u ta stanja, . u leojina je onda živio.
Kada su sva bića na Mjesecu prošla svoj razvoj i kad su
bila sposobna da stupo na viši stepen, onda je došlo vrijeme, kad
su se Sunce i Mjesec opet sjedinili; li jedno tijelo se spojili, i
tako ušli u pralaju. Kad su pak zajedno proživjeli to stanje latent­
nosti,osvanulo je opet jedno novo postojanje, prvo nagoVještavanje
našeg zemaljskog opstanka. Sada su sc kratko ponovila tri prva stanja,
na višon stepenu; najprije stanje saturnsko, onda sunčano, a onda se
je opet otcijepio Mjesec i okrotao sc oko
Mjesec ioao u sebi još i Zemlju.
drveog tijela. Taj je

Sad nastaje jedna daljnja vrlo važna proC1jona. Sve što je

•
 91

1rbilo Zemlja, izlučilo je iz sebe današnji Mjosec. To su bile naj­

~gore supstance i bića.' Ono što je bilo neupotrebljivo, sve to je

• ~adržano u današnjorI Mjesecu. Sve što su na nokadeJ3njem Hjosecu

tbile tekuće vodene supstance, to je udanašnjen Hjesecu snrznuto ­
.~ to se može i fizički dokazati. Ono što jo bilo sposobno za dalj­
nji razvoj, to je ostnIo kao ZornIja. Daljnji razvoj nR Zemlji odi­
grava so udeobi davnof,a Sunca u tri tijela: Sunce, Mjesec i
da~le

Zemlju. To otcepljenje nastalo je pre mnoeo tisuća f,odina 22 ) u davno

lemursko doba. Iz prastarih bića na Mjesecu, koja smo označili kao
biljno minerale, biljno Životinje i životinjske ljude - postal~ su
današnji minerali, današnje biljke, današnje Životinje i današnji
čovjek, lwji je postao sposoban da u sebe prini "ja", ono "ja" kOje~

je pre lebdelo oko njoea, i koje je bilo sjedinjeno sa božanstvom. ~

Sjedinjavanje "ja" sa čovjekom jo počelo onop; trenutka kada so raz-~

dijelilo Sunce od Mjeseca i ovaj od Zemlje. Od toga časa postaje ~
čovjek sposoban da u sebi raZVija krv i da stupi na današnji svoj ~

stepen.

~.L.
~.~. \~"\ .. ",,'

 93

•
ll. RAZVITAK ČOVJEČANSTVA NA ZEMLJI~

Dospjeli smo u svojin raznatranjir,la do točke,. u kojoj je

Zemlja proživjela svoje tzv. Mjesečevo stanje. Vidjeli smo, da iza
tog stanja Mjeseca, slijedi stanje sna cijelof, sisteDa. Treba tu
činjenicu· oopredstaviti tako, da sva biča, keja nastanjuju takvu
planetu, zajedno proživljavdUta prelazna stanja, tako da u to doba
proživljavaju drueačije doživljaje, nego u doba svog vanjskog ra­
zvoja. RazjasniDo sobi, kcl,o su sva biča u ovon međuvremenu pro­
živjela razne doživljaje, u tome neđuvrellenu, iZl'wđu Mjesečevog
razvoja Zer1lje i pravo e; Zenljinog razvoja. Vidjeli S)'\O, da su na
Mjesecu živjele tri vrste biča, koja su bila kao neki fizički protci
današnjih prirodnih carstava. Tu su živjele nine ralne biljl<c, biljne
životinje i ljudske životinje. Čovj8k saD bio je, na ton davnom Mje­
secu, u stanju u kojem još nije razvio svjest svoga "ja", još nije
došao do "ja", koje bi obitavalo u tijelu. U tom neđuvrer,lenu doe;o­
dila se s duhovnin dijelom čovjeka nešto vrlo važno, ako bih to smeo

•
tako nazvati •
Ako prcdstavir\O sebi pravo tu
je u stanovitom suislu oznćO.čiti kao biče,
ujosečevu loptu, DO ženo
koje je salUa u aebi iclalo
neki život, otprilike kao drvo, na kone žive razna biča. Mjesec sam
bio je kao neki jedinstveni biljni mineral. Njegovo stijenje hile
8111 otvrdnute biljne mineralne nase, a ono, što Božena nazvati
ljudskom životinjoI:1, to je kružilo oko Mjeseca. Mormna ujedno sebi
objasniti, da jo sve, što je bilo ;;a-ev1jeat' živjelo v:j.še ili
manje u atmosferi Mjeseca, b onoj ognjenoj magli, da je ono bilo
još član višega biča, u kojem su bila sadržana SVa ta jastva, koja
se danas nalaze u tijelu, ograničenom kožom. Dakle, ljUdi kao što su
današnji, koji danas inaju sal:Josvjesno "ja", koji idu po SVijetu,
takvih onda još nije bilo. Ali zato jo bilo nešto drugo, i mnogo
jače razvijeno nego na Zemlji.
Znamo, da je danas ono što se naziva duša naroda i duša
• rase, postalo dosta apstraktan pojam. Ina Imogo ljUdi koji misle da
je jedina realnost koja postoji, individualna duša čovjeka, koja
stanuje u njegovom tijelu. A kada govori;~o o dušana naroda, npr. o
 94

nemačkoj, francuskoj, ruskoj, onda te.j pojai] dri'.L'lo za nešto više k­

ili nanjc apstrel<tno, kao skupni pojau Za one osobina, koje iLIaju
pojedini članovi toca naroda. To nije tako za okultistu. Za njega
4 •
-\

je duša nRroda, daIzlo, njc;1ačka, francuska, rucka, nORta što apso- "f

lutno sc:c1ostalno postoji, sano što je one. II našon 7.,ivotu na Zemlji '*

prisutno. so.no duhovno i l)ri"ljetljivĐ. sa::lO Za onoea, koji Llože doseći*"

astralni plan. T,no je no biete fJoe:li poricati, jer tano postoji ka{

istinsko 2ivo biće. Tano bista susreli dušu naroda, kao što na fiZi­
čkom planu susreće,.1o svoje prijatelje.
1r
Na Mjesecu bi nan bilo joč 'Janje noguće d.'l. poričeno tu 1f.

skupinsku dušu, jer je njana postojanje tad~ bilo još nnoe;o real- ~

nije. Ono biće koje je kružilo oko Hjeseca i lwjo je upućivalo u t

tijela struju krvi, to je bila narodne. duša, rasna duša. To je.U jr

sudbini našeg vrenena dĐ, so poriče opstanĐlr takvih bića kOj2. iJJaju J;.

na astralnon planu stVarni život, a koja ne noe;u da se prinjećUju,'~

ovdjo na fizičkOJ" planu. I ni s']o već dostic;li vrh :l:'!torijalistič- ~

kor: razvoja kada ElOžm:lO de. ne prizn2j6!10 opstanak hića duša narod~, .

i- rasa.
Medu ostali:.la, izašla je u ]1os1jednjo vrijo:'lO vrlo karak­

teristična knjip;a, Za koju j e bile. :oravljon". velik.a reklaI]a. Knjiga,

kojfi se s;'-1atra, S puni;1 pravoJ:1, izrazor1 ne-šof, al)straktnoe :::lii~lj0nje.

i koju ljudi jako hvale, jer je pisana iz duše d~ne.šnjcc čovjeka.

Takva knjiga se jod.no:J [,lorala n~l.pisati. U njoj sc poriče sve, što se

očina ne nože vidjoti, ni rukann opipnti. Sa stanovi2ta okultiz:".1a,

knjiea je skandalozna, ali je izve.nredna s~ stanovišta današnjof,

načina nH;ljenja. To je tlaut.hne~23) "Kritika jezika". Ta knjie;a

poriče sve što se rukana ne l:lOŽe opipati. Takovu lmjie;u je noralo

današnje dota proizvesti kao neku vrstu nužde. To neka no bude kri­
tika, nego samo oznaka suprotnosti iznertu oJmltno!,: način~ l'lišljenja

inodernog vrenene.. U toj knjizi nožete saznati pravu protivnost

okul tnoe; 10lišljenja. Ta je knjiga vrlo zaninlji va kao plod umirućo

kulture sadašnjice, i, . stog stanovišta, jadna vrlo dobra knjie;a.

. Razumljivo je da je na staron Mjesocu, odista postojala

~ vrsta zajedničke SVijesti, više nogo što jeili\~ Zonlji. Na Zemlji so
~čovjek osjeća kao pojedinac Sam za sebo. Na Hjesocu to nije bilo •
ftako. Na Hjesecu jo živjela skupna duša, koja so je lIsvon razrije­
tđenOEl obliku pojaviLo'. na Zemlji kao duša naroda. Hjesečova kugla
 95

~i~ala je dakle u velikom stepenu skupnu sVijest. Ta skupna svijest

~na Mjesecu osjećala je sebe kao žensko. Znm10 da je Mjesec bio oba­
•
~jan Suncem. Sunce sc osjećalo ~uško. Sačuvalo
sc u pradavnom egipat­
kom mitu, u kome se f,ovori o Hjesecu, kao ženskoj Iziđi i o Suncu, '
ij: tu

~
ao muškom Ozirisu. Samo je tu skroz nedostajala ja-svijest, koja bi
ila uključena u čovjekovu tijelu. Ona se nalazila u azmosfe­
. i Mjeseca.
II međustanju iZNeđu
Mjeseca i Zemlje, u atmosferi Mjeseca,
su različita bića radila na tome da se ljudsko etorsko i ljudsko
astralno tijelo osposobe da u sebe prime jednu svijest o "ja". šta
se desilo kad je opet zasjalo Sunce, u kome su bili spojeni Mjesec
i Zemlja? U okolini toga novae probuđenog sunčanog tijela nalazila
su se bića, koja danas čine naše duše. I to na taj način, da su u
tom vremenu međustanja, učlanila u astralnon i eterskom tijelu svi­
jest svoga ilja". Fizičko tijelo te SVijesti još nije imalo. jer se
je pojavilo najprije opet kao životinjski čovjek, takav, kakav je
bio na Mjesecu. Tako to dvoje nije više bilo u skladu. Na Mjesecu
još su bili usklađeni. To što se je onda spustilo u astralno i eter­
sko tijelo, nije više bilo u suglasju s onim, što je dole bilo tje­
lesno, a posljedica toga bila je, de su se prije nego se je mogla

•
norala
dostići harmonija, ponoviti prijašnja stanja Saturna, :~unca i Mje­

seca. Tako susrećemo trostruko pripremanje prije nego što se poja­

vljuje naša Zemlja.
Najprije je izašlo stanje saturnsko sa fizičkim tijelima
životinjskoe ČOVjeka, ali u stanovitom smislu ne više tako jedno­
stavno, kako su bila na Saturnu. Tada su čulni organi bili u zametkU;
a sada su k ~me još došle žlijezde i nervi, ali oni nisu bili spo­
sobni da tako prime u sebe ono, što je bilo gore. Bilo je nužno, da
se ukratko ponOVi saturnsko stanja. Bilo je nužno, da na fizičkim
tijelima opet djeluju dusi jastva i samostalnosti, da se u tim tije­
11rcla razVije, sposobnost za primanje "ja". Isto tako, bilo je nužno,
da se još jednom ponovi sunčano stanje, da fizička tijela, što se
tiče ore;ana koji su se razvili na Suncu, postanu sposobna da prime

"ja". Isto je tako bilo nužno ponavljanje mjesečevoe; stanja, da se

•
nervni sisten učini sposobnim •
Dakle, najprije se ponovilo saturnsko stanje. U to se doba
pojavljUjU bića, koja su prije bila ljudske životinje, ali sad se
pojaVljUjU kao automuti na ZOl1lji, kao neki strojeVi. Onda dolazi
 doba, kad to ponovljono saturnsko stanje prolazi u Sunčano. Tada su
ljudska tijela ])ila kao noko spavajuće biljke. Onda dolazi ponav­
ljanje Hjosočcvog stanja, kada 8C Sunce voć bijaše izlučilo od •

njoga. Zaostalo je svo što so već ~rijo bijaše izlučilo kao Mjesec.
Tako S8 je J:lonovio jo!'; jednon cijoli j'ljosečov krue;, samo što je u
bićina bila usaitone sposobno.st da prino "je.".

To ponaVljanje Njesečevo/,: kru/,:a bilo je za ZenIju, ako se

~to tako nože izraZiti, zlo doba njeno/,: razvoja, jer e;ledano duhovno,
~ilO je u ljUdskom tijelu kojo so je onda sastojalo samo iz fiZičkog,
jeterskoe; i astralno!,: tijela, usac1:eno "ja", ali boz sposobnosti oi­
iŠljenja. U vrijeno kade. je Sunco voć bilo odvojeno, Zemlja još nijo
*izbaCila Hjoscc, bio jo čovjek u tak:VOll stanju, u kojoll je nje,,;ovo
~stralno tijelo bilo nosilac najdivljijih strasti, jer su ave zle
SilO bile u njonu, a nije bilo nikakve protutežo. Kad bisno htjoli

4to stanje izraZiti, noeli bismo

tpostOjĐ.la.r~asa,
reći, da je posle odvajanja SUnca
u kojoj su lj~di ~ili jOš. skupinsko dUšo, ali naj­
strastvonl.Joe; b,raktera, s naJgorl.11 nagon~na.

I tako jo sazrijevalo to ponOVljeno Mjosečevo planetno

stanjo prolazeći kroz pravi pekao, pod uticaj en izašlog prečišćenog

Sunca - ne sano fizičkoe;1 Sunca, nogo i sunč anih bića, koja su se

povukla na Sunco, - tako je postoJ:lono sazrevala ta ponovljena Mjese­ ~

čeva planeta, da jo bila u stanju d~ iz sebo izbaci užasno nae:one

i noćiina Zcnlji zadrži ono što je bilo sposobno za razvoj. Sa iZla­
skon današnjee; Hjesoco., otklonjene su svo to silo požude. Stoea na
današnjem Hjcsocu rostojo preostaci, i u SVOL1 duhovnom znač onju,

svi oni loši utjecaji koji su tada bili u ljudskon svijetu. Stoga i
u OVOM mjoseč.cvoM opc-tanku postoji nešto što (čovjeka) unižava. Dakle
ono što je na ZeE11ji preostalo posle odstupanja Sunca i Hjeseca, to
je inalo sposobnost Za razvoj.
Pogledajno najprijo sanor.; životinjskor.; čovjeka. Sazreo je
tako daleko, da nu je sada bilo l'lOC;UĆĆ učlaniti "ja". Irlano sada
čovjeka, koji so sastoji iz 4 . člana: fizičk~~ tijela, eterskog
tijela, astralnoe; tijola i ;Ija". Sada 'čovjo), uijonja prvi lJUt svoj
raniji, plivajući, lebdeći položaj i počinje ;olako zauziIlati uspra­
van položaj. Njegova
hrptenjači,
hrptenjača (kična), njor.;ove nervno niti
uspravili su so, nasuprot prijašnjoe; vodoravnog polo­
žaja, koji jo inGO u Mjesečevo doba. Sa tiu uspravljanjem išlo je
u
•

 97

paralolno proširenje kičmone l:loždine i L10Zak. Sa tin uporedo je išao

•
*još jedan razvoj .Za vrije'le 11jecočov:og planetarnog stanja i za
~rijel:le ponavljanja top stanja, n~ Zemlji, kada su čovjeka okruža­
tva18 snae;e oe;njene naGle, Za njegovo lebdenje i plivanje, bila mu je
*potrebna neka vrsta ''ljehura za plivanje, i tade. se takav mjehUrina:u;.,
~Zio u čovjekovoj prirodi, kao što jo danas slučaj kod riba. Ognjene
*magle, kojo SDO nazvali Ruah, te su se počele slijogati, no to se
*doga"'alo vrlo polagano. Uvijek je dodušo još vazduh bio ispunjen
jeustiT1 vodenim parana, ali su se najgori elenenti sloe;li. TirJe je
*počelo vrijon~, kada jo čovjek počeo disati plućiLHI u"ljesto škrp;a;]a.

*
~EjohUr za plivanje pretvorio se u l-luča. Tine je čovjek 'Dostno sposo­

ban da u sebe prini Viša duhovna bićn, tj. prvu klicu onoea,

.
*stoji iznad "ja", tj. duhovno "ja" ili Nnnas •
,što

Taj preobr2žaj ojehura u pluća, Biblija 24 ) izražava monu­

nentalnin riječina: "I Bog je u<!lahnuo čovje!{U dah i on je postao živo
biće". U tin je rijcčina izr"žono ono, što so jo sa čovjekom događalo

u t o,u
l · ' go d'lna. 25) S Va l"
t lsuca . sno upoznali k ao b 1'l Jne
)lCa k OJ" . . ,
ZlVO­
tinje, kao i životinjske ljude na Mjesocu i njihove potonke u,Mjese­
čevo doba Zenljo,' sva ta bića još nisu inala crvene krvi. Ono što SIIl

inala, bilo je slično krvi današnjih nižih životinja, koja još, nijo

• što . .~
crvena. Ono jo bilo slično krVi, strujalo jo u njihovu unutrinu i"
opet van. Da u njihovoj unutrini UZl:loe;ne nnstati crvena krv, noralo
*se je dogoditi još nešto c1ru/"o. Shvatit ćC!~o to, ako sebi dozovc!'lO
~u pamet, da svo do ono e; doba kad sc izlučio Mjesec, željezo ne igra
itnikakvo uloe;u u razvoju naše planete. Sve do onda, na na~oj planeti
Lije bilo žoljeza. Zonlja je dobil~
željezo time, ,da je Hars proš~o
~roz našU Zemlju i ostavio u njoj željezo. Otuda dolazi upliv željeza
na crvenu krv, od planete Marsa.
Te su se činjenice sačuvale u pričana, koje su Marsu pripi­
sale osobine, kojo je željezo dalo krvi, snagu slike i ratnički elo­
nenat. Utjecaj, koji se ovde pojavio u procesu disanja, bio je podu­
prijet uvođenjom žcljczn u naš organizan. To je bilo vrlo važno za
+naš razvoj na ZCCllji. Pod t:l'l se uplivon ljudski organizan tako daleko
~usavrŠio, da sc nože reći: CO,vjek je počeo pročišćavnti i izbistravati

• ;tčlanove

*Suncu i
tijela, snagon svojee;n "ja", koje je dobio prijo na Saturnu,
Mjose~u. Najprije je počeo rad
*je najkasnije dobio, na astralnoLl tijolu. A to
naravno nn onou
čišćenje
članu koji
i izbistrava­
*nje astralnog tijela, to je nnša kultura.
 98

Kad bisno nOl\li prol.wtrati toe;a čovjeka kako pretvara

~SVOjQ pluća i kako stvara prve početke crvene krvi, onda bisno vi- ~
Idjeli, kalw je taj čovjok bio vrlo nesličan dano.linjoj ljudskoj
fPOjo.Vi. Bio je tcl<o različit, da bis~o lako izazvo.li s~or, kad bismo
prikazivali ondašnjee; čovjoka, jer bi današnjon naterijnlističkon

llisliocu iz[\10c1ao e;rotoskniu. ČovjOk ja onda Llao po ~1rilici stupanj

frazvoja anfibije, rOl)tila, lwji u~ravo :::,očinja disati ;11ućiI1a i po­
"kc:eo jo da iz JJrijašnjc kretnjo lobdonja i ;,1ivanja, uči da sc pOllO.lo
tad~Pira . ~ ZonIJu. Ako so voli da so čovjek u leilUrsko doba kretao
1nr2znen1cno skačući, što jectvR dr liči na koračanje, po so onda
ponovno uspraVlja u UZduh, ~nda ina,'IO u starin e;ušterina (sauritw)26)
ešto što podseća na to kretanjo. Od to[\a so nije ništa sačuvalo, štto

bi goolozi noe;li naći kno okanonjinu ili otvrdnučo, jer je tijelo bilo

posve neko i u njenu još nisu bilo učlanjene kosti.

Kako je iZGlodala ZOl'olja kad se oslobodila Iljesecn? Prije

o Zenlja bi1n okružena oenjonon ue.elol:!, kno da je ])ila u kotlu napu­
jenon vrijući]] parana, a onda su l)Ol'l[tlo nostp-jnlo to euato vodene
are. Izelec1Zonlje bio jo takav, da sO jo tu na1nzila vrlo tanka
tvrdnuta povrčina, pod kojon JO bilo to vrlJuoo oe;njcno noro, koje

ft.jO bilo zaoste.tal, olInjeno na,o;lo iz d::tVnc atLlOsfcre. Onda su so pola­

~
tSO
ano ,10javljiva1i Ilnli otoci, prvi
tva. Dok jo još nn
iskr~stalizirali
HjĐsoCU
počcci današnjoG ninero.lnoe; Car­

bilo carstvo biljnih llinerala, sada su

prvi počeci današnjih stijena i današnjoe; k~lena

•
ce

)'Otvrdnu ' \ ninoraliziranjoJl te naso. Već so prijo razvila carstva t

~ivotinjSll:ih . bilje.ka u d,qnašnje biljno carstvo. A
fna Hjosecu bila ljUdske životinje, vodijelila su so na dvije skuPino:t
bića koja su l
\bcdnja jo držala korak sa razvojon i ~)ril,ila ljudski oblik. Ali bilo t
~e i takvih bića, koja nisu llo"la slijedi ti t1?j razvoj. To su dana- tt
~šnje više životinjo. Te su sc životinje zaustavljale na prijaGnjen
~stupnju, ? jer nisu noelo ići naprijed, zaostale su U razvoju. Svi
U današnji sisavci ostaci Mjesečevih ljudskih životinja. Ne snijete ~

tsobi dakle prodstaviti da je čovjek bio ika0a takva životinja, kakva

danas živo na Zemlji. Tijela tih životinja nisu onda bila sposobna
~a pri'.'O u seba jedno lij",", zaustavili su so na stanju sLupnih
't
Jr
duša t
~~akve su so razvile na Hjesocu. Posljednji stvorevi, koji su upravo ~ lt
j:koro doseSli priključak na zem"ljsl<i razvoj čovjeka, ali su sc ka- t
~SnijO pokazali prosI abina, da bi u njihovo bićo rwe;la ući indi vidu- i
!taIna duša, to su današnji majmuni. Ali ni oni nisu nikada bili 1\
 99

prGvi preci čovječnnstv~, nogo su dogenGrircna, u razvoju za­

ostala bića •

•
ćine, kao što
Tako bijaše ZeclIj", U lemursko doba, kao neka oe;njena mase"
u kojoj su dannšnji dinerr,-li bili
d,~nas u terničkoj peći
većinon rastopljeni u stanju teku-
vidi:clO željezo u tekuć on stn-
1­
~
~

nju. Iz tc su se rw;.sc razvili prvi otoci minerala. ra ovim su SO t­

otociJ<w. l<retali ne, ;:Jolu skačući, napola lebdoći, ljudski ~retci.
il­
A duhovno Ilja" je nastojalo da so nalo po nalo spoji s<'\ čOVjOIWD. *t
Davno ornjeno doba ZenIje Dorano sebi prodstaviti kao
~oba, u kojcn su se u stnnovitod s::Jislu pojnvljivali posljednji
f~OZVUCi sila sano(': Hjoseca, Iwje su 1'0[1,,10 nestajale. Objavljiv.:tlo
R'0 jo to u ;]oći, koju jo ljudska volja inala nad sUllstanci'.l'la i silana
~rirode. Na Mjesocu je čovjek još bio spojen s prirodom, a na ljud­
rkom biću radila je skuj,linska duša. Sad to više nije bilo tako, eli
t\-e još uvijel, biln stanovi ta n:cg:ičnn veZa iznođu ljudske volje i _ t
rSila ognja. Ako je čovjek poprir1Go blag karal<ter djelovao je tako, ,}
f a se vatreni clel1enat sl:1irivao. Time se je onda :;1Oe;10 ustaliti viŠet
rvrste zeBIje. Strasni čovjek naprotiV djelovao jo svojon voljom
imae;ički ti1ko, da su oe;njone snage postalo još burnije i
*l
ti da su kidale tanku površinu zeulje. Ta divlja siln strasti, koja
strašnije

•
~jc čovjeku

~it1
bila svojstvena na Mjesecu, t,,,,- je sil'" na ZetlIji, kad se \
'e na njoj :lOjavilo HjGsečevo doba, još jedno;~

individualnin dušana. Strasti su djelovale nn ognjene nase tako,

buknula u novonasta­

~a su se one revolucionirale i tako je pro]lao veliki di ZenIje , koju·K

~su nastavali Lenuri, a ostao je S2.1010 jedan maleni d:.o. Ostao je sano t
jljedan nali deo lenurskoe; stnnovništva,koji se posle dalje razrmožavao*

iir Svi ste vi voć onda živjeli; bile su to našo duše, koje su
~se spasile iz OlUjniHe~JŠRifenUrije. Onaj doo čovječanstva koji so
~SPaSiO, odselio sc u zenlju koje nam je bila poznata kao Atlantida,
*fa koja se ue;lavnon prostirala iZi~eđu dannšnjo Evrope iAnerike • Onde
'*tse pak ljudski rod širio daljo. Pomalo se atmosfera ZeEl1jo iznijo­
,ttnila tako, da su poslednji ostaci stelroga dina izišli napolje, a

i
Z~Uh je bio napunjen silnin .'lagl"nin na~alJa: Gernans~~ ~ajkO SU
acuvalo uspomenu n" ta stanJa u Nobolhe~nu lli u zavlcaJu magle, u
zasićivalo

zemlji, koju su teško 11aglone l1as"_

Koja su to bićn djelovala izvana u leDursko doba? To su

ponajprije ona, koja su u satbrns&o doba bila bića, koja nazivaL10

j
 100

-taueiJ~a koji su <ijclov<:"li u s' ,islu osa::lOstnljcnja. U Sunčevo doba,

kto su arkRnđeli, dusi of,nja, cl u Mjesečevo doba, su to bića, koja ~

tsu, noela bi se reći, bili do;)ri dusi toga doba. Kršćanski naziv je
jfza njih anđeli, a tcosofij."\ ih označujo duhovi']:} sUllrcl<a. N",jvažnijcg
vođu tih duhovnih l'ića ozn",čili sna Duho:" Svetin, vođu duhova ognja
aO Krista, a vlndara saturnskog doba, kao Boga Oca. Poslednji, koji
ju svo j i:'1 čet"na djelov(',o, to je bio duh, kOCa kršćanstvo naziva
votLl Duhan, reeent Hjeseč~vog razvoja, duh, koji je još uvijek
ir io prisutan, kad se je na Zcnlji ponovilo Mjesočevo doba. To jo

~
iO taj duh, koji ju izvnn grRccio čovjekn, a koji je sada slao zrnke
vog vlastitol" bića u čovjeka. Dve vrsto duhovnih bić" :lOrano r'lZ­
ikovati na :,početku lenurskot, doba: Duhove koji pripronaju nižu
~tjelesnost, koji usađuju jC'.-svijest, koji obrazuju ljudsko ovoje
~ onog dUha, koji je sru] ušao u čovjeka u ilOJ1Cntu, kadn je čovjek
Xpočee uči ti da fizičld dišo.

PO::lisli:lO li dC'. je svo ono, što jo na Saturnu tvorila još

k(',o neku oe;njenu ~lasu, okruženu finija", atnosforon, illa jo to na Suncu
prešlo u stanje plina, i da je na Mjesecu bilo obavijeno o[njeniJl
"wgla'1a, cl<o to pO::lislino, tRd ::lOraJ10 proces razvoja naše ZenIje

•
tShVaćati kao neko očišćenje, kao što je razvoj čovjočanstva jodno
,*",čišćcnje. To što d<:'n,as naziVano uzduhon tek ponale se očistila od
'Araro i di:'la. Hora na'.i biti jasno, dn jo ono što se izlučilo iz atno­
tSfere, dil su to bilo supstp,nco, iz kojih se je iZf,radila svakn t jele_
~nost. Uzduh jo najčistiji elenenat ono ea što je ostalo. To je najbo­
~jn tjolesnost zn vocteće duhove, koji se po kršćanskoj ezoterici zovu
rnđelina. llI:cto je čovjek s:'mtrao uzduh, koji se čistio, koji se iz,.. f
t~UČiO, za tjelesnost novih vodećih duhovn ZenIje, sadnšnjeg vodećeg ~
čovjek osjećao biće, ~
}Fuha, Johove. Ako je duhnuo vjetar,
l:odilo i uprovljalo Zenljon. Tako je živjelo i
je
tako sc rozvijalo
koje je
'k*
t
'ovječnnstvo u vrene atlnntskor; doba, n,'), tlu, koje dnnQs čini dno
" ntlnntskoe; oceana, tino što je u Mehu, koje je u sebe prinnlo, os;je­ ?lt
, ćala tijelo Božijo. ,

Hae;ijski upliv, koji su ljudi i',nli nn zennljske procese,

ponnlo je nestnjno. Hjesto toea sačuvala se u prvo doba atlantskog
stanovni],,, nokn drue;a ijOVOZanost. Tada je čovjek još L18,o stanovitu •
agičnu noć nad raston bilja. Ako jo podie;30 svoju ruku, koja je tada
inal;-. sasvi:l c1rue;i oblik, n<:',c1 "iljkU. bio je ustonju ubrzoti njem
 101

jrast utjecajen svoje volje. Bio jo JOG u uskoj povezanosti s bićem

~prirodO.
•
Cijeli život atlantijaca bio je u vozi Sa životon prirode •

Tada još nije bilo ono~a, što ZOVODO inteli~oncija, loe;i­

čno mišljenje. Na~rotiv, čovjek je u volikoj mjeri imao razvijene
n
drufe osobine, npr. panćanje, kakvoe sebi 50ženo niti predstaviti.
eovjok nije znao računati,. niti to, da je 2 x 2 = 4, ali to jo znao
iz pamćenja. To~a so je sjoćao iz prijašnjih dožiVljaja. I to sc je
sačuvnlo u c.tlantsko doba, iako čovjek nija još noposredno osjećao

djelovanje davne nnrodne duše, lwo na stnron Mjcsccu, ipcii: je osje­

ćaO djelovanje dušc. Ta duša djelovala je tako silno, da bi bilo tada
sasvim nonoe;uće, d" onaj koji je pripadao nekoD narodu ili kojoj
rasi, dC'. bi se srojio s nekin, koji bi pripc.df'.o drue;oj nokoj rasi.
Među pripadnicima raznih duša rasa, bila je duboka antipatija. LjUdi
su sc uznjanno voljeli samo ako su pripadali istoj narodnoj duši.
Može so roći, da je zajodnička krv, koja je prije, u Mjesečevo doba,
tekla dolo iz narodne dušo, bila razloeon zajednice. Ljudi su se
sjećali i to prije nejasno, noe;o aaavi'" jasno, na doživljaje svojih
predaka. Osjećali su se bo člnnoP1 eijGlo,,: niza predaka, uslijed zajo­
dničke krvi oneJro, 10::['.0 što osjoćr:no ruku d~ je deo našog ore;anizne.
Taj osjećaj pripadnosti, bio jo li vezi s~ razvojen u toliko, što u

•
ono doba prelaza, o kon soo e;ovorili, l<;oji so odi['Tf\o u doba kad so
Sunco oslobodilo i kna. j0 Mjosec bio izlučen

Važni proces. Taj proces stoji u vezi fiastvrc1njavanjen na Zemlji.

iz Zowljo, odierao druci

Nastalo je ct,rstvo ninoraln a ujo dno odie;rrco SG t2kav proces otuđi­

vanja i u ljudslcoj l)rirodi. Iz L1ckcllle nase stvarao sc polae;ano tvrdi:}

eleuenat, koji se stvrc'nuo nnjprije do hrskaVice, a onda do kosti. t
Tek s tin stvcxanjeD kosti u or~anizDu, počeo je čovjek hodati. Sa .t.
tim stvaranjer1 kosti tekao je paral0lno opet jedan drugi proces.
Pošto se jo čovjok d;>ljo razvijao, uslijed toe;a što je Zemlja tzlu­

.~
čivala mjesečevu ne.su i z~.c'.ržD.ln

razvoj, stvarale su so dvije; 'vrste sila iz

smao ono što je bilo sposobno za

bića, koja su nastanji­

t
vale, ZenIju. Sunce i IIjesoc bili su sada vani, a
sile djelovale su stoga izvana DU ZenIju. A iz tc mtjBšavinc Sunča­
nih i Mjesečevih snaco., kojo su prije djelov2.lc u s:'.noj Zenlji, i
Sunčeve i Mjesečevo

*
7:;
'~

~t
•
kojo su sada zračila iz v.:.'..ne.. , iz njih je niknuo prelaz pol nom životu,
jer sve sile koje sc izražcv0ju u polnon životu, stojo :Doo. ut jeca­
jen 8112 Sunca i 11josoc2.
fl
Svo §to se II stara VTG~8na, ~ada so Suncc, Mjesec 1 Zenlja,
*'*
 102

ijoš bili spojemi, djelovalo ,["0 ženski olc!l'1on['.t, bilo je oplođena,

t'tctko reći, silr'.:rJa Suncn. Sunce sc je osjcć2.1o lu:o olencl1 .. t nuški,
'Xa !1jcs',c
k['o olonc,;,,,t žcnskL Sn,c'. je MjoSGC iZišr;o, sil" obih tijc,l",
•
Jsu sc iznijcšale. U01'ĆC,
nožo:'lO bića,
kojo. su nastnla sve do vre:wna
_.pzlučonj n Hjo3cČOVO., ozno.čiti k2,O nc;k(~ 710ns.1":2. bićn, jer sve oplodu­
k:iuće sile dolazo spoJ.jn oel Sunc,,,aih sn[\i~a. Tek nQ Zenlji, ]{oja je
*izluciln Mjosoc tako, da jo Sunc~ sad svij~tlilo n" ~osvo drueo

tijelO' noelo so prijašnjc nediferencirano ženslw razdijeliti na

.luško i žonsko, ta.k.o eln je istovrCt1eno s procosa;'J otvrdnj9.VnnjEI.

. nastao prel.'lz u dvopolnost. A tirlO je bil", ~)ružon[\ mogućnost da se

-fl!.Ja II'
~ze;r~
d'~ n,.. . . .i.JravJ_
- . naCl.n.
.. .

 103

.
12. FJ>ZVIT4K ČQVJEČANSTVA NA ZEMLJI (II)

VClnjski se odigrao događaj koji sn;,. vaD ;;rikazao kao po­

stanak dvopolnosti, tl'lw da si mornITIO prodstavi ti u ljudskoj živo­
tinji na Bje secu, još abel pol::! zQjcdno, Q isto trLk:o i kod potonaka
tih ljudskih životinja u doba ponavljanja Mj0seca na Zenlji. Tada
jo odista nQstala noka vrsta razdvajanja ljudskog tijola. Taj ras­
cijep je nastao kroz neku vrstu stvrdnjavanja. Tok onda kada se
izdvojilo nineralno carstvo, kakvo je danas, noglo jo postati dana­
šnjo ljudsko tijolo, koje l}redstavlja odredeni pol. ZC;11ja i ljUdSkJ
tijelo, Dorali su se stvrdnuti na stepon današnjih ninerala. U neki]
ljudskin tijelina, na Mjesocu~ prvoj fazi zonaljskog razvojn, dvo­
polni ljUdi su bili muško-ženska bića.

*: činjenicu, čovjek
SjOti:l0 60 na da je u stanovit6m poe;ledut
t
t
ačuvao ostatn.k staro dvopolnosti i to tako, d" je u današnjeg DUŠ-
arca fizičko tijolo Duško, a otorsko tijelo žonsko, a kod žene jo ~

• ~ivot
o obratno. Te činjenice nam etvaraju interesantne peelede u duševni
pola. Sposobnost žene, žrtvovanja, npr. u službi ljubavi, s
I

vezi sCe njoni" nuškin eterskLl tijolom, dok se častoljublje

urea nožo objC\sni ti, cl,o l'Ozno.r1O žensku prirodu njegovo/,: etorskoe;
ijela.
nuš-
t­
.,

1\ Rekao sam već, da je uslijod mijošanja sila, kojo nam ~

?tilaIju SuncG i MjoSGc, postalo ono što prodstavlja razliku. Norano '"
~uoČiti, da kod muškarca dolCezi jači uticaj na etorsko tijelo sa ~
~Mjesoca, a jači uticaj ne fizičko tijelo sa Sunca. Kod žone jo to ~

t
bratno: na
snaga SunCa.
fizičko tijolo utječe snaea Mjeseca, a na ctorsko

Stalna iUljon",. nineralnih tvari u današnjem fizičkom

tijelo~

tijelu

čovjeka, T.1oe;la jo početi :bok onda, kad je postao dr'J1Llšnji mineral.

Prije toga bio je fll.svi;:J drue;i oblik ishrane. U sunčano dobn na Zc­

• ",lji,
tako, da jo
sisa
nlijočni

L1ajčino
sokovi su pronicali eve biljke.
čovjek sisao iz biljke mliječni

l'llijoko. Biljke koje sadrže de.nas JOB

lIrć'njenje jo bivalo
sok, !{2,O što danas dijete
mliječni sok,
poslodnji su ostaci toe dobQ, kad su sve biljke bO~ato davale taj
 104

sok. Te!, kasnije nc.stalo je doba, kad jo ishrana popriLlila da­

našnj i obli!:.

Da shvnti,"0 snisno odvajanja polova, noramo sobi prodsta­

vi ti da su, kal~.o n2. Mjesecu, ta!<o i u doba ponavljanja Mjesečevog

dobn na ZonIji, sva bićn bila međusobno vrlo sličnn. Kno što krava

ima isti izgled kao i njeno mlado, kao i sve kravo, jer je osnov

tome u skupinskoj duši, t2ko su ljudi bili slični SVOjiio precina,

da so jedan od dru~og nije raspoznavao, a to je trajalo dugo do u

atlantsko doba. ~

;r Tn činjenica, da ljudi nisu više međusobno slični, dOlazi~

)ruslijed nostanka dvaju polova. Od prijašnje dvopolnosti sačuvala se Jt

;tu ženskom biću tendencija, stvoriti sebi sličije potonke. U nuškon ~
.* biću djelUje utjecaj dru['ačijij u njenu djeluje te~,nja, proizvo- )ll:'
)rsti raznolikost, individualizaciju, a tipe, što so nuška sila ulila 1r
1u žensku, stvarale su so sve VOĆG nesličnosti.
(\cajen nastala no['ućnost, da so razvija individualnost.
Ta!w jo nuškin ut je- X
Još je jedna osobitost bila spojena sa staron dvopolnošću.

Da sto upitali čovjeka

na st2,ron Hjosecu o njee;oviu deživlj~,jina,

njenu

saznali biste, da se oni pol,azuju onakvi kako je doživlj[\v",o njegov

najstariji prodak. Sve je bivalo isto kroz niz r;eneracija. Priprema
pinjonice razvoja svijesti koja so l ,roteže samo od rođenja do .,
smrti počiva u individuoliznciji ljudskog roda. Tine so razvila i
mogućnost takvoi': rođenja i ta!<ve sprti knkve se došav2ju d",nas. LjUdi
starog Mjesecn su se ~~etalilebdeći i plivGjući, zavisili su od
{OkOline, sa kojoD su biJi vezani zajedničldn krvotokom. K[\c)ll bi ta!<vo
1biĆO unrlo, ond" nije l'mrl" i njo~ovll dušn, nop;o je postojalo odur1i­
~ranje jednOG njenop; člana. Goro je ostaj"la svijest, " dole jo njen
'ijedan deo tijeln odunirao, kGO kad bi V;1.r:; sc osušiln ruk", G na nje­
tno njosto izraslll drue;a. Tal<a su osjoĆGli ljudi uniranjo u svojoj
fBumračnoj SVijesti, SaFIO kao postepeno s,~.sušcnjo svojih tijeln. Ona
~su odumirala i stIlIno su nicala novn. Međutin, svijest Je ostajala
-(kao svijest p;rupnih duša, ta!<o da je postojalo stvarno neko vrst",
'Kbesmrtnosti.
TD.d~l je nastala 6~do..šnjCl krv, koju stvar:: ljud8j~O tijolo.
To so dop;odilo istovremeno kGda je nastala dvopolnost. Tipo jo postala
potreba posebno[5 IJrOeoso. Krv uzrokuje neprostani boj iZ:lOđu života :;R.
i snrti, a biće, koje stvGro. u sobi crvenu krv, s'"drži u sebi popri- ~
što stalne borbo izne,W života i s'Jrti, jer crvonn l,rv so neprestano ~
 105

troši i pretvara u nodru krv, u snrtmi. stvar. Sa l'reobražajem krvi,

u čovjeku, došlo je i potannjenje one sVijesti koja se prostirala
~ preko p:ranica rođenja i snrti. Tek sa razvojen predmetne svijesti,
izgubio jo čovjek staru bosnrtnost koja je postojal2. u vrOI:\e su­
nračno sVijesti, tako da so nouoe;ućnost e;ledo.nja preko rOđenja i
smrti nalazi unutrašnje povezano sa polnošću. I još jedna okolnost
stoji li vezi So!"'. tino.

Kad jo čovjek živio još u skupinskoj duši, postojanjo je t

tlrc,jalo od e:eneracijo na ["oncraciju i nijc bilo p::ekidanja rOđonjet1 t
smrću. Sadn jo došlo do toe: prekidnnjn n ti::,e i do no gućnosti pono~
}
t~oe utol~VljO~~a. Ranij~. jo biO. sin noposro~ni n~stavcl~.
oca, cl otnc
tdJeda, tJ. SVlJOSt so nlJe prl)kldaL". Sada Je doslo vrlJl)[lC, kadn lt
t
*je svijost preko e;ranicp roctenjr. i snrti potnnnil,c. i tek tino jo
~ilD. data no~ućnost zndržnvctnja II kan2.1oci i u dcvahc.nu. To zFlc~rža-
';\­

~vanje u višim svjĐtovinl'., postnIo je ;]Oe;Uće tek, k[\e' so ljudsko biće-*

*
*~ndividualiziral~, k~da je ZeDlj~.iZ1UČil~.sunco ~ Mje~ec. ~~k ond[\ ~
~Je nnstalo ono, sto zovono de,nas lnkarnnclJa, Q t1rle uJodno .nastalo 1:
kneđustanje izneđU snrti i novog utelovljenja, koje će oput jodnon Jr
*,"prcstc.ti.
Tako smo stie:li do doba kada se raniji dvopolni organizat!,
..

J oji je predstavljQo vrstu ["rupne duše, dalje razvio tako,

'odnako,
opažW10 međU
slično,kroz žensko, razvilo u različito,kroz

ljudimQ u ženskosti onaj princip, koji podržava još

dn se
muško. Stvarno

i stare plu:'lOnskerasnc i narorlnc jlovĐz.onosti, a u r,1Uškosti onaj princip

koji te povezanosti neprestano probija i kida i
-W-individualizira. Stvrcrno, djeluje u
*.koji održavQ s:bar" plemesnko-rQsno i narodno veze,
čovjeku
t~,o se
stari žensld princip,
Q
čovječanstvo

muški princip
~te ~avisnosti. stalno prekida i individuslizuje čovječanstvo. I
~aZVOj će doći toJ;:.o dnlĐko, dr'. će nestati sve plemenske i rasno veze.
~Ovjek će se svo viče jcdQn od drue;oEa razlikove,ti. Zajednicu neće

~zrokovnti znjedničkn krv, nee;o ono što vezuje dušu sa dušon. To je

yttok ljUdskoG razvoja.
Kod prvih atlantskih rQsa postojo.la je još jedna jaka pove­
zanost. tako da su so prvo podrase djelilo i prenQ boji, a taj ele­

• nennt skupinske duše nalazino još

Te razliko
individualni clemont.
nestajaće

Doći će
danas u ljudino.
svo više i više, u koliko
jednom deba, kada više
će
različitih

više nQdvladavati
neće
boja •

biti rasa
 106

ni raznih bojne Rnzlikc u rr:.SC1.Da ćo nostrtti, elak će, n<:,_~)rotiv, one

biti nnjvoćo u individuelnostt. Što d.".lje idGl:1o u dnvne dob,,-, tin •

više SO susroćoL1o s tino, dc:. olcncn,:>,t r,::.s~. prcQvln.fnvn.. Princip

prn.vo indiviclualizn'Cije počinje t8k u kesnijo atlnntsko dolJo. Kod
starih Atlnntijnca osjoćnli su pripadnici jedne rnoc uistinu duboku
2ntipntiju prono prip,,-dnicino druGih rnsa. Zojodnička krv uzroko­
vo.la je osjeć,,-j prip"dneoti i ljub:w. Bilo jo nor,:or"lno vjenč"ti

SC sa pripacmikoJ:l drugog p}e1'l<;na.

Knda bistc, kao vidovit, kod stnro[\' Atlantijca, ispitali

povezanost iZBođu otorskoe i fizičkof, tijeln, otkrili biste nešto
čudno. Dok sc kod današnjeG čovek" etersk" f,lQva etcrskoe tijeln,
skoro :)okrivq s fizički]} dijolon r;lavo (otorskn eln.vi:'. snno ::",10
prelazi, unlo izlazi iz fizičke elavo), dotle je etersk" F,lnva stnro~

Atlantijcn daleko štrč"lr, izned fizičkG d,wo. Osobito je taj eter-:It

ski doo štrčaO izn2d čelo.. Treba sebi d.~ prGdst,".vino iZDodu obrva, ,(
sono centiuetar dublje, točku u fizičkon nozFu, i (lru r;u točkU u :*
lt
eterskoj e,l"vi, kojn bi odgovernl" ovoj prvoj. Kod AtlQntijaca bile )t
su te dvije točke jedna od drur;J i:t8.nljene,·' razvoj je bio baš u
e
*
tone, da su SC obe ove točke neđu,sobno lJribliž",vale. Upeton ntlant- k
skon rnzdoblju, došlo. je točka atersko ~lRvc u fizički moz~k, R lt
tine, što su sc to obe
koju danas il:lc.mo:
točke

računanje,
sed,o. s,".stnle, rQzvilQ se sposobnost,
brojnnjos sposobnost raSUđivanja, II i •

opće sposobnost stvarn.ti pojmove,

Atlantijci sar,lO visoko re.zvijeno
'intolic:oncija. Prij e
panćenje,
sU inn.li
ali nik"k".v r"zun za kon-i
~
biniranje. OVdje idamo polaznu tačku zn rOStQn<'.k svijesti o svone ~
"ja". AtlantijC'e nije i1.1ao svijest osanostalnosti SVOEe: bića, ~'rije
neeo što su sc spojilo te dvije točke. Nasu~)rot to, le nogeo je Atlan-
t
~

tijac ŽiVjeti .,U mnogo tešnjun kontĐktu s l'rirodon. Njegova obita- 1r

vc.lišto. s.::stojD_l.q su so od onoea što nu jo 82.aa priroda pružilee. ""k

~
Oblikovao je kaJ;lCnje i vezno ga živim stabliEJa. Nje~ovi ste.novi su
u ll' proo bl'leena prlro d a u nas t
"1' v • ··
aJGnJu. B'1 l 1' su t o U s t vnrl
'ian?
preo bl'1-
čeni prGc1moti u prirodi. Živio je u LJalin znjednicaJ~a, koje su bile
~
održavane krvnin srodstvon tRko, da je u nji>la
najveći autoritet, on je bio i por-lavica. Sve ja zavisilo od auto­
nnjjači srodnik inao
t
riteta, ali tnj sc

Kada se
ispolj~vno

čovjok razvio do
i nn drugi način.

atlantsko!,: doba, jor; nija

govoriti nrtikulirnniB jezikom. To.j sC jo razvijno tek tokom atlant­
!:lO(';Đ.O
•

 lO?

skog dobe,. Poe;levico. ne bi nOl':eo izrazi ti neki ne,log e;ovoro;,. Na­

fi
•
protiV,
dcmašnji
bilj_ su ljudi s")osobni c1a rp,zumiju jezil-: ;Jrirodc. O tomo
čovjek nel-Ml ni ~~ojDn, to on ElorG tek dc. uči. Prcdst2cvitc
:
sobi, npr. izvor II kojGL1u sc odraž~. . vC1. vo.ša slikD.. Kod okultiste,
nestet će U dui'd posobCln osjećnj. On će reći: "10jo. ai slika izln.zi
podsjoćanje
*
i
u susrot iz toe;n. izvoro., to jo Ze njegG ne ono kako s e *
nn ,stn.ro;'] Sn.turnu svo odrež2.valo u prostoru. - Sjcć''lnjc ne Saturn
so j::Wlj[' okul tisU kade op,:czi svoju or;lcdalnu sliku nl'. površini -t
vode. A u odjecin" koji vrećeju ize;ovorcni zvuk, j,wljaju DU sjećp,njeA"
nn. ~o, kako ~e nG Saturnu sve: što je odjekivalo u svetski pro~tor, t
vrrccalo kao Joka n8.tra.e. - I l l , kndn e;lcdaT:w f:!tanor~2,nu, odrnza- t
vanj8 uzduha, kod koje jo uzduh prinio ono, što nu so daje u slik",­ 'k

t*'k
Ina i što uzduh leno slil.{u vrać,?. K3.0 okultiste, vidi tc u tOli uspo­
menu na sunč~no dobn, k~d je Suncc, S~Gtojcći SG iz ?lin~, svo što
mu jo dolazilo ususret iz sVG1Jirskof, prostora, prinnlo u scbo, pro­
rađi valo u sobi i opot netraf, zračilo, i tine davalo svoju vlastitu A­
prirodu. Ne su~čnnoj planeti vidjoli biste, kako su stveri unutre k
bile priprevljcDe kao fatm10rganQ, k20 noke svjotlosna slika u pli­
t
novitoj tVQri
stro.no, bez
sunčanof 8t3nj~.

f~nt8stičnosti,
Tako
n to je
učina shvaćrtti

v~žno
svijet nnogo­
sredstvo dl'. bisno 80 raz­ ;
•
vili II vj_še svjetove.

U st8rl' VrO;'lGna
Volika je rl'.zlika, da li
shvaćao

čovjok
je čovjok

živi u UZduhu,
prirodu u visokoj njori.
kl'J<:(~v je e,,,nas ili
U onakvoD, J:ckl',V jo bio u I'.tlantsko dobno Tć\dc.šnji uzduh bio je
zRsićen 'lnočtvO;J ~ustih n8glo,; Silnec i Hjesoe bili su okruženi ogro­
mnol.l due;on. Bilo ,je dobn, ko..d je silna ne.e:l8. bil ..... teko gustn,
nijedno 0]:0 nije no::lo vidjeti zvijozdo, k"e1O'. su Suncc i Hjoscc bili
još t".rmi i tek :,osto])ono su ;:Jostali vidljivi čovjokoVOL1 oku. To,
da

\
kako su Sunc~, Mjesec i zvijozdo postć\li vidljivi,
prikc,z8.no u biblij 811:0;.1 priknzl: stvn.rnnja svije ta. Što je tn.no prika­
zano, doeodilo se uistinu i c1of,odilo sc

Atlo..ntijD.c je iDt'cO
joč
vcličć\nstvcno

'moe:o više toca.

onde. jo?'; veliki snis2.o i shvaćanje za

jo

1
prirodu. što sc čuje u žuboronju izvor:" što tutnji u olUji vjetrI',
ti­
.
a nnn11 je d"nCls
,,:ovor.
koji jo bio
noarti;mlirnni zvuk, to bijaše Atlnntijcu razunljivi
'Nijo ~10 ondn z,:tpovijosti., ,"'.li so duh ])odizRO iz UZduha,
znsićcn vod~nć' i govorio jo čovjoJm. U hib1iji se to t
kažo: "Duh božiji lcbdoo jo nad vode.nIJ.". Čovjo)" je čuo duh iz svih If
 108

stvari; iz Sunca, Mjesece. i zvijezda sova rio uu jo duh. U ovin

rijočinc biblije nnlnzimo
ljudskoj okolini.
j~san izraz za ono, što sc zbivalo

and" je dočlo dobe., ka.da jo, ne.ročito r2zvijoni doo ljud­

u

•
skoe; roda, koji je živee u jednon kraju, koji je danas tclwđe pokri­
ven moren, u blizini današnje Irske, koji je prvi proživio ono
čvrsto učlanjenje eterskog tela, a time i proširenje intelisencije.
Taj doo čovječanstva ročoo je putovati - voden od najnaprednijih -
na Istok, dok su uzastopno silno količina vode preplavile atlantski
kontinent. Najnapredniji od tih naroda pošli su u Aziju i osnovali ~
*
taIJa cont2.r kUlture, keje zeveno pe:,.tlantskin kul turnncc. Odande so
zatim širi kultura na sve strane. On" je potekle. iz eno struje ljUdi~
*
koja je ke.snije išle. dalje na Istok, i iz srednjo Azije osnovala u ~

Indiji prv:i.l poatlr.ntsku kulturu. Ova pokazuj~ još jake odjeke atlant-t
ske kulture. Stari Indijac nije još imao tclwvu sVijost kakvu imarw
mi danas, ali bila rm jo data mo!"ućnost Za tC\kvu svijest kakvu i::1ano
mi danas, bila mu je date. moe;ućnost ze. takvu svijest, kad su 6e
dvije spolJenute točJw sastale u BOZgU. U Atlantijacn živjela je
prijo to sa učlanjenja JOs i slikovitn SVijest, kojoJ] je on još f,le­
dao duhovna bića. Nijo on prisluškivao samo razunljiv jezil~ u žubo­
renju izvora, nego jo prod njee;ovin okom izlazila iz izvora Undina, •
koje. ina svojo utolovljonje u vodi. U strujnIla UZduha, gledao jo
Silfe, u plantećoj vatri, Salamandre. Gledao je svo to, a iz tih
dožiVljaja nastali su miti i pričo, koje su se sačuvale u nnjčišćoj
forni tamo, gdje su u Evropi zaostali aste.ci Atlantijaca, koji nisu
došli u Indiju. Gernansko pričo i mitovi su ostaci onosa, što su
stari Atlantijci još vidjeli u !Jaslane.. Rijoke, kao npr. Rajna, ži­
vjelo su li svijesti tih starih Atlantijacn, kao da so li njih stalo­
žila mUdrost, koja je bila sadrže.na u naslnma starog Nifclheina. Ta
stara lJudrost, bila je skrivona u tin rijekann i Živjele. u njina kao
znanje o vodeninl vilw:w (Rhein-Nixon) ili sličnL" bićine..

Tako su živjeli u tin krajevi!]a Evropo edjeci ntLmtsko

kultura. Ali, u Indiji je naste.la jedna kUlturn, u kojoj su so nala­
zili odjeci onog SVijeta slika. Te.j svijot slika je potonuo, ali
je staron Indijcu ostnla težnja ZG onin, što je u f1jiu!1 dolazil~ do ..
izražaja. Dok je Atlantijac slUše.o kako govori lJudrost ,riradc, u
Indijeu je ostala težnja za til1 jodinstvom s prirodon i tako so
 109

karcl{tor tc staro indijske kulture ukazuje u težnji, d~ so vrati

doba, kojo je prije čovjeku bilo prirodno. Stari Indij~c je bio

sanj~r. Ras?rostirao so doduše pred njim sVijet, koji ;:li zavelJO
zbiljo!;1, ali je sVijet čulO', vrijedio Zn njera b,o majo.. E,to je stari
Atlantijac još vidio kao lebdeće dUhovo, to je tražio stari Indijac
II svojoj čež,nji za duhovnim srcdržrcjcn SVijeta, ZO\ Brah~1anom. A t"j
način vraćQnja u davnu snenu sVijest AtlGntijcca, sačuvao sc li ori­
jentalno" školovnnju, koje toži da stekne opet to dnvno stnnje svesti.

Dalje, nl'. sjevoru, susrećemo sc s Hedijciui'. i Perzij"n­

cima, S pr""verzijskon lml turen. Dok indijska Iml tura u visokoj njari
no l~ari za zbilju, Perzijl'.nac postaje svijostcm toca ccn s njoC1 treba
r"čunati. Čovjek nastupe. oVdjo l)rvi pu t, kO\o r~dnik, lroji je SVije­
stan d['l. ne snije težiti svojin duhovnitl s;.lo.na snno Ze, spoznajo:-1,
nego da tim sil['J?l.:t moro.. prr::obrc.ziti ZCJ11ju. One:. mu so ukEtzujc ispo­
četka kao neka vrst~ neprijatoljskoe eloDent~. On nju Bora provln­
đnti, a ta suprotnost dolazi do izražaj,," u Ornuzdu i Ahri"]nnu, u
dobran i u zIon božcmstvu, i u borbi j.znođu njih. Čovjek je sve
više i više htio da duhovni svijet pronikne II ZCDnljski SVijet, ali
on još nije Doeao priznati II vanjskoD svijetu noku zQkonitost, jednu
prirodnu z~oni tost. Stara indijskn kultura i;'lala jo u stvari no ku

•
spoznaju o viši'" sVjetovim,:l, ali ne nn osnovu prirodno naul,e,
so je svo zeMaljsko odnoslIo nn Dnju. Perzije.ncc je pozn,",o l'rirodu
samo kuo polje rada.
jer

Dolczino zntin do ](aldcjaen-B"bilon2cca i do stcrih eeipClt­

skih naroda. Tu je čovjek l1Clučio poznavati zc'.lwnitost u sr!>";1oj pri­
rodi. Kade. jo glodeo na ZVijezde, nije tražio izO' njih S2.QO bo~ove,

nego je ispitivao z2konc zvijezda. I tN'O je nastala ann divne. nauke,

s kojOG 80 susroćcno k00 K01ccj~c2. Egipntski svećenik nije glodao
na fizički r.vijot kao ne.. nC,~3to što mu protivreči, nego keo nešto
što njegovo zeuljište, njceov kraj učlanjujo u dUhovnost, kojU je
našao u gooMetriji. To jo treći stupanj kulturnog razvoja. U knldej­
sl<o-babilonskoj-cgiprctskoj ~lUdrosti bila je vanjska nauka o zvije­
zda.':1[l. tijesno l sa spoznajOM bOGova, koji te zvijezde pro­
duhovIjuju.

•
čovjek
Tek nt'. čotvrtOlcl

tako daloko, d;:, ono uto

njuje u kul turu. To
GO
stupnju posleatl=tskog rnzvoja, došao jo
II sobi doživljavil kao duhovnost,
'doP;Odilo II grčko-latinsko~l dobu.:,.. T"'d"- čov­
učla­

jek U"ljetnj.č!~o;Cl rIolu, ' forniranoj nDtoriji, utiskuje svoju

 110

vlastitu duhovnost, i to u i'lnstiei, k,co i u drani. I i,rvi počoci

ljudskog stvarnnjn gradova nalaze SG oVdje. To stvaranje gradova

bilo je c1ruo;o!,: Iwraktera ne(';o u
Svećenici
pr"de;rčko dobn, Ee;ilJta i Babilona.
su ondn glodali nn zvijeZde i ispitivali njihovo zakono,

•
i sliku bea što sc zbivalo na nobu, ugr~divali su u to što su gra­

dili. Tako po!~",zuju njihovo kule SOd;:lOstepeno rICzvoje , koje je

čovjok iS:Ji tD.O ponc:j~)rijo n[1. l1oboskin tijolin['.. I piranide nnn tako

pokazuju samo kosi'ličke odnose.

Prelaz sa svećeničke nU'drosti na ljudsku Lludrost, nalazino

-kkrasno izra,ženo u ;orvoj riDskoj historiji, u 7 rinskih kraljeva. što
tsu tih 7 kr,:'.ljev",? Sjetiila so dn Ge c1rahisterija Ri:]['. svodi na staru
1rrroju. Troje, nan sc prilwzuje kao poslednji rezul t;:,t starih sveće­
~iČkih društe,vQ, kojr~. su stVarnI . . '. držnvc pren,'1 zoJ~onil1.:\ zVijozc1n.
~Sad nastnje l)rclaz na 4. kulturni stuprmj. Star" svoćeničk", Tludrost
«preVladann je IjudskoD razboritošću, od koje jo reprozcntant lukavi

~
Odisej, Još očif,lednij0 vidimo to u jednoj slj.ci, keju možemo saDa
_ tako is~rnvno ShV~titi i kojn p~cc!c~aVlja.pre~lad~Vanje.sveće~ičke
r.1Udrost~ snE\.f:on lJuc'skoe; prosuđJ.v'-:'.nJ[l.. Z1:l~Ja Je blla uVlJok Sl:'lbol
~ljudske HUdrosti. Sku:"ina L''1Okonova nein pru1ctavljn kcl<:o je prevla­
tda~~ svećenička nudrost palJoću i nudrošću ljudi, koju predstavljaju
zmJ.Je.
Onda sU 1Jerodavni autoriteti. skicirali zbivanja koj" su

•
se trebali'. doe;oditi i prenC! LOji>:lel se nor:'"l;:, odvij.oti hictorija.

Oni, koji su djclov2.li pri oenivanju starac: 2i::1a, odrođivali su una­

prijed kulturu Rina s"st:wljcnu iz 7 dijelov,,-, kEIko jo bil" ispisC!na

u Sibilinskit1 knjigaua. U 7 ir1Ono,7 kr"ljova naći ćete odjok.e 7 prin­

Cipa čovjeka. To ide tako daleko, da peti rinski kralj, rodan Etru­

šćanin, dolp.zi izvnno.. On pr.:.:dsto.vljc. Hanas[l, duhovno Iljt:? kojo

Sr2.j['. 4 niža čIo.ne. S2. 3 viša. Scdrl..:~ ri:'lsh:ih kraljov~ ::!~:·o(lst[lvlj['.ju

. .
n.qn 7 prlnCl.pe l 'JU d s k. . o priro
." de, a II
. t lD
. ., . ..
l)r~J.-{azJ..t:ln lSp1.88.nO GU cl. tl h
ovne
veze. Republički Rin nije nište drugo, no[';o ljudskn 'ludrost, lroja
smenjuju st . : tre svećoničko nudrosti. TekO je izriCsle četvrto razdobIjo
iz trećega. ČOVjek je davao iz sebe što je nosio u svojoj duši u
velikin unjetničkin djellna, u dranana i u cJr.""vu. ;Orije je sve pravo
bilo uzeto iz zvijezda. RiJ'11jC':.ni GU posto-li nr;rod pr P.Vc.. , jer je čo- .-.
Vjek stvorio tu pravo prena svojin potrobnma.
Mi sada živi:JO u putoj kulturnoj epohi. K::}w se u njoj

izražava 6nis[10 cijelog rE.zvoJa? Stari autoritet je nestQo; čovjek

 111

~)o~tajO ~vc dUšcVnij~, njcE,ovo V~njSko.stv~ran~c ~ostajo s~o višo ,t

~ot~Sak nJegovo unutrlno. P1cD8nsko prl~adnost~ SG rasDndaJu,

• ~irso svo višo individualizira. Otuda potiče zrnotak religijo,

~VOli: uTko ne nv..pur:;ti ocn i :1a.jku, brc:.tr:. i sestru, t<'.j ne može
~postati DOj učonik" - to zn2či: da svakG ljub."v koja 80 asniva na
.f'kPrirOdnOj vezi nor", llresto.ti, Covjek nora stupi ti u odnos prona
ff;drugon čovjoku, duš". nor." nači drugu dušu.
**
.*~
~*
Naše.. je
istoklo, suoseno još
z~daća

vičo
dn ono što je iz
n:, fizič 1 ču
grčko-lntinskc

razinu. TiLle postaje

duše pro­
čovjek t.
bićen, kojo sve više roni u '.1atc:riju.
*
!
Dok jo Grk u svoji:] unjetničkin tvorevin,o':l8. stv<J.rao ido1',­
liziranu sliku svog duševnog života i ulijevao je u ljUdskU formu,
. HiT:1 l"Jnn1n u svoJ::Lr1
s t varao Je .. ,
pravn1.m nOrI:1PI:1D.
Vt o, sVt o vec•VJ-so
noG . v
i;\
predstavlja ličnu potro bu. Tako jo vrhunac našeg vijeka u strojo- j(
Virnu, koji su saLlO matorij.:,listički izraz čisto osobnih potreba J:.
ljudi. Sve više jo čovječanstvo silGzilo sn nebesa, a upeton raZ- ~
doblju so najdublje uplelo unateriju. Stnri Grci su u svojin unjot-~
ničkim tvorovinarw. staVljali čovjeka iznad čovjeko.. Z.ovs prcc;stavlja 1.
iznnd sebo uzdignutog čovjeka. U rinskon Zakonodavstvu jo postojalo ~

•
nošto od ljUdi, ali nešto od čovjoka što je sto.vljono iznad njega. ?I
Rimljnnin jo više cenio što jo neko bio ri'·'slci
on kao čovjek, kro
grc\đanin,
U našoj oposi sc duh iskorišćava za do- 1.\
ličnost.
nogo što jo t
bijanje preffi.1eta za zo.c1ovoljonjo ljUdskih potreba. Pitanje jo, u k

t*
koju svrhu služe svi ti .strojevi, parobrodi, željeznice, svi kompli­
cirani pronnlasci. Stari Kaldojac je nekada na nnjprostiji način
zadovoljQvno svoje potrebe Z,o ishranon; danas SC za to upotrijob·
ljava neizDjorno 'lllO:;O nuc1rosti, Na to .je upo.tre~ljona kristalizo- ..L
~ ugas:J.le, zođ.
vana ljudska mUdrost, CC'. bi se zadovoljila O;l~.d I Ne ~~ijemO sami so~e
varati u toj činjenici: mudrost tako upotreblJona, s~sla je pod sVOJ ~
X
*
nivo, svo do u n~toriju.

Sve što je čovjek prije donosio iz duhovnih visina, bilo

da
je nužno eide ispod vlastitog nivoa, dn bi opet našlo mop,ućnost uzdi­
zanja. Ali time i naš vijek je dobio svoju zadaću. U prijašnja vre­

. aena jo u čovjeku strujala krv, koja p,a je s'ajaln s njegovin plono­

nom, danas so ta ljubav, koja jo tekla u staroj krvi, sve više
ccpkava. Ljubav koja jo duhovnog knrcl<tera mora doći na njono njesto;
onda so Boženo opet uzdignuti do duhovnoga. To što sno sišli sa duho­
ras­
 112

ogn iIclil s\ je dobro opr2vd,:mje, jer je bil" potrebno da ljudi ;;tH

~~~prožive taj si12zcl~, ct2 n"du iz vlastito sna~e put opet goro ka ~~~
duhovnosti. llisija duhovno-znnnstvenog pokrot" je u tone d? čovje-

cnnstvu pokaže taj put.

Slj_jodili sno hod čovječanstva do u vrenona n kojom so

sade. nalazino. HarD-no sadn l1ok:~zf'..ti kako cc so to vrijoEIO dalje
razvijati i lmko čovje)<, koji proživljav2 j)osvećenje, već danas
nože, z<?:. izvjosni stu:~)rlnj, proteći čovjočRnstvo na stazi upoz.navanja
sebe i na stazi Dudrosti.

 113

13. ;B.U_DUĆNOS1'..ČOVJEK~

Naš će zadatak biti da f,ovorimo o razvitku čovječanstva,

u budućnosti i o onO;l što zovemo posvećenje, stupanj čovjekovog

uzdizanja života već sada, koji će stupanj čovječanstvo inače posti­

zati tek u bUdućnosti.

Ako hOĆel'lO d". eovorimo o bUdućnosti, prvo nailnzimo na

pitanje, da li nije suviše sujelo, ili uopćo dozvoljeno nošto fOVO­
ri ti o budućnosti. No, nko o stv1\rinr'. raz;~islite, naći ćete de. niš­
ljenje, po konG so \,lOže nešto znnti i o bUdućnosti, ipak nije sasvin
neosnovano. Dovoljno je da tc stvari Ul)Orcdino sa oni:~l što nai11 o
budućnosti nože reći o bičt~n istraživač, na prinjer istrnži vnč pri­
rode. On nan nožo sasvin pouzdano reći, da će on, ako pod određonim

uslovina pomeš" kisik, vaclik i sun;)r, dobi ti surapornu kiselinu. Hože

se točno reći štn će se izvjesno dOGoditi, cl~o uhvatimo zrake ogle­

dolan. Što Više, ta Okolnost ide, što se tiče činjenica vanjskog

života, nnoe;o duljoj nože SG 11roreći ponračonjc njcsoca unnprijod,
a isto tako isunoa.

Zašto je to Noguće? To je noguće, jer zna;:lQ zakone fizič­

log života. A rutO netko poznaje duhovne zakone života, može na osnovu
tih zakona, takođe reći, ono što 'Jora nastati u budućnosti. DakakO,
čovjekn obično nori izvjesno pitanje. Lahko je pO;lisliti, d&'. je to
u suprotnosti s" ljUdskon slooodon, sn preizvoljnošću ljudskoe dje­
lovanja, cleo netko Unal)rijcd Zl1et. ,šta će sc dogoditi. I to jo iS])rRVĐ..n

osjećaj, Knd por1iješamo sunpor, vodi!, i kisik pod stanovitim uvje­

tina, nastaje sumporna kicelinn. To je uvjetovano zakonitošću tpga
miješanja. Ali, dn li ćeto to učiniti, to zavisi od vašo volje.
Tclw je to i u duhovnoIl toku ljudskog razvoja. To što će so dogo­
diti, učiniće čovjek iz potpuno slobodne volje. I ukolike čovjek se

više rnzvija, utoliko postaje slobodniji. Tru<ođe ne smijeno misliti,

dn je voć sada odrGdeno čovjeku što će učiniti u bUdućnosti, Zn to
što so to može predvidjeti. SnJ:]o većin2- ljEdi nena za to pitanjo
pravo razlnij0vc.nje, C'. i to pitanja spade, zbilja medu nnjtoža. Od
 114

pradavnih vremena mučili su 80 filozofi pitanjem ljudske slobode i

zwconskim predodređenjom pojava. Gotovo sve, što je na tom području

napisano, ne',zadovoljllva dovoljno, jer ljudi obično ne noeu razli- •

kovati izneđu onoga što jo moe;uće unaprijed vidjeti, i što je una­
prijed određeno. što so tiče okolnosti, da cledrol0 nešto unaprijod,
nije to drue;ačije, nego kad glod~10 na udaljene tačko u prostoru.
Knda elcd~~o nn udaljenu tQčku u prostoru, n,r. n~ UeQO ulice, i
vidiilO da jodan čovjek c,rUe;Oil0 daje milostinju, dE'. li ste tino vi
nešto doprinoli? Da li time što ste vi to Vidjeli je nešto dopri­
neto da so to doe;odi? No, vi ste to sano vidjeli, da sc to rlldilo,
a Vaše e;ledanjo nije ništa utjecalo, da je to urađeno. Što sc tiče
vremena, to je u stc,novitoD pogledu isto t"Jco, sano što to ljudi ne
nof,u shvatiti. Uzmite npr. da ste za nekoliko tisuća e;odina opet
utolovIjeni. Vi nošto učinite iz slobodne volje, Onda j~ to isto
tclco kao l'rilljer sa poklonjenin nOVCCB. Vidovi ti pod stanovi tin okol­
nostiiw. vidi, što će so dogodi ti u budućnosti, cc taj budući događnj,
isto talm, nije nim1'.lo odredon današnjin vrcnonot1, kao ni ck,rivanjo
jednog čovjeke dru50ne,gledan u prostornoj udaljenosti, u kojoj sno
taj doe;ađaj vidjoli. Čosto se kaže: kad vidimo što će sc dogoditi,
ondn je to zaprave predodređeno. - Ali onda ZE'Djenjujotc bUdućnost,

sa sad''':\njošću. To no bi bilo glednnje u bUdućnost, kGd bi ona već

o o , o cl rc đcna. Voneo~·t
b 1Ol II unaprlJCQ l V1Ltl o nesVt o sVt o JO
o voe. t u, nogo nes o Vt. J
_~

što tok dolazi. Nužno je dn oštro shvntit10 taj POj~1 glednnjn u

budućnost. Vi norllte o tone strpljivo l~editirQti i tu neditQeiju

njogovati. Onde.. ćeno tok n~ći :10e;Ućnost dc. isprnvno shvntino to

stvnri.
Nakon ovih uvodnih riječi progovorit ćeno nešto o okolno­

stiDa, l.ajc. se naESU reći o razveju čovječanGtv~. u budućnosti, Došli

S'110 do vrenena, kada je čovječanstvo sišlo najdublje u nnteriju,

kada svoje duhovne snage upotrebljava zn konstrukciju i proizvodnju

sredstc.va ivstr:Ojevn\; koji služe ličnor,] životu. Tine je spojeno sve

. zguccRVrtnJG
voco v. covJeqmzs
1 emVIa.JO UOllCC.
• V·l d'JO l'l S t 0, d ' Vt· d
fl.. JO ono, s o JO .o.l'lZl.S

tt
nf~.jgušćc, što zoveno ninorD.lnin cr~_rstvon, post<:11o tek. li iZVjesnom

č,psu nokoE; rp.zvojn. Tino je čovjek UŠo.o II dan2.šnji svoj zcnctljski

razvoj. U isto vrijeme rnzv'ijnlo su S8 s to', činjcnicolJ dvo:Jolnost

~
i dr~ge ~OjR~O. O~dn, kada čovjek jO~ n~jo uš~o u. t~j f~Z:čki razvoj,
u kOJU! Je bllo rllnerqlno carstvo, blo Je takode l SE'Jl JOB nnoc;o ~e

finiji i !lakši po svojoj )rirodi. Da bisna stvorili jednu prcdstQvu, 7\

 115

oći ćeno, kako se U tn stern vremen" kad"- još nije bilo dvopolno- ~*
vršilo rnznnožnv,Uljc ljudskoe; rodno T'Ada je još dvo polni čov- ft
• 'ok, čij"

~rue;o biće.
.:lko, kee kRd na
jo tjelesnost bil" rijetka i fina,
To S0 nije zbivalo na dan"šnji
izlučivao

n"čin,
spir1tističk1n', seG1lSana iz r.\Cdija proi:t1i!e
iz sobe
nee;o otprilike
jCdnO~~

~*
eter-Xt.t
sko tijelo nekoe: bića. T" naterij'llizaeija sana iz sebe, pruža nam ~
približnu slikU, kako sc je u stnro dobn čovjoč,mstvo nnožilo. LjUd~*
koja su bila zreln da nastave svoj vlastiti razvoj, bila~
izlučonn.

T.:lko Vidite, kx<o je zgušćivanjefJ čovjeka u ]rosnosu spojen

njegov silazak u naterijaIni svijet. A tine jo spojen i razvoj drugo
snage, koja so bez tOf,2 silaska uopće no bi nogla razviti: n to jo
OgOiZMI. Taj ina sveju dobru i zlu stranu. Ef,oizGn jo osnov ljUdske
sw"ostalnosti i slobodo. Ali s druf,e strane, on je uzrok sve ea lošce:
i zla. D" bi se čovjek naučio činiti dobro iz slobodne volje, bilo
jo nužno, d." prođo kroz tu silu egoizm". Snae;aD1:\ kojo su g1:\ prije
vodile, bio jo on uvijek podstic1:\n SaDa na dobro; ali bilo jo nužno
da dođe do nogućnosti do. ido San svojim vl1:\stitil1 puton. Isto tako,
kaJro jo sišao, Dora se SOld uzdići U duhovnost. Kako jo taj silazak*
spojen sporaston ee;oizna, tako jo uzdizOlnje z"visno od toga, da ~

•
nesebičnost,v osjećanjo sL'lo",tij0 nodu ljudim:, budo uvijok svo jač

i svo j"čo. Covjočo.nstvo SO je razvij~lo kroz r"zličita raZdoblja,

najprije U indijsl~oi1, ondn U perzijskm1, onde. u ee;ipC\tsko-hi.Cld()jsko­
-babilonskon i grčko-latinskom, svo do dannšnjcf petoG razdoblja. Zn
njin ćo slij()c1iti šesto. I pošto razvoj čovjcčnnstv,,- strer.1i U ton
pravcu, on stroJli ujedno i to;:1C, da nmtvlac,a princip, koji je došao
do najveće snage, k"de. se ctersko tijelo učlanilo u onu točku fizi­
čkoe; nozga, o kojoj S,:\"l von juče govorio. To je bilo doba, kada jo
čovječanstvo pOllo II naj dublji egoiZX1.

U prij"šnjem ro.zvoju bio jo čovjok takoda egoističan, Etli

je to bilo nn drugi način, Taj ce;oizan, koji duboko proniče dušu,
kao u dnn~šnjGD

trijnlističkog shvaćanj"~
ltoe;Ol ce;oiznc,. ZOlto su
našcB vijeku, li potpunoj je vozi SQ postnnkoD oate­
Spiritualni vijek, znači t će prevladnvanje
kršćanstvo, i svi relie;iozni s,;jorovi, radili*
t
~na tono, da so :'otrp;2,ju stare lrrvno vezc, a lrršć,anstvo jo iznijelo 'ir
• trc,diltalnu misao: "Tko ne ni.Cpusti oea, 27) j]i'\jku, ženu, dije te,
restru, tnj ne nože postnti '.loj
~ta drue;o, neeo Cc"
učenik;;, Ovu riječi ne pokazuju 11i-
njesto l:rvnih voz," norc.ju doći duhovno voze
bratOl,~
'
nođu *
*
J
 116

IJojcdini!;1 ljudin-:"'.• no.noće GO s a el. D. ~")i t,:;.njo: kojin putoviIla će doći

t•
čovjoč0-nstvo elo spiritualnih istina, tj. do prcvIGdavnnj.:?. [1n.teri­
jD.liz:-~2., Et UjCdll0 do tor~f'_, što ZQvcno brRzstvo, stvaranje sveopće

ljud.ske: ljubnvi? llolili bi8:"lO smh ·lisJ.iti, UG jo potrobno da so što

jače na~13šuje: svc:opć~ ljudska ljubnv, i da do to ljudske ljubavi
lJorA. ubrzo doći, ili c1~. je nužno osnivati udružonj2., koje.. će 11osta- 1\

viti za cilj, do njQgujo sveopću ljubav nodu ljudina. Okultizw" nijO~

niknda zQstul'no to e;10dišto. Nc[';o suprotno tOJ]c! li kolilm ljudi višc
pričajU o br'Ctskoj ljub,'vi i humanizclU (čovjočnosti), u tono snislu,
d" so ti:1C opij"ju, u toliko ti ljudi postelju sobičniji. Upravo
t&ko, kcl~o postoji čUlno uživanje, truko postoji i uživanje: dušo. I 1t
te: kl1ko je r"finirano uži vanje reći: "Hoću d." sc u Dor,".lnosti svo t
višo i višo uzdiencn i1 • To je II osnovi nis2.o, koja no stvo.rn doduše t
običan svd<odnevni ee;oizan, ali z"to rafinirani Ce;OiZl111, koji pro- Jr
'** izlazi iz takvog poleta.

Ti,le što nnglašavnno ljUbav i sc.uče?ićc, ne d::tjeno i:l još tt

lt
lt'kv"oi:tkOeoe110fućnosti da sc razviju u toku ljUdskog rozvoja. Čovječan.. *~~*
bi ti dovedeno do bratstva spiri tualniI1 s,o.znr1.lljen. Nena dru­
~~0P; srcdst~l1, d" r~ZVijnnO sveopćo brntstvo, nc:.,o da CnrlLlO okl'lt- J...,L.
i
*Xno s:,oznel1Jc u SVlJctU.
.!ljUdSkO:1 br"tstvu, kad bi sc osniv1110 na
~1\ bi
Kad bi so i]r,njc govorilo o ljubnvi i o

dovelo do eiljn, n" k.'1ko dobro to bilo zC1nišljono. Rodi sc o tono

tisućo udruženja, to ne
**
~* •t\

dQ GG čini ono što je ispr~vno, d2 SG

Z,.,joc~ničJ<oj
znn, kclto so osniv~ to brnt­
tt
hstvo.

il
sv"
8,0-10

ljUdo,
koje nje'1U strc;1o,
ljudi, koji živo u
sp['j,'1ju so u j0Llnoj istini.
;1:l!""r jo svrukp. ze sobe inchvidunlnost, truko
istini, l<aj" vrijodi za
Kno što sunec spnja biljkc
ff
i
l1or,' bi tj. istinL-~s Z,""1 kOjO:l svi tOŽi'10 ~ jC'dinstvona. Ond:t će sc na
..;A,-"lI"
putu naći svi ljudi. Alj. svi ljudi nor,c.ju cner[';ično rndi t i i
astojati oko istino. Tek onc12. će so 1:1o,;i ž,ivjeti s.kura nn hnrno­
nač in.

Moglo bi sc 'oriiOovoriti: z" istinon t"žc i1'2k svi ljudi,

,~.li ine. r2~zličttih r.:lcdišt~ i Zč1tO i:'lr'. sporove:. i rr'zlike.. To još
nije dovoljno tC;l:1Cljito. SpOZl1<,j[1 istine. No S;1:i_jCll0 sc j'ln. to ~ozi.-·

vo..ti, cl~ nOlju biti raZllG e;10dtštr'.. TIn istinu, trebe, prvo i8kusiti~

•
d". nožo bi ti sa::lO jodnn joelinec istine. Ono ne zavisi oel iOl,C\s,mja
ne.roda, nc:{!;o jo istinitĐ. 8ĐD2. II sobi. Z,!;\r nože-no rl .....snti o tone, da
li su tri (3) kutn u trokutu = IBaO? Svejedno jo, el~ li to priznaju

nilijuni ljucU. ili nijc("nn! Sano ,qJ,_o sto je; s~!oznt1.1i, end,:,- je onn

 *
117

. re.
~ ~ložni,
nas istini ta. NOI'1Q de:lOkr::>tijo U istini. A oni ljudi koji nisu
to znači nisu dosta naprodovali u istini, otuda dolazi ~
rVĐki spor o istini. Hožo sc reći: I'.li i o oltuJ.tnin činjonicQna )\­
i(noko tvrdi ovo, a druGi ono! Ali to ne važi ZI'. pravi okultizl'.D. TU ~

t je isto k"o i kod natorij,.,.lnih činjenica. TQDO takođe jodan tvrdi ?'\
ovo" drui\i ono, tu nešto DOrI'. biti poe;roiJno. TiCko je to kod prD.voet

l . okultizmaj
nego što su
f~dOVoljno obrazovQni
razunjel~.
ljudi čosto sudo o stvaril'1a prije

Cilj je, pro[)p. konc ide šesto rD.zdobljo pocctLmtskoe;

'ovjcčanstva: populariziranje okultnih istina u najširin krue;ovina.
~

tt
trit
o je misija toe; razdoblja. I ono društvo, koje ljudo duhovno sj e- ~
injujo, ina zadatak, da tc okultne istine svuda unosi u život da ~
i ih ljudi tano noposredno priCktično prinjonili. A to jo upr2vo f.J,..
no što našeLI vr~nonu nodostaje • Poglodajto simo l,,'cw ne.š vijek Jr.\
~irr"ž~,a.no nože.da ~ado o~~ ~ravo. I~~ beZbr~jnih Pi~anj~~ Pitanja.~
~dgOJa, zonsko III tanJe, nec,~c~nQ, soc~Jalno, ~shrano ~ sl~eno. LJUd~~
~istražUju naučno sva ta pi to'.llja, pišu :.moe;obrojnc naučne raspr".ve i r<t
~~njig0, svaki govori o stvari sa svoga stanovičt~, a ne studira onou
~to jo contraIno. To jo okuItna istinQ. No radi sc o t080 da so znQ
wcšto apstrQktno o duhovnon<:lUčniu istinrux\, neeo o tono dD. ih uno- ~
~.'sotc
. no"osrcdno u život, dR so studira socijalno pitccnje, ]1itanjo ,
. odgoja, i dru{';a rit".nja, PI'. i cijeli ljudski Život, sa stanovičta t"
~Jrave okultne 11Uc1rosti. - Ali, iJOCC'o ti netko prigovoriti: onda bi ~

*.
~pak bilo nužno naj prijo upoznC'ti najviše rJudrosti! - A to proizlazi
z zablude, kao c',o sc uvijek sve llor" spoznnti, !ito so primjenjuje

olazi čosto rmo(';o kasnije noeo što Sl:lO ih priujonili. Dp jo čovje- tt

Wnnstvo ček"lo s prob"voD, (hr,c.no), dok bi spoznalo zakone o prObaVi~
~ada ne bi bilo DOeUČ razvoj čovječanstva. Isto tako nije potrvbno .
~poznati

*--r
sve duhovne z I'.ko ne , da bisHo Dogli unijeti duhovnu znanost .,1,-'
dnovni život. Upravo na taj ne.čin hočo rotokrucijanska Dotoda da "rt
.J,.~08tupa sa duhovnin: lJanjo apstrakcija, I'.li zato više raznišIjanja l*"
1\-J.\? svĐkodnovnin pitanjin", života. Ne radi so o tono d" sO kaže, dUho-ft
j(~vna nauka je duhovna nauka - nogo o tonc da sc duhovna nauka OZbiljn~~

*
**,unosi. u.
1.te;ovor~t~'?
žiVO~. ~!iSlitc. ~i da d~j~te zna sva pravil". ~:ovora kada nauč~ .,l.
NaJpr~J0 nc.uc~ e;ovor~t~, a on ela tek f,ra:lat~ku. Zato L1orano~f
~tcžište položiti na to, da sc čovjok pODOĆU spiritul'.lnih nauka bavi 1.\~
~onin, što e;a neposredno okružuje, prc nogo što postigne znanjQ o ~Jr
 118

~~ajViŠim sVjetovima, o tome šta ~o nalazi na astralnoD i šta na deva­

~*hanskon plnnu.:Qno Ć0110 tako shvntiti šta postoji u našoj okolini
.Lk gdje mi sani treba da budeno djolQtni. Iz totia ;oroizlnzi naš", kon­
ff
~
~rGtna zad",ća, da povežemo jedinstvenom okul tnon spiritualnom JJ1Udro-
šću rastr~ano čovječanstvo, istrgnuto iz svojih starih krvnih i ~
plenonskih vozno
Razvijajući se iz petog u šesto i seffilO kulturno razdo­
blje, sve više će se gubiti stare voze plemanskih i krvnih zajednic",\~ lJL
Čovječanstvo sc J:1iješa i grupišo prena duhoYni~] glodištima. Bilo bi ~~
neispravno sa gledišta teozofija govoriti o ras an", tako, kao da bi
one imalo uvijok tr",jati. POj~l raS o gubi svaki smisao već u naj­
bližoj budućnosti - tu se doduše I'isli na tisuće, e;odina. Vječno

priče.nje o tono, da sc nn EVijotu razvijalo uvijek sedan i SCdčL~

r2,sa, to je spekulativno proširivanje pojma, koji vrijedi sano za

naše dobu, una~rijod i unatrae. Oni koji su rnspol::1e;2.1i pr2.VQtl Vido­
vi tošću to nikada nisu rclt::li. Kao što sve ne_ste,jo, tetko su nastale
i rase. Kno što svo prolazi, tako će proći i ras o , J. oni 1;;:0 ji su
uvijek govorili sa"lO o rc"snna, !Jorat će sc ne,viknuti, d(l svojo poj­
move učino e;ipkin. Tako e;oYoriti (u okultnin kru~ovina) jo udobno.
Ako so pogledl'\ u najbližu budućnost, već no vrijede tal,vi pojnovi,
kojima smo se služili u prošlosti ili u snc1n8njoeti. Glavna stvar
jo, da ono što je čovje~, izrC'zio u lijc!1im poj':lOvi,'!Q, to no snQtra
vječnom mudrošću. Moreno se ])rivilmuti da učinilIo pojnovo E,ipl~ina, ~
dn spozn2.r:Jo dt'; se 11ojnovi nijc.:njĐ.ju, čl to će značiti naprodaJl;:. Tn )\)';
mo!,:ućnost, da se od ::>rostih doe;:,Qtskih poj.lOva, ,)rolQzi na e;ipko, ~l
to je ono što je nužno rQzviti mOGU ljudim~, koji hoće da buou nosi- ~~
oci bUdućnosti. JGr ko.o što se mijenjaju vroliena, nor~,ju sc j,ijonjati*
i naši pojnovi , ako hoćc1-!O dl'. rf\zuiYlijoEio tu. vrononn. ittA
Sada ljuds.l;:c dušo žive uljudskin tijolima, Imja j",sno
posmatramo našim čulima. Kako jo to tijelo nastalo? Ono se ranije
j~o razlikovalo od današnjeg tijela. Prijo neeo što jo duša u njcE,a
sišle., ona jo, Za našv. c1M'?"šnjn D2.tcrijaln::>,. shVĐ.t o.n j a, bile. čuk. i
(it:\

tt
~OS~iČki rn~ličit~. DUš~ ~~ z~uzelC\ svo~e n~e8to njO~1U.

,
. covJek razvlo. svoJ d~n[tsnJ~.
llk? '. T~o s~o
Je dusn u
tijelu Za vriJcno sVlh svoJlh utclovlJenJIl. O tOl10 nozcte stoel
v U
rC'.~l12,
1~
K"ko je
s~~on J;:1ć
t •

čovjoku C1ntcrij.clističkom vref:t

i
pojnn, knd pro11islite, što je u nnšorJ
monu ostC\lo nogućnosti da djeluje n[', svojo tijelo. To što čovjok 1«
, ,. možo radi,ti na svone gustom fizičkon tijelu to je odista vrlo nnlo~*
 119

Pogledajte npr, na koji nnčin vi prolnzno djelujete nEl tijelo i na

njegovu fiziononiju. Nešto n1'.S npr. prostraši. Vi zato poblijedi te.
• Vaš izgled sc ;'lijenja vašin osjećanje)",] stić1.a, t"dc, pocrveni tc. Sve
to opet prolazi ali vi vidite kako se to doeađa. Nešto djeluje na
dušu tnko, da se učinak prenosi na krv i tin okolni1'1 puten na fizi­
čko tijelo, n,'\ našu ne;>osrednu spoljašnest. Djelovanje nože biti još tt
i intenzi~nije. Vi znate, da oni koji žive đuhovnin životon,. inaju ~Jt
u ruci sredstvo, da na svojoj fiziononiji stvore otism~ svoga duho- rr~
vnog stvĐ.ranja. Noženo prepoznati, da li je čovek živeo nisaollo, ili *Jl-­
je živeo bez misli. TĐko čovjek uvijek djelUje nn svoj vanjski izgled.
A tko plenenito osjeća, kod toga so pleoeniti osjećaj ispeljava u ~
plenenitil'l kretnjane. To su sano neznatni ostaci toga, kako su ljUdi,*,*,
kroz tisuće i tisućo gOdinn 28l radili na sebi.
Danas nCLl navaljuje krv s~'o u obraze. U prijašnje doba je
čovjek bio pdtpuno pod utjecajen slika, koje su bile izraz duhovnog
svijeta i te su slike tada djelovale, da je čovj0k u nnogo većoj

njeri Dop;ao djelovati n" llroobrazbi oreaniz;,c. Onda je tijelo bilo

,tjoš i nekše. Bilo ju vrije;,e, kad nije bilo noguć,- sano pružiti
irUkU i prstiE1a pekazivati, neeo k"dĐ, je bilo no/',uće poslati volju i
~VOjU ruku i bilo :lOgućO ruci e'ati takvu fernu, da je čovjek mogao
1rto prsto produžiti kao nastavak ruke. Bilo je nekada doba, kad noge
iJoš nisu bile čvrstu, neeo ih je čovjek nOSao prer", potrebi ~)rodu­
1biti. Tako je čovjek davao sveM vlastitom tijelu oblike kakve je
7,rpriDio u slikrula iz okultn05 s~ijeta. Danas u našem matorijalistič­
?on vrencnu ta je ,:,reobrnzbn krnjnjo spora, ali će so opet ubrznti.
If budućnosti će čovjek o:)ot steći utjOCĐ.j un svoje fizičko tijelo.
~Kad budena govorili o inicijnciji vidjet ćeno, kojin sredstvina će
..vto nastati. I nko se Bve to ne ;'10že "lastići u jednon životu, 1Joći
(\će se ipak Dn050 učiniti Zn slijedeću inkarnaciju •

..L. Čovjek, dddo, san stvar!l. budući oblik svoe;a tijela. Ide,
~~akle, susret svojoj budućnosti tin.o, da ćo u svojoj tjelesnosti
II

~ostati sve nokši i nukši i to tako, da će sc odvojiti od svojih

~ ~vrdih djelova. Doći će doba kad će čovjek isto k[\o u prošlosti,
~ ~i~jeti izn~d.sVOjih Z~n[\ljBkih ~ijelova. P~~li~~ stanja, so kOj~
'fnoze uporod1t1 sa danasnJlm stanJcn sna, s11Jedlco drugo stanJe, u
*~~ojon će čovjek po svojoj volji moći iZdignuti otorsko tijelo iz
l(~iziČkOg. Gušći deo ljudskog bića biće oVdjo na zemlji, a čovjek će

J
 *rt
120

. -ijae njino služi ti !"'~,o Gvojin instrunonton izvm1D.. Čovjok noćo višo
rt~~~~ti svo~~ tij~IO t cl", o do. u njo:w stanujo, no(\"o će lobdoti nad
*';r­
~
JlL:' rl tlJ0lo co ;.\ostnti finij0 i tnnje. To d".nas iZf,lo da Imo
fantastičnn 'lisno, ",lj. so to "lOŽO Grl sil';urnošću znAti iz duhovnih
~.fX nl:.ona, isto to.'w, kno !'ito so iz znkona _"stronoI!lskih Z.s. budućnost ~

m~~10Z0 izrnčun.?ti

~:lOf,U
ponrčil1~;' sunca i rljcsCC2.. Čovjok će osobito snažno

prije SVG!';c. i z',!ijoni ti Gvoju snneu rOIlrodukeijo. lInof,i ljUdi no

sobi predstaviti dn bi so čovjok 110f,C.O ike,dn raznnožavati dru.X

~~nČije n0[,0 danaG. Sve će to u budućnosti prijoći u drue;i organ. 1.r

~rean, koji Ge u tu svrhu već dann s priprena da post,~o organ raz-~

*#:možavanja, jost ljudski erkljan. ni'.naS.f':rkljD.n nože proizvosti J.,.

titrnj uZduhc, nožo jedino ono, što je sGdržnno li riječi, uzduhu ~

~rodati·t~~o, dA titraji odeovc.raju rijoči. Kasnijo i1 tOf,~ erIa 7\

-~noćo izlF\ziti 0[',f10 rlJoe:

svijotljcnn čovjokOl] i
u SVO;'18 rituu, no{';o ćo
biti će prožetA s['.non stvnri •• Kc.o 8tO rijoč
postnjo danas saDa uz dušni vc,l, tako će u budućnosti iz erIa. čovje
ta riječ biti pro-*,

*'lt

~2 izlaziti njceovo unutarnjo bićo, nj~cov" vlF\stita slika. Covjok ~

ćo izlaziti iz čovjoka, čovjok ćo iz{';ovarnti čovjGkn. To će u bUdUć~

nosti biti r1Cdanjo nOVoe; čovjeka, ke.o ĆO e;rt drugi čovjok izeovoriti~

-W ĆO na~l nE'.čin ono

'*
Takvo stvnrj. objc.sni t n" ste-.novi ti pojave;

,*~OjO cL'lne.s postoje oko nc.s i koj0 nijedw1 ~;;rirodna zne-.nost ne BOŽO ~

bj!'lsni ti. 'ro ~lretv.'lrĐ.n:~ n."e;ona rRzl~~ož,nv<,.njn,.I>OjC . će opo t postat~

~~CJ:1o~no.' l)r('uz~:'l'~ fUnkCl:U sta:oe; nannc. r<~znnoZRVanJ~. Z<..,~o nastnJ~

flJJ- nusl-Iod orgnnlz.lu, II doo.?, L)ub...,rtoto.., prol.1J...:nC\ II p;rklJr:.nu 1. r,10..8 .J.,.

fl\.poste.jO dublji. To vein pokelzujo nOJ)osrodno nel povozanost poj"Vrl. 'l\

*~kt:J.tiZ'''''l nc.:l,rc.zja,ŠnjaVRvčinjGniO~ ž~vo~~ i unosi SVije-tlo ~ ~n~ ~~

-.xrpoJavo, z" kOJO van nG i:10700 :<ć\terlJ"llstlclcn zn"nost c1rlti ObJRGnJ0nJf

K"o što ĆO so prGo brRzi ti e;rkljan, tako ĆO so ',rcobreIziti ili

\i\"""',>,ll..i' Ijuelsko srco. To jo orsan, koji sto:ii u n"jtc.šnjoj vozi Sc". elrkUla-t>t'-f
\or~....cijolJ krvi. Znnnost :lt81i d~, jo srco neka vrstn punl'e. To jo Rrotosk-f*t

~
na,:ant,,-stiČ~C\ r,roclo~žba. O)~~I~iZćl;.l ~ij~ ni!':e.cl~.J)O~tavio tak~ fa~ta-·.t;tt
, stlCnu. tvrr,nJu, k,'Co eto to clnl d"nćl'3nJl u~.t0rlJc.llzad. O~o---:,_~o *,,1,.­
, pokrctn~ siln krvi, to sn ocjcćClji ne,še dUGO. Duš;?.. ljer:: h.rv, <1 t
*~s;co ",okrećo, j~r p;n tjera krv. IstinD. jo u;lravo obr.:ctno od ono-
su ;tt'\
**1(1':"-' š~o Ll(.:terij"J.tGtičl~a zn __: nost tvr r1 i danas. (ovjek nc nožo danns fi,.
~jOŠ uprE'vlje.ti 8vojin srcu:!, po svojoj volji. Ako čovjek osoti str:::l1,n"f
~fnjof':ovo će srce jače zd:ucati. OojećC'j ,O,jolujo Dr, ),rv, a krv ubrzava lli
AA*,ltretanjo src,').• To, što čovjvk dRn:!S bez Udjele-, svoje volje proživ- *~
 121

~,
lj"VQ.,' to l<o.snijo na višCI:l stupnju rC\zvojn prolazi u njoc;ovu vlast.
,
,
Kas~i:e će ČO~jek svojon Vl~fJtitOD VOljO~t, i1~krcta~:, ~~OjU kr~ i kre­
m'f' '
'.
~srce
~Odan crux,
tatl. co vlllstl. to srce, kao sto to danccs Cl.nJ.
je, sn svojo;'·,
'
čudnov"to;l konstrukcijon z~,
Jedan krst. Srco J.rJa
, 29) v
8C\ E1J.Sl.CJ.Da svoJo ruke.
danC\šnju zn"nost
poprecno isprugana nl..sJ.cna
, • .­
m­
vlĐ.- 'tir .
~I
~na, koj.". sC DOgU nnći jodino u oni:! nišićLl~" kojina ČOVjek vlada 'rt
tft
oljor1. Zašto? Jer srce d",nC\s još nije, nl'. krnju svoe; razvoja, noe;o
'0 orgC'.n bUdućnosti, jer će i lDst ati ;:lišić, kojin ĆC čovjek upra- '*fr
*'*}
1
'A ..
. ljati po svojoj voljL
svojoj e;rađi.

,ltrsko[( or1l'c.nizna. Ako s2.da

S vo s• t o sc aOenllf'.
"
Zato dnnas već pOlc,"\zuje podlogu

li l 'JUt.~S_iOJ
Al' •i
dUB,
zeć:lislite čovjeka Si)Osobnor;
to "
:;:1J.. ,
JonJ,'1 granu
>
zn to

l 'JU d -
de. jze;ov2.ra-
u

l i»1Jt,,j

~SiHo~

KIt·,(.c
rnjon riječi stvori sebi slično bić", čije bi srce i'OGtl'.1o :'1išić };ojin
}~i :10gao po svojoj volji upravljati, koji ća pro:lijeniti još i neke
~ruee orgnne,onda iDate predodžbu o budućnosti ljudskog roda u budu­
~in plrmotarnin inkarnacijcuH:\ naše Zcnlje. HC'. našoj Zemlji će se
'čovječanstvo r."\zviti t:'ko dalcko, koliko je to LlOe;UĆC, pod utjocajen
'odnoB Dinornlnoe cc.rstvn. To nine ralno cr:rstvo, inka je nnstnlo
ajkasnije, u svon dannšnjeD obliku najprije će opet nestnti. ČOVjek
nd~ noće ernditi svojo tijelo, iz nincrnInih su~stanc~, kako to
dnnns, no~o će u buduće ljudsko tijelo učlaniti SVOM biću, u
S.CelO biljne supst"nce. Sve što u c',".nc,šnjon čovjeku dje­
uje ninc..r['\lno, SVe će to n08t.?,ti. Da navcto;--:.o g-rot0ckni 11ri::1jcr:
plj:ilje običnu slinu. To je Llinorr:tlni produkt. Jer danas
ti~ čovjekovo fizičko tijelo konploks uzajn:1nog djolovanjr:t nine ralnih
Kad čovjek znvrči svoj nincrnlni r l'..Z VO j ) ond2, noće više

~
PljUvati 'linornlnu slil'u, nogo će ta s] inn iw,ti bi] jni kar,"kter.

I Može sc reći, d" će čovjek tako reći pljuv~ti eVijeće. Žlijezda

neće vis:> izlučivnti ninernlno tVl'ri, nefo biljne. TiLle će hiti nad­

vladano "ino1'l'.lno c,~r8tvol kojo će čoyjck opet :rretvor:l.tđ. II biJ-jna. -+

Tako će čovje,k živjeti na (jJ12netnrnOll stanju) Jupitra, na "it
preći nl' biljno stvQranje. A kasnijćt
~ćc proći na stv~ranjo životinjQ, - to će biti druenčijo životinjo ir
·neeo što su d2.n r'..šn j e • Ke.do. sc nj ogovo srce toliko r2zvijc, dn ćo i
.,,~
finOĆi djolovnti stvnrnlnčki, onc'a će noći c,a u svi,jetu životinja dje- t1'\
*.
'*11~jO oncko, k,?ko d~elUje decnas u '"~ne~~lnOi1. ~nd."., ~e na8~uPi:i s:a-
+~nJe Venere. K"d bur.e
'kKih iZGovoriU J tl'cb je
no';~o stv,o,ratl. bl.cra, seln sIlena, tUJe; "to cc
ispunj~n 81',lisno n"š~09Volucije i t"da će biti
't*
~ ispunjena recenica: "Stvarajte Čovjeka\;. / )
 122

Srono time, da se ČOVjek posmatra sa toga stanovišta, da ćeJt

rduša biti sposobna pretvarati fizičkO tijelo, srono tako će se dOista~ ~
tpreobraziti ljUdski rod. Jedino pomoću okultnog, uspiritualnom smi-f

*
iSlU negoVanog mišljenja, nastupiti će ono što je rečeno opreobrazbit
tt~srca i
~ će

r
grkljana. Čovječanstvo koje misli materijalistički, stvarati ~
u budućnosti grozna bića, a čovječanstvo, koje misli spiritUalno~
jelovati će na preobražavanje organizma bUdućnosti tako, da će iz ~
**njega izlaziti lijepa ljUdska tijela.
Još nije završeno ono, što prouzrokuje materijalističko
~jtmiŠljenje. Danas imamo dVijo struje, jednu veliku materijalističku.
lc~oja ispunjava cijelu zemlju, i drugu malU, spiritualnu, koja je
](j9graničena na malo ljUdi. Treba razlikovati razvoj duša i razvoj
1c~asa. Nemojte misliti, ako će rase prijeći u grotesknu formu, da i
~~uše učine to isto. Sve duše koje misle materijalistički, rade na
~ -tvorbi loše rase, a spiritualni rad djeluje tako, da će so pojaviti
i( dobra rasa. Kao što je čovječanstvo nekad iz sebe izvelo zaostala
bića, životinje, bilje i minerale, tako će U bUdućnosti iz sebe

l. iZdvojiti jedan deo, koji će predstavljati zli deo čovječanstva. U

. tijelima toga dijela čovječanstva, koja će S~ u međUvremenu postati
oka, spolja će 8e izražavati unutrašnja zloba duše. Kao što nam se
čine grotesknim ona stanja, koja su silazeći postala majmuni,

tako će materijalistička rasa, ostajući na stanovištu zla, nastaniti

zle rase. Ovisit će sasvim o čovječanstvu, da li će neka duša
u zloj rasi, ili će spiritualnom kulturom pristupiti rasi

~ To su činjenice, koje treba znati, hoćemo li pomoću istin­

~~~ sko spoznaje voditi svoj život u budućnosti. Inače idemo po svijetu

~~zavezanim očima, jer u čovjočanstvu djeluju silo, koje treba spozna­

I'-I~"'ti. A svoje dužnosti prema čovječanstvu zanemario bi onaj, ko se ne

L.~~r1rbi
htjeo upoznati sa sil3Lla, koje idu prema ovoj ili onoj strani.
~Spoznaja radi spoznaje bila bi egoiZ<ill.o....._Qnaj itoji hoće da spozna

~~kakO bi mogao da gleda u više svetove, taj d~~luje egoistički. Ali

i!\/j\Ć:~ tko tu sPOZ~jU hoćeda unese J!_l!~P;;~~~~_p..!:,~-<:!,_usYak9dne\,~g
'f ž.:!:!ota, taj radi na napretku ~ll~~~$_l.Q:Yi~.JIDs.t.lla.-~ vantedno
~ - važno da naučimo, da sve više~_~~~_~__ l'E~aramo u praksu ono što
~~~p,ostoji kao duhovno-znanstvena spoznaja •
._~------- --- -­
~ako Vidimo, da spiritualni pokret ima sVoj posve određeni
 123

-. "*tt il j , rlaimo, dcc ulll:'prod formira buduće čovjočanstvo. T,'lj se cilj ne

~.,ože drut'ač:tje pontići neeP prim::'njon spiritualne okul tne mUdrosti.
**tt
*bclW 'JiE'li onaj tJ,o shve.ća duhovnu ZnRD.Ost kao veliki Z,"dRt.?J;: čovje-J.*
~anstva. On je z<s'iŠJ.je. u I1ovozf'.nosti sO'. rRzvitkoli1 i ne pos,Jatra rt
i~
je KI:\O proizvoljc.n l)rohtjev,noc;o kao jednu dužnost, koju je saznao. ?I i-
U koliko brž" to l'riznano, u tolilw brže ideDO ususret bu cluć e i:l for .. ;t~0
niranju čovječ "nstv<,. u šestoj eposi. Onako, b.t':o je on~, u stF.lr.~. vreo. t
~~lenc. n" staroj Atl~ntidi, u blizini današnje Irsko, napredniji deo ~
~čovječanstva pošno na Istok, ela bi osnovao novo kulture, tako mi ~~

~
anas imanJo dužnost produzimanja djell:'tnosti nl:' pripre81:'nju velikog .~Jt
~ renutka še"te epohe, k2.r1a će čovječanotvo preduzeti velike s:)iri- ,,1
tualne Zadaće.

*';r
~
iz"ći iz ;l"torije.J.izme., Đ. spiri tu-
Horamo j)okušl".ti ponovn.o
lna đruštva moraju nisIiti na to, da z~uznu u čovječAnstvu raniju
ulogu koju su LJala, i to ne iz ne skro!1no s t jo i gordosti, nee;o iz lt
u:·:nosti. T.:1ko nor:'. odrodcnĐ. gru?". ljUdi ići ze.jedno d<:\ bi pripre- t
ilO'. budućn.ost. Ali to idenje zajedno no treba shvĐ.titi prostorno. ~
'. pOJnIovJ.
. . o proo t ornOB t·1 su 1zgU01.
o , oli SVOJo S,-'::tSUO,
. on.<::a, .v ~

*
Vl. kana SC VJ.se
ije re.dilo o pJ.o:cwnc!;:on prostoru; re.di se o to:'w, de. IJe J.ju(~i ne.du
~ sl,irituD.J.noj Z<jec1nici ne cijeloj ZonJ.j~,; ne. obrc.zovl".nju buc1 uć-
jrnosti. Zato je u vrijo~e ke.da je n<:\še deba ne.jdublje potonulo u ~
7roatcrijU, prije ČGti~i stotine e;o dine. , Bratstvo ružinoc krsta, osno- ~
~:alO. onu pr.?Jdičnu, a dullovnu, nl:'-u'otu koj,,· hoć," da da obje.šnjenje ~
f:Vih r>itanj,o sve.lwdnGvne;', života. Tu je re.zvoj sild:onj07. doMoo svoj
.l.usron. +
~
lI\ Isto tnko J",1- 0 st"r,o spoznaj::- c',jelujc r,~,Gtv('.r".jući, kao
što' to )o]-"zuje l!cutnerovf'. stuelija: "Kritihl jozike" , tdw spiri­
tu.::clni snjer tre."Ii sje0j,;ljav,' juću vezu spiritualno l:luc1roGti. Odntle
%olnzi škole, :wvo;; posvećEmja, kojn direktno r::-cčunĐ. s ti:'10, da čov;p. "
~e~stvo treba provosti u novi vre~enski ciklus. Teko se spaja prin- Jr
l\cip čovjcčĐ.nsh:og !'c.zvi tk.? s pojiJ.on posvećena.

_...•- ------ . ""

li,2. • A'I'U.- .."""~" - 'Lt ....
 124

U ovon prodavanju ČO:lO ,,,:ovori ti o ])rincipll ;)osvećonja ili

o ozotermnor', školova11 iu. GovoriĆ0E10 o netodD.ua školov8.!1.ja, l,:ojc
uzimaju II obzir ono što sno 0ovorili o razvoju GovjcčGnstv~. Istinu
ćeno naći altO sc ~:;rcncs0:'lO natrv..f, II prtjašnje.. stanjCl. čovjekovo.::;

rQ.zvoj~.

Bilo je rečono, d~ su ljudi u staroj Atlcentj.[~i :wC;J.i :,·,riH­

jećive.ti rludros-c iz SVG!?;o. i'3to ih je o~r.ružav2.1o. ,~to d~ljG j_c~(:no n['.··
trag do ]?rac1D.vno lJrošlostt, to v5.ča susroćemo stnnjr Gvijesti, kojiaa
su ljudi btli II st,~nju dr'. OLJP.~2.ju stv~ral2.čkc sj_J.e, koju proniču

sVijet, ili duhovna bića, koj" nas okružuju. Svo što nćeS okru~;uje,

stvorila su tC'. stvc,raJ.ačk", biča, i vidjeti ih, zn~či zc,~;r.".vo s~)oznati.

Ke.d so čovječ~nstlfo re,zvilo pr0;JD. d.D.naf:njo:·; stanju svijo­

sti, zo.pravo tek li dobe. n2.ŠCe; petar ::?oatJ.Mtst-.Oc; vrc:]onn, tu je; ono
opet osjetiJ,.o u duši čc~njll, dn. iznov[;. ~~Jrori.ro u c11lil0Vnc"·obln'sti.
Rc!~.?o Sat·l. VĐ.l.l, h:d~o je u t-J turon in cl.tj ,s~ :0 1 11 "rodu živ j clr- lJrVo bi tno
onc-, duboke. čcžnjC\ Z~. srJOznc?jo~'l C:uhovnor~, h:oj~ sc n~l['.zi iz:' svota,
što nas u 8vijutu. okružuje, i kcl;:o je II to'-.lC nE.roc~u H2.stno no..zor:
Sve što nas u svij8tu el'Tu'\u.j'>, to je. tll'zij" D.i Ste;). Na,še. je jedina»
zadačo., re.zviti Ge L1.0 stnre ;;!Uc'rosti, do one pr3X1udros'i:1 .. koj~ je (:jO~~
lovala II stClrC'. vrenonC'., Učenici sti'.rih Rišija, nastejaJ.i su, n2.stu- ft
piti put joe;a, lcoji ih je; doveo do c;lednnj2. II ono obJ.",.sU, iz kojih *~
su s2.~i oni sišli.
tt čovjek ,'lOže ići. Nć'.jnoviji put, kOji~*
To je ;JUt kojin d2.nas
ft"ostoji, dC'. bi se čovje ,. '0:',<".0 uZdi.ći [;0 znanj", jo ~JUt RužokrstašC'"
' prošlost, neso bUc'.nčnost, oni', stO.,ja,*,* Jr*'
..LtTaj put ne u;mčujc. ljUde lt

HWja će čovjok oput proživljavati. rc' ovo.' ;outu G8 izuč,.,v[',ju oC:rc-

t~ena metode Inuri.rosti, lwj" j0 poJ.o:i,cne. u čovje;!,a b'o I:).ic[', i koju
il tl

**
~*
~n može iz sobe da razvija. ~
*~ To je put, koji je clao osnivač rozeLrucij"nskoe; ezoterno(';
ti-pOkreta sIJoJ.j ć'. ni".zV[1.l'. Christi.an Rosonl".reuz, To nije l'.okr,šĆ[enski
*A:
,**put, n:~o kršćnnski, lc.oji jc pril~:c:oden nodcrnin prilihona i koji k*'
.y~eži izmedu h:ršćc.nslw3 puta i Joe;e.
 125

Taj se ~1Ut djclor:1ično prilJravljĐ.o dGvno ;)rtj0 lCršćanstvc...

Određeni oblj');:, d,_o je tOEl putu veliJci posvoćeni, lwji je lmo

*~2}l:lZj..A?_....i.\..r_l?.2'p~~it?: u ozotornoj školi Rs.vJo. u Ateni, osnOVaO ~;ko~
lovanje, i~ L:ojeg su proizc];la sva dru[~a t;h:olovEtnja i SV,;" kasnije.
ozoterna '"ludrost.
"*: .
'l'o . " ob~
c"
~) c.._~ OSO'»)-
I ~o z~e .. z~noC~'l"
; _l,.~ ':C;.C, .,~...... zelU-l__ J'n~, ;'Of-UC' 2. ,'o '_' -',)"t,
. .... ,-. ezo~er-~
L.

*no g šl:olovF.nj.:~. Sve ono što je II vezi s naEWl.1 J...:ulturo;:-'l i s našim

~ivotom koji VOc1i":lO i koji j-Wre,;;lO voditi, sve jo to uzc:i{;nuto n~ t
~rincip posvećonja, Lr'~ćanskin '~koJ.ov,,-njol1. *"
t±tsti kri'>ćrmsj;:i put jo, ze_
i rozckrucijanskLl
dc>nnčnjoc čovel,~,
;;( -rHrozokrucj.je_l)S~:L put bio UV6c,::n za čovjeka, lm jj, živi u s"_c1nšnici.
ponešto td;"k i z",_to jo
Ci-
*'*1
cisto
*trkO hoce ~C~ ,crRc~nsla;;} putCJ''1, u okv~ru mocer:lO:.: z~vota, j:lOra ~;:w.t~
, .,. 1 v I' • v •
. • • . ,

*i'rl0gućnosti, de. sc ze. nel,.o vre.:10 oc:vikne oel vanjs~{ot zivot~, da bi

~~POSlijO toge o~et još intenzivnije ušao u taj iivot. Kod rozekruci- ~
--Ktttjanskoe; šltolov<:cnj?, otpa(Ll osnovni produslov
~kOji se sastoji, u najstro~ijol.l vorovanju u ličnost
(l~ršćt:l1s!w~, šl;,olovanja)
Hrista Isusa.
't*'
Woscnkrucije.nskim puten nože ići svatko, bez obzira na zm1Llanje i
životnu sferu u kojoj se 118l?_zi.
'*
Sada će:10 o;Jis,"_ti čisto J~ršć."nski IlLlt. l\lje::;ovH netoe'" je
opis2Jla u nc,j(~ubljoj knjtzi ls:r,;;ć r-.nstv::. , kojU najrIanje razuniju
zastupnici 1"r,šćF,ns',c tooloe;ijo, u IV::-'llOVO;;1 ~Valf(?81ju. A i3to so tiče

8adr~aj,,_ oni' je o-~)iGcll':' u Aj1o!-::'_li;osi ili -tnjnoj objavi.

Ive,novo J::v:'-ll(cljc jo divnt'_ knjil<n. Treha je do7.ivjoti a
ne Sr:.;;10 čitati. Ona SG n07,Đ do,v',ivjcti, ['~l,-O n ['.;-l je j.:.sno, di:. su ono
,što on~ s,.(rži, ~"'ro')i~)j_ z,? unt~t::--Tnji ~,ivott i C~.9c je nu~;no dc. ih ])ro-*
i 1 t',trSJ-10

f e nejstrožije
nR iS',>'av211 'wcin. Osnovni preduslov
vjcrov:m.jc licnost KristlA Isus<:1.
II rozckrucijan-
t­
k
kr8ćanskog posvećenja

l~od *
~
tslcOg ?osvećenJ,'" oVt'j c_'rec'uslov ili Dn,nje ot)ada.
Dovoljno je u 60')i nositi uakar no::;ućnost t,,*ve vjero.
viče
''**
~jeru da sc t"j najvi,ši_ inc'_ividualj tet,
)\t'unčano:?; dobu, fizičl.:t utj~lovio kc.o Ir:;us iz Nnzo.rĐt(~, de nije bio
saElO "obični čovjok" iz N"z'rot",. da nj,j,~
t~j VOđi''. duhovn oe;nj<""

bio individu<:llitet
iz

slič8,n
'*
Sokratu, Pleconu iLL Pj_ te.,';ori. l'lore,la sa UVidjeti nje[~ov" tenoljita
raZličitost od svih dru~~i;l. ljn<.1i. J'~ora- II njo:"1U vidjeti božanskog
čovjeka, jodins'tvene prirode tk" žclt ~roći čisto ).:ršć~_nDJ~o šJrolo­

• v2~njc

Ivanovo[j
nor;:;.
zn to :losjcdovc.ti
Eva:n.đclj['.:
l'-"l.Q.ti t:.-...j tencljni
i8tin.~·~ku :no:;;ućnost,

::U :)Očctlal bij,qšc

osjećaj,

Riječ,
koji budi dušu. Hor<?J'Jo
vjcrov8.ti u prve
El Riječ
rtjoči početka

b5_jP)JO tl Boea,
 126

i bor; bijaL'8 Rijoč". Svo do riječi: "I RijeC: je :'loste'.la tijelo i

rebivalo jo T:10đh ne21c. Tl • DrJ~.18 to if.ito duhovno bi"će) vod:='!. r:uhovCl.
gnjeo' l~ojG jo tct1{odc b:Ll0 VUZ&110 8 ..... obraz o V2.:n.j c;"1. ZCjljo, li:ojc tčl.~.O{!c

naziva.;1o c1n~10T;1 ZC1J.jC, :~rcb:.i.v::'..lo je; z,.. . . ista :·tC(~U l12:'lD., p tjelesnol:!
O\1'oju, n2.l:--zilo ,je Z('. iDtc:. u f::i.zj.Č1-OH tj_.i'-".lu.

je bolje e> 11rccl c n", dru:';u v':'stu ,~;J,oJ,ovEmjil. Ali t1;:o ne, osnovu ove
osnovne prct',loct,~vl,-,) SYuko jutro tjodnLlćc j, Eljoscci:i,c (ovodi ;:lOdita­
tivna J.lrcc~ svoju dUGU riječt Ivanovo.:.~ Eve,ndolj.?, SVl: elo ono~ :-ljcsta:

"U iJUnoj ·)rc(:C"osU. Istini". Tko to čj,ni tcJ<o, e1;', ts rijGči ne Sano
shvnć2., noeo [~Đ. 1~ nji~.18 živi.., budi
dušu .. Jer to nisu En'-10 običn:: rj.joči, ner::-o bu<loćo 8n.2.:?~o !.:ojc dje­
luju. Nužno jo d.E~ Eče-nik bud,", utrpljiv i dQ tc rijoči UVGt' iznov2.,
svaki dan :Jonovi u du.ši. Onell'. će SG ~)robuditi sn~:.{;c ~!otrobnĐ lzrr~ćz:n·­

;t skol! .č'kolovi·nju, kroz pro buđenj osasvj,;] odrođenill osj cćanja.. KrŠĆcl11-,~
*1~SIr.t ::out jo više unutarnji, dok rozekrucije.nslw ;',lwlovanje florn SVOj'W'''
~osjcćĐ.nje d07.ivjGti ne. vnnjslwn svijetu. Kršće.nski ~1Ut BO služi budo-.
njen oBjcćaj~. Ina 7 stcl)cni čuvstRV?:., koja.Go noraju I'Irobuditi.
K tone l'ril'adi.,ju c1rur;e vježbo, lwjo jedino čovje", ČOVjelm može (lp.ti,
fl. :pril,s.goc~cnc SP :]ojoc1in5.T1 h:nral,.tcriE1Ct. Al j_ je nco~~hoc1110 ~'ro~.Jivj.:;ti

13. _~·'oelt:'.vlju Iv~novo~; Ev~,-ndclja, n,'). onaj llE".čin, koji BU sada o-'-li­
Doti. Učttolj veli tl(,GnjJ,:u: TrebE'. (:2 u sebi rD.zvj_jc:'~; o('~:L'0c1{)nc osjo­
Ć2.jC. Ij..ce(~r;t2.vi sc :,t: ~:::ilj.L',- r.::'.stc iz zGnljv.
jo viš,:'.. naca ninc­ On;-'~
koja
ralno tlo ZChl1 j e iz Iza j e j n izr['.sl2., ali bj.l jl>:-2" tl'G bc:. tlo. Biljl:,') j o
nočto više;, ne; bi nor;la žiVjeti boz ono.,,: niže!,:. A 1",d bi biljka ;:oela
:;lisliti, i:lor.?,l,~ bj_ Zcnlji reći: J,;1. S2J:l CO(~Ui3C: viE,":'. l1ogo ti, e.li baz
tobo je. ne bi ]';0'012, roctoj:cti '" bilj!z2. bi se Clorc.la zc.llvnlno ]clanja­
ti Zc:tlji. Isto bi tSoraJ,i) učiniti životinjć' l'rul8. biljci, jer ~,ivo­
tii1jn no bi El0C;1<J. ~ivjoti bez bilj;s.0, c. isto bi talro :'lOrao činiti

i čOVjek: ~'rOLl',~ i.ivotiiljt. Ke.d so ČOVje!;: jC6U011 vif':e uzdit~nc, lJora

reći Bcbi: :Nj_l.~p.d ne bih :'J0f>:'O po.stoj;.. . ti UR GVO;.l .Gtul)njl~) l-:-,?d[t nG bi
biJ.o niX,8,?; stE~)njn. Z2.hv;"J.no so ;;lOr2.;-:l h:Jn.njr-ti tO~"l niž.cn r:jtupnju,
'fior rJi je on O'"0cućio dec lJO,"'U ~JOstoj.",ti. Nij8c1.no biće nil sVj,jctu no
i{bi :'loglo ~o,':,-;tOji'.t:i. bež niiih bića, kojip?_ je Ob2.V8Zj~O ZP.I1V2_1')ol~ću.
ako nije moc;,-'.o j)ostOji'.t:L ni Krist~ n.c-:jvit~C l)ić~ l1.<..1,·jc:,; 8vijctt·, bez
12 apostola - i II 13. POC;l:7VJ.jU IV.-',llOVOe; ]~v2J.1d€lj['c, oc!"t"'JJO jo sna-
I .....Lrl1?'
čuvstvo zC.hvl.lnostj., ketlw se ju Krist, ne.jvišc bićo poklonilQ
 127

Proclstavino s~.c1c:. sobi, da se t::j osnovni osjećaj probudio

-.
u duši čovjekQ,

mišljanjina, lwja> t!.Cj osnovni

eke učonik tjodniLla i njesocimQ živi u :I:a};:vilJ raz­
osjećaj u dušj. jJrodubljuje - kako viši
lJora zahvalno sledati dole k niženu, koji ViŠei:1U
egzistonciju
SDO ea
.. onde. s;]o l'robudili prvi osnovni
dovolji1.0 u onon 1,1O,lcntu,
O,.:Oi;ućuje

kad se pojavljuje jeaan stanoviti

njeeovu
osjećaj. Pro:i.ivjeli *i
simptom, jedna unutclrnj['. vizija. Spoljnji sj.nptoQ so sc-.stoji u tO;;lO, ~
da čovjek osjeĆi~, Ite.o da DU voc'a ob1iva noge; u jodnoj unutrai3njoj 't
~
viziji on vidi sebe kao Krista, kruco pere nogo dvanaestorici. To je
,~­
~
ĆJprvt stupanj) prunjc nogu.
... ;

~Drugi atunmlj ili bičevanj~ ovo proživljavmno ako so udu­

bimo u misao: Kako će tobi biti kad na tobo stanu nasrtati sa sviju
strana boli i rane, bičevi života? Moraš ostati uspravan, jak prena
sve:nu što ti život prouzrokuje Irao bol, koji noraš podnijoti, - To
je drugi stupanj, osnovni osjećaj, koji moramo proživjeti. Spaljnji
osjećaj, koji ao je-vlja pri tOB, je e'a čovjek or;jeća svim djelovima
spoljnjeg tijela kclco ga bride i sijevaju bolOVi, a jedan unutarnji
izraz toga je vizija, u Imjoj čovjek vidi sobe, bičevanl'., prvo u
snu, a onda u viziji.

đ>~?rcći stupanj koji zatirl slijedi, ic 'irUn; senjc. trnovorn

____- , o

krunoD. Tu tre,ba proživjeti tj o dnLl1" i "ljosecina osjoćaj: kclw će ti

biti, cJ::o budeš morć'.o snositi no sano ratnje i bolove života, nego
ako će sc ljudi rU8ati i j_8~,ikv",ti ono . što je u tebi, tj. tvojen
duhovnon biću ne.jsvetije. I o,oet tu učoni" 110 smije j adikoYati , nego
mu mora biti jasno, d,:: lčre.j svega tO[ča HOri'. ostati uspravan. tTjeE;ove.
unut2..rnja Sl1C.t'~Đ.
kpju. ~"azvj.ja, mora nu orJoc;ućitj. dp, nepokolobivo us-
J.snJ.JavanJa
pravno stoji 1:::raj '. _ i poru~a. On ostaje uspravan, na šta ugro ..·
žavalo njegovu dušu. U unutarnjoj ~Rtralnoj viziji, gloda sebe sanoga
strnovon krunon n2 r,lavi i osjeća izv3nju bol na ~lavi. To 'je sinp­
tom, dc. je u svijetu svojj.h čuvstava došao dotle, da sada smije
steći to iskustvo.
~_Četvrti ~tu~anj jo re,speće na krH,. Tu uče,nil, u svojoj duši
mora opet rĐ.zviti sasvi;;1 određeni osjećaj. D,m,.s čOVjek identificira
svojo tijelo sn SVOjiEl !lj;.::. Tko hoće proživjeti kr0ćansko jJosvoće­

•
nje,

tUđo;
taj ilore privil'lluti,
što se nosi strani prednet npr. stol.
fJOr". ec. čovjek
da svojo tijelo nosi svetom onnko, kao

nositi kao nešto

Tijelo ,lora postati
tuđe. A).l:o jo čovjelt
čovjekU

u tom oano­
 128

vll10m čuvstvu dovoljno napredovao, javlja mu se ono, što zovemo krvnom

proborn. Koža se ne. stanoviti,;] l~jestimo-, tijela zacrveni, tako da
čovjek nože izazvati Kristovo rano, na rukama, noeMaa i na desnoj

strani grudi. p~o je čovjek toplinom svojih osjećaja sposoban da

u sebi r<".zvj.jo tu krvnu lJrobu, što je vanjski simlltom, tada nastaje
unuto-,rnji, astraIni simpton, tj. čovjek vidi sobo razapetoe;.

©~ti stu)anj je mistička snrt. Čovjek se svo više i više

diže u osjoćajim<l, kea da sebi kažo: pripadam cijelom sVijGtu i tako
sam sfu~ostalno biće, kao i prsti na mojoj ruci. - Osjeća kao da je
svojim bićem uronjen u cijeli ostali sVijGt, kao da k tome svijetu
pripada. Tada proživljujo, kao da oko njGga sve potennjuje, kao da
ga crna tmina obavija, kao zavjesa, koja se oko njega zgušćuje. U to
vrijeme, učenik kršćanskog posvećenja, upoznaj ° SVG mill<o, i sve boli,
sve zlo, što tišti stvorenja. To jo silazak u pru~ao; to mora svatko
proživjeti. Tada nastupa nošto, kao da sc zavjcsa raskinula i čovjek

e;leda duhovne sVjetove. To nazi VaI!lO onda : cijepanjem zavjese.

~Šesti stupanj je polaganje u grob i uskrsnuće. Kada je
"-
ČOVjek tako daleko, onda može sebi reći: Navikao sam, da svoje ti­
jelo suatrcn stranim, ali sada smatram, d<l je sve na sVijetu neni
tnim blisko kao moje vlasti to tijelo, koj e je sastavljeno iz istih
tvari iz kojih se se.stoji svijet. Svaki CVijet, svru,i kanen, tako •
su Bi bliski Icao moje tijelo. Tada je čovjok sahranjen u zomaljsku
planetu. Taj stupanj nužno je vezan s jednim novim životom, u kojem
se čovjek osjećQ sjodinjon s najdubljom dušom planete, tj. s dušom
Kristovom, dušon, koja :,ovori: "Tko jede kruh noj, taj me e;azi
nogĐJrrall •

~edni stupenj je uzašašće li nebo, ne može sc opisati.

Treba inati dušu koja nijo upućena na to da misli pomoću instrumon­
ta, nozga. Da osjetimo što dotični prožiVljava i što se zove uzaša­
šće. Horar,1O imah dUi'u, koja jo sposobna da taj osjećaj doživi,

Tko s ozbiljnošću prođo tim posvećenjem, taj će svoje us­

krsnuće proživjot:t u duhovnim svjetovima. Ali sv"Jri to danas ne može

provesti, zc.to jo nužno da postoji jedna druf,"n netoda, koj" vodi u

više svjetova. To jo motoda rozokrucijo.nskc..
za •
Navest ću 7 članova toga puta, koji mOGu dati sliku o tome,
što takovo ,školovEUljo de.jo. Hnoe;o jc od tog~ bilo opisano u časopisu
~LuCj.fer_Gnosj..~3.1) l1noe;o togn 110ŽC so roći o ton školovanju, samo
 129

od čovjeka ka čovjeku, ali noramo ipak stvoriti pojan o tomo, što

•
tcl~ovo školovanje dajo. Ina opet 7 stupnjeva, koji ne nor"ju slije­
di ti jedan zr. druEiLl i znvisc od individualnosti l!čenika. Uči telj

ukazuje na ono, što nu so čini z[!;odno za nje[!;ovog učenika, D. r.lOra

se tu dodati još i ponošto dru~o, što ju teško objasniti.

Tih 7 stupnjeva jesu:(!) studijum, CD imnginativna spo­

4
znaja,
tt promD. karo'ona
(l) inspirirC\nD.. s?oznaja ilj či
nudraca,
""KĐ ~življavl'.nje u 'OlakrokosPl0S i
CD
trn ic okultDQ~ pisua,
-"klat' izncđu makrokosmosa i mikrolwsnosa,

ff) ~ bo Ž1:tDsko blc.žc:nstvo.

® pri­

*G>
*u takve misli,
Studi:iJJ,rJ u rozcl'.rucij anskom smislu je: sposo lJnost uroni ti
koji~a sadržaj niju uzet iz fizičko zbilje, nego iz
~iših sVjetovai ono što zovemo životom u čistoj nisli. To d~ašnji
*filozofi većino[l negirnju. Oni vole, d'! svak". l".lisao !'lora u sebi
~sadržavati bar stanoviti ost~tak čulnog zamjećivanja. Ali to nije
ftako, jer nitko npr,ne l1oi.e. vic\jati ree.lni krug. Krug so jedino
~nože Vidjeti u duhu. Na slici nastaje crtanjem sano nae;ooilavanje
~ostica kredo. Pojnu realnOGa kruga može sc S~JO ond~ doći, cl:o
~apustimo sve prit1jero vwjsko zbilje. Take je nišljel1ja u [lc.tenG­
l'-, nešto
*tici nadčulno. Ali so i kod drugih činjenica u svijetu moralao
~čiti da ;]is11no nadčulno. 'I'akav način mišljenja u čovjekovom biću

• ;kposvećemd
~adčuln~ spozn~ja, ~
~tupanj SĐ.:lOg
su ilar.li uvijok. Za rozokrucijr.nskn toozofiju je talna
njezin stUdij, kao što r,a
rozekrucijn.nskog školovanja. Eo prcd"jem rozokrucijan­
s~da provodino, prvi

~sku tcozofiju iz nekog vanjskoc razloga, nego zato, jor jo to prvi

;rstupanj rozekrucijanskog posvećenja.
Ljudi čosto misle, de. nlJo potrobno govoriti o djolovina
~jUclSke prirodo, o r~zvoju čovjoka ili o razni~J stupnjovina plane­
~arnog razvoja. Oni bi radijo aticali lijepa osjećanja. Jer oni hoće

*ozbiljno studirati. Ali clco bismo i stekli još toliko lijepih osje­
kćanja, sa njima sanim, no bisno so digli u višo svjetove. Rozokru­
~ijanSka teosofija noće da izaziva osjećanjn., nogo da prikazivanjem
~injonica duhovnih sVjotova naglasitidsw,a osjoćanja. Brat ružinog
j{ s ~ e"
,rsta osjećn nclm vrstu nedcstatku cl<o ljudo za.sipa osjećanjimĐ..

• t
n uvodi slušaoca u postanak čovječan~.t."Đ.,__ ?r_ct.20_stavljaju~i d",-,ćo
osjećanjo. nn6t~ti 6nr.l[~ od sob0. On slui5c..oci:--1P, -,lr_~~~~uj~_J?u~Q.yanjo
~Planeta u svoniru~ i ~ci~Ii;;--;-,-o-j'~'~;DŽi~i tu či~-jenicu, nora noćno bi ti
:kzah-Ve.ćena-os}e[ati}it1o..
--.­
. _.. ,_....
To jo t'P.sii;an.ic ri.ieči .. kada sc kaže d~
 130

trebn obratiti ne~osrodno osjoćcmjinQ, to je sa:no iz.raz. udobnosti.

*~Oz.GkrUCijanSka 'cUOz.o rij a oskvI ja činj onicaJ~"--.~~l':.e__ ~Cl: />o,::or()_..R,a, A~
;r~.dn se ~isli uIiju u osjećanja i ona prevladaju, onda jO postignut 1?,t
*4~avi put, ČovjckQ l;lo~e učiniti blažonim samo on~ što"'o;'-iz sebo ft:*'"
~8j0ĆC.. Roz.ekrucij",nac l)U,šhl )ws..1o.s da on govori, To je bcz.}-_~_~!1 ~*
~ačin učenja, S'svi~ je nev~~no, ko ~rcd Vama stoji. Vas ~ treba d~~
flzahvati neke, ličnos.~~tE0 ono što vem.ta ličnost govori o sVijet~, tt'
~StoGa rozekrucij"':~.:~~':)ln Ji~
jo..,':!
ttV",~j0 uči t~~ja.
školovanju izbrisano neposredno pošto-
On ne polaže ptavo nG to poštovanje, njenu on':._r:~je
-rto~rebno, On hoćo Sai'10 da govori učeniku o onon, što postoji i
1*
bez njeg';.!
Tko hoće prodrijeti u više svjetove, norQ n~učiti tweo

nisIiti, dQ slijedeća E1isD.o izlazi iz pređašnje, Takav način miš­

ljenja je priknz"n u ",ojoj "Filozofiji slobodO,,3?)i u knjizi "Istina

i znanost,,?3)
~
Te lmjige nis~a bi bile JC10guće uz~

jodnu nisao i post,,-viti je n" drugo !iljesto, Pisemo .su tako, kao što
n2.stajo or~J:anizat'J: isto tĆ:'l\:o proizlazi jedna nisc.o j.z druGe. mc

knjige nerlaju voze s oni'; ČOVjekom, koji ih je napisp.o. Autor je

slijedio ono što su ,;isli sanc u njGmu stvorile; onako, K<:\..l<o su se

one sanc njenu rc(~alo.

•
II

1:. On.c.j tko hoće na stanoviti elorJent,rni način svršiti stu­

'* dij (posvcćcnj1::) illor" so UpOZ112 ti 82. Glor:v, t:'.rnin činjonj.cRr:1"'. duho­
:t~~ znano.sti, n onaj, tko hoće d,,, so vinc Više, nOl". so z<?c,ubiti
f Je,co
* u kor:'lplcksnc ni:sli, II lcoji!:lE. jcdnr.l aisao ro.da. drugu.

® ~rUgi
stupe.nj jc il'1e.gin1::tivno saznanje, spoznć,jQ, lwja se *t

tncl<:o.lcE1ljUjc na ono što je čovjek stokcco nišljcnjcrl II stUdiranju, To

t j e osnOVG: on[" norn dc. sc "al j o izgradi vltlsti tim iE1agin,-.ti vnim
;i(znnnjel'1, ALo si obj,'.snito ono što je bilo n"značono u p~slOdnjir.I
S[',- *

prc-*

i'da.VE1.nj iT1a , onc1~ ćete npr. osjeti ti, jaku dozvuko on:Lh :procesa, *

*
II

1rkOji su sc odiernli na Snturnu. Postoji ~ogućno3t da svo oko naS *

natro.,-no Jfiziononijo>:I .jedne unutarnje duhovnosti. Ljudi hodaju po ~

t Zemlji, koj". ~;:J so čil~i k!1o kOng:omo~at hri~in1:: i l{"E1e~ja, nli čOVjelet
mora dp.. shvrttJ_, k:- 1";:o Je sve ono sto JeoIta nJGr;R, SEttIQ ~zr['z duha
lzo'JljO, .~,-,o što je nC'šo tijelo 'JrOž0to dušo'}, ta'ro jo nnš2, zeD."ljska
:t
*'
l!'nOb .izVanji i~r,,~
dulJa, u J~~j~ nj~m' s:a~u :~~
Oni k~j~ ~led~jU ~.
f, n Zer11Ju b'lo na eovJcl:1::, kOJJ. lIii::' tlJcolo l ClUSU, shVE'.tltl co, sta
je Goethe mislio, k ". d" je rekno: "Svo l)rolazno S";10 jo porcdba".34)
*"
~
 131

P.ko gledaao kako sc na ljudskom licu kotrljaju suze, ncćeno to istra­

živ".ti zakonima fiZike, po kojima suza toče brže ili spor~Je, nego
~ Dam to mora biti izraz žalosti duše, kao što je nasuijano lice izraz
duševne veselosti tUčenik
,..,.-·r···
Ć~_?.2-Il.zc',ići
.
do_:t;Q~.-!hl.":..idući
- ...._._- .-
livadon
--_._-­

*-_~leda u svakOrI cvijetu izraz jedn()~_~ivo_e;_ bi~1:\L.:i,.~.raz.uE..~!~~njeg

;;Yduha Zemljo. Neki cvijetovi. činit će mu se kno suze koje se cakle;
t*" drugi su mi izraz ;::-d;-;t1 ~aa1j~k~~duha. Nj~;;
ŠV~biljke, samo izvanji izra~~·u-;;;t;rnjog·duh; Ze~ij~'-i~;;;znjo­
jo ';~aki kamon'"
*"gOV~_ fizionomije, koja t;;;-;;;ori. I svo -pro1~zilo-_pos-taje·-ođrazr:ilo­
?t~edba) jednog vječnog koje se u njemu.~bJavl..1E~. -.-----.-.--

Tako su Dorali osjećati učenicLsvet~_~F.ro:t.a..i rozekru.ci-,t

t čJ!§i~!!.• Jt
janci. Njima je govoreno: Pogledaj c'!:!..ietrn!
9r,sunčani zrclt. On tu ~udi čisteprodukt:i,~o._~~~~.~oje.snivaj.u
biljci. ''Z11 to je sunčani zra..'t nazvan "sveto koplje ljubavi".
Il.. nju §le tlliva
u t
- - - - , , - . - ...... _.'~ .0" '~'_>""" ..•. " , .'_ .. " _ ' • .,- •. ,"----­

..L.1~ Pogledaj čovjeka. On stoji više nego biljka. On irna iste

,x. -morgane u ~bi.Ali ~. nje;;:; je to proniknuto Brij;Š;;~ ~g~nir;;i

i nevin

"* ~_to_~~~i.~~~~.O~B:a~,.
" razvoja sastoji se u tomo, da
k~Xi će
~gan~_.kOji ć.c_svoju_~1.ik~ ~_~I'~_v~a ..
će čovjek

postati
t!.:__
opet :Dostati
preobrazboč12:.~duk~~vnihuor-.

ll_._s:v.~~~t.
navin.Lč:l.!1t

'*

• .Ljudski ",rodul,tivni organ će biti isto tako čedan.:!- čist, ~

~bez nagona i strasti, kao cVijetna čašica koja se otvara prema kOPlju~
~l}Ubavi. On će so obraćati prema duhovnomzr;.ku; i ovaj ćc.-ga..oPlO: #!t
, ·,1diti dOl proizvede jedno njemu (čovjckul .slično biće. Taj organ će #AA­
~iti ,(l!oVjek~V) grkljan. Učeniku
svetog Gra1a jo
slijedeće: Biljka, koja se (prema čOVjekU) nalazi na nižom stupnju
na skrenut"'."p.a~r:!_: tt
•
razvoja, -irna tu čednu čašicu, l.-oju je čovjGk-~-bilicLi?-~,;bi-;;.·On
~ij'"j.;u.;';j,~-;;;;;;;PM II ''''no M'Ono.
""ko _,.r. .s-;;n
.. ;: , ()~\lhoV:lj~~~~ ča-
J.,.',' n~~~ treba taj organ opet da na.-st~e u njemu. U č':'~Il~!i.~reba 1~
f'l1{ čQ.YlQ!<..~~_~:':~t~no, što tu stve.ra.?yeti fu'a1_.za__~~~1:lć':~.s_t. ~
.':-alt0 uče~ik upire. o~:llt.v.:'.~2:lt_o_~:.idealu. Ono što_s.:.~a
~2.~.~.a~!:llo.In.!:..E\~~oj.~_ cijelog čovječanstva, to posvećoni proživlj.".va
*"*
~;oć mno~ prije. Pbkazuje nam se ljUdski razvoj u slikOlma, a tc Slik~
~~·u S_~;;im .drugačije n0tio apstraktnj pojmovi koje Je -:pro~!~o·· J(
.. 'Jtanašnje ...m.a.:l<Qr1ja1ističkO doba. Ako sobi tr,j razvoj pruc1stavitc u
-'­
tclto visokim i uzvišenim slikama, kao što je ona o Gra1u, onda je
njihovo djelovanje saSVim drugačije, nogo što jo djelovanje običnog
 saznanja, koje no nože dc, izvode neko dubIjo dojstvo na vnše org·nne.
Predst:cvino sobi taj razvoj u t:1ko uzvišonLI i voliidu slibv.1a kao
što je
običnoj
slil,~ sv. Gral cl , tnd jeo učinnk potpuno druGi no(';o što u
spoznnji, koj.o.. ner;iožo djeloveti dublja n2. n2.š ore;aniZ[lE1.
•
:I
~va inaginati vn,". spoznnj2 iz istino, djeluje ozc1r:wl.jujući i l joko­
vito, čini krv u njonon optolcu zdre,von. Incte;in"tivna spozn".ja je
~ ~jbOlji odgojitolj, cJw j0 čovjek dosta jClI<: i nClpunjen _odanošć~__
~da na njoect uznosne djelovati.

*(}) .Troći stupan j je či t"nj0..c:kul tno~ pisna. To znači d,o, čovjok

t e vidi S >;;'1 o pojedinačno slil~G, nego da na njcgct doluju odnosi iZl,lOđu
)f"tih pojodinih sli1,a. To postajo ono, što nazivQl10 okultno piS110.
rrPOčinjeno srođivati linije sila, koje stvarajući prožinaju svijot i
;!"ponoću im['(';inacijo srođuj0mo ih u str.novi t,; obliko i r:lznobojno tvo­
}rrOVin~. Uči~o 60 osjećati dn postoji uuut2rnjR ~OVGZ2nost, koja sc
tiZr2.ŽaVa u tin slikctna: to djolujo J",o duhovni ton, kao harnonija

tsforn, jor su ti oblici stvoreni prema istiniton odnosu u svijetu.

;iNaše jo l'isno posljednji dolradentni ost2tak toe: ckvnog okultnog pi­

sna~ prena koje;"'l jo n.3.stčl.lo.

*8 Nn čotvrtorJ stupnju, koji so zove prtlJrCraa k,':'1.10nn DudracĐ. 5

t
0_.

A~,'\Zi čovjek vježbanje;" disanja. Ako čovjek dišo OnNto kNW tlU to
prirodnj. procesi pro;lisuju, onda zG\ to disanje tro. br.. biljkU. Knda ~ •

i nc bi bilo biljke, IK bi čovjek ;;logno živj0ti, jer biljkG dajo kisikt

i asi8ilir2 ugljik koji on izdišc. Biljk2 grndi svoj vlastiti org,,-
't-'1iZ2.'~ iz UGljik", e
;f.obnnVlj2, čovjeku kisil:.
vraća. n"D ktsik, tako da biljni SVijet
Covj(;čanstYQ s..,no :0 seba po bi m,?~J o QP~ta-r
stalno
*+
;;fj:J.ti, k2d,., bismo oc',stranili biljni svj.jot. Covječ"nstvo bi za kratJ:o,t
tV1:,:1j,mc_J_z.':l,,,.rlo. Vidito , takav jo kružni toh,: ~di_~.om~_~~s:t10:0~i ... . ~
:f'iljk~::~i~:, ni::~~~()rlO u:.:;ljik ~oji biljka Udiše i gr~_2:~_.gi?(':.<l. It
~.~o~.,._:v.!0.sti ti or[~aniz['~n. Jclr.o .!:i l~a~lC\ biljkct neni: on,~ jo src~~~,' ~
'1KSjO održnv:'_rloj život. ;Cilio biljke. gradi svoje tijelo udorijom ,+
;fue12~~_a~_t()..:ridi~()_na uglju, keji nijo nHk drugo ncgo loš biljke. fr
~ Rozekrucij ,onsko š ' ;.olovfmj e pro:)isuj o određone ne tode pro­

~
;; COsa dis'lnja, sC' n1C"ljcron obr"zovanja tdwop; ors:;na, l:oji bi u Sf\J:1orJ
, ·ovjeku prvtvnroo ugljik u IdsiL. Ono uto čini dC'nw'l biljka napolju,
o će u budućnosti čovjek činiti Ecv~ l) sebi, PO'10ĆU jednOG orguna, "
.J,. oji čovjek (OVil:,) školov[\l1jen obre.zuje već deKs. To S8 širi polako.
(\Određonim procesom disnnj2., čovjok će li sobi nositi instruDcnat pri­
 133

t
~ro,\anja kisika. On će postati jedno bićo sa biljkom, kao što je
'!t'2.dp. sličo.n mine-ralnom biću. On će u sebi zadržavnti uf,ljik i po- *
•
~oću njego. gro.diti svoje tijelo. Stoga
*,~iti sličnije biljci.
će docnijo njegovo tijelo
Tc-.d" će en moći da se susretne sa svetim
*koPljen ljubavi. Onda će cijele' čovječanstvo imati u sebi jednu
**
~

*"
J;.svijost, kclrvu d",nns stiče P08v0ćoni, kada 80 uzdiže u više svije-
1tove. To zoveDO ;Jretv2ranjo ljUdsko supstance u onu supstnncu, kojoj
*je tO"1elj sar;! ugljik. !o je dkemija. On,,_ će ~5i k-.!one, ~": će )(-
*'
VOVjek [;raditi sehi vlC'.stito svojo tijelo slično kaJ.o to dnnas čini L

~ft
bilJkn. To so naz]. Vi'. pr].prclOllJe "K1'lTIena mudracn" , a vnnjski simbol
oEa je ugljen. Ali će tek on dn post,.U k3men [1UdrA-ca, ._k".da ga čov- (\
jek bUde llogc.o stvarati svojin određeni"l prOCJson disr.nja. Tn sc
f
*.lt
*nnuk2 nože saopći ti srJ'lO'~Čovjekn do ČOVjeka; ODC'. je uvijena

*
u
tdUbok misterij, a tok čovjek S~.SVi;:l očičćen, može primati ovu tajnu. 'k
'{Kad bi te danas bilo ;?ovjcrcno jnvnosti, onda bi ljudi zmlovoljavali
'knnjniže potrebe, ton najvišo," tC',jnom.

,*@pcti jo stupanj ho.rDonij2. iZr:loflu nikrokoSl:lOS<? i Hakrokos­

nosa. Pogloda.'TIO li cijelo zbivanje 1.<.Cko ja nastalo čovjvčC'.nstvo,
~

onda vidimo da jc ono što ja danas u čoVjeku, nastalo postepeno iz­

vana prcrJD.. unutra. HC'. pri;-.ljor žlij.Jzd0 su rc:slo nL:. Suncu ke-o do..nas

•
gljive. Sve što je dć'.nns učlcmjcne

onoga što sc nekada prostiralo vC'.ni.

u ernnico ljudske kože, bilo je

jednon tako u vanjskon svijetu. Ljudsko tijelo kao d:., je složeno iz

Sv,~i član nnšeg fizičkog tije­

la, eterskog i astrnlnog, bib je jadnon negdje vani tl SVijetu. To

je makrokos1TIos u r.JikrokosJnosu. Vaša je dušc. sC\l1a jednorl- bila napoljlll

u krilu božanstva. što jo tl nnela, odgovarn nekoj stvari, koj", se

nalĐ.zi II izvnnjGm sVijctUt_ i uorrun.o iskusiti to prevo ode;ovnranjc.

Vi n~ čelu
, poznate njesto iznad korena nosno Ono nam oznn­
čava da je tu ušlo u čovjekn nešto odrepe~o što je nekada bilo vani.

--_ -.-
Ako tnj orgrm pronikne no meditntivno, ako sc u njegn zadubi'3o, onda

... ....._~--- -
to nastojanje znači Došto više, nego n2prosto obraćanjo n~še nisli
­
-----_ ....-----".-._- -' .,,"

proma toj tnčki. Onda u~oznajouo deo izvanjof, SVijeta koji odgovarn
t';)n mjoštu.--i~totaJw
_ _.-.".,_ ._.. _.. _.0 __. .__. ćotv uno znati grkljan i sMge koj;;- su oo
g;-~1;~O-
ri~e. Tako upoznaj vte_r::'J:.r:~k~~::~()~_u..!'<2."J ,-wanj OH u svoj e vl~stito tijolo.

-.
njega hoću
To no
potražiti.
znači dubsti u sebe. Ne
Tad~
valj~ reći:

bisno našli snno nalog

unutr~

čovjeka,
je Bog,

koji bi

htjeo sebe naduv~ti do Bogn. Tko govori samo o ton tldubljivnnju u

'.
---
134

sebo, neće nik~da dospjeti k istinskoj spoznaji, to nije lwco i izi­

**skUje konkretni r,':'d. ,svijGt jG lOlln kr'1sota i vGlič;mstvenostii •

?Jt':f ® treb" se S":'lO z2.dubiti U njih. Troba upoznati Boga u--!!iCJgoviJiI poje­
:+~ dinostit"Jn, onda je PjegE\. nO[jućo naći i II scbi, i ando. st: tel;: Bog
~ože spoznC\ti u svojoj cjclini. Svijet je kao neka velika knjiga.

tr U (Božjin) stvoroviD2, su njcgova slova; njih norc.no či-

počotlc.-, učir10 čit~,ti

L
tc.ti od (10 krc,jR: tada knjigu mikrokosl:1osD. i
(, Imjig~ .t'Jokr~kosnosa, od poč~~ka. do kraja. Onda to nijo 'viš~-'~;U;o"
!,J.., CD r~~um~Jova~~~; ~nd~ so .t~~uZlV~JWa u OSjOć-=.~:., i_~tap~čo~jcka.sa
no,r...*: SJ.Jolul sVlJeto.J, l oSJec"Ju se sve stvari k"-o izraz božanskog duha
*1:Zcmlje. Kade. ječovjok to postigao, onda on saEl po sebi djeluje iz
~olje cijolog Kosmosa, a to je onda boža~sko~l2'~.ž~~-n-,s~t-v-o-.---------
Alw SDa u stanju teko misli ti and" ie10"lo rozokrucijanskiEl
pute:". Kršćansko školovanje više r,radi na osjećaju, koji so obraZUje
u (Čovjekovoj) unutrini; rozekrucijansko školovanje pušt". da na nas tt
tc1jelUje fizička s tVi'.rno s t," koja je raspro8trta kao bože.nstvo Zemlje
. da sc iS:Doljo.vnju osjoćanja iz njo. To su dv2.. putn, i'lrohodna zn.
vP-kog. Ako ;[11811 tu tetl::n, kcl{o sa de.nas niali, on CU". DC 00ŽC to ići

ružokrstaškil] ~Jutcn, 1.:"12. koliko bili no.učcnje..ci. t-1odcrno. znr'.nost je,

čcl{, ponoćno srcclstvo, ako hod ne.stajanjr>.
II slovin?, nego i u istrnž,ivanjina onOE~2.

isto tako, k.eco uto se u knjizi ne eledaju sa:'lo slov,,-, nc.go se

svijotov~ prati to no sarno
što je izo. toea s,;'ili:rivono,
či tc.
•

i njihov s:'1i6ao. Hor"te izr'. znO-nosti tražiti i duh, ond~. n.",ukn po-
0#-

6tC\j 8 spni'. slovo Ze, duh.

Sve evo nC\;] još ne Ifte,je sveobuhvatan pojP"'TI ružokrstaškog
Gkolov[1.nj<,:~; ono l1C!.P dL'.j(;, St_"XlO nae;ovjoštC'..jo koji nam onogućuju nD.­
slušivanjo onog~ što sc ]iOŽC. l1C'.ći II njo{!l.u. Ono je put snvrC:ilCnOl?1
čovjeku; ono ga osposobljava z~ djelovanj8 u budućnost. Ovo sU sano
oloDentnrni stupnjuvi, Imjirn jo put sano okarw~t(Jrizirnn. Ono naj]
sano pruže: po j ,",D, kol"o 80 pO';leću ružokrstaško metode !'lože prodrijeti
u više tQjn e.
~' Duhovna nnwr~ je ~otrobnn čovjGČ2nstvu, za njegov napro~ak.
~To što tro~l dn sC dogodi II intorosu proobrnzbc čovjoČrpS+YĐ, treba
tda SG spro'::0.~~roz samac; čovjel,a. Ko priDi istinu u sac,i'.,šnjo.i inkar­
~<:1Ciji, taj će :Kg II k2.snijin inkQrnacijana obrazovati spoljašnjo
~posobnosti za dublje istin~
,
Tww sc to, š:bo s;]o izložili u evan tečaju r[l,ščlanjav,,- u
 135

jednu potpunu cjelinu. Ono trebn da posl~ži kao instruDenat stvara­

laštva za kulturnu budućnost. To se uči dan['.s zato, što je. čovjeku

J.

•
-~_.-.

__ Iudućnosti potrebnE.!. tn naukn~ pošto ona trcbp. da so uvode u tok

----~-----~-­
a_.z:.:.v.:o.:;j:;:a::-,č,-o,-v"-,,j.;:e.;:č.;:r-.:;.n;:.s:...:t.:.v.:;;;a. Svaki onaj , ko neće
da primi tc i8tine budUć­
"­
!losti, živi nr- račun drugih=-. SaElo onaj živi z,"" dru""e, koji prina
o istine, čili, i onda ili,o ih u prvo vrijeDe prima iz egoističneć Č8­
.. - višin sv j.:; tovina •

Mro je samo ovaj put on~j pravi, ond2 on po sebi zndovo­

ljava čežnju i najbolji je proizvodač nesebičnosti.

ČOVječanstvu je danas potreban okultni razvoj i on uora

da mu se ucijepio Do pravog bratstva vodi S~JO tQkvo stremlje­
nje prena istini, lwja ido od jednog pre(l;";1ot,"" do-(8:rueo·g;--taj
okultni razvoj je najveći čnrobnjru, ljudsko"" jedinstva. On jo
,.. ---­
S~LStvo koje će čovječanstvo privesti njegovom konačnom cilju

jedinstvu. Taj cilj Ćet10 ni pestići ako U sebi izeradiY;lo sredstvo

za tOt uko potrnžiE10 ne najplQmcnitiji DElčin to sredstvo i ako ea
iz/>r",dimo u sebi. To sredstvo treba čovječanstvu da donese . po­
~
svocgo..Jus

Duhovna znanost"--.-_.
~
nan__ se.. tetko pokazuje, ne sano ---­ __
kao~an
. _-","_.",--_.,~.-.­

veliki idenl, nogo kao snaga }enjon sc prožinano, fl iz to snago

• na.t1 izvirG
onG će svo više
s;:oznr:.J.0..~. .~~E:.<2.y~~.~_.zn~nost, ća
~O%iD~ti ~~lir,ijsku i

iEto ona..lto, k~~.o v,~l:.?-kl:_~_f'l~o~~,..9PBt2.nk.-:-: prožii11Q sva bića.

nostajati sye' popu) orni ja,
~rcl~tičnu strGnu Živote,
Ona .ie
činiInc tlG-, čovječanstvo.,
- - - razvi
_..----_.----_._­
U tO'.J s!1iGlu su ovdje održana predRvanja o ružokrstaškoj
tcosofiji, Ako onet nj_jo shvr:ćGna SG~'JO k.o.o nešto apstraktno, nego
tMo dQ, sn.znrmjn prtvodi l,roz osjećaje, pnda ona može djelovati
neposredno u životu. Mro ta saznanja teku u sve članove našee bića,
od glave u srce, i iz ovoea u ruke, u sav naš rad i naGO djelova­
nja, onda soo shvatili osnove duhovne nnuko. Onda sna shvatili
voliku zndn.ću kulture !wj,"" jo' stavljene. u n2.8e ru':o. Tc,dR će sc iz
togn sazno.njo. rr-.zvi ti i osjećaji koje bi nek:i. ljudi - komotnosti
radi radije razvili noposredno, boz toga saznanja.

. ćajina,

nac Mora II tone 0.C_

Toosofijn braće rU~inoe krsta neće da so naslađujo osje­
ona hoće ljudiEla pred oči da dovodi činjenice duha. Pojedi­
s~tađujo, on moro. kroz činjenice kojo prilih:on
 136

prikn ziVct nja II scbe primn , n;:tstoj~.ti d[\. lJostr mo

djela tan, on mora

sehi osjOĆ&jc i osjcć&nj&. U to:" snis1 u

•
kroz njih dc: rć'\zvije li

troba tooso fij.:l ružok r.str]< c ]Josto .ti D10ĆD.ll id;Ju

ls z,:: sVije t osjc_

isto vrijc ;lc biti pc.sre dnik koji nas uvodi u činj::
onice
ć?"ja, 0"
li

ntl.dčulnih prc:dstĐ.va, koje on". _;-~lisB.ono obraz ujo, i

onoe;n koji to

ovih preda vanja ,

tr&ži , dR vodi u višc svjet ovo. li tone je smisa o

•
 137

•
fiAX9__N__ .E_JL~

1) n._o_O_~LO~IlJ'1,
T "' , "b" ..
.. QZr'.nst"':''::' '
;]Ut~ros t".; 11.111. d ros t"KOJ~ ~rc l ' granJ..cc
RZ~ .
čulnog; knjn čulnon objavljujo njegovo biće. Najviše, na što čovjek
nož,e uzdići svoj 1'01:\1<-0., nazivR sc "bež.cnsko". Sn tim bože.nskin čov­
jek nera nn neki način dovesti u sklad scbe i svoje najviše odre­
",enje. Duhovna ne,uke" koj" to n.~,stoji, neo.ziv,,- se toosofija i "an­
trol1osofijr'Y. Ti!~c. jo opravunno, što jo autor ovih prod~v8.njĐ. tor~lin
fltcosofij~n, li nckir1 c.locnijin prodQvD..njime. i slJisi::lc..~ zar.1c:njivao
t(;rr'1inot1 "o.ntroposofijn ll •
B' k
<o t
2) _~...:1.<:'L~.3-}l.Q~~, R
osek " ' R osan.k rouzer su e"l a­
ruc~JCJlcl.,
novi jednoG toosofskog društva, bratstva, kcl,o su sc tcl:VD društva
n,:'1.zive.l2. u srednjen i početkon novoE Vijeka li nckin zomlj'::r:l2. z[',padnc
Evrope. NjeGovi članovi su so tada zvali: vitezovi (riteri), ili
braća roda ružinoe krsta.

3) S'_oJ:,t}}:iS;.q, ~'Lghe1m ~r.oihor_. von Lo_ib!li,.!, 1646-1716, osni vr,č

toorije non~da i diforcncij~lnoe intogralnoe računa.

4) g9~.t~0}JL~~rn~~~ssin6, 1749-1781, kritičar, pjcsnik

i nisIilac. "Odgoj ljudskog rOda" 171}0.

• 5) ~Lo)1.,,_nn Y.o.lJ:z."ll.e._Q.oS.t.h.2., 1749-1832. O njce;ovaj inicijnciji

Vidi, pro sve [';2., lmjigu Rudolfe. Steinera "Karr1<. ljUdskOG pozi Va (stru­
ka) u vezi sa Gaetheevtn životon" - Dornach 1974.

6) lL ;JjoE;LL:h: vic~i Rudolf Stoinor "Die Gohoirmisso" Ein Hein­

nĐ.cht - und Ost,.rgoc~icht von Goethe - Dorn2.ch 1963.
(6) O ",' ,
__Ila~ __ ~1§1.9.!1J.}]2".m ()_8_Iili~,Y_...nr2..&.! : vidi: Rudolf Steinor "Goethes
Geistose.rt", Derne.ch 1956.

7) ~eF»~.~l}i: Obitelj DĐ.tcD2.tičarn u Baselu.

•
8)" NeSVjesno
"_0_' •.• - y," ._,
je
.. _.,...
~
jcts.tvori1o
'i..," "
"'ao.; ob_d'i\rc;lost. U drugim toksto­
-;:. -. ----.-.
V~~]a oznuccno kao "!I1[l,n.::t8, .DUU.hl lAtna".

9) W. S cQ..t..t:_E.lli o 1;, pisac "Atlanti s" i "The lost Lenuria" •

10) Aq,'ll.b.c"r.L..YQD...~h,nd;Li..§.§.Q,: 1781-1238, "Petor Sch1G;lih1.

.u.. iClJ?."A~~O..::J'uskojL.r:.atu:
. ll) 1904-65.

12) En.l'-fs.....Q..'..9 l i vc t, 1768-1325, piSRC "La languc hć br2ique

resti tuće:' Paris 1816, i "Histoire philoso;::>hiquc du gonre hUEl2in",
1822.
13) kq~.e_ f'll,l.s.U1eJ:ts..tv.: "F'Đ.ust" II diO, 1. čin, ·.tračna
g21erija.
 138

14) ,!la jO},,!l..Qll..DE1'.!Jl_.J!....Fau..§.!ill:

"Kada sc natko nQziva i bog muha, upro~)"stitolj i Inžljivac
Gospodar šte~ora i 8išcva, ..
tluh<::, žaba, stjonica i UŠiH~
Faust I dio, studijska soba.

15) Johann SCb!lstif!l_A.1;lch~ 1685-1750.

16)

."KrY_..LĐ._...sAs..v:.:j.!L_l.lc'!'...9_či tL.?ol<;", predavanja održano 25. okto­

bra 1906, izdanja: "Antroposofska bibliotelm" Deoe;rad 1931.

17) .l?JlJ1.9.vj.. eo;oi.~1Q: u "TQjn", nnuka" (izdanje: "Antroposofska

bibliotĐka" Booe;rad,1"936) - duhovi ličnosti nazvani: arhQji.
18)
Jv~~~rticf~: Ivanovo Evanđeljo 13, stih ll.
19)
0s..m.o.lL.Q.l.®"g: cori nabraje.nju čl['lloVn ljuc1skog bića obično
se fizičko tijelo st"lvlja na prvo njesto. Stoe;cc kao osmi član, počev
od fizičkog tijela.

20) Lunarni pitri: tRka sc obično nazivaju u indijskoj tGO­

sofskoj literaturi, na prinjer u "'['"jnoj nauci" H. P. Bla.v",tsky.

21) Jcdno njesto u....QEJJ,o~oIl~au_s..tl.!." L dio, studijskQ sabo.,

prema kraju Auorbachovog podruna
"Malo vo.trenoe; uzduha koje ćU jn priproniti,
UZdie;ni mn hitro Sa ZenIje".
22)
.P..riJ..o l:mo.&.~..:tJ-'i.~a codina: u drue;i;1 pr0davanjilJa: "ni­
liona godina".

2.3) FrJ-tz }!authncr, 1&49-1923.

24)
B~~lj.ja: I.knjiga Mojsijevo., 2. glava, stih 7.
•
25) K>.c"l.._v:.tiJ.c"19_hjJJ.0...d.;\...A9dinl1: u druE;b predc:vanjina "aili­
ona go dino..:l.

okwAcnjoni ostaui SaurUSR pripadaju

konG od[~ovo.ra 10Dursko doba.

28)
Ti~uća....i tisuća godinn: u drugi"" predavanjima 1I;:liliona
godina".
29)
Srce J.lll1: pojea.nostavljono prikazivanje. kompliciranih
odnosa.
30) Sty~iDO čoy~ekQ:I knjiga Mojsijova l, 26~

31)

O)?isa!l.Q..B.~}lci.Jer Gnosis": ti napisi su objaVljeni 1909

kao knjiga "Kal<a so stiču saznanja viših svatova", prGvod 1927 ­
Beograd.
32)
"Filosofija slobodo", prijevod 1940 - Beograd.
 139

33) lfIstinn inaukaV

Dornach 1958 •

• 34) :.:.eve-.ill'.91QZlJ.Q.~ .jo

završno strofe (chorus nyeticus).
poredb,," Faust, II dio, počotc.k

;'.