You are on page 1of 17

ZAKON

O PROIZVODNJI I PROMETU OTROVNIH MATERIJA

("Sl. list SRJ", br. 15/95, 28/96 i 37/2002 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon)

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Proizvodnja i promet otrovnih materija i nadzor nad proizvodnjom i prometom otrovnih


materija vrše se pod uslovima određenim ovim zakonom.

Član 2

Otrovnim materijama, u smislu ovog zakona, smatraju se supstance prirodnog ili sintetičkog
porekla i preparati proizvedeni od tih supstanci, koji mogu ugroziti život i zdravlje ljudi,
odnosno životnu sredinu (u daljem tekstu: otrovi).

Proizvodnjom, u smislu ovog zakona, smatra se izrada otrova, smeša otrova i proizvoda od
otrova hemijskim, fizičkim ili biološkim procesima i postupcima.

Prometom otrova, u smislu ovog zakona, smatra se uvoz, izvoz, skladištenje, prodaja,
korišćenje, izdavanje i drugi način prometa otrova.

Zaštitom životne sredine od štetnog dejstva otrova, u smislu ovog zakona, smatra se zaštita
vazduha, vode, zemljišta, kulturnih dobara, ljudske i stočne hrane i biljnog i životinjskog
sveta.

Član 3

Otrovi se mogu proizvoditi i stavljati u promet ako je toksikološkom ocenom ovlašćenog


pravnog lica utvrđeno da njihovo korišćenje u namenjene svrhe i na određen način nije štetno
za život i zdravlje ljudi, odnosno životnu sredinu.

Otrovi se ne mogu proizvoditi niti stavljati u promet dok se ne razvrstaju u grupe.

Član 4

Zabranjeni su proizvodnja, promet i korišćenje otrova za koje se utvrdi da mogu ugroziti


život i zdravlje ljudi, odnosno životnu sredinu, kao i otrova čiji su proizvodnja, promet i
korišćenje zabranjeni u zemlji porekla.

Zabranu proizvodnje, prometa i korišćenja otrova iz stava 1. ovog člana određuje nadležni
savezni organ.

Spisak otrova čiji su proizvodnja, promet i korišćenje zabranjeni objavljuje se u "Službenom


listu SRJ".

1
Član 5

Nadležni savezni organ određuje:

1) posebno opasne otrove, koji se mogu proizvoditi, stavljati u promet i koristiti samo pod
posebnim uslovima, u određenoj količini, obliku i pakovanju, posebnim oznakama, za
posebne namene ili određenim ograničenjima;

2) otrove opasne za život i zdravlje ljudi i životnu sredinu, kao i proizvodnju ili istraživanja
koja se zabranjuju, odnosno koja se mogu izvoditi pod posebnim uslovima i koji moraju biti
prijavljeni nadležnom saveznom organu.

Član 6

Odredbe ovog zakona ne odnose se na lekove koji sadrže otrove i na otrove koji se
upotrebljavaju u laboratorijske i naučnoistraživačke svrhe, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno.

II RAZVRSTAVANJE I ISPITIVANJE OTROVA

Član 7

Prema stepenu toksičnosti i srednjoj smrtnoj dozi za laboratorijske životinje, zavisno od


oralnog, dermalnog i inhalacionog dejstva, otrovi se razvrstavaju u grupu I, grupu II i grupu
III.

U grupu I spadaju otrovi čija srednja smrtna doza (LD-50), unošenjem u želudac pacova,
iznosi do 25 mg/kg, nanošenjem na kožu pacova ili kunića - 50 mg/kg, udisanjem kod
pacova (LC-50) - do 0,5 mg/l vazduha u toku četiri časa.

U grupu II spadaju otrovi čija srednja smrtna doza (LD-50), unošenjem u želudac pacova,
iznosi od 25 mg/kg do 200 mg/kg, nanošenjem otrova na kožu pacova ili kunića - od 50
mg/kg do 400 mg/kg, udisanjem kod pacova (LC-50) - od 0,5 mg/l vazduha do 2 mg/l
vazduha u toku četiri časa.

U grupu III spadaju otrovi čija srednja smrtna doza (LD-50), unošenjem u želudac pacova,
iznosi od 200 mg/kg do 2000 mg/kg, nanošenjem na kožu pacova ili kunića - od 400 mg/kg
do 2000 mg/kg, udisanjem kod pacova (LC-50) - od 2 mg/l do 20 mg/l vazduha u toku četiri
časa.

Otrovi se razvrstavaju u grupe i prema hroničnom dejstvu kancerogenosti, teratogenosti,


mutagenosti, embriotoksičnosti, alergenosti, nadražljivosti za kožu i sluznicu, opasnosti za
životnu sredinu nagrizajućem dejstvu, eksplozivnosti, zapaljivosti, lakoj zapaljivosti,
samozapaljivosti i drugim kriterijumima za razvrstavanje otrova.

Član 8

Pravno lice koje namerava da proizvodi otrove koji nisu na objavljenoj listi otrova koji su
razvrstani u grupe podnosi zahtev za razvrstavanje otrova u grupe nadležnom saveznom
organu.

2
Strani proizvođač otrova podnosi zahtev iz stava 1. ovog člana preko ovlašćenog zastupnika
u Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Uz zahtev za razvrstavanje otrova u grupe prilažu se:

1) toksikološka ocena ovlašćenog pravnog lica;

2) podaci o statusu otrova u zemlji proizvođača i drugim zemljama (odobrenje za primenu,


ograničenja, zabrane, maksimalno dozvoljene koncentracije u radnoj sredini i sl.).

Član 9

Rešenje o razvrstavanju otrova u grupe donosi nadležni savezni organ.

Rešenje iz stava 1. ovog člana donosi se na određeno vreme, a najduže za period od deset
godina.

Rešenje iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenom listu SRJ".

Lista otrova koji su razvrstani u grupe objavljuje se u "Službenom listu SRJ".

Član 10

Zahtev za razvrstavanje otrova u grupe može se obnoviti najdocnije šest meseci pre isteka
vremena za koje je rešenje dato, sa propisanom dokumentacijom.

Član 11

Toksikološka ocena i ocena efikasnosti otrova daju se na osnovu podataka o fizičko-


hemijskim, toksikološkim, ekotolsikološkim i drugim svojstvima otrova, kao i drugih
podataka značajnih za život i zdravlje ljudi i zaštitu životne sredine.

Toksikološka ocena daje se i za proizvode od otrova.

Dokumentacija o rezultatima ispitivanja otrova u inostranstvu može se koristiti ako je uz tu


dokumentaciju priložen dokaz da su ispitivanja vršena pod uslovima i po metodama
propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona i ako sadrži
certifikat nadležnog organa strane zemlje da je ispitivanje izvršeno po principima dobre
laboratorijske prakse.

Član 12

Toksikološku ocenu otrova mogu davati pravna lica koja imaju:

1) radnike VII ili VIII stepena stručne spreme u oblasti medicine, farmacije, biologije,
biotehnologije, hemije, veterine, poljoprivrede ili šumarstva, s radnim iskustvom za vršenje
odgovarajućih ispitivanja otrova;

2) odgovarajuće prostorije, uređaje i opremu za hemijska, biološka, toksikološko-


farmakodinamska i druga ispitivanja otrova.

3
Rešenjem nadležnog saveznog organa utvrđuje se koja pravna lica ispunjavaju propisane
uslove za davanje toksikološke ocene otrova.

Ovlašćenje za davanje toksikološke ocene otrova ne može se dati pravnim licima koja
proizvode ili vrše promet otrova.

Rešenje iz stava 2. ovog člana objavljuje se u "Službenom listu SRJ".

Član 13

Ispitivanje otrova radi davanja toksikološke ocene vrši se na predlog pravnog lica koje
namerava da proizvodi otrove ili na predlog ovlašćenog zastupnika stranog proizvođača
otrova.

Pravno lice kome je dostavljen predlog za ispitivanje otrova radi davanja toksikološke ocene
obrazuje stručnu komisiju, koja razmatra predlog, donosi plan ispitivanja otrova i određuje
lice pod čijim će se nadzorom vršiti ispitivanje.

Troškove ispitivanja i davanja toksikološke ocene otrova snosi podnosilac predloga iz stava
1. ovog člana.

Član 14

Ispitivanje otrova vrši se po jugoslovenskim ili međunarodno prihvaćenim metodama.

Ako se ispitivanje otrova vrši po međunarodno prihvaćenim metodama, pravno lice iz člana
13. stav 2. ovog zakona mora dati posebno obrazloženje i detaljnu informaciju o primenjenoj
metodi.

Član 15

Otrovi namenjeni za održavanje javne higijene, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju


mogu se stavljati u promet i koristiti za te svrhe ako je, na osnovu hemijskog, fizičkog i
biološkog ispitivanja, pored toksikološke ocene data i ocena njihove efikasnosti za navedene
svrhe.

Otrove koji se mogu stavljati u promet i koristiti u svrhe navedene u stavu 1. ovog člana
određuje nadležni savezni organ.

Rešenje iz stava 2. ovog člana objavljuje se u "Službenom listu SRJ".

Član 16

Ocenu efikasnosti otrova može davati pravno lice koje ima:

1) radnike VII stepena stručne spreme u oblasti medicine, farmacije, hemije, biologije,
veterine ili poljoprivrede, s radnim iskustvom za vršenje odgovarajućih ispitivanja
efikasnosti otrova;

2) odgovarajuće prostorije, uređaje i opremu za ispitivanje efikasnosti otrova.

4
Troškove ispitivanja i davanja ocene efikasnosti otrova snosi pravno lice koje podnosi zahtev
za ispitivanje efikasnosti otrova.

Rešenjem nadležnog saveznog organa se utvrđuje koja pravna lica ispunjavaju propisane
uslove za davanje ocene efikasnosti otrova.

Ovlašćenje za davanje ocene efikasnosti otrova ne može se dati pravnim licima koja
proizvode ili vrše promet otrova.

Rešenje iz stava 3. ovog člana objavljuje se u "Službenom listu SRJ".

III PROIZVODNJA I PROMET OTROVA

Član 17

Proizvodnju i promet otrova mogu vršiti pravna lica koja ispunjavaju propisane uslove.

Promet otrova na malo može vršiti i preduzetnik u skladu s odredbama ovog zakona i propisa
donesenih na osnovu ovog zakona.

Rešenjem nadležnog saveznog organa se utvrđuje koja pravna lica i preduzetnici ispunjavaju
propisane uslove za proizvodnju i promet otrova.

Pravna lica i preduzetnici iz st. 1. i 2. ovog člana dužni su da prilikom upisa u registar kod
nadležnog organa podnesu i rešenje iz stava 3. ovog člana.

Član 18

Pravna lica i preduzetnici iz člana 17. ovog zakona moraju da ispunjavaju sledeće uslove:

1) da imaju radnike VII stepena stručne spreme u oblasti hemije, tehnologije, farmacije,
medicine, agronomije - smer zaštite bilja, veterine, biologije ili šumarstva pod čijim se
nadzorom otrovi proizvode, čuvaju ili izdaju;

2) da imaju odgovarajuće prostorije za proizvodnju, smeštaj i izdavanje otrova;

3) da su lica koja rukuju otrovima obučena o merama zaštite pri radu s otrovima;

4) da ispunjavaju tehničke i sanitarno-higijenske uslove u proizvodnji i prometu otrova i


zaštiti životne sredine.

Član 19

Pravna lica i preduzetnici moraju držati otrove u posebnim prostorijama, silosima,


rezervoarima, cevovodima ili drugim odgovarajućim sudovima i postrojenjima.

Prostorije i ormari u kojima se drže otrovi moraju biti zaključani i obeleženi natpisom
"Otrov".

5
Član 20

Zabranjeni su proizvodnja, promet i držanje otrova u prostorijama za čuvanje ili promet


stočne hrane, životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe.

Član 21

Odredbe čl. 17. do 20. ovog zakona ne odnose se na pravna lica i preduzetnike koji vrše
promet sirćetne kiseline i hlorovodonične kiseline u koncentraciji nižoj od 20% bakarsulfata
ili proizvoda koji sadrže natrijum-hipohlor sa manje od 8% aktivnog hlora.

Član 22

Otrovi moraju da se skladište izvan zona za snabdevanje pijaćom vodom i vodotokova i u


skladu s propisanim uslovima.

Skladištenje otrova koji deluju u obliku gasa (fumiganti) vrši se izvan zona iz stava 1. ovog
člana i izvan naseljenih mesta.

Član 23

Zaposleni koji dolaze u neposredan dodir s otrovima moraju, za vreme rada u proizvodnji,
skladištenju, izdavanju i korišćenju otrova, nositi odgovarajuću radnu odeću, obuću i drugu
zaštitnu opremu.

Zaštitna oprema iz stava 1. ovog člana ne sme se nositi van radnih prostorija, odnosno van
mesta ili prostorija u kojima se radi s otrovima.

Član 24

Pravna lica i preduzetnici moraju imati potrebnu količinu odgovarajućih sredstava za


pružanje prve pomoći.

Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da od centra za kontrolu trovanja iz člana 26. ovog
zakona pribave uputstvo o merama i sredstvima za zaštitu od trovanja, načinu pružanja prve
pomoći u slučaju trovanja i merama za otklanjanje posledica trovanja.

Uputstvo iz stava 2. ovog člana mora biti istaknuto na vidnom mestu u prostorijama u kojima
se vrši proizvodnja, promet, ispitivanje ili korišćenje otrova.

Član 25

Pravna lica i preduzetnici koji proizvode otrove i vrše promet otrova, odnosno ispituju ili
koriste otrove dužni su da obaveste centar za kontrolu trovanja iz člana 26. ovog zakona o
otrovima koje proizvode, prodaju, ispituju ili koriste.

Član 26

Preventivne mere zaštite od trovanja, informisanje o dejstvu otrova, pružanje medicinske


pomoći u slučaju trovanja i otklanjanje posledica trovanja vrši pravno lice koje ispunjava

6
propisane uslove u pogledu kadrova, opreme i prostorija za obavljanje tih poslova (u daljem
tekstu: centar za kontrolu trovanja).

Rešenjem nadležnog saveznog organa određuje se pravno lice koje ispunjava propisane
uslove iz stava 1. ovog člana.

Rešenje iz stava 2. ovog člana objavljuje se u "Službenom listu SRJ".

Član 27

Pravna lica i preduzetnici iz člana 17. ovog zakona dužni su da vode evidenciju o otrovima,
posebno o:

1) nabavljenim količinama otrova;

2) proizvedenim količinama otrova;

3) dobavljačima otrova;

4) korisnicima otrova;

5) izdatim odnosno utrošenim količinama otrova.

Član 28

Svaka serija otrova koji se koristi kao sirovina za dalju preradu i svaka serija gotovog
proizvoda mora biti ispitana radi potvrđivanja svojstva otrova pre njihovog stavljanja u
promet.

Član 29

Sirovine za proizvodnju otrova, poluproizvode i gotove proizvode od otrova u proizvodnji i


prometu kontrolišu se u laboratoriji proizvođača, odnosno laboratoriji drugog pravnog lica
koje je registrovano za vršenje kontrole otrova.

Rešenjem nadležnog saveznog organa se utvrđuje koja pravna lica ispunjavaju propisane
uslove za vršenje kontrole otrova.

Član 30

Laboratorijskim ispitivanjem potvrđuju se, odnosno utvrđuju podaci o identitetu otrova,


sadržaju aktivne materije, nečistoćama i fizičko-hemijskim svojstvima i drugi podaci
značajni za ocenu otrova, odnosno za potvrđivanje da otrov odgovara propisanom standardu.

Član 31

Laboratorije su dužne da vode evidenciju o izvršenoj kontroli otrova.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži:

7
1) naziv otrova, odnosno proizvoda od otrova;

2) broj serije i datum proizvodnje;

3) datum i nalaz izvršene kontrole;

4) broj rešenja o razvrstavanju otrova u grupe.

Član 32

Zabranjuje se rad u proizvodnji i prometu otrova licima mlađim od 18 godina.

Zabranjuje se prodaja otrova licima mlađim od 18 godina.

Član 33

Cijanovodonična kiselina i njene soli i drugi otrovi koji deluju u obliku gasa mogu se, po
odobrenju nadležnog saveznog organa, prodavati samo pravnim licima koja imaju stručna
lica za rad s tim otrovima.

Član 34

Otrovi iz grupe I mogu se, po odobrenju nadležnog saveznog organa, prodavati


preduzetnicima samo ako je za obavljanje njihove delatnosti neophodno korišćenje pojedinih
otrova iz te grupe.

Član 35

Pravna lica i preduzetnici koji prodaju otrove iz grupe I i grupe II moraju voditi evidenciju o
prometu i kupcima tih otrova.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: naziv otrova, količinu otrova, naziv pravnog lica,
odnosno preduzetnika kome je otrov prodat, datum prodaje i broj rešenja o razvrstavanju
otrova u grupe.

Evidencija o kupcima otrova iz stava 1. ovog člana sadrži: naziv pravnog lica, odnosno
preduzetnika, odnosno ime i prezime, adresu i broj lične karte lica kome se izdaje otrov,
naziv i količinu otrova, svrhu za koju se otrov nabavlja i potpis lica koje je primilo otrov, a za
kupce otrova iz grupe I - broj odobrenja nadležnog saveznog organa.

Član 36

Proizvođači i uvoznici otrova moraju za svaki otrov imati najmanje sledeće podatke i
informacije:

1) naziv;

a) generički naziv (međunarodno nezaštićeni naziv);

b) naziv pod kojim se otrov stavlja u promet i druge nazive;

8
2) podatke o identitetu;

3) podatke o sastavu preparata;

4) podatke o fizičko-hemijskim osobinama;

5) toksikološke podatke;

6) podatke značajne za zaštitu životne sredine;

7) informacije o merama zaštite u proizvodnji, transportu, skladištenju i korišćenju;

8) informacije o oceni štetnosti otrova;

9) uputstvo o načinu uništavanja otrova.

Član 37

Podaci o otrovima koji predstavljaju industrijsku ili trgovačku tajnu smatraju se poverljivim.

Podaci značajni za zaštitu života i zdravlja ljudi i životne sredine od štetnog dejstva otrova ne
mogu se smatrati poverljivim, a posebno:

1) nezaštićeni međunarodni naziv otrova (generički naziv);

2) hemijski naziv otrova;

3) fizičko-hemijska svojstva otrova;

4) svrha za koju će se otrov koristiti;

5) način upotrebe otrova;

6) način uništavanja otrova;

7) nečistoće koje mogu biti otrovne ili koje predstavljaju drugu vrstu opasnosti;

8) mere zaštite koje se moraju primenjivati u proizvodnji, skladištenju, transportu i upotrebi


otrova, kao i mere u slučaju incidenta;

9) kratak prikaz toksikoloških i ekotoksikoloških podataka i imena lica odgovornih za


verodostojnost tih podataka.

Član 38

Registar o otrovima vodi nadležni savezni organ.

Izvori podataka za registar o otrovima su dokumentacija uz prijavu, informacije prikupljene


od pravnih lica koja se bave proizvodnjom, prometom, kontrolom i ispitivanjem otrova i
informacije dobijene od banaka podataka drugih zemalja i međunarodnih organizacija.

9
Član 39

Pravna lica i preduzetnici koji se bave proizvodnjom, prometom, ispitivanjem i kontrolom


otrova i druga zainteresovana pravna lica i pojedinci mogu koristiti podatke iz registra o
otrovima na osnovu saglasnosti nadležnog saveznog organa.

Podatke iz registra o otrovima mogu koristiti i zainteresovani organi i organizacije drugih


zemalja, u skladu s međunarodnim ugovorima.

Član 40

Pravna lica i preduzetnici koji proizvode otrove ili vrše promet otrova dužni su da u roku od
osam dana od dana otpočinjanja, odnosno prestanka proizvodnje ili prometa otrova obaveste
nadležni savezni organ o otrovima koje proizvode, odnosno o prestanku proizvodnje ili
prometa otrova.

Obaveštenje iz stava 1. ovog člana sadrži:

1) naziv preparata;

2) generički naziv aktivne supstance;

3) hemijski naziv aktivne supstance;

4) empirijsku (bruto) formulu aktivne supstance;

5) procenat aktivne supstance u preparatu;

6) CAS broj ili drugi identifikacioni broj;

7) podatke o vrsti i sadržaju pomoćnih supstanci u preparatu.

Član 41

Otrovi mogu biti u prometu samo u originalnom pakovanju i u količinama prilagođenim


uobičajenim potrebama potrošača.

Član 42

Otrovi u prometu moraju biti obeleženi na propisan način.

Član 43

Otrovi u prometu moraju se pakovati na način koji korisnike ne dovodi u zabludu u pogledu
sadržaja i koji onemogućava zamenu s drugim proizvodima. Ako to nije moguće, pogrešna
primena otrova onemogućava se denaturisanjem njihovog sadržaja ili dodavanjem drugih
upozoravajućih podataka na ambalaži.

10
Član 44

Ambalaža u koju se pakuju otrovi mora da odgovara sledećim uslovima:

1) posude moraju biti konstruisane tako da sadržaj ne može nekontrolisano izlaziti;

2) materijal od kog je proizvedena ambalaža i delovi za zatvaranje ne smeju da reaguju na


sadržaj, odnosno da stvaraju opasno jedinjenje sa sadržajem;

3) posude i delovi za zatvaranje moraju biti konstruisani tako da u svim delovima mogu
izdržati sve očekivane udarce i pritiske;

4) posude i delovi koji se koriste moraju biti takvi da sadržaj posle ponovnog zatvaranja ne
može nekontrolisano izlaziti.

Član 45

Pakovanja u kojima se otrovi stavljaju u promet moraju imati deklaraciju, koja sadrži:

1) zaštićeni naziv;

2) generički naziv;

3) sadržaj sastojaka koji se smatraju otrovima;

4) datum proizvodnje;

5) rok upotrebe;

6) naziv i adresu proizvođača;

7) način i uslove skladištenja, odnosno čuvanja;

8) znak opasnosti, oznake upozorenja i oznake obaveštenja;

9) broj rešenja o razvrstavanju otrova u grupe.

Član 46

Uz svako pakovanje otrova, pored deklaracije, mora biti priloženo uputstvo, koje sadrži:
organoleptičke osobine otrova, način upotrebe, simptome trovanja, način i sredstva za
pružanje prve pomoći u slučaju trovanja, spisak sredstava za zaštitu radnika koji rukuju
otrovima (maske, zaštitna odeća i obuća i dr.), način uklanjanja, odnosno uništavanja
neupotrebljenog otrova i ambalaže, mere za slučaj nezgode u zatvorenim prostorima i pri
prevozu, mere za zaštitu životne sredine od štetnog dejstva otrova i značenje oznaka
upozorenja i obaveštenja.

11
Član 47

Odredbe čl. 45. i 46. ovog zakona odnose se i na otrove za laboratorijske i


naučnoistraživačke svrhe.

Član 48

Zabranjeno je reklamiranje otrova na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu u


pogledu sastava, namene ili dejstva otrova.

Zabranjeno je označavanje da otrovi nisu štetni za zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Član 49

Pravna lica i preduzetnici koji proizvode, odnosno koriste otrove ili vrše promet, ispitivanje i
kontrolu otrova moraju uništiti ili čuvati neiskorišćene otrove i ambalažu na propisan način
ili ih vratiti pravnom licu i preduzetniku kod kojih su ih nabavili, bez traženja naknade za
vraćene količine, a koji su dužni da prime neiskorišćene količine otrova i ambalažu, ako se
otrovi nalaze u originalnoj ambalaži, bez dodatih drugih supstanci, uz proveru i evidenciju
identiteta lica koje vraća otrove.

Član 50

Ambalaža koja služi za pakovanje otrova ne sme se koristiti za pakovanje medicinskih


preparata, životnih namirnica, stočne hrane ili drugih neotrovnih proizvoda.

Član 51

Otrovi se mogu uvoziti samo preko graničnih prelaza na kojima je organizovano vršenje
inspekcijskog nadzora.

Uvoznik je dužan da o prispeću pošiljke otrova blagovremeno obavesti saveznog sanitarnog


inspektora.

Organi carinske službe mogu izvršiti carinjenje otrova samo uz saglasnost saveznog
sanitarnog inspektora.

Na otrove koji se uvoze u slobodne i carinske zone ili u konsignaciona skladišta u Saveznoj
Republici Jugoslaviji odnose se odredbe st. 1. do 3. ovog člana.

Član 52

Pravno lice koje izvozi otrov koji je zabranjen ili čije je korišćenje znatno ograničeno u
određenoj zemlji dužno je da, uz zahtev za izdavanje odobrenja za izvoz, priloži i saglasnost
zemlje u koju se otrov izvozi.

Član 53

Nadležni savezni organ, na zahtev izvoznika otrova, izdaje uverenje (certifikat) o primeni
dobre proizvođačke prakse u proizvodnji i kontroli otrova.

12
IV NADZOR

Član 54

Savezni inspektor u vršenju nadzora ima pravo i dužnost:

1) da zabrani proizvodnju i promet otrova koji nisu razvrstani u grupe otrova, odnosno čiji je
promet u zemlji zabranjen;

2) da pravnom licu i preduzetniku koji ne ispunjavaju uslove zabrani proizvodnju, promet,


korišćenje i ispitivanje otrova dok te uslove ne ispune;

3) da zabrani promet otrova čija ambalaža, oprema i obeležavanje nisu u skladu s odredbama
ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona dok se ne otklone utvrđeni
nedostaci;

4) da pravnom licu koje ne ispunjava propisane uslove zabrani davanje toksikološke ocene ili
davanje ocene efikasnosti otrova dok te uslove ne ispuni;

5) da naredi povlačenje iz prometa i uništavanje otrova za koje se utvrdi da imaju štetne


posledice za zdravlje ljudi ili životnu sredinu i da o tome obavesti nadležni savezni organ;

6) da naredi otklanjanje drugih nedostataka u vezi s proizvodnjom i prometom otrova zbog


kojih mogu biti ugroženi život i zdravlje ljudi ili životna sredina.

Mere iz stava 2. ovog člana određuju se rešenjem saveznog inspektora.

Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba nadležnom saveznom organu.
Žalba na rešenje ne zadržava njegovo izvršenje.

Rešenje iz stava 3. ovog člana je konačno u upravnom postupku.

Član 55

Pravna lica i preduzetnici koji proizvode otrove, vrše promet otrova, odnosno ispituju ili
kontrolišu otrove dužni su da saveznom inspektoru omoguće vršenje nadzora, uvid u
dokumentaciju i nesmetan rad i da mu obezbede podatke i materijal potrebne za vršenje
inspekcijskog nadzora.

Troškove analize otrova snosi pravno lice i preduzetnik čiji rad podleže nadzoru.

Član 56

Poslove iz člana 54. stav 1. ovog zakona vrše savezni inspektori koji, pored opštih uslova,
moraju imati VII ili VI stepen stručne spreme u oblasti farmacije ili medicine.

Član 57

U vršenju inspekcijskog nadzora savezni inspektori moraju imati legitimaciju kojom se


potvrđuje njihovo službeno svojstvo.

13
Član 58

Ako organ iz člana 54. ovog zakona utvrdi da je povredom propisa učinjen prekršaj,
privredni prestup ili krivično delo, dužan je da bez odlaganja podnese zahtev za pokretanje
prekršajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka za privredni prestup, odnosno
krivično delo.

V KAZNENE ODREDBE

Krivična dela

Član 59

Ko neovlašćeno proizvodi otrove, vrši promet otrova ili koristi otrove kazniće se za krivično
delo zatvorom od šest meseci do pet godina.

Otrovi, kao i sredstva za njihovo spravljanje, oduzeće se.

Privredni prestupi

Član 60

Novčanom kaznom od 300.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno


lice:

1) ako proizvodi otrov ili vrši promet otrova za koji je toksikološkom ocenom ovlašćenog
pravnog lica utvrđeno da je njegovo korišćenje u namenjene svrhe i na određen način štetno
za život i zdravlje ljudi i životnu sredinu (član 3. stav 1);

2) ako proizvodi otrov ili vrši promet otrova pre nego što se razvrsta u grupu otrova (član 3.
stav 2);

3) ako proizvodi, vrši promet ili koristi otrov čiji su proizvodnja, promet i korišćenje
zabranjeni (član 4);

4) ako vrši promet otrova ili koristi otrov koji je namenjen za održavanje javne higijene,
dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, a čija efikasnost za te svrhe nije utvrđena na
propisani način (član 15. stav 1);

5) ako u proizvodnji i prometu otrova ne vrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i gotovih


proizvoda (član 29).

Za radnje iz stava 1 ovog člana kazniće se za privredni prestup novčanom kaznom od 20.000
do 200.000 dinara i odgovorno lice u pravnom licu.

Prekršaji

Član 61*

Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice:

14
1) ako ne ispunjava uslove za proizvodnju i promet otrova, odnosno vrši ispitivanje i
kontrolu otrova ili ako proizvodi otrov ili vrši promet otrova pre nego što je od nadležnog
saveznog organa dobilo rešenje da su ispunjeni propisani uslovi (čl. 17. i 18. i član 29. stav
2);

2) ako prostorije, odnosno ormari u kojima se drže otrovi nisu zaključani ili obeleženi
natpisom "Otrov" (član 19. stav 2);

3) ako ne drži otrove u posebnim prostorijama, silosima, rezervoarima, cevovodima ili


drugim odgovarajućim sudovima i postrojenjima, ili ako proizvodi, vrši promet ili drži otrove
u prostorijama namenjenim za čuvanje i promet stočne hrane, životnih namirnica i predmeta
opšte upotrebe (član 19. stav 1. i član 20) ;

4) ako ne uskladišti otrove izvan zone za snabdevanje pijaćom vodom i vodotokova ili izvan
naseljenih mesta u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom (član 22);

5) ako zaposlenima koji dolaze u neposredan dodir s otrovima ne obezbedi da za vreme rada
u proizvodnji, smeštaju, čuvanju, izdavanju ili korišćenju otrova nose posebnu zaštitnu
odeću, obuću ili drugu zaštitnu opremu (član 23. stav 1);

6) ako nema potrebnu količinu odgovarajućih sredstava za pružanje prve pomoći ili ako od
centra za kontrolu trovanja ne pribavi uputstvo o merama i sredstvima za zaštitu od trovanja,
načinu pružanja prve pomoći u slučaju trovanja i merama za otklanjanje posledica od
trovanja ili ako uputstvo nije istaknuto na vidnom mestu u prostorijama u kojima se vrši
proizvodnja, promet, ispitivanje, kontrola ili korišćenje otrova (član 24);

7) ako vrši promet otrova koji nisu u originalnom pakovanju proizvođača otrova ili nisu u
količinama prilagođenim uobičajenim potrebama potrošača, ili ako ambalaža koju upotrebi
za pakovanje otrova ne ispunjava propisane uslove (čl. 41. i 44);

8) ako reklamira otrov na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu u pogledu sastava,
namene ili dejstva otrova ili ako označi da otrov nije štetan za zdravlje ljudi, odnosno životnu
sredinu (član 48);

9) ako ostatke otrova koje upotrebljava ili ambalažu koja je upotrebljena za pakovanje otrova
ne ukloni, odnosno ne uništi na propisan način kojim se ne ugrožavaju životi i zdravlje ljudi i
životna sredina ili ih ne vrati pravnom licu ili preduzetniku od koga je otrov pribavljen ili ako
ne primi neiskorišćene otrove i ambalažu (član 49);

10) ako ambalažu za pakovanje otrova koristi za pakovanje medicinskih preparata, životnih
namirnica, stočne hrane ili drugih neotrovnih proizvoda (član 50);

11) ako izvozi otrov koji je zabranjen ili čije je korišćenje znatno ograničeno u određenoj
zemlji bez saglasnosti zemlje u koju se otrov izvozi (član 52).

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 10.000 do


50.000 dinara i odgovorno lice u pravnom licu.

15
Član 62

Novčanom kaznom od 100.000 do 630.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice:

1) ako zaposli u proizvodnji i prometu otrova lice mlađe od 18 godina ili ako proda otrov licu
mlađem od 18 godina (član 32);

2) ako cijanovodoničnu kiselinu i njene soli ili druge otrove koji deluju u obliku gasa
(fumigante) proda pravnom licu koje nema stručno lice za rad s tim otrovima (član 33);

3) ako bez odobrenja nadležnog saveznog organa proda otrove iz grupe I preduzetniku za čiju
je delatnost neophodno korišćenje tih otrova (član 34);

4) ako ne vodi propisanu evidenciju o proizvodnji i prometu otrova, odnosno o izvršenoj


kontroli kvaliteta otrova ili o kupcima otrova (čl. 27. i 31. i član 35. stav 1);

5) ako prodaje otrov bez propisanih podataka i informacija ili bez deklaracije ili s
nepotpunom ili netačnom deklaracijom, ili ako stavi u promet otrov bez uputstva ili s
nepotpunim uputstvom (čl. 36. i 45. i član 46);

6) ako u propisanom roku ne obavesti nadležni savezni organ o otrovima koje proizvodi ili
vrši njihov promet, odnosno ako ih ne obavesti o prestanku proizvodnje i prometa otrova ili
ako saveznog inspektora ne obavesti o prispeću pošiljke otrova (član 40. i član 51. stav 2);

7) ako saveznom inspektoru ne omogući vršenje inspekcijskog nadzora i nesmetan rad (član
55. stav 1);

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 3.000 do


30.000 dinara i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 63

Ako radnju iz člana 60. stav 1. tač. 3, 4. i 5, člana 61. stav 1. tač. 1. do 10. i člana 62. stav 1.
tač. 1, 4, 5, 6. i 7. ovog zakona učini preduzetnik koji se bavi prometom otrova kazniće se za
prekršaj novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Član 64

Novčanom kaznom od 2.100 dinara kazniće se za prekršaj lice koje za vreme rada u
proizvodnji, skladištenju, izdavanju i korišćenju otrova ne nosi radnu odeću, obuću ili drugu
zaštitnu opremu ili je nosi van radnih prostorija, odnosno van mesta ili objekata u kojima se
radi sa otrovima (član 23).

Novčanu kaznu za prekršaj iz stava 1. ovog člana naplaćuje, na licu mesta, savezni inspektor
od lica koje zatekne u prekršaju prilikom vršenja inspekcijskog pregleda.

Član 65

Otrovi koji su predmet privrednih prestupa iz člana 60. tač. 1. i 3. i prekršaja iz člana 61. tač.
1. i 9. i člana 62. tačka 5. ovog zakona oduzeće se bez naknade i uništiti.

16
VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 66

Propisi za izvršavanje ovog zakona doneće se u roku od šest meseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

Član 67

Pravna lica i preduzetnici koji se bave proizvodnjom i prometom otrova, odnosno


ispitivanjem i kontrolom otrova, dužni su da usklade svoje poslovanje s odredbama ovog
zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u roku od dve godine od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

Član 68

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prometu otrova ("Službeni list
SFRJ", broj 13/91 i "Službeni list SRJ", broj 45/92 i 24/94).

Član 69

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ".

17

You might also like