Matematika 5 - Udžbenik PDF

SONJA EBERLING NEVIA GRBAC SANJA JANEŠ IVAN MRKONJIĆ
MOJA MATEMATIKA 5
MRKONJIĆ
JANEŠ
GRBAC
EBERLING
Sonja Eberling • Nevia Grbac • Sanja Janeš • Ivan Mrkonjić
MOJA MATEMATIKA 5
Za izdavača
Đurđica Salamon Padjen, dipl. ing.
Autori
Sonja Eberling, prof. matematike
Nevia Grbac, prof. matematike
Sanja Janeš, prof. matematike
Mr. Ivan Mrkonjić
Recenzenti
Lektorica
Jasminka Salamon, prof. hrvatskoga jezika
Grafička urednica
Eleni Papulkas
Ilustrator
Sonja Eberling • Nevia Grbac • Sanja Janeš • Ivan Mrkonjić
MOJA MATEMATIKA
5
udžbenik sa zbirkom zadataka
za učenike 5. razreda
prvo izdanje
Zagreb, 2018.
SADRŽAJ
SKUPOVI.................................................................................................................... 7
Pojam skupa. Primjeri skupova.................................................................................................8
Zadavanje i označavanje skupova............................................................................................10
Vennovi dijagrami....................................................................................................................11
Podskup. Jednakost skupova...................................................................................................14
Presjek skupova.......................................................................................................................17
Unija skupova..........................................................................................................................19
Razlika skupova.......................................................................................................................21
SKUP PRIRODNIH BROJEVA.................................................................................... 29
Skup N.....................................................................................................................................30
Uspoređivanje u skupu N........................................................................................................36
Brojevni pravac i skup N..........................................................................................................39
Prethodnik i sljedbenik u skupu N...........................................................................................43
Zaokruživanje u skupu N.........................................................................................................44
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE U SKUPU N0................................................................ 51
Zbrajanje i svojstva zbrajanja..................................................................................................52
Oduzimanje.............................................................................................................................57
Redoslijed računanja...............................................................................................................61
Jednadžbe...............................................................................................................................64
MNOŽENJE I DIJELJENJE U SKUPU N0..................................................................... 69
Množenje i svojstva množenja................................................................................................70
Dijeljenje.................................................................................................................................80
Redoslijed računanja...............................................................................................................85
Jednadžbe...............................................................................................................................88
DJELJIVOST U SKUPU PRIRODNIH BROJEVA.......................................................... 93
Višekratnik i djelitelj................................................................................................................94
Djeljivost zbroja, razlike i umnoška.........................................................................................98
Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9.........................................................................................................101
Prosti i složeni brojevi............................................................................................................106
Rastavljanje broja na proste faktore......................................................................................108
Još nešto o djeljivosti............................................................................................................112
MJERENJE.............................................................................................................. 117
Veličina. Mjerenje veličine....................................................................................................118
Mjerenje površine.................................................................................................................125
Mjerenje volumena...............................................................................................................132
Mjerenje tekućine.................................................................................................................137
Mjerenje mase......................................................................................................................139
Mjerenje vremena.................................................................................................................142
Mjerenje kuta........................................................................................................................144
Računanje s novcem..............................................................................................................147
SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI.............................................................................. 151
Pravac, polupravac i dužina u ravnini....................................................................................152
Kružnica i dijelovi kružnice....................................................................................................161
Krug i dijelovi kruga...............................................................................................................162
Simetrala dužine....................................................................................................................167
TROKUT, PRAVOKUTNIK, KVADRAT...................................................................... 175
Trokut....................................................................................................................................176
Pravokutnik...........................................................................................................................183
Kvadrat..................................................................................................................................186
KUT........................................................................................................................ 193
Kut.........................................................................................................................................194
Određivanje mjere kuta........................................................................................................196
Susjedni kutovi......................................................................................................................201
Vršni kutovi............................................................................................................................203
Kutovi uz presječnicu usporednih pravaca............................................................................205
OSNOSIMETRIČNI I CENTRALNOSIMETRIČNI LIKOVI.......................................... 211
Osnosimetrični likovi.............................................................................................................212
Centralnosimetrični likovi......................................................................................................217
RAZLOMCI............................................................................................................. 227
Uvođenje razlomaka..............................................................................................................228
Brojevni prikazi razlomka......................................................................................................233
Razlomci i brojevni pravac.....................................................................................................240
Primjena razlomaka...............................................................................................................243
DECIMALNI BROJEVI............................................................................................. 249
Decimalni razlomci i decimalni brojevi..................................................................................250
Decimalni brojevi i brojevni pravac.......................................................................................256
Uspoređivanje decimalnih brojeva........................................................................................258
Zaokruživanje decimalnih brojeva.........................................................................................259
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE DECIMALNIH BROJEVA............................................ 263
ZBRAJANJE i ODUZiMANJE DECiMALNiH BROJEVA...............................................................264
MNOŽENJE I DIJELJENJE DECIMALNIH BROJEVA................................................. 271
Množenje i dijeljenje dekadskom jedinicom.........................................................................272
Množenje decimalnim brojem..............................................................................................275
Dijeljenje prirodnim brojem..................................................................................................277
Dijeljenje decimalnim brojem...............................................................................................279
PREDGOVOR
Draga učenice, dragi učeniče!

Pred tobom je dio nastavnih materijala za Matematiku 5. razreda. Pripremljeni su za provedbu
eksperimentalnog programa Škole za život. U potpunosti prate ishode učenja koji su navedeni
u predmetnom kurikulumu Matematike. Podijeljen je na teme. Tablica tema i ishoda nalazi se
na samom početku ovog udžbenika.
Svaka je tema razrađena kroz manje dijelove, postupno i s mnoštvom riješenih primjera. To će
ti olakšati učenje i omogućiti samostalnost u procesu učenja.
Svaki dio, tako podijeljene teme, započinje motivacijskom pričom koja je istaknuta oznakom
. Svi zaključci u udžbeniku istaknuti su oznakom Sve definicije i poopćenja nalaze se u
crvenim okvirima. Mali podsjetnici na važnije pojmove ili pravila, koji su prethodno obrađeni,
nalaze se u zelenim okvirima. U udžbeniku postoje i dijelovi koji su istaknuti plavim okvirom.
To su dodatni sadržaji koji nisu obavezni i namijenjeni su onima koji žele naučiti i nešto više.
U nastavnim materijalima nalaze se 4 vrste zadataka:
• Primjeri – u potpunosti riješeni zadatci
• Zadatci – skupine zadataka koje prate gradivo
• Zadatci za vježbu – nalaze se na elektroničkoj platformi Mozabook
• Provjeri svoje znanje – nalaze se na elektroničkoj platformi Mozabook
Svi su zadatci grupirani su prema razinama usvojenosti u 4 skupine koje su obilježene bojama:
zadovoljavajuća razina
dobra razina
vrlo dobra razina
iznimna razina
Za sve zadatke pripremljena su rješenja. Na kraju udžbenika nalazi se i Projektni zadatak.

Uz svaku temu na elektroničkoj platformi Mozabook pripremljeno je mnoštvo interaktivnih
zadataka rješavanjem kojih možeš uvježbati i provjeriti naučeno. Osim interaktivnih zadataka,
na raspolaganju su ti detaljniji opisi i animacije uz koje ćeš lakše savladati i neke geometrijske
sadržaje.
Nadamo se da ćeš se sa zadovoljstvom koristiti ovim nastavnim materijalom koji će ti zasigurno
omogućiti usvajanje matematičkih znanja, vještina i procesa na zanimljiv i kreativan način.
Autori
SKUPOVI
Naučit ćeš:
ÖÖprepoznati i oblikovati skupove
ÖÖzadavati i označavati skupove, upotrebljavati Vennove dijagrame
ÖÖodređivati presjek i uniju skupova
ÖÖkoristiti se matematičkim simbolima u zapisu skupova i odnosa među njima
POJAM SKUPA. PRIMJERI SKUPOVA
Sa skupovima se često susrećemo u matematici, ali i u svakodnevnom životu. Iz primjera koje
ćemo navesti moći ćeš zaključiti što je to skup.
Svi učenici petih razreda tvoje škole čine jedan skup. Član tog skupa si i ti.
Svi stanovnici Hrvatske čine jedan skup. Članovi tog skupa su svi ljudi koji žive u Hrvatskoj.
Skup možemo opisati kao sjedinjenje određenih objekata u jednu cjelinu.
Objekte od kojih je skup sačinjen nazivamo članovi ili elementi.
Sva slova hrvatske abecede čine jedan skup. Taj skup ima 30 elemenata.
Svi samoglasnici hrvatske abecede čine jedan skup. Elementi tog skupa su slova a, e, i, o, u.
Svi dvoznamenkasti brojevi manji od 20 čine jedan skup. Elementi tog skupa su brojevi: 10, 11,
12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19. Taj skup ima 10 elemenata.
Svi parni brojevi čine jedan skup. Skup svih parnih brojeva ima beskonačno mnogo elemenata.
8 SKUPOVI
Ravnina je skup točaka. Elementi ravnine su točke. Ravnina ima beskonačno mnogo elemenata.
Pravac dijeli ravninu na dvije poluravnine.
Trokut je skup točaka. I pravokutnik je skup točaka.

Svaki pravac je skup točaka. Elementi pravca su točke tog pravca. Pravac je skup od beskonačno
mnogo elemenata.
C
B
A
Svaki polupravac je skup točaka. Elementi polupravca su sve njegove točke. Polupravac je skup
od beskonačno mnogo točaka.
D
E
Svaka dužina je skup točaka. Elementi dužine su sve točke te dužine.

Razmisli!
M L N Od koliko je točaka
sastavljena dužina?
POJAM SKUPA. PRIMJERI SKUPOVA 9

Zadavanje i označavanje skupova
Skup možemo zadati navođenjem njegovih elemenata. Elemente skupa zapisujemo unutar
vitičastih zagrada.
{Lara, Jani, Karlo, Saša}

Primjer 1
Skup čiji su elementi samoglasnici a, e, i, o, u je skup {a, e, i, o, u}. Primijetimo da ovaj skup ima
5 elemenata.
Skup čiji su elementi brojevi 10, 12, 14, …, 98, tj. svi dvoznamenkasti parni brojevi, je skup
{10, 12, 14, …, 98}. Primijetimo da nismo zapisivali sve elemente tog skupa.
Oba skupa imaju konačno mnogo elemenata.
Skup čiji su elementi svi neparni brojevi je skup {1, 3, 5, 7, …}. Niti ovdje nismo zapisivali sve
elemente skupa. Ovaj skup ima beskonačno mnogo elemenata.
Zamislimo skup čiji su elementi svi stanovnici Hrvatske. Jedan od načina zadavanja tog skupa
je da navedemo, poimence, svakog stanovnika Hrvatske. Zadavanje skupa na taj način je
nepraktično.
Simbole : i | čitamo:
Ali, možemo to učiniti i na sljedeći način:
„za koje vrijedi“
{x : x je stanovnik Hrvatske} ili „takvih da je“
ili ili „sa svojstvom da je“
{x | x je stanovnik Hrvatske}
Čitamo: „Skup svih elemenata x koji imaju svojstvo da je x stanovnik Hrvatske.”
Skup možemo zadati i navođenjem svojstva koje imaju svi njegovi elementi.
{d : d je učenik petog razreda koji ide na dodatnu nastavu iz matematike}
Primjer 2
{n : n je prirodan broj i n < 100}

„Skup svih elemenata n za koje vrijedi da je n prirodan broj manji od 100.“
Zamislimo skup svih smiješnih filmova. Pripada li neki film skupu svih smiješnih filmova ne
može se sa sigurnošću utvrditi. Film koji je nekome smiješan, nekom drugom nije smiješan. Za
takav skup kažemo da nije dobro određen.
Za skup kažemo da je dobro određen ako za bilo koji objekt možemo sa sigurnošću ustanoviti
pripada li tom skupu ili ne.
10 SKUPOVI
vennoVI DIJAGRAMI
Skupove često prikazujemo tzv. Vennovim dijagramima.
Švicarski matematičar Leonhard Euler

2 5 1 (1707. – 1783.) prvi je upotrebljavao
krugove za označavanje skupova i
4 3 odnosa među njima. Engleski logičar
John Venn (1834. – 1923.) proširio je tu
ideju i na ostale geometrijske likove.
Na slici su Vennovi dijagrami skupova {2, 5, 4, 3} i {5, 1, 3}. Uočimo da su 5 i 3 zajednički

elementi tih dvaju skupova.
Vennovi dijagrami pomažu da lakše uočimo i shvatimo odnose među skupovima.
Skupove najčešće označavamo velikim tiskanim slovima.
K
T
P
Prikažimo Vennovim dijagramom skup A skup čiji su elementi a, b, c.
a b
Pišemo: A = {a, b, c}
c
A
Možemo uočiti da elementi a, b, c pripadaju skupu A.

Pišemo:
a ∈ A „a je element skupa A“ ili „a pripada skupu A“
b ∈ A „b je element skupa A“ ili „b pripada skupu A“
c ∈ A „c je element skupa A“ ili „c pripada skupu A“
Isto tako, možemo uočiti da d i e ne pripadaju skupu A.

e
b d
a
c
A ∈ „je element skupa”
∉ „nije element skupa”
Pišemo:
d ∉ A „d nije element skupa A“ ili „d ne pripada skupu A“
e ∉ A „e nije element skupa A“ ili „e ne pripada skupu A“
ZADAVANJE I OZNAČAVANJE SKUPOVA. VENNOVI DIJAGRAMI 11

Primjer 3
Podsjetimo se da je i trokut skup točaka ravnine. Označimo ga sa T. Na slici je prikazan trokut T
i istaknute su neke točke ravnine.
C Točke A, B, C (vrhovi trokuta) i točke F, D, H pripadaju
G trokutu T.
E A ∈ T, B ∈ T, C ∈ T, F ∈ T, D ∈ T, H ∈ T
D
H
Točke E i G ne pripadaju trokutu T.
A F B E ∉ T, G ∉ T
Primjer 4
Promotrimo sljedeće Vennove dijagrame. Ispišimo elemente prikazanih skupova:
A
1 B A = {8, 1, 5, 4}
8 3 9 B = {3, 7, 9}
5
4 7 Primijetimo da skupovi A i B nemaju zajedničkih
elemenata.
B
A A = {1, 7, 3}
5
1 B = {1, 7, 3, 5, 6}
3 6
7 Primijetimo da je svaki element skupa A
ujedno i element skupa B.
A B
2 3 A = {2, 1, 7, 6}
B = {3, 7, 4, 5}
1 7
4
Primijetimo da je 7 zajednički element
6
5 skupova A i B, tj. 7 ∈ A i 7 ∈ B.
Neke skupove, kojima se često koristimo, korisno je označavati uvijek istim simbolom. Tako, na
primjer, skup svih prirodnih brojeva označavamo sa ℕ.
N = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, ...}

lat. naturalis –
Primijetimo da skup N ima beskonačno mnogo elemenata. prirodan
Broj 1 je najmanji prirodni broj.

Skupove svih cijelih (ℤ), racionalnih (ℚ),
iracionalnih (I), realnih (ℝ) i kompleksnih (ℂ) brojeva
upoznat ćeš u nastavku svog školovanja.
12 SKUPOVI
Primjer 5
Razmislimo, koji su prirodni brojevi manji od 10. Zapišimo skup svih prirodnih brojeva koji su
manji od 10 na dva načina: navođenjem njegovih elemenata i navođenjem svojstva koje
elementi tog skupa imaju:
{1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9} = {x | x ∈ N i x < 10}
Primjer 6
Ispišimo elemente skupa X = {x : x ∈ N i x < 3}.

Skup X je skup čiji su elementi prirodni brojevi koji su manji od 3. Skup X ima dva elementa.
Skup koji ima dva elementa nazivamo dvočlani skup ili par.
X = {1, 2}
Primjer 7
Ispišimo elemente skupa Y = {y | y ∈ N i 2 · y = 16}.

Skup Y je skup svih prirodnih brojeva koji pomnoženi brojem 2 daju 16. Jedini takav broj je 8.
Skup Y ima jedan element. Skup koji ima jedan element nazivamo jednočlani skup.
Y = {8}
Primjer 8
Ispišimo elemente skupa S = {x ∈ N : x < 1}.

Skup S je skup čiji su elementi svi prirodni brojevi koji su manji od 1. Kako je broj 1 najmanji
prirodni broj, skup S nema niti jedan element. Kažemo da je skup S prazan skup.
S={}=∅ ∅={}
Skup koji nema niti jedan element naziva se prazan skup i označava sa { } ili ∅.
ZADAVANJE I OZNAČAVANJE SKUPOVA. VENNOVI DIJAGRAMI 13

PODSKUP. JEDNAKOST SKUPOVA
Neka je S skup svih učenika tvoje škole, a P skup svih učenika petog razreda tvoje škole. Svaki
učenik petog razreda ujedno je i učenik tvoje škole.
Kažemo: „skup P je podskup skupa S”. ⊆ “je podskup od”

Pišemo: P ⊆ S.
Skup A je podskup skupa B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B.
B Ako je A ⊆ B i skup B ima barem jedan

A element koji ne pripada skupu A, kažemo
da je A pravi podskup od B. Ako to želimo
Pišemo: A ⊆ B posebno istaknuti, pišemo A ⊂ B.
Npr. { , } ⊂ { , , }
Primjer 9
Podsjetimo se da su dužina i pravac također skupovi točaka. Svaka točka dužine ujedno je i
točka pravca kojem ta dužina pripada.
p
B
Dužina AB je podskup pravca p.
A AB ⊆ p.
Primjer 10
Zadan je skup A = {1, 2, 3, 4, 5}. Odredimo skup B, koji je podskup skupa A, tako da su njegovi
elementi parni brojevi.
Skup B je podskup skupa A. Svaki element skupa B
mora ujedno biti i element skupa A te mora biti paran broj.
Elementi skupa B su brojevi 2 i 4, tj. B = {2, 4}.
Primjer 11
Neka je A = {2, 3, 4}, B = {2, 3, 4, 5, 6}. Prikažimo skupove A i B Vennovim dijagramima.

Uočimo da je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Dakle, A ⊆ B.
3 A
2 Elementi skupa B koji ne pripadaju skupu A čine skup {5, 6}.
4
14 SKUPOVI
B
3 A Vrijedi i: A ⊆ A
2
6 B ⊆ B
4
5 Svaki skup je podskup samog sebe.
Primjer 12 Prazan skup je podskup svakog skupa.
Zadani su skupovi M = {1, 3, 2, 4}, A = {4, 2, 1}, B = {5, 1, 3}, C = {2, 4}.
a) Koji su od zadanih skupova podskupovi skupa M?
Svaki element skupa A ujedno je i element skupa M. A ⊆ M
Svaki element skupa C ujedno je i element skupa M. C ⊆ M
b) Koji od zadanih skupova nije podskup skupa M?
Svaki element skupa B nije element skupa M. (5 ∈ B, ali 5 ∉ M.)
Skup B nije podskup skupa M. B ⊈ M
Za dva skupa kažemo da su jednaki ako se sastoje od istih elemenata.
⊈ „nije podskup od”

Primjer 13
Zadani su skupovi A = {a, c, b, d} i B = {d, b, c, a}. Jesu li skupovi A i B jednaki?

Skupovi A i B sastoje se od istih elemenata pa su jednaki.
Pišemo: A = B
Primijetimo da redoslijed navođenja elemenata u skupu nije bitan.
Primjer 14 {a, b} = {b, a}

Jesu li jednaki skupovi C = {1, 2, 3, 4} i D = {2, 2, 1, 4, 4, 4, 4, 3, 3, 3}? {a, a, a, a, a, …} = {a}
Skupovi C i D sastoje se od istih elemenata pa su jednaki.
Pišemo: C = D
Ako su u skupu neki elementi i zapisani više puta, dovoljno ih je zapisati samo jedanput.
PODSKUP. JEDNAKOST SKUPOVA 15

Primjer 15
Neka je A skup znamenaka broja 32 345, a B skup znamenaka broja 5 432. Je li A = B?

A = {3, 2, 3, 4, 5} = {3, 2, 4, 5}
A=B
B = {5, 4, 3, 2}
A ⊆ B i B ⊆ A
Skupovi A i B sastoje se od istih elemenata pa su jednaki.
Primijetimo da je svaki element skupa A ujedno i element skupa B, dakle A ⊆ B.
Također, primijetimo da je svaki element skupa B ujedno i element skupa A, dakle B ⊆ A.
Skup što ga čine svi prirodni brojevi i nula označavamo sa N0.

N0 = {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, ...}
Uočimo da je 0 najmanji broj u skupu N0.
Primjer 16
Jesu li skupovi A = {n ∈ N0 : n < 4} i B = {1, 2, 3} jednaki?
A = {0, 1, 2, 3} i B = {1, 2, 3}
Skupovi A i B ne sastoje se od istih elemenata (0 ∈ A, ali 0 ∉ B) pa nisu jednaki (različiti su).
Pišemo: A ≠ B.
Broj 1 je najmanji prirodni broj (najmanji broj u skupu ℕ).

Skup svih prirodnih brojeva koji su manji od 1 je prazan skup. {n ∈ N : n < 1} = ∅
Nula je jedini element skupa N0 koji je manji od 1.

Skup svih elemenata skupa N0 koji su manji od 1 je jednočlani skup. Jedini element tog skupa
je broj nula. {n ∈ N0 : n < 1} = {0}
∅ ≠ {0}
16 SKUPOVI
PRESJEK SKUPOVA
Zadani su skupovi A = { , , , } i B = { , , , }.
Zajednički elementi skupova A i B su i .
Zadani su skupovi A = {2, 1, 3, 4, 5} i B = {4, 5, 6, 7}.
A B
2 6 Zajednički elementi skupova A i B su 4 i 5.
4
1 Kažemo: Presjek skupova A i B je skup {4, 5}.
7
3 5 Pišemo: A ∩ B = {4, 5}.
U presjeku skupova A i B nalaze se svi elementi koji su zajednički skupu A i skupu B.
Presjek skupova A i B je skup svih elemenata koji pripadaju skupu A i skupu B.
A B
A ∩ B = {x : x ∈ A i x ∈ B}
Primjer 17
Neka je D = {m, a, r, k, o} i C = {k, o, s, t}. Prikažimo skupove C i D Vennovim dijagramima te

odredimo skup S koji je presjek skupova D i C.
s C
D
k t
m S = D ∩ C = {k, o}
o
a
r
Primjer 18
Podsjetimo se da je svaka dužina skup točaka. Zajedničke točke dužina KL i MN na slici su

točke dužine ML . Dužina ML je presjek dužina KL i MN.
N
L KL ∩ MN = ML
M
K
PRESJEK SKUPOVA 17
Primjer 19
Odredimo sve prirodne brojeve koji su veći od 5 i manji od 10.

Neka je A skup svih brojeva iz skupa ℕ koji su veći od 5: A = {n ∈ ℕ : n > 5}
Neka je B skup svih brojeva iz skupa ℕ koji su manji od 10: B = {n ∈ ℕ : n < 10}
Skup svih prirodnih brojeva koji su veći od 5 i
manji od 10 je skup svih zajedničkih elemenata skupova A i B.
A = {6, 7, 8, 9, 10, 11, …}
B = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}
Skup svih zajedničkih elemenata skupova A i B je presjek skupova A i B.
Dakle, A ∩ B={n ∈ ℕ : n > 5 i n < 10} = {6, 7, 8, 9}.
Traženi brojevi su 6, 7, 8 i 9.
Primjer 20
Odredimo presjek pravca i pravokutnika na slici.
N a
P P ∩ a = MN
Pravokutnik P i pravac a su skupovi točaka. Presjek skupova P i a je novi skup. Elementi tog
skupa su točke koje su zajedničke točke pravca i pravokutnika. Uočimo da je presjek pravca a i
pravokutnika P dužina čije su krajnje točke M i N.
Primjer 21
A B Primijetimo da skupovi A i B nemaju

2 5 4 zajedničkih elemenata. Dakle, presjek
7 skupova A i B je prazan skup.
1
A ∩ B = { } = ∅
Ako je presjek dvaju skupova prazan skup, kažemo da se skupovi

ne sijeku ili da su disjunktni skupovi. lat. disjungere –
rastaviti
18 SKUPOVI
UNIJA SKUPOVA
Svi elementi skupa A zajedno sa svim elementima skupa B čine skup { , , , , , }.
Odredimo skup koji čine svi elementi skupa A = {2, 1, 3, 4, 5} zajedno sa svim elementima skupa
B = {4, 5, 6, 7}.
A B Skup koji čine svi elementi koji

2
6 pripadaju skupu A ili skupu B je skup
4 {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}.
1
3 5 7 Kažemo: Unija skupova A i B je skup
{1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}.
Pišemo: A ∪ B = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}.
U uniji skupova A i B nalaze se svi elementi skupa A zajedno sa svim elementima skupa B.
Unija skupova A i B je skup svih elemenata koji pripadaju skupu A ili skupu B.
A B
A ∪ B = {x : x ∈ A ili x ∈ B}
Primjer 22
Odredimo R ∪ P za skupove R = {r, i, b, a} i P = {p, t, i, c, a}.

Uočimo da skupovi R i P imaju zajedničke elemente. Presjek skupova R i P je skup {i, a}.
i
a
Elementi skupa R koji nisu elementi presjeka skupova R i P čine skup {r, b}.
R
r i
a
b
Elementi skupa P koji nisu elementi presjeka skupova R i P čine skup {p, t, c}.
p P
R
r i t
a c
b
Skup R ∪ P čine svi elementi skupa R zajedno sa svim elementima skupa P.
Dakle, R ∪ P = {r, i, b, a, p, t, c} .
UNIJA SKUPOVA 19
Primjer 23
Podsjetimo se da je svaka dužina skup točaka. Skup koji čine sve točke koje pripadaju dužini KL
ili dužini MN na slici su točke dužine KN. Dužina KN je unija dužina KL i MN.
N
L KL ∪ MN = KN
M
K
Primjer 24
Odredimo sve brojeve iz skupa N0 koji su veći od 5 ili manji od 10.

Neka je A skup svih brojeva iz skupa N0 koji su veći od 5:
A = {n ∈ N0 : n > 5} = {6, 7, 8, 9, 10, 11, …}
Neka je B skup svih brojeva iz skupa N0 koji su manji od 10:
B = {n ∈ N0 : n < 10} = {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}
Skup svih brojeva iz skupa N0 koji su veći od 5 ili manji od 10 je unija skupova A i B. Dakle,
A ∪ B = {n ∈ N0 : n > 5 ili n < 10} = {0, 1, 2 ,3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, …} = N0
Traženi brojevi su svi brojevi iz skupa N0.
Primjer 25
Odredimo uniju pravokutnih trokuta E i F na slici.
E
Trokut E i trokut F su skupovi točaka. Unija skupova E i F je novi skup. Elementi tog skupa su
točke koje pripadaju trokutu E ili trokutu F. Uočimo da je unija trokuta E i F pravokutnik.
20 SKUPOVI
RAZLIKA SKUPOVA
Svi elementi skupa A koji ne pripadaju skupu B čine skup { , }.
Zadani su Vennovi dijagrami dvaju skupova. Odredimo skup D koji čine svi elementi skupa A
koji ne pripadaju skupu B.
Uočimo da skupovi A i B imaju zajedničke
A elemente. Presjek skupova A i B je skup {4, 5}.
2 B
4 6 Elementi skupa A koji ne pripadaju skupu B
1
čine skup {1, 2, 3}.
3 5 7
D = {1, 2, 3}
Kažemo: Skup D je razlika (diferencija)
skupova A i B.
Pišemo: D = A ∖ B = {1, 2, 3}.
Razliku skupova A i B čine svi elementi skupa A koji ne pripadaju skupu B.
Razliku skupova A i B čine svi elementi skupa A koji ne pripadaju skupu B.
Primjer 26
Neka je A = {2, 4, 3, 5, 6} i B = {6, 5, 8, 9}. Odredimo:

a) skup svih elemenata skupa A koji nisu elementi skupa B
A 2 B
8
6
4 A ∖ B = {2, 3, 4}
3 5 9

b) skup svih elemenata skupa B koji nisu elementi skupa A
A B B ∖ A = {8, 9}
2 8
6
4 9
3 5 Uoči!
A \ B ≠ B \ A
Primjer 27
Promotrimo sljedeće skupove točaka u ravnini:

Skup koji čine sve točke
N koje pripadaju dužini KL , ali
L ne pripadaju dužini MN, je
M dužina KM.
K
KL ∖ MN = KM
RAZLIKA SKUPOVA 21
Skup koji čine sve točke koje
N pripadaju dužini MN, ali
L ne pripadaju dužini KL , je
M dužina LN.
K
MN ∖ KL = LN
Primjer 28
Zadani su skupovi M = {m, o, r, s, k, i, j, e, ž} i J = {j, e, ž}. Prikažimo skupove Vennovim

dijagramima.
M m
e
i o
k j
ž
r
s J
Uočimo da skupovi M i J imaju zajedničke elemente. Presjek skupova M i J je skup {j, e, ž}.
Svaki element skupa J je ujedno i element skupa M. Skup J je podskup skupa M.
J ⊆ M
Elementi skupa M koji nisu elementi skupa J čine skup {m, o, r, s, k, i}.
M ∖ J = {m, o, r, s, k, i}
22 SKUPOVI
ZADATCI
1. Zapiši da je S skup čiji su elementi 1, b, a, 3, 7.
2. Koliko elemenata ima skup { , , , , , }?
3. Koliko elemenata ima skup {broj, 8, slovo, a}?
4. Napiši jedan skup koji ima točno dva elementa.
5. Prikaži Vennovim dijagramom skup S = {3, 5, 6, 7}.
6. Zadani su skupovi A = {1, a, 2, 4, b, 3} i B = {3, 4, 0, c}.

Prepiši u bilježnicu sljedeće tvrdnje tako da umjesto ▭ napišeš znak ∈ ili ∉ da tvrdnja
bude točna.

b A b B 1 A 1 B 2 B
2 A 0 A 0 B 3 B c B
7. Promotri sliku pa ispiši elemente skupova A, B i C.
A d e B
a
c f
b
C g
8. Koliko elemenata imaju sljedeći skupovi?

B = {b, a, r, b, a, r, a}

M = {m, a, t, e, m, a, t, i, k, a}
9. Koji su od sljedećih skupova jednaki?

A = {a ∈ N : a < 5} K = {6, 7, 8, 9}

B = {b ∈ N : b > 4} H = {2, 4, 6, 8, 10, 12, …}

C = {c ∈ N : c > 4 ili c < 5} L = {1, 2, 3, 4}

D = {d ∈ N0 : d > 5 i d < 10} F = {5, 6, 7, 8, 9, 10, …}

E = {e ∈ N : e je paran broj} M = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, …}
SKUPOVI 23
10. Koji je skup prikazan na slici obojanim dijelom ravnine?
a) P ∪ T
P
b) P ∩ T
11. Koji je skup prikazan na slici obojanim dijelom ravnine?
P a) P ∪ T
b) P ∩ T
T
12. Ispiši elemente skupa A i elemente skupa B. Koji elementi skupa A pripadaju i skupu B?
A
2 B
5 1
4 3
13. Precrtaj u bilježnicu pa bojom istakni traženi skup.
a) A ∪ B
A B A A B
B
b) A ∩ B
A B A A B
B
14. U ravnini su istaknuti skupovi P i K. Koje su od sljedećih tvrdnji točne, a koje nisu?
P ∉ K
P
K K ∈ P
{K} ⊆ {P}
K ⊆ P

15. Neka je A = {1, 2, 3, 4, 5} i B = {1, 2, 4, 7}. Odredi skupove A ∩ B i A ∪ B.
24 SKUPOVI
16. Promotri sliku pa odredi tražene skupove.
A d e a) C ∪ A
a B
b) C ∪ B
c f c) A ∩ B
b
d) B ∩ C
g
C
17. Na slici su pravci a i b. Precrtaj ih u bilježnicu pa istakni presjek tih dvaju skupova to-
čaka. Odredi a ∩ b.
b
18. Na slici su paralelni pravci c i d. Odredi c ∩ d.
19. Precrtaj u bilježnicu pa bojom istakni:
a) skup svih elemenata skupa A koji nisu elementi skupa B
A B A A B
B
b) skup svih elemenata skupa B koji nisu elementi skupa A.
A B A A B
B
20. Opiši skup prikazan obojanim dijelom ravnine.
a) b)
P P
T T
SKUPOVI 25
21. Neka je E = {x : x ∈ N i x < 5} i F = {x : x ∈ N i x > 4}. Što je unija skupova E i F?
22. Odredi skupove A i B ako oni zadovoljavaju uvjete:

A ∩ B = {x ∈ N : x < 4}
brojevi 4 i 6 su elementi skupa B, ali nisu elementi skupa A
broj 5 je element skupa A, ali nije element skupa B
A ∪ B = {x ∈ N | x < 7}.
23. Promotri sliku pa odredi tražene skupove.
A e
d B
a a) (A ∪ B) ∩ C
c f b) (A ∩ C) ∪ B
b
g
C
Skup svih podskupova

24. Zadan je skup A = {a, b}. Odredi sve podskupove skupa A naziva se
skupa A. partitivni skup skupa A.
25. Što je presjek skupa svih parnih i skupa svih neparnih brojeva?
26. Što je unija skupa svih parnih i skupa svih neparnih brojeva?
27. Neka je P skup svih parnih, a ℕ skup svih prirodnih brojeva. U kojem su odnosu skupo-
vi P i ℕ? Kako zovemo brojeve koji su elementi skupa ℕ, ali koji nisu elementi skupa P?
28. U nekom odjelu petog razreda ima 13 učenika koji igraju košarku, 14 nogomet, a 5 i
košarku i nogomet. Koliko je učenika u tom odjelu ako se svatko bavi barem jednim od
ta dva sporta?
29. Ako skup A ima 10 elemenata, skup B 17 elemenata, a skup A ∩ B 8 elemenata, koliko
elemenata ima skup A ∪ B?
30. Je li istinita sljedeća tvrdnja? Objasni.

Ako skup A ima m elemenata, a skup B n elemenata, tada skup A ∪ B ima m + n eleme-
nata.
26 SKUPOVI
rješenja ZADATaka strana 23
1. S = {1, b, a, 3, 7}
2. 6 elemenata
3. 4 elementa
4. npr. S = {1, b}
5. S
3 5
6 7
6. b ∈ A b∉B 1∈A 1∉ B 2∉ B 2∈A 0∉A 0∈B 3∈B c∈B

7. A = {a, b, c, d}, B = {c, d, e, f}, C = {b, c, f, g}
8. Skup B ima 3 elementa, a skup M ima 6 elemenata.
9. A = {a ∈ N : a < 5} = {1, 2, 3, 4} = L
B = {b ∈ N : b > 4} = {5, 6, 7, 8, 9, 10, …} = F
C = {c ∈ N: c > 4 ili c < 5} = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, …} = M
D = {d ∈ N0 : d > 5 i d < 10} = {6, 7, 8, 9} = K
E = {e ∈ N: e je paran broj} = {2, 4, 6, 8, 10, 12, …} = H
10. Na slici je prikazan skup P ∪ T.
11. Na slici je prikazan skup P ∩ T.
12. A = {2, 4, 5, 3}, B = {5, 3, 1}. Elementi skupa A koji pripadaju i skupu B su 5 i 3.
13. a) A ∪ B
B A A B
A B

b) A ∩ B
B A A B
A
B

14. Točna je samo tvrdnja K ⊆ P.
15. A ∩ B = {1, 2, 4}, A ∪ B = {1, 2, 3, 4, 5, 7}
16. a) C ∪ A = {a, d, b, c, g, f}, b) C ∪ B = {b, c, f, g, d, e}, c) A ∩ B = {c, d}, d) B ∩ C = {c, f}
17. Na slici su pravci a i b. Precrtaj ih u bilježnicu pa istakni presjek tih dvaju skupova točaka.
Odredi a ∩ b.
b
a ∩ b = {S}
a
S

18. c ∩ d. = { } = ∅
ZADATCI ZA VJEŽBU 27
19. a) skup svih elemenata skupa A koji nisu elementi skupa B
B A A B
A
B

b) skup svih elemenata skupa B koji nisu elementi skupa A.
B A A B
A
B

20. a) P ∖ T, b) T ∖ P
21. E = {x : x ∈ N i x < 5} = {1, 2, 3, 4}, F = {x : x ∈ N i x > 4} = {5, 6, 7, 8, …}

E ∪ F = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, …} = N, Unija skupova E i F je skup svih prirodnih brojeva.
22. B A ∩ B = {x ∈ N: x < 4} = {1, 2, 3}
6
A
3 B ∖ A = {4, 6}
2 1 4 A ∖ B = {5}
5
A ∪ B = {x ∈ N|x < 7} = {1, 2, 3, 4, 5, 6}
A = {5, 3, 2, 1}, B = {3, 2, 1, 6, 4}
23. a) (A ∪ B) ∩ C = {a, b, c, d, e, f } ∩ {b, c, f, g} = {b, c, f }
b) (A ∩ C) ∪ B = {b, c} ∪ {c, d, e, f } = {c}
24. Podskupovi skupa A su skupovi: ∅, {a}, {b}, {a, b}.

P(A)={{ },{a},{b},{a, b}} = {∅,{a}, {b}, A} – partitivni skup skupa A.
25. Skup svih parnih i skup svih neparnih brojeva nemaju zajedničkih elemenata. Njihov je
presjek prazan skup.
26. Unija skupa svih parnih i skupa svih neparnih brojeva je skup svih prirodnih brojeva.
27. Skup P je podskup skupa N (svaki paran broj je ujedno i prirodan broj), P ⊂ N. Prirodne
brojeve koji nisu parni, zovemo neparni brojevi.
28. K N 13 + 14 – 5 = 22
8 8 9
U tom je odjelu 22 učenika.
29. A B 10 + 17 – 8 = 19
2 8 9
Skup A ∪ B ima 19 elemenata.
30. Postoje dva slučaja:

B
1. slučaj: Skupovi A i B su disjunktni skupovi (nemaju zajed- A
ničkih elemenata). Skup A ∪ B tada ima m + n elemenata. m n
2. slučaj: Skupovi A i B nisu disjunktni skupovi (presjek skupova A A Bi

B nije prazan skup). Neka presjek skupova A i B ima k elementa. k
Skup A ∪ B tada ima manje od m + n elemenata (ima ih m + n – k).
U 1. slučaju tvrdnja je istinita. U 2. slučaju tvrdnja nije istinita.
28 SKUPOVI
SKUP PRIRODNIH BROJEVA
Naučit ćeš:
ÖÖrazlikovati znamenku od broja
ÖÖkoristiti pozicijski zapis broja
ÖÖuspoređivati prirodne brojeve
ÖÖprimjenjivati brojevni pravac
ÖÖzaokruživati prirodne brojeve.
SKUP N0
Ljudi su oduvijek imali potrebu nešto prebrojavati. Nisu se uvijek koristili brojevima da bi
nešto prebrojali. Jedna je od vrlo jednostavnih „sprava“ za brojanje konopac s čvorovima.
Ako je pastir htio utvrditi jesu li se sve ovce vratila u tor s ispaše, samo je, kako su ovce
ulazile u tor, jedna po jedna, prebirao čvorove prstima, jedan po jedan. Ako je „potrošio“
sve čvorove, to je značilo da su se sve ovce vratile. Ako mu je koji čvor ostao, to je značilo
da je izgubio onoliko ovaca koliko mu je čvorova ostalo „nepotrošeno“.
Koliko je mrava na slici?

Kako bismo odgovorili na to pitanje moramo prebrojati sve mrave.
Na to pitanje je teško, iako ne nemoguće, dati odgovor.
Slobodno možemo reći – mnogo ili jako puno.
Koliko je automobila u zadnjem retku?

I na to pitanje možemo odgovoriti brojanjem.
Pa brojimo!
U prvom je retku jedan automobil,
u drugom je retku za jedan više nego u prvom – dva,
u trećem je retku za jedan više nego u drugom – tri,
u četvrtom retku za jedan više nego u trećem – četiri,
u petom retku za jedan više nego u četvrtom – pet,
u šestom retku za jedan više nego u petom – šest,
u sedmom retku za jedan više nego u šestom – sedam.
U zadnjem je retku sedam automobila.

Zapisano brojem, 7 automobila.
1, 1 + 1 = 2, 2 + 1 = 3, 3 + 1 = 4, 4 + 1 = 5, …
Broj 7 zapisan
... i tako prema beskonačnosti, uvijek samo za jedan veći. glagoljicom.
Brojevi 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11. 12, 13, … nastali su svi na isti

način i zovemo ih prirodni brojevi.
Kažemo da oni pripadaju skupu svih prirodnih brojeva koji ima označavamo sa ℕ.
N = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, …}
Skup prirodnih brojeva ima beskonačno mnogo elemenata. Najmanji prirodni broj jest 1.
30 SKUP PRIRODNIH BROJEVA

Primjer 1
Maja ima dvije mačke. Otišla je u trgovinu hranom za kućne ljubimce i

kupila 12 štapića, slatkih zalogaja za svoje mačke. Želi ih raspodijeliti
ravnopravno. Koliko je štapića namijenila svakoj mački?
Kako bismo odredili koliko je štapića Maja namijenila svakoj svojoj mački, podijelit ćemo 12 na
dva jednaka dijela.
12 : 2 = 6
Svakoj mački je namijenila 6 štapića.
Primjer 2
Baka ima dva unuka. Iz vrta je donijela tri jabuke. Želi im ravnopravno podijeliti
jabuke. Možemo li rješenje ovog zadatka zapisati prirodnim brojem?
Podijelimo li tri jabuke između dva unuka, račun će izgledati ovako
3 : 2 = 1 i ostatak 1
To znači da će svaki unuk dobiti jednu jabuku i da je ostala jedna cijela jabuka.
Baka će preostalu jabuku podijeliti na dva jednaka dijela.
Svaki unuk će dobiti 1 cijelu jabuku i još polovinu jabuke.
Rješenje ovog zadatka ne možemo zapisati prirodnim brojem.
Ako dijeljenjem dvaju prirodnih brojeva dobijemo ostatak različit od nule, rješenje ne
možemo zapisati prirodnim brojem.
lat. nullus – niti
Kada želimo napisati da nečega nema, zapišemo broj nula 0. jedan, ništa
Nula nije element skupa prirodnih brojeva.
Pridružimo li nulu skupu prirodnih brojeva dobijemo novi skup brojeva, N0.
N0 = {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, …}
SKUP N0 31
Možeš li pročitati zadane brojeve?
Prvi broj je napisan glagoljicom. = 97
Drugi broj je napisan hijeroglifima. = 276
Treći broj je napisan babilonskim pismom. =35
Zašto ne znaš pročitati zadane brojeve?

Zato što ne poznaješ način zapisivanja brojeva niti značenje znakova.
Kako bismo mogli napisati ili pročitati broj moramo poznavati način zapisivanja i čitanja.
Brojeve zapisujemo pomoću znakova koje zovemo znamenke.
Znamenke su: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
U brojevnom sustavu kojim se koristimo ima deset znamenaka pa ga nazivamo dekadski sustav.
Svaka znamenka ima svoju mjesnu vrijednost – poziciju. Takav sustav zovemo pozicijskim
sustavom.
grč. deka – deset

Mjesne vrijednosti:
desetmilijuntice milijuntice stotisućice desettisućice tisućice stotice desetice jedinice

dekadske
10 000 000 1 000 000 100 000 10 000 1 000 100 10 1

jedinice
10∙10∙10∙10∙10∙10∙10 10∙10∙10∙10∙10∙10 10∙10∙10∙10∙10 10∙10∙10∙10 10∙10∙10 10∙10 10 1

10 7
10 6
105
104
103
102
101
100
skraćeni način zapisivanja umnoška broja 10 sa samim sobom
Mjesne vrijednosti zapisujemo pomoću dekadskih jedinica.

U broju 45 znamenka 4 ima mjesnu vrijednost desetica, a znamenka 5 mjesnu vrijednost
jedinica.
desetice jedinice 45 = 4 ∙ 10 + 5 ∙ 1
4 5 ili 45 = 4 ∙ 101 + 5 ∙ 1 čitamo: četrdeset pet
Zapis ab (a ≠ 0) predstavlja dvoznamenkasti broj čija je vrijednost ab = a ∙ 10 + b ∙ 1.
U broju 405 znamenka 4 ima mjesnu vrijednost stotica, znamenka 0 mjesnu vrijednost desetica,
a znamenka 5 mjesnu vrijednost jedinica.
stotice desetice jedinice 405 = 4 ∙ 100 + 0 ∙ 10 + 5 ∙ 1
4 0 5 ili 405 = 4 ∙ 102 + 0 ∙ 101 + 5 ∙ 1 čitamo: četiristo pet
Zapis abc (a ≠ 0) predstavlja troznamenkasti broj čija je vrijednost abc = a ∙100 + b ∙ 10 + c ∙ 1.
Primjer 3
Odredimo sve dvoznamenkaste brojeve koji se mogu zapisati pomoću znamenaka čiji je zbroj 5.
Neka je dvoznamenkasti broj ab, a ≠ 0. Zbroj je njegovih znamenaka 5, a + b = 5.
a b ab
1 4 14
2 3 23
3 2 32
4 1 41
5 0 50
Primjer 4
Odredimo sve troznamenkaste brojeve oblika a5b čiji je zbroj znamenaka 9.

Broj a5b jest troznamenkast, a ≠ 0. Zbroj je njegovih znamenaka 9, a + 5 + b = 9.
a b a5b
1 3 153
2 2 252
3 1 351
4 0 450
SKUP N0 33
ZADATCI
1. Pročitaj i zapiši u bilježnicu kako čitamo sljedeće brojeve: 30, 203, 1 006, 345 123,
1 200 500.
2. U bilježnicu znamenkama zapiši zadane brojeve.

a) tristo pedeset tri b) tristo pet
c) tisuću dvjesto trideset dva d) tisuću osamdeset
e) dvije tisuće sedamnaest f) dvjesto tisuća petsto
g) četiri milijuna petsto dvadeset tri tisuće dvjesto trideset dva
3. Na postavljena pitanja napiši odgovore punom rečenicom.

a) Koliko jedan metar ima centimetara?
b) Koliko jedan centimetar ima milimetara?
c) Koliko jedan sat ima minuta?
d) Koliko jedna godina ima dana?
4. Koje prirodne brojeve predstavljaju sljedeći brojevni izrazi?

a) 5 ∙ 100 + 2 ∙ 10 + 0 ∙ 1
b) 7 ∙ 102 + 0 ∙ 101 + 8 ∙ 1
c) 2 ∙ 1 000 + 0 ∙ 100 + 1 ∙ 10 + 5 ∙ 1
d) 4 ∙ 104 + 4 ∙ 103 + 0 ∙ 102 + 0 ∙ 101 + 2 ∙ 1
5. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. u Zagrebu živi 790 017, u Rijeci 128 624,
u Osijeku 108 048, a u Splitu 178 102 stanovnika. Pročitaj sve brojeve koji prikazuju
broj stanovnika te odredi mjesne vrijednosti njihovih znamenaka.
6. Koliko ima dvoznamenkastih prirodnih brojeva?
7. Autobusu da stigne od Rijeke do Zagreba treba 2 sata i 40 minuta. Koliko je to minuta?
8. Koliko ima troznamenkastih brojeva koji se mogu zapisati pomoću znamenaka 3, 4 i 0?

Znamenke se ne mogu ponavljati.
9. Koliko je kvadrata na slici?
10. Napiši sve troznamenkaste brojeve koji se mogu zapisati pomoću znamenaka 0, 2 i 3.
Znamenke se mogu ponavljati.

11. Napiši sve troznamenkaste brojeve koji su manji od 500, a koji se mogu zapisati
pomoću znamenaka 4, 5, 6 i 7. Znamenke se ne mogu ponavljati.
12. Koliko ima troznamenkastih prirodnih brojeva?

a) Koliko jedan kvadratni metar ima kvadratnih decimetara?
b) Koliko jedan kvadratni decimetar ima kvadratnih centimetara?
c) Koliko jedan sat ima sekundi?
14. Koliko je trokuta na slici?
15. Koliko ima četveroznamenkastih brojeva kojima su sve znamenke parne? Znamenke
se ne mogu ponavljati.
16. Koliko ima troznamenkastih prirodnih brojeva kojima je zbroj znamenaka 5? Znamenke
se ne smiju ponavljati.

a) Koliko jedan kubični metar ima kubičnih decimetara?
b) Koliko jedan kubični decimetar ima kubičnih centimetara?
18. Koliko je pravokutnika na slici?
U dekadskom sustavu brojeve zapisujemo pomoću 10 znamenaka.

Broj 123, zapisujemo u dekadskom sustavu ovako:
123 = 1 ∙ 10 ∙ 10 + 2 ∙ 10 + 3 ∙ 1
123 = 1 ∙ 102 + 2 ∙ 101 + 3 ∙ 1
U binarnom sustavu, koji se upotrebljava u informatici, brojeve
zapisujemo pomoću dviju znamenaka: 0 i 1.
Broj 13, zapisujemo u dekadskom sustavu ovako:
1 101 = 1 ∙ 2 · 2 · 2 + 1 ∙ 2 · 2 + 0 ∙ 2 + 1 ∙ 1
1 101 = 1 ∙ 23 + 1 ∙ 22 + 0 ∙ 21 + 1 ∙ 1
SKUP N0 35
USPOREĐIVANJE U SKUPU N0
Ivona je Petrova starija sestra. Njezina je visina 160 cm, a njegova
145 cm. Tko je od njih dvoje niži? Objasni.
Petrovoj visini bismo trebali još dodati 15 cm
kako bi njegovu visinu izjednačili sa sestrinom.
Petar je niži. Petrova je visina manja.
Od dvaju prirodnih brojeva manji je onaj kojem treba dodati neki

prirodni broj kako bi dostigao veći broj.
Neka su m, n ∈ N0. Broj m manji je od broja n, odnosno m < n,

p
ako postoji prirodni broj p za koji vrijedi m + p = n.
n
Za svaka dva broja m i n iz skupa N0 istinita je točno jedna od triju m
sljedećih tvrdnja:
m<n
m>n < „je manji od“
m = n. > „je veći od“
= „je jednak“
≠ „je različit od“
≤ „je manji ili jednak“ m ≤ n ako je m < n ili m = n
≥ „je veći ili jednak“ m ≥ n ako je m > n ili m = n
Primjer 6
Petorica prijatelja zamolila su učiteljicu da im izmjeri visine. Učiteljica je izmjerene

visine (u cm) zapisivala redom kako ih je mjerila.
Marko Petar Jure Ivan Igor

165 155 168 158 160
Poredajmo njihove visine, počevši od najveće.
Pretražujemo dobivene podatke (izmjerene visine) i tražimo najveći. Njega

zapisujemo kao prvoga u nizu. Među preostalim podacima ponovno tražimo
najveći i zapisujemo ga kao drugoga u nizu. Postupak ponavljamo dok ne
poredamo po veličini sve izmjerene visine.
Poredane visine, počevši od najveće:
168 > 165 > 160 > 158 > 155.

Primjer 7
Odredimo sve prirodne brojeve n za koje vrijedi 4 < n < 8.

Neka je A skup svih prirodnih brojeva koji su veći od 4: A = {n ∈ N : n > 4}.
Neka je B skup svih prirodnih brojeva koji su manji od 8: B = {n ∈ N : n < 8}.
Skup svih prirodnih brojeva koji su veći od 4 i manji od 8
jest skup svih zajedničkih elemenata skupova A i B.
A = {5, 6, 7, 8, 9, 10, …}
B = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}
Skup svih zajedničkih elemenata skupova A i B jest presjek skupova A i B, A ∩ B = {5, 6, 7}.
Traženi brojevi jesu 5, 6 i 7.
Primjer 8
Odredimo sve prirodne brojeve n za koje vrijedi 4 ≤ n ≤ 8.

Skup svih prirodnih brojeva koji su veći ili jednaki 4 i manji ili jednaki 8
je skup svih zajedničkih elemenata skupova A i B definiranih ovako:
A = {4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, …}
B = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8}.
Skup svih zajedničkih elemenata skupova A i B jest
presjek skupova A i B, A ∩ B = {4, 5, 6, 7, 8}.
Traženi brojevi jesu 4, 5, 6, 7 i 8.
Primjer 9
Odredimo sve prirodne brojeve n za koje vrijedi 4 < n ≤ 8.

Skup svih prirodnih brojeva koji su veći od 4 i manji ili jednaki 8
jest skup svih zajedničkih elemenata skupova A i B definiranih ovako:
A = {5, 6, 7, 8, 9, 10, …}
B = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8}.
Skup svih zajedničkih elemenata skupova A i B jest
presjek skupova A i B, A ∩ B = {5, 6, 7, 8}.
Traženi brojevi jesu 5, 6, 7 i 8.
ZADATCI
19. Usporedi prirodne brojeve uporabom znakova <,> ili =.

a) 34 i 36 b) 97 i 87 c) 123 i 132 d) 234 i 254
20. Poredaj po veličini, počevši od najmanjeg, zadane prirodne brojeve (koristi se znakom <).
2 199, 1 234, 1 008, 1 300, 2 099, 2 109, 1 090, 2 016, 2 106
USPOREĐIVANJE U SKUPU N0 37
21. Napiši sve prirodne brojeve koji su manji od 15.
22. Napiši sve dvoznamenkaste prirodne brojeve koji su manji ili jednaki 23.
23. Na računu iz trgovine cijene su kupljene robe: hlače 235 kuna, košulja 325 kuna, cipele
523 kune. Odredi najskuplji i najjeftiniji kupljeni komad robe.
24. Prema zadnjem popisu stanovništva, 2011. u Zagrebu živi 790 017, u Rijeci 128 624, u
Osijeku 108 048, a u Splitu 178 102 stanovnika. Poredaj gradove prema broju stanov-
nika, počevši od najvećeg.
25. Zapiši sve prirodne brojeve koji su veći ili jednaki 34, a manji ili jednaki 67.
26. Zapiši sve prirodne brojeve tako da vrijedi:

a) n > 145 i n < 158 b) n ≥ 140 i n < 150
c) n > 140 i n ≤ 150 d) n ≥ 140 i n ≤ 150.
27. Zapiši sve brojeve n iz skupa N0 tako da vrijedi:

a) 1 234 < n < 1 256 b) 1 234 ≤ n < 1 256
c) 1 234 < n ≤ 1 256 d) 1 234 ≤ n ≤ 1 256.
28. Stupčastim dijagramom prikazan je broj stanovnika prema popisu stanovništva 2011.
godine.
790 017
128 624 108 048 178 102
Zagreb Rijeka Osijek Split

a) Za koliko je broj stanovnika Zagreba veći od broja stanovnika Splita?
b) Za koliko je broj stanovnika Zagreba veći od zbroja stanovnika Splita, Rijeke i Osijeka?
29. U kvadratnoj mreži nacrtani su pravokutnici. Uspo- A

redi njihove površine.
B
C D
30. Koji od pravokutnika iz prethodnog zadatka ima
najveći, a koji najmanji opseg? 1
m2
E F
1
m

BROJEVNI PRAVAC I SKUP N0
Brojeve iz skupa N0 možemo pridruživati točkama pravca.
Odaberemo dvije točke nacrtanog pravca, O i E.
Ponovimo!
Točki O pridružimo broj 0. Pravac je skup
Točki E pridružimo broj 1. točaka u ravnini.
O E
0 1
Duljinu jedinične
Takav pravac zovemo brojevni pravac. dužine OE
Dužinu OE nazivamo jedinična dužina. određujemo sami,
prema potrebi.
Duljinu jedinične dužine │OE│ nazivamo jedinična duljina.
O T
0 1 8
Da bismo broju 8 pridružili točku brojevnog pravca, jediničnu dužinu nanosimo 8 puta udesno,
počevši od točke O.
Ako želimo zapisati da smo točki T pridružili broj 8, pišemo T(8).
Da bismo prikazali neki broj iz skupa N0, nanosimo jediničnu dužinu onoliko puta koliki je taj
broj, počevši od točke O.
Primjer 10
Na brojevnom pravcu istaknimo točke A, B i C pridružene brojevima 3, 4 i 7.

Nacrtajmo pravac i odredimo takvu jediničnu dužinu koja će omogućiti prikaz
svih zadanih brojeva. Pomoću odabrane jedinične dužine ne možemo prikazati broj 7.
O E A B
0 1 3 4
Moramo smanjiti duljinu jedinične dužine kako bismo mogli prikazati sve brojeve.
O E A B C
0 1 3 4 7
BROJEVNI PRAVAC I SKUP N0 39

Primjer 11
Na brojevnom pravcu istaknimo sljedeće točke: A (10), B (15) i C (25).

Ovdje su brojevi još veći i teško ćemo prikazati dovoljno malu jediničnu dužinu.
No, jedinična dužina ne mora nužno niti biti prikazana.
O A B C
0 5 10 15 25
Primjer 12
Na brojevnom pravcu istaknimo sljedeće točke P (100), R (150), S (200) i T (300).

O P R S T
0 100 150 200 300
Primjer 13
Marko je visok 167 cm, Nino 171 cm, a Petar 175 cm. Na brojevnom pravcu istaknimo točke M,
N i P kojima su pridružene njihove visine.
Na brojevnom pravcu nije prikazana jedinična dužina OE,
ali su nacrtane jedinične dužine koje nanosimo.
M N P
167 171 175
Primjer 14
U obitelji Perić troje je djece, Iva, Luka i Tea, koji su rođeni redom, 2001., 2008. i 2014. godine.
Na brojevnom pravcu istaknimo točke pridružene njihovim godinama rođenja.
Iva Luka Tea
2000 2001 2008 2014
Primjer 15
Na zadanom brojevnom pravcu pridružimo brojeve označenim točkama

A B C D
17 20
A B C D
16 17 19 20 21 25
40 BROJEVNI PRAVAC I SKUP N0 SKUP PRIRODNIH BROJEVA

Primjer 16
Istaknimo na brojevnom pravcu sve prirodne brojeve n, n ≤ 5.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Primjer 17
Istaknimo na brojevnom pravcu sve brojeve n iz skupa N0 koji su veći ili jednaki 4, a manji od 8.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Primjer 18
Istaknimo sve brojeve n iz skupa N0 za koje je 4 ≤ n ≤ 8.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
ZADATCI
31. Nacrtaj brojevni pravac s jediničnom dužinom duljine 1 cm. Na njemu istakni točke
pridružene brojevima 3, 5 i 9.
32. Nacrtaj brojevni pravac s jediničnom dužinom duljine 5 mm. Na njemu istakni točke
pridružene brojevima 13, 15 i 16.
33. Precrtaj brojevni pravac u bilježnicu pa istaknutim točkama brojevnog pravca pridruži
odgovarajuće prirodne brojeve.
A B C
25 29
34. Nacrtaj brojevni pravac i na njemu istakni točke M, N, P i R pridružene brojevima 23,
24, 30 i 32.
35. Nacrtaj brojevni pravac i na njemu istakni točke A (20), B (25), C (35) i D (50).
36. Nacrtaj brojevni pravac i na njemu istakni točke A (100), B (115), C (130) i D (135).
BROJEVNI PRAVAC I SKUP N0 41

37. Precrtaj brojevni pravac u bilježnicu pa istaknutim točkama brojevnog pravca pridruži
odgovarajuće prirodne brojeve.
a)
P R S T
100 110
b)
U V Z
1 100 2 000
38. Nacrtaj brojevni pravac i na njemu istakni točke A (1 972), B (1 980), C (1 991) i
D (2 000).
39. U bilježnicu napiši koje brojeve treba pridružiti istaknutim točkama P, R, S i T nacrtanog
brojevnog pravca.
P R S T
180 200
40. Nacrtaj brojevne pravce te na njima odredi i istakni prirodne brojeve za koje vrijedi:
a) 45 ≤ n ≤ 60 b) 23 < n ≤ 28
c) 144 ≤ n < 148 d) 1 999 < n < 2 016.
41. U Hrvatskoj su, na tri različita mjesta, izmjerene sljedeće jutarnje temperature zraka:
10 ⁰C, 14 ⁰C i 20 ⁰C. Prikaži te temperature na brojevnom pravcu.
42. Vrijeme je velikih kiša. Vodostaji rijeka su porasli. Kupa kod Karlovca visoka je 550 cm,
Sava kod Županje 590 cm, a Drava kod Botova 490 cm. Nacrtaj brojevni pravac i prikaži
vodostaje tih rijeka.
43. Majka je rođena 1968. godine. Prvo je dijete rodila 1996., a drugo 2002. godine.
Nacrtaj brojevni pravac i na njemu prikaži godine rođenja majke i njezine djece.

PRETHODNIK I SLJEDBENIK U SKUPU N0
Brojimo redom od 0 do 8: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8. Razmisli!
Ima li nula
Brojevi koje smo izgovorili prije broja 8 jesu prethodnici broja 8. prethodnika u
Broj 7 jest neposredni prethodnik broja 8. skupu N0?
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Prethodnici broja 8 u skupu N0 jesu: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7.

Neposredni prethodnik broja 8 jest broj 7.
Prethodnici su nekog broja u skupu N0 svi brojevi koji su manji od tog broja.
Neposredni je prethodnik nekog broja u skupu N0 broj za jedan manji od zadanog broja. Nula
nema neposrednog prethodnika u skupu N0.
Brojimo od 8 nadalje: 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, ...
Brojevi koje smo izgovorili nakon broja 8 jesu sljedbenici broja 8.

Razmisli!
Broj 9 jest neposredni sljedbenik broja 8. Koliko sljedbenika
ima svaki broj iz
skupa N0?
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Sljedbenici broja 8 u skupu N0 jesu: 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15…
Neposredni sljedbenik broja 8 jest broj 9.
Sljedbenici su nekog broja u skupu N0 svi brojevi koji su veći od tog broja.
Neposredni je sljedbenik nekog broja u skupu N0 broj za jedan veći od zadanog broja.
N0 = {0, 1, 2, 3, 4, …, n – 1, n, n + 1, …}
neposredni prethodnik neposredni sljedbenik

broja n broja n
Iza svakog prirodnog broja slijedi njegov neposredni sljedbenik.

Prirodnih brojeva ima beskonačno mnogo.
PRETHODNIK I SLJEDBENIK U SKUPU N0 43

ZAOKRUŽIVANJE U SKUPU N0
Ante se popeo na najviši
U matematici,
vrh u Hrvatskoj, Dinaru.
zaokružiti broj ne
Njegova je visina 1831 m.
znači ostaviti trag
Po silasku se prepričavalo
olovke oko broja.
da je Ante bio na vrhu koji
je visok oko 1 800 metara.
≈ „je približno jednako“

1 831 ≈ 1 800
„približno iznosi“
Promotrimo brojevni pravac i istaknute desetice, 70 i 80.
60 70 73 75 78 80 90
Uočimo crvenu točku.

znamenka jedinica je manja od 5, pa
Broj 73 je bliže desetici 70.
znamenku desetica ne mijenjamo
Broj 73 ćemo zaokružiti na 70. Pišemo: 73 ≈ 70
+ 1
Uočimo zelenu točku.
znamenka jedinica je veća od 5, pa
Broj 78 je bliže desetici 80.
znamenku desetica povećavamo za 1
+ 1
Uočimo žutu točku.
znamenka jedinica je jednaka 5, pa
Broj 75 je jednako udaljen od obje desetice.
znamenku desetica povećavamo za 1
Ako je znamenka na mjestu jedinica 0, 1, 2, 3 ili 4, broj zaokružujemo na prethodnu deseticu.
Ako je znamenka na mjestu jedinica 5, 6, 7, 8 ili 9, broj zaokružujemo na sljedeću deseticu.
Primjer 19
Zaokružimo sljedeće brojeve na deseticu.

+ 1
12 4 ≈ 120 12 8 ≈ 130
Promotrimo brojevni pravac i istaknute stotice, 800 i 900.
800 810 820 830 840 850 860 870 880 890 900

znamenka desetica je manja od 5, pa
Broj 831 je bliže stotici 800.
znamenku desetica ne mijenjamo

+ 1
znamenka desetica je veća od 5, pa
Broj 872 je bliže stotici 700.
znamenku stotica povećavamo za 1
+ 1
znamenka desetica je jednaka 5, pa
Broj 850 je jednako udaljen od obje stotice.
znamenku stotica povećavamo za 1
Ako je znamenka na mjestu desetica 0, 1, 2, 3 ili 4, broj zaokružujemo na prethodnu stoticu.
Ako je znamenka na mjestu desetica 5, 6, 7, 8 ili 9, broj zaokružujemo na sljedeću stoticu.
Primjer 20
Zaokružimo sljedeće brojeve na stoticu.

+ 1
4 3 09 ≈ 4 300 4 3 69 ≈ 4 400
+ 1
7 5 13 ≈ 7 500 7 5 73 ≈ 7 600
Promotrimo brojevni pravac i istaknute tisućice, 2 000 i 3 000.
2 000 2 100 2 200 2 300 2 400 2 500 2 600 2 700 2 800 2 900 3 000

znamenka stotica je manja od 5, pa
Broj 2 269 je bliže tisućici 2 000.
znamenku tisućica ne mijenjamo
Broj 2 269 ćemo zaokružiti na 2 000.
Pišemo: 2 269 ≈ 2 000
+ 1
znamenka stotica je veća od 5, pa
Broj 2 632 je bliže tisućici 3 000.
znamenku tisućica povećavamo za 1
Pišemo: 2 269 ≈ 3 000
+ 1
znamenka stotica je jednaka 5, pa
Broj 2 500 je jednako udaljen od obje tisućice.
znamenku tisućica povećavamo za 1
Pišemo: 2 500 ≈ 3 000
Ako je znamenka na mjestu stotica 0, 1, 2, 3 ili 4, broj zaokružujemo na prethodnu tisućicu.
Ako je znamenka na mjestu stotica 5, 6, 7, 8 ili 9, broj zaokružujemo na sljedeću tisućicu.
ZAOKRUŽIVANJE U SKUPU N0 45
Primjer 21
Zaokružimo sljedeće brojeve na tisućicu.

+ 1
19 374 ≈ 19 000 19 574 ≈ 20 000
Uočimo na koju mjesnu vrijednost treba zaokružiti zadani prirodni broj
Promotrimo znamenku prve manje mjesne vrijednosti
Ako je ta znamenka 0, 1, 2, 3 ili 4… Ako je ta znamenka 5, 6, 7, 8 ili 9…

… znamenka koja se nalazi na mjesnoj … znamenku koja se nalazi na mjesnoj
vrijednosti na koju treba zaokružiti vrijednosti na koju treba zaokružiti
ostaje ista. povećamo za jedan.
Na sve manje mjesne vrijednosti od zadane zapišemo nule.

Primjer 22
Zaokružimo sljedeće brojeve na desettisućicu.

+ 1
4 2 007 ≈ 40 000 4 9 007 ≈ 50 000

ZADATCI
44. Zaokruži brojeve na deseticu.

a) 22 b) 27 c) 154 d) 138
45. Zaokruži brojeve na deseticu.

a) 128 b) 141 c) 195 d) 398
46. Zaokruži brojeve na stoticu.

a) 234 b) 249 c) 310 d) 890
47. Marija je kupila cipele za 345 kuna, a Ana za 355 kuna. Kada su stigle kući roditelji su
ih zatražili da zaokruže cijene kupljenih cipela na desetice. I Maja i Ana izjavile su da je
iznos zaokruženih cijena njihovih cipela 350 kuna. Jesu li bile u pravu? Objasni.
48. U zimskom katalogu odjeće i obuće obitelj je odabrala nekoliko proizvoda. Cijene su
iznosile: 195 kn, 108 kn, 231 kn i 99 kn.
a) Izračunaj ukupni trošak za odabrane proizvode.
b) Zaokruži na deseticu svaku od cijena pa zbroji dobivene iznose.
c) Za koliko se razlikuju pravi iznos i iznos dobiven zaokruživanjem?
49. Stupčastim dijagramom prikazan je broj dječaka i djevojčica po razredima.

a) Izračunaj ukupni broj dječaka.
b) Zaokruži na deseticu broj dječaka u svakom razredu pa zbroji zaokružene iznose.
c) Za koliko se razlikuju iznosi pod a) i b)?
d) Izračunaj ukupni broj djevojčica.
e) Zaokruži na deseticu broj djevojčica u svakom razredu pa zbroji zaokružene iznose.
f) Za koliko se razlikuju iznosi pod d) i e)?
59
58
56 56 56
55 djevojčice
54 dječaci
53
5. 6. 7. 8.
ZAOKRUŽIVANJE U SKUPU N0 47
1. Trideset, dvjesto tri, tisuću šest, tristo četrdeset pet tisuća sto dvadeset tri, (jedan) milijun
dvjesto tisuća petsto
2. a) 353, b) 305, c), 1 232, d) 1 080, e) 2 017, f) 200 500, g) 4 523 232
3. a) Jedan metar ima sto centimetara. b) Jedan centimetar ima deset milimetara. c) Jedan sat
ima šezdeset minuta. d) Jedna godina ima tristo šezdeset pet dana.
4. a) 521, b) 708, c) 2 015, d) 44 002
5. ST DT T S D J
790 017 7 9 0 0 0 7
128 642 1 2 8 6 2 4
108 048 1 0 8 0 4 8
178 102 1 7 8 1 0 2
6. 90
7. 160 minuta
8. 4 (340, 304, 430, 403)
9. 14
10. 230, 203, 320, 302, 222, 223, 232, 322, 233, 332, 323, 333, 303, 202, 220, 330, 200, 300.
11. 456, 465, 457, 475, 467, 476.
12. 900
13. a) Jedan kvadratni metar ima sto kvadratnih decimetara., b) Jedan kvadratni decimetar ima
100 kvadratnih centimetara., c) Jedan sat ima 3 600 sekundi.
14. 13
15. 32
16. To su brojevi 104, 140, 203, 230, 302, 320, 401, 410. Ima ih 8.
17. a) Jedan kubični metar ima tisuću kubičnih decimetara, b) Jedan kubični decimetar ima
tisuću kubičnih centimetara.
18. 36
19. 34 < 36, 97 > 87, 123 < 132, 234 < 254
20. 1 008 < 1 090 < 1 234 < 1 300 < 2 016 < 2 099 < 2 106 < 2 109 < 2 199
21. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14
22. 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23.
23. Najskuplje su cipele, a najjeftinije hlače.
24. 790 017>178 102>128 642>108 048
25. To su brojevi 34, 35, …, 67.
26. a) 146, 147, …, 157, b) 140, 141, …, 149, c) 141, 142, …, 150, d) 140, 141, …, 150
27. a) 1 235, 1 236, …, 1 255, b) 1 234, 1 235, …, 1 255,
48 ZADATCI ZA VJEŽBU SKUPOVI

c) 1 235, 1 236, …, 1256, d) 1 234, 1 235, …, 1 256
28. a) za 611 915, b) za 375 243
29. A = 16, B = 9, C = 16, D = 14, E = 15, F = 12; B < F < D < E < A = C
30. Najveći opseg ima pravokutnik A, a najmanji pravokutnik B.
31.
0 1 3 5 9
32.
0 1 13 15 16
A B C
33.
24 25 27 29 33
M N P R
34.
22 23 30 32
A B C D
35.
20 25 35 50
A B C D
36.
100 115 130 135
37. a) P R S T

100 105 110 115 120 140
b) U V Z
1 100 1 300 1 500 1 800 2 000

A B C D
38.
1972 1980 1991 2000
39. P(190), R(202), S(213), T(224)
40. a) n ∈ {45, 46, …, 60}, b) n ∈ {24, 25, 26, 27, 28},
c) n ∈ {144, 145, 146, 147}, d) n ∈ {2000, 2001, …, 2015}
A B C
41.
10 15 25 35 50
42.
490 550 590
43.
1968 1980 1996 2002
49
44. a) 20, b) 30, c) 150, d) 140

45. a) 130, b) 140, c) 200, d) 400
46. a) 200, b) 200, c) 300, d) 900
47. Marijine su 350, a Anine 360.
48. a) 63 3 kn, b)200 + 110 + 230 + 100 = 640 kn, c) 640 – 633 =7 kn
49. a) 226, b) 60 + 50 + 60 + 60 = 230, c) 230 – 226 = 4, d) 221, e) 60 + 60 + 60 + 50 = 230,
f) 230 – 221 = 9
50 SKUPOVI
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE
U SKUPU N0
Naučit ćeš:
ÖÖzbrajati u skupu N0
ÖÖprimjenjivati svojstva zbrajanja u skupu N0
ÖÖoduzimati u skupu N0
ÖÖprimjenjivati zbrajanje i oduzimanje prilikom rješavanju problemskih situacija.
Zbrajanje i svojstva zbrajanja
Anini su roditelji kupili potrebne odjevne predmete prije početka školske godine.
OPIS UKUPNO
majice 369 kn
čarape 385 kn
šal 131 kn
hlače 615 kn
kapa 120 kn
Anu zanima koliko su kuna ukupno roditelji izdvojili za majice i hlače. Uzela je papir i olovku i
krenula računati.
3 6 9
+ 6 1 5 Znak + čitaj „više“ ili „i“.
9 8 4
Da bi odredila ukupni trošak za majice i hlače, Ana je trebala zbrojiti 369 i 615.
Brojeve 369 i 615 nazivamo pribrojnici, a broj 984 je njihov zbroj.
naznačeni zbroj
a+b=c lat. summa

eng. sum
pribrojnici zbroj (suma)
Primjer 1
pomoćni rad
Naznačimo pa izračunajmo ukupni trošak za šal i čarape.

1 3 1
131 + 385 = 516 + 3 8 5
5 1 6
Prisjeti se da bismo ukupni trošak za šal i čarape točno odredili i da smo zamijenili redoslijed
pribrojnika u naznačenom zbroju pa onda izračunali.
131 + 385 = 385 + 131 = 516
Zbroj se ne mijenja ako pribrojnicima zamijenimo mjesta.
Za svaka dva broja a i b iz skupa N0 vrijedi:

lat.
a + b = b + a. commutare –
mijenjati
Ovo svojstvo zovemo svojstvo komutativnosti zbrajanja.
52 Zbrajanje i oduzimanje u skupu N0

Prijateljice Lana i Iva redovito objavljuju slike na
društvenoj mreži. Lana je u nedjelju objavila 17 slika,
a Iva tog dana nije objavila niti jednu sliku. Koliko su
ukupno slika objavile tog dana?
Naznačimo pa izračunajmo.
17 + 0 = 17
Ukupno su objavile 17 slika.

Ako nekom prirodnom broju pribrojimo nulu, zbroj je jednak tom prirodnom broju.
Za svaki broj a iz skupa N0 vrijedi: 0 – neutralni element

a + 0 = 0 + a = a. za zbrajanje
Ako su a i b brojevi iz skupa N0, tada je i njihov zbroj a + b iz skupa N0.
U prodavaonici su istaknute cijene proizvoda u kunama:
PROIZVOD CIJENA
bilježnica 12 kn
pernica 40 kn
olovka 4 kn
Maja je kupila bilježnicu i olovku, a kasnije se vratila po pernicu. Tea je najprije kupila bilježnicu,
a zatim se vratila po olovku i pernicu. Koliko je kuna potrošila Maja, a koliko Tea?
Maja: (12 + 4) + 40 = 16 + 40 = 56
Tea: 12 + (4 + 40) = 12 + 44 = 56
Maja i Tea su potrošile obje po 56 kuna.
Zbroj se ne mijenja ako pribrojnike združimo (grupiramo) na bilo koji način.
Za svaka tri broja a, b i c iz skupa N0 vrijedi: lat. associatio

(a + b) + c = a + (b + c). – združivanje,
grupiranje
Ovo svojstvo zovemo svojstvo asocijativnosti zbrajanja.
Zbrajanje i svojstva zbrajanja 53

Koristeći se svojstvima komutativnosti i asocijativnosti zbrajanja izračunajmo na najbrži način:
a) 326 + 17 + 174 = b) 5 1 8
= (326 + 174) + 17 3 6
= 500 + 17 + 2 8 2
= 517 8 3 6
c) 236 + 452 + 264 + 148 = d) 2 3 7

= (236 + 264) + (452 + 148) 4 9
= 500 + 600 1 4 3
= 1 100 + 3 1
4 6 0
Dakle, pribrojnike je dobro združivati tako da se dobiju zbrojevi u kojima je znamenka jedinica
nula. Ponekad je, kako bi se to postiglo, potrebno nekim pribrojnicima zamijeniti mjesta.
Primjer 2
Promotrimo sljedeći račun: majice 369 kn
čarape 385 kn
šal 131 kn
hlače 615 kn
kapa 120 kn
a) Procijenimo koliko je kuna potrebno za podmirenje računa.

Ako svaki pojedinačni iznos zaokružimo na stoticu pa zbrojimo, dobivamo:
369 ≈ 400
385 ≈ 400 400 + 400 + 100 + 600 + 100 =
131 ≈ 100 = 1 000 + 600 =
615 ≈ 600 = 1 600
120 ≈ 100
Za podmirenje računa potrebno je približno 1 600 kuna.
b) Naznačimo pa izračunajmo točan iznos računa u kunama primjenjujući svojstva zbrajanja.
369 + 385 + 131 + 615 + 120 = 3 6 9
= (369 + 131) + (385 + 615) + 120 3 8 5
= 500 + 1 000 + 120 1 3 1
= 1 620 6 1 5
+ 1 2 0
1 6 2 0
Primjer 3
Naznačimo i izračunajmo.
a) Zbroju brojeva 238 i 7 697 b) Zbrojimo sve prirodne brojeve x
pribrojimo zbroj brojeva 462 i 1 303. za koje vrijedi: 63 ≤ x < 68.
(238 + 7 697) + (462 + 1 303)= x ∈ {63, 64, 65, 66, 67}
= (238 + 462) + (7697 + 1 303) 63 + 64 + 65 + 66 + 67 =
= 700 + 9000 = (63 + 67) + (64 + 66) + 65
= 9700 = 130 + 130 + 65
= 325

Primjer 4
Izračunajmo ukupni iznos novca koji neka obitelj mjesečno mora izdvojiti za navedene troškove.
Koristimo svojstva zbrajanja.
OPIS IZNOS
knjige 200 kn
(1 600 + 200) + (274 + 326) + (185 + 325) =
košarka 274 kn
= 1 800 + 600 + 510
kazalište 185 kn
= 2 400 + 510
glazbena škola 326 kn
= 2 910
kino 325 kn
gorivo za automobil 1 600 kn
ZADATCI
1. Prepiši u bilježnicu pa izračunaj.
1 6 2 4 5 7 3 0 9 8 8 2 7 6
+ 6 3 5 + 3 6 2 6 + 5 5 6 1 + 7 3 5 2
2. Pribrojnici su 156 i 43. Naznači i izračunaj njihov zbroj.
3. Provjeri ima li svaki naznačeni zbroj u lijevom stupcu odgovarajući zbroj u desnom
stupcu
345 + 892 3 849
1 046 + 992 3 138
3 045 + 93 1 237
3 044 + 805 2 038
4. Izračunaj pa usporedi. (Prepiši izraze u bilježnicu tako da u kružić upišeš <, = ili >.)
a) 1 200 + 75 890 + 546 b) 48 + 36 26 + 63
5. Koji izraz s lijeve strane nema odgovarajući izraz s desne strane?

23 + 78 (88 + 12) + 16
234 + (128 + 872) 1 200 + (34 + 66)
12 + (16 + 88) 78 + 23
1 200 + 66 (234 + 128) + 872
6. Usporedi bez računanja. (Prepiši izraze u bilježnicu tako da u kružić upišeš <, = ili >.)
a) 40 + 70 30 + 70 c) 24 + 978 14 + 978
b) 258 + 175 258 + 168 d) 167 + 59 78 + 167
7. Izračunaj (koristi se svojstvima zbrajanja).

a) 347 + 200 + 653 c) 43 + 2 180 + 457 + 320
b) 14 + 751 + 49 + 186 d) 692 + 35 + 58 + 500 + 215
Zbrajanje i svojstva zbrajanja 55

8. Ivan i Marko žele kupiti nogometnu loptu koja stoji 342 kn. Ivan ima 183 kn, a Marko
162 kn. Imaju li dovoljno novaca za kupnju lopte? Objasni.
9. Uvećaj neposredni sljedbenik broja 545 za neposredni prethodnik broja 46.
10. Marko je uštedio 1 560 kuna. Matija je uštedio 350 kn više. Koliko je uštedio Matija?
11. Zbroju svih parnih prirodnih brojeva manjih od 8 pribroji zbroj svih neparnih prirodnih
brojeva manjih od 8.
12. Četiri su najveća hrvatska otoka 405 405 395
Cres, Krk, Brač i Hvar. Njihove

300
površine, izražene u kvadratnim
kilometrima, prikazane su
dijagramom. Kolika je ukupna
površina tih otoka?
Cres Krk Brač Hvar
13. Zbroju brojeva 1458 i 659 pribroji zbroj brojeva 341 i 542. Naznači pa izračunaj
(koristi se svojstvima zbrajanja).
14. Izračunaj (koristi se svojstvima zbrajanja).
a) (1 589 + 266) + (95 411 + 3 234) b) (69 578 + 59 879) + (32 651 + 598 422)
15. Naznači i izračunaj opseg trokuta ako su duljine njegovih stranica 25 cm, 18 cm i
42 cm.
16. Odredi nepoznate znamenke tako da račun bude točan.

a 3 6
4 5 a 1 2 0 4 a 1 7 2 b
+ b 5 c 5 + 1 2 b 3 + 3 c 5
8 d 3 5 1 c d 1 2 d 5 1 9
17. Ana je primila račun izdan 25. svibnja 2018. koji mora biti plaćen u roku od 40 dana.
Kojeg nadnevka najkasnije Ana mora platiti račun?
18. Majstor mora postaviti ukrasne letvice na pod

u stanu koji se sastoji od četiriju prostorija
kao na slici (kvadratna mreža). Koliko najviše
metara ukrasnih letvica majstor mora naručiti 1 m
kako bi obavio posao?
19. Zbroji najveći i najmanji četveroznamenkasti broj zapisan pomoću znamenaka 2, 8, 3 i 0.

Znamenke se ne ponavljaju.
20. Ako prvi pribrojnik uvećamo za 283, a drugi za 227, za koliko će se uvećati njihov
zbroj?

ODUZIMANJE
Za kupnju robe na priloženom računu Anini su roditelji predvidjeli potrošiti 1 800 kuna.
Koliko su kuna manje potrošili? Naznačimo pa izračunajmo.
OPIS UKUPNO
majice 369 kn
čarape 385 kn
šal 131 kn
hlače 615 kn
kapa 120 kn
UKUPNO 1 620 kn
pomoćni rad
1 8 0 0
1 800 – 1 620 =180 – 1 6 2 0 Znak – čitaj „manje“.
1 8 0
Anini roditelji potrošili su 180 kuna manje nego što su predvidjeli.

Kako bismo odredili koliko će manje potrošiti od predviđenog, trebali smo od broja 1 800
oduzeti broj 1 620.
Broj 1 800 je umanjenik. Umanjenik je broj od kojeg oduzimamo, odnosno broj koji umanjujemo.
Broj 1 620 je umanjitelj. Umanjitelj je broj koji oduzimamo, odnosno broj za koji umanjujemo.
Broj 180 nazivamo razlika. Razlika je rezultat oduzimanja.
naznačena razlika
a–b=c lat. differentia

eng. difference
umanjenik umanjitelj razlika (diferencija)
Naznačimo pa izračunajmo razliku brojeva 2 017 i 218.

pomoćni rad
2 0 1 7
2 017 – 218 = 1 799 – 2 1 8
1 7 9 9
Ako je umanjenik veći ili jednak umanjitelju, njihova je razlika iz skupa N0.
Ako su a i b brojevi iz skupa N0, tada je i njihova razlika a – b iz skupa N0 samo ako je a ≥ b.
ODUZMANJE 57
Primjer 5
Udaljenost od Rijeke do Zagreba, autocestom, iznosi

približno 166 km. Zračna je udaljenost približno 132 km.
Za koliko je zračna udaljenost manja od cestovne udaljenosti?
Cestovna udaljenost veća je od zračne udaljenosti (166 > 132).
Naznačimo li pa izračunamo razliku cestovne i zračne
udaljenosti dobivamo:
166 – 132 = 34
Cestovna je udaljenost veća, pa je zračna udaljenost manja za 34 km.
Primjer 6
Stan u zgradi iz 19. stoljeća ima strop visok 3 metra i 80 centimetara. Zbog
uštede na grijanju građevinari će ga spustiti na visinu od 2 metra i 50 cm. Za
koliko će centimetara građevinari spustiti strop?
Visina stropa je 3 m i 80 cm, odnosno 380 cm. Strop će biti spušten na visinu
od 2 m i 50 cm, odnosno 250 cm. Naznačimo i izračunajmo razliku u visini:
380 – 250 = 130
Građevinari će spustiti strop za 130 cm, odnosno 1 m i 30 cm.

Ana se pohvalila prijateljima Antoniu i Marku da je pročitala knjigu koja ima 58 stranica za
4 dana. Prvi dan je pročitala 20 stranica, drugi dan 22, treći dan 2 stranice. Prijatelji trebaju
izračunati koliko je stranica pročitala četvrtog dana.
Antonio računa: Marko računa:
58 – 20 – 22 – 2 = (58 – 20) – (22 – 2) =
= 38 – 22 – 2 = = 38 – 20 = Razmisli postoji li još koji
= 16 – 2 = = 18 ispravan način naznačavanja i
= 14 izračunavanja ovog zadatka.
Koji je dječak odgovorio točno?
Antonio je odgovorio točno.
Marko je združio po dva broja. Brojevi se prilikom oduzimanja ne mogu združivati na proizvoljan
način.
Provjerimo još i na primjeru: (20 – 12) – 2 ≠ 20 – (12 – 2)
Za oduzimanje u skupu N0 ne vrijedi svojstvo asocijativnosti.
Provjerimo na primjeru vrijedi li svojstvo komutativnosti za oduzimanje u skupu N0.

12 – 5 ≠ 5 – 12
Uočimo da je razlika s lijeve strane prirodan broj (12 – 5 = 7).
Razlika s desne strane nije prirodan broj (5 – 12 ∉ N) pa zaključujemo da se razlika mijenja ako
umanjeniku i umanjitelju zamijenimo mjesta.
Za oduzimanje u skupu N0 ne vrijedi svojstvo komutativnosti.

ZADATCI
21. Prepiši u bilježnicu pa izračunaj.
6 6 5 3 6 2 9 5 5 6 1 8 2 7 6
– 1 3 2 – 4 5 7 – 3 7 2 8 – 7 3 5 2
22. Umanjenik je 156, a umanjitelj 43. Naznači i izračunaj njihovu razliku.
23. Broj koji umanjujemo je 75, a broj za koji umanjujemo 15. Naznači i izračunaj njihovu
razliku.
24. Koje su od sljedećih tvrdnji točne?

Ako je razlika jednaka nuli, umanjenik je jednak umanjitelju.
Ako je umanjitelj jednak nuli, razlika je jednaka umanjeniku.
Ako je razlika prirodan broj, umanjenik je uvijek veći od umanjitelja.
25. Izračunaj pa usporedi.

a) 425 – 17 i 425 – 18 b) 36 258 – 425 i 36 258 – 785
26. Usporedi bez računanja.

a) 70 – 40 i 90 – 40 c) 732 – 78 i 832 – 78
b) 258 – 175 i 258 – 168 d) 167 – 45 i 167 – 45
27. Broj koji oduzimamo je 36, a broj od kojeg oduzimamo 15. Je li njihova razlika iz skupa
N0? Objasni.
28. Za sladoled i sok Ana je platila 19 kn. Kolika je cijena sladoleda ako je cijena soka 12 kn?
Naznači i izračunaj.
29. Obitelj je krenula automobilom na put dug 430 km. Do trenutka kada su se zaustavili
na odmorištu prešli su 127 km. Koliku duljinu puta još moraju prijeći?
30. Mirjana svakog dana vozi 35

bicikl. Dijagramom je prikazano
koliko je kilometara Mirjana 25
prešla prošlog tjedna. Koliko je 20
kilometara više prešla u četvrtak 15 15 15 15
nego dan ranije?
P U S Č P S N
31. Od najvećeg četveroznamenkastog prirodnog broja oduzmi najmanji troznamenkasti

prirodni broj kojemu su sve znamenke jednake. Naznači i izračunaj.
ODUZMANJE 59
32. Koji broj dobiješ ako neposredni sljedbenik nekog prirodnog broja većeg od 1 umanjiš
za njegovog neposrednog prethodnika?
33. U tablici su prikazane duljine triju DULJINA TOKA UKUPNA
najvećih hrvatskih rijeka. Kolika je RIJEKA IZVAN HRVATSKE DULJINA RIJEKE
duljina toka tih rijeka u Hrvatskoj? (km) (km)
Poredaj rijeke prema duljini toka u
Sava 383 945
Hrvatskoj, od najkraćeg do najduljeg.
Drava 444 749
Dunav 2 672 2 860
34. Na slici su skice Antinog i Marinog vrta. Za koliko je manja površina Antinog vrta?
Jedan kvadratić predstavlja 1 m2.
Antin vrt
Marin vrt
35. Na slici je prikazan broj stanovnika otoka Cresa 10 107

u godinama kada je izvršen popis stanovništva. 7 485
a) Za koliko se smanjio broj stanovnika otoka
4 361 3 460
Cresa od 1991. do 2011. godine?
b) Između kojih prikazanih godina je broj
stanovnika najviše pao? 1910. 1945. 1991. 2011.
36. Odredi nepoznate znamenke.
5 7 8 a 5 9 7 b 1
– d 2 b 6 – e 3 c 5 4
4 c 8 7 3 d 8 5 a
37. Ako umanjenik i umanjitelj umanjimo za isti broj, što će se dogoditi s njihovom
razlikom?
38. Ako umanjenik i umanjitelj uvećamo za isti broj, što će se dogoditi s njihovom razlikom?
39. Drugi školski sat počinje u 8 sati i 50 minuta. Četvrti školski sat završava u 11 sati i
30 minuta. Koliko je sunčanih sati i minuta od početka drugog školskog sata do kraja
četvrtog školskog sata?
40. Duljina stranice kvadrata iznosi 45 cm. Ako duljinu svake stranice umanjimo za
4 centimetra, za koliko će se smanjiti njegov opseg?

REDOSLIJED RAČUNANJA
Ivano je na početku tjedna imao ušteđenih 120 kuna. U ponedjeljak je potrošio 15 kuna, a u
utorak 12 kuna. U srijedu je otišao posjetiti baku koja mu je dala 50 kuna. Koliko novca ima
Ivano nakon posjeta baki? Naznačimo pa izračunajmo.
ponedjeljak 120 – 15 – 12 + 50 =
utorak = 105 – 12 + 50
srijeda = 93 + 50
= 143
U srijedu, nakon posjeta baki, Ivano ima 143 kune.
Za oduzimanje u skupu N0 ne vrijede svojstva komutativnosti i asocijativnosti. Stoga je dobro

upotrijebiti slijedeće upute.
Ako se u nekom zadatku pojavljuje zbrajanje i oduzimanje, računamo redom kako piše.
Ako se u nekom zadatku pojavljuje samo oduzimanje, računamo redom kako piše.
Ako se u nekom zadatku pojavljuju zagrade, najprije računamo vrijednost izraza u zagradi.
Primjer 7
Izračunajmo.
165 – 32 + 53 = b)
a) 97 – 43 – 3 = c)
153 – 53 + 2 – 1 =
= 133 + 53 = 54 – 3 = 100 + 2 – 1
= 186 = 51 = 102 – 1
= 101
Primjer 8
U zdjeli je stajalo voće čija je ukupna masa 253 dag. Obitelj je pojela jednu naranču od 15 dag,
jabuku od 19 dag i krušku od 9 dag. Kolika je masa voća preostala u zdjeli? Naznači i izračunaj.
253 – 15 – 19 – 9 =
= 238 – 19 – 9
= 219 – 9
= 210
U zdjeli je preostalo 210 dag voća.
ZADATCI
Izračunaj.
41. a) 52 – 13 + 18 b) 52 – 13 – 18
c) 68 – (39 – 17) d) 3 456 – 1 234 – 234 – 34
e) 12 345 – (2 345 – 345) – 56 f) 317 – (243 – 15 – 28)
42. Zbroj brojeva 456 i 345 umanji za njihovu razliku. Naznači i izračunaj.
REDOSLIJED RAČUNANJA 61
43. Ante je za rođendan dobio 500 kn. Za igricu je potrošio 246 kn, za zvučnike 133 kn i za
mikrofon 118 kn. Koliko mu je novaca preostalo nakon kupovine?
44. Da bi autocestom došla iz Rijeke u Split

Ana mora krenuti iz Rijeke do čvora
Bosiljevo i potom iz Bosiljeva nastaviti
prema Splitu. Udaljenost od Rijeke do
Bosiljeva je 87 km, a od Bosiljeva do
Splita 340 km. Ivan želi iz Splita doći do
Rijeke istom autocestom. Koliki put će
prijeći Ana, a koliki Ivan?
45. U skladištu trgovine robu za prodaju stalno

ponedjeljak dopremljeno 250 kg
otpremaju i dopremaju novu. Na skladištu je
već bilo 100 kg šećera. Daljnji je redoslijed utorak otpremljeno 125 kg
dovoza i odvoza šećera tijekom tjedna srijeda otpremljeno 100 kg
prikazan u tablici. Koliko je šećera na skladištu četvrtak dopremljeno 225 kg
bilo na kraju tjedna? Naznači i izračunaj. petak otpremljeno 130 kg
46. Marija je kupila stolnjak oblika pravokutnika duljine

160 cm i širine 80 cm. Odmah je kupila, točno koliko
joj treba, ukrasne trake za obrub. Kada je stigla kući
vidjela je da je stolnjak predugačak te da ga mora
skratiti za 20 cm. Koliko će joj trake ostati viška?
47. Na obiteljskom imanju njiva površine 426 m2 zasa-

đena je pšenicom, kukuruzom, sojom i ječmom. Ako
pšenica pokriva 129 m2, kukuruz 187 m2, a soja 23
m2, kolika je površina njive prekrivena ječmom?
48. Majka je otišla u trgovinu s 250 kuna. Kupila je majicu za 120 kuna, kapu za 60 kuna,
čokoladu za 20 kuna i čarape za 15 kuna. Koliko joj je novca preostalo?
Koji je od ponuđenih zapisa ispravan i daje točan rezultat? Obrazloži.
a) 250 – 120 – 60 – 20 – 15
b) 250 – (120 – 60) – (20 – 15)
c) 250 – (120 + 60 + 20 + 15)
d) (250 – 120) – (60 – 20) – 15

49. Petar voli čitati pustolovne knjige. Najnovija koju je posudio ima 256 stranica. Prvi
dan je pročitao 98, drugi dan 87, a treći dan 69 stranica. Koliko mu je stranica knjige
preostalo nakon tri dana čitanja? Naznači pa izračunaj.
50. Marko je štedio i nakon tri mjeseca uštedio 1 000 kn. U prvih 150 cm
15 cm
mjesec dana uštedio je 346 kn, a u preostala dva mjeseca
jednak iznos svakog mjeseca. Koliko je Marko ukupno
uštedio u posljednja dva mjeseca štednje?
51. Marija je kupila stolnjak oblika kvadrata duljine 150 cm.

Odmah je kupila, točno koliko joj treba, ukrasne trake za 15 cm
obrub. No, kada je stigla kući, vidjela je da je stolnjak predugačak i preširok te da
mora skratiti i duljinu i širinu za 15 cm.
Koliko će joj trake ostati viška?
52. U izrazu 18 – 9 – 4 + 3 napiši zagrade tako da dobiješ najmanji mogući rezultat.
53. Odredi zbroj svih prirodnih brojeva koji su manji od 201.
54. Odredi zbroj svih parnih brojeva koji su manji od 201.
55. Roditelji moraju platiti struju 1 000 kn za pola godine. Za prvih 5 mjeseci trebaju platiti
po 151 kn mjesečno. Koliko trebaju platiti za preostali, šesti mjesec?
56. Marko ima 275 kuna, Ana dvostruko više od Marka, a Ivan 385 kuna manje od Ane.
Koliko novaca ima Ana, a koliko Ivan? Koliko novaca imaju svi zajedno?
JEDNADŽBE
U spremnik automobila stane 45 litara benzina. Marija je utočila 28 litara. Koliko još litara
benzina treba utočiti u spremnik da bi bio pun?
Ako sa x označimo broj litara koji treba utočiti u spremnik, možemo pisati:
28 + x = 45
Izraz 28 + x = 45 nazivamo jednadžba. U toj jednadžbi x je nepoznanica.

Cilj rješavanja jednadžbe 28 + x = 45 jest određivanje vrijednosti nepoznanice x.
To možemo učiniti na sljedeći način:
28 + x = 45 Uvijek se možeš poslužiti 3 + 2 = 5

x = 45 – 28 nekom poznatom jednakošću 2 = 5 – 3

x = 17 koja će ti pomoći u određivanju
nepoznatog broja.
U spremnik treba utočiti još 17 litara da bi bio pun.
Novi automobil, koji je Marko odabrao, ima cijenu od 75 650 kuna. Svoj stari automobil prodao
je za 23 500 kuna. Koliko mu nedostaje za odabrani automobil?
75 650 = x + 23 500 5 = 3 + 2
Posluži se
x = 75 650 – 23 500
3 = 5 – 2
poznatom
x = 52150
jednakošću.
Za novi automobil bit će mu potrebno još 52 150 kuna.
Nepoznati pribrojnik jednak je razlici zbroja i poznatog pribrojnika.
Za koliko treba skratiti hlače duge 128 cm da bi ih mogao obući muškarac

kojemu trebaju hlače duljine 117 cm?
128 – x = 117 7 – 3 = 4
Posluži se
x = 128 – 117
3 = 7 – 4
poznatom
x = 11
jednakošću.
Hlače treba skratiti za 11 cm.
Umanjitelj je jednak razlici umanjenika i razlike.

Ako od ušteđevine potrošimo 1 500 kn ostat će nam 2 734 kn. Kolika je bila ušteđevina?
x – 1 500 = 2 734 6 – 2 = 4
Posluži se
x = 2 734 + 1 500 6 = 4 + 2
poznatom
x = 4 234
jednakošću.
Ušteđevina je iznosila 4 234 kn.

Umanjenik je jednak zbroju razlike i umanjitelja.
Primjer 9
Ako neki broj umanjimo za 56, dobijemo 67. Koji je to broj?

x – 56 = 67
x = 56 + 67
x = 123
To je broj 123.
Primjer 10
Odredi vrijednost nepoznanice x u jednadžbi x + (246 – 2) = 456.

x + (246 – 2) = 456
x + 244 = 456
x = 456 – 244
x = 212
Vrijednost nepoznanice x je 212.
ZADATCI
57. U zadanim jednadžbama izračunaj vrijednost nepoznanice.

a) 12 + x = 89 c) 586 – x = 125
b) x + 158 = 8 569 d) x – 26 = 158
58. Riješi jednadžbe u lijevom stupcu pa potraži odgovarajuća rješenja u desnom.
34 + x = 189 1 255
456 – x = 234 1 792
x – 56 = 1 199 222
x + 112 = 1 904 155
59. Riješi jednadžbu x – (81 – 76) = 12.
60. Riješi jednadžbu 102 = (345 – 98) – x.
JEDNADŽBE 65
U zadacima 61. – 63. zapiši odgovarajuće jednadžbe pa ih riješi.
61. Ako neki broj uvećaš za 348, dobiješ broj 725. Koji je to broj?
62. Ako broj 1 481 umanjiš za neki broj, dobiješ broj 986. Koji je to broj?
63. Maja je svojoj mlađoj sestri je rekla: „Zamislila sam broj. Ako od tog broja oduzmem
34, dobijem 45. Koji sam broj zamislila?”
64. Petar i Ivan štede već godinu dana. Petar je uštedio 1 250 kuna, a Ivan 1 034 kune.
Koliko još kuna treba uštedjeti Ivan kako bi imao isti iznos kao i Petar?
Koja od sljedećih jednadžbi opisuje navedenu problemsku situaciju?
a) x = 1 250 – 1 034 b) 1 034 – x = 1 250
c) x + 1 034 = 1 250 d) x – 1 034 = 1 250

65. Poznati njemački matematičar Carl Friedrich Gauss rođen je 1 777.,
a umro 1 855. godine. Koliko je godina živio? Koju smo godišnjicu
smrti obilježili 2017. godine?
66. Ako od ušteđevine potrošimo 2340 kn ostat će nam 1216 kn. Kolika je bila ušteđevina?
67. Maja je kupila bocu vode volumena 70 cl. Koliko vode mora odliti da bi joj u boci
ostalo 45 cl vode?
68. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine dva susjedna mjesta imaju 3770, odnosno
5952 stanovnika. Za koliko se razlikuje broj stanovnika u ta dva mjesta?
U zadacima 69. i 70. zapiši odgovarajuće jednadžbe pa ih riješi:

69. Dječje je igralište oblika kvadrata sa stranicom duljine 35 metara.
Gradska uprava naručila je ogradu za igralište duljine 125
metara. Kada su radnici krenuli postavljati ogradu, shvatili su
da je nemaju dovoljno. Koliko još ograde moraju naručiti kako
bi ogradili cijelo igralište?
70. Na slici su skice Antinog i Marinog vrta. Za koliko je Antin vrt manji? Jedan kvadratić
predstavlja 1 m2.
Antin vrt
Marin vrt
71. Za zadane jednadžbe oblikuj pitanje. Riješi ih i napiši odgovor.

a) 5 929 = 3 770 + x b) 169 – x = 164
c) x – 3 770 = 5 929 d) x + 164 = 169

1. 797, 4 083, 8 659, 15 628

2. 156 + 43 = 199
3. 345 + 892 = 1 237, 1 046 + 992 = 2 038, 3 045 + 93 = 3 138, 3 044 + 805 = 3 849
4. a) 1 275 < 1 436, b) 84 < 89
5. 1 200 + 66 ≠ 1 200 + (34 + 66)
6. a) 40 + 70 > 30 + 70, b) 258 + 175 > 258 + 168, c) 24 + 978 > 14 + 978, d) 167 + 59 < 78 + 167
7. a) 1 200, b) 1 000, c) 3 000, d) 1 500
8. Da, 345 > 342.
9. 546 + 45 = 591
10. Matija je uštedio 1 910 kn
11. (2 + 4 + 6) + (1 + 3 + 5 + 7) = 28
12. 1 505 km2.
13. (1 458 + 659) + (341 + 542) = 3 000.
14. a) 100 500, b) 760 530
15. Opseg je 85 cm.
16. 4 3 6
4 5 0 1 2 0 4 9 1 7 2 8
+ 7 5 8 5 + 1 2 6 3 + 3 5 5
8 0 3 5 1 3 3 1 2 2 5 1 9
17. Najkasnije 4. srpnja.
18. Najviše 30 m.
19. 8 320 + 2 038 = 10 358
20. Za 510.
21. 533, 3 172, 1 833, 924. 22. 156 – 43 = 113

23. 75 – 15 = 60 24. Točne su sve tri tvrdnje.
25. a) 408 > 407, b) 35833 > 35473.
26. a) 70 – 40 < 90 – 40, b) 258 – 175 < 258 – 168, c) 732 – 78 < 832 – 78, d) 167 – 45 = 167 – 45
27. Ne, umanjenik 15 je manji od umanjitelja 36.
28. 19 – 12 = 7, 7 kn. 29. 303 km
30. 20 km 31. 9 999 – 111 = 9Q888
32. (n + 1) – (n – 1) = 2
33. Duljina toka u Hrvatskoj: 562 km, 305 km, 188 km. Dunav, Drava, Sava.
34. Za 40 m2. 35. a) Za 901, b) Između 1910. i 2011.
36. 5 7 8 3 5 9 7 9 1
– 1 2 9 6 – 2 3 8 5 4
4 4 8 7 3 5 8 5 7
37. Razlika se neće promijeniti. 38. Razlika se neće promijeniti.

39. 2 sata i 40 minuta 40. Za 16 cm.
41. a) 60, b) 21, c) 46, d) 1954, e) 10 289, f) 117

42. (456 + 345) – (456 – 345) = 690 43. 3 kn
44. Ana i Ivan će prijeći put od 427 km.
45. 100 + 250 – 125 – 100 + 225 – 130 = 220, 220 kg
46. 40 cm 47. 87 m2
48. Preostalo joj je 35 kn. Ispravni su zapisi pod a) i c)
49. 256 – 98 – 87 – 69 = 2, 2 stranice. 50. 654 kn
51. 60 cm 52. 18 – 9 – (4 + 3) = 2
53. 20 100 54. 10 100
55. 245 kn
56. Ana ima 550 kn, Ivan ima 165 kn. Zajedno imaju 990 kn.
57. a) 77, b) 8 411, c) 461, d) 184

58. 34 + x = 189 1 255
456 – x = 234 1 792
x – 56 = 1 199 222
x + 112 = 1 904 155
59. x = 17 60. x = 145
61. x + 348 = 725, x = 377 62. 1 481 – x = 986, x = 495
63. x – 34 = 45, x = 79. Zamislila je broj 79. 64. Jednadžbe pod a) i c).
65. a = 1 855 – 1 777, a = 78. Živio je 78 godina.
b = 2 017 – 1 855, b = 162. Obilježeno je 162 godina od Gaussove smrti.
66. x – 2 340 = 1 216, x = 3 556. Ušteđevina je bila 3 556 kn.
67. 70 – x = 45, x = 25. Mora odliti 25 cl vode.
68. x = 5 952 – 3 770, x = 2 182. Broj stanovnika razlikuje se za 2 182.
69. x + 125 = 4 ⋅ 35, x = 15. Trebaju naručiti još 15 m ograde.
70. x = 4 ⋅ 15 - 4 ⋅ 5, x = 40. Manji je za 40 m .
68 SKUPOVI
MNOŽENJE I DIJELJENJE
U SKUPU N0
Naučit ćeš:
ÖÖ množiti u skupu N0
ÖÖ primjenjivati svojstva množenja u skupu N0
ÖÖ dijeliti u skupu N0
ÖÖ izvoditi više računskih operacija u skupu N0
ÖÖprimjenjivati množenje i dijeljenje prilikom rješavanja problemskih zadataka
MNOŽENJE I SVOJSTVA MNOŽENJA
Markovi roditelji pripremaju zimnicu. Kupili su kupus za kiseljenje u vrećama. U jednoj vreći
ima 50 kg kupusa. Koliko kilograma kupusa ima u 7 takvih vreća?
50 + 50 + 50 + 50 + 50 + 50 + 50 = Množenje
je skraćeno
= 7 · 50 zbrajanje
= 350 jednakih
pribrojnika.
Kako bismo izračunali koliko su kupusa kupili Markovi roditelji trebalo je pomnožiti brojeve 7 i
50. Brojeve 7 i 50 zovemo faktori, a broj 350 je njihov umnožak.
naznačeni umnožak
a·b=c lat., eng.

product
faktori umnožak (produkt)
Primjer 1
U knjižaru su stigle 523 knjige za prodaju. Svaka će se prodavati po cijeni od 56 kn. Naznačimo
pa izračunajmo koliko će kuna knjižari donijeti prodaja tih knjiga.
pomoćni rad
5 2 3 · 56
523 · 56 = 29 288 26 1 5
+ 3 1 38
29 2 88
Prodaja knjiga donijet će 29 288 kn.
Pogledajmo kako se kod pisanog množenja možemo poslužiti nekim olakšicama.
Primjer 2
Izračunajmo.
a)
327 · 203 Kako bismo postupak skratili, možemo pisati:
654 327 · 203
00 0 6540
+ 9 81 + 981
663 81 66381
70 MNOŽENJE I DIJELJENJE U SKUPU N0

b)
514 2 6 · 4007 I ovdje se možemo poslužiti skraćenim zapisom:
2057 0 4
00 0 0 0 514 2 6 · 4007
0 0 0 00 2057 0 4 0 0
+ 3 5 9 982 + 3 5 9 9 82
2060 6 3 982 2060 6 3 9 82
Primjer 3
Izračunajmo.
a)
274 · 12 Kako bismo postupak skratili, možemo pisati:
274 274 · 12
+ 548 + 548
3288 3288
b)
3012 · 1003 I ovdje se možemo poslužiti skraćenim zapisom:
30120 0 3012 · 1003
+ 90 36 - -
30210 36 + 90 36
30210 36
Prisjetimo se:
4 · 10 = 40
Dekadske jedinice 10, 100, 1 000, 10 000, 100 000, … jednake su
umnošku broja 10 samim sobom. 4 · 100 = 400
4 · 1 000 = 4 000
Prirodni broj množi se dekadskom jedinicom tako da mu se s
desna dopiše onoliko nula koliko ih ima ta dekadska jedinica. 4 · 10 000 = 40 000
4 · 100 000 = 400 000
…
MNOŽENJE I SVOJSTVA MNOŽENJA 71

Primjer 4
Zadan je kvadrat sa stranicom duljine 10 cm. Izračunajmo mu površinu.

P = 10 · 10
Umnožak 10 · 10 može se zapisati i na drugi način: 10 · 10 = 102
10 cm Prema tome, površina kvadrata jest:
P = 102 Zapis 102 čita se „10 na
P = 100 cm2 kvadrat“. Predstavlja
10 cm površinu kvadrata kojemu
Površina kvadrata iznosi 100 cm2.
je stranica duljine 10.
100 81 64 49 36 25 16 9 4 1
Dobro je
Uoči!
znati!
10 · 10 9 · 9 8·8 7·7 6·6 5·5 4·4 3·3 2·2 1·1

x · x = x2
102 92 82 72 62 52 42 32 22 12
Primjer 5
Zadana je kocka s bridom duljine 10 dm. Izračunajmo joj volumen.

V = 10 · 10 · 10
Umnožak 10 · 10 · 10 može se zapisati i na drugi način:
10 dm3 10 · 10 · 10 = 103
Prema tome, volumen kocke jest:
V = 103
Zapis 103 čita se „10 na
10 dm 3 V = 1 000 dm 3
treću“ ili „10 na kub“.
Predstavlja volumen kocke
10 dm3
kojemu je brid duljine 10.
Volumen kocke iznosi 1 000 dm3. (eng. cube – kocka).
Ivan i Josip žele provjeriti koliko je pravokutnih gredica napravljeno u vrtu pravokutnog oblika.
Ivan računa: 4 · 5 = 20 Josip računa: 5 · 4 = 20
4 · 5 = 5 · 4 = 20
U vrtu je napravljeno 20 gredica.

Ako faktorima zamijenimo mjesta, umnožak se ne mijenja.
Za svaka dva broja a i b i iz skupa N0 vrijedi: a·b=b·a lat., commutare –

Ovo svojstvo zovemo svojstvo komutativnosti množenja. mijenjati

Građevinska firma plaća radnike 150 kn po danu. Koliko je zaradio Ivan ako je radio samo jedan dan?
150 · 1 = 150
Ivan je zaradio 150 kn.
Ako neki prirodan broj pomnožimo brojem jedan, umnožak je jednak tom prirodnom broju.
1 – neutralni element za
Za svaki broj a iz skupa N0 vrijedi: a·1=1·a=a
množenje
Ako se Ivan razbolio i nije došao raditi, hoće li zaraditi dnevnicu od 150 kn?
150 · 0 = 0
Ivan neće zaraditi dnevnicu.
Ako neki prirodan broj pomnožimo nulom, umnožak je jednak nuli.
Za svaki broj a iz skupa N0 vrijedi: a·0=0·a=0
Ako su a i b brojevi iz skupa N0, tada je i njihov umnožak a ∙ b iz skupa N0.
Provjerimo što će se dogoditi s umnoškom ako faktore združimo na različite načine.

2 · 3 · 4 = (2 · 3) · 4 = 6 · 4 = 24
2 · 3 · 4 = 2 · (3 · 4) = 2 · 12 = 24
Ako faktore združimo (grupiramo) na bilo koji način, umnožak se neće promijeniti.
Za svaka tri broja a, b i c iz skupa N0 vrijedi:

lat. associatio –
(a · b) · c = a · (b · c)
združivanje, grupiranje
To svojstvo zovemo svojstvo asocijativnosti množenja.
Primjer 6
Izračunajmo koristeći se svojstvom komutativnosti množenja i svojstvom asocijativnosti

množenja.
Upamti!
a) 7 · 5 · 3 · 2 = (5 · 2) · (7 · 3) = 10 · 21 = 210
2 · 5 = 10
b) 3 · 25 · 6 · 4 = (25 · 4) · (3 · 6) = 100 · 18 = 1 800
4 · 25 = 100
c) 8 · 7 · 125 = (8 · 125) · 7 = 1 000 · 7 = 7 000 8 · 125 = 1 000
Faktore smo združivali tako da se dobiju umnošci koji su dekadske jedinice. Kako bismo to
postigli, nekim smo faktorima zamijenili mjesta.

Primjer 7
Izračunajmo koristeći se svojstvom komutativnosti množenja i svojstvom asocijativnosti

množenja.
a) 4 · 0 · 219 · 25 = 0
Ako je barem jedan od faktora 0, umnožak je jednak nuli.
b) 250 · 15 · 4 = (250 · 4) · 15 = 1 000 · 15 = 15 000
c) 6 · 800 · 125 = 6 · (800 · 125) = 6 · 100 000 = 600 000
d) 400 · 250 · 7 = (400 · 250) · 7 = 100 000 · 7 = 700 000
Uoči: Uoči: Uoči:

5 · 2 = 10 4 · 25 = 100 8 · 125 = 1 000
50 · 2 = 100 4 · 250 = 1 000 8 · 1 250 = 10 000
500 · 2 = 1 000 40 · 25 = 1 000 80 · 125 = 10 000
50 · 20 = 1 000 40 · 250 = 10 000 8 · 1 250 = 10 000
50 · 200 = 10 000 40 · 2500 = 100 000 80 · 1 250 = 100 000
500 · 200 = 100 000 400 · 250 = 100 000 800 · 1 250 = 1 000 000
… … …
U jednoj Kostrenskoj lučici vezano je po 9 barki u 3 reda, a u drugoj lučici vezano je po 9 barki
u 5 redova. Koliko je barki ukupno vezano u tim dvjema lučicama?
Barke su vezane u ukupno 3 + 5 = 8 redova.
U svakom je od tih 8 redova 9 barki.
9 · (3 + 5) = 9 · 8 = 72
Mogli smo računati i na drugi način.
9 · 3 + 9 · 5 = 27 + 45 = 72
U dvjema Kostrenskim lučicama vezane su ukupno 72 barke.
Uočimo da je:
9 · (3 + 5) = 9 · 3 + 9 · 5
Za svaka tri broja a, b i c iz skupa N0 vrijedi: lat.

a · (b + c) = a · b + a · c distribuere –
Ovo svojstvo zovemo svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju. razdijeliti
Provjerimo vrijedi li svojstvo distributivnosti množenja prema oduzimanju:

6 · (7 – 5) = 6 · 2 = 12
6 · 7 – 6 · 5 = 42 – 30 = 12
Uočimo da je: 6 · (7 – 5) = 6 · 7 – 6 · 5.
Za svaka tri broja a, b i c iz skupa N0 vrijedi:

a · (b – c) = a · b – a · c, b ≥ c
Ovo svojstvo zovemo svojstvo distributivnosti množenja prema oduzimanju.

U jednoj kinodvorani raspoređeno je 25 sjedala u 13 redova, a u drugoj 25 sjedala u 9 redova.
Koliko je ukupno sjedala u te dvije kinodvorane?
25 · 13 + 25 · 9 = ?
Oba pribrojnika zapisana su u obliku naznačenih umnožaka.
Broj 25 faktor je u oba naznačena umnoška. Kažemo da je 25 zajednički faktor.
Primijenimo li svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju, dobivamo:
25 · 13 + 25 · 9 = 25 · (13 + 9)
Kažemo: izlučili smo zajednički faktor.
Računamo:
25 · 13 + 25 · 9 = 25 · (13 + 9) = 25 · 22 = 550
U dvjema kinodvoranama ukupno je 550 sjedala.
U kinodvorani ima 25 sjedala u 13 redova. Popunjeno je svih 25 sjedala u 6 redova. Ostali

redovi su prazni. Koliko je slobodnih sjedala?
25 · 13 – 25 · 6 = 25 · (13 – 6) = 25 · 7 = 175
Broj 25 zajednički je faktor u oba pribrojnika.
Primijenili smo svojstvo distributivnosti množenja prema oduzimanju
(izlučili smo zajednički faktor 25).
Ostalo je 175 slobodnih sjedala.
Ako se u naznačenim umnošcima koje zbrajamo ili oduzimamo pojavljuje isti faktor, taj
faktor nazivamo zajednički faktor. Zajednički faktor možemo izlučiti. Taj se postupak naziva
izlučivanje zajedničkog faktora.
Za svaka tri broja a, b i c iz skupa N0 vrijedi: a · b + a · c = a · (b + c)

a · b – a · c = a · (b – c), b ≥ c
Primjer 8
Izračunajmo na dva načina.

a) bez primjene svojstva distributivnosti b) primjenom svojstva distributivnosti
množenja prema zbrajanju: množenja prema zbrajanju:
724 · 95 + 276 · 95 = 724 · 95 + 276 · 95 =
= 68 780 + 26 220 = (724 + 276) · 95
= 95 000 = 1 000 · 95
= 95 000

Primjer 9
Izlučimo zajednički faktor pa izračunajmo.
a) 658 · 47 + 658 · 53 =
Koristeći se postupkom izlučivanja zajedničkog
= 658 · (47 + 53)
faktora naznačimo pa izračunajmo koliko mačaka
= 658 · 100 ima na slikama.
= 65 800
b) 362 · 118 – 362 · 18 =

= 362 · (118 – 18)
1 · m + 3 · m + 5 · m = (1 + 3 + 5) · m
= 362 · 100 =9·m
= 36 200
c) 754 · 29 + 246 · 29 = Svojstvom distributivnosti množenja prema zbrajanju

možemo se koristiti prilikom računanja napamet.
= (754 + 246) · 29
58 · 7 = 236 · 4 =
= 1 000 · 29
= (50 + 8) ·7 = (200 + 30 + 6) · 4
= 29 000 = 50·7 + 8 · 7 = 200 · 4 + 30 · 4 + 6 · 4
d) 89 · 42 – 39 · 42 = = 350 + 56 = 800 + 120 + 24
= 406 = 944
= (89 – 39) · 42
= 50 · 42
= 2 100
Svojstvom distributivnosti množenja prema oduzimanju
e) 325 · 78 + 122 · 325 = možemo se koristiti u množenju s brojevima 9, 99, 999, …
= 325 · (78 + 122) 24 · 9 = 24 · 99 = 24 · 999 =
= 325 · 200 = 24 · (10 – 1) = 24 · (100 – 1) = 24 · (1 000 – 1)
= 65 000 = 24 · 10 – 24 · 1 = 24 · 100 – 24 · 1 = 24·1 000 – 24 · 1
= 240 – 24 = 2 400 – 24 = 24 000 – 24
f) 349 · 563 – 563 · 149 = = 216 = 2 376 = 23 976
= 563 · (349 – 149)
= 563 · 200
= 112 600
Primjer 10
Izlučimo zajednički faktor pa pojednostavnimo:

a) 3·a+7·a= b) 9·b–b= c) 3k + 6k – k =
Uoči!
= (3 + 7) · a = 9 · b – 1 · b = 3k + 6k – 1k
= 10 · a
= (9 – 1) · b = (3 + 6 – 1)k 7 · x = 7x
= 10a = 8 · b = 8k
= 8b

Primjer 11
Izračunajmo:
a) 7a · 3b = b) 2x · 4x =
Prisjeti se:
= 7 · 3 · a · b = 2 · 4 · x · x
= 21ab = 8x2 x · x = x2
Primjer 12
Izračunajmo vrijednosti sljedećih izraza ako je ako je x = 5, y = 3:

a) x – y b) 7x – 2y c) 2xy – 5
Umjesto x i y uvrstimo zadane vrijednosti:
a) x – y b) 7x – 2y c) 2xy – 5
5 – 3 = 2 7 · 5 – 2 · 3 = 2·5·3–5=
= 35 – 6 = 30 – 5
= 29 = 25
Vedska matematika Uočimo kako množiti s 11:

• potječe iz Veda,
staroindijskih tekstova
• povećava brzinu
računanja
• poboljšava logičko
razmišljanje
• razvija kreativnost
24 · 11 = 264 58 · 11 = 638
ZADATCI
1. Izračunaj.
a) 423 · 76 b) 563 · 123 c) 841 · 509
d) 4 781 · 5 009 e) 74 · 60 f) 487 · 4 200
2. Faktori su 484 i 902. Naznači pa izračunaj njihov umnožak.
3. Prepiši u bilježnicu cjelovitu rečenicu:

a) Brojeve koje množimo nazivamo _________, a rezultat množenja ____ .
b) Ako neki prirodni broj pomnožimo s _____, umnožak će biti jednak nuli.
4. Izračunaj pa usporedi rabeći jedan od znakova >, <, =.

a) 12 · 7 i 13 · 5 b) 78 · 6 i 117 · 4

5. Koji je broj 13 puta veći od 705? Naznači pa izračunaj.
6. Kako se naziva svojstvo množenja prikazano sljedećom jednakosti:

326 · 11 = 11 · 326?
7. Tvrdnje prepiši u bilježnicu pa uz svaku od njih napiši je li točna ili netočna.

a) Neutralni element za množenje jest 0.
b) Neutralni element za množenje jest 1.
8. Izračunaj koristeći se svojstvima množenja.

a) 4 · 18 · 25 b) 7 · 2 · 5 c) 50 · 7 · 2
d) 6 · 125 · 3 · 8 e) 250 · 3 · 4 · 5 f) 2 · 20 · 5 · 3
g) 2 · 3 · 50 · 4 · 6 · 25 h) 4 · 2 · 3 · 6 · 0 · 7 i) 7 · 80 · 5 · 125
9. Izluči zajednički faktor:
a) 3x + 3y b) 7a + 7b
c) 10p – 10r d) 19z + 19t
10. Izluči zajednički faktor pa pojednostavni:
a) 3x + 5x – 2x b) 4y + 6y – 3y
c) 7a – 3a + a d) b + 16b – 7b
11. Ana je ovaj tjedan plivala samo 35 minuta, a Marija 4 puta više. Koliko je minuta
plivala Marija?
12. Anton i Josip štedjeli su godinu dana. Anton je uštedio 324 kn, a Josip trostruko više.
Naznači pa izračunaj koliko je kuna uštedio Josip? Koliko su ukupno uštedjeli? Naznači
pa izračunaj.
13. Odredi sve prirodne brojeve x za koje vrijedi 2 < x ≤ 5. Naznači pa izračunaj njihov
umnožak. Koristi se svojstvima množenja.
14. Odredi sve prirodne brojeve x za koje vrijedi 0 ≤ x < 11. Naznači pa izračunaj njihov
umnožak. Koristi se svojstvima množenja.
15. Na stadionu su četiri tribine. Na svakoj tribini ima mjesta za 2 825 ljudi. Koliko ukupno
ljudi može stati na stadion?
16. Na stadionu su četiri tribine. Na sjevernu i južnu tribinu može se smjestiti po 1 736
osoba, a na istočnu i zapadnu po 2 564 osobe. Koliko se ukupno osoba može smjestiti
na taj stadion?
17. Pomnoži koristeći svojstva množenja.

a) (2 · 13) · (3 · 50) b) (40 · 2 · 3) · 25 c) (72 · 5 · 2) · (11 · 0)

18. Trokratnik broja 75 uvećaj 2 puta.
19. Usporedi, bez računanja, dvokratnik broja 150 i dvokratnik broja 155.
20. Odredi sve višekratnike broja 5 veće ili jednake 24, a manje od 45. Naznači pa izračunaj
njihov umnožak. Koristi se svojstvima množenja.
21. Kolika je vrijednost izraza (2a − 3) – (1 + a) ako je a = 5?
22. Ako je x = 6 i y = 2, izračunaj vrijednost izraza x – 3y + 4 · (2xy – 4)
23. Izluči zajednički faktor pa pojednostavni:

a) 89 · 42 + 750 + 11 · 42
b) 37 · 18 + 18 · 13 + 89 · 42 – 39 · 42
24. Pojednostavni izraz 3 · (2x – 3y + z) – 3z pa izračunaj njegovu vrijednost ako je x = 5 i
y = 2.
25. Učenici petog razreda idu na terensku nastavu. Ulaznica za muzej stoji 35 kn, a
autobusna karta 64 kn. U razredu su 23 učenika. Koliko ukupno kuna moraju uplatiti
prije polaska na put?
26. Dva su vlaka krenula jedan drugome ususret. Jedan vlak je prelazio 80 km u jednom
satu, a drugi 60 km u jednom satu. Koliko su bili udaljeni prije polaska ako su se susreli
nakon 4 sata? Cijelo vrijeme vozili su istim brzinama.
27. Na stadionu su četiri tribine. Na sjevernu i južnu može se smjestiti po 1 736 osoba, a
na istočnu i zapadnu po 2 604 osobe. Ako je cijena ulaznica za nogometnu utakmicu
za sjevernu i južnu tribinu 270 kn, a za istočnu i zapadnu 180 kn, kolika će biti zarada
ako se prodaju sve ulaznice?
28. U prodavaonicu je stiglo 836 kg krumpira. Prvi dan je prodano 234 kg, a drugi dan
dvostruko više od prvog. Koliko je krumpira preostalo za prodaju trećeg dana? Kolika
je zarada u prva dva dana, ako kilogram krumpira stoji 4 kn?

DIJELJENJE
U trgovini je 9 jednakih bicikla koji ukupno stoje 6 147 kn. Kolika je cijena pojedinog bicikla?
dulji način: kraći način:
pomoćni rad
6147 : 9=683 6147 : 9=683
–54 74
74 27
–72 0
6 147 : 9 = 683 27
–27
Svaki bicikl stoji 683 kn. 0
Kako bismo odredili cijenu jednog bicikla
broj 6 147 smo podijelili brojem 9. lat. quotiens –
koliko puta
Broj 6147 nazivamo djeljenik. Djeljenik je broj koji dijelimo.
eng. quotient
Broj 9 nazivamo djelitelj. Djelitelj je broj kojim dijelimo.
Broj 683 nazivamo količnik (kvocijent). Količnik je rezultat dijeljenja.
naznačeni količnik Količnik brojeva a i b

a:b=c možemo naznačiti na više
načina:
djeljenik djelitelj količnik (kvocijent) a : b = a / b = a
b
Primjer 13
Naznačimo pa izračunajmo količnik brojeva 1 081 i 23. Provjerimo dobiveno rješenje.

Provjera:
1081 : 23=47 4 7 · 23
161 9 4
0 +1 41
10 81
Broj 256 umanjimo 7 puta. Izračunajmo i provjerimo točnost računanja.

Provjera:
256 : 7=36 36 · 7+4=
46 =252+4
4 količnik =256
ostatak
Ako je ostatak prilikom dijeljenja različit od nule, rezultat dijeljenja zovemo nepotpuni
količnik.

U vrećici je 7 čokoladica koje treba pravedno podijeliti između sedmero djece. Koliko će
čokoladica dobiti svako dijete?
7:7=1
Svako će dijete dobiti 1 čokoladicu.

Ako neki prirodan broj podijelimo samim sobom, količnik je jednak broju jedan.
Za svaki broj a iz skupa N vrijedi: a : a = 1.
U vrećici je 7 čokoladica koje treba podijeliti jednom djetetu. Koliko će čokoladica

dobiti to dijete?
7:1=7
Dijete će dobiti 7 čokoladica.
Ako neki prirodan broj podijelimo brojem 1, količnik je jednak tom prirodnom broju.
Za svaki broj a iz skupa N vrijedi: a : 1 = a.
Anton je namjeravao podijeliti svoju mjesečnu plaću sa četiri svoja prijatelja koji su mu
pomagali u poslu. Nažalost, na kraju mjeseca nije dobio plaću. Koliki iznos je dobio svatko od
petero ljudi?
0:5=0
Nitko od njih petorice nije dobio ništa.
Ako nulu podijelimo s bilo kojim prirodnim brojem, količnik je jednak nuli.
Za svaki broj a iz skupa N vrijedi: 0 : a = 0.
Nulom ne dijelimo. 7:0
Primjer 14
Izračunajmo.
Uoči:
a) 1 320 : 10 = 132 1 320 : 10 = 132 50 : 10 = 5
32
500 : 10 = 50
20
0 5 000 : 10 = 500
50 000 : 10 = 5 000
DIJELJENJE 81
b) 52 000 : 100 = 520 Uoči:
52 000 : 100 = 520
2 00 500 : 100 = 5
00 5 000 : 100 = 50
0 50 000 : 100 = 500
500 000 : 100 = 5 000
Primjer 15
Promotrimo jednakost: 18 : 9 = 2. Što će se dogoditi ako djeljenik i djelitelj umanjimo 3 puta?

(18 : 3) : (9 : 3) =
Ako djeljenik i djelitelj
=6:3
podijelimo istim brojem,
=2 količnik se neće promijeniti.
Primjer 16
Izračunajmo.
Uoči:
a) 420 : 20 = (420 : 10) : (20 : 10) = 42 : 2 = 21 150 : 50 = 15 : 5 = 3
b) 3 200 : 40 = (3 200 : 10) : (40 : 10) = 320 : 4 = 80 1 500 : 500 = 15 : 5 = 3
c) 46 500 : 300 = (46 500 : 100) : (300 : 100) = 465 : 3 = 155 15 000 : 5 000 = 15 : 5 = 3
Anton je na utakmici ubacio 10, Ivan 9, a Marko 5 koševa. Koliki je prosječan broj koševa po
igraču?
Zbrojimo koliko su ukupno koševa ubacili: 10 + 9 + 5 = 24
Zbrojili smo 3 podatka jer su bila 3 igrača.
Zbroj podataka podijelimo brojem podataka: 24 : 3 = 8
Postupak možemo zapisati i ovako: (10 + 9 + 5) : 3 = 24 : 3 = 8
Na utakmici je ubačeno prosječno 8 koševa po igraču.
Ako zbroj podataka podijelimo brojem podataka, dobivamo njihovu prosječnu vrijednost ili
aritmetičku sredinu.
ZADATCI
29. Naznači pa izračunaj količnik i provjeri dobiveno rješenje ako je:

a) djeljenik 4 512, a djelitelj 8 b) djeljenik 5 076, a djelitelj 12.
30. Izračunaj.
a) 2 360 : 10 b) 45 200 : 100 c) 653 000 : 20
d) 76 200 : 30 e) 756 000 : 900 f) 1 440 000 : 1 200
31. Koji je broj 7 puta manji od broja 322? Naznači pa izračunaj.
32. Broj 2 934 umanji 6 puta.

33. Svaku tvrdnju prepiši u bilježnicu pa uz nju upiši je li točna ili netočna.
a) Ako je djeljenik jednak nuli, količnik je nula.
b) Ako je djelitelj jednak nuli, količnik je nula.
c) Za dijeljenje ne vrijedi svojstvo asocijativnosti.
34. Vlak ima 5 vagona s istim brojem sjedećih mjesta.

U vlaku ima ukupno 340 sjedećih mjesta. Koliko
sjedećih mjesta ima svaki vagon?
35. Izračunaj pa množenjem provjeri točnost dobivenog rješenja.

a) 2 365 : 9 b) 4 256 : 24 c) 1 342 : 8
36. Koji je broj 7 puta manji od polovine broja 168? Naznači pa izračunaj.
37. U cvjećarnici su 224 ruže koje treba složiti u bukete. U svaki buket slaže se po 7 ruža.
Koliko se takvih buketa može napraviti?
38. Na slici su prikazani Markov i Karlov vrt. Koliko je puta površina Karlovog vrta veća od
površine Markovog vrta? Jedan kvadratić predstavlja 1 m2 površine.
Karlov vrt
Markov vrt
39. Pomoću slike u 38. zadatku odredi opseg Markovog vrta i opseg Karlovog vrta. Koliko
je puta opseg Karlovog vrta veći od opsega Markovog vrta?
40. Odredi polovinu polovine broja 1 000?
41. Koji je broj veći: polovina polovine broja 1 000 ili četvrtina broja 1 000?
42. Kroz cijev koja puni bazen proteče 60 litara vode u minuti. Koliko će vremena trebati
da se napuni bazen u koji stane 30 000 litara vode? Vrijeme izrazi u satima i minutama.
43. Obitelj Anić kupila je hladnjak za 3 096 kn. Odabrali su plaćanje na 12 rata. Koliki je
iznos svake rate?
35
44. Mirjana svakog dana vozi bicikl. 25
20
Dijagramom je prikazano koliko je 15 15 15 15
kilometara Mirjana prešla prošlog tjedna.
Odredi koliko je prosječno kilometara
dnevno prelazila Mirjana u tom tjednu. P U S Č P S N
DIJELJENJE 83
45. Marko je kroz pet radnih dana trošio tablicom prikazane iznose. Izračunaj koliko je
prosječno trošio u tih pet dana.
dan ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak
iznos (kn) 945 749 2 860 297 104
46. Tablicom je prikazan broj stanovnika Crikvenice u godinama kada je izvršen popis
stanovništva. Izračunaj prosječan broj stanovnika grada Crikvenice u ta tri desetljeća.
godina popisa 1971. 1981. 1991.
broj stanovnika 16 873 17 838 19 154
47. Ako se pri dijeljenju s 8 dobije nepotpuni količnik 13 i ostatak 5, koliki je djeljenik?
48. Ako broj 32 podijelimo nekim brojem dobijemo količnik 5 i ostatak 2. Koji je to broj?
49. Jedna knjiga ima 4 puta više stranica od druge. Ako obje knjige zajedno imaju 345
stranica, koliko stranica ima jedna, a koliko druga knjiga?
50. Učenici petog razreda uplatili su za izlet 2 277 kn. U razredu je ukupno 23 učenika. U
cijenu su uključeni prijevoz autobusom koji stoji 64 kn po učeniku i ulaznica za muzej.
Kolika je cijena ulaznice za muzej?
51. Dvojica radnika moraju podijeliti 5 823 kn tako da prvi dobije dvostruko više od drugog.
Koliko je dobio prvi, a koliko drugi radnik?

REDOSLIJED RAČUNANJA
Četveročlana obitelj mora platiti 1 260 kn za 3 noćenja u hotelu. Koliko stoji noćenje u hotelu
za jednu osobu?
za jednu osobu 1 260 : 4 : 3 =
za jednu noć = 315 : 3
= 105
Noćenje u hotelu za jednu osobu stoji 105 kn.
Uoči:
8 : 4 : 2 = 2 : 2 = 1 – računamo redom kako piše

8 : (4 : 2) = 8 : 2 = 4 – ovakvim združivanjem ne bismo dobili isti rezultat
8 : 4 : 2 ≠ 8 : (4 : 2)
8 : 4 · 2 = 2 · 2 = 4 – računamo redom kako piše

8 : (4 · 2) = 8 : 8 = 1 – ovakvim združivanjem ne bismo dobili isti rezultat
8 : 4 · 2 ≠ 8 : (4 · 2)
8:4≠4:8
Stoga je dobro koristiti se uputama:

Ako se u nekom zadatku pojavljuje samo dijeljenje, računamo redom kako piše.
Ako se u nekom zadatku pojavljuje množenje i dijeljenje, računamo redom kako piše.
Ako se u nekom zadatku pojavljuju zagrade, najprije računamo vrijednost izraza u zagradama.
Ako se u nekom zadatku, uz množenje i dijeljenje, pojavljuju i računske operacije zbrajanja i
oduzimanja, najprije množimo i dijelimo, a potom zbrajamo i oduzimamo.
Primjer 16
Izračunajmo.
a) 786 : 3 · 2 = b) 2 130 : 3 : 5 =
Računamo redom
= 262 · 2 = 710 : 5 kako piše.
= 524 = 142
c) 3 · (45 975 : 5) = d) (13 + 7) · (27 – 14) = Najprije računamo vrijednost

= 3 · 9 195 = 20 · 13 izraza u zagradi.
= 27 585 = 260
e) 425 + 42 · 7 = f) 895 : 5 – 89 = g) 23 · 17 – 16 · 5 = Najprije množimo

= 425 + 294 = 179 – 89 = 391 – 80 i dijelimo, a
potom zbrajamo i
= 719 = 90 = 311 oduzimamo.
h) 32 + (18 · 5 – 49) · 3 =
Ako je u zagradi više računskih operacija,
= 32 + (90 – 49) · 3 najprije množimo i dijelimo unutar zagrade, a
= 32 + 41 · 3 potom zbrajamo i oduzimamo.
= 32 + 123
= 155
Primjer 17
Susjed Andrija svako jutro ide u prodavaonicu i kupuje dva kruha po 6 kn, 3 litre mlijeka po 5 kn
za litru, 4 jogurta po 3 kn i jedne novine za 7 kn. Koliko kuna potroši svako jutro susjed Andrija?
2·6+3·5+4·3+7=
= 12 + 15 + 12 + 7
= 46
Susjed Andrija svako jutro potroši 46 kn.
Primjer 18
Količnik brojeva 2 067 i 13 umanji za umnožak brojeva 18 i 6. Naznači pa izračunaj.

(2 067 : 13) – (18 · 6) =
= 2 067 : 13 – 18 · 6
= 159 – 108
= 51
ZADATCI
Izračunaj.
52. a) 180 : 6 : 5 b) 4 224 : 2 : 16 c) 525 : 15 · 3
d) 80 + 420 :7 e) 523 – 23 · 4 f) 75 · 5 – 11 · 19
53. a) 5 310 : (18 · 5) b) 456 · (186 – 78) c) 95 : (485 – 480)

d) (362 – 17) · 86 e) 8 · (56 – 11) : 5 f) 184 – 84 : (23 – 16)
U zadacima 54. – 59. naznači pa izračunaj.

54. Zbroj brojeva 8 596 i 263 uvećaj 4 puta.
55. Razliku brojeva 58 688 i 756 umanji 7 puta.
56. Količnik brojeva 7 848 i 12 umanji za umnožak brojeva 45 i 13.
57. Polovinu broja 4 560 uvećaj 3 puta.
58. Deseterokratnik broja 756 umanji 5 puta.

59. Radnik je radio 12 dana i zaradio 2 160 kn. Kolika je zarada po danu rada?
60. Za 7 kg jabuka treba platiti 56 kn. Koliko kuna treba izdvojiti za 85 kg jabuka?
61. U petom je razredu neke škole 13 djevojčica i 11 dječaka. Ako svatko od njih srijedom
u torbi nosi 5 knjiga, koliko ukupno knjiga nose tog dana u školu?
62. Na površini od 4 680 m2 uzgaja se povrće. Jedna polovina zasađena je salatom,

četvrtina mrkvom, a šestina kupusom. Ostatak njive zasađen je krumpirom. Naznači
pa izračunaj kolika je površina zasađena pojedinom vrstom povrća.
63. Marko je štedio i nakon šest mjeseci uštedio 1 000 kn. U prvih mjesec dana uštedio
je 345 kn, a u preostalih pet mjeseci jednak iznos svakog mjeseca. Koliko je Marko
uštedio u svakom od preostalih pet mjeseci?
64. Obitelj Kružić uzela je kredit za auto na pet godina. Banci su jednokratno uplatili
2 000 kn, a preostali iznos platiti će u 5 godina. Kolika je mjesečna rata ako je ukupna
cijena automobila 74 000 kn?
65. Cvjećar je od prodaje 75 ruža i 58 ljiljana zaradio 1 238 kn. Kolika je cijena jedne ruže,
ako je cijena jednog ljiljana 11 kn?
66. U uljari se 180 litara maslinova ulja treba rastočiti u boce od 7 dl. Koliko se najmanje
boca može napuniti? Hoće li sve boce biti napunjene do vrha? Ako neće, koliko će ulja
ostati u nepopunjenoj boci?
67. Pčelarska je zadruga u prvoj godini proizvela 74 kg meda. U sljedeće tri godine
proizvodnja se svake godine udvostručavala. Koliko je ukupno meda proizvedeno u
prve četiri godine?
68. Ana je pročitala knjigu od 586 stranica u 4 dana. Prvog dana pročitala je 124 stranice.
Drugog dana pročitala je polovinu ostatka, a trećeg dana polovinu broja stranica koje
je pročitala prvog dana. Koliko je stranica pročitala četvrtog dana?
69. U prodavaonici cipela prodano je 56 pari istih cipela. Prvih 38 pari prodano je po cijeni
od 320 kn. Nakon toga cijena je snižena za 42 kn. Kolika je zarada od prodaje cipela?
JEDNADŽBE
Za četiri stolca susjeda Ana platila je 492 kn. Koliko stoji jedan stolac?
4 · x = 492 Prisjeti se! 2 · 3 = 6

x = 492 : 4 Uvijek se možeš poslužiti 3=6:2
x = 123 nekom poznatom
jednakošću koja će ti
pomoći u određivanju
nepoznatog broja.
Susjeda Ana je platila svaki stolac 123 kn.
Broj 7 856 jednak je umnošku nekog prirodnog broja i broja 8. Koji je to broj?
7 856 = x · 8 6=2·3
Posluži se poznatom
x = 7 856 : 8 2=6:3
jednakošću.
x = 982
To je broj 982.
Nepoznati faktor jedna je količniku umnoška i poznatog faktora.
Kojim brojem treba podijeliti broj 300 da se dobije 25?

300 : x = 25 6 : 2 = 3
x = 300 : 25 Posluži se poznatom 2 = 6 : 3
jednakošću.
x = 12
Broj 300 treba podijeliti brojem 12 da se dobije 25.

Djelitelj je jednak količniku djeljenika i količnika.
Ako neki broj umanjimo 7 puta dobit ćemo 218. Koji je to broj?
x : 7 = 218 6 : 2 = 3
Posluži se poznatom
x = 218 · 7 jednakošću. 6 = 2 · 3
x = 1 526
To je broj 1 526.
Djeljenik je jednak umnošku djelitelja i količnika.
Primjer 19
Riješimo sljedeće jednadžbe.

a) b : 425 = 3 b) (432 + 324) : a = 9 c) c · (327 – 237) = 180
b = 3 · 425 756 : a = 9 c · 90 = 180
b = 1 275 a = 756 : 9 c = 180 : 90
a = 84 c=2

ZADATCI
70. Riješi sljedeće jednadžbe:

a) x · 3 = 51 b) 68 : x = 4 c) x : 14 = 210
d) 8 · x = 128 e) 5 · x = 161 – 6 f) x · 7 = 158 + 3
71. Riješi sljedeće jednadžbe:

a) x : (124 – 106) = 5 b) (48 + 123) · x = 1 026 c) x · (54 : 6) = 387
U zadacima 72. i 73. zapiši odgovarajuće jednadžbe pa ih riješi.
72. Ako neki broj uvećaš 7 puta dobit ćeš broj 336. Koji je to broj?
73. Ako neki broj umanjiš 6 puta dobit ćeš broj 258. Koji je to broj?
74. Koliko se litara maslinova ulja može kupiti za 1 482 kn, ako litra ulja stoji 78 kn?
75. Cijena je ulaznice za rock koncert 420 kn, a cijena kino ulaznice 35 kn. Koliko je puta
cijena kino ulaznice manja od cijene ulaznice za rock koncert?
76. U tablici su, uz svaki proizvod, navedeni količina, cijena dostave i ukupna cijena. Kolika
je jedinična cijena svakog pojedinog proizvoda?
naziv proizvoda jedinična cijena količina cijena dostave ukupna cijena

zdjela x 7 30 422
stolnjak y 42 50 2 780
čaša n 15 19 199
77. Lastavica preleti 275 m za 25 sekundi. Koliko metara preleti u jednoj sekundi? Koliko
preleti u jednom satu?
78. Iva je zamislila broj. Uvećala ga je 3 puta, umnošku dodala 17 i dobila 65. Koji je broj
zamislila?
79. Ako 7 radnika od ukupne zarade odvoji 200 kn za dobrotvorne svrhe, a potom zaradu
podijele ravnopravno, svaki će radnik dobiti 1 200 kn. Kolika je bila ukupna zarada?
80. Izračunaj duljine stranica pravokutnika čiji je opseg 136 cm, a kojemu je jedna stranica
trostruko dulja od druge.
81. Kojim brojem treba podijeliti broj 1 053 da količnik i ostatak budu 27?
82. Kojim brojem treba podijeliti broj 660 da količnik bude 36 i ostatak 12?
83. Koliki je djelitelj ako je djeljenik 15 817, količnik 72 i ostatak 121?
84. Koliki je djelitelj ako je djeljenik 7 824, količnik 601 i ostatak 11?
85. Kojim brojem treba podijeliti 527 da se dobije količnik 19 i ostatak 14?
JEDNADŽBE 89
1. a) 32 148, b) 69 249, c) 428 069, d) 23 948 029, e) 4 440, f) 2 045 400

2. 436 568
3. a) Faktori, umnožak, b) nula
4. a) 84 > 65, b) 468 = 468
5. 9 165
6. Komutativnost množenja
7. a) netočno, b) točno
8. a) 1 800, b) 70, c) 700, d) 18 000, e) 15 000, f) 600, g) 180 000, h) 0 i) 350 000
9. a) 3(x + y), b) 7(a + b), c) 10 (p – r), d) 19 (z + t)
10. a) x(3 + 5 – 2) = 6x, b) y(4 + 6 – 3) = 7y, c) a(7 – 3 + 1) = 5a, d) b(1 + 16 – 7) = 10b
11. 140 minuta.
12. Josip 3 ∙ 324 = 972 kune. Zajedno 972 + 324 = 1 296.
13. 3 ∙ 4 ∙ 5 = 60
14. 0
15. 2 825 ∙ 4 = 11 300
16. 2 ∙ 1 736 + 2 ∙ 2 564 = 8 600
17. a) 2 600, b) 6 000, c) 0
18. 450
19. 2 ∙ 150 < 2 ∙ 155
20. 25 ∙ 30 ∙ 35 ∙ 40 = 1 050 000
21. 1
22. 80
23. a) 42 ∙ (89 + 11) + 750 = 4 950, b) 18 (37 + 13) + 42 (89 – 39) = 2 500
24. 12
25. 23 ∙ (35 + 64) = 2 277
26. 80 ∙ 4 + 60 ∙ 4 = 4 ∙ 140 = 560 km
27. 1 736 ∙ 2 ∙ 270 + 2 ∙ 2 604 ∙ 180 = 2 ∙ (468 720 + 108 720) = 1 154 880 kn
28. 836 – (234 + 468) = 134 kn, 4 ∙ (234 + 468) = 1 404 kn
29. a) 4 512 : 8 = 564, b)5 076 : 12 = 423

30. a) 236, b) 452, c) 32 650, d) 2 540, e) 840, f)1 200
31. 322 : 7 = 46
32. 489
33. a) Točno, b) Netočno, c) Točno
34. 340 : 5 = 68

35. a) 256 i 1 ostatak, b) 177 i ostatak 8, c) 167 i ostatak 6
36. (168 : 2) : 7 = 12
37. 32
38. 8 puta
39. Marko 16 m, Karlo 48 m, 48 : 16 = 3 puta veći.
40. 250
41. Jednaki su.
42. 500 minuta = 8 sati i 20 minuta.
43. 258 kn
44. 140 : 7 = 20 km
45. 991 kn
46. 17 955 stanovnika
47. 109
48. 6
49. Jedna 276, a druga 69 stranica.
50. 35 kuna
51. Prvi 3 882 kn, a drugi 1 941 kn.
52. a)6, b) 132, c) 105, d) 140, e) 431, f) 166

53. a) 59, b) 49 248, c) 19, d) 29 670, e) 72, f)172
54. (8 596 + 263) ∙ 4 = 35 436
55. (58 688 – 756) : 7 = 8 276
56. 7 848 : 12 – 45 ∙ 13 = 69
57. (4 560 : 2) ∙ 3 = 6 840
58. (756 ∙ 10) : 5 = 1 512 180 kuna
59. 180 kuna
60. 680 kn
61. 120 knjiga
62. Salata – 2 340 m2, mrkva – 1 170 m2, kupus – 780 m2, krumpir – 390 m2.
63. 131 kunu
64. 1 200 kuna
65. 8 kuna
66. 257 punih boca i jedna u kojoj je 1 dl.
67. 1 110 kg
68. 169 stranica
69. 17 164 kn
91
70. a) x = 17, b) x = 17, c) x = 2 940, d) x = 16, e) x = 31, f) x = 23

71. a) x = 90, b) x = 6, c) x = 43
72. x + 7 = 336, x = 329
73. x : 6 = 258, x = 43
74. 19 litara
75. 12 puta
76. x = 56, y = 65, z = 12
77. 11 metara
78. 16
79. 8 600 kn
80. 17 cm i 51 cm
81. x = 38
82. 18
83. 218
84. 13
85. 27
92 SKUPOVI
DJELJIVOST U SKUPU
PRIRODNIH BROJEVA
Naučit ćeš:
ÖÖ određivati višekratnike i djelitelje prirodnog broja
ÖÖ razlikovati i povezivati pojmove višekratnik i djelitelj
ÖÖ primjenjivati pravila djeljivosti zbroja, razlike i umnoška
ÖÖ određivati kada je prirodan broj djeljiv s 10, 5, 2, 3, 9
ÖÖ razlikovati proste od složenih brojeva
ÖÖ rastavljati prirodni broj na proste faktore
ÖÖ primjenjivati naučeno na rješavanje problemskih zadataka
VIŠEKRATNIK I DJELITELJ
Unutarnja staza, staza broj 1, na atletskom stadionu dugačka je 400 m. slika
je s
Koliko je metara istrčao Petar ako je istrčao 5 krugova? inter-
5 · 400 = 2 000 neta
Petar je istrčao 2 000 metara. nije
Koliko krugova istrči trkač u utrci na 10 000 metara? free
10 000 : 400 = 100 : 4 = 25 zami-

jeniti
Trkač koji trči u utrci na 10 000 metara istrči 25 krugova.
Razmisli! Koliko krugova istrči trkač u utrci na 1500 metara?
Svaka etaža poslovne zgrade visoka je 3 metra. Koliko je visoka zgrada koja ima 7 etaža?
etaža visina
7 7 · 3 = 21
6 6 · 3 = 18
5 5 · 3 = 15
4 4 · 3 = 12
3 3·3=9
2 2·3=6
1 1·3=3
Zgrada sa 7 etaža visoka je 21 metar.
1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, … prirodni brojevi

1 · 3, 2 · 3, 3 · 3, 4 · 3, 5 · 3, 6 · 3, 7 · 3, 8 · 3, 9 · 3, 10 · 3, 11 · 3, 12 · 3, … višekratnici
3, 6, 9, 12, 15, 18, 21, 24, 27, 30, 33, 36, … broja 3
Broj 21 višekratnik je broja 3 jer je broj 21 jednak umnošku prirodnog broja 7 i broja 3.
Broj 3 ima beskonačno mnogo višekratnika. Najmanji višekratnik broja 3 jest 3.
Primjer 1
Pokažimo, koji su od navedenih brojeva višekratnici broja 3: 18, 31, 39, 49, 63, 69, 77, 99.
Brojeve 18, 39, 63, 69 i 99 možemo zapisati u obliku umnoška nekog prirodnog broja i broja 3.
18 = 6 · 3 39 = 13 · 3 63 = 21 · 3 69 = 23 · 3 99 = 33 · 3
Višekratnici broja 3 su brojevi 18, 39, 63, 69 i 99.
94 DJELJIVOST U SKUPU PRIRODNIH BROJEVA

višekratnici
1 · 2, 2 · 2, 3 · 2, 4 · 2, 5 · 2, 6 · 2, 7 · 2, 8 · 2, 9 · 2, 10 · 2, 11 · 2, 12 · 2, …
broja 2
Parni su brojevi višekratnici broja 2.
Primjer 2
Pokažimo, koji su od navedenih brojeva višekratnici broja 2: 14, 17, 22, 37, 47, 98.
Brojeve 14, 22 i 98 možemo zapisati u obliku umnoška nekog prirodnog broja i broja 2.
14 = 7 · 2 22 = 11 · 2 98 = 49 · 2
Višekratnici broja 2 su brojevi 14, 22 i 98.
višekratnici
1 · 5, 2 · 5, 3 · 5, 4 · 5, 5 · 5, 6 · 5, 7 · 5, 8 · 5, 9 · 5, 10 · 5, 11 · 5, 12 · 5, …
broja 5
Primjer 3
Pokažimo, koji su od navedenih brojeva višekratnici broja 5: 30, 45, 49, 51, 55.
Brojeve 30, 45 i 55 možemo zapisati u obliku umnoška nekog prirodnog broja i broja 5.
30 = 6 · 5 45 = 9 · 5 55 = 11 · 5
Višekratnici broja 5 su brojevi 30, 45 i 55.
Ako je a ∈ N, tada su

1 · a, 2 · a, 3 · a, 4 · a, 5 · a, 6 · a, 7 · a, … višekratnici broja a.
Broj b višekratnik je prirodnog broja a ako postoji takav prirodni broj n da vrijedi b = n · a.
Pokažimo da je broj 30 višekratnik broja 6. Podsjeti se svojstva

komutativnosti
30 = 5 · 6 = 6 · 5 množenja.
Ako je b = n · a, tada vrijedi: b je višekratnik od a i b je višekratnik od n.
VIŠEKRATNIK I DJELITELJ 95
Svaki prirodan broj ima beskonačno mnogo višekratnika.
Svaki prirodan broj je višekratnik broja 1.
a=1·a
Svaki prirodan broj je sam svoj višekratnik.
Pokažimo da je broj 1 227 višekratnik broja 3.
1 227 : 3 = 409
02
27
0
Broj 1 227 višekratnik je broja 3 jer postoji prirodni broj 409 takav da je 1 227 = 409 · 3.
Broj 1 227 djeljiv je brojem 3 (ostatak pri dijeljenju broja 1 227 s 3 jednak je 0).
Prirodan broj b djeljiv je prirodnim brojem a ako je b višekratnik od a.
Primjer 4
Odredimo sve brojeve s kojima je djeljiv broj 12.
Broj 12 višekratnik je broja 1 i sam je svoj višekratnik. Dakle, broj 12 djeljiv je s 1 i 12.
12 = 1 · 12
Osim s 1 i 12, broj 12 djeljiv je s 2, 3, 4 i 6.
12 = 2 · 6, 12 = 3 · 4.
Broj 12 djeljiv je brojevima 1, 2, 3, 4, 6 i 12.
Provjerimo je li broj 1 080 djeljiv brojem 72.
1 080 : 72 = 15 1 080 = 15 · 72
360
0
Broj 1 080 djeljiv je sa 72 jer je 1 080 višekratnik broja 72 (ostatak pri dijeljenju broja 1 080
brojem 72 jest nula).
Uočimo: 1 080 : 72 = 15
360
0 djelitelj
a|b čitamo: „b je višekratnik od a“

Broj 72 djelitelj je broja 1 080.
„b je djeljiv sa a“
„a je djelitelj od b“
72|1 080 čitamo: „72 je djelitelj od 1 080“

Primjer 5
Provjerimo točnost sljedećih zapisa:

a) 19|228
228 : 19 = 12 228 = 12 · 19
38
Broj 228 višekratnik je broja 19 jer je broj 228
0
jednak umnošku prirodnog broja 12 i broja 19.
b) 17|304
304 : 17 = 18
Broj 304 nije djeljiv brojem 17 jer ostatak
134
pri dijeljenju broja 304 brojem 17 nije nula.
8
c) 36|12
12 : 36 = 0
Broj 36 nije djelitelj broja 12.
12
Primjer 6
Odredimo sve djelitelje broja 20.

Broj 20 ima barem dva djelitelja: broj 1 i broj 20. 1|20, 20|20
Osim broja 1 i 20, djelitelji broja 20 su 2, 4, 5 i 10. 2|20, 4|20, 5|20, 10|20
Djelitelji broja 20 jesu 1, 2, 4, 5, 10 i 20.
Primjer 7
Zadana su tri uzastopna prirodna broja: 754, 755 i 756. Pokažimo, koji su od tih brojeva
višekratnici broja 3.
754 : 3 = 251 755 : 3 = 251 756 : 3 = 251
15 15 15
04 05 06
1 2 0
Primijetimo da je među tri uzastopna prirodna broja točno jedan broj koji je djeljiv s 3.
VIŠEKRATNIK I DJELITELJ 97
DJELjiVOST ZBROJA, RAZLiKE i UMNOŠKA
Trojica prijatelja, Ivan, Petar i Josip, kupili su dvije vrećice bombona. U jednoj je vrećici bilo 15,
a u drugoj 18 bombona. Sve bombone trebaju podijeliti tako da svaki dječak dobije jednak broj
bombona. Koliko će bombona dobiti svaki dječak?
1. način
Podijelimo ukupan broj bombona iz svake vrećice na tri
jednaka dijela:
15 : 3 = 5, 3|15
18 : 3 = 6, 3|18
Svaki će dječak dobiti 5 bombona iz prve vrećice i 6 bombona iz druge vrećice. Svaki će dječak
dobiti 11 bombona.
2. način
Najprije zbrojimo sve bombone iz prve i druge vrećice.
15 + 18 = 33
Potom podijelimo ukupan broj bombona iz obiju vrećica na tri jednaka dijela.
33 : 3 = 11, 3|33
Svaki će dječak dobiti 11 bombona.
Uočimo, u izrazu 15 + 18 pribrojnici 15 i 18 djeljivi su s 3. I njihov zbroj, 33, djeljiv je s 3.
U 4 kutije nalaze se knjige za novu knjižnicu. U jednoj je kutiji 20, u drugoj 15, u trećoj 25, a u
četvrtoj 40 knjiga. Sve knjige iz tih kutija treba rasporediti na pet polica tako da na svakoj polici
bude jednak broj knjiga.
Svaki od brojeva, 20, 15, 25 i 40 djeljiv je s 5. Prema prethodnom
zaključku možemo pretpostaviti da je i njihov zbroj djeljiv s 5.
Provjerimo zaključak i računski.
20 + 15 + 25 + 40 = 100
Kako je ukupan broj knjiga 100, a 100 je djeljiv s 5,

sve knjige iz kutija mogu se rasporediti na 5 polica.
Ako je svaki od pribrojnika djeljiv nekim prirodnim brojem,

tada je i njihov zbroj djeljiv tim brojem.
Primjer 8
Pokažimo, bez zbrajanja, da je zbroj 45 + 30 + 100 djeljiv s 5.

45 = 9 · 5, 30 = 6 · 5, 100 = 20 · 5
Pribrojnici 45, 30 i 100 djeljivi su s 5. Tada je i njihov zbroj djeljiv s 5.

5|45, 5|30, 5|100 ⇒ 5|(45 + 30 + 100)

Primjer 9
Pokažimo, bez zbrajanja, da je zbroj 1 118 + 975 djeljiv s 13. 1 118 : 13 = 86
pomoćni rad
78
Pribrojnik 1 118 djeljiv je s 13; pribrojnik 975 djeljiv je s 13. Tada je i
0
njihov zbroj djeljiv s 13.
975 : 13 = 75
13|1 118, 13|975 ⇒ 13|(1 118 + 975)
65
0
Provjerimo je li razlika brojeva 86 – 72 djeljiva s 2.
Umanjenik 86 djeljiv je s 2, 86 = 43 · 2. Umanitelj 72 djeljiv je s 2, 72 = 36 · 2.
Izračunajmo razliku, 86 – 72 = 14. Broj 14 djeljiv je s 2, 14 = 7 · 2.
Razlika brojeva 86 i 72 djeljiva je s 2.
Uočimo, umanjenik 86 i umanjitelj 72 su djeljivi s 2. I njihova razlika, 14, djeljiva je s 2.
Ako su umanjenik i umanjitelj djeljivi nekim prirodnim brojem,

tada je i njihova razlika djeljiva tim brojem.
Primjer 10
Pokažimo, bez oduzimanja, da je razlika 1 560 – 370 djeljiva s 10.
1 560 = 156 · 10, 370 = 37 · 10
Umanjenik 1 560 i umanjitelj 370 djeljivi su s 10.

Tada je i njihova razlika djeljiva s 10.
10|1 560, 10|370 ⇒ 10|(1 560 – 370)
Primjer 11 1 824 : 19 = 96
pomoćni rad
114
Pokažimo, bez oduzimanja, da je razlika 1 824 – 1 577 djeljiva s 19. 0
Umanjenik 1 824 i umanjitelj 1 577 djeljivi su s 19. Tada je i njihova
1 577 : 19 = 83
razlika djeljiva s 19.
57
19|1 824, 19|1 577 ⇒ 19|(1 824 – 1 577) 0
U svakoj od 5 vrećica ima 12 bombona. Sve bombone iz tih pet vrećica treba ravnopravno
podijeliti između trojice prijatelja. Koliko će bombona dobiti svatko od njih?
1. način: Podijelimo broj bombona iz jedne vrećice na tri jednaka dijela. 12 : 3 = 4, 3|12
Svaki će dječak dobiti po 4 bombona iz svake vrećice.
Svatko od njih dobit će ukupno 5 · 4 = 20 bombona.
DJELJIVOST ZBROJA, RAZLIKE I UMNOŠKA 99

2. način: Izračunajmo, najprije, ukupan broj bombona u svih pet vrećica. 5 · 12 = 60
Podijelimo, potom, ukupan broj bombona na tri jednaka dijela. 60 : 3 = 20, 3|60
Svaki će dječak dobiti 20 bombona.
Uočimo da je u umnošku 5 · 12 = 60 jedan od faktora djeljiv s 3 pa je i umnožak djeljiv s 3.
Provjerimo je li umnožak 4 · 25 · 12 · 5 djeljiv s 5.

Uočimo da je u naznačenom umnošku 4 · 25 · 12 · 5 jedan od faktora djeljiv s 5 (25 = 5 · 5).
Prema prethodnom zaključku možemo pretpostaviti da je i umnožak 4 · 25 · 12 · 5 djeljiv s 5.
Odredimo li vrijednost umnoška,
4 · 25 · 12 · 5 = 100 · 60 = 6 000
možemo uočiti da je i umnožak tih brojeva zaista djeljiv s 5 (6 000 = 1 200 · 5).
Primijetimo da je u naznačenom umnošku 4 · 25 · 12 · 5 i faktor 5 djeljiv s 5 (5 = 1 · 5).
Ako je barem jedan od faktora djeljiv nekim prirodnim brojem,

tada je i umnožak djeljiv tim brojem.
Primjer 12
Pokažimo, bez množenja, da je umnožak 6 · 512 · 8 · 34 · 85 djeljiv sa 17.

Umnožak 6 · 512 · 8 · 34 · 85 je djeljiv sa 17 jer je barem jedan od faktora, 34, djeljiv sa 17.
17|34 ⇒ 17|(6 · 512 · 8 · 34 · 85)

DJELJIVOST S 10, 5, 2, 3, 9
Djeljivost s 10
10, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 100, 110, 120, ... višekratnici su broja 10.
Prirodni broj djeljiv je s 10 ako mu je posljednja znamenka 0.
Djeljivost s 5
Prirodni broj djeljiv je s 5 ako mu je posljednja znamenka 0 ili 5.
Djeljivost s 2
2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, ... višekratnici su broja 2 (parni brojevi).
Prirodni broj djeljiv je s 2 ako mu je posljednja znamenka 0, 2, 4, 6 ili 8.
Primjer 13
Koji su od brojeva 726, 45, 430, 168, 562, 731, 1 680, 1 284 djeljivi s:
a) 10 Brojevi 430 i 1 680 djeljivi su s 10 jer im je posljednja znamenka 0.
b) 5 Brojevi 45, 430 i 1 680 djeljivi su s 5 jer im je posljednja znamenka 0 ili 5.
c) 2 Brojevi 726, 430, 168, 562, 1 680, 1 284 djeljivi su s 2 jer im je posljednja znamenka
0, 2, 4, 6 ili 8.
Djeljivost s 3
Pokažimo da su brojevi 342, 7 452, 50 397, 257 643 djeljivi s 3.
342 : 3 = 114 7 452 : 3 = 2 4 84 50 397 : 3 = 16 7 99 257 643 : 3 = 85 8 81
04 14 20 17
12 25 23 26
0 12 29 24
0 27 03
0 0
Promotrimo sljedeću tablicu.
broj 342 7 452 50 397 257 643

zbroj
3 + 4 + 2 = 9 7 + 4 + 5 + 2 = 18 5 + 0 + 3 + 9 + 7 = 24 2 + 5 + 7 + 6 + 4 + 3 = 27
znamenaka
Prirodni broj djeljiv je s 3 ako mu je zbroj znamenaka djeljiv s 3.
DJELJIVOST S 10, 5, 2, 3, 9 101

Zapišimo broj 342 u obliku zbroja.
342 = 3 · 100 + 4 · 10 + 2 · 1
= 3 · (99 + 1) + 4 · (9 + 1) + 2
= 3 · 99 + 3 · 1 + 4 · 9 + 4 · 1 + 2
= 3 · 99 + 4 · 9 + 3 + 4 + 2
zbroj znamenaka broja 342
Podsjetimo se: ako je barem jedan od faktora djeljiv prirodnim brojem 3, tada je i
umnožak djeljiv s 3. Pribrojnici 3 · 99 i 4 · 9 djeljivi su s 3 (faktori 99 i 9 u umnošcima 3 · 99
i 4 · 9 djeljivi su s 3).
Podsjetimo se: ako je svaki od pribrojnika djeljiv prirodnim brojem 3, tada je i zbroj djeljiv
s 3. Budući da su pribrojnici 3 · 99 i 4 · 9 djeljivi s 3, mora biti i 3 + 4 + 2 djeljiv s 3.
Primjer 14
Provjerimo koji su od brojeva 147, 259, 1 248, 27 385 djeljivi s 3.

Zbroj znamenaka broja 147 jest 12, broj 12 djeljiv je s 3 pa je i broj 147 djeljiv s 3.
1 + 4 + 7 = 12, 3|12 ⇒ 3|147
Zbroj znamenaka broja 259 jest 16, broj 16 nije djeljiv s 3 pa broj 259 nije djeljiv s 3.
2 + 5 + 9 = 16, 3∤16 ⇒ 3∤259 a ∤ b čitamo: „b nije djeljiv sa a“
Zbroj znamenaka broja 1 248 jest 15, broj 15 djeljiv je s 3 pa je i broj 1 248 djeljiv s 3.
1 + 2 + 4 + 8 = 15, 3|15 ⇒ 3|1 248
Zbroj znamenaka broja 27 385 jest 25, broj 25 nije djeljiv s 3 pa broj 27 385 nije djeljiv s 3.
2 + 7 + 3 + 8 + 5 = 25, 3∤25 ⇒ 3∤27 385
Primjer 15
Odredimo broj oblika 5x3 tako da on bude djeljiv s 3.

Zbroj znamenaka broja 5x3 jest 5 + x + 3 = 8 + x.
Vrijednost znamenke x može biti 1. Zbroj znamenaka broja 513 je, tada, 9.
Zbroj znamenaka broja 513 je djeljiv s 3 pa je i broj 513 djeljiv s 3.
x ∈ {1, 4, 7}
Traženi brojevi su 513, 543 i 573.

Djeljivost s 9
Pokažimo da su brojevi 684, 5 364, 51 497, 218 643 djeljivi s 9.

684 : 9 = 76 5 364 : 9 = 5 96 52 497 : 9 = 5 8 33 219 843 : 9 = 24 4 27
54 86 74 39
0 54 29 38
0 27 24
0 63
0
Promotrimo sljedeću tablicu.
broj 684 5 364 52 497 219 843

zbroj
6 + 8 + 4 = 18 5 + 3 + 6 + 4 = 18 5 + 2 + 4 + 9 + 7 = 27 2 + 1 + 9 + 8 + 4 + 3 = 27
znamenaka
Prirodni broj djeljiv je s 9 ako mu je zbroj znamenaka djeljiv s 9.
Zapišimo broj 684 u obliku zbroja.

684 = 6 · 100 + 8 · 10 + 4 · 1
= 6 · (99 + 1) + 8 · (9 + 1) + 4 · 1
= 6 · 99 + 6 · 1 + 8 · 9 + 8 · 1 + 4 · 1
= 6 · 99 + 8 · 9 + 6 · 1 + 8 · 1 + 4 · 1
zbroj znamenaka broja 684
Podsjetimo se: ako je barem jedan od faktora djeljiv prirodnim brojem 9, tada je i
umnožak djeljiv s 9. Pribrojnici 6 · 99 i 8 · 9 djeljivi su s 9 (faktori 99 i 9 u umnošcima 6 · 99
i 8 · 9 djeljivi su s 9).
Podsjetimo se: ako je svaki od pribrojnika djeljiv prirodnim brojem 9, tada je i zbroj djeljiv
s 9. Budući da su pribrojnici 6 · 99 i 8 · 9 djeljivi s 9, mora biti i 6 + 8 + 4 djeljiv s 9.
Primjer 16
Provjerimo koji su od brojeva 432, 62 431, 78 502, 691 245 djeljivi s 9.

Zbroj znamenaka broja 432 jest 9, broj 9 djeljiv je s 9 pa je i broj 432 djeljiv s 9.
4 + 3 + 2 = 9, 9|9 ⇒ 9|432
6 + 2 + 4 + 3 + 1 =16, 9 ∤ 16 ⇒ 9 ∤ 62 431
7 + 8 + 5 + 0 + 2 = 22, 9 ∤ 22 ⇒ 9 ∤ 78 502
Zbroj znamenaka broja 691 245 jest 27, broj 27 djeljiv je s 9 pa je i broj 691 245 djeljiv s 9.
6 + 9 + 1 + 2 + 4 + 5 = 27, 9|27 ⇒ 9|691 245
DJELJIVOST S 10, 5, 2, 3, 9 103

Primjer 17
Odredimo broj oblika 3y85 tako da on bude djeljiv s 9.

Zbroj znamenaka broja 3y85 jest 3 + y + 8 + 5 = 16 + y.
Vrijednost znamenke y mora biti 2. Zbroj znamenaka broja 3285 je, tada, 18.
Zbroj znamenka broja 3285 je djeljiv s 9 pa je i broj 3285 djeljiv s 9.
y ∈ {2}
Traženi je broj 3 285.
ZADATCI
1. Prepiši u bilježnicu pa dopuni sljedeće rečenice.

a) Svaki prirodan broj ima ____________ mnogo višekratnika.
b) Najmanji djelitelj svakog prirodnog broja jest broj ______.
c) Najveći djelitelj svakog prirodnog broja jest ______________.
d) Broj 42 višekratnik je broja 6 jer je 42 = ___ ⋅ 6.
2. Ispiši sve višekratnike broja 5 koji su veći od 4, a manji od 41.
3. Ispiši sve brojeve koji su djeljivi s 2, a koji su manji od 20.
4. Zadani su brojevi: 425, 732, 264, 180, 243, 300. Koji su od zadanih brojeva djeljivi s:
a) 10 b) 5 c) 2 d) 3 e) 9
5. Kojim je brojevima višekratnik broj 18?
6. Koje su od sljedećih tvrdnji točne, a koje netočne.

a) 6 je djelitelj broja 24. b) 24 je djelitelj broja 8.
c) 36 je višekratnik broja 9. d) 4 je višekratnik broja 36.
7. Odredi sve višekratnike broja 8 koji su veći od 40, a manji od 80.
8. Odredi sve višekratnike broja 13 koji su veći od 30, a manji od 70.
9. Je li broj 19 680 višekratnik broja 96? Objasni.
10. Je li broj 205 djelitelj broja 84 460? Objasni.
11. Odredi nepoznatu znamenku tako da:

a) broj 4b27 bude djeljiv s 3 b) broj 5237y bude djeljiv s 9.
12. Duljina je koraka odraslog čovjeka 70 cm, a djeteta 40 cm. Koliko koraka treba napraviti
dijete da bi prešlo put koji odrastao čovjek prijeđe u 140 koraka?

13. Bez izračunavanja obrazloži sljedeće tvrdnje:
a) zbroj 4 526 + 488 djeljiv je s 2 b) razlika 7 530 – 855 djeljiva je s 5
c) umnožak 380 · 12 · 46 djeljiv je s 10.
14. Odredi sve prirodne brojeve n za koje je razlika 92 – n djeljiva sa 7.
15. Odredi sve prirodne brojeve n za koje je zbroj 15 + n djeljiv s 8.
16. Zadan je skup M = {1, 2, 3, 5, 6, 15, 20, 30, 45}. Odredi:

a) skup A, A ⊆ M, čiji su elementi djelitelji broja 15
b) skup B, B ⊆ M, čiji su elementi višekratnici broja 5
c) skup C, C ⊆ M, čiji su elementi brojevi koji su djeljivi sa 6.
17. Odredi sve troznamenkaste višekratnike broja 10, čije znamenke pripadaju skupu
{2, 0, 9, 4}.
18. Odredi neka dva višekratnika broja 3 čije su sve znamenke 2.
19. Odredi najveći četveroznamenkasti broj koji je djeljiv s 3 i s 5.
20. Koji su od sljedećih zapisa točni, a koji netočni?

a) 77|11 b) 15|45 c) 17|85 d) 60|12
21. Promotri jednakost 17 + 13 = 30.

a) Jesu li pribrojnici djeljivi s 10? b) Je li zbroj djeljiv s 10?
c) Što zaključuješ iz navedenog primjera?
22. Navedi neka dva broja koja nisu djeljiva s 5, a njihova je razlika djeljiva s 5.
23. Ima li prirodan broj beskonačno mnogo djelitelja? Objasni odgovor.
24. Ima li svaki prirodan broj beskonačno mnogo višekratnika? Objasni odgovor.
25. Dan je opis tajanstvenog broja: broj je manji od 90, višekratnik je broja 15, djeljiv je s
9. Koji je to broj?
26. Odredi sve brojeve oblika 6xy1 tako da oni bude djeljivi s 9.
27. Odredi sve brojeve oblika 4a7b tako da oni bude djeljivi s 3.
28. Promotri jednadžbu: 7 158 + x = 41 784. Ne izračunavajući x odgovori je li x paran ili

neparan broj? Objasni.
29. Promotri jednadžbu: x : 77 = 4 528. Ne izračunavajući x odgovori je li x djeljiv s 11.
30. Može li se s 2 štapića duljine 5 cm, 3 štapića duljine 1 cm i jednog štapića duljine 2 cm
sastaviti pravokutnik, a da se štapići ne lome? Objasni odgovor.
DJELJIVOST S 10, 5, 2, 3, 9 105

prosti i složeni brojevi
U tablici su zapisani prirodni brojevi od 1 do 20.
Ponovimo!
Promotrimo ih.
Broj 1 je djelitelj svakog prirodnog broja.
Svaki prirodni broj je sam svoj djelitelj.
- Broj 1 djelitelj je svakog prirodnog broja.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
- Prvi broj koji promatramo jest 2. Sve brojeve kojima je 2 djelitelj ostavimo u prvom retku.
- Preostale brojeve, uključujući broj 2, prepišemo u drugi redak.
- U drugom retku, osim broja 2, više nema višekratnika broja 2.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
2 3 5 7 9 11 13 15 17 19
- Sljedeći broj koji promatramo jest 3. Sve brojeve kojima je 3 djelitelj ostavimo u drugom
retku.
- Preostale brojeve, uključujući broj 3, prepišemo u treći redak.
- U trećem retku, osim broja 3, više nema višekratnika broja 3.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
2 3 5 7 9 11 13 15 17 19
3 5 7 11 13 17 19
- Nastavimo postupak s brojevima 5, 7, …
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
2 3 5 7 9 11 13 15 17 19
3 5 7 11 13 17 19
5 7
7
11
13
17
19
...
Opisani postupak zove se Eratostenovo sito.
Brojeve 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, … nazivamo prosti brojevi ili prim brojevi.
Prirodni broj, veći od jedan, koji ima točno dva djelitelja (samoga
lat. primus – prvi
sebe i broj 1), nazivamo prost broj ili prim broj.

Prirodni broj, veći od jedan, koji ima više od dva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
djelitelja nazivamo složeni broj. 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
31 32 33 34 35 36 37 38 39 40
Broj 1 ima točno jednog djelitelja, samog sebe, pa
41 42 43 44 45 46 47 48 49 50
nije ni prost ni složen.
51 52 53 54 55 56 57 58 59 60
61 62 63 64 65 66 67 68 69 70
Uočimo: Broj 2 je jedini paran prost broj. 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80
81 82 83 84 85 86 87 88 89 90
Broj 2 je najmanji prost broj.
91 92 93 94 95 96 97 98 99 100
Tablica prostih brojeva manjih od 100.

Predočimo složene brojeve 4, 6, 8, 9, 10, 12, 14 i 15 pravokutnim oblikom koristeći prstene.
4 6 8 9 10
12
15
14
Svaki složeni broj možemo prikazati u obliku umnoška dvaju prirodnih brojeva koji su veći
od jedan.
Predočimo proste brojeve 2, 3, 5, 7, 11 i 13 pravokutnim oblikom pomoću prstena.
2 3 5 7 11 13
Proste brojeve ne možemo prikazati u obliku umnoška dvaju prirodnih brojeva koji su veći od
jedan.
PROSTI I SLOŽENI BROJEVI 107

RASTAVLJANJE BROJA NA PROSTE FAKTORE
Odredimo sve djelitelje broja 20.
Ponovimo!
Djelitelji broja 20 jesu 1, 2, 4, 5, 10, 20.
Broj 1 djelitelj je svakog
Odaberimo među njima proste djelitelje broja 20.
prirodnog broja.
Prosti djelitelji broja 20 jesu 2 i 5.
Prikažimo broj 20 u obliku umnoška njegovih prostih djelitelja.
20 = 2 ∙ 2 ∙ 5
Broj 2 se u umnošku pojavljuje dvaput, a broj 5 jedanput.

Kažemo:
Rastavili smo broj 20 na proste faktore.
Umnožak 2 ∙ 2 ∙ 5 nazivamo rastav broja 20 na proste faktore.
Svaki složeni broj možemo prikazati kao umnožak njegovih prostih djelitelja.
Primjer 18
Rastavimo broj 12 na proste faktore.
Zapišimo broj 12 12 2 Odredimo prosti djelitelj broja 12, npr. 2.
Količnik brojeva 12 i 2, broj 6. 6 2 Odredimo prosti djelitelj broja 6, npr. 2.
Količnik brojeva 6 i 2, broj 3. 3 3 Odredimo prosti djelitelj broja 3, broj 3.
Količnik brojeva 3 i 3, broj 1. 1
Postupak je završen kada je količnik jednak 1.

Rastav broja 12 na proste faktore jest: 12 = 2 ∙ 2 ∙ 3 ili kraće 12 = 22 ∙ 3.
Primjer 19
Rastavimo broj 8 na proste faktore. Rastav broja 8 na proste faktore jest:
8 2
8=2∙2∙2
4 2
ili kraće: 8 = 23
2 2
1 čitamo: „dva na treću”


Primjer 20
Rastavimo broj 36 na proste faktore.

36 2 36 2
18 2 18 3 Rastav broja 36 na proste faktore jest:
9 3 ili 6 3 36 = 2 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 3
3 3 2 2 ili kraće: 36 = 22 ∙ 32
1 1
36 = 2 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 3 ili 36 = 2 ∙ 3 ∙ 3 ∙ 2
Zbog svojstva komutativnosti množenja, rastav broja na proste faktore može se zapisati na
više načina.
Primjer 21
Rastavi broj 120 na proste faktore.

120 2 Rastav broja 120 na proste faktore jest:
60 2 120 = 2 ∙ 2 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 5
30 2 ili kraće 120 = 23 ∙ 3 ∙ 5.
15 3
5 5
1
Primjer 22
Koji prirodni broj ima rastav na proste faktore 2 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 3 ∙ 3?

Izvršimo naznačeno množenje: 2 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 3 ∙ 3 = 72.
Traženi broj jest broj 72.
Primjer 23
Koristeći se rastavom broja 75 na proste faktore, odredimo sve njegove djelitelje.

75 = 3 ∙ 5 ∙ 5 Ponovimo!
Broj 1 djelitelj je svakog broja. Broj 1 djelitelj je svakog

75 3 prirodnog broja.
Brojevi 3 i 5 prosti su djelitelji broja 75.
25 5
Preostale djelitelje određujemo množenjem prostih faktora
5 5
na različite načine: 3 ∙ 5, 5 ∙ 5, 3 ∙ 5 ∙ 5.
1 Djelitelji broja 75 jesu: 1, 3, 5, 3 ∙ 5 = 15, 5 ∙ 5 = 25, 75.
Djelitelji broja 75 jesu 1, 3, 5, 15, 25 i 75.
RASTAVLJANJE BROJA NA PROSTE FAKTORE 109

Primjer 24
Koristeći se rastavom broja 660 na proste faktore, pokažimo da je broj 660 djeljiv s 33.
660 2
330 2
660 = 2 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 5 ∙ 11
165 3
Primijetimo da je
55 5
660 = (2 ∙ 2 ∙ 5) ∙ (3 ∙ 11) = 20 ∙ 33.
11 11
Primjer 25
Broj 70 zapišimo kao umnožak dva prirodna broja koji se razlikuju za 3.
70 2
35 5 70 = 2 ∙ 5 ∙ 7 = (2 ∙ 5) ∙ 7 = 10 ∙ 7
7 7
Odredimo sve zajedničke djelitelje brojeva:

a) 36 i 75 Djelitelji broja 36 su: 1, 2, 3, 4, 6, 9, 12, 18 i 36.
Djelitelji broja 75 su: 1, 3, 5, 15, 25 i 75.
Zajednički djelitelji brojeva 36 i 75 su: 1 i 3. Kako provjeriti jesmo li odredili
sve djelitelje?
b) 8 i 9 Djelitelji broja 8 su: 1, 2, 4 i 8. 36 = 2 ∙ 2 ∙ 3 ∙ 3 = 22 ∙32,

Djelitelji broja 9 su: 1, 3 i 9. (2 + 1) ∙ (2 + 1) = 3 ∙ 3 = 9
Zajednički djelitelj brojeva 8 i 9 je broj 1. Broj 36 ima 9 djelitelja.
75 = 5 ∙ 5 ∙ 3 = 52 ∙31
c) 15 i 16 Djelitelji broja 15 su: 1, 3, 5 i 15. (2 + 1) ∙ (1 + 1) = 3 ∙ 2 = 6
Djelitelji broja 16 su: 1, 2, 4, 8 i 16. Broj 75 ima 6 djelitelja.
Zajednički djelitelj je samo broj 1.
Prirodne brojeve kojima je zajednički djelitelj samo broj 1 nazivamo relativno prosti brojevi.

ZADATCI
31. Navedi sve proste brojeve koji su manji od 30.

32. Je li 9 prost broj?
33. Je li 1 prost broj?
34. Prepiši cjelovitu rečenicu. Jedini paran prost broj jest broj ___.
35. Brojeve 4, 9, 15, 20, 28 i 33 rastavi na proste faktore.
36. Koji prirodni broj ima rastav na proste faktore jednak 2 ∙ 3 ∙ 5 ∙ 7?
37. Odredi barem dva zajednička djelitelja zadanih brojeva.
a) 10 i 20 b) 40 i 15
38. Rastavi na proste faktore brojeve: 196, 242, 294, 980.
39. Koji od rastava na proste faktore pripada broju 60?
a) 2 ∙ 3 ∙ 5 ∙ 3 b) 2 ∙ 3 ∙ 5 ∙ 2 c) 2 ∙ 5 ∙ 5 ∙ 3 d) 2 ∙ 3 ∙ 5 ∙ 11
40. Petra je rastavila broj 1 080 na proste faktore 1 080 = 3 ∙ 3 ∙ 3 ∙ 2 ∙ 2 ∙ 5. Je li to dobro
napravila? Obrazloži.
41. Učitelj je napisao nekoliko postupaka rastavljanja na proste faktore. Htio je provjeriti
koliko je učenik Petar u tome dobar. Izbrisao je neke brojeve i dao mu da ih otkrije.
Prepiši u bilježnicu i pravilno popuni praznine.
a) 7 b) 5
143 462
13 2
1 77
7
Zapiši početne brojeve i pripadajuće 1
rastave na proste faktore.
42. Odredi barem dva zajednička djelitelja brojeva:
a) 72 i 27 b) 36 i 54
43. Koristeći se rastavom broja na proste faktore odredi sve djelitelje zadanih brojeva.
a) 24 b) 72 c) 108 d) 50
44. Baka je uštedjela 290 kn od svoje male mirovine kako bi unucima mogla kupiti darove
za Božić. Za svakog je unuka predvidjela jednak iznos novca. Iznosi kuna predviđeni za
unuke su prirodni brojevi. Koliko unuka ima ova baka? Objasni
45. Površina pravokutnika iznosi 24 cm2. Duljine su stranica tog pravokutnika prirodni
brojevi veći od jedan. Kolike mogu biti duljine stranica tog pravokutnika izražene u
centimetrima? Priloži crtež.
46. Čokolada se sastoji od četiri stupca i šest redova „kockica”. Koliko bi prijatelja i na koji
način moglo pošteno podijeliti tu čokoladu tako da svi dobiju samo cijele „kockice”?
Objasni.
RASTAVLJANJE BROJA NA PROSTE FAKTORE 111

JOŠ NEŠTO O DJELJIVOSTI
Djeljivost dekadskom jedinicom 10, 100, 1000 ...
100, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900, 1 000, 1 100, 1 200, ... višekratnici su broja 100.
1 000, 2 000, 3 000, 4 000, 5 000, 6 000, 7 000, 8 000, 9 000, 10 000, 11 000, 12 000, ...
višekratnici su broja 1000.
Prirodni je broj djeljiv dekadskom jedinicom (10, 100, 1 000, ...)

ako završava s barem onoliko nula koliko ih ima ta dekadska jedinica.
Djeljivost s 25
25, 50, 75, 100, 125, 150, 175, 200, ... višekratnici su broja 25.
Prirodni je broj djeljiv s 25 ako su mu posljednje dvije znamenke

(dvoznamenkasti završetak) 25, 50, 75 ili 00.
Djeljivost s 4
Prirodni je broj djeljiv s 4 ako mu je dvoznamenkasti završetak djeljiv s 4

ili su mu barem posljednje dvije znamenke nula.
Djeljivost s 8
Prirodni je broj djeljiv s 8 ako mu je troznamenkasti završetak djeljiv s 8

ili su mu barem posljednje tri znamenke nula.
Primjer 26
Koji su od sljedećih brojeva 104, 475, 712, 850, 1 128, 2 436, 12 000, 80 025 djeljivi:
a) s 25 Brojevi 475, 850, 12 000, 80 025 djeljivi su s 25. Posljednje dvije znamenke su im
75, 50, 00 ili 25.
b) s 4 Brojevi 104, 712, 1 128, 2 436, 12 000 djeljivi su s 4. Dvoznamenkasti završetak im
je djeljiv s 4 (4 je djeljiv s 4, 12 je djeljiv s 4, 28 je djeljiv s 4, 36 je djeljiv s 4) ili su im
barem posljednje dvije znamenke nula.
c) s 8 Brojevi 104, 712, 1 128, 12 000 djeljivi su s 8. Troznamenkasti završetak im je djeljiv
s 8 (104 je djeljiv s 8, 712 je djeljiv s 8, 128 je djeljiv s 8) ili su im barem posljednje
tri znamenke nula.
Zapišimo broj 6 u obliku umnoška relativno prostih brojeva.

6=2∙3
Iz naznačenog umnoška 2 ∙ 3 možemo pročitati da je 6 djeljiv i sa 2 i sa 3.
1 ∙ 6, 2 ∙ 6, 3 ∙ 6, 4 ∙ 6, 5 ∙ 6, 6 ∙ 6, 7 ∙ 6, 8 ∙ 6, 9 ∙ 6, … višekratnici su broja 6 i djeljivi su i sa 2 i sa 3.
Prirodni je broj djeljiv sa 6 ako je djeljiv i sa 2 i sa 3.

Primjer 27
Ispitajmo jesu li brojevi 236, 255 i 678 djeljivi sa 6.
Broj 236 djeljiv je s 2 jer mu je posljednja znamenka 6.
Broj 236 nije djeljiv s 3 jer mu zbroj znamenaka, 2 + 3 + 6 = 11, nije djeljiv s 3.
Broj 236 nije djeljiv sa 6.
2|236, 3∤236 ⇒ 6∤236
Broj 255 nije djeljiv s 2 jer mu posljednja znamenka nije 0, 2, 4, 6 ili 8.
Broj 255 djeljiv je s 3 jer mu je zbroj znamenaka, 2 + 5 + 5 = 12, djeljiv s 3.
Broj 255 nije djeljiv sa 6.
2 ∤ 255, 3|255 ⇒ 6∤255
Broj 678 djeljiv je s 2 jer mu je posljednja znamenka 8.
Broj 678 djeljiv je s 3 jer mu je zbroj znamenaka, 6 + 7 + 8 = 21, djeljiv s 3.
Broj 678 djeljiv je sa 6.
2|678, 3|678 ⇒ 6|678
Zapišimo broj 18 u obliku umnoška relativno prostih brojeva.
18 = 2 ∙ 9
Iz naznačenog umnoška 2 ∙ 9 možemo pročitati da je 18 djeljiv i sa 2 i sa 9.

1 ∙ 18, 2 ∙ 18, 3 ∙ 18, 4 ∙ 18, 5 ∙ 18, 6 ∙ 18, 7 ∙ 18, 8 ∙ 18, 9 ∙ 18, ...
višekratnici su broja 18 i djeljivi su i sa 2 i sa 9.
Prirodni je broj djeljiv s 18 ako je djeljiv i sa 2 i sa 9.
Primjer 28
Ispitajmo je li broj 7 488 djeljiv s 18.

Broj 7 488 djeljiv je s 2 jer mu je znamenka jedinica 8.
Broj 7 488 djeljiv je s 9 jer mu je zbroj znamenaka, 7 + 4 + 8 + 8 = 27, djeljiv s 9.
2|7 488, 9|7 488 ⇒ 18|7 488
Broj 7 488 djeljiv je s 18.
Prirodni je broj djeljiv:

Neke prirodne brojeve možemo prikazati u obliku
◦ sa 6 ako je djeljiv i sa 2 i sa 3
umnoška relativno prostih brojeva.
◦ s 15 ako je djeljiv i sa 3 i sa 5
Za takve prirodne brojeve možemo izvesti ◦ s 18 ako je djeljiv i sa 2 i sa 9
pravilo djeljivosti koristeći se pravilima djeljivosti
◦ s 20 ako je djeljiv i sa 4 i sa 5
njegovih relativno prostih faktora.
◦ s 12 ako je djeljiv i sa 3 i sa 4.
JOŠ NEŠTO O DJELJIVOSTI 113

1. a) Svaki prirodan broj ima beskonačno mnogo višekratnika.

b) Najmanji djelitelj svakog prirodnog broja jest broj jedan.
c) Najveći djelitelj svakog prirodnog broja jest taj prirodan broj.
d) Broj 42 višekratnik je broja 6 jer je 42 = 7 · 6.
2. To su: 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40
3. To su: 2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18.
4. a) 180, 300, b) 425, 180, 300, c) 732, 264, 180, 300
d) 732, 264, 180, 243, 300, e) 180, 243
5. Brojevima 1, 2, 3, 6, 9, 18.
6. Točne su tvrdnje pod a) i c). Netočne su tvrdnje pod b) i d).
7. To su brojevi: 48, 56, 64, 72.
8. To su brojevi: 39, 52, 65.
9. Da, jer je ostatak pri dijeljenju broja 19680 brojem 96 jednak 0.
10. Da, jer je ostatak pri dijeljenju broja 84460 brojem 205 jednak 0.
11. a) b ∈ {2, 5, 8}, b) y ∈ {1}
12. Dijete treba napraviti 245 koraka.
13. a) Oba pribrojnika, 4526 i 488, su djeljiva s 2 pa je i njihov zbroj djeljiv s 2.
b) Umanjenik i umanjitelj, 7530 i 855, su djeljivi s 5 pa je i njihova razlika djeljiva s 2.
c) Barem jedan faktor, 380, je djeljiv s 10 pa je i njihov umnožak djeljiv s 10.
14. n ∈ {1, 8, 15, …, 85}
15. n ∈ {1, 9, 17, …}
16. a) A = {1, 3, 5, 15}, b) B = {5, 15, 20, 30, 45} c) C = {6, 30}
17. To su brojevi: 220, 240, 290, 420, 440, 490, 920, 940, 990.
18. Npr. 222, 222 222.
19. To je najveći četveroznamenkasti broj koji je djeljiv s 15, broj 9 990.
20. Točni su zapisi pod b) i c). Netočni su zapisi pod a) i d).
21. a) ne, b) da, c) Ako je zbroj djeljiv s 10, oba pribrojnika ne moraju biti djeljiva s 10.
22. Npr. 63 – 3 = 60
23. Ne. Najmanji djelitelj svakog prirodnog broja je 1, A najveći sam taj broj. Ima ih konačno
mnogo.
24. Da. Ako je n zadani prirodni broj, njegovi su višekratnici: 1· n, 2· n, 3· n, 4· n, …
25. To je broj 45.
26. To su brojevi: 6 021, 6 111, 6 291, 6 381, 6 471, 6 561, 6 651, 6 741, 6 831, 6 921.
27. To su brojevi: 4 071, 4 074, 4 077, 4 170, 4 173, 4 176, 4 179, 4 272, 4 275, 4 278, 4 371,
4 374, 4 377, 4 470, 4 473, 4 476, 4 479, 4 572, 4 575, 4 578, 4 671, 4 674, 4 677, 4 770, 4 773,
4 776, 4 779, 4 872, 4 875, 4 878, 4 971, 4 974, 4 977.

28. Nepoznati pribrojnik jednak je razlici zbroja i poznatog pribrojnika (x = 41 784 – 7 158). Kako
su i umanjenik i umanjitelj parni brojevi i njihova razlika je paran broj. Dakle, x je paran broj.
29. Djeljenik je jednak umnošku količnika i djelitelja (x = 4528 · 77). Kako je barem jedan faktor
(77) djeljiv s 11 i umnožak je djeljiv s 11. Dakle, x je djeljiv s 11.
30. Ukupna duljina štapića je 15 cm. Kako bi se sastavio pravokutnik na opisani način, opseg tog
pravokutnika bi morao biti paran broj. Dakle, takav se pravokutnik ne može sastaviti.
31. To u brojevi: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19.

32. Nije.
33. Nije.
34. Jedini paran prost broj jest broj 2 .
35. 4 = 2 · 2, 9 = 3 · 3, 15 = 3 · 5, 20 = 2 · 2 · 5, 28 = 2 · 2 · 7, 33 = 3 · 11
36. Broj 210.
37. a) Zajednički djelitelji su: 1, 2, 5, 10. b) Zajednički djelitelji su: 1, 5.
38. 196 = 2 · 2 · 7 · 7, 242 = 2 · 11 · 11, 294 = 2 · 3 · 7 · 7, 980 = 2 · 2 · 5 · 7 · 7
39. 60 = 2 · 3 · 5 · 2
40. Nije, 3 · 3 · 3 · 2 · 2 · 5 = 540.
41. a) 1 001 7 b) 2 310 5
143 11 462 3
13 13 154 2
1 77 11
7 7
1
1001 = 7 · 11 · 13 2310 = 5 · 3 · 2 · 11 · 7
42. a) Zajednički djelitelji su: 1, 3, 9. b) Zajednički djelitelji su: 1, 2, 3, 6, 9, 18.

43. a) 24 = 2 · 2 · 2 · 3. Zajednički djelitelji su: 1, 2, 3, 4, 6, 8, 12, 24.
b) 72 = 2 · 2 · 2 · 3 · 3. Zajednički djelitelji su: 1, 2, 3, 4, 6, 9, 8, 12, 18, 24, 36, 72.
c) 108 = 2 · 2 · 3 · 3 · 3. Zajednički djelitelji su: 1, 2, 3, 4, 6, 9, 12, 18, 27, 36, 54, 108.
d) 50 = 2 · 5 · 5. Zajednički djelitelji su: 1, 2, 5, 10, 25, 50.
44. Iznos koji je baka namijenila svakom unuku je djelitelj broja 290. 290 = 2 · 5 · 29. Djelitelji
broja 290 su, počevši s najvećim: 290, 145, 58, 29, 10, 5, 2, 1. Broj unuka bi mogao biti: 1, 2,
5, 10, 58, 145 ili 290. Teško je vjerovati da baka ima više od 10 unuka.
45. Kako je 24 = 2 · 2 · 2 · 3. Duljine stranica mogu biti 2 cm i 12 cm, 4 cm i 6 cm, 8 cm i 3 cm.
Nacrtaj ta tri pravokutnika.
46. Znamo da je 24 = 2 · 2 · 2 · 3. Djelitelji broja 24 su: 1, 2, 3, 4, 6, 8, 12 i 24. Pretpostavimo da
prijatelji žele pošteno podijeliti čokoladu (tako da svatko dobije jednaki broj „kockica“). To
mogu učiniti na sljedeće načine: 2 prijatelja po 12 „kockica“, 3 prijatelja po 8 „kockica“, 4
prijatelja po 6 „kockica“, 6 prijatelja po 4 „kockice“, 8 prijatelja po 3 „kockice“, 12 prijatelja
po 2 „kockica“ ili 24 prijatelja po 1 „kockicu“.
115
116 SKUPOVI
MJERENJE
Naučit ćeš:
ÖÖ što je veličina
ÖÖ što znači mjeriti veličinu
ÖÖ izražavati veličine odgovarajućim mjernim jedinicama
ÖÖ pretvarati mjerne jedinice za duljinu, površinu, volumen, tekućinu, masu, vrijeme i kut
ÖÖ računati s novcem
VELIČINA. MJERENJE VELIČINE
Prije nego što naučimo što znači mjeriti veličinu, navest ćemo nekoliko primjera pomoću kojih
ćemo objasniti što je, a što nije veličina.
Što je veličina?
Veličina je visina planine, duljina rijeke, masa čovjeka, površina vrta, duljina dužine, površina
kvadrata, volumen kocke, količina tekućine koja stane u bocu (volumen tekućine), temperatura
tijela i sl.
Što nije veličina?
Veličina nije ljepota planine, ime rijeke, dobrota čovjeka, ime vlasnika vrta, boja kojom je
nacrtana dužina, okus tekućine u boci i sl.
Promotrimo visinu neke planine. Ona se može usporediti s visinom slike

neke druge planine. Svaka osoba koja uspoređuje doći će do istog nisu
zaključka, koja je planina viša ili su možda jednake visine. Visine se free
mogu izmjeriti.
Promotrimo volumen neke čaše. On se može usporediti s volumenom

neke druge čaše. Svaka osoba koja uspoređuje doći će do istog zaključka,
koji čaša ima veći volumen ili su možda jednakog volumena. Volumeni se
mogu izmjeriti.
Koja je od dvije planine ljepša ovisi o osobi koja te planine promatra. Nekome je prva planina
ljepša od druge, nekome je druga planina ljepša od prve, nekome su obje planine jednako
lijepe. Ljepota planine ne može se izmjeriti.
Veličina je objektivno svojstvo tvari, tijela, stanja i pojava. Izražava se brojem. Do tog broja
dolazimo mjerenjem.
Navest ćemo nekoliko primjera kako bismo naučili razlikovati istovrsne i raznovrsne veličine.
Istovrsne veličine Raznovrsne veličine
• visina planine i dubina jezera • dubina jezera i temperatura vode u

• duljina rijeke i širina ceste jezeru
• masa čovjeka i masa jabuke • masa čovjeka i visina čovjeka
• površina igrališta i površina lista papira • duljina atletske staze i vrijeme

potrebno da se ta staza pretrči
• volumen čaše i volumen bazena
Od najstarijih vremena ljudi su morali jednu veličinu uspoređivati s istovrsnom drugom;

morali su mjeriti.
118 MJERENJE
Što znači mjeriti veličinu?
Pokažimo to na primjeru mjerenja duljine dužine AB.
A B • uzmimo ravnalo
• p
ostavimo ravnalo tako da je nuli
pridružena jedna krajnja točka
0 cm 1 2 3 4 5 dužine AB, recimo točka A
• p
ogledajmo koji je broj pridružen
drugoj krajnjoj točki dužine AB,
točki B
Kažemo: Duljina dužine AB jest 4 cm. Pišemo: |AB| = 4 cm
Koristeći ovakvo ravnalo kao instrument (pomagalo) za mjerenje duljine dužine unaprijed smo
odabrali, kao jedinicu mjere, dužinu čija je duljina jedan centimetar.
Izmjerimo duljinu dužine AB bez takvog ravnala.
• uzmimo neku jedinicu mjere

• u
otvor šestara uzmimo duljinu
jedinice mjere (u)
stanovimo koliko se puta jedinica
• u
mjere nalazi u dužini AB
u A B Pišemo: |AB| = 4 · u
Mjerenje duljine
Promotrimo sliku i uočimo da dužinu MN možemo nanijeti na dužinu AB točno pet puta.
Ponovimo!
AB – dužina čije su krajnje točke A i B
|AB| – duljina dužine AB
(udaljenost krajnjih točaka A i B)
M N A B
Kažemo: Mjerni broj dužine AB u odnosu na dužinu MN jednak je 5.

Pišemo: |AB| = 5 · |MN|
Dužinu MN uzeli smo kao jediničnu dužinu i njome izmjerili dužinu AB.
VELIČINA. MJERENJE VELIČINE 119

Primjer 1
Odredimo mjerni broj zadane dužine u odnosu na dužinu AB.

a)
A B
C D
A B C D
|CD| = 4 ⋅ |AB|
b)
A B
E F
A B E F
|EF| = 3 ⋅ |AB|
Primjer 2
Odredimo mjerni broj dužine AB u odnosu na dužine CD i EF .
A B
C D
C D A B
|AB| = 2 ⋅ |CD|
A B
E F
E F A B
|AB| = 3 · |EF|
Mjerni broj dužine ovisi o duljini odabrane jedinične dužine.
120 MJERENJE
Za jediničnu dužinu često se uzima dužina čija je duljina 1 cm.
A B
Pišemo: |AB| = 4 cm
0 cm 1 2 3 4 5
Primjer 3
Odredimo duljinu izlomljene crte na slici. (Neka je duljina jedinične dužine 1 mm.)
A B
B
0 cm 1 2 3 4 5
|AB|=42 mm
B C
C
A
D 0 cm 1 2 3 4 5
|BC|=18 mm
C D
|AB| + |BC| + |CD| = 42 + 18 + 26 = 86 mm

Duljina izlomljene crte AB ∪ BC ∪ CD jest 86 mm. 0 cm 1 2 3 4 5
|CD|=26 mm
Primjer 4
C
A B C A
0 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
A B
Duljina izlomljene crte AB ∪ BC ∪ CA, koja iznosi 86 mm, zove se opseg trokuta ABC.
U povijesti civilizacije izuzetno su značajni trenuci kada

Razmisli!
je čovjek počeo brojiti i mjeriti. I za jedno i za drugo
Zašto nije bilo
čovjeku su, prvobitno, poslužili dijelovi njegova tijela. O
praktično za mjerenje
tome svjedoče nazivi nekih mjernih jedinica: stopa, palac,
upotrebljavati
pedalj, lakat ili hvat.
dijelove tijela?

Osnovna mjerna jedinica duljine jest metar (m).
Manje mjerne jedinice duljine jesu: decimetar (dm), centimetar (cm), milimetar (mm), …
„Arhivski metar“
0 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 (međunarodni prametar)
pohranjen je u
Međunarodnom uredu za
Veće mjerne jedinice duljine jesu: dekametar (dam), utege i mjere u Sèvresu
hektometar (hm), kilometar (km), … kraj Pariza.
Manje mjerne jedinice duljine dobivaju se množenjem s 10,

a veće dijeljenjem s 10.
· 10 · 10 · 10 · 10 · 10 · 10
km hm dam m dm cm mm da – deka d – deci
: 10 : 10 : 10 : 10 : 10 : 10 h – hekto c – centi
k – kilo m – mili
Primjer 5
grč. deka – deset
Izrazimo u metrima. hekaton – sto
15 dam = (15 ⋅ 10) m = 150 m
chilioi – tisuću
500 cm = (500 : 10 : 10) m = (500 : 100) m = 5 m
lat. decimus – deseti dio
7 km = (7 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10) m = (7 ⋅ 1 000) m = 7 000 m
60 000 mm = (60 000 : 10 : 10 : 10) m = (60 000 : 1 000) m = 60 m centesimus – stoti dio
millesimus – tisućiti dio
Primjer 6
Izrazimo u decimetrima.
500 cm = (500 : 10) dm = 50 dm
7 km = (7 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10) dm = (7 ⋅ 10 000) dm = 70 000 dm 70 000 dm = 7 · 104 dm
15 dam = (15 ⋅ 10 ⋅ 10) dm = (15 ⋅ 100) dm = 1 500 dm 1 500 dm = 15 · 102 dm
60 000 mm = (60 000 : 10 : 10) dm = (60 000 : 100) dm = 600 dm 600 dm = 6 · 102 dm
Primjer 7
Izrazimo u centimetrima.
7 km = (7 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10) cm = (7 ⋅ 100 000) cm = 700 000 cm = 7 · 105 cm
15 dam = (15 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10) cm = (15 ⋅ 1 000) cm = 15 000 cm = 15 · 103 cm
60 000 mm = (60 000 : 10) cm = 6 000 cm = 6 · 103 cm
122 MJERENJE
Primjer 8
Izrazimo u milimetrima.
500 cm = (500 ⋅ 10) mm = 5 000 mm = 5 · 103 mm
7 km = (7 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10) mm = (7 ⋅ 1 000 000) mm = 7 000 000 mm = 7 · 106 mm
15 dam = (15 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10 ⋅ 10) mm = (15 ⋅ 10 000) mm = 150 000 mm = 15 · 104 mm
6 dm = (6 ⋅ 10 ⋅ 10) mm = (6 ⋅ 100) mm = 600 mm = 6 · 102 mm
Za mjerenje jako malih udaljenosti upotrebljavaju se mjerne jedinice manje od milimetra:

• mikrometar (μm) je 1 000 puta manji od milimetra
• nanometar (nm) je 1 000 000 puta manji od milimetra
...
Dijametar je vlasi ljudske kose oko 60 μm,
što je 1 000 puta manje od 60 mm.
Za mjerenje jako velikih udaljenosti, npr. udaljenosti između galaksija, upotrebljava se

godina svjetlosti.
Udaljenost je Zemlje od zvijezde najbliže Suncu,

Proxime Centauri, oko 4 godine svjetlosti.
ZADATCI
1. Izmjeri, koristeći se ravnalom, duljine dužina na slici. Izmjerene duljine zapiši u

bilježnicu.
B
E
C D
F
A
|AB|=____ mm |CD|=____ mm |EF|=____ mm
2. Nacrtaj dužinu AB čija je duljina 70 mm. Označi s M i N dvije točke koje pripadaju
dužini AB. Izmjeri duljine dužina AM , MN i NB.

3. Izrazi u metrima.
a) 400 cm b) 7 km c) 15 dam
d) 30 dm e) 60 000 mm f) 8 hm
4. Izrazi u centimetrima.
a) 40 dm b) 7 km c) 15 dam
d) 30 m e) 600 mm f) 8 hm
5. Izrazi u decimetrima.
a) 40 cm b) 7 km c) 15 dam
d) 30 m e) 600 mm f) 8 hm
6. Odredi mjerni broj dužine MN u odnosu na dužine AB, CD i EF .
M N
A B C D E F
7. Nacrtaj dužinu AB proizvoljne duljine. Koristeći se šestarom, nacrtaj dužinu CD čija je

duljina 3 puta veća od duljine dužine AB.
8. Prepiši u bilježnicu pa izrazi u navedenoj mjernoj jedinici.

a) 50 dm = ____ mm b) 9 km = ____ dam
c) 13 dam = ____ dm d) 47 m = ____ cm
e) 35 000 mm = ____ dm f) 21 000 cm = ____ dam
9. Izračunaj opseg trokuta ako su duljine njegovih stranica 8 dm 3 cm, 1 m 1 dm 2 cm i

4 dm 3 mm. Rješenje izrazi u milimetrima.
10. Uz stazu duljine 120 m zasađena su stabla

jabuka: svakih 50 dm s lijeve i svakih 800 cm s
desne strane zasađeno je po jedno stablo. Koliko
je stabala jabuka ukupno zasađeno?
124 MJERENJE
MJERENJE POVRŠINE
Kako bi odredili, na primjer, vrijednost zemlje koju posjedujemo moramo uzeti u obzir mnoge
kriterije: plodnost zemlje, prometnu povezanost, postojanje izvora vode, površinu zemlje, …
U današnje doba važno je odrediti vrijednost, na primjer, stana koji posjedujemo ili želimo
kupiti. Vrijednost stana ovisi o njegovoj površini.
Površinu ima svaki omeđeni skup točaka u ravnini.
Jedinica mjere kojom mjerimo površinu jest jedinični kvadrat.
Odredimo površinu obojanog skupa točaka u ravnini tako da prebrojimo jedinične kvadrate
koji su većinom prekriveni zadanom površinom.
Jedinični je kvadrat: Jedinični je kvadrat:
Površina iznosi, približno, Površina iznosi, približno,

43 jedinična kvadrata. 13 jediničnih kvadrata.
Kod nepravilnih površina, na ovaj način, možemo samo približno odrediti površinu.
Mjerni broj površine ovisi o površini odabranog jediničnog kvadrata.
Primjer 9
Koristeći se kvadratnom mrežom u kojoj je istaknut jedinični kvadrat odredimo, što točnije,
površine zadanih skupova točaka u ravnini.
28 36
18 20
29 34 14
MJERENJE POVRŠINE 125

Primjer 10
Odredimo površinu kruga na slici koristeći se istaknutim jediničnim kvadratima različitih

veličina. Koja je površina preciznije određena?
Površina kruga iznosi, približno, Površina kruga iznosi, približno,

17 jediničnih kvadrata. 52 jediničnih kvadrata.
S manjim jediničnim kvadratima površinu je moguće preciznije odrediti jer oni bolje prekrivaju
krug.
Što je jedinični kvadrat manji, preciznost je određivanja površine veća.
Primjer 11
Odredimo površinu pravokutnika na slici.

Prebrojimo jedinične kvadrate.
Ima ih 40.
Površina pravokutnika iznosi 40 jediničnih kvadrata.
Primjer 12
Odredimo površinu gornjeg pravokutnika iz prethodnog primjera na drugi način.
Prebrojimo koliko je jediničnih Prebrojimo koliko je jediničnih

kvadrata u jednom stupcu. kvadrata u jednom retku.
Ima ih 5. Ima ih 8.
Površina pravokutnika iznosi 5 · 8 = 40 jediničnih kvadrata.
126 MJERENJE
Primjer 13
Odredimo površinu pravokutnika na slici.

Nemamo pripremljenu kvadratnu mrežu. Moramo sami
osmisliti kvadratnu mrežu pomoću koje ćemo odrediti površinu
pravokutnika.
Koristeći se ravnalom s mjernom trakom u centimetrima,
izmjerimo duljine stranica pravokutnika.
Dulja stranica ima duljinu 4 cm, a kraća 2 cm
Kvadratna mreža može izgledati kao na slici.
2 cm Površina je jediničnog kvadrata 1 cm2.
1 cm2
Površina pravokutnika iznosi 8 cm2 .
4 cm
Primjer 14
Odredimo površinu pravokutnika na slici. Površina je jediničnog kvadrata 1 mm2.
15 mm
63 mm
Površina pravokutnika iznosi 63 mm ∙ 15 mm = 945 mm2.
Primjer 15
Odredimo površinu kvadrata na slici. Površina je jediničnog kvadrata 1 mm2.
Površina kvadrata iznosi 34 mm ∙ 34 mm = 1 156 mm2.
34 mm
34 mm

Jedinični kvadrati mogu biti različitih veličina, ovisno o tome kolika je površina koju želimo
izmjeriti.
Mjerna jedinica površine jest kvadratni metar (m2).
Za mjerenje manjih površina kao jedinični kvadrat najčešće upotrebljavamo:

• kvadratni milimetar, kvadrat sa stranicom duljine 1 mm, čija je površina 1 mm2
• kvadratni centimetar, kvadrat sa stranicom duljine 1 cm, čija je površina 1 cm2
• kvadratni decimetar, kvadrat sa stranicom duljine 1 dm, čija je površina 1 dm2
1 cm2
1 dm2 1 cm2 = 10 mm ∙ 10 mm = 100 mm2
1 dm2 = 10 cm ∙ 10 cm = 100 cm2
1 dm2 = 100 mm ∙ 100 mm = 10 000 mm2
1 cm2
Za mjerenje većih površina kao jedinični kvadrat najčešće upotrebljavamo:

• kvadratni metar, kvadrat sa stranicom duljine 1 m, čija je površina 1 m2
• kvadratni kilometar, kvadrat sa stranicom duljine 1 km, čija je površina 1 km2
Još neke mjerne jedinice površine:

• ar, kvadrat sa stranicom duljine 10 m čija je površina 100 m2
• hektar, kvadrat sa stranicom duljine 100 m čija je površina 10 000 m2
128 MJERENJE
Manje mjerne jedinice površine dobivaju se množenjem sa 100, a veće dijeljenjem sa 100.
· 100 · 100 · 100 · 100 · 100 · 100 da – deka d – deci

h – hekto c – centi
km2 hm2 dam2 m2 dm2 cm2 mm2
: 100 : 100 : 100 : 100 : 100 : 100
1 ar =1 dam2
Primjer 16 1 ha =1 hm2
Izrazimo u kvadratnim metrima.

m2 dm2
500 dm2 = (500 : 100) m2 = 5 m2
: 100
30 000 cm2 = (30 000 : 100 : 100) m2
= (30 000 : 10 000) m2
m2 dm2 cm2
= 3 m2 : 100 : 100
7 km2 = (7 ∙ 100 ∙ 100 ∙ 100) m2 · 100 · 100 · 100

= (7 ∙ 1 000 000) m2
km2 hm2 dam2 m2
= 7 000 000 m2
Primjer 17
Izrazimo u kvadratnim decimetrima.

500 cm2 = (500 : 100) dm2 = 5 dm2
7 m2 = (7 · 100) dm2 = 700 dm2
Primjer 18
Izrazimo u kvadratnim centimetrima.

600 mm2 = (600 : 100) cm2 = 6 cm2 50 000 cm2 = 5 · 104 cm2
3 dm2 = (3 ∙ 100) cm2 = 300 cm2
5 m2 = (5 ∙ 100 ∙ 100) cm2 = (5 ∙ 10 000) cm2 = 50 000 cm2
Primjer 19
Izrazimo u kvadratnim milimetrima.

5 cm2 = (5 · 100) mm2 = 500 mm2 = 5 · 102 mm2
2 dm2 = (2 ∙ 100 ∙ 100) mm2 = (2 ∙ 10 000) mm2 = 20 000 mm2 = 2 · 104 mm2

Neka poljoprivredna zadruga zasijala je na svoja polja šećernu repu. Jedno od tih polja
pravokutnog je oblika. Duljina mu je 1 000 m, a širina 450 m.
1 ha = 10 000 m2
a) Odredimo površinu zasijanog polja u hektarima.
Odredimo najprije površinu kao umnožak: 1 000 m ∙ 450 m = 450 000 m2
Izrazimo površinu u hektarima: 450 000 m2 = (450 000 : 10 000) ha = 45 ha
Površina je polja zasijanog šećernom repom 45 ha.
b) Kako bi se pognojila površina od 1 ha, potrebno je 60 kg gnojiva. Koliko će kilograma

gnojiva biti potrebno za to polje?
Ako je za 1 ha potrebno 60 kg gnojiva, za 45 ha bit će potrebno 45 puta više gnojiva.
45 ∙ 60 kg = 2 700 kg
Za 45 ha bit će potrebno 2 700 kg gnojiva.
ZADATCI
11. Odredi površinu pravokutnika na slici. Jedinični kvadrat predstavlja površinu od 1 cm2.
1 cm2
12. Izrazi u mm2.

a) 1 cm2 b)2 cm2 c) 9 cm2 d) 1 dm2
13. Izrazi u cm2.

a) 1 dm2 b) 2 dm2 c) 1 m2 d) 200 mm2
14. Izrazi u m2.

a) 1 km2 b) 5 km2 c) 200 dm2
15. U kvadratnoj mreži svoje bilježnice (jedinični kvadrat jest kvadratić u bilježnici) nacrtaj
neki geometrijski lik čija je površina:
a) 5 jediničnih kvadrata b) 9 jediničnih kvadrata
c) 10 jediničnih kvadrata d) 16 jediničnih kvadrata.
130 MJERENJE
16. Izrazi u mm2.
a) 5 dm2 b) 10 dm2 c) 1 m2 d) 5 m2
17. Izrazi u cm2.

a) 5 dm2 b) 20 dm2 c) 20 m2 d) 500 mm2
18. Izrazi u m2.

a) 1 km2 b) 1 000 dm2 c) 1 000 000 cm2 d) 5 000 000 cm2
19. Na slici je umanjeni prikaz gradskog parka. Što

preciznije odredi površinu parka. Jedinični kvadrat
predstavlja površinu od 1 km2.

1 km2

a) 50 dm2 = ____ cm2 b) 40 dm2 = ____ mm2 c) 7 km2 = ____ m2
d) 100 m2 = ____ ar e) 3 000 ar = ____ ha f) 200 ha = ____ km2
21. U bilježnicu nacrtaj sve različite pravokutnike čije su duljine stranica (izražene u cm)
prirodni brojevi, a čija je površina 12 cm2.
1 m2
22.
Odredi površinu stana prikazanog
tlocrtom. Jedinični kvadrat predstavlja
površinu od 1 m2.
23. U požaru je izgorjelo 500 ha šume. Koliko je to kvadratnih kilometara?
24. Zelena površina predstavlja travnjak na dječjem

igralištu. Odredi površinu travnjaka. Jedinični
kvadrat predstavlja površinu od 1 m2.
1 m2
25. Skiciraj u bilježnici površinu od 3 000 ha. Neka jedan kvadratić u bilježnici predstavlja
1 km2.

MJERENJE VOLUMENA
Svako tijelo zauzima određeni dio prostora. Od davnina su ljudi željeli odrediti veličinu prostora
koju neko tijelo zauzima.
Veličina prostora koju zauzima neko tijelo naziva se volumen ili obujam tog tijela.
Figura je sastavljena od 19
jediničnih kocaka.
Jedinična kocka
je kocka čiji je brid duljine 1.
Jedinica mjere kojom mjerimo volumen jest jedinična kocka.
Odredimo volumen ormara sa slike koristeći se jediničnom kockom.
Prebrojimo kocke koje ispunjavaju dno

ormara.
Ima ih 3 puta po dvije, odnosno 6.
Do vrha ormara možemo posložiti 5 takvih redova.
Cijeli ormar možemo ispuniti sa 6 · 5 = 30
jediničnih kocki.
Ormar zauzima 30 kubnih jedinica prostora.
eng. cube – kocka

Podsjetimo se!
3
4 3
Kocka kojoj je duljina brida 3.
3 Volumen kocke je 3 · 3 · 3 = 27 jediničnih kocaka.
5
Kvadar kojemu su duljine bridova 5, 3 i 4.

Volumen kvadra je 5 · 3 · 4 = 60 jediničnih kocaka.
132 MJERENJE
Primjer 20
Zid se gradi od kocaka (slika). U potpunosti je izgrađen temelj i dosegnuo je željenu visinu.
Koliko još takvih kocaka nedostaje da bi zid bio u potpunosti izgrađen? Koliki će biti volumen
zida?
U drugom redu nedostaje 5 kocaka. U trećem redu nedostaje 7
kocaka.
Nedostaje još 12 takvih kocaka kako bi se zid u potpunosti izgradio.
U temelj ovog zida ugrađeno je 4 · 3 = 12 kocaka.
U tri takva reda bit će posloženo 12 · 3 = 36 kocaka.
1 dm
Volumen zida, kada bude u potpunosti izgrađen, bit će 36 jediničnih
1 dm
1 dm kocaka.
Volumen je svake kocke 1 dm3.
Volumen zida bit će V = 36 dm3.
Primjer 21
Koliki je volumen sanduka s betonskim opločnicima

(slika) ako u sanduk stane 9 redova opločnika?
Svaki opločnik ima volumen 1 dm3.
Prebrojimo li opločnike u jednom redu sanduka,

vidjet ćemo da ih ima 12 · 12 = 144 komada.
U 9 takvih redova će biti 144 · 9 = 1 296 opločnika.
Ako je volumen svakog opločnika 1 dm3, ukupni

volumen sanduka s opločnicima jest
V = 1 296 · 1 dm3 = 1 296 dm3.
Izrazimo volumen ovog sanduka s opločnicima u cm3.
1 dm = 10 cm
Računamo koliko je kubnih centimetara u jednom

kubnom decimetru.
1 dm
1 dm3 = 10 cm · 10 cm · 10 cm
= (10 · 10 · 10) cm3
= 1 000 cm3
1 dm
Volumen sanduka s opločnicima:
10 cm = 1 dm 1 296 dm3 = (1 296 · 1 000) cm3 = 1 296 000 cm3.
Mjerna jedinica volumena jest kubni metar (m3).
MJERENJE VOLUMENA 133

Veće mjerne jedinice od kubnog metra jesu: kubni dekametar (dam3), kubni hektometar (hm3),
kubni kilometar (km3), …
Manje mjerne jedinice od kubnog metra jesu: kubni decimetar (dm3), kubni centimetar (cm3),
kubni milimetar (mm3), …
Manje mjerne jedinice volumena dobivaju se množenjem s 1 000, a veće dijeljenjem s 1 000.
· 1 000 · 1 000 · 1 000 · 1 000 · 1 000 · 1 000 da – deka d – deci

km3 hm3 dam3 m3 dm3 cm3 mm3
: 1 000 : 1 000 : 1 000 : 1 000 : 1 000 : 1 000
Izrazimo u kubnim decimetrima.

15 m3 = (15 ⋅ 1 000) dm3 = 15 000 dm3 5 000 cm3 = (5000 : 1 000) dm3 = 5 dm3
· 1 000 dm3 cm3
m3 dm3 : 1 000
ZADATCI
26. Što je volumen nekog tijela?

27. Koji je drugi naziv za volumen?
28. Koliko je jediničnih kocaka u velikoj kocki?
a) b) c)

29. Koliko jediničnih kocaka nedostaje u velikoj kocki?
a) b) c)

30. Istraži, od koje skupine jediničnih kocaka možeš složiti veću kocku? Koliki joj je
volumen?
a) b) c)
134 MJERENJE
31. Odredi volumen figure na slici koja je izgrađena od jediničnih kocaka. Volumen
jedinične kocke je 1 cm3.
a) b) c)

32. Odredi volumen figure na slici koja je izgrađena od jediničnih kocaka. Volumen
jedinične kocke je 1 dm3.
a) b) c)

33. Koliko jediničnih kocaka nedostaje kako bi kvadar bio pun?
a) b)

34. Kocke na slici sastavljene su od jediničnih kocaka. Koliki je volumen svake kocke ako je
volumen jedinične kocke 1 dm3?
a) b) c)


a) b)
MJERENJE VOLUMENA 135

37. Odredi volumen figure na slici koja je izgrađena od jediničnih
kocaka. Volumen jedinične kocke je 1 dm3.
38. Kvadri na slici sastavljeni su od jediničnih kocaka. Koliki je volumen svakog kvadra ako
je volumen jedinične kocke 1 m3?

a) b)

41. Izračunaj volumen kocke ako je duljina njenog brida:
a) 4 m b) 30 dm c) 200 cm
42. Izračunaj volumen kvadra ako su duljine njegovih bridova:
a) 4 m, 5 m, 6 m b) 2 m, 5 dm, 3 m
c) 4 m, 7 dm, 25 cm d) 125 mm, 13 cm, 8 cm
43. Koliko kocaka volumena 1 cm3 stane u kocku volumena 1 dm3?
44. Koliko kocaka volumena 1 dm3 stane u kocku volumena 1 m3?

46. Odredi volumen figure na slici koja je izgrađena od jediničnih
kocaka. Volumen jedinične kocke je 1 dm3.
47. Duljine bridova drvenog kvadra su 20 cm, 30 cm i 10 cm.

Koliko kocaka čiji je brid duljine 5 cm možemo izrezati iz tog drvenog kvadra?
48. Kolika je duljina brida kocke, izražena u centimetrima, ako joj je volumen:
a) 27 cm3 b) 8 m3 c) 125 cm3
136 MJERENJE
MJERENJE TEKUĆINE
Kao i kruta tijela, i tekućine zauzimaju određeni prostor pa se i njima može odrediti volumen.
Mjerna jedinica volumena tekućine jest litra (l).
Veće mjerne jedinice od litre jesu: dekalitar (dal), hektolitar (hl), kilolitar (kl), …
Manje mjerne jedinice od litre jesu: decilitar (dl), centilitar (dl), mililitar (ml), …
Manje mjerne volumena tekućine dobivaju se množenjem s 10, a veće dijeljenjem s 10.
· 10 · 10 · 10 · 10 · 10 · 10
da – deka d – deci
kl hl dal l dl cl ml h – hekto c – centi
: 10 : 10 : 10 : 10 : 10 : 10
Primjer 22
Izrazimo u litrama.
a) 150 dl = (150 : 10) l =15 l
b) 2 000 cl = (2 000 : 10 : 10) l = (2 000 : 100) l = 20 l
c) 158 000 ml = (158 000 : 10 : 10 : 10) l = (158 000 : 1 000) l = 158 l
d) 42 hl = (42 ⋅ 10 ⋅ 10) l = (42 ⋅ 100) l = 4 200 l
tra
1 li
1 dm3 1 l = 1 dm3
Volumen od 1 litre vode jednak je

1 litra
volumenu kocke od 1 dm3.
10 cm
c m
10
10 cm
MJERENJE TEKUĆINE 137

1 dm
1 dm
1 dm
1 dm3 = 1 l 1 m3 = 1 000 l
ZADATCI
49. Kojom mjernom jedinicom izražavamo volumen tekućine?

50. Navedi tri veće mjerne jedinice od litre.
51. Navedi tri manje mjerne jedinice od litre.
52. Koliko jedna litra ima decilitara?
53. Izrazi u decilitrima.
a) 17 l b) 8 hl c) 300 cl d) 25 000 ml
54. Izrazi u litrama.
a) 12 dal b) 3 kl c) 640 dl d) 8 000 000 ml
55. Obitelj Rak odlučila je izgraditi pokraj kuće cisternu za vodu oblika kocke čiji je brid
duljine 30 dm. Koliko će litara vode stati u tu cisternu?
56. Obitelj Puž pokraj kuće ima bazen oblika
kvadra. Dimenzije su bazena označene na
slici. Dubina je bazena 120 cm. Koliko litara
vode stane u bazen?
138 MJERENJE
MJERENJE MASE
Masu mjerimo vagom. Danas su vage uglavnom elektronske (digitalne).
Na fotografijama možemo vidjeti neke vrste vaga.
Osnovna mjerna jedinica mase jest kilogram (kg). „Arhivski kilogram“

(uteg čija je masa
jednaka masi kubnog
Veća mjerna jedinica mase koja se često upotrebljava jest tona (t). decimetra vode)
pohranjen je u
1 t = 1 000 kg Međunarodnom uredu
za utege i mjere u
Manje mjerne jedinice od kilograma koje se često upotrebljavaju Sèvresu kraj Pariza.
jesu: dekagram (dag), gram (g) i miligram (mg).
Masa nekih kovanica
700 mg 6 200 mg 5g
· 1 000 · 10 · 10 · 10 · 10 · 10 · 10 da – deka d – deci

t kg hg dag g dg cg mg
: 1 000 : 10 : 10 : 10 : 10 : 10 : 10
MJERENJE MASE 139

Primjer 27
Izrazimo u navedenoj mjernoj jedinici.

20 dag = (20 ∙ 10) g = 200 g
5 kg = (5 ∙ 10 ∙ 10) dag = (5 ∙ 100) dag = 500 dag
500 g = (500 : 10) dag = 50 dag
2 g = (2 ∙ 10 ∙ 10 ∙ 10) mg = (2 ∙ 1 000) mg = 2 000 mg
7 000 mg = (7 000 : 10 : 10 : 10) g = (7 000 : 1 000) g = 5 g
Primjer 28
Na čokoladi piše njezina masa, 250 g. Kolika je masa te čokolade izražena u dekagramima?
250 g = (250 : 10) dag = 25 dag
Masa je čokolade 25 dag.
Primjer 29
Tek posječeno stablo može imati više od dvije tone. Koliko je to kilograma?
2 t = (2 ∙ 1 000) kg = 2 000 kg
Tek posječeno stablo može imati više od 2 000 kg.
Primjer 30
Masa kovanice od jedne kune iznosi pet grama. Koliko je to miligrama?

5 g = (5 ∙ 1 000) mg = 5 000 mg.
Masa kovanice od jedne kune jest 5 000 mg.
Primjer 31
Majka je kupila 10 vrećica bombona. Masa je svake vrećice bombona 20 dag. Koliko je kilograma
bombona kupila majka?
10 ∙ 20 dag = 200 dag = (200 : 10 : 10) kg = (200 : 100) kg = 2 kg
Majka je kupila 2 kg bombona.
140 MJERENJE
ZADATCI

a) 3 kg = ____ dag b) 5000 kg = ____ t
c) 7 t = ____ kg d) 80 dag = ____ g
e) 500 g = ____ dag f) 10 g = ____ mg
58. U trgovini su ponuđene čokolade različitih masa izraženim u gramima. Prepiši u

bilježnicu pa mase čokolada izrazi u dekagramima.
a) 100 g b) 200 g c) 500 g
59. Pakiranje topljenog sira sastoji se od šest zasebno pakiranih komada sira mase 25
grama. Koliko dekagrama sira ima u cijelom pakiranju?
60. Učenici jednog petog razreda prikupili su 8 000 kg starog papira za recikliranje u
jednoj školskoj godini. Otkupljivač im nudi 500 kn za jednu tonu starog papira. Koliko
su učenici zaradili od otkupa starog papira?
61. Kamion prevozi 15 automobila iz tvornice do autosalona. Masa je svakog automobila

1 800 kg. Nosivost je kamiona 30 t. Koliko bi automobila kamion još mogao prevesti
da ne premaši svoju nosivost?
62. U pakiranju tableta za snižavanje temperature nalaze se 24 tablete. Masa je svake

tablete 500 mg. Kolika je ukupna masa tableta u tom pakiranju, izražena u gramima?
63. Jedna pčela ima masu je oko 100 mg. U dobro

popunjenoj košnici živi od 15 000 do 50 000
pčela, ovisno o godišnjem dobu. Kolika može
biti najmanja, a kolika najveća masa pčela u
košnici, izražena u kilogramima?
MJERENJE MASE 141

MJERENJE VREMENA
Čovjek je prvobitno mjerio veća vremenska razdoblja koja su bila vezana uglavnom uz seobe ili
poljske radove. Kako je čovječanstvo napredovalo, mjerenje vremena postalo je sve važnije, a
mjere se sve manji vremenski periodi.
sunčev sat i sunčev pješčani sat s digitalni

kalendar sat sat kazaljkama sat
U brzim sportovima (atletika, plivanje, skijanje, …) i stotinke sekunde čine razliku između
medalja.
Osnovna mjerna jedinica vremena je sekunda (s).
Veće mjerne jedinice od sekunde, koje često koristimo, su: minuta (min), sat (h), dan, tjedan,
mjesec, godina.
Manje mjerne jedinice od sekunde su: desetinka sekunde, stotinka sekunde, tisućinka sekunde, …
Primjer 23
Izrazimo u navedenoj mjernoj jedinici: · 60 · 60

2 h = (2 ∙ 60) min = 120 min
h min s
360 min = (360 : 60) h = 6 h
5 min = (5 ∙ 60) s = 300 s
: 60 : 60
Primjer 24
Izrazimo u navedenoj mjernoj jedinici:
Ponovimo!
1 dan = 24 h tisućljeće – 1000 godina
2 dana = (2 ∙ 24) h = 48 h stoljeće – 100 godina
1 tjedan = 7 dana desetljeće – 10 godina
5 tjedana = (5 · 7) dana = 35 dana
Jedna godina ima 365 dana. Jedna prijestupna godina ima 366 dana.
Prijestupna godina je djeljiva s 4. Godina djeljiva sa 100 je Ponovimo!

prijestupna samo ako je djeljiva i s 400. Prirodni broj je djeljiv s 4
npr. 2016. godina je bila prijestupna ako mu je dvoznamenkasti
2000. godina je bila prijestupna završetak djeljiv s 4 ili su
1900. godina nije bila prijestupna mu barem posljednje dvije
2100. godina neće biti prijestupna znamenke nula.
142 MJERENJE
Primjer 25
Školski sat traje 45 minuta. Kada imamo 7 školskih sati, nastava započinje u 8:00, a završava u
14:00. Koliko je to sunčanih sati? (Sunčani sat traje 60 minuta).
12 12 12
11 1 11 1 11 1
10 2 10 2 10 2
- 6 sunčanih sati
9 3 9 3 9 3
- 1 školski sat - 1 sunčani sat
8 - 45 minuta 4 8 - 60 minuta 4 8 4
7 5 7 5 7 5
6 6 6
Sedam školskih sati je 6 sunčanih sati.
Primjer 26
Petra se bavi rekreativnim trčanjem. Svaki dan trči 20 minuta. Koliko je sati istrčala u travnju?
· 60 · 60
Mjesec travanj ima 30 dana. 30 ∙ 20 min = 600 min
h min s
U 30 dana istrčala je 600 minuta. 600 minuta = (600 : 60) h = 10 h
: 60 : 60
Petra je, u mjesecu travnju, ukupno istrčala 10 sati.
ZADATCI
64. Prepiši u bilježnicu pa izrazi u navedenoj mjernoj jedinici:

a) 4 h = min b) 1 h = s c) 3 dana = h
d) 24 h = dana e) 3600 s = h f) 2 tjedna = dana
65. Jedan školski sat traje 45 minuta. Koliko je to sekundi?
66. Školski blok sat traje 2 puta po 45 minuta. Koliko je to sati i koliko minuta?
67. Stupčastim dijagramom prika- 80 90
zano je koliko je minuta Petar
učio matematiku u jednom tjed- 40 25 30
nu. Koliko je sati i koliko minuta 0 0
Petar posvetio učenju matema-
k
k
ak
da
ta
ja
tike?
rta
ja
ta
el
bo
or
ije
el
pe
dj
tv
ut
su
dj
sr
ne
če
ne
po
68. Brat i sestra raspravljaju tko je od njih jučer dulje učio. Brat je učio od 14:30 do 16:45,
a sestra od 14:45 do 17:00. Tko je od njih dvoje jučer dulje učio?
69. Duljina maratona je 42 km 195 m. Svjetski rekord za žene (Paula Radcliffe, 2003.)
iznosi 2 h 15 min 25 s, a za muškarce (Dennis Kimetto, 2014.) iznosi 2 h 2 min 57 s.
Kolika je vremenska razlika u ta dva svjetska rekorda?
70. Marinov ručni sat na svakih sat vremena kasni jednu minutu. Koliko kasni Marinov sat
u tjedan dana?
71. Prema Gregorijanskom kalendaru blagdan Tijelova je uvijek deveti četvrtak iza Uskrsa.
Ako je 2017. godine Uskrs bio 16. travnja, kojeg je datuma bilo Tijelovo?
MJERENJE VREMENA 143

MJERENJE KUTA
Mjerna jedinica veličine kuta jest kutni stupanj (°).
Manje su mjerne jedinice kutna minuta (') i kutna sekunda ("). · 60 · 60

Jedan kutni stupanj (°) ima 60 kutnih minuta ('). ° ' "
Jedna kutna minuta (') ima 60 kutnih sekundi (").
: 60 : 60
Mjeru kuta određivat ćemo kutomjerom.
Kuteve čija je mjera izražena kutnim minutama i kutnim sekundama nećemo mjeriti kutomjerom.
Primjer 39
Izrazimo u kutnim minutama.

a) 5° = (5 · 60)' = 300'
b) 3°12' = (3 · 60 + 12)' = (180 + 12)' = 192'
Primjer 40
Izrazimo u kutnim sekundama.

a) 12' = (12 · 60)" = 720"
b) 7° = (7 · 60 · 60)" = 18 000"
c) 20'14" = (20 · 60 + 14)" = (1 200 + 14)" = 1 214"
d) 2°12" = (2 · 60 · 60 + 12)" = (7 200 + 12)" = 7 212"
e) 10°4'9" = (10 · 60 · 60 + 4 · 60 + 9)" = (36 000 + 240 + 9)" = 36 249"
Primjer 41
Izrazimo u kutnim stupnjevima.

a) 120' = (120 : 60)° = 2°
b) 275' = (275 : 60)° = 4°35' 275 : 60 = 4
35
c) 7 200" = (7 200 : 60 : 60)° = 2°
144 MJERENJE
d) 18 040" = (18 040 : 60 : 60)° = 5°40" 18 040 : 3 600 = 5
40
e) 36 250" = (36 250 : 60 : 60)° = 10°250" = 10°4'10"
36 250 : 3 600 = 10 250 : 60 = 4
250 10
Primjer 42
Odredimo zbroj i razliku.
a) 27°13' b) 35°52'
+ 12°28' – 14°27'
39°41' 21°25'
c) 35°52'
+ 14°27'
49°79' 79' = 1°19' ⟹ 49°79' = 50°19'
d) 90°52' e) 180°5 "
– 27°36' – 45°38'
89°60' 90° = 89° + 1°, 179°60' 180° = 179° + 1°, 1° = 60'
– 27°36' 1° = 60' – 45°38'
62°24' 134° 22'

Primjer 43
Odredimo umnožak i količnik.

a) 12°23' · 3
36°69' 36°69'' = 37°9'
b) 38° : 5 = 5|35, 3° = (3 · 60)' = 180'

= 35° 180' : 5
= 7° 36'
c) 15°18' : 2 = 2|14, 1° = 60'
= 14°78' : 2
= 7°39'
d) 42°29' : 4 = 4|40, 2° = (2 · 60)' = 120'
= 40°149' : 4 4|148, 1° = 60'
= 40°148'60" : 4
= 10°37'15"
MJERENJE KUTA 145

ZADATCI

a) 3° = ____' b) 12' = ____"
c) 2° = ____" d) 120' = ____°
e) 300'' = ____' f) 3 600" = ____°

a) 8°12' = ____' b) 5'28" = ____"
c) 15°27' = ____' d) 24'6" = ____"
74. Izračunaj.
a) 12°30' + 5°21' b) 25°17' – 14°5'
c) 12°5' · 4 d) 28°35' : 7
75. Izračunaj.
a) 90° + 12°35' b) 180° – 37°25'
c) 90° + 45°5' d) 180° – 105°55'
76. Izračunaj.
a) 90° – 47°35'26" b) 180° – 75°5'45"
c) 180° – 123°37'8" d) 360° – 218°37'
146 MJERENJE
RAČUNANJE S NOVCEM
Novac je sredstvo plaćanja. To je obračunska jedinica kojom se izražava vrijednost neke robe.
Kroz povijest se novac javljao u različitim oblicima.
Danas jedna zemlja samostalno ili više zemalja

zajedno imaju dogovorenu valutu, vrstu novca Valuta u Hrvatskoj je kuna (kn).
kojom se na njihovom teritoriju vrši plaćanje. Valuta većine zemalja Europske
unije (zemalja Eurozone) je euro (€).
· 100 · 100
Manja jedinica od kune je lipa (lp).
kn lp euro cent Manja jedinica od eura je cent.
: 100 : 100
Primjer 44
Izrazimo u lipama ili centima:

5 kn = (5 · 100) lp = 500 lp
8 eura = (8 · 100) centi = 800 centi
Primjer 45
Izrazimo u kunama ili eurima:

700 lp = (700 : 100) kn = 7 kn
1 600 centi = (1 600 : 100) eura = 16 eura
Primjer 46
Izrazimo u lipama ili centima:

4 kn 25 lp = (4 · 100 + 25) lp = (400 + 25) lp = 425 lp
12 eura 34 centa = (12 · 100 + 34) centa = (1 200 + 34) centa = 1 234 centa
Primjer 47
Izrazimo u kunama i lipama ili eurima i centima:

960 lp = 900 lp + 60 lp = (900 : 100) kn + 60 lp = 9 kn 60 lp
1 534 centa = 1 500 centa + 34 centa = (1 500 : 100) eura + 34 centa = 15 eura 34 centa
RAČUNANJE S NOVCEM 147

Primjer 48
Marko je otputovao u zemlju Nigdjezemsku. Sa sobom je ponio 12 000 kn. Po dolasku, morao
je promijeniti ponesene kune u valutu Nigdjezemske, zem. Saznao je da za jednu kunu može
dobiti osam zema. Koliko je zema Marko dobio za 12 000 kn?
1 kn = 8 zema
12 000 kn = (12 000 · 8) zema = 96 000 zema
Primjer 49
Po povratku iz Nigdjezemske, Marko je preostale zeme htio pretvoriti u kune. Ostalo mu je

7500 zema. Saznao je da za sto zema može dobiti trinaest kuna. Koliko je kuna Marko dobio za
7500 zema?
100 zema = 13 kn
7 500 zema = (7 500 : 100 · 13) kn = (75 · 13) kn = 975 kn
ZADATCI
77. Izrazi u lipama ili centima:

a) 8 kn = b) 17 kn = c) 6 eura = d) 14 eura =
78. Izrazi u kunama ili eurima:
a) 900 lp = b) 2 300 lp = c) 300 centi = d) 1 600 centi =
79. Izrazi u lipama ili centima:

a) 8 kn 36 lp = b) 13 kn 70 lp =
c) 4 eura 36 centi = d) 14 eura 80 centi =
80. Izrazi u kunama i lipama ili eurima i centima:
a) 723 lp = b) 4 523 lp = c) 675 centi = d) 1 899 centa =
81. Maja je, po dolasku u zemlju Lemuriju, morala promijeniti 15 000 kn koje je ponijela
sa sobom u valutu Lemurije, lem. Saznala je da za jednu kunu može dobiti 6 lema.
Koliko je lema Maja dobila za 15 000 kn?
82. Po povratku iz Lemurije, Maja je preostale leme krenula pretvoriti u kune. Ostalo joj
je 7 000 lema. Saznala je da za sto lema može dobiti devetnaest kuna. Koliko je kuna
Maja dobio za 7 000 lema?
83. Filip je otputovao u Karpatiju. Valuta Karpatije je karp. Po dolasku, ponesene kune mogao
je promijeniti u banci A po tečaju 1 kn = 5 karpa ili u banci B po tečaju 1 kn = 4 karpa.
a) U kojoj banci je Filipu isplativije promijeniti ponesene kune? Objasni!
b) Ako promijeni 8 750 kn u banci A, koliko će karpa više dobiti nego da ih je mijenjao
u banci B?
c) Ako promijeni 4 700 kn u banci B, koliko će karpa manje dobiti nego da ih je mijenjao
u banci A?
d) U banci A nisu imali dovoljno karpa. Filip je, na kraju, promijenio kune na sljedeći
način: 5 400 kuna u banci A i 7 600 kuna u banci B. Koliko je karpa ukupno dobio?
148 MJERENJE
3. a) 4 m, b) 7 000 m, c) 150 m, d) 3 m, e) 60 m, f) 800 m.

4. a) 400 cm, b) 700 000, c) 15 000, d) 3 000, e) 60 f) 80 000.
5. a) 4 dm, b) 70 000 dm, c) 15 dm, d) 300 dm, e) 6 dm, f) 8 000.
6. |MN| = 4 · |AB|, |MN| = 3 · |AB|, |MN| = 2 · |AB|.
8. a) 5 000 mm, b) 900 dam c) 1 300 dm d) 4 700 cm, e) 350 dm, f) 21 dam.
9. 2 353 mm 10. 24 + 15 = 39 stabala
11. 15 cm2, 15 cm2, 9 cm2, 36 cm2.

12. a) 100 mm2, b) 200 mm2, c) 900 mm2, d) 10 000 mm2.
13. a) 100 cm2, b) 200 cm2, c) 10 000 cm2, d) 2 cm2.
14. a) 1 000 000 m2, b) 5 000 000 m2, c) 2 m2.
16. a) 50 000 mm2, b) 100 000 mm2, c) 1 000 000 mm2, d) 5 000 000 mm2.
17. a) 500 cm2, b) 2 000 cm2, c) 200 000 cm2, d) 5 cm2.
18. a) 1 000 m2, b) 10 m2, c) 100 m2, d) 500 m2.
19. 28 km2
20. a) 5 000 cm2, b) 400 000 mm2, c) 7 000 000 m2, d) 1 ar, e) 30 ha, f) 2 km2.
21.
22. 59 m2 23. 5 km2

24. 18 m2 25. 3 000 ha = 30 km2, npr:
26. Volumen je veličina prostora koji neko tijelo zauzima.

27. Obujam. 28. a) 8, b)27, c) 64.
29. a) 5, b) 6, c) 4. 30. c) Volumen je 8 jediničnih kocaka.
31. a) 5 cm3, b) 5 cm3, c) 5 cm3. 32. a) 7 dm3, b) 7 dm3, c) 10 dm3.
33. a) 3, b) 3. 34. a) 8 dm3, b) 27 dm3, c) 16 dm3.
35. a) 4, b) 5, c) 4, d) 9. 36. a) 9, b) 9.
37. 14 dm3. 38. a) 36 m3, b) 48 m3, c) 60 m3, d) 25 m3.
39. a) 5, b) 5, c) 4, d) 4. 40. a) 36, b) 42.
41. a) 64 m3, b) 37 000 dm3, c) 8 000 000 cm3.
42. a) 120 m3, b) 30 m3, c) 700 000 m3, d) 1 300 000.
43. 1 000 44. 1 000
149
45. a) 7, b) 7, c) 11. 46. 12 dm3
47. 6 000 : 125 = 48, 48 kocaka 48. a) 3 cm, b) 2 m, c) 5 cm.
49. litrom 50. dekalitar, hektolitar, kilolitar

51. decilitar, centilitar, mililitar 52. 10
53. a) 170 dl, b) 8 000 dl, c) 30 dl, d) 250 dl 54. a) 120 l, b) 3 000 l, c) 64 l, d) 8 000 l
55. 27 000 l 56. 54 000 l
57. a) 300 dag, b) 5 t, c) 7 000 kg, d) 800 g, e) 50 dag, f ) 10 000 mg

58. a) 10 dag, b) 20 dag, c) 50 dag. 59. (25 ∙ 6) g = 150 g =15 dag
60. 4 000 kn. 61. Još jedan automobil.
62. 12 g 63. Najmanja 1 kg i 500 g, najviše 5 kg.
64. a) 240 min, b) 3 600 s, c) 72 h, d) 1 dan, e) 1 h, f) 14 dana.

65. 2 700 sekundi. 66. 1 sat i 30 minuta.
67. 4 sata 25 minuta.
68. Jednako. Brat je učio 1 sat i 15 minuta, a sestra 1 sat i 15 minuta.
69. 12 min i 28 s 70. 168 min = 2 h 48 min
71. 15. lipnja 2017.
72. a) 180' b) 720'' c) 7 200'' d) 2° e) 5' f) 1° 73. a) 492', b) 328'', c) 927', d) 1 446''.
74. a) 17°51', b) 11°12', c) 48°20', d) 4°5'. 75. a) 102°51' b) 142°35' c) 135°5' d) 74°5'
76. a) 42°24'34'', b) 104°54'15'', c) 56° 22' 52'', d) 141°23'.
77. a) 800 lp, b) 1 700 lp, c) 600 centi, d) 1 400 centi.

78. a) 9 kn, b) 23 kn, c) 3 eura, d) 16 eura.
79. a) 836 lp, b) 1 370 lp, c) 436 centi, d) 1 480 centi.
80. a) 7 kn 23 lp, b) 45 kn 23 lp, c) 6 eura 75 centi, d) 18 eura 99 centi.
81. 90 000 lema. 82. 1 330 kuna.
83. a) U banci A, za isti iznos kuna dobije više karpa.
b) 8 750 karpa, c) 4 700 karpa, d) 57 400 karpa.
150ZADATCI ZA VJEŽBU SKUPOVI

SKUPOVI TOČAKA U
RAVNINI
Naučit ćeš:
ÖÖ opisati pravac, polupravac, dužinu, kružnicu i krug kao skupove točaka u ravnini
ÖÖ razlikovati jednake i sukladne dužine
ÖÖ konstruirati simetralu dužine, opisati i primjenjivati njezina svojstva
ÖÖ opisati i crtati dijelove kružnice i kruga
PRAVAC, POLUPRAVAC i DUŽiNA U RAVNiNi
Crtani likovi žive na papiru, u ravnini. Mogu
Živimo u prostoru i možemo se kretati u li se oni kretati u svim smjerovima i na
svim smjerovima, na najrazličitije načine. najrazličitije načine?
Kako je živjeti točki na pravcu? Kako se ona može „kretati”?
Zamislimo beskonačno mnogo točaka koje su gusto raspoređene jedna do druge na ravno
položenom papiru. One predstavljaju ravan, beskonačno velik skup, skup točaka koji nazivamo
ravnina.
i n a
v n
ra
ravan
skup
beskonačno točaka
velik
Ponovimo!
Ravnina je skup točaka.
Elementi ravnine jesu točke.
Ravnina ima beskonačno mnogo elemenata.
152 SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI

Zamislimo ravnine kojima pripadaju zidovi i krovovi ovih kuća.
Ravnina može imati raznolike položaje u prostoru.
Potražimo i uočimo dijelove ravnine oko sebe. Ravnina

poda, zida, ploče, prozora, klupe, papira u bilježnici.
Istaknimo u ravnini četiri različite točke A, B, T i M.
M R
A ∈ R
A B ∈ R
T ∈ R
M ∈ R
B T
Ravninu označavamo velikim pisanim slovom R.
Točka F ne pripada ravnini R, F ∉ R.
A M
B T
R
PRAVAC, POLUPRAVAC I DUŽINA U RAVNINI 153

Opišimo skupove točaka istaknute plavom bojom.
R1 R2
Ovaj je skup točaka zakrivljen i neomeđen. Ovaj je skup točaka ravan i neomeđen.
Podskup je ravnine R1. Podskup je ravnine R2.
Ima beskonačno mnogo elemenata. Ima beskonačno mnogo elemenata.
Odaberimo bilo koju točku T u ravnini R. Koliko različitih pravaca, koji sadrže točku T, možemo
nacrtati?
R
Jednom točkom ravnine možemo nacrtati beskonačno mnogo pravaca.
Pravci u ravnini koji imaju točno jednu točku zajedničku čine pramen pravaca.
Odaberimo u ravnini R bilo koje dvije različite točke A i B. Koliko različitih pravaca, koji sadrže
točke A i B, možemo nacrtati?
R Pravac možemo označiti:

p
p – pravac
A AB – pravac
Možemo nacrtati točno jedan pravac koji sadrži točke A i B.
Svaki je pravac jednoznačno određen dvjema različitim točkama ravnine.

Primjer 1
Odaberimo u ravnini četiri različite točke A, B, C i D tako da nikoje tri ne pripadaju istom pravcu.
Nacrtajmo i ispišimo sve pravce određene tim točaka. Koliko ima takvih pravaca?
Uoči!
AB = BA
D
BC = CB
A CD = DC
DA = AD
AC = CA
C BD = DB
B Takvih je pravaca šest: AB, BC, CD, DA, AC, BD.
Primjer 2
Odaberimo u ravnini četiri različite točke A, B, C i D tako da točke A, D i C pripadaju istom

pravcu, a točka B mu ne pripada. Nacrtajmo i ispišimo sve pravce određene tim točkama.
Koliko ima takvih pravaca?
A
D Uoči!
AC = AD = DC
C

B Takvih je pravaca četiri: BA, BD, BC i AC
Primjer 3
Nacrtajmo tri različita pravca a, b i c u ravnini. Promotrimo dijelove na koje pravci a, b i c dijele
ravninu.
c
b
Uočimo na slici sedam, tako dobivenih, dijelova ravnine.

Podsjetimo se međusobnih odnosa dvaju pravaca u ravnini
Pravci a i b su međusobno Pravci a i b su

usporedni ili paralelni. međusobno okomiti. Pravci a i b se sijeku.
a
a a
b S
S b
b
a ∥ b a ⊥ b
a ∩ b = ∅ S – sjecište pravaca a i b
a ∩ b = {S}
Na slici je nacrtan pravac m i jedna njegova točka, točka K.
Pravac m podijeljen je točkom K na dva dijela, dva polupravca.
m L
K K
Polupravac Km je skup svih točaka pravca m KL – polupravac

s jedne strane omeđen točkom K. K – početna točka polupravca KL
Km – polupravac
K – početna točka polupravca Km
Uoči!
K ∈ Km
Oznaka za polupravac može
Km ⊂ m sadržavati:
- početnu točku i ime pravca kojem
Svaki je polupravac jednoznačno određen dvjema taj polupravac pripada (npr. Km)
različitim točkama ravnine od kojih je jedna - početnu točku i još jednu točku
njegova početna točka. polupravca (npr. KL)

Primjer 4
Nacrtajmo dva polupravca s istom početnom točkom. Na koliko smo dijelova podijelili ravninu
tim dvama polupravcima?
T Polupravci na slici dijele ravninu na dva dijela.
Na slici je pravac p i dvije različite točke, A i B, koje pripadaju pravcu p.
p
AB – dužina
A
A, B – krajnje točke dužine AB
B
Dužina AB jest skup svih točaka pravca p omeđen točkama A i B. AB ⊂ p
Svaka je dužina jednoznačno određena dvjema različitim točkama ravnine, A ∈ AB

svojim krajnjim točkama. B ∈ AB
Promotrimo neke različite spojnice točaka A i B.
Dužina AB najkraća je spojnica

A točaka A i B.
Dužina je najkraća spojnica svojih

krajnjih točaka.
B
Promotrimo dužine AB i AC na slici:
Dužine AB i AC su različite dužine jednakih duljina.

B
A AB ≅ AC ≅ je sukladan/sukladna sa
C
Dužine jednakih duljina nazivamo sukladne dužine.

Promotrimo dužine KL i MN na slici:
Prisjetimo se:
N
Dužine KL i MN su jednake. Dva su skupa jednaka ako se
M L
sastoje od istih elemenata.
K KL = MN
Dužine su jednake ako su im krajnje točke jednake.
Primjer 5
Promotrimo koliko je dužina određeno s tri različite točke.

Točke A, B, C ne pripadaju istom pravcu. Točke M, N, O pripadaju istom pravcu.
One određuju dužine: AB, BC , AC . One određuju dužine: MN, NO , MO .
C
M
N
B O
A
S tri različite točke određene su tri dužine.
Za tri točke A, B, C koje ne pripadaju istom Za tri točke M, N, O koje pripadaju istom
pravcu općenito vrijedi: pravcu općenito vrijedi:
|AC| + |BC| > |AB| |MN| + |NO| = |MO|
|AB| + |BC| > |AC| |MN| = |MO| – |NO|
|AB| + |AC| > |BC| |NO| = |MO| – |MN|
Primjer 6
Nacrtajmo dužinu AB čija je duljina jednaka zbroju duljina dužina MN i PR .
P
R Duljina dužine AB jednaka je zbroju duljina
M
dužina MN i PR .
|AB| = |MN| + |PR|
B
T
p
A

Primjer 7
Nacrtajmo dužinu AB čija duljina je jednaka razlici duljina dužina MN i PR .

N
P
Duljina dužine AB jednaka je razlici duljina
R dužina MN i PR .
M
|AB| = |MN| – |PR|
T
B
A
Primjer 8
Nacrtajmo dužinu AB koja je triput dulja od dužine CD .
C
D Duljina dužine AB jednaka je trostrukoj
duljini dužine CD .
|AB| = 3 ∙ |CD|
A B
ZADATCI
1. Nacrtaj dva pravca, m i n, koji su međusobno:

a) usporedni, b) okomiti.
2. Nacrtaj četiri različita polupravca sa zajedničkom početnom točkom.
3. Pravac p dijeli ravninu na dvije poluravnine. U bilježnici odredi točku A koja pripada
pravcu p. Odredi i točke C i D koje pripadaju različitim poluravninama.
4. Zadana je dužina AB. U bilježnicu nacrtaj njoj sukladnu dužinu CD .
B
A
5. Nacrtaj pravac p. Odaberi jednu njegovu točku A. Nacrtaj pravac a koji je okomit na
pravac p i koji sadrži točku A.

6. Nacrtaj pravac p. Odaberi jednu točku B koja mu ne pripada. Nacrtaj pravac b koji je
okomit na pravac p i koji sadrži točku B.
7. Nacrtaj pravac p. Odaberi jednu točku C koja mu ne pripada. Nacrtaj pravac c koji je
usporedan s pravcem p i koji sadrži točku C.
8. Nacrtaj dvije sukladne dužine duljine 57 mm koje su međusobno usporedne.
9. Nacrtaj dvije sukladne dužine duljine 7 cm koje imaju jednu krajnju točku zajedničku.
10. Nacrtaj dužine AB, BC i CD zadanih duljina: |AB| = 3 cm, |BC| = 4 cm i |CD| = 3 cm.
11. Zadane su dužine AB i CD . U bilježnici nacrtaj B
C
dužinu MN čija je duljina jednaka zbroju duljina
zadanih dužina. A

D
12. Nacrtaj dvije međusobno okomite dužine sa zajedničkom krajnjom točkom.
13. Zadana je dužina MN . Nacrtaj pravce koji su okomiti

M
na dužinu MN i sadrže njene krajnje točke. U kojem su
međusobnom odnosu tako dobiveni pravci? N
14. Ispiši sve dužine čije su krajnje točke A, B, C, D i E. Koliko je takvih dužina?
E
D
A
C
B
15. Nacrtaj dva različita, međusobno usporedna, pravca m i n. Na svakom od njih istakni
po tri različite točke. Nacrtaj i ispiši sve različite pravce koji su određeni tim točkama.
16. Zadane su dužina AB i CD . U bilježnici nacrtaj dužinu B

C
MN čija je duljina jednaka razlici duljina zadanih dužina.
A

D
17. Nacrtaj dužine AB, BC i CA zadanih duljina: |AB| = 4 cm, |BC| = 5 cm i |CA| = 6 cm.
18. Odaberi pet različitih točaka u ravnini A, B, C, D i E tako da nikoje tri ne pripadaju
istom pravcu. Nacrtaj i ispiši sve pravce koji su određeni tim točkama. Koliko ima tih
pravaca?

KRUŽNICA I DIJELOVI KRUŽNICE
N S – središte kružnice
M t SP – polumjer kružnice
P
A r AB – promjer kružnice
S MN – tetiva kružnice
d B TZ – kružni luk
Z
T
Polumjer je dužina čije su krajnje točke
središte i bilo koja točka kružnice.
|SP|= r – duljina polumjera ili radijus
|AB|= d – duljina promjera ili dijametar Promjer je dužina čije su krajnje točke bilo
koje dvije točke kružnice i koja sadrži središte
|MN|= t – duljina tetive
kružnice.
Kružnica je skup točaka ravnine koje su

Tetiva je dužina čije su krajnje točke bilo
jednako udaljene od središta.
koje dvije točke kružnice.
Uoči da je i promjer tetiva kružnice.
Kružni luk jest dio kružnice omeđen bilo
Promjer je najdulja tetiva kružnice. kojim dvjema točkama kružnice.
polukružnica
b
S a
S C
D
polukružnica
Koncentrične kružnice su kružnice koje

Polukružnica je kružni luk omeđen
imaju zajedničko središte i različite duljine
krajnjim točkama promjera.
polumjera.
Promotrimo sljedeću sliku.
|ZS| = |ST| = r
|ZT| = 2 · r = d
d
Z r S r T
Uoči!
Promjer kružnice je dvostruko dulji od polumjera.
KRUŽNICA I DIJELOVI KRUŽNICE 161

KRUG I DIJELOVI KRUGA
P
r S – središte kruga
A
d SP – polumjer kruga
S B
AB – promjer kruga
|SP| = r – duljina polumjera ili radijus Krug je skup točaka ravnine

omeđen kružnicom.
|AB| = d – duljina promjera ili dijametar
kružni odsječak
P kružni isječak
S B S
kružni isječak kružni odsječak
Kružni isječak je dio kruga omeđen

Kružni odsječak je dio kruga omeđen
dvama polumjerima i pripadajućim
tetivom i pripadajućim kružnim lukom.
kružnim lukom.
kružni vijenac polukrug
S S
polukrug
Kružni vijenac je dio ravnine omeđen Polukrug je dio kruga omeđen promjerom
dvjema koncentričnim kružnicama. i polukružnicom.

Primjer 9
Na slici je prikazan krug sa središtem S. Koje od točaka na slici pripadaju, a koje ne pripadaju
tom krugu?
E
Krugu pripadaju točke A, C, D, F, G i S.
D C A Krugu ne pripadaju točke B i E.
F S Uoči!
B
G Krugu pripadaju i točke kružnice.
Primjer 10
Na slici je prikazana kružnica sa središtem S. Koje od točaka na slici pripadaju, a koje ne

pripadaju toj kružnici?
E
D Kružnici pripadaju točke A, D i F.

C A
Kružnici ne pripadaju točke B, C, E, G i S.
F S
B
G Uoči!
Središte kružnice ne pripada kružnici.
Primjer 11
Nacrtajmo krug promjera duljine 4 cm.
Naučili smo da je promjer dvostruko dulji od polumjera.

To znači da je duljina polumjera dva puta manja od duljine
promjera.
S M
Stoga moramo nacrtati kružnicu polumjera duljine
|SM| = 4 : 2 = 2 cm
KRUG I DIJELOVI KRUGA 163

Primjer 12
Nacrtajmo dvije koncentrične kružnice čije su duljine polumjera 1 cm i 17 mm.

B
A • Koncentrične kružnice imaju

S zajedničko središte, točku S
Primjer 13
Nacrtajmo kružnicu sa središtem S polumjera duljine 19 mm i kružnicu sa središtem T polumjera

duljine 28 mm tako da je |ST| = 44 mm. Imaju li nacrtane kružnice zajedničkih točaka?
Nacrtane kružnice imaju dvije

zajedničke točke (na slici istaknute
S T crvenom bojom)
Primjer 14
Nacrtajmo krug sa središtem A polumjera duljine 19 mm i krug sa središtem B polumjera

duljine 28 mm tako da je |AB| = 38 mm. Imaju li nacrtani krugovi zajedničkih točaka? Obojimo
njihov presjek.
Presjek nacrtanih krugova (skup svih

zajedničkih točaka) istaknut je na slici
A B zelenom bojom.

ZADATCI
19. Nacrtaj kružnicu sa središtem S i polumjerom duljine 34 mm.
20. Prepiši u bilježnicu pa dopuni sljedeće rečenice.
a) Skup točaka ravnine omeđen kružnicom naziva se ______________.
b) Dužina čije su krajnje točke središte kružnice i bilo koja točka kružnice naziva se
__________________.
c) Dio kružnice omeđen njenim dvjema točkama naziva se _________________.

A
21. Na slici je prikazana kružnica sa središtem S. Koje od
točaka na slici pripadaju, a koje ne pripadaju toj kružnici?
D E

F S
22. Nacrtaj krug i oboji jedan njegov kružni odsječak. B
G
C
23. Precrtaj u bilježnicu pa u svakom krugu oboji:
a) dva jednaka dijela crvenom bojom

b) tri jednaka dijela plavom bojom

c) pet jednakih dijelova zelenom bojom.
24. Nacrtaj kružnicu promjera duljine 5 cm.
25. Nacrtaj kružnicu sa središtem S polumjera duljine 34 mm i kružnicu sa središtem S

polumjera duljine 3 cm. Imaju li te kružnice zajedničkih točaka?
26. Nacrtaj krug sa središtem Z polumjera duljine 28 mm i krug sa središtem T polumjera

duljine 3 cm. Neka je |ZT| = 5 cm. Imaju li ti krugovi zajedničkih točaka?
KRUG I DIJELOVI KRUGA 165

27. Što je kružnica?
28. Što je polumjer?
29. Što je promjer?
30. Nacrtaj krug polumjera duljine 3 cm i podijeli ga promjerom na dva dijela. Kako se
nazivaju ti dijelovi kruga?
31. Nacrtaj krug promjera duljine 52 mm i podijeli ga dvama međusobno okomitim

promjerima. Kako se nazivaju ti dijelovi kruga?
32. Nacrtaj krug promjera duljine 56 mm i podijeli ga dvama međusobno okomitim

promjerima, AC i BD. Istakni tako dobiveni lik ABCD. Koji je to lik?
33. U krugu je bojom istaknut jedan kružni isječak. Koliko najmanje takvih kružnih isječaka
možeš nacrtati u tom istom krugu tako da se popuni cijeli krug?
a) b) c)

SIMETRALA DUŽINE
Nacrtana je dužina AB duljine 6 cm. Na dužini AB odabrana je točka P koja je od točke A
udaljena 3 cm. Točka P je, tada, i od točke B udaljena 3 cm. Vrijedi: |AP|=|PB|.
P ∈ AB
A P B |AP| = |PB|
Točka P je polovište dužine AB. Polovište dužine je točka te dužine jednako

udaljena od njenih krajnjih točaka.
Polovištem P dužine AB nacrtan je pravac s koji je okomit na dužinu AB.
P ∈ s s
s ⊥ AB
Simetrala dužine je pravac okomit na A P B

dužinu koji sadrži njeno polovište.
Pravac s jest simetrala dužine AB.
Primjer 15
Nacrtajmo dužinu MN duljine 50 mm i njeno polovište P. Nacrtajmo simetralu s dužine MN.
s
A
Točka P jest polovište dužine MN pa je

B
|MP| = |PN| = 25 mm
Koristeći se šestarom, uvjerimo se da vrijedi i:
|MA| = |AN|
|MB| = |BN|
M P N
|MC| = |CN|.
Ako točka pripada simetrali neke dužine, Ako je točka ravnine jednako udaljena
tada je ona jednako udaljena od krajnjih od krajnjih točaka neke dužine, tada ona
točaka te dužine. pripada simetrali te dužine.
SIMETRALA DUŽINE 167

Nacrtajmo, koristeći samo ravnalo i šestar, simetralu dužine AB proizvoljne duljine, bez
određivanja polovišta mjerenjem.
Ponovimo!
E Pravac je jednoznačno određen
dvjema različitim točkama ravnine.
• U otvor šestara uzmimo više od polovine duljine

dužine AB.
A B • Vrh šestara smjestimo u točku A i opišimo
kružne lukove s obje strane dužine AB.
• Vrh šestara smjestimo u točku B pa, ne
mijenjajući udaljenost u otvoru šestara, opišimo
F kružne lukove s obje strane dužine AB.
Sjecište tako opisanih kružnih lukova su točke E i F.
Pravac EF jest simetrala dužine AB.
Kažemo: Konstruirali smo simetralu dužine AB.
Konstrukcija je postupak crtanja pri

kojem koristimo samo ravnalo i šestar.
Primjer 16
Konstruirajmo simetralu dužine GH i polovište dužine KL.
K
H
P
G
L

Primjer 17
Podijelimo, samo pomoću ravnala i šestara, dužinu AB proizvoljne duljine na 4 dijela jednake
duljine.
Simetrala dužine AB dijeli, točkom C, dužinu AB

na dva dijela jednake duljine.
|AC| = |CB|
A D C E B
Simetrale dužina AC i CB dijele, točkama D i E,
dužine AC i CB na dijelove jednakih duljina.
|AD| = |DC| = |CE| = |EB|
Opisanim postupkom dužinu možemo podijeliti na 2, 4, 8, 16, … dijelova jednakih duljina.
Do sada smo međusobno okomite pravce uvijek crtali koristeći se dvama trokutima. Pogledajmo
kako se dva međusobno okomita pravca mogu nacrtati samo pomoću ravnala i šestara.
Konstrukcija okomice!
• Nacrtajmo pravac p i točku C koja mu ne

pripada.
C • Vrh šestara smjestimo u točku C i opišimo
kružni luk tako da siječe pravac p u dvije točke.
p • Vrh šestara smjestimo u točku A i opišimo
B kružni luk.
• Vrh šestara smjestimo u točku B pa, ne
A mijenjajući udaljenost u otvoru šestara,
D opišimo kružni luk.
Točka D jest sjecište tako opisanih kružnih lukova.
Pravac CD okomit je na pravac p.
CD ⊥ p
Primjer 18 A
Zadani su pravac p i točka A koja mu ne pripada. p

Konstruirajmo pravac a koji sadrži točku A i okomit
je na pravac p.
SIMETRALA DUŽINE 169

Primjer 19
Zadani su pravac p i točka A koja mu pripada. Konstruirajmo pravac a koji sadrži točku A i
okomit je na pravac p.
A
p
ZADATCI
34. Nacrtaj dužinu AB proizvoljne duljine. Konstruiraj simetralu p dužine AB.
35. Nacrtaj dužinu CD proizvoljne duljine. Konstruiraj polovište P dužine CD.
36. Zadana je dužina KL proizvoljne duljine. Konstruiraj točku B koja pripada dužini KL i
jednako udaljena od točaka K i L.
37. Zadana je dužina MN proizvoljne duljine. Konstruiraj točku A koja ne pripada dužini
MN i jednako je udaljena od točaka M i N.
38. Zadana je dužina AB proizvoljne duljine. Konstruiraj kružnicu čiji je promjer dužina
AB.
39. Nacrtaj dužinu AB proizvoljne duljine. Podijeli dužinu AB, koristeći se samo ravnalom
i šestarom, na 4 dijela jednake duljine.
40. Nacrtaj dužinu CD proizvoljne duljine. Konstruiraj točku M koja pripada dužini CD
tako da je |MD| = 3 ⋅ |CM|.
41. Nacrtaj dužinu AB proizvoljne duljine. Podijeli dužinu AB, koristeći se samo ravnalom
i šestarom, na 8 dijelova jednakih duljina. Odredi točku N tako da ona pripada dužini
AB i tako da je |AN| = 3 ⋅ |NB|.
42. Nacrtaj, koristeći se samo ravnalom i šestarom, dužine AB i MN koje ne pripadaju

istom pravcu i imaju zajedničko polovište.

1. a) b)
m n
n
m
2. 3. C 5.
p
A
p
D A
a
6. 7. 8.
C c
B
p p
9. 10.
11. 12.
13.
Tako dobiveni pravci m i n su međusobno
paralelni.
14. To su dužine: AB , AC , AD , BC , BD , BE , CD , CE , DE . Ima ih 10.

15.
To su pravci: AD, AE, AF, BD,
BE, BF, CD, CE i CF.
171
16. 17.
18.
To su pravci: AB, AC, AD,
AE, BC, BD, BE, CD, CE, DE.
Ima ih 10.
20. a) Skup točaka ravnine omeđen kružnicom naziva se krug.

b) Dužina čije su krajnje točke središte kružnice i bilo koja točka kružnice naziva se polumjer.
c) Dio kružnice omeđen njenim dvjema točkama naziva se kružni luk.
21. Kružnici pripadaju točke F, D, E. Ne pripadaju joj točke S, G, A, B, C.
22. 23.
24. Pazi! Duljina polumjera

te kružnice je 25 mm.
25. 26.
Kružnice nemaju Krugovi imaju zajedničke točke (slika).

zajedničkih točaka.
30. Promjer dijeli krug na dva polukruga.
31. Pazi! Duljina polumjera tog kruga je 26 mm. Dva međusobno okomita promjera dijele krug
na 4 kružna isječka.
172 SKUPOVI
32. Pazi! Duljina polumjera tog kruga
je 28 mm.
Lik ABCD je kvadrat.
33. a) 12, b) 8, c) 6 kružnih isječaka
34. 35.
36. 37.
38. 39.
40. 41.
173
42.
174 SKUPOVI
TROKUT, PRAVOKUTNIK,
KVADRAT
Naučit ćeš:
ÖÖ opisati trokut, pravokutnik i kvadrat kao skupova točaka u ravnini
ÖÖ konstruirati trokut, pravokutnik i kvadrat
ÖÖ opisati i izračunati opseg trokuta, pravokutnika, kvadrata i geometrijskih figura
sastavljenih od njih
ÖÖ opisati i izračunati površinu pravokutnika i kvadrata
ÖÖ primijeniti opseg i povšinu pravokutnika i kvadrata za rješavanje problema iz geometrije
iz svakodnevnog života
TROKUT
Ponovimo!
Ravnina je skup točaka. Elementi ravnine su točke. Ravnina ima beskonačno mnogo elemenata.
Odaberemo li bilo koje dvije točke ravnine, određujemo jedinstveni pravac (rubni pravac). Taj
pravac dijeli ravninu na dvije poluravnine.
POLURAVNINA
POLURAVNINA
Poluravnine se mogu sjeći na različite načine. U ovom ćemo dijelu promatrati neke skupove
točaka u ravnini koji nastaju presjekom poluravnina.
Presjek triju poluravnina može biti trokut.
Promotrimo trokut na slici.

C Vrhove trokuta
označavamo velikim
A, B, C – vrhovi trokuta ABC tiskanim slovima, suprotno
AB, BC , CA – stranice trokuta ABC od smjera kazaljke na satu.
A Pišemo: trokut ABC ili ΔABC
B
Trokut je skup točaka ravnine omeđen s tri dužine, uključujući i točke tih dužina.
176 TROKUT, PRAVOKUTNIK, KVADRAT

Primjer 1
Koje od sljedećih točaka pripadaju trokutu ABC, a koje mu ne pripadaju?

Trokutu ABC pripadaju točke A, B, C, G, K, I, E, H. C
A, B, C, G, K, I, E, H ∈ ΔABC I G
J
Trokutu pripadaju:
F
• njegovi vrhovi (A, B, C) H
A
• sve točke njegovih stranica (G, K, I) E
K
• sve njegove unutarnje točke (E, H)
B
Trokutu ABC ne pripadaju točke D, F i J. D
D, F, J ∉ ΔABC
Promotrimo trokut ABC.

Duljine stranica trokuta ABC označavamo sa |AB|, |BC| i |CA|.
b C
Za trokut na slici je: |AB| = 17 mm
A a
c |BC| = 34 mm
B |AC| = 45 mm
Duljine stranica često označavamo i malim tiskanim slovima.
Za trokut na slici je: a = 34 mm

Uoči!
b = 45 mm
Nasuprot vrha A je stranica duljine a,
c = 17 mm
nasuprot vrha B je stranica duljine b,
nasuprot vrha C je stranica duljine c.
Primjer 2
Odredimo opseg trokuta sa slike.

Ako su duljine stranica trokuta a, b i c, tada je njegov opseg:
b C
a b c
A a
c
B
0 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
o=a+b+c
o = 34 + 45 + 17
Opseg trokuta jednak je zbroju
o = 96 mm
duljina svih njegovih stranica.
TROKUT 177
Pripremimo 4 štapića duljina 3 cm, 4 cm, 5 cm i 8 cm. Pokušajmo od svaka tri štapića
napraviti trokut. Od kojih štapića će se moći napraviti trokut, a od kojih neće?
3 cm 4 cm 3 cm 5 cm
8 cm 8 cm
3 cm 4 cm
3 cm 5 cm
8 cm 8 cm
4 cm
4 cm 5 cm 3 cm
8 cm
Primijetimo da se trokut može napraviti od štapića duljina 4 cm, 5 cm, 8 cm te od štapića
duljina 3 cm, 4 cm, 5 cm.
Zbroj duljina svake dvije stranice veći je od duljine treće stranice trokuta.
Trokut sa stranicama čije su duljine a, b, c postoji ako vrijede nejednakosti:

a + b > c a + c > b b + c > a
Te nejednakosti nazivamo nejednakosti trokuta.
Primjer 3
Zadane su dvije skupine dužina s naznačenim duljinama. Koje dužine mogu biti stranice trokuta?
a)
6 cm
10 cm
c b
17 cm
b) a
28 cm
a+b>c
42 cm
a+c>b
50 cm
b+c>a
Za svaku skupinu dužina moramo, pomoću nejednakosti trokuta, provjeriti može li se od njih
sastaviti trokut.
a) a = 6 cm Provjerimo nejednakosti trokuta: a + b > c
b = 10 cm 6 + 10 > 17
c = 17 cm 16 > 17
Prva nejednakost nije točna (16 < 17) pa ostale nejednakosti ne moramo niti provjeravati.
Dužine čije su duljine 6 cm, 10 cm i 17 cm ne mogu biti stranice trokuta.

Provjerimo nejednakosti trokuta:
b) a = 28 cm a + b > c a + c > b b+c>a
b = 42 cm 28 + 42 > 50 28 + 50 > 42 42 + 50 > 28
c = 50 cm 70 > 50 78 > 42 92 > 28
Dužine čije su duljine 28 cm, 42 cm i 50 cm mogu biti stranice trokuta.
S obzirom na duljine stranica razlikujemo tri vrste trokuta: raznostraničan, jednakokoračan i

jednakostraničan.
F
M C
K L D E A B
RAZNOSTRANIČAN TROKUT JEDNAKOKORAČAN TROKUT JEDNAKOSTRANIČAN TROKUT

… je trokut kojemu su sve … je trokut kojemu su dvije … je trokut kojemu su sve
stranice različitih duljina. stranice jednakih duljina. stranice jednakih duljina.
Uoči!
DE – osnovica
Jednakostraničan
FD i FE – krakovi trokut je posebna vrsta
jednakokračnog trokuta.
Primjer 4
Zadan je jednakokračan trokut sa krakovima duljine 5 cm i osnovicom duljine 9 cm. Odredimo

opseg tog trokuta
k = 5 cm o = m + 2k
m = 9 cm o=9+2·5 k k
o=? o = 9 + 10
o = 19 cm
m
Primjer 5
Odredimo duljinu kraka jednakokračnog trokuta kojemu je opseg duljine 46 cm, a osnovica
duljine 12 cm.
o = 46 cm o = a + 2b A
a = 12 cm 46 = 12 + 2b
b=? 2b = 46 – 12
b b
2b = 34
b = 34 : 2
b = 17 cm B a C
TROKUT 179
Nacrtajmo, koristeći samo ravnalo i šestar, jednakostraničan trokut ABC čija je stranica duljine
3 cm.
C Konstrukcija jednakostraničnog trokuta.

|AB| = |BC| = |AC| = 3 cm
Ponovimo!
Konstrukcija je postupak crtanja pri
B kojem koristimo samo ravnalo i šestar.
A
Nacrtajmo jednakokračan trokut ZEC čija je osnovica ZE duljine 3 cm, a krakovi su duljine 5 cm.
C
Konstrukcija jednakokračnog trokuta.

|ZC| = |EC| = 5 cm
|ZE| = 3 cm
Z E
Nacrtajmo raznostraničan trokut LOM čije su stranice duljina: |LO| = 4 cm, |OM| = 51 mm,
|LM| = 6 cm.
M
|LO| = 4 cm
|OM| = 51 mm
|LM| = 6 cm Konstrukcija raznostraničnog trokuta.
L O
ZADATCI
1. Precrtaj sliku u bilježnicu pa dovrši označavanje trokuta ABC (vrhovi, duljine stranica).
a) A b) c)
B
C

2. Precrtaj sliku u bilježnicu pa dovrši označavanje trokuta ABC (vrhovi, duljine stranica).
a) b) c)
c
b
a
3. Na slici su prikazani trokuti ABC i MNO. Koje točke pripadaju, a koje ne pripadaju tim
trokutima?
a) B b) O
F R
H T
E S
P
C G A M N
D
4. Izmjeri duljine stranica trokuta na slici i izračunaj njegov opseg.

a) A b) E c) L K
F
D
B
C G
5. Konstruiraj jednakostraničan trokut sa stranicom zadane duljine. Izračunaj mu opseg.

a) 45 mm b) 5 cm c) 37 mm
6. Konstruiraj jednakokračan trokut ako mu je zadana duljina osnovice a i duljina

kraka b. Izračunaj njegov opseg.
a) a = 5 cm, b = 4 cm b) a = 3 cm, b = 4 cm c) a = 4 cm, b = 44 mm
7. Konstruiraj jednakokračan trokut ako su mu zadane stranice.

a) b) c)
8. Cvjetnjak je oblika jednakostraničnog trokuta. Ograda kojom je ograđen je duljine 12 m.

Kolika je duljina stranice tog cvjetnjaka?
9. Konstruiraj jednakokračni trokut duljine osnovice 8 cm, a krakova 5 cm. Konstruiraj i

jednakostranični trokut istog opsega.
TROKUT 181
10. Izračunaj opsege obojenih figura sa slika. Nacrtaj ih u svoju bilježnicu koristeći
geometrijski pribor.
a) b) c) 23 mm
19 mm 19 mm 22 mm
31 mm 22 mm 35 mm
22 mm 23 mm 35 mm
31 mm
31 mm 22 mm
22 mm
35 mm
23 mm 35 mm

11. Od kojih dužina možeš konstruirati trokut? Objasni.
a) b)
12. Može li se nacrtati trokut ABC ako su duljine njegovih stranica? Objasni.
a) a = 3 cm, b = 5 cm, c = 8 cm b) a = 16 cm, b = 1 dm, c = 25 cm
c) a = 20 dm, b = 9 dm, c = 14 dm d) a = 130 m, b = 52 m, c = 64 m
13. Maja želi napraviti i obrubiti zastavu oblika jednakokračnog trokuta. Na

raspolaganju ima 10 dm trake za obrubljivanje. Želi iskoristiti svu traku.
Kolike mogu biti duljine stranica trokutaste zastave (izražene prirodnim
brojem u decimetrima)? Odredi sve mogućnosti.
14. Konstruiraj jednakostranični trokut čiji je opseg 123 mm.
15. Konstruiraj jednakokračan trokut kojemu je krak duljine 4 cm, a opseg iznosi 108 mm.
16. Konstruiraj jednakokračni trokut kojemu je osnovica duljine 3 cm, a opseg iznosi 66 mm.
17. Konstruiraj jednakostranični trokut sa stranicom duljine 34 mm. Nad svakom njegovom
stranicom konstruiraj jednakokračni trokut s krakovima duljine 4 cm.
18. Konstruiraj jednakostranični trokut sa stranicom duljine 7 cm. Nad svakom njegovom
stranicom konstruiraj jednakokračni trokut s krakovima duljine 4 cm prema
unutrašnjosti jednakokračnog trokuta.
19. Konstruiraj figuru kao na slici.

a) b)
20. Odredi duljine stranica svih trokuta kojima je opseg 15 cm. Duljine stranica trokuta
(izražene u cm) su prirodni brojevi. Koliko ima takvih različitih trokuta?

PRAVOKUTNIK
Presjek dviju poluravnina, čiji su rubni pravci međusobno
usporedni, može biti pruga.
Presjek dviju međusobno okomitih pruga je pravokutnik.

D C
D C
A B
A B
Nasuprotne stranice pravokutnika su međusobno
A, B, C, D – vrhovi pravokutnika ABCD
usporedne. AB ∥ CD i BC ∥ AD
AB, BC , CD , AD – stranice pravokutnika ABCD
Susjedne stranice pravokutnika su međusobno AB i BC , BC i CD , CD i AD, AD i AD
okomite. AB ⊥ AD susjedne stranice
Nasuprotne stranice pravokutnika su jednake duljine. Susjedne stranice imaju zajednički vrh.
|AB| = |CD| i |BC| = |AD| AB i CD , BC i AD
nasuprotne stranice
Koristeći se šestarom, uvjeri se da to vrijedi!
Nacrtan je pravokutnik ABCD i obje njegove dijagonale. Sjecište dijagonala je točka S.
D C
A i B, B i C, C i D, A i D A i C, B i D
susjedni vrhovi nasuprotni vrhovi
AC i BD – dijagonale pravokutnika ABCD
Dijagonala pravokutnika je dužina čije su

krajnje točke nasuprotni vrhovi pravokutnika.
A B
Koristeći se šestarom, uvjeri se da vrijede sljedeće tvrdnje:
Dijagonale pravokutnika jednake su duljine. |AC| = |BD|
Točka S je polovište dijagonala AC i BD. |AS| = |SC| i |DS| = |SB|
Dijagonale pravokutnika međusobno se raspolavljaju.
PRAVOKUTNIK 183
Primjer 5
U ravnini su zadane dvije međusobno okomite dužine AB i AD. Nacrtajmo pravokutnik ABCD
bez crtanja usporednih pravaca.
D C
Točke A, B i D su tri vrha pravokutnika ABCD.
Točku C konstruiramo tako da vrijedi:
|AB| = |DC| i |AD| = |BC|

A B
Primjer 6
Zadane su susjedne stranice pravokutnika ABCD tako da je |AB| = a i |AD| = b. Konstruirajmo

pravokutnik ABCD.
AB ⊥ AD
Podsjeti se konstrukcije okomice!
|AB| = |DC|
|AD| = |BC|
Primjer 7
Odredimo opseg pravokutnika ABCD.

a b a b
D C
0 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Duljina dužine na slici je opseg pravokutnika ABCD i iznosi 96 mm.

a = |AB| = |CD| = 17 mm o=a+b+a+b
b = |BC| = |AD| = 31 mm o=2⋅a+2⋅b
o = 2 ⋅ 17 + 2 ⋅ 31
A B
o = 34 + 62
o = 96 mm

Primjer 8
Odredimo duljinu jedne stranice pravokutnika ako je duljina njoj susjedne stranica 21 cm, a
opseg pravokutnika iznosi 106 cm.
y = 21 cm
o = 106 cm o=2⋅x+2⋅y
x=? 106 = 2 ⋅ x + 2 ⋅ 21
106 = 2 ⋅ x + 42 Poslužimo
D y C 8=6+2
2 ⋅ x = 106 – 42 se poznatim
2 ⋅ x = 64 jednakostima! 6 = 8 – 2
x x
x = 64 ∶ 2 4 ⋅ 3 = 12
A y B x = 32 cm 3 = 12 : 4
Primjer 9
Školsko igralište je pravokutnog oblika duljine 87 m i širine 56 m.

Kolika je površina tog igrališta? Koliko metara ograde je
potrebno kako bi se ogradilo cijelo igralište?
d = 87 m
š = 56 m
P, o = ?
š
Ponovimo!
P=d⋅š o=2⋅d+2⋅š
Površina pravokutnika
P = 87 ⋅ 56 o = 2 ⋅ 87 + 2 ⋅ 56 jednaka je umnošku duljina
P = 4 872 m2 o = 174 + 112 njegovih susjednih stranica.
d d
o = 286 m
Površina igrališta iznosi 4 872 m2.
Kako bi se igralište ogradilo, potrebno je 286 m metara ograde.
š
Primjer 10
Površina ploče pisaćeg stola pravokutnog oblika, čija je širina 11 dm, iznosi 6 600 cm2.
Odredimo opseg pisaće ploče.
y = 11 dm = (11 ⋅ 10) cm = 110 cm P = x ⋅ y o=2⋅x+2⋅y

P = 6 600 cm2 6 600 = x ⋅ 110 o = 2 ⋅ 60 + 2 ⋅ 110
o=?
x = 6 600 ∶ 110 o = 120 + 220
y
x = 60 cm o = 340 cm
x x
PRAVOKUTNIK 185
KVADRAT
Presjek dviju međusobno okomitih pruga jednake širine je kvadrat.
D C
D C
A B
A B
Kao i pravokutnik, kvadrat je presjek dviju međusobno okomitih pruga.

Kvadrat je posebna vrsta
Koristeći se šestarom, uvjeri se da vrijedi: |AB| = |AD| pravokutnika.
Kvadrat je pravokutnik kojemu su susjedne stranice jednakih duljina.
Primjer 11
U ravnini su zadane dužina AB i polupravac Aa koji je okomit na dužinu AB. Nacrtajmo kvadrat
ABCD bez crtanja paralelnih pravaca.
a
D C
Točke A i B su dva vrha kvadrata ABCD.
Točku D konstruiramo tako da vrijedi: |AB| = |AD|
Točku C konstruiramo tako da vrijedi: AB| = |DC| i |AD| = |BC|
A B
Nacrtan je kvadrat ABCD i obje njegove dijagonale. Sjecište dijagonala je točka S.
D C
S Koristeći se pravokutnim trokutom, uvjeri se
da vrijedi: AB ⊥ BD
A B
Dijagonale kvadrata međusobno su okomite.

Primjer 12
Zadana je stranica kvadrata ABCD tako da je |AB| = a. Konstruirajmo kvadrat ABCD.
a
C
D
AB ⊥ AD
|AB| = |AD| = |DC| = |BC|
B
A
T
Primjer 13
Odredimo opseg kvadrata ABCD.

D C a a a a
0 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Duljina dužine na slici je opseg kvadrata ABCD i iznosi 100 mm.

A B
a = |AB| = |BC| = |CD| = |DA| = 25 mm o=a+a+a+a
o=4⋅a
o = 4 ⋅ 25
o = 100 mm
Primjer 14
Odredimo duljinu stranice kvadrata čiji je opseg 148 dm. Izračunajmo mu površinu.
o = 148 dm Ponovimo!
Površina kvadrata jednaka je umnošku
m, P = ? duljina njegovih susjednih stranica.
m
o = 4 ⋅ m P=m⋅m
12 = 4 ⋅ 3
148 = 4 ⋅ m P = 37 ⋅ 37
m m 3 = 12 : 4
m = 148 ∶ 4 P = 1 369 dm2
Poslužimo se
m = 37 dm
poznatom jednakosti!
m
KVADRAT 187
Primjer 15
Površina kvadrata je 81 cm2. Odredimo njegov opseg.
P = 81 cm2
o=?
a
P = a ⋅ a Ponovimo! o=4⋅a
a a 81 = a ⋅ a Jedini prirodan broj o=4⋅9
koji pomnožen samim
a = 9 cm sobom daje 81 je broj 9. o = 36 cm
a
Primjer 16
Pod učionice pravokutnog oblika treba popločiti pločama kvadratnog oblika kojima je duljina
stranice 3 dm. Površina učionice je 63 m2. Koliko je najmanje ploča potrebno za popločavanje
učionice?
Neka je n broj ploča potreban za popločavanje, Pu površina učionice, a Pp površina jedne

ploče.
Pu = 63 m2 = (63 ⋅ 100) dm2 = 6 300 dm2
x = 3 dm
n=?
Pu = n ⋅ Pp
Pp = x ⋅ x
Ponovimo! 6 300 = n ⋅ 9
Pp = 3 ⋅ 3
x x ⋅ x = x2 n = 6 300 ∶ 9
Pp = 9 dm 2
x n = 700
Za popločavanje učionice potrebno je najmanje 700 takvih ploča.
ZADATCI
B A
21. Zadane su dužine AB i BC . Koristeći se samo
šestarom i ravnalom, nacrtaj pravokutnik ABCD.
C
22. Duljine susjednih stranica pravokutnika su 15 cm i 21 cm. Odredi opseg i površinu tog
pravokutnika. B a
23. Zadane su međusobno okomiti dužina AB i

polupravac Aa. Koristeći se samo šestarom i
ravnalom, nacrtaj kvadrat ABCD.
C

24. Duljina stranice kvadrata je 35 cm. Odredi opseg i površinu tog kvadrata.
25. Površina pravokutnika je 42 cm2, a duljina jedne njegove stranice 6 cm. Odredi duljinu
njoj susjedne stranice. Koliki je opseg tog pravokutnika?
26. Nacrtaj pravokutnik MEDO. Izmjeri duljine njegovih stranica pa izračunaj opseg i
površinu tog pravokutnika (rješenje izrazi u milimetrima i kvadratnim milimetrima).
27. Opseg kvadrata je 212 cm. Odredi duljinu stranice tog kvadrata.
28. Nacrtaj kvadrat MODA. Izmjeri duljinu njegove stranice pa izračunaj opseg i površinu
tog kvadrata (rješenje izrazi u milimetrima i kvadratnim milimetrima).
29. Zadane su dvije međusobno okomite dužine AB i AD. Nacrtaj pravokutnik ABCD.
Izmjeri duljine njegovih stranica pa izračunaj opseg i površinu tog pravokutnika.
30. Zadani su dužina AB i polupravac Bb tako da je AB ⊥ Bb. Nacrtaj kvadrat ABCD. Izmjeri
duljinu njegove stranice pa izračunaj opseg i površinu tog kvadrata.
31. Opseg pravokutnika je 52 m, a duljina jedne njegove stranice 11 m. Odredi duljinu njoj
susjedne stranice. Kolika je površina tog pravokutnika?
32. Površina kvadrata je 49 m2. Izračunaj njegov opseg.
33. Nacrtaj figuru kao na slici:
34. Nacrtaj pravokutnik čija je površina 15 cm2, a duljine stranica (izražene u centimetrima)
su prirodni brojevi. Koliko ima takvih različitih pravokutnika? Koji od njih ima najveći
opseg?
35. Zadan je trokut ASD. Nacrtaj pravokutnik ABCD ako je točka S sjecište njegovih
dijagonala. Kakav je trokut ASD?
KVADRAT 189
1.
A
a) A b) c) B
c b
c b a c
C
C
a
a B
B C b A
2.
a) C b) c) B
A
c
b c b a
a
A B C A
a b
c C
B
3. a) A, B, C, E, F, G ∈ Δ ABC D, H ∉ Δ ABC
b) M, N, O, P, R ∈ Δ MNO S, T ∉ Δ MNO
4. a) o = |AB| + |BC| + |AC|, b) o = |DE| + |EF| + |DF|, c) o = |KL| + |LG| + |GK|
5. a) o = 135 mm, b) o = 15 cm, c) o = 111 mm
6. a) o = 13 cm, b) o = 11 cm, c) o = 128 mm
8. Duljina stranice cvijetnjaka je 12 : 3=4 m
9. o = 18 cm, pa je stranica jednakostraničnog trokuta duljine 6 cm.
10. a) o = 2 · 19 + 2 · 31 = 100 mm, b) o = 4 · 22 = 88 mm, c) o = 2 · 35 + 3 · 23 = 139 mm
11. Trokut se može konstruirati od dužina iz zadatka b.
12. a) NE jer a + b = c, b) DA jer su zadovoljene sve tri nejednakosti trokuta,
c) DA jer su zadovoljene sve tri nejednakosti trokuta, d) NE jer je b + c < a.
13. Postoje dva takva trokuta čije su duljine stranica:
I. trokut: 3 dm, 3dm, 4 dm i II. trokut: 4 dm, 4 dm, 2 dm
14. duljina stranice je 41 mm
15. Duljina osnovice je 28 mm, a krakova 40 mm
16. Duljina osnovice je 30 mm, a krakova 18 mm
17. 18.
190ZADATCI ZA VJEŽBU SKUPOVI

20. Duljine stranice trokuta mogu biti: 4 cm, 4 cm, 7 cm; 5 cm, 5 cm, 5 cm; 5 cm, 4 cm, 6 cm;
5 cm, 3 cm, 7 cm; 6 cm, 6 cm, 3 cm; 6 cm, 7 cm, 2 cm; 7 cm, 7 cm, 1 cm
22. o = 72 cm, P = 315 cm2.
24. o = 140 cm, P = 1225 cm2.
25. b = 7 cm, o = 26 cm.
26. o = 2 · |ME| + 2 · |MO|, P = |ME| · |MO|.
27. a = 53 cm
28. o = 4 · |MO|, P = |MO| · |MO|.
29. o = 2 · |AB| + 2 · |AD|, P = |AB| · |AD|.
D C

A B
30. o = 4 · |AM|, P = |AB| · |AB|.
31. b = 15 m, P = 156 m2.
32. a = 7 m, o = 28 m
34. Postoje dva pravokutnika (sa stranicama duljina 1 cm i 15 cm; i drugi sa stranicama duljina
3 cm i 5cm.) Najveći opseg je 32 cm.
35. Δ ASD je jednakokračan
D C
S

A B
191
192 SKUPOVI
KUT
Naučit ćeš:
ÖÖ što je kut i kako kut nastaje
ÖÖ koristiti kutomjer za crtanje kuta zadane mjere
ÖÖ razlikovati vrste kutova
ÖÖ povezivati vrstu kuta s njegovom mjerom
ÖÖ prepoznati i crtati susjedne i vršne kutove te primjenjivati njihova svojstva
ÖÖ prepoznati i crtati kutove uz presječnicu usporednih pravaca te primjenjivati njihova
svojstva
KUT
Presjek dviju poluravnina može biti kut.
Kut određuju dva polupravca sa zajedničkom početnom točkom.

Kut na slici određen je polupravcima Va i Vb.
Polupravci Va i Vb jesu krakovi tog kuta, a točka V
b
njegov vrh.
b Va i Vb – krakovi kuta
V – vrh kuta
Pišemo: ∡aVb
V a
V a
Budući da je svaki polupravac jednoznačno određen dvjema

svojim različitim točkama, od kojih je jedna početna, prethodni
kut možemo označiti i ovako:
B Pišemo: ∡AVB
B
Primijeti da u oznaci ∡AVB

slovo V (koje označava vrh
kuta) dolazi između A i B.
V A V
A
D
V
C
Presjek dviju poluravnina na slici je kut ili ∡CVD.
V Polupravci VC i VD jesu krakovi tog kuta, a točka V
C
njegov vrh.
194 KUT
Dva polupravca s istom
U ravnini su nacrtana početnom točkom dijele Opisane kutove možemo
dva polupravca s istom ravninu na dva dijela, jednostavnije prikazati
početnom točkom. dva kuta. ovako:
Primjer 1
C K, L i M ∈ ∡KLM – kutu pripadaju sve točke

M
A krakova tog kuta
B, C, D ∈ ∡KLM – kutu pripadaju sve
B unutarnje točke tog kuta
D
A, E ∉ ∡KLM – kutu ne pripadaju točke A i E
L K
E Skup svih točaka kuta koje ne pripadaju
krakovima kuta zove se unutrašnjost kuta.
Primjer 2
Koje od sljedećih točaka pripadaju kutovima na slici, a koje im ne pripadaju?

a) b) c)
A B
F B C C F
H
C N U
D D
M B E E
E A D A
B, M, A ∈ ∡BMA – pripadaju U, N, A ∈ ∡UNA – pripadaju F, H, A ∈ ∡FHA – pripadaju

krakovima kuta krakovima kuta krakovima kuta
C, F ∈ ∡BMA – pripadaju C, B, D ∈ ∡UNA – pripadaju C, B, D ∈ ∡FHA – pripadaju
unutrašnjosti kuta unutrašnjosti kuta unutrašnjosti kuta
D, E ∉ ∡BMA E ∉ ∡UNA E ∉ ∡FHA
KUT 195
ODREĐIVANJE MJERE KUTA
Mjeru ili veličinu kuta određivat ćemo kutomjerom. Razmak između dvije crtice
iznosi 1 kutni stupanj, 1°.
Kraće zapisujemo:
K, L, M ∈ ∡KLM
Kut čije je mjera veća od 0° i manja od

Kut čija je mjera 90° naziva se pravi kut.
90° naziva se šiljasti kut.
Kut čija je mjera 180° naziva se Kut čija je mjera veća od 90° i
ispruženi kut. manja od 180° naziva se tupi kut.
196 KUT
Kut čija je mjera 360° naziva se Kut čija je mjera 0° naziva se
puni kut. nula-kut.
Primjer 3
Izmjerimo nacrtani šiljasti kut.

1. Križić ili rupica je mjesto na
kutomjeru koje moramo namjestiti
u točku koja predstavlja vrh kuta.
2. Crticu kojoj je pridružena
nula položimo na jedan
krak kuta.
Ponovimo!
Mjera šiljastog kuta veća
je od 0° i manja od 90°.
3. Očitamo kutne stupnjeve
tamo gdje drugi krak
kuta presijeca skalu.
Mjera zadanog šiljastog kuta iznosi 31 kutni stupanj, 31°.
Primjer 4
Izmjerimo nacrtani tupi kut.
Ponovimo!
Mjera tupog kuta veća je
od 90° i manja od 180°.
Mjera zadanog tupog kuta iznosi 112 kutnih stupnjeva, 112°.
ODREĐIVANJE MJERE KUTA 197

Primjer 5
Izmjerimo nacrtani kut.
Primijetimo da je mjera ovog kuta veća od 180°.
Ponovimo!
Mjera izbočenog kuta veća je od 180° i manja od 360°.
Kako skala ovakvog kutomjera mjeri samo do 180°, potrebno je prilagoditi mjerenje.
1. način:
Izmjerimo dio kuta koji prelazi 180°
(u ovom slučaju to iznosi 44°).
Zbrojimo, 180° + 44° = 224°.
2. način:
Izmjerimo dio kuta koji nedostaje do 360°
(u ovom slučaju to iznosi 136°).
Oduzmemo, 360° – 136° = 224°.
Mjera zadanog izbočenog kuta iznosi 224 kutnih stupnjeva, 224°.
Primjer 6
Nacrtajmo kut od 55°.

• Nacrtamo jedan krak kuta i označimo na njemu točku
koja će biti vrh kuta.
• Križić kutomjera namjestimo u vrh kuta, a crticu s
nulom poravnamo s nacrtanim krakom.
• Potražimo na skali, počevši od nule, traženi iznos
kutnih stupnjeva i olovkom naznačimo taj položaj
točkom.
• Pomaknemo kutomjer i nacrtamo polupravac od vrha kuta naznačenom
točkom.
• Označimo, kružnim lukom, nacrtani šiljasti kut.
Nacrtali smo kut od 55°.
198 KUT
Primjer 7
Nacrtajmo kut od 190°. • Nacrtamo ispruženi kut, kut od 180°.

• Kako je 190° = 180° + 10°, ispruženom kutu dodamo kut
čija je mjera 10°.
• Pomaknemo kutomjer i označimo, kružnim lukom,
nacrtani izbočeni kut.
Primjer 8
Nacrtajmo kut od 320°.

• Nacrtamo puni kut, kut od
360°.
• Kako je 320°= 360° – 40°,
od punog kuta oduzmemo
kut čija je mjera 40°.
• Pomaknemo kutomjer i
označimo, kružnim lukom,
nacrtani izbočeni kut.
Neka je zadan ∡CBA. Nacrtajmo, samo pomoću ravnala i šestara, ∡DEF koji ima istu mjeru kao
zadani ∡CBA.
• Nacrtamo polupravac s početnom točkom E.
• U otvor šestara uzmemo duljinu dužine BC .
• Vrh šestara smjestimo u točku E i opišemo
A kružni luk.
• Kružni luk siječe nacrtani polupravac u točki D.
• U otvor šestara uzmemo duljinu dužine AC .
• Vrh šestara smjestimo u točku D i odredimo
sjecište F kružnih lukova.
B
C • Nacrtamo polupravac EF.
Kutovi ∡CBA i ∡DEF imaju jednaku mjeru.
F
Pišemo: |∡CBA| = |∡DEF|
Kutove jednake mjere zovemo sukladni kutovi.
E
Pišemo: ∡CBA ≅ ∡DEF
D
ODREĐIVANJE MJERE KUTA 199

Primjer 9
Promotrimo kutove na slici.
A
O
N
D
34° F
73°
B C
M
K
H E Q
L
107°
56°
I J
G P
Kutovi ∡CBA, ∡FED i ∡PQR su šiljasti kutovi. Mjera im je veća od 0° i manja od 90°.
Kut ∡JKL je tupi kut. Mjera mu je veća od 90° i manja od 180°.
Kutovi ∡GHI i ∡MNO su pravi kutovi. Oni su i sukladni kutovi: ∡GHI ≅ ∡MNO.
nula-kut pravi kut ispruženi kut izbočeni puni kut

šiljasti kut tupi kut
(0°) (90°) (180°) kut (360°)
Uočimo da je: |∡FED| + |∡JKL| = 73° + 107° = 180°.
Kutovi ∡FED i ∡JKL jesu suplementarni kutovi.
Za dva kuta kažemo da su suplementarni kutovi ako im je zbroj mjera 180°.
I kutovi ∡GHI i ∡MNO jesu suplementarni kutovi jer je |∡GHI| + |∡MNO| = 90° + 90° = 180°.
200 KUT
SUSJEDNI KUTOVI
Na slici su istaknuti kutovi ∡aDc, ∡bDa i ∡bDc.
Presjek kutova ∡bDa i ∡aDc jest polupravac Da.

a
Pišemo: ∡bDa ∩ ∡aDc = Da.
c
Kut ∡bDc unija je kutova ∡bDa i ∡aDc.
D b Pišemo: ∡bDa ∪ ∡aDc = ∡bDc.
Promotrimo kutove na sljedećoj slici.

Kutovi ∡CVB i ∡BVA imaju jedan zajednički krak,
polupravac VB.
B Unija kutova ∡CVB i ∡BVA jest ispruženi kut.
α β Za kutove ∡CVB i ∡BVA kažemo da su susjedni kutovi

ili sukuti.
A V C
Za dva kuta kažemo da su susjedni kutovi ili sukuti ako imaju jedan zajednički krak i ako je
njihova unija ispruženi kut.
Neka je |∡CVB| = β i |∡BVA| = α.

Mjere kutova se često
označavaju malim slovima
Vrijedi: α + β = 180° grčkog alfabeta:
α (alfa), β (beta), γ (gama),
δ (delta), …
α β
Ako su dva kuta susjedni kutovi (sukuti), tada su oni suplementarni.
Primjer 10
Jesu li kutovi na slici sukuti? Jesu li suplementarni?

a) Kutovi ∡bVa i ∡cVb nisu sukuti (imaju
b zajednički krak Vb, ali njihova unija nije
ispruženi kut).
|∡bVa| + |∡cVb| = 81° + 106° = 187°
81° 106° Kutovi ∡bVa i ∡cVb nisu suplementarni
c (zbroj mjera nije im jednak 180°).
V
a
SUSJEDNI KUTOVI 201

b) N
C Kutovi ∡MCK i ∡MCN nisu sukuti (imaju
zajednički krak CM, ali njihova unija nije ispruženi
143° kut).
37°
M |∡MCK| + |∡MCN| = 37° + 143° = 180°
K Kutovi ∡MCK i ∡MCN jesu suplementarni

(zbroj mjera im je jednak 180°).
c) b
Kutovi ∡bMa i ∡dNc nisu sukuti (nemaju
a d zajednički krak, njihova unija nije
ispruženi kut).
27° |∡bMa| + |∡dNc| = 27° + 153° = 180°
153°
N
M Kutovi ∡bMa i ∡dNc jesu suplementarni.
c
Uoči!
Dva kuta ne moraju
biti sukuti da bi bili
Primjer 11 suplementarni.
Odredimo nepoznatu mjeru kuta na slici.
a) Kutovi čije su mjere 48° i β jesu susjedni

kutovi pa su suplementarni.
β Vrijedi: 48° + β = 180°
48°
β = 180° – 48°
β = 132°
Razmisli!
Kolika je mjera
sukuta
pravoga kuta?
α
b)
Kutovi čije su mjere α i 116°27' jesu sukuti pa su suplementarni.

27 '
116° Vrijedi: α + 116°27' = 180°
α α = 180° – 116°27' 179°60'
α = 63°33' – 116°27'
63°33'
202 KUT
VRŠNI KUTOVI
Promotrimo dva pravca koji se sijeku u točki V i kutove koje određuju.
C A
D B
Kutovi ∡CVD i ∡BVA imaju zajednički vrh, točku V.

Krak VC kuta ∡CVD i krak VB kuta ∡BVA pripadaju istom pravcu, pravcu CB.
Krak VD kuta ∡CVD i krak VA kuta ∡BVA pripadaju istom pravcu, pravcu DA.
Za kutove ∡CVD i ∡BVA kažemo da su vršni kutovi.
Vrijedi: ∡CVD ≅ ∡BVA.
Vršni su kutovi sukladni.
I kutovi ∡AVC i ∡DVB su vršni kutovi.
Vrijedi: ∡AVC ≅ ∡DVB.
Neka je |∡CVD| = |∡BVA| = α i neka je |∡AVC| = |∡DVB| = β.
β
α α
β
Dva pravca koji se sijeku određuju dva para vršnih kutova.
Primjer 12
Jesu li sljedeći kutovi vršni kutovi?

a) V D
Kutovi ∡AVB i ∡CVD imaju zajednički vrh,
točku V, ali krakovi im ne pripadaju dvama
pravcima.
A
C Kutovi ∡AVB i ∡CVD nisu vršni kutovi.
B
VRŠNI KUTOVI 203

b) N Kutovi ∡KOL i ∡MON imaju zajednički vrh,
točku O.
O Krak OK kuta ∡KOL i krak ON kuta ∡MON
pripadaju istom pravcu, pravcu KN.
M Ali krak OL kuta ∡KOL i krak OM kuta ∡MON
K ne pripadaju istom pravcu.
L Kutovi ∡KOL i ∡MON nisu vršni kutovi.
Primjer 13
Odredimo nepoznate mjere kutova na slici.
Kutovi čije su mjere β i 129° jesu vršni kutovi pa su im

mjere jednake.
Vrijedi: β = 129°
Kutovi čije su mjere α i 129° jesu susjedni kutovi pa su
γ suplementarni.
129° Vrijedi: α + 129° = 180°
β α = 180° – 129°
α α = 51°
Kutovi čije su mjere γ i α jesu vršni kutovi pa su im
mjere jednake.
Vrijedi: γ=α
γ = 51°
vrsta ispruženi
nula-kut šiljasti kut pravi kut tupi kut izbočeni kut puni kut
kuta kut
mjera
α = 0° 0° < α < 90° α = 90° 90° < α < 180° α = 180° 180° < α < 360° α = 360°
kuta (α)
204 KUT
Kutovi uz presječnicu usporednih pravaca
Promotrimo sljedeću sliku.
b
Uočimo pravce a i b te pravac c koji siječe pravce a i b.
c Pravac c je presječnica ili transverzala pravaca a i b.
Promotrimo sada presječnicu c međusobno usporednih pravaca a i b i kutove uz nju.
c
a ∥ b Creek Road
c – presječnica međusobno
Par
b
Wendell Park
k
usporednih pravaca a i b
Ro
da
a Redding Lane
Uočimo šiljaste kutove na slici:
c
Kutovi čija je mjera α su vršni kutovi pa su sukladni.
α
α b Kutovi čija je mjera β su vršni kutovi pa su sukladni.
β Koristeći se kutomjerom, uvjeri se da je i:
β a
α=β
Šiljasti kutovi uz presječnicu međusobno usporednih pravaca su sukladni.
Uočimo tupe kutove na slici:
c
δ Kutovi čija je mjera γ su vršni kutovi pa su sukladni.
δ b Kutovi čija je mjera δ su vršni kutovi pa su sukladni:
γ Koristeći se kutomjerom, uvjeri se da je i:
γ a
γ=δ
Tupi kutovi uz presječnicu međusobno usporednih pravaca su sukladni.
c
Uočimo! Parovi kutova čije su mjere α i δ te β i γ
su susjedni kutovi pa su suplementarni.
b
Vrijedi: α + δ = 180°
a
β + γ = 180°
KUTOVI UZ PRESJEČNICU USPOREDNIH PRAVACA 205

Kutovi uz presječnicu usporednih pravaca su: Razmisli!
Što ako je
– međusobno sukladni ako su iste vrste (oba šiljasta ili oba tupa)
presječnica okomita
– suplementarni ako su različite vrste (jedan šiljasti, drugi tupi) na međusobno
usporedne pravce?
U sljedećim primjerima odredimo nepoznate mjere kutova uz presječnicu usporednih pravaca.
Primjer 14
Odredimo α.
α
Kutovi čije su mjere α i 37° su iste vrste (oba šiljasta) pa
su sukladni:
α = 37°
37°
Primjer 15
Odredimo β.
Kutovi čije su mjere β i 128° su iste vrste (oba tupa) pa

128° su sukladni:
β = 128°
β
Primjer 16
Odredimo γ.
Kutovi čije su mjere γ i 43° su različite vrste vrste (jedan
γ tupi, drugi šiljasti) pa su suplementarni:
γ + 43° = 180°
γ = 180° – 43°
43°
γ = 137°
Primjer 17
Odredimo α i β ako je presječnica okomita na međusobno usporedne pravce.
Označeni pravi kut i kut čija je mjera α su vršni kutovi pa su

sukladni: α = 90°
β
Kutovi čije su mjere α i β su susjedni kutovi pa su suplementarni:
α
α + β = 180°
90° + β = 180°
β = 180° – 90°
β = 90°
206 KUT
Ako je presječnica okomita na međusobno usporedne pravce, kutovi uz nju su sukladni
(mjera svakog kuta je 90°) i suplementarni (zbroj mjera svakih dvaju kutova je 180°).
Kutovi čije su mjere β i 118°45' su iste vrste (oba

tupa) pa su sukladni:
118°45'
β = 118°45'
β Kutovi čije su mjere α i 118°45' su različite vrste
α vrste (jedan šiljasti, drugi tupi) pa su suplementarni:
α + 118°45' = 180°
α = 179°60' – 118°45'
α = 61°15'
ZADATCI
1. Koje od istaknutih točaka pripadaju, a koje ne pripadaju kutu ∡ACB?
B
H
I
E F
C
D A G
2. Zadane su mjere kutova različitih vrsta: 30°, 89°, 95° i 181°. Nacrtaj onaj koji je tupi
kut.
3. Nacrtaj i označi kružnim lukom kut čija je mjera:

a) 35° b) 95° c) 105° d) 175°
4. Izmjeri nacrtane kutove.
α
β
5. Koji od kutova na slici je:

β
a) susjedni kut kuta čija je mjera α α
γ
b) vršni kut kuta čija je mjera α δ
6. Nacrtaj kut ∡ROP i njegov susjedni kut.

7. Nacrtaj kut ∡CAB i njegov vršni kut.
δ β
8. Koji kutovi uz presječnicu usporednih pravaca na α
slici imaju iste mjere? γ
ε
9. Nacrtaj dva međusobno usporedna pravca a i b. Nacrtaj njihovu presječnicu, pravac p.

Označi sa β mjere svih šiljastih kutova uz presječnicu p.
10. Nacrtaj šiljasti kut čiji su krakovi polupravci AB i AC. Označi ga kružnim lukom. Koja
točka je vrh tog kuta?
11. Nacrtaj kut ∡CDE čija je mjera 49° i njegov susjedni kut.
12. Nacrtaj kut ∡MON čija je mjera 111° i njegov vršni kut.
13. Zadane su mjere kutova različitih vrsta: 30°, 89°, 182°, 185°, 225°, 355°. Nacrtaj ih i za
svaki napiši kojoj vrsti pripada.
14. Nacrtaj kut čija je mjera jednaka mjeri nacrtanog kuta:
15. Izračunaj nepoznatu mjeru kuta:

a) b) c) d)
155° δ
142° α β
78° γ
41°
16. Nacrtaj dva međusobno usporedna pravca a i b. Nacrtaj njihovu presječnicu, pravac p.
Koliko je parova vršnih kutova na slici?
17. Odredi nepoznate mjere kutova uz presječnicu usporednih pravaca:

a) b)
132° α β 61°
18. Izračunaj nepoznate mjere kutova:

a) α b)
α
69°
136° β
β 48° 117°
γ
208 KUT
c) d)
p
β
78° 105° α
α α
k
γ
19. Izračunaj nepoznate mjere kutova (l ∥ k).

l l k l
51° β γ 65°
k α
γ δ β k
115° γ

20. Izračunaj nepoznate mjere kutova.
α α
β β
45°
50°
21. Kakav kut zatvaraju kazaljke ure u 1 sat i 30 minuta?
22. Zadan je kut ∡ABC, |∡ABC| = 37°. Odredi nepoznatu mjeru kuta ∡BCD, |∡BCD| = β,
ako je ∡ABC ∪ ∡BCD:
a) pravi kut b) ispruženi kut c) puni kut
23. Mjera kuta ∡BIG je tri puta veća od mjere njegovog sukuta ∡MIB. Kolika je mjera kuta
∡MIB?
24. Koliko stupnjeva prijeđe satna kazaljka dok minutna kazaljka ure prijeđe :
a) 15 minuta; b) 20 minuta; c) 35 minuta?
25. Odredi nepoznate mjere kutova na slici ako je p ∥ q i l ∥ m.

q
45°
α
β
δ p
l m

1. Pripadaju: C, E, F, I, B, A, G. Ostale ne pripadaju.

2. Tupi kut ima mjeru 95°. Nacrtaj ga.
3.
105° 175°
35° 95°
4. α = 47°, β = 108° 5. a) Kutevi čija su mjere β i δ. b) Kut čija je mjera γ.

6. 7.
P M A N
J O R C B
Susjedni kut kuta ∡ROP je ∡POJ. Vršni kut kuta ∡CAB je ∡NAM.
8. α = ε = δ i β = γ
9. 10.
C
b
p a A
B
Vrh je točka A.
11. 12.
E N
49°
O M
M D C
13. Koristi kutomjer. Šiljasti (30°i 89°), izbočeni (182°, 185°, 225°i 355°).
14. Izmjeri zadani kut. Nacrtaj kut. Koristi kutomjer.
15. a) α = 38°, b) β = 102°, c) γ = 155°, d) δ = 41°
16. 4 para vršnih kutova 17. a) α = 132°, b) β = 61°
18. a) α = 69°, β = 132°, γ = 63°,
b b) α = 90°, β = 44°,
p a c) β = 12°, d) α = 37°30', γ = 142°30'
18. a) α = 69°, β = 132°, γ = 63°, b) α = 90°, β = 44°, c) β = 12°, d) α = 37°30', γ = 142°30'

19. a) γ = 51°, b) α = γ = 65°, β = δ = 115°, c) β = γ = 65°
20. a) α = β = 45°, b) α = 50°, β = 40° 21. Tupi kut. C
22. a) β = 53°, b) β = 143°, c) β = 323° 23. |∡MIB| = 45°
24. a) 7°30', b) 10°, c) 17°30' 25. δ = 52°, α = β = 128° B
A
210 SKUPOVI
OSNOSIMETRIČNI I
CENTRALNOSIMETRIČNI
LIKOVI
Naučit ćeš:
ÖÖ prepoznati i crtati osnosimetrične likove
ÖÖ prepoznati i crtati centralnosimetrične likove
ÖÖ stvarati slike koristeći se osnom i centralnom simetrijom.
OSNOSIMETRIČNI LIKOVI
Na slikama su prikazani različiti likovi. Imaju li nešto zajedničko?
Uočavamo da se svi ti likovi mogu preslikati sami na sebe s obzirom na zamišljeni pravac.
Likove koji se mogu preslikati sami na sebe s obzirom na pravac nazivamo osnosimetričnim
likovima.
Postoje likovi koji se mogu preslikati u same sebe s obzirom na samo jedan pravac, ali ima i
likova koji se mogu preslikati u same sebe s obzirom na više pravaca.
Pravac s obzirom na koji se lik preslikava u samoga sebe naziva se os simetrije.
Primjer 1
Koji su od sljedećih likova osnosimetrični? Nacrtajmo njihove osi simetrije.
Sljedeći likovi imaju barem jednu os simetrije pa su osnosimetrični.
212 OSNOSIMETRIČNI I CENTRALNOSIMETRIČNI LIKOVI

Preostalim likovima ne možemo, ni na koji način, nacrtati pravac s obzirom na koji bi se preslikali
sami u sebe.
Primjer 2
Koliko osi simetrije imaju nacrtani osnosimetrični likovi?
pet osi jedna os dvije osi jedna os beskonačno

simetrije simetrije simetrije simetrije mnogo osi
simetrije
Primjer 3
Dopunimo slike tako da postanu osnosimetrične.
Osnosimetrične slike:
Kako nacrtati osnosimetričnu sliku nekog lika?
OSNOSIMETRIČNI LIKOVI 213

Pokažimo najprije kako nacrtati osnosometričnu sliku jedne točke koja ne pripada osi simetrije.
Nacrtajmo osnosimetričnu sliku točke A s obzirom na pravac p.
A A
A
A'
p p
p
Nacrtajmo okomicu na Uzmimo u šestar udaljenost Prenesimo tu udaljenost na

pravac p koja sadrži točku A. od točke A do pravca p (osi okomicu s druge strane osi p.
simetrije). Dobili smo točku A' koja je
osnosimetrična slika točke A
s obzirom na pravac p.
Točka i njena osnosimetrična slika pripadaju različitim poluravninama.
Točka i njena osnosimetrična slika jednako su udaljene od osi simetrije.
Pravac točkom i njenom osnosimetričnom slikom okomit je na os simetrije.
p – os simetrije
A A' – osnosimetrična slika točke A
T |AT| = |TA'|
A' AA' ⊥ p
p
Pokazali smo kako osnom simetrijom preslikati jednu točku. Preslikajmo osnom simetrijom
trokut ABC.
B B'
C C'
A p A'
Uočimo da je dovoljno odrediti osnosimetrične slike vrhova trokuta.

Točka koja pripada osi simetrije preslikava se u samu sebe.

ZADATCI
1. Koji su likovi osnosimetrični s obzirom na istaknutu os?
2. Precrtaj zadane osnosimetrične likove u bilježnicu i nacrtaj im osi simetrije.
3. Precrtaj u bilježnicu i nadopuni likove tako da budu osnosimetrični s obzirom na

istaknutu os.
4. Nacrtaj u bilježnicu jednakostraničan trokut i kvadrat. Svakom od njih nacrtaj sve osi
simetrije. Uz svaki lik zapiši koliko ima osi simetrije.
5. Precrtaj sliku u bilježnicu. Provjeri jesu li likovi na slici osnosimetrični s obzirom na

zadanu os.
N M
C
A
B K L
G D C
F A B
E
OSNOSIMETRIČNI LIKOVI 215

6. Precrtaj sliku u bilježnicu. Odredi osnosimetričnu sliku zadanog lika s obzirom na
istaknutu os simetrije.
a) M b) A B
N D C
7. Precrtaj sliku u bilježnicu. Odredi osnosimetričnu sliku zadanog lika s obzirom na

istaknutu os simetrije.
a) b) p
B B
C
A
A
p
D
c) d)
F A
C
E
B
p p
8. Nacrtaj osnosimetričnu sliku ∆ABC s obzirom na pravac BC.
9. Nacrtaj osnosimetričnu sliku pravokutnika ABCD s obzirom na pravac AP ako je P

polovište stranice BC .

Centralnosimetrični likovi
Proučimo nacrtane likove. Svi su nacrtani prema zadanoj pravilnosti.
Svi nacrtani likovi su centralnosimetrični s obzirom na istaknutu točku, centar simetrije.
Likove koji se mogu preslikati sami na sebe s obzirom na točku nazivamo centralnosimetričnim
likovima.
Neka slova i brojevi su centralnosimetrični s obzirom na točku, centar simetrije.
Centralna simetrija u prirodi, arhitekturi, narodnom vezu, … :
pahulja cvijet tlocrt stare utvrde paška čipka

grada Karlovca
Promotrimo jedan centralnosimetrični lik. Istaknimo njegove točke S, A, D, E i C.
Točka S je centar simetrije.
Točke A i E su centralnosimetrične s obzirom na točku S.
C E
Točke A, S i E pripadaju istom pravcu.
Koristeći se šestarom, uvjerimo se da vrijedi: |AS| = |SE|. S
Točke D i C su centralnosimetrične s obzirom na točku S.
Točke D, S i C pripadaju istom pravcu.
A D
Koristeći se šestarom, uvjerimo se da vrijedi: |DS| = |SC|.
Centralnosimetrične točke su jednako udaljene od centra simetrije.
CENTRALNOSIMETRIČNI LIKOVI 217

Nacrtajmo centralnosimetričnu sliku točke A s obzirom na centar simetrije S.
S
S
A
A
Zadana je točka A i Nacrtajmo pravac koji sadrži točke A i S.

centar simetrije S.
A'
S S
A A
Uzmimo u šestar udaljenost od točke A Prenesimo tu udaljenost na pravac AS

do točke S, centra simetrije. s druge strane centra simetrije.
Dobili smo točku A' koja je centralnosimetrična
slika točke A s obzirom na točku S.
Točka i njena centralnosimetrična slika jednako su udaljene od centra simetrije.
Pravac točkom i njenom centralnosimetričnom slikom sadrži centar simetrije.
S – centar simetrije
A' – centralnosimetrična slika točke A
A' |AS| = |SA'|
S
S ∈ AA'
A

Primjer 4
Nacrtajmo lik koji je centralnosimetričan trokutu ABC s obzirom na točku S.

B'
C C A'
|AS|=|SA'|
S |BS|=|SB'| S
A |CS|=|SC'| A C'
B B
Trokut A'B'C' je centralnosimetrična slika trokuta ABC s obzirom na točku S.
Primjer 5
Obojimo neobojane dijelove slika tako da budu centralnosimetrične s obzirom na centar

simetrije S.
S S
S
Nakon bojanja odgovarajućih dijelova, dobili smo centralnosimetrične likove s obzirom na

istaknutu točku S.
S S
S

Primjer 6
Koristeći šestar i ravnalo provjerimo jesu li zadani likovi centralnosimetrični.

a) G N
F H
E M
Nacrtajmo pravce EN, MG i FH.
G N
Pravci se ne sijeku u jednoj točki
S koja bi trebala biti centar simetrije.
F H
E M Likovi FEG i MHN nisu centralnosimetrični.
b) B
E
D
A
C Nacrtajmo pravce CE, AD i BF.
F
Pravci se sijeku u točki S, centru
simetrije.
B E |AS| = |SD|
|BS| = |SF|
D
S |CS| ≠ |SE|
A
C Likovi ACB i FDE nisu centralnosimetrični.
F
c) H C
E
G
Nacrtajmo pravce FC, HA i GE.
F A Pravci se sijeku u točki S, centru
simetrije.
H C
|GS| = |SE|
|FS| = |SC|
E
S |HS| = |SA|
G
F A
Likovi GFH i AEC su centralnosimetrični s obzirom na centar simetrije S.

Proučimo sliku napravljenu temperom i presavijanjem papira.
b
1 2 1 2 3
a a
Najprije smo preslikali Zatim smo sliku 2
sliku 1 s obzirom na preslikali s obzirom na
pravac a i dobili sliku 2. pravac b i dobili sliku 3.
Složili smo dva uzastopna preslikavanja, dvije osne simetrije.
Slaganje ili kompozicija
preslikavanja.
Primjer 7
Preslikajmo ∆ ABC osnom simetrijom s obzirom na pravac p u ∆ A'B'C'. Zatim preslikajmo

∆ A'B'C' centralnom simetrijom s obzirom na točku S u ∆ A"B"C".
p p p
B"
C C C' C C' A"
S
A A A' A A' C"
B B B' B B'
Preslikajmo ∆ ABC Nacrtali smo Nacrtali smo
osnom simetrijom s osnosimetričnu sliku centralnosimetričnu sliku
obzirom na pravac p. trokuta ABC. To je ∆ A'B'C'. trokuta A'B'C'.
Preslikajmo ∆ A'B'C' To je ∆ A''B"C".
centralnom simetrijom s
obzirom na točku S.
Složili smo dva uzastopna preslikavanja, osnu simetriju i centralnu simetriju.
Primjer 8
Preslikajmo ∆ ABC centralnom simetrijom s obzirom na točku S u ∆ A'B'C'. Zatim preslikajmo

∆ A'B'C'osnom simetrijom s obzirom na pravac p u ∆ A''B"C".
C p p
B"
C B' C B'
A' A' A"
S
A S S
B
A A C"
B C' B C'
Preslikajmo Nacrtali smo Nacrtali smo osnosimetričnu sliku
∆ ABC centralnosimetričnu sliku trokuta A'B'C'. To je ∆ A''B"C".
centralnom trokuta ABC. To je ∆ A'B'C'. .
simetrijom s Preslikajmo ∆ A'B'C'
obzirom na osnom simetrijom s
točku S. obzirom na pravac p.
Složili smo dva uzastopna preslikavanja, centralnu simetriju i osnu simetriju

ZADATCI
10. Koji su od sljedećih likova centralnosimetrični s obzirom na istaknutu točku kao centar
simetrije?
11. Precrtaj zadane centralnosimetrične likove u bilježnicu i istakni točku koja im je centar
simetrije.
12. Precrtaj u bilježnicu pa nadopuni crteže tako da likovi budu centralnosimetrični s

obzirom na točku S.
a) b) c)
S S S
13. Koji su od sljedećih likova centralnosimetrični?
14. Precrtaj zadane likove u bilježnicu pa ispitaj jesu li centralnosimetrični s obzirom na

centar simetrije S.
a) A b)
H
B C G
I
S
F
D F S
E A
D
B

15. Precrtaj u bilježnicu pa nacrtaj centralnosimetrične točke zadanim s obzirom na centar
simetrije S.
a) b)
B
A A
S S
16. Zadana je točka T i centar simetrije S tako da je |ST| = 5 cm. Nacrtaj točku P koja je
centralnosimetrična slika točke T s obzirom na točku S.
17. Precrtaj u bilježnicu pa nacrtaj centralnosimetričnu sliku zadane dužine s obzirom na
centar simetrije S.
a) G b)
M S N
F
S
18. Precrtaj u bilježnicu pa oboji neobojane dijelove slika tako da budu centralnosimetrične
s obzirom na centar simetrije S.
a) b)
S
S
19. Nacrtaj centralnosimetričnu sliku trokuta ABS s obzirom na točku S.

S
A
B
20. Nacrtaj pravokutnik KLMN. Nacrtaj pravokutnik ABCD koji je centralnosimetrična slika
pravokutnika KLMN s obzirom na točku S koja mu ne pripada.
21. Zadan je kvadrat ABCD. Nacrtaj kvadrat PQRV koji je centralnosimetrična slika kvadrata
ABCD s obzirom na točku A.
22. Opiši koja dva složena preslikavanja uočavaš na slici promatrajući sliku s lijeva na
desno.
a) b)
23. Nacrtaj kvadrat ABCD. Preslikaj ga centralnosimetrično s obzirom na točku C u kvadrat

A'B'C'D'. Zatim kvadrat A'B'C'D' preslikaj osnosimetrično s obzirom na pravac A'D'
u kvadrat A"B"C"D".

1. Osnosimetrični su likovi:

2.
3.
4. 4 osi simetrije; 3 osi simetrije
5. je osnosimetričan nije osnosimetričan.
M
A B
N
D C B'
6. a) b) C'
D'
N' p A'
M'
7. a) B b) A' c) d)
F
C'
E'
A B'
p A' B' p
B E F'
C
8. 9.
224 SKUPOVI
10. Centralnosimetrični su likovi: 11.

12.
S S S
13. Centralnosimetrični su likovi:

14. Centralnosimetrični su:
H
I G
A
F
C S
B
S A
D
D F
B
E
C
15.
B
A A
S
S A'
A' B'
16.
T S P
17. b) ,

18. a) b)
S
S
19. 20.
21.
22. a) osna simetrija - osna simetrija, b) osna simetrija – centralna simetrija.

23.
226 SKUPOVI
RAZLOMCI
Naučit ćeš:
ÖÖpovezivati slikovni prikaz razlomka sa svim vrstama brojevnih zapisa i obratno
ÖÖpovezivati različite brojevne zapise nepravih razlomaka, mješovitih brojeva i prirodnih
brojeva
ÖÖprikazivati razlomke na brojevnom pravcu
ÖÖopisivati i određivati udio u skupu istovrsnih podataka
ÖÖprimjenjivati razlomke za rješavanje i prikazivanje rješenja problemske situacije
UVOĐENJE RAZLOMAKA
Majka želi podijeliti jednu čokoladu između svoje dvoje djece tako da svako dijete dobije
jednako.
Ponovimo!
Neka su a i b prirodni brojevi
te neka je a višekratnik od b.
Tada je njihov količnik a : b
1:2 prirodan broj.
Kako broj 1 nije višekratnik broja 2, količnik 1 : 2 nije prirodan broj. Stoga uvodimo poseban
zapis tog naznačenog količnika.
1 čitamo jedna polovina.
1: 2 = 1 2
2
Svako će dijete dobiti jednu polovinu čokolade.
Primjer 1
Pogledajmo kako bismo 3 čokolade pošteno podijelili između 4 učenika.
3 čokolade
Kako broj 3 nije višekratnik broja 4, količnik 3 : 4 nije prirodan broj. Stoga svaku čokoladu
podijelimo na 4 jednaka dijela, tj. na četiri četvrtine.
12 čokolade
4
Sa slike uočavamo da smo na taj način dobili dvanaest četvrtina čokolade koje onda možemo
podijeliti između 4 učenika.
3 čitamo tri četvrtine.

3: 4 = 3 4
4
Svaki će učenik dobiti tri četvrtine čokolade.
228 RAZLOMCI
Broj oblika a nazivamo razlomkom.
b
a:b= a brojnik
razlomačka crta
Ponovimo!
b nazivnik a : b= a= a / b
b
Uočimo da naznačeni količnik dvaju prirodnih brojeva možemo zapisati u obliku razlomka,
primjerice:
2 : 3 = 2 , 7 : 10 = 7 , 21 : 40 = 21 .
3 10 40
Primjer 2
Svaki od likova na slici podijeljen je na 4 jednaka dijela. Svaki od tako dobivenih dijelova
predstavlja jednu četvrtinu lika. Zapišimo razlomkom koliki je dio lika obojen
1 2 pravokutnika 3 kvadrata 4 trokuta

4 kruga 4 4 4
Primjer 3
Likovi na slici podijeljeni su na jednake dijelove. To su trećine, petine, šestine, sedmine i

osmine. Zapišimo razlomkom koliki je dio lika obojen.
3 vrpce
5
2 pravokutnika
3
5 pravokutnika
4 kruga 7 7 kvadrata
6 8
Nazivnik razlomka pokazuje na koliko je jednakih dijelova podijeljena cjelina. Brojnik

pokazuje koliko je jednakih dijelova te cjeline istaknuto.
UVOĐENJE RAZLOMAKA 229

Primjer 4
Koliki je dio kvadrata sa slike obojen: a) plavo, b) zeleno i c) neobojeno?
a) 3 kvadrata obojene su plavo,

8
b) 1 kvadrata obojeno je zeleno,
8
4
c) kvadrata je neobojeno.
8
Primijetimo da je kvadrat na slici podijeljen na osam jednakih dijelova, tj. da vrijedi 1 = 8 .
8
Primjer 5
Koliko je dio trokuta sa slike obojen: a) plavo, b) zeleno i c) neobojen?
a) 4 trokuta obojene su plavo,

9
b) 1 obojena je zeleno,
9
c) 4 trokuta je neobojeno.
9
Primijetimo da je trokut na slici podijeljen na devet jednakih dijelova, tj. da vrijedi 1 = 9 .

9
Primjer 6
Koliki dio decimetra su tri centimetra?

1 dm = 10 cm
1 0 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1 cm = 10 cm
3
3 cm = 10 dm
Primjer 7
U spremnik automobila može se uliti 48 litara goriva.

a) Koliko goriva u spremniku pokazuje kazaljka mjerača?
Kazaljka mjerača pokazuje da je u spremniku preostala 1

4
goriva. Podijelimo li broj 48 na 4 jednaka dijela (48 : 4 = 12),
doznajemo da je u spremniku još 12 litara goriva.
b) Nakon dolijevanja goriva, kazaljka mjerača pokazuje sljedeće:
Kazaljka mjerača pokazuje da su, nakon dolijevanja, pune 3

4
spremnika goriva. To znači da je u spremniku 3 puta više od 12
litara, odnosno 36 litara goriva.
230 RAZLOMCI
Primjer 8
2
Izračunajmo koliko je dana 7 mjeseca veljače (godina nije prijestupna).
Kada godina nije prijestupna, veljača ima 28 dana. Podijelimo li broj 28 na 7 jednakih dijelova
1 2
(28 : 7 = 4), doznajemo da 7 mjeseca veljače ima 4 dana. Tada je u 7 mjeseca 8 dana
Primjer 9
7
Izračunajmo koliko je centimetara 10 metra.
1 m = 100 cm Jedan metar ima sto centimetara.

1 m = 10 cm Podijelimo li tih 100 cm na 10 jednakih dijelova (100 : 10 = 10),
10
doznajemo da jedna desetina metra ima 10 cm.
7 m = 70 cm Tada je u sedam desetina metra 70 cm.

10
ZADATCI
1. Zapiši razlomak kojemu je:

a) brojnik 3, a nazivnik 5,
b) brojnik 6, a nazivnik 11,
c) brojnik 9, a nazivnik 10.
2. Zapiši razlomak kojima je nazivnik 10, a brojnik:

a) 3, b) 1, c) 7, d) 8.
3. Zapiši razlomak kojima je nazivnik 100, a brojnik:

a) 21, b) 29, c) 33, d) 57.
4. Zapiši u obliku razlomka naznačeni količnik:

a) 3 : 10, b) 5 : 11, c) 31 : 46.
5. Zapiši u obliku naznačenog količnika razlomak:

5 6 31
a) 9 , b) 23 , c) 15 .
6. Zapiši razlomke:
a) jedna trećina b) tri četvrtine c) dvije petine.
UVOĐENJE RAZLOMAKA 231

7. Na slikama su krugovi razdijeljeni na jednake dijelove. Izrazi razlomkom obojeni dio
pojedinog kruga.
a) b) c) d)
e) f) g) h)
7
8. Nacrtaj kvadrat kojemu je duljina stranice 4 cm. Oboji 16 tog kvadrata. Koliki dio
kvadrata nije obojen?
1
9. Nacrtaj pravokutnik kojemu su duljine stranica 6 cm i 1 cm. Oboji 6 tog pravokutnika.
Koliki dio pravokutnika nije obojen?
10. U školi provedemo prosječno 5 sunčanih sati dnevno. Zapiši razlomkom koliki dio
dana provedemo u školi.
11. Nacrtaj kvadrat, razdijeli ga na jednake dijelove i oboji dio zapisan razlomkom:
a) 1 , b) 7 , c) 5 , d) 1 .
3 9 16 10
12. Koliki je dio metra:
a) 3 dm, b) 23 cm, c) 11 mm, d) 259 mm?
13. Koliki je dio godine:
a) 5 mjeseci, b) 7 mjeseci?
14. Koliki je dio kilograma:
a) 1 dag, b) 1 g?
15. Odredi prirodni broj x za koji je:
a) x = 5 , b) x = 6 , c) 46 = 1 .
2 1 x
16. Koliko je metara:
a) 1 km, b) 1 km, c) 1 km?
10 100 2
17. Koliko je sati:
a) 1 dana, b) 1 dana, c) 1 dana?
2 3 4
18. Razredni odjel ima 29 učenika: 14 dječaka i 15 djevojčica. Koliki dio razrednog odjela
čine:
a) djevojčice, b) dječaci?
19. Biciklist je prevalio 7 puta. Koliko dio puta mu je ostao do cilja?

10
20. U posudi od 11 litara ima 5 litara vode. Koliki dio posude:
a) zauzima voda, b) jne zauzima voda?
232 RAZLOMCI
BROJEVNI PRIKAZI RAZLOMKA
Promotrimo pravokutnik razdjeljen na 3, 6 i 12 jednakih dijelova.
1 2 4
3 6 12
Lako uočavamo da je 1= 2= 4 .
3 6 12
Sada pogledajmo kvadrat razdijeljen redom na: četiri, osam i šesnaest jednakih dijelova:
3 6 12
4 8 16
Lako uočavamo da je 3= 6= 12 .
4 8 16
Razlomci različitog zapisa mogu predstavljati jednake dijelove cjeline.
Primjer 10
3
Na slici je prikazan razlomak 5 . Prikažimo isti udio razlomkom kojemu je nazivnik jednak 10.
Moramo od 5 jednakih dijelova dobiti 10 jednakih dijelova. Ako svaku petinu podijelimo na dva
jednaka dijela, dobivamo cjelinu podijeljenu na desetine.
3
5
Uočimo da je 3 = 6 .
5 10
6
10
Primjer 11
5
Na slici je prikazan razlomak 8 . Prikažimo isti udio razlomkom kojem je brojnik jednak 20.
Kako je u pitanju brojnik, moramo moći prebrojati 20 jednakih dijelova. Pogledajmo koji su to
dijelovi jednog cijelog.
5 Ako svaki od 5 jednakih dijelova podijelimo na četiri jednaka dijela,

8 dobivamo traženih 20 dijelova.
Jedno cijelo je sada podijeljeno na 4 · 8 = 32 jednaka.
20 5 20
32 Uočimo da je 8 = 32
BROJEVNI PRIKAZI RAZLOMKA 233

Primjer 12
Na slici su četiri jednaka kvadrata. Zapišimo razlomkom koliki je dio svakog kvadrata obojen
Ponovimo!
Nazivnik razlomka
pokazuje na koliko
Uočimo da su obojeni dijelovi međusobno jednaki. je jednakih dijelova
podijeljena cjelina.
Brojnik pokazuje koliko
je jednakih dijelova te
cjeline istaknuto.
2= 4= 6 = 8
3 6 9 12
U jednom razredu je 24 učenika. Njih 8 polazi glazbenu školu. Razrednik je na sjednici izvijestio
1
kako 3 učenika njegovog razreda pohađa glazbenu školu. Je li upotrijebio ispravan razlomak?
Prikažimo slikom danu situaciju.

8
Ako 8 od 24 učenika tog razreda pohađa glazbenu školu, to odgovara razlomku 24 .
8 1
24 3
8 1
Razrednik je upotrijebio ispravan razlomak, 24 = 3 .
Razlomak možemo pojednostaviti.
Iz primjera vidimo da nam u različitim životnim situacijama trebaju različiti zapisi jednakih
razlomaka.
Primjer 13
15
Pojednostavimo razlomak 25 .
15 . 3
25 5 Uočimo da je 15 = 3 .
25 5
Primjer 14
Pojednostavimo razlomak 8 .
18
8. 8 = 4.
18 18 9 Uočimo da je 8 = 4 .
18 9
234 RAZLOMCI
Zapišimo razlomkom koliki je dio kvadrata obojen.
23 31 56
100 100 100
Razlomak 23 čitamo dvadeset tri stotine. Međutim, možemo ga čitati i dvadeset tri po sto.
100
Iz tog oblika čitanja potječe i drugi oblik zapisa razlomka s nazivnikom 100, a to je postotak.
23 = 23% čitamo: 23 posto

100
% čitamo posto
100 1 = 1%
100
100
Razlomak s nazivnikom 100 možemo zapisati u obliku postotka.
Promotrimo kocku na slici. Ona je sastavljena od 10 · 10 · 10 = 1 000 jednakih kockica. Jedna

 
kockica predstavlja jednu tisućinu cijele kocke  1  .
 1000 
10
‰ čitamo promil
hrv. potisućak –
1
= 1‰ promil
1000
10
10
Razlomak s nazivnikom 1000 možemo zapisati u obliku promila.

Salinitet ili slanost je jedno od najvažnijih svojstava morske vode.
Prosječna slanost svjetskih mora iznosi 35 ‰.

Salinitet Crvenog mora iznosi oko 40 ‰.
Salinitet Baltičkog mora iznosi samo 6 ‰.
Slanost Jadranskog mora iznosi 40 ‰. Ubraja se u slana mora.
Znamo da dvije polovine kruga čine jedan cijeli krug. Također, četiri četvrtine kvadrata čine
jedan cijeli kvadrat.
Pišemo: 2 =1 4 =1
2 4
Razlomak je jednak jednom cijelom ako su mu brojnik i nazivnik jednaki.
Kada će razlomak biti manji od jednog cijelog?
< <
1 <1 2 <1
2 6
Razlomak čiji je brojnik manji od nazivnika manji je od jednog cijelog.
Razlomak čiji je brojnik manji od nazivnika naziva se pravi razlomak.
Primjeri pravih razlomaka:
1 3 1 7
2 4 3 8
236 RAZLOMCI
Promotrimo sljedeće slike:
< <
3 >1 10 > 1
2 6
Razlomak čiji je brojnik veći od nazivnika veći je od jednog cijelog.
Razlomak čiji je brojnik veći ili jednak nazivniku naziva se nepravi razlomak.
Primjer 15
Zapišimo razlomke prikazane crtežom i razvrstajmo ih na prave i neprave.
a) b) c) d) e)
Pravi razlomci: 3 , 1 . Nepravi razlomci: 9 , 7 , 8 = 1 .

4 6 8 4 8
Promotrimo sada neprave razlomke na slikama:
3 = 1 + 1 = 11
=
2 2 2
5 =1+ 1 =11
4 4 4
7 = 2+ 1 = 21
3 3 3
33 = 3 + 6 = 3 6
36 36 36
Brojeve 1 1 , 1 1 , 2 1 , 3 6 , … nazivamo mješovitim brojevima.

2 4 3 36
Svaki se nepravi razlomak može zapisati u obliku mješovitog broja.

Mješoviti broj je nepravi razlomak zapisan pomoću cijelog dijela i pravog razlomka.
1 1
1 2
4 3
cijeli dio pravi cijeli dio pravi
razlomak razlomak
Primjer 16
Pročitajmo mješoviti broj.
a) 2 1 , b) 1 3 , c) 57 .
5 7 8
dva cijela i jedna petina, jedno cijelo i tri sedmine, pet cijela i sedam osmina.
Primjer 17
Predočimo nepravi razlomak grafički, pa ga pretvorimo u mješoviti broj:
4 = 11
3 3
7 =13
4 4
7 = 31
2 2
ZADATCI
21. Pomoću brojeva 3, 5 i 7 zapiši tri razlomka kojima je brojnik manji od nazivnika.
22. Pomoću znamenaka 4, 5 i 9 zapiši sve razlomke kojima je brojnik veći od nazivnika.
238 RAZLOMCI
23. Precrtaj slike u bilježnicu. Ispod svake slike zapiši razlomkom koliki je dio pravokutnika
obojen.
a) b)
24. Zapiši razlomkom i postotkom koliki je dio kvadrata obojan.

a) b) c)
25. Precrtaj sliku u bilježnicu i na njoj prikaži razlomak jednak zadanom

čiji je nazivnik 10. Zapiši oba razlomka.
čiji je nazivnik 12. Zapiši oba razlomka.

čiji je brojnik 4. Zapiši oba razlomka.
28. Zapiši razlomkom koliki dijelovi vrta su zasađeni

pojedinim povrćem. Razlomke zapiši:
a) s nazivnikom 48
b) s nazivnikom 12.
29. Kvadratom kao što je prikazan na slici prikaži sljedeće razlomke.

Nakon toga razlomke izrazi postotkom.
a) 1 b) 1
2 4
c) 1 d) 1
5 10
30. Prikaži zadani razlomak na barem dva različita načina. Koristi se pravokutnicima
jednakih duljina stranica.
a) 1 b) 1 c) 1
2 5 8
31. Dnevno spavamo prosječno 8 sati. Zapiši razlomkom, na dva načina, koliki dio dana
spavamo.

Razlomci i brojevni pravac
Prisjetimo se pridruživanja prirodnih brojeva točkama pravca. Nanesemo li na brojevnom
pravcu jediničnu dužinu desno od odabrane točke O redom jedanput, dvaput, triput, … dobit
ćemo točke pridružene prirodnim brojevima 1, 2, 3, ...
Ponovimo!
O E Duljinu jedinične dužine
0 1 2 3 4 OE određujemo sami,
prema potrebi.
Na taj smo način svakom prirodnom broju pridružili neku točku brojevnog pravca.
Postavlja se pitanje kako točkama pravca pridružiti razlomke. Čini se razumnim, broju 1
2
pridružiti točku P koja je polovište dužine OE .
Ponovimo!
O P E R S Ako želimo zapisati da
smo točki P pridružili
0 1 1 3 2 5 3 7 4
broj 1 , pišemo P 21 .
2 2 2 2 2  
Nanesemo li udesno od točke O dužinu OP dva puta, dobit ćemo točku E koju pridružujemo
broj 2 = 1. Ako opisanim postupkom dužinu OP nanesemo tri puta, dobit ćemo točku R kojoj
2
pridružujemo razlomak 3 , a nanesemo li OP pet puta, dobit ćemo točku S kojoj je pridružen
2
broj 5 .
2
5
Pišemo: P  1  , R  3  , S  2 
2
      2
Nastavljanjem tog postupka dobivamo točke pridružene brojevima 7 , 9 , 11 , ...

2 2 2
Dijeljenjem jedinične dužine OE na četiri dijela jednakih duljina te ponavljanjem opisanog

postupka dolazimo do točaka A, B, C, D i F kojima su pridruženi brojevi 1 , 3 , 5 , 7 i 9 .
4 4 4 4 4
O A B E C D F Ponovimo!
0 1 3 1 5 7 2 9 Dužine jednakih duljina
4 4 4 4 4 nazivamo sukladne dužine.
1  3  5 7 9

Pišemo: A  4  , B  4  , C  4  , D  4  , F  4 
         
Kako bismo nekom razlomku pridružili točku brojevnog pravca, jediničnu dužinu podijelimo
na onoliko sukladnih dijelova koliki je nazivnik tog razlomka. Potom dobivene dijelove
prenosimo desno od nule onoliko puta koliki je brojnik tog razlomka.
240 RAZLOMCI
Primjer 18
Promotrimo koji su brojevi pridruženi točkama pravaca K, L, M i N.

O K L E M N
0 1 2 3
Vidimo da je jedinična dužina podijeljena na tri sukladna dijela. Točkama na slici bit će
pridružene trećine cjeline (trećine jedinične dužine). Prebrojavanjem tih trećina dolazimo do
odgovora da su točkama K, L, M i N pridruženi razlomci 1 , 2 , 4 i 5 .
3 3 3 3
1 2 4 5
Pišemo: K  3  , L  3  , M  3  i N  3  .
       
Primjer 19
Nacrtajmo pravac i na njemu istaknimo točke O i E međusobno udaljene 5 cm. Odredimo na

pravcu točke P, R, S, T pridružene brojevima: 1 , 3 , 4 , 8 .
5 5 5 5
Kako točke pravca treba pridružiti petinama, jediničnu dužinu OE treba podijeliti na pet
sukladnih dijelova. To znači da će svaki dio biti duljine 1 cm (5 cm : 5 = 1 cm).
O P R S E T
0 1 3 4 1 8 2
5 5 5 5
Potom te dijelove prebrojimo i označimo.

1 3 4
Pišemo: P  5 , R  5 , S  5  i T  8 .
      5
Primjer 20
Na slikama su nacrtani brojevni pravci. Odredimo koji su brojevi pridruženi točkama:

a) P, U, L, A
O P U L A
0 1 2
Jedinična dužina podijeljena je na 10 sukladnih dijelova. Istaknutim točkama pridružene su
desetine.
Pišemo: P  3 , U 6
  10
,
 L  9  i A  16 .

 10     10   10 
b) M, U, R, A
M U R A
3 4 5
Na ovom pravcu cjelinu predstavlja dio pravca između istaknutih točaka kojima su pridruženi
prirodni brojevi 3 i 4. Cjelina je podijeljena na 9 sukladnih dijelova pa su istaknutim točkama
RAZLOMCI I BROJEVNI PRAVAC 241

pridružene devetine. Točki M je pridružena treća devetina desno od broja 3 pa joj pridružujemo
broj 3 3 . Nastavljamo na isti način.
9
 1
Pišemo: M  3 3 , U  3 8 , R  4 4  i A 5 9 .
 9  9  9  
Primjer 21
Odredimo koji su brojevi pridruženi točkama K, U, P, A.

K U P A
6 7 8
Na ovom pravcu istaknute su dvije cjeline; jedna između istaknutih točaka kojima su pridruženi
prirodni brojevi 6 i 7 te druga između 7 i 8. Prva je cjelina podijeljena na 4 sukladna dijela pa su
točkama K i U pridružene četvrtine. Druga cjelina je podijeljena na 8 sukladnih dijelova pa su
točkama P i A pridružene osmine.
Pišemo: K  6 1  , U  6 2  , P  7 4  i A  7 7  .
 4  4  8  8
Primjer 22
Na brojevnom pravcu istaknimo točke R  1  , I  5  , V  1  i A  2  .

6 6 3 3
Najprije moramo odrediti duljinu jedinične dužine. Vidimo da su zadane šestine i trećine pa je
dobro da duljina jedinične dužine bude broj koji je djeljiv i sa 3 i sa 6. Neka je duljina jedinične
dužine 6 cm.
|OE| = 6 cm
Nacrtajmo pravac i podijelimo jediničnu dužinu OE na 3 sukladna dijela. Najprije istaknimo
točke pridružene trećinama, V i A.
O V A E
0 1 2 1
3 3
Podijelimo li, potom, svaku trećinu na dva sukladna dijela, jedinična dužina bit će podijeljena na
šest sukladnih dijelova, odnosno na šestine. Istaknimo i preostale točke pridružene šestinama.
O R I E
0 1 5 1
6 6
Konačno, na pravcu su istaknute sve zadane točke.
O R V A I E
0 1 1 2 5 1
6 3 3 6
242 RAZLOMCI
Primjena razlomaka
Primjer 23
Ana je pojela 1 čokolade, a Ivan 4 čokolade.

6 6
a) Tko je od njih dvoje pojeo veći dio čokolade?
Ivan
Ana
1 < 4
čokolada 6 6
Ivan je pojeo veći dio čokolade.
b) Koliki dio čokolade su pojeli zajedno?
Ivan zajedno
Ana
+ =
1 4 5
6 6 6
Zajedno su pojeli 5 čokolade.
6
Primjer 24
Majka je okrugli kruh narezala na šest jednakih dijelova, a zatim je djeci dala dva dijela. Koliki
dio kruha je ostao?
Cijeli kruh podijeljen na 6 jednakih dijelova predstavlja 6 .

6
Ako od toga djeca dobiju 2 , majci ostaju 4 .
6 6
ZADATCI
32. Koji je razlomak pridružen točki A, a koji točki B?

a) O A B E b) O A B E
0 1 0 1
4 4 9 9
33. Koji je razlomak pridružen točki C, a koji točki D?

a) O C D E b) O C D E
0 2 3 1 0 2 7 1
PRIMJENA RAZLOMAKA 243

34. Na pravcu je istaknuta OE podijeljena na 5 sukladnih dijelova. Koji su razlomci
pridruženi točkama A, B, C, D, F i G?
O A B C D E F G
0 1 2
35. Odredi razlomke koji su pridruženi istaknutim točkama brojevnog pravca.
O E M N P R S T
0 1 2 3
36. Napiši tri razlomka koji su:

a) manji od 1, b) veći od 1, c) jednaki 1.
37. Odredi točke pravca pridružene brojevima: 5 , 9 , 10 , 11 i 13 .

4 4 4 4 4
38. Odredi koji su brojevi pridruženi istaknutim točkama:
a) Z, V, R, K
Z V R K
2 3 4
b) Z, V, U, K
Z V U K
7 8 9
39. Odredi koji su brojevi pridruženi istaknutim točkama:

K U L A
7 8
40. Odredi točke pravca pridružene razlomcima: 15 , 31 , 33 i 17 .

2 4 4 2
41. Nacrtaj pravac i na njemu istakni dvije točke, O i E, međusobno udaljene 6 cm. Odredi
na pravcu točke pridružene brojevima: 1 , 1 , 1 , 2 i 5 .
6 3 2 3 6
42. U boci su 4 litre mlijeka. Ako se iz boce odlije 1 litre mlijeka, koliko će mlijeka ostati
5 5
u boci?
43. Turist je 5 puta prešao vlakom, a 3 autobusom. Je li prešao cijeli put?

8 8
44. U dvije boce nalazi se voda. U jednoj boci ima 3 litre, a u drugoj 4 litre. Koliko
10 10
vode ima u obje boce?
244 RAZLOMCI
3 6 9 3 1 7 8
1. a) , b) , c) . 2. a) , b) , c) , d) .
5 11 10 10 10 10 10
21 29 33 57 3 5 31
3. a) , b) , c) , d) . 4. a) , b) , c) .
100 100 100 100 10 11 46
1 2
5. a) 5 : 9, b) 6 : 23, c) 31 : 15. 6. a) , b) 3 , c) .
3 4 5
1 5 1 1 7 1
7. a) , b) 3 , c) , d) , e) , f) , g) , h) 1.
4 4 8 6 3 8 2
9
8. Nije obojeno kvadrata.
16
5
9. Nije obojeno pravokutnika.
6
5
10. U školi provedemo
dana.
24
11. a) b) c) d)
3 23 11 259
12. a) 3 dm = m, b) 23 cm = m, c) 11 mm = m, d) 259 mm = m
10 100 1000 1000
2 7
13. a) 5 mjeseci = godine, b) 7 mjeseci = godine
12 12
1 1
14. a) 1 dag= kg, b) 1 g = kg 15. a) x = 10, b) x = 6, c) x = 46
100 1000
1 1 1
16. a) km = 100 m, b) km = 10 m, c) km = 500 m
10 100 2
1 1 1
17. a) dana = 12 h, b) dana = 8 h, c)
2 3 4 dana = 6 h
15 14
18. a) razrednog odjela, b) razrednog odjela
29 29
3 5 6
19. Do cilja mu je ostalo puta. 20. a) posude, b) posude
10 11 11
3 3 5 9 9 5
21. , , 22. , ,
5 7 7 5 4 4
23. a) b)
1 2 4 8 1 3 6
2 4 8 16 2 6 12
245
24.
23 = 23% 31 = 31% 56 = 56%

100 100 100
25. 26. 27.
2= 4 1=2
5 10 2 4
1= 3
4 12
4 8 12 8 16
28. a) luk: , mrkva: , cikla: , grašak: , krumpir: vrta
48 48 48 48 48
1 2 3 2 4
b) luk: , mrkva: , cikla: , grašak: , krumpir: vrta
12 12 12 12 12
29. a) npr. 1=2

2 4
b) npr. 1= 3
5 15
c) npr. 1= 2
8 16
8=1
31. npr.
4 3
1  3 6 8

32. a) A  , B  , b) A  , B  
4
    4 9 9
2 3 2 7
33. a) C  , D  , b) C  , D  
5
    5 8  8 
1 2  3 4  6 7
34. A  , B  , C  5 , D  5 , F  5 , G  5 
 5  5         
 5   6   7   9   10   11 
35. M  , N  , P  , R   , S  , T  
4  4  4  4  4  4 
36. a) Bilo koji razlomak kojemu je brojnik manji od nazivnika.
b) Bilo koji razlomak kojemu je brojnik veći od nazivnika.
c) Bilo koji razlomak kojemu je brojnik jednak nazivniku.
O E
37.
0 1 5 2 9 10 11 3
4 4 4 4
246 SKUPOVI
 6  8  7  3
38. a) Z  2  , V  2  , R  3  , K  4 
 9   9   9   9 
 2  7  1  2
b) Z  7  , V  7  , U  8  , K  8 
 8   8   4   4 
 6  7  3
39. K  6  , U  6 8  , L  7  , A  8 
 9   9   9   9 
40.
7 15 31 8 33 17
2 4 4 2
O E
41.
0 1 1 1 2 5 1
6 3 2 3 6
42. Ostat će 3 litre.

5
43. Da. Ukupno je prešao 8 puta, 8 = 1.

8 8
44. U obje boce ima 7 litre vode.

10
247
248 SKUPOVI
DECIMALNI BROJEVI
Naučit ćeš:
ÖÖ čitati i zapisivati decimalne brojeve
ÖÖpovezivati različite zapise brojeva (prirodnih brojeva, decimalnih brojeva, decimalnih
razlomaka, razlomaka, mješovitih brojeva, postotaka i promila)
ÖÖprikazivati decimalne brojeve na brojevnom pravcu
ÖÖuspoređivati decimalne brojeve
ÖÖzaokruživati decimalne brojeve
DECiMALNi RAZLOMCi i DECiMALNi BROjEVi
Zapišimo pomoću razlomka koliki dio figure je obojen?
Ponovimo!
Brojeve 10, 100, 1 000,
10 000, 100 000…
nazivamo dekadskim
jedinicama.
4 15 7
10 100 1000
Razlomke čiji je nazivnik 10, 100, 1 000, 10 000, ... nazivamo dekadskim ili decimalnim
razlomcima.
Primjer 1
Pročitajmo razlomke.
a) 2 , dvije desetine, b) 46 , četrdeset šest stotina,

10 100
123 64
c) 1000 , sto dvadeset tri tisućine, d) 10000 , šezdeset četiri desettisućina.

Primjer 2
Zapišimo decimalne razlomke zadane riječima:
a) sedam desetina, 7 , b) trinaest desetina, 13 , c) trideset jedna stotina, 31 ,

10 10 100
d) dvjesto stotina, 200 , e) dvjesto tri ticućine, 203 , f) šesdeset devet desettisućina, 69 .
100 1000 10000
Mjereći duljinu školske klupe, ustanovili smo da ona iznosi

12 dm. Ako tu duljinu izrazimo u metrima, dobit ćemo:
 2 
12 dm = 1m + 2 dm =  1 + m = 1.2 m
 10 
Možemo uočiti da su neke cijene u izlozima trgovina ili na tržnici napisane ovako: 10.75 kn ili
31.64 kn.
Prva je cijena zapis za iznos od 10 kn i 75 lp, a druge za
31 kn i 64 lp. Naravno, jedna lipa je stotina kune.
10 kn 75 lp =  10 + 75  kn = 10.75 kn
100 
 
 64 
31 kn 64 lp =  31 + kn = 31.64 kn
 100 
250 DECIMALNI BROJEVI

Brojeve: 1.2, 10.75, 31.64 … nazivamo decimalnim brojevima.
lat. decimus - deseti
Svaki se decimalni razlomak može zapisati u obliku decimalnog broja.
U tablici navodimo još nekoliko decimalnih razlomaka zapisanih u decimalnom obliku:
decimalni decimalni
decimalni broj čitamo
razlomak broj
7
0.7 nula cijelih i sedam desetinki
10
49
0.49 nula cijelih i četrdeset devet stotinki
100
150
1000 0.152 nula cijelih i sto pedeset dvije tisućinke
31
3.1 tri cijela i jedna desetinka
10
123
1.23 jedno cijelo i dvadeset tri stotinke
100
8645
1000 8.645 osam cijelih i šesto četrdeset pet tisućinki
Svaki se decimalni broj sastoji od dva dijela razdvojena decimalnom točkom.
decimalni broj
34507.21896
dekadski ili cijeli dio broja decimalni dio ili decimale
decimalna
točka
Iz primjera decimalnih brojeva koje smo naveli mogli smo uočiti da se lijevo od decimalne
točke pojavljuje nula ili neki prirodni broj. Ta mjesta lijevo od decimalne točke nazivaju se
dekadska mjesta.
Prisjetimo se mjesnih vrijednosti prirodnog broja:
desetmilijuntice milijuntice stotisućice desettisućice tisućice stotice desetice jedinice

10 000 000 1 000 000 100 000 10 000 1 000 100 10 1
Mjesta desno od decimalne točke nazivaju se decimalna mjesta. Mjesne vrijednosti su redom:
desetinke, stotinke, tisućinke, desettisućinke, stotisućinke, ...
decimalni RAZLOMCI i decimalni brojevi 251

dekadska mjesta decimalna mjesta
desettisućinke
desettisućice
milijuntinke
stotisućinke
stotisućice
desetinke
tisućinke
desetice
stotinke
jedinice
tisućice
stotice
2 3 4 1
5 4 2 7
3 5 2 8 9
0 5 7 0 0 2
Decimalni broj čitamo tako da dekadski dio pročitamo kao prirodni broj i dodamo riječ
cijelih. Zatim decimalni dio pročitamo također kao prirodni broj, pri čemu navedemo mjesnu
vrijednost posljednje decimale.
Primjer 3
Pročitajmo decimalne brojeve iz tablice:

2.341 dva cijela i tristo četrdeset jedna tisućinka
54.27 pedeset četiri cijela i dvadeset sedam stotinki
3528.9 tri tisuće petsto dvadeset osam cijelih i devet desetinki
0.57002 nula cijelih i pedeset sedam tisuća dvije desettisućinke
Primjer 4
Duljina olovke na slici je 146 mm. Izrazimo tu duljinu u metrima.
Podsjetimo se!
0 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Prirodni broj možemo rastaviti na zbroj
višekratnika dekadskih jedinica:
146
146 mm = 1000 m = 0.146 m. 2 346 = 2 · 1 000 + 3 · 100 + 4 · 10 + 6 · 1
Znamenka 1 je na mjestu desetinki, znamenka 4 na mjestu stotinki, a znamenka 6 na mjestu

tisućinki. Decimalni broj 0.146 možemo zapisati: 0.146 = 1 + 4 + 6 .
10 100 1000
Decimalni broj se može zapisati kao zbroj decimalnih razlomaka.
Primjer 5
Zapišimo sljedeće decimalne brojeve u obliku zbroja decimalnih razlomaka.
12.6 = 12 + 6 3.469 = 3 + 4 + 6 + 9
10 10 100 1000
0.203 = + 3
2 9.0007 = 9 + 7
10 1000 10000

Primjer 6
Zapišimo zbroj decimalnih razlomaka u obliku decimalnog broja.
37 + 9 + 6 = 37.096 9 + 3 + 7 = 0.9037 2 = 0.02

100 1000 10 1000 10000 100
Primijetimo da je:
2 20 200 2000
0.2 = 0.20 = 0.200 = 0.2000 = … jer je = = = = ...
10 100 1000 10000
3 30 300 3000
0.3 = 0.30 = 0.300 = 0.3000 = … jer je = = = = ...
10 100 1000 10000
7 70 700 7000
0.7 = 0.70 = 0.700 = 0.7000 = … jer je = = = = ...
10 100 1000 10000
Decimalni se broj ne mijenja ako mu iza posljednje decimale dopišemo ili ispustimo jednu
ili više nula.
Također je:
31.0 = 31 jer je 310 = 31
10 Zapamtimo!
9.00 = 9 jer je 900 = 9 3 = 3.0 = 3.00 = 3.000 = 3.0000 = …
100
123000
123.000 = 123 jer je = 123
1000
Svaki se prirodni broj može zapisati u obliku decimalnog broja.
Primjer 7
Zapišimo decimalne brojeve u obliku postotka.

7 23 8 80
0.07 = 100 = 7% 0.23 = 100 = 23% 0.8 = 10 = 100 = 80%
Primjer 8
Zapišimo sljedeće postotke u obliku decimalnog razlomka i decimalnog broja.

31% = 31 = 0.31 90% = 90 = 0.90 = 0.9 6% = 6 = 0.06
100 100 100
Primjer 9
Zapišimo decimalne brojeve u obliku promila.

456 27 270
0.456 = 1000 = 456 ‰ 0.27 = 100 = 1000 = 270 ‰
6 60 3
0.06 = 100 = 1000 = 60 ‰ 0.003 = 1000 = 3 ‰

Primjer 10
Zapišimo sljedeće promile u obliku decimalnog razlomka i decimalnog broja.
958‰ = 958 = 0.958 71‰ = 71 = 0.071 8‰ = 8 = 0.008

1000 1000 1000
Primjer 11
Izrazi u kilometrima u decimalnom zapisu.

328 41 8
328 m = 1000 km = 0.328 km 41 m = 1000 km = 0.041 km 8 m = 1000 km = 0.008 km
Primjer 12
Izrazi u metrima u decimalnom zapisu.

2 9 47
2 dm = 10 m = 0.2 m 9 cm = 100 m = 0.09 m 47 mm = 1000 m = 0.047 m
ZADATCI
1. Pročitaj sljedeće decimalne brojeve:

a) 37.05 b) 4.304 c) 0.4664
2. Obojeni dio lika na slici izrazi razlomkom i postotkom.

a) b) c)
3. Zapiši u decimalnom zapisu:

a) četiri cijela i šest desetinki,
b) trideset jedno cijelo i dvije desetinke,
c) devetsto osamdeset sedam cijelih i tri stotinke,
d) pedeset osam cijelih i sedam tisućinki.
4. Zapiši razlomkom i decimalnim brojem koliki je dio lika na slici obojen.

a) b)
5. Zapiši broj koji ima:

a) 5 desetica, 7 desetinki i 1 stotinku, b) 7 jedinica, 3 desetinke i 5 tisućinki,
c) 1 stoticu, 7 jedinica i 4 stotinke.

6. Napiši postotak u obliku decimalnog razlomka i decimalnog broja:
a) 27%, b) 33%, c) 6%, d) 51%.
7. Zapiši u obliku u obliku decimalnog razlomka i decimalnog broja:

a) 29‰, b) 5‰, c) 124‰.
8. Zapiši decimalne brojeve u obliku decimalnih razlomaka.

a) 5.4, b) 43.6, c) 0.28, d) 4.125.
9. Decimalni broj zapiši u obliku decimalnog razlomka:

a) 0.4, b) 2.3, c) 0.39,
d) 4.07, e) 0.201, f) 0.0089.
10. Zapiši u obliku decimalnog razlomka i decimalnog broja:

a) sedam desetina, b) dvadeset devet stotina,
c) trideset jedna tisućina, d) dvije tisuće četrdeset sedam tisućina?
11. Izrazi u decimetrima u decimalnom zapisu:

a) 19 cm, b) 4 dm 6 cm, c) 6 cm 7 mm, d) 4 dm 5 mm.
12. Izrazi u kunama u decimalnom zapisu:

a) 21 kn 23 lp, b) 1 kn 24 lp, c) 46 lp, d) 5 lp.
13. Izrazi u kilogramima:

a) 34 dag, b) 143 dag, c) 5 g, d) 65 g.
14. Izmjeri duljinu i širinu svoje knjige iz matematike u milimetrima pa dobivene iznose
izrazi u:
a) centimetrima, b) decimetrima, c) metrima.

Decimalni brojevi i brojevni pravac
3 8 14 16
Prisjetimo se kako razlomke, npr. 10 , 10 , 10 , 10 , pridružiti točkama pravca.
O A B E C D
0 3 8 1 14 16 2
10 10 10 10
Ponovimo!
Jediničnu dužinu smo podijelili na 10 Kada točki pravca želimo pridružiti razlomak
sukladnih dijelova i prebrojili, desno od najprije jediničnu dužinu podijelimo na
nule, onoliko dijelova koliki je brojnik onoliko sukladnih dijelova koliki je nazivnik
zadanog razlomka. tog razlomka. Potom dobivene dijelove
prenosimo desno od nule onoliko puta koliki
je brojnik tog razlomka.
Pridružimo sada točkama A, B, C, D brojevnog pravca decimalne brojeve: 0.3, 0.8, 1.4, 1.6.
3
0.3 =
10 O A B E C D
8
0.8 = 0 0.3 0.8 1 1.4 1.6 2
10
4 14
1.4 = 1 =
10 10
6 16
1.6 = 1 =
10 10
Pišemo: A(0.3), B(0.8), C(1.4), D(1.6)
Iz navedenog proizlazi da se decimalni brojevi pridružuju točkama pravca na isti način kao i
razlomci.
= 1 0=
.1, 2 =0.2, 3 0=
.3, ..., 9 0=
.9, 10 1=
.0, 11 1.1, ...
10 10 10 10 10 10
O E
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4
Primjer 13
Promotrimo koji su decimalni brojevi pridruženi točkama R, I, V, A.

O R E I V A
0 1 2 3
Točkama pravca su pridruženi brojevi 0.5, 1.8, 2.1, 3.2.

Pišemo: R(0.5), I(1.8), V(2.1), A(3.2).
Do sada smo točkama brojevnog pravca pridruživali decimalne brojeve s jednom decimalom
(desetinkom). Jediničnu dužinu trebalo je podijeliti na 10 sukladnih dijelova.

Primjer 14
Podsjetimo se!
Na brojevnom pravcu prikažimo točke P(0.23), R(0.25) i S(0.29).
0.2 = 0.20, 0.3 = 0.30
Zadani decimalni brojevi imaju po dvije decimale (stotinke).
Jediničnu dužinu treba podijeliti na 100 sukladnih dijelova. Kako bi prikaz stao na stranicu
bilježnice ili udžbenika, prikazivanje možemo izvršiti na sljedeći način. Zadani brojevi su između
0.2 i 0.3, pa dio pravca između ta dva broja podijelimo na 10 sukladnih dijelova.
P R S
0.20 0.21 0.22 0.23 0.24 0.25 0.26 0.27 0.28 0.29 0.30
Primjer 15
Podsjetimo se!
Na brojevnom pravcu prikažimo točke K(0.154), L(0.157) i
0.15 = 0.150, 0.16 = 0.160
M(0.158).
Zadani decimalni brojevi imaju po tri decimale (tisućinke). Jediničnu dužinu treba podijeliti na
1000 sukladnih dijelova. Kako bi prikaz stao na stranicu bilježnice ili udžbenika, prikazivanje
možemo izvršiti na sljedeći način. Zadani brojevi su između 0.15 i 0.16, pa dio pravca između
ta dva broja podijelimo na 10 sukladnih dijelova.
K L M
0.150 0.151 0.152 0.153 0.154 0.155 0.156 0.157 0.158 0.159 0.160
DECIMALNI BROJEVI I BROJEVNI PRAVAC 257

Uspoređivanje decimalnih brojeva
Maja je kupila 3.1 kg jagoda, a Ana 1.8 kg jagoda. Koja je od djevojčica kupila više jagoda?
Vidimo da je Maja kupila više od 3 kg, a Ana manje od 3 kg.
3.1 > 1.8
Maja je kupila više jagoda od Ane.
Od dva decimalna broja veći je onaj koji ima veći cijeli dio.
Marko je svoje slatkiše platio 7.38 kn, a Ivan 7.41 kn. Koji je učenik potrošio više novaca za
slatkiše?
Kako je 7.41 kn = 7 kn 41 lp i 7.38 kn = 7 kn 38 lp

i kako je 41 > 38
zaključujemo da je 7.41 > 7.38 Ivan je platio više od Marka.

Ako dva decimalna broja imaju jednake cijele dijelove, veći je onaj koji ima veću prvu
decimalu.
Ana je visoka 1.42 m, a Ivan 1.47 m. Tko je od njih dvoje viši?

Kako bismo odgovorili na pitanje promotrimo sljedeću sliku. Točka kojoj je pridružen broj 1.47
je desno od točke kojoj je pridružen broj 1.42 pa je 1.47 > 1.42.
Ana Ivan
1.40 1.41 1.42 1.43 1.44 1.45 1.46 1.47 1.48 1.49 1.50
Ivan je viši od Ane.
Ako dva decimalna broja imaju jednake cijele dijelove i jednake prve decimale (desetinke),
veći je onaj koji ima veću drugu decimalu.
Primjer 16
Usporedimo sljedeće decimalne brojeve:

a) 2.01 > 1.99 b) 4.123 < 4.223 c) 6.432 > 6.423 d) 0.3651 > 0.365 e) 0.01 > 0.0099

Zaokruživanje decimalnih brojeva
Decimalne brojeve, kao i prirodne brojeve, možemo zaokružiti. Kao kod prirodnih brojeva,
treba navesti mjesnu vrijednost znamenke na koju želimo zaokružiti.
Primjer 17
≈ „ je približno jednako“
Zaokružimo sljedeće brojeve na desetinku.
36.24 ≈ 36.2 – znamenka stotinke (prva desno od desetinke) je manja
od 5 pa se znamenka desetinke ne mijenja
+1
36.27 ≈ 36.3 – znamenka stotinke je veća od 5 pa se znamenka
desetinke povećava za 1
+1
36.25 ≈ 36.3 – znamenka stotinke je jednaka 5 pa se znamenka
desetinke povećava za 1
Primjer 18
Zaokružimo sljedeće brojeve na stotinku.

+1
34.2594 ≈ 34.26 – znamenka tisućinke (prva desno od stotinke) je veća od 5
pa se znamenka stotinke povećava za 1
+1
34.2558 ≈ 34.26 – znamenka tisućinke je jednaka 5 pa se znamenka
stotinke povećava za 1
34.2527 ≈ 34.25 – znamenka tisućinke je manja od 5 pa se znamenka

stotinke ne mijenja
Primjer 19
Zaokružimo sljedeće brojeve na cijeli dio.

+1
83.51 ≈ 84 – znamenka desetinke (prva desno od cijelog dijela) je
jednaka 5 pa se cijeli dio povećava za 1
+1
83.77 ≈ 84 – znamenka desetinke je veća od 5 pa se cijeli dio
povećava za 1
83.29 ≈ 83 – znamenka desetinke je manja od 5 pa se cijeli dio
ne mijenja
ZADATCI
15. Prepiši u bilježnicu i u kružić upiši odgovarajući znak (<, > ili =):
a) 0.38 ⃝ 0.067, b) 0.84 ⃝ 0.085, c) 4.5 ⃝ 4.50,
d) 0.404 ⃝ 0.44, e) 0.6 ⃝ 0.06, f) 4.202 ⃝ 4.220.
16. Poredaj po veličini decimalne brojeve počevši od najvećeg:

a) 0.02, 0.2, 0.22 i 0.022, b) 1.1, 1.01, 1.11 i 1.101.
ZAOKRUŽIVANJE DECIMALNIH BROJEVA 259

17. Zaokruži brojeve 0.439, 2.163, 4.444, 5.555, 0.678, 0.999 na:
a) stotinku, b) desetinku.
18. Zaokruži brojeve 4.135, 0.832, 3.452, 21.644 na:

a) dvije decimale, b) jednu decimalu.
19. Precrtaj sliku u bilježnicu pa u pravokutnike upiši odgovarajuće decimalne razlomke i

decimalne brojeve koji nedostaju.
1
10
0 3
0.1 1.0
20. Koji su decimalni brojevi pridruženi točkama A i B?

A B
1 2 3
21. Nacrtaj brojevni pravac i na njemu prikaži točke K(8.4), U(8.7), L(9.3) i A(9.5).
22. Kako bi sašila haljinu, Ani je potrebno je 2.39 m tkanine. Trgovac ima mjernu traku na
kojoj su označeni samo metri. Koliko najmanje metara tkanine treba izrezati trgovac
da bi se haljina mogla sašiti?
23. Dijagramom su prikazane ukupne mjesečne količine padalina (izražene u litrama) u

Rijeci i Zagrebu za prva četiri mjeseca 2018. godine.
a) Procijeni koji grad je imao više padalina u prva 4 mjeseca.
b) Zaokruži na cijeli dio ukupne mjesečne količine padalina u Rijeci. Zbroji ih.
c) Zaokruži na cijeli dio ukupne mjesečne količine padalina u Zagrebu. Zbroji ih.
d) Za koliko se razlikuju ta dva zbroja?
250
216.8
200
173.3
150
98.2 102.3 94.9

100
72.6
55.7
48
50
0
siječanj veljača ožujak travanj
Rijeka Zagreb

1. a) trideset sedam cijelih i pet stotinki, b) četiri cijela i tristo četiri tisućinke,
c) nula cijelih i četiri tisuće šesto šezdeset četiri desettisućinke
1 50 25
2. a) = 1%, b) = 50%, c) = 25%
100 100 100
3. a) 4.6, b) 31.2, c) 987.03, d) 58.007
3 7
4. a) = 0.3, b) = 0.7 5. a) 50.71, b) 7.305, c) 107.04
10 10
27 33 6 51
6. a) 27% = = 0.27, b) 33% = = 0.33, c) 6% = = 0.06, d) 51% = = 0.51
100 100 100 100
29 5 124
7. a) 29‰ = = 0.029, b) 5‰ = = 0.005, c) 124‰ = = 0.124
1000 1000 1000
54 436 28 4125
8. a) 5.4 = , b) 43.6 = , c) 0.28 = , d) 4.125 =
10 10 100 1000
4 23 39 407 201 89
9. a) 0.4 = , b) 2.3 = , c) 0.39 = , d) 4.07 = , e) 0.201 = , f) 0.0089 =
10 10 100 100 1000 10 000
7 29 31 2047
10. a) = 0.7, b) = 0.29, c) = 0.031, d) = 2.047
10 100 1000 1000
19  6 
11. a) 19 cm = dm = 0.19 dm, b) 4 dm 6 cm =  4 +  dm = 4.6 dm,
10  10 
 6 + 7   5 
c) 6 cm 7 mm = 
10 100  dm = 0.67 dm, d) 4 dm 5 mm =  4 + 100  dm = 4.05 dm
   
 23   24 
12. a) 21 kn 23 lp =  21 + kn = 21.23 kn, b) 1 kn 24 lp =  1 + kn = 1.24 kn,
 100   100 
46 5
c) 46 lp = kn = 0.46 kn, d) 5 lp = kn = 0.05 kn
100 100
34 143
13. a) 34 dag = kg = 0.34 kg, b) 143 dag = kg = 1.43 kn,
100 100
5 65
c) 5 g = kg = 0.005 kg, d) 65 g = kg = 0.065 kn
1000 1000
1 1 1
14. Pazi. 1 mm = cm = dm = m
10 100 1000
15. a) 0.38 > 0.067, b) 0.84 > 0.085, c) 4.5 = 4.50, d) 0.404 < 0.44, e) 0.6 > 0.06, f) 4.202 < 4.220
16. a) 0.22 > 0.2 > 0.022 > 0.02, b) 1.11 > 1.101 > 1.1 > 1.01,
17. a) 0.439 ≈ 0.44, 2.163 ≈ 2.16, 4.444 ≈ 4.44, 5.555 ≈ 5.56, 0.678 ≈ 0.68, 0.999≈1.00
b) 0.439 ≈ 0.4, 2.163 ≈ 2.2, 4.444 ≈ 4.4, 5.555 ≈ 5.6, 0.678 ≈ 0.7, 0.999 ≈ 1.0
18. a) 4.135 ≈ 4.14, 0.832 ≈ 0.83, 3.452 ≈ 3.45, 21.644 ≈ 21.64
b) 4.135 ≈ 4.1, 0.832 ≈ 0.8, 3.452 ≈ 3.5, 21.644 ≈ 21.6
6 , 10 , 14 , 17 , 20 , 23 , 27 , 32 .
19. Nedostaju decimalni razlomci:
10 10 10 10 10 10 10 10
Nedostaju decimalni brojevi: 0.6, 1, 1.4, 1.7, 2, 2.3, 2.7, 3.2.
20. A(1.6), B(2.2)
K U L A
21.
8 8.4 8.7 9 9.3 9.5
22. 3 m tkanine
23. a) Rijeka, b) 173 + 98 + 207 + 95 = 573, c) 56 + 102 + 73 + 48 = 279, d) za 294

262 SKUPOVI
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE
DECIMALNIH BROJEVA
Naučit ćeš:
ÖÖ zbrajati i oduzimati decimalne brojeve
ÖÖračunati vrijednost složenijih brojevnih izraza primjenjujući svojstva računskih operacija
ÖÖprimjenjivati zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojeva prilikom rješavanja
problemskih situacija
ZBRAJANJE i ODUZiMANJE DECiMALNiH BROJEVA
Majka je u trgovini kupila prehrambene proizvode. Koliki je ukupan iznos majka platila u
trgovini?
naziv proizvoda količina jedinična cijena (kn) cijena (kn)
kruh 1 6.98 6.98
šećer 1 5.85 5.85
vrhnje 1 3.49 3.49
kava 1 16.98 16.98
UKUPNO
Do sada smo naučili zbrajati prirodne brojeve. Kako bismo odredili ukupan iznos računa,
trebamo znati zbrajati decimalne brojeve.
Primjer 1
Ana u trgovini za doručak kupuje pecivo za 1.32 kn i jogurt za 2.46 kn. Koliko će ukupno platiti
za ta dva proizvoda?
1 kn 32 lp
Zadatak možemo riješiti tako da cijene izrazimo u kunama i lipama: + 2 kn 46 lp
3 kn 78 lp
Ana će proizvode platiti 3 kn i 78 lp.
Primjer 2
Izračunajmo opseg trokuta kojemu su duljine stranica 0.27 dm, 0.38 dm i 0.14 dm.
Zadatak možemo riješiti tako da duljine stranica trokuta zapišemo u

obliku decimalnih razlomaka:
27
a = 0.27 dm = dm
100
38
b = 0.38 dm = dm o=a+b+c
100
14 79
c = 0.14 dm = dm o= dm = 0.79 dm
100 100
Uoči da smo prethodne primjere mogli mogli riješiti i tako da zbrojimo decimalne brojeve na
sljedeći način:
1.32 0.27
+ 2.46 0.38 Za zbrajanje decimalnih brojeva vrijede
3.78 + 0.14 svojstva komutativnosti i asocijativnosti.
0.79
Sada možemo riješiti uvodni primjer:
naziv proizvoda količina jedinična cijena (kn) cijena (kn)
kruh 1 6.98 6.98
šećer 1 5.85 5.85
vrhnje 1 3.49 3.49
kava 1 16.98 16.98
UKUPNO 33.30
Majka je u trgovini ukupno platila 33 kn i 30 lp.
264 ZBRAJANJE I ODUZIMANJE DECIMALNIH BROJEVA

Primjer 3
Ana u novčaniku ima 12.55 kn i kupuje sok za 5.29 kn. Koliko će joj ostati nakon što plati račun?
Riješimo zadatak tako da iznose izrazimo u kunama i lipama: 12 kn 55 lp
– 5 kn 29 lp
7 kn 26 lp
Ani će ostati 7 kn i 26 lp.
Uoči da smo prethodni primjer mogli mogli riješiti i tako da oduzmeno decimalne brojeve na
sljedeći način:
12.55
– 5.29
7.26
Primjer 4
Ujutro je u trgovini bilo 58.34 kg jabuka. Na kraju je dana ostalo još 27.56 kg jabuka. Koliko je
kilograma jabuka prodano tog dana?
Kako bismo odredili koliko je kilograma jabuka prodano, trebamo odrediti razliku 58.34 – 27.56.
Oduzmimo decimalne brojeve Provjerimo zbrajanjem
pazeći na potpisivanje: 58.34 dobivenu razliku: 30.78
– 27.56 + 27.56
30.78 58.34
Tog dana prodano je 30.78 kg jabuka.
Decimalne brojeve zbrajamo i oduzimamo na isti način kao i prirodne brojeve, s tim da pri
potpisivanju:
• decimalnu točku potpisujemo ispod decimalne točke
• dekadska mjesta potpisujemo ispod dekadskih mjesta (jedinice, desetice, stotice, …)
• decimalna mjesta potpisujemo ispod decimalnih mjesta (desetinke, stotinke, tisućinke, …)
Primjer 5
Izračunajmo razliku brojeva. Ispravnost rješenja provjerimo zbrajanjem.

a) 5.983 i 2.55 b) 5.2 i 2.86 c) 8 i 3.75
5.983 P: 3.433 5.20 P: 2.34 8.00 P: 4.25

– 2.550 + 2.55 – 2.86 + 2.86 – 3.75 + 3.75
3.433 5.983 2.34 5.20 4.25 8.00
Ako umanjenik i umanjitelj nemaju jednak broj decimala, dobro je

dopisati potreban broj nula tako da im broj decimala bude jednak.
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE DECIMALNIH BROJEVA 265

Primjer 6
Duljina kreveta je 1.95 m, stola 1.2 m, a ormara 0.97 m. Mogu li se oni složiti uz jedan zid sobe
čija je duljina 3.95 m? 1.95
Zbrojimo li zadane duljine, vidimo da je 1.2
pomoćni rad
njihov zbroj veći od duljine zida (4.12 > 3.95). + 0.97
Nemoguće ih je složiti na takav način. 4.12
Za koliko bi trebao biti dulji zid sobe? 4.12 – 3.95 = 0.17 4.12
– 3.95
Zid sobe trebao bi biti dulji za barem 0.17 m. 0.17
Primjer 7
U skladište je u ponedjeljak dopremljeno 756.82 kg jabuka. Istog je jutra u trgovine otpremljeno

368.5 kg. Popodne je u skladište stiglo još 263 kg jabuka. Koliko je kilograma jabuka bilo u
skladištu u ponedjeljak predvečer?
756.82 – 368.5 + 263 = 756.82 388.32 Ponovimo!

pomoćni rad
– 368.50 + 263. Ako se u nekom zadatku

= 388.32 + 263
388.32 651.32 pojavljuje zbrajanje i
= 651.32 oduzimanje, računamo
redom kako piše.
Primjer 8
Komad tkanine duljine 20 m dvaput je rezan. Najprije je odrezano 3.5 m, a zatim 7.85 m. Koliko
je metara tkanine ostalo nakon rezanja?
20 – 3.5 – 7.85 = Ponovimo!
20.0 16.50
pomoćni rad
= 16.5 – 7.85 Ako se u nekom zadatku

– 3.5 – 7.85 pojavljuje samo oduzimanje,
= 8.65 16.5 8.65 računamo redom kako piše.
ili 3.5 20.00 Ponovimo!

+ 7.85 – 11.35
20 – (3.5 + 7.85) = Ako se u nekom zadatku pojavljuju
11.35 8.65
zagrade, najprije računamo
= 20 – 11.35
vrijednost izraza u zagradi.
= 8.65
Nakon rezanja je ostalo 8.65 m tkanine.
Primjer 9
Izračunajmo vrijednosti sljedećih izraza ako je ako je a = 14.8 i b = 2.75:

a) a + b – 0.142 b) a – b + 0.95 14.8 14.80
pomoćni rad
14.8 + 2.75 – 0.142 = 14.8 – 2.75 + 0.95 = + 2.75 – 2.75

17.55 12.05
= 17.55 – 0.142 = 12.05 + 0.95
= 17.408 = 13 17.550 12.05
– 0.142 + 0.95
17.408 13.00

U sljedećim primjerima zapišimo odgovarajuće jednadžbe i riješimo ih koristeći se vezom
zbrajanja i oduzimanja.
Primjer 10
Koji broj treba dodati broju 7.85 kako bi se dobio broj 16.5?
7.85 + x = 16.5 Posluži se 3 + 2 = 5
x = 16.5 – 7.85 poznatom
jednakošću! 2 = 5 – 3
x = 8.65
Treba dodati broj 8.65.
Primjer 11
Koji broj treba oduzeti od broja 5.2 kako bi se dobio broj 2.86?
5.2 – x = 2.86
Posluži se 3 – 2 = 5
x = 5.2 – 2.86 poznatom
x = 2.34 jednakošću! 2 = 5 – 3
Treba oduzeti broj 2.34.
Primjer 12
Nakon što je od svog džeparca potrošio 17.65 kn, Anti je ostalo još 12.35 kn. Koliko je kuna
Ante imao prije toga?
x – 17.65 = 12.35
Posluži se 3 – 2 = 5 12.35
x = 12.35 + 17.65 poznatom + 17.65
x = 30 jednakošću! 2 = 5 – 3 30.00
Ante je imao 30 kn.
ZADATCI
1. Izračunaj:
a) 13.14 b) 81.5 c) 6.805
+ 28.87 + 0.821 + 2.298
d) 0.005 e) 0.0376 f) 0.0580

+ 0.987 + 0.9180 + 0.0094
2. Izračunaj:
a) 3.6 + 2.8, b) 0.2 + 2.9, c) 0.08 + 0.03,
d) 3.24 + 5.89, e) 39.07 + 3.83, f) 0.009 + 0.456.

3. Izračunaj.
a) 28.3 b) 32.4 c) 17.54
− 9.54 − 5.69 − 7.6
d) 6.34 e) 72.85 f) 25.007

− 0.76 − 17.744 − 9.0987
4. Izračunaj.
a) 2.53 – 0.61, b) 0.62 – 0.05, c) 1.27 – 0.98,
d) 8.328 – 1.273, e) 32.468 – 31.862, f) 57.206 – 8.509.
5. Izračunaj.
a) 31.4 – 17.6 + 5.9, b) 72.58 – 8.315 – 21.33,
c) (50.4 – 46.9) + (85.37 – 56.068), d) 37.5 + 3.58 – 29.4,
e) 125.72 – (64.2 – 48.31), f) 61.45 – (24.78 – 18.096) + 22.02.
6. U školskoj je kuhinji jedan dan potrošeno 6.14 l mlijeka, a drugi dan 5.78 l. Koliko je
litara mlijeka potrošeno u ta dva dana? Naznači i izračunaj.
7. Duljine stranica trokuta su 7.93 cm, 11.34 cm i 14.55 cm. Koliki je opseg tog trokuta?
8. Za koliko je broj:
a) 21 manji od broja 99.01, b) 38.534 manji od broja 44.09?
9. Izračunaj vrijednosti sljedećih izraza ako je ako je x = 12.07 i y = 4.4:

a) x + 5.3 – y b) x – y + 3
10. Vrt pravokutnog oblika širok je 23.64 m, a duljina mu je 21.5 m veća od širine. Koliki
je opseg tog vrta?
11. Koji je broj za 32.07 veći od zbroja brojeva 16.86 i 23.734?
12. Izračunaj zbroj triju brojeva ako je prvi 31.64, drugi za 12.56 veći od prvoga, a treći za
6.23 veći od zbroja prvih dvaju brojeva.
13. Tri prijatelja imaju stanovitu količinu novca, i to: prvi ima 112.64 kn, drugi 56.44 kune
više nego prvi, a treći 48.52 kune više nego prva dvojica zajedno. Koliko novaca ima
treći prijatelj?
14. Riješi jednadžbu:

a) x + 27.15 = 36.2 b) 15.302 + x = 28 c) x – 0.76 = 32.568 d) 32.8 – x = 10.08
15. Duljine stranica pravokutnika su 5.289, 3.623.

a) Izračunaj opseg pravokutnika.
b) Duljine stranica zaokruži na stotinku pa odredi približnu vrijednost opsega
pravokutnika.
c) Za koliko se razlikuju stvarni opseg i njegova približna vrijednost? Koji od njih je
manji?
16. Zadan je kut čije je mjera 112.3°. Odredi mjeru njegovog sukuta.

a) Izračunaj ukupnu količinu padalina u Rijeci.
b) Izračunaj ukupnu količinu padalina u Zagrebu.
c) Za koliko se litara razlikuju ukupne količine padalina u ta dva grada?
250
216.8
200
173.3
150
98.2 102.3 94.9

100
72.6
55.7
48
50
0
Rijeka Zagreb

1. a) 42.01, b) 82.321, c) 9.103, d) 0.992, e) 0.9556, f) 0.0674.

2. a) 6.4, b) 3.1, c) 0.11, d) 9.13, e) 42.9, f) 0.465.
3. a) 18.76, b) 26.71, c) 9.94, d) 8.58, e) 55.106, f) 15.9083.
4. a) 1.92, b) 0.57, c) 0.29, d) 7.055, e) 0.606, f) 48.697.
5. a) 19.7, b) 42.935, c) 32.802, d) 11.68, e) 109.83, f) 76.786.
6. 6.14 + 5.78 = 11.92. Potrošeno je 11.92 l mlijeka.
7. 33.82 cm.
8. a) 78.01, b) 5.556.
9. a) 12.97, b) 10.67.
10. 90.28 m.
11. 72.664.
12. 157.91.
13. 330.24 kn.
14. a) x = 9.05, b) x = 12.0698, c) x = 33.328, d) x = 22.72.
15. a) 17.824, b) 18, c) Razlikuju se za 0.176, 17.824 < 18.
16. 67.7°.
17. a) 583.2 l, b) 278.6 l, c) 304.6 l.
270 SKUPOVI
MNOŽENJE I DIJELJENJE
DECIMALNIH BROJEVA
Naučit ćeš:
ÖÖmnožiti i dijeliti decimalne brojeve primjenjujući svojstva računskih operacija
ÖÖračunati vrijednosti jednostavnijih algebarskih izraza
ÖÖprimjenjivati decimalne brojeve za rješavanje problemskih situacija
Množenje i dijeljenje dekadskom jedinicom
Promotrimo brojevni pravac i na njemu istaknute brojeve
Broj 1 je 10 puta veći od broja 0.1.

0 0.1 1 1 = 10 ⋅ 0.1
Broj 0.1 je 10 puta veći od broja 0.01.

0 0.01 0.1 0.1 = 10 · 0.01
Broj 0.01 je 10 puta veći od broja 0.001.

0 0.001 0.01 0.01 = 10 · 0.001
Promotrimo umnoške decimalnih brojeva s 10.

0.1 · 10 = 1 0.01 · 10 = 0.1 0.001 · 10 = 0.01
Decimalni broj množimo brojem 10 tako da decimalnu točku pomaknemo jedno mjesto
udesno.
Za množenje decimalnih brojeva vrijede svojstva komutativnosti i asocijativnosti.
Promotrimo kako decimalni broj pomnožiti sa 100.
0.1 ∙ 100 = (0.1 ∙ 10) ∙ 10 = 1 ∙ 10 = 10
0.01 ∙ 100 = (0.01 ∙ 10) ∙ 10 = 0.1 ∙ 10 = 1
0.001 ∙ 100 = (0.001 ∙ 10) ∙ 10 = 0.01 ∙ 10 = 0.1
0.10 · 100 = 10 0.01 · 100 = 1 0.001 · 100 = 0.1
Decimalni broj množimo brojem 100 tako da decimalnu točku pomaknemo dva mjesta
udesno.
Pogledajmo sljedeće umnoške: Ukoliko nam pri
pomicanju decimalne
231.46 · 10 = 2 314.6 231.46 · 100 = 23 146 točke „nedostaje
znamenaka“, s desna
231.460 · 1 000 = 231 460 231.4600 · 10 000 = 2 314 600 dopišemo nule.
Decimalni broj množimo dekadskom jedinicom tako da decimalnu točku pomaknemo

udesno onoliko mjesta koliko dekadska jedinica ima nula.
272 množenje i dijeljenje DECIMALNIH BROJEVA

Pomnožimo:
3.45 · 10 = 34.5 0.983 · 100 = 98.3 0.3458 · 1 000 = 345.8
0.235 · 10 = 2.35 25.111 · 100 = 2 511.1 1.3450 · 10 000 = 13 450
128.2 · 10 = 1 282 1.23 · 100 = 123 12.3400 · 10 000 = 123 400
Primjer 1
Duljina Ivanovog koraka je 0.65 m. Koliko centimetara prijeđe Ivan u 10 koraka?

0.65 m · 10 = (0.65 · 10) m = 6.5 m = (6.50 · 100) cm = 650 cm
U 10 koraka Ivan prijeđe 650 cm.
Kako je 0.65 · 10 = 6.5 tada je 6.5 : 10 = 0.65.

Decimalni broj dijelimo brojem 10 tako da decimalnu točku pomaknemo jedno mjesto
ulijevo.
Promotrimo kako decimalni broj podijeliti sa 100.

275.1 : 100 = (275.1 : 10) : 10 = 27.51 : 10 = 2.751
37.2 : 100 = (37.2 : 10) : 10 = 3.72 : 10 = 0.372
2.35 : 100 = (2.35 : 10) : 10 = 0.235 : 10 = 0.0235
275.1 : 100 = 2.751 37.2 : 100 = 0.372 02.35 : 100 = 0.0235
Decimalni broj dijelimo brojem 100 tako da decimalnu točku pomaknemo dva mjesto ulijevo.
Pogledajmo sljedeće količnike: Ukoliko nam pri

pomicanju decimalne
231.46 : 10 = 23.146 231.46 : 100 = 2.3146 točke „nedostaje
znamenaka“, s lijeva
231.46 : 1 000 = 0.23146 0231.46 : 10 000 = 0.023146 dopišemo nule.
Decimalni broj dijelimo dekadskom jedinicom tako da decimalnu točku pomaknemo

ulijevo onoliko mjesta koliko dekadska jedinica ima nula.
Podijelimo:
128 : 10 = 12.8 128 : 100 = 1.28 128 : 1 000 = 0.128 Ponovimo!
128 = 128.0 = 128.00…
Primjer 2
Majka je u trgovini 10 peciva platila 16.5 kn. Kolika je cijena jednog peciva?
16.5 kn : 10 = (16.5 : 10) kn = 1.65 kn
Cijena jednog peciva je 1.65 kn.
Množenje i dijeljenje dekadskom jedinicom 273

ZADATCI
1. Izračunaj:
a) 2.3 · 10, b) 65.13 · 10, c) 0.0102 · 10
d) 1.003 · 10, e) 0.465 · 10, f) 0.0002 · 10
g) 0.245 · 100, h) 0.245 · 1 000, i) 0.245 · 10 000
j) 6.0321 · 100, k) 6.0321 · 1 000, l) 6.0321 · 10 000.
2. Izračunaj:
a) 10.4 : 10, b) 2.4 : 10, c) 4 : 10
d) 14.3 : 100, e) 23.4 : 100, f) 23 : 100
g) 123.02 : 1 000, h) 12.302 : 1 000, i) 123 : 1 000.
3. Prepiši u bilježnicu pa izračunaj:
a) 31.4 m = dm, b) 217.25 kg = dag,
c) 31.246 m = dm, d) 31.246 m = cm,
e) 31.246 m = mm, f) 0.735 kg = dag,
g) 0.735 kg = g, h) 0.75 l = ml,
i) 375 mm = cm, j) 375 mm = dm,
k) 375 mm = m, l) 1 021 g = dag,
m) 1 021 g = kg, n) 1 125 ml = l.
4. Majka je u trgovini kupila 10 litara trajnog mlijeka. Koliko je platila ako 1 litra trajnog
mlijeka stoji 5.51 kunu?
5. Ako jedna olovka stoji 2.75 kuna, koliko treba platiti za 100 takvih olovaka?
6. Napiši koji je broj: a) 10, b) 100, c) 1 000 puta manji od broja 246.51.
7. Za neki posao, 10 radnika dobilo je 1 502.5 kuna. Koliko će dobiti svaki radnik ako taj
iznos podijele na jednake dijelove?
8. Vozeći stalnom brzinom, automobil je na 100 km potrošio 7.5 litara benzina. Koliko je
benzina taj automobil potrošio za 1 km vožnje?

Množenje decimalnim brojem
Naučili smo decimalni broj pomnožiti i podijeliti dekadskom jedinicom. Pogledajmo kako
pomnožiti dva decimalna broja.
Izračunajmo opseg jednakostraničnog trokuta kojemu je duljina stranice 1.2 dm.
Ponovimo!
o = 1.2 + 1.2 + 1.2
1.2 dm 1.2 dm Opseg trokuta jednak
o = 3.6 dm je zbroju duljina svih
njegovih stranica.
1.2 dm
Opseg jednakostraničnog trokuta duljine stranice 1.2 dm iznosi 3.6 dm.
Opseg smo mogli izračunati i tako da naznačeni zbroj jednakih pribrojnika zapišemo u obliku
umnoška: pomoćni rad
1.2 · 3 Uoči!
o = 3 ⋅ 1.2 3.6 Prvi faktor ima jednu decimalu.
Drugi faktor nema decimala.
o = 3.6 dm Umnožak ima jednu decimalu.
Primjer 3
Izračunajmo površinu pravokutnika kojemu su duljine susjednih stranica 3.5 dm i 2.25 dm.
Izrazimo površinu u dm2.
3.5 dm Ponovimo!
Površina pravokutnika jednaka
2.25 dm 2.25 dm P = 3.5 ⋅ 2.25 je umnošku duljina njegovih
susjednih stranica.
3.5 dm
Znamo množiti prirodne brojeve pa pretvorimo duljine stranica pravokutnika u milimetre:
3.5 dm = (3.5 ⋅ 100) mm = 350 mm
2.25 dm = (2.25 ⋅ 100) mm = 225 mm
P = 350 ⋅ 225
P = 78 750 mm2
Izrazimo površinu u dm2:
P = (78 750 : 10 000) dm2 = 7.875 dm2
Površina pravokutnika iznosi 7.875 dm2.
3. 5 · 2. 2 5
pomoćni rad
70 Uoči!
7 0 Prvi faktor ima jednu decimalu.
+ 1 75 Drugi faktor ima dvije decimale.
7. 8 75 Umnožak ima tri decimale.
Decimalni broj množimo decimalnim brojem kao da su oba prirodni brojevi. Umnožak ima
onoliko decimala koliko ih imaju oba faktora zajedno.
množenje decimalnim brojem 275

Primjer 4
a) 0. 6 · 0. 4 b) 1 4. 6 · 3. 7 c) 0. 6 2 · 4. 6 d) 0. 3 1 · 0. 0 2
0. 2 4 438 24 8 0. 0 0 6 2
1022 3 72
Uoči!
5 4. 0 2 2. 8 52
Umnošku smo s lijeva dopisali
nule kako bi imao 4 decimale.
Primjer 5
Marija je kupila 3 kg jabuka po cijeni 6.89 kn i 3 kg banana po cijeni 12.55 kn. Koliko je platila
kupljeno voće? 6.89 Primijenili
pomoćni rad
Naznačimo: + 12.55 smo svojstvo
3 · 6.89 + 3 · 12.55 = 19.44 distributivnosti
= 3 · (6.89 + 12.55) množenja
= 3 · 19.44 1 9. 4 4 · 3
5 8. 3 2 prema
= 58.32 zbrajanju.
Marija je kupljeno voće platila 58.32 kn.

Primjer 6
Izračunajmo vrijednost izraza 2 ∙ a + 3 ∙ b ako je a = 3.5 i b = 7.8.

2 ∙ 3.5 + 3 ∙ 7.8 =
= 7 + 23.4
= 30.4
ZADATCI
9. Izračunaj:
a) 6.87 · 2.56, b) 18.23 · 5.01, c) 2.094 · 0.35
d) 7.563 · 8.14, e) 0.659 · 0.03, f) 2.08 · 0.031
10. Izračunaj:
a) 21.4 · 0.6 + 3.8, b) 6.8 + 2.4 · 0.15,
c) 46.3 – 3.2 · 10.8, d) 27.6 · 0.8 – 18.05.
11. Izračunaj vrijednost izraza ako je x = 4.5 i y = 8.9.

a) 2.6x + 7.5y b) 4x – 11.23 c) 3.5 + 1.2y
12. Izračunaj koristeći svojstvo distributivnosti množenja prema oduzimanju:

a) 0.2056 · 0.64 – 0.1056 · 0.64 b) 2 · 3.03 – 1.999 · 3.03
13. Za koliko je površina kvadrata stranice duljine 25.6 cm veća od površine pravokutnika
stranica duljina 23.4 cm i 21.3 cm?
14. Ako metar tkanine stoji 16.5 kuna, koliko treba platiti za 3.2 metra te tkanine?
15. Ako kilogram kave stoji 68.4 kune, koliko treba platiti za 25 dekagrama te kave?

dijeljenje prirodnim brojem
Primjer 7
Pet prijatelja treba ravnopravno podijeliti 34 kn. Koliko će dobiti svaki od njih?
Dijeljenjem prirodnih brojeva dobivamo: 34 : 5 = 6
4
tj. svaki od prijatelja dobije 6 kn i ostatak je 4 kn.
Izrazimo 4 kn u lipama i podijelimo ih na pet jednakih dijelova.
4 kn = (4 ∙ 100) lp = 400 lp
400 : 5 = 80
0
Svaki prijatelj će dobiti 6 kn 80 lp.
Uoči da smo prethodni količnik mogli izračunati i na sljedeći način:
3 4 : 5 = 3 4. 0 : 5 = 6.8
40
0 Svaki prijatelj će dobiti 6.8 kn.
Primjer 8
Konop duljine 11.48 m treba izrezati na 4 jednaka dijela. Kolika je duljina jednog tako dobivenog
dijela konopa?
Izračunajmo količnik 11.48 : 4 na već opisani način. Kada smo u postupku
1 1. 4 8 : 4 =2. 8 7 dijeljenja „spustili“ prvu
34 decimalu, količniku smo
28 dopisali decimalnu točku.
0
Decimalni broj dijelimo prirodnim brojem kao da su oba prirodni brojevi. Kad završimo s
dijeljenjem dekadskog dijela količniku dopisujemo decimalnu točku i nastavljamo s dijeljenjem.
Primjer 9
Izračunajmo količnike:
a) 7. 2 9 : 9 = 0. 8 1 b) 3 4 3. 2 : 1 3 = 26. 4 c) 4 9 6. 5 : 1 5 = 33. 1
72 83 46
09 52 15
0 0 0
Primjer 10
Dobro je upamtiti!
Zapišimo razlomak 3 u obliku decimalnog broja. 1 1 = 0.25 1
4 2 = 0.5 4 8
= 0.125
Prisjetimo se da razlomak možemo zapisati
3 = 0.75 3 = 0.375
u obliku naznačenog količnika. 4 8
3 = 3 : 4 3. 0 0 : 4 = 0. 7 5 3 = 0.75 5 = 0.625
4 30 4 8
20 7 = 0.875
0 8
Razlomak možemo zapisati u obliku decimalnog broja tako da brojnik podijelimo nazivnikom.
dijeljenje prirodnim brojem 277

Primjer 11
2
Zapišimo razlomak 3 u obliku decimalnog broja.
2
Podijelimo brojnik s nazivnikom. 2 : 3 = 0. 6 6 6 6. . . 3 = 0.6666...
20
20
20
20
...
Postoje razlomci čiji decimalni zapis ima beskonačno mnogo decimala.
ZADATCI
16. Izračunaj:
a) 3.5 : 7, b) 1.4 : 2, c) 2.4 : 6
d) 1.68 : 4, e) 56.8 : 8, f) 6.129 : 9
17. Izračunaj vrijednost naznačenog količnika:

a) 3 : 8 b) 7 : 4 c) 1 : 4
d) 1 : 8 e) 1 : 5 f) 4 : 5
18. Zapiši razlomak u obliku decimalnog broja:
a) 2 b) 9 c) 1 d) 7
5 2 4 8
e) 6 f) 3 g) 7 h) 5
4 8 5 2
19. Podijeli pa količnik zaokruži na dvije decimale:

a) 253.21 : 5 b) 0.96 : 15 c) 258.4 : 25 d) 12.123 : 12
20. Izračunaj pa zaokruži na tri decimale.

a) 9.13 : 3.6 b) 72.4 : 0.13 c) 4.868 : 14.3 d) 5.203 : 12.6
21. Kojim brojem treba pomnožiti broj 18 da se dobije broj 97.2?
22. Koliko stoji jedno jaje ako smo dvanaest jaja platili 14.4 kune?

dijeljenje decimalnim brojem
Primjer 12
Za jedno muško odjelo potrebna su 3.2 m tkanine. Koliko se takvih odjela može sašiti iz smotka
u kojem ima 76.8 m tkanine?
Broj odijela je količnik 76.8 : 3.2, ali kako još nismo naučili postupak dijeljenja decimalnim
brojem, zadane duljine umjesto u metrima izrazimo u decimetrima:
76.8 m = (76.8 · 10) dm = 768 dm
3.2 m = (3.2 · 10) dm = 32 dm
S time smo naš zadatak sveli na dijeljenje prirodnih brojeva: 7 6 8 : 3 2 = 2 4
128
0
Dakle, mogu se sašiti 24 odijela.
Primjer 13
U bačvi ima 103.5 litara maslinovog ulja. Koliko boca od 0.75 litre možemo napuniti iz te bačve?
Treba izračunati količnik 103.5 : 0.75.
Izrazimo zadane količine maslinovog ulja u centilitrima.
103.5 l = (103.5 · 100) cl = 10 350 cl
0.75 l = (0.75 · 100) cl = 75 cl pa je 10350 : 75=138
285
600
0
Iz bačve se može napuniti 138 boca.
U ovom smo primjeru djeljenik i djelitelj pomnožili sa 100.
Za decimalne brojeve, kao i za prirodne, vrijedi da se količnik ne mijenja ako djeljenik i

djelitelj pomnožimo istim brojem.
Primjer 14
Izračunajmo količnike:
a) 18.054 : 0.34 b) 4.5 : 0.25
Najprije djeljenik i djelitelj pomnožimo sa 100 tako da djelitelj bude prirodan broj, a zatim
obavimo dijeljenje:
a) ( 1 8. 0 5 4 · 1 0 0 ) : (0. 3 4 · 1 0 0 ) = b) ( 4. 5 · 1 0 0 ) : (0. 2 5 · 1 0 0 ) =
= 1 8 0 5. 4 : 3 4 = 5 3. 1 = 45 0: 25= 18
105 200
34 0
0
Decimalni broj dijelimo decimalnim brojem tako da djeljenik i djelitelj pomnožimo s

dekadskom jedinicom koja ima onoliko nula koliko djelitelj ima decimalnih mjesta (djelitelj
postaje prirodan broj). Zatim izvršimo dijeljenje prirodnim brojem.
dijeljenje DECIMALNIm BROJEm 279

U praksi, decimalni broj dijelimo decimalnim brojem tako da decimalnu točku djeljeniku
i djelitelju pomaknemo udesno za onoliko mjesta koliko djelitelj ima decimala. Nakon toga
dijelimo prirodnim brojem.
0. 1 8 : 0. 3 = 1. 8 : 3 = 0. 6 3 2. 4 0 : 0. 0 4 = 3 2 4 0 : 4 = 8 1 0
18 4
0 0
2 3. 5 2 0 : 0. 0 4 2 = 2 3 5 2 0 : 4 2 = 5 6 0 5. 6 5 2 : 3. 1 4 = 5 6 5. 2 : 3 1 4 = 1. 8
252 2512
00 0
Primjer 15
Ako neki broj uvećamo 5 puta, dobijemo broj 4.65. Koji je to broj?
Neka je x nepoznati broj.
5 ∙ x = 4.65 Posluži se 3∙2=6
x = 4.65 : 5 poznatom 2=6:3
jednakošću!
x = 0.93
To je broj 0.93.
Primjer 16
Ako neki broj umanjimo 3.5 puta, dobijemo broj 56.35. Koji je to broj?
Neka je y nepoznati broj.
y : 3.5 = 56.35 Posluži se 8:2=4
y = 56.35 ∙ 3.5 poznatom
8=4·2
jednakošću!
y = 197.225
To je broj 197.225.
Primjer 17
Koliko puta treba umanjiti broj 40.96 da bismo dobili broj 12.8?
Neka k predstavlja traženi broj.
40.96 : k = 12.8 Posluži se 8:2=4
k = 40.96 : 12.8 poznatom 2=8:4
jednakošću!
k = 3.2
Broj 40.96 treba umanjiti 3.2 puta.

ZADATCI
23. Izračunaj količnike:
a) 5 : 0.4 b) 0.3981 : 0.03 c) 0.3852 : 0.6
d) 3.76 : 0.4 e) 7.2281 :0.002 f) 0.731 : 0.05
g) 1.75 : 0.04 h) 62.514 : 0.06 i) 72.28 : 0.13
24. Mama je u mesnici za 0.75 kg mesa platila 42 kune. Koliko bi trebalo platiti za 1 kg
takvog mesa?
25. Anina soba ima površinu 8.96 m2. Ako je ta soba duga 3.2 m, kolika je njezina širina?
26. Izračunaj pa zaokruži na tri decimale.

a) 9.13 : 3.6 b) 72.4 : 0.13 c) 4.868 : 14.3 d) 5.203 : 12.6
27. Riješi jednadžbe:

a) 12.8 ∙ x = 64 b) x : 5.6 = 11.2 c) 14.4 : x = 12
28. Izračunaj.
a) (0.39 + 1.3) : 1.3 b) (12.69 + 7.09) : 4.6
c) (5.22 + 0.18) : 2.7 d) (527.5 + 18.75) : 12.5
29. Ulica je duga 735 m. Koliko u njoj ima rasvjetnih mjesta ako su ona međusobno
udaljena 24.5 m?
30. Za koliko sati vlak prevali udaljenost od 419.25 km ako je brzina vlaka 64.5 km na sat?

a) Izračunaj prosječnu količinu padalina u Rijeci.
b) Izračunaj prosječnu količinu padalina u Zagrebu.
c) Za koliko se litara razlikuju prosječne količine padalina u ta dva grada?
250
216.8
200
173.3
150
98.2 102.3 94.9

100
72.6
55.7
48
50
0
Rijeka Zagreb
dijeljenje DECIMALNIm BROJEm 281

1. a) 23, b) 651.3, c) 0.102, d) 10.03, e) 4.65, f) 0.002, g) 24.5, h) 245, i) 2 450, j) 603.21,
k) 6 032.1, l) 60 123.
2. a) 1.04, b) 0.24, c) 0.4, d) 0.143, e) 0.234, f) 0.23, g) 0.12302, h) 0.012302, i) 0.123.
3. a) 31.4 m = 314 dm, b) 217.25 kg = 21 725 dag, c) 31.246 m = 312.46 dm,
d) 31.246 m = 3 124.6 cm, e) 31.246 m = 31 246 mm , f) 0.735 kg = 73.5 dag
g) 0.735 kg = 735 g , h) 0.75 l = 750 ml, h) 375 mm = 37.5 cm , i) 375 mm = 3.75 dm
j) 375 mm = 0.375 m, k) 1 021 g = 102.1 dag, l) 1 021 g = 1.021 kg , m) 1 125 ml = 1.125 l.
4. 55.1 kn
5. 275 kn
6. a) 24.651, b) 2.4651, c) 0.24651.
7. 150.25 kn
8. 0.075 l
9. a) 17.5872, b) 91.3323, c) 0.7329, d) 61.56282, e) 0.01977, f) 0.06448.

10. a) 16.64, b) 7.16, c) 11.74, d) 4.03.
11. a) 78.45, b) 6.77, c) 14.18.
12. a) 0.064, b) 0.00303.
13. Za 156.94 cm2.
14. 52.8 kn
15. 17.1 kn
16. a) 0.5, b) 0.7, c) 0.4, d) 0.42, e) 7.1, f) 0.681.

17. a) 0.375, b) 1.75, c) 0.25, d) 0.125, e) 0.2, f) 0.8.
18. a) 0.4, b) 4.5, c) 0.25, d) 0.875, e) 1.5, f) 0.375, g) 1.4, h) 2.5.
19. a) 50.64, b) 0.06, c) 10.34, d) 1.01.
20. a) x = 2.24, b) x = 10.68, c) x = 6.84, d) x = 2 482.
21. 5.4
22. 1.2 kn
23. a) 12.5, b) 13.27, c) 0.642, d) 9.4, e) 3 614.05, f) 14.62, g) 43.75, h) 1 041.9, i) 556.
24. 56 kn
25. 2.8 m
26. a) 2.536, b) 556.923, c) 0.340, d) 0.413.
27. a) x = 5, b) x = 62.72, c) x = 1.2.
28. a) 1.3, b) 4.3, c) 2, d) 43.7.
29. 31 rasvjetno mjesto.
30. Za 6.5 h.
31. a) 145.8 l, b) 69.65 l, c) Za 76.15 l.
282 SKUPOVI

Matematika 5 - Udžbenik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Matematika 5 - Udžbenik PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika 5 - Udžbenik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SONJA EBERLING NEVIA GRBAC SANJA JANEŠ IVAN MRKONJIĆ

Draga učenice, dragi učeniče!

vrlo dobra razina

Za sve zadatke pripremljena su rješenja. Na kraju udžbenika nalazi se i Projektni zadatak.

Skup možemo opisati kao sjedinjenje određenih objekata u jednu cjelinu.

Objekte od kojih je skup sačinjen nazivamo članovi ili elementi.

Trokut je skup točaka. I pravokutnik je skup točaka.

Svaka dužina je skup točaka. Elementi dužine su sve točke te dužine.

POJAM SKUPA. PRIMJERI SKUPOVA 9

{Lara, Jani, Karlo, Saša}

{d : d je učenik petog razreda koji ide na dodatnu nastavu iz matematike}

{n : n je prirodan broj i n < 100}

Švicarski matematičar Leonhard Euler

Na slici su Vennovi dijagrami skupova {2, 5, 4, 3} i {5, 1, 3}. Uočimo da su 5 i 3 zajednički

Prikažimo Vennovim dijagramom skup A skup čiji su elementi a, b, c.

Možemo uočiti da elementi a, b, c pripadaju skupu A.

Isto tako, možemo uočiti da d i e ne pripadaju skupu A.

ZADAVANJE I OZNAČAVANJE SKUPOVA. VENNOVI DIJAGRAMI 11

Promotrimo sljedeće Vennove dijagrame. Ispišimo elemente prikazanih skupova:

N = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, ...}

Broj 1 je najmanji prirodni broj.

Ispišimo elemente skupa X = {x : x ∈ N i x < 3}.

Ispišimo elemente skupa Y = {y | y ∈ N i 2 · y = 16}.

Ispišimo elemente skupa S = {x ∈ N : x < 1}.

ZADAVANJE I OZNAČAVANJE SKUPOVA. VENNOVI DIJAGRAMI 13

Kažemo: „skup P je podskup skupa S”. ⊆ “je podskup od”

B Ako je A ⊆ B i skup B ima barem jedan

Neka je A = {2, 3, 4}, B = {2, 3, 4, 5, 6}. Prikažimo skupove A i B Vennovim dijagramima.

Za dva skupa kažemo da su jednaki ako se sastoje od istih elemenata.

⊈ „nije podskup od”

Zadani su skupovi A = {a, c, b, d} i B = {d, b, c, a}. Jesu li skupovi A i B jednaki?

Primjer 14 {a, b} = {b, a}

Skupovi C i D sastoje se od istih elemenata pa su jednaki.

PODSKUP. JEDNAKOST SKUPOVA 15

Neka je A skup znamenaka broja 32 345, a B skup znamenaka broja 5 432. Je li A = B?

Skup što ga čine svi prirodni brojevi i nula označavamo sa N0.

Jesu li skupovi A = {n ∈ N0 : n < 4} i B = {1, 2, 3} jednaki?

Broj 1 je najmanji prirodni broj (najmanji broj u skupu ℕ).

Nula je jedini element skupa N0 koji je manji od 1.

Zadani su skupovi A = {2, 1, 3, 4, 5} i B = {4, 5, 6, 7}.

U presjeku skupova A i B nalaze se svi elementi koji su zajednički skupu A i skupu B.

Presjek skupova A i B je skup svih elemenata koji pripadaju skupu A i skupu B.

Neka je D = {m, a, r, k, o} i C = {k, o, s, t}. Prikažimo skupove C i D Vennovim dijagramima te

Podsjetimo se da je svaka dužina skup točaka. Zajedničke točke dužina KL i MN na slici su

Odredimo sve prirodne brojeve koji su veći od 5 i manji od 10.

Odredimo presjek pravca i pravokutnika na slici.

A B Primijetimo da skupovi A i B nemaju

Ako je presjek dvaju skupova prazan skup, kažemo da se skupovi

A B Skup koji čine svi elementi koji

Odredimo R ∪ P za skupove R = {r, i, b, a} i P = {p, t, i, c, a}.

Odredimo sve brojeve iz skupa N0 koji su veći od 5 ili manji od 10.

Odredimo uniju pravokutnih trokuta E i F na slici.

Razliku skupova A i B čine svi elementi skupa A koji ne pripadaju skupu B.

Neka je A = {2, 4, 3, 5, 6} i B = {6, 5, 8, 9}. Odredimo:

b) skup svih elemenata skupa B koji nisu elementi skupa A

Promotrimo sljedeće skupove točaka u ravnini:

Zadani su skupovi M = {m, o, r, s, k, i, j, e, ž} i J = {j, e, ž}. Prikažimo skupove Vennovim

1. Zapiši da je S skup čiji su elementi 1, b, a, 3, 7.