Iec 60079-14

IEC 60079-14
Eksplozivne atmosfere - DIO 14: Projektiranje, odabir i izvođenje električnih

instalacija
IEC 60079-14
Exsplosive atmospheres – Part 14: Electrical installations design, selection an

erection
Za službenu uporabu koristiti izvornu normu
1/111
SADRŽAJ
PREDGOVOR
UVOD
1. Predmet
2. Upućivanje na norme
3. Pojmovi i definicije
3.1 Općenito
3.1.1 Kompetentno tijelo
3.1.2 Potvrdbeni registrator
3.2 Ugroženi prostori
3.2.1 Ugroženi prostor
3.2.2 Neugroženi prostor
3.2.3 Skupina (električne opreme za eksplozivne atmosfere)
3.2.4 Najveća dopuštena temperatura površine
3.2.5 Zone
3.2.6 Zona 0
3.2.7 Zona 1
3.2.8 Zona 2
3.2.9 Zona 20
3.2.10 Zona 21
3.2.11 Zona 22
3.3 Oklapanje
3.3.1 Oklapanje 'd'
3.3.2 Predkompresija smjese
3.4 Povećana sigurnost
3.4.1 Povećana sigurnost 'e'
3.4.2 Početna struja pokretanja IA
3.4.3 Omjer struje pokretanja IA/IN
3.4.4 Vrijeme tE
3.5 Samosigurnost – Općenito
3.5.1 Samosigurnost 'i'
3.5.2 Samosigurni uređaj
3.5.3 Galvansko odvajanje
3.5.4 Jednostavni uređaj
3.5.5 Samosigurni strujni krug
3.5.6 Samosigurni električni sustav
3.5.7 Samosigurni podsklop
3.6 Parametri samosigurnosti
3.6.1 Najveći odnos vanjskog induktiviteta i otpora (Lo/Ro)
3.7 Nadtlak
3.7.1 Nadtlak 'p'
3.7.2 Trajno razrjeđivanje
3.7.3 Nadoknada gubitka zaštitnog plina
2/111
3.7.4 Statički nadtlak
3.8 Vrsta zaštite 'n'
3.8.1 Vrsta zaštite 'n'
3.8.2 Uređaji ograničene energije
3.8.3 Pridruženi uređaj ograničene energije
3.9 Uranjanje u ulje
3.10 Punjenje prahom 'q'
3.11 Oblaganje 'm'
3.12 Zaštita 'tD'
3.13 Sustavi električnog napajanja
3.13.1 Zaštitni 'posebno mali' napon (PELV)
3.13.2 Sigurnosni 'posebno mali' napon (SELV)
3.14 Oprema
3.14.1 Nepomična
3.14.2 Pomična
3.14.3 Prenosiva
3.14.4 Osobna
4. Općenito
4.1 Opći zahtjevi
4.2 Dokumentacija
4.3 Osiguranje sukladnosti opreme
4.3.1 Oprema s certifikatom prema IEC normama
4.3.2 Oprema bez certifikata prema IEC normama
4.3.3 Odabir popravljene, korištene ili postojeće opreme
4.4 Kvalificiranost osoblja
5. Odabir opreme (osim kabela i cijevi)
5.1 Potrebni podaci
5.2 Zone
5.3 Veza između razina zaštite opreme (EPL) i zona
5.4 Odabir opreme prema EPL-u
5.4.1 Veza između EPL-a i vrsta zaštite
5.4.2 Oprema za uporabu u prostorima u kojima se zahtijeva
EPL 'Ga' ili 'Da'
EPL 'Gb' ili 'Db'
EPL 'Gc' ili 'Dc'
5.5 Odabir prema skupini opreme
5.6 Odabir opreme prema temperaturi paljenja plina, pare ili
prašine i temperaturi okoline
5.6.1 Općenito
5.6.2 Plin ili para
5.6.3 Prašina
5.7 Odabir opreme s optičkim zračenjem za prašine
5.7.1 Paljenje
5.7.2 Mjere predostrožnosti u zoni 20 ili 21
5.7.3 Mjere predostrožnosti u zoni 22
5.8 Odabir ultrazvučne opreme za prašine
5.8.1 Paljenje
5.8.2 Mjere predostrožnosti
5.9 Vanjski utjecaji
3/111
5.10 Laki metali kao gradivo
5.10.1 Plin ili para
5.10.2 Prašina
5.11 Pomična, prenosiva i osobna oprema
5.11.1 Općenito
5.11.2 Pomična i prenosiva oprema - Plin
5.11.3 Osobna oprema - Plin
5.11.4 Prašina
5.12 Odabir rotacijskih strojeva
5.12.1 Općenito
5.12.2 Motori napajani iz pretvarača
5.13 Svjetiljke
5.14 Utikači i utičnice za prašine
5.14.1 Općenito
5.14.2 Način ugradnje
5.14.3 Mjesto ugradnje
6. Zaštita od opasnog (palećeg) iskrenja
6.1 Opasnost od dijelova pod naponom
6.2 Opasnost od dostupnih stranih vodljivih dijelova
6.2.1 TN sustav mreže (uzemljenja)
6.2.2 TT sustav mreže (uzemljenja)
6.2.3 IT sustav mreže (uzemljenja)
6.2.4 Sustavi SELV i PELV
6.2.5 Električko razdvajanje
6.2.6 Iznad ugroženog prostora
6.3 Izjednačenje potencijala
6.3.1 Općenito
6.3.2 Privremeno povezivanje
6.4 Statički elektricitet
6.4.1 Plin
6.4.2 Prašina
6.5 Zaštita od udara munje
6.6 Elektromagnetsko zračenje
6.7 Metalni dijelovi s katodnom zaštitom
6.8 Paljenje optičkim zračenjem
7. Električka zaštita
7.1 Općenito
7.2 Rotacijski električni uređaji
7.3 Transformatori
7.4 Otporni grijaći uređaji
8. Nužni isklop i električko odvajanje
8.1 Nužni isklop
8.2 Električko odvajanje
9. Sustavi ožičenja
9.1 Općenito
9.2 Aluminijski vodiči
9.3 Kabeli
9.3.1 Kabeli za nepomičnu opremu
9.3.2 Kabeli za pomičnu i prenosivu opremu
9.3.3 Gibljivi spojevi za prašine
9.3.4 Gibljivi kabeli
4/111
9.3.5 Jednožilni kabeli bez plašta
9.3.6 Nadzemni vodovi
9.3.7 Izbjegavanje oštećenja
9.3.8 Temperatura površine kabela
9.3.9 Širenje plamena
9.3.10 Priključci kabela na opremu
9.4 Cijevna instalacija
9.5 Kabelski i cijevni sustavi
9.5.1 EPL 'Ga'
9.5.2 EPL 'Da'
9.5.3 Kabelski i cijevni sustavi za EPL 'Gb', 'Gc', 'Db' i 'Dc'
9.6 Instalacijski zahtjevi
9.6.1 Strujni krugovi koji prolaze kroz ugroženi prostor
9.6.2 Zaštita završetaka višežičnih vodiča
9.6.3 Neiskorišteni vodiči
9.6.4 Neiskorišteni otvori
9.6.5 Slučajni dodir
9.6.6 Spajanje
9.6.7 Otvori u zidu
9.6.8 Prolazi i skupljanje zapaljivih tvari
9.6.9 Gomilanje statičkog elektriciteta za prašine
9.6.10 Taloženje zapaljive prašine
10. Dodatni zahtjevi za vrstu zaštite 'd' - oklapanje
10.1 Općenito
10.2 Čvrste prepreke
10.3 Zaštita 'd' raspora
10.4 Sustavi kabelskih uvoda
10.4.1 Općenito
10.4.2 Odabir kabelskih uvodnica
10.6 Motori
10.6.2 Pokretanje sa smanjenim naponom (meko pokretanje)
11. Dodatni zahtjevi za vrstu zaštite 'e' – povećana
sigurnost
11.1 Stupanje mehaničke zaštite kućišta
(HRN IEC 60034-5 i HRN IEC 60529)
11.2 Sustavi ožičenja
11.2.1 Općenito
11.2.2 Kabelske uvodnice
11.2.3 Priključne stezaljke
11.2.4 Kombinacije stezaljki i vodiča za općenito spajanje i
razvodne kutije
11.3 Kavezni asinkroni motori
11.3.1 Napajanje iz mreže
11.3.2 Temperaturna osjetila namota
11.3.3 Strojevi nazivnog napona većeg od 1 kV
11.4 Svjetiljke
12. Dodatni zahtjevi za vrstu zaštite 'i' – samosigurnost
5/111
12.1 Uvodna napomena
12.2 Zahtjevi za instaliranje opreme razine zaštite (EPL)
'Gb' ili 'Gc'
12.2.1 Oprema
12.2.2 Kabeli
12.2.3 Priključivanje samosigurnih strujnih krugova
12.2.4 Uzemljenje samosigurnih strujnih krugova
12.2.5 Provjera samosigurnih krugova
12.3 Instalacije za razinu zaštite opreme (EPL) 'Ga'
12.4 Posebne primjene
13. Dodatni zahtjevi za kućišta u nadtlaku
13.1 Vrsta zaštite 'p'
13.1.1 Općenito
13.1.2 Cjevovodi za nadtlak
13.1.3 Radnje koje je potrebno poduzeti kod ispada nadtlaka
13.1.4 Više kućišta pod nadtlakom s jednim zajedničkim
sigurnosnim uređajem
13.1.5 Ispiranje
13.1.6 Zaštitni plin
13.1.7 Sustavi ožičenja
13.2 Motori
13.2.2 Pokretanje smanjenim naponom (meko pokretanje)
13.3 Vrsta zaštite 'pD'
13.3.1 Izvori zaštitnog plina
13.3.2 Automatski isklop
13.3.3 Alarm
13.3.4 Zajednički izvor zaštitnog plina
13.3.5 Uključenje električnog napajanja
13.4 Prostorije za eksplozivnu atmosferu plinova
13.4.1 Prostorije i analizatorske kućice pod nadtlakom
14. Dodatni zahtjevi za vrstu zaštite 'n'
14.1 Općenito
14.2 Stupanj mehaničke zaštite kućišta
(HRN IEC 60034-5 i HRN IEC 60529)
14.3.1 Općenito
14.3.3 Priključci vodiča
14.4 Motori
14.5 Svjetiljke
15. Dodatni zahtjevi za vrstu zaštite 'o' – uranjanje u ulje
16. Dodatni zahtjevi za vrstu zaštite 'q' – punjenje prahom
pijeskom
17. Dodatni zahtjevi za vrstu zaštite 'm' – oblaganje
18. Dodatni zahtjevi za vrstu zaštite 'tD' – zaštita
kućištem
6/111
18.1 Prakse A i B
18.2 Praksa A
18.3 Praksa B
18.4 Motori napajani promjenjivom frekvencijom i naponom
Prilog A (normativan) Provjera samosigurnih strujnih krugova s više pridruženih
uređaja linearnih strujno/naponskih karakteristika
Prilog B (informativan) Metode određivanja najvećih napona i struja sustava
samosigurnih krugova s više pridruženih uređaja s linearnim strujno/naponskim
karakteristikama (kako je zahtijevano u prilogu A)
Prilog C (informativan) Određivanje parametara kabela
Prilog D (informativan) Upute za rad na siguran način u eksplozivnoj atmosferi
Prilog E (normativan) Ocjena opasnosti od potencijalnog izboja statorskog namota –
Faktori rizika od paljenja
Prilog F (normativan) Znanja, vještine i osposobljenost odgovornih osoba, izvršitelja
i projektanata
Prilog G (normativan) Primjeri nataloženih slojeva prašine prekomjerne debljine
Prilog H (normativan) Opasnosti od mehaničke iskre kod primjene lakih metala i
njihovih slitina
Prilog I (informativan) Uvod u zamjensku metodu ocjene rizika koja obuhvaća
'razine zaštite opreme' za Ex opremu
LITERATURA
Slika 1 – Veza između najveće dopuštene temperature površine uređaja i debljine
slojeva prašine
Slika 2 – Dijagram za odabir izravnog kabelskog uvoda u 'd' kućišta za kabele koji su
sukladni s točkom b) poglavlja 10.4.2
Slika 3 – Uzemljenje vodljivih zaslona
Slika B.1 – Serijsko spajanje – Zbrajanje napona
Slika B.2 – Paralelno spajanje – Zbrajanje struja
Slika B.3 – Serijsko i paralelno spajanje – Zbrajanje napona i zbrajanje struja
Slika G.1 – Primjeri slojeva prašine prekomjerne debljine uz zahtjev za ispitivanjem u
laboratoriju
Slika G.1a – Nataloženi sloj na vrhu uređaja
Slika G.1b – Nataloženi sloj prašine niske temperature tinjanja na vrhu uređaja
Slika G.1c – Nataloženi sloj prašine uz stranice uređaja
Slika G.1d – Uređaj potpuno uronjen u prašinu
Tablica 1 – Razine zaštite opreme (EPL) kada su određene samo zone

Tablica 2 - Veza između vrsta zaštite i EPL-a
Tablica 3 – Odnosizmeđu podjele plinova/para ili prašina i podskupine uređaja
Tablica 4 – Odnos između temperature paljenja plina ili pare i temperaturnog
razreda opreme
Tablica 5 – Ograničenja za površine
Tablica 6 – Najmanje udaljenosti prepreka od zaštitnih raspora 'd' kućišta prema
podskupinama plinova ugroženog prostora
Tablica 7 – Ocjena razvrstavanja u T4 prema veličini
komponente i temperaturi okoline
Tablica 8 – Određivanje vrste zaštite
(kada nema ispuštanja zapaljivog medija unutar kućišta)
Tablica 9 – Uporaba zapreke za iskre i čestice
7/111
Tablica 10 – Mjere koje se poduzimaju kad dođe do nestanka nadtlaka zaštitnog
plina za električnu opremu bez unutrašnjeg
izvora ispuštanja
Tablica 11 – Sažetak zahtjeva za zaštitu kućišta
Tablica 12 – Zahtjevi za praksu A
Tablica 13 – Zahtjevi za praksu B
Tablica I.1 – Tradicionalna veza EPL-ova i zona (bez dodatne ocjene rizika)
Tablica I.2 – Opis provedene zaštite od rizika paljenja
PREDGOVOR
Ova tiskanica izrađena je temeljem dokumenta IEC-a (Međunarodne elektrotehničke

komisije) 31J/150/FDIS, koji predstavlja završni dokument iz kojega će se izraditi
međunarodna norma:
IEC 60079-14, Ed 4 – Explosive atmospheres – Part 14: Electrical Installations

design, selection and erection (Eksplozivne atmosfere – Dio 14: Projektiranje, odabir
i izvođenje električnih instalacija).
Ta norma, kada se objavi, zamjenit će postojeću hrvatsku normu HRN EN 60079-14,

izdanje 3: 2004 Električni uređaji za eksplozivne plinske atmosfere Dio 14: Električne
instalacije u ugroženim prostorima (osim rudnika) (IEC 79-14:2002; EN 60079-
14:2003)
Ova tiskanica ne predstavlja službeni prijevod dokumenta. U slučaju spora važeći je

izvorni tekst.
Glavne tehničke promjene ovog drugog izdanja u odnosu na prvo su:
- u Dodatku F dani su zahtjevi za znanje, vještine i osposobljenost 'Odgovornih

osoba', 'Izvršitelja' i 'Projektanata';
- uveden je pojam EPL koji je pojašnjen u novom Dodatku I (Equipment

Protection Level = Razina Zaštite Opreme)
- dodani su zahtjevi za prostore ugrožene zapaljivim prašinama preuzeti iz HRN

IEC 61241-14, Ed. 1.0
8/111
UVOD
Mjere predostrožnosti za smanjenje rizika od eksplozije temelje se na tri principa,

koje treba primjenjivati sljedećim redoslijedom:
1) Zamjena
2) Kontrola
3) Ublažavanje
Zamjena predstavlja, npr., zamjenu zapaljivih tvari nezapaljivim ili manje zapaljivim.
Kontrola uključuje, npr.:
a) smanjenje količine zapaljivih tvari;

b) uklanjanje ili smanjenje izvora ispuštanja;
c) kontrolu ispuštanja;
d) onemogućavanje stvaranja eksplozivne atmosfere mjerama
predostrožnosti;
e) postavljanje izvora ispuštanja u zatvoreni sustav;
f) uklanjanje uzročnika paljenja.
NAPOMENA 1 – Uz iznimku točke f), sve navedene mjere utječu na klasifikaciju prostora.
Ublažavanje uključuje, npr.:
1) smanjenje broja osoba izloženih potencijalnom učinku eksplozije;

2) poduzimanje mjera za izbjegavanje širenja eksplozije;
3) korištenje sustava za rasterećenje tlaka eksplozije;
4) korištenje sustava za suzbijanje tlaka ekspozije;
5) korištenje odgovarajuće osobne zaštitne opreme.
NAPOMENA 2 – Navedene mjere dio su upravljanja posljedicama kod razmatranja rizika.
Jednom kada su primijenjene mjere zamjene i kontrole (navedene pod a) do e)),

preostali ugroženi prostor klasificira se u zone prema vjerojatnosti pojave
eksplozivne atmosfere (vidi HRN IEC 60079-10 ili HRN IEC 61241-10). Takva
klasifikacija, koja se može razmatrati skupa s procjenom posljedica paljenja,
omogućava određivanje odgovarajuće razine zaštite opreme za korištenje u
pojedinom dijelu ugroženog prostora.
Da bi došlo do eksplozije potrebno je istovremeno postojanje eksplozivne atmosfere

i uzročnika paljenja. Cilj je zaštitnih mjera smanjiti na prihvatljivu razinu vjerojatnost
da električna instalacija postane uzročnikom paljenja.
Pažljivim projektiranjem električnih instalacija često je moguće postaviti mnoge

električne uređaje u manje ugrožene prostore ili u neugrožene prostore.
Kad se električni uređaji instaliraju u prostorima ugroženim opasnom koncentracijom

zapaljivih plinova, para, maglice, vlakanaca ili prašina prisutnih u atmosferi,
9/111
primjenjuju se zaštitne mjere da se smanji vjerojatnost eksplozije uslijed paljenja
lukom, iskrom ili zagrijanim površinama, bilo u normalnom radu ili pod određenim
uvjetima kvara.
U različitim proizvodnim procesima pojavljuju se prašine koje su zapaljive. Takve

prašine, ukoliko su uzvitlane u zraku u određenoj koncentraciji u obliku oblaka, mogu
nakon paljenja sagorijevati vrlo brzo, u obliku eksplozije. Nerijetko je u zaprašenim
prostorima potrebno rabiti električnu opremu. U takvim slučajevima potrebno je
osigurati da električni uređaji budu tako izrađeni kako ne bi sadržavali uzročnik
paljenja okolne eksplozivne atmosfere. Potencijalni uzročnici paljenja kod električne
opreme najčešće su električni luk i električna iskra, vruće površine i mehanička
iskra.
Prostori u kojima se javlja zapaljiva prašina ili vlakanca u zraku u opasnim

količinama klasificiraju se u ugroženi prostor i dijele se u tri zone prema razini
opasnosti.
Električna oprema može zapaliti zapaljivu prašinu na nekoliko načina:
- površinom opreme koja je iznad temperature paljenja ili tinjanja prisutne

prašine. Ta temperatura ovisi o svojstvima prašine, o tome je li prašina u
obliku oblaka ili nataloženog sloja, o debljini sloja i o geometriji izvora topline;
- električnim lukom ili iskrenjem električnih dijelova kao što su sklopke, kontakti,
kolektori, četkice i slično;
- pražnjenjem akumuliranog elektrostatskog naboja;
- energijom zračenja (npr. elektromagnetskim zračenjem);
- mehaničkim iskrenjem ili iskrom trenja povezanim s opremom.
Da bi se izbjegla opasnost od paljenja, potrebno je:
- da se temperatura površina na kojima se može taložiti prašina, ili koje bi bile u

dodiru s oblakom prašine, održava ispod temperaturnog ograničenja
navedenog u ovoj tiskanici;
- da svi električni iskreći dijelovi, ili dijelovi koji imaju temperaturu iznad
temperaturnog ograničenja navedenog u ovoj tiskanici:
- budu zatvoreni u kućište koje zadovoljavajuće spriječava ulazak prašine,

ili
- da se energija strujnih krugova ograniči tako da se izbjegnu opasni
električni lukovi i iskre, ili temperature koje mogu zapaliti zapaljivu
prašinu;
- da se izbjegavaju bilo koji drugi izvori paljenja.
Postoji nekoliko vrsta zaštite za električne uređaje u ugroženim prostorima (vidi

HRN IEC 60079-0), a ova tiskanica daje određene zahtjeve za izvedbu, izbor i
izvođenje električnih instalacija u eksplozivnim atmosferama.
Ovaj dokument, nastao na temelju normi niza HRN IEC 60079 nadopunjuje zahtjeve
ostalih primjenjivih HRN IEC normi, npr. onih iz serije HRN IEC 60364. Također,
10/111
vezuje se na HRN IEC 60079-0 sa stanovišta izrade, ispitivanja i označavanja
odgovarajuće električne opreme.
Tiskanica se temelji na pretpostavci da je električna oprema ispravno instalirana,

ispitana, održavana i upotrebljavana u skladu s njenim nazivnim vrijednostima.
Pregledi, održavanje i popravci također su važni za instalacije u ugroženom prostoru

te se skreće pozornost korisnika na norme HRN IEC 60079-17 i HRN IEC 60079-19,
radi daljnjih obavijesti u pogledu tih pitanja.
U bilo kojoj industrijskoj instalaciji, neovisno o njezinoj veličini, može biti brojnih
uzročnika paljenja osim onih povezanih s električnom opremom. Potrebne su mjere
opreza da bi se postigla sigurnost s obzirom na ostale uzročnike paljenja, ali to izlazi
izvan opsega ove tiskanice.
U normi HRN IEC 61241-1 za vrstu zaštite 'tD' navode se dvije različite vrste praksi,
Praksa A i Praksa B. Obje prakse imaju za cilj osigurati jednaku razinu zaštite, s tim
da je praksa B u povlačenju tako da je za očekivati u primjeni samo praksu A.
11/111
1. PREDMET
Ova tiskanica sadrži posebne zahtjeve za projektiranje, izbor i izvođenje električnih

instalacija u prostorima ugroženim eksplozivnim atmosferom.
Ako oprema mora udovoljiti nekim drugim uvjetima okoline, kao što je npr. zaštita od
prodora vode i otpornost na koroziju, mogu biti potrebne dodatne mjere zaštite.
Korištena metoda ne smije imati negativan utjecaj na cjelovitost kućišta.
Zahtjevi ove tiskanice primjenjuju se samo tamo gdje se oprema koristi u normalnim
atmosferskim uvjetima ili uz zanemariva odstupanja. Za druge uvjete mogu biti
potrebne dodatne mjere predostrožnosti. Na primjer, većina zapaljivih tvari i mnoge
tvari koje se obično smatraju nezapaljivima mogu buktajuće goriti ukoliko su
obogaćene kisikom. Dodatne mjere mogu, također, biti potrebne ako se oprema
koristi u uvjetima visoke temperature i tlaka. Te dodatne mjere izlaze izvan opsega
ove tiskanice.
Ovi su zahtjevi dodatni zahtjevima za instalacije u neugroženim prostorima.
Ova se tiskanica primjenjuje na svu električnu opremu uključujući nepomičnu,

pomičnu i ručno prenosivu i osobnu opremu, te na instalacije, trajne ili privremene.
Primjenjuje se na instalacije svih napona.
Ova se tiskanica ne primjenjuje na:

- električne instalacije u rudnicima u kojima se može pojaviti zapaljivi plin;
NAPOMENA – Ova se tiskanica može primijeniti na električne instalacije u rudnicima gdje se

mogu pojaviti eksplozivne plinske atmosfere osim praskavog plina, i na električne instalacije
u površinskoj instalaciji rudnika.
- inherentno eksplozivne situacije, npr. pri proizvodnji i preradi eksploziva;
- prostore namijenjene za medicinske svrhe;
- električne instalacije u prostorima gdje postoji opasnost zbog hibridnih smjesa

zapaljive prašine i eksplozivnih plinova, para ili maglica.
Ova tiskanica ne uzima u obzir opasnost koja proizlazi iz ispuštanja zapaljivog ili
otrovnog plina iz prašine.
2. UPUĆIVANJE NA NORME
Slijedeći dokumenti neophodni su za primjenu ove tiskanice. Za dokumente uz koje

je naveden datum, samo navedeno izdanje je primjenjivo. Za dokumente uz koje nije
naveden datum, primjenjuje se posljednje izdanje (uključujući i eventualne dodatke).
IEC 60034-1, Rotacijski električni strojevi – Dio 1: Razredba i značajke
12/111
IEC 60034-5, Rotacijski električni strojevi – Dio 5: Stupnjevi zaštite ostvareni
izvedbom rotacijskih strojeva (IP zaštita) – Razredba
IEC 60050-826, Međunarodni elektrotehnički rječnik – Dio 826: Električne instalacije
IEC 60060-1, Tehnike visokonaponskih ispitivanja - Dio 1: Opće definicije i ispitni
zahtjevi
IEC 60079 (svi dijelovi), Eksplozivne atmosfere
IEC 60079-0, Eksplozivne atmosfere – Dio 0: Opći zahtjevi za opremu
IEC 60079-1, Eksplozivne atmosfere – Dio 1: Zaštita oklapanje „d“
IEC 60079-2, Eksplozivne atmosfere – Dio 2: Zaštita nadtlak „p“
IEC 60079-5, Eksplozivne atmosfere – Dio 5: Zaštita punjenjem prahom „q“
IEC 60079-6, Eksplozivne atmosfere – Dio 6: Zaštita uranjanje u ulje „o“
IEC 60079-7, Eksplozivne atmosfere – Dio 7: Zaštita povećana sigurnost „e“
IEC 60079-11, Eksplozivne atmosfere – Dio 11: Zaštita samosigurnost „i“
IEC/TR 60079-13, Električni uređaji za eksplozivnu plinsku atmosferu – Dio 13:
Konstrukcija i uporaba prostorija i građevina u zaštiti nadtlak
IEC 60079-14, Električni uređaji za eksplozivnu plinsku atmosferu – Dio 14:
Električne instalacije u ugroženom prostoru (osim rudnika)
Konstrukcija, ispitivanje i označavanje električnih uređaja vrste zaštite „n“
IEC 60079-16, Električni uređaji za eksplozivnu plinsku atmosferu – Dio 16: Prisilna
ventilacija za zaštitu analizatorskih kućica
IEC 60079-17, Eksplozivne atmosfere – Dio 17: Pregledi i održavanje
Konstrukcija, ispitivanje i označavanje električnih uređaja vrste zaštite oblaganje „m“
IEC 60079-19, Eksplozivne atmosfere – Dio 19: Popravak, obrada i obnova opreme
Samosigurni sustavi
IEC 60079-26, Eksplozivne atmosfere – Dio 26: Oprema razine zaštite (EPL) Ga
IEC 60079-27, Električni uređaji za eksplozivnu plinsku atmosferu – Dio 27: Koncept
samosigurne procesne sabirnice (FISCO) i ne-paleće (FNICO)
IEC 60079-28, Eksplozivne atmosfere – Dio 28: Zaštita opreme i prijenosnih sustava
koji koriste optičko zračenje
IEC 60079-29-1, Eksplozivne atmosfere – Dio 29-1: Detektori plina – Zahtjevi za
detektore zapaljivih plinova
IEC 60079-29-2, Eksplozivne atmosfere – Dio 29-2: Detektori plina – Odabir,
instaliranje, uporaba i održavanje detektora zapaljivih plinova i kisika
IEC 60079-31, Eksplozivne atmosfere – Dio 31: Zaštita kućištem za prašine „tD“
IEC 60243-1, Električna čvrstoća izolacijskih materijala – Ispitne metode – Dio 1:
Ispitivanje pri frekvenciji napajanja
13/111
IEC 60332-1-2, Ispitivanja električnih i optičkih kabela u plamenu - Dio 1-2: Ispitivanje
širenja plamena kod jedne vertikalno položene izolirane žice ili kabela – Postupak uz
plamenik od 1kW
IEC 60364 (svi dijelovi), Niskonaponske električne instalacije
IEC 60364-4-41, Niskonaponske električne instalacije – Dio 4-41: Sigurnosne zaštite
– Zaštita od električnog udara
IEC 60364-6, Niskonaponske električne instalacije – Dio 6: Provjere
IEC 60529, Stupnjevi zaštite kućištem (IP zaštita)
IEC 60950 (svi dijelovi), Oprema u informacijskoj tehnologiji - Sigurnost
IEC 61010-1, Sigurnosni zahtjevi kod električne opreme za mjerenje, upravljanje i
laboratorijsku primjenu – Dio 1: Opći zahtjevi
IEC 61241-0 (svi dijelovi), Električni uređaji za zapaljive prašine
IEC 61241-1, Električni uređaji za zapaljive prašine – Dio 1: Zaštita kućištem „tD“
IEC 61241-2-1, Električni uređaji za zapaljive prašine – Dio 2: Ispitne metode –
Sekcija 1: Metode za određivanje najmanje temperature paljenja prašine
IEC 61241-4, Električni uređaji za zapaljive prašine – Dio 4: Vrsta zaštite „pD“
IEC 61241-10, Električni uređaji za zapaljive prašine – Dio 10: Klasifikacija prostora
za prašine
IEC 61241-11, Električni uređaji za zapaljive prašine – Dio 11: Zaptita samosigurnost
„iD“
IEC 61285, Upravljanje industrijskim procesima – Sigurnost analizatorskih kućica
IEC 61558-2-6, Sigurnost energetskih transformatora, izvora napajanja i sličnog –
Dio 2-6: Posebni zahtjevi za sigurnosne izolacijske transformatore za opću primjenu
IEC 62305-3, Zaštita od munje – Dio 3: Oštećenje objekata i opasnost po život
ISO 10807, Cjevovod – Naborana savitljiva metalna cijev za zaštitu električnih kabela
u eksplozivnim atmosferama
3. POJMOVI I DEFINICIJE
U svrhu uporabe ove tiskanice primjenjuju se pojmovi i definicije iz norme

HRN IEC 60079-0 i sljedeći:
NAPOMENA – Dodatne definicije primjenjive na eksplozivne atmosfere mogu se pronaći u

IEC 60050-426.
3.1 Općenito
3.1.1 kompetentno tijelo: pojedinac ili organizacija koji je u stanju pokazati

odgovarajuće tehničko znanje i vještine potrebne za ocjenu razmatranih
sigurnosnih značajki
3.1.2 potvrdbeni registrator: skup dokumenata kojima se dokazuje sukladnost

uređaja i instalacija
14/111
3.2 Ugroženi prostori
3.2.1 ugroženi prostor: prostor u kojem postoji eksplozivna atmosfera ili se njezina
prisutnost može očekivati, u količini koja iziskuje posebne mjere opreza glede
konstrukcije, ugradnje i uporabe uređaja
NAPOMENA – Za svrhu ove tiskanice, prostor je trodimenzionalan.
3.2.2 neugroženi prostor: prostor u kojem se ne očekuje prisustvo eksplozivne

plinske atmosfere u količini koja iziskuje posebne mjere opreza glede
konstrukcije, ugradnje i uporabe uređaja
3.2.3 skupina (električne opreme za eksplozivne atmosfere): klasifikacija električne

opreme za eksplozivnu atmosferu u kojoj će se upotrebljavati
NAPOMENA – Električna oprema za uporabu u eksplozivnim atmosferama dijeli se u tri
skupine:
- skupina I: električna oprema za rudnike s jamskim plinom;
- skupina II (koja se može podijeliti u podskupine): električna oprema za mjesta s
eksplozivnom plinskom atmosferom, osim rudnika s jamskim plinom (vidi 5.5);
- skupina III (koja se može podijeliti u podskupine): električna oprema za mjesta s
eksplozivnom atmosferom prašina (vidi 5.5).
3.2.4 najveća dopuštena temperatura površine: najveća temperatura koju površina

opreme može postići u radu, a da ne izazove paljenje okolne eksplozivne
atmosfere
NAPOMENA – Najveća dopuštena temperatura površine ovisit će o vrsti prašine, bilo u
obliku oblaka ili sloja; a ukoliko se radi o sloju, ovisit će o njegovoj debljini i
primijenjenom faktoru sigurnosti. Za detalje vidi točku 5.6.3.
3.2.5 zone: ugroženi prostori klasificirani u zone temeljem učestalosti i trajanja

prisutnosti eksplozivne atmosfere
3.2.6 zona 0: prostor u kojem je eksplozivna atmosfera u obliku smjese zapaljivog
plina, pare ili maglice sa zrakom prisutna trajno ili u dugim vremenskim
intervalima ili često
3.2.7 zona 1: prostor u kojem se pojava eksplozivne atmosfere u obliku smjese

zapaljivog plina, pare ili maglice sa zrakom očekuje povremeno u normalnom
radu
3.2.8 zona 2: prostor u kojem se pojava eksplozivne atmosfere u obliku smjese

zapaljivog plina, pare ili maglice sa zrakom ne očekuje u normalnom radu, a
ako se pojavi trajat će samo kratko vrijeme
3.2.9 zona 20: prostor u kojem je eksplozivna atmosfera u obliku oblaka zapaljive
prašine u zraku prisutna trajno ili u dugim vremenskim intervalima ili često
3.2.10 zona 21: prostor u kojem se eksplozivna atmosfera u obliku oblaka zapaljive
prašine u zraku može javiti, povremeno, u normalnom radu
3.2.11 zona 22: prostor u kojem se eksplozivna atmosfera u obliku oblaka zapaljive
prašine u zraku ne javlja u normalnom radu, odnosno, ukoliko se pojavi, trajati
će samo kratko vrijeme
15/111
3.3 Oklapanje
3.3.1 oklapanje 'd': vrsta zaštite u kojoj su dijelovi koji mogu zapaliti eksplozivnu
atmosferu smješteni u kućište koje može izdržati tlak nastao tijekom unutarnje
eksplozije eksplozivne smjese i koje sprječava prijenos eksplozije na
eksplozivnu atmosferu oko kućišta
3.3.2 predkompresija smjese: stanje povećanog tlaka koje je rezultat paljenja

predkomprimiranih plinova u odjeljcima ili dijelovima osim onih u kojima je
paljenje započelo
NAPOMENA – To može dovesti do najvećeg tlaka višeg od inače očekivanoga.
3.4 Povećana sigurnost
3.4.1 povećana sigurnost 'e': vrsta zaštite za električne uređaje u kojima se

primjenjuju dodatne mjere da se postigne povećana sigurnost protiv
mogućnosti previsokih temperatura i pojave luka i iskri u normalnom pogonu
ili pod specificiranim uvjetima greške
3.4.2 početna struja pokretanja IA: najveća efektivna vrijednost struje koju troši
motor izmjenične struje u mirovanju ili izmjenični elektromagnet s armaturom
postavljenom u poziciju s najvećim zračnim rasporom kad se napaja pri
nazivnom naponu i frekvenciji
3.4.3 omjer struje pokretanja IA/IN: omjer između početne struje pokretanja IA i
nazivne struje IN
3.4.4 vrijeme tE: vrijeme koje je potrebno da se rotor izmjenične struje ili statorski
namot, opterećen početnom strujom pokretanja IA, zagriju do granične
temperature računajući od temperature postignute u nazivnom pogonu pri
najvećoj temperaturi okoliša
3.5 Samosigurnost – Općenito
3.5.1 samosigurnost ‘i’: vrsta zaštite koja se temelji na ograničenju električne

energije u uređaju i spojnom ožičenju izloženom eksplozivnoj atmosferi na
razinu nižu od one koja može uzrokovati paljenje bilo iskrenjem ili
zagrijavanjem
NAPOMENA – Zbog načina na koji se postiže samosigurnost, potrebno je osigurati da, uz
električni uređaj izložen eksplozivnoj atmosferi i ostali električni uređaji s
kojima je spojen budu odgovarajuće izvedbe.
3.5.2 samosigurni uređaj: električni uređaj u kojem su svi strujni krugovi

samosigurni
NAPOMENA – Samosigurni uređaj mora biti u skladu s IEC 60079-11, razine zaštite ‘ia’, ‘ib’
ili ‘ic’.
16/111
3.5.3 galvansko odvajanje: raspored unutar dijela samosigurnog uređaja tako da se
signal prenosi od ulaza uređaja do izlaza uređaja bez izravne električne veze
između ulaza i izlaza
NAPOMENA – Za galvansko odvajanje često se upotrebljavaju bilo magnetski (transformator
ili relej) ili optoizolatorski elementi.
3.5.4 jednostavni uređaj: električna komponenta ili kombinacija komponenata

jednostavne izvedbe s jasno određenim električnim parametrima,
kompatibilna sa samosigurnošću strujnog kruga u kojem se upotrebljava
NAPOMENA – Sljedeći se uređaji smatraju jednostavnim uređajima:
a) pasivne komponente, npr. sklopke, razvodne kutije, otpori i jednostavni poluvodički

uređaji;
b) izvori akumulirane energije s dobro određenim parametrima, npr. kondenzatori
(kapaciteti) ili zavojnice (induktiviteti), čije se vrijednosti uzimaju u obzir kad se određuje
ukupna sigurnost sustava;
c) izvori proizvedene energije, npr. termoparovi i fotoćelije, koji ne proizvode više od 1,5 V,
100 mA i 25 mW. Bilo koji induktivitet ili kapacitet prisutan u tim izvorima energije uzima
se u obzir kao gore pod b).
3.5.5 samosigurni strujni krug: strujni krug u kojem su svi uređaji bilo samosigurni
uređaji ili jednostavni uređaji
NAPOMENA – Taj strujni krug može također sadržavati pridružene uređaje.
3.5.6 samosigurni električni sustav: sklop međusobno povezane električne opreme,

opisan u opisnom dokumentu sustava, u kojem su strujni krugovi ili dijelovi
strujnih krugova namijenjeni za upotrebu u eksplozivnoj atmosferi samosigurni
3.5.7 samosigurni podsklop: dio samosigurnog strujnog kruga koji je galvanski

odvojen od drugog dijela ili drugih dijelova istog samosigurnog strujnog kruga
3.6 Parametri samosigurnosti
3.6.1 najveći odnos vanjskog induktiviteta i otpora (Lo/Ro): odnos induktiviteta (Lo) i
otpora (Ro) bilo kojeg vanjskog strujnog kruga spojenog na priključke
električnog uređaja, bez obezvrijeđivanja samosigurnosti
3.7 Nadtlak
3.7.1 nadtlak 'p': vrsta zaštite kod koje je prodor okolne atmosfere u kućište
električne opreme spriječen održavanjem zaštitnog plina unutar kućišta na
tlaku većem od onog okolne atmosfere
NAPOMENA – Oprema u vrsti zaštite nadtlak treba, prema IEC 60079-2, odgovarati zaštiti
'px', 'py' ili 'pz'.
3.7.2 trajno razrjeđivanje: trajno dovođenje zaštitnog plina, nakon ispiranja, takvom
brzinom da se koncentracija zapaljive tvari unutar kućišta pod nadtlakom
održava na vrijednosti isvan granica eksplozivnosti na mjestu bilo kojeg
potencijalnog uzročnika paljenja (koji se nalazi izvan prostora razrjeđivanja)
17/111
NAPOMENA – Prostor razrjeđivanja je prostor u blizini unutarnjeg izvora ispuštanja gdje
koncentracija zapaljive tvari nije razrijeđena na sigurnu koncentraciju.
3.7.3 nadoknada gubitka zaštitnog plina: protok zaštitnog plina dovoljan da

nadoknadi bilo koji gubitak zaštitnog plina iz kućišta i cjevovoda pod
nadtlakom
3.7.4 statički nadtlak: održavanje povećanog tlaka u kućištu pod nadtlakom u

ugroženom prostoru, bez dodavanja zaštitnog plina
3.8 Vrsta zaštite 'n'
3.8.1 vrsta zaštite 'n': vrsta zaštite primijenjena na električnu opremu tako da ona, u
normalnom radu i u nekim određenim uvjetima kvara, ne može zapaliti okolnu
eksplozivnu atmosferu
NAPOMENA 1 – Vrsta zaštite mora biti u skladu s IEC 60079-15, ‘nA’, ‘nC’ ili ‘nR’.
NAPOMENA 2 – Dodatno, zahtjevi norme za opremu su takvi da sprječavaju vjerojatnost

nastanka kvara koji bi mogao uzrokovati paljenje.
NAPOMENA 3 – Primjer određenog stanja kvara je rasvjetna armatura s pregorjelom

žaruljom.
3.8.2 uređaji ograničene energije: električna oprema kod koje su električni krugovi i
komponente izvedeni u skladu sa zahtjevima ograničenja energije
3.8.3 pridruženi uređaj ograničene energije: električna oprema koja sadrži električne
krugove s ograničenom energijom i bez nje i koja je izvedena na takav način
da električni krugovi bez ograničene energije ne mogu negativno utjecati na
one s ograničenom energijom
3.9 Uranjanje u ulje 'o': vrsta zaštite kod koje je električna oprema, ili njezin dio,
uronjena u zaštitnu tekućinu tako da se eksplozivna plinska atmosfera, koja
može biti prisutna iznad tekućine ili izvan kućišta, ne može upaliti
3.10 Punjenje prahom 'q': vrsta zaštite kod koje su dijelovi koji mogu upaliti
eksplozivnu plinsku atmosferu pričvršćeni na određenom mjestu i potpuno
okruženi punilom (pijeskom) kako bi se spriječilo paljenje vanjske eksplozivne
atmosfere
NAPOMENA – Ova vrsta zaštite ne otklanja u potpunosti mogućnost da okolna eksplozivna
plinska atmosfera penetrira u opremu i komponente i da se zapali uslijed
djelovanja električnih krugova. Međutim, zbog vrlo malih slobodnih volumena u
punilu (pijesku) i zbog toga što se eventualni plamen u punilu (pijesku) brzo
hladi i suzbija, izbjegava se paljenje vanjske eksplozivne plinske atmosfere.
3.11 Oblaganje 'm': vrsta zaštite kod koje su dijelovi sposobni za paljenje
eksplozivne atmosfere bilo iskrenjem ili zagrijavanjem, obloženi zaljevnom
18/111
masom tako da se eksplozivna atmosfera ne može zapaliti u normalnom radu ili
prilikom instaliranja opreme
NAPOMENA – Oblaganje mora biti u skladu s HRN IEC 60079-18, razine zaštite ‘ma’, ‘mb’ ili
‘mc’.
3.12 Zaštita 'tD' za prašine: vrsta zaštite kod koje su električni uređaji zaštićeni
kućištem koje sprječava paljenje sloja ili oblaka prašine
3.13 Sustavi električnog napajanja
3.13.1 zaštitni 'posebno mali' napon (PELV): električni sustav kod kojeg napon ne
može prijeći vrijednost ‘posebno malog’ napona:
- pod normalnim uvjetima i
- pod uvjetima jedne greške, osim zemljospoja u drugim električnim
krugovima
[IEV 826-12-32]
3.13.2 sigurnosni 'posebno mali' napon (SELV): električni sustav kod kojeg napon ne
može prijeći vrijednost ‘posebno malog’ napona:
- pod normalnim uvjetima i
- pod uvjetima jedne greške, uključujući i zemljospoj u drugim električnim
krugovima
[IEV 826-12-31]
3.14 Oprema
3.14.1 nepomična: oprema pričvršćena na postolje, ili na drugi način postavljena na

određenu lokaciju
[IEV 826-07-07]
3.14.2 pomična: oprema koja nije namjenjena da bude nošena niti je namjenjena
nepomičnoj instalaciji
3.14.3 prenosiva: oprema prilagođena prenošenju od strane ljudi
3.14.4 osobna: oprema koja se u normalnom radu oslanja na ljudsko tijelo
4. OPĆENITO
4.1 Opći zahtjevi
Ugroženi prostori klasificiraju se u zone 0, 1 i 2 za plinove, pare i maglice prema

HRN IEC 60079-10, i u zone 20, 21 i 22 za zapaljive prašine prema HRN IEC 61241-
10, kako bi se olakšao izbor prikladnih električnih uređaja i projektiranje prikladnih
električnih instalacija.
19/111
Električna oprema treba, koliko je to razumno izvedivo, biti postavljena u
neugroženom prostoru. Gdje to nije moguće provesti, treba biti postavljena u prostor
koji je najmanje opasan.
Električne instalacije u ugroženim prostorima moraju također udovoljavati

odgovarajućim zahtjevima za instalacije u neugroženimom prostorima. Međutim,
zahtjevi za neugrožene prostore nisu dostatni za instalacije u ugroženim prostorima.
Električna oprema i pribor moraju biti instalirani i upotrebljavani unutar njihovih

nazivnih električnih vrijednosti: snage, napona, struje, frekvencije, pogonskih uvjeta i
drugih parametara, tamo gdje odstupanja mogu ugroziti sigurnost instalacije.
Napose, treba osigurati da napon i frekvencija odgovaraju napajanju u kojem se
oprema upotrebljava i da temperaturni razred odgovara naponu, frekvenciji, itd.
Sva električna oprema i ožičenje u ugroženim prostorima mora biti odabrana i

instalirana u skladu s odrednicama točki 5 do uključivo 9 i s dodatnim zahtjevima za
pojedine vrste zaštite (točke 10 do 18 ove tiskanice).
Oprema mora biti instalirana prema svojoj dokumentaciji. Treba osigurati da

zamjenjivi dijelovi budu ispravnog tipa i nazivnih podataka. Nakon dovršenog
instaliranja, prvi početni pregled uređaja i instalacije mora biti proveden u skladu s
HRN IEC 60079-17.
Instalacije moraju biti tako projektirane, a oprema i pribor tako instalirani da je

omogućen pristup bez poteškoća radi pregleda i održavanja (HRN IEC 60079-17).
Oprema i sustavi za uporabu pod posebnim okolnostima, kao što su istraživanje i

razvoj, ili privremena postrojenja za koja oprema u protueksplozijskoj zaštiti nije
dostupna, ne trebaju udovoljavati zahtjevima ove tiskanice, pod uvjetom da se
postrojenje koristi pod nadzorom osposobljenog stručnog osoblja, te da bude
ispunjen, po potrebi, jedan ili više od sljedećih uvjeta:
- poduzete mjere koje osiguravaju da se ne pojavi eksplozivna atmosfera; ili

- poduzete mjere koje osiguravaju da oprema bude odvojena s napajanja pri pojavi
eksplozivne atmosfere, u kojem slučaju treba također spriječiti paljenje npr.
zagrijanim dijelovima, ili
- poduzete mjere koje osiguravaju da osoblje i okoliš ne budu ugroženi vatrom ili
eksplozijom.
Osim toga, mjere koje treba poduzeti moraju biti napisane i to od strane osoba koje
moraju:
- poznavati sve zahtjeve ove tiskanice i svih drugih primjenjivih normi i pravila koja
su u svezi s uporabom električne opreme i sustava u ugroženim prostorima,
- imati pristup svim informacijama potrebnim za ocjenu opasnosti.
4.2 Dokumentacija
20/111
Neophodno je osigurati sukladnost svake instalacije s odgovarajućim certifikatima
kao i s ovom tiskanicom i bilo kojim drugim zahtjevom specifičnim za postrojenje na
kojem je izvedena instalacija. Kako bi postigli navedeno, potrebno je prirediti
potvrdbeni registrator za svaku instalaciju i pohraniti ga, bilo na predmetnom
postrojenju ili nekoj drugoj lokaciji. U drugom slučaju, na predmetnom postrojenju
treba postojati dokument iz kojeg je vidljivo tko je/su vlasnik/vlasnici postrojenja i
gdje je pohranjen potvrdbeni registrator kako bi se, po potrebi, mogle pribaviti
preslike.
U cilju ispravnog instaliranja ili proširenja postojeće instalacije, uz informacije za

neugrožene prostore, potrebne su sljedeće informacije, kada su primjenjive:
- dokumentacija klasifikacije prostora (vidi HRN IEC 60079-10 i HRN IEC 61241-
10) s grafičkim prikazima klasifikacije ugroženog prostora uključujući zone (i
najveću dopuštenu debljinu sloja prašine ako se radi o zapaljivim prašinama);
- neobvezna procjena posljedica paljenja (vidi 5.3);
- upute za izvođenje instalacije i električko povezivanje;
- dokumentacija električne opreme s uvjetima uporabe, npr. za opremu s
certifikacijskim brojem koji ima dodatak 'X';
- opis sustava samosigurnosti (vidi 12.2.5);
- izjava proizvođača/kvalificirane osobe
NAPOMENA 1 – Izjava proizvođača/kvalificirane osobe primijenjuje se u situacijama gdje se

upotrebljava necertificirana oprema (osim jednostavnog uređaja u
samosigurnim strujnim krugovima ili krugovima ograničene energije).
- podaci potrebni da se osigura ispravno instaliranje opreme, dani u obliku

prikladnom za osoblje odgovorno za tu djelatnost (vidi HRN IEC 60079-0,
poglavlje Upute);
- podaci potrebni za tehnički pregled, npr. popis i lokaciju opreme, doknadnih
dijelova, tehničkih podataka (vidi HRN IEC 60079-17);
- proračuni, npr. za izdašnost provjetravanja, za instrumente-analizatore ili
analizatorske kućice;
- ako korisnik ili popravljač treba obaviti popravke, potrebne informacije za
popravak električne opreme (vidi HRN IEC 60079-19);
- ako je primjenjivo, klasifikacija plinova ili para s obzirom na skupinu ili
podskupinu električne opreme;
- temperaturni razred ili temperaturu paljenja prisutnog plina ili pare;
- vanjske utjecaje i temperaturu okoline.
Dodatni zahtjevi u slučaju prašina:
- dokumentacija prema kojoj se može utvrditi pravilnost odabira opreme s obzirom

na utjecaj okoline kojem će uređaj biti izložen, npr. raspone temperature, vrstu
zaštite, IP zaštitu, otpornost na koroziju;
- značajke prašine uključujući električnu otpornost, najmanju temperaturu paljenja
oblaka prašine, temperaturu tinjanja sloja prašine i najmanju energiju paljenja
oblaka prašine;
- sheme napajanja s prikazom sustava mreže i ožičenja;
21/111
- dokumentacija prema kojoj je obavljen odabir sustava za uvod kabela u opremu
iz koje je vidljiva sukladnost sa zahtjevima za određenu vrstu protueksplozijske
zaštite;
- crteži i liste s oznakama za identifikaciju električnih krugova.
NAPOMENA 2 – Potvrdbeni registrator može se čuvati u papirnatoj ili elektroničkoj formi. Izgled
dokumentacije u pojedinoj zemlji može biti uvjetovan zakonskim i pravnim
aktima prihvaćenim u toj zemlji.
4.3 Osiguranje sukladnosti opreme
4.3.1 Oprema s certifikatom prema IEC normama
Oprema s certifikatima prema normama serije IEC 60079, IEC 60079-29-1,

IEC 60079-29-2 ili IEC 61241 udovoljava zahtjevima za uporabu u ugroženom
prostoru kada je odabrana i instalirana u sukladnosti s ovom tiskanicom.
4.3.2 Oprema bez certifikata prema IEC normama
Osim jednostavnog uređaja u samosigurnom strujnom krugu, uporaba opreme za

ugroženi prostor koja, ili uopće nema certifikat, ili ima certifikat koji nije u sukladnosti
s normama navedenim u 4.3.1, mora biti ograničena iznimno na okolnosti kada
odgovarajuća certificirana oprema nije dobavljiva. Potvrde za korištenje takve
opreme, kao i zahtjevi za instaliranje i označavanje, moraju biti izrađeni od strane
korisnika, proizvođača ili treća strane i pohranjenu u potvrdbenom registratoru.
Zahtjevi ove tiskanice koji slijede u nastavku mogu, u tom slučaju, biti neprimjenjivi.
4.3.3 Izbor popravljene, korištene ili postojeće opreme
Kada se namjerava instalirati postojeću, korištenu ili popravljenu opremu u novo

postrojenje, takva oprema može se koristiti samo pod sljedećim uvjetima:
a) ako se može potvrditi da na opremi nije bilo promjena i pregradnje i da

udovoljava izvornom certifikatu (uključujući bilo kakav provedeni popravak ili
obnovu opreme) i
b) ako bilo kakva izmjena u normi primjenjivoj na tu opremu ne iziskuje dodatne
mjere predostrožnosti.
NAPOMENA 1 – Ugradnje opreme čiji se nazivni podaci razlikuju od onih u postojećoj instalaciji,
mogu uzrokovati da se ta instalacija smatra ‘novom’.
NAPOMENA 2 – U slučaju kada je oprema certificirana za dvije neovisne vrste zaštite (npr. kao
samosigurni uređaj i posebno kao uređaj u oklapanju) treba obratiti pažnju da vrsta
zaštite odgovara novoj lokaciji s obzirom na način na koji je oprema prije bila
instalirana i održavana. Različite vrste zaštite zahtjevaju različito održavanje. U
navedenom primjeru: uređaj prethodno instaliran kao uređaj u oklapanju trebao bi
se koristiti samo kao uređaj u oklapanju ukoliko se ne može sa sigurnošću potvrditi
da nema nikakvih oštećenja sigurnosnih elemenata samosigurnog kruga, kao npr.
22/111
zaštite od prenapona na priključnim stezaljkama napajanja ili ako je uređaj
prethodno bio instaliran kao samosiguran, tada treba provjeriti da nema oštećenja
zaštitnih raspora prije nego se počne koristiti kao uređaj u oklapanju.
4.4 Kvalificiranost osoblja
Projektiranje instalacija, izbor opreme i izvođenje instalacija koje obrađuje ova

tiskanica moraju provoditi isključivo osposobljene osobe koje dobro poznaju različite
vrste zaštite, instalacijsku praksu, odgovarajuće propise i norme i opće principe
klasifikacije prostora. Osposobljenost osoblja mora odgovarati vrsti posla koje
obavlja (vidi Dodatak F).
Osoblje mora biti uključeno u odgovarajući program redovite i kontinuirane

naobrazbe ili obuke.
NAPOMENA – Osposobljenost se može dokazivati u sukladnosti s programom obuke i ocjenjivanja

prema nacionalnim pravilima i normama ili zahtjevima korisnika.
5. ODABIR OPREME (OSIM KABELA I CIJEVI)
5.1 Potrebni podaci
Za izbor prikladne električne opreme za ugrožene prostore, potrebni su sljedeći

podaci:
- klasifikacija prostora uključujući zahtjeve za razinu zaštite opreme (eng. EPL-–
Equipment Protection Level), gdje je primjenjivo;
- ako je primjenjivo, klasifikacija plinova i para ili prašina u odnosu na skupine ili
podskupine električne opreme;
- temperaturni razred ili temperatura paljenja određenog plina ili pare;
- najmanja temperatura paljenja oblaka prašine, temperaturu tinjanja sloja prašine
i najmanja energija paljenja oblaka prašine;
- vanjski utjecaji i temperatura okoline.
Preporuka je da zahtjevi za razinu zaštite opreme (EPL) budu prikazani na crtežima

klasifikacije prostora. Ovo bi također trebalo primjenjivati čak i kada posljedice nisu
podvrgnute procjeni rizika (vidi 5.3 i Dodatak I).
5.2 Zone
Ugroženi prostori klasificiraju se u zone. Postupak određivanja zona ne uzima u

obzir moguće posljedice eksplozije.
23/111
NAPOMENA – Prethodna izdanja ove tiskanice davala su jasnu poveznicu između zona i njima
odgovarajuće vrste zaštite opreme temeljenu na statističkim podacima prema kojim
se za veću vjerojatnost pojave eksplozivne atmosfere traži veća razina sigurnosti u
smislu vjerojatnosti pojave uzročnika paljenja.
5.3 Veza između razina zaštite opreme (EPL) i zona
Kada su u dokumentu klasifikacije prostora određene samo zone, potrebno je

slijediti Tablicu 1 za vezu između EPL-a i zona.
Tablica 1 – Razine zaštite opreme (EPL) kada su određene samo zone
Zona Razine zaštite opreme (EPL)
0 ‘Ga’
1 ‘Ga’ ili ‘Gb’
2 ‘Ga’, ‘Gb’ ili ‘Gc’
20 ‘Da’
21 ‘Da’ ili ‘Db’
22 ‘Da’, ‘Db’ ili ‘Dc’
Ako su, pak, zahtjevane razine zaštite opreme (EPL) navedene u dokumentaciji
klasifikacije prostora, tada je te zahtjeve potrebno slijediti prilikom odabira opreme.
NAPOMENA – Alternativno odnosu EPL-a i zona iz Tablice 1, potreban EPL se može odrediti na
temelju rizika, tj. uzimajući u obzir posljedice eksplozije. Ovo može, u određenim
slučajevima, dovesti do toga da se zahtjeva viša razina zaštite opreme (EPL), ili pak
manja nego li je ona koja proizlazi iz Tablice 1.
5.4 Odabir opreme prema EPL-u
5.4.1 Veza između EPL-a i vrsta zaštite
Poznatim vrstama zaštite prema IEC normama dodijeljene su razine zaštite opreme
(EPL) prema Tablici 2.
24/111
Tablica 2 – Veza između vrsta zaštite i EPL-a
EPL Vrsta zaštite Oznaka Prema normi
Samosigurnost ‘ia’ IEC 60079-11
Oblaganje ‘ma’ IEC 60079-18

‘Ga’
Dvije neovisne vrste zaštite i svaka udovoljava za EPL ‘Gb’ IEC 60079-26
Zaštita opreme i sustava za prijenos podataka optičkim zračenjem IEC 60079-28
Oklapanje ‘d’ IEC 60079-1
Povećana sigurnost ‘e’ IEC 60079-7
Samosigurnost ‘ib’ IEC 60079-11
Oblaganje ‘m’, ‘mb’ IEC 60079-18
Uranjanje u ulje ‘o’ IEC 60079-6

‘Gb’
‘p’, ‘px’,
Nadtlak IEC 60079-2
‘py’
Punjenje prahom ‘q’ IEC 60079-5
Koncept samosigurne procesne sabirnice (FISCO) IEC 60079-27
Samosigurnost ‘ic’ IEC 60079-11
Oblaganje ‘mc’ IEC 60079-18
Neiskreći ‘n’, ‘nA’ IEC 60079-15
Ograničeno disanje ‘nR’ IEC 60079-15
‘Gc’ Ograničenje energije ‘nL’ IEC 60079-15
Iskreća oprema ‘nC’ IEC 60079-15
Nadtlak ‘pz’ IEC 60079-2
Koncept nepaleće procesne sabirnice (FNICO) IEC 60079-27
25/111
EPL Vrsta zaštite Oznaka Prema normi
Samosigurnost ‘iD’ IEC 60079-11
‘Da’ Oblaganje ‘mD’ IEC 60079-18
Zaštita kućištem ‘tD’ IEC 60079-31
Oblaganje ‘mD’ IEC 60079-18

‘Db’
Nadtlak ‘pD’ IEC 61241-4
Oblaganje ‘mD’ IEC 60079-18

‘Dc’
Nadtlak ‘pD’ IEC 61241-4
5.4.2 Oprema za uporabu u prostorima u kojima se zahtijeva EPL 'Ga' ili 'Da'
Električna oprema i krugovi mogu se upotrebljavati u prostorima u kojima se

zahtijeva EPL ‘Ga’ ili ‘Da’ ukoliko je takva oprema ili označena s EPL ‘Ga’ ili ‘Da’, ili
je izvedena u vrsti zaštite navedenoj u Tablici 2 što dokazuje da je udovoljeno
traženim zahtjevima za EPL ‘Ga’, odnosno ‘Da’. Instalacija mora udovoljavati
zahtjevima ove tiskanice s obzirom na vrstu zaštite u kojoj je oprema izvedena. Kada
je oprema označena s ‘Ga’ sukladno normi HRN IEC 60079-26 za kombiniranu vrstu
zaštite, instalacija mora istovremeno udovoljavati zahtjevima ove tiskanice s obzirom
na vrstu zaštite.
5.4.3 Oprema za uporabu u prostorima u kojima se zahtijeva EPL 'Gb' ili 'Db'
Električna oprema može se upotrebljavati u prostorima u kojima se zahtijeva EPL

‘Gb’ ili ‘Db’ ukoliko je takva oprema ili označena s EPL ‘Ga’ ili ‘Gb’ i ‘Da’ ili ‘Db’, ili je
izvedena u vrsti zaštite navedenoj u Tablici 2 što dokazuje da je udovoljeno traženim
zahtjevima za EPL ‘Ga’ ili ‘Gb’ , odnosno ‘Da’ ili ‘Db’. Instalacija mora udovoljavati
zahtjevima ove tiskanice s obzirom na vrstu zaštite u kojoj je oprema izvedena.
Kada je oprema koja udovoljava EPL ‘Ga’ ili ‘Da’ instalirana u prostoru u kojem se
zahtijeva samo EPL ‘Gb’, odnosno ‘Db’, ona mora biti instalirana udovoljavajući svim
zahtjevima za pojedinu vrstu zaštite u kojoj je oprema izvedena.
5.4.4 Oprema za uporabu u prostorima u kojima se zahtijeva EPL 'Gc' ili 'Dc'
26/111
Električna oprema može se upotrebljavati u prostorima u kojima se zahtijeva EPL
‘Gc’ ili ‘Dc’ ukoliko je takva oprema ili označena s EPL ‘Ga’ ili ‘Gb’ ili ‘Gc’, odnosno
‘Da’ ili ‘Db’ ili ‘Dc’, ili je izvedena u nekoj od vrsta zaštite navedenoj u Tablici 2.
Instalacija mora udovoljavati zahtjevima ove tiskanice s obzirom na vrstu zaštite u
kojoj je oprema izvedena.
Kada je oprema koja udovoljava EPL ‘Ga’ ili ‘Gb’, odnosno ‘Da’ ili ‘Db’ instalirana u
prostoru u kojem se zahtijeva samo EPL ‘Gc’, odnosno ‘Dc’, ona mora biti instalirana
udovoljavajući svim zahtjevima za pojedinu vrstu zaštite u kojoj je oprema izvedena.
5.5 Odabir prema skupini opreme
Električna oprema bira se prema Tablici 3.
Tablica 3 – Odnos između podjele plinova/para ili prašina i skupine

opreme
Skupine plina/pare ili prašine u

Dopuštena skupina opreme
prostoru
IIA II, IIA, IIB ili IIC
IIB II, IIB ili IIC
IIC II ili IIC
IIIA IIIA, IIIB ili IIIC
IIIB IIIB ili IIIC
IIIC IIIC
Ako na električnoj opremi postoji oznaka koja ukazuje na prikladnost uporabe

opreme u eksplozivnoj atmosferi pojedinog plina ili pare, ta oprema ne smije se
koristiti s drugim plinovima ili parama bez provedbe detaljne procjene opasnosti od
strane kompetentnog tijela čiji rezultat pokazuje da je dotična oprema prikladna za
takvu uporabu.
5.6 Odabir opreme prema temperaturi paljenja plina, pare ili prašine i temperaturi
okoline
5.6.1 Općenito
Električna oprema mora biti tako odabrana da njezina najveća temperatura površine
ne može dosegnuti temperaturu paljenja bilo kojeg plina, pare ili prašine koja može
biti prisutna.
Ako označavanje električne opreme ne uključuje područje temperature okoline,
oprema je prikladna za uporabu samo unutar temperaturnog područja od -20 oC do
27/111
o
+40 C. Ako označavanje električne opreme uključuje neko temperaturno područje,
oprema je prikladna za uporabu unutar tog područja.
Ako je temperatura okoline izvan temperaturnog područja navedenog na opremi, ili

ako postoji toplinski utjecaj drugih izvora, npr., temperatura medija u procesu ili
izloženost sunčevom zračenju, utjecaj na opremu treba razmotriti i dokumentirati
provedene zaštitne mjere.
NAPOMENA – Kabelske uvodnice obično nemaju oznaku temperaturnog razreda ili temperature
okoline. One imaju nazivnu radnu temperaturu i, ukoliko nije označena, smatra se da
je unutar područja od -20 oC do +80 oC. Ako se zahtijevaju radne temperature izvan
tog područja, potrebno je osigurati da kabelska uvodnica i pridruženi dijelovi budu
prikladni za takvu primjenu.
5.6.2 Plin ili para
Značenje oznaka temperaturnog razreda na električnoj opremi dano je u Tablici 4.
Tablica 4 – Odnos između temperature paljenja plina ili pare i

temperaturnog razreda opreme
Temperaturni razred
Temperatura paljenja Dopušteni temperaturni
zahtijevan klasifikacijom o
plina ili pare u C razredi opreme
prostora
T1 >450 T1 – T6
T2 >300 T2 – T6
T3 >200 T3 – T6
T4 >135 T4 – T6
T5 >100 T5 – T6
T6 >85 T6
5.6.3 Prašina
Povećavanjem debljine sloja prašine primjećuju se sljedeća dva svojstva: smanjenje

najmanje temperature tinjanja i povećanje termo-izolacijskog učinka.
Najveća dopuštena temperatura površine uređaja određena je oduzimanjem

sigurnosne granice od najmanje temperature paljenja/tinjanja razmatrane prašine,
kada se ispitivanje provodi prema HRN IEC 61241-20-1 (u pripremi) i za oblak i za
slojeve prašine debljine do 5 mm za vrstu zaštite "tD", praksu A i sve druge vrste
zaštite, a 12.5 mm za vrstu zaštite "tD", praksu B.
Za instalacije kod kojih je debljina sloja veća od gore navedenih vrijednosti, najveća
dopuštena temperatura površine opreme mora se odrediti uzimajući u obzir debljinu
sloja i značajke prisutne prašine. Primjeri izrazito debelih slojeva prašine mogu se
pronaći u Dodatku G.
5.6.3.1 Temperaturna ograničenja zbog prisustva oblaka prašine
28/111
Najveća temperatura površine uređaja ne smije prijeći dvije trećine vrijednosti
najmanje temperature paljenja oblaka razmatrane prašine u zraku u stupnjevima
Celzijusa:
Tmax = 2/3 TCL
gdje je TCL najmanja temperatura paljenja oblaka prašine.
5.6.3.2 Temperaturna ograničenja zbog prisustva slojeva prašine
5.6.3.2.1 Uređaji s kućištem prema praksi A i svi ostali uređaji za slojeve prašine
- Do 5 mm debljine sloja:
Najveća temperatura površine uređaja, koja se ispituje u uvjetima bez prašine kako
je opisano u 23.4.4.1. norme HRN IEC 61241-0, ne smije prijeći vrijednosti najmanje
temperature paljenja (tinjanja) sloja razmatrane prašine debljine 5 mm umanjene za
75 oC:
Tmax = T5 mm – 75 oC
gdje je T5 mm najmanja temperatura paljenja (tinjaja) sloja prašine debljine 5 mm.
- Od 5 mm do 50 mm debljine sloja:
Kada postoji mogućnost taloženja sloja prašine debljine veće od 5 mm na površini

uređaja izvedenog prema praksi A, najveća dopuštena temperatura površine mora
se ograničiti. Primjeri smanjenja najveće dopuštene temperature površine uređaja
koji se koristi u prisustvu prašine čija je najmanja temperatura tinjanja sloja debljine 5
o
mm veća od 250 C prikazani su na donjem dijagramu (Slika 1) u ovisnosti o debljini
nataloženog sloja.
- Za slojeve prašine debljine veće od 50 mm vidi 5.6.3.3
NAPOMENA – Prije primjene informacija prema ovom dijagramu trebalo bi proučiti normu
HRN IEC 61241 – 2 – 1.
29/111
Slika 1 – Veza između najveće dopuštene temperature površine uređaja
i debljine slojeva prašine
o
U slučaju kada je temperatura tinjanja sloja debljine 5 mm manja od 250 C, ili kada
postoji bilo kakva sumnja u valjanost primjene gornjeg dijagrama, moraju se provesti
laboratorijska ispitivanja (vidi 5.6.3.3).
5.6.3.2.2 Uređaji s kućištem isključivo prema praksi B za slojeve prašine debljine

do 12.5 mm
Najveća temperatura površine uređaja, koja se ispituje prema postupku navedenom

u točki 8.2.2.2. norme HRN IEC 61241-1, ne smije prijeći vrijednost najmanje
temprature tinjanja sloja promatrane prašine debljine 12.5 mm umanjene za 25 oC:
Tmax = T12.5 mm – 25 oC
gdje je T12.5 mm najmanja temperatura tinjaja sloja prašine debljine 12.5 mm.
NAPOMENA – Smatra se da primjenom Tmax iz ove točke i Tmax iz točke 5.6.3.2.1 ostvarujemo
jednaku razinu sigurnosti.
5.6.3.3 Slojevi prašine prekomjerne debljine
Kada se formiranje debelih slojeva prašine na uređaju i uz njegove bočne stijenke ne

može izbjeći, ili kada je uređaj sasvim uronjen u prašinu, može biti potrebno
ograničiti temperaturu uređaja na mnogo manju vrijednost zbog djelovanja prašine
30/111
kao toplinskog izolatora. Ovaj poseban zahtjev može se zadovoljiti sustavom za
ograničenje snage, uz ili bez korištenja sredstava za nadzor temperature, što mora
biti određeno prema HRN IEC 61241-0.
Kod instalacija gdje je debljina sloja veća od 50 mm za uređaje s kućištem izvedenim

prema praksi A i sve ostale uređaje, ili 12.5 mm za uređaje s kućištem izvedenim
isključivo prema praksi B, najveća temperatura površine uređaja može biti označena
najvećom temperaturom površine TL uz dopuštenu debljinu sloja. Kada je na uređaju
označena temperatura TL uz određenu debljinu sloja, umjesto T5 mm primjenjuje se
temperatura tinjanja sloja debljine L. Najveća temperatura površine uređaja TL mora
o
biti najmanje 75 C niža od temperature tinjanja sloja zapaljive prašine debljine L.
Primjeri slojeva prašine prekomjerne debljine mogu se pronaći u Dodatku G.
5.6.3.4 Najveća dopuštena temperatura površine
Najmanja od vrijednosti dobivenih prema 5.6.3.2 i 5.6.3.2.1 za praksu A te 5.6.3.2 i

5.6.3.2.2 za praksu B odredit će najveću dopuštenu temperaturu površine uređaja za
uporabu.
Ukoliko se uređaj namjerava koristiti uz uvjete navedene u točki 5.6.3.3, tada se

primjenjuju te manje vrijednosti.
5.7 Odabir opreme s optičkim zračenjem za prašine
Oprema koja zrači u optičkom dijelu spektra i koja se instalira u prostoru ugroženom
zapaljivom prašinom mora udovoljavati svim primjenjivim zahtjevima ove tiskanice,
uključujući i ovo poglavlje.
Na opremu koja se instalira izvan ugroženog prostora, ali koja zrači u ugroženi
prostor, primjenjuju se zahtjevi samo ovog poglavlja.
5.7.1 Paljenje
Optičko zračenje, a osobito fokusirano, može postati uzročnik paljenja oblaka ili
slojeva prašine.
Primjerice, sunčeve zrake mogu uzrokovati paljenje ukoliko neki predmet koncentrira
njihovu energiju (npr. konkavno zrcalo ili leća itd.).
Čestice prašine u određenim okolnostima mogu absorbirati dovoljno energije iz

zračenja svjetlosnog izvora vrlo jakog intenziteta (kao što je npr. bljeskalica
fotoaparata) da mogu postati uzročnik paljenja oblaka ili slojeva prašine.
Kod laserskog zračenja (npr. u signalizaciji, telemetriji, nadzoru, mjerenju) energija

svjetlosnog snopa, čak i ne fokusiranog, i na velikim udaljenostima može biti
dovoljna da izazove paljenje. Ovdje je zagrijavanje također uzrokovano djelovanjem
laserske zrake na sloj prašine ili absorpcijom na česticama prašine u atmosferi.
31/111
Naročito intenzivno fokusirano zračenje može uzrokovati temperature daleko iznad
1000 oC lokalno u točki osvjetljenja.
Mora se razmotriti mogućnost da oprema s optičkim zračenjem postane uzročnik

paljenja (npr. svjetiljke, laseri itd.).
5.7.2 Mjere predostrožnosti u zoni 20 ili 21
Ukoliko je električna oprema koja generira zračenje ispitana i dopuštena za uporabu

u skladu sa zahtjevima za zonu 20 ili 21, može se koristiti. Neovisno o tako
utvrđenom stanju, mora se utvrditi da zračenje koje se može pojaviti u zoni 20 ili 21,
čak i u slučaju vrlo rijetkih poremećaja, ne smije prijeći sljedeće vrijednosti:
- 5 mW/mm2 ili 35 mW za lasere kontinuiranog vala i ostale izvore kontinuiranog

vala; i
- 0.1 mJ/mm2 za pulsirajuće lasere ili pulsirajuće izvore svjetlosti s pulsnim
intervalima trajanja barem 5 s.
Izvori zračenja s pulsnim intervalima trajanja manjeg od 5 s ovdje se smatraju

izvorima kontinuiranog vala.
5.7.3 Mjere predostrožnosti u zoni 22
Oprema koja generira zračenje može se koristiti. Intenzitet zračenja ne smije prijeći
2 2
vrijednost od 10 mW/mm ili 35 mW za kontinuirano zračenje ili 0.5 mJ/mm za
pulsno zračenje u normalnom radu.
5.8 Odabir ultrazvučne opreme za prašine
Za opremu instaliranu izvan ugroženog prostora, a koja odašilja ultrazvuk u ugroženi

prostor primjenjuju se samo zahtjevi ovog podpoglavlja.
Za ultrazvučnu opremu koja se instalira u ugroženom prostoru primjenjuju se zahtjevi

ove tiskanice uključujući i ovo podpoglavlje.
5.8.1 Paljenje
Kod uporabe ultrazvuka, velike količine energije oslobođene iz ultrazvučnog izvora

absorbiraju se u krutim ili tekućim tvarima. Uslijed toga može doći do zagrijavanja
izložene tvari te, u iznimnim slučajevima, zagrijavanje može prijeći vrijednost
najmanje temperature paljenja ili tinjanja.
5.8.2 Mjere predostrožnosti
Sljedeći zahtjevi primjenjuju se samo onda kada postoji opasnost od paljenja

uzrokovanog snagom zvuka. Sa stanovišta sigurnosti, mora biti osigurano da je
električni naboj potpuno uklonjen iz piezo-električnih elemenata (koji se najčešće
32/111
koriste kao izvor ultrazvuka u opremi) pomoću odgovarajućih elemenata električnog
kruga.
5.8.2.1 Mjere predostrožnosti u zoni 20 ili 21
U zoni 20 ili 21 dopušteno je koristiti ultrazvučnu opremu isključivo onda kada je

njezina uporaba ocijenjena kao sasvim odgovarajuća za tu zonu zbog niske
raspoložive zvučne snage, koja u tom slučaju ne smije prijeći vrijednost gustoće
2
snage u zvučnom polju od 0.1 W/cm i frekvenciju od 10 MHz za kontinuirane izvore
2
i 2 mJ/cm za pulsirajuće izvore. Srednja gustoća snage ne smije prijeći vrijednost od
0.1 W/cm2.
5.8.2.2 Mjere predostrožnosti u zoni 22
Kada se uobičajena ultrazvučna oprema koristi u zoni 22 (npr dijagnostička,

terapijska i impulsna ispitna oprema) ne zahtjevaju se nikakve posebne mjere
sigurnosti protiv paljenja njezinim djelovanjem, ukoliko vrijednost gustoće snage u
2
generiranom zvučnom polju ne prelazi 0.1 W/cm i ukoliko frekvencija ultrazvuka na
prelazi vrijednost od 10 MHz.
5.9 Vanjski utjecaji
Električna oprema mora biti tako odabrana i/ili instalirana da bude zaštićena od
vanjskih utjecaja koji mogu loše djelovati na protueksplozijsku zaštitu (npr. tlak,
kemijski, mehanički, vibracijski, toplinski, električki utjecaji, vlaga, korozija). Vanjski
utjecaji moraju biti uzeti u obzir prilikom projektiranja instalacije i odabira opreme, a
poduzete mjere moraju biti dokumentirane u potvrdbenom registratoru.
NAPOMENA 1 – Skreće se pozornost na rizike koji se mogu pojaviti kada je oprema dugotrajno
izložena vlazi i velikim oscilacijama u temperaturi. Oprema instalirana u takvim
uvjetima mora sadržavati sredstvo za sprječavanje kondenzacije ili
zadovoljavajući odvod (drenažu) kondenzata.
Treba poduzeti mjere predostrožnosti za sprječavanje upada stranog tijela u

ventilacijske otvore vertikalno položenih rotacijskih električnih strojeva, bez utjecaja
na učinkovitost projektirane ventilacije.
Cjelovitost električne opreme može biti narušena ako ona radi pod uvjetima
temperature ili tlaka izvan onih za koje je projektirana. U takvim okolnostima, treba
tražiti daljnji savjet (vidi također 5.6).
NAPOMENA 2 – Skreće se pozornost na rizike koji se mogu pojaviti kad mediji iz procesa uđu u
opremu, (npr. u tlačne sklopke ili zatvorene elektromotorne crpke). U uvjetima
kvara, (npr. oštećenja membrane ili kućišta), medij može doći u uređaj pod
znatnim tlakom, što može uzrokovati da se dogodi, jedno ili sve od sljedećeg:
- prsnuće kućišta uređaja;
- opasnost od trenutnog paljenja;
- prolaz medija kroz unutrašnjost kabela ili cijevnu instalaciju u neugrožen prostor.
Takva oprema trebala bi biti projektirana tako da procesni medij bude zatvoren u
posebnom kućištu odvojenom od električne opreme (npr. uporabom dvostruke brtve,
tako da se prva brtva nalazi između procesne opreme i kućišta električne opreme, a
druga unutar električne opreme, zbog zaštite u sličaju greške na prvoj brtvi). Tamo
33/111
gdje to nije moguće, prihvatljivo je da uređaj bude izveden s odušnikom i/ili ožičenje
mora biti zaliveno kako bi se izbjegao mogući prolaz procesnog medija. Popuštanje
prve brtve mora biti signalizirano, npr. vidiljivim ispuštanjem, zvučnim signalom ili
elektronički.
Prihvatljive metode za zaljevanje ožičenja uključuju: uporabu posebno brtvljenog

spoja ili kabelsku uvodnicu sa zaljevnom masom oko svakog pojedinog vodiča ili
uporabu mineralno izoliranog kabela s metalnim plaštom ili kabel sa spojnicom od
epoksidne smole. Treba imati na umu da metode zaljevanja kabela mogu samo
usporiti prodor medija kroz kabel, te mogu biti potrebne dodatne mjere. Odušni sustav
mora biti tako projektiran da pojava bilo kakvog curenja bude uočljiva.
U nedostatku IEC normi po pitanju brtvljenja između procesne i električne opreme,

treba slijediti zahtjeve nacionalnih ili drugih primjenjivih normi kao npr. IEC 61010-1.
IEC 61010-1 sadrži neke informacije o spojevima kod procesne opreme.
NAPOMENA 3 – Kada je proizvođač ispitao opremu za veći stupanj mehaničke zaštite (IP)
nego što se zahtjeva za dotičnu vrstu protueksplozijske zaštite (kako bi
oprema bila prokladna za lošije uvjete okoline), IP zaštita mora biti
održavana prema onoj IP zaštiti koja je veće razine između one zahtjevane
lokacijom na kojoj je oprema instalirana ili one koja se zahtjeva dotičnom
vrstom protueksplozijske zaštite. Ako se ne održava ona razina IP zaštite
koja je naznačena na opremi, to mora biti dokumentirano u potvrdbenom
registratoru.
5.10 Laki metali kao gradivo
Treba posvetiti posebnu pozornost smještaju uređaja koji na svojoj površini sadrže
lake metale, jer je utvrđeno da takvi materijali, pod uvjetima tarnog kontakta,
uzrokuju iskrenje koje može dovesti do paljenja.
5.10.1 Plin ili para
Instalacijski probor (npr. kabelske police, montažne ploče, nadstrešnice za zaštitu od

kiše i vremenskih nepogoda) ne smiju sadržavati masenog udjela više od:
· za prostore u kojima se zahtjeva EPL ‘Ga’

10 % aluminija, magnezija, titana i cirkonija ukupno, ili
7,5 % magnezija, titana i cirkonija ukupno;
· za prostore u kojima se zahtjeva EPL ‘Gb’
7,5 % magnezija i titana;
· za prostore u kojima se zahtjeva EPL ‘Gc’
nema zahtjeva
NAPOMENA – Gornji su zahtjevi u skladu onima iz IEC 60079-0 za opremu.

5.10.2 Prašina
Vidi Dodatak H.
5.11 Pomična, prenosiva i osobna oprema
5.11.1 Općenito
34/111
Zbog fleksibilnosti primjene, pomična, prenosiva i osobna oprema može biti
zahtjevana za uporabu u različitim prostorima. Oprema nižeg EPL-a ne smije se
unositi u prostore u kojima se zahtjeva viši EPL ukoliko nije na neki drugi
zadovoljavajući način zaštićena. Međutim, u praksi ovaj zahtjev može biti teško
ispuniti, pogotovo kod prenosive opreme. Stoga se preporuča koristiti opremu koja
udovoljava najvišem EPL-u prostora u kojem se može naći u dotičnom postrojenju.
Isto tako, skupina opreme i temperaturni razred moraju odgovarati za sve plinove,
pare i prašine u kojima bi se oprema mogla naći. Pričuvne baterije ne smiju se
unositi u ugroženi prostor ukoliko nisu poduzete odgovarajuće mjere
predostrožnosti.
5.11.2 Pomična i prenosiva oprema - Plin
Za razliku od nepomično instalirane opreme, pomična i prenosiva oprema može se

nalaziti u ugroženom prostoru samo povremeno. Takva oprema uključuje, npr.
generatore za napajanje u nuždi, uređaje za elektro-zavarivanje, viličare,
kompresore zraka, ventilatore i puhala, ručni električni alat, neke vrste opreme za
ispitivanje i mjerenja.
Oprema koja se može unijeti u ugroženi prostor mora imati odgovarajuću razinu
zaštite opreme. Kada postoji potreba za korištenjem pomične ili prenosive opreme
koja nije dobavljiva sa zahtijevanom razinom EPL-a, mora se promijeniti
dokumentirani program za upravljanje rizikom. Taj program mora uključiti
odgovarajuću obuku, postupke i nadzor. Mora biti izdana dozvola za rad na siguran
način sukladno potencijalnoj opasnosti od paljenja kao posljedice korištenja opreme
(vidi Dodatak D).
Ako u ugroženom prostoru postoje utičnice i utikači, oni moraju imati EPL koji
odgovara prostoru u kojem se koriste. U suprotnom, smiju se stavljati pod napon
isključivo uz proveden postupak za rad na siguran način (vidi Dodatak D).
5.11.3 Osobna oprema - Plin
Osoblje ponekad nosi sa sobom opremu koja radi na baterije ili solarnu energiju te ih
može nenamjerno unijeti u ugroženi prostor.
Elektroničkih ručni sat je primjer uređaja koji je neovisno ocijenjen kao prihvatljiv za
uporabu u ugroženom prostoru, kako prema povijesnim činjenicama, tako i prema
sadašnjim zahtjevima za EPL.
Za svu ostalu osobnu opremu na baterije ili solarnu energiju (uključujući ručne
satove s ugrađenim kalkulatorom) mora se:
a) potvrditi sukladnost s poznatom vrstom protueksplozijske zaštite i

odgovarajućim EPL-om, grupom plinova i temperaturnim razredom, ili
b) provesti procjena rizika, ili
c) unijeti u ugroženi prostor isključivo uz proveden postupak za rad na siguran
način.
35/111
NAPOMENA – Postoji povećana opasnost povezana s litijskim baterijama koje se koriste za osobnu
elektroničku opremu i stoga treba prosuditi prikladnost njihove uporabe kako je
opisano u ovom poglavlju.
5.11.4 Prašina
Obična industrijska prenosiva oprema ne smije se upotrebljavati u ugroženom

prostoru ako za taj prostor nije ocijenjeno da se potencijalno zapaljiva prašina
sigurno neće pojaviti za vrijeme uporabe (situacija bez prašine). Ako u ugroženom
prostoru postoje utikači i utičnice, oni moraju biti prikladni za uporabu u dotičnoj zoni
i moraju imati mehaničku i/ili električku blokadu da se spriječi pojava izvora paljenja
prilikom umetanja ili vađenja utikača. U protivnom, oni se mogu stavljati pod napon
samo u situaciji bez prašine.
5.12 Odabir rotacijskih strojeva
5.12.1 Općenito
Rotacijski strojevi klasificiraju se, sukladno HRN IEC 60034-1, za pogon S1 do S10.
Kod odabira rotacijskih strojeva treba uzeti u obzir barem sljedeće:
- vrsta pogona
- raspon napona i frekvencije napajanja
- odvođenje topline s pogonjene opreme (npr. pumpe)
- životni vijek ležaja i maziva
- klasu izolacije
Kod odabira i instalacije motora napajanih iz pretvarača promjenjivom frekvencijom i

naponom treba uzeti u obzir moguća smanjenja napona na stezaljkama motora.
Također, treba uzeti u obzir ostale nepovoljne pojave.
NAPOMENA 1 – Filter na izlazu iz pretvarača može uzrokovati pad napona na stezaljkama stroja.
Smanjeni napon povećava struju motora i klizanje povećavajući zagrijavanje
statora i rotora motora. Taj porast temperature najviše se očituje u uvjetima
konstantnog nazivnog opterećenja.
NAPOMENA 2 – Dodatne informacije o primjeni motora s pretvaračem mogu se naći u IEC/TS

60034-17 i IEC/TS 60034-25. Glavne značajke na koje je potrebno skrenuti
pozornost su frekvencijski spektar napona i struja i dodatni gubici, pojava
prenapona, ležajne struje i učinkovitost uzemljenja.
5.13 Svjetiljke
Kod odabira svjetiljki potrebno je obratiti pozornost na EPL, skupinu opreme i moguć
utjecaj snage žarulje na temperaturni razred svjetiljke, kod svjetiljki kod kojih je
dopuštena uporaba žarulja različite snage.
36/111
NAPOMENA – Niskotlačne natrijeve žarulje ne smiju se prenositi kroz ugroženi prostor ili instalirati
iznad ugroženog prostora zbog opasnosti od paljenja uslijed oslobađanja natrija iz
razbijene žarulje.
5.14 Utikači i utičnice za prašine
Uporaba utikača i utičnica nije dopuštena u prostorima u kojima se zahtijeva EPL

'Da'.
U prostorima u kojima se zahtijeva EPL 'Db' i EPL 'Dc', utikači i utičnice moraju biti
sukladni HRN IEC 61241-0 i na njih se primjenjuju zahtjevi koji slijede.
NAPOMENA – Spojnice koje se koriste u "Ex iD" zaštiti ne smatraju se utikačima i utičnicama.
5.14.1 Općenito
Utikači i utičnice moraju se koristiti u kombinaciji s odgovarajućim gibljivim

ožičenjem, kako je navedeno u 9.3.3.
5.14.2 Način ugradnje
Utičnice moraju biti postavljene na način da je onemogućen prodor prašine u

utičnicu s ili bez utikača u njoj. Da bi se mogućnost ulaska prašine u utičnicu
umanjila u slučaju kada je utičnica nehotice ostavljena bez zaštitnog poklopca protiv
prašine, utičnica mora biti ugrađena na način da je priključni dio za prihvat utikača
o
okrenut prema dolje pod kutem koji nije veći od 60 prema okomici.
5.14.3 Mjesto ugradnje
Utičnice moraju biti ugrađene na mjestu na kojem će potrebna duljina gibljivog

kabela biti što je moguće manja.
6. ZAŠTITA OD OPASNOG (PALEĆEG) ISKRENJA
6.1 Opasnost od dijelova pod naponom
Zbog sprječavanja nastajanja iskrenja koje može zapaliti eksplozivnu atmosferu,

kontakt s neizoliranim dijelovima pod naponom, osim s dijelovima izvedenim u zaštiti
samosigurnosti ili ograničene energije, treba onemogućiti.
6.2 Opasnost od dostupnih i stranih vodljivih dijelova
37/111
Ograničenje struja zemljospoja (veličine i/ili trajanja) na okvirima ili kućištima i
sprječavanje pojave povećanih potencijala na vodičima za izjednačenje potencijala
iznimno su važni za sigurnost.
Iako je praktički nemoguće obuhvatiti sve sustave mreža, sljedeće se odrednice

primjenjuju na električke sustave mreža izmjeničnog napona do 1000 V efektivne
vrijednosti i 1500 V istosmjernog, osim na samosigurne strujne krugove ili strujne
krugove ograničene energije.
6.2.1 TN sustav mreže (uzemljenja)
Ako se primjenjuje sustav elektroenergetske mreže TN, on mora biti tipa TN-S (s
odvojenim neutralnim vodičem N i zaštitnim vodičem PE) u ugroženom prostoru, tj.
neutralni i zaštitni vodič ne smiju biti spojeni zajedno, ili kombinirani u jednom
vodiču, u ugroženom prostoru. U svakoj točki prijelaza sa sustava TN-C na sustav
TN-S zaštitni vodič mora biti spojen na sustav izjednačenja potencijala u
neugroženom prostoru.
6.2.2 TT sustav mreže (uzemljenja)
Ako se primjenjuje sustav elektroenergetske mreže TT (odvojena uzemljenja mreže i

vanjskih vodljivih dijelova uređaja), on mora biti zaštićen uređajem diferencijalne
struje (RCD).
NAPOMENA – Tamo gdje je specifični otpor tla visok, ovakav sustav nije prihvatljiv.
6.2.3 IT sustav mreže (uzemljenja)
Ako se upotrebljava sustav elektroenergetske mreže IT (neutralna točka

neuzemljena ili uzemljena preko značajne impedancije), obvezna je uporaba
izolacijskog mrežnog kontrolnika za otkrivanje prvog zemljospoja.
NAPOMENA 1 – Ukoliko se ne ukloni prvi zemljospoj, sljedeći na istoj fazi neće biti otkriven, što
može dovesti do opasne situacije.
NAPOMENA 2 – Može biti potrebno i lokalno povezivanje poznato kao dodatno povezivanje za
izjednačenje potencijala (vidi HRN IEC 60364-4-41).
6.2.4 Sustavi SELV i PELV
Sigurnosni sustavi malih napona (SELV) moraju biti sukladni s točkom 414 norme
HRN IEC 60364-4-41. Dijelovi pod naponom krugova SELV ne smiju biti spojeni na
zemlju ili na druge dijelove pod naponom ili na zaštitne vodiče koji pripadaju drugim
strujnim krugovima. Dostupni vodljivi dijelovi mogu biti uzemljeni ili neuzemljeni (npr.
zbog elektromagnetske kompatibilnosti).
38/111
Zaštitni sustavi malog napona (PELV) moraju biti sukladni s točkom 414 norme HRN
IEC 60364-4-41. PELV krugovi se uzemljuju. Dostupni vodljivi dijelovi moraju biti
spojeni na sustav zajedničkog uzemljenja (i izjednačenja potencijala).
Sigurnosni izolacijski transformatori za SELV i PELV sustave moraju biti u

sukladnosti sa zahtjevima HRN IEC 61558-2-6.
6.2.5 Električko razdvajanje
Električko razdvajanje mora biti u skladu s točkom 413 norme HRN IEC 60364-4-41
za napajanje svakog pojedinog uređaja.
6.2.6 Iznad ugroženog prostora
Oprema koja može proizvesti vruće čestice ili vruću površinu i koja se nalazi na
udaljenosti manjoj od 3,5 m iznad ugroženog prostora, mora biti ili potpuno
zatvorena u zaštitno kućište ili opremljena odgovarajućim zaštitnim zaslonom kako bi
se spriječio mogući pad uzročnika paljenja u ugroženi prostor.
NAPOMENA – To se odnosi na npr.:

- osigurače koji mogu proizvesti luk, iskru ili vruće čestice
- sklopke koje mogu proizvesti luk, iskru ili vruće čestice
- motore ili generatore s kliznim kontaktima ili četkicama
- grijače ili drugu opremu koja može proizvesti luk, iskru ili vruće čestice
- dodatnu opremu poput prigušnica i kondenzatora za svjetiljke s fluo cijevima
- sve svjetiljke.
Niskotlačne natrijeve žarulje ne smiju se instalirati iznad ugroženog prostora.
6.3 Izjednačenje potencijala
6.3.1 Općenito
Za instalacije u ugroženim prostorima obvezno je provođenje izjednačenja

potencijala. Za sustave TN, TT i IT, svi izloženi i dostupni vodljivi dijelovi moraju biti
spojeni na sustav izjednačenja potencijala. Sustav izjednačenja potencijala može
obuhvatiti zaštitne vodiče, metalne cijevi, metalne kabelske plašteve, čelične žičane
armature i metalne dijelove konstrukcija, ali ne smije obuhvaćati neutralne vodiče.
Spojevi moraju biti osigurani od olabavljenja i biti takvi da je umanjena mogućnost
korozije koja može degradirati učinkovitost kontakta.
Ako je armatura ili zaslon kabela uzemljen samo na strani izvan ugroženog prostora
(npr. u razvodnom ormaru), tada ta točka uzemljenja treba biti povezana u sustav
izjednačenja potencijala u ugroženom prostoru.
NAPOMENA – Ako je armatura uzemljena samo na jednom kraju kabela i to onom izvan ugroženog
prostora, u TN sustavu postoji mogućnost pojave opasnog iskrenja na kraju kabela u
ugroženom prostoru, stoga tu armaturu ili zaslon treba tretirati kao neiskorištene
vodiče (vidi 9.6.3).
39/111
Dostupni vodljivi dijelovi ne trebaju biti posebno spojeni na sustav izjednačenja
potencijala ako su dobro pričvršćeni i imaju metalni kontakt s dijelovima metalnih
struktura ili cijevima koje su spojene na sustav izjednačenja potencijala. Dostupni
vodljivi dijelovi koji nisu dio metalne strukture ili električne instalacije, kao npr. okviri
vrata ili prozora, ne trebaju biti spojeni na sustav izjednačenja potencijala, ako nema
opasnosti od napona kvara.
Kabelske uvodnice s posebno izvedenim elementom za pričvršćenje armature ili

plašta kabela mogu se koristiti za osiguranje izjednačenja potencijala.
Za dodatne informacije vidi poglavlje 411.3 norme HRN IEC 60364-4-41.
Metalna kućišta samosigurnih uređaja ili uređaja ograničene energije ne trebaju biti
spojena na sustav izjednačenja potencijala, osim ako se to traži u dokumentaciji
uređaja, ili zbog sprječavanja nakupljanja statičkog naboja.
Instalacije s katodnom zaštitom ne smiju biti spojene na sustav izjednačenja

potencijala ukoliko sustav nije posebno izveden za tu svrhu.
NAPOMENA – Izjednačenje potencijala između vozila i čvrstih instalacija može zahtijevati posebne
mjere, npr. kod primjene izoliranih prirubnica za spajanje cjevovoda.
6.3.2 Privremeno povezivanje

Privremeno povezivanje uključuje uzemljenje pomične i prenosive opreme zbog
izjednačenja potencijala ili odvođenja statičkog elektriciteta.
Preporuka je da završni spoj vodiča za privremeno povezivanje bude izveden:
a) u neugroženom prostoru; ili

b) na način koji udovoljava EPL zahtjevima prostora; ili
c) slijedeći dokumentirani postupak koji smanjuje rizik nastanka iskre na
zadovoljavajuću razinu.
6.3.2.1 Plin
Otpor između metalnih dijelova kod privremenog povezivanja mora biti manji od 1
MW. Vodiči moraju biti savitljivi i dovoljne mehaničke čvrstoće da mogu podnijeti
pomicanje opreme u radu, a spojevi pouzdani.
NAPOMENA – U nedostatku IEC normi treba slijediti nacionalne zahtjeve ili druge norme.
6.3.2.2 Prašina
Otpor između metalnih dijelova kod privremenog povezivanja može biti veći od onog
koji odgovara presjeku bakrenog vodiča od 10 mm2.
NAPOMENA – Primjeri privremenog povezivanja uključuju pokretne bačve ili vozila cisterne.
40/111
6.4 Statički elektricitet
6.4.1 Plin
Pri projektiranju i izvedbi električnih instalacija, treba posebno voditi računa da se

djelovanje statičkog elektriciteta svede na sigurnu razinu.
NAPOMENA – Detaljne informacije o promjeru ili duljini dugačkih dijelova i ograničenje debljine
nemetalnih slojeva mogu se naći u poglavlju 7.4 norme HRN IEC 60079-0.
Ovo poglavlje ne odnosi se na kabele.
Rizik od palećeg iskrenja zbog nemetalnog instalacijskog pribora (npr. plastični

poklopci na kabelskim policama, plastične ugradne ploče, plastična zaštita od
atmosferilija) treba nadzirati:
a) Odgovarajućim odabirom gradiva tako da površinski otpor predmetnog pribora

ne prelazi 1 GW; ili
b) ograničenjem površine nemetalnih dijelova prema Tablici 5. Površina se
definira kao:
- za predmete ravne površine, izložena površina (koja se može električki
nabiti);
- za zakrivljene površine, projekcija koja daje najveću površinu;
- za nemetalne dijelove koji su međusobno odijeljeni vodljivim uzemljenim
okvirom promatranu površinu je potrebno odrediti pojedinačno za svaki
dio.
Tablica 5 – Ograničenja za površine
Najveća površina, mm2

prostor sa zahtjevom prostor sa zahtjevom prostor sa zahtjevom
zahtjevani EPL
za IIA za IIB za IIC
'Ga' 5 000 2 500 400
'Gb' 10 000 10 000 2 000
'Gc' 10 000 10 000 2 000
NAPOMENA – Vrijednosti površine mogu se uvećati za faktor četiri ako je izložena površina
nemetalnog dijela omeđena vodljivim uzemljenim okvirom.
41/111
6.4.2 Prašina
Uređaj od plastičnog gradiva mora biti tako napravljen da se izbjegne opasnost od

paljenja ektrostatskim izbojem pod normalnim uvjetima uporabe. To se može postići
ako se ne koristi plastika na vodljivoj podlozi. Ukoliko je plastika na vodljivoj podlozi,
tada mora imati jedno ili više od sljedećih svojstava:
a) površinski otpor £ 109 W ispitano prema HRN IEC 60079-0;

b) probojnu čvrstoću £ 4 kV (mjereno na izolacijskom materijalu prema metodi
opisanoj u HRN IEC 60243-1);
c) debljinu vanjske izolacije na metalnim dijelovima ³ 8 mm.
NAPOMENA – Vanjski slojevi plastike debljine 8 mm i više na metalnim dijelovima kao
što su mjerna osjetila ili slične komponente čine pojavu elektrostatskog
izboja malo vjerojatnom. Kada provodimo procjenu najmanje debljine
izolacije neophodno je uzeti u obzir bilo kakvo očekivano oštećenje u
normalnim uvjetima uporabe.
d) ograničenjem prenešenog naboja korištenjem ispitne metode prema
HRN IEC 60079-0;
e) nemogućnošću pohranjivanja opasne količine naboja mjerenjem kapaciteta
kada se ispituje prema metodi iz HRN IEC 60079-0.
6.5 Zaštita od udara munje
Pri projektiranju električnih instalacija, treba posebno voditi računa da se djelovanje

udara groma svede na sigurnu razinu (vidi HRN IEC 62305-3, Dodatak D).
Poglavlje 12.3 daje detalje o zahtjevima na zaštitu od udara groma za uređaje u

zaštiti Ex 'ia' instalirane u prostorima u kojima se zahtijeva EPL 'Ga'.
6.6 Elektromagnetsko zračenje
Pri projektiranju električnih instalacija, treba posebno voditi računa da se djelovanje

elektromagnetskog zračenja svede na sigurnu razinu (vidi IEC 60079-0).
6.7 Metalni dijelovi s katodnom zaštitom
Metalni dijelovi štićeni katodnom zaštitom u ugroženom prostoru su dostupni vodljivi

metalni dijelovi pod naponom koje treba smatrati potencijalno opasnim (posebno
ako je primijenjena metoda narinute struje) unatoč njihovom niskom negativnom
potencijalu. Katodna zaštita ne smije se primjenjivati na metalne dijelove u
prostorima u kojima se zahtijeva EPL 'Ga' ili 'Da' ukoliko nije posebno projektirana za
tu namjenu.
Izolacijski elementi potrebni za katodnu zaštitu, npr. izolacijski elementi cjevovoda i

tračnica, trebaju biti, ako je moguće, postavljeni izvan ugroženog prostora.
42/111
NAPOMENA – U pomanjkanju IEC normi za katodnu zaštitu, treba primjenjivati nacionalne ili druge
propise.
6.8 Paljenje optičkim zračenjem
Kod projektiranja optičkih instalacija potrebno je poduzeti korake za smanjenje

učinaka zračenja na sigurnu razinu u skladu s normom HRN IEC 60079-28. Za
sigurnosne zahtjeve kod zapaljive prašine, vidi 5.7.
NAPOMENA – Izvori svjetlosti u obliku svjetiljki, lasera, LE dioda, optičkih vlakana itd. sve se više
koriste u komunikacijskoj tehnologiji, pregledima, osjetilima i mjerenjima. U
industrijskim procesima pri obradi materijala koristi se vrlo jako optičko zračenje.
Često je oprema koja zrači unutar ili vrlo blizu eksplozivne atmosfere i zračenje iz te
opreme može prolaziti kroz eksplozivnu atmosferu. Vjerojatnost pojave paljenja
uvelike ovisi o tome postoje li ili ne postoje dodatne čestice koje mogu apsorbirati
energiju takvog zračenja.
7. ELEKTRIČKA ZAŠTITA
Zahtjevi ovog odjeljka nisu primjenjivi na samosigurne strujne krugove i krugove

ograničene energije.
7.1 Općenito
Ožičenje mora biti zaštićeno od preopterećenja i od štetnog učinka kratkih spojeva i

zemljospojeva.
Svi električni uređaji moraju biti zaštićeni od štetnih učinaka kratkih spojeva i
zemljospojeva.
Uređaji za zaštitu od kratkog spoja i zemljospoja moraju biti takvi da je spriječeno

automatsko ponovno uključenje u uvjetima kvara.
Treba poduzeti mjere za sprječavanje rada višefaznih električnih uređaja (npr.

trofaznih motora) tamo gdje ispad jedne ili više faza može uzrokovati pregrijavanje. U
okolnostima gdje automatski isklop električnog uređaja može značiti veći rizik od
onoga koji proizlazi od rizika samog paljenja, može se, umjesto automatskog isklopa,
primijeniti signalni uređaj/i upozorenja, pod uvjetom da je djelovanje signalnog/nih
uređaja odmah vidljivo tako da se hitno poduzmu potrebne mjere.
7.2 Rotacijski električni uređaji
Rotacijski električni strojevi moraju biti dodatno zaštićeni protiv preopterećenja, osim
ako trajno mogu podnositi struju pokretanja uz nazivni napon i frekvenciju ili, u
slučaju generatora, struju kratkog spoja bez nedopuštenog zagrijavanja. Uređaj za
zaštitu od preopterećenja mora biti
43/111
a) Strujno ovisan zaštitni uređaj s vremenskim zatezanjem za nadzor svih triju
faza, podešen na struju ne veću od nazivne struje stroja, koji će proraditi
unutar 2 h pri vrijednosti od 1,20 puta podešene struje, a neće proraditi unutar
2 h pri vrijednosti od 1,05 puta podešene struje, ili
b) uređaj za direktan nadzor temperature namota pomoću temperaturnih osjetila
ugrađenih u namot, ili
c) drugi jednako učinkoviti uređaj.
7.3 Transformatori
Transformatori moraju biti dodatno zaštićeni od preopterećenja osim ako mogu trajno
izdržati struju kratko spojenog sekundara uz nazivni primarni napon i frekvenciju bez
nedopuštenog zagrijavanja, ili ako se ne očekuje preopterećenje obzirom na
priključena trošila.
7.4 Otporni grijaći uređaji
Dodatno prekostrujnoj zaštiti i u svrhu ograničenja učinka zagrijavanja zbog

zemljospojnih i odvodnih struja, treba instalirati sljedeće zaštite:
a) u sustavima mreža TT ili TN, mora biti primijenjena diferencijalna strujna

zaštita (RCD) s nazivnom diferencijalnom strujom djelovanja koja ne prelazi
100 mA. Treba dati prednost zaštitnim uređajima s nazivnom diferencijalnom
strujom djelovanja od 30 mA.
NAPOMENA 1 – Dodatne informacije o zaštitnim uređajima diferencijalne strujne dane su u

normi HRN IEC 61008-1.
b) u sustavu mreže IT, mora se primijeniti izolacijski kontrolnik koji će isklopiti
napon napajanja kada vrijednost otpora izolacije bude ≤50 W/V nazivnog
napona.
NAPOMENA 2 – Nije potrebna gore navedena dodatna zaštita ako je predviđeno da otporni
grijaći uređaj (npr. grijač protiv kondenzacije u električnom motoru) bude
zaštićen načinom instaliranja u električnom uređaju.
Otporni grijaći uređaji moraju biti zaštićeni od prekomjerne temperature površine,

gdje je to zahtijevano. Kada se to traži, zaštitne mjere moraju biti primijenjene u
skladu sa zahtjevima proizvođača i odgovarajuće dokumentacije. Tamo gdje je
zaštita izvedena osjetilima, mora biti nadzirana ili:
- temperatura otpornog grijaćeg uređaja ili, ako je prikladnije, temperatura u

njegovoj neposrednoj blizini; ili
- temperatura okoline i jedan ili više drugih čimbenika; ili
- dva ili više čimbenika osim temperature.
NAPOMENA 3 – Primjeri čimbenika uključuju: razinu, protok, struju, iskorištenu snagu.
Temperaturni zaštitni uređaji, ako su zahtjevani, moraju biti neovisni od bilo kojeg
uređaja za nadzor temperature u radu i moraju isklopiti otporne grijaće uređaje
44/111
neposredno ili posredno. Oni moraju biti takvi da se jedino ručno vraćaju u početni
položaj.
8. NUŽNI ISKLOP I ELEKTRIČKO ODVAJANJE
Zahtjevi ovog odjeljka nisu primjenjivi na samosigurne strujne krugove i krugove

ograničene energije.
8.1 Nužni isklop
Za isklapanje u nuždi, treba postaviti na prikladnom mjestu ili mjestima izvan

ugroženog prostora jedan ili više isklopnih uređaja za prekid dovoda električnog
napajanja ugroženom prostoru.
Električna oprema koja mora nastaviti raditi, kako bi se spriječila dodatna opasnost,
ne smije biti uključena u nužni isklopni strujni krug i mora biti u posebnom strujnom
krugu.
NAPOMENA 1 – Za sklopne uređaje instalirane u glavnom razvodnom ormaru smatra se da

udovoljavaju kao uređaji za isklop u nuždi.
NAPOMENA 2 – Isklop u nuždi trebao bi uzeti u obzir odvajanje svih vodiča koji sudjeluju u
napajanju uključujući i neutralni vodič.
NAPOMENA 3 – Prikladne točke za postavljanje isklopa u nuždi trebalo bi ocijeniti s obzirom na

raspored objekata u postrojenju, boravak osoblja i značajke poslova na postrojenju.
8.2 Električko odvajanje
Zbog omogućavanja sigurnog odvijanja radova moraju biti predviđeni prikladni

rastavni uređaji (npr. rastavljači, osigurači i spojnice za vidljivo rastavljanje) za svaki
strujni krug ili skupinu krugova što obuhvaća sve vodiče strujnih krugova uključujući i
neutralni vodič.
Uz svaki uređaj za električno odvajanje treba postaviti označne pločice da se

omogući brza identifikacija strujnog kruga ili skupine krugova kojima se upravlja.
NAPOMENA – Treba poduzeti učinkovite mjere ili postupke za sprječavanje ponovnog uklopa dok
postoji rizik da nezaštićeni vodiči pod naponom budu izloženi eksplozivnoj atmosferi.
9. SUSTAVI OŽIČENJA
9.1 Općenito
Sustavi ožičeja moraju u potpunosti udovoljavati odgovarajućim zahtjevima ovog

poglavlja, osim samosigurnih instalacija i instalacija ograničene energije koje ne
moraju biti u skladu s 9.3.1 do uključivo 9.3.6.
45/111
9.2 Aluminijski vodiči
Tamo gdje se koriste aluminijski vodiči oni moraju biti spajani prikladnim priborom i
moraju imati, osim u samosigurnim instalacijama i instalacijama ograničene energije,
2
presjek od najmanje 16 mm .
Zahtjevani zračni razmaci i puzne staze moraju biti održani, unatoč korištenju
posebnih sredstava potrebnih za spajanje aluminijskih vodiča.
NAPOMENA 1 – Najmanji zračni razmaci i puzne staze mogu se odrediti prema naponskoj razini i/ili
zahtjevima vrste zaštite.
NAPOMENA 2 – Potrebno je razmotriti potrebu za provođenjem mjera predostrožnosti zbog moguće
elektrolitske korozije.
9.3 Kabeli
Kabeli s plaštem male vlačne čvstoće (poznati kao 'lako poderivi' kabeli) ne smiju se
koristiti u ugroženom prostoru ukoliko nisu dodatno zaštićeni zaštitnom cijevi.
9.3.1 Kabeli za nepomičnu opremu
Kabeli za nepomičnu opremu u ugroženom prostoru moraju biti odgovarajući za

uporabu u uvjetima okoline u kojima se koriste. Kabeli moraju biti:
a) s plaštem od termoplastičnog, termostabilnog ili elastomernog gradiva. Moraju
biti kružnog presjeka, kompaktni, s ekstrudiranom posteljicom, a punilo,
ukoliko ga ima, ne smije biti higroskopno, ili
b) mineralno izolirani s metalnim plaštem, ili
c) posebni, npr. plosnati kabeli s odgovarajućim kabelskim uvodnicama.
NAPOMENA – Gdje su kućišta izložena velikim promjenama temperature, efekt crpke može prenijeti
zapaljivi medij iz ugroženog prostora kroz kabel koji nije potpuno ispunjen. Slično,
kabel koji nije potpuno ispunjen ili koji je ispunjen higroskopnim punilom (npr.
vlaknastom ispunom), može prenijeti zapaljive medije kroz šupljine u kabelu,
kapilarno ili higroskopski uz povoljne parcijalne tlakove, do drugog kraja kabela.
Posebnu pozornost valja dodijeliti uporabi elektro-pneumatskih mjernih pretvornika i
sličnoj opremi kod kojih se koristi prirodni plin kao pneumatski medij. Kada takvi
kabeli prolaze između ugroženog i neugroženog prostora može doći do prolaska
zapaljivog medija kroz kabel do, npr., unutrašnjosti opreme u upravljačkoj sobi. Takva
situacija može biti posebno opasna ako se radi o zoni 0 ili 1 (gdje je vjerojatnost
pojave i duljeg trajanja eksplozivne atmosfere mnogo veća). Ako uvjeti za navedeno
postoje, potrebno je koristiti uvodnicu sa zaljevnom masom koja brtvi oko svakog
pojedinačnog vodiča. Uporaba takve uvodnice mogla bi samo usporiti prolaz
zapaljivog medija i može biti potrebno poduzeti dodatne mjere predostrožnosti.
9.3.2 Kabeli za pomičnu i prenosivu opremu
Pomična i prenosiva električna oprema mora biti priključena kabelima s teškim

polikloroprenskim ili jednakovrijednim sintetičkim elastomernim plaštem, kabelima s
vrlo otpornim gumenim plaštem, ili kabelima jednako robusne izvedbe. Vodiči moraju
46/111
2
biti finožični i imati presjek od najmanje 1,0 mm . Zaštitni električni vodič (PE), ako je
potreban, treba biti odvojeno izoliran, slično kao i ostali vodiči i mora biti ugrađen
unutar plašta kabela.
Ako su, za pomičnu i prenosivu električnu opremu, metalna fleksibilna armatura ili
zaslon ugrađeni u kabel, isti se ne smiju upotrijebiti kao jedini zaštitni vodič. Kabel
mora biti prikladan za zaštitu strujnog kruga, npr. tamo gdje se primjenjuje nadzor
zemnog spoja treba predvidjeti potreban broj vodiča. Tamo gdje opremu treba
uzemljiti, kabel može imati uzemljen gibljivi metalni zaslon uz PE vodič.
Prenosiva električna oprema nazivnog napona do 250 V prema zemlji i nazivne

struje do 6 A može imati kabele:
- s normalnim polikloroprenskim ili drugim jednakovrijednim sintetičkim

elastomerskim plaštem,
- s normalno čvrstim gumenim plaštem, ili
- kabele jednako robusne izvedbe.
Ovi kabeli nisu dopušteni za prenosivu električnu opremu koja je izložena teškom
mehaničkom naprezanju, npr. ručne svjetiljke, nožne sklopke, crpke za bačve, itd.
9.3.3 Gibljivi spojevi za prašine
Za napajanje nepomične opreme koja se s vremena na vrijeme vrlo malo pomiče

(npr. motori na tračnicama), kabeli moraju biti tako instalirani da se omogući
potreban pomak bez oštećivanja kabela, ili se može koristiti jedna od vrsta kabela
odgovarajućih za uporabu s pomičnom opremom. Ukoliko ožičenje za nepomičnu
instalaciju ne zadovoljava navedene uvjete za male pomake, treba predvidjeti
odgovarajuće zaštićene spojne kutije za ožičenje nepomične instalacije, te
odgovarajuće ožičenje od kutije do opreme koja se pomiče. Ako se koristi gibljiva
metalna cijev za zaštitu kabela, i cijev i priključni pribor na njezinim završetcima
moraju biti takve izvedbe da je oštećenje kabela onemogućeno. Odgovarajuće
uzemljenje ili povezivanje sa sustavom za izjednačenje potencijala mora biti
ostvareno; uzemljenje ne bi smjelo biti izvedeno samo preko gibljive metalne cijevi.
Gibljiva metalna cijev treba biti nepropusna za prašinu i njezina uporaba ne smije
narušiti cjelovitost kućišta opreme s kojom je spojena.
9.3.4 Gibljivi kabeli
U ugroženim prostorima moraju se upotrebljavati gibljivi kabeli odabrani među

sljedećima:
- normalni gibljivi kabeli s čvrstim gumenim plaštem;

- normalni gibljivi kabeli s polikloroprenskim plaštem;
- gibljivi kabeli s vrlo čvrstim gumenim plaštem;
- gibljivi kabeli s vrlo čvrstim polikloroprenskim plaštem;
- kabeli s plastičnom izolacijom jednako robusne izvedbe kao i gibljivi kabeli s
vrlo čvrstim gumenim plaštem.
NAPOMENA – U nedostatku IEC normi potrebno je koristiti nacionalne ili druge norme.
47/111
9.3.5 Jednožilni kabeli bez plašta
Jednožilni kabeli bez plašta ne smiju se upotrebljavati kao vodiči pod naponom osim
ako nisu instalirani unutar rasklopnih ploča, kućišta ili cijevnog sustava instalacije.
9.3.6 Nadzemni vodovi
Tamo gdje zračni vod s neizoliranim vodičima služi za energetsko ili

telekomunikacijsko napajanje uređaja u ugroženom prostoru, treba ga završiti u
neugroženom prostoru, a napajanje se dalje nastavlja kroz ugroženi prostor kabelom
ili u cijevi.
NAPOMENA – Neizolirani vodiči ne bi smjeli biti instalirani iznad ugroženog prostora. Neizolirani
vodiči uključuju one poput polovično izoliranog tračnog sustava krana i sustav linija
niskog i vrlo niskog napona.
9.3.7 Izbjegavanje oštećenja
Kabelski sustavi i pribor trebaju biti tako instalirani da se spriječi, koliko je to

moguće, njihovo izlaganje mehaničkom oštećenju i koroziji ili kemijskim utjecajima
(npr. razrjeđivačima), učincima topline, kao i učincima UV zračenja (ali vidi također
12.2.2.5 za samosigurne strujne krugove).
Tamo gdje je takvo izlaganje neizbježno, treba primijeniti zaštitne mjere kao što je
instaliranje u cijevi, ili treba odabrati prikladne kabele (npr. da bi se rizik od
mehaničkog oštećenja sveo na najmanju moguću mjeru, mogu se koristiti armirani i
zaslonjeni kabeli, zatim kabeli s bešavnim aluminijskim plaštem, mineralno izolirani s
metalnim plaštem ili polukruti kabeli s plaštem).
Tamo gdje su kabeli ili cijevi izloženi vibracijama, oni moraju biti projektirani i
izvedeni tako da izdrže te vibracije bez oštećenja.
NAPOMENA 1 – Treba poduzeti potrebne mjere za sprječavanje oštećenja plašta ili izolacijskog
o
materijala kabela kada se kabeli instaliraju pri temperaturi nižoj od -5 C.
NAPOMENA 2 – Gdje su kabeli pričvršćeni za opremu ili kabelsku vodilicu radijus savijanja kabela
mora biti u skladu s uputom proizvođača kabela ili barem 8 puta promjera kabela
kako bi se izbjeglo oštećenje kabela. Savijanje kabela treba započeti najmanje 25
mm od kraja kabelske uvodnice.
9.3.8 Temperatura površine kabela
Temperatura površine kabela ne smije prekoračiti temperaturni razred instalacije.
NAPOMENA – Kabeli koji imaju visoku radnu temperaturu (npr. 105 oC), postižu tu temperaturu u
bakru vodiča, a ne na plaštu kabela. Zbog toplinskih gubitaka u praksi nije vjerojatno
očekivati da će temperatura kabela prekoračiti temperaturni razred T6. Kada se
zahtjeva uporaba kabela s visokom radnom temperaturom, taj će zahtjev biti
naveden na certifikatu opreme ili u uputama proizvođača te opreme.
48/111
9.3.9 Širenje plamena
Kabeli za nepomičnu instalaciju, postavljeni izvan opreme, moraju imati svojstva

širenja plamena gorenjem plašta koja im omogućavaju da udovolje ispitivanjima
prema IEC 60332-1, osim ako su položeni u zemlju, u pijeskom punjene kanale ili
ako su na drugi način zaštićeni od širenja plamena.
NAPOMENA 1 – Norma IEC 60332-1-2 propisuje uporabu plamenika snage 1 kW i opće je namjene,
no treba imati na umu da navedeni postupak nije primjeren za ispitivanje
2
pojedinačno izoliranih vodiča ili kabela ukupnog presjeka manjeg od 0,5 mm , jer se
vodiči istope prije završetka ispitivanja. Također, navedeni postupak nije primjeren
ni za ispitivanje kabela s optičkim vlaknima, jer dolazi do pucanja kabela prije
završetka ispitivanja. U tim slučajevima preporuča se ispitivanje prema normi IEC
60332-2-2.
NAPOMENA 2 – Budući da uporaba vodiča ili kabela s izolacijom koja ne podržava gorenje i
udovoljava zahtjevima norme IEC 60332-1-2 nije sama po sebi dovoljna za
sprječavanje širenja plamena u svim mogućim izvedbama instalacije, posebne
mjere predostrožnosti potrebne su uvijek kada postoji visoki rizik od širenja
plamena gorenjem plašta kabela, npr. kod dugih trasa vertikalno položenih
snopova kabela. Ne može se pretpostaviti da će uzorak kabela koji udovoljava
ispitivanjima prema normi IEC 60332-1-2 imati jednako dobre karakteristike
suzbijanja širenja plamena kada se više takvih kabela nalaze vertikalno položeni u
snopu. U takvim situacijama potvrda zadovoljavajuće razine sigurnosti može se
dobiti ispitivanjem karakteristika vertikalnog širenja plamena gorenjem plašta
vertikalno položenih snopova vodiča ili kabela prema nizu normi IEC 60332-3.
9.3.10 Priključci kabela na opremu
Nakon priključenja kabela na električnu opremu cjelovitost protueksplozijske zaštite

opreme mora biti zadržana.
Kabelska uvodnica čiji certifikat sadrži znak 'X', dopuštena je za uporabu isključivo u
nepomičnoj instalaciji. Ako se zahtjeva dodatna naprava za sidrenje kako bi se
spriječilo izvlačenje i zavrtanje kabela uz prenošenje sila na stezaljke vodiča unutar
kućišta, naprava za sidrenje mora se postaviti unutar 300 mm od vanjskog ruba
kabelske uvodnice.
Za priključenje prenosive i pomične opreme smiju se koristiti isključivo kabelske

uvodnice bez znaka 'X'.
Kod odabiranja kabelske uvodnice i/ili kabela posebno treba voditi računa o tome da
se pravilnim odabirom umanji učin 'hladnog istiskivanja' kabela.
NAPOMENA 1 – Kabeli sadrže gradiva koja mogu pokazati svojstva 'hladnog istiskivanja'. 'Hladno
istiskivanje' kod kabela može se opisati kao popuštanje plašta kabela pod pritiskom
brtvenog elementa kabelske uvodnice kada je sila pritiska veća od otpornosti
plašta kabela na deformaciju. Slabo gorivi (samogasivi) i/ili vatro-otporni kabeli
obično pokazuju značajne karakteristike 'hladnog istiskivanja'. 'Hladno istiskivanje'
može dovesti do smanjenja otpora izolacije kabela, te je uvijek kada je to moguće,
potrebno spriječiti tu pojavu odabirom odgovarajuće kabelske uvodnice.
49/111
Kabelske uvodnice s koničnim navojem ne smiju se koristiti na kućištima s rupom
bez nareza.
NAPOMENA 2 – Konični navoj uključuje i NPT navoj.
Za cijevnu instalaciju treba primjenjivati nacionalne ili druge norme.
NAPOMENA 1 – IEC norme za cijevnu instalaciju su u razmatranju.
Cijevi moraju biti opremljene brtvenim elementima na ulazu i izlazu iz ugroženog

prostora kako bi se onemogućio prolaz plinova i tekućina iz ugroženog u neugroženi
prostor. Između brtvenog elementa i granice ugroženog prostora ne smije biti
nikakve spojnice, odnosno cijevnog priključka ili kakvog drugog spojnog pribora.
Cijevni brtveni element mora brtviti između plašta kabela i cijevi ako se radi o
potpuno ispunjenom kabelu, ili između pojedinačnih vodiča i cijevi. Brtvilo mora biti
neskupljajuće i otporno na utjecaje kemijskih spojeva koji se mogu naći u ugroženom
prostoru.
Ako se zahtjeva održavanje određenog stupnja mehaničke zaštite kućišta (npr.

IP54), cijevna instalacija mora sadržavati brtveni element neposredno uz kućište.
Svi vijčani spojevi cijevi moraju biti čvrsti.
Cijevi moraju biti opremljene brtvenim elementima na ulazu i izlazu iz ugroženog

prostora te uz kućišta da bi se održao odgovarajući stupanj zaštite kućišta (npr.
IP54).
Spojevi cijevi s narezom moraju biti čvrsto pritegnuti.
Tamo gdje je cijevni sustav upotrebljen kao zaštitni vodič, vijčani spoj mora biti u
stanju izdržati struju kvara koja će proteći kad je strujni krug primjereno zaštićen
osiguračima ili prekidačima.
U slučaju da su cijevi instalirane u korozivnoj atmosferi, gradivo od kojeg su izrađene

cijevi mora biti otporno na koroziju, ili cijevi moraju biti prikladno zaštićene od
korozije.
Treba izbjegavati kombinacije metala koje mogu uzrokovati galvansku koroziju.
U cijevima se mogu upotrebljavati jednožilni ili višežilni izolirani vodiči/kabeli bez

plašta. Međutim, kada cijev sadrži tri ili više vodiča/kabela, ukupna površina presjeka
vodiča/kabela, uključujući i izolaciju, ne smije biti veća od 40 % površine presjeka
cijevi.
Dugački dijelovi cijevne instalacije moraju biti opremljeni prikladnim drenažnim

napravama da se osigura zadovoljavajuće odvođenje kondenzata. Pored toga,
izolacija kabela mora biti vodootporna.
50/111
Da bismo zadovoljili zahtjeve mehaničke zaštite kućišta na koje se spaja cijevna
instalacija, pored primjene cijevnog brtvenog elementa može biti potrebno i brtvljenje
između cijevi i kućišta (npr. pomoću brtvene podloške ili masti koja se ne stvrdnjava).
NAPOMENA 2 – Tamo gdje cijev služi kao jedini zaštitni vodič, brtvljenjene ne smije umanjiti
učinkovitost staze uzemljenja.
Kod cijevi koje se koriste isključiva za mehaničku zaštitu (poznate pod nazivom
'Otvoreni' cijevni sustavi) zahtjevi ove točke ne moraju biti udovoljeni. Međutim,
moraju se poduzeti mjere predostrožnosti kako bi se onemogućio prolaz potencijalno
eksplozivne atmosfere kroz cijevi uporabom odgovarajućeg brtvenog elementa na
mjestima gdje cijevi ulaze u ugroženi prostor ili izlaze iz njega.
9.5 Kabelski i cijevni sustavi
9.5.1 EPL 'Ga'
Dodatni zahtjevi za kabele u instalaciji vrste zaštite 'ia' navedeni su u poglavlju 12.
Dodatni zahtjevi za kabele i cijevi u instalaciji drugih vrsta zaštite prema normi IEC
60079-26 moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenim u dokumentaciji primijenjene
vrste zaštite.
9.5.2 EPL 'Da'
Zahtjevi za kabele za uporabu u samosigurnim sustavima navedeni su u normi IEC

61241-11.
NAPOMENA – Mogućnost uporabe kabela u metalnim cijevima i spojnih elemenata za odgovarajuću

vrstu zaštite podliježu potvrđivanju na nacionalnoj razini.
9.5.3 Kabelski i cijevni sustavi za EPL 'Gb', 'Gc', 'Db' i 'Dc'
Dodatni zahtjevi za kabelske i cijevne sustave odgovarajuće vrste zaštite navedeni

su u poglavljima 10 do 18.
9.6 Instalacijski zahtjevi
9.6.1 Strujni krugovi koji prolaze kroz ugroženi prostor
Kada instalacija prolazi kroz ugroženi prostor idući od jednog neugroženog prostora
u drugi, sustav ožičenja u ugroženom prostoru mora biti sukladan zahtjevima za EPL
koji su propisani za taj ugroženi prostor.
9.6.2 Zaštita završetaka višežičnih vodiča
51/111
Ako su primijenjeni višežični, a posebno finožični vodiči, njihovi krajevi moraju biti
zaštićeni od razdvajanja žica, npr pomoću kabelskih stopica ili cjevčica (navlaka) za
krajeve žica, ili primjenom stezaljki predviđenih za višežične/finožične vodiče, ali ne
samo lemljenjem.
Puzne staze i zračni razmaci moraju biti održani sukladno zahtjevima primijenjene
vrste zaštite opreme, tj. ne smiju biti smanjeni postupkom spajanja vodiča u
stezaljkama.
9.6.3 Neiskorišteni vodiči
Zahtjevi ovog poglavlja ne primjenjuju se na samosigurne strujne krugove i krugove

ograničene energije (vidi 12.2.2.5.3).
Kraj svakog neiskorištenog vodiča u višežilnim kabelima koji se nalazi u ugroženom

prostoru mora biti ili uzemljen ili učinkovito izoliran načinom koji je prihvatljiv za
primijenjenu vrstu zaštite. Nije dopuštena izolacija samo trakom.
9.6.4 Neiskorišteni otvori
Neiskorišteni otvori za kabelske ili cijevne uvode u električnu opremu moraju biti
zatvoreni čepovima sukladno primijenjenoj vrsti zaštite. Čepovi moraju biti u skladu s
normom IEC 60079-0, i takve izvedbe da se mogu skinuti samo uz pomoć alata.
NAPOMENA – Za čepove kod samosigurnih strujnih krugova vidi IEC 60079-11.
9.6.5 Slučajni dodir
Osim za grijače kabele, treba izbjegavati slučajan dodir između

armature/plašta kabela i cjevovoda ili opreme koja sadrži zapaljive plinove,
pare ili tekućine. Izolacija koju čini vanjski nemetalni plašt kabela obično je
dovoljna da se to izbjegne.
9.6.6 Spajanje
Kabelske staze kroz ugroženi prostor trebaju biti, ako je to praktično izvedivo,
neprekinute. Ako prekid nije moguće izbjeći, on mora biti prikladan s obzirom na
mehanička i električka svojstva, u skladu s okolišom, te mora biti:
- izveden u kućištu u vrsti zaštite prikladnoj za zahtjevani EPL, ili

- ako spoj nije izložen mehaničkom naprezanju mora biti ispunjen epoksidnom
smolom, zaljevnom masom ili zaštićen toplo navučenom ili hladno navučenom
cijevi, u skladu s uputama proizvođača.
Spajanja vodiča, osim onih u sustavima oklopljenih cijevi ili u samosigurnim strujnim
krugovima i krugovima ograničene energije, moraju biti izvedena isključivo pritisnim
52/111
priključnicama, priključnicama osiguranim vijcima, zavarivanjem ili tvrdim lemljenjem.
Meko lemljenje dopušteno je ako su vodiči koji se spajaju prikladno mehanički
učvršćeni zajedno i tada meko lemljeni, tako da nema naprezanja na lemljenom
spoju.
9.6.7 Otvori u zidu
Otvori u zidu kroz koje prolaze kabeli i cijevi između različitih ugroženih prostora i
između neugroženih i ugroženih prostora moraju biti učinkovito zabrtvljeni, npr.
pijeskom ili žbukom da se održi postojeća klasifikacija prostora.
9.6.8 Prolazi i skupljanje zapaljivih tvari
Tamo gdje se kabeli polažu u kućišta, kanale, cijevi ili u kabelske kanale u zemlji,
treba poduzeti mjere opreza da se spriječi prolaz zapaljivih plinova, para ili tekućina
iz jednog prostora u drugi i sakupljanje zapaljivih plinova, para ili tekućina u
kanalima u zemlji.
Takve mjere mogu uključiti brtvljenje kućišta, kanala ili cijevi. Za kanale u zemlji
može se primijeniti prikladno provjetravanje ili ispuna pijeskom. Cijevi i, u posebnim
slučajevima, kabeli (npr. tamo gdje postoji razlika tlakova) moraju biti, po potrebi,
brtvljeni, tako da se spriječi prolaz tekućina ili plinova kroz njih.
9.6.9 Gomilanje statičkog elektriciteta za prašine
Polaganje kabela treba izvesti tako da kabeli nisu izloženi trenju i gomilanju
statičkog elektriciteta uslijed gibanja čestica prašine. Treba poduzeti mjere
predostrožnosti kako bi se spriječilo gomilanje statičkog elektriciteta na površini
kabela.
9.6.10 Taloženje zapaljive prašine
Polaganje kabela treba izvesti tako da je na njima moguće taloženje samo najmanje
količine prašine uz istovremeno ostavljanje mogućnosti pristupa kabelima zbog
čišćenja. Kod uporabe kabelskih kanala, cijevi, kanalica ili polica treba provesti
mjere predostrožnosti kako bi se na takvim mjestima onemogućio prolaz i skupljanje
prašine. Kada je moguće taloženje slojeva prašine na kabelima i ometanje
slobodnog protoka zraka, treba razmotriti potrebu za umanjenjem strujne
opterećenosti kabela, posebno ako je prisutna prašina s niskom temperaturom
paljenja, odnosno, tinjanja. Bilo koji sustav ožičenja izložen taloženju prašine mora
biti u skladu s temperaturnim zahtjevima navedenim u točki 5.6.3.4.
53/111
10. DODATNI ZAHTJEVI ZA VRSTU ZAŠTITE ‘D’ – OKLAPANJE
10.1 Općenito
Prazna kućišta u vrsti zaštite oklapanje, koja su certificirana samo kao Ex

komponenta (označena znakom 'U'), ne smiju se instalirati u ugroženom prostoru.
Oprema koja se instalira u ugroženi prostor mora imati certifikat za cjelovitu
sastavljenu opremu sa svim ugrađenim komponentama.
Bilo kakve izmjene kod unutrašnjih komponenti cjelovite opreme nisu dopuštene bez
ponovnog ocjenjivanja stanja protueksplozijske zaštite opreme, jer bi se tako i
nehotice mogli stvoriti uvjeti koji dovode do povećanja tlaka, promjene
temperaturnog razreda ili drugih posljedica koje bi mogle prouzročiti nevaljanost
certifikata.
Oprema označena za uporabu u atmosferi točno određenog plina, ili označena

grupom plinova uz dodatak oznake točno određenog plina i koja se koristi u
atmosferi tog točno određenog plina mora biti instalirana u skladu sa zahtjevima za
instalaciju u atmosferi grupe plinova kojoj pripada taj određeni plin. Npr., oprema
označena s 'IIB+H2' koja se koristi u atmosferi vodika mora biti instalirana u skladu
sa zahtjevima za IIC opremu.
10.2 Čvrste prepreke
Prilikom instaliranja opreme mora se voditi računa da udaljenost zaštitnih raspora

kućišta od bilo kakvih čvrstih prepreka koje nisu dio uređaja kao što su čelični profili,
zidovi, štitnici od vremenskih nepogoda, ugradbeni držači, cijevi ili neka druga
električna oprema, ne bude manja od vrijednosti navedene u Tablici 6, osim ako je
uređaj ispitan na manju udaljenost, što mora biti dokumentirano.
Tablica 6 – Najmanje udaljenosti prepreka od zaštitnih raspora 'd' kućišta

prema skupinama plinova ugroženog prostora
Najmanja udaljenost
Skupina plinova
mm
IIA 10
IIB 30
IIC 40
10.3 Zaštita ‘d’ raspora
Zaštitni raspori 'd' opreme moraju biti zaštićeni od korozije sukladno uputama
proizvođača te opreme. Uporaba brtvi je dopuštena samo ako je navedena u
dokumentaciji proizvođača opreme.
Raspori se ne smiju premazivati bojom.
54/111
Korisniku je dopušteno prebojati opremu nakon što je oprema sastavljena.
Nanošenje masti na dodirne površine zaštitnog raspora umanjit će količinu boje koja
će ući u raspor, ali je neće u potpunosti onemogućiti od prodiranja u raspor. Ako u
dokumentaciji proizvođača nema informacije o zaštiti raspora, dopuštena je uporaba
isključivo ne-otvrdnjavajuće masti ili sredstava za zaštitu od korozije koja ne sadrže
hlapiva otapala.
NAPOMENA 1 – Masti na bazi silikona su obično prikladne za ovu svrhu, ali je potreban oprez pri
uporabi s plinskim detektorima. Treba posebno naglasiti da je potreban krajnji oprez
pri izboru i primjeni ovih tvari da bi se osiguralo zadržavanje svojstava ne-
otvrdnjavanja i da se omogući kasnije razdvajanje površina raspora.
NAPOMENA 2 – Ne-otvrdnjavajuća tekstilna traka s mašću može se omatati oko ravnih zaštitnih
raspora izvan kućišta pod sjedećim uvjetima:
- ako se kućište koristi u atmosferi plinova skupine IIA, traka treba biti samo u
jednom sloju oko svih dijelova zaštitnog raspora s kratkim preklapanjem, te
uvijek treba uporabiti novu traku kada je postojeća traka pomaknuta;
- ako se kućište koristi u atmosferi plinova skupine IIB, razmak između površina
raspora ne smije biti veći od 0,1 mm bez obzira na širinu raspora. Traka treba
biti samo u jednom sloju oko svih dijelova zaštitnog raspora s kratkim
preklapanjem, te uvijek treba uporabiti novu traku kada je postojeća traka
pomaknuta;
- ako se kućište koristi u atmosferi plinova skupine IIC, traka se ne smije
koristiti.
10.4 Sustavi kabelskih uvoda
10.4.1 Općenito
Neophodno je da sustavi kabelskih uvoda budu potpuno sukladni sa svim zahtjevima

odgovarajuće norme za opremu i dokumentacijom proizvođača te opreme. Kabelske
uvodnice moraju:
- odgovarati primijenjenoj vrsti kabela;

- održavati primijenjenu vrstu zaštite; i
- biti u skladu s poglavljem 9.3.10
Tamo gdje kabeli ulaze u 'd' opremu (oklapanje) pomoću provodnih izolatora kroz
stijenku kućišta koja je dio uređaja (neizravni uvod), dijelovi provodnog izolatora
izvan 'd' kućišta moraju biti zaštićeni jednom od vrsta protueksplozijske zaštite
navedene u IEC 60079-0. Npr., obično su vanjski dijelovi provodnih izolatora unutar
priključnog odjeljka koji je ili jedno dodatno 'd' kućište ili je izveden u vrsti zaštite
povećana sigurnost 'e'. Tamo gdje je priključni prostor u zaštiti Ex 'd', kabelski sustav
mora biti u skladu s 10.4.2. Tamo gdje je priključni prostor u zaštiti Ex 'e', kabelski
sustav mora biti u skladu s 11.2.
Tamo gdje kabel izravno ulazi u 'd' uređaj, kabelski sustav mora biti u skladu s
10.4.2.
NAPOMENA 1 – Uporabu aluminjskih vodiča u Ex 'd' kućištima treba izbjegavati u onim slučajevima
gdje može, u blizini ravnog zaštitnog raspora, doći do kvara koji može dovesti do
55/111
jakog iskrenja uslijed električnog luka na vodičima. Zadovoljavajuća zaštita može
se postići izolacijom vodiča i priključaka koja sprječava nastanak kvarova, ili pak
uporabom kućišta sa sastavljenim ili vijčanim zaštitnim rasporom.
Između kabelske uvodnice, adaptera ili čepova s paralelnim navojem 'd' izvedbe i 'd'
kućišta može se postaviti brtvena podloška uz uvjet da se, nakon postavljanja
podloške, još održi prihvatljivi broj navoja koji drže vijčani spoj. U vijčanom spoju
mora držati barem 5 punih navoja. Može se koristiti odgovarajuća mast uz uvjet da s
vremenom ne otvrdnjava, da je nemetalna i nezapaljiva i da nema negativnog
utjecaja na izjednačenje potencijala između spojenih dijelova.
Gdje se koristi konični navoj, uvodni element mora biti čvrsto uvijen.
Ne smiju se bušiti dodatni otvori na kućištu vrste zaštite 'd' – oklapanje.
Ako dimenzije nareza ili otvora na kućištu ne odgovaraju uvodnici, mora se koristiti
'd' adapter sukladan HRN IEC 60079-1 i prethodno navedenim ograničenjima s
obzirom na broj punih navoja u spoju. Neiskorišteni kabelski uvodi moraju biti
začepljeni 'd' čepovima sukladnim s HRN IEC 60079-1.
NAPOMENA 2 – U nepovoljnom slučaju može doći do prolaza plinova ili para i širenja plamena kroz
uski prostor između pojedinih vodiča u višežilnom kabelu. Mogućnost te negativne
pojave može se umanjiti korištenjem kabela posebne izvedbe, kao npr. potpuno
ispunjenih kabela, ili kabela kojima su vodiči zaliveni ili kojima je ispuna postignuta
postupkom izvlačenja vodiča kroz izolacijsku masu kako bi se izbjegle šupljine u
ispuni.
10.4.2 Odabir kabelskih uvodnica
Sustav kabelskog uvoda mora odgovarati jednom od sljedećih zahtjeva:
a) kabelska uvodnica u skladu s HRN IEC 60079-1 i certificirana kao dio uređaja
ispitana s uzorkom točno određenog tipa kabela;
b) ako je kabel, u skladu s 9.3.1(a) kompaktan; može se koristiti 'd' uvodnica s

brtvenim prstenom sukladna HRN IEC 60079-1 i odabrana prema Slici 2.
Sukladnost sa Slikom 2 nije potrebna ako je uvodnica sukladna HRN IEC 60079-1 i
ispitana, s uzorkom točno određenog kabela, eksplozijom unutar kućišta prilikom
čega ne dolazi do probojnog paljenja kroz uvodnicu, odnosno kabel kod uzastopnog
ponavljanja ovog ispitivanja.
56/111
a
Uzročnik paljenja uključuje iskru ili temperaturu opreme koja se postiže u normalnom radu i koji
mogu uzrokovati paljenje. Smatra se da kućište koje sadrži samo priključne stezaljke ili priključna
kutija za neizravni uvod u 'd' kućište (vidi 10.4.1) ne sadrže unutarnji uzročnik paljenja.
b
Pojam 'volumen' definiran je u normi HRN IEC 60079-1.
Slika 2 – Dijagram za odabir izravnog kabelskog uvoda u 'd' kućišta za kabele

koji su sukladni s točkom b) poglavlja 10.4.2
a) mineralno izolirani kabel s metalnim plaštom sa ili bez vanjskog plastičnog

plašta, s prikladnom 'd' uvodnicom sukladnom HRN IEC 60079-1;
57/111
b) brtveni element 'd' (npr. brtvena kutija ili komora) naveden u dokumentaciji
opreme ili sukladan HRN IEC 60079-1, s kabelskom uvodnicom
prikladnom za primijenjeni kabel. Brtveni element mora sadržavati brtvenu
masu ili drugo prikladno brtvilo koje omogućava brtvljenje oko pojedinih
vodiča. Brtveni elementi moraju biti postavljeni na ulazu kabela u opremu;
c) 'd' uvodnice navedene u dokumentaciji opreme ili sukladane
HRN IEC 60079-1 s brtvenom masom ili elastomernim prstenom koji brtve
oko pojedinih vodiča kabela ili brtvljenje postižu drugom jednako
učinkovitom izvedbom.
Brtveni elementi u cijevnoj instalaciji moraju biti:
a) isporučeni skupa s opremom i navedeni u dokumentaciji proizvođača

opreme; ili
b) oni koji su navedeni u dokumentaciji opreme; ili
c) sukladni HRN IEC 60079-1.
Brtvljenje između cijevne instalacije i 'd' kućišta mora biti izvedeno brtvenim
elementom koji je ili dio 'd' kućišta ili je instaliran neposredno uz 'd' kućište koristeći
najmanji mogući broj spojnih elemenata.
Brtveni elementi s paralelnim navojem u cijevnoj instalaciji mogu se instalirati s

brtvenom podloškom između brtvenog elementa i 'd' kućišta, uz uvjet da se, nakon
postavljanja podloške, još održi prihvatljivi broj navoja koji drže vijčani spoj. U
vijčanom spoju mora držati barem 5 punih navoja. Može se koristiti odgovarajuća
mast uz uvjet da s vremenom ne otvrdnjava i da nema negativnog utjecaja na
izjednačenje potencijala između spojenih dijelova.
NAPOMENA 1 – Smatra se da je brtveni element u cijevnoj instalaciji instaliran izravno na uvod 'd'
kućišta kada je pričvršćen neposredno na kućište ili preko spojnog pribora prema
uputama proizvođača.
NAPOMENA 2 – U nepovoljnom slučaju može doći do prolaza plinova ili para i širenja plamena kroz
uski prostor između pojedinih vodiča u višežilnom kabelu. Mogućnost te negativne
pojave može se umanjiti korištenjem kabela posebne izvedbe, kao npr. potpuno
ispunjenih kabela, ili kabela kojima su vodiči zaliveni ili kojima je ispuna postignuta
postupkom izvlačenja vodiča kroz izolacijsku masu kako bi se izbjegle šupljine u
ispuni.
10.6 Motori
Kod motora napajanih promjenjivom frekvencijom i naponom obvezno mora biti

udovoljen jedan od dva sljedeća zahtjeva:
a) motor je tipski ispitan za rad u takvim pogonskim uvetima kao jedinica

povezana s pretvaračem navedenim u dokumentaciji sukladnoj
HRN IEC 60079-0 i s predviđenim zaštitnim uređajem, ili
58/111
b) motor nije tipski ispitan za rad u takvim pogonskim uvetima kao jedinica
povezana s pretvaračem. U ovom slučaju motor mora imati ugrađena
sredstva za izravnu kontrolu temperature pomoću osjetila usađenih u
namot i specificiranih u dokumentaciji motora, ili druge učinkovite mjere za
ograničenje temperature površine kućišta motora. Učinkovitost djelovanja
sredstva za kontrolu temperature potrebno je provjeriti pri čemu treba uzeti
u obzir snagu, raspon brzine, raspoloživi moment na osovini motora i
frekvenciju napona za zahtjevani pogon, što mora biti potvrđeno i
dokumentirano. Zaštitni uređaj mora djelovati na isklop motora.
NAPOMENA 1 – U nekim slučajevima, najveća temperatura površine pojavljuje se na osovini

motora.
NAPOMENA 2 – Strujno ovisni zaštitni uređaj s vremenskim zatezanjem (u skladu s poglavljem 7.2
a)) ne smatra se “drugom učinkovitom mjerom”.
NAPOMENA 3 – Kada se koriste pretvarači s impulsima visoke frekvencije na izlazu, potrebno je

uzeti u obzir prenaponske udare i povišene temperature do kojih može doći u
priključnoj kutiji kod motora s priključnom kutijom vrste zaštite 'e'.
Kod motora s mekim pokretanjem obvezno mora biti udovoljen jedan od dva sljedeća
zahtjeva:
a) motor je ispitan kao jedinica povezana s uređajem za meko pokretanje

navedenim u dokumentaciji i s predviđenim zaštitnim uređajem, ili
b) motor nije ispitan kao jedinica povezana s uređajem za meko pokretanje.

U ovom slučaju motor mora imati ugrađena sredstva za izravnu kontrolu
temperature pomoću osjetila usađenih u namot i navedenih u
dokumentaciji motora, ili druge učinkovite mjere za ograničenje
temperature površine kućišta motora, ili uređaj za kontrolu brzine koji
osigurava da ubrzanje motora do nazivne brzine bude takvo da ne može
doći do zagrijavanja površine motora iznad nazivne radne temperature.
Učinkovitost djelovanja sredstva za kontrolu temperature ili ubrzanja
potrebno je provjeriti, što mora biti potvrđeno i dokumentirano. Zaštitni
uređaj mora djelovati na isklop motora.
NAPOMENA 1 – Podrazumijeva se da meko pokretanje traje ograničeno, kratko vrijeme.
NAPOMENA 2 – Kada se koriste uređaji za meko pokretanje s impulsima visoke frekvencije na

izlazu, potrebno je paziti da budu uzeti u obzir prenaponski udari i povišene
temperature do kojih može doći u priključnoj kutiji kod motora s priključnom kutijom
vrste zaštite 'e'.
11. DODATNI ZAHTJEVI ZA VRSTU ZAŠTITE ‘E’ – POVEĆANA SIGURNOST
59/111
Kućišta u vrsti zaštite povećana sigurnost koja imaju certifikat kao Ex dio (s oznakom
'U'), ne smiju se instalirati u ugroženom prostoru. Oprema koja se instalira u
ugroženi prostor uvijek mora imati certifikat za cjeloviti proizvod sa svim sastavnim
dijelovima.
11.1 Stupanj mehaničke zaštite kućišta (HRN IEC 60034-5 i HRN IEC 60529)
Kućišta koja sadrže neizolirane dijelove pod naponom moraju imati najmanji stupanj
zaštite IP54, dok kućišta koja sadrže samo izolirane dijelove pod naponom moraju
imati najmanji stupanj zaštite IP44. Rotacijski električni strojevi (osim njihovih
priključnih kutija i neizoliranih dijelova pod naponom) instalirani u čistom okolišu i
redovito nadzirani od osposobljenog stručnog osoblja moraju biti zaštićeni kućištem
stupnja zaštite najmanje IP20. Ograničenje uporabe mora biti označeno na stroju.
11.2.1 Općenito
Kabeli i cijevi moraju biti instalirani sukladno poglavlju 9 i sljedećim dodatnim

zahtjevima s obzirom na uvod kabela i priključivanja vodiča.
Na kućištu je dopušteno bušiti dodatne otvore za uvod kabela isključivo u

sukladnosti s dokumentacijom proivođača.
NAPOMENA 1 – Otvori s narezom u plastičnim kućištima moraju biti načinjeni pod ravnim kutem u
odnosu na vanjsku površinu kućišta (različitim kalupima u proizvodnji plastičnih
kućišta moguće je postići da je stijenka kućišta različitih oblika i s neravninama pod
različitim kutevima). Neravne površine ne dozvoljavaju čvrsto i ravnomjerno
prijanjanje kabelske uvodnice i različitog spojnog pribora na kućište što rezultira u
neučinkovitom brtvljenju.
NAPOMENA 2 – Otvori s koničnim narezom ne preporučuju se u plastičnim kućištima jer naprezanje

koje nastaje u plastičnom gradivu kućišta prilikom pritezanja s ciljem učinkovitog
brtvljenja, može izazvati pucanje stijenke kućišta.
Spajanje kabela na uređaje povećane sigurnosti mora biti provedeno pomoću

kabelskih uvodnica prikladnih za vrstu upotrebljenog kabela. One moraju biti
sukladne zahtjevima norme HRN IEC 60079-0.
NAPOMENA 1 – Da bi se udovoljilo zahtjevu za mehaničku zaštitu ulaza kabela, može također biti
potrebno brtviti spoj između kabelske uvodnice i kućišta (npr. pomoću brtvene
podloške ili brtvila za vijčani spoj).
NAPOMENA 2 – Da bi se udovoljio zahtjev mehaničke zaštite najmanje IP54, kabelske uvodnice ne

trebaju dodatno brtvljenje između kabelske uvodnice i uvodne ploče ili kućišta s
60/111
narezom ako je uvodna ploča ili stijenka kućišta s narezom debljine najmanje 6 mm
i os kabelske uvodnice okomita na vanjsku površinu kabelske uvodne ploče ili
kućišta.
Tamo gdje su upotrebljeni kabeli s mineralnom izolacijom i metalnim plaštom, zahtjev

da se postignu udaljenosti po površini izolacije mora biti zadovoljen korištenjem Ex
'e' mineralno izoliranog kabelskog brtvenog elementa.
Kako bi se omogućilo povezivanje kabelskih uvodnica ili pribora koji ne odgovaraju

dimenzijama uvoda, može se koristiti adapter s narezom koji je sukladan zahtjevima
norme HRN IEC 60079-0.
Neiskorišteni uvodi u kućište moraju biti zabrtvljeni čepovima koji su sukladni HRN
IEC 60079-0 i koji održavaju stupanj zaštite barem IP 54, odnosno onaj koji se
zahtjeva za prostor u kojem je kućište instalirano, ako je veći od IP54.
11.2.3 Priključne stezaljke
Neke stezaljke, kao što su stezaljke s utorom, omogućavaju priključivanje više vodiča
istovremeno. Tamo gdje se više vodiča priključuje na istu stezaljku, treba osigurati
da svaki vodič bude odgovarajuće učvršćen.
Ako to nije dopušteno dokumentacijom isporučenom s uređajem, dva vodiča

različitog presjeka ne smiju biti spojena u jednu stezaljku, osim ako su prethodno
učvršćeni jednom gnječenom navlakom ili na drugi način naveden u uputi
proizvođača.
Da se izbjegne rizik kratkog spoja između susjednih vodiča na priključnoj letvici,

svaki vodič mora biti izoliran sve do metala stezaljke.
NAPOMENA – Tamo gdje je upotrebljena jednovijčana sedlasta stezaljka s jednim vodičem, vodič
treba biti omotan oko vijka u obliku slova 'U', osim ako spajanje jednog vodiča u
stezaljci bez oblika 'U' nije dopušteno dokumentacijom isporučenom s opremom.
11.2.4 Kombinacije stezaljki i vodiča za općenito spajanje i razvodne kutije
Treba paziti da toplina koja se razvija unutar kućišta ne uzrokuje temperaturu višu od
dopuštene za temperaturni razred opreme. To se može postići:
a) pridržavajući se uputa proizvođača u odnosu na dozvoljeni broj stezaljki,

presjek vodiča i najveću struju, ili
b) provjerom da je izračunata rasipna snaga, prema parametrima navedenim

od proizvođača, manja od nazivne najveće rasipne snage.
NAPOMENA 1 – Duljina vodiča u kućištu ne smije prijeći duljinu dijagonale kućišta budući da se ta
vrijednost uzima kod izračuna i tipnog ispitivanja. Veće duljine vodiča unutar
kućišta, u slučaju kada kroz njih protječe najveća dopuštena struja, mogu izazvati
povećanje temperature iznad temperaturnog razreda opreme.
61/111
NAPOMENA 2 – Stezanje više od 6 vodiča u snop treba izbjegavati, jer može izazvati povećanje
temperature iznad temperaturnog razreda T6 i/ili oštećenje izolacije.
11.3 Kavezni asinkroni motori
11.3.1 Napajanje iz mreže
U cilju zadovoljenja zahtjeva poglavlja 7.2, točke a), uređaj za zaštitu od

preopterećenja s inverznim vremenskim zatezanjem mora biti takav da nadzire struju
motora i da isključi zakočeni motor unutar vremena tE navedenog na označnoj
pločici. Krivulje strujno-vremenske karakteristike, koje prikazuju vremensko
zatezanje djelovanja zaštitnog uređaja protiv preopterećenja (unutar tE) kao funkciju
odnosa struje pokretanja i nazivne struje motora, moraju biti pohranjene kod krajnjeg
korisnika opreme.
Krivulje će pokazivati vrijednost vremena zatezanja od hladnog stanja u odnosu na

temperaturu okoline od 20 oC i za područje odnosa struje pokretanja (IA/IN) od
najmanje 3 do 8. Vrijeme djelovanja zaštitnih uređaja mora biti jednako ovim
vrijednostima zatezanja uz odstupanja ±20 %.
Svojstva strojeva s namotom u trokut u slučaju ispada jedne faze treba posebno
razmotriti. Za razliku od strojeva s namotima u zvijezdu, ispad jedne faze se možda
neće primijetiti, naročito ako se dogodi tijekom rada. Posljedica toga bit će
neuravnoteženost struja faza koje napajanju stroj i povećano zagrijavanje motora.
Motor s namotima u trokut s niskim momentom tereta tijekom pokretanja može sa,
također, pokrenuti nakon ispada jedne faze, te kvar može dulje vrijeme ostati
neotkriven. Zato za strojeve s namotima spojenim u trokut treba predvidjeti zaštitu
koja može otkriti neuravnoteženost struja po fazama prije nego ona dovede do
pretjeranog zagrijavanja.
Općenito, prihvatljivo je da motori za trajni pogon, s laganim i ne čestim pokretanjima

koja ne uzrokuju izrazito dodatno zagrijavanje, imaju zaštitu od preopterećenja s
inverznim vremenskim zatezanjem. Motori predviđeni za teške uvjete zaleta ili koji se
često uklapaju prihvatljivi su samo ako prikladni zaštitni uređaj osigurava da
granična dopuštena temperatura ne bude prekoračena.
Smatra se da postoje teški uvjeti zaleta ako ispravno odabran uređaj za zaštitu od
preopterećenja s inverznom strujno-vremenskom karakteristikom isklopi motor prije
nego on dosegne nazivnu brzinu vrtnje. Općenito, to će se dogoditi ako ukupno
vrijeme zaleta prekorači 1,7 tE.
NAPOMENA 1 – Vrsta pogona
Ako se zahtjeva rad motora u pogonu koji nije S1 (trajni rad s nepromjenjivim
teretom), korisnik treba pribaviti odgovarajuće parametre za ocjenu prihvatljivosti
takvog pogona.
62/111
NAPOMENA 2 – Pokretanje
Poželjno je da vrijeme pokretanja motora napajanog iz mreže bude manje od tE,

kako bi se izbjegla prorada zaštite tijekom pokretanja. Tamo gdje vrijeme pokretanja
prelazi 80% vremena tE, ograničenja povezana s pokretanjem uz održavanje pogona
unutar vrijednosti navedenih u uputama za uporabu treba doznati od proizvođača
motora.
Kako napon pada tijekom izravnog pokretanja, struja pokretanja pada a vrijeme
pokretanja raste. Iako postoji tendencija da se ti učinci ponište kod malih padova
napona, za napone manje od 85% UN tijekom pokretanja, proizvođač motora treba
odrediti ograničenja kod pokretanja.
Motori mogu biti ograničeni od strane proizvođača na određeni broj pokušaja

pokretanja iz stanja pogonske temperature.
NAPOMENA 3 – Zaštitni uređaj
Dodatno zahtjevima poglavlja 7, zaštitni uređaj za strojeve vrste zaštite ‘e’ mora:
a) nadzirati struju svake pojedine faze;

b) osigurati pouzdanu zaštitu od preopterećenja za puno opterećenje motora.
Uređaji za zaštitu od preopterećenja s inverznim zatezanjem mogu biti prihvatljivi za

strojeve pogona tipa S1 koji imaju laka i ne baš česta pokretanja. Tamo gdje je
pokretanje teško ili učestalo, zaštitni uređaj treba odabrati tako da osigura da
granične temperature ne budu prekoračene pri određenim pogonskim parametrima
stroja. Tamo gdje vrijeme pokretanja prelazi 1,7 tE, očekuje se da će relej s
inverznim zatezanjem izbaciti stroj tijekom pokretanja.
Pod nekim okolnostima, npr. za pogonske uvjete osim S1, motor može biti
certificiran s opremom za nadzor temperature i zaštitnim elementom. Ako je to
slučaj, vrijeme tE ne mora biti ustanovljeno.
11.3.2 Temperaturna osjetila namota
U cilju zadovoljenja zahtjeva poglavlja 7.2, točke b), temperaturna osjetila namota
zajedno sa zaštitnim uređajima moraju biti prikladna za toplinsku zaštitu stroja čak i
kad je stroj zakočen. Uporaba usađenih temperaturnih osjetila u namotu za nadzor
granične temperature stroja dopuštena je samo ako je takva uporaba navedena u
dokumentaciji stroja.
NAPOMENA – Tip ugrađenih temperaturnih osjetila ili pridruženog zaštitnog uređaja bit će označen
na stroju.
Strojeve nazivnog napona većeg od 1 kV treba odabrati uzimajući u obzir 'Ocjenu

opasnosti od potencijalnog izboja statorskog namota – Faktore rizika od paljenja'
(vidi Prilog E). Ako je ukupan zbroj faktora rizika veći od 6, potrebno je koristiti anti-
63/111
kondenzacijske grijače i primijeniti posebne mjere kako bi se osiguralo da kućište ne
sadrži eksplozivnu plinsku atmosferu u trenutku pokretanja stroja.
NAPOMENA 1 – Ako je stroj namijenjen uporabi pod 'posebnim uvjetima', certifikat će imati znak 'X'
u skladu s HRN IEC 60079-0.
NAPOMENA 2 – Pod posebnim uvjetima može se smatrati obvezna predventilacija (prije pokretanja),
primjena detektora plina instaliranog unutar kućišta stroja ili druge postupke
navedene u uputama proizvođača.
NAPOMENA 3 – 'Vrijeme između detaljnih pregleda' koje se navodi u tablici Priloga E, označava
interval između dva čišćenja statorskog namota i zapravo bi ga trebalo čitati kao
'Vrijeme između glavnih obnova (rastavljanje i čišćenje prema potrebi)' budući da
detaljan pregled prema HRN IEC 60079-17 ne podrazumijeva pregled statorskog
namota.
Motori napajani promjenjivom frekvencijom i naponom preko pretvarača moraju biti

tipski ispitani za rad u takvim pogonskim uvetima kao cjelina s pretvaračem i
zaštitnim uređajem.
Kod motora s mekim pokretanjem obvezno mora biti udovoljen jedan od dva sljedeća
zahtjeva:

navedenim u dokumentaciji i s predviđenim zaštitnim uređajem, ili
b) motor nije ispitan kao jedinica povezana s uređajem za meko pokretanje. U

ovom slučaju motor mora imati ugrađena sredstva za izravnu kontrolu
temperature pomoću osjetila usađenih u namot i specificiranih u
dokumentaciji motora, ili druge učinkovite mjere za ograničenje temperature
motora, ili uređaj za kontrolu brzine koji osigurava da ubrzanje motora do
nazivne brzine bude takvo da ne može doći do zagrijavanja motora iznad
nazivne radne temperature. Učinkovitost djelovanja sredstava za kontrolu
temperature ili ubrzanja potrebno je provjeriti, što mora biti potvrđeno i
dokumentirano. Zaštitni uređaj mora djelovati na isklop motora.
NAPOMENA 1 – Podrazumijeva se da se meko pokretanje traje ograničeno, kratko vrijeme.
NAPOMENA 2 – Kada se koriste uređaji za meko pokretanje s impulsima visoke frekvencije na

izlazu, potrebno je paziti da budu uzeti u obzir prenaponski udari i povišene
temperature do kojih može doći u priključnoj kutiji.
11.4 Svjetiljke
Svjetiljke s fluorescentnom cijevi i elektroničkim sklopom za paljenje ne smiju se

koristiti za temperaturni razred T5 ili T6, ili tamo gdje temperatura okoline prelazi 60
o
C.
64/111
NAPOMENA 1 – Ovo ograničenje umanjuje rizik od učinaka 'Kraja životnog vijeka svjetiljke
(eng. End of life effects – EOL).
Žarulje (npr. s dva priključna šiljka ili navojem i žarnom niti) od nevodljivog gradiva s
vodljivim premazom ne smiju se koristiti ako nisu ispitane skupa s opremom.
NAPOMENA 2 – Ovaj zahtjev primjenjuje se na žarulje novijeg datuma gje su priključni šiljci ili
priključne kapice izrađeni od plastike ili keramike s tankim vodljivim premazom.
12. DODATNI ZAHTJEVI ZA VRSTU ZAŠTITE ‘I’ - SAMOSIGURNOST
Dodatni zahtjevi za 'iD' su u razmatranju.
12.1 Uvodna napomena
Instalacija samosigurnih strujnih krugova bitno se razlikuje od instalacije ostalih vrsta

zaštite. U usporedbi sa svim drugim vrstama instalacije u kojima je izvedbom vrste
zaštite onemogućen kontakt dijelova koji sadrže električnu energiju i okolne
eksplozivne atmosfere, tako da se prostor ugrožen eksplozivnom atmosferom ne
može zapaliti, cjelovitost samosigurnog kruga mora biti zaštićena od prodora
energije drugih električnih izvora tako da ograničenje energije na razinu koja je
sigurna u strujnim krugovima ne bude prekoračeno, čak ni u slučaju kada dođe do
prekida, kratkog spoja ili zemljospoja strujnog kruga.
Kao posljedica ovog principa, cilj je instalacijskih pravila za samosigurne krugove

održati odvajanje od ostalih strujnih krugova. Ukoliko nije navedeno drugačije,
zahtjevi za samosigurne krugove primjenjuju se na sve razine zaštite ('ia', 'ib' i 'ic').
Krugovi ograničene energije 'nL' moraju udovoljavati svim zahtjevima za

samosigurne krugove 'ic'.
12.2 Zahtjevi za instaliranje opreme razine zaštite (EPL) ‘Gb’ ili ‘Gc’
12.2.1 Oprema
U instalacijama opreme razine zaštite (EPL) 'Gb', samosigurni uređaji i samosigurni

dijelovi pridruženih uređaja moraju biti sukladni HRN IEC 60079-11, najmanje za
kategoriju “ib”.
U instalacijama opreme razine zaštite (EPL) 'Gc', samosigurni uređaji i samosigurni

dijelovi pridruženih uređaja moraju biti sukladni HRN IEC 60079-11, najmanje za
kategoriju “ic”.
Jednostavni uređaji ne trebaju biti označeni, ali moraju biti sukladni HRN IEC 60079-
0 i HRN IEC 60079-11 u toj mjeri u kojoj samosigurnost ovisi o njima.
65/111
Preporuka je da pridruženi uređaji budu postavljeni izvan ugroženog prostora, a ako
su instalirani unutar ugroženog prostora, moraju imati drugu odgovarajuću vrstu
zaštite u skladu s poglavljem 5, prikladnu za uzročnike paljenja koje pridruženi
uređaji mogu predstavljati.
Električna oprema spojena na nesamosigurne stezaljke nekog pridruženog uređaja

ne smije biti napajana s naponom većim od Um navedenim na označnoj pločici
pridruženog uređaja. Očekivana struja kratkog spoja izvora napajanja ne smije biti
veća od 1 500 A.
Ograničenje najveće struje kratkog spoja, kada prelazi navedenu vrijednost, može se
postići korištenjem odgovarajućeg osigurača ili zaštitnog elementa.
Ako je Um, koji je označen na pridruženom uređaju, manji od 250 V, pridruženi uređaj
mora biti instaliran u skladu s jednim od sljedećih zahtjeva:
a) Ako Um ne prelazi 50 Vac ili 120 Vdc, u SELV ili PELV sustavu, ili
b) preko sigurnosnog izolacijskog transformatora u skladu s
HRN IEC 61558-2-6 ili tehnički istovrsnoj normi, ili
c) izravno povezan na uređaj sukladan HRN IEC 60950,
HRN IEC 61010-1, ili tehnički istovrsnoj normi, ili
d) napajan izravno iz baterija.
Kako bi se spriječila oštećenja i neovlašten pristup, komponente i ožičenja

samosigurnih uređaja i pridruženih uređaja (npr. barijera) moraju biti ugrađeni u
kućišta koja pružaju stupanj mehaničke zaštite najmanje IP20, osim ako se u
dokumentaciji uređaja ne traži veći stupanj mehaničke zaštite. Dopušteno je
primijeniti i drugačije načine ugradnje, ako pružaju sličnu zaštitu od dodira i
oštećenja (npr. ugradnja na šine u zaključanoj prostoriji).
Svi uređaji koji čine dio samosigurnog sustava trebaju biti, tamo gdje je to razumno
izvedivo, označeni kao dio samosigurnog sustava. To je moguće postići ispunjenjem
zahtjeva iz poglavlja 12.2.2.6.
12.2.2 Kabeli
12.2.2.1 Općenito
U samosigurnim strujnim krugovima dopuštena je uporaba isključivo izoliranih kabela

za koje je ispitni napon vodič-zemlja, vodič-zaslon i zaslon-zemlja najmanje 500 V
izmjenično ili 750 V istosmjerno.
Promjer pojedinačnih vodiča unutar prostora ugroženog eksplozivnom atmosferom

ne smije biti manji od 0,1 mm. To se odnosi i na pojedinačne žice finožičnog vodiča.
12.2.2.2 Električni parametri kabela
Električni parametri (Cc i Lc) ili (Cc i Lc/Rc ) za sve upotrebljene kabele (vidi 12.2.5)
moraju biti određeni prema a), b) ili c):
66/111
a) Najnepovoljnijim električnim parametrima koje je dao proizvođač kabela;
b) električnim parametrima određenim mjerenjem uzorka;
NAPOMENA – U Prilogu C detaljno je opisan zadovoljavajući način određivanja

odgovarajućih parametara.
c) 200 pF/m te, 1 mH/m ili 30 mH/W tamo gdje se međusobno spajaju dvije ili tri
žile klasično izvedenog kabela (sa ili bez zaslona).
Ukoliko se koristi sustav FISCO ili FNICO, primjenjuju se zahtjevi HRN IEC 60079-
27.
12.2.2.3 Uzemljenje vodljivih zaslona kabela
Tamo gdje je potreban zaslon, osim u niže navedenim stavkama a) do uključivo c),
zaslon mora biti električki spojen na zemlju samo u jednoj točki; uobičajeno je to kraj
petlje strujnog kruga u neugroženom prostoru. Svrha ovog zahtjeva je spriječiti
mogućnost da kroz zaslon proteče opasna razina struje izjednačenja potencijala u
slučaju pojave lokalnih razlika potencijala uzemljivača između jednog i drugog kraja
strujnog kruga.
Ako se uzemljeni samosigurni strujni krug vodi u zaslonjenom kabelu, zaslon toga
kruga treba uzemljiti u istoj točki kao i samosigurni strujni krug kojega zaslanja.
Ako se samosiguran strujni krug ili podkrug, koji je odvojen od zemlje, vodi u
zaslonjenom kabelu, zaslon treba spojiti na sustav za izjednačenje potencijala u
jednoj točki.
Posebni slučajevi:
a) Ako postoje posebni razlozi za višestruko električko spajanje na zaslon po

cijeloj njegovoj duljini (npr. kada zaslon ima veliki otpor, ili tamo gdje se
dodatno zahtjeva zaslanjanje protiv induktivnih smetnji), može se koristiti
raspored spajanja prema slici 3, uz uvjet da:
- izolirani vodič za uzemljenje bude robusne izvedbe (normalno najmanje

2 2
4 mm , ali 16 mm može biti pogodnije za pritezne priključke);
- izolirani vodič za uzemljenje i zaslon budu izolirani tako da mogu izdržati

ispitivanje izolacije naponom od 500 V prema svim ostalim vodičima u
kabelu i bilo kakvom oklopu kabela,
- izolirani vodič za uzemljenje i zaslon budu spojeni na zemlju u samo jednoj

točki, a to mora biti ista točka i za vodič za uzemljenje i za zaslon, koja se
uobičajeno nalazi na kraju kabela u neugroženom prostoru;
- izolirani vodič za uzemljenje bude u skladu s 9.3.7;
- odnos induktivitet/otpor (L/R) kabela, instaliranog zajedno s izoliranim

vodičem za uzemljenje, mora biti utvrđen i mora se pokazati da udovoljava
zahtjevima 12.2.5.
67/111
b) Ako je instalacija izvedena i održavana na takav način da postoji izrazito
kvalitetno i učinkovito izjednačenje potencijala između krajeva krugova (tj.
između ugroženog i neugroženog prostora) u tom se slučaju, ako se to želi,
kabelski zasloni mogu spojiti na uzemljenje na oba kraja kabela te, po potrebi,
i na međutočkama.
c) Višestruko uzemljenje preko malih kondenzatora (npr. 1 nF, 1 500 V

keramički) prihvatljivo je uz uvjet da ukupni kapacitet ne prelazi 10 nF.
Slika 3 – Uzemljenje vodljivih zaslona
12.2.2.4 Spajanje armature kabela
Armatura kabela treba biti povezana sa sustavom za izjednačenje potencijala, na

svakom završetku kabelske trase, pomoću kabelske uvodnice ili na sličan način. Ako
na kabelskoj trasi postoje razvodne kutije ili drugi uređaji, uobičajeno je da armatura
bude spojena na sustav izjednačenja potencijala i na tim točkama. U slučaju da
postoji zahtjev da armatura ne smije biti spojena na sustav za izjednačenje
potencijala na međutočkama kabelske trase, treba paziti da se održi električki
kontinuitet armature od jednog do drugog kraja kabelske trase.
68/111
Tamo gdje povezivanje armature kabela na uvodu kabela nije praktično, ili gdje
zahtjevi izvedbe to ne dozvoljavaju, treba se pobrinuti da se izbjegne razlika
potencijala koja se može pojaviti između armature kabela i sustava za izjednačenje
potencijala, a koja bi mogla uzrokovati opasno iskrenje. U svakom slučaju, armatura
mora biti električki spojena sa sustavom za izjednačenje potencijala najmanje na
jednom mjestu. Kabelska uvodnica za izoliranje armature od zemlje mora biti
instalirana u neugroženom prostoru ili prostoru u kojem se zahtjeva EPL 'Gc'.
12.2.2.5 Instalacija kabela i ožičenje
12.2.2.5.1 Općenito
Instalacije sa samosigurnim strujnim krugovima moraju biti izvedene na takav način

da na njihovu samosigurnost ne mogu utjecati vanjska električna ili magnetska polja,
npr. iz obližnjih dalekovoda ili jednožilnih kabela koji prenose velike struje. To se
može postići, npr. uporabom zaslona i/ili sukanom jezgrom kabela ili pak
održavanjem zadovoljavajuće udaljenosti od izvora električnog ili magnetskog polja.
Dodatno zahtjevima za kabele iz 9.3.7, kabeli u ugroženom i neugroženom prostoru

moraju biti tako položeni da je onemogućen nehotični spoj kabela samosigurnih i
nesamosigurnih strujnih krugova. To se može postići:
a) odvajanjem različitih vrsta kabela, ili

b) polaganjem kabela na način da su zaštićeni od mehaničkog oštećenja; ili
c) korištenjem armiranih kabela, kabela s metalnim plaštom ili zaslonom za
točno određenu vrstu krugova (npr. svi nesamosigurni strujni krugovi vode se
armiranim kabelima ili se svi samosigurni krugovi vode armiranim kabelima).
12.2.2.5.2 Vodiči
Vodiči samosigurnih i nesamosigurnih strujnih krugova ne smiju biti u istom kabelu,

osim ako je to dopušteno prema 12.4.
Vodiči samosigurnih i nesamosigurnih strujnih krugova ne smiju biti u istom snopu ili
kanalici, osim u slučaju da je tako dopušteno prema 12.2.2.7, ili ako su međusobno
odvojeni slojem od izolacijskog gradiva ili uzemljenom metalnom pregradom.
Odvajanje nije potrebno, ako se samosigurni ili nesamosigurni krugovi vode
kabelima s metalnim plaštom ili zaslonom.
12.2.2.5.3 Neiskorištene žile u višežilnim kabelima
Svaka neiskorištena žila višežilnog kabela:
a) mora biti dobro izolirana od zemlje i od drugih žila na oba kraja uporabom
odgovarajućih završetaka, ili
b) ako su drugi strujni krugovi u višežilnom kabelu povezani na uzemljenje
(npr. preko pridruženog uređaja), mora biti spojena na sabirnicu za
uzemljenje na koju je spojen svaki samosigurni strujni krug u istom kabelu
i mora biti odgovarajuće izolirana od zemlje i od drugih žila uporabom
odgovarajućih završetaka na drugom kraju kabela.
69/111
12.2.2.6 Označavanje kabela
Kabeli koji sadrže samosigurne strujne krugove moraju biti označeni (osim u
iznimkama navedenim u daljnjem tekstu), kako bi ih se lako identificiralo kao dio
samosigurnog strujnog kruga. Ako su plaštevi ili omotači označeni bojom,
upotrebljena boja mora biti svijetlo plava. Kada se samosigurni strujni krugovi
označavaju svijetlo plavom bojom, kabel svijetlo plave boje ne smije se upotrebljavati
za druge namjene na način ili na mjestu koje bi moglo dovesti do zabune ili umanjiti
efikasnost označavanja samosigurnih strujnih krugova.
Ako su svi samosigurni ili nesamosigurni kabeli armirani, s metalnim plaštem ili sa
zaslonom, tada nije potrebno označavanje samosigurnih kabela.
Drugačije mjere označavanja moraju se provesti unutar mjernih i upravljačkih

ormara, razvodne opreme, itd., gdje postoji opasnost od zabune u razlikovanju
između kabela samosigurnih i nesamosigurnih strujnih krugova zbog toga što je
neutralni vodič plave boje. Takve mjere uključuju:
- skupljanje vodiča u jedan omotač svijetlo plave boje;

- označavanje pločicom;
- jasni razmještaj i prostorno odvajanje.
12.2.2.7 Višežilni kabeli koji sadrže više samosigurnih strujnih krugova
Zahtjevi ovog poglavlja su dodatni onima u 12.2.2.1 do 12.2.2.6.
Višežilni kabeli mogu sadržavati više samosigurnih strujnih krugova. U istom

višežilnom kabelu ne smiju biti zajedno samosigurni i nesamosigurni strujni krugovi,
osim kako je navedeno u 12.4.
Radijalna debljina izolacije vodiča mora odgovarati promjeru vodiča i vrsti izolacije.
Najmanja dopuštena radijalna debljina iznosi 0.2 mm.
Izolacija vodiča mora biti takva da može izdržati ispitni izmjenični napon efektivne
vrijednosti dvostrukog nazivnog napona samosigurnog kruga, ali najmanje 500 V.
Višežilni kabeli moraju biti tipa koji je sposoban izdržati dielektričko ispitivanje
naponom od najmanje:
- 500 V iz. efektivne vrijednosti ili 750 V is. narinutog napona između armature i/ili
zaslona spojenih zajedno i svih žila spojenih zajedno,
- 1000 V iz. efektivne vrijednosti ili 1 500 V is. narinutog napona između snopa koji
obuhvaća polovicu kabelskih žila spojenih zajedno i snopa koji sadrži drugu
polovicu žila spojenih zajedno. Ovo ispitivanje nije primjenjivo za višežilne kabele
s vodljivim zaslonima pojedinačnih strujnih krugova.
Naponsko ispitivanje mora biti izvedeno metodom prema odgovarajućoj normi za

kabele. Ako nema takve metode, ispitivanje treba izvršiti prema točki 10 HRN IEC
60079-11.
12.2.2.8 Razmatranje kvarova u višežilnim kabelima
70/111
Eventualni kvarovi koje treba uzeti u obzir u višežilnim kabelima upotrebljenim u
samosigurnim električnim sustavima ovise o vrsti primijenjenog kabela.
- Tip A
Za kabele sukladne zahtjevima točke 12.2.2.7 i s vodljivim zaslonima koji pružaju
pojedinačnu zaštitu samosigurnih krugova te sprječavaju da među strujnim
krugovima dođe do spoja, takvi zasloni moraju pokrivati najmanje 60 % površine
prekrivanja. Kvarovi između strujnih krugova se ne razmatraju.
- Tip B
Čvrsto postavljeni kabel, učinkovito zaštićen od oštećenja, sukladan zahtjevima
točke 12.2.2.7, u kojem najveći napon Uo niti jednog strujnog kruga ne prelazi
vrijednost od 60 V. Kvarovi između strujnih krugova se ne razmatraju.
- Ostali
Za kabele koji udovoljavaju zahtjevima iz točke 12.2.2.7 ali ne i dodatnim
zahtjevima Tipa A ili Tipa B, potrebno je kod 'ia' ili 'ib' uzeti u obzir do dva kratka
spoja između vodiča i, istovremeno, do četiri prekida vodiča. U slučaju jednakih
krugova, ne moraju se razmatrati kvarovi uz uvjet da svaki krug koji prolazi
kabelom ima sigurnosni faktor parametra paljenja iskrom jednak četverostrukoj
vrijednosti faktora zahtijevanoga za razinu zaštite 'ia' ili 'ib'.
12.2.3 Priključivanje samosigurnih strujnih krugova
Stezaljke za samosigurne strujne krugove moraju biti odvojene od stezaljki za

nesamosigurne strujne krugove jednom od dolje navedenih metoda, a) ili b):
a) Kad se odvajanje postiže razmakom, tada razmak između stezaljki mora biti
najmanje 50 mm. Potrebno je posvetiti posebnu pažnju rasporedu stezaljki i
metodi ožičenja kako ne bi došlo do kontakta između strujnih krugova zbog
odspajanja, odnosno pomicanja vodiča.
b) Kada se odvajanje postiže primjenom izolacijske pregrade ili uzemljene

metalne pregrade, dimenzije pregrade moraju biti takve da udaljenost od
stijenki kućišta do upotrebljene pregrade ne bude veća od 1,5 mm, ili
alternativno, treba osigurati minimalan razmak od 50 mm između stezaljki kad
se mjeri u bilo kojem smjeru oko pregrade.
Razmak između golih vodljivih dijelova vanjskih vodiča spojenih na stezaljke i

uzemljenih metalnih ili drugih vodljivih dijelova ne smije biti manji od 3 mm.
Razmak između golih vodljivih dijelova stezaljki različitih samosigurnih strujnih

krugova u polju mora biti takav da bude najmanje 6 mm između golih vodljivih
dijelova priključenih vanjskih vodiča.
Stezaljke samosigurnog kruga moraju biti označene kao takve.
NAPOMENA 1 – Ovo označavanje moguće je postići bojom, u kojem slučaju boja mora biti svijetlo
plava.
71/111
Utikači i utičnice upotrebljeni za priključak vanjskih samosigurnih strujnih krugova
moraju biti odvojeni od onih za nesamosigurne strujne krugove i ne smiju biti s njima
međusobno zamjenjivi. Tamo gdje je uređaj opremljen s više utikača i utičnica za
vanjske priključke, te bi njihova međusobna zamjena mogla negativno utjecati na
vrstu zaštite, utikači i utičnice moraju biti takvi da zamjena nije moguća, npr.
uparivanjem, ili pripadni parovi utikača i utičnica moraju biti označeni, npr. oznakom
ili bojom, tako da bi njihova međusobna zamjena bila odmah uočljiva (vidi 12.4.).
NAPOMENA 2 – Tamo gdje priključak nosi uzemljene strujne krugove, a vrsta zaštite ovisi o spoju s
uzemljenjem, priključak mora biti izrađen u skladu sa zahtjevima danim u
HRN IEC 60079-11, koji se odnose na vodiče, priključke i stezaljke za uzemljenje.
12.2.4 Uzemljenje samosigurnih strujnih krugova
Samosigurni strujni krugovi moraju biti, ili
a) izolirani od zemlje, ili

b) spojeni u jednoj točki na sustav izjednačenja potencijala, ukoliko isti postoji u
prostoru u kojem su samosigurni krugovi instalirani.
Način instaliranja mora biti odabran s obzirom na funkcionalne zahtjeve strujnih

krugova i u skladu s uputama proizvođača.
Dopušteno je više spojeva s uzemljenjem na strujnom krugu uz uvjet da krug ima

galvanski odvojene podkrugove od kojih je svaki uzemljen u samo jednoj točki.
Kod samosigurnih krugova koji su izolirani od zemlje treba obratiti pozornost na

opasnost od elektrostatskog izboja. Spajanje na zemlju preko otpora većeg od 0,2
MW, npr. za odvođenje elektrostatskog naboja, ne smatra se uzemljenjem.
Samosigurni strujni krugovi moraju biti uzemljeni ako je to potrebno iz razloga

sigurnosti, npr. u instalacijama sa sigurnosnim barijerama bez galvanskog odvajanja.
Oni mogu biti uzemljeni, ako je potrebno, zbog funkcijskih razloga, npr. preko
zavarenih termoparova. Ako samosigurni uređaj ne izdrži ispitivanje električke
čvrstoće s najmanje 500 V iz. efektivne vrijednosti prema zemlji u skladu s HRN IEC
60079-11, uzemljivanje opreme se podrazumijeva.
Tamo gdje je uređaj uzemljen (npr. ugradnjom), a vezni vodič je upotrebljen između
uređaja i točke uzemljenja pridruženog uređaja, nije potrebno da samosigurni strujni
krug bude u skladu s a) ili b). Takve situacije mora pažljivo razmotriti osposobljena
osoba i u svakom slučaju ne smiju se primijeniti za strujne krugove bez galvanskog
odvajanja pri ulasku u prostor u kojem se zahtjeva EPL 'Ga'. Ako su upotrebljeni
spojni vodiči, oni moraju biti zadovoljavajući za tu situaciju, moraju imati presjek
bakra najmanje 4 mm2, moraju biti trajno instalirani bez uporabe utikača i utičnice,
imati odgovarajuću mehaničku zaštitu i imati priključke koji, uz izuzetak zahtjevanog
stupnja IP zaštite, moraju biti u skladu sa zahtjevima vrste zaštite 'e'.
U samosigurnim krugovima, stezaljke za uzemljenje sigurnosnih barijera bez

galvanskog odvajanja (npr. Zener barijere) moraju biti:
72/111
1) spojene na sustav izjednačenja potencijala najkraćom izvedivom trasom, ili
2) samo za sustave TN-S, spojene na čvrstu točku uzemljenja na način koji

osigurava da impedancija između točke spajanja i glavne točke uzemljenja
elektroenergetske mreže bude manja od 1W. To se može postići
spajanjem na sabirnicu uzemljenja rasklopišta ili uporabom posebnih
sabirnica uzemljenja.
Upotrebljeni vodič mora biti izoliran da se spriječi utjecaj uzemljenja zbog struja
kvara koje mogu protjecati metalnim dijelovima s kojima vodič može doći u dodir
(npr. okvirima upravljačkih ormara). Također mora biti osigurana mehanička zaštita
mjesta na kojima postoji velika opasnost od oštećenja.
Presjek voda za uzemljenje mora se sastojati od

- najmanje dva odvojena vodiča od kojih je svaki dimenzioniran za provođenje
najveće moguće struje koja može trajno teći, pojedinačnog presjeka najmanje 1,5
2
mm bakra, ili
- najmanje jednog vodiča presjeka ne manjeg od 4 mm2 bakra.
NAPOMENA – Treba predvidjeti dva vodiča za uzemljenje da bi se olakšalo ispitivanje.
Ako je očekivana struja kratkog spoja sustava napajanja spojenog na ulazne

stezaljke barijere takva da spoj sa zemljom nije sposoban podnijeti takvu struju,
onda presjek vodiča mora biti odgovarajuće povećan ili moraju biti upotrebljeni
dodatni vodiči.
Ako se priključak na uzemljenje postiže preko razvodnih kutija, treba naročito paziti
da se osigura kontinuitet uzemljenja.
12.2.5 Provjera samosigurnih krugova
Ukoliko ne postoji certifikat sustava kojim su određeni parametri za cjelokupan

samosigurni krug, treba udovoljiti svim zahtjevima ovog podpoglavlja.
12.2.5.1 Općenito
Projektant samosigurnog sustava mora pripremiti dokumentaciju koja opisuje

samosigurni sustav, u kojoj su navedeni elementi i električni parametri sustava,
uključujući i ožičenje zbog međusobnog povezivanja elemenata sustava.
NAPOMENA – Izgled dokumenta koji sadrži opis samosigurnog sustava nije strogo definiran i može
biti dan u formi crteža, tablice, upute za održavanje i sl. Ta dokumentacija mora biti
pripremljena i redovito ažurirana na način da je u svakom trenutku omogućen pristup
valjanim informacijama o predmetnoj samosigurnoj instalaciji.
Pri instaliranju samosigurnih krugova, uključivo i kabela, ne smiju se prekoračiti

najveće dopuštene vrijednosti induktiviteta, kapaciteta ili omjera L/R i temperature
površine. Dopuštene vrijednosti treba uzeti iz dokumentacije pridruženog uređaja ili
s označne pločice.
73/111
12.2.5.2 Samosigurni krugovi sa samo jednim pridruženim uređajem
Tamo gdje samosigurni strujni krug sadrži značajnu količinu energije pohranjenu u
svojem kapacitivnom i induktivnom dijelu, kapacitivna pohranjena energija može
djelovati kao izvor koji napaja induktivitet. Raspodijeljeni induktiviteti i kapaciteti
kabela u pravilu će imati manji utjecaj na paljenje od utjecaja induktivne ili
kapacitivne komponente. U nastavku je opisan postupak ocjene parametara kabela,
primjenjiv isključivo na linearne krugove (otporničke krugove ograničene struje), koji
uzima navedene vrijednosti u obzir.
Iz dokumentacije ili s označne pločice izvora napajanja odrediti njegov izlazni napon
[Uo], izlaznu struju [Io], najveći vanjski kapacitet [Co], najveći vanjski induktivitet [Lo] i
najveći omjer vanjskog induktiviteta i otpora [Lo/Ro].
Odrediti ukupnu efektivnu vrijednost induktiviteta i kapaciteta svih uređaja u krugu

kao zbroj ulaznih kapaciteta [Ci] i ulaznih induktiviteta [Li] povezanih uređaja kojima
se još pridoda i ukupni kapacitet i induktivitet jednostavnih uređaja priključenih u
sustav.
Ako ukupna efektivna vrijednost induktiviteta i/ili kapaciteta nije veća od 1%

vrijednosti Lo, odnosno Co, tada se dopuštena vrijednost induktiviteta ili kapaciteta
kabela kruga određuje oduzimanjem ovih efektivnih vrijednosti od Lo i Co izvora
napajanja. Uporaba omjera Lo/Ro kao parametra kabela je dopuštena ukoliko je
ukupna efektivna vrijednost kapaciteta veća ili jednaka 1% vrijednosti Co. Ako je
ukupna efektivna vrijednost induktiviteta veća od 1% Lo, tada se dopušteni omjer L/R
kabela mora preračunati u skladu s HRN IEC 60079-25. Kada je dopuštena uporaba
omjera Lo/Ro i ako kabel ima omjer L/R manji ili jednak dopuštenoj vrijednosti, tada
nije potrebno udovoljiti zahtjevu Lo.
Kada su i ukupni induktivitet i kapacitet veći od 1% Lo, odnosno Co, tada vrijednosti
Lo i Co treba dijeliti sa dva. Induktivitet i kapacitet kabela tada se računa na način da
se od tako dobivene reducirane vrijednosti oduzme ukupna efektivna vrijednost
induktiviteta, odnosno kapaciteta. Uporaba omjera Lo/Ro kao parametra kabela u
ovom slučaju nije dopuštena.
Upute za određivanje parametara kabela dane su u 12.2.2.2.
NAPOMENA – Kada samosigurni uređaj sadrži učinkoviti induktivitet i pridruženi uređaj je označen s
L/R omjerom, provjera se radi u skladu s HRN IEC 60079-25, Samosigurni sustavi,
Dodatak D: Provjera induktivnog parametra.
Vrijednosti dopuštenog ulaznog napona Ui, ulazne struje Ii i ulazne snage Pi svakog
samosigurnog uređaja moraju biti jednake ili veće od odgovarajućih vrijednosti Uo, Io i
Po pridruženog uređaja.
Za jednostavni uređaj najviša temperatura može se odrediti iz vrijednosti Po

pridruženog uređaja kako bi se dobio temperaturni razred. Temperaturni razred
može se odrediti
74/111
a) prema tablici 7, ili
b) izračunom prema formuli:
T = Po Rth + Tamb
gdje su:
T temperatura površine;
Po snaga označena na pridruženom uređaju;
Rth toplinski otpor (K/W) (naveden od proizvođača komponente za
primjenjive
uvjete ugradnje);
o
Tamb temperatura okoline (normalno 40 C)
i prema tablici 4.
Pored navedenog, komponente s površinom manjom od 1000 mm2 (isključujući

priključene žice) mogu biti razvrstane u razred T5 ukoliko njihova temperatura
površine ne prelazi 150 oC.
Skupina samosigurnog strujnog kruga u cijelosti se određuje prema skupini bilo
kojeg električnog uređaja s najslabijim značajkama unutar toga strujnog kruga (npr.
strujni krug s uređajima IIB i IIC imat će skupinu strujnog kruga IIB).
Tablica 7 – Ocjena razvrstavanja u T4 prema veličini

komponente i temperaturi okoline
Ukupna površina isključujući priključene Zahtjevi za razvrstavanje u T4

o
žice (na temelju temperature okoline od 40 C)
2
Temperatura površine £275 C
o
<20 mm
³20 mm £1000 mm Temperatura površine £200 C
2 2 o
³20 mm 2
Snaga ne prelazi 1,3 W*
* Umanjeno na 1,2 W uz 60 oC temperature okoline, ili 1,0 W uz 80 oC temperature okoline.
Za razvodne kutije i sklopke u samosigurnim strujnim krugovima može se smatrati da

imaju temperaturni razred T6.
12.2.5.3 Samosigurni krugovi s više pridruženih uređaja
Ako samosigurni strujni krug sadrži više pridruženih uređaja ili ako su dva ili više
samosigurnih strujnih krugova međusobno povezani, treba provjeriti samosigurnost
čitavog sustava teoretskim proračunima, ili treba provesti ispitivanje paljenja iskrom
sukladno normi HRN IEC 60079-11 i HRN IEC 60079-25. Treba odrediti skupinu
uređaja, temperaturni razred i razinu zaštite.
Posebno treba voditi računa o izbjegavanju mogućnosti pojave povratnog napona i

struje u pridruženi uređaj iz ostatka kruga. Nazivne vrijednosti naponsko i strujno
75/111
ograničavajućeg elementa unutar pojedinog pridruženog uređaja ne smiju se
prekoračiti utjecajem Uo i Io drugih pridruženih uređaja.
NAPOMENA 1 – U slučaju pridruženog uređaja s linearnim strujno/naponskim karakteristikama,

temelj za proračun dan je u Dodatku A. U slučaju pridruženog uređaja s nelinearnim
strujno/naponskim karakteristikama, može se slijediti uputa iz Dodatka C norme
HRN IEC 60079-25 i/ili treba tražiti savjet stručnjaka.
NAPOMENA 2 – Ako su unutarnji otpori Ri=Uo/Io pridruženih uređaja predmetnih krugova poznati
(izlazne karakteristike prema slici C.1a norme HRN IEC 60079-25: Samosigurni
sustavi), tada se može koristiti postupak opisan u Dodatku B norme
HRN IEC 60079-25.
12.3 Instalacije za razinu zaštite opreme (EPL) ‘Ga’
Samosigurni strujni krugovi moraju biti instalirani u skladu s točkom 12.2, osim kada
se sljedećim posebnim zahtjevima traži drugačije.
U instalacijama sa samosigurnim krugovima za razinu zaštite opreme 'Ga',

samosigurni uređaj i pridruženi uređaj moraju biti u skladu s HRN IEC 60079-11,
razine zaštite 'ia'. Strujni krug (uključujući sve jednostavne komponente, jednostavne
električne uređaje, samosigurne uređaje, pridružene uređaje i najveće dopustive
električke parametre kabela kojima su navedeni međusobno povezani) mora biti
razine zaštite 'ia'.
Poželjno je da pridruženi uređaj ima galvansko razdvajanje između samosigurnih i

nesamosigurnih krugova.
Budući da u nekim slučajevima već i samo jedan kvar u sustavu izjednačenja

potencijala može uzrokovati opasnost paljenja, pridruženi uređaj bez galvanskog
razdvajanja može se upotrijebiti samo ako je sustav uzemljenja u skladu sa stavkom
2) podpoglavlja 12.2.4 i ako su svi uređaji koji se napajaju iz mreže i koji su
priključeni na stezaljke u neugroženom prostoru, odvojeni od mreže dvonamotnim
transformatorom, čiji je primarni namot zaštićen odgovarajuće dimenzioniranim
osiguračem dovoljne prekidne moći.
NAPOMENA 1 – Ako je samosigurni strujni krug podijeljen u podkrugove, podkrugovi u prostoru u

kojem se zahtijeva razina zaštite opreme 'Ga', uključujući i elemente za galvansko
odvajanje, moraju biti zaštite 'ia', ali podkrugovi koji nisu u prostoru u kojem se
zahtijeva razina zaštite opreme 'Ga' mogu biti u zaštiti 'ib' ili 'ic'.
NAPOMENA 2 – Galvansko odvajanje može se postići pridruženim uređajem ili uređajem za

galvansko odvajanje unutar samosigurnog strujnog kruga u prostoru u kojem se
zahtijeva razina zaštite opreme 'Gb', 'Gc' ili u neugroženom prostoru.
Jednostavni uređaji, čak i kada su instalirani izvan prostora u kojem se zahtijeva

razina zaštite opreme 'Ga', moraju biti navedeni u dokumentaciji sustava i moraju biti
sukladni zahtjevima HRN IEC 60079-11, razine zaštite 'ia'.
Ako se zahtijeva uzemljenje kruga zbog funkcijskih razloga, spoj na zemlju mora biti
izveden izvan prostora u kojem se zahtijeva razina zaštite opreme 'Ga', ali ipak što
bliže uređajima razine zaštite opreme 'Ga'.
76/111
NAPOMENA 3 – Ako je uzemljenje strujnog kruga nemoguće izbjeći zbog same izvedbe kruga, kao
na primjer kod termopara s uzemljenim vrhom ili sonde za ispitivanje vodljivosti, to
treba biti jedini spoj sa uzemljenjem ukoliko se ne može sa sigurnošću potvrditi da
stanje kvara ne može nastati kao posljedica postojanja više uzemljenih točaka.
Ako je dio samosigurnog strujnog kruga instaliran u prostoru u kojem se zahtijeva

razina zaštite opreme 'Ga', tako da uređaj i pridružena oprema predstavljaju
opasnost za nastanak opasne razlike potencijala u prostoru u kojem se zahtijeva
razina zaštite opreme 'Ga', npr. zbog pojave atmosferskog pražnjenja, treba
instalirati odvodnik prenapona između svake neuzemljene žile kabela i i lokalne
strukture, i to što je praktično bliže moguće, po mogućnosti do 1 m od ulaza u
prostor u kojem se zahtijeva razina zaštite opreme 'Ga'. Primjeri ovakvih mjesta su
spremnici zapaljivih tekućina, postrojenja za obradu otpadnih voda i destilacijske
kolone u petrokemijskoj industriji. Velika opasnost od stvaranja razlika potencijala se
uglavnom pojavljuje u rasprostranjenim postrojenjima i/ili mjestima s izloženim
nepokrivenim uređajima, a opasnost se ne umanjuje jednostavno polaganjem kabela
ili spremnika u zemlju.
Odvodnik prenapona mora biti u stanju odvesti najmanje vršnu struju propuštanja od
10 kA (8/20 ms impulsa prema IEC 60060-1, 10 prorada). Spoj između zaštitnog
2
uređaja i lokalne strukture mora imati najmanji presjek koji odgovara presjeku 4 mm
bakra.
Napon reagiranja odvodnika prenapona mora odrediti korisnik i specijalist za tu vrstu

instalacija.
NAPOMENA 4 – Uporaba jednog ili više niskonaponskih odvodnika prenapona u samosigurnom

strujnom krugu utječe na konfiguraciju uzemljenja tog kruga. Ovo se mora uzeti u
obzir prilikom projektiranja samosigurnog sustava. Dodatne upute o korištenju
odvodnika prenapona dane su u HRN IEC 60079-25.
Kabel između samosigurnog uređaja u prostoru u kojem se zahtijeva razina zaštite

opreme 'Ga' i zaštitnog uređaja za odvođenje prenapona mora biti tako instaliran da
bude zaštićen od udara groma.
12.4 Posebne primjene
Za neke posebne primjene, kao što je nadziranje energetskih kabela, strujni krugovi
za koje se primjenjuju principi samosigurnosti dio su istog kabela s energetskim
strujnim krugovima. Takve instalacije zahtijevaju posebnu analizu rizika.
Za posebne namjene, dopušteno je da samosigurni i nesamosigurni strujni krugovi

budu u istom utikaču i utičnici, uz uvjet da udovoljavaju zahtjevima norme
HRN IEC 60079-11 i norme iz serije HRN IEC 60079 koja je primjenjiva na vrstu
zaštite u kojoj su izvedeni nesamosigurni strujni krugovi, te da samosigurnost nije
potrebna kada su drugi strujni krugovi pod naponom.
13. DODATNI ZAHTJEVI ZA KUĆIŠTA U NADTLAKU
77/111
Kućišta u nadtlaku koja imaju samo komponentni certifikat (sa znakom 'U'), ne smiju
se instalirati. Dopuštena je uporaba samo onda kada postoji certifikat za gotovu
opremu.
13.1 Vrsta zaštite ‘p’
13.1.1 Općenito
Ako čitava instalacija nije ocijenjena kao cjelina, mora biti provjerena kako bi se
ustanovilo udovoljava li zahtjevima navedenim u dokumentaciji uređaja i ovoj
tiskanici.
Zahtjevana razina zaštite opreme pod nadtlakom 'x', 'y' ili 'z' određena je zahtjevanim
EPL-om za prostor u kojem se oprema instalira i time sadrži li kućište učinkoviti
uzročnik paljenja sukladno Tablici 8.
Tablica 8 – Određivanje vrste zaštite

(kada nema ispuštanja zapaljivog medija unutar kućišta)
Kućište sadrži Kućište ne sadrži

EPL
uzročnik paljenja uzročnik paljenja
‘Gb’ px py
‘Gc’ px ili pz Nadtlak nije zahtijevan
NAPOMENA - HRN IEC 60079-2 zahtijeva da oprema u zaštiti ‘py’ sadrži isključivo
opremu u vrsti zaštite ‘d’, ‘e’, ‘i’, ‘m’, ‘nA’, ‘nC’, ‘o’ ili ‘q’.
Ugradnja certificiranog upravljačkog sustava za nadzor i održavanje nadtlaka u

necertificirano kućište ne podrazumijeva prenošenje certifikacije na kućište pod
nadtlakom ili njegov sadržaj.
13.1.2 Cjevovodi za nadtlak
Svi cjevovodi i njihovi spojni dijelovi moraju biti u stanju izdržati
- Tlak 1,5 puta veći od najvećeg nadtlaka propisanog od proizvođača uređaja pod
nadtlakom, za normalni rad, ili
- najveći nadtlak što ga izvor nadtlaka može postići uz sve izlaze zatvorene, pri
čemu je izvor nadtlaka (npr. ventilator) specificiran od proizvođača uređaja pod
nadtlakom,
i tlak ne smije biti manji od 200 Pa (2 mbara).
78/111
Na gradivo od kojeg su izrađene cijevi nadtlaka i njihove spojne dijelove ne smije
negativno utjecati specificirani zaštitni plin niti zapaljivi plinovi ili pare u kojima će se
upotrebljavati.
Usis zaštitnog plina u dovodnu cijev mora biti izveden u neugroženom prostoru, osim
ako se zaštitni plin dovodi iz boca.
Cijevi bi trebale biti smještene u neugroženom prostoru kada god je to praktično

izvedivo. Ukoliko cijevi prolaze kroz ugroženi prostor i zaštitni plin u njima je na tlaku
nižem od atmosferskog, tada cijevi moraju biti nepropusne.
Cijevi za odvod zaštitnog plina trebaju, po mogućnosti, imati svoje ispuste u

neugroženom prostoru. U protivnom mora se razmotriti postavljanje zapreke za iskre
i čestice (tj. zaštitni uređaj protiv izbacivanja iskri ili čestica sposobnih za paljenje)
kao što je to prikazano u tablici 9.
NAPOMENA – Za vrijeme perioda provjetravanja može postojati mali ugroženi prostor na ispuhu iz
ventilacijskog kanala.
Tablica 9 – Uporaba zapreke za iskre i čestice
Oprema
EPL zahtijevan u prostoru izlaza ispušnog
kanala
A B
a a
'Gb' Zahtijevana Zahtijevana
'Gc' Zahtijevana Nije zahtijevana
A - Oprema koja u normalnom pogonu može proizvoditi iskre ili čestice sposobne za
paljenje
B - Oprema koja u normalnom pogonu ne proizvodi iskre ili čestice sposobne za paljenje
a
Ako temperatura opreme u kućištu pod nadtlakom predstavlja opasnost od paljenja u
slučaju nestanka nadtlaka zbog kvara, treba predvidjeti odgovarajući uređaj za
sprječavanje brzog ulaza okolne atmosfere u kućište pod nadtlakom.
Oprema za stvaranje nadtlaka, kao što je ulazni ventilator ili kompresor, koja se
koristi za dovod zaštitnog plina treba, po mogućnosti, biti postavljena izvan
ugroženog prostora. Tamo gdje su pogonski motor i/ili njegova upravljačka oprema
smješteni unutar dovodnog kanala, ili nije moguće izbjeći postavljanje u prostoru
ugroženom eksplozivnom atmosferom, uređaj za stvaranje nadtlaka mora biti
odgovarajuće zaštićen.
79/111
13.1.3 Radnje koje je potrebno poduzeti kod ispada nadtlaka
13.1.3.1 Općenito
Upravljački sustavi za nadtlak ponekad su opremljeni uređajima za ručno

premoštenje automatskog vođenja ili 'sklopkom za radove održavanja' koji trebaju
omogućiti da kućište pod nadtlakom ostane pod naponom i kad nema nadtlaka, npr.
kada su vrata kućišta otvorena.
Takve se uređaje može upotrebljavati u ugroženom prostoru samo ako se ocijeni da

na određenom mjestu neće biti potencijalno zapaljivog plina ili pare tijekom uporabe
(situacija 'bez plina'). Kućištu treba odmah isključiti električno napajanje ako se
otkriju zapaljivi plinovi za vrijeme rada pod tim uvjetima i treba ga nanovo provjetriti
prije ponovnog stavljanja u pogon.
NAPOMENA – Kućište treba nanovo provjetriti nakon što je nadtlak ponovno uspostavljen samo ako
je zapaljivi plin otkriven u prostoru za vrijeme rada s ručnim vođenjem.
13.1.3.2 Oprema bez unutrašnjeg izvora ispuštanja
Instalacija koja sadrži električnu opremu bez unutrašnjeg izvora ispuštanja, mora biti
sukladna s tablicom 10 za slučaj kvara pri kojem izostane nadtlak sa zaštitnim
plinom.
NAPOMENA – U slučaju nestanka nadtlaka kod kućišta pod statičkim nadtlakom, ona moraju biti
premještena u neugrožen prostor radi ponovnog punjenja.
Ako se koristi statički nadtlak, uređaj za nadzor tlaka mora isključiti napajanje
opreme u kućištu i ostati u isključenom položaju ako nestane nadtlaka. Dopušteno
ga je vratiti u početni položaj tek po povratku tlaka, nakon ponovnog punjenja
kućišta.
Tablica 10 – Mjere koje se poduzimaju kad dođe do nestanka nadtlaka

zaštitnog plina za električnu opremu bez unutrašnjeg
izvora ispuštanja
Kućište sadrži opremu neprikladanu za Kućište sadrži opremu prikladanu

Zahtijevani EPL
EPL 'Gc' bez nadtlaka za EPL 'Gc' bez nadtlaka
a b
'Gb' Alarm i isklop Alarm
b
'Gc' Alarm Nema djelovanja
NAPOMENA – Ponovnu uspostavu nadtlaka treba postići što je prije moguće, ali svakako u roku od
24 sata. Tijekom vremena kad nema nadtlaka, treba paziti da zapaljive tvari ne uđu u kućište.
Pod uvjetom da se oprema pod nadtlakom isključi automatski nakon ispada nadtlaka, neće biti
potreban dodatni alarm za sigurnost, čak i u prostoru u kojem se zahtijeva EPL 'Gb'. Ako se
električno napajanje ne isključuje automatski, npr. u ugroženom prostoru u kojem se zahtijeva EPL
'Gc', alarm je najmanje što se može preporučiti ako je omogućeno trenutno djelovanje izvršitelja koji
će ponovno uspostaviti nadtlak ili isključiti opremu.
80/111
Oprema instalirana unutar kućišta, koja odgovara zahtjevima za EPL okolnog ugroženog prostora, ne
treba se isključiti u slučaju nestanka tlaka. Međutim, treba posebno voditi računa o tome da u
unutrašnjosti opreme nema zaostalog zapaljivog medija koji bi mogao curiti u veće kućište koje u
tom trenutku nije pod nadtlakom i u kojem se mogu obavljati radovi koji uključuju i mogućnost pojave
učinkovitog uzročnika paljenja.
a
Ako bi automatski isklop doveo do opasnijeg stanja, treba poduzeti druge mjere predostrožnosti,
npr. osigurati dvostruko napajanja zaštitnim plinom.
b
Ako proradi alarm, potrebne su hitne mjere, npr. za ponovno uspostavljanje nepropusnosti sustava.
13.1.3.3 Oprema s unutrašnjim izvorom ispuštanja
Oprema s unutrašnjim izvorom ispuštanja mora biti instalirana u skladu s uputama

proizvođača.
Napose, korisnik treba ugraditi dodatne sigurnosne uređaje sustava za zaštitu koji
su potrebni za sigurnost opreme koja sadrži zapaljivi medij, a koji nisu isporučeni uz
opremu, npr. ograničavače protoka uzoraka, regulatore tlaka ili arestore plamena u
dovod plina.
Tamo gdje kućište pod nadtlakom ima unutrašnji zatvoreni sustav koji dozvoljava da
se zapaljive tekućine ili plinovi procesa vode u kućište, treba uzeti u obzir
vjerojatnost i posljedice ulaska plina za nadtlak u procesni sustav. Na primjer, ako je
procesni plin u niskotlačnom zatvorenom sustavu pod nižim tlakom od zraka za
nadtlak, bilo kakva pukotina u zatvorenom sustavu propustit će zrak u proces i
stvoriti potencijalno štetan ili opasan učinak na proces.
U slučaju nestanka zaštitnog plina, mora proraditi alarm i mora se izvršiti popravak
kako bi se održala sigurnost sustava.
Korisnik će odlučiti o mjerama koje treba poduzeti u slučaju nestanka tlaka ili
protoka, uzimajući u obzir sljedeće:
- preporuke proizvođača;
- mogućnost ispuštanja zapaljivog medija iz zatvorenog sustava (npr. 'ne postoji',
'ograničeno' ili 'neograničeno');
- medij koji se ispušta, npr. tekućina ili plin, i njihove granice zapaljivosti;
- da li se dovod zapaljivih tvari automatski zatvara pri nestanku tlaka/protoka;
- značajke opreme unutar kućišta, npr. paleća, prikladna za prostor u kojem se
zahtijeva EPL 'Gb' ili 'Gc', te relativna udaljenost od izvora ispuštanja;
- zahtjevi za EPL u vanjskom prostoru, npr. 'Gb' ili 'Gc';
- vrstu upotrebljenog zaštitnog plina, npr. zrak ili inertni plin. Ako se koristi inertni
plin, kućište je potrebno uvijek nanovo ispirati inertnim plinom nakon nestanka
tlaka da se opet uspostavi visoka koncentracija inertnog plina (i niska
koncentracija kisika) potrebna da osigura traženu razinu zaštite;
- posljedice iznenadnog automatskog isključivanja opreme.
Tamo gdje zapaljivi plin ima visoku gornju granicu eksplozivnosti (UEL) npr. >80%, ili
gdje je plin, npr. etilen oksid, u stanju reagirati egzotermički čak i kada nema zraka,
nije moguće zaštititi kućište inertnim plinom primjenom tehnike 'nadoknade gubitaka'.
81/111
Primjena tehnike 'trajnog protoka' sa zrakom ili inertnim plinom prikladna je ako je
protok dovoljno visok da razrijedi ispuštanje na koncentraciju ispod 25% donje
granice eksplozivnosti (LEL), ili na razinu ispod koje ne može doći do razlaganja
molekula.
13.1.4 Više kućišta pod nadtlakom s jednim zajedničkim sigurnosnim uređajem
Zahtjevi za uporabu zajedničkog sigurnosnog uređaja za više kućišta pod nadtlakom

dani su u normi HRN IEC 60079-2.
13.1.5 Ispiranje
Najmanje vrijeme ispiranja kućišta pod nadtlakom propisano od proizvođača, mora

biti uvećano za dodatno najmanje vrijeme ispiranja po jedinici obujma cijevi za dovod
i odvod zaštitnog plina propisano od proizvođača, pomnoženo s njihovim obujmom.
Pod uvjetom da je atmosfera unutar kućišta i pripadnih cijevi znatno ispod donje
granice zapaljivosti (npr. 25% DGE), u prostoru u kojem se zahtijeva EPL 'Gc'
ispiranje nije obvezno. Dodatno navedenom, mogu se upotrijebiti plinski detektori za
provjeru je li plin unutar kućišta zapaljiv.
13.1.6 Zaštitni plin
Zaštitni plin koji se upotrebljava za ispiranje, nadtlak i trajno razrjeđivanje ne smije

biti zapaljiv niti otrovan. Također mora biti pouzdano bez vlage, ulja, prašine,
vlakanaca, kemikalija, gorivih i drugih tvari koje mogu biti opasne ili mogu loše
utjecati na učinkovitost i cjelovitost opreme. Kao zaštitni plin obično se upotrebljava
zrak, ali može se koristiti i neki inertni plin, pogotovo onda kada postoji unutrašnji
izvor ispuštanja zapaljivog medija. Zaštitni plin ne smije sadržavati obujmni udio
kisika veći od onog u zraku.
Tamo gdje se zrak upotrebljava kao zaštitni plin, izvor mora biti smješten u
neugroženom prostoru i postavljen na način da se smanji opasnost od onečišćenja.
Treba uzeti u obzir učinak obližnjih struktura na gibanje zraka, te utjecaj promjene
smjera i brzine vjetra.
o
Treba osigurati da temperatura zaštitnog plina ne prekorači 40 C na ulazu u
kućište. U posebnim okolnostima, može biti dopuštena viša temperatura ili se može
zahtijevati niža temperatura u kojem slučaju temperatura mora biti označena na
kućištu pod nadtlakom.
Tamo gdje se upotrebljava inertni plin, naročito u velikim kućištima, treba dobro
paziti da se spriječi nesvjestica od pomanjkanja kisika. Kućišta pod nadtlakom kod
kojih se kao zaštitni plin upotrebljava inertni plin moraju biti označena tekstom
upozorenja, npr.:
82/111
'UPOZORENJE – OVO KUĆIŠTE SADRŽI INERTNI PLIN I POSTOJI OPASNOST
OD GUŠENJA. OVO KUĆIŠTE TAKOĐER SADRŽI ZAPALJIVI MEDIJ KOJI MOŽE
BITI UNUTAR GRANICA ZAPALJIVOSTI KADA JE U ZRAKU'
13.1.7 Sustavi ožičenja
Tamo gdje je potrebno spriječiti ulaz zapaljivog plina ili pare difuzijom, ili spriječiti
gubitak zaštitnog plina, sustavi ožičenja moraju biti zabrtvljeni.
NAPOMENA 1 – To ne sprječava da kabelski dovod ili cijev ne budu ispirani s uređajem.
Kabeli i kabelski uvodi u kućišta pod nadtlakom moraju biti u skladu s poglavljem 9 i
dokumentacijom proizvođača uređaja.
NAPOMENA 2 – Korištenje potpuno ispunjenih kabela, zalivenih kabelskih uvodnica i/ili brtvenih
elemenata cijevne instalacije smatra se učinkovitim postupkom brtvljenja.
13.2 Motori
Motori napajani promjenjivom frekvencijom i naponom iz pretvarača moraju

udovoljavati sljedećim uvjetima:
a) Motor je tipski ispitan za takve uvjete pogona kao jedinica povezana s

pretvaračem navedenim u opisnoj dokumentaciji prema normi
HRN IEC 60079-0 i s pripadajućim zaštitnim elementima, ili
b) motor nije tipski ispitan za takve uvjete pogona kao jedinica povezana s
pretvaračem. U ovom slučaju moraju postojati sredstva za izravni nadzor
temperature pomoću usađenih osjetila navedenih u dokumentaciji motora ili
moraju biti poduzete druge učinkovite mjere za ograničenje temperature
površine kućišta motora. Učinkovitost mjera za nadzor temperature mora biti
provjerena i dokumentirana, uzimajući u obzir snagu, raspon brzina, moment i
frekvenciju za zahtjevane uvjete pogona. Zaštitni uređaj mora djelovati na
isklop motora s napajanja.
NAPOMENA 1 – U nekim slučajevima, najveća temperatura površine javlja se na osovini motora.
NAPOMENA 2 – Strujno ovisan zaštitni uređaj s vremenskim zatezanjem (sukladan s točkom 7.2 a)
ne smatra se drugom učinkovitom mjerom.
NAPOMENA 3 – Kada je motor s priključnom kutijom u zaštiti 'e' ili 'n' priključen na pretvarač s
pulsirajućim izlaznim naponom visoke frekvencije, treba posebno razmotriti
mogućnost utjecaja udarnih prenapona i pojačanog zagrijavanja u priključnoj kutiji
motora.
Motori napajani iz uređaja za meko pokretanje moraju udovoljavati sljedećim

uvjetima:
83/111
a) motor je tipski ispitan za takve uvjete pogona kao jedinica povezana s uređajem
za meko pokretanje navedenim u opisnoj dokumentaciji i s pripadajućim zaštitnim
elementima, ili
b) motor nije tipski ispitan za takve uvjete pogona kao jedinica povezana s uređajem
za meko pokretanje. U ovom slučaju moraju postojati sredstva za izravni nadzor
temperature pomoću usađenih osjetila navedenih u dokumentaciji motora ili
moraju biti poduzete druge učinkovite mjere za ograničenje temperature površine
kućišta motora, ili je uređajem za nadzor brzine osigurano da je zalet motora
takav da temperatura površine ne prekorači dopuštenu vrijednost. Učinkovitost
mjera za nadzor temperature ili pravilnost zaleta moraju biti provjereni i
dokumentirani. Zaštitni uređaj mora djelovati na isklop motora s napajanja.
NAPOMENA 1 – Smatra se da meko pokretanje kratko traje.
NAPOMENA 2 – Kada je motor priključen na uređaj za meko pokretanje s pulsirajućim izlaznim

naponom visoke frekvencije, treba posebno razmotriti mogućnost utjecaja udarnih
prenapona i pojačanog zagrijavanja u priključnoj kutiji motora.
13.3 Vrsta zaštite ‘pD’
13.3.1 Izvori zaštitnog plina
Pod određenim okolnostima, kao npr. kada je potrebno održati neprekidan rad
opreme, preporuča se osigurati dva izvora zaštitnog plina tako da dodatni izvor
može preuzeti funkciju primarnog izvora u slučaju njegovog kvara. Svaki izvor
zasebno mora biti u stanju održavati zahtjevanu razinu nadtlaka ili zahtjevani dotok
zaštitnog plina.
Tablica 11 – Sažetak zahtjeva za zaštitu kućišta
Vrsta uređaja u kućištu
Klasifikacija prostora
Uređaj koji sadrži Uređaj koji u normalnom radu
uzročnik paljenja ne sadrži uzročnik paljenja
Zona 20 "pD" nije primjenjiv "pD" nije primjenjiv
Zona 21 Primjeniti 13.3.2 Primjeniti 13.3.3
Zona 22 Primjeniti 13.3.3 "pD" nije zahtjevan
Ako bilo koja oprema koji se nalazi unutar kućišta pod nadtlakom ne zadovoljava za
uporabu u zaprašenoj atmosferi uslijed gubitka nadtlaka sa zaštitnim plinom, moraju
se primijeniti zahtjevi iz tablice 11.
13.3.2 Automatski isklop

84/111
Mora postojati sredstvo koje će automatski isključiti napajanje uređaja i uključiti
zvučni ili vidljivi alarm u slučaju pada zaštitnog nadtlaka i/ili protoka zaštitnog plina
ispod najmanje dopuštene vrijednosti. Kada postoji mogućnost da takav automatski
isklop dovede do opasnijeg stanja, mora se predvidjeti trajni zvučni ili vidljivi alarm
sve dok se nadtlak ponovno ne uspostavi ili se poduzmu druge prikladne mjere,
uključujući isklop s određenim vremenskim zatezanjem.
13.3.3 Alarm
Ako zaštitni nadtlak ili protok zaštitnog plina padnu ispod najmanje dopuštene
vrijednosti, mora se uključiti alarmna signalizacija na način da omogući trenutno
djelovanje rukovatelja. Ponovnu uspostavu nadtlaka treba obaviti što je prije
moguće, ili napajanje treba isključiti ručno.
13.3.4 Zajednički izvor zaštitnog plina
Kada je izvor zaštitnog plina zajednički za više odvojenih kućišta i zaštitne mjere
mogu biti zajedničke uz uvjet da je kroz ukupnu zaštitu obuhvaćen najnepovoljniji
mogući slučaj za sva štićena kućišta zajedno.
Ako su zaštitna sredstva zajednička, otvaranje vrata ili poklopca jednog od kućišta u
nadtlaku ne treba isključiti električno napajanje svim štićenim uređajima ili uključiti
alarm ako je osigurano sljedeće:
- prije otvaranja određenog kućišta, sva oprema u njemu koja nije izvedena u
odgovarajućoj vrsti protueksplozijske zaštite, isključena je s napajanja,
- zajednički zaštitni uređaj nastavlja nadzirati nadtlak u svim ostalim kućištima u

nizu, i
- prije priključenja opreme na napajanje provedeno je uklanjanje prašine.
13.3.5 Uključenje električnog napajanja
1) Prije uključenja električnog napajanja opreme zbog početnog puštanja u pogon ili
nakon isključenja, odgovornost je na rukovatelju da se uvjeri da prašina nije ušla u
kućište ili pridružene prostore u količini koja bi mogla izazvati eksploziju. Prilikom
takve procjene, rukovatelj treba uzeti u obzir:
i) potrebu za postavljanjem značajne sigurnosne granice, i
ii) razinu koncentracije u zraku koja je dovoljna da promatrana prašina

predstavlja opasnost od eksplozije, i, ako je primjenjivo
iii) debljinu nataloženih slojeva prašine kada postoji mogućnost od

zapaljenja zbog zagrijavanja.
2) Vrata i poklopci koji se mogu otvoriti bez uporabe alata moraju biti povezani s
napravom koja će odmah nakon otvaranja automatski isključiti s napajanja svu
85/111
onu opremu koja nije na drugi način zadovoljavajuće zaštićena. Uključenje
napajanja mora biti onemogućeno sve dok vrata ili poklopci ponovno ne budu
zatvoreni.
Ex pD motori napajani promjenjivom frekvencijom i naponom moraju udovoljavati

zahtjevima pod a) ili pod b), kako slijedi:
a) Moraju postojati sredstva (ili oprema) za izravnu kontrolu temperature pomoću

temperaturnih osjetila ugrađenih u namotu i navedenih u dokumentaciji
proizvođača motora ili druge učinkovite mjere za ograničenje temperature
površine kućišta motora. Zaštitni uređaj mora djelovati na isklop motora.
Kombinaciju motora i pretvarača nije potrebno ispitivati zajedno.
b) Motor mora biti tipski ispitan za taj pogon kao jedinica povezana s pretvaračem
navedenim u opisnoj dokumentaciji i s predviđenim zaštitnim uređajem.
13.4 Prostorije za eksplozivnu atmosferu plinova
13.4.1 Prostorije i analizatorske kućice pod nadtlakom
13.4.1.1 Prostorije pod nadtlakom
Zahtjevi za električne instalacije u prostorijama pod nadtlakom dani su u normi HRN

IEC 60079-13.
13.4.1.2 Analizatorske kućice
Zahtjevi za električne instalacije u analizatorskim kućicama dani su u normama HRN

IEC 60079-16 i HRN IEC 61285.
14. DODATNI ZAHTJEVI ZA VRSTU ZAŠTITE ‘N’
14.1 Općenito
Kućišta u vrsti zaštite 'n' koja imaju certifikat kao Ex dio (s oznakom 'U'), ne smiju se
instalirati u ugroženom prostoru. Oprema koja se instalira u ugroženi prostor uvijek
mora imati certifikat za cjeloviti proizvod sa svim sastavnim dijelovima.
Vrsta zaštite 'n' podijeljena je u 4 podvrste:
'nA' neiskreća oprema;
'nC' iskreća oprema kod koje su kontakti prikladno zaštićeni na način različit od onog
koji je primijenjen kod kućišta s ograničenim disanjem ili ograničenjem energije
86/111
'nR' kućišta s ograničenim disanjem
'nL' uređaj s ograničenom energijom (vidi poglavlje 12).
Uređaj s ograničenom energijom 'nL' i dijelovi s ograničenom energijom njemu

pridruženog uređaja, moraju udovoljavati zahtjevima norme HRN IEC 60079-15.
Oprema koja se spaja u krugove ograničene energije (nL) mora biti instalirana u
skladu sa zahtjevima za opremu u vrsti zaštite 'ic', kako je navedeno u poglavlju 12.
Oprema u vrsti zaštite 'nL' može se koristiti u samosigurnom krugu 'ic' u skladu s
poglavljem 12.
Električki priključak opreme koja sadrži krugove ograničene energije mora biti
izveden u skladu sa zahtjevima koji se postavljaju na vrstu zaštite u kojoj je izvedena
priključna kutija (npr. Ex 'nA', Ex 'd', Ex 'e').
14.2 Stupanj mehaničke zaštite kućišta (HRN IEC 60034-5 i HRN IEC 60529)
Kućišta koja sadrže neizolirane dijelove pod naponom moraju imati stupanj
mehaničke zaštite barem IP54. Kućišta koja sadrže samo izolirane dijelove moraju
imati stupanj mehaničke zaštite barem IP44.
Kada su kućišta, koja sadrže neizolirane dijelove pod naponom, mjestom ugradnje
zaštićena od prodora čvrstog tijela ili tekućine koji mogu imati negativan utjecaj na
sigurnost (npr. ugradnja u zatvorenom) moraju imati stupanj mehaničke zaštite
barem IP4X, odnosno, ako sadrže samo izolirane dijelove, IP2X.
Oprema kod koje sigurnost ne može biti narušena utjecajem stranog čvrstog tijela ili
tekućine (npr. tenziometri, otpornički termometri, termočlanci, uređaji ograničene
energije, itd.) ne trebaju udovoljavati gore navedenim zahtjevima.
14.3.1 Općenito
Kabeli i cijevi moraju biti instalirani u skladu s poglavljem 9, uz sljedeće zahtjeve na

kabelske uvode i priključke vodiča.
Bušenje dodatnih otvora za uvod kabela na kućištu dopušteno je ukoliko je takav

postupak odobren dokumentacijom dobivenom od proizvođača kućišta.
NAPOMENA 1 – Otvori s narezom u plastičnim kućištima moraju biti načinjeni pod ravnim kutem u
odnosu na vanjsku površinu kućišta (različitim kalupima u proizvodnji plastičnih
kućišta moguće je postići da je stijenka kućišta različitih oblika i s neravninama pod
različitim kutevima). Neravne površine ne dozvoljavaju čvrsto i ravnomjerno
prijanjanje kabelske uvodnice i različitog spojnog pribora na kućište što rezultira
neučinkovitim brtvljenjem.
87/111
NAPOMENA 2 – Otvori s koničnim narezom ne preporučuju se u plastičnim kućištima jer naprezanje
koje nastaje u plastičnom gradivu kućišta, prilikom pritezanja s ciljem učinkovitog
brtvljenja, može izazvati pucanje stijenke kućišta.
14.3.2.1 Općenito
Spajanje kabela na uređaje u vrsti zaštite 'n' mora biti provedeno pomoću kabelskih
uvodnica prikladnih za vrstu upotrebljenog kabela. One moraju biti sukladne
zahtjevima norme HRN IEC 60079-0.
NAPOMENA 1 – Da bi se udovoljilo zahtjevu za mehaničku zaštitu uvoda kabela, može također biti
potrebno brtviti spoj između kabelske uvodnice i kućišta (npr. pomoću brtvene
podloške ili brtvila za vijčani spoj).
NAPOMENA 2 – Da bi se zadovoljio zahtjev mehaničke zaštite najmanje IP54, kabelske uvodnice ne

trebaju dodatno brtvljenje između kabelske uvodnice i uvodne ploče ili kućišta s
narezom ako je uvodna ploča ili stijenka kućišta s narezom debljine najmanje 6 mm
i os kabelske uvodnice okomita na vanjsku površinu kabelske uvodne ploče ili
kućišta.
Tamo gdje su upotrebljeni kabeli s mineralnom izolacijom i metalnim plaštem, zahtjev

da se postignu udaljenosti po površini izolacije mora biti zadovoljen korištenjem
brtvenog elementa za mineralno izolirani kabel koji je sukladan zahtjevima norme
HRN IEC 60079-0.
Kako bi se omogućilo povezivanje kabelskih uvodnica ili pribora koji ne odgovaraju

dimenzijama uvoda, može se koristiti adapter s narezom koji je sukladan zahtjevima
norme HRN IEC 60079-0.
Neiskorišteni uvodi u kućište moraju biti zabrtvljeni čepovima koji su sukladni HRN
IEC 60079-0 i koji održavaju stupanj zaštite barem IP 54, odnosno onaj koji se
zahtjeva za prostor u kojem je kućište instalirano, ako je veći od IP54.
14.3.2.2 Kabelske uvodnice za opremu u zaštiti ‘nR’
Brtvljenje kućišta s ograničenim disanjem ne smije narušavati tražena svojstva

ograničenog disanja kućišta.
NAPOMENA 1 – Kada priključni kabel nije naveden u certifikatu i/ili uputama proizvođača i ako nije
učinkovito ispunjen, može biti potrebno koristiti kabelsku uvodnicu ili drugi postupak
(npr. epoksidni spoj ili skupljajuću navlaku) kojim se postiže brtvljenje između
pojedinih vodiča kabela, kako bi se spriječilo curenje iz kućišta.
NAPOMENA 2 – Između kućišta i kabelske uvodnice mora biti postavljena odgovarajuća brtvena
podloška. Kod cijevnog ili koničnog navoja treba upotrebljavati brtvilo za navoj
(vidi poglavlje 9).
14.3.3 Priključci vodiča
88/111
Neke stezaljke, kao što su stezaljke s utorom, omogućavaju priključivanje više vodiča
istovremeno. Tamo gdje se više vodiča priključuje na istu stezaljku, treba osigurati
da svaki vodič bude odgovarajuće učvršćen.
Ako to nije dopušteno dokumentacijom isporučenom s uređajem, dva vodiča

različitog presjeka ne smiju biti spojena u jednu stezaljku, osim ako su prethodno
učvršćeni jednom gnječenom navlakom, ili na drugi, od proizvođača navedeni način.
Da se izbjegne rizik kratkog spoja između susjednih vodiča na priključnoj letvici,

svaki vodič mora biti izoliran sve do metala stezaljke.
NAPOMENA – Tamo gdje je upotrebljena jednovijčana sedlasta stezaljka s jednim vodičem, vodič
treba biti omotan oko vijka u obliku slova 'U', osim ako spajanje jednog vodiča u
stezaljci bez oblika 'U' nije dopušteno dokumentacijom isporučenom s opremom.
14.4 Motori
Strojeve nazivnog napona većeg od 1 kV, pogona različitog od S1 ili S2 treba

odabrati uzimajući u obzir 'Ocjenu opasnosti od potencijalnog izboja statorskog
namota – Faktore rizika od paljenja' (vidi Prilog E). Ako je ukupni zbroj faktora rizika
veći od 6, potrebno je koristiti anti-kondenzacijske grijače i primijeniti posebne mjere
kako bi se osiguralo da kućište ne sadrži eksplozivnu plinsku atmosferu u trenutku
pokretanja stroja.
NAPOMENA 1 – Ako je stroj namijenjen uporabi pod 'posebnim uvjetima', certifikat će imati znak 'X'
u skladu s HRN IEC 60079-0.
NAPOMENA 2 – Pod posebnim mjerama može se smatrati predventilacija (prije pokretanja),

primjena detektora plina instaliranog unutar kućišta stroja ili druge postupke
navedene u uputama proizvođača.
Motori napajani promjenjivom frekvencijom i naponom iz pretvarača moraju

udovoljavati sljedećem:
a) motor je ispitan sukladno normi HRN IEC 60079-15, u pridruženju s točno

određenim pretvaračem ili zamjenskim pretvaračem s usporedivim strujno-
naponskim značajkama, ili
b) motor nije ispitan za takve uvjete pogona kao jedinica povezana s pretvaračem.
U ovom slučaju moraju postojati sredstva za izravni nadzor temperature pomoću
usađenih osjetila navedenih u dokumentaciji motora ili moraju biti poduzete druge
učinkovite mjere za ograničenje temperature motora. Učinkovitost mjera za
nadzor temperature mora biti provjerena i dokumentirana, uzimajući u obzir
snagu, raspon brzina, moment i frekvenciju za zahtjevane uvjete pogona. Zaštitni
uređaj mora djelovati na isklop motora s napajanja. Zamjena za ispunjenje
navedenih zahtjeva je da je temperaturni razred motora određen izračunom
sukladno normi HRN IEC 60079-15.
89/111
Motori napajani iz uređaja za meko pokretanje moraju udovoljavati sljedećim

uvjetima:

navedenim u opisnoj dokumentaciji i s pripadajućim zaštitnim elementima, ili
b) motor nije ispitan kao jedinica povezana s uređajem za meko pokretanje. U ovom
slučaju moraju postojati sredstva za izravni nadzor temperature pomoću usađenih
osjetila navedenih u dokumentaciji motora ili moraju biti poduzete druge
učinkovite mjere za ograničenje temperature motora, ili je uređajem za nadzor
brzine osigurano da je zalet motora takav da temperatura motora ne prekorači
dopuštenu vrijednost. Učinkovitost mjera za nadzor temperature ili pravilnost
zaleta moraju biti provjereni i dokumentirani. Zaštitni uređaj mora djelovati na
isklop motora s napajanja.
NAPOMENA – Smatra se da meko pokretanje kratko traje.
14.5 Svjetiljke
Svjetiljke s fluorescentnom cijevi i elektroničkim sklopom za paljenje ne smiju se

koristiti za temperaturni razred T5 ili T6, ili tamo gdje temperatura okoline prelazi 60
o
C.
NAPOMENA 1 – Ovo ograničenje umanjuje rizik od učinaka 'Kraja životnog vijeka svjetiljke'
(eng. End of life effects – EOL).
Žarulje (npr. s dva priključna šiljka ili navojem i žarnom niti) od nevodljivog gradiva s
vodljivim premazom ne smiju se koristiti ako nisu ispitane skupa s opremom.
NAPOMENA 2 – Ovaj zahtjev primjenjuje se na žarulje novijeg datuma gje su priključni šiljci ili
priključne kapice izrađeni od plastike ili keramike s tankim vodljivim premazom.
15. DODATNI ZAHTJEVI ZA VRSTU ZAŠTITE ‘O’ – URANJANJE U ULJE
Oprema u vrsti zaštite 'o' mora biti instalirana sukladno dokumentaciji proizvođača.
16. DODATNI ZAHTJEVI ZA VRSTU ZAŠTITE ‘Q’ – PUNJENJE PRAHOM
Oprema u vrsti zaštite 'q' mora biti instalirana sukladno dokumentaciji proizvođača.
90/111
17. DODATNI ZAHTJEVI ZA VRSTU ZAŠTITE ‘M’ – OBLAGANJE
Oprema u vrsti zaštite 'm' mora biti instalirana sukladno dokumentaciji proizvođača.
18. DODATNI ZAHTJEVI ZA VRSTU ZAŠTITE ‘TD’ – ZAŠTITA KUĆIŠTEM
18.1 Prakse A i B
U ovoj normi navode se dvije različite prakse za zaštitu kućištem kojima se

namjerava postići jednaka razina zaštite od paljena.
18.2 Praksa A
Dodatno zahtjevima točke 5.6.3.2.1 primjenjuju se sljedeći zahtjevi za instaliranje i

ispitivanje.
- kućište, s obzirom na izradu, mora biti sukladno općim zahtjevima navedenim u
normi HRN IEC 61241-1:
Tablica 12 – Zahtjevi za praksu A
Zona 20
Zona 21 Zona 22 s nevodljivom prašinom
Zona 22 s vodljivom prašinom
IP 6X IP 5X
18.3 Praksa B
Dodatno zahtjevima točke 5.6.3.2.2 primjenjuju se sljedeći zahtjevi za instaliranje i

ispitivanje.
- kućište, s obzirom na izradu, mora biti sukladno općim zahtjevima navedenim u
normi HRN IEC 61241-1:
Tablica 13 – Zahtjevi za praksu B

Zona 21
Zona 20 Zona 22 s vodljivom Zona 22 s nevodljivom prašinom
prašinom
Prahotijesno prema Prahotijesno prema Zaštićeno od ulaska prašine
8.2.1.4 norme HRN IEC 8.2.1.4 norme HRN IEC prema 8.2.1.5 norme HRN
61241-1 61241-1 IEC 61241-1
Dodatni zahtjevi prema Dodatni zahtjevi prema Zahtjevi prema Poglavlju 7

Poglavlju 7 norme HRN Poglavlju 7 norme HRN norme HRN IEC 61241-1 se
IEC 61241-1 IEC 61241-1 ne primjenjuju
91/111
18.4 Motori napajani promjenjivom frekvencijom i naponom
Motori napajani promjenjivom frekvencijom i naponom moraju udovoljavati

zahtjevima pod a) ili pod b), kako slijedi:
a) Moraju postojati sredstva za izravnu kontrolu temperature pomoću temperaturnih

osjetila ugrađenih u namotu i navedenih u dokumentaciji motora ili druge
učinkovite mjere za ograničenje temperature površine kućišta motora. Zaštitni
uređaj mora djelovati na isklop motora. Kombinaciju motora i pretvarača nije
potrebno ispitivati zajedno.
b) Motor mora biti tipski ispitan za taj pogon kao jedinica povezana s pretvaračem
navedenim u opisnim dokumentima i s predviđenim zaštitnim uređajem.
92/111
Prilog A
(normativan)
Provjera samosigurnih strujnih krugova s više pridruženih uređaja linearnih

strujno/naponskih karakteristika
A.1 Općenito
Parametri induktiviteta i kapaciteta sustava samosigurnih krugova moraju biti

određeni iz krivulja paljenja prema HRN IEC 60079-11 uzimajući vrijednosti sustava
Uo i Io pod uvjetima kvara za svaku točku u sustavu. Kvarovi u skladu s HRN IEC
60079-11 moraju biti primijenjeni na električni sustav kao cjelinu, a ne na pojedine
električne uređaje.
Gornjim zahtjevima je moguće udovoljiti primjenom sljedećeg računskog postupka.
A.2 Samosigurnost razine zaštite 'ib'
Razina zaštite mora biti razmatrana kao ‘ib’ iako su svi pridruženi uređaji razine
zaštite ‘ia’.
NAPOMENA - Ovo smanjenje razine zaštite temelji se na činjenici da se ocjenjivanje

provodi samo računski bez ikakvih ispitivanja.
a) Određivanje najvećeg napona i struje sustava uporabom vrijednosti Uo i Io koje su

označene na pridruženim uređajima (vidi Prilog B).
b) Provjera da najveća struja sustava (Io) pomnožena s faktorom sigurnosti 1,5 ne
prelazi struju dobivenu iz krivulja paljenja za otporne krugove, za odgovarajuću
skupinu uređaja prema HRN IEC 60079-11 za najveći napon sustava (Uo).
c) Najveći dopušteni induktivitet (Lo) dobiva se iz krivulje paljenja za induktivne
krugove odgovarajuće skupine uređaja prema HRN IEC 60079-11, uz najveću
struju sustava Io pomnoženu s faktorom sigurnosti 1,5.
d) Najveći dopušteni kapacitet (Co) dobiva se iz odgovarajuće krivulje paljenja za
kapacitivne krugove prema HRN IEC 60079-11, uz najveći napon sustava (Uo)
pomnožen faktorom sigurnosti 1,5.
e) Provjera da su najveće dopuštene vrijednosti Co i Lo u skladu sa zahtjevima iz
12.2.5.2.
f) Provjera da su Uo, Io i Po (gdje je Po = IoUo/4) u skladu sa zahtjevima iz 12.2.5.2.
g) Određivanje skupine uređaja sustava sukladno 12.2.5.2, uzimajući u obzir
skupinu uređaja upotrebljenih krivulja paljenja.
h) Određivanje temperaturnog razreda sustava sukladno 12.2.5.2 (gdje je Po =

IoUo/4).
A.3 Samosigurnost razine zaštite 'ic'
Istovjetni računski postupak može se koristiti za ‘ic’ krugove. U tom slučaju faktor
sigurnosti iznosi jedan.
Prilog B
93/111
(informativan)
Metode određivanja najvećih napona i struja sustava samosigurnih krugova s

više pridruženih uređaja s linearnim strujno/naponskim karakteristikama (kako
je zahtijevano u prilogu A)
B.1 Samosigurni krugovi
U slučaju dvaju ili više pridruženih uređaja u samosigurnom krugu (vidi 12.2.5.3),
može se primijeniti sljedeća praktična metoda za određivanje najvećih napona i
struja sustava pod uvjetima kvara u samosigurnom krugu uz uporabu vrijednosti Uo i
Io uzetih iz dokumentacije ili označnih pločica svakog pojedinog pridruženog uređaja.
Ovisno o međuspajanju samosigurnih stezaljki pridruženog uređaja treba odrediti

vrijednosti Uo i Io za slučaj normalnog rada i također pod uvjetima kvara, uzimajući u
obzir:
- zbroj samo napona;

- zbroj samo struja, ili
- zbroj i napona i struja.
U slučaju serijskog spajanja pridruženih uređaja s galvanskim razdvajanjem između

samosigurnih i nesamosigurnih krugova (vidi sliku B.1) moguće je samo zbrajanje
napona bez obzira na polaritet krugova.
U slučaju paralelnog spajanja obaju polova izvora (vidi sliku B.2) potrebno je samo
zbrajanje struja.
U svim drugim slučajevima u kojima je moguće bilo koje međusobno spajanje polova
izvora (vidi sliku B.3) treba uzeti u obzir serijska ili paralelna spajanja, ovisno o
razmatranom kvaru. U tim okolnostima zbrajanje napona i zbrajanje struja mora biti
razmatrano zasebno.
94/111
Hazardous area
Ugroženi prostor
Associated
Pridruženiapparatus
uređaj zone
Zona1 1
I o1
U o1
Samosigurni
Intrinsically safe
Ex ib apparatusuređaj
I o2
U o2
IEC 1 016/96
Nove najveće vrijednosti sustava: Uo = S Uoi =Uo1 + Uo2
Io = max. (Ioi)
Slika B.1 – Serijsko spajanje – Zbrajanje napona
Hazardous area
Ugroženi prostor
Associated
uređaj zone 1 1
Zona
I o1
U o1
Samosigurni
Intrinsically safe
I o2
U o2
IEC 1 017/96
Nove najveće vrijednosti sustava: Uo = max. (Uoi)
Io = S Ioi =Io1 + Io2
Slika B.2 – Paralelno spajanje – Zbrajanje struja
Ugroženi prostor
Zona 1
95/111
Hazardous area
Associated
uređaj zone 1
I o1
U o1
Samosigurni
Intrinsically safe
I o2
U o2
IEC 1 018/96
Nove najveće vrijednosti sustava:
Uo = S Uoi =Uo1 + Uo2 Uo = max. (Uoi)

ili
Io = max. (Ioi) Io = S Ioi =Io1 + Io2
Slika B.3 – Serijsko i paralelno spajanje – Zbrajanje napona i zbrajanje

struja
96/111
Prilog C
(informativan)
Određivanje parametara kabela
C.1 Mjerenja
Induktivitet i kapacitet kabela treba mjeriti uporabom opreme koja radi na frekvenciji
od 1 kHz ± 0.1 kHz, i uz točnost od ±1%. Otpor kabela treba mjeriti uporabom
opreme za istosmjernu struju uz točnost od ±1%. Prihvatljivi su rezultati dobiveni od
reprezentativnog uzorka kabela duljine najmanje 10 m. Mjerenja treba obaviti pri
temperaturi okoline od 20 oC do 30 oC.
NAPOMENA – Oprema za mjerenje induktiviteta mora biti takva da može zadovoljavajuće izmjeriti
niski induktivitet kod znatnog otpora.
Tamo gdje je to izvedivo, treba izvršiti mjerenja svih mogućih kombinacija žila koje
mogu rezultirati iz prekidanja strujnog kruga i kratkog spoja odvojenih krajeva
kabela. Najveće izmjerene vrijednosti kapaciteta, induktiviteta i omjera L/R treba
uzeti kao parametre kabela. Tamo gdje postoji velik broj žila, treba izvršiti mjerenja
koristeći se samo reprezentativnim uzorkom kombinacije žila, koji će dati najveće
vrijednosti induktiviteta i kapaciteta.
Najveći kapacitet kabela treba odrediti prekidanjem strujnog kruga udaljenog kraja
kabela i mjerenjem kapaciteta kombinacija žica i zaslona, koji daju najveću
vrijednost. Na primjer, ako se mjeri zaslonjeni kabel s paricama, tada će najveća
vrijednost vjerojatno biti izmjerena između žile spojene na zaslon i druge žile. Da je
to najveća vrijednost kapaciteta, treba potvrditi mjerenjem druge kombinacije žila i
zaslona.
Najveći induktivitet treba izmjeriti spajanjem zajedno udaljenih krajeva dviju žila koje
su najdalje razmaknute jedna od druge. Istosmjerni otpor te linije je otpor koji se
upotrebljava u izračunavanju odnosa L/R kabela.
Tamo gdje je primijenjen gibljivi kabel lagane izvedbe, savijanje i uvrtanje kabela
najmanje deset puta ne bi smjelo uzrokovati da parametri kabela variraju više od 2%.
Za svrhu tih mjerenja, kombinacija kvarova koji bi mogli spojiti odvojene vodiče u
seriji da se poveća duljina kabela ne smiju se uzeti u obzir. Kod mjerenja kapaciteta,
sve zaslone ili neupotrebljene žile treba zajedno spojiti i priključiti na jednu stranu
strujnog kruga koji se mjeri.
C.2 Višežilni kabeli
Tamo gdje se vodiči, korišteni za određeni samosigurni strujni krug ili strujni krug
ograničene energije, mogu lako prepoznati u višežilnom kabelu, treba uzeti u obzir
samo parametre kabela koji se odnose na te određene vodiče.
97/111
C.2.1 Višežilni kabeli tipa A
Kada se svi vodiči korišteni u strujnom krugu nalaze u jednom zaslonu, treba
razmatrati samo međuspojeve vodiča unutar toga zaslona i spojeve na taj zaslon.
Tamo gdje se vodiči nalaze unutar više zaslona, treba izvršiti mjerenje koristeći se
svim raspoloživim vodičima unutar istih zaslona.
C.2.2 Višežilni kabeli tipa B
Kad se vodiči koji se koriste za određeni strujni krug mogu jasno prepoznati, treba
izvršiti mjerenje samo na tim vodičima. Tamo gdje nije moguće jasno prepoznavanje,
treba razmotriti sve moguće kombinacije vodiča upotrebljenih u tom određenom
samosigurnom strujnom krugu.
C.2.3 Ostali višežilni kabeli
Treba izvršiti mjerenje na svim vodičima i zaslonima povezanim sa samosigurnim

sustavima, koji se mogu međusobno spojiti dvama kratkim spojevima koje treba uzeti
u obzir.
Tamo gdje se relevantni vodiči ne mogu jasno prepoznati, ispitivanje treba proširiti
na moguće kombinacije ukupnog broja vodiča i zaslona povezanih s tri međusobno
spojena strujna kruga.
C.3 FISCO
Efektivna vrijednost kapaciteta kabela sabirnice dobiva se iz kapaciteta po metru C'

za kapacitet između dva vodiča. Ukoliko kabel ima zaslon, treba razmotriti dodatni
kapacitet po metru.
Izračun kapaciteta ovisi o električnom spoju kabela sabirnice i zaslona. Ako je

sabirnički krug izoliran od uzemljenog zaslona ili ako je zaslon postavljen simetrično
između plus i minus pola izvora napajanja (procesna sabirnica balansirana prema
zemlji), pored kapaciteta vodič/vodič treba uzeti u obzir i serijski kapacitet
vodič/zaslon i zaslon/vodič. Dobivamo sljedeće:
C' = C'vodič/vodič + 0,5 C'vodič/zaslon
Ako je zaslon spojen na jedan pol izvora napajanja, dobivamo sljedeće:
C'=C'vodič/vodič + C'vodič/zaslon
98/111
Prilog D
(informativan)
Upute za rad na siguran način u eksplozivnoj atmosferi
Postupak za rad na siguran način provodi se kako bi se omogućila uporaba

potencijalnih uzročnika paljenja u ugroženom prostoru pod jasno definiranim
uvjetima.
Dozvola za rad na siguran način izdaje se kada je utvrđeno da nema zapaljivog plina
ili pare i da se pojava istih ne očekuje u količinama koje bi mogle biti unutar granica
zapaljivosti, u točno određenom vremenskom periodu. U dozvoli može biti navedena
uputa za provođenje kontinuirane ili periodičke provjere postojanja plina i/ili detalji o
postupcima koje je potrebno provesti u slučaju ispuštanja.
Dozvola za rad bi trebala sadržavati sljedeće:
a) točan datum i vrijeme početka valjanosti dozvole,

b) točna lokacija na kojoj se izvode aktivnosti,
c) točan opis dozvoljenih aktivnosti (npr. Uporaba diesel generatora,
bušenje),
d) provođenje točno određenih mjerenja i vođenje evidencije njihovih
rezultata kako bi se potvrdilo nepostojanje zapaljive koncentracije bilo
kojeg zapaljivog plina ili pare,
e) zahtjeve za uzorkovanje okolne atmosfere kojim se potvrđuje trajna
odsutnost zapaljivog plina ili pare,
f) nadzor mogućih izvora zapaljivog plina ili tekućine,
g) planove za slučaj opasnosti,
h) točan datum i vrijeme do kojeg vrijedi dozvola.
NAPOMENA – Bitne značajke vezane uz pripremu i pohranjivanje dokumentacije, obuku osoblja,

nadzor i odgovornosti, te uporabu dozvole za rad na siguran način, o kojima ovisi
učinkovitost primjene te dozvole, izlaze izvan opsega ove norme. U nedostatku
odgovarajućih IEC normi, treba se pozvati na nacionalne norme i propise.
99/111
Prilog E
(normativan)
Ocjena opasnosti od potencijalnog izboja statorskog namota –

Faktori rizika od paljenja
Značajke Vrijednost Faktor

> 11 kV 6
> 6,6 kV do 11kV 4
Nazivni napon
> 3,3 kV do 6,6 kV 2
> 1kV do 3,3 kV 0
> 1 na sat 3
> 1 dnevno 2
Prosječan broj upuštanja u pogon
> 1 tjedno 1
≤ 1 tjedno 0
> 10 godina 3
Vrijeme između rastavljanja, čišćenja i > 5 do 10 godina 2
pregleda stanja namota > 2 do 5 godina 1
> 2 godine 0
a
< IP44 3
IP44 i IP54 2
Stupanj IP zaštite
IP55 1
> IP55 0
Vrlo prljavo i vlažno b 4
c
Na otvorenom uz obalu 3
Uvjeti okoliša
Na otvorenom 1
Čisto i suho u zatvorenom 0
a
Isključivo u čistom okolišu i uz redovito održavanje od strane iskusnog osoblja.
b
‘Vrlo prljavi i vlažni’ prostori uključuju prostore pod vodom ili nenatkrivene
dijelove palube platformi na pučini.
c
Izložen atmosferi koja sadrži sol.
100/111
Prilog F
(normativan)
Znanja, vještine i osposobljenost odgovornih osoba,

izvršitelja i projektanata
F.1 Predmet
Ovaj dodatak navodi potrebna znanja, vještine i osposobljenost osoba koje se

spominju u ovoj tiskanici.
F.2 Znanja i vještine
F.2.1 Odgovorne osobe
Odgovorne osobe koje su odgovorne za postupke koji uključuju projektiranje, odabir i

izvođenje instalacije opreme u protueksplozijskoj izvedbi moraju udovoljavati barem
sljedećim zahtjevima:
a) razumijevanje općih pravila grane elektrotehnike kojom se bave;

b) razumijevaje i sposobnost čitanja i ocjenjivanja inženjerskih nacrta;
c) praktično razumijevanje načela i tehnika protueksplozijske zaštite;
d) radno iskustvo i razumijevanje primjenjivih normi u području protueksplozijske
zaštite;
e) osnovno znanje o osiguranju kakvoće, uključujući načela auditiranja,
dokumentiranja, sljedivosti mjerenja i kalibracije instrumenata.
Te osobe moraju ograničiti svoje djelovanje na upravljanje i organizaciju rada

osposobljenih izvršitelja koji provode odabir i instaliranje opreme i ne smiju biti
izravno uključeni u te poslove, osim u slučaju kada njihova praktična znanja i vještine
udovoljavaju barem zahtjevima navedenim pod F.2.2.
F.2.2 Izvršitelji (odabir opreme i izvođenje instalacije)
Izvršitelji moraju, do one mjere koliko je potrebno za obavljanje njihove djelatnosti,

udovoljavati sljedećim zahtjevima:
a) razumijevanje općih načela protueksplozijske zaštite;

b) razumijevanje općih načela vrsta zaštite i označavanja;
c) razumijevanje onih značajki opreme koje su utjecajne na učinkovitost
protueksplozijske zaštite;
d) razumijevanje sadržaja certifikata i odgovarajućih poglavlja ove norme;
e) opće razumijevanje zahtjeva za preglede i održavanje iz norme
HRN IEC 60079-17;
f) poznavanje pojedinih tehnika koje se koriste prilikom odabira i instaliranja
opreme prema ovoj normi;
g) razumijevanje dodatne važnosti postupaka za donošenje dozvole za rad i
sigurnog odvajanja s napajanja s obzirom na protueksplozijsku zaštitu.
101/111
F.2.3 Projektanti (projektiranje i odabir opreme)
Projektanti moraju, do one mjere koliko je potrebno za obavljanje njihove djelatnosti,

raspolagati sljedećim:
a) detaljnim znanjem o općim načelima protueksplozijske zaštite;

b) detaljnim znanjem o općim načelima vrsta zaštite i označavanja;
c) detaljnim znanjem o onim značajkama opreme koje su utjecajne na učinkovitost
protueksplozijske zaštite;
d) detaljnim znanjem o sadržaju certifikata i odgovarajućih dijelova ove norme;
e) rezumijevanjem prektičnih vještina za pripremu i instaliranje odgovarajućih
tehnika zaštite;
f) detaljnim znanjem o dodatnoj važnosti sustava Dozvole za rad i sigurnog
odvajanja s napona sa stanovišta protueksplozijske zaštite;
g) detaljnim poznavanjem pojedinih tehnika koje se primjenjuju prilikom odabira i
instaliranja opreme prema ovoj normi;
h) općenitim razumjevanjem zahtjeva za pregled i održavanje prema normi HRN IEC
60079-17.
F.3 Osposobljenost
F.3.1 Općenito
Osoba mora biti osposobljena za rad s pojedinom vrstom protueksplozijske zaštite s

kojom radi. Na primjer, moguće je da osoba bude osposobljena u području odabira i
instaliranja isključivo Ex ‘i’ opreme i da nije sasvim osposobljena za odabir i
izvođenje instalacije Ex ‘d’ sklopke ili Ex ‘e’ motora. Ovakva situacija, ukoliko postoji,
mora biti jasno navedena u dokumentaciji koja uređuje odgovornosti u tvrtki
poslodavca.
F.3.2 Odgovorne osobe
Odgovorne osobe moraju biti u mogućnosti demonstrirati svoju osposobljenost i

moraju posjedovati dokaz o stečenim znanjima i vještinama prema zahtjevima
navedenim u F.2.1 ovisno o vrstama zaštite i/ili vrstama opreme s kojima rade.
F.3.3 Izvršitelji
Izvršitelji moraju biti u mogućnosti demonstrirati svoju osposobljenost i moraju

posjedovati dokaz o stečenim znanjima i vještinama prema zahtjevima navedenim u
F.2.2, ovisno o vrstama zaštite i/ili vrstama opreme s kojima rade.
Oni, također, moraju biti u mogućnosti demonstrirati svoju osposobljenost i moraju

posjedovati dokaz kojim potvrđuju:
- da im je dokumentacija navedene u 4.2 dostupna i da je znaju koristiti;
102/111
- sposobnost izrade izvješća o izvršenim radovima za korisnika kako se navodi u
4.2;
- praktične vještine potrebne za pripremu i instaliranje odgovarajuće vrste zaštite;
- sposobnost izrade i korištenja instalacijske dokumentacije kako se navodi u 4.2.
F.3.4 Projektanti
Projektanti moraju biti u mogućnosti demonstrirati svoju osposobljenost i moraju

posjedovati dokaz o stečenim znanjima i vještinama prema zahtjevima navedenim u
F.2.3, ovisno o vrstama zaštite i/ili vrstama opreme s kojima rade.
Oni, također, moraju biti u mogućnosti demonstrirati svoju osposobljenost i moraju

posjedovati dokaz kojim potvrđuju:
- sposobnos izrade dokumentacije navedene u 4.2;

- sposobnost izrade potvrda za korisnika kako se navodi u 4.2;
- praktične vještine potrebne za pripremu i izradu projektnih rješenja za
odgovarajuće vrste zaštite i sustave;
- ažuriranje i izradu instalacijske dokumentacije kako se navodi u 4.2.
F.4 Ocjena
Osposobljenost Odgovornih osoba, Izvršitelja i Projektanata mora se provjeravati i

ocjenjivati u intervalima prema nacionalnoj regulativi ili normama ili prema
zahtjevima korisnika, temeljem dovoljnog dokaza da osoba:
a) posjeduje potrebne vještine za posao koji obavlja;

b) može kompetentno djelovati u čitavom području svojih definiranih aktivnosti; i
c) posjeduje odgovarajuća znanja i razumijevanje koje se traži za kompetentnost.
103/111
Prilog G
(normativan)
Primjeri nataloženih slojeva prašine prekomjerne debljine
Ovaj prilog navodi četiri primjera slojeva nataložene prašine prekomjerne debljine
(vidi Slike G.1a do G.1d).
> 50 mm
Slika G.1a - Nataloženi sloj na vrhu uređaja
T5mm < 250 °C

> 5 mm
Slika G.1b - Nataloženi sloj prašine niske temperature

tinjanja na vrhu uređaja
> 5 mm
Slika G.1c - Nataloženi sloj prašine uz stranice uređaja
>t
Slika G.1d - Uređaj potpuno uronjen u prašinu
Dimenzije b, s i t treba ograničiti sukladno rezultatima

>b ispitivanja u laboratoriju
>s >s
Slika G.1 – Primjeri slojeva prašine prekomjerne debljine uz zahtjev za ispitivanjem u

laboratoriju
104/111
Prilog H
(normativan)
Opasnosti od mehaničke iskre kod primjene lakih metala i njihovih slitina
H.1 Općenito
Opasno mehaničko iskrenje može se pojaviti u slučajevima kada se laki metali ili
njihove slitine na odgovarajući način dovedu u tarni kontakt s drugim gradivima,
napose kada to drugo gradivo sadrži oksid, poput hrđe. Stoga treba poduzeti
odgovarajuće mjere predostrožnosti kako bi se takav nepovoljan kontakt uz trenje
onemogućio kada može biti prisutna eksplozivna atmosfera, jer istovremeno
postojanje iskre kao uzročnika paljenja i zapaljive prašine u zraku može dovesti do
paljenja, odnosno eksplozije.
Stvaranje eksplozivne atmosfere mora se izbjegavati, a oprema, kad god je to

moguće, mora biti instalirana u prostorima gdje nema opasnosti od pojave takve
atmosfere.
H.2 Nepomična oprema
Za nepomično instaliranu električnu opremu s kućištima od lakih metala, kao i

za kabele s armaturom ili plaštem od aluminija u zoni 22, opasnost od mehaničke
iskre može se zanemariti. U posebnim slučajevima kada jaki udarac može uzrokovati
ispuštanje zapaljive tvari, navedenu opasnost treba uzeti u obzir. Navedeno se,
također, odnosi i na zonu 21, osim ako je opasnost od udarca visoka, pri čemu se
kućišta od lakih metala ili kabeli s aluminijskim plaštem ne smiju primjeniti. Takva
oprema i kabeli ne smiju se primjeniti u zoni 20.
H.3 Prenosiva i prevoziva oprema
Uporaba prenosive i prevozive opreme s kućištima od lakih metala ili njihovih slitina
koja nije na neki drugi način zaštićena od tarnog kontakta ne smije se unositi u
ugroženi prostor ukoliko nisu provedene posebne mjere zaštite. Takve mjere mogu
uključiti izdavanje posebne dozvole za rad uz provedenu provjeru nepostojanja
eksplozivne atmosfere, ili se mogu provesti još učinkovitije mjere poput oblaganja
opreme odgovarajućim gradivom otpornim na habanje.
Kada se rabi takvo oblaganje, ono se mora podvrgnuti uobičajenom i pažljivom

pregledu. Uporaba opreme ne smije se dopustiti ukoliko se pregledom ustanovi
postojanje oštećenja zaštitne obloge na način da se kroz takva oštećenja vidi
metalno gradivo kućišta uređaja.
Posebne mjere zaštite trebaju se provoditi čak i kod opreme namijenjene za uporabu
samo u zoni 22, budući da u praksi može biti teško onemogućiti unošenje
nezaštićene prenosive opreme u prostor većeg rizika.
105/111
H.4 Ventilatori
Kada su ventilatori od lakih metala, (npr. za hlađenje motora), zaštićeni poklopcima

koji se ne mogu lako deformirati, takvi ventilatori mogu se rabiti u zoni 21 i 22 budući
da je kod drugih vrsta kvarova, (npr. kod kvara ležaja), mnogo vjerojatnija pojava
uzročnika paljenja. Ako se rabe ventilatori i zaštitni poklopci od plastičnog gradiva, to
gradivo mora biti antistatično.
106/111
Dodatak I
(informativan)
Uvod u zamjensku metodu ocjene rizika koja obuhvaća

'razine zaštite opreme' za Ex opremu
I.1 Uvod
Ovaj uvod objašnjava načela metode ocjene rizika koja obuhvaća razine zaštite
opreme EPL (eng. 'Equipment Protection Levels'). EPL se uvodi zato da se omogući
alternativni pristup u odnosu na postojeće kriterije za izbor Ex-opreme.
I.2 Povijesna pozadina
Poznato je da različite vrste zaštite ne pružaju jednako jamstvo u odnosu na

mogućnost pojave uzročnika paljenja. Instalacijska norma HRN IEC 60079-14
povezuje pojedinačne vrste zaštite sa pojedinačnim zonama, po statističkome načelu
da što je veća vjerojatnost ili učestalost pojave eksplozivne atmosfere, to je viša
zahtijevana razina sigurnosti od pojave djelotvornoga uzročnika paljenja.
Ugroženi prostor (s iznimkom rudnika ugljena) dijeli se u zone sukladno stupnju

ugroženosti. Stupanj ugroženosti se određuje sukladno vjerojatnosti pojave
eksplozivne atmosfere. Općenito, moguće posljedice eksplozije ne uzimaju se u
obzir, niti drugi čimbenici kao što je otrovnost medija. Prava ocjena rizika trebala bi
uzimati u obzir sve čimbenike.
Prihvatljivost opreme za pojedine zone povijesno se temelji na vrsti zaštite. U nekim

slučajevima vrsta zaštite može se podijeliti u različite razine zaštite koje se opet
povijesno povezuju sa zonama. Primjerice, samosigurnost se dijeli u razine zaštite
‘ia’ i ‘ib’. Norma za oblaganje ‘m’ obuhvaća dvije razine zaštite ‘ma’ i ‘mb’.
U prošlosti je norma za odabir opreme pružala čvrstu poveznicu između vrste zaštite
opreme i zone u kojoj se ta oprema može upotrebljavati. Kao što je prije spomenuto,
u IEC sustavu protueksplozijske zaštite nigdje se u obzir ne uzimaju moguće
posljedice eksplozije, ako do nje dođe.
Međutim, voditelji postrojenja često donose intuitivne odluke da se njihove zone

prošire (ili smanje) zato da se kompenzira takvo zanemarivanje mogućih posljedica
eksplozije. Karakteristični primjer za to jest ugradnja navigacijske opreme prikladne
za zonu 1 u prostore zone 2 na morskim naftnim i plinskim platformama, zato da
navigacijska oprema može ostati u radu čak i u slučaju potpuno neočekivanoga i
produljenoga ispuštanja plina. S druge strane, za vlasnika male, izdvojene i dobro
zaštićene crpne postaje, razumno je za pogon crpke rabiti motor prikladan za zonu
2, čak i ako se radi o zoni 1, pod uvjetom da je ukupna količina plina raspoloživa za
eksploziju mala i da je rizik po život i materijalna dobra od takve eksplozije
zanemarivo mali.
107/111
Situacija je postala složenijom objavom prvoga izdanja norme HRN IEC 60079-26,
koja je uvela dodatne zahtjeve za opremu predviđenu za uporabu u zoni 0. Prije
toga, Ex ia se smatrala jedinom vrstom zaštite prihvatljivom za zonu 0.
Prepoznalo se da je korisno identificirati i označiti svu opremu sukladno njoj

svojstvenome riziku za paljenje. To bi olakšalo odabir opreme i pružilo mogućnost za
bolju primjenu načela ocjene rizika, tamo gdje je prikladno.
I.3 Općenito
Pristup ocjene rizika kao mjerila za prihvaćanje Ex-opreme uveden je kao

alternativna metoda postojećem obvezujućem i razmjerno krutom pristupu koji
povezuje opremu i zone. Da bi se to olakšalo, uveden je sustav razina zaštite
opreme koji jasno označuje rizik za paljenje svojstven opremi, neovisno o tome koja
je vrsta zaštite primijenjena
Sustav označivanja razina zaštite opreme jest slijedeći.
I.3.1 Rudnici ugljena (Skupina I)
I.3.1.1 EPL Ma
Oprema za uporabu u rudnicima ugljena koja ima 'vrlo visoku' razinu zaštite,
sigurnosti dostatne da nije vjerojatno da postane uzročnikom paljenja čak i onda ako
je pod naponom prilikom izbijanja plina.
NAPOMENA – Uobičajeno je da se komunikacijski krugovi i oprema za otkrivanje plinova projektiraju

tako da zadovolje zahtjeve Ma, primjerice Ex ia telefonski krug.
I.3.1.2 EPL Mb
Oprema za uporabu u rudnicima ugljena koja ima 'visoku' razinu zaštite, sigurnosti
dostatne da nije vjerojatno da postane uzročnikom paljenja u vremenu od izbijanja
plina do isključenja napajanja.
NAPOMENA – Uobičajeno je da se sva oprema za vađenje ugljena projektira tako da zadovolji

zahtjeve Mb, primjerice Ex d motori i sklopne naprave.
I.3.2 Plinovi (Skupina II)
I.3.2.1 EPL Ga
Oprema za eksplozivne plinske atmosfere koja ima 'vrlo visoku' razinu zaštite, koja
ne predstavlja uzročnik paljenja u normalnome radu, kod očekivanih neispravnosti i
u slučaju rijetko očekivanih kvarova.
I.3.2.2 EPL Gb
108/111
Oprema za eksplozivne plinske atmosfere koja ima 'visoku' razinu zaštite, koja ne
predstavlja uzročnik paljenja u normalnome radu i u slučaju kvarova koji se mogu
očekivati, iako ne nužno u pravilu.
NAPOMENA – Većina standardnih principa zaštite dovodi opremu u ovu razinu zaštite.
I.3.2.3 EPL Gc
Oprema za eksplozivne plinske atmosfere koja ima 'pojačanu' razinu zaštite, koja ne
predstavlja uzročnik paljenja u normalnome radu i koja može imati neku dodatnu
zaštitu zato da se osigura da će ostati nedjelotvorna kao uzročnik paljenja u slučaju
u pravilu očekivanih događaja (npr. kvar žarulje u svjetiljci).
NAPOMENA – Uobičajeno, to je Ex n oprema.
I.3.3 Prašine (Skupina III)
I.3.3.1 EPL Da
Oprema za atmosfere zapaljive prašine koja ima 'vrlo visoku' razinu zaštite, koja ne
predstavlja uzročnik paljenja u normalnome radu i u slučaju rijetko očekivanih
kvarova.
I.3.3.2 EPL Db
Oprema za atmosfere zapaljive prašine koja ima 'visoku' razinu zaštite, koja ne
predstavlja uzročnik paljenja u normalnome radu i u slučaju kvarova koji se mogu
očekivati, iako ne nužno u pravilu.
I.3.3.3 EPL Dc
Oprema za atmosfere zapaljive prašine koja ima 'pojačanu' razinu zaštite, koja ne
predstavlja uzročnik paljenja u normalnome radu i koja može imati neku dodatnu
zaštitu zato da se osigura da će ostati nedjelotvorna kao uzročnik paljenja u slučaju
u pravilu očekivanih događaja.
U većini prilika, s tipično mogućim posljedicama rezultirajuće eksplozije, namjera je

da se primijeni slijedeće za uporabu opreme u zonama.
(To se ne može primijeniti izravno na rudnike ugljena, budući da načelo zona ne
vrijedi općenito). Vidjeti tablicu I.1.
109/111
Tablica I.1 – Tradicionalna veza EPL-ova i zona
(bez dodatne ocjene rizika)
Razine zaštite opreme Zone

Ga 0
Gb 1
Gc 2
Da 20
Db 21
Dc 22
I.4 Zaštita od rizika paljenja
Razne razine zaštite opreme moraju biti sposobne djelovati sukladno radnim
parametrima koje je odredio proizvođač za promatranu razinu zaštite. Vidjeti Tablicu
I.2.
110/111
Tablica I.2 – Opis provedene zaštite od rizika paljenja
Primijenjena Razina zaštite opreme

Karakteristike zaštite Uvjeti rada
zaštita Skupina
Ma
Dva nezavisna sredstva Oprema ostaje u radu
Vrlo visoka zaštite, ili sigurnost čak i uz kada je prisutna
pojavu dva nezavisna kvara eksplozivna atmosfera
Skupina I
Ga Dva nezavisna sredstva

Oprema ostaje u radu
Vrlo visoka zaštite, ili sigurnost čak i uz
u zonama 0, 1 i 2
Skupina II pojavu dva nezavisna kvara
Da Dva nezavisna sredstva

Oprema ostaje u radu
Vrlo visoka zaštite, ili sigurnost čak i uz
u zonama 20, 21 i 22
Skupina III pojavu dva nezavisna kvara
Mb Oprema se isključuje s
Prikladna za normalan rad i napona kada je
Visoka
teže uvjete rada prisutna eksplozivna
Skupina I atmosfera
Gb Prikladna za normalan rad i

česte pojave kvara ili oprema Oprema ostaje u radu
Visoka
kod koje su kvarovi normalno u zonama 1 i 2
Skupina II uzeti u obzir
Db Prikladna za normalan rad i

česte pojave kvara ili oprema Oprema ostaje u radu
Visoka
kod koje su kvarovi normalno u zonama 21 i 22
Skupina III uzeti u obzir
Gc Oprema ostaje u radu

Povećana Prikladna za normalni rad
Skupina II u zoni 2
Dc Oprema ostaje u radu

Povećana Prikladna za normalni rad
Skupina III u zoni 22
111/111
I.5 Primjena
Četvrto izdanje IEC 60079-14 uvest će EPL-ove zato da otvori mogućnost pristupa
'ocjene rizika’ kao alternativne metode za odabir opreme. Referenca će biti uključena
također i u norme za klasifikaciju prostora IEC 60079-10-1 i IEC 60079-10-2.
Dodatno označivanje i veza s postojećim vrstama protueksplozijske zaštite će se

uključiti u reviziju sljedećih IEC normi:
- IEC 60079-0 (uključuje ranije zahtjeve IEC 61241-0)

- IEC 60079-1
- IEC 60079-5
- IEC 60079-6
- IEC 60079-7
- IEC 60079-15
- IEC 60079-26
- IEC 60079-28
Kod vrsta zaštite za eksplozivne plinske atmosfere EPL-ovi iziskuju dodatno

označivanje. Kod atmosfera zapaljivih prašina postojeći sustav označivanja zona na
opremi se zamjenjuje označivanjem EPL-ova.
112/111
LITERATURA
IEC/TS 60034-17, Rotirajući električni strojevi – Dio 17: Kavezni asinkroni motori
napajani iz pretvarača – Vodič za primjenu
IEC/TS 60034-25, Rotirajući električni strojevi – Dio 25: Vodič za projektiranje i

izvedbu a.c. motora posebno prilagođenog za napajanje iz pretvarača
IEC 60050(426), Međunarodni Elektrotehnički Rječnik (International Electrotechnical

Vocabulary – IEV) – Svezak 426: Električni uređaji za eksplozivnu atmosferu
IEC 600332-2-2, Ispitivanje električnih i optičkih kabela u uvjetima vatre - Dio 2-2:
Ispitivanje vertikalnog širenja plamena za jednu malu izoliranu žicu ili kabel –
Postupak za širenje plamena
IEC 60614-2-1, Podaci za cijevnu električnu instalaciju – Dio 2-1: Posebni zahtjevi za
cijevi – Metalne cijevi
IEC 60614-2-5, Podaci za cijevnu električnu instalaciju – Dio 2-5: Posebni zahtjevi za
cijevi – Savitljive cijevi
IEC 60742, Izolacijski transformatori i sigurnosni izolacijski transformatori – Zahtjevi
IEC 60755, Opći zahtjevi za zaštitne uređaje diferencijalne struje
IEC 61008-1, Zaštitni uređaji diferencijalne struje bez integrirane prekostrujne zaštite
za kućanstva i sličnu uporabu – Dio 1: Opća pravila
IEC 61010-1, Sigurnosni zahtjevi za električnu opremu za mjerenje, upravljanje i

laboratorijsku uporabu – Dio 1: Opći zahtjevi
IEC 61024-1, Zaštita struktura od munje – Dio 1: Opći principi
CENELEC/TR 50427, Ocjena slučajnog paljenja zapaljive atmosfere zračenjem

radio-frekvencijskog izvora – Vodič
CENELEC/TR 50404, Elektrostatika – Tehnički propisi za uklanjanje opasnosti od

statičkog elektriciteta
113/111

Iec 60079-14

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Iec 60079-14

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IEC 60079-14

Eksplozivne atmosfere - DIO 14: Projektiranje, odabir i izvođenje električnih

Exsplosive atmospheres – Part 14: Electrical installations design, selection an

Za službenu uporabu koristiti izvornu normu

Tablica 1 – Razine zaštite opreme (EPL) kada su određene samo zone

Ova tiskanica izrađena je temeljem dokumenta IEC-a (Međunarodne elektrotehničke

IEC 60079-14, Ed 4 – Explosive atmospheres – Part 14: Electrical Installations

Ta norma, kada se objavi, zamjenit će postojeću hrvatsku normu HRN EN 60079-14,

Ova tiskanica ne predstavlja službeni prijevod dokumenta. U slučaju spora važeći je

Glavne tehničke promjene ovog drugog izdanja u odnosu na prvo su:

- u Dodatku F dani su zahtjevi za znanje, vještine i osposobljenost 'Odgovornih

- uveden je pojam EPL koji je pojašnjen u novom Dodatku I (Equipment

- dodani su zahtjevi za prostore ugrožene zapaljivim prašinama preuzeti iz HRN

Mjere predostrožnosti za smanjenje rizika od eksplozije temelje se na tri principa,

Kontrola uključuje, npr.:

a) smanjenje količine zapaljivih tvari;

Ublažavanje uključuje, npr.:

1) smanjenje broja osoba izloženih potencijalnom učinku eksplozije;

NAPOMENA 2 – Navedene mjere dio su upravljanja posljedicama kod razmatranja rizika.

Jednom kada su primijenjene mjere zamjene i kontrole (navedene pod a) do e)),

Da bi došlo do eksplozije potrebno je istovremeno postojanje eksplozivne atmosfere

Pažljivim projektiranjem električnih instalacija često je moguće postaviti mnoge

Kad se električni uređaji instaliraju u prostorima ugroženim opasnom koncentracijom

U različitim proizvodnim procesima pojavljuju se prašine koje su zapaljive. Takve

Prostori u kojima se javlja zapaljiva prašina ili vlakanca u zraku u opasnim

Električna oprema može zapaliti zapaljivu prašinu na nekoliko načina:

- površinom opreme koja je iznad temperature paljenja ili tinjanja prisutne

Da bi se izbjegla opasnost od paljenja, potrebno je:

- da se temperatura površina na kojima se može taložiti prašina, ili koje bi bile u

- budu zatvoreni u kućište koje zadovoljavajuće spriječava ulazak prašine,

- da se izbjegavaju bilo koji drugi izvori paljenja.

Postoji nekoliko vrsta zaštite za električne uređaje u ugroženim prostorima (vidi

Tiskanica se temelji na pretpostavci da je električna oprema ispravno instalirana,

Pregledi, održavanje i popravci također su važni za instalacije u ugroženom prostoru

Ova tiskanica sadrži posebne zahtjeve za projektiranje, izbor i izvođenje električnih

Ovi su zahtjevi dodatni zahtjevima za instalacije u neugroženim prostorima.

Ova se tiskanica primjenjuje na svu električnu opremu uključujući nepomičnu,

Primjenjuje se na instalacije svih napona.

Ova se tiskanica ne primjenjuje na:

NAPOMENA – Ova se tiskanica može primijeniti na električne instalacije u rudnicima gdje se

- inherentno eksplozivne situacije, npr. pri proizvodnji i preradi eksploziva;

- prostore namijenjene za medicinske svrhe;

- električne instalacije u prostorima gdje postoji opasnost zbog hibridnih smjesa

Slijedeći dokumenti neophodni su za primjenu ove tiskanice. Za dokumente uz koje

IEC 60034-1, Rotacijski električni strojevi – Dio 1: Razredba i značajke

U svrhu uporabe ove tiskanice primjenjuju se pojmovi i definicije iz norme

NAPOMENA – Dodatne definicije primjenjive na eksplozivne atmosfere mogu se pronaći u

3.1.1 kompetentno tijelo: pojedinac ili organizacija koji je u stanju pokazati

3.1.2 potvrdbeni registrator: skup dokumenata kojima se dokazuje sukladnost

3.2.2 neugroženi prostor: prostor u kojem se ne očekuje prisustvo eksplozivne

3.2.3 skupina (električne opreme za eksplozivne atmosfere): klasifikacija električne

3.2.4 najveća dopuštena temperatura površine: najveća temperatura koju površina

3.2.5 zone: ugroženi prostori klasificirani u zone temeljem učestalosti i trajanja

3.2.7 zona 1: prostor u kojem se pojava eksplozivne atmosfere u obliku smjese

3.2.8 zona 2: prostor u kojem se pojava eksplozivne atmosfere u obliku smjese

3.3.2 predkompresija smjese: stanje povećanog tlaka koje je rezultat paljenja

3.4 Povećana sigurnost

3.4.1 povećana sigurnost 'e': vrsta zaštite za električne uređaje u kojima se

3.5 Samosigurnost – Općenito

3.5.1 samosigurnost ‘i’: vrsta zaštite koja se temelji na ograničenju električne

3.5.2 samosigurni uređaj: električni uređaj u kojem su svi strujni krugovi

3.5.4 jednostavni uređaj: električna komponenta ili kombinacija komponenata

a) pasivne komponente, npr. sklopke, razvodne kutije, otpori i jednostavni poluvodički