Pravo I Finansije Časopis

Časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu PRAVO I FINANSIJE 1
BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

2 PRAVO I FINANSIJE Časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu

SADRŽAJ BROJ 10SADRŽAJ APRIL/TRAVANJ

• OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •
BROJ 4
2016
RADNI ODNOSI JAVNE NABAVKE

11 VIŠESTRUKO UGOVARANJE 55 ZAŠTITA NA RADU U SAVJETODAVNI SERVIS
REPUBLICI SRPSKOJ
11 68
OTUĐENJA
Opće skraćenje radnog vremena
PROF. DR. DUŠKO MEDIĆdipl. iur. OD 2008. GODINE Neprirodno
DO DANAS niska cijena u postupcima
81 RADNI ODNOSI (FBIH)
Azra Bublin, javnih
VLADISLAVA TADIĆ, DIPL. PRAVNIKnabavki LJILJANA ĆEHAJIĆ, DIPL. IUR.
Ivana Grgić, dipl. ecc. DR. SC. EDIN MEHIĆ
16 MJERENJE RADNOG UČINKA
17DR.SC.Redovni otkaz ugovora o radu 62 OBLICI MODELA GORDANA STOJAKOVIĆ, SUDIJA
EDIN MEHIĆ KANTONALNOG SUDA
75
Ljiljana Ćehajić, dipl. iur. RESTORATIVNE PRAVDE Provođenje pregovaračkog postupka
RIALDA ĆOROVIĆ, MR. IUR.
bez objave obavještenja o nabavci
26 ZNAČAJ KRITERIJA ZA DODJELU 103 RADNI ODNOSI (RS)
23 Otkaz poslodavca bez obaveze73

UGOVORA Mr. sc. Samra Gabeljić VLADISLAVA TADIĆ, DIPL. IUR.
DRUŠTVO S OGRANIČENOM MILENA MAJSTOROVIĆ, DIPL.
poštivanja
ADMIR ĆEBIĆ, DIPL.otkaznog
ECC. roka ODGOVORNOŠĆU
Mirela Gljiva, mr. iur. (DRUŠTVA LICA I KAPITALA)
SAVJETODAVNI SERVIS IUR.
31 PROVOĐENJE PREGOVARAČKOG ANĐA KUZEK, DIPL. IUR.ODGOVORI NA PITANJA
118 JAVNE NABAVKE
POSTUPKA NABAVKE
RAČUNOVODSTVO I POREZIUGOVOR O NASLJEĐIVANJU PRETPLATNIKA ADMIR ĆEBIĆ, DIPL.ECC.
DRAGANA RIBIĆ, DIPL. IUR. 77
PREMA NOVOM ZAKONU O IVANA GRGIĆ, DIPL.ECC.
26
41
Izmjene propisa
NABAVKA HIGIJENSKOG
obračun plata
MATERIJALA
i
I SREDSTAVA
novi model za
79
NASLJEĐIVANJU Javne nabavke
u Republici Srpskoj FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
ZAMiroslav
ČIŠĆENJE Brkić, dipl. ecc.
IVANA GRGIĆ, DIPL. ECC. 90
NIJAZ MUSIĆ, MR. IUR. Radni odnosi u FBiH
35ZAŠTITA
50
Bilans likvidacije privrednih društava
PRAVA RADNIKA PRED
Dr. sc. Mirna
AGENCIJOM Pajević
ZA MIRNO
101 Radni odnosi u RS
RJEŠAVANJE KAO PREDUSLOV
113 Porezi i finansije FBiH
46
ZAPrimjena
PODNOŠENJE TUŽBE
horizontalnog monitoringa u
DANIJELA RADONIĆ,
poreznom sustavuDIPL.
Bernard Iljazović,
IUR.
123 Porezi i finasije RS
univ. bacc. admin. public
134 Info stranica
53 Tretman koristi zaposlenika u sistemu
poreza na dohodak
Momir Stefanović, dipl. oec.
60 Oporezivanje dohotka iz inostranstva

Mirela Mašić, dipl. oec.
ONLINE IZDANJE
www.rec.ba 2018
2016
BROJ 4 APRIL/TRAVANJ 2016 PRAVNI SAVJETNIK 3
UPUTE AUTORIMA
Pozivamo autore da dostavljaju svoje radove i priloge koji
sadržajem odgovaraju osnovnim tematskim opredjeljenjima
Prava i finansija. U časopisu objavljujemo radove koji podliježu
recenziji.
Objavljujemo:
PRAVO I FINANSIJE
Mjesečni naučni i stručni časopis • stručne članke koji nude korisne prijedloge za određene
struke i pri tome ne moraju obavezno sadržavati izvorna is-
traživanja autora;
IZDAVAČ: • komentare zakona ili pojedinih zakonskih rješenja, direktiva
Refam creative solutions – REC d.o.o.
Evropske unije, ili podzakonskih akata u okviru tematskih
Društvo za istraživanje i unaprjeđenje
opredjeljenja časopisa;
lokalnog i regionalnog razvoja
• članke iz oblasti sudske prakse (inozemne i domaće) koji
e-mail:
nisu prethodno objavljeni u zbornicima sudske prakse;
rec@rec.ba
www.rec.ba
• kritičke osvrte na pojedina zakonska ili podzakonska akta sa
novim prijedlozima za njihovu izmjenu ili dopunu, i
• prevode dosad neobjavljenih članaka, evropskih
Bosna i Hercegovina, direktiva i različitih uputstava koja odgovaraju osnovnim
71000 Sarajevo, Jukićeva 2 opredjeljenjima časopisa i od značaja su za prilagođavanje
i uključivanje Bosne i Hercegovine u evropske integracione
Tel/Fax: procese.
+ 387 33 40 87 78
+ 387 33 40 87 79 Da bi bili objavljeni u časopisu, radovi treba da ispunjavaju
+ 387 33 21 45 82 sljedeće uslove:
Mob:
1. Radovi trebaju biti dostavljeni u elektronskoj formi (pisani
+387 61 150 454
u MS Word-u ili sl. tekst formatu, veličine slova 11-pt).
Isprintani radovi bez elektronske forme neće se posebno
ZA IZDAVAČA: prekucavati osim ako ti troškovi idu na teret autora;
dr. sc. Fadil Šero 2. Naslovi trebaju biti jasni i informativni. Svi tekstovi, gdje je
god to moguće, a posebno u slučajevima kada elaboriraju
pojedine segmente jednog problema, treba da sadrže koncizne
GLAVNI I podnaslove. Što više podnaslova;
ODGOVORNI UREDNIK: 3. U lijevom gornjem uglu naslovne stranice rukopisa treba da
dr. sc. Fadil Šero stoji ime i prezime autora, zvanje i naziv ustanove u kojoj radi
i e-mail;
LEKTOR: 4. U slučajevima kada se koriste kratice i simboli, uz rad moraju
Mirsad Hajdarović biti obavezno priložena odgovarajuća objašnjenja;
5. Ukoliko u svom radu stručno elaborira pojedina zakonska
rješenja ili pitanja koja se regulišu nekim zakonom, autor
Grafički dizajn: je obavezan navesti tačan naziv odgovarajućeg zakona ili
Štamparija "Fojnica", Fojnica podzakonskog akta;
6. Svaki rad bi na početku teksta trebao da sadrži sažet prikaz
ŠTAMPA: autorske elaboracije teme, u trećem licu, ne više od deset
Štamparija “Fojnica”, Fojnica redova. Izuzetak čine odgovori na pitanja i sudska praksa;
7. Tekstovi iz područja inozemne i domaće sudske prakse
Godišnja pretplata na podliježu posebno obradi tako da jedan primjer sudske
štampano izdanje je 250 KM prakse treba biti sažet, gdje je to god moguće, na jednu
Godišnja pretplata na karticu teksta;
elektronsko izdanje je 200 KM 8. Obim rukopisa je ograničen, u pravilu, na ne više od 10 strana,
Polugodišnja pretplata je 125 KM izuzev tamo gdje tema zahtijeva obradu na cijelom jednom
Cijena po primjerku je 25 KM autorskom tabaku / arku, odnosno 16 stranica;
U cijenu je uključen PDV 9. S obzirom na to da se svaki rad recenzira, autori su obavezni
da uzmu u razmatranje i stav recenzenta.
ISSN 2490-3590
Ovi kriteriji se odnose i na naručene tekstove.
Časopis izlazi mjesečno.
(osim dvobroja za juli/august).

Cijena – 20 KM
sa PDV-om i poštarinom
Radni odnosi u Republici Srpskoj
Pitanja i odgovori iz 2017. godine
Cijena – 95 KM
Radni odnosi u FBiH

Odgovori na pitanja u 2017. godini
Cijena – 28 KM
Priručnik o primjeni Pravilnika o sadržaju i načinu

vođenja evidencije o radnicima i dr. licima angažovanim
na radu i uputstva o postupanju s radnom knjižicom

PORTAL RECko
„Znanje je proces nakupljanja činjenica; mudrost
je njihovo pojednostavljenje“
Martin H. Fisher
Poštovane/i,
u cilju pružanja kontinuirane podrške u radu našim RECko „Radni odnosi FBiH“
cijenjenim pretplatnicima, REC d.o.o. je razvio novu
vrstu usluge: Portal RECko za koju vjerujemo da će RECko „Radni odnosi FBiH“ je koncipiran po instutima/
biti od značajne pomoći u svakodnevnom poslovanju i oblastima radno-pravnog zakonodavstva. Sastoji
rješavanju različitih dilema i pitanja naših pretplatnika – se od pitanja i odgovora iz oblasti radnih odnosa u
budućih korisnika RECka. Federaciji BiH, te primjera modela akata po različitim
Akcenat je na potpuno praktičnoj koristi našeg i Vašeg radno-pravnim institutima (zasnivanje radnog odnosa,
RECka, jer jednostavnim načinom pretraživanja željene prestanak radnog odnosa, odmori i odsustva i dr.)
oblasti (Javne nabavke, Radni odnosi), korisnik je u
mogućnosti da pronađe traženi odgovor u bazi od preko RECko „Radni odnosi FBiH“ će najviše koristiti
1000 pitanja i odgovora – po svakoj oblasti. pravnicima i drugim stručnim licima koja se bave radno-
Važno je napomenuti da se baza pitanja i odgovora pravnim zakonodavstvom, ali i vlasnicima, menadžerima
kontinuirano ažurira i dopunjava što znači da se iz dana i direktorima firmi koji žele da budu upućeni u regulisanje
u dan korisnicima portala RECko unapređuje korisnost radnih odnosa na teritoriji FBiH.
ovog jednostavnog alata. Portalu RECko možete pristupiti sa bilo kojeg uređaja
(računar, mobitel, tablet).
Modeli akata!
Godišnja pretplata (za 2017. godinu)!
Poseban dio RECka čine primjeri modeli akata iz javnih
nabavki, kao i radnih odnosa kojima je moguće pristupiti - RECko „Javne nabavke“ - 100,00 KM (s PDV-om)
u zavisnosti od toga na koji dio portala ste pretplaćeni: - RECko „Radni odnosi FBiH“ - 100,00 KM (s PDV-
RECko „Javne nabavke“ i/ili RECko „Radni odnosi om)
FBiH“. - RECko „Javne nabavke“ + RECko „Radni odnosi
FBiH“ („paket pretplata“) - 180,00 KM (s PDV-om).
RECko „Javne nabavke“
Pretplatite se Portal RECko i postanite korisnik
RECko „Javne nabavke“ je koncipiran po institutima vrijedne baze znanja!
Zakona o javnim nabavkama. Sastoji se od pitanja i
odgovora iz oblasti javnih nabavki, primjera modela Kontakt info:
akata koji se susreću u javnim nabavkama kao i aktuelnih - tel/fax: + 387 33 40 87 78, + 387 33 40 87 79,
zakonskih propisa kojima je regulisana oblast javnih - + 387 33 21 45 82, + 387 33 21 45 82
nabavki u BiH. - mob: + 387 61 15 04 54
RECko „Javne nabavke“ će najviše koristiti zaposlenicima - e-mail: rec@rec.ba
kod ugovornih organa kao i ponuđača.

ODMORI I ODSUSTVA ODMORI I ODSUSTVA

u radno-pravnom prema Zakonu o radu u
zakonodavstvu FBiH Republici Srpskoj
NOVI PRIRUČNICI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA

Cijena – 20,00 KM sa PDV-om Cijena – 20,00 KM sa PDV-om
i poštarinom i poštarinom
Autorice: Ljiljana Ćehajić, dipl.iur., Autorice: Danijela Radonić, dipl.iur.,

Mirela Mašić, dipl.oec., mr. Sabina Radmila Puzić, dipl.iur.
Džanović
SADRŽAJ: САДРЖАЈ:
UVOD УВОД
I - ODMOR U TOKU RADNOG VREMENA I - ОДМОР У ТОКУ РАДНОГ ВРЕМЕНА
II - DNEVNI ODMOR II - ДНЕВНИ ОДМОР
III - SEDMIČNI ODMOR III - СЕДМИЧНИ ОДМОР
IV - GODIŠNJI ODMOR IV - ГОДИШЊИ ОДМОР
V - PLAĆENO ODSUSTVO V - ПЛАЋЕНО И НЕПЛАЋЕНО ОДСУСТВО
VI - NEPLAĆENO ODSUSTVO
VII - PORODILJSKO ODSUSTVO I PLAĆENA ПРИЛОЗИ:
ODSUSTVA ŽENE - MAJKE Питања и одговори (одмори и одсуства)
VIII - PRIVREMENA SPRIJEČENOST ZA RAD Огледни примјери аката (одмори и одсуства)

PRILOZI:
Tabela 1: Pregled naknada majkama - porodil-
jama prema kantonalnim propisima
Tabela 2: Pregled naknada za vrijeme
privremene spriječenosti za rad u FBiH (po
kantonima)
Pitanja i odgovori (odmori i odsustva)
Ogledni primjeri akata (odmori i odsustva)
Mala biblioteka javnih nabavki
Brošure: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11...
NABAVKA USLUGA OSIGURANJA

PLANIRANJE JAVNIH NABAVKI OKVIRNI SPORAZUM
VOZILA, IMOVINE I LICA
PRIMJENA PREFERENCIJALNOG POSTUPCI MALE VRIJEDNOSTI-

TENDERSKA DOKUMENTACIJA TRETMANA DOMAĆEG U KONKURENTSKI ZAHTJEV
POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI (priprema, provođenje i rokovi)
POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE RAD POVJERENSTVA ZA JAVNE

NABAVKA HOTELSKIH USLUGA
KOD UGOVORNOG ORGANA NABAVE SA MODELIMA AKATA
PROVOĐENJE POSTUPKA KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA JAVNA NABAVKA LIJEKOVA

E - AUKCIJE I OBAVEZE I MEDICINSKE OPREME
UGOVORENIH ORGANA I
PONUĐAČA
PONUDA U POSTPKU DEFINISANJE UGOVORENIH NABAVKA NEPRIORITETNIH
JEVNE NABAVKE OBAVEZA I REALIZACIJA UGOVORA USLUGA (ANEKS II DIO B)
JAVNA NABAVKA USLUGA

PREVOZA
Brošure 1-9 i 11 - 16 - 10,00 KM sa PDV-om i poštarinom

Brošura 10 - 20,00 KM sa PDV-om i poštarinom

Azra Bublin, dipl. iur.
Opće skraćivanje radnog

vremena
Sažetak:
U elaboraciji teme o općem skraćivanju radnog vremena posebno je naglašeno da bi bilo
značajno da se pristupi kompleksnijoj analizi ovog pitanja od strane nadležnih subjekata. Ono je
važno sa stanovništa podsticanja proizvodnje, većeg zapošljavanja, smanjenja troškova poslodavca,
veće potrošnje, očuvanja radne i zdravstvene sposobnosti radnika, boljeg usklađivanja porodičnog
i poslovnog života, mogućnosti da se radnici dodatno edukuju, znači kvaliteta življenja uopće
Ključne riječi:
Zakon o radu FBiH, Zakon o zaštiti na radu, radno vrijeme, opće skraćivanje radnog
vremena, radnik, poslodavac, zapošljavanje, produktivnost, zdravlje harmonizacija porodičnog i
poslovnog života, solidarnost radnika
Uvodne napomene
Poglavljem IV. Zakona o radu Federacije Nepunim radnim vremenom smatra se

BiH („Službene novine FBiH“, broj 26/16) regulisan radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
je institut RADNO VRIJEME (čl. 35-42).
Radnik koji je zaključio ugovor o radu sa
Data je definicija radnog vremena - radno nepunim radnim vremenom može zaključiti više
vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno
prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove radno vrijeme.
za poslodavca.
On prava iz radnog odnosa ostvaruje
Radno vrijeme može biti: puno i nepuno, zasvisno od dužine radnog vremena, u skladu sa
skraćeno, prekovremeni rad, preraspodjela radnog kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
vremena, noćni rad. ugovorom o radu.
Puno i nepuno radno vrijeme Skraćivanje radnog vremena
Ugovor o radu može se zaključiti za rad sa Na poslovima na kojima, uz primjenu

punim ili nepunim radnim vremenom. mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije moguće
zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme
Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada
ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem
trajanju. Poslovi i trajanje radnog vremena utvrđuju
se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u
Puno radno vrijeme za maloljetne radnike skladu sa zakonom.
ne smije biti duže od 35 sati sedmično.
O skraćivanju radnog vremena odlučuje
Puno radno vrijeme može se rasporediti federalno, odnosno kantonalno ministarstvo
na pet, odnosno šest radnih dana u skladu sa nadležno za rad na zahtjev poslodavca, inspektora
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. rada ili sindikata, a na osnovu stručne analize

izdate od ovlaštene stručne organizacije, u skladu sa Ako je uvedena preraspodjela radnog

zakonom. vremena, prosječno radno vrijeme tokom
kalendarske godine ili drugog perioda određenog
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog
prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraćeno ili nepunog radnog vremena.
radno vrijeme izjednačava se sa punim radnim
vremenom, što je bitna razlika u odnosu na institut Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra
- skraćivanje radnog vremena. se prekovremenim radom.
Prekovremeni rad Maloljetni radnik, trudnica, majka,

odnosno usvojitelj djeteta do tri godina života,
U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice
iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete
sličnim slučajevima neophodne potrebe, radnik povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života
je, na zahtjev poslodavca, obavezan da radi duže djeteta može raditi u preraspodjeli radnog vremena
od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav
najviše do osam sati sedmično. rad.
Ako prekovremeni rad radnika traje duže Noćni rad

od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u
toku kalendarske godine, o prekovremenom radu Rad u vremenu između 22.00 sata uvečer i
poslodvac obavještava nadležnu inspekciju rada. 6.00 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između
22.00 sata i 5.00 sati ujutro smatra se noćnim radom,
Nije dozvoljen prekovremeni rad ako za određeni slučaj zakonom, propisom kantona
maloljetnom radniku, trudnici, majci, odnosno ili kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.
usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i
samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i Ako je rad organiziran u smjenama koje
licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa uključuju i noćni rad mora se osigurati izmjena
dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi
života djeteta. uzastopno najduže jednu sedmicu.
Trudnica, majka, odnosno usvojitelj Zakonom o radu propisana je posebna

djeteta do tri godine života, kao i samohrani zaštita radnika koji rade noću, kao što je to
roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na propisano i u slučaju uvođenja prekovremenog rada
osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno i preraspodjele radnog vremena.
na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta
može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o Tako je poslodavac, pri organizaciji noćnog
dobrovoljnom pristanku na takav rad. rada ili rada u smjeni, dužan da vodi posebnu
brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku, te
Inspekcija rada zabranit će prekovremeni o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu sa
rad uveden suprotno Zakonu o radu FBiH. prirodom posla koji se obavlja noću ili u smjeni.
Preraspodjela radnog vremena Poslodavac je dužan noćnim i smjenskim

radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu
Ako priroda posla to zahtijeva, puno i u skladu sa prirodom posla koji obavljaju, kao
nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i
tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su
drugog perioda kraće od punog radnog vremena, u svako doba.
sa tim da prosječno radno vrijeme u toku trajanja
preraspodjele ne može biti duže od 52 sata sedmično, Radnicima koji rade noću poslodavac
a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično. je dužan osigurati periodične ljakarske preglede
najmanje jednom u dvije godine.
O uvođenju preraspodjele poslodavac je
dužan donijeti pisanu odluku koju dostavlja radniku.
Ako se na ljekarskom pregledu utvrdi i društvenog sistema u cjelini. Nove tehnologije,

da radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog prema prisutnim trendovima, najbrži trend ostvaruju
rada noću, poslodavac mu je dužan ponuditi u informacionim tehnologijama čija primjena je
zaključivanje ugovora o radu za obavljanje istih ili najviše doprinijela globalizaciji, pristup enormnom
drugih poslova izvan noćnog rada, ukoliko takvi broju informacija, manipulacije podataka,
poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i upravljanje složenim sistemima i nizom aktivnosti
dokvalifikaciju postoji mogućnost raporeda radnika od kućanstva, privrede, društvenih djelatnosti do
na druge poslove. svemirskih istraživanja. Karakteristika primjene
ovih tehnologija posebno se ističe u timskom radu,
Zabranjen je noćni rad trudnica počev od radu na daljinu i automatskim upravljanjem.
šestog mjeseca trudnoće, majki i usvojitelja, kao i
lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa Razvoj vještačke inteligencije ubrzano
dijete povjereno na čuvanje i odgoj, i to do navršene donosi upravljanje putem robota, procesima
dvije godine života djeteta. u industriji (zamjenom čovjeka robotima), u
kućanstvu, u transportu (automatsko upravljanje
Zakonom je posebno regulisana zaštita vozilima) i u drugim oblastima.
maloljetnih radnika, kada se radi o noćnom radu.
Izričito je zabranjen noćni rad maloljetnih radnika. Genetičko inžinjerstvo povećava poljo-
privrednu proizvodnju (uzgoj žitarica, industrijskog
Za maloljetne radnike u industriji rad u bilja, stoke, živine i sl.).
vremenu između 19.00 sati uvečer i 7.00 sati ujutro
idućeg dana smatra se noćnim radom. Primjena savremenih tehnologija posebno
je široka u medicini, kroz uvođenje savremenih
Za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u uređaja za dijagnostiku, liječenje bolesti, praćenje
industriji rad u vremenu između 20.00 sati uvečer ishoda liječenja, proizvodnji novih lijekova i
i 6.00 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim kompjuterske simulacije, razvoj vještačkih organa i
radom. implantata i slično.
Izuzetno, maloljetni radnici privremeno Informacione tehnologije već omogućuju, a

mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju u budućnosti će još i više, evidentiranje podataka,
havarija, više sile i zaštite interesa Federacije Bosne i praćenja finansija, obradu podataka, kompjuterske
Hercegovine, na osnovu saglasnosti inspekcije rada simulacije u: medicini, ekonomiji, duštvenim
kantona. djelatnostima.
Napominjemo da je posebnim zakonom Sve naznačne tehnološke promjene uticat će

- Zakonom o zaštiti na radu,1 koji je preuzet i značajno na:
primjenjuje se u Federaciji Bosne i Hercegovine, − povećanje produktivnosti u svim oblastima
takođe posebno regulisana zaštita radnika koji ljudske djelatnosti,
rade noću. Radnicima se, između ostalog, mora − ubrzati procese realizacije zadataka,
obezbijediti topli obrok i prevoz na posao i sa posla, − osloboditi ljude rutinskih svakodnevnih i
zatim periodične izmjene smjena i drugo. po zdravlje opasnih zadataka,
− smanjiti broj radnika u proizvodnji,
Već nekoliko godina u postupku je transportu, uslužnim djelatnostima.
donošenje novog propisa iz oblasti sigurnosti i
zdravlja na radu. Prisutni trendovi razvoja novih tehno-
logija u cjelini obezbijedit će brži, efikasniji i
Tehnološki razvoj i skraćivanje ekonomičniji rad ljudi i osloboditi ih rutinskih, po
radnog vremena zdravlje opasnih radnih mjesta i veliko povećanje
produktivnosti i kvaliteta obavljenih zadataka, što će
Veoma brzi razvoj tehnologija bitno će omogućiti smanjenje radnog angažovanja radnika i
primijeniti život ljuti i fukcionisanje privrednog time obezbijediti kvalitetniji život, u smislu većeg
slobodnog vremena koje se može koristiti za rad
1
„Službeni list SRBiH“, broj 22/90, preuzet kao zakon RBiH, a zatim na sebi kroz: obrazovanje, kulturne aktivnosti,
kao zakon FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 6/98). fizičke i sportske aktivnosti, druženje, zabavu, što će
rezultirati kvalitetom življenja. taje 35 sati), da je ona faktički duža,

− problem nepoštivanja važećih propisa
Sve navedeno značajno će uticati i na općenito, pa i o dužini radnog vremena,
radno vrijeme, posebno s aspekta njegovog općeg što je česta pojava kod većine poslodavaca,
skraćivanja. posebno u bankarskom sektoru, trgovini i
ugostiteljstvu,
Mišljenja i prijedlozi u vezi s općim − u prosjeku su najduži radni dani u
skraćivanjem radnog vremena nerazvijenim zemljama, posebno zbog toga
što je to pitanje usko vezano za tehnološki
Pobornici općeg skraćivanja radnog razvoj svake zemlje,
vremena − skraćivanje radne sedmice uglavnom je i
prisutno u bogatim zemljama, s obzirom na
Pobornici skraćivanja radnog vremena navednu povezanost (tehnološki razvoj),
posebno ističu sljedeće: − poseban problem je što se u nekim
− povećanje potrošnje, zemljama, uporedo sa skraćivanjem radne
− podsticaj proizvodnje, sedmice, ide i na smanjivanje plaća,
− smanjenje troškova poslodavaca, − ističe se takođe problem nedostatka
− veća potražnja za zapošljavanjem novih kvalificiranih radnika koji bi zamijenili
radnika, radnike kojima je smanjena radna sedmica,
− zaštita radnika od povređivanja zbog umora − skraćivanje radne sedmice mogu da uvode
i očuvanje njegove radne sposobnosti i visokorazvijene zemlje, sa visokim dohocima
zdravlja uopšte, i standardom i za čijim proizvodima postoji
− bolja usklađenost poslovnog i privatnog potražnja. Tako zaposleni mogu da koriste
života. proizvode i usluge i sve vidove zabave, što
doprinosti povećanju zaposlenosti, posebno
Ekonomisti naglašavaju da manje radnih u sportskom, kulturnom i ugostiteljskom
sati ima za posljedicu veću potražnju nove radne sektoru.
snage i veću zaposlenost.
Međutim, u drugim zemljama sa niskim
U proizvodnji dolazi do manjeg broja standardom smatraju da radnici ne bi znali šta da
grešaka koje nastaju zbog umora – najčešće su pri rade sa „viškom“ slobodnog vremena, niti bi u većem
kraju radnog vremena, a smanjuje se i broj povreda slobodnom vremenu imali sredstva da se rekreiraju i
na radu. zabave (putovanja, izleti, kupovina i drugo).
Takođe, skraćivanje radnog vremena U Bosni i Hercegovini nije bilo ozbiljnijeg

doprinosi većoj produktivnosti u proizvodnji. proučavanja pitanja općeg skraćivanja radnog
vremena.
Ističe se da ono smanjuje troškove kod
poslodavca i pruža mogućnost radnicima da se Smatramo da bi bilo dobro da se, kako
dodatno edukuju. je to prethodno izneseno, uzmu u razmatranje i
pozitivne i negativne refleksije općeg skraćivanja
Prijedlozi za opće skraćivanje radnog radnog vremena.
vremena idu od zahtjeva:
− smanjenje radnih sati u toku radnog dana, I u našoj zemlji mora se, uzeti u obzir opći
− da se obezbijede tri slobodna dana u toku tehnološki, društveni razvoj i globalizacija i druge
sedmice. napredne inicijative, što bitno mijenja život ljudi i
funkcionisanje privrednog i društvenog života.
Pobornici stava da se ne treba ići na
skraćenje radnog vremena Svakako da se mora poći od stepena razvoja
naše zemlje i standarda koga sada imamo.
Pobornici stava da ne bi trebalo ići na opće
skraćivanje radnog vremena ističu: U Francuskoj je radna sedmica skraćena na
− u zemljama u kojima je skraćena radna 35 sati, a u toku je kampanja za daljne skraćivanje.
sedmica (npr. u Francuskoj – radna sedmica
Najkraću radnu sedmicu, uz Francusku, Zaključna razmatranja

imaju Nizozemska, Danska, Belgija. Stručnjaci
smatraju da bi se skraćivanje radne sedmice moglo Skraćivanje radnog vremena ima istorijski
prvo uvoditi u finansijskom i informatičkom trend, jer se razvijala tehnologija u proizvodnji,
sektoru. demokratija i ljudska prava. Tako je radno vrijeme
od 18 sati skraćeno na 12, osam, pa već sada u
Kod općeg skraćivanja radnog vremena nekim državama - šest sati dnevno.
posebno su važna pitanja:
− u kojim je djelatnostima i sektorima Takođe, broj radnih dana u sedmici skraćen
moguće prvo uvesti skraćivanje, je sa sedam na pet radnih dana.
− koliko ono doprinosi većem zapošljavanju,
− koliko se ostvaruje bolja radna i zdravstvena Efekti skraćivanja radnog vremena imaju
sposobnost radnika, učinak dijeljenja istih prava na rad i zaposlenje
− kako riješiti pitanje plaće radnika, tj. da li se (poznata je istorijska solidarnost kod ostvarivanja
ona zbog skraćivanja smanjuje. prava radnika), stvaranje uslova za bolji kvalitet
življenja kroz mogućnost obrazovanja, sporta,
Ako bi došlo do smanjenja plaća, to ne bi
rekreacije i većeg zadovoljstva ljudi, što značajno
bilo prihvatljivo za radnika, a ukoliko bi plaća ostala
utiče na zdravlje i život stanovnika. Ukoliko su ljudi
„puna“, to ne bi bilo prihvatljivo za poslodavca.
orijentisani samo na rad i kupovinu, oni su ustvari
robovi kapitala i njihov život je obezličen.
Opće skraćivanje radnog vremena imalo bi
za radnike višestruke pogodnosti, posebno za majke
Nadležne institucije i subjekti u Bosni
i za odgoj djece, povećanje nataliteta i demografske
i Hercegovini, koji bi se bavili pitanjem općeg
obnove. Ovo su goruća pitanja za Bosnu i
Hercegovinu, kao i za zemlje u njenom okruženju. skraćivanja radnog vremena, trebalo bi da, prije
U Republici Hrvatskoj ima i poseban organ koji je svega, razmotre pozitivna i negativna iskustva
nadležan za demografska pitanja. zemalja koje su već uvele opće skraćivanje radnog
vremena.
Naime, to pitanje usko je vezano za
zapošljavanje, jer odlazak posebno mladih stručnih To su posebno pitanja:
kadrova u druge zemlje, motivisano je prvenstveno − produktivnost u proizvodnji,
potrebom za zapošljavanjem, omogućavanjem djeci − koliko skraćivanje radnog vremena utiče na
odgovarajućeg obrazovanja i drugo. Skraćivanje veće zapošljavanje novih radnika,
radnog vremena dovelo bi i do kvalitetnije − u kojim bi se djelatnostima, odnosno
usklađenosti poslovnog i porodičnog života, kao i sektorima moglo u najkraćem vremenu ići
veće mogućnosti za edukaciju radnika. na skraćivanje radnog vremena,
− kako najpovoljnije riješiti pitanje plaće
Takođe, ovo skraćivanje imalo bi i druge i u odnosu na radnika i u odnosu na
šire društvene efekte. poslodavca,
− kakvi su efekti skraćivanja radnog vremena
Tako se sada u SAD razmatra pitanje u odnosu na troškove poslodavca i troškove
smanjenja troškova zdravstvenih usluga za radnika, države – posebno na smanjenje troškova
a za to ključnu ulogu, smatraju, ima skraćivanje zdravstvene i socijalne zaštite, jer je izvjesno
radnog vremena. da će doći do smanjenja bolovanja i povreda
na radu.
Duže radno vrijeme dovodi ne samo do
umora i slabije koncentracije radnika, posebno pri Uzimajući u obzir navedeno, autorica je
kraju radnog vremena, što se negativno odražava mišljenja da ima dosta pozitivnih efekata općeg
na produktivnost, nego dovodi i do većeg broja skraćivanja radnog vremena i da bi u našoj zemlji,
povreda na radu. uz ozbiljne analize i elaborate, trebalo pristupiti
razmatranju ovog pitanja i da se što skorije ide na
U zemljama, u kojima se uvodi opće skraćivanje radnog vremena, prvo u određenim
skraćivanje radnog vremena, glavni motivi djelatnostima i sektorima.
su – povećanje produktivnosti i smanjenje
nezaposlenosti.

Ne treba zaboraviti koliko usklađenost

poslovnog i porodičnog života utiče na život i
zdravlje radnika i na njihov radni učinak, što im
upravo omogućava skraćivanje radnog vremena.
To bi svakako uticalo i na smanjenje

prekovremenog rada i smanjenje povreda radnika
na radu, što u velikoj mjeri utiče na zdravstvenu i
radnu sposobnost radnika, a povećava i državne
troškove.
U posljednje vrijeme aktuelno je pitanje

učestalosti povreda radnika na radu, posebno u
građevinskoj djelatnosti za vrijeme sezone, što je
primarno posljedica dužeg radnog vremena i što se
ne provode propisane mjere zaštite na radu.2
Autorica posebno napominje, kako je to i

prethodno navela, da kod pitanja skraćivanja radnog
vremena, treba imati u vidu osnovni cilj da čovjek-
radnik, uz rad, ima što kvalitetniji život i da upravo
tome treba posvetiti više pažnje, a ne pitanju profita
i iscrpljujućeg rada, što je sada dominantno.
Literatura
− Zakon o radu FBiH („Službene novine

Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 26/16)
− Zakon o zaštiti na radu („Službeni list
SRBiH“, broj 22/90, preuzet i primjenjuje se
u Federaciji Bosne i Hercegovine, „Službene
novine Federacije BiH“, broj 6/98)
− Andrijana Bilić, Fleksibilno radno vrijeme -
Modus rekoncilijacije privatnog i poslovnog
života radnika te povećanja kompetitivnosti
poslodavaca, Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Splitu, 3/2017
2
Autorica će u okviru članka o Zakonu o zaštiti na radu u ovom
časopisu dati poentu na neprovođenje mjera zaštite na radu i posljedice
toga na život i zdravlje radnika.


Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Redovni otkaz ugovora o radu
Sažetak:
Analiziran je pravni institut otkaza ugovora o radu s otkaznim rokom, u kontekstu pravnih
rješenja propisanih zakonom i u odnosu na različite osnovane razloge za primjenu ovog otkaza
zbog poslovno uslovljenih razloga i lično uslovljenih razloga na strani radnika
Ključne riječi:
Zakon o radu FBiH, redovni otkaz, poslovno uslovljen otkaz, lično uslovljen otkaz, otkaz
koji podnosi radnik, otkazni rok, otkaz sa ponudom zaključivanja ugovora o radu pod izmijenjenim
uslovima, nemogućnost i zabrana otkaza, konsultacije, saglasnost
Uvod
Najčešći slučaj prestanka radnog odnosa razloga za otkaz, nužni uslovi su:
je otkaz ugovora o radu uz obavezu poštivanja − da poslodavac ne može radniku obezbijediti
otkaznog roka, na inicijativu poslodavca ili na drugi odgovarajući posao i
inicijativu radnika, kada do prestanka radnog − da se ne može osnovano očekivati od
odnosa dolazi, na osnovu zakonom utvrđenih poslodavca da zaposli radnika na druge
uslova, jednostranom odlukom poslodavca, poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje
odnosno jednostranom odlukom radnika. za rad na drugim poslovima (kod tog
poslodavca).
Otkaz ugovora o radu na inicijativu
poslodavca je najpotpunije regulisani osnov za Poslovno uslovljeni otkazi ugovora o radu
prestanak radnog odnosa u radnom zakonodavstvu izazivaju velike dileme u praksi, jer se u svakom
Federacije BiH, tzv. redovni otkaz. konkretnom slučaju procjenjuje, s obzirom na
sve okolnosti, mogu li konkretni slučajevi biti
Opravdani razlozi za redovni otkaz dopuštena osnova za otkaz, imajući u vidu činjenicu
ugovora o radu da zakonom nije izričito određeno koji ekonomski,
tehnički ili organizacijski razlozi predstavljaju
Kao opravdani razlozi za redovni otkaz na opravdan razlog za redovni otkaz.
inicijativu poslodavca, u skladu sa međunarodnim
standardima (Konvencija MOR-a, br. 158), zakonom Pored dokazivanja opravdanih ekonomskih
(član 96. Zakona o radu FBiH, „Službene novine razloga (gubitak tržišta, slabi poslovni rezultati,
FBiH“, broj 16/16), predviđeni su: smanjenje obima proizvodnje i sl.), tehničkih razloga
• poslovni razlozi (poslovno uslovljen otkaz); (uvođenje nove tehnologije, promjena djelatnosti
• lični / osobni razlozi na strani radnika (lično koja zahtijeva drugi stručni profil radnika i sl.) ili
uslovljen otkaz). organizacijskih razloga (pripajanje ili izdvajanje
posebnih organizacionih dijelova ili poslova,
1. Poslovno uslovljen otkaz je otkaz ukidanje pojedinih poslova, smanjenje broja
zbog prestanka potrebe za radom radnika zbog izvršilaca), čija je dopuštenost predmet procjene,
ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u poslodavac mora dokazati:
kojima se nađe poslodavac. − da je preduzeo sve mjere da radnika
rasporedi na druge odgovarajuće poslove,
Međutim, da bi poslodavac mogao radniku − da mu je obezbijedio dokvalifikaciju ili
otkazati ugovor o radu iz navedenih razloga, prekvalifikaciju za druge poslove koji
odnosno za pravilnost i zakonitost ovog otkaza, postoje kod poslodavca, odnosno
pored pismene forme i obrazloženja opravdanosti − da se ne može osnovano očekivati od

poslodavca da takvom radniku ponudi I za ovaj otkaz neophodan uslov je da se ne

odgovarajuće poslove, odnosno da ga može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli
dokvalifikuje ili prekvalifikuje za druge radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i
poslove na koje ga može zaposliti. dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.
Kad se od poslodavca to ne može osnovano S obzirom da ni u slučaju lično uslovljenog

očekivati također je predmet ocjene, koja se, ukoliko otkaza zakonodavac nije propisao kad se smatra da
nije zasnovana na egzaktnim pokazateljima, može radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze
smatrati neosnovanom, neopravdanom ili čak iz radnog odnosa, opravdanost i ovog otkaza je
diskriminirajućom. uvijek predmet procjene.
Opravdani razlozi postoje kad: Kad radnik nije u mogućnosti da izvršava

1. nema poslova koji odgovaraju kvalifikaciji svoje obaveze iz radnog odnosa može se utvrditi
radnika; analizom drugih zakonskih odredaba, kojima se
2. nema poslova za koje se radnik može utvrđuju obaveze radnika vezane za poslove koje
dokvalifikovati ili prekvalifikovati; treba da obavlja u okviru svog radnog mjesta,
3. radnik se ne može uputiti na dokvalifikaciju odnosno u skladu sa zaključenim ugovorom o radu.
ili prekvalifikaciju jer je navršio 55 godina
života;3 Navest ćemo neke primjere, koji proističu iz
4. radnik je nedvosmisleno (pismeno) odbio ZORFBiH i propisa o zaštiti na radu, koji ukazuju na
druge odgovarajuće poslove koje mu je nemogućnost radnika da izvršava obaveze iz radnog
ponudio poslodavac ili je nedvosmisleno odnosa, a to su:
(pismeno) odbio dokvalifikaciju ili − kada odbije da obavi periodični ljekarski
prekvalifikaciju koja mu je ponuđena radi pregled, na radnim mjestima za koja je
zaključivanja ugovora o radu na drugim opšta ili posebna zdravstvena sposobnost
poslovima; propisana kao poseban uslov rada, te
5. poslodavac je propisao kriterije za propisani rokovi za obavezan periodični
iskazivanje prestanka potrebe za radnicima, pregled;4
pa se otpuštanje vrši shodno kriterijima, − kada odbije da obavi vanredni ljekarski
koji onda eliminišu diskriminaciju; pregled na koji ga uputi poslodavac
6. Poslodavac se ne pridržava propisanih kad posumnja u njegovu zdravstvenu
kriterija za iskazivanje prestanka potrebe za sposobnost ili mu je to naložio inspektor
radnicima. rada (član 56. ZORFBiH);
− kada ne položi obavezni stručni ispit u roku
2. Lično uslovljen otkaz može se dati koji je propisao poslodavac;5
radniku koji nije u mogućnosti da izvršava svoje − kada mu bude zabranjen noćni rad, kada se
obaveze iz radnog odnosa. na ljekarskom pregledu utvrdi da radniku
prijeti nastanak invalidnosti zbog rada
Kod ovog otkaza u pitanju su neke osobine, noću;6
nedostaci ili nesposobnost za rad, zbog čega radnik − kada odbije ili prekine obrazovanje,
ne ostvaruje predviđene (očekivane) rezultate rada. osposobljavanje ili usavršavanje za rad na
3 4
Član16. stav 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju Član 20. stav (2), član 41. stav (3) i član 58. ZORFBiH.
i upošljavanju osoba s invaliditetom („Službene novine Federacije BiH“, Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim
broj 9/10). uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima
„Ako se radno osposobljavanje vrši dokvalifikacijom ili prekvalifikacijom („Službeni list SRBiH“, broj 2/91).
lica s invaliditetom radi njegovog zapošljavanja, taj vid radnog 5
Kantonalnim zakonima o radu propisani su uslovi i način polaganja
osposobljavanja može ostvariti lice s invaliditetom do navršenih 55
stručnog ispita kod poslodavca, kad polaganje nije obavezno u skladu
godina života i koje se, s obzirom na prirodu i vrstu preostale radne
sa posebnim zakonom.
sposobnosti, može osposobiti za rad na odgovarajućem poslu sa punim
6
radnim vremenom, što utvrđuje stručni organ za ocjenjivanje radne Član 41. stav (4) ZORFBiH.
sposobnosti prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.“ (4) Ako se na ljekarskom pregledu iz stava 3. ovog člana utvrdi da
Član 54. stav (2) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada noću, poslodavac mu
(„Službene novine FBiH“, broj 13/18). je dužan ponuditi zaključivanje ugovora o radu za obavljanje istih ili
„Prekvalifikacija ili dokvalifikacija se obezbjeđuje osiguraniku do drugih poslova izvan noćnog rada, ukoliko takvi poslovi postoje,
navršenih 55 godina života.“ odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost
rasporeda radnika na druge poslove.

koje ga uputi poslodavac;7 Sudska praksa potvrdila je da jednostrana

− kada odbije ili prekine dokvalifikaciju i izjava zaposlenika o otkazu ugovora o radu mora
prekvalifikaciju za poslove na koje može biti sadržavati njegovu nedvosmisleno izraženu volju
raspoređen (član 31. ZORFBiH); da otkaže ugovor o radu, odnosno da ne želi više da
− kada mu bude zabranjen rad od strane radi kod tuženog i da prekida radni odnos. (Presuda
inspektora rada (kada bude zabranjen rad Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj
maloljetniku na poslovima na kojima ne 43 0 P 007532 09 Rev od 18. 1. 2011. godine)
može raditi ili radniku bude izrečena sudska
zabrana rada na određenim poslovima), Neopravdani razlozi za redovni otkaz
(član 57. ZORFBiH);
− kada uzastopno postiže nezadovoljavajuće Bez obzira na razloge koje je poslodavac
rezultate rada u periodima koje propiše naveo podnoseći redovan otkaz radniku iz poslovno
poslodavac.8 ili lično uvjetovanih razloga, iza njih mogu biti
skriveni i neki drugi razlozi, koji ne opravdavaju
Međutim, poslodavac je u svakom otkaz, pa se zbog toga svi razlozi za otkaz koji je
navedenom / konkretnom slučaju dužan dokazati naveo poslodavac podrobno ocjenjuju.
da su ovakvi razlozi opravdani i da se ne može
osnovano očekivati da radniku ponudi druge U ZORFBiH su propisani neopravdani
poslove, sa ili bez dokvalifikacije ili prekvalifikacije, razlozi za otkaz (član 98), a to su:
odnosno da je prethodno preduzeo sve mjere da − privremena spriječenost za rad zbog bolesti
promijeni ponašanje radnika i osposobi ga za rad ili povrede;
na svom ili nekom drugom odgovarajućem radnom − podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno
mjestu. sudjelovanje u postupku protiv poslodavca
zbog povrede zakona, drugog propisa,
Treba napomenuti da se navedeni primjeri kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu,
nemogućnosti radnika da obavlja poslove svog odnosno obraćanje radnika nadležnim
radnog mjesta ne bi trebali definisati kao teže organima izvršne vlasti;
povrede obaveza ili teži prestupi iz pravilnika o − obraćanje radnika zbog opravdane sumnje
radu, odnosno ugovora o radu, jer se u navedenim na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje
slučajevima ugovor o radu otkazuje iz razloga što prijave o toj sumnji odgovornim licima ili
radnik više ne ispunjava uslove propisane za rad nadležnim organima državne vlasti.
na radnom mjestu, a ne zbog toga što namjerno ili
iz krajnje nepažnje ne obavlja poslove svog radnog Kad se ne može otkazati ugovor o radu
mjesta.
Kao oblik posebne zaštite najranjivijih
Redovni otkaz ugovora o radu kategorija radnika, po ZORFBiH zabranjeno je
poslodavcu davanje otkaza:
− ženi za vrijeme trudnoće,
To je otkaz kojim radnik jednostrano, iz − ženi ili licu koje koristi porođajno odsustvo
ličnih razloga koje nije dužan obrazlagati, pismeno za vrijeme korištenja porođajnog odsustva,
otkazuje ugovor o radu, uz obavezu poštivanja − ženi ili licu koje koristi pravo rada sa
otkaznog roka. polovinom punog radnog vremena nakon
isteka porođajnog odsustva,
− ženi ili licu koje koristi pravo rada sa
7
Član 31. ZORFBiH. polovinom punog radnog vremena do tri
(2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog godine života djeteta,
načina ili organiziranja rada, omogućiti radniku obrazovanje,
osposobljavanje ili usavršavanje za rad. − ženi za vrijeme kada koristi odsustvo radi
(3) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama dojenja (član 60. stav 1).
rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.
8
Član 75. st. (2) i (3) ZORFBiH. Zabrana otkaza u navedenim slučajevima je
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju se elementi za
određivanje osnovne plaće i dijela plaće po osnovu radnog učinka, apsolutna, pa i u slučaju primjene pravnog instituta
što znači da je poslodavac dužan propisati postupanje u slučaju kad otkaza ugovora o radu sa ponudom novog ugovora
radni učinak bude ostvaren iznad uobičajenog, standardnog radnog
učinka koji se normalno očekuje na radnom mjestu i posljedice
o radu pod izmijenjenim uslovima (član 107) radi:
nezadovoljavajućeg radng učinka u periodu koji on odredi. − usklađivanja sa propisima (zakon, kolektivni
ugovor, pravilnik o radu), kod poslodavca, osim u ZORFBiH, propisana je

− raspoređivanja radnika na drugo radno Zakonom o vijeću zaposlenika („Službene novine
mjesto, u drugo mjesto rada ili u drugu Federacije BiH“, broj 38/04).
organizacionu jedinicu, ili
− drugih izmjena i dopuna ugovorenih prava Obavezna saglasnost vijeća zaposlenika
i obaveza. ili sindikata9 potrebna je u slučaju da se radi o
otkazu ugovora o radu radniku sa preostalom
Kod ovog otkaza, poslodavac je dužan radnom sposobnošću (invalid II kategorije), kojem
dokazati postojanje zakonom predviđenog poslodavac nije mogao obezbijediti drugo radno
opravdanog razloga za redovni otkaz, na isti način mjesto koje odgovara njegovoj preostaloj radnoj
kao i kada ugovor o radu otkazuje bez ponude za sposobnosti ni uz dokvalifikaciju i prekvalifikaciju
sklapanje novog ugovora, ali zabrana stvara problem (član 74. ZORFBiH), odnosno radniku kojem prijeti
poslodavcima, jer je ovaj pravni institut jedini način neposredna opasnost od nastanka invalidnosti
usklađivanja, izmjena i dopuna ugovora o radu i ne zbog rada na tom radnom mjestu ili rada noću, a
izražava namjeru poslodavca da radnicu ostavi bez poslodavac mu nije mogao obezbijediti drugo radno
posla, što bi zakonodavac morao imati u vidu bar mjesto ni uz dokvalifikaciju i prekvalifikaciju.
kad su u pitanju otkazi ugovora o radu koji se vrše
radi usklađivanja sa novim propisima i kolektivnim Također, ako se radi o zaposleniku starijem
ugovorom, odnosno pravilnikom o radu, i napraviti od 55 godina i ženi starijoj od 50 godina, ne može
izuzetak od zabrane otkazivanja ugovora uz ponudu im se otkazati ugovor o radu bez saglasnosti vijeća
novog. zaposlenika ili sindikata, bez obzira na poslovno ili
lično uslovljene razloge za redovni otkaz ugovora o
- Nije moguće dati redovni otkaz radniku za radu.10
vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog
liječenja ili oporavka zbog povrede na radu i Bitna povreda postupka otkaza ugovora
profesionalnog oboljenja, ako se radi o radniku o radu je neobavljanje konsultacija sa vijećem
zaposlenom na neodređeno vrijeme, odnosno zaposlenika ili sindikatom, odnosno nepribavljanje
ne može prestati ugovor o radu kad je ugovor o saglasnoti u slučajevima kad je ona obavezna.
radu zaključen na određeno vrijeme, osim ako
je radnik počinio teži prijestup ili težu povredu „Vijeće zaposlenika, odnosno sindikat ima
radne obaveze iz ugovora o radu (član 71. svojevrsno pravo suodlučivanja o prestanku rada
ZORFBiH). zaposlenika kod kojeg postoji smanjena radna
- Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sposobnost.“ (Presuda Vrhovnog suda Federacije
njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-08-000578 od
obavljanja te dužnosti, poslodavac, bez 5. 5. 2009. godine)
prethodne saglasnosti federalnog ministarstva
nadležnog za rad, ne može otkazati ugovor o Otkazni rok propisan je Zakonom o radu
radu ili ga na drugi način staviti u nepovoljniji FBiH u rasponu od najkraće sedam dana, a najduže
položaj u odnosu na radno mjesto prije nego 30 dana, ako ugovor o radu otkazuje radnik, kao
što je imenovan na funkciju sindikalnog i najkraće 14 dana, a najduže tri mjeseca, ukoliko
povjerenika. ugovor o radu otkazuje poslodavac. Konkretna
dužina otkaznog roka određuje se kolektivnim
Prateći pravni instituti redovnog ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
otkaza ugovora o radu
Otkazni rok počinje da teče od dana
Redovni otkaz prati institut obaveznih uručenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu (član
konsultacija sa vijećem zaposlenika ili sindikatom, 105. ZORFBiH).
a u posebnim slučajevima saglasnost vijeća
zaposlenika / sindikata, ukoliko su organizovani Protekom otkaznog roka nastupaju pravne
kod poslodavca, institut otkaznog roka i pravo na posljedice otkaza ugovora o radu. Radni odnos
otpremninu. prestaje sa posljednjim danom otkaznog roka,
Obaveza konsultacija sa vijećem 9

Član 26. Zakona o vijeću zaposlenika.
zaposlenika ili sindikatom, ukoliko su organizovani 10
Član 26. Zakona o vijeću zaposlenika.

te se radnik odjavljuje sa penzijsko-invalidskog i Ako radnik prestane sa radom prije

zdravstvenog osiguranja (evidencije zaposlenih). isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti
poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete
Međutim, u praksi se primjenjuju odredbe prema opštim propisima o naknadi štete (član 161.
člana 103. ZORFBiH, prema kojima radnik ima stav 3. ZORFBiH).
pravo podnošenja zahtjeva za zaštitu prava, najprije
kod poslodavca, pa tek onda tužbom tražiti sudsku Poslodavac može propisati pravilnikom o
zaštitu, što bi značilo da ugovor o radu prestaje radu da radnik može, uz naknadu plaće, odsustvovati
tek nakon dostavljanja drugostepenog rješenja od sa rada jedan dan u sedmici radi traženja novog
strane poslodavca radniku. Na taj način dolazi do zaposlenja, što je bilo propisano u nekim kolektivnim
produženja rada radnika i nakon isteka otkaznog ugovorama, a sa ciljem omogućavanja radniku koji
roka, a poslodavci su u dilemi da li otkazni rok teče je dobio redovan otkaz da nađe novi posao.
od dana dostavljanja otkaza ili od dana dostavljanja
drugostepenog rješenja po zahtjevu radnika za Dostavljanje otkaza
zaštitu prava.
Da bi otkaz ugovora o radu doveo do
To je i razlog budućih, predviđenih izmjena željenog pravnog učinka (prestanka ugovora o
ovih odredaba, odnosno iz obavezne prethodne radu), on se mora dostaviti (uručiti) osobi kojoj se
zaštite kod poslodavca izostavlja se otkaz ugovora o otkazuje.
radu i omogućava neposredno pravo sudske zaštite.
Zakonom o radu FBiH nisu predviđena
Za vrijeme trajanja otkaznog roka sva prava određena stanja i okolnosti koje dovode do
i obaveze iz radnog odnosa nastavljaju se i dalje zaustavljanja toka otkaznog roka, tako da otkazni
izvršavati (minimum prava su pravo na rad, rad i rok teče od dana dostavljanja do kraja otkaznog
plaća za obavljeni rad). roka, bez ikakvih prekida izazvanih npr. bolešću
radnika ili drugih razloga.
Poslodavac je dužan tokom otkaznog roka
zaposleniku omogućiti rad, a zaposlenik je dužan Zakonom o radu FBiH nije propisan ni
lično izvršavati obavezu rada. način dostavljanja, pa je prepušteno poslodavcu
da sam odabere ili propiše način dostavljanja,
Ako je prije ili tokom otkaznog roka a nepridržavanje odabranog ili propisanog
zaposlenik ostvario pravo na godišnji odmor (plan, načina dostavljanja najčešći je formalni razlog za
rješenje), poslodavac mu mora omogućiti korištenje odbacivanje tužbe u slučaju sudskog spora, odnosno
godišnjeg odmora (npr. mora ga radi korištenja gubitka sudskog spora.
godišnjeg odmora tokom otkaznog roka osloboditi
od obaveze rada određeni broj dana godišnjeg Najčešće greške u dostavljanju, koje
odmora). rezultiraju gubitkom spora poslodavca:
− poslodavac nije propisao način dostavljanja;
Ukoliko, saglasno planu godišnjih odmora − dostavljanje nije izvršeno na način koji je
i rješenju o godišnjem odmoru, radnik otkazuje propisan (na radnom mjestu, na adresi, na
ugovor o radu prije vremena u kojem treba koristiti oglasnoj tabli poslodavca);
godišnji odmor, poslodavac ne snosi krivicu zbog − nije konstatovano da je radnik odbio primiti
neiskorištenog godišnjeg odmora radnika i nije u pismeno;
obavezi da mu nadoknadi neiskorišteni godišnji − radnik nije upozoren gdje i u kojem
odmor ili njegov dio (član 106. stav. ZORFBiH), ali roku može preuzeti pismeno ili da će biti
nema smetnji da mu to omogući u periodu otkaznog stavljeno na oglasnu tablu;
roka, ukoliko okolnosti to dozvoljavaju. − nije upisan datum postavljanja i rok kad se
smatra da je dostavljanje izvršeno.
Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane
sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka,
poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće
i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka
otkaznog roka.

Pravo na otpremninu Ovakav ugovor mora biti jasan i ne vezan

za neizvjesne buduće događaje kao što je npr. „kad
Radnik koji je sa poslodavcem zaključio poslodavac bude imao na raspolaganju sredstva“,
ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem jer je takav ugovor teško ostvarljiv zbog svoje
poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje neodređenosti. Dovoljna je zakonska mogućnost
dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na data poslodavcu da ne mora odmah isplatiti
otpremninu (član 111. ZORFBiH) u iznosu koji otpremninu, ako se nalazi u nepovoljnoj finansijskoj
se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog situaciji, ali posljedice te situacije ne može snositi
neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim radnik.
poslodavcem.
Primjer iz Republike Hrvatske, koji je
Isplata otpremnine uslovljena je ponašenjem zakonit prema Mišljenju Ministarstva gospodarstva,
radnika, odnosno neće pripasti radniku kojem se rada i poduzetništva, klasa: 140-01/10-01/156 ur
ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obaveze iz broj: 526-08-01/1-10-2, od dana 16. prosinca 2009.
radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz godine, mogao bi poslužiti poslodavcima kod
ugovora o radu od strane radnika. ugovaranja načina i uslova isplate otpremnine je
tzv. „dokup mirovine“ – otpremnina se isplaćuje u
Visina otpremnine utvrđuje se kolektivnim obliku višekratno isplative doživotne otpremnine
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. kojom poslodavac „obeštećuje“ radnike koji su otišli
u prijevremenu starosnu mirovinu, i to za iznos
U ZORFBiH propisano je da se navedenim koji odgovara umanjenju njihove prijevremene
aktima otpremnina ne može utvrditi u iznosu mirovine u odnosu na puni iznos starosne mirovine
manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće - precizno izračunata u visini „penalizacije“, koja je
isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije sa socijalnog i financijskog gledišta povoljnija od
prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu isplate jednokratne otpremnine.
rada kod tog poslodavca niti može biti veća od šest
prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u Ko nema pravo na otpremninu?
posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o
radu. Otpremnina je jedna od mjera osiguranja
prihoda, pa time i socijalne sigurnosti, koju plaća
U slučaju da se ugovor o radu otkazuje poslodavac da bi se ublažile štetne posljedice koje
radniku sa promijenjenom radnom sposobnošću, zaposlenik trpi zbog otkaza, pa na otpremninu
utvrđuje se pod istim uslovima kao svakom drugom nemaju zakonsko pravo:
radniku, sa tim da se uvećava za 50% (član 74. stav - radnici kojima je dat otkaz uslovljen
3. ZORFBiH). skrivljenim ponašanjem, odnosno radnici
kojima je zbog njihovog ponašanja (povrede

ZORFBiH propisano je da se, izuzetno, radnih obaveza) dat vanredni otkaz ugovora
umjesto isplate otpremnine u novcu, poslodavac i o radu;
radnik mogu dogovoriti i o drugom vidu naknade. - „menadžer“ - pravo na otpremninu sasvim
Međutim, nije propisano koji bi to drugi vid naknade je autonomno ugovorive, obveznopravne
mogao biti. Smatramo da bi drugi vid naknade prirode, a ne zakonska obaveza, s obzirom
mogao biti u stvarima (alati, mašine i sl.) ili pravima da se na takve ugovore o radu ne primjenjuju
(dionice i sl.), a na poslodavcu i radniku je da iznađu odredbe glava IV-VII i XI Zakona o radu
druge načine. FBiH;
- radnici koji sami otkazuju ugovor o radu

Dok se iznos otpremnine koji pripada poslodavcu, osim vanrednog otkaza
radniku utvrđuje rješenjem, način, uvjeti i rokovi uslovljenog krivicom poslodavca (član 99.
isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom ZORFBiH);
između radnika i poslodavca. Na ovaj način - radnici koji zaključe sa poslodavcem
poslodavac se obavezuje, a radnik pristaje na isplatu sporazumni raskid ugovora o radu.
otpremnine odjednom, ali u određenom roku, u
dijelovima sa datumima dospjelosti ili na neki drugi
precizno određeni način.


Mirela Gljiva, mr. iur.
Otkaz poslodavca bez obaveze

poštivanja otkaznog roka

Sažetak:
Otkazi ugovora o radu nastaju zbog specifičnih ponašanja radnika, specifičnih situacija u kojima
se nalazi poslodavac ili zbog specifičnog položaja određenog radnika. Otkazivanje ugovora o radu česta je
problematika, bilo da se radi o poziciji radnika ili poslodavca. Kada se osvrnemo na teret dokazivanja gdje
sudovi odlučuju o zakonitosti otkaza, radnik u sudskom sporu u kojem tvrdi da je njegov otkaz nezakonit
mora dokazati osnovanost svojih tvrdnji. Nakon detaljnog proučavanja ove problematike Zakon o radu
FBiH navodi otkaz poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka, pa je samim tim veća pozornost
posvećena upravo tom načinu prestanka ugovora o radu. Važno je napomenuti da ugovor o radu može
biti otkazan od strane poslodavca i od strane radnika, neovisno o tome da li se radi o ugovoru o radu na
određeno ili neodređeno vrijeme. Naime, radni odnos prestaje istekom otkaznog roka. Mogućnost da radnik
otkaže ugovor o radu bez otkaznog roka u slučaju povreda ugovora o radu, poslodavcima otvara prostor
da nekažnjeno vrše povrede ugovora o radu i još uz to da se „oslobode“ radnika koji im iz nekih razloga
ne odgovaraju. Poslodavci, osim ako nije posebnim zakonom drukčije propisano, ne mogu pravilnikom
o radu ili ugovorom o radu uvoditi, tj. propisivati sankcije za lakše i teže povrede obaveza, osim otkaza.
Poslodavac može utvrditi težu povredu obaveza, ali je ne mora izreći, ako smatra da nije takve prirode da
se otkaže ugovor o radu
Ključne riječi:
otkaz, otkazni rok, lakša povreda, teži prijestup, subjektivni rok, objektivni rok, sudska
zaštita
Uvodne napomene Pismena forma otkaza ugovora o radu
Otkaz ugovora o radu bez obaveze poštivanja Otkaz ugovora o radu je jednostrani način
otkaznog roka je jedan od načina prestanka radnog na koji koji prestaje ugovor o radu, odnosno radni
odnosa propisan Zakonom o radu FBiH („Službene odnos radnika.
novine Federacije BiH“, broj 26/16), koji se u praksi
najčešće definiše kao vanredni otkaz ugovora o radu. Ugovor o radu se otkazuje u skladu sa
pravilima propisanim u Zakonu o radu FBiH,
Za ovu vrstu otkaza ugovora o radu, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu kod
Zakonom su propisani uvjeti strožiji od uvjeta za poslodavaca koji nisu obavezni da donose pravilnik
redovni otkaz, odnosno propisuje se: o radu, bez obzira da li se radi o otkazu sa ili bez
• odgovornost za težu povredu radnih poštivanja otkaznog roka.
obaveza, odnosno ponovljenu lakšu
povredu nakon pismenog upozorenja i, Poslodavac je obavezan obrazložiti razloge
• da se ne može osnovano očekivati da se otkaza ugovora o radu, dok radnik to nije obavezan.
radni odnos nastavi.
Čak i u situaciji kad radnik otkazuje ugovor
Pri davanju otkaza od strane poslodavca o radu bez poštivanja otkaznog roka, nije dužan
bez obaveze poštivanja otkaznog roka mjerodavan obrazlagati da je poslodavac odgovoran za prijestup
je objektivni kriterij na osnovu kojeg se prosuđuje ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve
da li je nastavak radnog odnosa moguć. prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od radnika
da nastavi radni odnos.
Otkaz poslodavca bez obaveze To ne mora biti ista već bilo koja lakša
poštivanja otkaznog roka povreda radnih obaveza ili lakši prijestup.
Otkaz poslodavca bez obaveze poštivanja Otkaz od strane radnika bez obaveze
otkaznog roka predstavlja jednostrano raskidanje poštivanja otkaznog roka
ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika,
odnosno povrede radnih obaveza od strane Za otkaz od strane radnika bez obaveze
zaposlenika. Ovisno od prirode, povreda radnih poštivanja otkaznog roka nije propisano, ali je
obaveza može uslijediti odmah (teža povreda poželjno obrazloženje u kojem zaposlenik dokazuje
obaveza ili teži prijestup) i naknadno, poslije posebno važan razlog zbog kojeg nastavak radnog
upozorenja zaposlenika (ponovljena lakša povreda odnosa nije moguć, odnosno kad postane neosnovan
obaveza ili teži prijestup u zakonom propisanom i bespredmetan.
roku).
Ovakva vrsta otkaza predstavlja jednostrano
Otkaz bez obaveze poštivanja otkaznog raskidanje ugovora o radu zbog skrivljenog
roka poslodavac će dati radniku u slučaju da je ponašanja poslodavca (povreda obaveza iz ugovora
radnik odgovoran za teži prijestup ili težu povredu o radu).
radne obaveze koje su takve naravi da je neosnovano
očekivati od poslodavca da sa radnikom nastavi Radnik može otkazati ugovor o radu bez
radni odnos nakon izvršenih težih povreda radne obaveze poštivanja otkaznog roka u slučaju kad
discipline, te ako bi ponašanje radnika izazvalo je poslodavac kriv za takav otkaz, odnosno kad je
uznemirenost ostalih radnika. odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora
o radu. Ovakva vrsta otkaza u većini slučajeva
Kakav je to prijestup ili povreda obaveza je vezana za neisplaćivanje plaća, neuplaćivanje
iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi doprinosa, uskraćivanje prava na korištenje
bilo osnovano očekivati od radnika da nastavi radni godišnjeg odmora, nezakonito raspoređivanje na
odnos, zakonodavac nije propisao, a radnik je taj drugo radno mjesto, a iz držanja poslodavca se vidi
koji razmatra da li će sa poslodavcem pokušati da da neće prestati sa takvim ponašanjem.
otkloni razloge za otkaz bez poštivanja ugovora o
radu ili će ga otkazati bez poštivanja otkaznog roka. Ovakav otkaz radnik nije obavezan
obrazložiti, već je neophodno da ima dokaz da
Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o je otkaz uručen poslodavcu, nakon čega on svoja
radu, odnosno ugovorom o radu utvrđuju se vrste prava ostvaruje u nadležnoj službi za zapošljavanje
prijestupa ili povreda radnih obaveza. U skladu sa (zdravstveno osiguranje, naknada za nezaposlenost),
svojim poslovnim specifičnostima i potrebama, a pripada mu otpremnina, ako ispunjava uslove iz
poslodavac svojim pravilnikom o radu, odnosno člana 111. ZORFBiH, i druga prava iz radnog odnosa
ugovorom o radu može utvrditi širi krug prijestupa koja je ostvario do otkazivanja ugovora o radu. Jer,
i povreda radnih obaveza od onih utvrđenih u u slučaju otkazivanja ugovora o radu, radnik ima
kolektivnom ugovoru. sva prava u skladu sa ZORFBiH, kao da je ugovor
nezakonito otkazan od strane poslodavca.
U situacijama kada radnik učini lakši
prijestup ili lakšu povredu radne obaveze, U slučaju da poslodavac pokrene sudski
poslodavac ne može otkazati ugovor o radu bez spor (zbog otkaza ugovora o radu), tvrdeći da
pisanog upozorenja radniku. povrede ili prijestupi nisu takve prirode da nije
očekivano da radnik nastavi radni odnos, radnik će
U pisanom upozorenju je neophodno u sudskom postupku morati dokazivati da je otkaz
navesti u čemu se sastoji lakši prijestup ili lakša bio opravdan.
povreda radne dužnosti za koju se radnik smatra
odgovornim, kao i izjavu da će mu ugovor o radu Rok za otkaz ugovora o radu bez
biti otkazan bez davanja utvrđenog otkaznog roka u obaveze poštivanja otkaznog roka
situaciji da radnik takvo ponašanje ponovi u roku od
šest mjeseci od dana izdavanja pisanog upozorenja Za otkazivanje ugovora o radu, bilo od
poslodavca. strane poslodavca, bilo od strane radnika, utvrđeni
su subjektivni i objektivni rokovi.
Subjektivni rok vezan je za momenat Pravo zaposlenika na odbranu propisano

saznanja za činjenicu koja predstavlja osnov za članom 101. ZORFBiH, predstavlja formalnopravni
otkaz ugovora o radu i taj rok je 60 dana od dana uslov otkaza ugovora o radu, pa svako ograničenje
momenta saznanja (član 100. ZORFBiH). prava na odbranu ima suštinski značaj za ocjenu
zakonitosti ugovora o radu. Ukoliko to pravo nije
Objektivni rok vezan je za protek vremena poštovano, taj propust poslodavca, u pravilu, vodi
poslije kojeg se ugovor o radu ne može otkazati bez povredi prava zaposlenika i nezakonitosti otkaza.
obzira na saznanje za povredu i učinioca. Takav rok (Rješenje Vrhovnog suda FBiH, broj: 070-0-
vezan je za period od jedne godine od dana učinjene Rev-07-000708 od 15. 4. 2008. godine)
povrede bez obzira kada je došlo do saznanja za
povredu. Konvencija 158 - član 7.
Stav je sudske prakse da se saznanjem smatra Radni odnos radnika neće prestati zbog
momenat kad je direktor ili neposredni rukovodilac razloga vezanih za ponašanje radnika ili njegov rad
radnika saznao za povredu prava. prije nego što mu se omogući da se brani od iznijetih
navoda, osim ako se sa razlogom ne može očekivati
U slučaju izvanrednog otkaza od strane od poslodavca da mu pruži tu mogućnost.
poslodavca prekluzivni rok (sada iz člana 100.
ZORFBiH) počinje teći od dana kada je za činjenicu Teret dokazivanja
na kojoj se zasniva izvanredni otkaz saznalo lice
koje je kod poslodavca ovlašteno za odlučivanje o U slučaju spora zbog otkaza ugovora o
pravima i obavezama iz radnog odnosa ili lice koje radu, na poslodavcu je teret dokazivanja postojanja
je zbog svojih ovlaštenja dužno izvijestiti nadležnu opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu, član
osobu o činjenici koja je razlog za otkaz. 102. ZORFBiH.
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne
i Hercegovine broj 70 0 Rs 000996 10 Rev od 24. 5. Konvencija 158 - član 9. stav 2. tačka a)
2011. godine)
Teret dokazivanja da postoji valjan razlog za
Prethodna saglasnost vijeća prestanak radnog odnosa, prema definiciji iz člana
zaposlenika ili sindikata 4. ove konvencije, snosi poslodavac.
I za ovaj otkaz ugovora o radu poslodavac

je dužan pribaviti prethodnu saglasnost vijeća
zaposlenika ili sindikata, u skladu sa članom 26.
Zakona o vijeću zaposlenika („Službene novine
Federacije BiH“, broj 38/04).
• Prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika
poslodavac je dužan pribaviti ne samo u
slučaju poslovno uvjetovanog otkaza, već za
slučaj otkaza zbog odgovornosti zaposlenika
za teži prijestup ili za težu povredu radnih
obaveza iz ugovora o radu.
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i
Hercegovine broj 65 0 Rs 188329 11 Rev od
14. 6. 2012. godine)
Omogućavanje iznošenja odbrane

radnika
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog

ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti
radniku da se izjasni o elementima odgovornosti
koja mu se stavlja na teret (član 101. ZORFBiH i
Pravilnik o radu).

Мирослав Бркић, дипл. ецц.
Измјене прописа и нови

модел за обрачун плата у
Републици Српској
УВОД
Народна скупштина Републике Српске приликом опорезивања личног примања мора

је на посебној сједници, одржаној 4. јула 2018. рефлектовати на лично примање радника.
године, усвојила сет закона којима се мијења
начин обрачуна плата. Након измјена Закона о У овом раду ће детаљније бити ријечи о
раду РС, термин „нето плате“ више не постоји измјени законодавног оквира који се односи на
у законодавном оквиру Републике Српске, те се обрачун плата у Републици Српској, подношењу
умјесто истог примјењује или појам „плата“, која пореских пријава, те о практичним примјерима
у себи садржи припадајући износ пореза, или обрачуна плата у складу са новим прописима.
појам „бруто плата“, која је постојала и прије
измјена наведеног закона, а који у себи садржи ПРАВНИ ОКВИР
припадајући износ пореза и доприноса.
Сет закона11 које је Народна скупштина
Послодавци који су и прије ступања на Републике Српске усвојила у јуну 2018. године:
снагу измјена Закона о раду РС примјењивали 1. Закон о измјенама и допунама Закона о
бруто принцип обрачуна плата, односно који су раду
са својим запосленима имали уговорене бруто 2. Закон о измјенама и допунама Закона о
плате, те исте обрачунавали по моделу „фиксне порезу на доходак
бруто плате“, не морају мијењати уговоре о 3. Закон о платама запослених у органима
раду. Са друге стране, послодавци који су управе Републике Српске
примјењивали нето принцип обрачуна плате, 4. Закон о платама запослених у
имају обавезу да измијене уговоре о раду, те да Министарству унутрашњих послова
са својим запосленима уговоре или плату или Републике Српске
бруто плату. 5. Закон о платама запослених у области
просвјете и културе Републике Српске
Наведене измјене ЗОРРС су у суштини 6. Закон о платама запослених у јавним
посљедица измјене Закона о порезу на доходак, службама у Републици Српској
у дијелу повећања личног одбитка са 2.400 КМ 7. Закон о платама запослених у
на 6.000 КМ, на годишњем нивоу, односно институцијама правосуђа Републике
на мјесечном нивоу са 200 КМ на 500 КМ. Српске
Обвезник пореза на доходак је физичко лице - 8. Закон о платама запослених лица у
радник, те овакво повећање личног одбитка за јавним установама у области здравства
радника представља пореску уштеду за истог, Републике Српске
а не за послодавца. Из тог разлога било је 9. Закон о платама и накнадама судија и
неопходно, заједно с измјенама Закона о порезу јавних тужилаца у Републици Српској.
на доходак, измијенити и ЗОРРС, у погледу
дефиниције плате. На овај начин плата у себи Поред наведених закона, објављени су и
садржи износ пореза, тако да се свака измјена сљедећи подзаконски акти:
у пореској основици, односно пореској стопи 11
„Службени гласник Републике Српске“, број 66/18.

1. Правилник о условима, начину обра- ИЗМЈЕНЕ ЗАКОНА О ПОРЕЗУ НА

чунавања, пријављивања и уплате ДОХОДАК
доприноса12
2. Правилник о поступку, начину обрачуна Најважнија измјена Закона о порезу на
и остваривања права на ослобађање и доходак односи се на члан 10. наведеног закона,
права на одбитак од пореске основице у којем је основни лични одбитак повећан са
пореза на доходак13 досадашњих 2.400 КМ на 6.000 КМ на годишњем,
3. Правилник о измјенама Правилника о односно са 200 КМ на 500 КМ на мјесечном
облику и садржају пореских пријава и нивоу. Код осталих одбитака (издржавани
пореске картице14 чланови породице, камата на стамбени кредит,
4. Правилник о обрасцима уговора о раду15 осигурање и допринос за добровољно пензијско
5. Одлука о измјени Одлуке о најнижој осигурање) није било измјена.
плати.16
Такође, измјенама закона о порезу на
ИЗМЈЕНЕ ЗАКОНА О РАДУ доходак (у члану 10) експлицитно је прописано
да горе наведени основни лични одбитак
Закон о измјенама и допунама Закона о остварује порески обвезник пореза на доходак
раду РС је ступио на снагу 1. 8. 2018. године, а у од личних примања за пуно радно вријеме, док
складу са њим више није могуће уговорити плату се основни лични одбитак сразмјерно смањује
у нето износу. Послодавцима који су имали за непуно радно вријеме. Напримјер, уколико
закључене уговоре о раду са радницима на износ је корисник основног личног одбитка радник
нето плате дат је рок од 30 дана (до краја августа који ради са непуним радним временом (нпр.
2018. године) за усклађивање свих уговора о од два часа) право на основни лични одбитак ће
раду са новим одредбама наведеног Закона. Са остварити у износу од 125 КМ мјесечно.
друге стране, послодавци који са радницима
имају закључене уговоре о раду с износом Такође, уколико порески обвезник
бруто плате немају обавезу измјене постојећих пореза на доходак од личних примања остварује
уговора о раду, јер се обрачун плате врши по лично примање код више исплатилаца, право на
моделу „фиксне бруто плате“ те на тај начин основни лични одбитак остварује се сразмјерно
све промјене у оквиру опорезивања порезом на времену проведеном на раду код сваког
доходак већ се рефлектују на плати запосленог, исплатиоца личних примања. Право на одбитак
односно не утичу на трошак послодаваца. од основице за основни лични одбитак односи
се само на примања из радног односа.
Према члану 121. измијењеног Закона
о раду РС, плата се састоји од дијела плате Измјене закона о порезу на доходак
за обављени рад и времена проведеног на примјењују се од 1. септембра 2018. године,
раду, увећања плате прописаних законом, тако да порески обвезници у 2018. години
општим актом и уговором о раду и других имају право на четири лична одбитка у износу
примања по основу радног односа, у складу од 500 КМ (септембар, октобар, новембар и
са законом, општим актом и уговором о раду. децембар), без обзира на број исплаћених плата
Плата подразумијева плату прије опорезивања до краја 2018. године. Дакле, порески обвезници
порезом на доходак, а бруто плата је плата имају право на осам личних одбитака у износу
увећана за доприносе. Дакле, у свим елементима од 200 КМ и четири лична одбитка у износу
плате је садржан припадајући износ пореза на од 500 КМ, односно укупно 3.600 КМ, за
доходак. Такође доносиоци свих подзаконских порески период који се односи на 2018. годину.
аката донесених на основу овог измјењеног Уколико је плата, напримјер, за мјесец август
ЗОРРС дужни су ускладити њихове одредбе у 2018. године обрачуната и исплаћена у истом
складу са чл. 121. и 123. истог закона. мјесецу, примјењују се одредбе Закона о порезу
на доходак које су важиле до 31. августа 2018.
12
године, односно лични одбитак у том случају за
13
„Службени гласник Републике Српске“, број 68/18. август износи 200 КМ.
14
Службени гласник Републике Српске“, број 77/18.
15
16

Чланом 70а. измијењеног Закона о порезу Образац ПД 3100 се подноси Пореској

на доходак прописано је да ће се новчаном управи заједно с актом о промјени података
казном од 3.000 до 9.000 КМ казнити за прекршај из радног односа (нпр. уговор о раду). Рок за
исплатилац дохотка правно лице уколико износ усклађивање уговора о раду је 31. август 2018.
средстава од коришћења личног одбитка не године, док рок за подношење измијењених
исплати пореском обвезнику. Новчаном казном образаца ПД 3100 није експлицитно прописан. У
од 1.500 до 4.500 КМ казниће се за прекршај суштини исте би требало поднијети након што
исплатилац дохотка физичко лице уколико се изврше измјене уговора о раду, а најкасније
износ средстава од коришћења личног одбитка прије исплате плате у септембру за август 2018.
не исплати пореском обвезнику. године и подношења обрасца 1002.
Такође, у складу са чланом 70б. истог Промјене у подношењу мјесечне

закона, исплатилац дохотка правно и физичко пријаве пореза по одбитку –
лице казниће се за прекршај новчаном казном у образац 1002
износу који је у висини пореза који је требало
да буде плаћен по одбитку,17 уколико приликом Садржај и форма новог обрасца 1002
исплате дохотка не одбије порез од пореске прописана је Правилником о измјенама
основице и не уплати на прописане уплатне Правилника о облику и садржају пореских
рачуне. Ова санкција не ослобађа исплатиоца од пријава и пореске картице. У складу са новом
обавезе плаћања пореза, што значи да у случају дефиницијом плате, донешен је нови Правилник
прекршаја исплатилац мора платити порез у који је промијењен у дијелу који се односи на
двоструком износу. примања по основу радног односа (ДЛ 1). У
наставку је приказан исјечак наведене пријаве,
ПРОМЈЕНЕ У ПОДНОШЕЊУ у дијелу у којем су извршене измјене. Колона
ПРИЈАВА 11, умјесто ранијег назива „доходак“, сада носи
назив „плата“ (плата прије опорезивања), а
Промјене у подношењу пријава односе колона 16 носи назив „за исплату“ (раније
се на: колона 18 –„нето примање“). Такође, колона 13 и
- промјене у регистрацији обвезника
колона 15 (раније постојале) које су се односиле
доприноса
на износ пореза по основу личног одбитка и
- промјене у подношењу мјесечне пријаве
пореске картице су брисане у новом обрасцу
пореза по одбитку – образац 1002
1002.
Промјене у регистрацији обвезника
ОДбици од пореске
доприноса
Порез на доходак (14џ%)
основице
Основица за обрачун
Неопорезиво лично
За исплату (11-15)
пореза (11-12-13)
Измјене уговора о раду у погледу

основице на основу
Одбици од пореске
пореске картице
Основни лични
примање
усклађивања истих са новом дефиницијом Плата

одбитак
(5-10)
плате, односно новим одредбама Закона о
раду РС, имају за резултат измјене података у
Јединственом систему за регистрацију, контролу
и наплату доприноса. Промјена података се врши
подношењем измијењеног обрасца ПД 3100 – 11 12 13 14 15 16 17
Пријава / Промјена / Одјава уплате доприноса.

У оквиру ове пријаве потребно је измијенити
Одјељак 3, тачка 7, на начин да се у наведено У складу са Законом о порезу на доходак,
поље уноси предвиђена основица за уплату мјесечна пријава пореза по одбитку се доставља
доприноса. Предвиђена основица за уплату најкасније до 10. у мјесецу за све извршене
доприноса представља у суштини основну исплате у претходном мјесецу. Са друге стране,
бруто плату запосленог, без увећања (као што када је у питању Закон о доприносима,18 обавеза
су минули рад, увећање за прековремени рад и пријаве доприноса врши се најкасније до краја
друга увећања). мјесеца за претходни мјесец за сваког обвезника
доприноса на обрасцу мјесечна пријава пореза
17
Оваква санкција је прописана измјенама Закона о порезу на
18„
доходак и иста је новина у односу на досадашње износе санкција. Службени гласник Републике Српске“, број 114/17.

по одбитку. Сходно наведеном, уколико је ПРИМЈЕРИ ИЗ ПРАКСЕ

образац 1002 за јули 2018. године (или раније
мјесеце) поднешен до краја августа 2018. године, У овом дијелу рада ће на практичан
а исплата се врши након 1. септембра 2018. начин бити приказан обрачун плата код оних
године, потребно је измијенити исти у дијелу послодавца који су примјењивали нето принцип
који се односи на обрачун пореза на доходак. обрачуна, на начин да се обрачун плате врши с
Обавеза за доприносе остаје у износу у којем је износом припадајућег пореза. Обрачун плате у
пријављена, а обавеза за порез на лична примања сваком примјеру ће се заснивати на сљедећим
обрачунава се у складу с измјенама Закона о циљевима:
порезу на доходак, односно са личним одбитком
у износу од 500 КМ. - сви запослени, чија је пореска основица
довољна за умањење по основу личног
НОВЕ ФОРМУЛЕ ЗА ОБРАЧУН одбитка, оствариће повећање плате за
БРУТО ПЛАТЕ тачно 30 КМ и
- трошак послодавца (бруто плате) неће
Правилником о условима, начину се промијенити као резултат промјене у
обрачунавања, пријављивања и уплате пореском прописима.
доприноса прописане су нове формуле за
обрачун бруто плате и доприноса, а исте су Наравно, запослени чија пореска
приказане у сљедећој табели: основица није довољна за повећање плате од
30 КМ, из разлога тог што су њихове плате
Обрачун ниже од износа личног одбитка, односно што
доприноса на Бп = Пл/0,67 До = Бп x 33/100
бруто плату имају одбитке по основу пореске картице
За лица која (издржавани чланови, стамбени кредит, итд.),
користе право оствариће повећање плате у износу мањем од 30
на одбитак од
основице пореза КМ. Наведено ће бити приказано на посебном
Бп = (Пл – 33)/0,67 До = (Бп – 100) x 33/100
на доходак
за уплату у
примјеру.
добровољни
пензиони фонд
Такође, обрачун плате у сваком примјеру
За лица која
се налазе на
ће се вршити за јул 2018. године по старим
Бп = Пл + 0,264 x Бпп До = 0,264 x Бпп
породиљском прописима и за август 2018. године по новим
одсуству
прописима, уз претпоставку да се износ основне
За запослене
у производњи плате и сва увећања (умањења) не мијењају у
текстила, одјеће,
Бп = Пл + 0,0825 x ГПБП До = 0,0825 x ГПБП наведена два мјесеца. Ово је неопходно ради
коже и производа
од коже којима је упоредивости плата и сагледавања ефеката
Бп < ГПБП измјене прописа који се односе на обрачун плата.
За породиље
у производњи
текстила, одјеће,
Бп = Пл + 0,066 x ГПБП До = 0,066 x ГПБП
Плата уговорена у фиксном износу
коже и производа
од коже којима је
Бп < ГПБП Обрачун плате за јул 2018. године
1 Нето плата 650,00
Тумачење: 2 Бруто плата ((1-20)/0,603) 1.044,78
3 Доприноси (2 x 33%) 344,78
Бп = бруто плата 4 Лични одбитак 200,00
Пл = плата (плата прије опорезивања) 5 Остали одбици -
ГПБП = годишња просјечна бруто плата 6 Пореска основица (2-3-4) 500,00
Бпп = бруто плата прије одласка на породиљско
7 Порез на доходак (6 x 10%) 50,00
боловање
8 За исплату (2-3-7) 650,00
До = доприноси

Обрачун плате за август 2018. године 8 Пореска картица 75,00

1 Плата 700,00 9 Пореска основица (5-6-7-8) 242,78
2 Бруто плата (1/0,67) 1.044,78 10 Порез на доходак (9 x 10%) 24,28
3 Доприноси (2 x 33%) 344,78 11 За исплату (5-6-10) 793,50
4 Лични одбитак 500,00
5 Остали одбици - - Основна плата се прерачунава на износ
6 Пореска основица (2-3-4) 200,00 са порезом по истој формули као у
7 Порез на доходак (6 x 10%) 20,00 претходном примјеру:
8 За исплату (2-3-7) 680,00
Плата уговорена у фиксном износу од

650 КМ
- У јулу 2018. године потребно је уговорити Приликом обрачуна додатака који се
плату са порезом у износи од 700 КМ везују за основну плату потребно је код основне
- Повећање исплаћеног износа раднику у плате са порезом примијенити корективни
августу износи 30 КМ (са 650 на 680) фактор 20/0,9. Смисао примјене наведеног
Прерачун нето плате на плату (са фактора јесте елиминисање дисторзије која се
порезом) се врши примјеном сљедеће формуле: јавља код обрачуна додатака на основну плату
са порезом. Без примјене овог фактора износ
додатка који се обрачунавају на основну плату
био би потцијењен, што би за резултат имало
смањење бруто плате послодавца, у зависности од
износа додатака који се обрачунавају на основну
Плата уговорена са додацима плату. На крају, повећање исплаћеног износа
- Основна плата износи 600 КМ раднику ће износити мање од предвиђених 30
- Топли оброк 120 КМ – фиксни износ КМ. Наведена дисторзија се јавља из разлога
- Минули рад 0,3%, 20 година радног тог што се приликом прерачуна основне плате
стажа, обрачун на основну плату у износ који садржи порез врши примјеном
- Умањење по основу пореске картице фактора који се односи на пуни лични одбитак
износи 75 КМ (200 х 10% = 20), иако је примјена наведеног
фактора предвиђена за прерачун укупне нето
Обрачун плате за јули 2018. године
плате, дакле са свим додацима. Општа формула
1 Основна плата 600,00
за обрачун додатака са порезом на основну
2 Минули рад (1 x 0,3% x 20) 36,00
плату је:
3 Топли оброк 120,00
4 Нето плата (1+2+3) 756,00
5 Бруто плата ((4-20)/0,603) 1.220,56
6 Доприноси (5 x 33%) 402,79
8 Пореска картица 75,00
У конкретном примјеру минули рад се
9 Пореска основица (5-6-7-8) 542,78 обрачунава на сљедећи начин:
11 За исплату (5-6-10) 763,50
Обрачун плате за август 2018. године

1 Основна плата 644,44 Износ додатака који су исказани у
2 Минули рад ((1+20/0,9) x 0,3% x 20) 40,00 апсолутном износу (не зависе од основне
3 Топли оброк (120/0,9) 133,33 плате), као што је у овом примјеру топли оброк,
4 Плата (1+2+3) 817,78 прерачунавају се по сљедећој формули на износ
5 Бруто плата (4/0,67) 1.220,56 који садржи порез:
6 Доприноси (5 x 33%) 402,79

Топли оброк са порезом у конкретном - Нормирани мјесечни број радних часова

примјеру износи 133,33 КМ (120/0,9), а укупно 176
исплаћени износ повећава се тачно за 30 КМ (са - Увећање за рад ноћу 35%
763,50 КМ на 793,60 КМ). - Увећање за рад недјељом 50%
- Редован рад 160 часова
Плата уговорена по сату ефективног - Рад ноћу 20 часова
рада - Рад недјељом 8 часова
- Цијена ефективног радног часа 4,5 КМ
- Радник је у јулу и августу 2018. године Основна
Нормиран број
остварио по 176 радних часова радних часова
176 плата (135 810,00
x 6)
Јул 2018. године РЧ Цијена РЧ % увећања Износ
Обрачун плате за јул 2018. године
Редован рад 160 4,60 736,36
1 Цијена радног часа 4,5
Редован рад
2 Број радних часова 176 20 4,60 92,05
ноћу
3 Нето плата (1 x 2) 792,00 Редован рад
8 4,60 36,82
4 Бруто плата ((3-20)/0,603) 1.280,27 недјељом
5 Доприноси (4 x 33%) 422,49 Увећање за рад
20 4,60 35% 32,22
ноћу
Увећање за рад
7 Пореска основица (4-5-6) 657,78 8 4,60 50% 18,41
недјељом
Минули рад
3,00% 24,30
9 За исплату (4-5-8) 792,00 (0,3%; 10 година)
Нето плата 940,15
Обрачун плате за август 2018. године Бруто плата (Нето плата -20)/0,603 1.525,96
1 Цијена радног часа (са порезом) 4,87 Доприноси (Бруто плата x 33%) 503,57
2 Број радних часова 176 Лични одбитак 200
3 Плата (1 x 2) 857,78 Порез (Бруто плата - доприноси - лични одбитак) 82,24
x 10%
4 Бруто плата (3/0,67) 1.280,27
За исплату (Бруто плата - доприноси - порез) 940,15
5 Доприноси (4 x 33%) 422,49
7 Пореска основица (4-5-6) 357,78
9 За исплату (4-5-8) 822,00
Код обрачуна плате за август 2018.
године, у првом кораку потребно је извршити
Сатница са припадајућим износом
прерачун коефицијента сложености на износ
пореза прерачунава се по сљедећој формули:
који садржи порез по сљедећој формули:
Основна плата са порезом = 877,78 КМ19
Коефицијент сложености посла (са

У конкретном примјеру цијена радног
порезом) = 6,50
часа са порезом износи:
У другом кораку потребно је израчунати
цијену радног часа са припадајућим износом
пореза, при чему се разликује обрачун истог
Плата са коефицијентом сложености
за редован рад и обрачун за настала увећања.
посла и додацима (изражено у
Цијена радног часа за настала увећања се
нормираним радним часовима)
израчунава примјеном корективног фактора
- Коефицијент сложености посла 6
(20/0,9) да би се елиминисала дисторзија која се
- Цијена рада 135 КМ
јавља код обрачуна додатака примјеном цијене
- Минули рад 0,3%, 10 година радног
стажа, обрачун на основну плату 19
Прерачун: (810-20)/0,9.

радног часа са порезом, на сличан начин као и у новим прописима.

претходним примјерима.
У конкретном примјеру повећање плате
у августу 2018. године у односу на претходни
мјесец износи тачно 30 КМ (са 940,15 КМ на
970,15 КМ).
Плата изражена у радним часовима с

умањењем по основу боловања
- Основна плата 800 КМ

- Укупан фонд радних часова 176
- Редован рад 104 часа, боловање 72 часа
- 30% умањење плате по основу боловања
Редован број
176 800,00
радних часова
Јул 2018. године РЧ Цијена РЧ % увећања Износ
Редован број Основна плата (135 x Редован рад 104 4,55 472,73
176 877,78
радних часова 6,50) Редован рад
72 4,55 327,27
Август 2018. боловање
РЧ Цијена РЧ % увећања Износ
године Умањење за
72 4,55 -30% -98,18
Редован рад 148 4,99 738,13 боловање
Прековремени рад 12 5,11 61,36 Нето плата 701,82
Редован рад ноћу 20 4,99 99,75 Бруто плата (Нето плата -20)/0,603 1.130,71
Редован рад Доприноси (Бруто плата x 33%) 373,13

8 4,99 39,90
недјељом Лични одбитак 200
Увећање за рад Порез (Бруто плата - доприноси - лични одбитак)
20 5,11 35% 35,80 55,76
ноћу x 10%
Увећање за рад За исплату (Бруто плата - доприноси - порез) 701,82
8 5,11 50% 20,45
недјељом
Минули рад (0,3%;
10 година)
3,00% 27,00 - Основна плата са порезом = 866,67 КМ20
Плата (с порезом) 1.022,39
Цијена радног часа са порезом = 4,92
КМ21
Бруто плата (Плата/0,67) 1.525,96
Цијена коригованог радног часа са
Доприноси (Бруто плата x 33%) 503,57
порезом = 5,05 КМ22
Лични одбитак 500
Порез (Бруто плата - доприноси - лични одбитак) x 52,24
10% Износ боловања се обрачунава на
За исплату (Бруто плата - доприноси - порез) 970,15
начин да се фонд сати које је радник провео на
боловању обрачуна на пуни износ по цијени
Цијена коригованог радног часа радног часа са порезом. Затим се обрачуна износ
приликом обрачуна плате примјењује се како умањења (30%) по коригованој цијени радног
за увећања плате (рад ноћу, рад недјељом, итд.), часа са порезом. Може се извести закључак да
тако и за прековремени рад из разлога тог што се коригована цијена радног часа примјењује на
је цијена радног часа нормирана одређеним исти начин како за увећања, тако и за умањења
бројем часова (у примјеру 176). У конкретном плате.
примјеру радник је радио 188 часова (160+20+8),
што је више за 12 часова у односу на нормирани
фонд часова (176 часова). Наведена разлика
представља прековремени рад, те се на исту
примјењује цијена коригованог радног часа,
приликом обрачуна плате. Све горе наведено је 20
Формула за прерачун: (800-20)/0,9.
приказано у претходној табели, у којој је обрачун 21
Обрачун: 866,67/176.
плате за август 2018. године извршен у складу са 22
Обрачун: (866,67+20/0,9)/176.

Редован број плате износи 23,89 КМ (са 565 КМ на 588,89 КМ).

176 866,67
радних часова
Август 2018.
РЧ Цијена РЧ % увећања Износ Одлуком о измјени Одлуке о најнижој
године
плати Влада Републике Српске на приједлог
Редован рад 104 4,92 512,12 Економско-социјалног савјета Републике
Редован рад Српске на 186. сједници, одржаној 18. 7. 2018.
72 4,92 354,55
боловање
године, утврдила је најнижу плата у износу од
Умањење за
боловање
72 5,05 -30% -109,09 440 КМ. Наведена одлука се примјењује од 1.
Плата (са порезом) 757,58 августа 2018. године, а износ од 440 КМ садржи
Бруто плата (Плата/0,67) 1.130,71
и припадајући порез. Прије тога, најнижа
Доприноси (Бруто плата x 33%) 373,13
нето плата је износила 410 КМ.24 Прерачуном
најниже нето плате (која се примјењивала прије
Лични одбитак 500
1. августа 2018. године) од 410 КМ, на износ
Порез (Бруто плата - доприноси - лични одбитак)
x 10%
25,76 плате са порезом добија се износ од 433,33 КМ,25
За исплату (Бруто плата - доприноси - порез) 731,82 што значи да је након измјене горе наведене
одлуке, плата радника повећана за 6,67 КМ
Обрачун плате када пореска основица (440-433,33). Према томе, радник који је прије
није довољна за потпуно умањење по основу измјене наведене одлуке имао нето плату од 410
свих одбитака КМ, након измјене исте, повећање његове плате
- Плата уговорена у фиксном износу од износи 30 КМ. Међутим, ово вриједи само за оне
550 КМ раднике чија плата одговора најнижој плати и
- Умањење по основу пореске картице који немају других одбитака по основу пореске
износи 150 КМ картице. У сљедећој табели је на илустративан
начин приказано повећање плате радника у
Обрачун плате за јул 2018. године
зависности од износа нето плате (прије измјене
1 Нето плата 550,00
Одлуке о најнижој плати) и броја издржаваних
чланова породице.
2 Бруто плата ((1-20)/0,603) 878,94
3 Доприноси (2 x 33%) 290,05
Повећање плате
4 Лични одбитак 200,00 Нето плата
Број издржаваних чланова породице
0 1 2
410 30,00 22,50 15,00
420 24,44 16,94 9,44
8 За исплату (2-3-7) 565,00
430 25,56 18,06 10,56
440 26,67 19,17 11,67
450 27,78 20,28 12,78
1 Плата 588,89
460 28,89 21,39 13,89
2 Бруто плата (1/0,67) 878,94
470 30,00 22,50 15,00
3 Доприноси (2 x 33%) 290,05
480 30,00 23,61 16,11
500 30,00 25,83 18,33
550 30,00 30,00 23,89
600 30,00 30,00 29,44
650 30,00 30,00 30,00
8 За исплату (2-3-7) 588,89
Као што је већ наведено, износ најниже

Плата са порезом износи 588,89 КМ,23
нето плате од 410 КМ, повећава се на 440 КМ.
док укупни одбици износе 650 КМ (лични
За нето плате веће од 410 КМ и мање од 470
одбитак 500 КМ и пореска картица 150 КМ),
КМ, плата се повећава за износ мањи од 30 КМ.
тако да пореска основица није довољна да би се
Уколико постоји умањење по основу пореске
у потпуности искористила могућа умањења. На
картице, за једног, односно два издржавана
овај начин исплаћени износ ће бити мањи од 30
КМ, односно у конкретном примјеру повећање 24
Одлука о најнижој плати („Службени гласник Републике
Српске“, број 2/18).
23
Прерачун: (550-20)/0,9. 25
Прерачун: (410-20)/0,9.

члана породице, повећање плате од 30 КМ ће се ЗАКЉУЧАК

достићи само за износ нето плате који је једнак
или већи од 537,50 КМ, односно једнак или већи Након измјене Закона о раду РС
од 605 КМ, респективно. послодавци који су са радником уговорили
нето плату су имали обавезу до краја августа
Обрачун плате за непуно радно вријеме 2018. године да измијене уговоре о раду на
- Радник је запослен на четири сата начин да уговоре са радником или плату прије
(половина пуног радног времена) опорезивања или бруто плату.
- Основна плата износи 300 КМ
- Минули рад 0,3%, 20 година радног Након измјена уговора о раду потребно
стажа, обрачун на основну плату је Пореској управи Републике Српске доставити
измијењени образац ПД 3100. Рок за подношење
Обрачун плате за јули 2018. године обрасца ПД 3100 није прописан, те би исти
1 Основна плата 300,00 требало доставити најкасније прије исплате
2 Минули рад (1 x 0,3% x 20) 18,00 плате у септембру за август 2018. године.
3 Нето плата (1+2) 318,00
4 Бруто плата ((3-10)/0,603) 510,78 Након измјене Закона о порезу на доходак
5 Доприноси (4 x 33%) 168,56 и повећања личног одбитка, уз уговорену плату
6 Лични одбитак 100,00 на претходно наведени начин и примјену
адекватног обрачуна плата, исплаћена плата
од првог септембра 2018. године се повећава за
тачно 30 КМ.
9 За исплату (4-5-8) 318,00
Након примјене адекватног обрачуна

плата, повећање плате у септембру 2018. године
1 Основна плата 322,22
ће износити мање од 30 КМ у случају када
2 Минули рад ((1+10/0,9) x 0,3% x 20) 20,00
пореска основица није довољна за умањење
3 Плата (1+2) 342,22
исте по основу свих одбитака и у случају када је
4 Бруто плата (3/0,67) 510,78 радник запослен на непуно радно вријеме.
5 Доприноси (4 x 33%) 168,56
6 Лични одбитак 250,00 ИЗВОРИ
8 Порез на доходак (7 x 10%) 9,22 − Закон о порезу на доходак („Службени
9 За исплату (4-5-8) 333,00 гласник Републике Српске“, бр. 60/15,
5/16 и 66/18),
У овом примјеру лични одбитак за јул 2018. − Закон о раду („Службени гласник
године износи 100 КМ, а за август 250 КМ, с Републике Српске“, број 1/16 и 66/18),
обзиром да је радник запослен на половину − Правилник о поступку, начину обрачуна
радног времена. Корективни фактор у овом и остваривања права на ослобађање и
случају износи 10/0,9, а обрачун основне плате права на одбитак од пореске основице
са порезом се врши по сљедећој формули: пореза на доходак („Службени гласник
Републике Српске“, број 68/18),
− Правилник о условима, начину
обрачунавања, пријављивања и уплате
доприноса („Службени гласник
Повећање плате у августу 2018. године Републике Српске“, број 68/18),
износи 15 КМ, односно наведено повећање − Правилник о измјенама Правилника о
не износи 30 КМ, већ је сразмјерно времену облику и садржају пореских пријава и
проведеном на раду (лични одбитак се повећава пореске картице („Службени гласник
са 100 КМ на 250 КМ). Републике Српске“, број 26/16 и 77/18),
− Одлука о најнижој плати („Службени
гласник Републике Српске“, бр. 2/18 и
69/18).
−

Dr. sc. Mirna Pajević
Bilans likvidacije privrednih

društava
Sažetak:
Finansijsko izvještavanje privrednih društava trebalo bi da je u skladu sa principom „going
concern“, odnosno za potrebe finansijskog izvještavanja pretpostavlja se stalnost u poslovanju
privrednih društava. Going concern koncept nastao je iz temeljnih računovodstvenih pretpostavki,
a predstavlja vremenski neograničen nastavak poslovanja bez prekida. Uz neograničenost, ovaj
koncept predstavlja, u poslovnom smislu, stabilnu i predvidljivu budućnost, uz pravovremeno
otkrivanje faktora koji mogu uzrokovati prekid poslovanja i bankrot. Stalnost poslovanja može biti
narušena, čak i izgubljena i dovesti do potreba sanacije ili, ukoliko saniranje ne bude uspješno,
do prestanka društva. Zakon o privrednim društvima određuje da društvo prestaje sa poslovanjem
gubitkom svojstva pravnog lica, zbog čega dolazi do upisa prestanka društva u sudski registar.
Kada dođe do upisa prestanka društva u sudski registar, prema Zakonu o privrednim društvima,
provodi se likvidacija. Likvidacija je izraz kojim se opisuje postupak prilikom koga prestaje
postojati privredno društvo, a njegova imovina se dijeli drugim fizičkim i pravnim osobama na
osnovu zakonskih propisa. Likvidacija se obično dijeli na prisilnu likvidaciju, koju određuje sud
ili drugi državni organ kako bi na taj način omogućio namirenje povjerioca, i na dobrovoljnu
likvidaciju, do koje dolazi odlukom vlasnika ili uprave privrednog društva koja je zaključila da više
nije u stanju vršiti svoju redovnu djelatnost
Ključne riječi:
likvidacija, organi likvidacionog postupka, povjerioci, likvidacioni bilans, stopa likvidacione
mase
Likvidacija društva u skladu sa
Zakonom o privrednim društvima
Prema članu 72. Zakona o privrednim Društvo može prestati odlukom suda
društvima (ZOPD, „Službene novine FBiH“, broj donesenom na osnovu zahtjeva nadležnih organa ili
81/15) društvo prestaje sa poslovanjem gubitkom lica koje dokaže pravni interes kada:
svojstva pravnog lica. a) najviši organ društva utvrđen osnivačkim
aktom ili statutom društva ne sastaje se i
Društvo prestaje sa poslovanjem na dan ne vrši svoja ovlaštenja ili nije vršen izbor
upisa prestanka poslovanja društva u registar organa čiji je prethodni mandat istekao
društava. Ukoliko u ZOPD nije drugačije određeno, duže od dvije godine,
po prestanku društva provodi se likvidacija. b) duže od dvije godine društvo ne ostvaruje
prihode,
Društvo prestaje i u slučaju: c) društvu je oduzeto odobrenje za obavljanje
a) isteka perioda za koji je osnovano, djelatnosti,
b) spajanja, pripajanja i podjele, d) više ne postoje zakonom utvrđeni uvjeti za
c) okončanjem stečajnog postupka ili daljnje postojanje društva u obliku u kojem
odbijanjem zahtjeva za otvaranje stečajnog je upisano u registar društava.
postupka usljed nedostatka imovine,
d) prestankom na osnovu odluke suda i Prije donošenja odluke o prestanku društva,
e) odlukom skupštine društva. sud može odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog
kojih je donošenje odluke predloženo.
Otvaranje postupka likvidacije upisuje Obavještenje iz ovog člana uprava ili likvidator dužni
se u sudski registar i društvu se dodaje izraz „u su uputiti poznatim povjeriocima pojedinačno.
likvidaciji“.
Likvidator je dužan najkasnije do kraja
Odlukom suda za pokretanje likvidacije, poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak
u sudski registar upisuje se likvidator koji vodi likvidacije sačiniti i podnijeti skupštini na odobrenje
postupak likvidacije, dok ovlasti uprave u potpunosti početni likvidacioni bilans.
prestaju, a njena ovlaštenja prenose se na likvidatora.
Likvidator je ovlašten u ime društva preduzimati i Skupština dioničkog društva je dužna
zaključivati samo radnje i poslove koji se odnose na istovremeno s odobrenjem početnog likvidacionog
likvidaciju. bilansa razriješiti nadzorni odbor i upravu.
U vršenju svojih ovlaštenja likvidator Likvidator je dužan na kraju poslovne

izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva, godine skupštini podnijeti bilans stanja i bilans
zastupa društvo, zaključuje sporazume o poravnanju uspjeha i izvještaj o toku likvidacije.
i sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza
društva, a nove ugovore može zaključivati samo ako Likvidator je dužan okončati tekuće poslove
se odnose na raskidanje nezavršenih poslova. dioničkog društva, naplatiti potraživanja, unovčiti
ostalu imovinu i izmiriti obaveze društva.
Likvidator je, također, dužan obavijestiti
sve poznate povjerioce da je privredno društvo U toku likvidacije ne može se povećavati
u likvidaciji i objaviti javni poziv za prijavu fond rezervi dioničkog društva.
potraživanja, u roku koji ne može biti kraći od tri
mjeseca od dana objavljivanja poziva. U posebne rezerve za zaposlene unose se
prihodi utvrđeni odlukom o formiranju posebnih
Likvidacija dioničkog društva rezervi koje se ne mogu koristiti za namirenje
povjerilaca i dioničara prije ispunjenja obaveza po
Ako dioničko društvo prestane sa tom osnovu prema zaposlenim.
poslovanjem odlukom skupštine ili odlukom suda,
pokreće se postupak likvidacije. Likvidator je dužan deponovati na
posebnom računu novac potreban za izmirenje:
U slučaju odluke skupštine likvidaciju a) poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu
dioničkog društva vrši uprava, a u slučaju odluke prijavili,
suda sud imenuje likvidatora. b) obaveza koje nisu dospjele,
c) spornih obaveza.
Od dana donošenja odluke o prestanku
poslovanja društva organi dioničkog društva rade Po isteku godine dana od trećeg objavljivanja
u skladu s odredbama ZOPD kojim se uređuje obavještenja iz preostale imovine isplaćuju se
postupak likvidacije. dioničari, u skladu sa pravima sadržanim u
dionicama.
Sud može postaviti skrbnika društva koji
obavlja poslove vezane uz likvidaciju, a organi Ako imovina dioničkog društva nije
dioničkog društva postupaju samo po nalogu dovoljna za isplatu punog iznosa uplata dioničara,
skrbnika. imovina se dijeli srazmjerno izvršenim uplatama.
Uprava ili likvidator dioničkog društva Likvidator je dužan deponovati pripadajuće

dužni su objaviti najmanje u jednim domaćim iznose koji dioničarima nisu isplaćeni na posebnom
dnevnim novinama da je pokrenut postupak računu.
likvidacije, tri puta od dana donošenja odluke o
likvidaciji, u razmacima od 15 do 30 dana. Likvidator je dužan nakon prethodno
opisanih provedenih radnji sazvati skupštinu
Obavještenje obavezno sadrži poziv dioničkog društva i podnijeti završni obračun.
povjeriocima da prijave potraživanja najkasnije
tri mjeseca od dana posljednjeg objavljivanja. Izmirenje obaveza dioničkog društva za koje
likvidator nije znao i koje povjerioci nisu prijavili Likvidator je dužan na kraju svake poslovne
u roku može se zahtijevati samo iz deponovanog godine skupštini društva podnijeti bilans stanja i
novca koji nije isplaćen dioničarima. bilans uspjeha i izvještaj o toku likvidacije.
Likvidacija društva s ograničenom Likvidator je dužan okončati tekuće poslove

odgovornošću društva s ograničenom odgovornošću, naplatiti
potraživanja, unovčiti ostalu imovinu i izmiriti
Kada društvo s ograničenom odgovornošću obaveze društva.
prestane sa poslovanjem na osnovu odluke skupštine
ili odluke suda, pokreće se postupak likvidacije. Od članova društva koji udjele nisu platili
u cjelini, likvidator će naplatiti dio srazmjeran
U slučaju prestanka društva na osnovu obavezama društva.
odluke skupštine, likvidaciju provodi uprava
društva, a u slučaju prestanka na osnovu odluke Likvidator je dužan deponovati na
suda likvidatora imenuje sud, na isti način kao što je posebnom računu novac potreban za izmirenje:
to uređeno u dioničkim društvima. a) poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu
prijavili,
Likvidatora društva s ograničenom b) obaveza koje nisu dospjele,
odgovornošću sa jednim članom imenuje sud. c) spornih obaveza.
Od dana donošenja odluke o prestanku, Po isteku godine dana od trećeg objavljivanja

organi društva s ograničenom odgovornošću rade obavještenja iz preostale imovine isplaćuju se članovi
u skladu s odredbama ZOPD kojim se uređuje društva s ograničenom odgovornošću u skladu s
postupak likvidacije. osnivačkim aktom i statutom društva.
Sud može postaviti skrbnika društva koji Ako imovina društva nije dovoljna za
obavlja poslove vezane uz likvidaciju, a organi isplatu punog iznosa uplaćenih uloga, imovina se
društva postupaju samo po nalogu i uz saglasnost dijeli članovima društva srazmjerno udjelima.
skrbnika.
Likvidator je dužan deponovati na
Uprava ili likvidator društva s ograničenom posebnom računu pripadajuće iznose koji članovima
odgovornošću dužni su objaviti najmanje u jednim društva nisu isplaćeni.
domaćim dnevnim novinama da je pokrenut
postupak likvidacije, tri puta od dana donošenja Likvidator je dužan nakon provedenih
odluke u razmacima od 15 do 30 dana, na isti način radnji sazvati skupštinu društva s ograničenom
kao i kod likvidacije dioničkog društva. odgovornošću i podnijeti završni obračun.
Obavještenjem su uprava ili likvidator Nakon sačinjavanja završnog obračuna,

društva dužni pozvati povjerioce da prijave likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis
potraživanja najkasnije šest mjeseci od dana prestanka društva u registar društava.
posljednjeg objavljivanja.
Likvidacija privrednog društva u
Obavještenje su uprava ili likvidator društva skladu sa Zakonom o likvidacionom
dužni uputiti poznatim povjeriocima pojedinačno. postupku
Likvidator je dužan najkasnije do kraja Likvidacioni postupak se provodi nad

poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak pravnim osobama i služi potpunom namirenju
likvidacije sačiniti i podnijeti skupštini na odobrenje svih povjerilaca pravne osobe unovčenjem njene
početni likvidacioni bilans. imovine. Ukoliko nakon unovčenja imovine
preostanu još neke ekonomske vrijednosti, članovi
Skupština društva s ograničenom pravne osobe namiruju se iz preostale imovine
odgovornošću dužna je istovremeno s odobrenjem srazmjerno svom učešću.
početnog likvidacionog bilansa razriješiti nadzorni
odbor i upravu.
Likvidacioni postupak provodi sud. potpunost podataka.

Prema članu 4. Zakona o likvidacionom postupku
(„Službene novine FBiH“, broj 29/03), likvidacioni Likvidator je dužan bez odlaganja uzeti
postupak se provodi u sljedećim slučajevima: u posjed imovinu pravne osobe. On je ovlašten i
1. kada je pravnoj osobi rješenjem nadležnog obavezan na unovčenje imovine pravne osobe. Prava
organa izrečena mjera trajne zabrane trećih osoba na predmetima i pravima imovine se
daljneg obavljanja djelatnosti pravne osobe. moraju uzeti u obzir.
U ovom slučaju zastupnik nadležnog
organa podnosi prijedlog za otvaranje Ukoliko su ispunjene pretpostavke za
likvidacionog postupka pred nadležnim provođenje stečajnog postupka, likvidator je dužan
sudom, u roku od 15 dana podnijeti prijedlog za otvaranje
2. kada je pravosnažnim rješenjem suda stečajnog postupka. Iz imovine pravne osobe
utvrđena ništavost upisa u sudski registar likvidator je prvo dužan unaprijed izmiriti troškove
ili ništavost osnivanja pravne osobe. i takse suda, takse i izdatke uprave i nastale nužne
U ovom slučaju sud koji je utvrdio troškove uprave. Likvidator namiruje potraživanja
ništavost prosljeđuje rješenje nadležnom povjerioca srazmjerno visini njihovih udjela u
likvidacionom sudu, koji po službenoj potraživanjima, čim na raspolaganju budu stajala
dužnosti pokreće likvidacioni postupak, dovoljna sredstva za raspodjelu.
3. u slučajevima u kojima se prema Zakonu
o privrednim društvima mora provesti Likvidator lično odgovara za skrivljenu
likvidacioni postupak. U ovom slučaju je povredu svoje obaveze da imovinu unovči što je
osnivač ovlašten za zastupanje ili organ najbolje moguće i da prikupljeni iznos ravnomjerno
za zastupanje društva obavezan podnijeti podijeli.
prijedlog za pokretanje likvidacionog
postupka. Pri tome svaki pojedini osnivač Nakon dokaza o potpunoj raspodjeli
za zastupanje ili svaki pojedini član organa imovine, sud razrješava likvidatora njegove službe i
ovlaštenog za zastupanje može podnijeti taj zaključuje postupak. Zaključenje postupka se javno
prijedlog. Osnivač ovlašten za zastupanje oglašava u „Službenim novinama Federacije BiH“.
odgovara lično za svaku štetu koja trećim
osobama nastane zbog zakašnjelog Nakon što je zaključenje likvidacionog
podnošenja prijedloga. postupka postalo pravosnažno, sud određuje
brisanje pravne osobe u svim javnim registrima.
Odluka o provođenju likvidacionog
postupka objavljuje se na oglasnoj ploči suda i u Računovodstveni aspekt likvidacije
„Službenim novinama Federacije BiH“.
Prestanak društva, u skladu sa propisima,
Organi likvidacionog postupka prati sastavljanje finansijskih izvještaja na datum
njegovog prestanka. Prethodno predstavlja tzv.
Organi likvidacionog postupka su završni račun, jer poslije njega društvo više ne
likvidacioni sudac i likvidator. posluje i ne sastavlja finansijske izvještaje.
Za likvidatora po pravilu treba biti Novo društvo – društvo u likvidaciji, koje

postavljen član dosadašnjeg organa za zastupanje je upisano u sudski registar, otpočinje poslovanje
pravne osobe. Međutim, ako postoji naznaka da sa početnim bilansom društva u likvidaciji, da bi se
će likvidacija putem dosadašnjih članova organa na kraju likvidacije sastavio konačni izvještaj o toku
za zastupanje biti neuredna i neosigurana, onda likvidacije praćen finansijskim izvještajima društva
sud može postaviti neku drugu pogodnu osobu za u likvidaciji. U međuvremenu, u periodu u kojem
likvidatora. Likvidator je dužan likvidacionom sucu se provodi likvidacija, evidentiraju se poslovni
predočiti popis imovine i obaveza pravne osobe. događaji i ukoliko likvidacija potraje duže vrijeme,
Popis se sastoji od svih imovinskih vrijednosti izrađuju se tzv. međubilansi likvidacije.
(popis imovine) i svih obaveza uključujući prava
trećih osoba na predmetima imovine i naznaku
povjerilaca (popis povjerilaca). Likvidator je dužan
izjavom pred nadležnim sudom zajamčiti tačnost i
Početni likvidacioni bilans Forma i sadržaj likvidacionog bilansa
Završni račun, odnosno finansijski izvještaji Forma i sadržaj likvidacionog bilansa nisu
društva koje je prestalo sa poslovanjem, osnova su propisani zbog suštinskog razlikovanja ciljeva
za izradu početnog bilansa društva u likvidaciji. ovog bilansa od ciljeva redovnog bilansa. Može se
Razlika između konačnog bilansa društva koje je pretpostaviti da postoji razlika i u formi i u sadržaju.
prestalo da posluje i početnog bilansa društva u Teoretičari nisu jedinstveni po ovom pitanju, ali su
likvidaciji nije samo formalna. Između ova dva neke pretpostavke jedinstvene.
bilansa postoji i suštinska razlika.
a) Kapital likvidacije
Dok redovni bilansi podrazumijevaju
princip stalnosti poslovanja (going concern princip), Kada dođe do otvaranja postupka
a cilj društva je zarađivanje, kod likvidacionih bilansa likvidacije, struktura vlasničkog kapitala prestaje
ovaj cilj po prirodi stvari ne može biti pretpostavljen imati značenje, odnosno postaje irelevantno da li
zbog toga što prevashodni cilj poslovanja društva se unutar kapitala vode neraspoređene rezerve (bilo
u postupku likvidacije predstavlja prestanak zakonske ili statutarne), da li postoji nepokriveni
poslovanja. gubitak ili slične pozicije bilansa.
Odnosno, redovni godišnji bilans je Na datum otvaranja likvidacionog bilansa

bilans koji je baziran na pretpostavci ostvarivanja preporučuje se objedinjenje svih ovih pozicija u
i raspodjele dobiti, dok je likvidacioni bilans jedan konto, tzv. konto „kapital likvidacije“ na
baziran na raspodjeli imovine. Zbog toga je kojem će biti iskazan iznos koji će, nakon završetka
osnovni cilj likvidacionog bilansa iskazati imovinski postupka likvidacije, preostati za raspodjelu
položaj društva sa svrhom izmirenja obaveza i vlasnicima.
raspodjele preostale vrijednosti članovima društva.
Sastavljanje likvidacionog bilansa podrazumijeva b) Imovina i obaveze
ponovno procjenjivanje svih bilansnih pozicija.
Procjenjivanje (vrednovanje) pojedinih stavki u U likvidacioni bilans treba biti unijeta
likvidacionom bilansu temeljeno je na principima imovina koja može biti prodana, po prevrednovanoj
različitim od onih koji vrijede za redovni bilans, jer s vrijednosti, i obaveze po iznosu gotovine, koja će se
obzirom na cilj likvidacionog bilansa, ovom bilansu odliti u svrhu izmirenja tih obaveza.
je imanentno procjenjivanje (vrednovanje) imovine
po iznosu mogućeg unovčenja. Nakon prevrednovanja u svrhu sastavljanja
početnog bilansa likvidacije, potrebno je otvoriti
Kao iznos mogućeg unovčenja može se konta glavne knjige s analitičkim stanjima te
smatrati: knjižiti efekte prevrednovanja. Za knjiženje
- tržišna cijena (prodajna), efekata prevrednovanja može se otvoriti specijalni
- cijena ponovne nabavke, analitički konto u grupi kapitala koji se može zvati
- iznos priliva gotovine za potraživanja i „konto prevrednovanja“. Zatvaranje ovog konta
- iznos odliva gotovine za obaveze. vrši se tako da se njegov saldo prenese na konto
„kapital likvidacije“. Nakon ovoga, može se otvoriti
U praksi je, često, procjenjivanje bilansnih početni bilans likvidacije i započeti sa knjiženjem
pozicija po prodajnoj vrijednosti teško izvodivo poslovnih promjena koje nastaju kao posljedica
jer je nemoguće utvrditi prodajnu vrijednost na unovčavanja imovine i izmirivanja obaveza. Ukoliko
datum sastavljanja likvidacionog bilansa. Zbog toga početni bilans likvidacije nije bio realan ni nakon
se u teoriji polazi od toga da je uzimanje u obzir prevrednovanja pozicija imovine i obaveza, prilikom
vjerovatnih prihoda od prodaje obavezno samo njihovog unovčavanja, odnosno namirivanja,
ako se dosadašnje knjigovodstvene vrijednosti ne pojavit će se viškovi, odnosno manjkovi.
mogu realizovati, tj. ako su precijenjene. Ako su one
potcijenjene, povećanje vrijednosti je dopušteno, ali Za razliku od redovnih bilansa, kod
nije obavezno. likvidacije se ne iskazuju dobit ili gubitak, već
se nastale razlike prodajne i bilansne vrijednosti
iskazuju na kontu „okončanje likvidacije – pozitivni
/ negativni efekti“.
Na konto „okončanje likvidacije – pozitivni

/ negativni efekti“ mogu se subanalitički knjižiti i
(+) ili (-)

troškovi likvidacije. Saldo ovog konta prenijet će se,
0
0
0
0
0
0
na kraju, na konto „kapital likvidacije“.
Ukoliko likvidacija traje tokom više
Prevrednovanje
obračunskih perioda, potrebno je sastaviti
međubilans likvidacije, a zaključni (konačni) bilans
214.000
61.000
10.000
20.000
81.000
42.000
sastavit će se na samom kraju likvidacionog postupka
kada će se iznos na kontu „kapital likvidacije“
rasporediti vlasnicima udjela u omjeru u kojem su
udjeli bili uplaćeni prilikom osnivanja društva.
214.000
Pasiva
61.000
10.000
20.000
81.000
42.000
Praktični primjer likvidacionog
bilansa
(+) ili (-)
71.000
20.000
40.000
7.000
4.000
Prema završnom računu „A d.o.o.“ stanje na
0
0
0
0
0
0
datum otvaranja likvidacionog postupka iskazano
je na sljedeći način:
Prevrednovanje
Naziv Duguje Potražuje
143.000
60.000
40.000
20.000
22.000
1.000
Građevinski
80.000
objekti
Oprema 80.000
Proizvodi 27.000
Potraživanja 26.000
214.000
Aktiva
80.000
80.000
27.000
26.000
Gotovina 1.000 1.000

Kapital 61.000
Rezerve 10.000
Građevinski objekti
Krediti 20.000
Ostale obaveze
Naziv
Dobavljači 81.000
Potraživanja
Dobavljači
Ostale obaveze 42.000
Proizvodi
Gotovina
Ukupno
Oprema
Rezerve
Kapital
Krediti
Ukupno 214.000 214.000
Otvaranje postupka je izvršeno, te je upisano

društvo „A d.o.o. u likvidaciji“.
Prvi korak u pripremama za otvaranje

bilansa likvidacije je prevrednovanje pozicija aktive
i pasive.
U ovom primjeru je prevrednovanje pozicija

aktive i pasive izvršeno na sljedeći način:

Knjiženje:
Građevinski objekti Oprema Proizvodi
p.s.) 80.000 2) 20.000 p.s.) 80.000 3) 40.000 p.s.) 27.000 4) 7.000

==================== ===================
=================== k.s.) 40.000 k.s.) 20.000
k.s.) 60.000
Potraživanja Gotovina Kapital
p.s) 26.000 5) 4.000 p.s.) 1.000 1) 61.000 p.s.) 61.000
================== ================== ==================
k.s.) 22.000 k.s.) 1.000 k.s.) 0,00
Krediti Dobavljači Ostale obaveze
p.s.) 20.000 p.s.) 81.000 p.s.) 42.000
================ ================ ================
k.s.) 20.000 k.s.) 81.000 k.s) 42.000
Rezerve Kapital likvidacije Prevrednovanje - efekti
1) 10.000 p.s.) 10.000 6) 71.000 1) 71.000 2) 20.000 6) 71.000
=================== ==================== 3) 40.000
k.s.) 0,00 k.s.) 0,00 4) 7.000
5) 4.000
=================
k.s.) 0,00
Nakon što se završi spajanje pozicija iz grupe kapitala i njihovo preknjižavanje na

konto
Nakon kapital
što selikvidacije i nakon
završi spajanje knjiženja
pozicija efekata
iz grupe prevrednovanja,
kapitala vrši se saldiranje
i njihovo preknjižavanje na kontokonta
kapital
prevrednovanje
likvidacije – efektiefekata
i nakon knjiženja i knjiženje efekta na konto
prevrednovanja, vršikapital likvidacije.
se saldiranje konta prevrednovanje – efekti i
knjiženje efekta na konto kapital likvidacije.
U našem primjeru je cjelokupan kapital likvidacije „potrošen“ zbog potrebe pokrivanja efekata
prevrednovanja.

efekata prevrednovanja.
Nakon prethodno opisanog, pristupa se otvaranju likvidacionog bilansa.

Početni likvidacioni bilans
Nakon prethodno opisanog, pristupa se Likvidacioni upravnik (likvidator) će u
otvaranju likvidacionog bilansa. Iznos skladu sa svojim mandatom, koji mu je dodijelio
Naziv Aktiva Pasiva sudac, pokušati unovčiti imovinu društva u
Početni likvidacioni bilans
Građevinski likvidaciji. Sve razlike koje nastanu zbog prodaje
60.000
objekti Iznos po cijeni nižoj od procijenjene knjiže se na posebno
Oprema Naziv
40.000 otvorenom kontu „okončanje likvidacije“.
Aktiva Pasiva
Proizvodi 20.000 1) Pretpostavimo da je, nakon vrlo uspješne
Građevinski objekti 60.000 licitacije, građevinski objekat prodan po cijeni koja
Potraživanja 22.000 je viša od procijenjene. Postignuta prodajna cijena je
Oprema 40.000
Gotovina 1.000 bila 90.000 KM.
Proizvodi 20.000
Kapital 0
Potraživanja 22.000
Rezerve 0
Gotovina 1.000
Krediti 20.000
Kapital 0
Dobavljači 81.000
Rezerve 0
Ostale obaveze 42.000
Krediti 20.000
Ukupno 143.000 143.000
Dobavljači 81.000
Likvidacioni
Ostale obaveze upravnik (likvidator)
42.000 će u skladu sa svojim mandatom, koji mu je
dodijelio sudac, pokušati unovčiti imovinu društva u likvidaciji. Sve razlike koje nastanu zbog
Ukupno 143.000 143.000
prodaje po cijeni nižoj od procijenjene knjiže se na posebno otvorenom kontu „okončanje
likvidacije“.
1) Pretpostavimo da je, nakon vrlo uspješne licitacije, građevinski objekat prodan po cijeni
koja je viša od procijenjene. Postignuta prodajna cijena je bila 90.000 KM.
Građevinski objekat Novčana sredstva
St) 60.000 1) 60.000 1) 90.000
Okončanje likvidacije
1) 30.000
2) Dalje, pretpostavimo da je oprema prodana po vrijednosti većoj od prvobitno procijenjene.

Naplaćen je u iznos od prodaje u visini od 50.000 KM.
Oprema Novčana sredstva
p.s) 40.000 2) 40.000 2) 50.000

2) 10.000
3) Gotovi proizvodi iz skladišta prodani su za iznos od 22.000 KM, što je za 2.000 KM veći
iznos od njihove procijenjene vrijednosti.
Gotovi proizvodi Novčana sredstva
p.s) 20.000 3) 20.000 3) 22.000
3) 2.000
4) Potraživanja su naplaćena u iznosu za 3.000 KM manje nego što je procijenjeno.
Potraživanja Novčana sredstva
p.s) 22.000 4) 22.000 4) 19.000
4) 3.000
5) Izmirena je obaveza za kredit u visini od 20.000 KM.
Obaveze za kredit Novčana sredstva
5) 20.000 p.s) 20.000 5) 20.000
6) Izmirene su obaveze prema dobavljačima u iznosu od 51.000 KM (nekoliko obaveza je bilo

neutuživo, zbog zastare).
Obaveze prema dobavljačima Novčana sredstva
6) 81.000 p.s) 81.000 6) 51.000

6) 30.000
7) Izmireni su troškovi likvidacije.
Obaveze za troškove likvidacije Novčana sredstva
7) 10.000 p.s) 10.000 7) 10.000
8) Ostale obaveze plaćene su u iznosu od 20.000 KM, preostali dio ostalih obaveza je zastario
ili nije potraživan od strane povjerilaca.
Ostale obaveze Novčana sredstva Okončanje likvidacije
8) 42.000 p.s) 42.000 8) 20.000 8) 22.000
Nakon zatvaranja svih konta, imovina je unovčena u iznosima koji su bili naplativi, a
obaveze su zatvorene. Saldo se pojavljuje na kontu novčanih sredstava i na kontu okončanja
likvidacije.
Novčana sredstva Okončanje likvidacije
p.s.) 1.000 5) 20.000 4) 3.000 1) 30.000
1) 90.000 6) 51.000 2) 10.000
2) 50.000 7) 10.000 3) 2.000
3) 22.000 8) 20.000 6) 30.000
4) 19.000 8) 22.000
=================== ============================
k.s) 91.000 k.s) 91.000
Vidljivo je da je nakon likvidacije preostalo novca na računu društva u likvidaciji, a da

će likvidacioni kapital, koji je prema početnom likvidacionom bilansu bio jednak nuli, sada
biti uvećan za iznos preostao na kontu okončanja likvidacije, što se knjiži na sljedeći način:
Okončanje likvidacije Kapital likvidacije
1) 91.000,00 p.s) 91.000 ,00 p.s) 0,00 1) 91.000,00

Novac preostao nakon okončanja svih

transakcija raspodjeljuje se među dioničarima
/ ulagačima na osnovu svojevrsnog ključa
izračunatog kao odnos preostalog kapitala
likvidacije i ukupnog temeljnog kapitala
dioničara.
Neki teoretičari ovaj ključ nazivaju

stopom likvidacione mase.
Stopa likvidacione mase (%) = (Kapital

likvidacije : Temeljni kapital ) x 100
U ovom praktičnom primjeru je temeljni

kapital, prije početka likvidacije, iznosio 61.000
KM. Pretpostavimo da su ovo društvo osnovala
dva ulagača s ulozima:
Ulagač A : 28.000 KM = 45,90 %

Ulagač B: 33.000 KM = 54,10 %
Novac preostao nakon unovčavanja

imovine u iznosu od 91.000 KM podijelit će se
među ulagačima na sljedeći način:
Priručnik – “Statusne promjene privrednih
Stopa likvidacione mase = (91.000/61.000) x društava”
100 = 149,1803 %
AUTORI:
Likvidacioni ulog ulagača A = 28.000 x prof. dr Mehmed Jahić
149,1803 % = 41.770 KM prof. dr Matej Živković
prof. dr Edin Rizvnović
prof. dr Jozo Piljić
Likvidacioni ulog ulagača B = 33.000 x 149, dr. sci Edin Mehić
1803 % = 49.230 KM Rialda Ćorović, mr.iur
Jasmina Pašić, dipl. ur
_____________________________________
SADRŽAJ:
Ukupno 61.000 91.000 KM 1. Statusne promjene privrednih društava
2. Spajanje i pripajanje društva kapitala
Ulagači će iz novčane mase 3. Računovodstveni aspekti MSFI 3 – Poslovna spajanja
4. Pravni aspekt pripajanja društva kapitala
preostale nakon izmirenja svih obaveza u 5. PDV u slučaju statusnih promjena, stečaja i likvidacije
toku likvidacije, dobiti iznos koji odgovara 6. Poslovna pripajanja, spajanja i podjela društva kapitala
njihovom procentualnom učešću u kapitalu, – praktični aspekt
prije likvidacije. 7. Korporativne integracije i dezintegracije u kontekstu
tržišta kapitala
Ako likvidator utvrdi da društvo u
DODATAK
likvidaciji nije sposobno izmiriti obaveze, Međunarodni standard finansijskog izvještavanja 3
dužan je bez odlaganja podnijeti zahtjev za
otvaranje stečajnog postupka.


Bernard Iljazović, univ. bacc. admin. public
Primjena horizontalnog
monitoringa u poreznom

sustavu
Sažetak:
U uvjetima globalizacije i sve veće nestabilnosti na svjetskim tržištima, za uspješnost poslovanja
značajno je pravovremeno identificirati sve rizike uključujući pri tome i porezne, te poduzimati potrebne
mjere za njihovu učinkovitiju prevenciju. Uspostavljanjem efikasnih mehanizama kontrole u sustavu
poslovanja poslovnim subjektima omogućuje ostvarivanje dodatnih beneficija u poreznom sustavu, i to kroz
sklapanje posebnih sporazuma o ispunjavanju poreznih obveza sa poreznom upravom, a koji će omogućiti
provedbu horizontalnog monitoringa. U nastavku se prikazuje sustav horizontalnog monitoringa i njegova
obilježja, te primjer susjedne Republike Hrvatske, države članice EU koja u svojem poreznom sustavu
primjenjuje isti
Ključne riječi:
horizontalni monitoring, porezni obveznik, porezna uprava, odnos međusobne suradnje
Uvod
Sa ciljem učinkovitije prevencije sve prevencije istih, te poticanja poreznih obveznika

agresivnijeg poreznog planiranja, porezne evazije na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza
kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj sukladno poreznim propisima. Dok se sa druge
razini, te postizanje što efikasnije naplate poreza strane u vertikalnom monitoringu porezna kontrola
radi njezinog značaja za održavanje financijske obavlja nakon što su porezne prijave popunjene i
stabilnosti, sve više se ističe potreba za mijenjanjem predane poreznom tijelu, odnosno bez prethodnih
tradicionalnog poreznog odnosa poreznih tijela i konzultacija sa poreznim obveznikom o njegovom
poreznih obveznika kroz uvođenje horizontalnog poreznom položaju i ispunjavanju porezne obveze.
monitoringa u kojem će se porezni odnos između Poreznim rizikom smatrat će se svaki rizik koji će
sudionika temeljiti na međusobnom povjerenju i moći utjecati na smanjenje ili rezultirati smanjenjem
transparentnosti. S obzirom na brojne pozitivne naplate poreznih prihoda, a osobito rizik registracije
karakteristike istog, sve više država se odlučuje poreznog obveznika, rizik podnošenja poreznih
na njegovo uvođenje i primjenu u nacionalnim prijava i propisanih izvješća, rizik iskazivanja
poreznim sustavima. podataka bitnih za utvrđivanje poreznih obveza, te
rizik plaćanja istih.
1. Pojam i karakteristike
horizontalnog monitoringa Zakonski propisi u nacionalnim poreznim
zakonodavstvima štite porezne obveznike, te im
Horizontalni monitoring je sustav porezne osiguravaju određena prava kao što su: pravo na
kontrole temeljen na načelima transparentnosti, saslušanje i dobivanje povratne informacije na
međusobnog razumijevanja i uzajamnog povjerenja postavljeno porezno pitanje od strane poreznog
između poreznog obveznika i porezne uprave tijela, pravo na privatnost, pravo na povjerljivost
u smislu međusobnih očekivanja i preuzimanja podataka, pravo na pravne lijekove na rješenja
odgovornosti za rizike, odnosno sa ciljem poreznih tijela, pravo na upoznavanje sa
posljedicama svojih poreznih postupanja... Sa druge status (npr. u pogledu dužeg roka za plaćanje
strane, porezna uprava dužna je prema poreznim poreznih obveza, nepodnošenja poreznih prijava
obveznicima postupati u skladu sa relevantnim u propisanim rokovima). Beneficije koje proizlaze
zakonskim poreznim normama. Prava i obveze obje zapravo se odnose na smanjivanje poreznih
strane temelje se na osnovnim poreznim načelima rizika pravilnom primjenom poreznih propisa,
zakonitosti, jednakosti (pravednosti), te sposobnosti omogućavajući tako poreznoj upravi učinkovitiji
plaćanja, odnosno ispunjavanja porezne obveze porezni nadzor, a što će pojednostaviti poslovanje i
sukladno ekonomskim mogućnostima poreznih jednoj i drugoj strani.
obveznika. Horizontalni monitoring karakterizira
otvorenost poreznih obveznika u ispunjavanju Naravno, sustav horizontalnog monitoringa
poreznih obveza, te transparentnost porezne uprave osim pozitivnih karakteristika sa sobom može
u poreznom postupanju i pružanju informacija donijeti i određene nedostatke, s obzirom da niti
neophodnih za pravovremeno i pravilno jedan sustav nije savršen kao što su:
ispunjavanje istih, što se pozitivno odražava na • za obveznike nemogućnost iskorištavanja
smanjenje poreznih problema sa kojima se mogu najpovoljnijih poreznih oblika, s obzirom
suočavati obje strane u poreznom odnosu, a što će na pridržavanje etičnih načela prilikom
u konačnici rezultirati efikasnijom naplatom poreza ispunjavanja poreznih obveza
i smanjivanjem potrebe za provođenjem porezne • prebacivanje obavljanja posla na porezne
kontrole, odnosno smanjivanjem administrativnih obveznike radi slabih personalnih kapaciteta
troškova, te troškova poreznih obveznika prilikom poreznih tijela za provođenjem kvalitetnog
samog plaćanja poreza. vertikalnog nadzora
• nepovjerljivost obveznika u poštene
Poreznoj upravi pruža mogućnost da namjere poreznih tijela, bojazan od
umjesto trošenja financijskih sredstava i dragocjenog odavanja informacija prikupljenih temeljem
vremena na nadzor i praćenje poreznih obveznika, sporazuma široj javnosti, te inozemnim
to iskoristi za detektiranje i sprečavanje poreznih poreznim tijelima.
prijevara, s obzirom da su temeljem međusobnog
povjerenja porezni obveznici samostalno obavili 2. Nastanak horizontalnog
većinu posla. Također, doprinosi i smanjenju broja monitoringa
novčanih kazni i poreznih prekršaja, a što će utjecati
na smanjenje broja sudskih sporova vezanih za Organizacija za ekonomsku suradnju i
porezna pitanja. Isto tako, omogućava stvaranje razvoj (Organization for Economic Cooperation
pozitivnijeg poreznog okruženja koje će u takvim and Development, OECD) 2008. godine je u okviru
uvjetima privući nove investitore za ulaganjem projekta o ulozi poreznih posrednika inicirala
financijskih sredstava, a što je od ključne važnosti potrebu za unapređenjem odnosa između sudionika
za gospodarski razvoj svake države, posebice u poreznom odnosu (enchanced relationship), a
u okolnostima nestabilnog tržišta i postojanja koji bi se zasnivao na suradnji i povjerenju. No,
poreznih sustava sa nižim poreznim stopama koji na nakon nekog vremena došlo se do spoznaje da bi se
taj način stvaraju konkurenciju i odvlače neophodna između sudionika u poreznom odnosu u različitim
investicijska sredstva. fazama ispunjavanja porezne obaveze trebao razviti
odnos suradnje (cooperative compliance) koji će
Poboljšanje odnosa između porezne uprave biti zasnovan na transparentnosti i međusobnom
i poreznih obveznika može proizvesti i pozitivne povjerenju, te je sukladno tome OECD 2013.
učinke za nacionalno zakonodavstvo. Naime, godine izradila studiju o okviru za suradnju u
porezna uprava temeljem zajedničke suradnje može ispunjavanju poreznih obveza. To je utjecalo na
iskoristiti iskustvo i savjete poreznih obveznika postepeno mijenjanje odnosa između sudionika u
prilikom izrade novih zakonskih rješenja iz područja poreznom odnosu, te dovelo do sklapanja formalnih
poreza, a porezni obveznici se tako mogu aktivnije ili neformalnih sporazuma između porezne uprave
uključiti u kreiranje porezne politike. Obveznici koji i pojedinog poreznog obveznika, sa ciljem bolje
se uključuju u provedbu horizontalnog monitoringa kontrole ispunjavanja poreznih obveza, odnosno
ne stječu privilegiraniji položaj, odnosno povlašteniji uspostave horizontalnog monitoringa.
Horizontalni monitoring prva je uvela istih, te nemogućnosti komunikacije sa svakim

europska država Nizozemska, u kojoj je isti započeo pojedinačno. Stoga se sporazumi zaključuju sa
2005. godine kao pilot-projekt, kao novi oblik njihovim poreznim posrednicima, odnosno
poreznog nadzora koji je imao za cilj povećati pravnim ili računovodstvenim tvrtkama, poreznim
učinkovitost i smanjiti administrativno opterećenje savjetnicima..., a koji obavljaju poreznu kontrolu
Poreznoj upravi i poreznim obveznicima. Pilot- svojih klijenata, odnosno prije popunjavanja i predaje
projekt započeo je sklapanjem sporazuma Porezne porezne prijave. U slučaju postojanja pogrešaka u
uprave i obveznika o dobrovoljnom ispunjavanju istim, odgovornost će snositi sami obveznici koji će
poreznih obveza, te je istim bilo obuhvaćeno oko 20 biti dužni pravilno prikazati svoje porezne obveze i
velikih poreznih obveznika. Velikim obveznicima upozoriti na moguće porezne rizike.
smatrala su se društva koja su imala veliki promet,
veliki broj zaposlenih, složeniji ustroj, koja obavljaju 3. Primjena horizontalnog
poslovanje u velikom broju država, te se sukladno monitoringa u Republici Hrvatskoj
tome suočavaju sa brojnim poreznim problemima, i
sklonija su izbjegavanju podmirenja poreznih obveza Republika Hrvatska je izmjenama poreznog
na nezakoniti način. Za razliku od drugih država, zakonodavstva stvorila pravne pretpostavke za
koje su uvele horizontalni monitoring kao oblik primjenu horizontalnog praćenja (cooperative
poreznog nadzora, različitost nizozemskog modela compliance) kao novog oblika poreznog nadzora
proizlazi iz toga što istim nisu bili obuhvaćeni samo koji se temelji na međusobnom povjerenju i
veliki porezni obveznici – kompanije, nego i manji transparentnosti poreznih vlasti i poreznih
obveznici, odnosno mala i srednja poduzeća. Jedan obveznika, te je sukladno tome uvela njegovu
od uvjeta za uključivanje u sustav horizontalnog primjenu u nacionalno porezno zakonodavstvo.
monitoringa u Nizozemskoj je da sve nedoumice Na osnovu toga, Porezna uprava kao nadležno
i sporna porezna pitanja iz prethodnih poreznih tijelo moći će odobriti poreznom obvezniku
razdoblja moraju biti riješene, kako bi se rješavala poseban status u sklopu programa promicanja
aktualna porezna situacija u pogledu ispunjavanja dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i
poreznih obveza. smanjenja administrativnog opterećenja poreznog
nadzora. Pod poreznim obvezama podrazumijevaju
Horizontalni monitoring se u većini se obveze za javna davanja čije je utvrđivanje i/
slučajeva primjenjuje na velike obveznike sa kojima ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima
se zaključuju individualni sporazumi (individual u nadležnosti Porezne uprave. Dok se pod javnim
agreements), a kojima se konkretno definiraju davanjima podrazumijevaju porezi i druga javna
prava i obveze ugovornih strana, sa tim da se prava davanja, odnosno trošarine, carine, pristojbe,
i obveze utvrđene relevantnim propisima i dalje doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za
primjenjuju, a ugovorne strane se usuglašavaju da porezne prekršaje…
će pri ispunjavanju zakonskih obveza uspostaviti
zajednički odnos povjerenja, međusobnog 3.1. Temeljna načela i ciljevi
razumijevanja i transparentnosti. Porezni rizici kod
velikih obveznika se u velikoj mjeri preventivno Temeljna načela na kojima se zasniva
sprečavaju i prije uključivanja u provedbu horizontalni monitoring obuhvaćaju:
horizontalnog monitoringa radi postojanja 1. Načela dobrovoljnog ispunjavanja poreznih
unutrašnje kontrole i nadzora, ali i vršenja različitih obveza, odnosno
oblika vanjskog nadzora, čime se olakšava i smanjuje • spremnost poreznog obveznika na
potreba za kontrolom porezne uprave. zakonito, pravilno i pravovremeno
ispunjavanje poreznih obveza
Sa druge strane, sa srednjim i malim • sposobnost poreznog obveznika za
poduzećima komunikacija se obavlja sa njihovim osiguranje i provođenje učinkovite
poreznim posrednicima, radi toga što u većini kontrole svojih poreznih obveza te
slučajeva ne primjenjuju unutarnju poreznu njihovo unapređivanje
kontrolu, a što utječe na veću mogućnost pojave 2. Načelo smanjenja administrativnog
poreznih rizika. Ali i zbog postojanja velikog broja opterećenja poreznog nadzora, odnosno
da se u razdoblju trajanja posebnog statusa uprava se može očekivati da će porezni

dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza obveznik ispunjavati porezne obveze iz
i smanjenja administrativnog opterećenja posebnog statusa.
poreznog nadzora dodijeljenog poreznom
obvezniku neće pokretati postupci poreznog Nakon ispunjavanja navedenih propisanih
nadzora. uvjeta, porezni obveznici stječu poseban status
temeljem sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju
Odobravanjem posebnog statusa poreznim poreznih obveza, a koji sklapaju sa Poreznom
obveznicima od strane Porezne uprave omogućava upravom.
se na partnerskoj osnovi i navedenim načelima
postizanje ciljeva u obliku pravovremenog smanjenja 4. Postupak odobravanja posebnog
poreznih rizika kojima upravljaju porezni obveznici statusa
i Porezna uprava, te poticanje poreznih obveznika
na dobrovoljno ispunjavanja poreznih obveza Postupak za odobravanje posebnog statusa
sukladno poreznim propisima. obuhvaćat će sljedeće korake:
1. inicijativa za pokretanje postupka
3.2. Uvjeti i način stjecanja posebnog odobravanja posebnog statusa
statusa 2. stvaranje poreznog profila poreznog
obveznika
Kako bi porezni obveznici mogli steći 3. prethodni razgovor sa poreznim
poseban status potrebno je da ispunjavaju sljedeće obveznikom
uvjete: 4. sklapanje sporazuma o dobrovoljnom
1. da su im u posljednje tri godine prije ispunjavanju poreznih obveza
godine u kojoj se stječe poseban status 5. ocjenjivanje postignutih rezultata i
izdana revizorska mišljenja bez rezerve, a unaprjeđivanje postupka.
to su prema Međunarodnim revizijskim
standardima, pozitivno mišljenje 4.1. Inicijativa za pokretanje postupka
ovlaštenog revizora kada se zaključi da odobravanja posebnog statusa
financijski izvještaji poreznog obveznika
daju istinit i fer prikaz, u svim značajnim Postupak odobravanja posebnog statusa
odrednicama, u skladu sa primjenjivim započinje temeljem pisane izjave poreznog
okvirom financijskog izvještavanja obveznika o namjeri stjecanja posebnog statusa, a
2. imaju uspostavljen sustav unutarnje koju podnosi nadležnom poreznom tijelu.
kontrole, odnosno u poslovanju primjenjuju
i uvažavaju načela korporativnog Izjava će trebati osobito sadržavati sljedeće:
upravljanja (transparentnost poslovanja, a) opis aktivnosti, upravljanja i kontrole
jasno razrađene procedure za rad društva, sažet prikaz poslovnog
nadzornih odbora, uprave i drugih tijela okruženja te strukture dobavljača
i struktura koje donose važne odluke, i kupaca, podatke o tržišnom
sprječavanje sukoba interesa, učinkoviti udjelu, osnovna načela strateških
unutarnji nadzor i sustav odgovornosti), planova, načine mjerenja ostvarenja
te da u poslovanju primjenjuju provjerene postavljenih ciljeva, sažet prikaz plana
računalne programe za unutarnju kontrolu upravljanja ljudskim resursima
prepoznate od strane poreznog obveznika i b) opis unutarnjih kontrola, sažetke
Porezne uprave rezultata revizija u zadnje tri godine,
3. ako će se obvezati da će obavještavati Poreznu sažet prikaz načina upravljanja
upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih glavnim poslovnim rizicima
bi mogli proizlaziti porezni rizici c) sažet popis poreznih rizika i
4. članovi uprave u zadnje tri godine nisu instrumenata koji se koriste za
pravomoćno osuđeni zbog kaznenog djela upravljanje rizicima
5. iz podataka kojima raspolaže Porezna d) iskustva u komunikaciji sa poreznom
upravom, te očekivanja u pogledu posebnog statusa poreznom obvezniku.

stjecanja posebnog statusa Porezna uprava obvezna je poreznom
e) podatke o kontakt osobi. obvezniku ili njegovom opunomoćeniku i/ili
poreznom savjetniku uputiti poziv za održavanje
Uz izjavu o namjeri stjecanja posebnog prethodnog razgovora najkasnije u roku od 30 dana
statusa porezni obveznik obvezan je priložiti i: od dana zaprimanja izjave. U slučaju da porezna
• izjavu kojom se obvezuje da će obavještavati uprava utvrdi da porezni obveznik ne ispunjava
poreznu upravu o svim poslovnim odlukama uvjete za stjecanje posebnog statusa, pisanim će
iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici, te putem o istome izvijestiti poreznog obveznika ili
• vjerodostojne isprave da članovi uprave u njegovog opunomoćenika i/ili poreznog savjetnika,
zadnje tri godine nisu pravomoćno osuđeni najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja
zbog kaznenog djela. izjave.
4.2. Stvaranje poreznog profila 4.4. Sklapanje sporazuma o

poreznog obveznika dobrovoljnom ispunjavanju
poreznih obveza
Cilj stvaranja poreznog profila poreznog
obveznika je omogućavanje poreznoj upravi Ako je u provedbi navedenih koraka
procjene očekivanja da će isti ispunjavati porezne u postupku odobravanja posebnog statusa
obaveze iz posebnog statusa. Stoga pri stvaranju procijenjeno da će odobravanje istog poreznom
poreznog profila porezna uprava može uzimati u obvezniku biti opravdano, prikladno i svrsishodno,
obzir sljedeće podatke: tada će porezni obveznik i porezna uprava moći
− porezne prijave poreznih obveznika (da li sklopiti sporazum o dobrovoljnom ispunjavanju
su podnesene u propisanim rokovima, da poreznih obveza.
li je bilo ispravaka istih, da li su financijski
podaci točno prikazivani…) Prava i obveze poreznog obveznika i porezne
− poslovanje obveznika uprave koja će se utvrditi sporazumom obuhvaćaju:
− podatke o pravnom statusu (dioničko 1. za poreznog obveznika:
društvo, društvo s ograničenom a. pravovremeno podmirenje poreznih
odgovornošću, da li je matično ili društvo obveza u skladu sa poreznim propisima
kćeri, povezano…) b. pravovremeno podnošenje poreznih
− podatke o vlasničkoj strukturi prijava i izvješća u skladu sa poreznim
− podmirenje poreznih obveza u propisanim propisima, odnosno promicanje obrade u
rokovima. stvarnom vremenu: podnošenje poreznih
prijava i izvješća u najkraćem mogućem
4.3. Prethodni razgovor roku, po završetku obračunskih razdoblja
c. osiguravanje sustava unutarnje kontrole,
Na temelju podnesene izjave i stvorenog te unutarnje i vanjske revizije
poreznog profila poreznog obveznika, porezna d. omogućavanje poreznoj upravi cjelovitog
uprava uputit će poreznom obvezniku ili njegovom uvida u sve bitne činjenice i okolnosti iz
opunomoćeniku i/ili poreznom savjetniku pisani kojih proizlaze ili mogu proisteći porezne
poziv za održavanje prethodnog razgovora. obveze ili porezni rizici
e. dostavljanje poreznoj upravi u najkraćem
Ciljevi prethodnog razgovora osobito će biti: mogućem roku sadašnjih ili budućih
• upoznati se s očekivanjima poreznog stajališta o poreznim pitanjima, te
obveznika i porezne uprave u daljnjem njihovih pravnih posljedica
praćenju poreznog obveznika u slučaju f. na zahtjev porezne uprave, dostavljanje
stjecanja posebnog statusa u najkraćem mogućem roku svih
• procijeniti i od strane poreznog obveznika informacija i podataka u cjelovitom i
i od strane porezne uprave opravdanost, nedvojbenom obliku.
prikladnost i svrsishodnost odobravanja 2. za Poreznu upravu:
a. usklađivanje načina i intenziteta praćenja 5. Postupak ukidanja posebnog statusa

sa kvalitetom unutarnje kontrole, te
unutarnje i vanjske revizije Poseban status ukidat će se otkazivanjem
b. pružanje savjeta i smjernica, te po sporazuma. Svaka ugovorna strana moći će otkazati
potrebi izdavanje mišljenja u najkraćem sporazum, uz uvjet da drugu ugovornu stranu
mogućem roku, po primitku sadašnjeg pisanim putem izvijesti o razlozima za otkazivanje
ili budućeg stajališta poreznog obveznika istog.Otkazivanje sporazuma neće biti moguće
o relevantnim poreznim pitanjima, bez prethodnog usmenog objašnjenja o razlozima
uz što češće konzultacije sa poreznim za otkazivanje istog, pod uvjetom da je najmanje
obveznikom i raspravljanje o bitnim jedna ugovorna strana zatražila takvo objašnjenje.
poreznim pitanjima, posebice o pitanjima Ugovorna strana moći će pisanim putem zatražiti
u kojima porezna uprava ima različito usmeno objašnjenje razloga za otkazivanje
stajalište sporazuma u roku od 30 dana od dana dostave izjave
c. promicanje obrade u stvarnom vremenu, o otkazivanju istog. U slučaju da jedna od ugovornih
odnosno utvrđivanje poreznih obveza u strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima
najkraćem mogućem roku otkazivanja sporazuma, tada će druga ugovorna
d. rješavanje postojećih poreznih pitanja, strana biti obvezna osigurati takvo objašnjenje u roku
te utvrđivanje daljnjih postupaka po tim od 15 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.
pitanjima Prestanak sporazuma nastupit će nakon usmenog
e. otkazivanje sporazuma u slučaju pojave objašnjenja i to sa trenutnim učinkom. Ako niti jedna
poreznog rizika koji zahtijeva provedbu od ugovornih strana ne zatraži usmeno objašnjenje
poreznog nadzora o razlozima otkazivanja sporazuma, prestanak istog
će nastupiti istekom roka od 30 dana od dana dostave
Sporazum će stupiti na snagu danom izjave o otkazivanju.Iznimno, porezna uprava moći
potpisa obje ugovorne strane, a sačinjavat će se u dva će bez provođenja navedenog postupka jednostrano
izvornika od kojih svaka ugovorna strana zadržava raskinuti sporazum i to sa trenutnim učinkom, u
jedan izvornik. Isti potpisuju porezni obveznik, slučaju pojave poreznog rizika koji će zahtijevati
odnosno odgovorna osoba poreznog obveznika i provedbu poreznog nadzora. Tada će biti obavezna
ovlaštena službena osoba porezne uprave. pisanim putem obavijestiti poreznog obveznika,
njegovog opunomoćenika i/ili poreznog savjetnika
4.5. Ocjenjivanje postignutih u roku od osam dana od dana raskida sporazuma.
rezultata i unapređivanje
postupka Zaključno
Sklopljeni sporazum moći će biti predmet Uvođenje horizontalnog monitoringa u

povremenog ocjenjivanja od strane porezne uprave, porezni sustav nesumnjivo donosi brojne prednosti
a koje će obuhvaćati utvrđivanje učinkovitosti i za porezna tijela i za porezne obveznike. Na taj
i svrsishodnosti dodijeljenog posebnog statusa način porezna tijela se odmiču od tradicionalne
poreznom obvezniku.Ocjenjivanje sklopljenih represivne uloge, te počinju primjenjivati novi
sporazuma potrebno će biti izvršiti najmanje suvremeni pristup u rješavanju poreznih pitanja kroz
jedanput tijekom svakog poreznog razdoblja, te o uspostavljanje i razvijanje partnerstva sa poreznim
rezultatima ocjenjivanja istih izraditi izvješće i to obveznicima, a što bi uz daljnji razvoj trebalo
pojedinačno za svaki sklopljeni sporazum. Porezna donijeti pozitivne rezultate i utjecati na povećanje
uprava obvezna je voditi i evidenciju o sklopljenim stupnja transparentnosti i pravne sigurnosti.
sporazumima, pri čemu će izvješća o rezultatima
ocjenjivanja sklopljenih sporazuma biti sastavni Bosna i Hercegovina je također prepoznala
dio iste. Predmetna izvješća poreznoj upravi i značaj i prednosti koje proizlaze iz primjene
poreznim obveznicima služiti će kao polazna točka horizontalnog monitoringa slijedeći tako pozitivnu
za unapređenje samog postupka odobravanja praksu većine europskih država. Sukladno tome,
posebnog statusa. Uprava za indirektno oporezivanje BiH formirat će

tzv. „bijelu knjigu“, u kojoj će se nalaziti poduzeća

koja su u najvećoj mjeri ispunjavala sve svoje porezne
obveze, te poštivala sve zakonske propise iz područja
indirektnih poreza. Sa takvim poreznim obveznicima
sklopit će se posebni sporazumi kako bi se omogućila
primjena horizontalnog monitoringa, odnosno
posebnog oblika poreznog nadzora i kontrole koji
će se temeljiti na uzajamnom povjerenju i suradnji s
Upravom za indirektno oporezivanje. Shodno tome,
na ekonomskom forumu Jahorina 2018, na panelu
Nove usluge, poreznim obveznicima predstavljen
je horizontalni monitoring kao novi oblik kontrole
poreznih obveznika.
Cijena – 10 KM
Pravni i računovodstveni
aspekt lizinga
Cijena – 70 KM
FORENZIČNO RAČUNOVODSTVO


Momir Stefanović, dipl. oec.
Tretman koristi zaposlenika u

sistemu poreza na dohodak
Sažetak:
U poslovnoj praksi uobičajena je pojava da poslodavci iz različitih razloga, odnosno
interesa daju svojim zaposlenicima određena dobra ili pružaju neku uslugu bez naknade ili uz
smanjenu naknadu u odnosu na tržišnu vrijednost. Takva davanja, u smislu propisa o porezu na
dohodak, predstavljaju „koristi“ zaposlenika i imaju isti tretman kao i plaća zaposlenika, dakle
oporezuju se. Treba, međutim, imati u vidu da su određena davanja koja predstavljaju pretežno
poslovni interes, a koja su decidno naznačena u propisima o porezu na dohodak, izuzeta od
oporezivanja. Pri ovome treba naglasiti da kategorija koristi u sistemu poreza na dohodak ostaje
aktuelna (uglavnom u postojećem obliku) i u prijedlogu novog zakona o porezu na dohodak, čije
se donošenje očekuje uskoro
Ključne riječi:
koristi zaposlenika uopšte, oporezive koristi, neoporezive koristia
Uvod Šta se smatra oporezivom korišću

zaposlenika?
Koristi kao dio dohotka od nesamostalne
djelatnosti tretiraju se u Zakonu o porezu na Članom 10. stav 3. ZPDFBiH precizirano je
dohodak (ZPDFBiH, „Službene novine Federacije da su koristi koje su primljene po osnovu samostalne
BiH“, br. 10/08, 09/10, 44/11, 7/13 i 65/1) i u djelatnosti, a koje ulaze u dohodak (tj. oporezuju se):
Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak − korištenje službenog vozila i drugih
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 67/08, 04/10, sredstava poslodavca u privatne svrhe
86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 45/14, 52/16, zaposlenika,
59/16, 38/17, 03/18 i 30/18). − smještaj, prehrana i druga dobra koja
poslodavac obezbijedi zaposleniku
Prema članu 10. stav 1. ZPDFBiH, prihodom besplatno ili uz smanjenu naknadu,
od nesamostalne djelatnosti smatra se bruto plaća − davanje zaposleniku beskamatne pozajmice
koju zaposleniku isplaćuje poslodavac po osnovu ili odobravanje kredita uz kamatnu stopu
ugovora o radu ili daje u stvarima, protuuslugama koja je niža od tržišne,
i/ili u vidu premija i drugih prihoda. Iz ove − izmirivanje ličnih troškova zaposlenika od
odredbe proizlazi da sva davanja koja poslodavac strane poslodavca,
omogući zaposleniku sa naknadom ili uz smanjenu − izmirivanje ili oprost dužničke obaveze
naknadu predstavljaju prihod od nesamostalne zaposlenika od strane poslodavca.
djelatnosti koji u suštini ima karakter plaće i koji
(kao i plaća) povlači obavezu plaćanja poreza na Ovo su najčešći oblici koristi koje zaposlenici
dohodak i punih doprinosa. Takav prihod naziva ostvaruju kod poslodavca. Međutim, u praksi se
se i koristima zaposlenika. Pravilnikom su prihodi mogu pojaviti i drugi vidovi koristi koji nisu izričito
od nesamostalne djelatnosti definisani kao sva naznačeni u propisima o porezu na dohodak, pri
primanja koje zaposlenik ostvari po osnovu rada, čemu uvijek treba imati u vidu opštevažeće pravilo:
bez obzira pod kojim su nazivom ili u kojem obliku ukoliko poslodavac omogući bilo kakvo davanje (u
isplaćena. novcu, dobrima ili uslugama) svojim zaposlenicima
pod povoljnijim uslovima u odnosu na uslove koje
za ista dobra ili usluge ostvaruju treća lica, to se

smatra dohotkom zaposlenika neovisno od toga što privatni interes zaposlenika. Navest ćemo nekoliko
to decidno nije navedeno u propisima. primjera kod kojih se javlja dilema da li se radi o
neoporezivoj koristi zaposlenika ili ne.
O kojim se koristima može raditi poslodavac
uobičajeno reguliše svojim internim aktom. Poslodavac finansira pohađanje kursa
stranih jezika. Najčešće će to biti korist zaposlenika,
Šta se ne smatra oporezivim jer poslovanje preduzeća u većini slučajeva ne
„koristima“ zaposlenika? zavisi presudno od toga da li zaposlenici znaju
strani jezik. Međutim, ukoliko se radi o radnom
Osnovni kriterij prilikom utvrđivanja da mjestu prevodioca koji redovno prisustvuje
li je davanje određenog dobra ili usluge korist poslovnim sastancima sa stranim partnerima i
za zaposlenika ili nije je da li je takvo davanje treba da proširi svoje znanje stranog jezika sa
neophodno za obavljanje poslovne djelatnosti. Pri određenim specijalističkim elementima i finesama,
tome treba imati u vidu da je i propisima o porezu takvo usavršavanje je bez dileme pretežni interes
na dohodak utvrđeno koja su to davanja koja se ne poslodavca i ne može se tretirati kao prihod od
smatraju koristima, jer služe pretežno u poslovne nesamostalne djelatnosti.
svrhe. Prema članu 15. Pravilnika to su:
− posebna radna odjeća sa znakom Nije rijedak slučaj da zaposlenici imaju
poslodavca, interes da pohađaju postdiplomski studija i da
− ljekarski pregledi po osnovu posebnih traže od poslodavca da on to finansira. Generalno,
propisa, ukoliko se može dokazati da se prvenstveno radi
− sistematski kontrolni ljekarski pregledi za o poslovnom interesu poslodavca u smislu da je
sve zaposlene, zvanje magistra neophodno za obavljanje poslova na
− razni oblici obrazovanja i stručnog nekom radnom mjestu, onda bi se to moglo podvesti
usavršavanja u vezi sa djelatnošću, koji pod odredbe člana 15. Pravilnika. Međutim, porezni
su neophodni za ostvarenje prihoda organi često po ovom pitanju imaju rigorozan, pa i
poslodavca, isključiv stav po kojem snošenje troškova finansiranja
− premije kolektivnog osiguranja koje za magistarskog ili doktorskog studija tretiraju kao
svoje zaposlenike uplaćuje poslodavac za oporezivu korist zaposlenika. Da, ipak, po ovom
slučajeve povrede na radnom mjestu i/ili pri pitanju ne smije postojati isključivost govori sljedeći
dolasku na posao i odlasku sa posla. primjer. Firma u svom poslovanju koristi određene
softvere za koje je neophodna određena dodatna
Pošto se u navedenim slučajevima radi obuka zaposlenika. Finansiranje ove obuke ne može,
o obavezama koje su propisima „nametnute“ bez daljnjeg, biti dohodak zaposlenika, jer ukoliko
poslodavcu, izvjesno se oni ne mogu podvesti zaposlenici ne mogu koristiti softverski program,
pod prihode zaposlenika od nesamostalne onda firma ne može u potpunosti obavljati svoju
djelatnosti, odnosno ne mogu se tretirati kao korist djelatnost.
zaposlenika. Međutim, i ove koristi nisu uvijek i
bezuslovno neoporezive. To je naročito slučaj kad Interesantno je i pitanje, kad se radi o
je u pitanju snošenje troškova na ime raznih oblika obrazovanju i stručnom usavršavanje, poreznog
obrazovanja i stručnog usavršavanja gdje je često tretmana finansiranja magistarskog i doktorskog
teško razgraničiti šta je poslovni interes poslodavca, studija u visokoškolskim ustanovama. Naime,
a šta nije. Ovo iz razloga što Pravilnikom nije propisima o visokom obrazovanju utvrđeni su
precizirano koji su to oblici stručnog usavršavanja minimalni uslovi za izbor akademskog osoblja
koji nemaju tretman koristi zaposlenika, već je u naučnonastavna znanja, odnosno uslove koje
samo kao uslov postavljeno da se radi o pretežno zaposleni ili budući zaposleni moraju da ispune
poslovnom, a ne ličnom interesu zaposlenika. Zato da bi pristupili radu u visokoškolskoj ustanovi.
se u poreznoj praksi skoro redovno javlja problem Jedan od uslova je posjedovanje zvanja magistra
kada poslodavac na svoj teret plati određeno ili doktora nauka. Imajući u vidu odredbe člana
obrazovanje ili stručno usavršavanje za zaposlenika. 15. Pravilnika, finansiranje magistarskog odnosno
To iziskuje da se u svakom konkretnom slučaju od doktorskog studija moglo bi se smatrati izdatkom
strane poslodavca ocijeni da li je takvo obrazovanje koji je prevashodno u interesu obavljanja djelatnosti,
ili usavršavanje neophodno za ostvarenje njegovih a tek potom i u ličnom interesu zaposlenika.
poslovnih ciljeva ili je, pak, više usmjereno na
Međutim, porezni organi i po ovom pitanju se korištenje automobila poslodavca u privatne

imaju drugačiji stav po kojem se odredbe člana svrhe zaposlenika smatra korišću, ta korist treba
15. mogu primijeniti na ovaj slučaj samo kada biti potpuno obuhvaćena u obračunu njegove plaće.
visokoškolska ustanova ima potrebe za određenim Slijedeći odredbe člana 13. Pravilnika, novčani izraz
profilom zaposlenika (magistri ili doktori nauka), korištenja automobila u privatne svrhe dobija se
a istovremeno na tržištu ne može naći takav profil množenjem broja kilometara pređenih u privatne
zaposlenih. U suprotnom, to bi se tretiralo kao svrhe sa 15% prosječne cijene naftnih derivata.
oporeziva korist zaposlenika. Nakon prevođenja dobijenog iznosa na bruto
vrijednost obračunat će se propisani doprinosi i
Iz prethodnog je vidljivo da se pitanje porez na dohodak.
oporezivanja koristi često „premošćava“ stavovima
ili mišljenjem nadležnog ministarstva. Imajući u Postoji i solucija da se navedeni iznos
vidu skoro donošenje novih propisa o porezu na naplati neposredno od zaposlenika, u kom slučaju
dohodak (a da će ovi propisi sigurno saržavati i dio ne bi postojala korist pa ni obaveza za porez na
o koristima), bilo bi poželjno da ovo i slična pitanja dohodak i doprinose. Pošto bi se radilo ustvari o
budu predmet detaljnije razrade u podzakonskom naplati usluge korištenja vozila i ukoliko je firma
aktu. PDV obveznik, postojala bi obaveza fakturisanja te
usluge zaposleniku sa PDV-om.
U davanja koja se ne smatraju koristima
svrstani su i ljekarski pregledi po posebnim Službeni automobil se može koristiti i za
propisima. Često se postavlja pitanje koji su to dolazak na posao i povratak sa posla zaposlenika.
propisi i na koje ljekarske preglede se oni odnose. Takvo korištenje ne mora nužno predstavljati korist
Temeljni poseban propis je Zakon o zdravstvenoj zaposlenika, jer je naknada troškova prevoza za
zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, br. 46/10 tu svrhu jedno od prava zaposlenika po Opštem,
i 75/13). Prema članu 15. tog zakona, poslodavac odnosno granskom kolektivnom ugovoru. Da to ne
je dužan da organizuje i osigura iz svojih sredstava bi predstavljalo korist postoji nekoliko uslova:
zdravstvenu zaštitu koja obuhvata ljekarske preglede − da je dotičnom zaposleniku odobrena
radi utvrđivanja sposobnosti za rad, kao i sanitarne i upotreba službenog vozila za dolazak na
preventivne preglede radi zaštite zaposlenih. posao i odlazak sa posla,
− da se zaposleniku ne isplaćuje naknada za
Iz ovog proizlazi da su sistematski ljekarski tu svrhu,
pregledi zaposlenika koje snosi poslodavac − da se uredno vodi evidencija o pređenoj
oslobođeni plaćanja poreza sa stanovišta propisa o kilometraži,
porezu na dohodak (tj. ne smatraju se „koristima“ − da se obračun neoporezivih troškova
zaposlenika). prevoza vrši na osnovu umnoška pređenih
kilometrara i 15% cijene jednog litra goriva,
Detaljnije o oporezivim koristima iz sa tim da taj iznos ne može preći visinu 1,5
člana 10. ZPDFBiH cijene mjesečne karte prevoza.
Korištenje službenih vozila u privatne Naknada troškova smještaja, stanovanja i

svrhe drugo
Nerijetko zaposlenici (obično direktori i Ustupanje stana na korištenje ili snošenje

članovi uprave) koriste službeno vozilo po principu troškova stanarine zaposlenika tretira se takođe
24/7, tj. 24 sata dnevno svih sedam radnih dana osim kao korist zaposlenika. Isti je slučaj i sa davanjem
u službene i u privatne svrhe. Korištenje u službene na korištenje garaže u vlasništvu firme bez naknade
svrhe vezuje se za radno vrijeme. Iz tog razloga ili uz naknadu koja je manja od tržišne vrijednosti.
je potrebno voditi ažurnu evidenciju o pređenoj U navedenim slučajevima iznos plaćene stanarine ili
kilometraži kako bi se utvrdilo koliko je kilometara tržišna vrijednost stanarine (kada se ustupa stan na
pređeno u službene a koliko u privatne svrhe. Ova korištenje), kao i iznos plaćene zakupnine za garažu
obaveza proizlazi iz odredbi člana 13. stav 2. da se ili tržišna vrijednost zakupnine garaže predstavljaju
kod korištenja vozila poslodavca prihod zaposlenika sastavni dio dohotka od nesamostalne djelatnosti
utvrđuje prema obimu stvarnog korištenja u privatne konkretnog zaposlenika, sa svim pratećim
svrhe prema evidenciji o pređenoj kilometraži. Pošto obavezama.
Prema članu 13. stav 1. Pravilnika, kod kamate na iznos akontacije neto korist zaposlenika.
korištenja nekretnina, vrijednost prihoda, odnosno
koristi koju zaposlenik ostvaruje se određuje u visini Izmirivanje ličnih troškova zaposlenika
najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu gdje
se nekretnina nalazi. To znači da se kod korištenja Nije rijetka pojava da poslodavac snosi
stambenih zgrada i stanova vrijednost koristi određene privatne troškove zaposlenika kao što su
utvrđuje prema tržišnim cijenama u mjestu lokacije plaćanje režijskih troškova, pokrivanje troškova
tih nekretnina, kod korištenja odmarališta i kuća godišnjeg odmora, školovanje djece bez ugovora o
za odmor korist je vrijednost prehrane, smještaja i stipendiranju, naknada štete na vozilu zaposlenika
dr., a kod korištenja garaže korist predstavlja iznos koje je koristio u službene svrhe i sl., bez kasnijeg
zakupnine prema tržišnoj vrijednosti u mjestu gdje refundiranja. Izmirivanje privatnih troškova
se garaža nalazi. zaposlenika predstavlja dio njegovog dohotka,
tj. korist. Postoje i granični slučajevi kod kojih
Isto tako, prenos prava vlasništva na to može, ali i ne mora biti korist kao što je npr.
nekretnini (stan, garaža) bez naknade na zaposlenika plaćanje kurseva stranih jezika (o čemu je ranije
je oporeziva korist zaposlenika sa promptnom bilo riječi), snošenje troškova raznih certifikata,
obavezom plaćanja poreza na dohodak i punih odnosno obnavljanja licenci za njih, plaćanje
doprinosa na tržišnu vrijednost nekretnine. raznih edukacija i sl. Presudno za ocjenu poreznog
tretmana tih slučajeva je da li se mogu podvesti pod
Davanje pozajmice zaposlenicima preovlađujući poslovni interes ili ne.
Zakonom o porezu na dohodak (član U slučaju da se određeni troškovi

10) je propisano da odobreni beskamatni krediti refundiraju od strane zaposlenika, bitan je rok
zaposlenicima ili krediti dati zaposlenicima refundacije. Ukoliko se troškovi ne refundiraju u
sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne mjesecu u kojem su plaćeni ili mu se ne odbiju već
predstavljaju korist primljenu po osnovu kod narednog obračuna plaće, to će imati tretman
nesamostalne djelatnosti. beskamatne pozajmice u određenom periodu, sa
efektom koristi zaposlenika.
Da bi se znalo pod kojim uslovima je
odobrena pozajmica zaposleniku potrebno je da Oprost ili izmirenje dužničke obaveze
postoji odluka o davanju pozajmice kojom se zaposlenika
utvrđuje iznos pozajmice, rok otplate, kamatna
stopa (ukoliko je određena) i dr. Propisima o porezu na dohodak nisu
precizirani slučajevi ove vrste koristi, tako da se
Ako poslodavac odobri zaposleniku odredba iz člana 10. stav 3. tačka 5. može smatrati
beskamatnu pozajmicu, korist je neobračunata načelnom. Ipak, u praksi se oprost potraživanja od
kamata, a ako pozajmicu odobri sa kamatnom zaposlenika najčešće pojavljuje kod ranije odobrenih
stopom koja je niža od tržišne, odnosno uz kamatnu pozajmica. Oprost potraživanja se može odnositi i
stopu koja je niža od prosječne kamatne stope koju na nevraćene putne akontacije, na potraživanja po
za tu namjenu daju banke, neto korist zaposlenika je osnovu manjkova nastalih krivicom zaposlenika i sl.
razlika između prosječne bankarske kamatne stope
i ugovorene (povoljnije) kamatne stope. Prema Neovisno od toga šta je predmet oprosta i
zvaničnom stavu Federalnog ministarstva finansija, kojim motivom se rukovodi poslodavac (objektivna
kao relevantnu kamatnu stopu za ove potrebe treba nemogućnost zaposlenika da izmiri obavezu,
koristiti kamatnu stopu od 10,03%. namjera da se „pomogne“ zaposleniku i dr.),
poslodavac treba prethodno donijeti odgovarajuću
Treba napomenuti da se korišću zaposlenika odluku o otpisu potraživanja.
smatra i potraživanje firme od zaposlenika po
osnovu neopravdane akontacije za službeni put u U svakom slučaju, otpisani iznos predstavlja
predviđenom roku, jer i na taj način firma kreditira u cjelini korist zaposlenika (ili bivšeg zaposlenika)
zaposlenika pod povoljnijim uslovima. Neopravdane koji treba prevesti na bruto veličinu i na taj način
akontacije se, ustvari, „pretvaraju“ u beskamatnu obračunati porez na dohodak i pune doprinose.
pozajmicu (sve dok se ne opravdaju ili ne naplate od Pošto se otpis potraživanja, kad se radi o pozajmici,
zaposlenika), u kom slučaju je iznos neobračunate najčešće ne vrši jednokratno nego „na rate“, prilikom
odobravanja pozajmice potrebno je sačiniti otplatni Kombinovano kolektivno osiguranje

plan, kako bi se mogao utvrditi ostatak duga u
mjesecu u kojem se otpisuje pozajmica, što će Kako je prethodno navedeno, u koristi
predstavljati iznos koristi. koje nisu oporezive svrstano je i plaćanje premija
kolektivnog osiguranja koje za svoje zaposlenike
Kad je u pitanju pozajmica, zaposlenik uplaćuje poslodavac, ali samo za slučajeve povrede
po tom osnovu može ostvariti dvostruku korist: na radnom mjestu i/ili pri dolasku na posao i
jedanput po osnovu neobračunavanja kamate ili odlasku sa posla. Međutim, nije rijedak slučaj da
niže kamate od tržišne, a drugi put po osnovu otpisa se sa tom vrstom osiguranja kombinuju i drugi
pozajmice. vidovi osiguranja. Primjera radi, zajedno sa
uplatom osiguranja od posljedica nesretnog slučaja
Druge koristi koje nisu izričito navedene plaća se i osiguranje za određene vrste rizika pri
u propisima obavljanju redovnog i izvan redovnog zanimanja
za sve zaposlenike. Postavlja se pitanje da li je
Korištenje mobilnog telefona poslodavac dužan obračunati i platiti porez na
dohodak i doprinose na uplaćenu premiju za ovakvo
Postala je redovna pojava da poslodavac kombinovano osiguranje, tj. da li se ovo plaćanje
daje svojim zaposlenicima na korištenje mobilni smatra korišću zaposlenika?
telefon (za obavljanje poslovnih razgovora) ili im
naknađuje troškove korištenog privatnog telefona Izvjesno je da se u propisima o porezu na
(jer ga koristi i u službene svrhe). dohodak formalno ne bi moglo pronaći uporište
da se i uplata navedenog kombinovanog osiguranja
Porezni tretman davanja na korištenje ne tretira kao korist zaposlenika. Međutim,
mobilnog telefona ili naknađivanja troškova telefona pošto se radi o grupnoj polici osiguranja, dakle
zavisi od toga na koga je telefon registrovan – da li o neindividualiziranoj koristi, uz ubjedljive
na zaposlenika (koji svoj telefon koristi i za službene argumente da se osiguranje vrši u pretežnom
potrebe) ili na poslodavca (kada je zaposleniku poslovnom interesu poslodavca, ima osnova da se
dodijeljen službeni telefon na korištenje). takvo osiguranje ne smatra korišću zaposlenika.
U prvom slučaju (kada je telefon registrovan Korištenje poslovne (biznis) kartice

na zaposlenika, pa mu poslodavac nadoknađuje
sve ili dio potrošenih „impulsa“), u našoj poreznoj Poslovna (biznis) kartica (bussines card
praksi takvo davanje u novcu se tretira kao korist ili company card) namijenjena je pravnim licima
zaposlenika (plaćanje privatnih troškova) u cijelosti. (privredna društva i druga pravna lica), obrtnicima i
Porezni organi ne priznaju kao poslovnu namjenu ni slobodnim zanimanjima. Kad je u pitanju privredno
dio utrošenih „impulsa“ koji se dokumentovano (na društvo, korisnik kartice ovlašćuje vlasnike društva,
bazi listinga) mogu dokazati kao poslovni razgovor. članove uprave, menadžere i zaposlenike društva da
raspolažu poslovnom karticom.
U drugom slučaju (kada je telefon
registrovan na poslodavca), poslodavac prethodno Poslovna kartica se koristi radi bržeg i
treba donijeti odluku o dodjeljivanju mobilnog efikasnijeg upravljanja troškovima firme i bolje
telefona zaposleniku kojom precizira iznos koji se kontrole i evidencije nastalih troškova. Prednosti
priznaje kao potrošnja u poslovne svrhe. Sve preko poslovnih kartica su višestruke: smanjuje potrebu
iznosa koji se odredi kao limit zaposlenik treba za gotovinom, isključuje potrebu za uzimanjem
nadoknaditi (npr. kroz obustavu kod prve plaće) akontacije na osnovu otvorenog putnog naloga,
ili će se, u protivnom, taj iznos tretirati kao njegova raspoloživost sredstava sa računa 24 časa dnevno,
korist. Ukoliko se prekoračeni iznos nadoknađuje omogućava beskontaktno plaćanje („plati u
od zaposlenika, poslodavac treba da izda PDV pokretu“), sva inoplaćanja troškova vrše se u KM
fakturu (sa PDV-om), a ukoliko to snosi poslodavac protuvrijednosti i dr.
na svoj teret treba da izda internu PDV fakturu.
Poslovne kartice se obično koriste za
plaćanje avionskih, željezničkih, autobusnih i
brodskih karata, računa u hotelima, restoranima,
trgovinama, poslovnih troškova, troškova smještaja,
taksi usluga, troškova reprezentacije, računa za na dodatu vrijednost.

kancelarijski materijal, opreme, kao i ostalih
materijalnih troškova. Dohodak / korist kod besplatnog korištenja
poslovne usluge ili korištenja te usluge po sniženoj
Osim u poslovne svrhe, što im je primarna cijeni je iznos naknade koju bi zaposlenik platio
namjena, poslovnim karticama se često plaćaju i prevozniku (npr. kod prevoza materijala za gradnju
privatni troškovi ovlaštenih korisnika. Ako član kuće ili selidbe) ili drugom pravnom licu, tj. tržišna
uprave ili zaposlenik društva plati poslovnom vrijednost usluge u mjestu izvršenja usluge, s
karticom svoje privatne troškove, pokriće tih uključenim porezom na dodatu vrijednost.
troškova (što opredjeljuje i njihov porezni status)
može se izvršiti na jedan od sljedećih načina: Obračun koristi
− obustavom privatnih troškova iz neto plaće
(na osnovu izjave o saglasnosti zaposlenika), Članom 12. Pravilnika propisano je da
− pretvaranjem privatnih troškova u plaću, što se pod koristima zaposlenika smatraju primanja
je u suštini korist zaposlenika (na osnovu zaposlenika u stvarima i uslugama koja se mogu
obračuna troškova i odluke društva), izraziti novčano. Vrijednost primanja u stvarima
− odbijanjem privatnih troškova od prethodno i uslugama utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti
date pozajmice društvu od strane korisnika sa porezom na dodatu vrijednost. Kada se stvari i
poslovne kartice (na osnovu odluke), usluge daju, odnosno vrše po cijeni nižoj od tržišne
− pretvaranjem privatnih troškova u potrebno je utvrditi razliku između tržišne cijene i
kratkoročnu pozajmicu datu korisniku cijene koju je platio zaposlenik i ta razlika predstavlja
poslovne kartice (na osnovu ugovora o prihod od nesamostalne djelatnosti.
pozajmici).
Tržišna vrijednost stvari ili usluga smatra
Neopravdana ili nerefundirana privatna se neto plaćom, odnosno neto koristi zaposlenika.
potrošnja tretira se kao korist korisnika koji je Da bi se obračunali porez na dohodak i propisani
raspolagao karticom što proizvodi obavezu plaćanja doprinosi potrebno je neto iznos preračunati na
poreza na dohodak i punih doprinosa na vrijednost bruto. Koeficijent kojim se vrši preračun zavisi od
potrošnje. toga da li dotični zaposlenik ima neiskorišteni lični
odbitak ili ne, kao i da li porez na dohodak plaća
Kada se radi o refundaciji privatnih troškova poslodavac ili ide na teret zaposlenika.
sa stanovišta oporezivanja bitan je rok u kojem se
vrši refundacija. Ako se refundacija vrši u istom U slučaju da zaposlenik nema preostalog
mjesecu kada se pravda trošak nema koristi; ako ličnog odbitka:
se potraživanje pretvori u beskamatnu pozajmicu − ukoliko porez snosi poslodavac, primjenjuje
smatra se da postoji korist u visini kamate koja se se koeficijent 1,610305,
ne plaća; ako nije utvrđen rok za refundaciju smatra − ukoliko se porez potražuje od zaposlenika,
se da troškove preuzima poslodavac i ukupan iznos koeficijent je 1,449275.
čini korist. − Kada zaposlenik ima neiskorištenog ličnog
odbitka:
Druga davanja i pružanje usluga − ako je preostali odbitak isti ili veći od iznosa
zaposlenicima koristi primjenjuje se koeficijent 1,449275,
− ako je preostali odbitak manji od iznosa
Pod drugim davanjima smatraju se davanje koristi primjenjuje se formula:
vlastitih proizvoda u vidu poklona zaposlenicima bruto iznos = ((iznos primljene koristi
ili prodaja tih proizvoda po cijeni nižoj od tržišne, minus preostali odbitak/0,9) plus preostali
kao i omogućavanje zaposleniku da besplatno ili odbitak)/0,69.
uz smanjenu naknadu koristi usluge firme. U oba
slučaja radi se o oporezivoj koristi zaposlenika. Evidentiranje koristi
Korist kod poklanjanja ili prodaje vlastitih Propisima o porezu na dohodak koristi
proizvoda pod povoljnijim uslovima u odnosu zaposlenika su u potpunosti izjednačene sa
na tržišne se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti prihodima od nesamostalne djelatnosti i kao takve
proizvoda, u koju je uključena razlika u cijeni i porez predstavljaju sastavni dio plaće. Sljedstveno, one se i
u evidencijama tretiraju na isti način kao „klasična“

plaća. To znači da se iskazuju na obrascima
propisanim za plaće: OLP-1021, GIP -1022, MIP-
1023 i Specifikacije 2001 i 2001-A, sa tim da se u
obrascu MIP-1023 vode u posebnoj koloni (kolona
9) i što se u specifikacijama iskazuju odvojeno od
osnovne plaće.
Koristi u poreznom bilansu
Propisi o porezu na dobit (ZPDFBiH

i Pravilnik o primjeni tog zakona) ne tretiraju
posebno koristi što je i razumljivo jer su po
propisima o porezu na dohodak koristi sastavni dio
plaće. Prema propisima o porezu na dobit, plaće su
u cjelini porezno priznat rashod koju sudbinu bi
trebale dijeliti i koristi. Međutim, porezni organi
nerijetko imaju drugačije tumačenje tretmana
koristi u poreznom bilansu. Pri tome oni polaze od
odredbi člana 10. stav 1. Zakona o porezu na dobit
FBiH prema kojim se troškovi zarada, odnosno
lična primanja zaposlenika koja nemaju karakter
plaće priznaju u iznosu obračunatom na teret
poslovnih rashoda do iznosa utvrđenih posebnim
propisima. Prema tome, sve što se isplati preko
propisanog neoporezivog iznosa predstavlja rashod
koji nije dopustiv, odnosno koji u poreznom bilansu
uvećava oporezivu dobit. Temeljna „falinka“ u ovom
pristupu je što se koristi tretiraju kao primanja koja
nemaju karakter plaće, a za to, kako smo prethodno
naveli, ne postoji uporište u propisima o porezu na
dohodak (koji, suprotno tome, kažu da su koristi
sastavni dio plaće zaposlenika).


Mirela Mašić, dipl. oec.
Oporezivanje dohotka iz

inostranstva
Sažetak:
Nakon što je stupio na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak („Sl. novine Federacije BiH“, broj 30/18 od 20. aprila 2018. godine), a u kojima
su, između ostalog, propisani novi obrasci prijave dohotka po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz
inostranstva, te poziva Porezne uprave FBiH svim fizičkim licima, rezidentima Federacije BiH, koji
ostvaruju prihode iz inostranstva putem PayPala, MoneyGrama ili nekog od drugih servisa elektronskog
online plaćanja da (ako to već nisu učinili), u skladu sa važećim zakonima, podnesu poreznu prijavu i izmire
svoje porezne obaveze i time izbjegnu sankcije za neblagovremeno podnošenje porezne prijave i plaćanje
poreza, uslijedila su različita, nerijetko parcijalna i pogrešna tumačenja zakonskih odredbi po pitanju
opravdanosti i samog načina oporezivanja različitih kategorija dohotka iz inostranstva. Stoga je u ovom
tekstu ukazano na to kako je važećim propisima o porezu na dohodak uređeno oporezivanje dohotka od
drugih samostalnih djelatnosti iz inostranstva, šta su tačno donijele izmjene Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak, na koji način su trenutno riješena neka od otvorenih pitanja, te je skrenuta pažnja i
na druge kategorije primanja iz inostranstva koja se mogu smatrati oporezivim
Ključne riječi:
porezni obveznik, predmet oporezivanja, dohodak od drugih samostalnih djelatnosti,
dohodak od nesamostalne djelatnosti, druga primanja
Definisanje poreznog obveznika
Kako bi razriješili osnovnu dilemu da li na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima

freelanceri i druga fizička lica koja, kao rezidenti boravi 183 dana ili više dana u bilo kojem poreznom
Federacije BiH, ostvaruju određenu vrstu dohotka periodu, kao i lice koje ima prebivalište u Federaciji
iz inostranstva imaju obavezu plaćanja poreza a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti
na dohodak prema mjestu svog prebivališta, tj. u van područja FBiH ostvaruje prihode iz federalnog
FBiH, vratimo se na definiciju poreznog obveznika budžeta i/ili budžeta Bosne i Hercegovine.
u Zakonu o porezu na dohodak („Službene novine
Federacije BiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13), Nadalje, u članu 25. ZPDFBiH je propisano
kao i Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na da ako fizičko lice iz FBiH stekne dohodak u stranoj
dohodak („Službene novine Federacije BiH“, br. državi (ili u Republici Srpskoj ili u Brčko Distriktu
67/08 do 30/18). Naime, u članu 2. stav (1) tačka 1) BiH), ostvareni prihod se oporezuje i u Federaciji
Zakona jasno je propisano da se obveznikom poreza i u stranoj državi (ili na drugoj teritoriji Bosne i
na dohodak smatra rezident koji ostvaruje dohodak Hercegovine). U tom slučaju porez na dohodak
na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije, koji je plaćen u stranoj državi ili na drugoj teritoriji
po principu neograničenog poreznog obveznika Bosne i Hercegovine odbija se od poreza na dohodak
što znači da se rezidentno fizičko lice smatra u FBiH, tj. priznaje se kao porezni kredit. Pri tome,
obveznikom poreza na dohodak na svoj ukupno visina poreznog kredita ne može preći visinu poreza
ostvareni dohodak - bez obzira na mjesto njegovog na dohodak izračunatog primjenom stopa poreza
ostvarenja. Pri tome, rezidentom Federacije na dohodak Federacije za poreznog obveznika za
BiH, prema članu 2. stav (3) Zakona o porezu na taj porezni period. Obvezniku poreza na dohodak
dohodak (ZPDFBiH), smatra se fizičko lice koje u FBiH može se umanjiti porez na dohodak za
ima prebivalište na teritoriji Federacije ili lice koje
iznos poreza koji je platio u stranoj državi ili na na dohodak ostvaren na teritoriji FBiH). Pri tome,
drugoj teritoriji BiH isključivo na osnovu validne napominjemo, nije bitno koja je forma ugovora
dokumentacije koja je ovjerena od nadležnih organa zaključena već su bitne karakteristike djelatnosti
strane države ili druge teritorije BiH. koje fizičko lice obavlja kako bi se utvrdio pravilan
porezni tretman određenog primanja.
Dakle, rezidentno fizičko lice se, u svakom
slučaju, smatra obveznikom poreza na dohodak u U nastavku ćemo se primarno baviti
smislu člana 2. stav (1) tačka 1) Zakona o porezu dohotkom od drugih samostalnih djelatnosti,
na dohodak, sa tim da, ukoliko je na ostvareni odnosno povremene samostalne djelatnosti,
dohodak u inostranstvu već obračunat i plaćen ostvarenim iz inostranstva, a na koji je bila usmjerena
porez na dohodak, u tom slučaju se primjenjuje posebna pažnja u prethodnom periodu s obzirom
princip izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, na poziv koji je Porezna uprava FBiH uputila
pa se plaćeni porez u inostranstvu tretira kao poreznim obveznicima koja su, između ostalog,
porezni kredit, kako je prethodno navedeno. ostvarili primanja po ovom osnovu u periodu 2015-
Naime, članom 35. stav (5) ZPDFBiH je propisano 2017. godina da prijave i plate porez na dohodak na
da kod utvrđivanja poreza na dohodak u jednom dobrovoljnom osnovu kako bi izbjegli eventualnu
poreznom periodu, a u cilju izbjegavanja dvostrukog prekršajnu i krivičnu odgovornost. Naime, period
oporezivanja, prednost pred odredbama ovog 2015-2017. godina je period za koji je Porezna
zakona imaju odredbe ratificiranih međunarodnih uprava FBiH osigurala podatke od banaka o
ugovora ili sporazuma (konvencija) o izbjegavanju prilivima koja su fizička lica ostvarila putem PayPal
dvostrukog oporezivanja.26 i drugih sistema plaćanja na svoje transakcijske
račune, pa je to razlog zašto je baš taj period naveden
Također, na ovom mjestu se bitno podsjetiti u pozivu, iako to ne znači da za prethodne periode
i na predmet oporezivanja, odnosno na to kakva nije postajala obaveza plaćanja poreza na dohodak.
vrsta primanja se smatraju oporezivim prema
važećem Zakonu o porezu na dohodak u Federaciji Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti
BiH. Naime, članom 4. ZPDFBiH je propisano da
se porezom na dohodak oporezuju dohoci koje Pravilnikom o izmjenama i dopunama
porezni obveznik ostvari od: Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak
1) nesamostalne djelatnosti, („Sl. novine FBiH“, broj 30/18), koji je na snazi od
2) samostalne djelatnosti, 21. 4. 2018. godine, novim članom 70b. propisan
3) imovine i imovinskih prava, je način prijave i obračuna poreza na dohodak
4) ulaganja kapitala, te po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz
5) učešća u nagradnim igrama i igrama na člana 12. stav (4) tačka 3) ZPDFBiH, a koji je
sreću, dok su u čl. 5. i 6. ZPDFBiH propisani ostvaren iz inostranstva. Ovo uključuje dohodak
izuzeci od oporezivanja, odnosno navedeni od povremenih samostalnih djelatnosti kao što
su prihodi koji se ne smatraju dohotkom, su: povremene djelatnosti naučnika, umjetnika,
odnosno prihodi na koje se ne plaća porez stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih
na dohodak.27 putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i
druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu
Prema tome, bilo koje fizičko lice koje samostalnu ili nesamostalnu djelatnost.
se u smislu člana 2. ZPDFBiH smatra poreznim
obveznikom dužno je na oporezivi dohodak Sve do posljednjih izmjena Pravilnika,
ostvaren po osnovu djelatnosti iz člana 4. de facto nije bio posebno propisan način prijave
ZPDFBiH platiti porez na dohodak na način kako ovako ostvarenih prihoda iz inostranstva, pa su
je to definisano propisima o porezu na dohodak se, u nedostatku adekvatnog zakonskog rješenja,
u FBiH (rezidentni porezni obveznici na ukupno u praksi primjenjivali različiti načini prijave
ostvareni dohodak, dok nerezidentna fizička lica, dohotka po osnovu drugih samostalnih djelatnosti
kao ograničeni porezni obveznici, plaćaju porez iz inostranstva. Naime, kao varijanta prijave
primanja ostvarenog po osnovu drugih samostalnih
26
Lista ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanje koje je djelatnosti (najčešće po osnovu ugovoru o djelu) iz
ratifikovala ili na bazi notifikacije prihvatila BiH sastavni je dio
informativnog dijela časpopisa. inostranstva koristio se Obrazac AUG-1032, iako
27
Pregled neoprezivih primanja također se nalazi u informativnom
ne u potpunosti prilagođen, jer se radi o poreznoj
dijelu časopisa. obavezi koju porezni obveznik obračunava i
prijavljuje sam za sebe ili se, pak, čekao kraj godine i Priznavanje rashoda
godišnja porezna prijava kako bi se u Obrascu GPD-
1051 mogao prijaviti dohodak koji je rezidentni S obzirom na to da se u izmjenama
porezni obveznik ostvario iz inostranstva. Dodatni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak
problem je bio u tome što su porezni obveznici vrlo nije posebno tretiralo priznavanje rashoda (20%,
često i izbjegavali svoje porezne obaveze po osnovu odnosno 30% ostvarenog prihoda) kod utvrđivanja
ovakve vrste isplata iz inostranstva. porezne osnovice, prvobitno tumačenje je bilo da
se kod obračuna i prijava poreza na dohodak od
Dakle, bitno je napomenuti da se ne radi povremenih samostalnih djelatnosti iz inostranstva
o novoj obavezi u smislu da se do sada ovakva ne može priznati pravo na umanjenje osnovice, tj.
primanja rezidentnih poreznih obveznika nisu da se od ukupnog iznosa naknade treba obračunati
smatrala oporezivim. Naprotiv, propisi o porezu na i platiti 10% poreza na dohodak. Međutim, imajući
dohodak, u smislu definisanja lica koja se smatraju u vidu da to nije u skladu s odredbama ZPDFBiH,
poreznim obveznicima, nisu se mijenjali od niti je bila intencija zakonodavca kod posljednjih
kada su stupili na snagu, tj. još od 2009. godine, a izmjena Pravilnika, Federalno ministarstvo
promjena koja je nastupila sa izmjenama Pravilnika finansija je zauzelo stav, broj: 05-14-2-5038/18-1
o porezu na dohodak se odnosi samo na način od 7. 8. 2018. godine28 upravo u vezi sa primjenom
prijave obračunatog i plaćenog poreza po odbitku člana 12. stav (4) tačka 3) ZPDFBiH i člana 70b.
na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak,
inostranstva. u kojem je potvrđeno pravo na priznavanje rashoda
kod obračuna porezne osnovice za dohodak od
Napominjemo, članom 38. Zakona o porezu drugih samostalnih djelatnosti iz inostranstva.
na dohodak FBiH već je propisano da su porezni
obveznici koji počnu ostvarivati dohodak direktno Naime, u članu 13. ZPDFBiH je propisano
iz inostranstva dužni Poreznoj upravi prijaviti da dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja
početak ostvarivanja dohotka u roku od osam dana. razliku između poslovnih prihoda i poslovnih
rashoda koji su nastali u poreznom periodu,
Novim članom 70b. Pravilnika o primjeni pri čemu se u članu 15. Zakona definiše način
Zakona o porezu na dohodak je detaljnije propisan priznavanja rashoda u zavisnosti od vrste dohotka
način obračun i prijave dohotka od drugih od samostalnih djelatnosti. Stavom (7) člana 15.
samostalnih djelatnosti iz inostranstva. Propisuje se ZPDFBiH je propisano da se licima koja ostvaruju
da su porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dohodak od povremene samostalne djelatnosti
djelatnost iz člana 12. stav (4) tačka 3) ZPDFBiH, iz člana 12. stav (4) tačka 3) ovog zakona, rashodi
a prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, priznaju u visini od 20% ostvarenog prihoda, dok
dužni na taj dohodak sami obračunati akontaciju se u stavu (8) istog člana ZPDFBiH propisuje da
poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne se licima koja kao naučnici, umjetnici, stručnjaci,
naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje novinari i druga lica u okviru djelatnosti iz
ličnog odbitka iz člana 24. ovog zakona, i uplatiti člana 12. stav (4) tačka 3) ovog zakona ostvaruju
je najkasnije naredni dan od dana kada su primili autorske naknade, rashodi priznaju u visini od 30%
dohodak. ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu.
Prijavu ovako ostvarenog dohotka nadležnoj Napominjemo, u članu 52. stav (2) Pravilnika
jedinici Porezne uprave porezni obveznik je dužan je propisano da se pod autorskim naknadama
izvršiti putem Obrasca AMS-1035 i to u roku od smatraju prihodi ostvareni kao naknade za
pet dana. korištenje ili za pravo korištenja bilo kojeg autorskog
prava na književno, umjetničko ili naučno djelo,
Uz Obrazac AMS-1035, potrebno je patent, zaštitni znak, plan, model, tajne formule ili
Poreznoj upravi dostaviti izvod ili potvrdu kao postupke, kao i srodna prava, u skladu sa posebnim
dokaz o iznosu ostvarenog dohotka, te dokaz da je zakonom, pod uslovom da se ta prava ne ostvaruju
plaćen porez na dohodak u inostranstvu u slučaju u okviru nesamostalne djelatnosti ili samostalne
primjene člana 35. stav (5) zakona, odnosno u slučaju djelatnosti iz člana 12. st. (1), (2) i (3) ZPDFBiH.
primjene odredbi ratifikovanih međunarodnih
ugovora ili sporazuma (konvencija) o izbjegavanju 28
Navedeni stav, odnosno Mišljenje FMF-a se može pronaći na
dvostrukog oporezivanja. zvaničnoj web-stranici Federalnog ministarstva finansija: http://www.
fmf.gov.ba
U pomenutom stavu FMF-a se pojašnjava da Kao što smo prethodno pomenuli, sastavni
su se prethodno navedene zakonske odredbe uvažile dio mišljenja FMF-a su i primjeri obračuna,
kod definisanje načina obračuna i prijave poreza na međutim, tu treba skrenuti pažnju na to da se kod
dohodak od samostalnih djelatnosti iz inostranstva utvrđivanja porezne osnovice nije vodilo računa
u novom članu 70b. Pravilnika o primjeni Zakona o tome da je polazna osnovica za obračun poreza
o porezu na dohodak na način da je navedeno da na dohodak i pripadajućih doprinosa (u skladu sa
se akontacija poreza na dohodak od samostalne članom 16. Pravilnika o načinu obračunavanja i
djelatnosti obračunava na dohodak koji predstavlja uplate doprinosa29) uvijek bruto iznos naknade
razliku prihoda i rashoda (u smislu prethodno koji uključuje neto iznos za isplatu, doprinose iz
navedene odredbe iz člana 13. ZPDFBiH). U ovom osnovice i porez na dohodak.
smislu, posebno se napominje da se, u cilju pravilnog
popunjavanja Obrasca AMS-1035, u strukturi Npr. ukoliko je fizičko lice primilo naknadu
trećeg dijela (Dio 3 – Podaci o prihodima, porezu u iznosu 1.000 KM na svoj transakcijski račun, u
i doprinosima), u kolonu 9) unosi iznos dohotka, tom slučaju, bruto iznos naknade je 1.122,08 KM
kao što je navedeno u obrascu, a koji se koristi kao (1.000 x 1,12208), pa bi obračun bio sljedeći:
polazna osnova u metodologiji obračuna akontacije
poreza na dohodak. 1. Bruto iznos 1.122,08 KM
2. Priznati rashodi (1 x 20%) 224,42 KM
Također, Federalno ministarstvo finansija 3. Osnovica za obračun (2 – 1) 897,66 KM
u svom mišljenju navodi i primjere obračuna 4. Doprinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) 35,91 KM
akontacije poreza po odbitku na druge samostalne 5. Osnovica za obračun poreza (3 – 4) 861,75 KM
djelatnosti iz inostranstva, u zavisnosti od visine 6. Porez na dohodak (5 x 10%) 86,17 KM
priznatih rashoda i plaćenog poreza u inostranstvu, 7. Iznos za isplatu (1 – 4 – 6) 1.000,00 KM
pri čemu se kod popunjavanja kolone 9) kao iznos
dohotka unosi iznos koji je fizičko lice primilo Međutim, u mišljenju FMF-a kod primjera
na svoj transakcijski račun umanjen za priznate obračuna akontacije poreza na dohodak, iznos koji
rashode (20%, odnosno 30%), pa se na tako utvrđenu je fizičko lice primilo na svoj račun (1.000 KM) je
osnovicu obračunava doprinos za zdravstveno tretiran kao bruto iznos naknade pa je obračun
osiguranje na teret osiguranika (4%) i umanjenjem sljedeći:
za iznos tako obračuntog doprinosa dobija osnovica
za obračun poreza na dohodak. 1. Bruto iznos
1.000,00 KM
Kada je u pitanju uporište za obavezu 2. Priznati rashodi (1 x 20%) 200,00 KM
obračuna i plaćanja doprinosa za zdravstveno 3. Osnovica za obračun (2 – 1) 800,00 KM
osiguranje (4% iz osnovice), isto možemo pronaći u 4. Doprinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) 32,00 KM
članu 5. alineja 6. Zakona o doprinosima („Službene 5. Osnovica za obračun poreza (3 – 4) 768,00 KM
novine Federacije BiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 6. Porez na dohodak (6 x 10%) 76,80 KM
37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18), u
kojem se navodi da je obveznik doprinosa iz člana 4. U principu, mišljenje Federalnog
stav 2. tačka 1. ovog zakona (tj. doprinosa iz ličnih ministarstva finansija se bazira na tome da se
primanja i drugih prihoda osiguranik) fizičko lice - obveznicima koji ostvaruju dohodak po osnovu
rezident Federacije koje, između ostalog, ostvaruje povremenih samostalnih djelatnosti iz inostranstva
primanja od drugih vrsta samostalne djelatnosti neće osporavati pravo na umanjenje porezne
i povremenog nesamostalnog rada, u skladu sa osnovice za porezno priznate rashode (20%,
propisima o porezu na dohodak. Napominjemo, sa odnosno 30% ostvarenog prihoda), pa se kod
druge strane, nema obaveze plaćanja 6% doprinosa popunjavanja kolone 9) u dijelu 3) Obrasca AMS-
za PIO/MIO, jer se radi o doprinosu koju se plaća 1035 (koji možete vidjeti u nastavku), kao polazna
na teret rezidentnog isplatioca (na osnovicu), a kako osnovica unosi iznos dohotka umanjen za priznate
je u ovom slučaju riječ o dohotku iz inostranstva rashode, što je, prema obračunu FMF-a, u slučaju
(dakle, dohotku isplaćenom od strane nerezidentnog iz prethodno navedenog primjera iznos od 800,00
isplatioca), onda nema osnova za obavezu plaćanja KM, a ne iznos od 897,66 KM (kako bi, obračunom
ovakve vrste doprinosa.
29
„Službene novine Federacije BiH“, br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17,
38/17 i 39/18.

na bruto osnovicu, trebalo da bude), što u konačnici na korištenje godišnjeg ličnog odbitka (3.600 KM),
znači manji iznos obračunatog poreza na dohodak odnosno 300 KM na mjesečnom nivou imaju svi
i doprinosa što se vidi iz prethodnog obračuna, a porezni obveznici koji su u toku poreznog periodu
u Obrascu AMS-1035 bi to izgledalo ovako (pod (kalendarske godine) ostvarili određenu vrstu
pretpostavkom da obveznik nije platio porez u oporezivog dohotka.
inostranstvu):
Dio 3 – Podaci o prihodima, porezu i doprinosima
10) Zdravstveno osiguranje 11) Osnovica za 13) Iznos poreznog

9) Iznos 12) Iznos poreza 14) Razlika za
na teret osiguranika (kolona porez (kolona kredita plaćen u
dohotka (kolona 11 x 0,1) uplatu
9 x 0,04%) 9 -10) inostranstvu
800,00 32,00 768,00 76,8 0,00 76,8

897,66 35,91 861,75 86,17 0,00 86,17
U svakom slučaju, ukoliko je porez na Naravno, preduslov za pravo na korištenje

dohodak plaćen u inostranstvu, isti ima tretman godišnjeg ličnog odbitka je da porezni obveznik
poreznog kredita, tj. za iznos plaćenog poreza se posjeduje važeću poreznu karticu, što znači da je
umanjuje porezna obaveza najviše do iznosa koji potrebno voditi računa da se na vrijeme podnese
je utvrđen obračunom prema našim propisima o zahtjev za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-
porezu na dohodak. Naravno, uz Obrazac AMS- 1001) nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Također,
1035 obveznik je dužan da priloži dokaz o porezu važno je napomenuti da se, kada je u pitanju dohodak
koji je platio u inostranstvu. U slučaju kada je iznos od samostalnih djelatnosti, iznos godišnjeg ličnog
plaćenog poreza na dohodak u inostranstvu (kolona odbitka utvrđuje srazmjerno vremenu ostvarenja
13) manji od iznosa porezne obaveze utvrđene u oporezivih primanja, odnosno da se, ako se
Obrascu AMS-1035 (kolona 12) obveznik je dužan ostvareni dohodak odnosi na naknadu(e) po osnovu
doplatiti razliku po punog iznosa poreza (kolona ugovora o djelu, ili autorskim honorarima, lični
14). odbitak utvrđuje za period od prvog dana u mjesecu
u kojem je sklopljen ugovor o djelu i/ili autorskom
Podsjećamo, prema članu 21. stav 2. Zakona honoraru do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je
o Poreznoj upravi Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, isplata naknade (honorara) izvršena. U slučaju
br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 kada se datum sklapanja ugovora ne može utvrditi,
i 91/15), porezni obveznik nosi teret dokazivanja poreznim periodom za tu godinu računat će se
o tačno prijavljenoj obavezi, te je u tom smislu samo oni mjeseci u kojima je bilo isplata naknada
dužan nadležnoj poreznoj ispostavi predočiti svu po osnovu ugovora o djelu ili autorskih honorara i
relevantnu dokumentaciju kojom će dokazati da li samo za te mjesece će se moći utvrditi lični odbici na
se radi o oporezivom dohotku ili je u pitanju druga osnovu porezne kartice (ovo je pojašnjeno u ranije
vrsta priliva novca iz inostranstva. datom stavu Federalnog ministarstva finansija, broj
05-02–7461-9/09K.Z. od 22. 4. 2010. godine).
Pravo na lični odbitak
Dohodak od nesamostalne djelatnosti
U članu 70b. Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak je propisano da se kod U članu 21. stav (5) Pravilnika o primjeni
obračuna akontacije poreza na dohodak ne priznaje Zakona o porezu na dohodak FBiH je propisano
pravo na lični odbitak iz člana 24. Zakona o porezu da su porezni obveznici koji ostvaruju dohodak
na dohodak FBiH, što je u skladu sa članom 30. od nesamostalne djelatnosti iz inostranstva dužni,
stav (2) ZPDFBiH. Međutim, treba imati u vidu da shodno članu 27. st. (8) i (9) ZPDFBiH, obračunati
je rezidentnim poreznim obveznicima dato pravo i uplatiti akontaciju poreza na dohodak od
da svoj lični odbitak iskoriste na godišnjem nivou nesamostalne djelatnosti u roku pet dana od dana
prilikom utvrđivanja konačne porezne obaveze prijema dohotka.
podnošenjem godišnje porezne prijave (Obrasca
GPD-1051) do kraja marta tekuće za prethodnu Kada je u pitanju obaveza prijava
kalendarsku godinu. Ovo je, također, potvrđeno ostvarenog prihoda neposredno iz inostranstva,
navedenim stavom FMF-a, s obzirom na to da pravo u članu 9. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o

porezu na dohodak FBiH je propisano da obavezu poslodavca, ako nije obavezno osigurano kod
poslodavca imaju i porezni obveznici koji dohodak inostranog nosioca socijalnog osiguranja. Prema
direktno ostvaruju iz inostranstva. Međutim, kada tome, osim obaveze obračuna i plaćanja poreza
je u pitanju način prijave ostvarenog dohotka od na dohodak, fizičko lice, rezident FBiH, bi imao
nesamostalne djelatnosti iz inostranstva, prema obavezu da obračuna i plati obaveze za doprinose
trenutnom zakonskom rješenju, ovo je moguće na svoj teret (doprinose iz osnovice), što znači:
samo putem godišnje porezne prijave (Obrasca - 17,00 % za penzijsko i invalidsko osiguranje,
GPD-1051) koja se podnosi do kraja marta tekuće - 12,50 % za osnovno zdravstveno osiguranje,
za prethodnu godinu, s obzirom na to da Obrazac - 1,50 % za osiguranje od nezaposlenosti,
MIP-1023 mogu podnijeti samo poslodavci koji su
registrovani na teritoriji Federacije BiH, dok fizička Kada je u pitanju način uplate i prijave
lica, rezidenti FBiH, iako se, kako je to propisano, uplaćenih doprinosa u ovom slučaju, iako je
smatraju poslodavcima u smislu obaveze obračuna Zakonom o doprinosima faktički propisana obaveza
poreza na dohodak i prijave ostvarenog dohotka od njihovog plaćanja, u slučaju da rezidentno lice iz
nesamostalne djelatnosti iz inostranstva, nemaju FBiH nije obavezno osigurano kod inostranog
mogućnost da na mjesečnom nivou ispune svoju poslodavca, s obzirom na to zakonski nije dalje
obavezu. Pri tome, one nemaju mogućnost ni da regulisan način na koji će se to provoditi, preostaje
na osnovu važeće porezne kartice ostvare pravo na mogućnost da se uplata doprinosa za zdravsteno
umanjenje svoje porezne osnovice na mjesečnom osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje vrši po
nivou, kako bi to trebalo biti, jer se radi o dohotku principu dobrovoljnog osiguranja, a u cilju da bi lice
od nesamostalne djelatnosti, pa iz tog razloga svoje koje je rezident FBiH u slučaju direktnog ostvarivanja
pravo na lične odbitke mogu iskoristiti tek na dohotka od inostranog poslodavca ostvari pravo
godišnjem nivou podnošenjem godišnje porezne na zdravstveno, odnosno penzijsko i invalidsko
prijave. osiguranje. Prema članu 10. stav (3) Zakona o
jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate
De facto, radi se o oporezivom primanju za doprinosa („Službene novine Federacije BiH”, broj:
koje u propisima o porezu na dohodak nije detaljno 42/09, 109/12, 86/15 i 30/16), dobrovoljni obveznici
razrađen način prijave, kao što je to, donedavno, uplate doprinosa obavezni su direktno se registrirati
bio slučaj i dohotkom od povremene samostalne u Jedinstveni sistem u ispostavi Porezne uprave
djelatnosti iz inostranstva, pa se kroz izmjene prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta u
Pravilnika konačno uredilo ovo pitanje, pa je za skladu sa postupkom propisanim ovim Zakonom.
očekivati da se u narednom periodu malo više pažnje Registracijom u Jedinstveni sistem dobrovoljnim
obrati i na druge kategorije primanja iz inostranstva, obveznicima se dodjeljuje lični identifikacioni
a koje su predmet oporezivanja prema propisima o broj. U članu 10. Pravnilnika o podnošenju prijava
porezu na dohodak. za upis i promjene upisa u jedinstveni sistem
registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene
Naravno, napominjemo, i u ovom slučaju novine Federacije BiH", broj: 73/09, 38/10, 77/10,
se primjenjuje princip izbjegavanja dvostrukog 9/11, 1/13, 83/14, 1/15, 48/16 i 25/17), propisano je
oporezivanja, pa ukoliko je na plaću koju porezni da dobrovoljni obveznik uplate doprinosa i lice koje
obveznik ostvaruje direktno iz inostranstva uplaćuje zdravstveno osiguranje ličnim sredstvima
obračunat i plaćen porez na dohodak, potrebno je za upis u Jedinstveni sistem podnosi nadležnoj
dostaviti Poreznoj upravi FBiH dokaz o plaćenom ispostavi Porezne uprave sljedeće:
porezu, odnosno u slučaju kada je iznos poreza 1) prijavu za osiguranje (JS3110) i
na dohodak koji je plaćen u inostranstvu manji 2) rješenje Federalnog zavoda za penzijsko
od iznosa porezne obaveze utvrđene primjenom i invalidsko osiguranje i/ili nadležnog
federalnih propisa, porezni obveznik je dužan platiti zavoda za zdravstveno osiguranje kojim
razliku poreza. se dozvoljava osiguranje na dobrovoljnoj
osnovi, odnosno uplata zdravstvenog
Kada je u pitanju obaveza plaćanja doprinosa, osiguranja ličnim sredstvima.
u članu 5. alineja 5. Zakona o doprinosima je
propisano da se obveznik doprinosa iz člana 4. stav Dodano, u ovom slučaju treba voditi računa
2. tačka 1.ovog zakona (tj. obveznikom doprinosa o primjeni odredbi međudržavnih ugovora o
iz osnovice) smatra fizičko lice - rezident FBiH socijalnom osiguranju koje je Bosna i Hercegovina
koje je zaposleno u inostranstvu kod inostranog zaključila s određenim brojem zemalja, a koji imaju
prioritet u primjeni.30 uključuju dohodak od imovine i imovinskih prava

(prihod ostvaren u inostranstvu iznajmljivanjem
Tako je npr. ugovorom o socijalnom opreme, transportnih vozila i dr. pokretne imovine)
osiguranju sa Hrvatskom31 definisano da se po kojem osnovu su, također, pozvani porezni
obaveza osiguranja zaposlene osobe određuje prema obveznici da Poreznoj upravi FBiH prijave ovakvu
pravnim propisima države ugovornice na čijem vrstu prihoda.
teritoriju je osoba zaposlena, ako odredbama
čl. 8. i 9. ovog ugovora nije drukčije utvrđeno. Napominjemo da i za ostala primanja
Kao izuzetak od općeg pravila, u članu 8. stav koja se smatraju oporezivim u FBiH vrijedi
(1) Ugovora, uređeno je da osoba zaposlena kod pravilo da ukoliko se porez već obračunao i platio
poslodavca sa sjedištem u jednoj državi, koja obavlja u inostranstvu, u cilju izbjegavanja dvostrukog
poslove u drugoj državi ugovornici u ograničenom oporezivanja, potrebno je Poreznoj upravi samo
vremenskom razdoblju, ostaje osiguranik prve prijaviti ostvareni oporezivi dohodak uz dokaz da
države ugovornice, ako obavljanje njene djelatnosti je porez na takav dohodak plaćen, odnosno ukoliko
na teritoriju druge države ugovornice vremenski ne bi prema obračunu primjenom federalnih propisa
potraje duže od 24 mjeseca. Ako se obavljanje takve o porezu na dohodak postojala određena razlika
djelatnosti mora produžiti za razdoblje duže od u iznosu poreza (u smislu da se utvrdi veći iznos
predviđena 24 mjeseca, primjena pravnih propisa porezne obaveze), u tom slučaju rezidentni porezni
države ugovornice u kojoj poslodavac ima sjedište, obveznik bi bio dužan doplatiti razliku do punog
moći će se iznimno, na zajednčki zahtjev zaposlenika iznosa poreza.
i poslodavca, produžiti za još 24 mjeseca, uz
pristanak nadležnog tijela države ugovornice u kojoj Sa druge strane, sva ostala primanja fizičkih
se djelatnost obavlja. lica koja su izuzeta od oporezivanja u smislu čl. 5. i 6.
Zakona o porezu na dohodak FBiH, kao što je to npr.
Kao još jedan izuzetak, navest ćemo još slučaj sa prihodima na osnovu učešća u raspodjeli
i slučaj iz stav (4) istog člana Ugovora, a u kojem dobiti privrednih društava - dividende ili udjeli (član
je definisano da osobe zaposlene kod poslodavaca, 5. stav 1. tačka 1. ZPDFBiH) ili sa prodajom imovine
koji pružaju usluge na području telekomunikacija, koja je korištena u lične svrhe (član 5. stav 1. tačka
prijevoza putnika i robe u željezničkom, cestovnom 7. ZPDFBiH) imaju jednak tretman bez obzira na
i zračnom prometu i na bilo kojim drugim sličnim mjesto ostvarenja dohotka (na teritoriji FBiH ili u
poslovima i koji imaju sjedište na teritoriju jedne inostranstvu), tj. nema obaveza prijave niti plaćanja
države ugovornice, a koje obavljaju svoju djelatnost poreza na dohodak po osnovu takvih primanja.
na teritoriju druge države ugovornice, u podružnici
ili stalnom zastupništvu, ostaju pod primjenom Također, u pozivu Porezne uprave su kao
pravnih propisa države ugovornice na čijem je posebna vrsta primanja iz inostranstva pomenuti
teritoriju sjedište poslodavca. Dakle, kod svakog i pokloni u novcu čije je oporezivanje uređeno
pojediničnog slučaja rada na relaciji dvije države kantonalnim propisima o porezu na nasljeđe i
koje su međusobnim ugovorom regulisale prava poklon, odnosno porezu na promet nepokretnosti.
osiguranika, potrebno je konsultovati odredbe
konkrentnog ugovora o socijalnom osiguranju. Tako je, naprimjer, u Kantonu Sarajevu
novim Zakonom o porezu na promet nekretnina i
Ostala primanja iz inostranstva porezu na naslijeđe i poklone („Sl. novine FBiH“,
broj 28/18), a koji će se primjenjivati od 1. 1. 2019.
Osim dohotka od povremenih samostalnih godine, u članu 18. propisano da se poreznim
djelatnosti i dohotka od nesamostalnog rada iz obveznikom smatra, između ostalog, fizičko lice
inostranstva, predmetom oporezivanja porezom koje na teritoriji Kantona primi gotov novac,
na dohodak smatraju su i sva ostala primanja novčana potraživanja i vrijednosne papire ako je
rezidentnih fizičkih lica koja su ostvarena u pojedinačna vrijednost veća od 5.000 KM. Porezna
inostranstvu ukoliko se u smislu člana 4. Zakona o obaveza (po stopi od 10%) u ovom slučaju nastaje
porezu na dohodak FBiH smatraju oporezivim, a što u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora
30 o poklonu, a u slučaju notarski obrađenog ugovora,
Listu ugovora o socijalnom osiguranju možete pronaći na web-
stranici Federalnog zavoda PIO/MIO (http://www.fzmiopio.ba) u roku od osam dana od dana izdavanja otpravka
31
Objavljen u „Sl. glasniku BiH“, broj 6/01 – dodatak Međunarodni
tog ugovora sa klauzulom intabulandi, što upućuje
ugovori i stupio na snagu 1. 11. 2001. godine. na obavezno zaključivanje ugovora o poklonu u
slučaju kada se radi o poklonu u vrijednosti većoj

od 5.000 KM. Također, bitno je napomenuti da
su u članu 22. stav (2) Zakona propisana porezna
oslobađanja, pa tako porez na poklon neće plaćati:
a) Država BiH, Federacija BiH, kantoni, općine,
njihovi organi, upravne organizacije i javne
ustanove čiji je osnivač Kanton; b) vjerske zajednice,
vakufi, vjerske zadužbine, zaklade; c) djeca, bračni
partneri i roditelji poklonodavca i d) djeca bez oba
roditelja koja se nalaze na redovnom školovanju.
Dakle, prema novom zakonskom rješenju,
oporezivanju će podlijegati i pokloni u novcu koje
prime fizička lica na teritoriji Kantona bez obzira
na to ko je poklonodavac, tj. da li u pitanju poklon
od rezidentnog ili nerezidentog lica, ali samo ako
pojednična vrijednost poklona, prema ugovoru o
poklonu, prelazi iznos od 5.000 KM i ukoliko se
ne radi o nekom od slučajeva za koje je propisano
porezno oslobađanje.


Ivana Grgić, dipl. ecc.
Neprirodno niska cijena u

postupcima javnih nabavki

Sažetak:
Članom 66. stav (1) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14)
propisano je da ugovorni organ, kada ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, pismeno
od ponuđača zahtijeva da obrazloži ponuđenu cijenu. Članom 17. stav (7) Uputstva za pripremu
modela tenderske dokumentacije i ponuda propisano je da ugovorni organ obavezno od ponuđača
traži objašnjenje cijene ponude koju smatra neprirodno niskom ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) cijena ponude je za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda,
ukoliko su primljene najmanje tri prihvatljive ponude, ili
b) cijena ponude je za više od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive ponude.
Da li ugovorni organ kada primi tri ili više prihvatljivih ponuda treba da provjerava
ispunjenost oba navedena uslova iz člana 17. stav (7) Uputstva i kakvi su stavovi nadležnih
institucija (Agencije za javne nabavke BiH, Kancelarije / Ureda za razmatranje žalbi i Suda BiH),
na koji način se vrši provjera neprirodno niske cijene, šta pojašnjenje neprirodno niske cijene
treba da sadrži, da li se može tražiti pojašnjenje niske cijene za pojedine stavke ponude, kada se
vrši ispitivanje neprirodno niske cijene ukoliko je predviđena e-aukcija: prije ili poslije e-aukcije,
neka su od pitanja koja su razmatrana u radu.
Ključne riječi:
Javne nabavke, postupci nabavki, neprirodno niska cijena ponude, ispitivanje neprirodno
niske cijene
Uslovi za obavezno ispitivanje

neprirodno niske cijene ponuda
Uslovi za obavezno ispitivanje neprirodno ponude, u postupku ispitivanja neprirodno niske

niske cijene ponuda definisani su članom 17. cijene ispituje uslov pod b), te ukoliko je cijena
stav (7) Uputstva za pripremu modela tenderske prvorangirane ponude za više od 20% niža od
dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, cijene drugorangirane prihvatljive ponude ugovorni
br. 90/14 i 20/15), kojim je propisano da ugovorni organ obavezno traži pojašnjenje neprirodno niske
organ obavezno od ponuđača traži objašnjenje cijene. U ovom slučaju uslov pod a) se ne ispituje iz
cijene ponude koju smatra neprirodno niskom ako jednostavnog razloga jer nema više ponuda da bi se
su ispunjeni sljedeći uslovi: ovaj uslov mogao primijeniti. Međutim, kada je u
a) cijena ponude je za više od 50% niža od postupku nabavke primljeno tri ili više prihvatljivih
prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda, postavlja se pitanje da li se treba ispitivati
ponuda, ukoliko su primljene najmanje tri ispunjenost uslova i iz tačke a) i iz tačke b) člana 17.
prihvatljive ponude, ili stav (7) Uputstva prilikom utvrđivanja neprirodno
b) cijena ponude je za više od 20% niža od niske cijene. U ranijoj praksi, uslov pod tačkom a)
cijene drugorangirane prihvatljive ponude. smatrao se obaveznim da se ispita ako su primljene
najmanje tri prihvatljive ponude, a uslov pod
Nema dileme da se, ukoliko su u tačkom b) člana 17. stav (7) Uputstva samo ako
postupku nabavke primljene dvije prihvatljive su u postupku primljene samo dvije prihvatljive

ponude (npr. rješenje KRŽ-a br. JN2-03-07-1-70- navedeni uslovi nisu postavljeni kumulativno, i
7/15 od 30.12.2015. godine, JN2-03-07-1-463-7/16 ugovorni organ je, shodno tome, obavezan tražiti
od 2. 6. 2016. godine, JN2-03-07-1-417-9/17 od pojašnjenje kada se desi bilo koji od ova dva slučaja.
18. 5. 2017. godine, JN2-01-07-1-376-9/17 od 9. 8. Ono što je bitno naglasiti je da prvi uslov zahtijeva
2017. godine, itd.). Međutim, prema sudskoj praksi, najmanje tri prihvatljive ponude, dok za drugi uslov
tačnije u presudi Suda BiH br. S1 3 U 022386 16 U to nije slučaj i ne zavisi od broja ponuda (dovoljne su
od 5. 10. 2017. godine, zauzet je stav da se, u situaciji i dvije prihvatljive ponude).“32
u kojoj su primljene tri ili više ponuda, prilikom
ispitivanja ispunjenosti preduslova neprirodno Dakle, shodno svemu prethodno
niske cijene obavezno ispituju oba uslova iz člana navedenom, ugovorni organ, u postupcima javnih
17. stav (7) Uputstva, odnosno i uslov iz tačke a) nabavki u kom je zapramiljeno tri ili više ponuda,
cijena ponude je za više od 50% niža od prosječne u toku evaluacije ponuda obavezno ispituje
cijene preostalih prihvatljivih ponuda, ukoliko su neprirodno nisku cijenu na način da isputuje
primljene najmanje tri prihvatljive ponude, i uslov ispunjenost preduslova i iz tačke a) i iz tačke b) člana
iz tačke b) cijena ponude je za više od 20% niža od 17. stav (7) Uputstva za pripremu modela tenderske
cijene drugorangirane prihvatljive ponude. Ukoliko dokumentacije i ponuda, te ukoliko utvrdi da je
je ispunjen makar jedan od definisanih preduslova, ispunjen makar jedan od dva postavljena uslova
ugovorni organ je obavezan zatražiti pojašnjenje obavezan je zatražiti pojašnjenje neprirodno niske
neprirodno niske cijene od prvoplasiranog cijene.
ponuđača.
Način izračunavanja neprirodno
Dio obrazloženja navedene presude glasi: niske cijene
„...Uvidom u spis predmeta utvrđeno da
ugovorni organ nije od izabranog ponuđača tražio Primjer 1
objašnjenje ponude iako je ista za više od 20% niža U postupku nabavke ugovorni organ je
od drugorangirane prihvatljive ponude. Pogrešan je primio dvije ponude sa cijenama
zaključak, kako tuženog, tako i ugovornog organa da kako slijedi:
je ugovorni organ dužan postupiti na navedeni način Ponuda A – 55.000 KM,
Ponuda B – 67.000 KM.
samo ukoliko se radi o situaciji kada postoje samo
dvije prihvatljive ponude. Naime, citirana odredba
Kako izvršiti provjeru da li ponuda ispunjava
člana 17. stav (7) tačka b) uopće ne spominje broj
uslov za traženje neprirodno niske cijene, odnosno
prihvatljivih ponuda, odnosno poređenje cijene se
kako primijeniti pravilo „cijena ponude je za više
vrši sa drugorangiranim ponuđačem, a pri tome je
od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive
nebitan broj prihvatljivih ponuda...“
ponude“?
U 2018. godini, i Kancelarija za razmatranje
Odgovor: Cijena drugorangirane ponude
žalbi, u rješenju broj JN2-03-07-1-66-9/18 od 25.
iznosi 67.000 KM, a cijena koja je za više od 20% niža
1. 2018. godine i rješenju broj JN2-02-07-1-165-
od cijene drugorangirane ponude trebala bi da bude
7/18 od 12. 4. 2018. godine, takođe zauzima stav da niža od 53.600 KM (67.000 - 20% = 53.600 KM).
je ugovorni organ, u postupku nabavke u kome je Dakle, cijena od 55.000 KM nije za više od 20% niža
zaprimio tri ili više prihvatljivih ponuda, obavezan od cijene drugorangirane prihvatljive ponude, tako
ispitati postojanje neprirodno niske cijene, na način da ugovorni organ nije u zakonskoj obavezi da traži
da ispita ispunjenost preduslova i iz tačke a) i iz pojašnjenje neprirodno niske cijene.
tačke b) člana 17. stav (7) Uputstva, te ukoliko je
ispunjen bar jedan od definisanih uslova, obavezan Primjer 2:
je zatražiti pojašnjenje neprirodno niske cijene. U postupku nabavke zaprimljeno je pet
prihvatljivih ponuda, sa cijenama:
I Agencija za javne nabavke BiH, u svom 1. Ponuda 1 – 14.360,30 KM
mišljenju broj 02-02-1-3125-2/18 od 17. 8. 2018. 2. Ponuda 2 – 18.369,74 KM
godine, po ovom pitanju navodi: 3. Ponuda 3 – 18.842,03 KM
4. Ponuda 4 – 19.828,72 KM
„...Pomenuta odredba Uputstva navodi 5. Ponuda 5 – 20.502,52 KM
dva slučaja, odnosno uslova kada je ugovorni organ
obavezan tražiti pojašnjenje cijene ponude. Dakle, 32
(Pomenuto mišljenje Agencije za javne nabavke prilog je ovog
teksta.)
Na koji način izvršiti provjeru da li je zakupninu za poslovni prostor, pa su zbog

potrebno tražiti pojašnjenje neprirodno niske toga cijene naših usluga niže“, „imamo
cijene? dugogodišnju saradnju sa vama, i želimo da
nastavimo tu saradnju“, itd.).
Odgovor: Prema članu 17. stav (7) Uputstva − ostaviti ponuđačima rok u kom su obavezni
za pripremu modela tenderske dokumentacije i da dostave obrazloženje, kako bi se izbjeglo
ponuda, ugovorni organ obavezno od ponuđača traži eventualno odugovlačenje postupka od
objašnjenje cijene ponude koju smatra neprirodno strane ponuđača. Naime, ukoliko ponuđač
niskom ako su ispunjeni sljedeći uslovi: ne dostavi ugovornom organu osnovano
a) cijena ponude je za više od 50% niža od obrazloženje, ili to obrazloženje ne stigne
prosječne cijene preostalih prihvatljivih u ostavljenom roku, ugovorni organ, u
ponuda, ukoliko su primljene najmanje tri skladu sa članom 66. stav (1)33 i članom 68.
prihvatljive ponude, ili stav (4) tačka j)34 ZJN, tu ponudu odbija kao
b) cijena ponude je za više od 20% niža od neprihvatljivu.
cijene drugorangirane prihvatljive ponude. − kod roka u kom su ponuđači dužni dostaviti
a) Prosječna cijena preostalih prihvatljivih pojašnjenje cijene preporučljivo bi bilo
ponuda = (18.369,74 + 18.842,03 + 19.828,72 izbjegavati kratke rokove, tipa u roku od
+ 20.502,52) : 4 = 19.385,75 KM 24 sata, jer je potrebno vrijeme za izradu
19.385,75 KM – 50% = 9.692,87 KM kalkulacije, i jer je potrebno vrijeme za
dostavu odgovora.
Cijena koja bi bila niža od 9.692,87 KM bi
se u konkretnom slučaju smatrala cijenom koja je Ponuđač
za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih
prihvatljivih ponuda. Prema prvom uslovu, cijena Nakon prijema zahtjeva za obrazloženjem
od 14.360,30 KM se ne smatra neprirodno niskom. ponuđene cijene, potrebno je da ponuđač pripremi
b) 18.369,74 KM – 20% = 14.695,79 KM obrazloženje ponuđene cijene prema zahtjevima
iz člana 66.35 ZJN. Neprihvatljivi su opšti navodi
Cijena koja bi bila niža od 14.695,79 KM tipa: „mi tek ulazimo na tržište“, „želimo saradnju
je cijena koja je za više od 20% niža od cijene sa vama“, „mi smo generalni zastupnik proizvoda“,
drugorangirane prihvatljive ponude. Cijena
33
prvoplasirane ponude, koja u konkretnom slučaju Članom 66. stav (1) ZJN propisano je da ako ugovorni organ ocijeni
da je ponuđena cijena neprirodno niska, pismeno će od ponuđača
iznosi 14.360,30 KM ispunjava ovaj uslov, te je zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom
stoga ugovorni organ obavezan zatražiti pojašnjenje organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može, između ostalog,
neprirodno niske cijene. sadržavati i poređenje sa cijenama na tržištu, ugovorni organ će odbaciti
ponudu.
34
Članom 68. stav (4) tačka j) ZJN propisano je da ugovorni organ
Postupak provjere neprirodno niske odbacuje ponudu i u drugim opravdanim slučajevima.
cijene 35
Članom 66. ZJN propisano je kako slijedi:
(1) Ako ugovorni organ ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska,
Ugovorni organ pismeno će od ponuđača zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako
ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje
može, između ostalog, sadržavati i poređenje sa cijenama na tržištu,
Nakon što utvrdi da je potrebno ispitati ugovorni organ će odbaciti ponudu.
da li je cijena prvorangirane ponude neprirodno (2) Ponuđač je dužan pismeno dostaviti detaljne informacije o
relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente
niska, ugovorni organ dostavlja ponuđaču pismeni cijene, odnosno razloge ponuđene cijene. Ugovorni organ razmatra
zahtjev, u kom traži obrazloženje ponuđene cijene. objašnjenja koja se na primjeren način mogu odnositi na:
a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske
U zahtjevu bi bilo preporučljivo: metode;
− upozoriti ponuđača da je obrazloženje b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponuđač
ponuđene cijene potrebno sačiniti prema ima za dostavu robe ili usluga ili za izvođenje radova;
c) originalnost robe, usluga ili radova koje je ponuđač ponudio;
zahtjevima iz člana 66. Zakona o javnim d) usklađenost sa važećim odredbama koje se odnose na radnu zaštitu
nabavkama („Službeni glasnik BiH“, i uslove rada na mjestu gdje se isporučuje roba, pruža usluga ili izvodi
broj 39/14) (kako bi se ponuđačima dalo rad;
e) mogućnost da ponuđač prima državnu pomoć.
uputstvo koju metodologiju da slijede (3) Ako ugovorni organ utvrdi da je ponuda neprirodno niska zato što
prilikom obrazlaganja cijena, i da su ponuđač prima državnu pomoć, ponuda može biti odbačena samo ako
ponuđač nije u mogućnosti dokazati, u razumnom roku koji je odredio
neprihvatljiva uopštena obrazloženja: „mi ugovorni organ, da je državna pomoć dodijeljena u skladu sa važećim
smo generalni zastupnici“, „mi ne plaćamo zakonom.

„imamo vlastiti prostor i ne plaćamo zakupninu, može tražiti pojašnjenje cijena pojedinačnih stavki
zbog čega su troškovi naših usluga niži“, itd., već ponude. Ponuđač, kada obrazlaže cijenu, može
obrazloženje treba da sadrži detaljne informacije o dati pojašnjenja za cijene pojedinačnih stavki u
bitnim sastavnim elementima ponude, npr. koliko strukturi ukupne cijene, i najčešće to i čini za stavke
iznose troškovi radne snage, režijski troškovi i drugi koje najviše učestvuju u strukturi ukupne cijene,
troškovi u strukturi cijene usluge, koliko je zarada ali ugovorni organ nema pravo da traži pojašnjenje
ponuđača po izvršenoj usluzi i koliko to iznosi na pojedinačnih stavki ponude, već samo obrazloženje
nivou ukupne ponude. Vlastiti prostor može uticati ukupne cijene ponude.
na visinu režijskih troškova, odnosno može dovesti
do toga da režijski troškovi budu niži, i to se može Neznatno odstupanje u odnosu na
navesti u obrazloženju, ali je potrebno prvenstveno utvrđene uslove za obavezno ispitivanja
navesti strukturu ponuđene cijene, koja se dalje neprirodno niske cijene
obrazlaže.
Kada je u pitanju eventualno odstupanje
Ugovorni organ od npr. 20,01%, odnosno da li bi ugovorni organ
morao zatražiti pojašnjenje neprirodno niske cijene
Nakon prijema pojašnjenja ponuđne cijene, i ukoliko bi ponuda prvorangiranog ponuđača
ugovorni organ u okviru zapisnika o ocjeni ponuda bila niža za 20,01% od cijene drugorangiranog
daje obrazloženje da li isto smatra prihvatljivim ponuđača, a imajući u vidu da se Uputstvo ne bavi
(i zašto) ili isto smatra neprihvatljivim (i zašto). decimalnim brojevima, odgovor je da bi ugovorni
U skladu sa člnom 18. stav (1) tačka ii) Uputstva organ morao zatražiti pojašnjenje neprirodno niske
za pripremu modela tenderske dokumentacije i cijene i u ovom slučaju, jer se radi o cijeni koja je za
ponuda, zahtjev za pojašnjenje neprirodno niske više od 20% (20,00%) niža od cijene drugorangirane
cijene, i pojašnjenje koje je ponuđač dostavio, postaju ponude.
sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.36
Kao sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni Cijena ponude koja odstupa značajno od
ponuda, sva korespondencija sa ponuđačem vezana procijenjene vrijednosti nabavke
za pojašnjenje neprirodno niske cijene dostavlja se
svim ponuđačima koji su predali ponude, uz odluku Kada ugovorni organ zaprimi jednu
o rezultatima postupka nabavke, odnosno uz prihvatljivu ponudu, ugovorni organ nema zakonsku
odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača / odluku obavezu ispitivanja neprirodno niske cijene, jer
o poništenju postupka nabavke.37 nijedan propis ne predviđa poređenje cijene ponude
s iznosom procijenjene vrijednosti nabavke. I kada
Ostala pitanja vezana za institut zaprimi više ponuda, propisi ne predviđaju da se
neprirodno niske cijene ponuđena cijena poredi s iznosom procijenjene
vrijednosti nabavke, već u odnosnu na cijene ostalih
Neprirodno niska cijena stavke u ponudi ponuda, a prema pravilima propisanim članom
ponuđača 17. stav (7) Uputstva. Ipak, ugovorni organ, u
skladu sa članom 17. stav (8) Uputstva za pripremu
Iz člana 17. stav (7) Uputstva vidljivo je da modela tenderske dokumentacije i ponuda, može
se pojašnjenje cijena odnosi na pojašnjenja ukupne od ponuđača da zatraži objašnjenje cijene ponude,
cijene ponude, te iz tog razloga ugovorni organ ne ako smatra da je ona neprirodno niska i iz drugih
razloga navedenih u članu 66. Zakona.
36
Članom 18. stav (1) tačka ii) Uputstva za pripremu modela tenderske
dokumentacije i ponuda propisano je da zapisnik o pregledu i ocjeni Neprirodno niska cijena i e-aukcija
ponuda obavezno sadrži i popis priloga uz zapisnik (zahtjevi za
pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i ponuda, zahtjevi za
dostavom originala ili ovjerenih kopija traženih dokumenata, zahtjevi Na pitanje u kojoj fazi postupka javne
za prihvatanjem ispravke računske greške, zahtjevi za objašnjenjem nabavke se traži pojašnjenje neprirodno niske
neprirodno niske cijene, dostavljeni dokumenti, pojašnjenja,
objašnjenja, prihvatanje ispravke, mišljenje stručne službe ugovornog
cijene u slučaju da je predviđena e-aukcija – prije
organa ili stručne osobe, i sl.). zakazivanja ili nakon okončanja e-aukcije, dat je
37
Član 71. stav (2) ZJN propisuje da je ugovorni organ dužan da uz zvanični stav Agencije za javne nabavke, koji glasi:
obavještenje o rezultatima postupka dostavi i odgovarajuću odluku
iz člana 70. ovog zakona (odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili
odluku o poništenju postupka) i zapisnik o ocjeni ponuda iz člana 65.
„Članom 1. stav (3) Pravilnika o uslovima
stav (2) ovog zakona. i načinu korištenja e-aukcije („Službeni glasnik
BiH“, broj 66/16) je određeno da je E-aukcija način princip „jednofaznosti“ postupka ukoliko govorimo
provođenja dijela postupka javne nabavke, koji o otvorenom postupku i postupku konkurentskog
uključuje podnošenje novih cijena, izmijenjenih zahtjeva za dostavljanje ponuda. Postoji razlika u
naniže, ili cijena i novih (poboljšanih) vrijednosti koje odnosu na višefazne postupke, odnosno ograničeni
se odnose na određene elemente ponuda, a odvija se i pregovarački postupak s objavom obavještenja o
nakon početne ocjene ponuda i omogućava njihovo nabavci (nakon kojih je moguća e-aukcija) gdje se
rangiranje pomoću automatskih metoda ocjenjivanja ponuđači nakon pretkvalifikacione faze obavještavaju
u informacionom sistemu e-Nabavke (u daljem da li su kvalifikovani ili ne, ali to je svakako
tekstu: sistem e-Nabavke). karakteristika višefaznih postupaka bez obzira da li
je predviđena e-aukcija ili ne.
Nadalje, u članu 3. stav (1) Pravilnika je
navedeno da prije zakazivanja e-aukcije ugovorni Nakon što se okonča e-aukcija ugovorni
organ u sistem e-Nabavke unosi sve prihvatljive organ, odnosno komisija za nabavke nastavlja raditi
ponude. na zapisniku o ocjeni ponuda u kojem će konstatovati
rezultate e-aukcije (preporuka je da se priloži izvještaj
E-aukciju treba shvatiti kao jednu dodatnu o toku i završetku e-aukcije koji se može generisati
aktivnost u postupku javne nabavke (u cilju iz sistema) i dati preporuku ugovornom organu.
efikasnijeg korištenja javnih sredstava) koja neće Ugovorni organ donosi odluku koju u skladu sa
narušavati način provođenja postupka. Ugovorni članom 71. Zakona dostavlja svim ponuđačima koji
organ, odnosno Komisija za nabavke nakon javnog su blagovremeno dostavili ponude, naravno zajedno
otvaranja ponuda, na zatvorenoj sjednici analizira sa zapisnikom o ocjeni ponuda. Ponuđači čije ponude
ponude i utvrđuje prihvatljivost istih. nisu prihvatljive, po prijemu navedene odluke i
zapisnika, mogu osporavati neprihvatljivost svoje
Nadalje, članom 66. stav (1) Zakona je ponude (uključujući i neprihvatanje obrazloženja
određeno da ako ugovorni organ ocijeni da je neprirodno niske cijene ponude) izjavljivanjem
ponuđena cijena neprirodno niska, pismeno će od žalbe u roku iz člana 101. stav (1) tačka d) Zakona.
ponuđača zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ukoliko ponuđač u postupku po žalbi ospori odluku
Ako ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano ugovornog organa, te se ispostavi da je njegova
obrazloženje, koje može, između ostalog, sadržavati ponuda prihvatljiva (odnosno da je osnovano
i poređenje sa cijenama na tržištu, ugovorni organ obrazložio neprirodno nisku cijenu), e-aukcija će se
odbacit će ponudu. ponovo zakazati i takva ponuda će u ovom slučaju
biti unešena u sistem kao prihvatljiva.“
Ispitivanje kredibiliteta ponuđene cijene
također predstavlja analizu ponude. U slučaju da Zaključak
ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano
obrazloženje, tada će ugovorni organ odbaciti Radi pravilnog provođenja postupka
takvu ponudu, jer se radi o neprihvatljivoj ponudi evaluacije ponuda, važno je da ugovorni organ
i kao takva ne može biti unešena u sistem prilikom i postupak ispitivanja neprirodno niske cijene
zakazivanja e-aukcije. provede u svemu prema definisanim pravilima. U
postupcima nabavki u kojima je primljeno tri ili
Dakle, pojašnjenje neprirodno niske cijene više prihvatljivih ponuda, a prema praksi nadležnih
ponude se zahtijeva prije zakazivanja e-aukcije, s institucija (Agencija za javne nabavke BiH,
obzirom da je članom 3. stav (1) Pravilnika navedeno Kancelarija / Ured za razmatranje žalbi, Sud BiH),
da prije zakazivanja e-aukcije ugovorni organ u ugovorni organ je obavezan ispitati neprirodno nisku
sistem e-Nabavke unosi sve prihvatljive ponude. cijenu na način da ispituje ispunjenost preduslova i
iz tačke a) i iz tačke b) člana 17. stav (7) Uputstva za
Prema tome, komisija je počela sa radom na pripemu modela tenderske dokumentacije i ponuda,
zapisniku o ocjeni ponuda u kojem će konstatovati te ukoliko utvrdi da je ispunjen makar jedan od dva
i obrazložiti koje su ponude prihvatljive, a koje postavljena uslova obavezan je zatražiti pojašnjenje
nisu, te će zakazati e-aukciju unosom prihvatljivih neprirodno niske cijene. Ukoliko ugovorni organ ne
ponuda. Ponuđači čije ponude nisu prihvatljive se bi pravilno postupio, ponuđači kroz sistem pravne
u ovoj fazi ne obavještavaju o tome. Ukoliko bi se zaštite mogu ugovornog organa vratiti ponovo
ponuđači prije zakazivanja e-aukcije obavijestili da u fazu evaluacije ponuda, kako bi se ove radnje
njihove ponude nisu prihvatljive tada bi se izgubio ispravno završile. Sa druge strane, ponuđači, kada
daju obrazloženje ponuđene cijene, potrebno je da

obrazlože relevantne sastavne elemente cijene, a ne
da navedu samo uopštene razloge za nuđenje takve
cijene, jer i nedavanje adekvatnog obrazloženja
ponuđene cijene može dovesti do eliminacije
ponuđača iz daljneg postupka nabavke. Stoga je
pravilno postupanje u postupku ispitivanja cijena
interes obiju strana u postupcima javnih nabavki.
Literatura:
− Zakon o javnim nabavkama („Službeni

glasnik BiH“, broj 39/14)
− Uputstvo za pripremu modela tenderske
dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik
BiH“, br. 90/14 i 20/15)
− Presuda Suda BiH: Broj S1 3 U 022386 16 U
od 5. 10. 2017. godine
− Rješenja Kancelarije za razamtranje žalbi:
− JN2-03-07-1-70-7/15 od 30. 12. 2015.
godine,
− JN2-03-07-1-463-7/16 od 2. 6. 2016. godine,
− JN2-03-07-1-417-9/17 od 18. 5. 2017.
godine,
− JN2-01-07-1-376-9/17 od 9. 8. 2017. godine,
− JN2-03-07-1-66-9/18 od 25. 1. 2018. godine
− JN2-02-07-1-165-7/18 od 12. 4. 2018.
godine
Sva navedena rješenja Kancelarije za
razmatranje žalbi dostupna na web-stranici: https://
www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch
(stranici pristupljeno 10. 9. 2018. godine)
− Mišljenja Agencije za javne nabavke:
− 02-02-1-3125-2/18 od 17. 8. 2018. godine,
− Mišljenje Agencije za javne nabavke na
pitanje: „U kojoj fazi postupka javne
nabavke se traži pojašnjenje neprirodno
niske cijene u slučaju da je predviđena
e-aukcija – prije zakazivanja ili okončanja
e-aukcije“, dostupno na web-stranici:
https://www.javnenabavke.gov.ba/index.
php?id=16o dg2&o dg2=76&j e zi k=bs
(stranici pristupljeno 10. 9. 2018. godine)



Mr. sci. Samra Gabeljić
Provođenje pregovaračkog postupka

bez objave obavještenja o nabavci
Sažetak:
Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci spada u najnetransparentnije
postupke javnih nabavki. Novim zakonom o javim nabavkama ovaj postupak detaljnije je razrađen,
kako bi bio usklađeniji sa relevantnim propisima Evropske unije. Postupak se provodi postupno,
u tri faze, kako bi se onemogućile bilo kakve malverzacije, a sama opravdanost provođenja istog
detaljno je obrađena Zakonom o javnim nabavkama i podzakonskim aktima
Ključne riječi:
pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci, Zakon o javnim nabavkama,
faze postupka, ugovorni organ, ponuđači
Zakonski osnov za provođenje

postupka
Opravdanost provođenja pregovaračkog ugovor može dodijeliti samo određenom

postupka bez objave obavještenja o nabavci, kao i ponuđaču;
samo provođenje postupka definisani su Zakonom d) kada izuzetno, zbog dokazivih razloga
o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima
broj 39/14), a od podzakonskih akata Uputstvom nepredvidivim za ugovorni organ, ne
za pripremu modela tenderske dokumentacije i mogu ispoštovati ovim zakonom utvrđeni
ponuda („Službeni glasnik BiH“, broj 90/14). minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni
ili pregovarački postupak s objavom
Članovi Zakona o javnim nabavkama koji obavještenja. Okolnosti kojima se opravdava
definišu ovu oblast su 21-24. i 28. izuzetna hitnost postupka ni u kom slučaju
ne smiju se dovesti u vezu s ugovornim
Pregovarački postupak bez objave organom.
obavještenja o nabavci može se primijeniti samo
ako su za to ispunjeni posebni zakonski uslovi. ZJN Međutim, pored ovih uslova, zakon
jasno propisuje koje je uslove potrebno ispuniti i to propisuje i posebne uslove za primjenu ovog
po članu 21: postupka i to posebno za robe, usluge i radove, što je
a) u otvorenom ili ograničenom definisano čl. 22-24. Zakona o javnim nabavkama.
postupku i kada uslovi za ugovor
nisu bitno promijenjeni u odnosu na S obzirom da je ovaj postupak naročito
uslove iz prethodnog postupka; podložan zloupotrebama i malverzacijama, poželjno
b) kada nijedan zahtjev za učešće u bi bilo zahtijevati od Agencije za javne nabavke
ograničenom postupku nije dostavljen ili opravdanost provođenja istog, na osnovu detaljnih
nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio obrazloženja. Mišljenje Agencije za javne nabavke
učešće u ograničenom postupku i kada bi osiguralo njegovu konzistentniju primjenu u
uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u praksi.38
odnosu na uslove iz prethodnog postupka;
c) kada se iz suštinskih, dokazivih tehničkih
ili umjetničkih razloga, ili iz razloga koji 38
Prilagođeno prema: „Analiza novog Zakona o javnim nabavkama
se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, BiH i pratećih podzakonskih akata“, Transparency International BiH,
2015, str. 13.

Faze provođenja pregovaračkog Tenderska dokumentacija treba biti na raspolaganju

postupka bez objave obavještenja svim zainteresovanim ponuđačima, ali se dostavlja
određenom, jednom ponuđaču, ako je u pitanju
Na samom početku provođenja postupka, provođenje člana 21. stav (1) tačka c), člana 22. stav
nakon ispunjavanja svih zakonskih uslova za (1) tačke b), c) i d), čl. 23. i 24. ZJN.
njegovo provođenje, ugovorni organ dužan je
na svojoj web-stranici objaviti informacije o Prva faza provođenja postupka
pregovaračkom postupku bez objave obavještenja
o nabavci koju namjerava provoditi, na način da će U prvoj fazi provođenja postupka
tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve neophodno je izvršiti provjeru kvalificiranosti
zainteresovane ponuđače. ponuđača, te se uz poziv za dostavljanje zahtjeva
za učešće, ponuđaču / ponuđačima dostavlja
U situacijama kada se ugovor može tenderska dokumentacija kojom se definišu uslovi
dodijeliti samo jednom određenom ponuđaču, što za kvalifikaciju, daje se opis predmeta nabavke,
je definisano članom 21. stav (1) tačka c), članom informacije o ugovornom organu, kao i sadržaj
22. stav (1) tačke b), c) i d), čl. 23. i 24. ZJN, prilikom zahtjeva za učešće, u skladu s odredbama člana 45-
objave informacije na web-stranici, ugovorni 52. Zakona o javnim nabavkama, utvrđujući da li
organ je dužan dati i dodatne informacije, kako su ponuđači kompetentni, pouzdani i sposobni za
bi se postupak proveo transparentno. Pored toga, izvršenje ugovora, uzimajući u obzir:
dodatnim opisom se daju informacije da se radi – ličnu sposobnost ponuđača;
o ekskluzivitetu ili ako su u pitanju nepredviđeni – sposobnost za obavljanje profesionalne
radovi ili dodatne usluge. djelatnosti;
– ekonomsku i finansijsku sposobnost;
Pregovarački postupak bez objave – tehničku i profesionalnu sposobnost.
obavještenja o nabavci provodi se u tri faze i to:
I faza – Pretkvalifikacija; Shodno tome, prilozi uz tendersku
II faza – Poziv za dostavljanje početnih / dokumentaciju koji se dostavljaju u prvoj fazi su:
inicijalnih ponuda; • Aneks I – Obrazac za dostavljanje zahtjeva
III faza – Poziv za dostavljanje konačne za učešće uz izjavu ponuđača;
ponude. • Aneks II – Izjava o ispunjenosti uslova iz
člana 45. stav (1) tač. a) do d) ZJN;
Nakon objave informacija na web-stranici, • Aneks III – Izjava iz člana 52. Zakona o
ugovorni organ pristupa sačinjavanju tenderske javnim nabavkama.
dokumentacije, te definiše kvalifikacijske uslove
koje je neophodno ispunjavati. Nakon provjere kvalificiranosti ponuđača,
pristupa se sačinjavanju zapisnika u koji se unose
Tenderska dokumentacija kod ovog sve bitne činjenice i to: broj zaprimljenih zahtjeva za
postupka izrađuje se u dva dijela, što je definisano sudjelovanje, ukupan broj pristiglih ponuda, te naziv
članom 2. st. (2) i (3) Uputstva za pripremu modela ponuđača koji ispunjavaju kvalifikacijske uslove.
tenderske dokumentacije i ponuda i to: U postupku mogu sudjelovati samo kvalificirani
– Prvi dio tenderske dokumentacije ponuđači. Zapisnik se dostavlja samo ponuđačima
predstavlja osnovu za izradu zahtjeva za koji se nisu kvalificirali, što je u skladu sa članom 28.
učešće i izrađuje se u formi poziva za učešće, stav (2) ZJN.
koji sadrži dovoljno podataka za izradu
zahtjeva za učešće. Sljedeći korak jeste sačinjavanje odluke
– Drugi dio tenderske dokumentacije je o rezultatima pretkvalifikacije ponuđača, što
osnova za izradu ponude i to: inicijalne je definisano članom 70. stav (5) ZJN. Odluka
ponude i konačne ponude, a dostavlja se sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum
svim kvalifikovanim ponuđačima, uz poziv donošenja odluke, vrstu postupka nabavke, broj
za dostavljanje ponude i pregovaranje. zaprimljenih zahtjeva za sudjelovanje, naziv i
podatke o kvalificiranim ponuđačima, podatke i
Tenderskom dokumentacijom se definiše obrazloženje o nekvalificiranim ponuđačima, pouku
način provođenja kompletnog postupka, opisujući o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i pečat
sve tri faze, te se daju instrukcije ponuđačima. ugovornog organa. Odlukom se također definiše
da će se kvalificiranim ponuđačima uputiti poziv svoju konačnu ponudu na osnovu uslova koji su
za dostavu inicijalne ponude, te se ista dostavlja razmotreni na pregovorima. Konačnu ponudu
kvalificiranim ponuđačima i to: elektronskim mogu dostaviti samo jedan ili više pozvanih
putem, poštom ili neposredno. ponuđača, pri čemu ugovorni organ odabira ponude
prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u
Druga faza provođenja postupka tenderskoj dokumentaciji. U slučaju da je pozvano
dva ili više ponuđača da dostave konačne ponude,
Nakon isteka žalbenog roka koji je ugovorni organ dužan je provesti javno otvaranje
definisan Zakonom o javnim nabavkama, te isti konačnih ponuda, što je u skladu sa članom 28. stav
naveden u odluci o rezultatima pretkvalifikacije (6) Zakona o javnim nabavkama.
kandidata, kvalificiranim ponuđačima upućuje se
poziv za dostavljanje inicijalne / početne ponude, Treća faza provođenja postupka
što predstavlja osnovu za pregovore. Pozivom se
definišu datum i vrijeme obavljanja pregovora. Pravo učešća u III fazi pregovaračkog
Osoba koja će zastupati ponuđača, ako nije upisana postupka nabavke imaju kvalificirani ponuđači,
u sudski registar, dužna je dostaviti odgovarajuću sa kojim je okončano pregovaranje. Uz konačnu
punomoć da je ovlaštena predvoditi pregovore u ponudu, ponuđači su dužni dostaviti obrazac za
postupku nabavke. dostavljanje i cijenu konačne ponude, te popunjen
nacrt ugovora. Konačne ponude ugovorni organ
Nakon dostavljanja inicijalne ponude od analizira i na osnovu istih sačinjava zapisnik o ocjeni
strane ponuđača, ugovorni organ pristupa otvaranju i pregledu konačnih ponuda u kojem konstatuje
i analizi istih, te sačinjava zapisnik o pregledu i ocjeni sve bitne činjenice, te isti dostavlja ponuđačima.
inicijalnih ponuda. Obavezni elementi koje zapisnik Obavezni elementi koje zapisnik o ocjeni konačnih
o ocjeni mora sadržavati definisani su članom 20. ponuda mora sadržavati definisani su članom 20.
stav (1) Uputstva za pripremu modela tenderske stav (1) Uputstva za pripremu modela tenderske
dokumentacije i ponuda. Zapisnik o zaprimanju dokumentacije i ponuda. Zapisnik o zaprimanju
ponuda je sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda je sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni
inicijalnih ponuda u pregovaračkom postupku bez konačnih ponuda u pregovaračkom postupku bez
objave. objave.
Vođenje pregovora bazira se na osnovnim U skladu sa članom 70. ZJN, ugovorni organ
principima jednakog tretmana i nediskriminacije. donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača
Za sve učesnike pregovora postojat će isti uslovi ili odluku o poništenju, u roku koji je određen u
i bit će im dostavljene iste informacije od strane tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude,
ugovornog organa. Ugovorni organ će se pobrinuti a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka
i zaštititi povjerljive poslovne informacije koje se važenja ponude. Ponuđačima se istovremeno, a
dobiju tokom pregovora. Tokom procesa pregovora, najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja
koji se vode između ugovornog organa i učesnika odluke, šalje obavještenje o izboru ponuđača uz
pregovora, uspostave se i razjasne uslovi ugovora. odluku i zapisnik o ocjeni, što je u skladu sa članom
71. Zakona o javnim nabavkama. Članom 70. stav 6.
Tokom pregovaračkog postupka bez ZJN definisano je da odluke o izboru ili o poništenju
objave, ugovorni organ dužan je voditi zapisnike o postupka nabavke ugovorni organ objavljuje na
postupku pregovora sa svakim ponuđačem u koji svojoj web-stranici, ako je ima, istovremeno s
unosi sve neophodne informacije o provedenom upućivanjem odluka ponuđačima koji su sudjelovali
postupku i postignutoj saglasnosti o svim aspektima u postupku javne nabavke.
ponude, cijeni, te da su zahtjevi ugovornog organa
u pravnom, ekonomskom i tehničkom smislu Okončanje postupka
prihvatljivi za izvođača. Zapisnik o pregovorima
potpisuju obje strane u postupku nakon okončanja Nakon uspješno realizovane sve tri faze,
pregovora, te se zapisnik dostavlja ponuđačima sa ugovorni organ dužan je po okončanju postupka:
kojima se pregovara. – zaključiti ugovor sa najuspješnijim
ponuđačem ili poništiti postupak javne
Nakon pregovora, ugovorni organ nabavke;
obavještava ponuđače da će biti pozvani da dostave – objaviti obavještenje o ishodu postupka;
– dostaviti izvještaj Agenciji, u skladu sa

članom 75. ZJN, a po zahtjevu Agencije i
detaljno obrazloženje.
Ugovor o javnoj nabavci sa najuspješnijim

ponuđačem u ovom postupku ne može se zaključiti
u razdoblju od petnaest dana od dana kada su
ponuđači obaviješteni o ishodu postupka nabavke,
osim ugovora iz člana 21. stav (1) tačka d), što je
u skladu sa članom 72. stav (2) Zakona o javnim
nabavkama. Objavom obavještenja o dodjeli ugovora
na portalu „E-nabavke“ smatra se da je dostavljen
izvještaj Agenciji o postupku javne nabavke iz
člana 75. ZJN, a što je u skladu sa članom Uputstva
o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i
dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki
u informacionom sistemu „e-nabavke“.
Zaključak
Pregovarački postupak bez objave

obavještenja o nabavci primjenjuje se samo kada su
za to ispunjeni posebni zakonski uslovi, te ugovorni
organ mora biti u mogućnosti dokazati da je
ispravno procijenio situaciju kada je donio odluku
o primjeni ovog postupka nabavke.
Novi zakon o javnim nabavkama u značajnoj

mjeri je usklađen sa zakonskom regulativom
Evropske unije, kako bi se u provođenju postupaka
javnih nabavki omogućila transparentnost,
nediskriminacija, te aktivna i pravična konkurencija.
Sa tim u vezi i pregovarački postupak bez objave
obavještenja o nabavci značajno je unaprijeđen,
kako bi se obezbijedio jednak tretman prema svim
ponuđačima i izbjegle zloupotrebe u praksi.
Na samom početku provođenja postupka,

ugovorni organ je dužan na svojoj web-stranici
objaviti informacije o pregovaračkom postupku
bez objave obavještenja o nabavci i tendersku
dokumentaciju učiniti dostupnom svim
zainteresiranim ponuđačima. Postupak se provodi
postupno, sačinjen od tri faze, a svaku fazu prati
sačinjavanje zapisnika, kako bi se obezbijedila
transparentnost.

SAVJETODAVNI SERVIS
JAVNE NABAVKE
Ispravke grešaka u ponudi Napomena: U praksi se dešava da se Komisija za
javne nabavke prilikom pregleda i ocjena ponuda
PITANJE: Molimo tumačenje člana 18. stav (1) susreće sa različitim postupanjima ponuđača. Tako
tačka m) Uputstva za pripremu modela tenderske se npr. dešavaju sljedeće situacije:
dokumentacije i ponuda. Članom 18. stav (1) tačka − Ispravka se izvrši korektorom (ne vidi se
m) Uputstva definisano je da: Zapisnik o pregledu greška koja se ispravlja),
i ocjenama ponuda mora sadržavati i podatke o − Ispravka se izvrši na način da se samo
ispravkama, ukoliko su iste uočene u ponudi i koje prepravi greška (slova se preprave),
su urađene na način da su vidljive (ispravljeni podaci − Upiše se pogrešan datum npr. na izjavi iz
moraju biti vidljivi), potvrđene potpisom ponuđača člana 45. ZJN pa se iste samo prepravi,
i sa datumom izvršene ispravke. − Pored izvršene ispravke ponuđač ne navede
Molimo za pojašnjenja navedenog člana u smislu datum ispravke i potpis
sljedećeg:
− Šta tačno znači da ispravljeni podaci moraju Znači, imamo različita postupanja ponuđača, a često
biti vidljivi? su u pitanju i sitne korekcije koje nisu potpisane i
− Na koji način ponuđač u skladu sa nemaju datum ispravke, što otežava rad Komisije
navedenim članom Uputstva za pripremu za javne nabavke u svrhu pravilne ocjene ponuda.
modela tenderske dokumentacije i ponuda Ukoliko se gleda izrazito formalistički, ponuda bi
mora izvršiti ispravke u svojoj ponudi da bi se smatrala neprihvatljivom iako je ta ista ponuda
se ista smatrala prihvatljivom? npr. prihvatljiva suštinski prema cijeni i tehničkim
− U kojim se slučajevima ponuda smatra karakteristikama, odnosno ista ispunjava sve ostale
neprihvatljivom ukoliko ponuđači ne zahtjeve iz TD.
postupe u skladu sa navedenim članom?
− Da li se pod ispravkama u ponudi U TD je način ispravke ponuda definisan na sljedeći
podrazumijevaju sve ispravke koje se izvrše način:
i to ispravke u obrascu za cijenu ponude, Ukoliko ponuđači vrše ispravke u ponudi, iste
ispravke u izjavama iz čl. 45, 47. i 52. ZJN, moraju biti urađene na način da su vidljive
ispravke u nacrtu ugovora, u aneksima / (ispravljeni podaci moraju biti vidljivi), potvrđene
prilozima, itd. potpisom ponuđača i sa datumom izvršene ispravke,

a sve prema članu 18. stav (1) tačka m) Uputstva naravno potvrđeni potpisom i sa datumom izvršene
za pripremu modela tenderske dokumentacije i ispravke) nije suprotno zakonskim odredbama, jer
ponuda. se termin „ispravljeni podaci“ može tumačiti i kao
podaci koji su ispravljeni – novouneseni podaci, a i
ODGOVOR: Članom 18. stav (1) tačka m) Uputstva jer podaci koji su ispravljani (stari podaci) svakako
za pripremu modela tenderske dokumentacije i više nisu relevantni i na osnovu njih se ne vrši
ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14 i 20/15) ocjena ponuda, pa nije od značaja da li će ti podaci
propisano je da zapisnik o pregledu i ocjenama biti vidljivi ili ne.
ponuda mora sadržavati i podatke o ispravkama,
ukoliko su iste uočene u ponudi i koje su urađene Kada je u pitanju potpisivanje i navođenje datuma
na način da su vidljive (ispravljeni podaci moraju kada je vršena ispravka, u rješenjima KRŽ-a br:
biti vidljivi), potvrđene potpisom ponuđača i sa − JN2-03-07-1-1261-8/16 od 12. 1. 2017.
datumom izvršene ispravke. godine (na str. 2. žalbeni navod, na str. 6.
obrazloženje KRŽ-a),
Pod ispravkama u ponudi smatraju se sve ispravke − JN2-01-07-1-803-8/17 od 18. 1. 2018.
koje je ponuđač izvršio u bilo kom dijelu svoje godine (na str. 2. žalbeni navod, na str. 5.
ponude: podaci u izjavama koje ponuđač dostavlja stav obrazloženje KRŽ-a),
prema zahtjevima iz članova 45-52. Zakona o javnim − JN2-02-07-1-628-6/17 od 1. 2. 2018. godine
nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), − JN2-02-07-1-520-7/17 od 2. 4. 2018. godine
obrazac za cijenu ponude, obrazac za ponudu, druge (na str. 2. žalbeni navod, na str. 7. i 8. stav
izjave koje ponuđač dostavlja u ponudi, numeracija KRŽ-a) ispravke koje nisu potvrđene
stranica, datumi, nacrt ugovora, aneksi, sadržaj potpisom i datirane bile su razlog za
ponude i bilo koji drugi dio ponude koji je pisan i odbijanje ponuda kao neprihvatljivih.
koji se može ispravljati.
U rješenju KRŽ-a br. JN2-01-07-1-808-7/17 od 18.
Za ispravke u ponudi koje su rađene korektorom 1. 2018. godine (na str. 2. žalbeni navod, na str. 7. i
(podaci - greške koje su ispravljane nisu vidljive), 8. stav KRŽ-a) razmatrano je pitanje korekcije koja
a koje pored sebe imaju potpis i datum vršenja je načinjena korektorom, potpisana i ovjerena, ali
ispravke, Kancelarija za razmatranje žalbi (KRŽ) nije datirana; pri čemu je KRŽ neupisivanje datuma
je u svom rješenju br. JN2-01-07-1-573-9/16 od 2. ocijenio kao povredu člana 18. stav (1) tačka m)
12. 2016. godine ocijenila kao ispravku greške koja Uputstva, i kao razlog neprihvatljivosti ponude.
je urađena na prihvatljiv način (na str. 2. rješenja
žalbeni navod, na str. 4. rješenja stav KRŽ-a). Sa Dakle, na neka od postavljenih pitanja ne postoji
druge strane, iz rješenja KRŽ-a br. JN2-01-07-1- jedinstven odgovor, jer u praksi nadležnih institucija
400-11/17 od 25. 7. 2017. (na str. 3. žalbeni navod, postoje različita tumačenja. Ipak, mišljenja smo da se
na str. 13. stav KRŽ-a) proističe da je odredba ovaj problem može prevazići na način da ugovorni
„ispravljeni podaci“ protumačena da bi i podaci koji organ odredbe koje se mogu tumačiti dvosmisleno
su ispravljani trebali biti vidljivi. unaprijed dodatno razjasni u tenderskoj
dokumentaciji šta će smatrati prihvatljivim, a šta
Takođe, i u rješenju KRŽ-a br. JN2-01-07-1-499- neprihvatljivim. Dalje, u ocjeni ponuda, a na osnovu
8/17 od 7. 9. 2017. godine razmatrano je pitanje odredbi Zakona o javnim nabavkama kojima je
ispravke greške korektorom. propisano kako slijedi:
Član 2. stav (1) tačka l) ZJN je propisano da je
Budući da odrednica „koje su urađene na način da ponuda:
su vidljive (ispravljeni podaci moraju biti vidljivi)“ 1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se
stvara nedoumicu da li se pod „ispravljeni podaci“ traže tenderskom dokumentacijom
podrazumijevaju podaci koji su ispravljani ili se misli 2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se
na novounesene podatke, savjetujemo da ugovorni traže tenderskom dokumentacijom;
organ u svim budućim tenderskim dokumentacijama Član 57. stav (1) ZJN propisuje da se u postupku
naznači dodatno šta misli pod „ispravljeni podaci javne nabavke kandidat / ponuđač pridržava
moraju biti vidljivi“ (samo novouneseni podaci ili i zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije;
„stari“ podaci na kojima se vrši ispravka). Mišljenja Član 68. stav (4) tačka i) propisuje da ugovorni
smo da dodatno definisanje da npr. ispravljeni - organ obavezno odbacuje ponudu koja nije potpuna
novouneseni podaci moraju biti vidljivi i čitki (i i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije;
svaka ponuda se poredi samo s uslovima i zahtjevima dokazuju da podliježu primjeni preferencijalnog
iz tenderske dokumentacije. tretmana domaćeg.
Dodatno je i članom 16. Uputstva za pripremu Dakle, kada je u pitanju dokazivanje preferencijala,
modela tenderske dokumentacije i ponuda rečeno ugovornim organima je članom 1. stav (5) Odluke
da postupak pregleda i ocjene ponuda obavlja ostavljeno da odluče koje dokaze će tražiti od
komisija za javne nabavke, odnosno članovi ponuđača, uz obavezu da ove dokaze definišu
komisije koji su stručne osobe i/ili stručne službe u tenderskoj dokumentaciji. Budući da sama
ugovornog organa, te ako je potrebno nezavisne citirana odredba, kao ni druge odredbe Zakona
stručne osobe, na osnovu uslova i zahtjeva iz i podzakonskih akata, ne zahtijevaju da dokazi
tenderske dokumentacije. moraju biti dokumenti pribavljeni i/ili ovjereni
od strane nadležnih institucija, mišljenja smo da
Takođe, nakon što definiše način na koji ponuđači ugovorni organ može predvidjeti da ponuđači
treba da vrše eventualne ispravke u ponudi i da sva uslove da uživaju preferencijalni tretman
dodatna pojašnjenja, dodavanjem odrednice da će domaćeg mogu dokazati npr. i izjavom, koja se
se sve ponude u kojima ispravke ne budu vršene u dostavlja pod punom materijalnom i krivičnom
svemu prema zahtjevima iz tačke ___ TD smatrati odgovornošću, ili zaokruživanjem opcije da li uživa
neprihvatljivim, ugovorni organ dodatno naglašava ili ne uživa preferencijalni tretman domaćeg na već
ponuđačima da je neophodno slijediti zahtjeve iz pripremljenoj izjavi od strane ugovornog organa, i
TD i u dijelu vršenja ispravki u ponudama, poštuje slično. Važno je samo u tenderskoj dokumentaciji
princip transparentnosti, a time dodatno olakšava jasno i precizno definisati šta ugovorni organ smatra
svoj rad u dijelu ocjene ponuda. validnim dokazom da ponuđač uživa preferencijalni
tretman domaćeg.
Sva rješenja KRŽ-a, pod navedenim brojem i
datumom mogu se preuzeti na web-stranici https:// Ko ovjerava izjave iz člana 52. ZJN i člana 50. i
www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch 51. ZJN?
(web-stranici pristupljeno 9. 8. 2018. godine).
PITANJE: Da li ugovorni organ u TD mora
Dokazivanje preferencijala, definisanje uslova u predvidjeti da izjave iz člana 52. ZJN i člana 50-
TD 51. ZJN moraju biti ovjerene od strane nadležnog
organa, i na osnovu čega?
PITANJE: Kojim dokumentima se dokazuje
preferencijalni tretman domaćeg, a vezano je za ODGOVOR: Samim Zakonom o javnim
postupak JN radova. Je li samo dovoljno zaokružiti nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14)
u obrascu ponude da ispunjava PT ili...? nije posebno propisano da li izjava iz člana 52. ovog
zakona treba biti ovjerena od strane ponuđača, od
ODGOVOR: Članom 67. Zakona o javnim strane nadležnog organa, odnosno da li ova izjava
nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) treba uopšte da bude ovjerena. Tačnije, članom 52.
definisano je da je primjena preferencijalnog stav (2) ZJN propisano je samo da je svaki ponuđač
tretmana domaćeg uređena posebnim dužan da uz ponudu dostavi i posebu pismenu
podzakonskim aktom, koji donosi Savjet ministara izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo
BiH. Članom 1. stav (1) tačka a) Odluke o kakvim radnjama čiji je cilj korupcija u predmetnoj
obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana javnoj nabavci. Dalje, u okviru Uputstva za
domaćeg („Službeni glasnik BiH“, broj 83/16) – pripremu modela tenderske dokumentacije i
donesenim podzakonskim aktom, propisano je da ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14 i 20/15)
je, u cilju zaštite, razvoja i obnove privrede BiH, i dat je obrazac pismene izjave iz člana 52. Zakona
to samo u periodu koji je naveden u tački b) ovog o javnim nabavkama, u okviru koje je predviđeno
stava, ugovorni organ obavezan, u skladu sa članom da ova izjava, između ostalog, treba da sadrži potpis
67. Zakona o javnim nabavkama, primijeniti lica koje izjavu daje, mjesto i datum davanja izjave,
cjenovni preferencijalni tretman isključivo u svrhu te potpis i pečat nadležnog organa. Dakle, prema
poređenja ponuda. Stavom (5) istog člana Odluke obrascu propisanom u podzakonskom aktu, za
propisano je da svako korištenje preferencijalnog izjavu iz člana 52. ZJN nije predviđena posebna
tretmana domaćeg mora biti navedeno u tenderskoj obaveza da ova izjava mora biti ovjerena od strane
dokumentaciji, kao i dokazi kojim ponuđači ponuđača, već je samo predviđeno da ova izjava
mora biti ovjerena od strane nadležnog organa. drugoplasiranog?

Mišljenja smo da predviđanje ovjere ove izjave od
strane nadležnog organa u okviru podzakonskog ODGOVOR: Članom 17. stav (7) Uputstva za
akta nije u suprotnosti sa zakonskim odredbama pripemu modela tenderske dokumentacije i ponuda
(jer Zakon se uopšte ne bavi pitanjem ovjere izjave („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14 i 20/15) propisano
iz člana 52. ZJN), već da su u okviru podzakonskom je da ugovorni organ obavezno od ponuđača traži
akta dati dodatni, detaljni, zahtjevi vezani za ovu objašnjenje cijene ponude koju smatra neprirodno
izjavu. Sa tim u vezi, a na osnovu obrasca pismene niskom ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
izjave iz člana 52. ZJN koja je propisana u okviru a) cijena ponude je za više od 50% niža od
pripadajućeg i važećeg podzakonskog akta, prosječne cijene preostalih prihvatljivih
mišljenja smo i da ugovorni organ u tenderskoj ponuda, ukoliko su primljene najmanje tri
dokumentaciji od ponuđača treba zahtijevati prihvatljive ponude, ili
izjavu iz člana 52. ZJN koja je ovjerena od strane b) cijena ponude je za više od 20% niža od cijene
nadležnog organa. drugorangirane prihvatljive ponude.
Nadležni organi za ovjeru potpisa u BiH su opštinski Dakle, ako su ispunjeni uslovi iz citiranog člana
/ gradski organ uprave, notar i/ili sud. Uputstva, ugovorni organ obavezno traži objašnjenje
Kada su u pitanju stavovi Kancelarije / Ureda za neprirodno niske cijene.
razmatranje žalbi o ovjeri izjave iz člana 52. ZJN, isti
su izneseni u rješenju br. JN2-03-07-1-1354-9/17 Kada je u pitanju traženje neprirodno niske cijene u
od 11. 1. 2018. godine (u formi izjave propisanoj postupcima u kojima je predviđena e-aukcija, prema
Uputstvom za pripremu modela tenderske zvaničnom mišljenju Agencije za javne nabavke BiH,
dokumentacije i ponuda izjava iz člana 52. ZJN pojašnjenje neprirodno niske cijene se traži u fazi
obavezno sadrži ime i prezime davaoca izjave i evaluacija ponuda, dakle prije održavanja e-aukcije.
potpis i pečat nadležnog organa. U propisanoj formi Zvanično mišljenje Agencije dostupno je na linku:
izjave nije zahtijevan potpis davaoca izjave i pečat h t t p s : / / w w w. j a v n e n a b a v k e . g o v. b a / i n d e x .
ponuđača, te shodno tome upisivanjem imena i php?id=16odg2&odg2=76&jezik=bs
prezimena osobe koja je dala izjavu uz ovjeravanje (stranici pristupljeno 12. 6. 2018. godine).
izjave kod nadležnog organa zadovoljava se
propisana forma...). U konkretnom slučaju takođe bismo napomenuli
da prema postavljenom uslovu „cijena ponude
Rješenje KRŽ-a / URŽ-a pod navedenim brojem je za više od 20% niža od cijene drugorangirane
i datumom dostupno je na web-stranici https:// prihvatljive ponude“, cijena drugorangirane ponude
www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch (web iznosi 67.000 KM, a cijena koja je za više od 20%
stranici pristupljeno 23. 8. 2019. godine). niža od cijene drugorangirane ponude trebala bi
Kada je u pitanju čl. 50. i 51. ZJN, članom 2. st. da bude niža od 53.600 KM (67.000 - 20% = 53.600
(2) i (3) Uputstva o izmjeni Uputstva za pripemu KM). Dakle, cijena od 55.000 KM nije za više od
modela tenderske dokumentacije i ponuda 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive
(„Službeni glasnik BiH“, broj 20/15) propisano je da ponude. Na ovo skrećemo pažnju da se ugovorni
se ove izjave potpisuju i ovjeravaju samo od strane organ, ukoliko će ipak tražiti pojašnjenje neprirodno
ponuđača, iz čega dalje proističe da nije obavezna niske cijene, ne poziva na citirani član Uputstva, već
ovjera ovih izjava i od strane nadležnog organa da konsultuje član 17. stav (8) Uputstva, kojim je
(opština / grad, notar, sud). propisano da ugovorni organ ima pravo da zatraži
objašnjenje cijene ponude ako smatra da je ona
Neprirodno niska cijena, primjer izračuna neprirodno niska i iz drugih razloga navedenih u
članu 66. Zakona o javnim nabavkama.
PITANJE: Raspisali smo otvoreni postupak za
nabavku robe, gdje je procijenjena / sredstva u Primjena preferencijala, primjer
budžetu u iznosu od 55.000 KM. Javljaju nam se
dva ponuđača i oba su prihvatljiva, jedan je dostavio PITANJE: Na tenderu su se javila dva ponuđača koji
cijenu u iznosu od 55.000 KM, a drugi u iznosu od imaju sjedište u BiH i dostavili su izjavu da im je roba
67.000 KM (predviđena je e-aukcija). Da li smo u podrijetlom iz BiH i treći ponuđač koji ima sjedište
obavezi tražiti obrazloženje neprirodno niske cijene u BiH i nudi robu koja je podrijetlom iz Srbije.
jer je razlika više od 20% između prvoplasiranog i Zanima nas da li će se pri ocjenjivanju vrijednost
ponuda dva ponuđača čija je roba podrijetlom iz povoljno od drugog lokalnog dobavljača
BiH umanjiti za 10% u odnosu na ponudu trećeg na osnovu stepena stranog partnerstva, ili
ponuđača čija je roba podrijetlom iz Srbije ili će vlasništva lica druge strane; i
sve tri ponude biti ravnopravne po pitanju ukupne b. ne diskriminiraju lokalne dobavljače na
vrijednosti? osnovu toga što su robe ili usluge koje taj
dobavljač nudi za određenu nabavku, robe
ODGOVOR: Članom 1. stav (1) tačka c) Odluke ili usluge druge strane.
o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana
domaćeg („Službeni glasnik BiH“, broj 83/16) Dakle, i Sporazum CEFTA 2006 članom 35.
propisano je da su domaće ponude one ponude koje paragraf (2) tačka b) podrazumijeva da lokalni
podnesu pravna ili fizička lica sa sjedištem u BiH dobavljač (ponuđač iz BiH) neće biti diskriminisan,
i koja su registrovana u skladu sa zakonima u BiH to jest doveden u nepovoljniji položaj u odnosu
i kod kojih, u slučaju ugovora o nabavkama roba, na domaćeg ponuđača, ukoliko taj ponuđač za
najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih određenu nabavku nudi robu ili usluge druge strane
roba imaju porijeklo iz BiH, a u slučaju ugovora o (zemlje potpisnice CEFTE).
uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage
za izvršenje ugovora su rezidenti iz BiH. Stavom S obzirom na sve navedeno, i slijedom gore citiranih
(3) istog člana Odluke definisano je da je primjena članova Odluke i Sporazuma, mišljenja smo da
preferencijalnog faktora isključena u odnosu na prema ponudi koju dostavlja ponuđač iz BiH i
ponude koje podnose pravna ili fizička lica sa koji nudi robu iz Srbije ne može biti zaračunat
sjedištem u državam potpisnicima CEFTE i koja preferencijalni faktor domaćim ponudama prilikom
su registrovana u skladu sa zakonima u državama rangiranja ponuda, odnosno sve tri ponude će biti
potpisnicama CEFTE i kod kojih, u slučaju ravnopravne po pitanju ukupne vrijednosti.
ugovora o nabavkama roba, najmanje 50% ukupne
vrijednosti od ponuđenih roba imaju porijeklo iz Ugovaranje dodatnih radova
država potpisnica CEFTE, a u slučaju ugovora o
radovima i uslugama najmanje 50% radne snage za PITANJE: Proveli smo pregovarački postupak bez
izvršenje ugovora su rezidenti iz država potpisnica objave obavještenja za nabavku građevinskih radova
CEFTE. Zemlje potpisnice, a koje su i dalje članice na rekonstrukciji potkrovlja zgrade, u kome smo
CEFTE su: Albanija, BiH, Crna Gora, Srbija, Kosovo, izabrali izvođača radova sa kojim je sklopljen osnovni
Moldavija, Makedonija. ugovor. Pri izvođenju radova, pojavila se potreba
za dodatnim radovima, koji nisu bili planirani
Dakle, ponuđači iz BiH koji nude robu iz BiH, u osnovnim ugovorom. Da li možemo, shodno članu
skladu sa članom 1. stav (1) tačka c) Odluke imaju 24. tačka a) ZJN, s obzirom da su ispunjeni svi
status domaćih ponuda. Međutim, prema ponuđaču uvjeti, samo potpisati ugovor o dodatnim radovima
iz BiH koji nudi robu iz Srbije (zemlji potpisnici s izvođačem radova osnovnog ugovora u iznosu
CEFTE) se neće zaračunavati preferencijalni faktor do 20%, uz saglasnost nadzornog organa, kako je
domaćim ponudama, jer je: predviđeno osnovnim ugovorom, bez ponovnog
− članom 1. stav (2) Odluke kojom je propisano provođenja pregovaračkog postupka bez objave
da će se preferencijalni tretman iz stava (1) obavještenja o nabavci ili bez obzira na osnovni
za ponuđače iz država potpisnica CEFTE ugovor, moramo za dodatne radove ponovno
2006 primjenjivati u skladu s odredbama tog provesti kompletan pregovarački postupak?
sporazuma.
− članom 35. stav (2) CEFTA 2006 definisano je ODGOVOR: Članom 24. tačka a) Zakona o javnim
da će svaka strana, ne kasnije od 1. maja 2010. nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14)
godine osigurati postepeno i efikasno otvaranje propisano je da ugovorni organ može provesti
svog tržišta vladinih nabavki tako da, u odnosu pregovarački postupak bez objave obavještenja o
na bilo koje relevantne zakone, propise, nabavci u slučaju ugovora o javnoj nabavci radova
procedure i prakse, robe, usluge i dobavljači za dodatne radove koji nisu uključeni u prvobitno
drugih strana dobiju tretman ne manje povoljan razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni
od onog koji se odobrava domaćim robama, ugovor, ali koji usljed nepredviđenih okolnosti
uslugama i dobavljačima. Naročito, strane će postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima
osigurati da njihovi subjekti: opisanih radova i kada se takvi dodatni radovi ne
a. ne tretiraju lokalnog dobavljača manje mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od osnovnog
ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. nije u obavezi da u konkurentskom zahtjevu traži
Takav ugovor može se zaključiti sa dobavljačem od ponuđača ispunjenost uslova ni iz člana 45.
kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna ZJN. Takođe imajući u vidu član 88. stav (3) ZJN,
vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ugovorni organ, ukoliko želi, može od ponuđača
ne može preći 20% vrijednosti osnovnog ugovora. vršiti provjeru ispunjenost uslova i samo dijela člana
Procedura provođenja pregovaračkog postupka bez 45. ZJN (npr. da ponuđač dokaže da ima uredno
objave obavještenja o nabavci propisana je članom plaćene direktne i indirektne poreze, i penziono i
28. ZJN. Budući da član 28. ZJN, kao nijedan invalidsko i zdravstveno osiguranje, ili neki / neke
drugi član ZJN, ne predviđa drugačiju proceduru druge uslove iz člana 45. ZJN).
za ugovaranje dodatnih radova iz člana 24. tačka
a) ZJN, odnosno budući da nijednom zakonskom Takođe smo se pitanjem o postavljanju
odredbom procedura ugovoranja dodatnih radova kvalifikacionih uslova u konkurentskom zahtjevu
nije izuzeta od „klasičnog“ pregovaračkog postupka obratili i Agenciji za javne nabavke, te na sljedećem
bez objave obavještenja o nabavci definisanog linku možete preuzeti zvanični stav Agencije, kao i
članom 28. ZJN, mišljenja smo da se i u konkretnom naš upit: https://rec.ba/misljenje-agencije-za-javne-
slučaju procedura ugovaranja dodatnih radova nabavke-bih-koji-je-to-minimum-kvalifikacione-
provodi u cijelosti i sa svim fazama predviđenim dokumentacije-koji-se-mora-traziti-od-ponudjaca-
članom 28. ZJN. u-postupku-konkurentskog-zahtjeva/.
Obavezni uslovi za kvalifikaciju u konkurentskom Kada je u pitanju kvalifikacija ponuđača u direktnom

zahtjevu sporazumu, direktni sporazum je, prema članu 87.
stav (1) ZJN, postupak nabavke male vrijednosti kao
PITANJE: Čitajući vaš priručnik broj 6 „Postupci i konkurentski zahtjev, te pravila koja važe u dijelu
male vrijednosti konkurentski zahtjev“ naišla sam na kvalifikacija ponuđača u konkurentskom zahtjevu
str. 6. i 7. da „u konkurentskom zahtjevu za dostavu važe i za kvalifikaciju ponuđača u direktnom
ponuda ugovorni organ ne mora da zahtijeva sva sporazumu.
uvjerenja propisana članom 45. ZJN, ali je poželjno
da se određena uvjerenja zahtijevaju“. Na zvaničnoj stranici REC-a, u rubrici Novosti -
Javne nabavke (https://rec.ba/novosti-2/) možete
S obzirom da u članu 45. stav 2. ZJN se navodi da preuzeti i druge stavove institucija BiH koje smo
„kandidat / ponuđač kojem bude dodijeljen ugovor zatražili ranije, kao i druge, ranije objavljene,
je obavezan dostaviti sva četiri uvjerenja“, naše aktuelnosti iz oblasti javnih nabavki.
pitanje glasi: Da li u postupku direktnog sporazuma
i u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu Ispunjavanje kvalifikacionih uslova od strane
ponuda ugovorni organ mora zahtijevati ove potvrde grupe ponuđača
ili ne? Kod nas je praksa da tražimo sve te potvrde i
za direktni sporazum i za konkurentski zahtjev? PITANJE: Ugovorni organ u tenderskoj
dokumentaciji u dijelu kvalifikacija koje se odnose na
ODGOVOR: Kada je u pitanju konkurentski zahtjev, tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača,
članom 88. stav (3) Zakona o javnim nabavkama zahtijeva iskustvo u realizaciji najmanje jednog
(„Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) propisano ugovora u zadnje tri godine (2015-2017. godina)
je: „Zahtjev za dostavu ponuda u konkurentskom koji za predmet ima isporuku rezervnih dijelova za
zahtjevu obuhvata adekvatne i dovoljne informacije rudarske mašine (ukupne minimalne vrijednosti za
na osnovu kojih ponuđači mogu pripremiti svoje ugovor 80.000 KM bez PDV-a). Kao dokaz dostaviti
ponude na stvarno konkurentnoj osnovi. Ugovorni referenc listu i potvrdu krajnjeg korisnika.
organ dužan je u zahtjevu navesti: precizan rok i
mjesto prijema ponuda, minimum dokumenata Može li se zahtijevani uslov ispuniti na način da se
kojima se dokazuje kvalifikovanost ponuđača (ako oformi konzorcij od dva ponuđača, od kojih će svaki
ih zahtijeva) i sl.“ Upravo iz dijela zakonske norme ponaosob dostaviti po jednu potvrdu o izvršenoj
kojom je rečeno da ugovorni organ u zahtjevu isporuci rezervnih dijelova u visini od 40.000 KM,
za dostavu ponuda mora navesti minimum čime bi kumulativno bio zadovoljen traženi uslov
dokumenata kojim se dokazuje kvalifikovanost od 80.000 KM.
ponuđača – ako uopšte postavlja zahtjev za provjeru
kvalifikacija ponuđača. Proističe da ugovorni organ
ODGOVOR: Članom 62. stav (1) Zakona o javnim Da li svi članovi KJN moraju biti prisutni na
nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) otvaranju ponuda?
propisano je da ugovorni organ u tenderskoj
dokumentaciji precizira dokumente koje dostavlja PITANJE: Na otvaranju ponuda ne mogu biti
grupa ponuđača, odnosno svaki član grupe, te je prisutni svi članovi komisije, kao ni zamjenski
u tom smislu prvenstveno upućujemo na odredbe član, odnosno nije moguće prisustvo jednog člana
konkretne tenderske dokumentacije. U opštem od ukupno imenovanih tri. Kako postupiti u ovom
slučaju, kada je u pitanju ispunjavanje uslova slučaju? Da li otvarati ponude u prisustvu samo dva
tehničke i profesionalne sposobnosti, članovi člana i da li je to u skladu sa zakonom?
grupe ove uslove mogu ispunjavati zajednički, pod
uslovom da zbirno ispune sve postavljene uslove. ODGOVOR: Članom 63. Zakona o javnim
To praktično znači da, ukoliko je ugovorni organ nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14)
postavio uslov da vrijednost izvršenog ugovora treba propisano je kako slijedi:
da bude minimalno 80.000 KM, ukoliko dva člana
grupe ponuđača imaju ugovor od po minimalno (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju
40.000 KM, ta grupa ponuđača ispunjava postavljeni ponuda, neposredno nakon isteka roka za
uslov, kako je i predviđeno u pitanju. O ispunjavanju prijem ponuda. Ponude primljene nakon
kvalifikacionih uslova od strane grupe ponuđača, isteka roka određenog za prijem ponuda
dostupan je i stav Agencije za javne nabavke, na neotvorene se vraćaju ponuđačima.
linku: (2) Ponude se otvaraju na sjednici komisije za
h t t p s : / / w w w. j a v n e n a b a v k e . g o v. b a / i n d e x . nabavke na dan i vrijeme koji su navedeni
php?id=16odg2&odg2=73&jezik=bs, gdje je između u tenderskoj dokumentaciji. Svi ponuđači
ostalog rečeno: koji su na vrijeme dostavili ponude ili
„... Naime, uslove u pogledu lične sposobnosti kao i njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva
sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti svaki druga zainteresirana lica imaju pravo
član grupe mora ispunjavati samostalno. Shodno prisustvovati postupku otvaranja ponuda.
tome, ugovorni organ će i zahtijevati dostavljanje Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda
dokaza o ispunjavanju navedenih uslova za svakog uticat će na promjenu datuma otvaranja
člana grupe posebno. Međutim, uslove ekonomske i ponuda.
finansijske, kao i tehničke i profesionalne sposobnosti, (3) Koverte otvara predsjedavajući komisije za
članovi grupe mogu ispunjavati djelimično, pod nabavke na otvorenoj sjednici ili drugi član
uslovom da zbirno ispunjavaju sve uslove utvrđene komisije, bez obzira na to da li sastanku
tenderskom dokumentacijom. prisustvuju ponuđači ili njihovi ovlašteni
predstavnici.
Npr. ukoliko ugovorni organ postavi, kao uslov u (4) Prilikom otvaranja ponuda prisutnim
pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti, visinu ponuđačima saopćava se:
ukupnog prometa u protekle dvije finansijske godine a) naziv ponuđača;
u iznosu od 500.000,00 KM, nije potrebno da svaki b) ukupna cijena navedena u ponudi;
član grupe ponuđača ispunjava ovaj uslov. Naime, c) popust naveden u ponudi koji mora
kada bi svi članovi grupe samostalno ispunjavali biti posebno iskazan; ako popust nije
sve uslove iz tenderske dokumentacije, ne bi imali posebno iskazan, smatra se da nije ni
potrebu da učestvuju u postupku nabavke kao članovi ponuđen;
grupe, nego bi učestvovali samostalno. U slučaju iz d) potkriteriji koji se vrednuju u okviru
našeg primjera dovoljno je da npr. jedan član grupe kriterija ekonomski najpovoljnije
ima visinu ukupnog prometa od 200.000,00 KM, ponude.
te još dva člana po 150.000 KM. Na ovaj način oni (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda
zbirno, odnosno zajedno ispunjavaju uslov postavljen unose se u zapisnik koji obavezno sadrži
tenderskom dokumentacijom...“ sve elemente iz stava (4) ovog člana. Formu
zapisnika propisuje Agencija podzakonskim
Iako se navedeni primjer odnosi na ekonomsku i aktom.
finansijsku sposobnost, ista pravila važe i za tehničku (6) Kopija zapisnika o otvaranju ponuda
i profesionalnu sposobnost, jer u oba slučaja grupa dostavlja se svim ponuđačima odmah
ponuđača ove uslove ispunjava zajednički. (Web- ili najkasnije u roku od tri dana od dana
stranici pristupljeno 17. 7. 2018. godine.) otvaranja ponuda.
(7) Postupak provjere kvalifikacije kandidata, jednog ugovora godišnje (100.000 KM)?
odnosno ponuđača i ocjena ponuda
provode se na zatvorenim sjednicama ODGOVOR: Članom 7. stav (4) Uputstva za
komisije za nabavke. pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda
(„Službeni glasnik BiH“, br. 90/14 i 20/15) propisano
Članom 2. Uputstva o načinu vođenja zapisnika je da ako ugovorni organ od kandidata / ponuđača
o otvaranju ponuda („Službeni glasnik BiH“, broj kao dokaz tehničke i profesionalne sposobnosti traži
90/14) propisano je da ugovorni organ zapisnik o popis ugovora, smatra se da je uslov:
otvaranju ponuda vodi na sljedeći način: a) u vezi sa predmetom nabavke, odnosno
1) neposredno bilježi sve saopštene grupom predmeta nabavke, ako se traži dokaz
informacije, o izvršenju istog ili sličnog, odnosno istih ili
2) na kraju otvorene sjednice popunjeni sličnih ugovora kao što je predmet nabavke,
zapisnik potpisuju predsjedavajući komisije odnosno lot, te
za nabavke ili drugi član komisije, kao i svi b) srazmjeran predmetu nabavke, odnosno lotu, u
predstavnici ponuđača koji su prisustovali sljedećim slučajevima:
otvaranju ponuda, 1. kada se traži dokaz o izvršenju jednog
3) takav zapisnik odmah postaje sastavni dio ugovora, ako njegov iznos nije viši od
tenderske dokumentacije, procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno
4) kopija zapisnika o otvaranju ponuda od procijenjene vrijednosti pojedinog lota;
dostavlja se svim ponuđačima odmah 2. kada se traži dokaz o izvršenju više
ili najkasnije u roku od tri dana od dana ugovora, ako njihov zbirni iznos nije viši od
otvaranja ponuda, uključujući i one procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno
ponuđače čiji predstavnici nisu prisustovali od procijenjene vrijednosti pojedinog lota.
otvaranju ponuda.
Dalje je stavom (6) člana 7. Uputstva propisano da
Dakle, u skladu sa citiranim odredbama, ne u slučaju postupaka javne nabavke sa namjerom
postoji zakonski imperativ da otvaranju ponuda zaključivanja okvirnog sporazuma u smislu stava
moraju prisustvovati svi članovi komisije za javne (4) ovoga člana, minimalni uslovi sposobnosti
nabavke, te smo mišljenja da se u konkretnom kandidata / ponuđača koji se zahtijevaju moraju biti
slučaju može pristupiti otvaranju ponuda i ako srazmjerni procijenjenoj vrijednosti podijeljenoj sa
jedan član komisije, kao ni zamjenski član, ne mogu brojem godina za koje se sklapa okvirni sporazum ili
prisustvovati otvaranju. brojem ugovora za koje se predviđa da će se zaključiti
na osnovu okvirnog sporazuma. Dakle, u skadu sa
Okvirni sporazum na više godina, primjer članom 7. stav (6) Uputstva za pripremu modela
utvrđivanja srazmjernosti izvršenih poslova tenderske dokumentacije i ponuda, ugovorni organ
u konkretnom slučaju srazmjer gleda u odnosu na
PITANJE: U pripremi smo postupka javne nabavke vrijednost od 100.000 KM, jer je ovo iznos koji se
za koji želimo zaključiti okvirni sporazum na period dobije kada se procijenjena vrijednost nabavke
od tri godine (3 x 1 ugovor). Procijenjena vrijednost podijeli sa brojem godina na koje se sklapa okvirni
javne nabavke je 300.000 KM. Molimo vas da sporazum, odnosno vrijednost koja se dobije
nam odgovorite koliki maksimalni iznos uspješno kada se procijenjena vrijednost nabavke podijeli
izvršenog ugovora možemo tražiti od potencijalnih brojem ugovora koji će se zaključiti na osnovu ovog
ponuditelja, odnosno da li jedan ili više izvršenih okvirnog sporazuma.
ugovora u zbirnom iznosu, kao dokaz tehničke i
profesionalne sposobnosti? Potpisivanje ponude, direktor sa ograničenjem u
zastupanju
Jasno nam je da možemo tražiti jednu potvrdu
do određenog iznosa ili više potvrda o uspješno PITANJE: Provodimo otvoreni postupak nabavke
izvršenim ugovorima čiji zbroj čini određeni iznos. sa procijenjenom vrijednosti nabavke od oko 15.000
Međutim, imamo nedoumicu koliko maksimalni KM. Kao dokaz o registraciji tražili smo aktuelni
iznos (jedne ili više potvrda) možemo tražiti od izvod iz sudskog registra. Ponudu je dostavilo
ponuditelja? Da li se u ovom slučaju srazmjer gleda društvo kod kojeg su u aktuelnom izvodu iz sudskog
u odnosu na procijenjenu vrijednost okvirnog registra upisana kao lica ovlaštena za zastupanje
sporazuma (300.000 KM) ili procijenjenu vrijednost društva, prokurist – bez ograničenja ovlaštenja, kao
i za prenos i opterećenje nekretnina i direktor – s (tijekom dostavljanja početnih ponuda ugovornom

ograničenjem preko iznosa od 10.000 KM. Ponuđač organu) ili je to najniža cijena koja se ponudi tijekom
je dostavio ponudu u iznosu od 14.500 KM, a svu e-aukcije?
dokumentaciju potpisao je direktor. Da li je direktor
mogao dostaviti ponudu uzimajući u obzir njegova Naime, budući da smo bili uvjerljivo najpovoljniji
ograničena ovlaštenja ili je isto relevantno samo ponuđač s obzirom na početne ponude, smatrali
prilikom eventualnog sklapanja ugovora s ovim smo nepotrebnim sudjelovanje u e-aukciji.
društvom?
Međutim, trećeplasirani ponuđač (kao jedini
ODGOVOR: Sam Zakon o javnim nabavkama sudionik e-aukcije), tijekom e-aukcije je ponudio
(„Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) ne tretira 20-ak posto nižu cijenu nego u svojoj početnoj
konkretno pitanje, ali upućujemo na rješenja KRŽ-a, ponudi, što je iznosilo par KM manje od naše
u kojima je rješavano ovo pitanje: početne ponude. Je li to u redu ili taj ponuđač nije
− JN2-01-07-1-28-10/16 od 11. 2. 2016. mogao ponuditi preko 10% nižu cijenu u odnosu na
godine početnu ponudu?
− JN2-01-07-1-76-7/16 od 24. 2. 2016. godine
− JN2-01-07-1-541-9/17 od 21. 9. 2017. ODGOVOR: Članom 8. stav (1) Pravilnika o
godine uslovima i načinu korištenja e-aukcije („Službeni
glasnik BiH“, broj 66/16) propisano je da je svako
U svim navedenim slučajevima tumačenje KRŽ-a je sniženje cijene ponude u slučaju najniže cijene, kao
bilo da ograničenje u zastupanju u smislu novčane kriterija za dodjelu ugovora, moguće u rasponu od
vrijednosti posla ne može biti razlog eliminacije 0,1% do 10% najniže početne cijene svih ponuda.
ponude jer: Dakle, snižavanje cijene se računa u odnosu na
− Ponuda nije ugovor, trenutno najnižu cijenu koja je ponuđena (prvo
− Je članom 55. ZOO propisano kako slijedi: se cijena snižava u odnosu na najnižu cijenu
(1) Kad je opštim aktom pravnog lica određeno prihvatljivih ponuda iz pisanih ponuda, a onda,
i u registar upisano da njegov zastupnik ukoliko neko od ponuđača u toku e-aukcije ponudi
može zaključiti određeni ugovor samo uz nižu cijenu, raspon za snižavanje ponuda se
saglasnost nekog organa, saglasnost se može preračunava u odnosu na tu najnižu cijenu, i tako
dati prethodno, istovremeno ili naknadno, sve do kraja e-aukcije).
ako što drugo nije upisano u registar.
(2) Druga strana ima pravo da pozove Dakle, trećeplasirani ponuđač jeste mogao ponuditi
pravno lice da se njegov ovlašćeni organ cijenu koja je za 20% niža u odnosnu na cijenu u
u primjerenom roku izjasni da li daje njegovoj početnoj ponudi.
saglasnost, pa ako to ovaj ne učini, smatrat
će se da saglasnost nije data. U svakom slučaju, sam sistem preračunava raspon
u apsolutnom iznosu u kom ponuđači mogu nuditi
Detaljnija obrazloženja mogu se pronaći u svoje snižene cijene i ova informacija se nalazi ispod
navedenim rješenjima KRŽ-a, koja su dostupna na rubrike u koju će ponuđači unositi cijene („Cijena“
web-stranici https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ mora biti u opsegu _______ - ______ KM, bez
ResolutionSearch (pristupljeno 20. 6. 2018. godine). PDV-a; npr. 9000,00 – 9990,00 KM). Nuđenje cijene
van raspona koji je sistem preračunao nije moguće,
Šta je „najniža početna cijena svih ponuda“ u jer sistem neće prihvatiti unos cijene koja je van
e-aukciji? dozvoljenog rapona. Na desnoj strani prozora se
nalazi i trenutna rang-lista ponuđača (Trenutni
PITANJE: Člankom 8. stavak 1. Pravilnika o poredak), iz koje svaki ponuđač može vidjeti gdje
uvjetima i načinu korištenja e-aukcije je određeno se trenutno nalazi, kao i preostalo vrijeme do kraja
da „svako sniženje cijene ponude u slučaju najniže e-aukcije na liniji iznad rubrike u kojoj se vrši
cijene, kao kriterija za dodjelu ugovora, je moguće unos cijena (Završava: ___), u kom ponuđač može
u rasponu od 0,1% do 10 % najniže početne cijene reagovati ukoliko želi dodatno da snižava cijenu i
svih ponuda“. takmiči se za ugovor.
Da li je „najniža početna cijena svih ponuda“

prvobitno ponuđena najniža cijena od svih ponuda
Izmjene odredbi okvirnog sporazuma prilikom određenim u tenderskoj dokumentaciji.

potpisivanja istog Članom 65. stav (3) ZJN propisano je da u
otvornom postupku pregovori između ugovornog
PITANJE: Po provedenom otvorenom postupku organa i ponuđača nisu dozvoljeni. Članom 3. stav
za nabavku radova izabrani smo za najpovoljnijeg (1) ZJN predviđeno je da je ugovorni organ dužan
ponuđača, te nam je ugovorni organ poslao da postupa transparentno, da se u postupku javne
primjerke okvirnog sporazuma na potpis i ovjeru. nabavke prema ponuđačima ponaša jednako i
Spomenute primjerke nismo potpisali, o čemu smo nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu
i obavijestili ugovorni organ. Naime, dopisom smo i aktivnu konkurenciju, sa ciljem najefikasnijeg
im obrazložili da su članovi 5. i 7. ugovora u koliziji, korištenja javnih sredstava u vezi sa predmetom
s obzirom da na suprotan način definiraju rok za nabavke i njegovom svrhom.
plaćanje izvedenih radova. Članom 5. regulisano je
da se plaćanje vrši u roku od jednog dana od dana Dakle, prilikom odgovora na pitanje ključne
dostave narudžbenice, dok članom 7. ugovora rok su odredbe tenderske dokumentacije, a onda u
za plaćanje počinje teći po ispostavljanju / prijemu skladu sa postavljenim zahtjevima iz TD, šta je bilo
ispravne fakture; predviđeno ponudom, u odnosu na koji događaj
(ispostavljanje fakture / privremene situacije,
Također smo im poslali i nekoliko zahtjeva za ispostavljanje narudžbenice...) i u kom roku će se
izmjenu ugovora, a koje bi tačnije i jasnije definirale vršiti plaćanje. Članom 3. stav (2) tačka e) alineja
samu realizaciju ugovora. Ugovorni organ nam 10) Uputstva za pripremu modela tenderske
je nakon toga poslao nove korigovane okvirne dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik
sporazume na potpis u kojima je promijenio rok BiH“, br. 90/14 i 20/15) propisano je da tenderska
za plaćanje i koji iznosi 30 dana od dana dostave dokumentacija sadrži obavezno i podatke o roku,
uredne fakture (dok je u prvobitnom ugovoru rok načinu i uslovima plaćanja izabranom ponuđaču,
iznosio jedan dan od dana dostave narudžbenice). te pretpostavljamo da je i u odredbama konkretne
Smatramo da je usklađivanje članova (čl. 5. i 7) u TD u nekoj od tačaka, i pored nacrta okvirnog
novom korigovanom okvirnom sporazumu od sporazuma, definisan rok i uslovi plaćanja. Imajući
strane ugovornog organa bitno izmijenilo nacrt u vidu odredbe prethodno citiranih članova ZJN,
ugovora, čime je ugovorni organ načinio štetu nama, ugovorni organ ne može naknadno mijenjati niti
kao izabranom ponuđaču. prilagođavati niti rokove i uslove plaćanja, niti može
mijenjati okvirni sporazum / ugovor prema drugim
S obzirom da nam je ugovorni organ uz novu prijedlozima koje daje izabrani ponuđač, a koji nisu
korigovanu verziju poslao i dopis kojim nas je identični uslovima i zahtjevima iz TD i izabrane
obavijestio kako našim drugim zahtjevima za ponude.
izmjenu okvirnog sporazuma neće udovoljiti,
nas zanima što će se desiti ukoliko ne potpišemo Dalje, članom 72. stav (3) tačke c), e) i f) ZJN
nove korigovane primjerke okvirnog sporazuma, s propisano je da ugovorni organ dostavlja prijedlog
obzirom da smatramo da su načinjeni na štetu nas ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po rang-
kao izabranog ponuđača. listi odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača,
u slučaju da najuspješniji ponuđač:
ODGOVOR: Članom 72. stav (5) Zakona o javnim c) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora;
nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) e) propusti potpisati ugovor o nabavci u roku koji
propisano je da prilikom dodjele ugovora o nabavci, mu je odredio ugovorni organ;
cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi f) odbije zaključiti ugovor pod uslovima
utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu da se navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi
mijenjaju. Istim članom i stavom ZJN propisano je i koju je dostavio.
da samo izuzetno, ako se u tenderskoj dokumentaciji
predviđa odredba o promjenjivosti cijena s objektivno Ukoliko ugovorni organ dostavlja prijedog
utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva ugovora / okvirnog sporazuma koji ne odgovara
odredba unosi se u ugovor o javnoj nabavci – što u odredbama tenderske dokumentacije i izabrane
konkretnoj situaciji nije slučaj. Članom 116. stav (2) ponude, a imajući u vidu odredbe člana 72. st. (3)
tačka j) ZJN propisano je i da je ugovorni organ u i (5) i člana 116. stav (2) tačka j) ZJN, predlažemo
prekršaju ukoliko zaključi ugovor o javnoj nabavci da se ponuđač u ostavljenom roku za potpisivanje
koji nije u skladu s odabranom ponudom i uslovima ugovora / okvirnog sporazuma pismenim putem
obrati ugovornom organu, te zatraži korigovanje

odredbi nacrta ugovora / okvirnog sporazuma
prema odredbama tenderske dokumentacije i
prihvaćene ponude. Takođe, izabrani ponuđač
može upozoriti ugovornog organa i da će zatražiti
praćenje postupka od Agencije za javne nabavke,
a u skladu s odredbama Pravilnika o praćenju
postupaka javnih nabavki („Službeni glasnik BiH“,
broj 72/16). Ukoliko ugovorni organ ne bi uvažio
zahtjeve ponuđača za korigovanjem ugovora /
okvirnog sporazuma u svemu prema odredbama
tenderske dokumentacije i ponude i ukoliko bi
eventualno donio odluku o izboru drugoplasiranog
ponuđača ili odluku o poništenju postupka, izabrani
ponuđač, u skladu sa članom 101. stav (1) tačka d)
ZJN ima pravo na ulaganje žalbe na novodonesenu
odluku, gdje bi osnov žalbe bila činjenica da izabrani
ponuđač nije odbio potpisivanje ugovora / okvirnog
sporazuma pod uslovima navedenim u TD i ponudi,
već da dostavljeni ugovor / okvirni sporazum nije
odgovarao uslovima i zahtjevima iz TD i ponude
i da je ugovorni organ insistirao na potpisivanju
ugovora / okvirnog sporazuma suprotno zakonskim
odredbama.
Takođe, ukoliko je ponuda obezbijeđena garancijom

za ozbiljnost ponude, odbijanjem potpisivanja
dostavljenog ugovora / okvirnog sporazuma ili
propuštanjem roka za potpisivanje dostavljenog
ugovora / okvirnog sporazum, izabrani ponuđač
rizikuje da će ugovorni organ aktivirati dostavljenu
garanciju. Ukoliko ponuda nije obezbijeđena
garancijom, ponuđač ne može imati drugih
posljedica zbog odbijanja potpisivanja dostavljenog
ugovora / okvirnog sporazuma.

SAVJETODAVNI SERVIS
RADNI ODNOSI U FBiH
Primjena Zakona o radu u situaciji kada firma podatke u Matičnu evidenciju radnika. Poslodavac
ima sjedište u FBiH, a radnik obavlja posao u RS-u sam propisuje izgled i sadržaj personalnog dosjea,
ako ga ima, a ako ga nema nije obavezan da čuva
PITANJE: Koji će se zakon o radu primjenjivati dokumente nakon što iz njih izvrši upis u Matičnu
kada firma ima sjedište u FBiH, a zaposli radnika knjigu.
koji će posao obavljati isključivo na području RS-a?
Usklađivanje Pravilnika o radu sa granskim
ODGOVOR: Zavisi od toga gdje radnik ima kolektivnim ugovorom
prebivalište, odnosno da li na teritoriji RS imate
poslovnicu. Ako ima prebivalište na teritoriji PITANJE: Dana 13. 4. 2018. godine u „Sl. novinama
Federacije BiH, a obavlja poslove na teritorji RS (a FBiH“, broj 28 objavljen je granski kolektivni ugovor
nemate poslovnicu) onda se prijavljuje u Poreskoj za trgovinu za područje FBiH i koji važi do 31. 12.
upravi Federacije BiH i na njega se primjenjuje 2018. godine. Da li poslodavac mora uskladiti
Zakon o radu FBiH („Službene novine Federacije Pravilnik o radu i ugovore o radu sa navedenim
BiH“, broj 26/16). Ako radnik ima prebivalište u granskim kolektivnim ugovorom iako on ima vrlo
RS, prijavljujete ga u poreskoj upravi RS i na njega kratko važenje (što bi za posljedicu imalo ponovno
se primjenjuje Zakon o radu RS („Službeni glasnik usklađivanje dokumenata za veliki broj radnika),
RS“, broj 1/16) tj. da li npr. u zaglavlju ugovora o radu za svakog
radnika poslodavac mora da se poziva na konkretni
Koju je dokumentaciju neophodno imati u granski kolektivni ugovor ili npr. da to sve pokrije
personalnom dosjeu radnika? samo usklađivanjem pravilnika o radu?
PITANJE: Šta inspekcijsko tijelo može tražiti kao ODGOVOR: Poslodavac je dužan da izvrši
minimum dokumenata u personalnom dosjeu usklađivanje Pravilnika o radu sa granskim
radnika, tj. koju je dokumentaciju neophodno imati kolektivnim ugovorom, a nakon toga i ugovore
u personalnom dosjeu radnika? o radu sa Pravilnikom. U ugovoru o radu nije
potrebno zaglavlje kao da se radi o nekom propisu
ODGOVOR: Personalni dosje radnika je zbirka (pravilniku) već je dovoljno napisati da ugovorne
isprava koje se odnose na radnika i iz koje vi upisujete strane zaključuju ugovor o radu, a u ugovoru o radu

pozivate se na konkretne članove Pravilnika o radu i „korištenje drugog dijela godišnjeg odmora“. E sad
koje ste uskladili sa kolektivnim ugovorom. Kad kod izrade rješenja o godišnjem odmoru do sada je
kolektivni ugovor prestane da važi, iz Pravilnika bila praksa da se rješenje pravi na način da se u njega
o radu brišete, ako želite, odredbe usaglašene sa unosi samo prvi dio korištenja godišnjeg odmora, a
kolektivnim ugovorom ili regulišete na drugi način za drugi dio se ostavi prazno polje te se ne donosi
to pitanje, a u ugovoru o radu ostaje pozivanje na ponovno drugo rješenje, ali ni ne popunjava to
odredbe Pravilnika. Ako su izmijenjene, onda se prazno polje, što po mom mišljenju nije u redu.
izmijenjene primjenjuju, ako su brisane, automatski
se te odredbe u ugovoru ne primjenjuju, tako da 2. Ukoliko imamo zaposlenika na određeno vrijeme
onda nema potrebe za ponovnim usklađivanjem. (ugovor na šest mjeseci) da li za njega planiram
šest dana godišnjeg odmora? Ukoliko zaposleniku
Da li se primjenjuje Opći kolektivni ugovor za bude produžen ugovor (što za sad ne znam) da li
period otkaznog roka? će zaposlenik nakon šest mjeseci imati pravo na
godišnji odmor u trajanju od 20 dana ne računajući
PITANJE: Udruženje poslodavaca Federacije BiH ovih šest dana što je imao?
donijelo je odluku o raskidu opšteg kolektivnog
ugovora za teritoriju FBiH („Službene novine ODGOVOR: 1. Plan korištenja godišnjih odmora
Federacije BiH“, br. 48/16 i 62/16) sa danom 28. 2. treba da sadrži planiran i prvi i drugi dio godišnjeg
2018. godine. Ukoliko je Ugovor raskinut može za odmora, a rješenje o korištenju godišnjeg odmora,
zaključiti da je isti produžen u smislu odredbe člana također, treba da sadrži korištenje i prvog i drugog
30. stav 2. OKU, po čemu bi trebao da bude na snazi dijela godišnjeg odmora.
do 23. 6. 2018. godine jer ako je raskinut od strane
poslodavaca smatra se da je bio na snazi i da je bio 2. I za radnike koji rade na određeno vrijeme ta-
važeći. kođer se planira korištenje dana godišnjeg odmo-
ra koji mu pripadaju po osnovu svakog navršenog
S obzirom da je raskinut na isti se primjenjuje mjeseca rada, a mogu se planirati u narednom
odredba člana 27. Općeg kolektivnog ugovora. mjesecu za protekli mjesec ili svi u zadnjem mjese-
U skladu sa gore navedenim, molimo za stav da li cu rada. Ukoliko radnik nastavi neprekidan rad kod
je Opći kolektivni u primjeni za period otkaznog istog poslodavca pa navrši šest mjeseci neprekid-
roka u smislu odredbi člana 27. Općeg kolektivnog nog rada, pripada mu pravo na najmanje 20 dana
ugovora. godišnjeg odmora (ima pravo i na povećanja broja
dana po svim osnovima, kao i drugi radnici). Uko-
ODGOVOR: Članom 27. Općeg kolektivnog ugovora liko je u tekućoj godini iskoristio odmor do šest
za teritoriju Federacije BiH (OKU), propisano mjeseci neprekidnog rada, onda mu se ti iskorišteni
je da je otkazni rok u slučaju otkaza kolektivnog dani odbijaju od ukupnog godišnjeg odmora za tu
ugovora tri mjeseca od dana dostavljanja pisanog tekuću godinu.
otkaza ugovora drugim stranama, a da nakon isteka
otkaznog roka, otkazani OKU primjenjivat će se još Maksimalna dužina plaćenog odsustva
šest mjeseci, ali najdalje do isteka roka na koji je
potpisan. PITANJE: Vezano za plaćeno odsustvo, imam
nedoumicu u tumačenju istog, jer je i sam Zakon
Kako je OKU zaključen 22. 6. 2016., a primjenjivao o radu FBiH ostavio široku mogućnost tumačenja
se 12 mjeseci (22. 6. 2017) i još šest mjeseci od dana dužine maksimalnog plaćenog odsustva godišnje.
njegovog isteka (22. januar 2018. godine), otkaz je Član 53. stav (1) Zakona o radu propisuje trajanje
uslijedio nakon što je njegova primjena prestala, plaćenog odsustva do sedam dana u toku jedne
tako da i pomenuti rokovi nemaju nikakvog uticaja kalendarske godine, pa pobrojani slučajevi kada
na prestanak njegove primjene. se može koristiti. U ostalim stavovima istog člana
navode se i ostale izuzetne okolnosti.
Izrada rješenja i korištenje godišnjeg odmora za
radnika zaposlenog na određeno vrijeme Da li je sedam radnih dana maksimalna dužina
plaćenog odsustva u toku godine ili se, zavisno od
PITANJE: 1. Prilikom izrade Plana godišnjih određenih „izuzetnih“ okolnosti, može dozvoliti
odmora za 2018. godinu planirala sam navesti i u dužem trajanju? U tom slučaju, ovaj institut bi
rubrike „korištenje prvog dijela godišnjeg odmora“ se mogao iskorištavati mnogo više od tih sedam
zakonom dozvoljenih dana. poslodavac koji su u naravi i vrsti posla za koje je

zasnovan radni odnos, uposleni smatra da mu
ODGOVOR: Članom 53. stav (1) Zakona o radu se mogu povremeno dodijeliti dodatni poslovi u
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16) okviru njegove spreme, a ne doslovno poslovi za
propisano je da radnik ima pravo na odsustvo sa rada još dva radna mjesta za koja je predviđena SSS i
uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj koje obavlja već tri godine. Stručni saradnik smatra
kalendarskoj godini - plaćeno odsustvo u slučaju: da su povrijeđena njegova prava jer su mu, pored
stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i poslova koji su sadržani u opisu njegovog radnog
smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva, u mjesta, dodijeljeni i svi operativni poslovi za koje je
skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o predviđena SSS, a morao ih je obavljati jer se nadao
radu i ugovorom o radu. da će se problem s upošljavanjem riješiti u nekom
razumnom vremenu, međutim sve to predugo traje
Poslodavac pravilnikom o radu u skladu sa (tri godine).
kolektivnim ugovorom čiji je potpisnik, ili
samostalno, ako ne primjenjuje neki kolektivni Stručni saradnik je podnio zahtjev direktoru da mu,
ugovor, utvrđuje koliko dana po svakom od osnova ako već obavlja te poslove, odobri isplatu stimulacije
pripada radniku (npr. stupanje u brak - tri radna dana, od 15% mjesečno na platu koja će mu se isplaćivati
porođaj supruge - dva radna dana itd.). Također je svaki mjesec do momenta upošljavanja potrebnog
moguće propisati da ako je radnik iskoristio po više kadra, a stimulacija je i predviđena Pravilnikom o
osnova ukupno sedam radnih dana, u slučaju smrti plaćama, samo u njemu nije naveden period koliko
člana uže porodice odobrava mu se predviđeni broj se vremenski može primati ista.
dana za taj slučaj (dakle, preko sedam dana).
Međutim, odredbama stavova (3) i (6) ovog člana Molimo za mišljenje da li je počinjen prekršaj iz
propisano je da radnik, pored tih sedam radnih radnih odnosa samim tim što je uposlenom dato
dana iz stave (1), ima pravo i na plaćeno odsustvo: da obavlja poslove koji nisu u skladu sa njegovom
- za vrijeme obrazovanja ili stručnog stručnom spremom, a primljen je za obavljanje
osposobljavanja i usavršavanja, te poslova u okviru VSS i da li možemo donijeti
- obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod odluku da mu isplaćujemo stimulaciju za obavljanje
uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu dodatnih poslova zbog stanja sa zaposlenim
kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. kadrom, te da li ta stimulacija može biti vremenski
- radnik dobrovoljni davalac krvi za svako ograničena ili se može isplaćivati sve do momenta
darivanje ima pravo na najmanje jedan dan kad se primi odgovarajući kadar predviđen
plaćenog odsustva, unutrašnjom sistematizacijom za obavljanje tih
- radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i u poslova, s obzirom da je moratorij na zapošljavanje
drugim slučajevima i za vrijeme utvrđeno još na snazi.
propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu (to može biti do i preko 30 ODGOVOR: Agencija je dužna zapošljavati re-
dana). vizorsko i administrativno osoblje koje ispunjava
uslove za obavljanje poslova iz njene nadležnosti
Stimulacija za dodatne poslove oglašavanjem javnog konkursa, u skladu sa poseb-
nim uslovima utvrđenim Pravilnikom o unutrašn-
PITANJE: U našoj Agenciji imamo stručnog joj organizaciji radnih mjesta Agencije. Zakon o
savjetnika sa VSS koji je primljen za obavljanje državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine
poslova za koje je predviđena VSS, tj. fakultetska („Službene novine Federacije BiH“, br. 29/03, 23/04,
diploma. Međutim, direktor je istom dao da pored 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) neće se odnositi na
svojih poslova koji su predviđeni za to radno mjesto zaposlene u Agenciji.
obavlja i poslove još dva radna mjesta, a radi se o
poslovima SSS, jer mu moratorij ne dozvoljava da Stručnom savjetniku sa VSS koji je primljen za
zaposli potreban kadar prema sistematizaciji, a obavljanje poslova za koje je predviđena VSS, tj.
ni direktor nije zainteresovan da traži odobrenje fakultetska diploma se ne mogu, uz poslove koje
za zapošljavanje ovih ljudi jer je dao te poslove obavlja, dodavati drugi poslovi koji nisu u vezi sa
stručnom saradniku koji ih obavlja savjesno i poslovima njegovog radnog mjesta, a pogotovo ne
uredno. Iako u ugovoru o radu stručnog saradnika poslovi SSS, koji su sistematizovani a nisu popunje-
stoji da će obavljati i druge poslove koje mu naloži ni. U ovom slučaju radnik ima pravo da traži zaštitu
prava od poslodavca, u skladu sa članom 114. Zako- Članom 11. POGLAVLJE 1. Bolest i majčinstvo
na o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj propisano je da se razdoblja osiguranja, navršena
26/16), a zatim sudsku zaštitu. prema pravnim propisima obiju država ugovornica,
zbrajaju ako je to potrebno za stjecanje prava na
Poslodavac može donijeti odluku da mu isplaćuje davanje i za određivanje trajanja tog davanja, pod
stimulaciju za obavljanje dodatnih poslova, ali to uvjetom da se ne poklapaju
ne bi mogli biti svi poslovi tog dodatnog radnog
mjesta jer ima poslove svog radnog mjesta, ali samo članom 5. Administrativnog sporazuma o provedbi
uz njegov pristanak. Sve drugo je povreda prava iz ugovora o socijalnom osiguranju između Bosne i
ugovora o radu. Hercegovine i Republike Hrvatske, POGLAVLJE 1.
Bolest i majčinstvo, propisano je da je, radi primjene
Prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u članka 11. Ugovora, podnositelj zahtjeva obvezan
razvoju priložiti potvrdu nadležnog nositelja o razdoblju
osiguranja, priznatom prema pravnim propisima
PITANJE: Molimo Vas za odgovor na pitanje druge države ugovornice. Takvu potvrdu na zahtjev
vezano za korištenje prava roditelja djeteta sa težim podnositelja izdaje:
smetnjama u razvoju, predviđeno člankom 69. u Bosni i Hercegovini
Zakona o radu FBiH („Službene novine Federacije a) u Federaciji BiH: organizaciona jedinica na-
BiH“, broj 26/16). Naime, djelatnik našeg poduzeća, dležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog
otac djeteta sa težim smetnjama u razvoju, nam osiguranja;
se obratio sa zamolbom za ostvarivanje prava da b) u Republici Srpskoj: nadležna organizacio-
radi polovinu punog radnog vremena sukladno na jedinica Fonda zdravstvenog osiguranja
članku 69. ZORFBiH. Otac djeteta ima prebivalište Republike Srpske; u Hrvatskoj nadležni po-
u Bosanskom Grahovu, a majka i dijete u Kninu u dručni ured Hrvatskog zavoda za zdravst-
Republici Hrvatskoj. Majka je zaposlena u Kninu. veno osiguranje.
Uz zamolbu je priložen nalaz i mišljenje
prvostupanjskog tijela vještačenja (Centar za Ako podnositelj zahtjeva ne priloži potvrdu,
socijalnu skrb Šibenik, Knin i Drniš) kojim je nadležni nositelj osiguranja prve države ugovornice
utvrđena trajna promjena zdravstvenog stanja može zatražiti potvrdu izravno od nadležnog
djeteta (mentalna retardacija). nositelja druge države ugovornice iz stava 1. ovoga
članka.
Zanima nas, može li u konkretnom slučaju otac
djeteta ostvariti pravo po članku 69. ZORFBiH, Iz ovih odredaba vidljivo je da nema prepreke
neovisno o tome što supruga i dijete imaju da nosilac osiguranja, državljanin BiH koji ima
prebivalište u Republici Hrvatskoj? prebivalište i radi u BiH, koristi prava iz člana 69.
Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“,
Koja je zdravstvena ustanova u navedenom slučaju broj 26/16), koji također ne postavlja zahtjev da otac
nadležna za donošenje nalaza? djeteta koje ima prebivalište u Republici Hrvatskoj,
koristi ovo pravo.
Trebamo li tražiti nalaz nadležne zdravstvene
ustanove sa područja Hercegbosanske županije ili Ovim odredbama propisano je da jedan od
možemo priznati naprijed spomenuti nalaz izdan roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju
od Centra za socijalnu skrb Šibenik, Knin i Drniš? (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi
U skladu sa kojim zakonom roditelju pripada pravo polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se
na naknadu plaće ako koristi pravo da radi polovinu radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja
punog radnog vremena? zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u
ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na
ODGOVOR: Ugovorom o socijalnom osiguranju osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.
između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske,
članom 7, propisano je Opće pravilo osiguranja - Poslodavac treba pribaviti u nadležnom područnom
Obveza osiguranja zaposlene osobe određuje se pre- uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
ma pravnim propisima države ugovornice na čijem potvrdu da je supruga osiguranik po osnovu radnog
teritoriju je osoba zaposlena, ako odredbama čl. 8. i odnosa.
9. ovog ugovora nije drukčije utvrđeno.
Potvrdu da dijete nije smješteno u ustanovu neiskorišteni godišnji odmor u 2018. godini, koji je
socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu planiran u periodu koji je nakon otkaza ugovora o
nalaza nadležne zdravstvene ustanove, treba radu koji je podnio radnik, ako je radnik znao kad je
pribaviti od prvostupanjskog tijela vještačenja godišnji odmor planiran. Nije krivica poslodavca to
(Centar za socijalnu skrb Šibenik, Knin i Drniš) što je on napustio posao ranije.
kojim je utvrđena trajna promjena zdravstvenog
stanja djeteta (mentalna retardacija). 2. U slučaju da radnik, krivicom poslodavca, ne
iskoristi godišnji odmor koji mu pripada u skladu sa
Roditelju pripada pravo na naknadu plaće ako koristi Pravilnikom o radu, to je broj dana koji bi koristio
pravo da radi polovinu punog radnog vremena u da je ostao na radu, a nema veze sa dužinom rada.
skladu sa kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti i Bitno je da je radnik stekao pravo na godišnji odmor
zaštiti porodice sa djecom. poslije šest mjeseci neprekidnog rada.
Korištenje godišnjeg odmora prilikom prekida 3. Ne može poslodavac unaprijed planirati kad će
radnog odnosa ga radnik napustiti. Unaprijed može planirati samo
vrijeme korištenja godišnjeg odmora i omogućiti
PITANJE: Možete li nam pomoći prilikom da ga u tom periodu i koristi, a ako prije toga
tumačenja Zakona o radu Federacije BiH što se tiče radnik da otkaz pa zbog toga ne može da iskoristi
potrebe o isplati naknade za neiskorišteni godišnji godišnji odmor jer je planiran kasnije, nije krivica
odmor. U slučaju da je radnik koji je uposlen duže poslodavca.
od godinu dana, koji je već iskoristio godišnji odmor
za prošlu godinu, izrazio želju da prekine radni Dužina trajanja godišnjeg odmora u slučaju
odnos sa nama početkom godine (naprimjer u 2. privremenog raspoređivanja na drugo radno
ili 3. mjesecu tekuće 2018 godine), a prema Planu mjesto
o dodjeli godišnjih odmora za 2018. je planirao,
usuglašeno i (pismeno) potvrđeno sa njim da ide na PITANJE: Trenutno (četvrti mjesec) radim kao
godišnji odmor u 8. mjesecu: v. d. savjetnika (VSS). Da li imam pravo na broj
1. Postoji li zakonska obaveza za nas kao dana godišnjeg odmora sa VSS i pripadajućim
poslodavaca da istom radniku isplatimo koeficijentom za složenost poslova koje obavljam na
naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u ovoj poziciji (pošto sam trenutno v. d.). Do sada sam
2018. godini? (u 2017. godini) obavljala poslove SSS i u skladu sa
2. Je li zakonom prihvatljivo da: tim imam određeni broj dana godišnjeg odmora
− ako se Pravilnikom o radu osmisli plan (prema stručnoj spremi, složenosti poslova, itd).
računanja neiskorištenog godišnjeg odmora Ako imam pravo da li to pravo stičem od momenta
na način da se radniku koji nas je odlučio raspoređivanja prema kalendarskoj godini?
napustiti zaključno sa 30. 6., neiskorišteni
godišnji odmor računa kao broj dana koji je ODGOVOR: Pravo na godišnji odmor stiče
proporcionalan broju mjeseci koji je stvarno se nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod
radio u odnosu na ukupan fond dana (od 20 poslodavca, neovisno o tome da li je radno mjesto
dana)? u međuvremenu promijenjeno sa SSS na VSS, u
− ako nas radnik odluči napustiti u drugoj skladu sa članom 25. Zakona o radu u institucijama
polovini godine, tj. nakon 1. 7. da se Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br.
Pravilikom o radu precizira da on u tom 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10).
slučaju ima pravo iskoristiti svih 20 dana
godišnjeg odmora sa napomenom da je Zaposlenik koji je stekao pravo na godišnji odmor,
naknada za neiskorišteni godišnji odmor saglasno članu 25. stav 1. ovog zakona, u svakoj
predviđena samo u specijalnim slučajevima, kalendarskoj godini ima pravo na plaćeni godišnji
npr. zbog ekstremno velikog obima posla odmor.
usljed čega radnik nikako nije mogao (a
krivicom poslodavca) iskoristiti svoje pravo Saglasno članu 46. Zakona o državnoj službi u
na godišnji odmor. institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni
glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04,
ODGOVOR: 1. Ne postoji zakonska obaveza 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12 i
poslodavaca da radniku isplati naknadu za 93/17), koji se primjenjuje i na savjetnike (član
5. ovog zakona), državni službenik ima pravo na može otkazati u roku od 60 dana od dana saznanja
plaćeni godišnji odmor u trajanju utvrđenom aktom za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u
rukovodioca institucije od najmanje 20 radnih dana, roku od jedne godine od dana učinjene povrede.
koji se uvećava po osnovu radnog staža i drugim Kako je povreda učinjena prije godinu i četiri
pojedinačno određenim kriterijima, u skladu sa mjeseca, nema više mogućnosti da poslodavac
podzakonskim aktom. Ukupno trajanje godišnjeg pokrene i vodi navedeni postupak protiv počinioca,
odmora ne može iznositi manje od 20 niti više od zbog proteka zakonom propisanog roka.
30 radnih dana.
Prava samohranih roditelja
To što ste raspoređeni za vršioca dužnosti nema
nikakvog uticaja na vaše stečeno pravo na godišnji PITANJE: Šta je to samohrani roditelj? Imamo
odmor, a dužina trajanja određuje se prema situaciju da se radnica razvela od muža i ima dijete
kriterijima utvrđenim Odlukom o uslovima i načinu od četiri godine koje joj je sud dodijelio na odgoj i
korištenja godišnjeg odmora za državne službenike ona odbija da radi kroz smjene, želi da radi samo
i namještenike u ministarstvima i drugim organima prvu smjenu. Ima li na to pravo?
uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i
institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ODGOVOR: U BiH nije zakonom propisana
(„Službeni glasnik BiH“, broj 27/04), odnosno prema definicija samohranog roditelja, odnosno samohrane
kriterijima iz tačke III Odluke, u vašem slučaju majke, mada brojni zakoni, kao i kolektivni ugovori
prema stručnoj spremi radnom mjestu državnog utvrđuju prava tih osoba.
službenika na kojem sada radite
Samohranom majkom, u smislu stava 1. alineja
Rok za pokretanje disciplinskog postupka za težu 3. člana 23. Zakona o osnovama socijalne zaštite,
radnu obavezu zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom
FBiH, smatra se majka koja nije u braku i ne živi u
PITANJE: U našem društvu se desio slučaj da je vanbračnoj zajednici, a sama izdržava svoju djecu.
prošle godine u januaru jednom od radnika nestao Slijedom ove definicije, ako je sud dodijelio ovoj
telefon tokom rada. U tom momentu nismo mogli radnici dijete na odgoj, ona je, u smislu Zakona
sa sigurnošću reći niti utvrditi ko je odgovoran o radu FBiH, samohrana majka. Naime, kako
tako da je policija pozvana i sačinjen je zapisnik te se ta žena sama brine o djetetu i odgaja ga, rad u
pokrenuta istraga. smjenama joj to otežava i zakon je štiti od rada u
smjenama, s obzirom da bi tada ostavljala dijete bez
Prošle sedmice, radnik kome je nestao telefon je potrebne roditeljske brige u procesu odgoja.
došao s informacijom da mu je vraćen telefon od
strane policije i da je nađen kod drugog radnika U nedostatku potpunije zakonske definicije, zakon
našeg društva, po policijskom izvještaju. treba tumačiti u korist radnika i svrhe zbog koje je
određeno pravo ustanovljeno, a to je prvenstveno
Krađa je u našem pravilniku definisana kao teža zaštita interesa djeteta samohranog roditelja.
povreda radne obaveze te smo u skladu sa članom
97. Zakona o radu FBiH pokrenuli disciplinski Odjava radnika zaposlenog na određeno vrijeme
postupak za otkaz bez otkaznog roka. nakon korištenja bolovanja
S obzirom da smo za počinioca saznali prošle PITANJE: Imamo radnika koji je bio na bolovanju
sedmice, a krađa se desila prije godinu i četiri zbog povrede na radu. Angažovan je po osnovu
mjeseca, da li dolazimo u sukob sa zakonom u vezi ugovora o radu na određeno vrijeme (napravljena
člana 100. Zakona o radu koji kaže da otkaz zbog službene zabilješka zbog povrede na radu). Dana
povrede radne obaveze možemo dati u roku od 60 31. 5. 2018. zaprimili samo rješenje kojim se za
dana od saznanja činjenica, ali najkasnije u roku od ovog radnika utvrđuje II kategorija invalidnosti –
jedne godine od učinjena povrede. promijenjena radna sposobnost. Radnik je uložio
žalbu na navedeno rješenje i još uvijek se nalazi na
ODGOVOR: Odredbama člana 100. Zakona o radu bolovanju, ali sada mu doznaku izdaje porodični
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16) ljekar (a ne komisija), a uzrok spriječenosti su ostale
propisan je rok za otkaz ugovora o radu zbog težeg bolesti (ne vodi mu se više povreda na radu).
prestupa ili teže povrede radne obaveze, koji se
Pošto nemamo više potrebu za ovim radnikom, da li Da li je poslodavac obavezan suspendovati radnika
ga možemo odjaviti i konstatovati istek ugovora na koji se nalazi u pritvoru?
određeno vrijeme bez obzira što je u toku žalba na
rješenje o utvrđenoj II kategoriji invalidnosti? PITANJE: Imamo zaposlenog radnika (keramičara)
po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme.
ODGOVOR: Članom 71. Zakona o radu FBiH Radnik je prije par dana javio da se nalazi u pritvoru.
(„Službene novine FBiH“, broj 26/16) propisano je da Zadržan je 24 h i pušten. Nema razloga za produženje
radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio pritvora, ali će protiv njega biti nastavljen krivični
od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati postupak. Ugovor o radu mu ističe 31. 7. 2018.
ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti godine. Je li radnika “moramo” suspendovati ili on
za rad zbog liječenja ili oporavka, odnosno ne može može uredno obavljati posao keramičara bez obzira
mu prestati ugovor o radu zaključen na određeno na krivični postupak protiv njega?
vrijeme, osim ako je počinio teži prijestup ili
težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu. ODGOVOR: Zakon o radu FBiH („Službene novine
Članom 36. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH“, broj 26/16) ne poznaje institut suspenzije sa
(„Službene novine FBiH“, br. 30/97, 7/02, 70/08 i posla. Saglasno tome, radnik može nastaviti da radi
48/11) propisano je da se kod povreda na radu, ili do isteka ugovora o radu, neovisno od krivičnog
oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranicima postupka koji se vodi protiv njega.
obavezno osigurava, između ostalog, naknada plaće
za sve vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog Treba li poslodavac tražiti od uposlenih potvrdu o
povredom na radu, odnosno oboljenjem od nekažnjavanju?
profesionalne bolesti. Međutim, ZORFBiH ne
definiše kad obaveza poslodavca prestaje, ali se PITANJE: Da li je poslodavac obavezan da traži
mogu analogno primijeniti odredbe člana 72. stav od uposlenih radnika potvrdu o nekažnjavanju, te
(2), prema kojima privremena nesposobnost za rad ukoliko jeste ko je dužan da snosi troškove? Ukoliko
traje dok nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni radnik to nema u svojoj arhivi da li je to osnov da
ljekar utvrdi da je sposoban za rad. Utvrđivanjem II se kazni poslodavac ili je potvrda o nekažnjavanju
kategotrije invalidnosti, odnosnom dostavljanjem samo stvar preduzeća i odluke poslodavca?
poslodavcu rješenja od strane nadležnog organa,
ova obaveza prestaje. ODGOVOR: Poslodavac svojim pravilnikom o
radu utvrđuje uslove za obavljanje poslova radnog
Međutim, nije jasno po kojem osnovu je radnik mjesta, samostalno. On može, ali nije obavezan, kao
opet na bolovanju, koje mu je otvorio nadležn ljekar jedan od uslova propisati da radnik nije kažnjavan
primarne zdravstvene zaštite, pa to trebate provjeriti za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za
lično, na što poslodavac ima pravo kao kontrolor obavljanje poslova radnog mjesta ili slično. U tom
bolovanja, ili putem kontrolora kantonalnog zavoda slučaju poslodavac bi trebalo da sam pribavi ovo
zdravstvenog osiguranja. Ako se radi o bolovanju uvjerenje, jer u skladu sa Krivičnim zakonom FBiH
koje je u vezi sa povredom na radu, onda je bolovanje niko ne može tražiti od radnika da dokazuje da nije
trebala produžiti nadležna komisija. kažnjavan.
U svakom slučaju, odredbama člana 44. Zakona Iz navedenog proističe da nema ni kažnjavanja
o zdravstvenom osiguranju propisano je da, u poslodavca ako svojim pravilnikom ne propiše ovaj
slučaju privremene spriječenosti za rad zbog uslov.
povrede na radu ili oboljenja od profesionalne
bolesti, osiguraniku pripada naknada plaće i Odluka za neplaćeno odsustvo
nakon prestanka radnog odnosa, sve do ponovnog
uspostavljanja radne sposobnosti, odnosno konačne PITANJE: Jedna radnica nam je uputila zahtjev za
ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti, a ne duže neplaćeno odsustvo u trajanju od 30 dana, koliko
od 12 mjeseci, a to je naknada koju snosi kantonalni je maksimalno i propisano našim Pravilnikom o
zavod zdravstvenog osiguranja na zahtjev tog lica. radu, pa nas zanima da li u odluci o neplaćenom
odsustvu, koju izdaje ravnatelj i kojom joj isto
odobrava, treba između ostalog da stoji i: “Radnica
je obavezna vratiti se na posao dana ________, u
suprotnom bit će joj otkazan ugovor o radu. Ili se to
ne treba napisati u odluku o neplaćenom odsustvu, u tom slučaju primjenjujemo ZORFBiH u pogledu
već ako se ista ne pojavi na radnom mjestu onog dana načina korištanja godišnjih odmora kao lex generalis.
kada je to odlukom predviđeno, pusti se da prođe pet Naime, imamo situacije da nastavnici koji rade na
dana, neopravdan izostanak sa posla, što predstavlja neodređeno vrijeme za vrijeme korištenja godišnjeg
težu povredu iz radnog odnosa i onda joj se nakon odmora ili u toku korištenja godišnjeg odmora
toga otkaže ugovor o radu. Međutim, budući da otvaraju bolovanja (dostavljaju AS-1 obrazac, tj.
je ista već odjavljena u PU kako onda dati otkaz? obavijest o bolovanju). Na taj način se pravo na
Molimo da nam malo pojasnite proceduru koja se godišnji odmor, tj. ovaj institut i institut spriječenosti
provodi prilikom donošenja navedene odluke kako za rad (bolovanja) međusobno isključuju. Odnosno
bi ista bila u skladu sa zakonom. radnik ne može biti na godišnjem odmoru dok je na
bolovanju i obratno (sa napomenom da je godišnji
ODGOVOR: Odluka ili rješenje o neplaćenom odmor počeo koristiti prije bolovanja). Nakon ovog
odsustvu treba da sadrži podatke o početku i obrazloženja želimo pitati:
završetku neplaćenog odsustva (datumi). Nije • Može li se otvoriti bolovanje ukoliko traje
neophodno navoditi da je radnica obavezna godišnji odmor?
da se prvog radnog dana po isteku neplaćenog • Ukoliko može, treba li se radniku napraviti
odsustva vrati na rad, jer se to podrazumijeva, kao rješenje o prekidu sa danom kada je otvorio
i da se neopravdano odsustvo sa posla, u trajanju bolovanje, te drugi dio, odnosno ostatak
propisanom Pravilnikom o radu, smatra težom godišnjeg odmora omogućiti da u kontinuitetu
povredom radnih obaveza. iskoristi do 30. 6. naredne kalendarske godine
(uglavnom može za vrijeme trajanja zimskog
Ukoliko dođe do toga, provodite proceduru otkaza raspusta do početka drugog polugodišta, kako
ugovora o radu bez obaveze poštivanja otkaznog se ne bi remetio nastavni proces)?
roka, zbog teže povrede radnih obaveza, a radnicu, • Ukoliko je za vrijeme korištenja godišnjeg
po okončanju postupka (drugostepena odluka), odmora nastavnik otvorio bolovanje, a nije
odjavljujete sa prvim danom izostanka sa posla. iskoristio ni minimum od 12 dana, te zbog
Ovo zbog toga što je neplaćeno odsustvo mirovanje velikog broja dana koji su mu ostali ne može
radnog odnosa i prijavljuje se kao takvo, za razliku iskoristiti ostatak u kontinuitetu ni kada
od prestanka radnog odnosa, koji se, takođe, treba traje zimski raspust, a ni do 30. 6. naredne
prijaviti i koje znači konačno skidanje s evidencije kalendarske godine jer bi se njegovim odlaskom
zaposlenih radnika. na godišnji odmor za vrijeme nastave remetio
nastavni proces, a ministarstvo obrazovanja
Bolovanje za vrijeme godišnjeg odmora ne daje saglasnosti za angažman radnika radi
zamjene odsutnog nastavnika zbog korištenja
PITANJE: Zakonom o osnovnom odgoju i godišnjeg odmora, dakle šta u tim situacijama?
obrazovanju TK („Službene novine Tuzlanskog • Te ukoliko je otvorio bolovanje za vrijeme
kantona“, br. 9/15 i 6/16), u članu 88. je utvrđeno godišnjeg odmora, koristio isto na par dana i
da nastavnici i stručni saradnici u pravilu koriste opet zaključio i želi nastaviti koristiti godišnji
godišnji odmor u toku ljetnog odmora učenika odmor?
u trajanju do 35 dana, a u skladu sa Zakonom,
Kolektivnim ugovorom i podzakonskim aktima ODGOVOR: a) Privremena spriječenost za rad za
škole. Dakle, prema navedenom, pomenutim vrijeme godišnjeg odmora moguća je, a u skladu sa
radnicima trajanje godišnjeg odmora se utvrđuje članom 49. stav (2) Zakona o radu FBiH („Službene
po završetku drugog polugodišta pa do isteka, novine FBiH“, broj 26/16), vrijeme privremene
odnosno od 2. jula 2018. godine pa do isteka. Sama spriječenosti za rad ne uračunava se u trajanje
zakonska konstatacija da u pravilu koriste godišnji godišjeg odmora, što znači da radnica ima pravo da
odmor dok traje ljetni raspust učenika znači da to nastavi korištenje godišnjeg odmora nakon što se
nije uvjek nužno, tako da u određenim situacijama bolovanje zaključi.
radnici u nastavnom procesu, ukoliko ne iskoriste
sve dane godišnjeg odmora u kontinuitetu, mogu U slučaju sumnje u opravdanost bolovanja
shodno ZORFBiH drugi dio mogu iskoristiti do poslodavac, u skladu sa članom 55. Zakona o
30. 6. naredne kalendarske godine. Ovo shodno zdravstvenom osiguranju („Službene novine FBiH“,
ZORFBiH napominjemo jer Zakon o obrazovanju br. 30/97, 7/02,70/08 i 48/11), ima pravo konrole
TK kao lex specialis nije to precizno regulisao, pa bolovanja, kod nadležnog ljekara koji je utvrdio
privremenu spriječenost za rad, odnosno kontrolora Zaključivanje ugovora o radu za obavljanje dva
kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. različita radna mjesta
Za vrijeme privremene spriječenosti za rad PITANJE: Da li je moguće da se u privatnoj

osiguranika, odnosno za vrijeme korišćenje predškolskoj ustanovi zaključi ugovor o radu sa
prava na naknadu plaće vrši se nadzor. Nadzor punim radnim vremenom od osam sati dnevno,
vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i odnosno 40 sati sedmično tako što bi se u ugovoru o
pravno, odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono radu navelo da bi ista osoba obaljala sljedeće poslove:
isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava. − Vršila funkciju direktora privatne
Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako predškolske ustanove po četiri sata dnevno,
zloupotrijebi bolovanje, a zloupotrebe bolovanja odnosno 20 sati sedmično i
propisane su članom 45. ovog zakona. − Obavljala poslove kuhara takođe po četiri
sata dnevno, odnosno 20 sati sedmično, sa
b) Ukoliko bolovanje traje duže nego što je kolektivni napomenom da se radi o visoko obrazovanoj
godišnji odmor pa radnik ne može, zbog potreba osobi koja ima završen Ekonomski fakultet i
učešća u nastavnom procesu, nastaviti korištenje završenu redovnu srednju školu za kuhare?
godišnjeg odmora, obavezno je donijeti rješenje u
kojem će se odrediti kada će koristiti preostali dio Napominjemo da se u Poreznoj upravi ne mogu
godišnjeg odmora. podnijeti dva obrazca (prijave) JS 3100 na kraće
radno vrijeme od punog radnog vremena kod istog
Vrijeme trajanja zimskog raspusta, ukoliko zimski poslodavca, kako bi se na taj način ostvarilo puno
raspust nije godišnji odmor za ostale radnike u radno vrijeme.
obrazovanju, može biti period kad radnik koristi
preostali dio godišnjeg odmora. Da li se ova situacija može riješiti zaključivanjem
dva ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom?
c) Poslodavac, a ne Ministarstvo, određuje vrijeme Ako je odgovor pozitivan, šta navesti u obrascu JS
korištenja godišnjeg odmora radnika, a poslodavac 3100, o kojim poslovima se radi?
čini prekršaj iz člana 171. stav (1) tačka 31.
ZORFBiH ako radniku uskrati pravo na godišnji ODGOVOR: Svako privatno pravno lice zaključuje
odmor, odnosno isplati naknadu umjesto korištenja ugovore o radu sa svojim zaposlenicima u skladu
godišnjeg odmora osim u slučaju iz člana 52. stav sa zakonom i svojiim pravilnikom o radu. Ukoliko
4. ovog zakona (član 51). To znači da poslodavac ste pravilnikom o radu predvidjeli mogućnost da se
mora naći načina da radniku omogući da iskoristi funkcija direktora ustanove obavlja sa polovinom
preostali dio godišnjeg odmora prije kraja punog radnog vremena, a da u drugoj polovini
kalendarske godine, da bi se korištenje nastavilo u radnik obavlja neke druge poslove, onda to možete
narednoj godini u vrijeme zimskog raspusta. regulisati jednim ugovorom, koji sadrži dva opisa
poslova i vrijeme u kojem će ih obavljati, odnosno
Ako radnik nije iskoristio ni prvi dio od 12 dana plaću koju će primati ukupno za te poslove.
godišnjeg odmora zbog privremene spriječenosti
za rad, a ne može zbog nastavnog procesa iskoristiti Nije baš uobičajeno da direktor obavlja i poslove
ni ostali dio do kraja tekuće godine, tom radniku, sa završenom srednjom školom, pa bi bilo bolje
nažalost, ne pripada pravo da preostali dio godišnjeg rasporediti radno vrijeme na način da pretežno
odmora koristi u narednoj godini. obavlja poslove direktora (npr. šest ili pet sati
dnevno). U tom slučaju to bi bili pretežno poslovi
d) Ukoliko je radnik otvorio bolovanje za vrijeme koji se upisuju u obrazac prijave (JS 3100).
godišnjeg odmora, koristio isto na par dana i opet Ovo sve pod uslovom da kantonalnim zakonom o
zaključio i želi nastaviti koristiti godišnji odmor, to predškolskom obrazovanju, u dijelu koji se odnosi
je njegovo pravo, jer bolovanje prekida korištenje na privatne ustanove, nije propisano obavljanje
godišnjeg odmora, koji se nastavlja koristiti po poslova direktora u punom radnom vremenu.
isteku bolovanja.
Funkcije u sindikatu
PITANJE: Šta je to predsjednik sindikata, šta

sindikalni povjerenik, a šta je član sindikalnog
odbora kod poslodavca, odnosno koja je razlika za pokretanje spora pred nadležnim sudom protiv
između ove tri funkcije? Da li se svi članovi odluke UO Zavoda po podnesenom prigovoru.
sindikalnog odbora kod poslodavca smatraju
sindikalnim povjerenicima? Napominjemo da Zakonom o radu, Kolektivnim
ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i
ODGOVOR: Pravilima sindikata određuje se radnika u oblasti zdravstva za Zavod od 10. 11. 2017.
sindikalni odbor, kao organ sindikata organizovanog godine i Pravilnikom o radu Zavoda broj: 52/18
kod poslodavca. Predsjednik sindikata je lice koje je, nije tačno regulisan rok za pokretanje spora pred
u skladu sa pravilima sindikata i osnivačkim aktom, nadležnim sudom u ovakvim situacijama, izuzev
određeno da rukovodi sindikatom, a sindikalni kada je odlučeno o prigovoru u postupku mirnog
povjerenik je lice koje je, ispred sindikata kod rješavanja sporova i u situacijama kada poslodavac
poslodavca, određeno da obavlja određene poslove, ne odluči po podnesenoj molbi / zahtjevu u skladu
odnosno zadužena je za odnose sa poslodavcem. sa članom 114. Zakona o radu.
Sindikat je dužan da obavijesti poslodavca koja
je osoba sindikalni povjerenik i preko te osobe se ODGOVOR: Rok za pokretanje sudskog postupka
ostvaruju kontakti između poslodavca i sindikata. propisan je članom 114. stav (2) Zakona o radu FBiH
Ne mogu se sve ove osobe smatrati sindikalnim („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16) i on
povjerenicima, već treba biti određena samo jdna se ne može mijenjati, pa zato nije propisan u drugim
osoba, a to može biti predsjednik sindikata ili bilo aktima koje navodite.
koji drugi član sindikata. Rok teče od dana kad se radniku uruči drugostepeno
rješenje, ako je doneseno u roku od 30 dana od dana
Rok za pokretanje sudskog postupka nakon podnošenja zahtjeva za zaštitu prava. Rok od 90
odbijanja molbe za isplatu jednokratne novčane dana teče od dana uručenja drugostepenog rješenja.
pomoći Ako je u roku od 30 dana postignut dogovor
o mirnom rješavanju spora, pa radnik ne bude
PITANJE: Dana 22. 3. 2018. godine zaprimili smo zadovoljan rezultatom mirenja, odnosno poslodavac
molbu zaposlenice kojom traži isplatu jednokratne ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem
novčane pomoći zbog bolesti užeg člana porodice. roku od 90 dana podnijeti tužbu pred nadležnim
Dana 23. 3. 2018. godine donesena je odluka kojom sudom.
nije usvojena naprijed navedena molba usljed
finansijske nemogućnosti za isplatom iste, a protiv Ako rješenje nije doneseno u tom roku, radnik je
navedene odluke zaposlenica je uložila prigovor imao pravo podnijeti tužbu po isteku roka od 30
dana 27. 3. 2018. godine. U pomenutoj prvostepenoj dana od dana dostavljanja poslodavcu zahtjeva za
pobijanoj odluci direktora Zavoda za zdravstvenu zaštitu prava, u daljnem roku od 90 dana.
zaštitu radnika u saobraćaju Sarajevo data je uputa o
pravnom lijeku u smislu člana 114. Zakona o radu, Naknadnim donošenjem rješenja, vi ste rok za
i to: vođenje sudskog postupka produžili na 90 dana od
prijema tog drugostepenog rješenja.
„Protiv ove odluke radnik može u roku od 30 dana
od dana dostavljanja ove odluke podnijeti prigovor Da li mora poslodavac na mjesečnom nivou
Upravnom odboru Zavoda. Ako Zavod u roku od donositi odluku o radnom učinku?
30 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu
prava – prigovora ili postizanja dogovora o mirnom PITANJE: Da li poslodavac mora na mjesečnom
rješavanju spora ne udovolji tom zahtjevu, radnik nivou donositi odluku o radnom učinku (logično
može u daljem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred je da mora ukoliko ga je bilo, ali ukoliko nije bilo
nadležnim sudom.“ radnog učinka)?
Budući da je Upravni odbor Zavoda, zbog
neblagovremenog imenovanja novog saziva ODGOVOR: Prema članu 75. Zakona o radu FBiH
Upravnog odbora Zavoda radi isteka mandata („Sl. novine FBiH“, broj 26/16), plaća radnika
prethodnom sazivu, odlučio o prigovoru tek dana utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom
30. 7. 2018. godine i isti donio drugostepenu o radu i ugovorom o radu. Plaća za obavljeni rad i
konačnu odluku kojom je potvrđena prethodna vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne
odluka o neusvajanju molbe zaposlenice, to vam plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećane plaće
se obraćamo sa upitom za definisanje tačnog roka iz člana 76. ovog zakona, u skladu sa kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o Ako radni učinak mjerite godišnje, a isplaćujete
radu. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu u narednoj godini, onda bolovanje ne utiče na
utvrđuju se elementi za određivanje osnovne plaće isplatu naknade za radni učinak, jer je to učinak iz
i dijela plaće po osnovu radnog učinka. Dakle, prethodne godine, koji se isplaćuje u tekućoj godini.
elementi za određivanje osnovne plaće i dijela plaće
po osnovu radnog učinka utvrđuju se kolektivnim
ugovorom, odnosno pravilnikom o radu poslodavca.
Prema tome, svi poslodavci koji nisu obveznici
primjene nekog od granskih kolektivnih ugovora
ili, pak, granskim kolektivnim ugovorom nisu
precizirani detalji u vezi sa načinom utvrđivanja
elemenata za obračun plaće i dijela plaće po osnovu
radnog učinka, dužni su ova pitanja regulisati svojim
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu (ukoliko
nisu dužni imati pravilnik o radu).
Način na koji će biti mjeren i iskazan radni učinak

treba odrediti sam poslodavac pa, u zavisnosti od
usvojene metodologije mjerenja radnog učinka, isti
može biti iskazan procentualno, u novčanom iznosu
ili na neki drugi način.
Odluku o radnom učinku poslodavac može donijeti

na mjesečnom, tromjesečnom, polugodišnjem
ili godišnjem nivou, sve zavisi od toga kako je to
regulisao svojim pravilnikom o radu ili ugovorom
o radu i ocjenjuje svakog radnika, pa ako je učinak
ostvaren isti se obračunava, a ukoliko radni učinak
nije ostvaren on se ne obračunava, a ocjena i utvrđeni
obračunati procenat primjenjuje se do sljedećeg
ocjenjivanja.
Uvećanje plate za radni učinak radnika koji se

nalazi na bolovanju
PITANJE: Ima li radnik pravo na uvećanje plate za

radni učinak ako se nalazi na bolovanju?
ODGOVOR: Pravo na uvećanje plaće po osnovu

radnog učinka zavisi od toga da li radni učinak
mjerite mjesečno ili u nekom dužem periodu. Ako
radni učinak mjerite mjesečno, vrijeme privremene
spriječenosti za rad je vrijeme u kojem radnik ne
ostvaruje ni rad, a ni uvećan radni učinak da bi bio
nagrađen.
Ako se radni učinak mjeri u dužem periodu, za taj

period utvrđuje se radni učinak, koji zbog perioda
privremene spriječenosti za rad ne mora biti ostvaren
u obimu koji ste predvidjeli za nagrađivanje, ali
može, ako je radnik uložio vanredne napore da to
postigne.

SAVJETODAVNI SERVIS
RADNI ODNOSI U RS
Uvećanje koeficijenta za utvrđivanje plaće za iznos Bp = Np - 20
poreza na dohodak 0,603
PITANJE: Da li se koeficijent za utvrđivanje plate Bp = 700 – 20 = 1.127

uvećava za iznos poreza na dohodak (realan sektor)? 0,603
ODGOVOR: Prema članu 123. stav 2. Zakona o od toga se odbije 372,13 na ime 33% poreza i
radu RS („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. doprinosa i dobije se novi iznos plate za isplatu:
1/16 i 66/18), elementi za određivanje osnovne plate 755,09 KM.
su koeficijenti složenosti posla i cijena rada, ukoliko
zakonom i kolektivnim ugovorom nije drugačije Tako uvećan koeficijent će se unijeti u aneks ugovora
uređeno. Tako određenu platu potrebno je uvećati o radu do kraja avgusta, kako bi od 1. 9. 2018. godine
za iznos poreza na dohodak (10%), te je javnom sa stupanjem Zakona o izmjenama Zakona o porezu
sektoru izvršeno usklađivanje zakona o platama na na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“,
način da se koeficijent za utvrđivanje plate uveća broj 66/18) mogao da se primijeni sljedeći obračun
za iznos poreza na dohodak. Primjenom analogije, poreza i doprinosa:
najcjelishodnije je da se i u realnom sektoru (kod
poslodavaca koji platu određuju primjenom Bp = Plata (koja sada uključuje porez)
koeficijenta i cijene rada) izvrši usklađivanje na ovaj 0,67
način.
Nova plata 755/0,67= 1.126
Npr. ako je koeficijent referenta sa srednjom Doprinosi 1.126 x 0,33 = 371 1.126 – 371 = 755,00
stručnom spremom bio 7, a cijena rada 100,00 KM, Porez 755 – 500 = 255 x 0,1 = 25,50
neto plata je iznosila 700,00 KM. Sada je koeficijent Radniku će se isplatiti 730,00 KM
7,60, pa plata sa porezom iznosi 755,00 KM (izvršeno
je zaokruživanje koeficijenta na 7,60 a trebao je biti
7,55). Do tog iznosa se dođe primjenom formule:

Obračun plaće direktoru ustanove koja ima do 100 zakona (Ministarstvo finansija), kao i od resornog
zaposlenih ministarstva (Ministarstvo rada / Ministarstvo
zdravlja i socijalne zaštite).
PITANJE: U novom Zakonu o platama zaposlenih
u javnim službama nije predviđen koeficijent za Ovim zakonom nije određen pojam zaposlenik (na
direktora ustanove koja ima do 100 zaposlenih. Na određeno ili neodređeno vrijeme), ali primjenom
koji način obračunati platu direktoru pošto nije člana 5. stav 1. ZORRS, radnikom se podrazumijeva
predviđen koeficijent u pomenutom zakonu? Da li se fizičko lice koje radi kod poslodavca i ima prava i
termin zaposlenik u ovom zakonu odnosi samo na obaveze iz radnog odnosa po nekom od osnova
radnike koji imaju ugovor o radu na neodređeno ili iz člana 1. stav 2. ZORRS i koje je prijavljeno u
tu spadaju i radnici koji imaju ugovor na određeno Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate
vrijeme? doprinosa. U tom dijelu, nema razlike između
radnika na određeno ili neodređeno vrijeme.
ODGOVOR: Zakonom o platama zaposlenih u
javnim službama Republike Srpske („Službeni glasnik Aneks ugovora o radu za oblast zdravstva
Republike Srpske“, broj 66/18) uređuje se način
utvrđivanja plata zaposlenih u javnim službama koje PITANJE: Da li je moguće dobiti primjerak aneksa
vrše javna ovlašćenja iz oblasti rada, zdravstvenog ugovora o radu za oblast zdravstva?
osiguranja, zapošljavanja, dječije zaštite, socijalne
zaštite, vodoprivrede i drugim javnim službama ODGOVOR: Aneksom ugovora za oblast
koje nisu obuhvaćene posebnim zakonom kojim se zdravstva potrebno je promijeniti odredbu o
uređuje oblast radnih odnosa. Članom 9. Zakona plati. Način utvrđivanja plata zaposlenih lica u
izvršeno je razvrstavanje rukovodilaca javnih javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike
službi iz člana 2. tog zakona u dvije platne grupe sa Srpske zasniva se na članu 3. Zakona o platama
sljedećim platnim koeficijentima: zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti
1) prva platna grupa: zdravstva Republike Srpske („Službeni glasnik
1. direktor ustanove koja ima više od 500 Republike Srpske“, broj 66/18). Prema stavu 1. tog
zaposlenih ............................ 25,35; člana, plata zaposlenih sastoji se od osnovne plate,
2. direktor ustanove koja ima od 100 do 500 uvećanja plate i naknada propisanih ovim zakonom.
zaposlenih .......................... 25,35; Plata iz stava 1. ovog člana predstavlja platu prije
2) druga platna grupa: oporezivanja porezom na dohodak, shodno stavu 2.
1. zamjenik direktora ustanove koja ima više istog člana. Stavom 3. propisano je da je bruto plata
od 500 zaposlenih............ 20,35; plata uvećana za doprinose. U svim elementima koji
2. zamjenik direktora ustanove koja ima od čine platu iz stava 1. ovog člana sadržan je porez,
100 do 500 zaposlenih ......... 20,35; prema stavu 4.
3. zamjenik direktora ustanove koja ima do Odredba o plati u ugovoru / aneksu sada treba da
100 zaposlenih ..................... 19,25. glasi:
I Za redovan rad i prosječno ostvarene rezultate
Iz ove zakonske norme lako se uočava da je „ispušten“ rada radnik ostvaruje osnovnu bruto platu u iznosu
direktor ustanove koja ima do 100 zaposlenih. U (iznos bruto plate) konvertibilnih maraka mjesečno.
članu 9. ranije važećeg zakona o platama zaposlenih ili
u javnim službama Republike Srpske („Službeni II Za redovan rad i prosječno ostvarene rezultate
glasnik Republike Srpske“, br. 31/14 i 116/16) u prvu rada radnik ostvaruje osnovnu bruto platu u iznosu
platnu grupu u podtačku 3. bio je razvrstan direktor (iznos bruto plate) konvertibilnih maraka mjesečno,
ustanove koja ima do 100 zaposlenih sa koeficijentom odnosno plata prije oporezivanja porezom na
19. Kako se direktori ovih ustanova sada nalaze dohodak iznosi _________ konvertibilnih maraka.
u pravnoj praznini jer se ne navode u novom
zakonskom tekstu, a u obrzaloženju i razlozima koji Izmjene ugovora (u formi novog ugovora ili aneks)
su sadržani uz prijedlog zakona u materijalima za
28. redovnu sjednicu Narodne skupštine Republike PITANJE: Da li se izmjene ugovora mogu vršiti u
Srpske ne pominju razlozi izostavljanja keoficijenta formi novog ugovora ili mora putem aneksa?
za ovu kategoriju rukovodilaca, mišljenja smo da
su isti ispušteni omaškom. Shodno tome, potrebno ODGOVOR: Ako su poslodavac i radnik zaključili
je zatražiti dodatno tumačenje od predlagača ovog ugovor o radu u skladu sa Pravilnikom o obrascima
ugovora o radu („Službeni glasnik Republike ovog zakona tako da postojeće iznose plata uvećaju
Srpske“, broj 18/16), onda će se izmjene na plati za iznos poreza na dohodak u skladu s odredbama
urediti aneksom ugovora, shodno članu 171. a u zakona kojim se oporezuje dohodak.
vezi sa članom 170. ZORRS. Ako je ugovor o radu
sačinjen u skladu sa ranije važećim zakonom o S obzirom da su izmjene zakona stupile na snagu
radu – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Republike 1. avgusta 2018. godine, rok za usklađivanje je 31.
Srpske“, broj 55/07), onda je potrebno sačiniti avgust 2018. godine.
ugovor o radu u skladu sa novim obrascima ugovora
o radu. Kako Ministarstvo rada još nije objavilo Ugovaranje bruto plate ili neto plate sa porezom
novi pravilnik / obrazac ugovora o radu, potrebno
je da poslodavci odredbu o plati urede na jedan od PITANJE: Da li je moguće nakon zaključivanja
sljedeća dva načina: ugovora ili aneksiranja ugovoriti samo bruto platu, a
ne neto sa porezom?
rada radnik ostvaruje osnovnu bruto platu u iznosu ODGOVOR: Sistem bruto plate zasniva se na članu
(iznos bruto plate) konvertibilnih maraka mjesečno. 121. ZORRS, te su i dosad poslodavac i radnik mogli
ili da ugovore samo bruto iznos plate (bez navođenja
II Za redovan rad i prosječno ostvarene rezultate neto iznosa). Shodno tome, i sada nakon izmjena
rada radnik ostvaruje osnovnu bruto platu u iznosu ZORRS radnik i poslodavac mogu ugovoriti samo
(iznos bruto plate) konvertibilnih maraka mjesečno, bruto iznos plate, sa tim da ističemo da se radniku
odnosno plata prije oporezivanja porezom na isplaćuje plata nakon oporezivanja porezom na
dohodak iznosi _______________ konvertibilnih dohodak.
maraka.
Ugovaranje plate sa novozaposlenim
Usklađivanje ugovora o radu
PITANJE: Zaposleni koji prvi put zasnivaju radni
PITANJE: Kojim aktom (ugovor ili aneks) odnos od 1. 8. 2018. da li se sa njima ugovara bruto
usklađujemo ugovore zaposlenih koji su u radnom ili plata sa porezom? Može li i jedno i drugo?
odnosu i imaju platu i u neto i u bruto iznosu i koji
je rok za usklađivanje? ODGOVOR: Od 1. avgusta 2018. godine svi
ugovori o radu moraju sadržavati odredbu o plati ili
ODGOVOR: Ugovori o radu u kojima je plata samo u bruto iznosu ili i bruto iznos i iznos plate
navedena i u neto i u bruto iznosu mogu da se (sa porezom). To se odnosi i na lica koji prvi put
usklade s izmjenama Zakona o radu na jedan od zasnivaju radni odnos nakon ovog datuma. Dakle,
sljedeća dva načina: može i jedna i druga opcija odredbe o plati.
1. Brisati neto iznos, da ostane samo plata
iskazana u bruto iznosu; Na koji način definisati platu u aneksu ugovora?
2. Neto iznos korigovati na način da se isti
uveća za iznos poreza na dohodak na PITANJE: Šta se unosi u anekse ugovor – koji
postojeću osnovicu, dok se bruto iznos neće iznosi? Zdravstvena ustanova, cijena rada 135 KM,
mijenjati. koeficijent npr. sa 9 povećan na 9,95 (radnik očekuje
veću platu), šta treba u aneksu navesti da radnik zna
To se može uraditi novim ugovorom o radu (ako koliko će dobiti?
isti nije zaključen nakon stupanja na snagu ZORRS
iz 2016. godine) ili aneksom ugovora (ako su ODGOVOR: U aneks ugovora se unosi samo
poslodavac i radnik zaključili ugovor o radu prema koeficijent za obračun plate (sada 9,95 sa porezom
obrascu iz Pravilnika o obrascima ugovora o radu na dohodak). Da bi radnik znao koliko će dobiti,
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 18/16)). uputno bi bilo u ponudi za zaključenje aneksa
Rok za usklađivanje je propisan članom 271a. navesti izmjene zakonskih propisa koje se odnose
ZORRS. U roku od 30 dana od dana stupanja na na promjene u iskazivanju plate, te dati primjer
snagu ovog zakona poslodavci koji sa radnicima obračuna po formuli
imaju zaključene ugovore o radu na iznos plate
nakon oporezivanja (neto plate) dužni su uskladiti Bp = Plata (koja sada uključuje porez)
postojeće ugovore o radu sa odredbama čl. 121. i 123. 0,67
Bruto plata i minuli rad postojeće ugovore o radu s odredbama čl. 121. i 123.
ovog zakona tako da postojeće iznose plata uvećaju
PITANJE: Može li u ugovoru o radu biti ugovorena za iznos poreza na dohodak u skladu s odredbama
bruto plata radnika, recimo u iznosu od 1.294 KM i zakona kojim se oporezuje dohodak. Poslodavac,
da li je u bruto plati sadržan minuli rad? kod kojeg su plate uređene posebnim pravilnikom i
ugovorom se samo vrši pozivanje na isti, obavezan je
ODGOVOR: Bruto plata bi trebala biti zasnovana da odredbe pravilnika o radu uskladi s odredbama
na postojećem iznosu bruto plate, ako je to dosad čl. 121. i 123. ovog zakona.
bilo 1.294,00 KM onda nema smetnji da to ostane
i dalje. Prema članu 124. stav 1. ZORRS, osnovna Šta sadrži ugovorena plata?
plata (iz člana 123) uvećava se 0,3% za svaku godinu
radnog staža, ukoliko drugim zakonom, kolektivnim PITANJE: Šta sadrži ugovorena plata?
aktom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Ostala uvećanja se zasnivaju na stavu 2. istog člana. ODGOVOR: Pod ugovorenom platom najčešće
Shodno tome, promjenljivi elementi plate (uvećanja podrazumijevamo fiksnu platu (bez uvećanja
po osnovu minulog rada, noćnog i prekovremenog propisnaih zakonom i podzakonskim aktima). Kod
rada i sl.) nisu sadržani u bruto plati. ugovorene plate radnik u pravilu ne ostvaruje pravo
na druge naknade i pomoći propisane ZORRS. Zato
Sadržaj aneksa ugovora se ova plata u pravilu određuje u puno većem iznosu
od uobičajenog načina određivanja plate jer ona u
PITANJE: Možete li napisati kako treba izgledati sebi objedinjuje i ova ostala primanja.
obrazac aneksa koji trebaju potpisati radnici?
Obaveza izmjena koeficijenata
ODGOVOR: S obzirom da se izmjene zakona
odnose na iskazivanje plate, aneksom ugovora će se PITANJE: Da li je prilikom izmjene akta poslodavca
mijenjati član / tačka kojim je uređena plata. i usklađivanja s izmjenama i dopunama Zakona o
Za redovan rad i prosječno ostvarene rezultate rada radu potrebno da se izmijeni samo definicija plate
radnik ostvaruje osnovnu bruto platu u iznosu ____ ili je potrebno mijenjati i koeficijente?
konvertibilnih maraka mjesečno, odnosno plata
prije oporezivanja porezom na dohodak iznosi ODGOVOR: Radi usklađivanja sa ZORRS,
_______________ konvertibilnih maraka. poslodavac treba da izmijeni definiciju plate u
pravilniku o radu i/ili drugom aktu kojim su uređene
Obaveza izmjene ugovora u kojima nije naveden plate. No, da bi se ove normativne aktivnosti sprovele
iznos plate (u ugovoru se poziva na opšti akt i u praksi, potrebno je promijeniti i elemente za
poslodavca) određivanje plate (cijenu rada ili koeficijent).
Preporučuje se da se ova izmjena izvrši povećanjem
PITANJE: Da li je potrebno mijenjati ugovore o koeficijenta za iznos poreza na dohodak.
radu u kojima nije naveden iznos plate, nego se u
ugovoru poziva na opšta akta poslodavca (Pravilnik Da li je potrebno uraditi i novu sistematizaciju?
o radu) kojim je regulisan način obračuna plate, s
obzirom da nije došlo do izmjene člana 35. Zakona PITANJE: Da li moramo uraditi novu sistematizaciju
o radu, gdje se navodi da ugovor o radu ne mora i nove ugovore o radu ili je dovoljno samo da
sadržiti iznos plate, već da se može pozvati na akte uradimo anekse ugovora?
poslodavca kojima se reguliše plata?
ODGOVOR: Nema potrebe raditi novu
ODGOVOR: Ako plata nije navedena u ugovoru, sistematizaciju i nove ugovore (osim ako su plate
nego se ugovorom vrši pozivanje na akt poslodavca navedene u ovom aktu). U suprotnom, zakonska
kojim su propisane plate, ugovor o radu se ne mora obaveza poslodavca se završava na aneksiranju
mijenjati. Ali poslodavac svakako mora da taj opšti ugovora.
akt uredi u smislu izmjena plate. Saglasno članu
271a. ZORRS, u roku od 30 dana od dana stupanja
na snagu ovog zakona poslodavci koji sa radnicima
imaju zaključene ugovore o radu na iznos plate
nakon oporezivanja (neto plate) dužni su uskladiti
Obaveza izrade pravilnika o radu u školama ODGOVOR: Pravo na regres je akcesorno pravo
koje zavisi od ostvarivanja prava na godišnji odmor.
PITANJE: Da li u školi treba uraditi pravilnik o radu Ako je radnica ostvarila pravo na godišnji odmor
s obzirom da postoji posebni i kolektivni ugovor za u kalendarskoj godini onda ima pravo i na regres.
zaposlene u oblasti obrazovanja? Prema tome, korištenje porodiljskog odsustva nije
od uticaja na ostvarivanje ovog prava.
ODGOVOR: Poslodavac koji zapošljava više od 15
radnika obavezan je da opštim aktom uredi radne Elementi za obračun osnovne plate
odnose, odnosno prava, obaveze i odgovornosti iz
radnog odnosa. Pod opštim aktom se podrazumijeva PITANJE: Koji su elementi za obračun osnovne plate
kolektivni ugovor na nivou poslodavca ili pravilnik - realan sektor - (koeficijent, cijena rada, uvećan za
o radu. Pravilnik o radu poslodavac može da donese iznos minulog rada, na koji se dodaje iznos poreza)?
samo ako nije zaključen kolektivni ugovor iz razloga
navedenih u članu 3. stav 2. ZORRS. Shodno tome, ODGOVOR: Prema članu 123. stav 1. ZORRS,
iako je zaključen Poseban kolektivni ugovor za osnovna plata određuje se na osnovu uslova
zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike potrebnih za rad na poslovima za koje je radnik
Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj zaključio ugovor o radu utvrđenih opštim aktom i
70/16), poslodavac je u obavezi ili da zaključi vremena provedenog na radu. Prema stavu 2. ovog
kolektivni ugovor sa sindikalnom organizacijom ili člana, elementi za određivanje osnovne plate su
da donese pravilnik o radu. koeficijenti složenosti posla i cijena rada, ukoliko
zakonom i kolektivnim ugovorom nije drugačije
Naknada za prevoz na posao i sa posla uređeno. Sada je u ovim elementima sadržan porez
na dohodak. Na ovako određenu platu dodaju
PITANJE: Kako je definisana isplata naknade za se uvećanja (po osnovu minulog rada, noćnog i
prevoz u RS-u. U FBiH je to ograničeno udaljenošću. prekovremenog rada i sl.).
Da li je isti slučaj u RS?
Formulacije plate u ugovoru o radu
ODGOVOR: Pravo na isplatu ove naknade zasniva
se na članu 132. stav 1. ZORRS, prema kojem PITANJE: Da li u ugovoru o radu treba da stoji
poslodavac radniku isplaćuje, između ostalog, sljedeća formulacija: Bruto plata radnika iznosi
naknadu troškova prevoza kod dolaska na posao i ... KM (osnovna plata radnicima čini koeficijent,
povratka sa posla, ukoliko prevoz nije organizovan puta cijena rada uvećana za iznos minulog rada,
od strane poslodavca. Visina ove naknade propisna kao i poreza na dohodak ili koeficijent puta cijena
je Odlukom o utvrđivanju uvećanja plate, visine rada uvećan za porez na dohodak), a ako ne šta je
primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku minulim radom, gdje se on računa?
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj
53/16). Prema tačci III ove odluke, poslodavac ODGOVOR: U ugovoru bi trebalo u jednoj odredbi
radniku isplaćuje ovu naknadu u visini do pune / članu da stoji sljedeće:
cijene mjesečne karte u javnom prevozu. Shodno Za redovan rad i prosječno ostvarene rezultate rada
tome, udaljenost nije propisana kao kriterij za radnik ostvaruje osnovnu bruto platu u iznosu
priznavanje ove naknade u Republici Srpskoj. (iznos bruto plate) konvertibilnih maraka mjesečno,
Izuzetak predstavljaju zaključeni posebni kolektivni odnosno plata prije oporezivanja porezom na
ugovori (za budžetske korisnike), gdje ovu naknadu dohodak iznosi ______________ konvertibilnih
ostvaruju radnici kojima je mjesto stanovanja maraka.
udaljeno od radnog mjesta preko četiri kilometra.
Dakle, u realnom sektoru ostvarivanje prava na U sljedećoj odredbi / članu ugovora potrebno je
ovu naknadu nije uslovljeno udaljenošću nego navesti osnov i procenat uvećanja:
činjenicom da li je kod poslodavca organizovan Osnovna plata iz prethodne tačke / člana ovog
prevoz. ugovora, pored uvećanja od (procenat uvećanja,
najmanje 0,3%) za svaku godinu radnog staža
Pravo na regres za vrijeme porodiljskog odsustva radnika, uvećava se za:
− (procenat uvećanja,%) po osnovu
PITANJE: Kada je osoba na porodiljskom odsustvu, prekovremenog rada,
da li ima pravo na isplatu regresa? − (procenat uvećanja,%) po osnovu rada na
dan republičkog praznika, odnosno drugog plate u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o
dana kada se po Zakonu ne radi, radu, bilo je potrebno je uvećati važeće koeficijente
− (procenat uvećanja,%) po osnovu noćnog za obračun plate za iznos poreza na dohodak u
rada, skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak
− (procenat uvećanja,%) po osnovu koji je trenutno na pravnoj snazi (do 1. 9. 2018. ).
pripravnosti, Nakon usklađivanja i stupanja na snagu Zakona
− (procenat uvećanja,%) po osnovu rada na o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
radnom mjestu s otežanim uslovima rada, dohodak (1. 9. 2018.), kao i svim zaposlenim u RS,
i sl. plata nakon oporezivanja će biti povećana za iznos
Dakle, ovo uvećanje se navodi u procentima, a poreza na povećani lični odbitak sadržan u Zakonu
prilikom obračuna plate (sačinjavanja platne liste) o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
izvršiće se konkretizacija, tj. obračun uvećanja i dohodak.
njegovo iskazivanje u novčanom iznosu.
Obračun otpremnine za radnike koji su prestali da
Izmijena ugovora koji se pozivaju na Zakon o rade u augustu zbog penzionisanja
platama za zaposlene u oblasti obrazovanja
PITANJE: Šta sa radnicima koji tokom avgusta
PITANJE: Da li se trebaju izmijeniti ugovori koji se prestaju da rade zbog penzionisanja, a plata za avgust
pozivaju na Zakon o platama za zaposlene u oblasti se isplaćuje krajem septembra? Kako obračunati
obrazovanja u dijelu koji se odnosi na plate? otpremninu?
ODGOVOR: Iz člana 23. Zakona o platama ODGOVOR: Poslodavac radniku isplaćuje

zaposlenih u oblasti prosvjete i kulture Republike otpremninu prilikom odlaska radnika u penziju, na
Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj osnovu člana 132. stav 1. tačka 5. ZORRS. Visina ove
66/18), a u vezi s izmjenama ZORRS proizlazi otpremnine nije propisana ZORRS, nego Odlukom
obaveza usklađivanja ugovora zaposlenih u ovoj o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po
oblasti. U roku od 30 dana od dana stupanja na osnovu rada i visine pomoći radniku („Službeni
snagu ovog zakona ustanove iz oblasti prosvjete i glasnik Republike Srpske“, broj 53/16). Prema tačci
kulture, koje sa radnicima imaju zaključene ugovore III podtačka 1) ove odluke, poslodavac radniku
o radu na iznos plate nakon oporezivanja (neto isplaćuje otpremninu prilikom odlaska radnika u
plate) dužne su uskladiti postojeće ugovore o radu penziju – u visini tri prosječne neto plate radnika
s odredbom člana 2. ovog zakona tako da postojeće obračunate u skladu sa kolektivnim ugovorom.
iznose plata uvećaju za iznos poreza na dohodak Sa tim u vezi treba ukazati da je izvršena izmjena i
u skladu s odredbama zakona kojim se oporezuje člana kojim je propisano poresko oslobađanje kod
dohodak. isplate otpremnine. Prema izmijenjenom članu 8.
stav 1. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak, porez
Ako se ugovorom samo vrši upućivanje na Zakon na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa ne
o platama zaposlenih u oblasti prosvjete i kulture plaća se na otpremninu prilikom odlaska u penziju
Republike Srpske („Službeni glasnik Republike do visine tri posljednje isplaćene plate licu koje
Srpske“, br. 31/14 i 116/16), koji je prestao da važi, odlazi u penziju.
onda je potrebno da se izmijene ugovori u dijelu koji
se odnosi na plate. Shodno tome, dok se ne izvrši usklađivanje odluke
sa ZORRS, poslodavac treba obračunati otpremninu
Da li je u novim koeficijentima u Zakonu o platama u visini tri prosječne plate isplaćene radniku.
već sadržan porez?
Ponuda novog ugovora ili aneks ugovora
PITANJE: Da li je u novim koeficijentima u Zakonu
o platama već sadržan porez? PITANJE: Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
se radnicima sam zaključila prije stupanja na snagu
ODGOVOR: Prema odredbama Zakona o platama ... novog Zakona o radu (iz 2016). Prilikom promjene
koji su objavljeni u „Službenom glasniku Republike koju moramo definisati novim ugovorom da li
Srpske“, broj 66/18, u novim koeficijentima je mogu to učiniti ponudom novog ugovora o radu
sadržan porez na dohodak. Sa ciljem usklađivanja na neodređeno vrijeme, a ne zaključenja aneksa
plata zaposlenih u javnom sektoru sa pojmom ugovora o radu na neodređeno vrijeme?
ODGOVOR: U ovom slučaju smatramo da je isplate otpremnine. Prema izmijenjenom članu 8.

potrebno sačiniti ugovor o radu na neodređeno stav 1. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak, porez
vrijeme na osnovu obrazaca koji su propisani na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa ne
Pravilnikom o obrascima ugovora o radu („Službeni plaća se na otpremninu prilikom odlaska u penziju
glasnik Republike Srpske“, broj 18/16). Iako se do visine tri posljednje isplaćene plate licu koje
procedura izmjene ugovora (aneksom) iz člana odlazi u penziju.
171. ZORRS ne odnosi eksplicitno na zaključenje
ugovora o radu, imajući u vidu promjene na plati Shodno tome, dok se ne izvrši usklađivanje Odluke
koje proizlaze iz izmjena zakona, potrebno je sa ZORRS, poslodavac treba obračunati otpremninu
radniku dostaviti ponudu i ostaviti rok kako je to u visini tri prosječne plate isplaćene radniku.
propisano tim članom.
Osnovica za obračun prekovremenog rada, rada
Obračun i isplate otpremnine na državni praznik i rada noću
PITANJE: Na koji način će se isplaćivati otpremnina, PITANJE: Šta je osnovica za obračun prekovremenog
da li na dosadašnju neto platu bez poreza ili na ovu rada, rada na državni praznik i rada noću?
sada platu sa porezom?
ODGOVOR: Osnovica za obračun uvećanja plate je
ODGOVOR: Zavisno od vrste otpremnine različit je osnovna bruto plata radnika određena ugovorom.
i način obračuna. Otpremnina zbog otkaza ugovora
o radu od strane poslodavca je zahvaćena izmjenama Bruto model za obračun plata?
ZORRS. Visina ove otpremnine propisana je članom
194. stav 2. ZORRS. Za razliku od izraza „neto PITANJE: Da li će svi u ovom narednom kraćem
prosječne plate radnika isplaćene“ sada se visina periodu morati koristiti bruto model za obračun
otpremnine utvrđuje opštim aktom i ugovorom o plata?
radu i zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca,
a iznosi najmanje u visini jedne trećine prosječne ODGOVOR: Bruto model iskazivanja plate je
mjesečne plate nakon oporezivanja isplaćene zakonska obaveza koja proizlazi iz člana 121.
radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ZORRS. Shodno tome, svi isplatioci dohotka –
ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavci su u obavezi obračuna plate po bruto
poslodavca. modelu. I dosad su poslodavci obračunavali platu
Maksimalni iznos otpremnine je limitiran na šest po bruto modelu, ali bruto iznos nije morao biti
prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u naveden u ugovoru o radu. Sada će poslodavac biti
posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o u obavezi da sa radnikom ugovori bruto iznos plate
radu. ili bruto iznos i iznos plate (sa uključenim porezom
Pojam „neto plata“ zamijenjen je pojmom „plata na dohodak).
nakon oporezivanja“ što je izvršeno radi usklađivanja
s ostalim izmjenama ZORRS koje se odnose na Usklađivanje ugovora o radu u skladu s novim
pojam plate. Zakonom o radu
S obzirom da su ove izmjene stupile na snagu 1. 8.
2018. godine, ova visina će se primjenjivati na sve PITANJE: Da li se može izmijeniti cijeli ugovor o
otpremnine koje se obračunavaju nakon 1. 8. 2018. radu radnika s obzirom da iz određenih razloga nisu
Druga vrsta je otpremnina prilikom odlaska radnika svi ugovori o radu usklađeni, tj. izmijenjeni prema
u penziju, koju radnik ostvaruje na osnovu člana novom Zakonu o radu? Da li se u novom aneksu
132. stav 1. tačka 5. ZORRS. Visina ove otpremnine može uvrstiti u ponudu i izmjena prema novom
nije propisana ZORRS, nego Odlukom o utvrđivanju zakonu o radu?
uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i
visine pomoći radniku. Prema tačci III podtačka ODGOVOR: Preporučuje se zaključivanje ugovora
1) ove odluke, poslodavac radniku isplaćuje o radu prema obrascima sadržanim u Pravilniku
otpremninu prilikom odlaska radnika u penziju – u o obrascima ugovora o radu („Službeni glasnik
visini tri prosječne neto plate radnika obračunate u Republike Srpske“, broj 18/16), ukoliko to nije
skladu sa kolektivnim ugovorom. učinjeno nakon stupanja na snagu ZORRS u januaru
Sa tim u vezi treba ukazati da je izvršena izmjena i 2016. godine. Ako su ovi ugovori zaključeni, onda
člana kojim je propisano poresko oslobađanje kod će se izmjene plate urediti aneksom ugovora prema
proceduri propisanoj članom 171. ZORRS. Prilikom ugovore o radu s obzirom da sada bruto iznos neće
korištenja obrasca ugovora potrebno je odredbu o biti isti jer je bio 647, a sada kada se izračuna bruto
plati korigovati na sljedeći način: na najnižu platu koja je 440 bruto je 656,72?
rada radnik ostvaruje osnovnu bruto platu u iznosu ODGOVOR: Iznos najniže plate u Republici Srpskoj
(iznos bruto plate) konvertibilnih maraka mjesečno. je povećan na 440,00 KM od 1. avgusta 2018. godine,
ili shodno Odluci o izmjeni Odluke o najnižoj plati
II Za redovan rad i prosječno ostvarene rezultate („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 69/18).
rada radnik ostvaruje osnovnu bruto platu u iznosu Prema tome, i bruto iznos najniže plate je povećan
(iznos bruto plate) konvertibilnih maraka mjesečno, na 657,00 KM. Zbog toga se aneksom ugovora treba
odnosno plata prije oporezivanja porezom na izvršiti izmjena odredbe o osnovnoj plati.
dohodak iznosi _______________ konvertibilnih
maraka. Da li u ugovoru o radu mora pisati iznos plaće?
Novi izgled rješenja o plati PITANJE: Da li u ugovoru o radu mora pisati iznos
plate ili može samo pisati da je sa uposlenikom
PITANJE: U Ministarstvu prosvjete i kulture - na ugovorena bruto plata, s obzirom na to da poslodavac
osnovu Pravilnika, Zakona o platama i Zakona o ima odluku o najnižoj bruto plati, a s uposlenikom
državnim službenicima, za svakog radnika donosi se potpisuje rješenje o koeficijentu za obračun plate?
se rješenje o rasporedu i posebno rješenje o plati. Koeficijent se množi sa najnižom platom i taj iznos
Kako treba da izgleda nova forma rješenja o plati? bruto se isplaćuje uposleniku.
Do sada se u rješenju o plati navodilo radno mjesto
i koeficijent, način obračuna minulog rada i cijena ODGOVOR: Prema članu 35. ZORRS, ugovor o
rada. radu obavezno sadrži i podatke o plati, novčanim
naknadama i drugim primanjima radnika po
ODGOVOR: Iako Zakonom o platama zaposlenih osnovu rada. Umjesto podataka o plati, u ugovoru
u organima uprave Republike Srpske („Službeni o radu mogu se navesti odredbe odgovarajućih
glasnik Republike Srpske“, broj 66/18) nije eksplicitno zakona i opšteg akta kojima su ta pitanja uređena u
propisana obaveza rukovodioca organa da utvrđuje vrijeme zaključenja ugovora o radu, shodno stavu 4.
novi iznos plate, to proizlazi iz člana 271a. ZORRS. istog člana.
U rješenju kojim se uređuje plata ostaće isti elementi
(naziv radnog mjesta, koeficijent, način obračuna U opštem režimu radnih odnosa plata se ugovara i
minulog rada i cijena rada). Razlika je u koeficijentu, odredba o plati mora biti sadržana u ugovoru. Ona
sada koeficijent sadrži porez na dohodak, npr. ako može biti novčano iskazana – ugovorena, ili može
je stručni saradnik sa srednjom stručnom spremom biti izvršeno upućivanje na akt kojim je uređena
imao koeficijent 7, sada će se navesti 7,60. Uputno oblast plata kod poslodavca (zakon ili opšti akt).
je u obrazloženju rješenja navesti da je u novim Stoga nije pravilno primjenjivati odluku o najnižoj
koeficijentima sadržan porez na dohodak. Sa ciljem bruto plati, a radniku platu odrediti rješenjem o
usklađivanja plata zaposlenih u javnom sektoru sa koeficijentu za obračun plate.
pojmom plate u Zakonu o izmjenama i dopunama
Zakona o radu RS, bilo je potrebno je uvećati važeće Kompenziranje prekovremenih sati sa slobodnim
koeficijente za obračun plate za iznos poreza na danima
dohodak u skladu sa odredbama Zakona o porezu
na dohodak koji je trenutno na pravnoj snazi (do 1. PITANJE: Da li u slučaju da dođe do prekovremenog
9. 2018. godine). rada radnika možemo na ime prekovremenih sati da
damo radnicima slobodne dane?
Izmjene najniže plate
ODGOVOR: Plata radnika se u skladu s opštim
PITANJE: U ugovoru o radu plata se sastoji od aktom i ugovorom o radu uvećava po osnovu otežanih
osnovne plate i stimulativnog dijela koji je promjenjiv uslova rada, prekovremenog rada, rada noću, rada
zavisno od rezultata rada. Osnovna ugovorena plata praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne
je bruto plata koja iznosi 647 KM (to je do sada bio radi, prema članu 124. stav 2. ZORRS. Tačkom II
iznos neto 410 KM), ali u ugovoru nije navedeno Odluke o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja
neto nego samo bruto. Da li sada treba mijenjati po osnovu rada i visine pomoći radniku („Službeni
glasnik Republike Srpske“, broj 53/16), propisano Umanjenje plate

je da se osnovna plata radnika uvećava najmanje
25% po osnovu prekovremenog rada. Shodno tome, PITANJE: Ako je ugovorom o radu definisano
poslodavci su u obavezi da radniku isplate uvećanje da se plata isplaćuje u skladu s ispunjenjem plana
plate po osnovu prekovremenog rada najmanje 25%. proizvodnje. Ako je plan ispunjen 95% plata se
Izuzetak predstavljaju poslodavci koji su obveznici umanjuje za 5%. Pošto sad plata sadrži neto platu +
primjene posebnih kolektivnih ugovora u kojima porez, da li se radniku može umanjiti plata za 5%?
je isključeno plaćanje prekovremenog rada (zbog
ušteda u budžetu), a radnicima se to kompenzira ODGOVOR: Radnik ostvaruje osnovnu platu koja
preračunavanjem u slobodne dane. se navodi u ugovoru. Varijabilni dio zarade bi trebao
biti definisan posebnim članom / odredbom:
Izmjena ugovora o radu – putem ponude, aneksa Po osnovu radnog učinka utvrđenog (naziv opšteg
ili novog ugovora? akta poslodavca) osnovna plata radnika iz tačke
__. može se uvećati za (iznos uvećanja), odnosno
PITANJE: Da li se ugovor o radu mora mijenjati maksimalno umanjiti za (iznos maksimalnog
putem ponude i aneksa ili može i putem novog umanjenja). Shodno takvom obračunu, ako se
ugovora o radu (npr. za slučaj postojanja već jednog radniku isplati umanjena plata i iznos poreza će biti
aneksa)? niži.
ODGOVOR: Procedura usklađivanja ugovora Obračun plate po satnici – aneks ugovora za svaki
s izmjenama ZORRS nije decidno propisana. mjesec?
Shodno tome, poslodavci će zavisno od statusa
ugovora primijeniti jednu od sljedećih opcija: ili PITANJE: Ako se plata obračunava po satnici da li se
zaključivanjem ugovora o radu prema obrascima za svaki mjesec radi aneks ugovora (zbog različitog
sadržanim u Pravilniku o obrascima ugovora o radu fonda časova)?
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 18/16),
ukoliko to nije učinjeno nakon stupanja na snagu ODGOVOR: U ugovoru o radu bi trebalo da stoji
ZORRS u januaru 2016. godine ili aneksom ugovora bruto plata za prosječno radno vrijeme (8 sati x 22
prema proceduri propisanoj članom 171. ZORRS. radna sata = 176 sati). Ukoliko se obračun plate vrši
po cijeni rada za svaki sat (satnica), onda ne treba
Stupanje na snagu aneksa ugovora na dan 1.9.2018. sačinjavati aneks ugovora svaki mjesec, nego će
godine se u ugovoru o radu nakon navođenja bruto plate
konstatovati „da će se obračun plate vršiti prema
PITANJE: Da li je u zakonskom roku stupanje na evidenciji prisustva radnika na način proizvoda
snagu aneksa / ugovora na dan 1. 9. 2018. (s obzirom cijene rada po satu npr. 3,00 KM i broja sati
na zakonsku obavezu usklađivanja)? (efektivno provedenih na radu) što zavisi od broja
radnih dana u mjesecu“ - npr. 160 u slučaju da je u
ODGOVOR: Aneks ugovora ili novi ugovor o radu mjesecu bilo 20 radnih dana.
se može zaključiti bilo kada do 31. 8. 2018. godine. Na osnovu takvog obračuna plate poslodavac će
Stupa na snagu kada ga potpišu radnik i poslodavac. popuniti obrazac 1002.
Ako bi bio potpisan 1. 9. 2018. poslodavac je u
prekršaju, shodno članu 264. stav 1. tačka 32) Usklađivanje ugovora o radu s Zakonom o radu i
ZORRS. aneks ugovora nakon 1.8.2018. godine
Kako izmijeniti ugovore o radu za radnike koji su PITANJE: Da li se sklapa ponuda sa radnicima koji
na bolovanju, porodiljskom odsustvu? imaju ugovore na starim obrascima, odnosno rečeno
je da se za takve slučajeve zaključuju novi ugovori sa
PITANJE: Kako izmijeniti ugovore o radu za radnike danom 1. 8. 2018. Da li je dovoljno zaključiti novi
koji su na „bolovanju“, porodiljskom odsustvu? ugovor ili je neophodno zaključiti i ponudu?
ODGOVOR: Ugovori/aneksi ugovora odsutnih ODGOVOR: Iako nije eksplicitno propisano, naša
radnika se mijenjaju isto kao ugovori radnika preporuka je da poslodavci sačine ugovore o radu
koji su na radu. Ali dostavljanje radniku se vrši prema Pravilniku o obrascima ugovora o radu
preporučenom poštom na kućnu adresu. („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 77/18)
radi usklađivanja sa ZORRS. Ovo iz razloga što ODGOVOR: Pravo na otpremninu zbog otkaza
nema svrhe usklađivati aneksom ugovor koji nije ugovora o radu od strane poslodavca ima radnik
u skladu za Zakonom o radu (iz 2016. godine). I na neodređeno vrijeme koji radi kod poslodavca
u tom slučaju trebalo bi radnicima dati ponudu s najmanje dvije godine. Radnik koji radi na
obaveznim elementima iz člana 171. ZORRS. određeno vrijeme ili radnik na neodređeno vrijeme
(kraće od dvije godine) ima pravo na otkazni rok, pa
Poslodavci koji su ugovore o radu zaključili prema radni odnos prestaje (zaključuje se radna knjižica)
obrascima objavljenim uz Pravilnik o obrascima istekom otkaznog roka. Otkazni rok počinje da teče
ugovora o radu („Službeni glasnik Republike danom uručenja rješenja o otkazu ugovora o radu,
Srpske“, broj 18/16), sada će radnicima aneksom na osnovu člana 185. u vezi sa članom 192. ZORRS.
ugovora izmijeniti odredbe o plati.
Otpremnina u slučaju tehnološkog viška
Pravo na otpremninu u slučaju da radnik odbije da
potpiše aneks ugovora PITANJE: Ako je radnik proglašen tehnološkim
viškom u avgustu, a isplata otpremnine je u
PITANJE: Ako radnik odbije da potpiše novi ugovor septembru, kako se otpremnina obračunava?
(aneks ugovora) i navede razlog odbijanja da li se u
svim slučajevima daje otpremnina? Npr. ako radnik ODGOVOR: S obzirom da su izmjene ZORRS
ne želi više da radi da li samo u obavezi da mu stupile na snagu 1. 8. 2018. godine, otpremnina se
obračunamo i isplatimo otpremninu. Napominjemo treba obračunati prema izmijenjenom stavu 2. člana
da poslodavac želi da taj radnik ostane da radi. 194. ZORRS. Visina otpremnine iz stava 1. ovog
člana utvrđuje se opštim aktom i ugovorom o radu
ODGOVOR: Ako radnik odbije da potpiše aneks i zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca, a
ugovora o radu (bez obzira da li navodi razloge iznosi najmanje u visini jedne trećine prosječne
za to ili ne) nastupa otkazni razlog iz člana 179. mjesečne plate nakon oporezivanja isplaćene
stav 1. tačka 4. ZORRS - ako odbije zaključenje radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka
aneksa ugovora u smislu člana 170. stav 1. t. 1) - 4) ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod
ZORRS. Članom 194. stav 1. ZORRS je propisano poslodavca.
da radniku koji je zaključio ugovor o radu na Ako radnik prestaje da radi u septembru (zbog isteka
neodređeno vrijeme, a kojem radni odnos prestaje otkaznog roka od 30 dana), onda će se otpremnina
otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, računati za prethodna tri mjeseca na sljedeći način:
nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada - Plata za juni – neto plata
kod poslodavca, poslodavac je dužan da isplati - Plata za juli – neto plata
otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje - Plata za avgust – plata nakon oporezivanja
otkazom ugovora o radu u slučajevima iz člana 179. isplaćena radniku.
stav 1. t. 2) i 5) i st. 2. i 3. istog člana ovog zakona. Osnovica je 1/3 tako određenih plata pomnoženo sa
Shodno tome, poslodavac je u obavezi da tom brojem godina rada kod poslodavca.
radniku:
- isplati otpremninu obračunatu na način propisan Osnovna plaća u skladu sa Zakonom o platama u
stavom 2. člana 194. ZORRS, zdravstvu
- obezbijedi otkazni rok od najmanje 30 rada i
- omogući korištenje preostalog dijela godišnjeg PITANJE: Prema prethodnom Zakonu o platama
odmora za 2018. godinu. u zdravstvu osnovna plata je obuhvatala cijenu
rada x koeficijent i minuli rad. Po novom Zakonu
Otpremnina u slučaju kada radnik odbije da o platama u zdravstvu da li osnovna plata obuhvata
potpiše novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo cijenu rada x koeficijent?
PITANJE: Ako radnik koji ima ugovor na određeno ODGOVOR: Prema članu 5. stav 3. Zakona o
vrijeme odbije da potpiše novi ugovor, kada se platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u
njemu zaključuje radni odnos, sa kojim datumom oblasti zdravstva Republike Srpske („Službeni
i da li se njemu isplaćuje otpremnina (ako dobro glasnik Republike Srpske“, br. 11/09 i 116/16),
tumačim zakon o radu pravo na otpremninu imaju osnovnu platu iz stava 1. ovog člana čine:
samo radnici koji su dvije godine neprekidno u a) najniža cijena rada pomnožena
radnom odnosu)? koeficijentom utvrđenim za odgovarajuću
platnu grupu, podgrupu i platni razred i Uvećanje plate za funkcionere lokalnih zajednica i
b) uvećanje za svaku navršenu godinu staža obrazac PD 3100
osiguranja do navršenih 25 godina 0,3%, a
nakon navršenih 25 godina svaka naredna PITANJE: Da li i funkcionere lokalnih zajednica
godina 0,5%. obuhvata uvećanje plate od 30,00 KM po novim
zakonima? Koji akt odnijeti u Poresku upravu RS
Sada važećim Zakonom o platama zaposlenih lica radi prijave na osnov plaćanja doprinosa na obrascu
u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike 3100 kada se zna da skupština opština ili gradova
Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj donosi takve akte?
66/18), članom 6. stav 2. osnovna plata iz stava 1. ovog
člana je proizvod cijene rada kao izraza vrijednosti za ODGOVOR: Članom 2. stav 2. ZORRS propisano
najjednostavniji rad i koeficijenta utvrđenog prema je da se odredbe ovog zakona primjenjuju i na
platnoj grupi, platnoj podgrupi i platnom razredu. zaposlene u republičkim organima, organima
Stavom 3. istog člana, propisano je da uvećanje lokalne samouprave i javnim službama ako
osnovne plate za svaku navršenu godinu staža posebnim zakonom nije drugačije određeno.
osiguranja iznosi: Poseban zakon kojim su uređene, između ostalog,
1) do navršenih 25 godina: 0,3%, i plate funkcionera je Zakon o statusu funkcionera
2) nakon navršenih 25 godina svaka naredna jedinica lokalne samouprave („Službeni glasnik
godina: 0,5%. Republike Srpske“, br. 96/05 i 98/13). Prema članu
Time je izvršeno usklađivanje ovog propisa sa 17. tog zakona, plata funkcionera jedinice lokalne
članom 124. ZORRS, te se osnovna plata uvećava za samouprave utvrđuje se na osnovu sljedećih
minuli rad. kriterijuma:
1. prosječne plate zaposlenih u opštinskoj,
Plata službenika i namještenika u lokalnoj odnosno gradskoj upravi;
samoupravi 2. broja stanovnika u jedinici lokalne
samouprave.
PITANJE: Da li može bez pretvaranja u nove
koeficijente na novom rješenju o plati radnika da Stavovima od 2. do 5. detaljnije je uređen način
stoji: - mijenja se postojeće rješenje i ubuduće glasi: određivanja plate funkcionera. Stavom 6. istog člana
„Marković Marku, raspoređenom na poslove SSS propisano je da visinu plate funkcionera jedinice
za trezor u Opštinskoj upravi opštine ...., utvrđuje lokalne samouprave utvrđuje skupština jedinice
se koeficijent 5,00 sa cijenom rada 100, uvećan za lokalne samouprave.
porez na dohodak, odnosno u ukupnom iznosu od Imajući u vidu da je ovaj zakon lex specialis smatramo
533,33 KM.“ da se izmjene Zakona o radu koje se odnose na
platu ne mogu primijeniti kod određivanja plate
ODGOVOR: Plata službenika i namještenika funkcionerima u lokalnoj samoupravi. Shodno
u lokalnoj samoupravi uglavnom se uređuje tome, u obrascu PD 3100 će se popuniti samo bruto
pravilnikom. Osnovna plata za puno radno vrijeme iznos plate (pošto se on ne mijenja) i priložiće se
utvrđuje se tako što se cijena rada pomnoži s ranije doneseni akt – rješenje o visini plate.
odgovarajućim koeficijentom složenosti poslova.
Shodno tome, prije donošenja rješenja trebalo Ugovor o radu na nepuno radno vrijeme
bi donijeti pravilnik o izmjenama i dopunama
pravilnika. Ako se u rješenju navodi iznos osnovne PITANJE: Radnik je zaposlen na dva sata, a u drugoj
plate onda bi isti bio naveden u bruto iznosu ili u na šest sati.
bruto iznosu i iznos plate prije oporezivanja. Iznos 1. Molim da mi pošaljete formulu obrasca
plate prije oporezivanja dobija se na način dat u 2. Da li je radnik koji je na dugotrajnom bolovanju
primjerima sa seminara jer se postojeća plata mora dužan da potpiše novi ugovor o radu?
uvećati za iznos poreza na dohodak i taj iznos se
preračunava u novi koeficijent. Dakle, povećanje ODGOVOR: 1. Radnik zaključuje ugovor o
plate vrši se povećanjem koeficijenta. radu na nepuno radno vrijeme, dakle sa jednim
poslodavcem na 10 časova sedmično, a sa drugim
na 30 časova sedmično. Primjeniće se obrazac iz
Pravilnika o obrascima ugovora o radu („Službeni
glasnik Republike Srpske“, broj 77/18), a relevantna
odredba glasi:
Poslodavac I
„2. Radno vrijeme radnika iznosi 10 časova u
radnoj sedmici i raspoređuje se u (petodnevnoj /
šestodnevnoj) radnoj sedmici, sa (jednokratnim
/ dvokratnim / smjenskim) rasporedom radnog
vremena.“
Poslodavac II
„2. Radno vrijeme radnika iznosi 30 časova u
radnoj sedmici i raspoređuje se u (petodnevnoj /
šestodnevnoj) radnoj sedmici, sa (jednokratnim
/ dvokratnim / smjenskim) rasporedom radnog
vremena.“
Radnik će srazmjerno vremenu provedenom na
radu ostvariti platu i druga prava.
2. Prema članu 271a. ZORRS, poslodavci koji sa
radnicima imaju zaključene ugovore o radu na
iznos plate nakon oporezivanja (neto plate) dužni
su uskladiti postojeće ugovore o radu s odredbama
čl. 121. i 123. ovog zakona tako da postojeće iznose
plata uvećaju za iznos poreza na dohodak u skladu
s odredbama zakona kojim se oporezuje dohodak
i to u roku od 30 dana stupanja na snagu ovog
zakona. Dakle, ova obaveza se odnosi na sve radnike
uključujući i radnika na dugotrajnom bolovanju.
Na pitanja odgovorila: Danijela Radonić, dipl. iur.

SAVJETODAVNI SERVIS
POREZI I FINANSIJE FBiH
Evidentiranje popusta u maloprodaji i vrijednostima robe po kojoj je prodata. U ovom
slučaju se najčešće praktikuje knjiženje odobrenog
PITANJE: U sklopu ljetne akcije (do isteka zaliha) rabata na kraju dana kao jedna zbirna nivelacija
planirali smo popust na količinsku kupovinu robe. cijena, i u TKM i u finansijskom knjigovodstvu,
Redovna MPC baterija po kojoj je roba zadužena u iako je jasno da su rabat i nivelacija dvije različite
maloprodajnom objektu je 2,00 KM/kom. Baterija se kategorije. Storniranjem zaduženja u trgovačkoj
može kupiti pojedinačno, a u ponudi imamo pakete knjizi na malo (konta 133 - Roba u maloprodajnim
od šest komada po MP cijeni od 12,00 KM. Zamislili objektima) za iznos odobrenog popusta, automatski
smo da napravimo akciju i kupcima nudimo baterije je potrebno izvršiti i storniranje i odgovarajuće
u opciji pakovanje od 60 komada za 80,00 KM (1,33 promjene RUC-a za iznos datog popusta bez PDV-a
BAM/kom) – fotka u prilogu. Baterije koje bi bile (konto 137 - Ukalkulisana razlika u cijeni), te samog
predmet snižavanja su na zalihama u maloprodajnim PDV-a za njegov dio na taj popust (konto 138 -
objektima. Na veleprodajnom skladištu nemamo Ukalkulisani PDV), čime se postiže usklađenost
dovoljnu količinu da opskrbimo sve poslovnice, TKM-a i računovodstvene evidencije.
niti želimo uvoziti nove pa od njih praviti akciju
jer želimo da rasprodamo postojeće zalihe. Kojim Napominjemo, sve do posljednjih izmjena Pravilnika
vrstama promjena u robnom napraviti ovo i koje o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige
šeme knjiženja su potrebne za isto? Koristimo IMIS (objavljenim u „Sl. novine FBiH“, broj 97/17), s
računovodstveni softver od kuće XY. Ne bismo obzirom na to da TKM nema predviđenu kolonu
željeli raditi opciju nivelacije. za evidentiranje odobrenog rabata / popusta, u
praksi je postojao problem u odabiru adekvatnog
ODGOVOR: Evidentiranje popusta u maloprodaji, načina za njegovo evidentiranje. Naime, najčešće
de facto, predstavlja problem upravo iz razloga što se praktikovao način da se rabat evidentira u
je zaduženje maloprodajnog objekta izvršeno po poslovnim knjigama i u trgovačkoj knjizi na malo,
maloprodajnim cijenama (s uključenim PDV-om), kao da je izvršena nivelacija cijena, mada je jasno da
a realizacija se vrši po istim umanjenim za određeni su rabat i nivelacija dvije različite kategorije, samo sa
popust ili rabat. S obzirom na to da se realizacija sličnim rezultatima. Dakle, u TKM se vršio storno
ne može (i ne smije) mijenjati, kao jedina ispravna zaduženja za iznos odobrenih rabata. Drugi način
mogućnost ostaje prilagođavanje zaduženja cijeni evidentiranja odobrenog popusta koji se praktikovao

jeste knjigovodstveno evidentiranje prodaje bez provedenih radnji iz čl. 364. i 365. ovog zakona sazvati
korigovanja zaduženja, ali sa preračunom poreza na skupštinu društva s ograničenom odgovornošću
dodanu vrijednost na novu osnovicu, što je daleko i podnijeti završni obračun, a nakon sačinjavanja
komplikovanije. Međutim, ovaj problem je riješen završnog obračuna likvidator je dužan podnijeti
prethodno pomenutim izmjenama Pravilnika o prijavu za upis prestanka društva u registar društava.
obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige Kada je u pitanju pokretanje stečaja, isti se pokreće
tako što je sada izričito propisano da se evidentiranje pismenim zahtjevom stečajnog dužnika ili bilo
popusta u maloprodaji vrši storno zaduženjem, kojeg povjerioca koji ima pravni interes, a razlozi za
odnosno storno knjiženjem kolone 4. pokretanje istog su insolventnost pravnog lica.
Obaveza plaćanja doprinosa u slučaju bankrota Radi namirenja svojih potraživanja, Porezna uprava
firme svoja potraživanja (nenaplaćene doprinose i sl.)
treba da prijavi u stečajnom postupku kao povjerilac
PITANJE: Kad firma bankrotira je li se može zatvoriti stečajne mase.
ako nije plaćen dio doprinosa uposlenicima?
Međutim, ukoliko se iz stečajne mase nema odakle
ODGOVOR: Shodno članu 351. Zakona o naplatiti u tom slučaju pravno lice može biti izbrisano
privrednim društvima („Sl. novine FBiH“, broj iz sudskog registra, sa tim da „ostaje“ odgovorno
81/15), društvo s ograničenom odgovornošću lice kao solidarno odgovorno za neplaćene porezne
prestaje, u skladu sa zakonom i statutom: obaveze (član 29. Zakona o Poreznoj upravi FBiH).
a) spajanjem, pripajanjem i podjelom; Također, napominjemo da je članom 21. Zakona o
b) odlukom skupštine; registraciji poslovnih subjekata u FBiH („Službene
c) odlukom suda; novine Federacije BiH“, br. 27/05, 68/05, 43/09
d) stečajem. i 63/14) propisano da se pokretanje postupka
stečaja, odnosno likvidacije unosi na osnovu odluke
Kada društvo s ograničenom odgovornošću prestane nadležnog suda, a nakon zaključenja postupka
na osnovu odluke skupštine ili odluke suda, pokreće likvidacije, odnosno stečaja, pravosnažno rješenje
se postupak likvidacije (član 360). suda o zaključenju ovog postupka se dostavlja
nadležnom registarskom sudu. Na osnovu
Članom 364. Zakona propisano je da je likvidator pravosnažnog rješenja iz stava (3) ovog člana
društva dužan okončati tekuće poslove društva s nadležni registarski sud će po službenoj dužnosti
ograničenom odgovornošću, naplatiti potraživanja, brisati subjekt upisa iz sudskog registra.
unovčiti ostalu imovinu i izmiriti obaveze društva.
Također, članom 32. Zakona o Poreznoj upravi Isplata u slučaju smrti užeg člana obitelji
FBiH („Službene novine FBiH“, br. 33/02,
28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15) PITANJE: Molim vas da nam objasnite isplatu
je propisano da poreznu obavezu pravnog lica pomoći u slučaju smrti užeg člana obitelji. Da li se
ili organizacije u postupku likvidacije izmiruje ista može „pokriti“ odlukom, te koje su naše obaveze
likvidaciona komisija pravnog lica ili organizacije za plaćanje doprinosa, poreza i slično?
iz novčanih sredstava pravnog lica ili organizacije
uključujući prihode od prodaje njene imovine. ODGOVOR: Prvenstveno napominjemo da Zakon
Pravno lice ili organizacija u koju je uključena o radu FBiH („Sl. novine FBiH“, broj 26/16) ne
posebna organizaciona jedinica, koja je u postupku propisuje obavezu, kao ni minimalni iznos naknade
likvidacije, izmirit će poreznu obavezu te posebne (pomoći) u slučaju smrti užeg člana porodice. Naime,
organizacione jedinice pravnog lica ili organizacije. navedeno pravo je najčešće regulisano granskim
Ako je pravno lice, druga organizacija ili posebna kolektivnim ugovorima. Dakle, ukoliko ste potpisnik
organizaciona jedinica predmetom likvidacije, a ne nekog granskog kolektivnog ugovora dužni ste se
postoje dovoljna sredstva niti imovina za izmirenje rukovoditi odredbama istog u vezi s isplaćivanjem
porezne obaveze, neplaćena porezna obaveza može navedene naknade, u smislu minimalnog iznosa ove
postati odgovornost fizičkih lica u skladu sa čl. 29. i naknade. Naravno, nema zakonskog ograničenja da
30. ovog zakona. vi svojim internim aktima i u tom slučaju, propišete
Dalje, članom 366. Zakona o privrednim društvima veći iznos od minimalnog (eventualno propisanog
FBiH navedeno je da je likvidator dužan nakon granskim kolektivnim ugovorom).

U slučaju da niste potpisnik ni jednog kolektivnog imovina treba se mjeriti po svom trošku (nabavke).
ugovora, pravo na navedenu naknadu, kao i visinu MRS 16. paragraf 16. navodi da trošak stavke
iste uređujete internim aktima (pravilnikom o radu, nekretnine, postrojenja ili opreme obuhvata:
ugovorom o radu ili, pak, odlukom poslodavca) bez a) kupovnu cijenu, uključujući uvozne
ikakvih ograničenja (u smislu minimalnog iznosa takse i nepovratne poreze nakon odbitka
i sl.). Ukoliko pravilnikom o radu niste uredili trgovačkih popusta i rabata,
navedeno, u odluci o navedenoj isplati pozovite se b) sve troškove koji se direktno mogu pripisati
na opšti akt društva. dovođenju imovine na mjesto i u radno
stanje neophodno da bi se mogla upotrijebiti
Prema članu 14. stav (1) tačka 2) pod i) Pravilnika na način koji je utvrdila uprava,
o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH c) početno procijenjene troškove demontaže,
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 67/08, 4/10, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta
86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, na kojem je imovina smještena, pri čemu
45/14 i 52/16), prihod koji ne ulazi u dohodak tu obavezu subjekt preuzima prilikom
od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježe nabavke odnosne imovine ili kao posljedica
oporezivanju, između ostalog, jeste i naknada korištenja te imovine tokom određenog
troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika perioda u svrhe različite od proizvodnje
ili članova njegove uže porodice, kao i smrti zaliha.
penzionisanog zaposlenika, u visini stvarnih
troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne Kao što se u upitu i naveli, u pragrafu 17. MRS 16
plaće isplaćene u Federaciji za prethodna četiri navedeni su primjeri troškova koji se mogu direktno
mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade. pripisati u trošak nekretnine, postrojenja ili opreme,
Iz navedenog zaključujemo da u slučaju smrti gdje je pod tačkom b) navedeno da se direktno
člana uže porodice, u konkretnom slučaju, radnik mogu pripisati i početni troškovi pripreme lokacije.
ima pravo na materijalnu pomoć u visini stvarnih Shodno navedenom, a prema informacijama iz Vašeg
troškova sahrane, a najviše do četiri prosječne upita, smatramo da navedene troškove izmještanja
mjesečne plaće isplaćene u FBiH za prethodna četiri cjevovoda sa vaše zemlje (rekonstrukcija), kako
mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade. biste istu pripremili za gradnju logističkog centra,
Ukoliko biste dotičnom radniku isplatili više od možete tretirati kako troškove koji se direktno mogu
prethodno navedenog neoporezivog iznosa, na iznos pripisati trošku u skladu sa paragrafom 16, odnosno
isplaćen iznad bili biste dužni obračunati „pune“ 17. MRS 16.
doprinose i porez na dohodak (kao na plaću).
Registracija skladišta u drugom kantonu
Tretman troškova izmještanja cjevovoda u trošak
nekretnine u skladu sa MRS 16 PITANJE: Planiramo da iznajmimo skladište u
Mostaru, u kojem bi smještali našu robu koja ide za
PITANJE: Kupili smo zemljište i želimo pristupiti taj region i prodavali je. Zanima nas administrativna
izgradnji logističkog centra. Iznad kupljenog procedura, da li moramo otvoriti podružnicu naše
zemljišta nalaze se toplinski cjevovodi u vlasništvu firme, jer je drugi kanton? Da li moramo i tamo
javnog preduzeća. Budući da nam ti cjevovodi imati fiskalnu kasu? Nismo sigurni odakle krenuti,
zauzimaju dio zemljišta za gradnju odlučili smo a pretpostavljamo da je potrebno više od samog
rekonstruirati cjevovod, (troškove snosimo mi, a ne iznajmljivanja prostora, pa bih vas zamolio da nas
JP) izmijestiti ga pod zemlju, odnosno osloboditi i uputite u pravnu proceduru.
pripremiti zemljište za gradnju na način koji nama
više odgovora. Da li ove troškove izmještanja – ODGOVOR: Član 10. Zakona o privrednim
usluge (rekonstrukcije) cjevovoda možemo tretirati društvima („Službene novine Federacije BiH“, broj
kao troškove pripreme mjesta za gradnju u skladu 81/15) propisuje da se podružnice u kojima se obavlja
sa MRS 16 stav 17. tačka b? Smatramo da će buduće djelatnost osnivaju izvan mjesta sjedišta društva, te
ekonomske koristiti ovog troška pritjecati nama da se iste upisuju u registar društva u registarskom
kroz duži budući period. sudu u kojem je društvo upisano. Stavom (4) ovog
člana Zakona je propisano da podružnica ima
ODGOVOR: Shodno paragrafu 15. MRS 16, mjesto poslovanja i zastupnika, a poslove sa trećim
pojedinačna stavka nekretnine, postrojenja ili licima obavlja u ime i za račun društva.
opreme koja ispunjava kriterije da se prizna kao
Skladišta / stovarišta, u smislu Pravilnika o uslovima Evidentiranje tužbe protiv radnika

minimalne tehničke opremljenosti poslovnih
prostora za obavljanje trgovine („Sl. novine FBiH“, PITANJE: Predali smo na sud tužbu protiv radnika
broj 49/12), poslovne su prostorije u kojim se zbog nesavjesnog poslovanja. Na tužbi imamo
skladišti i čuva trgovačka roba, odnosno gotovi iznos koji se potražuje od radnika. Da li ovakava
proizvodi, vrši sortiranje, pakovanja i priprema robe potraživanja trebamo knjižiti?
za prodaju i otpremu i obavlja trgovina na veliko.
U skladištu se može obavljati i trgovina na malo na ODGOVOR: Shodno Pravilniku o kontnom
način propisan Zakonom o unutrašnjoj trgovini i okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira
posebnim propisima kojim se regulišu uslovi prodaje za privredna društva („Službene novine FBiH“, broj
i evidencija koje je trgovac dužan voditi. U sastavu 82/10), na kontu 232 - Potraživanja od zaposlenika,
skladišta moraju se obezbijediti: kancelarijski iskazuju se potraživanja od zaposlenika po osnovu
prostor sa telefonom, za obavljanje administrativnih akontacija za službena putovanja, manjkova koji se
poslova, poseban prostor namijenjen za odlaganje naknađuju od zaposlenika, naknada na ime štete
povratne ambalaže i smeća, pomoćne prostorije za koje su zaposlenici pričinili pravnom licu i dr.
sanitarne potrebe uposlenika.
Dakle, ukoliko firma posjeduje skladište preko S obzriom na to da kao protustavka navedenih
kojeg se obavlja trgovina na veliko (a pod potraživanja u konkretnom slučaju bi bio prihod,
određenim uslovima, i trgovina na malo), u tom potrebno je razmotriti i odredbe MRS 18 – Prihodi.
slučaju potrebno je da takvo skladište preko kojeg Shodno MRS 18, prihod se priznaje kada je vjerovatno
se obavlja djelatnost firme bude i registrovano kao da će buduće ekonomske koristi pritjecati u subjekt i
posebna poslovna jedinica. S obzirom na to da bi kada se te koristi mogu pouzdano izmjeriti.
se u tom slučaju i prodaja vršila s tog mjesta imali
biste i obavezu fikalizacije jer propisi o fiskalizaciji S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o
obavezuju da se mora fiskalizovati svako prodajno tužbi protiv radnika kojom vi potražujete određeni
mjesto, odnosno svaka lokacija na kojoj se vrši iznos, a pretpostavljamo da se radnik ne slaže sa
promet i naplata dobara ili usluga. tim (s obzirom da ste istog tužili), a u nedostatku
konkretnijih informacija smatramo da navedeno
Kontrola obračuna i uplate naknade za općekorisnu ne trebate još uvijek knjižiti kao potraživanje od
funkciju šuma radnika, odnosno prihod, jer pretpostavljamo da ne
možete sa sigurnošću znati ishod navedene tužbe, u
PITANJE: Koji organ sprovodi kontrolu nad smislu da li će ekonomske koristi priticati u subjekt,
obračunom i uplatom naknade za šume? Period: te eventualno u kojem iznosu.
2015, 2016. i 2017, a mjesto Sarajevo.
Smatramo da navedeno potraživanje trebate knjižiti
ODGOVOR: Pravni osnov za plaćanje naknade za po završetku navedenog spora, odnosno nakon
općekorisne funkcije šuma za 2015., 2016. i 2017. sudske odluke, tj. rješenja o istom, a dok se to ne
godinu u Kantonu Sarajevo je Zakon o šumama desi, preporučujemo da navedeno evidentirate,
(„Službene novine KS“, broj 5/13). odnosno objavite u Bilješkama.
Članom 61. stav (6) navedenog zakona je propisano
da kontrolu obračuna i uplate naknade za Osnovica za obračun doprinosa za obveznika
općekorisne funkcije šuma vrše Porezna uprava i zaposlenog kod predstavništva nerezidentnog
šumarska inspekcija. preduzeća
Stav (7) ovog člana Zakona navodi da ako obveznik PITANJE: Naš klijent je kompanija – predstavništvo
plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati ovu kompanije iz Londona koja se bavi arhitektonskim
naknadu, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate uslugama. Uposlenici u BiH su arhitekte (VSS
sredstava podnosi nadležnom sudu prijedlog za i magistri), dok je odlukom regulisano da će
prinudno izvršenje ove novčane obaveze, a po predstavništvo raditi istraživanje tržišta i marketing
pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava za svoju matičnu kompaniju. Prema članu 4.
koje je ispostavio obvezniku. Pravilnika o načinu uplate doprinosa propisani su
koeficijenti umnoška prosječne plate u FBiH za
strana predstavništva (diplomatska i konzularna) te
me zanima sljedeće:
1. Da li se ovaj član odnosi i na predstavništva postoje radna mjesta za koje je VSS ili određeni ispit
kompanija iz inostranstva? / certifikat neophodan.
2. Ako da, da li naš klijent može prema
sistematizaciji radnih mjesta propisati da Da li su javne ustanove obveznici plaćanja opće
za svoj rad ima potrebu samo za kadrom vodne naknade?
SSS, te ako poprate isto dokumentacijom od
strane radnika, da li eventualno mogu imati PITANJE: Da li javne ustanove koje posluju
problem sutra prilikom neke kontrole? trezorski preko općina imaju obavezu plaćanja
3. Ako ne, onda to faktički znači da mogu vodnih naknada prilikom isplata plata?
dogovoriti bruta koja god žele?
ODGOVOR: Opća vodna naknada generalno je
ODGOVOR: Prema Zakonu o doprinosima, regulisana Zakonom o vodama, dok je konkretizacija
obveznik doprinosa iz plaće, prema članu 5. stav 1. odredbi tog zakona izvršena kroz pomenuti
ovog zakona, je fizička osoba - rezident FBiH, koja pravilnik. Obveznikom plaćanja opće vodne
je na teritoriju FBiH zaposlena kod pravne ili fizičke naknade smatra se fizičko i pravno lice registrovano
osobe – nerezidenta FBiH. Osnovica za obračun za obavljanje djelatnosti na osnovu rješenja izdatog
doprinosa za obveznika koji je na teritoriji Federacije od nadležnog organa. Praktično, to znači da su ob
zaposlen kod predstavništva nerezidentnog veznici plaćanja ove naknade sva pravna lica koja
preduzeća je njegova stvarno isplaćena plaća, sa tim se registruju kod suda, pravna i druga lica koja se
da ta osnovica ne može biti niža od prosječne plaće registruju kod nadležnih ministarstava (udruženja,
zaposlenih u FBiH po posljednjem objavljenom fondacije, strana predstavništva), kao i fizička lica –
podatku Federalnog zavoda za statistiku. obrtnici i drugi samostalni poduzetnici (koji rješenja
Pravilnik o načinu obračunavanja i uplati doprinosa za obavljanje djelatnosti dobijaju od nadležnih
je dao i konkretnija rješenja po pitanju obračuna općinskih organa) - samo za svoje zaposlene.
doprinosa, odnosno utvrđivanje osnovice za
obveznike doprinosa. Propisano da je osnovica
za obračun doprinosa stvarna plaća, sa tim da ta Izuzetno, prema članu 169. Zakona o vodama,
osnovica ne može biti niža od: organi uprave nisu obveznici obračunavanja i
- jedne prosječne plaće zaposlenih u FBiH u plaćanja opće vodne naknade, s obzirom na to da
periodu I-IX prethodne godine, za radna se oni ne registruju kod suda ili bilo kog drugog or
mjesta koja odgovaraju razini obrazovanja gana za obavljanje djelatnosti. Ovo je potvrđeno i
zaključno sa srednjom stručnom spremom, mišljenjem Federalnog ministarstva poljoprivrede,
- dvije prosječne plaće (u periodu I-IX vodoprivrede i šumarstva, broj: 05-14-35/08, od 5.
prethodne godine), za radna mjesta koja 2. 2008. godine.
odgovaraju razini obrazovanja zaključno sa
visokom stručnom spremom, Ustanove, shodno članu 46. Uredbe sa zakonskom
- tri prosječne plaće (u periodu I-IX snagom o ustanovama („Službeni glasnik Bosne i
prethodne godine), za radna mjesta koja Hercegovine“, br. 6/92, 8/93 i 13/94), se upisuje u
odgovaraju razini postdiplomske stručne sudski registar ustanova. Ustanova i obavezni oblik
spreme. udruživanja stiču svojstvo pravnog lica upisom akta
o osnivanju u sudski registar ustanova.
Sistematizacija radnih mjesta je sastavni dio
pravilnika o radu ili posebne odluke (ukoliko se ne Sudski registar ustanova vodi viši sud na čijem
donosi pravilnik o radu), što znači da je poslodavac je području sjedište ustanove (član 47. Uredbe).
samostalan u određivanju svoje organizacije Članom 48. Uredbe propisano je da se u sudski
rada. Također, elemente sistematizacije (opšte i registar ustanova upisuje osnivanje, organizovanje,
posebne) definiše sam poslodavac i skladu sa svojim statusne i druge promjene i prestanak ustanove.
potrebama. Dakle, zavisno od vrste djelatnosti,
odnosno samog radnog mjesta poslodavac definiše, U sudski registar ustanova upisuju se i drugi podaci o
odnosno određuje da li je za određeno radno mjesto ustanovi koji su od značaja za obavljanje djelatnosti:
potrebna SSS i VSS. naziv i sjedište; skraćeni naziv; djelatnosti; broj
i datum rješenja o ispunjenju propisanih uslova
Propisi nužno ne obavezuju poslodavca da imaju za početak obavljanja djelatnosti; odgovornost
uposlene sa VSS, naravno pod uslovom da ne osnivača za obaveze ustanove; imena lica ovlaštenih

za zastupanje i granice njihovog ovlaštenja; naziv i plaćanja kamate (Obrazac I-KP), u

i sjedište osnivača i broj i datum akta o osnivanju; roku od sedam radnih dana po završetku
podaci o drugim činjenicama utvrđenim ovom izvještajnog mjeseca.
uredbom i propisom iz stava 2. člana 47. ove uredbe.
Upis u sudski registar ustanova vrši se na zahtjev S obzirom na to da je u konkretom slučaju ugovorena
ovlaštenog lica (član 49. Uredbe). kamata, ukoliko je riječ o povezanim pravnim
licima, potrebno je sagledati aspekt transfernih
S obzirom na to da Zakon o vodama ne propisuje cijena. Ukoliko plaćate kamatnu stopu koja je veća
izuzetak od obaveze obračunavanja i plaćanja opće od tržišne kamatne stope, u tom slučaju vaši rashodi
vodne naknade javnim ustanovama, već navodi da su veći u odnosu na one koje bi imali u slučaju kada
su obveznici obračunavanja opće vodne naknade bi se primijenila kamata po principu „van dohvata
sva pravna i fizička lica registrovana za obavljanje ruke“, pa u ovom slučaju rashodi po osnovu kamata
djelatnosti na osnovu rješenja izdatog od nadležnog mogu biti priznati u vašem poreznom bilansu
organ, a kao što vidimo iz Uredbe sa zakonskom samo do nivoa tržišne kamatne stope. Za potrebe
snagom o ustanovama, ustanove (uključujući javne ekonomske analize zajma i određivanje kamate
ustanove) se upisuju u sudski registar ustanova i „van dohvata ruke“ koristi se metoda uporedive
stiču svojstvo pravnog lica upisom akta o osnivanju nekontrolisane cijene kao najpouzdanija metoda iz
u sudski registar ustanova, iste su obveznici razloga što su podaci o kamatnim stopama javno
obračunavanja i plaćanja ove naknade. dostupni putem službene web-stranice Centralne
banke.
Pozajmica od nerezidentnog pravnog lica
Također, shodno propisima o porezu na dobit,
PITANJE: U pitanju je kratkoročna pozajmica od kamata isplaćena nerezidentu – pravnom licu
nerezidentnog pravnog lica čiji je period povrata podliježe oporezivanju porezom po odbitku.
sredstava šest mjeseci, uz određenu kamatu, koji Pri tome, potrebno je voditi računa i o tome da
nije ispoštovan. Zajamodavac (nerezidentno pravno ukoliko je međudržavnim ugovorom o izbjegavanju
lice) će nam produžiti period povrata pozajmice do dvostrukog oporezivanja propisan drugačiji porezni
12/2018, pravit će se aneks ugovora. Kakve su naše tretman kamata, primjenjuju se odredbe tog
obaveze prema Ministarstvu finansija i imamo li još ugovora.
kakvih obaveza prema državi?
Porez po odbitku za IT usluge
ODGOVOR: U smislu Zakona o deviznom
poslovanju („Sl. novine FBiH“, broj 47/10), zajmovi PITANJE: Naše povezano preduzeće iz Danske nam
su poslovi između rezidenta i nerezidenta kojima fakturiše IT troškove i to klasificirane na sljedeći
rezident uzima od nerezidenta ili daje nerezidentu način:
zajam, u skladu s odredbama Zakona o deviznom • Licence (naknada za autorska prava za
poslovanju i Zakona o obligacionim odnosima i korišćenje aplikcija i programa) za SAP,
ubrajaju se u kreditne poslove. Windows 7 Enterprise SP1, Microsoft Office
Prema članu 25. Zakona o deviznom poslovanju, 365 Pro Plus, Adobe Photoshop, itd.
rezidenti su dužni izvještavati Federalno ministarstvo • Podrška - Svim korisnicima povezano pravno
finansija o kreditnim poslovima sa nerezidentima lice obezbijedilo je podršku 24 časa, sedam
(kako pravnim, tako i fizičkim licima). dana u nedjelјi putem IT Servis Deska.
Način izvještavanja ovih poslova sa nerezidentima Troškovi funkcionisanja IT Servis Deska
uređen je Pravilnikom o načinu, rokovima i podrazumijevaju troškove zaposlenih agenata i
obrascima izvještavanja o kreditnim poslovima uprave IT Servis Deska koji svakodnevno rade
s inostranstvom („Službene novine FBiH“, broj na rješavanju različitih problema zaposlenih
79/10). u vezi sa funkcionalnosti dostupnih IT
Rezidenti pravna lica (preduzeće iz BiH) imaju servisa. IT Servis Desk je usluga obezbijeđena
obavezu da izvještavaju Ministarstvo finansija o zaposlenima od strane povezanog pravnog lica
kreditnim poslovima sa nerezidentima na sljedećim putem ugovora sa globalnim dobavlјačem za
obrascima: ove vrste poslova
− Prijava kreditnog posla (Obrazac P-KP), u • IT mreža - Svim sistemima i aplikacijama
roku od 15 dana od zaključenja ugovora; obezbijeđenim od strane povezanog pravnog
− Pregled korištenja kredita, otplate glavnice lica zaposleni pristupaju udalјenim putem
uz pomoć internet konekcija, velikih S obzirom da se navedene usluge u konkretnom

kapaciteta, brzine i unaprijeđene sigurnosti slučaju pružaju elektronskim putem, shodno članu
koje su takođe korisnicima Carlsberg BH 62. stav (3) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu
obezbijeđeni od strane povezanog pravnog na dobit, niste obveznici obračunavanja i plaćanja
lica. Povezano pravno ugovorom sa globalnim poreza po odbitku. Navednim članom Pravilnika
dobavlјačem za internet konekcije (Verizon je propisano da ukoliko se ovakva usluga pruža
Communication, sa sjedištem u Nјujorku), elektronskim putem, a izvan teritorije Bosne i
obezbijedilo je internet konekcije za zaposlene Hercegovine (internet, e-mail, telefon i sl.) bez
u kompaniji Carlsberg BH na nekoliko lokacija. fizičkog prisustva lica u Bosni i Hercegovini, smatra
Troškovi internet konekcija na tim lokacijama se da je usluga izvršena izvan teritorije Bosne i
kompanije Carlsberg, obezbijeđenim od strane Hercegovine i porez po odbitku se ne obračunava.
povezanog pravnog lica, podrazumijevaju: 3. Prvenstveno napominjemo da iz upita ne možemo
troškove aktivne opreme uz pomoć koje zaključiti da li je dio navedene usluge izvršen na
je konekcija realizovana [oprema za žično teritoriji FBiH, odnosno na koji način je oprema uz
(ruteri, svičevi) i bežično umrežavanje (bežični pomoć koje se konekcija realizuje (ruteri, svičevi)
ruteri)]; troškove zaposlenih kod povezanog instalirana. Naime, ukoliko je usluga instalacije
pravnog lica koji su obezbijedili ugovor navedene opreme izvršena na teritoriji FBiH, ista
(tender, pregovori) sa globalnim dobavlјačem; podliježe oporezivanju porezom po odbitku. Ukoliko
troškove održavanja konekcija i opreme; nemate posebnu fakturu za navedene usluge, onda
troškove upravlјanja incidentima (prekidima) prema specifikaciji na vrijednost ovog dijela usluge
u toku rada; troškove vezane za funkcionalnost (za instaliranje opreme) trebate obračunati i platiti
obezbijeđenih internet konekcija na lokacijama porez po odbitku.
poreskog obveznika koje podrazumijevaju 99,9
% dostupnosti svih sistema za zaposlene. S obzirom da se i ove usluge, eventualno izuzev
dijela usluge za instaliranje opreme, pružaju
Pitanje se odnosi na obveznost plaćanja poreza po elektronskim putem, shodno članu 62. stav (3)
odbitku po ovim tačkama, naglašavajući da smo do Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, na
sada na prvu tačku plaćali porez po odbitku. istu niste obveznici obračunavanja i plaćanja poreza
po odbitku.
ODGOVOR: 1. Korištenje softvera spada u naknade
za autorska prava i druga prava intelektualnog Porezni tretman troškova sponzorstva
vlasništva za koju postoji obaveza plaćanja poreza
po odbitku, u skladu sa članom 38. Zakona o porezu PITANJE: Naše preduzeće je izvozno orijentisano i
na dobit („Sl. novine FBiH“, broj 15/16). S obzirom procentualno mnogo više našeg gotovog proizvoda
na to da BiH nema potpisan ugovor o izbjegavanju plasiramo na tržištu Evrope (Italija) nego na
dvostrukog oporezivanja sa Danskom, naknada je domaćem tržištu. U tom smislu, vođeni poslovnim
oporeziva porezom po odbitku u FBiH. interesima i standardom „dobrog privrednika“,
odlučili smo da sponzorišemo dva sportska kluba i
2. Prema informacijama iz navedenog upita, to jedan nogometni klub iz grada u kojem imamo
zaključujemo da navedna podrška nije u vezi sa sjedište u BiH i jedan odbojkaški klub u Italiji
pružanjem tehničke pomoći koja se izvršava u gdje ostvarujemo najveći procenat izvoza. Dakle,
državi ugovornici, tj. u BiH, da bi ista, u smislu radi se o sportskim klubovima sa kojima nismo
oporezivanja porezom po odbitku, imala tretman povezana lica i takođe novčani iznos sredstava po
autorskih naknada, shodno članu 57. stav (6) oba sponzorstva se kreće u dozvoljenom procentu
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit od dobiti. Da li se u ovom slučaju radi o porezno
(„Službene novine FBiH“, br. 88/16, 11/17 i 96/17). priznatim rashodima za oba sponzorstva bez obzira
Naime, navedene usluge su usluge IT podrške što se radi o domaćem i inostranom klubu, a imajući
iz člana 55. Pravilnika o transfernim cijenama u vidu da Zakon o porezu na dobit u tom smislu ne
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 67/16), postavlja uslove i/ili ograničenja?
koje uključuju pružanje usluga tehničke pomoći,
kao što su otklanjanje greške, arhiviranje, snimanje, ODGOVOR: Član 12. stav (4) Zakona o porezu na
podršku u korištenju hardvera i softvera, održavanje dobit propisuje da se rashodi na osnovu sponzorstva
IT infrastrukture i sl. koji proizlaze iz ugovora o sponzorstvu priznaju kao
porezno priznat rashod do visine 3% ukupnog
prihoda u periodu za koji se utvrđuje porez na dobit. novine FBiH“, broj 49/12) prodaja na veliko i prodaja
Stavom (5) ovog člana Zakona navedeno je da na malo se može obavljati u istom prodajnom mjestu
se pod porezno priznatim rashodima na osnovu bez da se razdvoje u fizički odvojene prostorije, pod
sponzorstva iz stava (4) ovog člana podrazumijevaju uslovom da se u tom prodajnom objektu za trgovinu
rashodi na ime podrške za organiziranje i na veliko i malo vodi ažurno robno knjigovodstvo
održavanje manifestacija i drugih sličnih i zakonom propisane evidencije vođenja trgovačke
događaja ili projekata koji nisu direktno povezani knjige.
sa poslovanjem obveznika, sa ili bez protuusluge
u vidu reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i Trgovina na veliko, kao i trgovina na malo
usluga sponzora. definirane su Zakonom o unutrašnjoj trgovini,
prema kojem je trgovina na veliko kupovina robe
Propisima o porezu na dobit su propisani izuzeci, tj. radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima,
slučajevi kada su ovakvi rashodi porezno nepriznati, drugim pravnim i fizičkim licima koja obavljaju
i to: registriranu djelatnost ili djelatnost odobrenu u
− ukoliko nastanu u transakcijama sa skladu sa zakonom, uz obavezno izdavanje fakture,
povezanim licima odnosno računa. Trgovina na malo je prodaja robe
− ukoliko se radi o sponzorstvu političke krajnjim potrošačima radi zadovoljavanja njihovih
stranke (član 26. stav 5. Pravilnika). ličnih i porodičnih potreba ili potreba domaćinstva.
S obzirom na prethodno navedeno, prodaja robe radi
Dakle, propisi ne prave razliku da li je riječ o daljnje prodaje pravnim, odnosno fizičkim licima
sponzorstvu domaćeg ili, pak, inostranog pravnog koja obavljaju registriranu djelatnost se ne može
lica, što znači da u konkretnom slučaju oba obavljati iz maloprodajnih objekata, već isključivo iz
sponzorstva su porezno priznat rashod do visine trgovine na veliko, što znači da bi u svakom slučaju
3% ukupnog prihoda u periodu za koji se utvrđuje prije prodaje robe na veliko istu trebali prebaciti sa
porez na dobit. maloprodajnog na veleprodajno skladište, a ne istu
otpremati direktno sa maloprodajnog skladišta.
Obaveza vođenja TKV
Ugovor o pozajmici između vlasnika i pravnog lica
PITANJE: Počeli smo raditi i prodaju na veliko.
Do sada smo imali samo izvoz u lohnu za poznatog PITANJE: Društvo je donijelo odluku o isplati
jednog kupca i imali smo prodaju na malo. Da li smo dividende vlasniku. Isplata bi se vršila u tri tranše
obavezni voditi knjigu trgovine na veliko? Drugo, i to na sljedeći način. Društvo bi se zaduživalo kod
kada roba fizički biva otpremljena iz maloprodajnih banke revolving kreditima. Vlasnik bi sredstva
objekata za prodaju na veliko, da li se može i vraćao u društvo u vidu pozajmice, a društvo istim
otpremnica praviti iz maloprodajnih objekata, a izmirivalo obaveze prema banci. Društvo bi u skladu
samo faktura i fiskalni račun sa veleprodajne kase sa raspoloživim novčanim sredstvima vraćalo
ili se mora praviti prenosnica na veleprodajno pozajmicu vlasniku.
skladište?
Molimo da pojasnite tretman kamate u tom smislu
ODGOVOR: Članom 25. Zakona o unutrašnjoj kako prema vlasniku koji isplaćuje pozajmicu, tako
trgovini („Sl. novine FBiH“, broj 40/10) je propisano i društvu koje prima pozajmicu. Kakav je efekat
da je trgovac na veliko, odnosno trgovac na malo oporezivanja kamate kod davaoca kad je pozajmica
dužan u svakom skladištu, tj. prodajnom objektu vlasnika ugovorena bez kamate (da li postoji
držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na veliko obaveza), kao i šta se dešava kad je ugovorena sa
(TKV), odnosno trgovačku knjigu na malo (TKM). kamatom?
Izuzetno, nema obaveze posebnog vođenja TKV
ukoliko trgovac u svom računovodstvu vodi ažurno Kredit kod banke je uzet po kamatnoj stopi 1,9%.
sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i Da li društvo smije taj rashod uzeti kao porezno
obavezne elemente kalkulacije cijene propisane priznat? Ukoliko bi vlasnik ugovorio kamatu u istom
podzakonskim aktom. procentu da li ona može ostati nepromijenjena za sve
vrijeme jer zbog visine dobiti koja se planira isplatiti
Napominjemo da shodno članu 70. Pravilnika nije izvjesno kad će pozajmica u cijelosti biti vraćena
o uslovima minimalne tehničke opremljenosti ili se opet mora u slučaju ugovaranja ugovoriti
poslovnih prostora za obavljanje trgovine („Sl. po tržišnoj 10,02% i kao takva oporezovati kod
davaoca pozajmice? Kako se tretira ta kamata kod S aspekta propisa o porezu na dobit:
društva s obzirom da se radi o povezanim licima? U zavisnosti od toga ko se nalazi u ulozi zajmodavca,
I, konačno, u slučaju da je ugovorena kamata ili se a ko u ulozi zajmoprimca, kao i od toga po kojim
mora ugovoriti, da li se oporezuje kao obračunata ili uslovima je odobrena pozajmica, potrebno je
samo u momentu plaćanja iste? sagledati posljedice i u smislu propisa o porezu na
dobit. Ključni akcenat je na tome da se utvrdi da li
ODGOVOR: Osnovne odredbe u vezi s ugovorom su ugovorne strane povezana lica u smislu odredbi o
o zajmu kojim se regulišu prava i obaveze jedne i transfernim cijenama, jer su u tom slučaju propisane
druge ugovorne strane, zajmodavca i zajmoprimca, posebne obaveze prema propisima o porezu na
sadržane su u Zakonu o obligacionim odnosima (čl. dobit.
557-566). Ugovorom o zajmu se može ugovoriti da
zajmoprimac, uz glavnicu, duguje i kamatu (dakle, Naime, članom 44. stav 1. Zakona o porezu na dobit
ugovaranje kamate nije obavezno). („Službene novine FBiH“, broj 15/16) je propisano
da porezni obveznik koji učestvuje u transakciji sa
Dakle, može se raditi o teretnom ugovoru o zajmu povezanim licem mora utvrditi svoju oporezivu
prema kojem je za pozajmljeni predmet zajmoprimac dobit na način koji je u skladu sa principom van
obavezan platiti naknadu u vidu kamate ili, pak, o dohvata ruke. Pojam povezana lica podrazumijeva
besplatnom pravnom poslu ukoliko zajmoprimac bilo koja dva lica ukoliko jedno lice djeluje ili
ne plaća naknadu, već vraća samo istu količinu će vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama,
novca ili pozajmljenih stvari. zahtjevima, prijedlozima ili željama drugog lica
ili ukoliko oba djeluju ili će vjerojatno djelovati u
S aspekta propisa o porezu na dohodak: skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima
Ukoliko fizičko lice pozajmi određen iznos ili željama trećeg lica, bez obzira na to da li su te
sredstava bilo drugom fizičkom, bilo pravnom licu, smjernice, zahtjevi, prijedlozi ili želje saopćeni.
a to učini bez ikakve naknade, tj. ukoliko nekom Povezanim licima se smatraju posebno sljedeća
da beskamatnu pozajmicu, u tom slučaju nema lica: a) bračni i vanbračni drug, potomci usvojenici
nikakvih obaveza za porez na dohodak, jer de facto i potomci usvojenika, roditelji, usvojioci, braća
to lice nije ostvarilo nikakav dohodak koji bi mogao i sestre i njihovi potomci, djedovi i nane i njihovi
biti predmet oporezivanja u smislu propisa o porezu potomci, kao braća i sestre i roditelji bračnog ili
na dohodak. vanbračnog druga; b) pravno lice i svako fizičko lice
koje posjeduje neposredno ili posredno 25 ili više
Sa druge strane, ukoliko bi fizičko lice dalo pozajmicu procenata vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih
drugom pravnom ili fizičkom licu s ugovorenom prava u tom pravnom licu; c) dva ili više pravnih
kamatom, u tom slučaju kamata koju bi primilo lica ukoliko jedno fizičko lice ili treće lice posjeduje
bi se smatrala njegovim oporezivim dohotkom direktno ili indirektno 25 ili više procenata
(dohotkom od ulaganja kapitala), u skladu sa članom vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u
22. stav 1. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak. svakom pravnom licu.
U tom slučaju, isplatilac kamate (zajmoprimac)
je dužan da prilikom svakog plaćanja kamate od Članom 83. stav (2) Pravilnika o transfernim
ukupnog iznosa kamata obračuna i odbije 10% na cijenama („Službene novine Federacije BiH“, broj
ime poreza na dohodak od ulaganja kapitala i izvrši 67/16) propisano je da ukoliko porezni obveznik
prijavu Poreznoj upravi podnošenjem obrasca obavlja transakcije sa povezanim licem u formi
PDN-1033. Dakle, kamate se oporezuju u momentu pozajmljivanja novca (pozajmice i krediti) može
njihove naplate, tj. prilikom svake pojedinačne sačiniti skraćeni izvještaj o transfernim cijenama
isplate kamate fizičkom licu (u skladu sa principom koji sadrži podatke o:
blagajne), a obveznikom obračunavanja i uplate − organizacionoj strukturi i pregled
poreza na dohodak se smatra isplatilac kamate, tj. poslovanja grupe povezanih lica kojoj
pravno lice – korisnik pozajmice. Pri tome, osnovica pripada obveznik;
se ne umanjuje ni za lične odbitke ni za rashode. − izboru metoda transferne cijene i
Napominjemo da se kamatna stopa od 10,03% − zaključak.
koristi u slučaju poreznog tretmana pozajmica, Dakle, nije potrebno vršiti analizu djelatnosti
odnosno u slučaju pozajmica datih radnicima, bez poreznog obveznika i funkcionalnu analizu što je
kamate ili sa kamatom nižom od 10,03%, a u smislu obavezno kod „punog“ izvještaja o transfernim
obračunavanja koristi. cijenama.
Ukoliko se na osnovu skraćenog izvještaja o

transfernim cijenama utvrdi da transakcija sa
povezanim licem ne zadovoljava uslov „van dohvata
ruke“ potrebno je izvršiti korekciju porezne osnovice
u poreznom bilansu. Kada su u pitanju pozajmice
između povezanih lica, obaveza korekcija porezne
osnovice u poreznom bilansu može postojati i na
strani zajmodavca i na strani zajmoprimca.
Ukoliko pravno lice - zajmoprimac plaća kamatnu

stopu koja je veća od tržišne kamatne stope, u tom
slučaju njegovi rashodi su veći u odnosu na one
koje bi imao u slučaju kada bi se primijenila kamata
po principu „van dohvata ruke“, pa u ovom slučaju
rashodi po osnovu kamate mogu biti priznati u
njegovom poreznom bilansu samo do nivoa tržišne
kamatne stope.
Za potrebe ekonomske analize zajma i određivanje

kamate „van dohvata ruke“ koristi se metoda
uporedive nekontrolisane cijene kao najpouzdanija
metoda iz razloga što su podaci o kamatnim stopama
javno dostupni putem službene web-stranice
Centralne banke BiH. Dakle, podaci o kamatnim
stopama sa stranice CBBiH se koriste kao uporedive
kamatne stope za potrebe utvrđivanja transfernih
razlika, tj. kamatne stope koja bi bila naplaćena
između nepovezanih lica po principu „van dohvata
ruke“.
TRGOVINA TURIZAM
UGOSTITELJSTVO
INSPEKCIJSKI NADZOR
Cijena – 30 KM s PDV-om
i poštarinom

SAVJETODAVNI SERVIS
POREZI I FINANSIJE RS
Oporezivanje ostalih primanja iz radnog odnosa npr. povrat poreza?
(bonus, regres i sl.)
ODGOVOR: Sadržaj i forma platnog listića nisu
PITANJE: Da li se na ostala primanja iz radnog propisani. Lični odbitak predstavlja iznos koji
odnosa (bonus, regres i sl.), koji su isplaćeni umanjuje poresku osnovicu zaposlenog, može se
porodiljama, plaćaju porezi i doprinosi? iskazati posebno na platnom listiću, ali iznos koji po
tom osnovu dobije zaposleni predstavlja dio njegove
ODGOVOR: Da, navedena lica su obveznici plaćanja plate nakon oporezivanja, a ne povrat poreza.
poreza i doprinosa po osnovu ostalih primanja, iako
se nalaze na porodiljskom odsustvu. Članom 11. sav Obaveza podnošenja nove poreske prijave
1) Zakona o porezu na dohodak („Službeni glasnik
Republike Srpske“, br. 60/15 i 5/16) propisano PITANJE: Da li ustanove koje na poreskoj prijavi
je da dohodak od ličnih primanja uključuje sva nisu imale upisan iznos plate (jer nije bilo obavezno)
direktna ili indirektna plaćanja iz radnoh odnosa, moraju podnijeti nove poreske prijave?
koja između ostalog obuhvataju isplate bruto plate i
druge bruto isplate zaposlenom, uključujući regres, ODGOVOR: Da, moraju podnijeti prijavu PD 3100
topli obrok, plaćanje prekovremenog rada, bonuse, te upisati iznos bruto plate, odnosno predviđenu
naknade i dodatke na uslove rada. Članom 16. osnovicu za uplatu doprinosa, u odgovarajuće polje.
stav (3) Zakona o doprinosima („Službeni glasnik Bruto plata u tom slučaju ne uključuje eventualne
Republike Srpske“, broj 114/17) propisano je da dodatake koji nisu navedeni u ugovoru o radu u
osnovica doprinosa za lica koje ostvaruje naknadu apsolutnom iznosu, odnosno koji su varijabilni (npr.
plate u periodu korišćenja porodiljskog odsustva minuli rad).
za 2018. godinu iznosi 80% njihove osnovice prije
otpočinjanja korišćenja porodiljskog odsustva. Obaveza izmjena u poreskoj upravi
Sadržaj i forma platnog listića PITANJE: Što se tiče prijava u poreskoj, da li imamo
obavezu izmjena u poreskoj ako je ugovorom
PITANJE: Kako treba izgledati obračunski listić? definisana i neto i bruto plata, na koji način i u
Da li lični odbitak možemo iskazati odvojeno kao kojem roku?

ODGOVOR: Termin neto plata više ne postoji u ODGOVOR: Korekcija ugovora o radu povlači
Zakonu o radu RS. Potrebno je izvršiti izmjenu izmjenu prijave PD 3100. Sa druge strane, na
ugovora o radu na način da se ugovori plata (sa obračun plate za avgust koja će se isplatiti 31.
porezom) ili bruto plata. Ugovori o radu se moraju avgusta, primjenjuje se Zakon o porezu na dohodak
uskladiti do kraja avgusta 2018. godine. koji je još uvijek na snazi, odnosno lični odbitak će
iznositi 200 KM. Iznos na izmijenjenoj prijavi ne
Iznos plate u obrascu PD3100 utiče na obračun plate.
PITANJE: Koji iznos se unosi na PD3100 obrazac, Promjene u obračunu plate radnici na porodiljskom
bruto plata ili plata sa porezom? odsustvu
ODGOVOR: Iznos bruto plate, odnosno predviđena PITANJE: Da li će doći do promjene obračuna plate
osnovica za obračun doprinosa. kod radnice koja je već na porodiljskom odsustvu?
Povećanje plate ODGOVOR: Da, radnica koja je na porodiljskom

bolovanju prima naknadu plate, ali je i dalje
PITANJE: Prilikom povećanja plate da li treba poreski obveznik u smislu Zakona o porezu na
mijenjati i prijavu u poreskoj i aneksirati ugovor? dohodak. Samim tim povećanje ličnog odbitka
se mora reflektovati i kod radnica koje se nalaze
ODGOVOR: Da, sa radnikom se ugovara veći iznos na porodiljskom odsustvu, u smislu povećanja
plate, samim tim mijenja se i bruto plata, odnosno isplaćenog iznosa.
predviđena osnovica za obračun doprinosa.
Povećanje fiksne plaće
Primjer obračuna plate s uključenim minulim
radom PITANJE: Koliku će platu zaista dobijati radnik koji
je do sada ugovorom imao fiksnu platu od 550 KM?
PITANJE: Molim vas za primjer obračuna plate u I koliko će iznositi zaista njegovo povećanje? Koliko
kojem je uključen minuli rad. će on dobiti na račun?
ODGOVOR: Minuli rad po stopi od 0,3%, za radni ODGOVOR: Radnik koji je imao ugovorenu fiksnu
staž od 15 godina na iznos osnovne plate. neto platu, mora ugovoriti platu s porezom ili bruto
Obračun plate za juli 2018. godine Obračun plate za avgust 2018. godine
1 Osnovna plata 500,00 1 Osnovna plata sa porezom 533,33
2 Minuli rad (1 x 0,3% x 15) 22,50 2 Minuli rad ((1+20/0,9)x0,3%x15) 25,00
3 Topli obrok 0,00 3 Topli obrok 0,00
4 Neto plata (1+2+3) 522,50 4 Plata (1+2+3) 558,33
5 Bruto plata ((4-20)/0,603) 833,33 5 Bruto plata (4/0,67) 833,33
6 Doprinosi (5 x 33%) 275,00 6 Doprinosi (5 x 33%) 275,00
7 Lični odbitak 200,00 7 Lični odbitak 500,00
8 Ostali odbici 0,00 8 Ostali odbici 0,00
9 Poreska osnovica (5-6-7-8) 358,33 9 Poreska osnovica (5-6-7-8) 58,33
10 Porez na dohodak (9 x 10%) 35,83 10 Porez na dohodak (9 x 10%) 5,83
11 Za isplatu (5-6-10) 522,50 11 Za isplatu (5-6-10) 552,50
Izmjena prijave PD 3100 platu. Uz ostale nepromijenjene uslove (bez dodataka

i ostalih odbitaka) radnik će od 1. septembra na
PITANJE: Ako trebamo da aneksiramo ugovore do račun dobiti iznos od 580 KM, odnosno povećanje
31. 8. i izmijenimo prijave PD3100, a Zakon o porezu će iznositi 30 KM, što odgovara povećanju iznosa
na dohodak stupa na snagu 1. 9. 2018. godine, kako ličnog odbitka sa 200 na 500 KM.
da na izmijenjenoj prijavi unesemo iznos i ugovor
ako se plata za avgust pušta 31. 8., a ne u septembru?

Izmjena ugovora o radu i PD 3100 Obračun doprinosa za avgust
PITANJE: Ako je u PD3100 već naveden bruto iznos PITANJE: Ako se ugovor o radu mora uskladiti do
koji je fiksan, zašto se mora podnositi PD3100? kraja mjeseca avgusta, potpisuju se novi ugovori, a
zakon o doprinosima stupa na snagu od 1. 9. 2018.
ODGOVOR: Mora u slučaju promjene pravnog Ako poslodavac platu za mjesec avgust isplaćuje u
osnova, odnosno izmjene ugovora o radu koji se avgustu, po kom zakonu se obračunavaju doprinosi?
prilaže uz prijavu PD 3100.
ODGOVOR: Na obračun plate za avgust, koja će
Plaća shodno Zakonom o platama u javnim se isplatiti do 31. avgusta, primjenjuje se Zakon
ustanovama u oblasti zdravstva o porezu na dohodak koji je još uvijek na snazi,
odnosno lični odbitak će iznositi 200 KM.
PITANJE: Molimo tumačenje Zakona o platama
u javnim ustanovama u oblasti zdravstva RS. Novi Da li je potrebno podnositi izmjenu prijave PD3100
koeficijenti koji su navedeni kao što je to predviđeno ukoliko poslodavac nema potrebu za izmjenu
za poslodavce koji su ranije primjenjivali model ugovora o radu?
fiksne bruto plate. Novi zakon predviđa samo
ugovaranje plate prije oporezivanja. Samim tim gubi PITANJE: Da li je potrebno podnositi izmjenu
se i mogućnost isplate 20% doprinosa za lica koja prijave PD3100 ukoliko poslodavac nema potrebu
se nalaze na porodiljskom odsustvu. Preračunom za izmjenu ugovora o radu?
novih koeficijenata na stare smanjuje se osnovica za
obračun minulog rada tako da su radnici oštećeni u ODGOVOR: Ukoliko je poslodavac ugovorio
tom dijelu. bruto iznos plate, prije stupanja na snagu svih ovih
Npr. izmjena, isti ne mora mijenjati ugovor o radu i
Stari koef. 18x135=2.430 + 20 KM (lični odbitak) podnositi izmjenu prijave PD 3100. U ovom slučaju
Novi koef. 19,85x135= 2.679,75 povećanje ličnog odbitka će se već reflektovati na
– porez = 2.411,78 + 50 KM (lični odbitak) povećanje isplaćenog iznosa radniku.
ODGOVOR: Platni koeficijenti su propisani Izmjena iznosa plaće zaposlenim u školama

Zakonom o platama zaposlenih u javnim
ustanovama u oblasti zdravstva RS, na način da PITANJE: Da li se zaposlenima u školama mijenja
prema novom zakonu isti sadrže porez na dohodak. bruto iznos plate?
Poslodavci su ranije primjenjivali model fiksne neto
plate. Članom 16. stav (3) Zakona o doprinosima ODGOVOR: Zakon o platama zaposlenih u oblasti
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 114/17) prosvjete i kulture Republike Srpske („Službeni
propisano je da osnovica doprinosa za lica koja glasnik Republike Srpske“, broj 66/18) uređuje način
ostvaruje naknadu plate u periodu korišćenja utvrđivanja plata zaposlenih lica u ustanovama
porodiljskog odsustva za 2018. godinu iznosi 80% prosvjete i kulture Republike Srpske. S obzirom da
njihove osnovice prije otpočinjanja korišćenja su izmjene ovog Zakona podrazumijevale izmjene
porodiljskog odsustva. Osnovica doprinosa za platnih koeficijenata, na način da isti u sebi sada
lica koja se nalaze na porodiljskom bolovanju je sadrže porez, do promjene u bruto plati može doći
propisana, tako da ugovaranje plata ne utiče na samo uslijed zaokruživanja ovih koeficijenata,
obavezu plaćanja doprinosa. Minuli rad se iskazuje prilikom njihovog propisivanja.
sa iznosom poreza, tako da radnici nisu oštećeni
u tom dijelu. Primjer obračuna minulog rada je Da li se poreska olakšica (koja je sada 500 KM)
već naveden u ovim odgovorima. Ministarstvo koristi na ukupna primanja?
finansija će uskoro objaviti detaljnije obračune
plata. Za dodatne informacije u vezi s obračunom PITANJE: Da li se poreska olakšica (koja je sada 500
plate u sektoru zdravstva molim da me kontaktirate KM) koristi na ukupna primanja, isplate, tj. plata,
direktno u MF. topli obrok, regres...?
ODGOVOR: Da, ukupna primanja se iskazuju

u bruto iznosu, na ista se obračunavaju porezi
i doprinosi, te se poreska osnovica uvrtđuje
umanjenjem ličnog odbitka za ukupan iznos ovih plata/0,67 = 1.066.72/0,67 = 1.592,11 KM.
primanja. Poreska osnovica = bruto plata – doprinosi – lični
odbitak = 1.592,11 – 525,39 – 500 = 566,72 KM.
Koliko odbitka se može koristiti u 2018. godini? Porez = poreska osnovica x 10% = 56,67 KM.
Iznos za isplatu radniku = bruto plata – doprinosi –
PITANJE: Plate za prošlu godinu su isplaćene do porezi = 1.592,11 – 525,39 – 56,67= 1.010,05 KM
kraja prošle godine, dakle nema isplata za prošlu
godinu u ovoj godini. Za ovu godinu plate će se Uvećanje plate u javnom sektoru
isplatiti u ovoj godini, tako da će u decembru biti
isplata za novembar, ali i za decembar na kraju PITANJE: Da li se u javnom sektoru uvećava
decembra. Za sedam mjeseci se koristi lični odbitak plata radniku za čitavih 50 KM umanjenja poreske
200 i to sa posljednjom isplatom za juli, isplaćuje se osnovice ili isto kao u privatnom samo za 30 KM.
u avgustu. Plata za avgust se isplaćuje u septembru i Da li je to negdje regulisano?
počinje s odbitkom 500,00. Koliki se odbitak može
koristiti za platu za decembar koja se isplaćuje na ODGOVOR: U javnom sektoru platni koeficijenti
kraju decembra? su propisani odgovarajućim zakonima. S obzirom da
su ranije ovi koeficijenti bili propisani u neto iznosu
ODGOVOR: S obzirom da se izmjene Zakona o i plata se određivala u neto iznosu, primjenjivao
porezu na dohodak primjenjuju od 1. septembra se model fiskne neto plate. Dakle, ranije poreska
2018. godine, poreski obveznik ima pravo na četiri osnovica se umanjivala za lični odbitak u iznosu
mjesečna lična odbitka u 2018. godini, u iznosu od od 200 KM, te je poreska ušteda u tom slučaju išla
po 500 KM, odnosno ukupno u iznosu od 2.000 KM. u korist poslodavca. Shodno navedenom, kako su
platni koeficijenti propisani, kao i novi iznos ličnog
Obračun minulog rada odbitka od 500 KM, propisan je i iznos uvećanja koji
će dobiti radnik, a koji će u većini slučajeva iznositi
PITANJE: Da li se na uknjižbu plata računa minuli približno 30 KM, zbog zaokruživanja platnih
rad ili je već uračunat sa porezom? koeficijenata.
ODGOVOR: Minuli rad se posebno računa Iskazivanje ostalih ličnih primanja radnika
obračunom na iznos koji sadrži porez, tako da i
minuli rad u sebi sadrži iznos poreza na dohodak. PITANJE: Kada se donosi odluka o isplati ostalih
primanja iz radnog odnosa, npr. topli obrok, regres,
Da li za radnike koji su zasnovali radni odnos jubilarne, pomoći i pokloni, da li se pod iznosom
2010. godine je potrebno podnijeti PD 3100? naknade podrazumijeva da je to naknada nakon
poreza ili naknada sa porezom? Da li možete navesi
PITANJE: Šta sa radnicima za koje se nije podnosila da je to npr. u slučaju toplog obroka naknada bez
poreska prijava (zasnivali radni odnos 2010. godine) poreza, a u nekim slučajevima naknada sa porezom
da li podnositi izmijenjenu poresku prijavu? ili mora biti jednak tretman?
ODGOVOR: Da, potrebno je podnijeti obrazac PD ODGOVOR: Ostala lična primanja moraju biti
3100. iskazana sa porezom. Obračun bruto plate, doprinosa
i poreza će se vršiti i na ostala lična primanja.
Primjer povećanja plate radnika u prosvjeti
Evidentiranje grantova i refundiranih sredstava
PITANJE: Koliku će platu na tekući račun dobiti
radnik zaposlen u prosvjeti ako mu je koeficijent PITANJE: Fondacija je zaključila ugovor o kreditu sa
10,35, cijena rada 100 i ima 10 godina radnog staža? EBER-dom i KJW-om. Iz tih izvora plasira kredite u
svrhu implementacije mjera za povećanje energijske
ODGOVOR: Pretpostavljam da je koeficijent 10,35 efikasnosti. Klijentima koji su iskoristili kreditna
s uključenim iznosom poreza. sredstva fondacija će isplatiti bespovratna (grant)
Osnovna plata u ovom slučaju iznosi 10,35 x 100 sredstva u iznosu od 10% plasiranog kredita. Iznos
=1.035 KM. Minuli rad = (1.035+20/0,9) x 0,3% x grant sredstava fondacija će refundirati od kreditora.
10 = 31,72. Da li grant knjižimo kao rashod, a refundirana
Plata = 1.035 + 31,72 = 1.066,72 KM. Bruto plata = sredstva kao prihod od donacija. Da li fondacija
ima obavezu obračuna direktnih poreza (porez na PITANJE: Da li se topli obrok npr. 20 radnih dana
dohodak i sl.) na sredstva isplaćena klijentima na po osam KM, to je 160 KM mora uvećati za taj iznos
području RS-a? poreza na platnoj listi? Isto se odnosi i na minuli rad.
ODGOVOR: Grantovi i refundirana sredstva ODGOVOR: Da. Topli obrok i minuli rad
predstavljaju rashode i prihode, ukoliko isti predstavljaju lična primanja koja podliježu
zadovoljavaju definiciju istih iz Konceptualnog plaćanju poreza. Iznos toplog obroka sa porezom u
ovira za finansijsko izvještavanje. Rashod se navedenom primjeru je 177,78 KM (160/0,9) ili 8,89
priznaje u bilansu uspjeha kada nastane smanjenje KM (8/0,9) po danu.
budućih ekonomskih koristi, povezano sa
smanjenjem imovine ili povećanjem obaveza, i koje Nova formula za preračun na bruto platu
može pouzdano da se odmjeri. Sa druge strane,
prihod se priznaje u bilansu uspjeha kada nastane PITANJE: Ako je do sada sa radnikom ugovorena
povećanje budućih ekonomskih koristi, povezano sa plata (neto plata – 20) / 0,603, koja je formula po
povećanjem imovine ili smanjenjem obaveza, i koje novom zakonu?
može pouzdano da se odmjeri. Isplaćena sredstva
klijentima, fizičkim licima, za ista predstavljaju ODGOVOR: Ukoliko se novim ugovorom o radu
ostali dohodak u smislu člana 51. Zakona i porezu ugovori plata sa porezom, formula za preračun plate
na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“, na bruto platu je: Bruto plata = Plata/0,67.
br. 60/15 i 5/16), te je na isplaćeni iznos potrebno
obračunati i platiti porez po odbitku. Obaveza izmjene obrasca PD 3100
Naknada plate za porodilje PITANJE: U obrascu PD 3100 smo prikazali bruto

platu na sljedeći način. NETO – 20/0,603. Da li
PITANJE: Kako na plati (platnoj listi) iskazati smo u obavezi da mijenjamo PD 3100 obrazac?
razliku između obračunate naknade plate za Da navedem da smo izmjene svih prijava PD 3100
porodilje po osnovu Zakona o doprinosima i iznosa uradili u 6. mjesecu ove godine, a u ugovoru je
naknade obračunate po osnovu Zakona o socijalnoj navedena bruto i neto plata.
zaštiti (iznos koji se refundira). Firma ima pravo na
refundaciju za naknadu u iznosu prosječnih 12 plata ODGOVOR: Da, neto plata više ne postoji kao
prije porodiljskog dok se po Zakonu o doprinosima kategorija u Zakonu o radu RS. Takođe, u ugovorima
naknada računa na umanjenu osnovicu (za 20%) je navedena bruto i neto plata, tako da iste treba
koju čini plata isplaćena u mjesecu koji prethodi izmijeniti. U novom ugovoru može biti navedena
porodiljskom. Da li je to neoporeziva naknada? plata (sa porezom) ili bruto plata ili jedno i drugo.
Izmjena ugovora sama po sebi povlači izmjenu
ODGOVOR: Naknada plate za porodilje obračunava obrasca PD 3100.
se u skladu sa Zakonom o radu („Službeni glasnik
Republike Srpske“, br. 1/16 i 66/18) i Zakonom Da li svi dodaci na plaću moraju sadržavati porez
o dječijoj zaštiti („Službeni glasnik Republike na dohodak?
Srpske“, broj 114/17). Članom 16. stav (3) Zakona o
doprinosima („Službeni glasnik Republike Srpske“, PITANJE: Poslodavac se odlučio da na ugovoru
broj 114/17) propisano je da osnovica doprinosa navede platu uvećanu za porez, a ne bruto platu. Da
za lica koja ostvaruje naknadu plate u periodu li na ugovoru u iznos „plata uvećana za porez“ se
korišćenja porodiljskog odsustva za 2018. godinu uključuju sva ostala primanja sa porezom u skladu
iznosi 80% njihove osnovice prije otpočinjanja sa Zakonom (npr. minuli rad, topli obrok...) ili samo
korišćenja porodiljskog odsustva. Prema tome, plata sa porezom koja je rezultat cijene i koeficijenta
obračun doprinosa za porodilje se vrši nezavisno rada?
od njihove naknade plate u periodu korišćenja
porodiljskog odsustva. Naknada plate se oporezuje u ODGOVOR: To zavisi od načina obračuna ostalih
skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, odnosno primanja. Ukoliko je npr. topli obrok iskazan u
ista se utvrđuje sa pripadajućim iznosom poreza. apsolutnom iznosu, potrebno je isti uključiti u
ugovor o radu. Sa druge strane ako se isti obračunava
Uvećanje toplog obroka i minulog rada za iznos u odnosu na osnovnu platu ili u skladu sa brojem
poreza na dohodak dana u mjesecu, potrebno je to navesti u ugovoru.
Minuli rad je varijabilna kategorija, zavisi od broja 25% otpisa, pa u 2018. stekli pravo za otpis 75%
godina radnog staža i stope minulog rada, tako da otpisa, da li ga u 2018. godini smijemo otpisati u
je nemoguće isti iskazati direktno u apsolutnom iznosu od 75%? Primjer potraživanja od 1.000,00
iznosu u ugovoru o radu, već ga na navedeni način KM
definisati. U svakom slučaju, svi dodaci treba da I godina – otpis 250 KM – ostalo je 750 KM
sadrže pripadajući iznos poreza. II godina 750 x 75% = 562,50
Ukupan otpis 812,50
Obračun noćnog rada kod smjenskog rada Neotpisano 187,50
Ili u I godini otpis 250 KM
PITANJE: Praktičan primjer obračuna na iznos II godina otpis 750 KM
plate 508,43KM ; 897,67KM i 1.453,64 KM. Kako
obračunati noćni rad kod smjenskog rada, 12 dnevna ODGOVOR: U 2017. godini potraživanje je starije
- 24 slodono, 12 noćna - 36 slobodno (zdravstvena od 12 mjeseci i postoji mogućnost njegovog otpisa
ustanova)? do 25 %, dakle u ovom primjeru do 250 KM. U
- Rada 12 dnevna svaki drugi dan 2018. godini potraživanje je starije 24 mjeseca,
- Pripravnost postoji mogućnost njegovog otpisa do 75 %, dakle
- Dežurstva u ovom primjeru do 750 KM. Ako je u 2017. godini
- Radna mjesta sa rizikom. potraživanje otpisano 250 KM, u 2018. godini može
Da li u osnovnu platu se računa uvećanje za se otpisati dodatno još 500 KM, dakle ukupno
odgovornost određenog radnog mjesta, tj. 750 KM. Ukoliko u 2017. godini nije iskorišteno
rukovodno radno mjesto. pravo otpisa potraživanja do 250 KM, isto se može
otpisati u 2018. godini kada su se stekli uslovi za
Primjer obračuna plate za medicinsku sestru. njegov otpis do 75%, odnosno 750 KM. Ukoliko se
Zakonom o platama u zdravstvu medicinska sestra navedeno pravo ne iskoristi u 2018. godini, isto se
može imati koeficijent 5-6, recimo da ima 5,5, cijena ne može prenositi u sljedeće poreske periode. Otpis
rada u zdravstvu je 135 KM. Sestra zbog složenosti ovog potraživanja može se izvršiti u 100% iznosu u
posla ima 5% dodatno na platu, na noćni rad ima poreskom periodu kada je došlo do preduzimanja
4,5% i 7% za rad noćnim praznikom. Radnica ima barem jedne mjere za njegovu naplatu iz člana 21.
od ukupnih 176 sati, 60 sati dnevnog rada, 72 sata stav (2) Zakona o porezu na dobit („Službeni glasnik
noćnog rada i 24 sata rad noćni praznikom i 12 sati Republike Srpske“, br. 94/15 i 1/17).
rad praznikom dnevni.
Primjer obračuna plate po modelu efektivni radni
ODGOVOR: Obračun noćnog rada kod smjenskog sati x satnica
rada potrebno je izvršiti na način kao što je to
izvršeno dosad, samo sa pripadajućim iznosom. PITANJE: Primjer obračuna plate po modelu
Potrebno je izvršiti preračun koeficijenta od 5,5 tako efektivni radni sati x satnica.
da isti sadrži porez. Na ovaj način osnovna plata će
biti iskazana sa porezom, a obračun dodataka će ODGOVOR: U prilogu šaljem dva primjera. Prvi
se vršiti sa porezom, na način kako je to izvršeno primer je dat i u prezentaciji:
već u primjeru u nekom od prethodnih pitanja. U
konkrentom primjeru ukupan broj sati je 176, a zbir
svih navedenih u primjeru iznosi 168 sati. U svakom
slučaju potrebno mi je više podataka da napravim
obračun plate po novim propisima. Potreban mi je
primjer navedenog platnog listića, po prethodnim
propisima. Ministratsvo finansija će uskoro objaviti
detaljnije obračune plata. Molim da me kontaktirate
direktno u MF, kada je u pitanju obračun plate u
sektoru zdravstva.
Otpis potraživanja (ispravka vrijednosti sumnjivih

potraživanja).
PITANJE: Ako smo u 2017. stekli pravo za ispravku

Redovan broj radnih časova 176 Osnovna plata (130 x 5) 650,00

RČ Cijena RČ % uvećanja Iznos
Redovan rad 128,00 3,69 472,73
Redovan rad noću 32,00 3,69 118,18
Redovan rad nedjeljom 8,00 3,69 29,55
Redovan rad nedjeljom noću 8,00 3,69 29,55
Uvećanje za rad noću (32+8) 40,00 3,69 50% 73,86
Uvećanje za rad nedjeljom (8+8) 16,00 3,69 20% 11,82
Minuli rad (0,3%; 10 godina) 3,00% 19,50
Topli obrok (4 KM, 22 dana) 88,00
Neto plata 843,18
Bruto plata (Neto plata -20)/0,603 1.365,14
Doprinosi (Bruto plata x 33%) 450,50
Lični odbitak 200
Porez (Bruto plata - doprinosi - lični odbitak) x 10% 71,46
Za isplatu (Bruto plata - doprinosi - porez) 843,18
Redovan broj radnih časova 176 Osnovna plata (130 x 5,38) 700,00
RČ Cijena RČ % uvećanja Iznos
Redovan rad 128,00 3,98 509,09
Redovan rad noću 32,00 3,98 127,27
Redovan rad nedjeljom 8,00 3,98 31,82
Redovan rad nedjeljom noću 8,00 3,98 31,82
Uvećanje za rad noću (32+8) 40,00 4,10 50% 82,07
Uvećanje za rad nedjeljom (8+8) 16,00 4,10 20% 13,13
Minuli rad (0,3%; 10 godina) 3,00% 21,67
Topli obrok (4,44 KM, 22 dana) 97,78
Plata (s porezom) 914,65
Bruto plata (Plata/0,67) 1.365,14
Lični odbitak 500
Ukoliko se plata računa samo kao proizvod satnice i efektivnih časova potrebno je preračunati satnicu na
iznos sa porezom. Naprimjer, 180 časova x 4 KM = 720 KM.
Obračun po izmijenjenim propisima:
Iznos radnog časa sa porezom = 4 KM/0,9-(20/0,9)/180 = 4,32
Plata sa porezom = 180 x 4,32 = 777,77
Bruto plata = 777,77/0,67 = 1.160,86 KM
Doprinosi = 1.160,86 x 33% = 383,08 KM
Porez = (1.160,86 - 383,08 – 500) x 10% = 27,78 KM
Za isplatu = 1.160,86 – 383,08 – 27,78 KM = 750 KM (povećanje od 30 KM).
Primjer obračuna plate na osnovu satnica
PITANJE: Molimo primjer za obračun plata na osnovu satnica. Naša firma je proizvodna i na ugovorima
nisu navedene fiksne plate nego satnice. Takođe imamo radnika koji prema potrebi rade prekovremeno. Da

li mi trebamo, a koliko sam shvatila treba za svaku dobiti povećanje od 30 KM, uz pretpostavku da
promjenu da se radi novi aneks, samo kada uzmemo je iznos poreske osnovice dovoljan za umanjenje
u obzir da svaki mjesec nema isti fond časova? cijelog ličnog odbitka.
ODGOVOR: Ukoliko se plata računa samo kao Za nove porodilje obračun se vrši na isti način.
proizvod satnice i efektivnih časova potrebno je
preračunati satnicu na iznos sa porezom. Naprimjer, Obračun minulog rada
180 časova x 4 KM = 720 KM.
Obračun po izmijenjenim propisima: PITANJE: Molimo primjer obračuna minulog rada
Iznos radnog časa sa porezom = 4 KM/0,9- za npr. 29 godina staža za rad u zdravstvu.
(20/0,9)/180 = 4,32
Plata sa porezom = 180 x 4,32 = 777,77 ODGOVOR: Minuli rad = (osnovna plata s porezom
Bruto plata = 777,77/0,67 = 1.160,86 KM +20/0,9) x 0,3% x 25 + (osnovna plata s porezom
Doprinosi = 1.160,86 x 33% = 383,08 KM +20/0,9) x 0,5% x 4
Porez = (1.160,86 - 383,08 – 500) x 10% = 27,78 KM
Za isplatu = 1.160,86 – 383,08 – 27,78 KM = 750 KM Obračun dežurstva i pripravnosti
(povećanje od 30 KM).
PITANJE: Molim primjer obračuna dežurstva i
Ostali primjeri u prezentaciji. Ukoliko su ugovorom pripravnosti (oblast zdravstva). Npr. radnik ima
o radu bile unesene satnice, potrebno je iste ugovoriti jedno dežurstvo radnim danima i dva dežurstva
s iznosom poreza, a nema potrebe za aneksiranjem vikendom. Radnik je imao 48 časova dežurstva,
ugovora svaku put kad se promijeni fond radnih sati. plaća se 1,5%.
Izmijenjena prijava 1002 ODGOVOR: Iznos uvećanja za dežurstvo sadrži

pripadajući iznos sa porezom. Obračun uvećanja
PITANJE: Plata za juni 2018. godine bit će isplaćena se vrši na isti način kako i sva druga uvećanja.
u septembru 2018. Rok za predaju MOP-a za julsku Pogledati primjer sa prezentacije, gdje su prikazana
platu je 31.8.2018. godine. Da li podnosimo MOP za uvećanja za rad noću i nedjeljom. Za konkretan
doprinose po „starom“ na obrascima koji vrijede do obračun su mi potrebni svi podaci, osnovna
1.9.2018? Ako se predaje, da li ćemo raditi izmjenu plata, koeficijent, broj radnih časova. Naknada za
tog MOP-a sa doprinosima s obzirom da će isplata pripravnost utvrđuje se do 1,5% osnovne plate za
plate biti u septembru? MOP za juni za porez predaje dan pripravnosti, а naknada za dežurstvo u skladu
se na novim obrascima. sa čl. 32. i 33. Zakona o platama zaposlenih lica u
javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike
ODGOVOR: Da, 1002 se podnosi prema starom, Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 66/18). Obračun
do 31.8.2018. godine za julsku platu, zbog obaveze dijela plate koji se odnosi na pripravnost i dežurstva
prijavljivanja doprinosa, u skladu sa članom 23. se vrši uz korekciju koja je navedena u primjerima
Zakona o doprinosima. Od 1. septembra se podnosi (prezentacija), ukoliko ista nije dio osnovne plate,
izmijenjena prijava 1002, samo za iznos poreza na koja je sad iskazana sa porezom. Naprimjer:
dohodak, u skladu sa novim propisima i obračunom Obračun pripravnosti (za dan pripravnosti) = 1,5%
ličnog odbitka u iznosu od 500 KM. x (osnovna plata sa porezom + 20/0,9)
Za detaljniji obračun, potreban nam je egzaktan
Preračun naknade za porodilje primjer.
PITANJE: Da li se za porodilje utvrđena naknada Primjer obračuna plaće s obračunom minulog rada
kojim im je isplaćivana do 1.8.2018. godine
preračunava na naknadu sa porezom po formuli PITANJE: Na predavanju ste dali za primjer
= (dosadašnja naknada – 20%)/0,90? Za novu obračuna ukoliko je radnik bio na bolovanju, ali isti
porodilju, koja započinje porodiljsko u avgustu ne sadrži obračun minulog rada, pa molimo primjer
2018. godine da li se prosjek 12 plata po istoj formuli obračuna minulog rada u slučaju kada je radnik npr.
preračunava na naknadu sa porezom? bio na bolovanju 40 časova.
ODGOVR: Da, (dosadašnja naknada – 20)/0,9. ODGOVOR: Korigovan primjer sa prezentacije:

Lice koje se nalazi na porodiljskom odsustvu mora uz dodatak minulog rada od 20 godina po 0,3% na
nakon odbitka poreza (lični odbitak od 500 KM) osnovnu platu.
Redovan broj radnih časova 176 700,00

Jul 2018 RČ Cijena RČ % uvećanja Iznos
Redovan rad 120 3,98 477,27
Redovan rad noću 16 3,98 63,64
Redovan rad bolovanje 40 3,98 159,09
Uvećanje za rad noću 16 3,98 50% 31,82
Umanjenje za bolovanje 40 3,98 -30% -47,73
Minuli rad 20 godina x 0,3% 42,00
Neto plata 726,09
Bruto plata (Neto plata -20)/0,603 1.170,96
Lični odbitak 200
Redovan broj radnih časova 176 755,56

Avgust 2018 RČ Cijena RČ % uvećanja Iznos
Redovan rad 120 4,29 515,15
Redovan rad noću 16 4,29 68,69
Redovan rad bolovanje 40 4,29 171,72
Uvećanje za rad noću 16 4,42 50% 35,35
Umanjenje za bolovanje 40 4,42 -30% -53,03
Minuli rad 20 godina x 0,3% 46,67
Plata (s porezom) 784,55
Bruto plata (Plata/0,67) 1.170,96
Lični odbitak 500
Obračun stimulacije
PITANJE: Molimo primjer obračuna stimulacije 20% za radnika npr. koji ima koeficijent 9,85 (sa porezom)
i cijena rada 135 KM.
ODGOVOR: Obračun plate:

Koeficijent s porezom 9,85
Cijena rada 130,00
Osnovna plata s porezom 1.280,50
Stimulacija s porezom 260,54
Plata 1.541,04
Bruto plata 2.300,07
Doprinosi 759,02
Lični odbitak 500,00
Porez 104,10
Za isplatu 1.436,94
Stimulacija sa porezom = (osnovna plata sa porezom + 20/0,9) x 20%

Praktičan obračun plate na iznos 440 KM najniže na trudničkom i porodiljskom odsustvu, na teret
plate sa porezom za isplatu u avgustu poreza na dohodak.
PITANJE: Isplaćujemo avgustovsku platu 31. Sadržaj i forma platnog listića

avgusta 2018. Molimo praktičan obračun plate na
iznos 440 KM najniže plate sa porezom za isplatu PITANJE: Da li je poslodavac u obavezi da na
u avgustu. platnom listiću kao posebnu stavku iskaže iznos
toplog obroka ako je sa radnikom ugovorena bruto
OGOVOR: plata?
Plata 440,00
Bruto plata 696,52 ODGOVOR: Ne, sadržaj i forma platnog listića nisu
propisani.
Doprinosi 229,85
Lični odbitak 200,00 Da li 30 KM povećanje za trudnicu i porodilju snosi
Porez 26,67 budžet RS?
Za isplatu 440,00
PITANJE: Da li 30 KM povećanje za trudnicu i
Izmjene Zakona o porezu na dohodak stupaju na porodilju snosi budžet RS jer je u pitanju osnovna
snagu 1. 9. 2018. godine, tako da se obračun radi plata?
u skladu s osnovnim tekstom zakona, sa iznosom
ličnog odbitka od 200 KM. ODGOVOR: Da, lica koja se nalaze na trudničkom
i porodiljskom odsustvu su i dalje poreski obveznici,
Obračun plate novozaposlenog radnika te se i na njih primjenjuje lični odbitak od 500 KM,
od 1. 9. 2018. godine.
PITANJE: Praktičan obračun plate novozaposlenog
u septembru sa platom poslije oporezivanja 700 KM. Evidentiranje isplaćene plaće na doznakama
Minuli rad sedam godina.
PITANJE: Kako ćemo se uskladiti sa Fondom jer na
ODGOVOR: Plata prije oporezivanja = (plata poslije doznake upišemo isplaćena plata?
oporezivanja -50)/0,9 = (700-50)/0,9 = 722,22
ODGOVOR: Za lica koja se nalaze na porodiljskom
Оbračun plate zа аvgust 2018. godine bolovanju Fond dječije zaštite i dalje refundira isti
1 Plata 722,22 iznos naknade. U obračunu se radniku povećava
isplaćeni iznos, s obzirom na povećanje ličnog
2 Bruto plata (1/0,67) 1.077,94
odbitka sa 200 na 500 KM.
3 Doprinosi 2 х 33% 355,72
4 Lični odbitak 500,00 Radnici koji nemaju dovoljno umanjenja na platu
5 Оstali оdbici 0,00 po osnovu ličnog odbitka i poreske kartice
6 Poreska оsnovica (2-3-4) 222,22
7 Porez na dohodak (6 х 10%) 22,22 PITANJE: Pitanje se odnosi na radnike koji nemaju
8 Za isplatu (2-3-7) 700,00 dovoljno umanjenja na platu po osnovu ličnog
odbitka i poreske kartice:
Obračun plate na tudničkom/porodiljskom Da li možemo razliku po osnovu ličnog odbitka
odsustvu i poreske kartice primijeniti na topli obrok, regres
i druge naknade koje se obračunavaju i isplaćuju
PITANJE: Kako će trudnice (porodilje) dobiti 30 odvojeno od plate.
KM i od koga?
Takođe, navedene naknade planirane su odvojeno
ODGOVOR: Lica koja se nalaze na trudničkom i u budžetu opštine na kontu 4112, a plata na kontu
porodiljskom odsustvu su i dalje poreski obveznici, 4111.
te se i na njih primjenjuje lični odbitak od 500 KM,
od 1. 9. 2018. godine. Na ovaj način povećanje Primjer: Radnik ima platu 440,00 KM, topli
plate od 30 KM će ostvariti i lica koja se nalaze obrok 135,00 KM, tj. ukupna primanja 575,00
KM. Ako se zna da mu je lični odbitak 500, a
umanjenje po poreskoj kartici 150,00, što znači da Da li dolazi do povećanja bruto plate kod zaposlenih
može primijeniti umanjenje od ukupno 650,00. u javnom sektoru prilikom primjene novih
Kako primijeniti i knjižiti ovakve slučajeve? koeficijenata koji su zaokruženi?
ODGOVOR: Platu radnika čini osnovna plata PITANJE: Da li dolazi do povećanja bruto plate kod
uvećanja za sve dodatke, kao što su topli obrok, zaposlenih u javnom sektoru prilikom primjene
regres i druge naknade. Prema tome, prilikom novih koeficijenata koji su zaokruženi?
obračuna plate, lični odbitak se primjenjuje kao
umanjenje poreske osnovice u koju su uključena ODGOVOR: Da, samo zbog zaokruživanja, ukoliko
sva oporeziva primanja. Obračun plate u gore je koeficijent zaokružen na veći iznos.
navedenom primjeru se vrši na način kako je to
prikazano u prezentaciji, u dijelu koji se odnosi Obračun plate za porodilje za jednu polovinu
na slučaj kada poreska osnovica nije dovoljna za mjeseca
potpuno umanjenje po osnovu svih dobitaka (plata
sa porezom = 575 KM, ukupni odbici = 650 KM). PITANJE: Šta je s obračunom za porodilje koje su
Knjiženje se vrši u skladu s izmjenama i dopunama otišle na pola mjeseca?
kontnog plana za budžetske korisnike, koje su
objavljene na portalu BPIMS. ODGOVOR: Obračun plate se vrši za jednu
polovinu mjeseca, a obračun naknade plate za
Obrazac PD 3100 drugu polovinu mjeseca, u skladu s odredbama
zakona koji se primjenju u oba slučaja. Lični odbitak
PITANJE: Navedite mi zakonski osnov za se srazmjerno računa za iznos plate i iznos naknade
podnošenje izmijenjenih prijava PD 3100, ako je plate.
poslodavac uredno prijavio sve radnike? Koja je
svrsishodnost takvog „uputstva“ ako se svi podaci o Na pitanja odgovorio Miroslav Brkić, dipl. ecc.
platama radnika iskazuju kroz obrazac 1002?
ODGOVOR: Pravilnikom o uslovima i načinu

registracije i identifikacije poreskih obveznika
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 4/13)
propisan je sadržaj i forma Obrasca PD 3100
Primjena / Promjena / Odjava uplate doprinosa.
Ukoliko se promijene podaci iz navedenog obrasca,
sadržaj podnešene prijave ne odgovara stvarnom
stanju, te je isti potrebno uskladiti na način da se ista
popuni sa tačnim podacima.
Izmijenjena prijava 1002
PITANJE: Ako plata za 7/18 bude isplaćena tek

u 9/18, da li se ista u poreskoj prijavi prijavljuje
po starom modelu pa se poslije radi izmjena 1002
(prijave) ili odmah uraditi prijavu po novom?
ODGOVOR: Po starom modelu se prijavljuju

doprinosi, s obzirom da je rok za podnošenje prijave
1002 za 7/18 kraj avgusta, u skladu sa članom 23.
Zakona o doprinosima. Od 1. septembra se podnosi
izmijenjena prijava 1002, samo za iznos poreza na
dohodak, u skladu sa novim propisima i obračunom
ličnog odbitka u iznosu od 500 KM.

PREGLED NEOPOREZIVIH PRIMANJA RADNIKA U FBIH

• Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13)
• Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10,
10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18 i 30/18)
R.br. VRSTA ISPLATE PROPIS NEOPOREZIVI IZNOS

1. Prihodi koji se ne smatraju dohotkom
• Prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih
društava (dividende ili udjeli)
• Penzija rezidenta, bilo da je stečena u inostranstvu ili u
Bosni i Hercegovini
• Pomoći i druga primanja ostvarena po osnovu posebnih
propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih
žrtava rata, osim plate
• Socijalne pomoći, primanja odnosno donacije koje
fizička lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i
fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne zahvate,
liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala),
koja nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim
zdravstvenim osiguranjem
• Dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu
novorođenog djeteta
• Nasljedstva i pokloni, na koje se porez plaća po drugim
federalnim ili kantonalnim propisima;
član 5. Oslobođeno oporezivanja
• Prihodi od prodaje imovine koja je korišćena u lične
Zakona u punom iznosu
svrhe
• Nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;
• Isplata osigurane sume ili druge naknade, štete
načinjene na imovini, u iznosu koji je upotrijebljen za
zamjenu ili popravku oštećene imovine;
• Nagrade osvojene, odnosno dobijene za pokazano
znanje u novcu, stvarima i/ili pravima osvojene na
kvizovima i sličnim takmičenjima
• Prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/
ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedan poreski
period, najviše do iznosa utvrđenog posebnim
propisom (Zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom
i dr.)
• Nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja,
kulture, nauke i dr., koje dodjeljuju državni organi
povodom obilježavanja značajnih datuma.

2. Prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak

Prihodi po osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti
i spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret
vanbudžetskog fonda
Prihodi invalidnih lica koja su zaposlena u privrednom
društvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno
osposobljavanje i rehabilitaciju invalida
Prihodi po osnovu naknada za tjelesna oštećenja,
umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljene
Oslobođeno oporezivanja u
neimovinske štete
punom iznosu
Prihodi po osnovu naknada šteta zaposlenicima po
osnovu posljedica nesreće na radu
Prihodi po osnovu nagrada članovima Akademije
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i nagrada za
tehničkotehnološke inovacije
Naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne
u vaspitno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim
ustanovama
najviše do iznosa od 75%
prosječne neto plaće po
Mjesečni prihode po osnovu stipendija učenika i zaposlenom u FBiH prema
studenata na redovnom školovanju posljednjem objavljenom
podatku nadležnog organa za
statistiku
do iznosa četiri mjesečne
prosječne plate zaposlenih
Prihode koje ostvare učenici i studenti preko učeničkih u FBiH, prema posljednjem
Član 6.
i studentskih zadruga u toku jedne kalendarske godine objavljenom podatku
Zakona
Federalnog zavoda za
statistiku
do visine dvije prosječne
Nagrade učenicima i studentima osvojene na neto plaće po zaposlenom
takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i u FBiH, prema posljednjem
organizovanim školskim i visokoškolskim takmičenjima objavljenom podatku
nadležnog organa za statistiku
Naknade plata isplaćene licima za vrijeme trajanja
prekida posla za koji zaposlenik nije kriv
Prihode po osnovu kamate na štednju u bankama,
štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama,
bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i
kamate na državne obveznice
Prihode po osnovu zateznih kamata na isplaćene plaće i Oslobođeno oporezivanja u
razlike plaća po odlukama nadležnih sudova punom iznosu
Prihode fizičkih lica po osnovu isplaćenih premija
životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i
isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog
osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i
reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije,
a koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni
obavezni doprinosi i porez na dohodak
Dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje
organizuju privredna društva u propagandne svrhe, a maks. tržišna vrijednost
koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda takvog dobitka do 1.000 KM
iz vlastitog proizvodnog asortimana

3. Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju

Pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih
nepogoda i pomoći po osnovu povreda i bolesti koje isplaćene do visine utvrđene
isplaćuje poslodavac zaposleniku ili članu njegove posebnim propisima
porodice
do vrijednosti naknade za
Hrana koju poslodavac obezbjeđuje zaposlenicima u
topli obrok, koja je utvrđena
svojim prostorijama
posebnim propisima
Smještaj koji poslodavac obezbjeđuje zaposleniku na
mjestu gdje se obavlja djelatnost ako je neophodno do visine utvrđene posebnim
korišćenje smještaja za zaposlenika radi obavljanja propisima
radnog zadatka Čl. 10.
stav (4) ukupna vrijednost najviše do
Smještaj i plaćanje troškova smještaja osiguranog Zakona 30% prosječne mjesečne neto
za javne funkcionere zaposlene u diplomatskim plaće isplaćene u Federaciji
i konzularnim predstavništvima u inostranstvu i prema posljednjem objavljenom
druge naknade podatku nadležnog organa za
statistiku
Poklon(i) koje poslodavci daju zaposleniku jedanput
do visine utvrđene posebnim
ili više puta u toku poreznog perioda povodom
propisima
državnih i/ili vjerskih praznika ili jubileja firme
Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu u
do visine utvrđene posebnim
skladu sa članom 100. Zakona o radu („Službene
propisima
novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) i OKU
4. Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju
do visine propisane Uredbom
o naknadama troškova za
Naknade troškova službenog putovanja:
službena putovanja („Sl. novine
FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
Dnevnica za službeno putovanje na području BiH 25 KM dnevno
Dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo:
Bocvana, Estonija, Kambodža, DR Kongo, Laos,
Lesoto, Makedonija, Malezija, Namibija, Nepal, 90 KM dnevno
Portoriko, Somalija, Tunis, Venecuela
Afganistan, Alžir, Armenija, Benin, Bjelorusija,
Bolivija, Bugarska, Burkina Faso, Burundi, Crna
Gora, Egipat, Ekvador, Gabon, Gvajana, Gvatemala,
Gvineja, Honduras, Indija, Irak, Iran, Jemen, Kipar Član 14.
/ Cipar, Kolumbija, Kuba, Latvija, Libanon, Liberija, stav 1.
Libija, Mađarska, Madagaskar, Malavi, Mali, Malta, tačka 1)
pod a) 100 KM dnevno
Maroko, Mauritanija, Meksiko, Mjanmar, Nikaragva,
Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Pravilnika
Peru, Poljska, Rumunija / Rumunjska, El Salvador,
Sao Tome i Prinsipe, Sijera Leone, Sirija, Sjeverna
Koreja, Srbija, Surinam, Šri Lanka, Tanzanija,
Uganda, Zambija, Zimbabve
Albanija, Bahrein, Bangladeš, Centralnoafrička
Republika, Češka, Čile, Dominikanska Republika,
Džibuti, Etiopija, Filipini, Grčka, Hrvatska,
Indonezija, Jordan, Kamerun, Katar, Kenija,
110 KM dnevno
Kostarika, Kuvajt, Litvanija, Mongolija, Niger,
Oman, Portugal, Ruanda, Saudijska Arabija,
Slovačka, Slovenija, Sudan, Tajland, Togo, Trinidad
i Tobago, Turska, Ukrajina, Vijetnam

Argentina, Australija, Austrija, Belgija,

Brazil, Ekvatorijalna Gvineja, Finska,
Francuska, Gana, Gvineja Bisao, Haiti,
120 KM dnevno
Italija, Kanada, Mozambik, Nigerija,
Njemačka, Rusija, Španija / Španjolska,
Ujedinjeni Arapski Emirati
Čad, Irska, Izrael, Južna Koreja, Kina,
Republika Kongo, Luksemburg,
Nizozemska / Holandija, Norveška,
130 KM dnevno
Novi Zeland, Obala Slonovače,
Sjedinjene Američke Države, Sejšeli,
Singapur, Švedska, Tajvan,
Urugvaj
Angola, Danska, Hong Kong, Velika
140 KM dnevno
Britanija i Sjeverna Irska
Island, Japan, Švicarska 150 KM dnevno
Sve druge države 90 KM dnevno
u visini priloženog plaćenog hotelskog
Naknada za smještaj (noćenje) računa i to najviše do iznosa odobrenog
nalogom za službeno putovanje*
u visini stvarno plaćene karte uz priloženi
račun za prijevoz sredstvom one vrste i
Naknada troškova prijevoza razreda koji se mogu upotrebljavati na
sl. putovanju prema odobrenom putnom
nalogu
Naknada za korištenje privatnog u visini 15% cijene litre benzina BMB 95 na
automobila za potrebe službenog teritoriji BiH, po pređenom kilometru na
putovanja odobrenoj relaciji**
Naknade za rad na terenu (terenski
dodatak):
- ako su na terenu osigurani
smještaj i ishrana od strane Čl. 14. stav 20% od iznosa propisane dnevnice
poslodavca 1. tačka
1) pod b)
- ako je na terenu osigurana samo Pravilnika do 70% iznosa propisane dnevnice
ishrana
- ako je na terenu zaposleniku
do visine propisane dnevnice
osiguran samo smještaj
- do visini koštanja cijene karte gradskog,
prigradskog ili međugradskog prevoza
- u slučaju korišćenja vlastitog automobila:
u visini od 15% od cijene litra benzina
Naknada troškova prevoza na posao i
po pređenom kilometru na odobrenoj
sa posla Čl. 14. stav relaciji od mjesta stanovanja do mjesta
1. tačka 2) rada, a najviše do iznosa cijene 1,5
Pravilnika mjesečne karte u javnom saobraćaju na
odobrenoj relaciji
do 1% od prosječne neto plaće isplaćene
Naknada za ishranu u toku rada (topli
u FBiH, prema posljednjim objavljenim
obrok)
podacima Federalnog zavoda za statistiku
* Ako u mjestu službenog putovanja nema hotelskog smještaja ili ako se on ne koristi, pripadajuća dnevnica se uvećava
za 70% i to samo u slučaju da državni službenik nema mjesto prebivališta ili boravišta udaljeno manje od 30 km od
mjesta u koje je upućen na službeni put.
** Uključuje: troškova za gorivo i amortizaciju automobila + zaposlenik ima pravo na dodatnu (neoporezivu) naknadu
za cestarine, putarine, mostarine, naknade za korištenje tunela, parkinga i drugih troškova nastalih u vezi sa prijevozom
na službenom putovanju.
Naknada za smještaj i troškove

odvojenog života lica iz člana
11a. Zakona o državnoj službi u
Federaciji Bosne i Hercegovine,
državnih službenika i namještenika do 250,00 KM
pod uslovima iz člana 4. Uredbe o
naknadama koje nemaju karakter plaće
(„Službene novine Federacija BiH“, br.
63/10, 22/11, 66/11 i 51/12)
Naknada za smještaj i odvojeni život članovi Vlade FBiH: naknada za odvojeni
članova Vlade Federacije i njihovih život 300 KM mjesečno + naknada troškova
savjetnika pod uslovima iz čl. 2. i 3. smještaja 599 KM, odnosno 299 KM (ukoliko
Uredbe o naknadama koje pripadaju je osiguran smještaj)
članovima Vlade FBiH i njihovim savjetnici u Vladi FBiH: naknada za odvojen
savjetnicima („Službene novine život 250 KM mjesečno + naknada na ime
Federacija BiH“, br. 87/10, 22/11, 45/13 troškova smještaja 299 KM, odnosno149 KM
i 9/16) mjesečno (ako je smještaj osiguran)
Čl. 14. stav
1. tačka 2) do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u
Regres za godišnji odmor u visini
Pravilnika FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate
do šest neto plata zaposlenika koje su mu
isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili
Otpremnina prilikom odlaska u
šest prosječnih neto plata u FBiH prema
penziju
posljednjem statističkom podatku, ako je to
povoljnije za zaposlenika
do 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja
Otpremnina u slučaju otkaza ugovora
tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za
o radu shodno članu 10. stav (4), tačka
svaku navršenu godinu rada kod poslodavca
6) Zakona
- isplatioca otpremnine
Naknade troškova liječenja teško
u visini stvarnih troškova prema
oboljelih zaposlenika i izdržavanih
dokumentaciji
članova njegove uže porodice
Naknada troškova sahrane u slučaju u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše
smrti zaposlenika ili članova njegove četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene
uže porodice, kao i smrti penzionisanog u FBiH za prethodna četiri mjeseca prije
zaposlenika donošenja rješenja o isplati naknade
Novčane pomoći zaposlenicima u
slučaju:
teške invalidnosti zaposlenika jednokratno u visini tri prosječne plate
(najmanje 60% invaliditeta), zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca
Čl. 14. stav
teške bolesti zaposlenika ili članova ili u visini tri prosječne neto plate u FBiH
1. tačka 3)
njegove uže porodice i prema posljednjem statističkom podatku,
hirurških intervencija na zaposleniku ako je to povoljnije za zaposlenika
izvršenih iz zdravstvenih razloga i po
preporuci ljekara
Pokloni, shodno članu 10. stav (4)
tačka 5. Zakona, koje poslodavci ukupna vrijednost na godišnjem nivou do
daju zaposleniku u novcu stvarima, Čl. 14 stav 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje
uslugama ili pravima, povodom 1. tačka 4) Federalni zavod za statistiku za mjesec kada
državnih i vjerskih praznika i/ili se daje poklon
jubileja firme i sl.

5. Prihodi od nesamostalne djelatnosti koji se ne smatraju koristima radnika, a koji su u interesu

obavljanja djelatnosti
• posebna radna odjeća sa znakom poslodavca,
• posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih
propisa, sistematski kontrolni ljekarski pregledi za
sve zaposlene,
• razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u
vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje Član 15. Oslobođeno oporezivanja u
prihoda poslodavca i sl. Pravilnika punom iznosu
• premije kolektivnog osiguranja koje za svoje
uposlenike uplaćuje poslodavac za slučajeve povreda
na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku sa
posla.

LISTA UGOVORA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA KOJE JE

RATIFIKOVALA ILI NA BAZI NOTIFIKACIJE PRIHVATILA BOSNA I HERCEGOVINA:
Država Broj službenog glasila
Albanija "Sl. glasnik BiH", broj 5/12
Alžir "Sl. glasnik BiH", broj 12/10
Austrija "Sl. glasnik BiH", broj 7/11
Azerbejdžan "Sl. glasnik BiH", broj 16/13
Belgija "Sl. list SFRJ", broj 11/81
Crna Gora "Sl glasnik BiH", broj 5/05
Češka Republika "Sl glasnik BiH", broj 4/10
Egipat "Sl. list SFRJ", broj 12/88
Finska "Sl. list SFRJ", broj 8/87
Francuska "Sl. list SFRJ", broj 28/75
Grčka "Sl glasnik BiH", broj 2/12
Holandija "Sl. list SFRJ", broj 12/82
Hrvatska "Sl. glasnik BiH", broj 5/05
Iran "Sl. list BiH", broj 7/96
Irska "Sl. glasnik BiH", broj 5/12
Italija "Sl. list SFRJ", broj 2/83
Jordan "Sl. glasnik BiH", broj 4/12
Katar "Sl. glasnik BiH", broj 7/11
Kina "Sl. list SFRJ", broj 16/89
Kipar "Sl. list SFRJ", broj 2/86
Kuvajt "Sl. glasnik BiH", broj 2/12
Mađarska "Sl. list SFRJ", broj 6/87
Makedonija "Sl. glasnik BiH", broj 6/14
Malezija "Sl. glasnik BiH", broj 4/12
Moldavija "Sl. glasnik BiH", broj 10/04
Norveška "Sl. list SFRJ", broj 9/85
Njemačka "Sl. list SFRJ", broj 12/88
Pakistan "Sl. glasnik BiH", broj 12/05
Poljska "Sl. glasnik BiH", broj 10/15
Rumunija "Sl. list SFRJ", broj 8/87
Slovačka "Sl. list SFRJ", broj 12/82
Slovenija "Sl. glasnik BiH", broj 13/06
Srbija "Sl. glasnik BiH", broj 5/05
Španija "Sl. glasnik BiH", broj 11/10
Šri Lanka "Sl. list SFRJ", broj 4/86
Švedska "Sl. list SFRJ", broj 7/81
Turska "Sl. glasnik BiH", broj 8/08
Ujedinjeni Arapski Emirati "Sl. glasnik BiH", broj 10/07
Velika Britanija i S. Irska "Sl. list SFRJ", broj 7/82

UPLATNI RAČUNI
• Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji
Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 33/16, 89/16, 9/17, 67/17, 9/18, 27/18 i
55/18)
I RAČUN JAVNIH PRIHODA BUDŽETA FEDERACIJE
R.br. Naziv banke Broj uplatnog računa

1. Union banka dd Sarajevo 102-050-00001066-98
II RAČUNI JAVNIH PRIHODA BUDŽETA KANTONA

R.br. Kantoni Naziv banke Broj uplatnog računa
1. Unsko-sanski kanton UniCredit Bank d.d. 338-000-22100058-77
2. Posavski kanton UniCredit Bank d.d 338-000-22104571-21
3. Tuzlanski kanton NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-100-02560000-80
4. Zeničko-dobojski kanton ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000016-72
5. Bosansko-podrinjski kanton NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-731-04102931-54
6. Srednjobosanski kanton NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-010-20125367-50
7. Hercegovačko-neretvanski kanton UniCredit Bank d.d 338-000-22000059-53
8. Zapadno-hercegovački kanton UniCredit Bank d.d 338-000-22000040-13
9. Kanton Sarajevo UniCredit Bank d.d 338-000-22100192-63
10. Kanton 10 Raiffeisen bank d.d. BiH 161-020-00335600-61
III DRUŠTVENI FONDOVI

1. Zavodi za zdravstveno osiguranje
R.br. Zavodi za zdravstveno osiguranje Naziv banke Broj uplatnog računa
1. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH Union banka d.d. Sarajevo 102-050-00000640-18
2. Kantonalni zavodi za zdravstveno osiguranje
2.1. Unsko-sanski kanton UniCredit Bank d.d 338-500-22751661-53
2.2. Posavski kanton Raiffeisen Bank d.d. BiH 161-080-00026400-20
2.3. Tuzlanski kanton UniCredit Bank d.d 338-440-22124691-66
2.4. Zeničko-dobojski kanton ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000021-57
NLB Tuzlanska banka
2.5. Bosansko-podrinjski kanton 132-010-20152829-17
d.d. Tuzla
2.6. Srednjobosanski kanton UniCredit Bank d.d 338-000-22100307-09
"NOVA BANKA“ AD
2.7. Hercegovačko-neretvanski kanton 555-000-00048732-98
Banja Luka
2.8. Zapadno-hercegovački kanton Addiko Bank d.d 306-003-00006482-68
2.9. Kanton Sarajevo UniCredit Bank d.d 338-000-22100085-93
INTESA SANPAOLO
2.10. Kanton 10 154-921-20048246-10
BANKA DD BIH

2. Zavodi za zapošljavanje
R.br. Zavodi za zapošljavanje Naziv banke Broj uplatnog računa
1. Federalni zavod za zapošljavanje Raiffeisen Bank d.d. BiH 161-000-00285700-03
2. Kantonalne službe za zapošljavanje
2.1. Unsko-sanski kanton UniCredit Bank d.d 338-000-22100129-58
2.2. Posavski kanton Addiko Bank d.d 306-042-00009586-97
2.3. Tuzlanski kanton NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-100-03110200-32
2.4. Zeničko-dobojski kanton ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00001075-96
2.5. Bosansko-podrinjski kanton Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo 101-140-00004638-22
2.6. Srednjobosanski kanton UniCredit Bank d.d. 338-000-22100281-87
2.7. Hercegovačko-neretvanski kanton Raiffeisen bank d.d. BiH 161-020-00138001-91
2.8. Zapadno-hercegovački kanton UniCredit Bank d.d 338-000-22000102-21
2.9. Kanton Sarajevo Intesa Sanpaolo Banka d.d. BIH 154-921-20101710-56
2.10. Kanton 10 UniCredit Bank d.d 338-000-22000344-71
3. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje

1. UniCredit Bank d.d 338-000-22000077-96
2. Raiffeisen bank d.d. BiH 161-020-00357000-75
3. INTESA SANPAOLO BANKA DD BiH 154-001-20003303-81
IV TURISTIČKE ZAJEDNICE
Broj uplatnog
R.br. Turistička zajednica Naziv banke
računa
UniCredit Bank d.d. 338-000-22100110-18
1. Federalna turistička zajednica
UniCredit Bank d.d 338-000-22000512-52
2. Kantonalne turističke zajednice
2.1. Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona UniCredit Bank d.d 338-000-22000530-95
2.2. Turistička zajednica Posavskog kantona UniCredit Bank d.d 338-000-22000549-38
2.3. Turistička zajednica Tuzlanskog kantona Raiffeisen bank d.d. BiH 161-025-00025300-98
2.4. Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona ASA Banka d.d. Sarajevo 134-010-00000243-70
2.5. Turistička zajednica Bosansko-podrinjskog kantona Union banka d.d. Sarajevo 102-007-00000214-08
2.6. Turistička zajednica Srednjobosanskog kantona UniCredit Bank d.d. 338-000-22100101-45
Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog
2.7. Raiffeisen bank d.d. BiH 161-020-00047400-03
kantona
2.8. Turistička zajednica Zapadno-hercegovačkog kantona Addiko Bank d.d 306-024-00000193-58
Turistička zajednica Kantona Sarajevo
2.9. UniCredit Bank d.d 338-000-22100192-63
– Depozitni račun Kantona Sarajevo
2.10. Turistička zajednica Kantona 10 UniCredit Bank d.d. 338-0002-2000521-25

V OSTALI KORISNICI
1. Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine
R.br. Naziv računa Naziv banke Broj uplatnog računa
1. Fond za zaštitu okoliša FBiH Union banka d.d. Sarajevo 102-050-00000976-77
Depozitni račun Fonda za zaštitu okoliša FBiH za
2. Union banka d.d. Sarajevo 102-050-00000978-71
uplate naknade zagađivača zraka
Depozitni račun Fonda za zaštitu okoliša FBiH -
plaća se pri registraciji motornih vozila
Depozitni račun za prikupljanje naknada za
4. upravljanje otpadom od električnih i elektronskih Union banka d.d. Sarajevo 102-050-00001003-93
proizvoda
Depozitni račun za prikupljanje naknade za
upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom
Fond za zaštitu okoliša FBiH – račun za uplatu
naknade za plastične kese tregerice
2. Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

1. ASA Banka d.d. Sarajevo 134-470-10007538-37
2. UniCredit Bank d.d 338-690-22963585-21
3. Obrtničke komore
R.br. Obrtničke komore Naziv banke Broj uplatnog računa
1. Obrtnička komora FBiH Raiffeisen Bank d.d. BiH 161-020-00483300-57
2. Kantonalne obrtničke komore
2.1. Unsko-sanski kanton Union banka d.d. Sarajevo 102-022-00000536-53
2.2. Posavski kanton UniCredit Bank d.d. 338-330-22006839-15
2.3. Tuzlanski kanton NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-1000309127-368
2.4. Zeničko-dobojski kanton Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-4200042487-174
2.5. Bosansko-podrinjski kanton Union banka d.d. Sarajevo 102-0070000036-152
2.6. Srednjobosanski kanton UniCredit Bank d.d. 338-6702240187-480
2.7. Hercegovačko-neretvanski kanton UniCredit Bank d.d. 338-1002202633-439
2.8. Kanton Sarajevo ProCredit Bank d.d. Sarajevo 194-1013100000-107
2.9. Kanton 10 Addiko Bank d.d. 306-0050000417-116

PROSJEČNE PLAĆE (posljednji objavljeni podaci):
Mjesečni prosjek Periodični prosjek

Mjesec/godina
Neto Bruto Period Neto Bruto
I/18 870 1.351 BiH (I-XII/16) 838 1.301
II/18 849 1.319 (I-III/18) 874
III/18 869 1.351 (II-IV/18) 869
BiH IV/18 863 1.341 FBiH (III-V/18) 883
(IV-VI/18) 883
V/18 881 1.371
(V-VII/18) 889
VI/18 872 1.356
VII/18 878 1.366 (I-XII/17) 831 1.331
(I-II/18) 833 1.335
PROSJEK 2017. 860 1.318 (I-III/18) 836 1.339
I/18 888 1.363 (I-IV/18) 837 1.341
RS
II/18 852 1.306 (I-V/18) 839 1.344
(I-VI/18) 840 1.346
III/18 881 1.353
FBiH (I-VII/18) 842 1.349
IV/18 872 1.338 (I-VIII/18) 843 1.350
V/18 896 1.378
BD I-XII/17 838,45 1.304,40
VI/18 881 1.353
VII/18 891 1.368
I/18 825 1.321
II/18 841 1.349
III/18 840 1.346
IV/18 840 1.345
RS
V/18 847 1.356
VI/18 849 1.360
VII/18 848 1.361
VIII/18 852 1.364
I-XII/17 838,45 1.304,40
BD BiH I/18 856,46 1.337,96
II/18 842,49 1.319,67

SADRŽAJ:
• Uloga i značaj računovodstva u donošenju konkretnim primjerima iz prakse;

poslovnih odluka; • Vrednovanje i prognoza daljeg razvoja
• Vrste informacija – informacije upravljačkog vs. preduzeća na osnovu računovodstvenih
finansijskog računovodstva; informacija i pokazatelja pojednih kompanija;
• Odlučivanje temeljem prikupljenih informacija; • Preporuke za optimizaciju poslovanja i razvoj;
• Poslovno planiranje; • Analiza poslovne aktivnosti ili efikasnosti
• Finansijski izvještaji kao nositelji upravljanja imovinom;
računovodstvenih informacija; • Donošenje odluka na bazi računovodstvenih
• Računovodstvene manipulacije u finansijskim informacija;
izvještajima; • Donošenje odluka o politici korištenja stalnih
• Osnovni cilj i svrha analize računovodstvenih sredstava na bazi računovodstvenih informacija
izvještaja; podržanih MRS i MSFI i važećim propisima.
• Analiza strukture bilansa kao polazište
finansijske analize: SEMINAR JE NAMIJENJEN:
• Bilans stanja,
• Bilans uspjeha, • Finansijskim direktorima, finansijskim
• Izvještaj o novčanim tokovima, kontrolorima, planerima, analitičarima,
• Bilješke uz finansijske izveštaje. investitorima, top menadžmentu;
• Zajedničke stavke finansijskih izvještaja i • Vlasnicima malih i srednjih preduzeća;
njihova povezanost; • Računovođama koji rade na izradi finansijskih
• Metode finansijske analize; izvještaja za upravu;
• Metoda diskontiranja novčanih tokova (DCF); • Zaposlenima u finansijskim institucijama
• Apsolutni i relativni pokazatelji finansijske koji su u dodiru s korporativnim sektorom i
analize; potrebno im je razumijevanje finansijske analize
• Horizontalna i vertikalna analiza; i planiranja na korporativnom nivoa
• Obračun i objašnjenje finansijskih pokazatelja; • Zaposlenima u javnoj upravi, ministarstvima
• Praćenje i vrednovanje trendova pokazatelja i ostalim javnim službama kojima je potrebno
finansijske analize tokom vremena; razumijevanje finansijske analize i planiranja na
• Analiza likvidnosti i solventnosti kompanija; korporativnom nivou
• Analiza finansijske sigurnosti i stabilnosti • onima koji žele da se upoznaju sa jednim od
kompanija; najkreativnijih dijelova finansija – finansijskom
• Analiza izvora finansiranja, korištenje finansijske analizom;
poluge u poslovanju; • Svima koji su u situaciji da procjenjuju bonitet
• Analiza poslovne aktivnosti ili efikasnosti klijenata (finansije, prodaja, nabavka…), kao
upravljanja imovinom; i onima koji žele da nauče kako da mjere
• Analiza rentabilnosti poslovanja; uspješnost poslovanja jedne kompanije;
• Objašnjenje različitih nivoa profita u poslovanju; • Svima onima koji su u prilici da odlučuju o
• Šta predstavlja novostvorena vrijednost? saradnji sa određenim partnerima, na osnovu
• Šema ekonomske dobiti; kojih informacija povećati vjerovatnoću
• Analiza uzajamnih odnosa između pokazatelja i donošenja ispravne odluke;
uzajamni uticaji pokazatelja • Veoma je koristan svima koji žele da još bolje
• Simulacija različitih poslovnih scenarija na razumiju finansijsku situaciju kompanije na

osnovu analize finansijskih izveštaja i koji PREDAVAČI:

donose poslovne odluke. − Prof. dr. Mehmed Jahić – Ekonomski fakultet –
Sarajevo
KOJE SU KORISTI OD SEMINARA: − Prof. dr. Haris Jahić – Ekonomski fakultet –
Sarajevo
Za pojedince:
• rad na realnim primjerima iz različitih branši; KOTIZACIJA ZA UČEŠĆE (sa PDV-om)
• sticanje praktičnih znanja i vještina kao − 145 KM po jednom učesniku;
i osposobljavanje za analizu finansijskih − 135 KM po osobi za dva i više učesnika iz iste
rezultata i ocjene stanja svoje ili neke druge organizacije;
kompanije ili dijela kompanije; − 125 KM po osobi za pretplatnike na časopis „Pravo
• upoznavanje sa različitim aspektima analize i finansije“
finansijskih izveštaja;
• razumjevanje različitih uglova gledanja Kotizacija uključuje:
prilikom analize finansijskih informacija –  Troškove sudjelovanja u radu seminara
šta je interesantno menadžerima, vlasnicima,  Materijal za pisanje
povjeriocima?  Seminarski materijal: prezentacije predavača
• konkretni načini izračunavanja finansijskih  Osvježenje u pauzi
pokazatelja i njihovo ispravno tumačenje i
vrednovanje; PRIJAVA ZA SEMINAR:
• definisanje odnosa između finansijskih Obavezna prijava za seminar putem prijavnog obrasca:
pokazatelja i direktne veze sa rezultatima 1. Popunjen prijavni obrazac molimo Vas da pošaljete
kompanije; putem e-maila na rec@rec.ba ili putem faxa na jedan
• upoznavanje sa tehnikama utvrđivanja boniteta od brojeva + 387 33 40 87 78, 033 40 87 79 i 033 21
kompanija; 45 82.
• jasno definisani koraci, postupci i neophodni 2. Na osnovu dostavljenog prijavnog obrasca,
preduslovi za sprovođenje analize finansijskih dostavljamo Vam profakturu na osnovu koje se vrši
izvještaja; plaćanje.
• kakve su mogućnosti da povećate profit vaše
kompanije ili odjeljenja; Uplata se može izvršiti i u gotovini prije početka
• alati za predviđanje posljedica dobrih i loših seminara – molimo Vas da nas o tome ranije pismeno
odluka na finansijsko zdravlje i poslovnu obavijestite.
uspješnost kompanije;
• koje procjene treba uvažiti i na koje treba
obratiti pažnju prilikom analiziranja izvještaja.
Za kompaniju:
• uvođenje i/ili unaprijeđenje jednog od
najvažnijih analitičkih alata u kompaniji za
potrebe donošenja poslovnih odluka;
• povezivanje i razumjevanje odjeljenja finansija
koje pravi izvještaje sa onima koji ih čitaju;
• prepoznavanje preduslova koji su potrebni za
sprovođenje analize u regularnim vremenskim
intervalima;
• podizanje nivoa kompetencija među
ljudima kojima su neophodne informacije o
finansijskom položaju kompanija;
• stvaranje preduslova za uspostavljanje sistema
ključnih indikatora uspješnosti;
• povećanje nivoa sigurnosti i minimiziranje
rizika kod izbora rješenja i načina za razvoj
kompanije, kao i za potrebe poboljšanja i
ozdravljenja;
• povećanje finansijske pismenosti u kompaniji
kao preduslova za kvalitetnije donošenje
odluka.

SADRŽAJ SEMINARA:
Najčešći problemi (dileme) kod prijema u radni odnos Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa
• Prijem u državnim organima, javnim • Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa
preduzećima i javnim ustanovama kod poslodavca
• Prijem u privrednim pravnim licima • Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa
(privatnom sektoru) sudskim putem
• Prijem na određeno vrijeme • Ko može zastupati radnika kod poslodavca i na
• Prijem na neodređeno vrijeme sudu?
• Kojim radnicima se ne može dati otkaz ugovora
Zaključivanje ugovora o radu – obavezni elementi o radu?
ugovora o radu • Mogućnost otkaza ugovora o radu s ponudom
• Sadržaj ugovora o radu – definiranje sadržaja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za
ugovora/definiranje radnog mjesta vrijeme odsustva s posla koje se računa u staž
• Rad izvan prostorija poslodavca osiguranja
• Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom • Suodlučivanje Vijeća zaposlenika i sindikata
radnog odnosa • Prava radnika na raspolaganju u javnim
ustanovama
Radno vrijeme – najčešće zloupotrebe i kako ih
izbjeći? Evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim
• Puno i nepuno radno vrijeme na radu
• Skraćivanje radnog vremena • Praktični problemi u primjeni Pravilnika o
• Prekovremeni rad sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
• Noćni rad radnika u smjenama i drugim licima angažovanim na radu
• Raspored i preraspodjela radnog vremena • Matična evidencija u obrazovnim institucijama
• Prava radnika koji rade isključivo noću • Podaci o radnicima i drugim licima angažovanim
na radu – zašto su važni? (Zakon o PIO i dr.)
Pravilnik o radu - temeljni akt poslodavca • Način vođenja matične evidencije – elektronski
• Sadržaj i osnov za izmjene i dopune pravilnika ili u obliku knjige?
o radu • Evidentiranje ugovora o radu na određeno
• Način izmjena i dopuna pravilnika o radu vrijeme u matičnoj evidenciji
• Postupanje u slučaju neusklađenosti pravilnika • Vođenje evidencije o radnom vremenu u javnom
o radu, zakona i/ili kolektivnog ugovora sektoru
• Sistematizacija radnih mjesta – primjena
propisa iz oblasti zaštite na radu SEMINAR JE NAMIJENJEN:
• Poslovi s posebnim uslovima rada Pravnicima, članovima uprava privrednih društava,
• Zašto je važna usklađenost akata poslodavca sa javnih ustanova, javnih preduzeća, drugih pravnih
stvarnim potrebama poslodavca i zakonskim subjekata i udruženja koja zapošljavaju radnike,
odredbama? radnicima u pravnim odjelima, odjelima općih poslova,
• Akti poslodavca koji nije obavezan donijeti menadžerima za upravljanje ljudskim potencijalima,
pravilnik o radu – nediskriminacija radnicima računovodstvenih službi, sindikalnim
povjerenicima, članovima vijeća zaposlenika i svima

onima koje interesuje navedena tematika. POSEBNA PONUDA:

PREDAVAČI: Za sve zainteresirane koji nisu u mogućnosti da
− Ljiljana Ćehajić, dipl. iur. prisustvuju seminaru, sve priručnike možete posebno
− Mirela Gljiva, mr. iur. poručiti:
- Komentar Zakona o radu FBiH – 50 KM
KOTIZACIJA ZA UČEŠĆE (sa PDV-om):
− 165 KM po jednom učesniku - CD Priručnik o implementaciji Zakona o radu
− 155 KM po dva i više učesnika iz iste organizacije FBiH sa modelima akata – 30 KM
− 145 KM po učesniku za pretplatnike na časopis - CD Priručnik „Zasnivanje i prestanak radnog
„Pravo i finansije“ odnosa“ – 55KM
Kotizacija uključuje: - Priručnik „Odmori i odsustva u radno-pravnom

 Troškove sudjelovanja u radu seminara zakonodavstvu FBiH“ – 20 KM
 Materijal za pisanje - Knjiga: „Matična evidencija radnika“ – 20 KM
 Priručnik: Radni odnosi u praksi
 Osvježenje u pauzama i zajednički ručak - Knjiga: „Matična evidencija drugih lica
 Certifikat o učešću na seminaru. angažovanih na radu“ – 20 KM
- Knjiga: „Mjesečna evidencija o radnom vremenu“
PRIJAVA ZA SEMINAR: – 20 KM
Obavezna prijava za seminar putem prijavnog obrasca
1. Popunjen prijavni obrazac molimo Vas da pošaljete - Aktuelna pitanja i dileme u radno-pravnom
putem e-maila na rec@rec.ba ili putem faxa na jedan zakonodavstvu FBiH – 38 KM
od brojeva + 387 33 40 87 78, 033 40 87 79 i 033 21 - CD Međuentitetski radnici u FBiH i RS – 24 KM
45 82.
2. Na osnovu dostavljenog prijavnog obrasca, - Priručnik – Radni odnosi FBiH – Odgovori na
dostavljamo Vam profakturu na osnovu koje se vrši pitanja u 2017. godini – 95 KM
plaćanje - Priručnik – Radni odnosi RS – Odgovori na pitanja
u 2017. godini – 20 KM
Uplata se može izvršiti i u gotovini prije početka
seminara – molimo Vas da nas o tome ranije pismeno - Primjena Pravilnika o sadržaju i načinu
obavijestite. vođenja evidencije o radnicima i drugim licima
angažovanim na radu i o primjeni Uputstva o
postupanju sa radnom knjižicom – 28 KM
VAŽNA NAPOMENA:
Budžetski korisnici mogu prisustvovati seminaru uz
odgodu plaćanja, ali uz obaveznu prijavu!
U cijenu svakog priručnika su uključeni PDV i
poštarina.
Narudžbe publikacija možete izvršiti putem web

stranice www.rec.ba, a za više informacija molimo da
pozovete na tel. 033 408 778 ili 033 214 582.
REC d.o.o., Jukićeva 2, 71000 Sarajevo

SADRŽAJ SEMINARA: o neprihvatanja izmjene radnog mjesta (otkaz sa

Redovni otkaz ugovora o radu ponudom izmijenjenog ugovora o radu)
• Razlozi za otkaz ugovora o radu vezani za poslodavca
• Razlozi za otkaz ugovora o radu vezani za radnika • Ulaganje zahtjeva, zaštita prava i podnošenje tužbe
• Prava radnika (otpremnina, otkazni rok, godišnji • Prekluzivni i zastarni rokovi za podnošenje zahtjeva
odmor, ponovno zaposlenje itd.) za tužbu
• Žalba protiv presude i revizija u radnim sporovima
Povreda radnih obaveza i vanredni otkaz ugovora o • Pravo na nadoknadu u slučaju nezakonitog otkaza:
radu o odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog
• Način regulisanja povreda radnih obaveza odnosa
• Procedura utvrđivanja povreda radnih obaveza o isplata plaće i naknada štete
• Umanjenje plaće i suspenzija u slučaju povrede radne o povrat na posao i dr.
obaveze • Teret dokazivanja
Otkaz ugovora o radu Pitanja i odgovori
• Radniku sa promijenjenom radnom sposobnošću
• Radniku privremeno spriječenom za rad PREDAVAČI:
• Trudnici, porodilji itd. − Danijela Radonić, dipl. iur.
− Dejan Rakić, advokat
Procedura otkazivanja ugovora o radu
• Procedura kod otkaza ugovora o radu SEMINAR JE NAMIJENJEN:
• Forma, sadržaj i uručenje otkaza ugovora o radu Svima onima koji se bave radno-pravnim odnosima i
• Najčešće greške poslodavaca prate aktuelnosti iz ove oblasti, menadžerima ljudskih
resursa, poslodavcima, pravnicima, ekonomistima,
Disciplinski postupak: advokatima i drugima koji žele unaprijediti svoje znanje
• Disciplinski postupak prema Zakonu o radu u ovoj oblasti.
• Disciplinski postupak u javnim preduzećima
• Obaveza donošenja akta o disciplinskom postupku u KOTIZACIJA ZA UČEŠĆE (sa PDV-om):
javnim preduzećima − 145 KM po jednom učesniku
• Osnovni sadržaj akta o disciplinskom postupku − 135 KM po osobi za dva i više učesnika iz iste
• Organi odlučivanja o disciplinskoj sankciji organizacije
• Pravni lijek i organ odlučivanja o pravnom lijeku − 125 KM po učesniku za pretplatnike na časopis
„Pravo i finansije“
Pravni lijekovi
• Prava radnika u slučaju nezakonitog otkaza Kotizacija uključuje:
• Poslodavac kao drugostepeni organ  Troškove sudjelovanja u radu seminara
• Postupak po pravnom lijeku  Materijal za pisanje
• Načini osporavanja otkaza ugovora o radu  Seminarski materijal: prezentacije predavača
o individualni i kolektivni radni sporovi  Osvježenje u pauzama i zajednički ručak
• Postupanje i dokazivanje u slučaju otkaza ugovora o  Certifikat o učešću na seminaru
radu zbog:
o neostvarivanja ugovorenih normi (učinka) PRIJAVA ZA SEMINAR:
o neadekvatne kompetencije radnika Obavezna prijava za seminar putem prijavnog obrasca:
o neodgovornog ponašanja 1. Popunjen prijavni obrazac molimo Vas da pošaljete

putem e-maila na rec@rec.ba ili putem faxa na jedan

od brojeva + 387 33 40 87 78, 033 40 87 79 i 033 21
45 82.
2. Na osnovu dostavljenog prijavnog obrasca,
dostavljamo Vam profakturu na osnovu koje se vrši
plaćanje.
Uplata se može izvršiti i u gotovini prije početka

seminara – molimo Vas da nas o tome ranije pismeno
obavijestite.
VAŽNA NAPOMENA:
Narudžbe publikacija možete izvršiti putem web stranice

www.rec.ba, a za više informacija molimo da pozovete na
tel. 033 408 778 ili 033 214 582.

PROGRAM SEMINARA: - Korištenje gotovine u slučaju davanja i prije-

ma pozajmica, donacija, plaćanja i naplate na-
Devizno poslovanje – najčešći problemi u provedbi jamnine i dr.
propisa - Gotovinske isplate kod obrtnika
- Polog pazara, blagajničke evidencije, blagajnički
Tekuće transakcije maksimum
- Plaćanje usluga nerezidentima učinjenih na - Obračunski načini plaćanja
teritoriju Federacije BiH
- Plaćanje preko centralnog računa (intercompa- Primjena Zakona o finansijskom poslovanju
ny) firme matice - nerezidenta (pooling poslovi, - Obaveze uprave i nadzornog odbora
netting poslovi i sl.) - Upravljanje rizicima, adekvatnost kapitala
- On line plaćanja u transakcijama sa inostranst- - Ugovaranje rokova plaćanja, plaćanje “na rate”
vom putem PayPal-a i ostalih sličnih računa - Rokovi izvršenja novčanih obaveza u ugovorima
- Trgovanje kriptovalutama između poduzetnika i subjekata javnog prava
- Plaćanje rezidenta i nerezidenta putem posred- - Rokovi plaćanja kod vansudskih nagodbi
nika - Zatezne kamate: obaveza ugovaranja, visina i
- Obračunski oblici plaćanja (cesija, asignacija, mogućnost odricanja
kompenzacija i drugi oblici) - Obaveza terećenja dužnika za naknadu za trošk-
- Realizacija ino čekova ove prouzrokovane kašnjenjem
- Plaćanja i naplate u gotovini između rezidenata - Obaveze u slučaju nelikvidnosti i ograničenja
i nerezidenata poslovanja
- Devizna blagajna - Evidentiranja kompenzacije, cesije i dr. kod ban-
- Iznošenje efektivnog novca na graničnim prelaz- ke u slučaju (ne)likvidnosti
ima u Federaciji BiH
Obračunski oblici plaćanja - pravni, porezni i računo-
Kapitalne transakcije vodstveni obuhvat
- Kreditni poslovi
- Jednostrani prenosi imovine Ustupanje potraživanja – cesija
- Ulaganja u nekretnine - Uslovi za nastanak cesije
- Ulaganja u vrijednosne papire - Subjekti u cesiji
- Osnivanje firmi, predstavništava i poslovnih - Obavještenje dužnika
jedinica u inostranstvu sa aspekta Zakona o - Posebni slučajevi ustupanja potraživanja
deviznom poslovanju - Zabrana cesije ako je „blokiran“ račun
- Otvaranje deviznih računa pravnih i fizičkih lica - Računovodstveno evidentiranje cesije
Primjena Zakona o unutrašnjem platnom prometu Prebijanje - kompenzacija

- Dozvoljeni načini plaćanja - Uslov za sprovođenje kompenzacije
- Pravila izvršenja bezgotovinskih naloga za - Vrste kompenzacija
plaćanje - Postupak kompenzacije
- Poslovanje u vrijeme blokade računa - Ograničenja za primjenu kompenzacije
- Dozvoljena/nedozvoljena plaćanja i naplate u - Računovodstveno evidentiranje kompenzacije
gotovini Upućivanje - asignacija
- Mogućnost isplate zaposlenicima u gotovini - Pravni osnov asignacije
- Nabavka od fizičkih lica i plaćanje u gotovom - Subjekti u asignaciji
novcu - Računovodstveno evidentiranje asignacije

SEMINAR JE NAMIJENJEN: POSEBNA PONUDA:

Računovođama, revizorima, pravnicima, samostalnim
poduzetnicima, direktorima, zaposlenim u finansijskom − Zakon o porezu na dobit – 18 KM
planiranju i izvještavanju i svima onim koji sklapaju − Konverzija obaveza u kapital – 10 KM
poslove ili provode transakcije sa nerezidentima, kao i
− Troškovi službenih putovanja – 7 KM
svima onima koje interesuje navedena tematika.
− Komentar Zakona o finansijskom poslovanju
PREDAVAČI: FBiH – 9 KM
− Nusreta Čerkez, Federalno ministarstvo finansija (šef − Statusne promjene privrednih društava – 20 KM
odsjeka za bankarski i nebankarski sektor i devizno
poslovanje) − Forenzično računovodstvo – 70 KM
− Mirela Mašić, Porezna uprava − Pravni i računovodstveni aspekt lizinga – 10 KM
− Sabina Džanović, REC d.o.o.
− Trgovina, turizam i ugostiteljstvo – 30 KM
KOTIZACIJA ZA UČEŠĆE (sa PDV-om): − Matična evidencija radnika – 20 KM
− 125 KM po jednom učesniku; − Matična evidencija drugih lica angažovanih na
− 115 KM po osobi za dva i više učesnika iz iste orga- radu – 20 KM
nizacije;
− Mjesečna evidencija o radnom vremenu – 20 KM
− 105 KM po osobi za pretplatnike na časopis „Pravo i
finansije“ U cijenu svakog priručnik su uključeni PDV
i poštarina.
Kotizacija uključuje: Narudžbe publikacija možete izvršiti putem web
 Troškove sudjelovanja u radu seminara stranice www.rec.ba ili direktnim kontaktom na tel. +
 Materijal za pisanje 387 33 40 87 79 i + 387 33 21 45 8
 Seminarski materijal: prezentacije predavača
 Osvježenje u pauzi
VAŽNA NAPOMENA:
PRIJAVA ZA SEMINAR:
Obavezna prijava za seminar slanjem prijavnog obrasca:
1. Popunjen prijavni obrazac molimo Vas da pošal-
jete putem e-maila na rec@rec.ba ili putem faxa na
jedan od brojeva + 387 33 40 87 78, + 387 33 40 87
79 i + 387 33 21 45 82.
2. Na osnovu dostavljenog prijavnog obrasca, do-
stavljamo Vam profakturu na osnovu koje se vrši
plaćanje.



Pravo I Finansije Časopis

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravo I Finansije Časopis

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu PRAVO I FINANSIJE 1

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

SADRŽAJ BROJ 10SADRŽAJ APRIL/TRAVANJ

RADNI ODNOSI JAVNE NABAVKE

23 Otkaz poslodavca bez obaveze73

60 Oporezivanje dohotka iz inostranstva

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

Radni odnosi u FBiH

Priručnik o primjeni Pravilnika o sadržaju i načinu

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

ODMORI I ODSUSTVA ODMORI I ODSUSTVA

NOVI PRIRUČNICI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA

Autorice: Ljiljana Ćehajić, dipl.iur., Autorice: Danijela Radonić, dipl.iur.,

NABAVKA USLUGA OSIGURANJA

PRIMJENA PREFERENCIJALNOG POSTUPCI MALE VRIJEDNOSTI-

POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE RAD POVJERENSTVA ZA JAVNE

PROVOĐENJE POSTUPKA KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA JAVNA NABAVKA LIJEKOVA

JAVNA NABAVKA USLUGA

Brošure 1-9 i 11 - 16 - 10,00 KM sa PDV-om i poštarinom

Opće skraćivanje radnog

Poglavljem IV. Zakona o radu Federacije Nepunim radnim vremenom smatra se

Puno i nepuno radno vrijeme Skraćivanje radnog vremena

Ugovor o radu može se zaključiti za rad sa Na poslovima na kojima, uz primjenu

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

izdate od ovlaštene stručne organizacije, u skladu sa Ako je uvedena preraspodjela radnog

Prekovremeni rad Maloljetni radnik, trudnica, majka,

Ako prekovremeni rad radnika traje duže Noćni rad

Trudnica, majka, odnosno usvojitelj Zakonom o radu propisana je posebna

Preraspodjela radnog vremena Poslodavac je dužan noćnim i smjenskim

Ako se na ljekarskom pregledu utvrdi i društvenog sistema u cjelini. Nove tehnologije,

Izuzetno, maloljetni radnici privremeno Informacione tehnologije već omogućuju, a

Napominjemo da je posebnim zakonom Sve naznačne tehnološke promjene uticat će

rezultirati kvalitetom življenja. taje 35 sati), da je ona faktički duža,

Takođe, skraćivanje radnog vremena U Bosni i Hercegovini nije bilo ozbiljnijeg

Najkraću radnu sedmicu, uz Francusku, Zaključna razmatranja

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

Ne treba zaboraviti koliko usklađenost

To bi svakako uticalo i na smanjenje

U posljednje vrijeme aktuelno je pitanje

Autorica posebno napominje, kako je to i

− Zakon o radu FBiH („Službene novine

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

poslodavca da takvom radniku ponudi I za ovaj otkaz neophodan uslov je da se ne

Kad se od poslodavca to ne može osnovano S obzirom da ni u slučaju lično uslovljenog

Opravdani razlozi postoje kad: Kad radnik nije u mogućnosti da izvršava

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

koje ga uputi poslodavac;7 Sudska praksa potvrdila je da jednostrana

ugovor, pravilnik o radu), kod poslodavca, osim u ZORFBiH, propisana je

Obaveza konsultacija sa vijećem 9

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

te se radnik odjavljuje sa penzijsko-invalidskog i Ako radnik prestane sa radom prije

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

Pravo na otpremninu Ovakav ugovor mora biti jasan i ne vezan

BROJ 10 • OKTOBAR/LISTOPAD 2018 •

Otkaz poslodavca bez obaveze

Uvodne napomene Pismena forma otkaza ugovora o radu

Subjektivni rok vezan je za momenat Pravo zaposlenika na odbranu propisano

I za ovaj otkaz ugovora o radu poslodavac

Omogućavanje iznošenja odbrane

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog