MPI AZIN

ZA VOJNU
POVIJEST

Studeni 2013. // broj 4 // 29,90 KN POSEBNO IZDANJE

D, A, NL, B, F, SLO 8( // CH 8,5 CHF II BH 9 KM

POVIJ
NAJVECE BITK
U DRUGO
SVJETSKOM RAT
ZAPOVJEDI
NAORUIANJ

SVIETSKI RAT
WEHR A[HT
PRV1PUT NA IIRVATSKOM JEZIKU WE 0 POVIJESTI
MUNN SNAGA 001935. DO KAPITULACIJE 1945.
0'1
 tel_it7M
VI IAAGAZIN
ZA VOJNU
POVIJEST

POSEBNO IZDANJE

INEHRMA( I
impresum
* * Yr * **
VP-MAGAZIN ZA VOJNU
POVIJEST POSEBNO IZDANJE
OreNovieva 6H/1,
10010 Zagreb
Tel, +3851 6300 824
Fax. +3851 6300 679
info@vojnapovijest.hr
www.vojnapovijest.vecernji.hr

GLAVNI UREDNIK:
Zvonimir Despot

GRAFINO OBLIKOVANJE:
RedPoint

Besplatn telefon za pretplatu

0800 300 909
Besplatnl telefon za titatelje
0800 8585

TISAK:
Radin Repro i Roto doo
Gospodarska 9, Sveta Nedjelja
www.radin.hr

IZDAVAt:
Veternji list d.d.
OreS.koviteva 6H/1
10010 Zagreb

ZA IZDAVAtA:
Mario Vrgo' (Dan uprave),
DraZen Klaric (direktor sadrtaja)

MARKETING
Jasminka Dakovit
Njematka vojska Njemafko ratno Njematka ratna
Tel. +3851 6300 756
Fax. +3851 6300 686 (Das Deutsche Heer) zrakoplovstvo mornarica
PRODAJA I OGLAtAVANJE Ustrojavanjem 15. oiujka 1935. Rukovodeta mjesta preuzeli U rujnu 1939. imala je dva bojna
Petra IviC'evit.-Bakuk
Tel. +3851 6300 588
predvideno je 12 vojnih okruga veterani iz Prvog svjetskog rata krst8a, dvije te's'ke i pet lakih
Fax. +3851 6300 685 s 36 pje's'atkih divizija ili tasnici iz vojske i mornarice krstarica, 50 razarata i torpiljarki
 Zvonimir Grbaiit

U trenutku ustrojavanja Wehrmachta (15. ozujka 1935.) formalno se u orulanim snagama nalazilo neSto vise od 100.000 ljudi eija ce brojka do
1. rujna 1939. i poietka rata narasti na 3.180.000 vojnika u roku od cetiri godine svoje unutarnje mirnodopske izgradnje. Najved broj pripadnika
imati ce Wehrmacht sredinom 1943. (blizu 10.000.000 vojnika), a u trenutku kapitulacije TreZega Reicha (8. svibnja 1945.) Wehrmacht je imao
jos 7.800.000 vojnika, casnika i doZasnika u svojim redovima (ovdje su uraunati i pripadnici Waffen SS-a kojih je bilo oko milijun).

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 5

VP 2. SVJETSKI RAT WEHRMACHT
Njemalika vojska
uod Drugog
svjetskog rata
Tekst:
Mario Werhas
ematke oru2ane sna-
Nj ge su njematki na-
rod pod oruZjem".
Navedena izjava bila
je vodie i inspiracija za pripadni-
ke njemadldh orui-anih snaga jo§
od vremena stvaranja Carstva u si-
jeenju 1871. godine te je kao iskaz
povjerenja vrijedila jednako pod
Vodom kao i pod Carem. Sa sigur-
no§au se mote redi daje podetkom
Drugog svjetskog rata, rujna 1939.,
Die deutsche Wehrmacht (doslov-
no „Njematka obrambena sila")
predstavljao najefikasnije nacio- ,
nalne orulane snage na svijetu, a
posebno njegov kopneni dio. Na-
vedena efikasnost nije se ogledala
samo u kvaliteti naoruZanja kojom
je bio opremljen Wehrmacht, koja
je bila neupitna, ved i u militari-
stitkoj tradiciji koja je bila duboko
usadena u njemadkoj naciji, tradi-
ciji koja je i u mimodopsko vrijeme
uz pomod dalekovidnog Glavnog
stolera prelivjela restrikcije na-
metnute sporazumom o primirju
iz lipnja 1919. godine. Njemadld
patriotizam, a posebno „urodena"
vojnitka disciplina te sve prisutna
nacistieka propaganda koja je bila
poseban mobilizirajudi element, u
6 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
kratkom vremenu od samo detiri
godine stvorila je Wehrmacht kao
potpunu operativnu oruZ'anu silu
koja je mogla krenuti u rat.
Imenovanje Adolfa Hitlera za kan-
celara (predsjednika viade) Nje-
matke 30. sijetnja 1933., osim
dolaska nacistidke stranke (Nacio-
nalsocijalistieka njemadka radnit-
ka stranka - NSDAP) na vlast zna-
dilo je i podetak kraja za Njematku
demokratsku republiku uspo-
stavljenu nakon abdikacije cara
Wilhelma II. na samom kraju Pr-
vog svjetskog rata. Slijedede godi-
ne, nakon smrti predsjednika Nje-
maeke Paula von Hindenburga,
Hitler je spojio ovlasti predsjed-
nika i kancelara 2. kolovoza 1934.
u novu: Voda (Fiihrer) i kancelar
Njemadkog Reicha. Osim preuzi-
manja duZnosti predsjednika dr-
'lave i predsjednika viade, Hitler
je preuzeo jos jednu njemu osobi-
to va2nu duZnost: vrhovnog zapo-
vjednika oruZanih snaga. Njemae-
ld parlament (Reichstag) donio je
15. olujka 1935. novi zakon o oru-
Zanim snagama kojime je postoje-
di Reichwehr (koji se sastojao od:
Reichsheera - vojske te Reichsma-
„ONAJ TKO SE NIJE BORIO
S NIJEMCIMA, NE ZNA gTO
JE TO RAT"
rine - momarice) oti§ao u povijest,
a toga dana je roden Wehrmacht.
Osim stvaranja Wehrmachta, do-
nijeta je odluka o ponovnom uvo-
denju opee vojne obveze koja je
prema Versajskom sporazumu
bila ukinuta.
Od 15. olujlca 1935. slutheni na-
ziv njemaelcih orulanih snaga gla-
sio je „Das deutsche Wehrmacht",
a na Oelu se nalazio Vrhovni za-
povjednik oruianih snaga (Ober-
ster Befehlshaber derWehrmacht)
Adolf Hitler, dok je za upravljanje
orulanim snagama ustrojeno Mi-
nistarstvo rata (Reichskriegsmini-
sterium) na delu s ministrom ge-
neral pukovnikom Wernerom von
Blombergom (od 20. travnja 1936.
general feldmartal, prvi nositelj
toga najvi§eg dina u Wehrmach-
tu). Reorganizacijom najviteg voj-
nog zapovijedanja 4. velja6e 1938.
Adolf Hitler uldda dotada§nje Mi-
nistarstvo rata i ustrojava „Ober-
kommando der Wehrmacht" (Vr-
hovno zapovjednatvo oruZanih
snaga - OKW) kojemu osobno sta-
je na delo, a za nadelnika Vrhov-
nog zapovjedni§tva oruianih sna-
ga imenuje general pukovnika (od
19. srpnja 1940. general feldmar-
§al) Wilhelma Keitela. Istovreme-
no se u sklopu Vrhovnog zapo-
vjednikva ontianih snaga (OKW)
ustrojava Rukovodedi stoner oru-
lanih snaga (Wehrmachtfahrun-
gsstab) na delu s general bojnikom
Alfredom Jodlom (od 30. sijednja
1944. general pukovnik). Hitlero-
vom oporukom za predsjednika
Njemaeke i Zapovjednika orti2a-
(britanski vojni aforizam)
nih snaga imenovan je 30. travnja
1945. veliki admiral Karl Donitz,
koji je to duZnost obna§ao do ka-
pitulacije Tredeg Reicha 8. svibnja
1945. godine.
Prema zakonu od 15. olujka 1935.,
Wehrmacht se dijelio na tri dijela.
Das Deutsche Heer (Njemadkavoj -
ska), kojom je rukovodilo Vrhovno
zapovjedni§tvo vojske (Oberkom-
mando des Heeres - OKH) na delu
kojega se nalazio Vrhovni zapo-
vjednik vojske (Oberbefehlshaber
des Heeres). Na mjesto Vrhovnog
zapovjednika vojske imenovan
je general pukovnik Werner von
Fritsch (do 4. kolovoza 1938.), a
potom general pukovnik (gene-
ral feldmargal od 19. srpnja 1940.)
Walther von Brauchitsch, koji je
navedenu didnost obavljao do
19. prosinca 1941. kada je Adolf
Hitler preuzeo osobno zapovjed-
nifty° nad vojskom. Prema nave-
denoj Hitlerovoj oporuci, za Za-
povjednika kopnene vojske od 30.
travnja 1945. imenovan je general
feldmar§al Ferdinand Schomer.
U sklopu Vrhovnog zapovjedni§-
tva vojske ustrojen je Glavni stoker
vojske (Generalstab des Heeres)
kao glavno tijelo za operativno za-
povijedanje i upravljanje vojskom.
Tijekom postojanja Glavnog sto-
Zera vojske (od 15. olujka 1935. do
8. svibnja 1945.) na njegovom 6elu
kao nadelnici (Chef Gen.St.d.H.)
Glavnog stolera vojske nalazili su
se: general pukovnik Ludwig Beck
(do 4. veljade 1938.), a potom ge-
neral topni§tva, od 19. srpnja 1940.
General pukovnik Franz Halder
(do 24. rujna 1942.), potom gene-
ral pukovnik Kurt Zeitzler (do 10.

lipnja 1944.). Od 10.1ipnja 1944. do
21. srpnja 1944. general poruenik
Adolf Heusinger obnagao je dtd-
nost naeelnika Glavnoga staera,
koju od 21. srpnja 1944. preuzima
general pukovnik Heinz Guderian
(do 1. travnja 1945.) te kao posljed-
nji natelnik Glavnog sti:dera voj-
ske general pjegagtva Hans Krebs
(do 30. travnja 1945.).
Drugi dio Wehrmachta einila je
„Die Deutsche Luftwaffe" (Nje-
maeko ratno zrakoplovstvo) za
zapovjednika kojega je imeno-
van lovaeld as iz Prvog svjetskog
rata Hermann Goring (22 prizna-
te zraene pobjede), posljednji za-
povjednik legendarnog „letedeg
cirkusa" Manfreda von Richtho-
fena („Crveni barun") i jedan od
utemeljitelja nacistiekog pokreta.
On je od 1932. bio predsjednik nj e-
maekog parlamenta, a po dolasku
nacista na vlast u sijeenju 1933.
imenovan je prvo na eel() Dr2av-
nog povjerenstva za zraeni promet
(2. veljaee 1933.), a od 27. travnja
1934. za ministra zraenog prometa
(uz navedeno obavljao je i dtdno-
sti ministra gumarstva od srpnja
1934. te ministra gospodarstva od
studenog 1937. do sijeenja 1938.).
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Herman Goring je prvo dobio ein
generala zrakoplovstva (oaijka
1935.), a potom je 20. travnja 1936.
unaprijeden u general pukovni-
ka zrakoplovstva i potom od 1938.
u ein general feldmargala ratnog
zrakoplovstva te od 19. srpnja
1940. reichs margala, kao jedina
osoba koja de nositi navedeni ein
u Drugom svjetskom ratu, sa sltd-
benom titulom ministra zraenog
prometa i vrhovnog zapovjedni-
ka ratnog zrakoplovstva (Minister
in der Reichsluftfahrtministerium
and Oberbefehlshaber der Luf-
twaffe). Ministarstvo zraenog pro-
meta imalo je civilni dio (zraeni
prijevoz, civilni zraeni nadzor...)
na eelu kojega je bio dr2avni tajnik
za zraeni promet i vojni dio uobli-
een kao Vrhovno zapovjednigtvo
zrakoplovstva (Oberkommando
der Luftwaffe - OKL) eiji je glavni
dio bio Glavni stoner ratnog zrako-
plovstva (Generalstab der Luftwaf-
fe - Gen.St.d.Lw.) na eelu kojega su
se nalazili: general poruenik zrako-
plovstva Walter Wever (do 3. lipnja
1936), general poruenikzrakoplov-
stva Albert Kesselring (do 31. svib-
nja 1937.), general zrakoplovstva
Hans-Jurgen Stumpff (do 1. velja-
Glazba 1. konjanieke divizije
ee 1939.), general pukovnik zrako-
plovstva Hans Jeschonneck (do 19.
kolovoza 1943.), general pukovnik
zrakoplovstva Gunther Korten (do
20. srpnja 1944.), general zrako-
plovstva Karl Koller (do 1. kolovoza
1944.), general zrakoplovstva Wer-
ner Kreipe (do 28.1istopada 1944.),
obnagatelj dtdnosti natelnika ge-
neral bojnik zrakoplovstva Christi-
an Eckard (do 12. prosinca 1944.)
i general zrakoplovstva Karl Koller
(do 8. svibnja 1945.).
Tredi dio Wehrmachta cinila je
„Die Deutsche Kriegsmarine"
(Njemaeka ratna mornarica) na
delo koje je imenovan admiral, od
20. travnja 1936. General admiral
te od 1. travnja 1939. veliki admi-
ral Erich Raeder s titulom vrhov-
nog zapovjednika ratne mornarice
(Oberbefehlshaber der Kriegsma-
rine) na eelu Vrhovnog zapovjed-
nigtva ratne mornarice (Oberkom-
mando der Kriegsmarine - OKM).
Raeder je na navedenoj dtdnosti
ostao do 30. sijeenja 1943. kada ga
je zamijenio general admiral Karl
Donitz, koji je istoga dana unapri-
jeden u ein velikog admirala i osta-
je na dtdnosti do imenovanja za
Hitlerova nasljednika (30. travnja
1945.) kada zapovijedanje nad rat-
nom mornaricom preuzima gene-
ral admiral Hans-Georg von Frie-
deburg. Najvalniji dio Vrhovnog
zapovjednigtva ratne mornarice
bio je „Seekriegsleitung" (Uprava
pomorskog ratovanja) na eelu koje
su bili: admiral Otto Schniewind
(do 2. lipnja 1941.), admiral Kurt
Fricke (do 20. veljaee 1943.) i ad-
miral Wilhelm Meisel (do 8. svib-
nja 1945.).
U trenutku ustrojavanja Wehrma-
chta (15. cdujka 1935.) formalno
se u orubnim snagama nalazilo
negto vise od 100.000 ljudi eija de
brojka do 1. rujna 1939. i podetka
rata narasti na 3.180.000 vojnika
u roku od eetiri godine svoje unu-
tarnje mirnodopske izgradnje.
Najvedi broj pripadnika imati de
Wehrmacht sredinom 1943. (bli-
zu 10.000.000 vojnika), a u trenut-
ku kapitulacije Tredega Reicha (8.
svibnja 1945.) Wehrmacht je imao
jog 7.800.000 vojnika, easnika i do-
easnika u svojim redovima (ovdje
su uraeunati i pripadnici Waffen
SS-a kojih je bilo oko milijun).
Wehrmacht nije imao svoju je-
dinstvenu doktrinu i dugoroe-
nu strategiju djelovanja. Ovo nije
bio propust najvigih easnika nego
„usadena" mana svih do tada
ustrojenih njemaelcih vojnih su-
stava. Naime, niti na jednoj od
akademija (vojske, zrakoplovstva
i ratne mornarice) nije postojao
predmet koji bi sustavno obradi-
vao strategiju. Strategijaje ostavije-
na kao podrueje djelovanja vrhov-
nog zapovjednika (bio on Kaiser ili
Ftihrer) koji je odredivao njezine
glavne smjemice. Djelomieno za-
hvaljujudi navedenom, njemaelci
easnici (osobito vojske), a poseb-
no glavnostcderni easnici i genera-
li, pokazali su odlieno poznavanje
taktike i u tom smisli su im i njihovi
protivnici nakon Drugog svjetskog
rata iskazali svoje pogtovanje (rad-
na skupina od 18 njemaeldh gene-
rala na eelu s general pukovnikom
Franzom Halderom izradila je za
amerielcu kopnenu vojsku „Poll-
ski priruenik br. 1" - Field Manual
Nr. 1., kojime je njemadla taktika
„ dairanj a misija" i borbenih skupi-
na sltdbeno postala dio amerieke
vojne talctike). Nadalje, general fel-
dmargal Erich von Manstein slovi
i danas kao najbolji taktitar Dru-
gog svjetskog rata, dokje „plutaju-
ee okrtdenje" 1. oldopne vojske na
Istoenom ratigtu 1944., pod zapo-
vjednigtvom generala oldopnigtva
Hansa-Valentina Hubea, i danas
predmet proueavanja na vojnim
akademijama.
7
 Zakonom o ustrojavanju
Wehrmachta od 15. olujka 1935.
predvideno je ustrojavanje 12 vojnih
okruga s 36 pjeatkih divizija

POSEBNO IZDANJE
 i‘r‘mr‘mr•Crbc•Illraxibez.c•zibg
ve klinova Stiti motorizirano pje-
SaStvo uz podrSku motoriziranog
topnigtva. Bombarderi nastavlja-
ju s napadima na srediSta dojav-
ni§tva, skladigta i glavne cestovne
i 2eljeznitke (pomorske) komuni-
kacije u cilju sprjeeavanja dovode-
nja pojatanja. U meduvremenu,
pjagaeke snage uniStavaju izoli-
rane „&epove" protivnielcih sna-
ga na prvoj crti i „otvaraju" bojig-
nicu po njezinoj ukupnoj duNni.
Tijekom treeeg „koraka" oklopne
i motorizirane snage brzo prodi-
ru u slobodni prostor te vfge obi-
laske i obuhvate u cilju okru2enja
protivnielcih snaga. Povezuju se s
ranije ubatenim padobranskim
postrojbama, koje su im osigurale
vitalne objekte na pojedinim ko-
munikacijama, tako da ne dola-
zi do zastoja u tempu napredova-
nja. Zrakoplovstvo i dalje djeluje
u pozadini protivnika i na pred-
njim krajevima oklopnih klinova
poma2u6i im u svladavanju otpo-
ra. Glavnina snaga napreduje, ne
obraeaju6i pa'nju na ostatke pro-
tivnieldh uporiSta i otporne totke.
Zavitni, „eetvrti" korak predstav-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2011
Mladahni vojni trubae
lja prodor oklopnih i motorizira-
nih postrojbi, uz blisku podrSku
zrakoplovstva, u dubinu protivni-
kovog podrueja, olcruenje protiv-
nieldh snaga i njihovo unigtavanje
te zauzimanje vitalnih gradova. Za
to vrijeme pjegaele snage uniSta-
vaju preostale protivnitke snage u
izoliranim uporigtima i otpornim
totkama te organiziraju i osigura-
vaju nesmetanu opskrbu.
Opisani novi „stir ratovanja pred-
stavlja ipak evolucijski razvoj koji
je trajao punih 15 godina, zapo-
tevAi u vrijeme von Seeckta, da bi
svoj konatni oblik dobio u vrijeme
Becka. Natin obuke i izvodenje za-
povijedno-stoernih igara zapoee-
tih tijekom postojanja Reichswe-
hra nadopunjen je izvodenjem
manevara po ustrojavanju We-
hrmachta, a sve u cilju prihvaea-
nja i terenske „provjere" funkcio-
niranja nove doktrine „pokretnog
rata", nastale u vrijeme Reichwe-
hra kada je Njematka slui'beno
bila razoru2ana, ali misaono i dok-
trinarno daleko ispred svojih bu-
duah protivnika.
Uz opisanu doktrinu „polcretnog
Doeasnik postrojbi jurgrog (samokretnog)
rata", u Njematkoj vojsci je i dalje
primjenjivana i stara doktrina „od-
lueujueeg manevra" (koju je obli-
kovao joS pruski general Hellmu-
th von Moltke 1850-tih godina).
Doktrina „odlue'ujuaeg manevra"
sastojala se u napadu pjegaStva
na krila protivniekog rasporeda,
njihov proboj i odbacivanje pro-
tivnika u njegovu pozadinu 'AM bi
glavninu protivnitldh snaga „au-
tomatskr dovodilo u okrilienje.
Potiskivanjem protivnieldh krila
„stvorio" bi se efekt klijeSta time bi
se protivniku nametnula odlueu-
juea, njemaeldm generalima toli-
ko draga, „bitka u okru1enju" (Ke-
sselschlacht) koja je gotovo uvijek
zavfgavala potpunim uniStenjem
protivnitkih snaga.
Zapovijedanje
(Funkcija rukovodenja postroj-
born u mirnodopsko i ratno vrije-
me, koja se sastoji u pravu zapo-
vjednika postrojbe da odlutuje o
uporabi postrojbe te u-smislu na-
vedenog izdaje zapovjedi i nadzi-
re njihovu provedbu)
topngtva (nositelj Vitdkog kriia)
U Njematkoj vojsci postajala su
dva temeljna naeela provedbe
funkcije zapovijedanja. Prvo od
njih je „naeelo dvojnog zapovi-
jedanja" (Dual-Befehlsprinzip)
koje se deituje u bliskoj i izrav-
noj suradnji izmedu zapovjed-
nika i natelnika sto2era postroj-
be. Temeljna karakteristika ovoga
odnosa je ravnopravnost, a ne
podeinjenost natelnika sto2era
zapovjedniku, iako on to formal-
no svakako jest. Natelo dvojnog
zapovijedanja znaei zajednitko
zapovijedanje zapovjednika i na-
eelnika sto2era. Ovaj „model" za-
povijedanja potpuno je razlieit od
svih zapovjednih odnosa koji po-
stoje u bilo kojemu drugom voj-
nom sustavu. Naeelnik sto2era
predstavlja vise od podredenog
easnika iii osobe koja „samo" ko-
ordinira rad sto2era, on je opi-
san kao „mladi partner" zapo-
vjednika. lako je konaena odluka
pripadala zapovjedniku, naeel-
nik sto2era je sa zapovjednikom
odgovoran za konaeni rezultat.
Ukoliko je nastala situacija u ko-
joj zapovjednik nije uzeo u ob-
 2. SVJETSKI RATAIKWW• I3C) M3MMiTX.lit ea.X°1et

Dio naslovnica vojnog easopisa „Signal" koji je izlazio na gotovo svim europskim jezicima, pa i na hrvatskom (iz ovog easopisa potjeeu fotografije za ovo izdau e)

zir prijedloge natelnika stolera,
potonji je mogao nastojati da se
njegovo mi§ljenje unese zaseb-
no u ratni dnevnik. Ova distribu-
cija funkcija i ovlasti kojaje dobro
primijenjena jam6i izvrsno funk-
cioniranje svih dijelova sto'iera, a
ornogu6ava zapovjedniku fleksi-
bilnost i slobodu od previk de-
taljiziranog posla to „gubljenje"
vremena i energije na rjegava-
nje "sitnih" operativnih poslova,
Gime se mogla dovesti u pita-
nje usredoto6enost na izvfgava-
nje temeljne zadaae. S druge pak
strane, odgovornost za izyfgenje
zadaae u potpunosti po6iva na
zapovjedniku i naeelniku stole-
ra. Niti jednom dijelu sto2era nije
dopu§teno djelovati nezavisno,
uz iznimku, na temelju odluke
samog zapovjednika.. Centraliza-
cija odgovornosti zapovjednika je
razlog zbog kojeg sve mjere teme-
ljene ne osobnom autoritetu za-
povjednika (stegovne, sudske...)
mogu biti implementirane jedino
od njega. S druge strane, natelnik
stolera odgovoran je da say po-
sao u sto'Zeru tee „glatko" u su-
glasju s odlukama zapovjednika.
Drugo na6elo zapovijedanja pri-
mjenjivalo se pri zapovijedanju
postrojbama na bojIgnici i zvalo se
„vodenje od naprijed" („Fiihrung
von Vorn"). To je znatilo da se za-
povjednik postrojbe s dijelom
stolera koji se nazivao „vode6i
odred" (Fiihrungsstaffel - koji su
sginjavali zapovjednik postroj-
be, osobni poboenik, pomo6nik
pothvatnog easnika, zapovjednik
topratva, 6asnik za vezu sa zra-
koplovstvom, vozilo veze, teldid
i osiguranje) nalazi §to bliZe pr-
voj crti bojignice, a gotovo uvijek,
§to je posebno karakteristieno za
djelovanje oklopne postrojbe, do-
slovno u „§picu" napada iii na pr-
voj crti obrane. Na opisani naein
zapovjednik postrojbe ima pre-
gled situacije u realnom vreme-

12 POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.

nu, a potom putem bditne veze
prenosi svoje zapovijedi nadelni-
ku stdera koji iz stdera koordini-
ra sve daljnje korake za potpuno
oblikovanje i provedbu zapovijedi.
To je u praksi znatilo da je osobni
utjecaj zapovjednika na njegovu
postrojbu od najvedeg zngenja.
Zapovjednik je morao biti lociran
na mjestu s kojega mote efektiv-
no rukovoditi. Pri kretanju, za-
povjednik je morao biti §to vise
naprijed, koliko to sigurnost do-
pu§ta, an uvijek u dosegu svojih
stdernih dasnika, tako da sva iz-
vje§da mogu do njega stidi pravo-
vremeno. U napredovanju, zapo-
vjednikovo je mjesto moralo biti
Ito vide naprijed, zatideno od ne-
prijateljske vatre, na najva2nijem
dijelu boji§ta. Pri povladenju za-
povjednik je ostajao na svom mje-
stu dok se osobno uvjerio da je
njegova naredba za povladenje u
potpunosti provedena, zatim je sa
svojim topniddm zapovjednikom
prelazio na novi poldaj. U veoma
teikim i opasnim situacijama pri-
sutnim kod povladenja, zapovjed-
nikje ostajao do kraja sa zalaznim
postrojbama.
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
U Njemadkoj vojci bio je standard
da satnijom zapovijeda natporud-
nik, dok je prvim vodom u satni-
ji zapovijedao poruenik, a drugim
vodovima u satniji su zapovijeda-
li nadnarednici ili eak narednici
(u usporedbi s drugim europskim
vojskama, gdje su svim vodovima
u satniji zapovijedali easnici). Te-
meljni cilj navedenog jest pripre-
ma doeasnika koji su zapovijedali
vodovima u satnijama za easnike.
S druge strane, postrojavanje no-
vih satnija, a potom ivecih postroj-
bi, moglo je bitiprovedeno iuz ma-
nji broj angdiranih dasnika.
Struktura
Okosnicu Reichsheera dinilo je
sedam pje§aelcih divizija koju su
uz operativno zapovijedanje nad
postrojbama unutar divizije ima-
le i vojno-teritorijalne zadade (uz
jos tri konjanieke divizije koje nisu
imale vojno-teritorijalnu kompo-
nentu). Zakonom o ustrojavanju
Wehrmachta od 15. dujka 1935.
predvideno je ustrojavanje 12
vojnih okruga s 36 pje§addh di-
vizija. Od postojedh sedam di-
vizija postrojeni su vojni okruzi
(pro§irivanjem postojedih) te je
ustrojeno pet novih zapovjedni-
§tava vojnih okruga. Nadelno je
svaki vojni okrug imao pod svo-
jim zapovjedni§tvom tri pje§ad-
ke divizije. Do 1937. postroje-
no je 13 vojnih okruga (I. — XIII.)
koja su imala vojno-teritorijalne
zadade (vodenje mobilizacijskih
popisa ljudi i sredstava, vodenje
i obuka prieuvnika...) te tri vojna
okruga (XIV. — XVI.) za zapovije-
danje oklopnim i motoriziranim
postrojbama, bez vojno-teritori-
jalnih funkcija. Pripojenjem Au-
strije u dujku 1938. postroje-
na su jo§ dva nova vojna okruga
i XVIII.), a austrijska vojska
je kompletno uldopljena u Nje-
maelcu vojsku pri d'emu je dos-
lo do povedanja specijaliziranih
gorskih postrojbi od jedna na tri
gorske divizije. Poslije pripojenja
Ceske u dujku 1939. pri Delay-
nom protektoratu za Ce§ku i Mo-
raysku uspostavljeno je vojno za-
povjedni§tvo koje je imalo zadade
vojnog okruga. Zatim je uspo-
stavljeno jos jedno zapovjedni§-
tvo vojnog okruga koje nije
Pje§a§tvo tijekom vjezbe forsiranja rijeke
imalo vojno-teritorijalne zadade
nego je zapovijedalo oklopnim i
motoriziranim postrojbama. Na-
kon okontanja vojne kampanje
u Poljskoj, njezini zapadni dijelo-
vi, a koji su nekada bili u sastavu
Njemadkog carstva, ponovno su
pripojeni Njemad"koj te su na na-
vedenom podrudju ustrojen dva
nova vojna okruga (XX. i XXI.). Na
ostatku podrudja okupirane Polj-
ske ustrojen je Generalni guver-
nerat pri kojemu je ustrojeno voj-
no zapovjedni§tvo razine i zadada
vojnog okruga.
U trenutku proglaknja mobili-
zacije 26. kolovoza 1939. za Nje-
ma:61w vojsku je nastupila nova
ustrojbena shema. Citava vojska
je podijeijena na djelatnu (polj-
sku) vojsku (Feldheer) i dopun-
sku vojsku (Ersatzheer). Ustroja-
va se Zapovjedni§tvo dopunske
vojske koje preuzima zapovjed-
ni§tvo nad vojnim okruzima. Za-
povjedni§tvo vojnog okruga (koji
je imao vojno-teritorijalne zada-
de) dijeli se na dva dijela: od pr-
yoga dijela postrojava se zapo-
vjedni§tvo zbora djelatne vojske,
a drugi dio nastavlja sa svojom
13
VP 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
funkcijom vojnog okruga. Time je
u Njematka vojska u samo neko-
liko dana dobila 19 potpuno ope-
rativnih zapovjedni§tava zboro-
va koji su odmah mogli preuzeti
zapovjedni§tvo nad podredenim
postrojbama (u ovaj broj uraeu-
nati su i zborovi koji nisu imali
vojno-teritorijalne funkcije, XIV.
- XVI. i XIX.) .
Djelatna (poljska) vojska sa-
stojala se od tri vrste postrojbi:
borbenih postrojbi (Fechtende
Truppen) u koje su ulazili zapo-
vjednigtva i stokeri (Vrhovno za-
povjednigtvo orukanih snaga,
Vrhovno zapovjedni§tvo vojske,
Glavni stoker vojske, stoked voj-
nih skupina, stoked vojski i sto-
2eri zborova), pjega§tvo (posli-
je dio postrojbi preimenovan u
grenadirske), motorizirane i lake
postrojbe (poslije preimenovane
Itustracija: Velimir
14
u oklopno-grenadirske postroj-
be), gorske postrojbe, postrojbe
za posebnu namjenu, kaznene
postrojbe, konjanigtvo, oklopni§-
tvo, izvidnieke postrojbe, pro-
tuoklopne postrojbe, topni§tvo,
opkoparstvo, dojavni§tvo i voj-
no oruknigtvo. Drugu skupinu
postrojbi cinile su opskrbne po-
strojbe (Versorgungstruppen),
odnosno: opskrbne i postrojbe
za dotur, transportne, sanitetske
i veterinarske postrojbe, strakar-
ske postrojbe te vojna policija i
vojno-pdgtanska slukba. Treai dio
postrojbi obuhvatao je postrojbe
za osiguranje (Sicherungstrup-
pen) u koje su svrstane: zapovjed-
nigtva i stoked za vfgenje okupa-
cijske slukbe na zaposjednutom
podrueju, postrojbe „zemaljskih
strijelaca" (Landesschtitzen) za
osiguranje objekata i prometnica
na okupiranim podruejima te za-
povjednikva i postrojbe za euva-
nje logora za ratne zarobljenike.
posebnu skupinu su svrstani
vojni slukbenici (upravni, sudski,
vojno.okupacijski...), vojni sve-
eenici, vojni glazbenici i specija-
listi (Sonderfiihrer) koji su zbog
svojih specifienih znanja uvrgte-
ni u vojnu slukbu.
Najveea vojna postrojba je bila
vojna skupina (Heeresgruppe)
koja se natelno sastojala od ne-
koliko vojski i pro sjetno je brojala
oko pola milijuna vojnika. Buduai
da nije postojao stalni ustroj voj-
nih skupina nego su one ustroja-
vane prema zahtjevima, potre-
bama i moguanostima, time je
bio i odreden broj vojnika u nji-
ma te se on mogao kretati od spo-
menutog prosjeka prema „dolje"
(od 200.000 do 300.000 vojnika)
ili prema „gore" (do eak milijun
vojnika u jednoj vojnoj skupini).
Slijedeea nika postrojba od voj-
ne skupine bila je vojska (Armee)
koju se natelno sastojala od ne-
koliko zborova. Isto pravilo koje
je vrijedilo za vojne skupine vri-
jedilo je i za vojske, odnosno, nije
bilo stalnog (propisanog) sastava
vojske, nego su pod zapovjednig-
tvo pojedinog stokera vojske pod-
einjavane postrojbe prema kon-
lcretnoj potrebi. Tako se i sama
brojnost pojedine vojske kretala
od 100.000, pa do pola milijuna
vojnika. Za stokere vojski predvi-
deno je da mogu biti postrojavani
i kao oklopni (oklopna vojska) i u
samo jednom slueaju kao gorski
(20. gorska vojska).
Postrojba nila od vojske bila je
zbor, a satinjavalo ga je nekoliko
divizija. Za razliku od vojnih sku-
POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013
pina i vojski koje su predstavlja-
le strate§ke postrojbe, zbor je bio
najvi§a takti6ka postrojba. Zbo-
rovi takoder nisu imali propisani
stalne postrojbe pod svojim za-
povjednigtvom, ali njihovi
imali su svoju „specijalizaciju".
Tako su ustrojeni opei, odnosno
armijski zborovi (Armeekorps),
motorizirani, odnosno od lip-
nja 1942. oklopni (Armeekorps
(mot.), odnosno Panzerkorps),
gorski (Gebirgskorps), konjanitki
(Kavalleriekorps) i prituvni zbo-
rovi (Reservekorps) te krajem rata
specijalizirani „narodni" topnit-
zborovi (Volks-Artilleriekorps).
Broj vojnika u zboru kretao se od
oko 50.000 pa do oko 150.000 voj-
nika.
Divizij a je predstavljala postrojbu
koja je imala stalni ustroj, a same
divizije su postrojavane kao: pje-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
§a*tke, motorizirane (oklopno-
grenadirske), oklopne, gorske,
konjanfece, lovatke, tvrdayske,
topniece i za osiguranje. Same
pje§atke divizije dijelile su se po
svom ustroju, zadati, broju voj-
nika i naortdanju te opremi na
pjegatke divizije ustrojene unu-
tar valova mobilizacije (val mo-
bilizacije pojedine pjeggke di-
vizije odredivao je njezin ustroj,
popunjenost odredenim godi§ti-
ma vojnih obveznika, brojeano
stanje divizije te kvalitetu naoru-
2anja i opreme). Navedeni valo-
vi mobilizacije kretali su se od I.
mobilizacijskog vala iz kolovoza
1939. (vojnici na odshdenju voj-
ne obveze) do XXXV. mobilizacij-
skog vala iz cdujka 1945. godine.
Unutar samih valova pojedine
pje§atke divizije bile su oznatene
kao posadne (divizije XV mobi-
. PANZER I B
(kraee od Panzerkampfwagen I Ausfiihrung B iii kraee Pz.Kpfw.
I Ausf B; prevedeno - oklopno borbeno vozilo I, inaeica B)
Prvi borbeni tenk Panzer I A Nijemci su proizveli 1934. u 585
primjeraka. Zbog slabog motora koji se pregrzjavao inaeici A pro-
dtdeno je tijelo tenka dodavanjem jos jednog reda kotata. Tako
izmijenjen postao je Panzer I B koji se proizvodi od 1935. do
1940. godine kao skolsko vozilo za obuku oklopnih postrojbi. Me
dutim, zbog nedovoljnog broja tenkova u test oklopnih divizija
i on postaje borbenim tenkom. Posljednjih 74 u naortdanju su
njemackih oklopnih divizija 1941. u vrijeme napada na Sovjetski
Savez. Preostali tenkovi povuceni su iz sltdbe do kraja iste godi-
ne. Sveukupno je proizvedeno 1.493 tenkova Panzer I.
- te 'Zino: 4,0 t
- posada: 2
-naortdanje: 2 strojnice 7,92 mm
-streljivo: 2.250 metaka.,
- oklop kupola: eelo: 13mm/80°, bok: l3mm/68°, straga:
13mm/68°, krov: 8mm
- oklop tijela: eelo: l3mm/68°, bok: 13mm/68°, straga:
13mm/90°, krov 6mm
-motor: benzinski Maybach NL38TR
- snaga motora: 100 KS
- najveea brzina po testi: 40 km/h
- doseg: 170 km
- dimenzije: d-4,42m, s-2,06m, v-1,35m
15
Et 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

lizacijskog vala), prieuvne ili do-

punske (divizije X. mobilizacij-
skog vala).
Tako su pjegaeke divizije I. mo-
bilizacijskog vala imale 16.977
vojnika, doeasnika i Casnika svr-
stanih u tri pjegatke pukovnije,
topniekoj pukovniji (od eetiri di-
vizijuna), izvidnitkoj bojni, pro-
tuoklopnom divizijunu, opko-
parskoj bojni, bojni dojavnigtva
te divizij skim postrojbama za po-
drglcu (transportnim kolonama,
sanitetskoj satniji, motoriziranoj
vojnoj bolnici, veterinarskoj sat-
niji, motoriziranom vodu vojnog
orldnikva i vojnoj pogti divizije).
Pjegatka pukovnija (Infanterie-
regiment, od 1942. Grenadierre-
giment) s 3.049 vojnika, natelno
se sastojala od tri bojne, topniC-
ke satnije (180 vojnika), protuo-
klopne satnije (170 vojnika) i sto-
2erne satniju. Bojna (Bataillon)
pjegaCke pukovnije imala je 860
vojnika rasporedenih u tri stre-
ljatke satnije i prateCu (tegku)
satniju s tegldm pugkostrojnica-
ma i srednjim bacaelma. Stre-
ljatka satnija (Schtitzenkompa-
nie) sastojala se od tri streljaela
voda. Tijekom trajanja rata stre-
ljatki vod je bio izlcden promje- Vojnici Njemaekog afriekog zbora u njetkim trenucima odmora
nama u svom unutarnjem ustro-
ju. Na paetku rata svaki pjegaeld
vod sastojao se od tetiri streljatke je pjegatki vod smanjen na tri de- li su jog jatu vatrenu mo6 koju je pada 1943. pristupilo se „ujedna-
desetine i bacaeke skupine od tri setine te je njegova snaga iznosila Cinilo devet pugkostrojnica. Stre- 6avanju" postojeCih pjegaCkih di-
vojnika s jednim bacatem 50 mm 33 vojnika (jedan easnik, tri doCa- ljatka desetina dijelila se na pug- vizija, koje su bile ili „dvojnog"
te maloga sto2era (zapovjednik, snika i 29 vojnika). Unato6 nave- kostrojnieku skupnu (pugkostroj- ustroja (Istano ratite, dvije pu-
vodni narednik, bolniear s dva no- denom smanjenju vatrena mo6 niCar i dva nosata streljiva od koji kovnije sa po tri bojne) iii „troj-
sioca ranjenika i dva vojnika do- voda i dalje je ostala snaina: cetiri je jedan nosio i dvije prituvne ci- nog" ustroja (ostala ratigta, tri pu-
javnigtva s jednim krugovalom), pugkostrojnice, sedam strojnica i jevi za pugkostrojnicu) i strelja6- kovnije sa po dvije bojne). Prema
ukupno 50 vojnika. Ovakav ustroj 29 pugaka. Oklopno-grenadirski ku skupinu. Na temelju zapovjedi navedenoj zapovijedi sve divizije
vrijedio je do lipnja 1944., a tada vodovi kod oklopnih divizija ima- Glavnog stcdera vojske od 2.1isto- trebalo je prilagoditi „dvojnom"
ustroju, zaldjutho sa 20. oaljkom
1944. godine. Novi tip divizija na-
zvan je „PjegaCka divizija novoga
tipa 1944."
Motorizirane divizije su do 1940.
imale po tri motorizirane pukov-
nije, a zatim su smanjene na dvije
motorizirane pukovnije (tako do-
biveni „vigalc" pukovnija iskori-
gtenje za postrojavanje novih mo-
toriziranih divizija). Motorizirane
divizije od dvije pukovnije imale
su ukupno 14.319 vojnika. Broj-
eana snaga gorskih divizija izno-
sila je 14.131 vojnik, a sastojale su
se svaka od dvije gorske pukov-
nije s po tri gorske bojne. PoCet-
korn lipnja 1942. zapovjedeno je
od strane Glavnog sto2era vojske
preustrojavanje sedam pjegat-
kih divizija u lake pjegaCke divizi-
je. Od 28. lipnja 1942. naziv lake
pjegaeke divizije promijenjen je u
Zraeni „pogled" na tiplL i; jesto uz obalu Sredozemnog more u sjevernoj Africi kroz lovaelce divizije. One su se sasto-
koje su prolazile postrojbe Njemaekog afriekog zbora jale od dvije lovatke pukovnije sa

16 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

 NJEMAEKI NAPAD NA POUSKU

INVAZIJA NA POLJSKU LITVA

1.-28. rujna 1939.
-4 njemadd napadi
0 ruski napadi • Lablau

poljska povlatenja BOCH

„.... podraje okupljanja • •
KOnigsberg Insterburg
njematkih snaga •
/IS" poljske obrambene crte Kalvarya

poljske crte boj&a 1 SSSR

xxxx
1.1.0101.101.1 njemaao-ruska • Elbing
........ .....
linija razgranitayanja KUECHLER
XX ....... ........................ ........................... ...............
XIX xxxx • Allenstein
xxxx ............ ..........
GLIDER AN xxxx XXI xxxx MN Narw" . ........
.....
„... Min klitioyze ............
xxxx RIG
..?:. S.
xxxx omza .1
sOs KA Mo xxxx ''s.. ..... xxx
.11
III Modlin*-4 on GUDERloW'
Narew"•.. ..•
.... ...................... Rozan •. ..,::•.'
• Inowro & w. .... A'
Landsberg Wloclavvek• •ii .1\
,- iiiA;„Flack --.
• Poznan xxxx /..... 4,,„," .. i
RE PoArze ' 1,4'4: ...
xxxx Siedice
Poznan ..... VAR§AVA
,Av ....e
Guben 4: ' E ...•
i xxxx :., ii,,
• tpdz •••• NIELodz 4.,„...—xock
, • Kalisz
• Tomoszon ...
xxxx ...
v MIN Lodz
XX
• xxx scow
Breslau um
sem XII Kielce..... .....
xxxx .. ....
xxx Sge edit/1r
111.
BLASKOWITZ Oppel .... . ...... 't ......... ........
xxx
•
HOEPPNER Katowice .........................................
.......
................ ............
.. .........................
xxx ..).<*xxx ..............
®Cracow T,..` Cracow .... • ..... .....
PRAG -Iv .........
............ ............
• Kutna Mora ..... ....... XX
.. ..........
.......... ......... ..... .... 4r-
... .... .......
• ....
• Nowy Sacz
...........................
..
xxx
!Ellyn •
Stanisldwpw
XVII
SLOVACKA
• Presov
xxx XXX
RUNDSTEDT • Tregin -XXII
•
xxxx • Uzingorod
AUSTRIJA
Trnava Zvolen
LIST
Br slava •
BEe • •
MDskolc
I MADARSKA

• Budimpegta

`[. 54

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 17

ET 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

po tri lovatke bojne. Jedina ustro-

jena 1. konjanitka divizija 1939.
imala je tetiri jahatke pukovnije
(svaka pukovnija je imala dva ja-
hatka divizijuna, odnosno uku-
pno 1.440 vojnika u pukovniji) i
jednu konjanitku pukovniju (od
dvije bojne) te postrojbe podegke.
Konjanitka divizija imala je uku-
pno 16.000 vojnika.
Mo6 oklopne divizije proizlazila je
iz mogutnosti da se u njoj u mo-
bilnoj formi okupe tenkovi, mo-
torizirano pjegagtvo i motorizira-
no topnigtvo te da se svi zajedno
iskoriste za postizanje zadanog ci-
lia. Jedna od prednosti njematicih
oklopnih divizija bila je masivna
uporaba krugovalnih (radio) ure-
daja. Buduai da je sam Guderian
(kao jedan od tvoraca njematkog
oldopni§tva) „originalno" bio ea-
snik dojavni§tva, odmah je shvatio
kolika je moguanost uporabe kru-
govala u tenkovima. Ova uporaba
se prije svega odnosila na koordi-
naciju brzo pokretnih oklopnih
postrojbi medusobno te s drugim
postrojbama i posebno bitno s
ratnim zrakoplovstvom. Niti jedna
europska vojska nije toliko uspj e§-
no integrirala bo2itne veze u svo-
ju zapovjednu stratum. Oklopna
divizija raspolagala je s oklopnim
zdrugom od dvije oklopne pukov-
nije, a svaka pukovnija imala je
dvije oklopne bojne. Oklopna boj-
na sastojala se od tri oklopne sat-
nije (dvije lakih i jednu srednjih
tenkova - 35 lakih tenkova tipa II s
topom 20 mm, pet tenkova tipa III
s topom 37 mm i §est tenkova tipa
IV s topom 75 mm). Osim oklo-
pnog zdruga u diviziji se nalazio
i streljatld zdrug s dvije streljatke
(motorizirane) pukovnije od po
dvije streljatke bojne. Ukupno je
u diviziji bilo 14.373 vojnika. Kra-
jem 1940. u divizijama su uga§e-
ni oklopni zdrugovi (s dvije oklo-
pne pukovnije) te svakoj oklopnoj
diviziji „ostaje" po jedna oklopna
pukovnija, a druga oklopna pu-
kovnija je „iskorigtena" kao osno-
va za ustrojavanje nove oklopne
divizije. Postojeai streljatki zdru-
govi oklopnih divizija ostaju i dalje
u nepromijenjenom sastavu. Od
srpnja 1942. postoje6i streljatki pne satnije s po 22 tenka (ukupno hodni ustroj smanjila broj tenkova ustrojavanje svih oldopnih divizija
zdrugovi u oklopnim divizijama se u bojni 88 tenkova, odnosno u pu- u oklopnoj satniji s 22 na 17 (razlo- po ustroju „Oklopna divizija 45".
gase, a dvije streljatke pukovnije kovniji 176 tenkova). Natelno je zi za ovo smanjenje tenkova u sat- Prema posljednjem ustroju oklo-
oklopnih divizija mijenjaju naziv prva bojna u oklopnim pukovnija- niji su prije svega zbog pove6anja pnih divizija one su u svoj biti sve-
u oklopno-grenadirske pukovni- ma opremljena tenkovima tipa gubitaka tenkova i objektivne ne- dene na ojatane oklopne borbene
je. Glavni stoner vojske donosi od- s topom 75 mm, dok je druga boj- mogutnosti da njematka vojna skupine. Oklopna pukovnija di-
luku, u rujnu 1943., o postrojava- na pukovnija opremljena tenkovi- proizvodnja nadoknadi iste). Pre- vizije, prema posljednjem ustro-
nju „Oklopne divizije 43". Prema ma „Pantera" (tenk tipaV). Od ko- ma novom ustroju oklopna bojna ju, ima samo jednu oklopnu boj-
ovom ustroju oklopna pukovni- lovoza 1944. uveden je novi ustroj ima 68 tenkova, a pukovnija 136 nu (druga bojnu su cinili oklopni
ja ima dvije oklopne bojne, a sva- oklopnih divizija - „Oklopna divi- tenkova tipa IV i „Pantera". Kra- transporter!) od t etiri satnije s po
ka oklopna bojna ima eetiri oklo- zija 44", koja je u odnosu na pret- jem ciujka 1945. odredeno je pre- 10 tenkova u satniji (dvije satnije

18 POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.


tenkova IV i dvije satnije „Pante-
ra"), odnosno, ukupno 40 tenkova
po diviziji.
Obuka
Nova, mnogostruko uve6ana
Njemadca vojska trebala je ogro-
man broj novaka za popunu no-
voustrojenih postrojbi. Buduai
da se Reichsheer popunjavao is-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
kljudvo dragovoljcima, eitav mo-
bilizacijsld sustav koji je posto-
jao do 1918. tijekom 1920-tih vfge
nije al'uriran tako da s ponovnom
uspostavom op6e vojne obveze
1935. novoustrojeni vojni uredi
pri jedinicama lokalne samou-
prave dobivaju temeljnu zada6u
izrade of evidnika vojnih obve-
znika na svom podru6ju djelo-
vanja. Po naredbi ministra unu-
tarnjih poslova Reicha Wilhelma
Fricka obvezana su sva policijska
tijela da stave vojnim okruzima,
odnosno lokalnim vojnim uredi-
ma popise njemaddh gradana s
njihovim adresama i godi§tima s
naznakom tko je 2idov ill stranac.
Po dobivanju navedenih popisa
te njihovoj „prilageKlbi" za vojnu
uporabu kroz stvaranje oeevid-
nika vojnih obveznika ve6 1935.
„Stvarnost" Pokretnog rata (Bli-
tzkriega) - kolona pobjednika (de-
sno) i poraienth (lijevo)
poeela su prva pozivanja dvade-
setogodgnjaka na slt.denje vojne
obveze. Zajedniddm djelovanjem
civilnih i vojnih struktura stanov-
nlgtvo, pogotovo vojni obvezni-
ci i oni koji 6e to uskoro postati,
stalno je „podsje6ano" da je voj-
nieki poziv jedan od najeasnijih.
SluZ'bena promicliba na svakom
je koraku velitala zivot vojnika, a
vedna djece usmjeravana je pre-
ma vojnom „putu".
Svepro2imajud efekt dolaska na-
cista na vlast osobito se osjetio
kroz djelovanje Hitlerove mlade-
zi - H)) i Dr2avne
radne sluThe (Reichsarbeitdienst
- RAD). Svaki mladi6 i djevojka u
Tre6em Reichu bili su obvezni biti
djelom obje organizacije koje su u
svojoj biti bile poluvojne organi-
zacije. U sidopu Hitlerove mlade-
konstantno su provodena tjele-
sna obuka (treninzi izdriljivosti),
u6enje „eitanja" zemljovida i ori-
jentacije te obuka u rukovanju
lakim pje§aelcim naortdanjem.
Slutha u Dr2avnoj radnoj
bila je obvezna za sve mladi-
ee i djevojke u trajanju od godinu
dana i provodila se uglavnom u
ruralnim podru6jima Tre6eg Rei-
cha. Za vojne obveznike podnja-
la je zavr§etkom srednjo§kolskog
obrazovanja te prije pozivanja na
odsltaenje vojne obveze. Sve na-
vedeno pripremilo je vojne obve-
znike (novake) mentalno i fizi6ki
za tegku i zahtjevnu vojnu obuku
koja je slijedila. Svaki vojni obve-
znik dobivao bi u lipnju one go-
dine kada je trebao pristupiti na
vojnu obvezu pismenu obavijest
u kojoj su navedeni osnovni de-
taiji gdje se trebao javiti. U drugoj
pismenoj obavijesti koju je novak
dobivao paetkomrujnaponomo
se navodilo mjesto javljanja te do-
kumenti koje je novak morao po-
nijeti sa sobom: lijediieku vojnu
knjaicu te of evidnik iz Hitlerove
mladeN i DrIavne radne
Osim pripreme za vojnu sluzbu
godina provedena na selu imala
je pozitivan efekt za veainu nje-
ma6ke mladen Kako je to i sam
uoeio William L. Shirer, ameridd
novinski i radio dopisnik iz Berli-
na (koji se nikako nije mogao svr-
stati medu „obo2avatelje" Hitlera
i Tre6eg Reicha), a koji je tijekom
svibnju 1940. boravio na Zapad-
nom bojiAtu te promatrao jednu
19
In 2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT
kolonu britanskih zarobljenika,
mladiea upalih prsa, ve6inom ne-
uhranjenih i polu pogrbljenih te
drugu kolonu njemaelcih vojnika
(koja se istovremeno kretala su-
protnom stranom ceste te po go-
dinama „odgovarala" Britanci-
ma) dobro uhranjenih, uspravnih
i preplanulih mladiea sto je kon-
kretno ilustriralo, kako zaldju'euje
Shirer, tko je na kakav naein vodio
brigu o svojoj
20
tl_dtZ7\a
Sveanost prilikom uruavanja odlikovanja u topnitkoj postrc,
Izobrazbene postrojbe (bojne)
Njemaeke vojske imale su repu-
taciju grubosti (poneke, kao §to
je to jednom primijetio i sam ge-
neral pukovnik Heinz Guderi-
an, „naginjale" su prema sadiz-
mu). Medutim, glavnina obuke
bila je „diktirana" iskustvom Pr-
vog svjetskog rata. Veeina doea-
snika kojima je povjerena obu-
ka novaka bili su veterani rovova
Prvog svjetskog rata te su dobro
znali da se vojnik nese dobro bo-
riti ukoliko je neiskusan, a uz to
jos umoran, gladan, promrzao
ili mokar. Rigorozna obuka kojoj
su bili podvrgnuti novaci imala
je za cilj pripremu na realnost zi-
vota na boji§tu. Jedan od glavnih
zahtjeva bila je mobilnost, odno-
sno fizieka izdr2ljivost u hodnji. U
skladu s navedenim doeasnici su
forsirali novake do gornje granice
izdrlivosti pod motom „znoj §te-
di krv". Temeljna izobrazba no-
vaka trajala je 16 tjedana i pred-
stavljala najefikasniju temeljnu
obuku u usporedbi s bilo kojom
drugom vojskom u torn trenut-
ku. Glavna zadaea temeljne izo-
brazbe bila je da od „sirovog" no-
vaka stvori vojnika koji ee slUgati.
Medutim, novaci su, „odgajani"
da djeluju samoinicijativo ako to
prilike zahtijevaju. Njemaeka voj-
ska nije slijedila Napoleonovu fi-
lozofiju da svaki vojnik u svom
teleaaku nosi mattalsku palicu,
nego je isla za filozofijom da sva-
ki vojnik (doeasnik i easnik) budu
tako izobra2eni da mogu od-
mah preuzeti du2nosti jedan ein
vise (najmanje) od svoga trenut-
nog postavljenja. Novaci su stal-
no upozoravani da je prisega koju
su dali esencija njihovog vojnog
'2ivota te da east vojnika poeiva
na bezuvjetnoj osobnoj odanosti
naciji i po cijenu vlastitog 2ivota.
Po dolasku u svoju izobrazbenu
postrojbu (bojnu) novak bi prvo
upoznao svoga zapovjednika de-
setine, desetnika (Gefreiter), ko-
jega se se ubrzo naueiti bojati, ali
isto tako po§tovati. Potom nova-
ci upoznaju svoje satnijske na-
rednike (Feldwebel) i samog za-
povjednika satnije. Zapovjednilt
satnije je odelavao jedno uvod-
no predavanje o Njemaekoj voj-
sci i njenom polo2aju u dru§tvu
te su strogo upozoreni da se od
toga trenutka nese tolerirati bilo
kakva politicks djelatnost. Nova-
ci su se potom upuaivali na §i§a-
nje te zadu2ivanje osobne odore
i ostale osobne opreme. Desetni-
ci i narednici novacima su davali
instrukcije o pravilnom no§enju
odore i odr2avanju eistom, a po-
torn su novaci zapakirali civilnu
odjeeu u kojoj su do§li u poseb-
ne vreee te je ista slijedeeeg dana
slana kueama novaka. Novaci su
sada postali vojnici te „subjekt"
vojne discipline, a zatim su upu-
eeni u procedure pozdravljanja,
odnosno da moraju prvi pozdra-
viti (kako vani tako i u prostori-
ji) sve starije po einu pripadnike
Njemaeke vojske (gto je u torn tre-
nutku znaeilo praktieno sve koje
sretnu).
Sama izobrazba planirana je me-
todieno tako da je u potpunosti
iskori§teno sve vrijeme tijekom
radnog dana. Tipieni izobrazbe-
ni dan zapoeinjao je budenjem
u 5.00 sati, potom namje§tanjem
kreveta, osobnom higijenom,
oblatenjem i doruekom (do 6.45).
Dan je bio podijeljen na jutarnju
obuku (predavanja i stupanje -
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
egzicir), a poslijepodnevna obu-
ka je obuhvaeala fizielci trening
(vjetbanje) i vjetbanje gadanja,
koje je bio temeljno u navede-
noj fazi obuke. U 12.30 novaci-
ma je sluten rutak, a potom su u
13.30 svi novaci okupljeni za pri-
javak i pregled odore, opreme i
oruija. U svakom vodu navede-
ni pregled obavljao bi narednik,
a poslije satnijski narednik te pri
kraju obuke zapovjednik voda,
pobanilc zapovjednika satnije i
sam zapovjednik satnije. Tijekom
temeljne obuke novaci su rijetko
sretali svoje easnike (zapovjed-
nike vodova i satnija) iz razloga
gto su trebali naueiti pretivjeti na
nivou desetine i voda bez stalne
prisutnosti easnika. Veeera je slu-
tena u 18.30, a potom su novaci
weer provodili u eigeenju odore,
opreme, orutja i spavaonice. U
Njemaelcoj vojsci se posebna bri-
ga posveaivala osobnoj higijeni
vojnika (vojnici su je opisivali kao
„stresnu" zbog stalnih pregleda)
te stalnom eikenju spavaonica,
toaleta, kupaonica i ostalih zajed-
nieldh prostorija.
Potom je slijedila obuka u ruko-
vanju pugkom, pigtoljem (gest
sati), ruenim bombama (tri sata),
bodom, strojnicom (deset sati) i
pugkostrojnicom (68 sati od toga
gest sati gadanja), zajedno s kon-
stantnom obukom na terenu.
Osim samoga rukovanja °rut-
jem novaci su morali usvojiti zna-
nja oko punjenja, pratnjenja, ei-
gaenja i rastavljanja te ponovnog
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
sastavljanja svakog od navede- orijentirati zemljovid te mai se temelju zemljovida kako u napa-
nih vrsta orutja. Uz navedeno kretati sluteei se njime), slutiti du tako i u obrani. Svi novaci mo-
novaci su morali usvojiti znanja se kompasom i kvadrantom te na rali su usvojiti temeljna znanja
iz eitanja zemljovida, vojnog do- temelju toga nacrtati sekciju. Na- iz balistike te naueiti procijeni-
pisivanja i prijavaka te procjena vedeni trud oko ueenja rukovanja ti domet (daljinu). Tako je svaka
udaljenosti i razlikovanja cilje- zemljovidima bio je dio navedene pjegaela bojna u svojoj puglco-
va. Posebna palnja
' posveeena je osnovne filozofije da svaki vojnik strojniekoj satniji imala prenosi-
usvajanju znanja iz uporabe ze- mote raditi posao svog neposred- vi daljinar. Za svakoga vojnika je
mljovida pri eemu je svaki vojnik no pretpostavljenog, odnosno da od vitalnog znaeenja bilo usvoji-
morao naueiti „eitati" zemljovid svaki vojnik mote „pronad" naj- ti „vjegtinu" procijene daljine da
(prepoznavati zemljigne oblike, bolji put za kretanje po terenu na bi mogao postupiti po dobivenim
zapovijedima za gadanje te stvo-
••••
riti djelotvornu „tueenu zonu"
tako da svaki naboj na kraju svo-
PANZER 38(t) D je putanje zavrgi tamo gdje i tre-
edka CKD iz Praga konstruirala je 1937. za svoje vrijeme vrlo ba biti — na prednjem kraju pro-
moderan laki tenk LT vz 38 zapoeev§i od shjedeee godine njegovu tivnika. Pjegaci su tijekom obuke
proizvodnju u seriji od 150 tenkova. Miinchenskim sporazumom morali usvojiti temeljna znanja
s Njemaekom proizvodnja je ubrzo zaustavhena. Nakon njernae- oko izdavanja uputa za gadanje
ke okupacije Cake u CKD-u je nastavljena proizvodnja tenkova bacaekim postrojbama pri pje-
LT vz 38 za Njemaeku vojsku. Tenk je preimenovan u Pz.Kpfw. gaelcoj bojni i topnielcim postroj-
38(t) iii jednostavnije Panzer 38(t). Proizvoden je u inaeicama od bama u pjegaekoj pukovniji iz
A do G. Za njemacke oklopne postrojbe do heta 1942. proizveden jednostavnog razloga, ukoliko je
je ukupno 1.331 tenk. Tenk se u uporabi pokazao pouzdanim. U topnieki osmatraeki easnik bio
napadu na Francusku 1940. godine 7. njemaeka oklopna divizija odsutan, svaka -pjegaeka postroj-
bila je naorulana tim tenkovima. Tenkove Panzer 38 (t) dobili su ba mogla je tratiti ueinkovitu to-
i njemacki saveznici, Madarska, Rumunjska i Slovacka, koji su ih pnieku podrgku pukovnije.
koristili do kraja rata. Uloga strijelca (Schtitze) u Nje-
- tezina: 9,5 t matkoj vojsci bila je drugaeija
- posada: 4 nego u ostalim europskim voj-
- naoruZanje: 1 top 37 mm KwK(t) L/47.8, 2 strojnice 7,92 mm skama. U Njemakoj vojsci strije-
MG37(t) lac je izvrgavao odlueujud napad
- oklop kupole: prednja ploca: 25mm/80°, boeni i straga na polotaj protivnika nakon gto je
15mm/80°, pugkostrojnica pobijedila u vatre-
- oldop prednja ploea. 25mm/73°, boena: 15mm/90°, stra- nom okrgaju. Kod drugih europ-
Znja: 15mm/72° skih vojski strijelac je predstav-
- motor: benzinski Praga EPA ljao okosnicu pjegagtva, zato Ito
- snaga motora: 125 KS je nosio bod (bajunetu), a pugko-
- najveea brzina po testi: 42 km/h strojnice su shvgane kao orulje
- doseg: 250 km podrgke, a ne glavno (odlueuju-
dimenzije: d-4,61m, §-2,14m, v-2,40m ee) orutje kao kod Njemaeke voj-
Ilustracija: Velimir VuktiE
21
® 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
ske. Upravo iz navedenog razloga
svaka pje§atka desetina u svom
sastavu imala je jednu pu§ko-
strojnicu. Za pu§kostrojnieare je
predvidena dodatna obuka (pet
sati tjedno) koja je obuhva6ala:
punjenje, pra'injenje, 6i§eenje i
otklanjanje zaglavljivanja naboja
te nizanje naboja i plan vatrenog
djelovanja. U samom tijeku te-
meljne obuke od 16 tjedana svaki
novak proveo je 398 sati na opthj
vojni6koj obuci kako je opisano,
a 234 sata na vje2banju gadanja
§to je u odnosu prema gadanju
pu§kom znaeilo 40 sati na tjedan.
Svaki novak je tijekom obuke u
gadanju ispucao oko 300 komada
streljiva, a pu§kostrojni6ar do 900
komada.
Temelj talctieke vjekine predstav-
ljao je trening na terenu. Njemae-
ld vojnici ueeni su da budu agre-
sivni i uvjethavani u energithem
kretanju kako prije bitke tako i
tijekom bitke. Tako su i tijekom
obrambenih djelovanja zadr2a-
vali isti „ratoborni" odnos prema
protivniku kao i kod napadnih
djelovanja. Uvijek je iznad sve-
ga bilo u6enje u praksi i novak je
samo nekoliko sati proveo u u6io-
nici u6eei pje§aelce borbenevje§ti-
ne dok je najve6i dio vremena iste
uvjethavao na terenu. U proved-
bi treninga na terenu polazilo se
od toga da bude §to je mogu6e re-
Taku se prilikom uvja-
bavanja napada pucalo „pravim"
streljivom iznad glava novaka uz
minimalne sigurnosne mjere te
su isti bili izvrgnuti bacaekoj vatri
na razdaljini od 25 metara. Novaci
su zatim bili podvrgnuti bliskom
topnlekom djelovanju (na razda-
ljini od 50 metara) kako bi „osjeti-
li" efekt neposredne topnitke va-
tre te stalno ponavljali pojedina
kretanja preko zemlji§ta, uvjth.
bah protuzrakoplovnu i protuo-
klopnu borbu te prikrivanje. U6e-
ni su da iskopaju zaklon za sebe,
a potom i za prate& tete naoru-
'±anje. Na kraju temeljne obuke
od 16 tjedana svaki pje§ak je mo-
gao prije6i dnevno 28 km u bor-
benom pohodnom poretku no-
sed uz vlastitu opremu (oko 20
kg) jos dodatnih devet kg borbe-
nog kompleta streljiva. Kao kraj-
nji rezultat dobivao se vojnik koji
se mogao efikasno boriti u svo-
joj postrojbi, ali i neovisno od nje
i pre2ivjeti. Po zavr§etku 16 tjed-
ne obuke novak se upueivao na
specijalistiecu obuku odredenog
roda ili struke u trajanju od devet
mjeseci. Po okon6anju specijali-
stiace obuke novak se rasporedi-
22
vao u syoju „mati6nu" postrojbu
do okoneanja vojne obveze (idu-
aih devet mjeseci). Navedenih
posljednjih devet mjeseci obuke
novak bi „staErao" u svojoj po-
strojbi, odnosno iz dana u dan po-
navljao bitne radnje iz temeljne i
specijalistieke obuke uz svakod-
Vrhovni zapovjednik Wehrmachta i od prosinca 1941. Vrhovni
nevni fizi6ld trening (fielovjethu).
Poeetkom rata, a pogotovo kasni-
je u ratu, uslijed sve yeah gubita-
ka i urgentne potrebe popune po-
strojbi, obuka vojnika smanjena
je prvo na tri mjeseca, a krajem
rata na samo §est tjedana.
Obuka do6asnika provodena je na
jo§ rigorozniji natin nego opisana
obuka vojnika. Od samog odabi-
ra (obi6no su birani najbolji no-
vaci, kojima je ponudeno daljnje
§kolovanje u doeasni6kim skola-
ma te time karijera djelatnog do-
6asnika) kandidata za budu6e
daasnike, preko svakodnevne
vrlo naporne obuke. Za Njemat-
zapovjednik vojske Adolf Hitler
ku vojsku, doeasnici predstavljali
su „ki6mu vojske" („Rtickgrat der
Heeres"). Popuna dotasnicima ti-
jekom rata vrtena je na na6in da
se iz kontingenta novo prido§lih
vojnika, nakon prvih borbi, „iz-
vlaelli" oni koji su se istaldi u bor-
bi te ih se nakon skrgene obuke
promoviralo u daasnike.
Djelatni easnici djelali su se u tri
osnovne skupine: trupni, glavno-
sto2erni i specijalistidd. U vreme-
nima kada vojska nije raspolaga-
la s sredstvima i mogu6nostima
provodenja sveobuhvatne obuke
(20-tih godina XX. stolje6a), a po-
gotovo izvodenja manevara, radi
uvjeThavanja zajednielcog djelo-
vanja veeih postrojbi, iznadena
su rje§enja koja su omogu6avala
da 6asnici (posebno glavnosto-
2erni) u postojeeim okolnosti-
ma putem zapovjedno-stoZ"ernih
igara uvjethavaju zapovijedanje
vedm postrojbama. Kao produkt
navedenog razvijen je 6itav su-
stay zapovjedno-sto2ernih iga-
ra od razine pukovnije do razine
zbora iii vojske. Posebno je rigo-
rozna bila obuka glavnosto2ernih
6asnika. Glavnosto2erni 6asnici u
njema6koj vojsci bili su najcjenje-
niji dio 6asni6kog zbora, a sama
obuka za glavnosto2ernog 6asni-
ka bila je duga i izrazito temeljita.
Nakon zavrgetka vojne §kole od
tri godine, 6asnik je dobivao ras-
pored u postrojbu (stgiranje) na
dvije godine. Nakon provedene
dvije godine u postrojbi, mogao
je u svojom vojnom okrugu apli-
cirati na natje6aj za glavnosto2er-
nog easnika. Potom je pozivan da
pristupi testu, a ukoliko je njega
uspje§no poloZlo bio je primljen
na Ratnu akademiju (Kriegsa-
kademie). Glavnosto2erna obu-
ka na Ratnoj akademiji trajala je
slijedeee tri godine. Nakon obu-
ke na Ratnoj akademiji slijedio je
period od dvije godine pokusnog
razdoblja, u kojemu je prgen rad
easnika. Ukoliko bi easnik za-
dovoljio u pokusnom razdoblju
bio je primljen u glavnosto2er-
nu struku s pravom no§enja svih
obilje2ja te struke (crvena boja
struke na naramenicama i crve-
na traka na vanjskom §avu s1u2-
benih hlaa) i dodatka "i. G" („in
Generalstabs" — u glavnom sto2e-
ru) iza osobnog Cala.
Obuka 6asnika za pojedine rodo-
ve i struke provodila se u specija-
liziranim vojnim §kolama pojedi-
nih rodova ili struka. Skolovanje
za easnika trajalo je tri godine, a
potom se pristupalo polaganju
zavr§nog ispita. Tijekom §kolova-
nja, a da bi uspje§no mogli polo-
zavr§ni ispit, kadeti su mora-
li svladati pet temeljnih na6ela:
sposobnost donogenja brzih od-
luka, sposobnost dono§enja krat-
ke i jasne usmene zapovijedi,
shvganje uporabe terena, spo-
sobnost shvaeanja situacije te na
temelju toga donogenje zapovije-
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.

di, a bez preciznih informacija o
neprijatelju i posebno cijenjeno
- pokazana samostalna inicijati-
va i agresivnost u dono§enju od-
luka. (asnik je dobivao obuku za
„pokretni rat" i samim tim je do-
bivao mogudnost da djeluje pre-
ma svom nahodenju, odnosno
kako smatra da je u odredenom
trenutku najbolje. Ukoliko je ka-
det uspje§no pro§ao ispit, dobi-
vao bi „patent" (einored) s prvim
dasnitkim dnom — poruenika.
Posebno je bilo bitno koji je da-
tum naveden u „patentu", jer je
o njemu, izmedu ostalog, u mir-
nodopsko vrijeme ovisila mogud-
nost promalcnuda u vii din. Bu-
dud da je bib strogo propisano
kolika je donja granica vremena
potrebnog za provesti u jednom
6inu, kao uvjet za moguee pro-
maknude, bilo je dozvoljeno naj-
boljima polaznicima narataja iz-
dati „patent" na kojemu je datum
bio „antidatiran" za jednu godi-
nu, dime se mladom easnilcu da-
vao bitan „impuls" da se i dalje
predano posveduje sluThi u voj-
sci, jer time mole zashfiiti ranije
promaknude. Casnici visoko spe-
cijaliziranih struka ve-
terinari, gkolovali su
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
se na civilnim fakultetima uz ob-
vezu pohadanja odredenih voj-
nih kolegija. Tijekom rata popu-
na easnicima vr§ena je na gotovo
identiean nadin kao kod dodasni-
ka. Odnosno, u borbi istaknuti
doeasnici, „izvladeni" su iz svojih
postrojbi, upudivani na dasnid-
ke teeajeve (Offizier-Lehrgang)
to potom promovirani u easnike.
Zbog strahovitih gubitaka, pogo-
tovo medu easnieldm zborom,
krajem rata Njemadca vojska bila
je suotena s ozbiljnom krizom
nedostatka dasnika. Dok su po-
detkom rata bojnama eesto za-
povijedali i potpukovnici, krajem
rata vedinom bojna zapovijedali
su samici ili dak natporudnici.
Taktika
(Dio opde ratne vjetine koja
obuhva6a teoriju i praksu pripre-
manja, osiguranja i vodenja tak-
tidldh postrojbi u borbi, a provodi
se kombiniranjem vatre, pokreta
i udara)
OpEa taktrika nafela
Osnova njemadke taktike pred-
stavlja primjenu „taktike dava-
nja misija" („Auftragstaktik"), od-
nosno zadada. Pojednostavljeno,
Opskrba je morala pod svaku cijerzu stiOi do prve crte bojista navedenu taktiku mo1emo opi-
sati na slijeded nadin: zapovjed-
nik daje podredenom dasniku za-
dadu, ali ne govori mu kako de je
izvr§iti. U isto vrijeme zapovjed-
nik upoznaje podredenog dasnl-
ka sa cjelokupnim pothvatom
(svojim zadatkom), tako da u slu-
eaju promjene situacije „misija"
ipak mote biti izvedena uspjeg-
no, bez potrebe izdavanja novih
zapovijedi. Primjena navedenog
temelj je za vodenje ofenzivnih
pothvata. Medutim, istovremeno
fleksibilnost i taktidca odgovor-
nost za provodenje kod mladih
zapovjednika razvija inicijativu i
borbeni duh, §to je okosnica po-
na§anja njemadldh zapovjedni-
ka postrojbi u oba svjetska rata.
Bitka sa svojim desto brzo pro-
mjenjivim tijekom zahtijevala je
visok stupanj samostalnosti na
svim razinama zapovijedanja.
Upravo se iz tog razloga „talcti-
ka davanja zadataka", odnosno
ograni6avanje na postavljanje ja-
snih i jednostavnih zadada koje
poddinjenim zapovjednicima
ostavljaju slobodan izbor nadna
i oblika izvr§enja. Uvjet za samo-
stalno djelovanje, a ipak u duhu
cjeline, predstavlja easnidld ka-
Vojnicima su uvijek najbolje odgovarale zarobljene stvari, tako njemacki dar obuden po istim nadelima.
vojnikuZiva u britanskim poslasticama Pored odgovornosti koju nosi za-
23
VP 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
povjednik, od svakog podtinje-
nog easnika i do6asnika o6eldvala
se osobna inicijativa, volja za od-
1u6ivanje, u duhu zajednitke voj-
ne filozofije. Bilo je jasno da niti
jedan zapovjednik ili vojnik nese
modi ispuniti postavljeni zadatak
(misiju) samo uz pomo6 zajed-
nFeke obuke, nego uz porna raz-
migljanja i samostalnog rada. Ali
ova sloboda djelovanja zahtjeva
od svakoga zapovjednika visoki
stupanj discipline u izvrgenju za-
dada, odnosno obvezu da uvijek
radi u smislu dobivene „misije".
U smislu taktike davanja zadata-
ka, svaka suvigna zapovijed pred-
stavlja okov koji sputava inicijati-
vu podeinjenog zapovjednika.
Efikasna primjena „taktike da-
vanja misija" neraskidivo je po-
vezana s primjenom koncepcije
ustrojavanja „borbenih skupina"
••• • ••
•• •
(Kampfgruppen). Borbena sku-
pina predstavlja elastieno ustro-
jenu postrojbu namjenskog i.
privremenog karaktera, a za iz-
vrg'enje postavljene „misije". Na-
vedene borbene skupine u Nje-
maelcoj vojsci ustrojavane su od
razine i jaeine voda pa do razine
i ja6ine divizije. Veeina namjen-
ski ustrojenih borbenih skupina
bila je razine i jatine bojne iii pu-
kovnije. Ustrojavanje borbenih
skupina omogu6avalo je dobi-
vanje niza postrojbi koje su mo-
gle samostalno izvrgavati postav-
ljene zada6e, buduei da je svaka
borbene skupina, kao namjenski
ustrojena postrojba, raspolagala
s pjegagtvom, topnigtvom, opko-
parima, dojavnigtvom i oklopom,
a sve prema potrebi izvodenja po-
stavljene misije. Primjena borbe-
24
nih skupina bila je neogranieena,
kako na prvoj crti bojigta, u napa-
du ili obrani, tako i u pozadini u
borbi protiv ubaeenih diverzana-
ta ili partizana.
Njema6ki easnici smatrali su da
je neaktivnost i kagnjenje ve6e zlo
nego kriva odluka pri borbenom
djelovanju te ukoliko u pojedi-
nom slueaju postoje dva talctieka
rjegenja obvezatno se moralo iza-
brati ono agresivnije.
lzvldniitvo
Njemaela vojska razlikovala je tri
osnovne vrste izvidnigtva: opera-
tivno izvidnigtvo (Operative Au-
fiddrung) koje je u stvari bib da-
lekometno izvidnigtvo i izvodeno
je zrakoplovima te taktitko izvid-
Vojnici prilikom ga§enja poZ'ara na civilnom objektu nigtvo (Taktische Aufklatung)
koje se izvodilo do 50 km ispred
napreduju6ih postrojbi, a izvrga-
••
vale su ga za to namjenski ustro-
•
jene motorizirane iii oklopne
PANZER II C izvidnieke postrojbe (izvidnit-
Tenk je zarnidjen kao vozilo za naprednu obuku tenkista. Medu- ke bojne). Tre6a vrsta izvidnigtva
tim, zbog nedovoljnog broja tenkova u oklopnim divizijama ion bila je borbeno izvidnigtvo (Gefe-
je postao borbenim tenkom kao i Panzer I. Nijemci su zamislili da chts Aufklarung) koje je izvodila
ce Panzer I biti osnovni tenk za obuku, Panzer II za napredniju divizij a u pokretu prema protivni-
obuku, Panzer III kao glavni borbeni tenk i Panzer IV kao tenk za ku ill s prve crte bojigta. Borbeno
potporu s topom veceg kalibra. Od 1937. do 1940. proizvedeno je izvidnigtvo naj6eke je bila zada-
1.780 primjeraka tenkova Panzer II u incteicama A, B i C. U nao- da izvidnieke bojne divizije koja je
anju je ostao do 1943. kao izvidacki tenk. u to svrhu ustrojila izvidni6ke or-
hodnje koje su tinila tri oklopna
-tezina: 8,9 t izvidnieka vozila. U praksi jedno
- posada: 3 od vozila kretalo se negto istureni-
- naorulanje: I top 20 mm KwK30 L/55,1 strojnica 7,92 mm je od ostalih kao „mamac" prema
MG34 protivnrakim polo2ajima te se tre-
-oklop: prednje ploee kupole i tijela sa svih strana 14,5 mm balo brzo povu6i elm bi protivnik
-motor: benzinski Maybach HL 62TR otkrio svoj polo2aj. Kada je uspo-
- snaga motora: 140 KS stavljen „kontakt" s protivnikom
-najveea brzina po testi: 40 km/h izvidnieka ophodnja pozivala bi
-doseg: 200 km pjegagtvo da neutralizira protiv-
-dimenzzje: d-4,81m, v-1,99m nield polo2aj. To bi obFano izvo-
Itustracija: Velimir VuktiE
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 NJEMAtKO OSVAJANJE DANSKE I NORVEtKE
8. travnja: Dva britanska razarata
potopljena od njematkih r,azarata
DANSKA I NORVESKA 10.-13. travnja: Britanske pomorske
snage potapaju deset njematkih
travanj - lipanj 1940. razarata 'x • •
15. travnja MN
saveznitki napadi •-x 6X
)
28. travyjd
saveznitka povlatenja •
,• Narvik
9.,sVibnja
njematki napadi

smjer djelovanja
saveznitkih snaga
mjesta njematkih 8.1ipnja: BritanSki nosat
padobranskih desanta zrakoplova Glorious
potopljen od strane
potapanje broda Gneisenaua i §charnhorsta

• o
saveznitka evakuacija
xx
4. travnja: Te'gka krstarica Mc,
Admiral Hipper potapa • msos
britanski razarat
Glowworm i r

GRUPA II
Ostersund
•
toren
10. travnja: Laka
krstarica Konigsberg
bombardirana i potom
potopljena

Lillehamm

Bergit •

GRUPA III Orebo •

ockhol
to dnher •

• Norr oping
Ergersun •
Fle jor

tlGotenborg
9. travnja: Laka krstarica
GRUPA V
Karlsruhe torpedirana
i potom potopljena
Imstad

Arhus •
Karlskorna
9. travnja: Te'Ska krstarica GRUPA IV
Blucher potopljena djelovanjem'
norve'Skih obalnih bitnica

• Ki •
Sjeverno more Rostoc
Lubeck
• • Stettin

•
Bremen
Hanover
• Berlin

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013, 25

In
• • •••
••
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHM"1"

• ••••
StuG III B
Jurffni top (njem. Sturmges-
chUtz, kraee StuG) u stvari je nje-
matki izum. Na tra2enje pjda-
tva ono je dobilo oklopno vozilo
za vlastitu potporu s topom kali-
bra 75 mm. StuG je konstruiran
na postolju tenka Panzer III. Top
je ugraden u povgeno tijelo ten-
ka bez kupole kako ne bi vozilo
bib vise od eovjelca. Prvi jurffni
topovi StuG III inaeice A predani
su trupama u veljaei 1940. godi-
ne. Sveukupno su u napadu na
Francusku 1940. sudjelovale ee-
tiri bitnice s 24 juri§na topa. Do
o2ujka 1942. proizvedeno je sve-
ukupno 816 StuG-ova III A-E.
-tdina: 20,2 t
- posada: 4
- naoruianje: 1 top 75mm
StuK37 L/24,
- streljivo: 44 granate,
-traverza topa po 12° lijevo i
desno,
-oklop prednja ploea:
50mm/80°, boena 30mm/30°,
straga 30mm/60°, krov 11 mm,
- motor: benzinski Maybach HL-
120TRM
-snaga motora: 300 KS
- najveea brzina po cesti: 40
km/h
- doseg: 160 km
-dimenzije: d-5,4m, §-2,93m,
v-1,98m
Mr. 410X.COVIranrieM
dila pjetaeka desetina iii vod uz
podrgku oklopnih izvidnieldh vo-
zila. Pri tome se posebno vodilo
raeuna da se dio protivnika zaro-
bi kako bi posluEli kao „Iivi jezi-
ci" za dobivanje daljnjih podata-
ka o protivnidcom rasporedu.
Nijemci su tijekom Drugog svjet-
skog rata razvili jednu poseb-
nu izvidnieku „vjegtinu" (koju ce
poslije primjenjivati gotovo sve
vojske, a posebno amerieka) -
infiltraciju. Navedena infiltraci-
ja predstavljala je u doslovnom
smislu ulazak u protivnieke pred-
nje polo2aje te prolazak kroz njih
i boravak u protivniekoj pozadini
radi prikupljanja podataka. Ni-
jemci su izvodili dvije vrste in-
filtracije: plitku (samo u prednje
protivniae polaaje) i dubinsku
(ulazak u protivniau pozadinu
i do 50 km od prve crte bojigta).
Pri izvodenju infiltracije pod sva-
ku cijenu su izbjegavani orulani
sukobi ved je temeljni cilj bio pri-
kupljanje podataka neposrednim
osmatranjem kretanja protivnie-
kih postrojbi te hvatanjem „Evih
jezika". Postrojbe koje su izvodi-
le infiltraciju obitno su bile jadne
desetine, a redovno su pripadale
izvidniddm postrojbama.
Napad
(Temeljni i rjegavajud oblik bor-
benog djelovanja pri kojemu po-
strojbe kombiniraju uporabu va-
tre i pokreta. Osnovni cilj napada
jest razbijanje i unigtavanje pro-
tivniecih snaga i sredstava. Na-
padom se zadflava inicijativa te
ograni6ava mogudiost djelovanja
protivnika)
Temeljni koncept napadnog dje-
lovanja postrojbi Njemadce vojske
.corg
sadtlan je u formuli: okrifti i uni-
gti koristed se nadmod u oklopu,
vatrenoj mod i iznenadenju. Nje-
madca vojska nikada nije usvojila
koncept masovnog frontalnog na-
pada smatrajud ga „preslcupim" u
odnosu na utrogene ljudske 'Zivote
i materijal te da talcvavrsta napada
predstavlja najte2i put do postiza-
nja uspjeh. Gdje i kad god je bilo
mogu6e, postrojbe Njemaeke voj-
ske izvodile su napad na krilo pro-
tivnika te na taj pokugale izvesti
prodor i olcrui'enje. Kada bi doglo
do proboja prve crte protivnika na
torn mjestu bi se formiralo „sre-
dike ravnote2e" (Schwerpunkt),
odnosno todca maksimalnog na-
pora. Da bi se postiglo navedeno
potreban je bio element iznena-
denja i pokretne snage ustrojene
u borbenu skupinu koja napada
prednju crtu protivnika. Navede-

26 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

 i‘rmi‘rmmr.334:::om]ria.X.Trkitecil.ivet
na borbena skupina napadala bi
obieno u tri vala. PM val dinili bi
tenkovi iza kojih bi se kretali oklo-
pni transporteri s pje§a§tvom, kao
drugi napadni val (motorizirano
pjegagtvo, a poslije oklopni-grena-
did), dok bi bokove gtitili mehani-
zirani protuoklopni topovi i juri§-
ni topovi (gto je imalo dvostruki
utinak buduti da su svi njemae-
ld topovi mogli koristiti „normal-
ne" i protuoklopne naboje), kao
treat napadni val. Zadada tenko-
va bila je proboj protivniekih po-
loiaja te unikavanje protuoklo-
pnog topnigtva. Potom bi slijedio
drugi val, pjegagtvo, eija je zadata
bila neutraliziranje ostataka pro-
tivdelcih snaga na smjeru prodo-
ra te je potom dolazio tredi val mo-
toriziranog topnigtva koji je trebao
§titi bokove prodora do dolaska
prieuvnih snaga pje§a§tva. U me-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
duvremenu bi ostatak postrojbe
(divizije, pukovnije...) vrgio ispade
prema protivnitldm polo2ajima u
cilju vezanja protivniddh snaga
kako ne bi mogle biti upu6ene kao
pojatanje na ugroleni sektor, a i
kao mjeru zavaravanja o glavnoj
totici napada. Po proboju prednje
crte protivnika nastavio bi se pro-
dor u pozadinu i tijekom toga pro-
boja unikavale bi se sve pozadin-
ske i prieuvne snage protivnika te
osobito njegov sustav dojavni§tva
ko bi dovelo do uru§avanja 6ita-
vog bojita. Tijekom eitave duzine
bojika formirala bi se dva do 6eti-
ri opisana prodora (klina) koji bi
se u dubini protivnitkog teritorija
spajali u obliku klijeka dime bi se
formirala okru2enja (ili dvostru-
ka okrUlenja) protivnielcih sna-
ga. Jedan od bitnih elemenata za
uspjeh navedenog bilo je posje-
dovanje dovoljno jakih prituvnih
snaga koje bi se odmah po uspje§-
nom proboju prve crte protivni-
ka iskorigtavale ubacivanjem od-
mah iza napredujudh pokretnih
snaga kako bi se zakitilo naroeito
izlo2ene bokove prodirutih sna-
ga. Ovo je bilo od 1.ivotnog zna-
tenja za prodirute snage jer sva-
ko kagnjenje moglo je dovesti do
toga da se stvore prey& izdu2e-
ni i otvoreni bokovi (vrlo eesto pri
ovakvim prodorima zapovjednici
postrojbi koje bi pratile oklopne
izdavali bi zapovijedi u samo dvi-
je rijeei „Tempo, tempo!"). Pro-
tivnikov protunapad na otvorene
bokove prodirudh snaga doveo
bi do njihova odsijecanja. Opisa-
ni natin napadnog djelovanja u
njematkoj taktici nazivao se „Idin
i kotao" (Keil and Kessel — „kotao"
u njematkoj vojnoj terminologi-
ji znati olcru2enje). Ukoliko je sve
ispravno „raclilo", prema nave-
denoj taktici protivnitke snage bi
prvo u „totld ravnote2e" bile raz-
bijene, a potom stavljene u „ko-
tao" iz kojega se nisu mogle izvuei.
Sve navedeno podflano je masov-
nom uporabom zratnih postroj-
bi kako za bombardiranje poza-
dine protivnika tako djelovanjem
obrugavajudih bombardera nepo-
sredno ispred nadirudih snaga kli-
na u funkciji „zraenog topnigtva".
Navedeni koncept „ldina i kotla"
nastao je na osnovi koncepta bri-
tanskog satnika Basila H. Lidde-
lla Harta koji ga je formirao kao
koncept „kre6e bujice" („Expan-
ding torrent") jo§ 20-tih godina 20.
stoljeda, a za kojega Britanska voj-
ska nikada nije pokazala posebno
zanimanje do njegove njematke
uspjekie primjene.
Velimir Vuldit
27
VP 2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT
Primjeri napadnih
operacija Njemake
vojske u Drugom
svjetskom ratu
„Slutaj bijeli"
(Poljska, rujan1939.)
Njemaeka vojska pripremala je
snage za napad na Poljsku tije-
kom titavog Ijeta 1939., a izrada
glavnog operativnog plana za na-
pada povjerena je „Radnom sto-
'teru Rundstedt" na t"elu kojega
se nalazio general pukovnik Gerd
von Rundstedt. Za operativne ea-
snike u Radnom stokru dodije-
ljeni su mu jedan general bojnik
i jedan pukovnik koji su ustvari i
izradili 6itav plan pod nazivom
„Slut'aj bijeli" („Fall Weiss"). Na-
vedeni 6asnici bili su Erich von
Meinstein (tada zapovjednik 18.
pjegatle divizije, kasniji general
feldmargal) i Gather Blumentritt
(tada ngelnik odjela vojne obu-
ke u Glavnom stoeru vojske, ka-
sniji general pjegagtva). Plan koji
su osmislili von Manstein i Blu-
mentrii bio je donekle „staro-
modan", odnosno predstavljao
28
tl_dtZ7\a
je primjer onoga gto su njematki
6asnici najvige voljeli, odlueuju6i
manevar dvaju vojnih skupina u
cilju stvaranja ogromnih ldijegta
te potom „bitka u kotlu" do uni-
gtenja Poljske vojske.
Njematkoj je bila nu2na brza po-
bjeda nad Poljskom. Nije bila u
pitanju samo taktieka 2urba uvje-
tovana potrebom da se rat odluel
prije nego gto Poljaci uspiju mobi-
lizirati sve svoje snage, nego i po-
treba da se izbjegne strategijska
opasnost od rata na dva ratigta
(u slu6aju intervencije Francuske
na poljskoj strani gto je bila i ob-
vezna prema zajedni6kim spora-
zumima). Tijekom same izrade
planova najveai njematki indu-
strijalci konzultirani su u smislu
koje su to tvornice na podru6ju
Poljske od interesa za njema6ko
ratno gospodarstvo tako da je ei-
tav plan bio izraden na na6in da
se navedene tvornice pokugaju
zauzeti neogteaene. Istovreme-
no su se Poljaci prema svemu od-
nosili previge samouvjereno i ne-
hajno. Naime, oni su smatrali da
6e njematka objava mobilizacije
dati dosta vremena i njima i Fran-
cuzima da mobiliziraju te izvrge
4.4•44.7,
Pje§a§tV0 u ikekivanju znaka za napad, Poljska, rujan 1939.
raspored svojih snaga. Medutim,
njematld sustav mobilizacijskih
valova omoguaio je Njema6koj
vojsci da jog i prije objave slu2-
bene mobilizacije 26. kolovoza
1939. izvrgi tajnu mobilizaciju II.,
III. i W. mobilizacijskog vala koja
je bila okon6ana do po6etka kolo-
voza 1939. godine.
Uspjeh njematkog plana ovisio
je o jog jednoj einjenici. Hoe li
njematke snage uspjeti dovolj-
no brzo pregaziti, odnosno zau-
zeti, 2eljeznitke evorove u blizi-
ni granice te podru6ja.'*u kojima
su predvidena okupljanja glav-
nine poljskih snaga, a prije dola-
ska mobiliziranih poljsldh pri6u-
va? Prisiljavanjem Poljske vojske
da prihvati bitku u blizini granice
znatilo je oduzeti joj moguenost
da se povute preko Visle (kao pri-
rodne prepreke) te ondje ponov-
no okupi i reorganizira za nasta-
vak borbi. Nijemce je brinulo jog
negto. Ako se postrojbe Njemat-
ke vojske ne budu mogle boriti
u lako savladivim udaljenostima
(oslonjeni na njematku zelje-
znieku mrau u Sleziji i Pomera-
niji) dugotrajni poho iscrpiti ce
pjegagtvo te previge izdu2iti op-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
skrbne smjerove uzevki pri tome
u obzir da je velika veaina opskr-
be i dalje ovisila o kolima s konj-
skim zapregama.
Prema planu napada ustrojena je
Vojna skupina Sjever (zapovjed-
nik: general pukovnik Fedor von
Bock i natelnilc stcdera general
bojnik Hans von Salmuth) u sasta-
vu koje se nalazila 3. vojska (gene-
ral topnikva Georg von Kuchler) i
4. vojska (general topniStva Gant-
hervon Kluge) sa smjerom napada
iz sjeveroistoene Njemaelce i Isto6-
ne Pruske iVojna skupina Jug (za-
povjednik general pukovnik Gerd
von Rundstedt i naeelnik sto2e-
ra general bojnik Erich von Man-
stein) u sastavu: 8. vojska (general
pukovnik Johannes Blaskowitz),
10. vojska (general topnikva Wal-
ter von Reichenau) i 14. vojska
(general pukovnik Wilhelm List),
u sklopu koje su bile angthrane
snage 1. i 2. slovatke pjeSatke di-
vizije, s smjerom napada iz jugo-
istoene Njematke i sjeverne Slo-
vaeke. Ukupno 1.512.000 vojnika
svrstanih u 53 divizije (37 pjegae-
kih, motorizirane, tri gorske,
tri lake i gest oldopnih). S druge
strane, Poljaci su raspolagali s mi-
lijunvojnika svrstanih u 40 pjegae-
lcih divizija, dva motorizirana i 11
konliekih zdrugova.
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
U 4 sata i 45 minuta u zoru 1. ruj-
na 1939. snage NjemaCke voj-
ske krenule su u napad. Toeno u
6 sati bombardirana je VaeSava, a
poljsko zrakoplovstvo doslovno je
smlavljeno na zemlji u prvim sa-
tima napada. Na jugu 14. vojska
je zapotela napredovanje u smje-
ru Visle dok je istodobno sa sjeve-
ra prema Visli krenula u prodor 3.
vojska. Istovremeno su 8. i 10. voj-
ska frontalno potiskivale poljske
snage prema Vargavi, a 4. vojska
je krenula u okruZivanje poljskih
snaga koje su bile orijentirane pre-
ma Danzigu. U meduvremenu se
kod 8. vojske dogodila kriza u na-
predovanju i je pomoe. Me-
dutim, von Manstein to odbija jer
jednostavno nije zelio previSe od-
baciti Poljake prema istoku. Umje-
sto porno& 8. vojsci izdaje zapovi-
jed X. zboru (koji je veo praktieki
stigao do predgrada VarSave) da
stane i okrene se u mjestu i napad-
ne snage poljske Poznanjske voj-
ske s istoka eime je prisilo protivni-
ka da se bori s naopako obrnutim
rasporedom. Ova bitka ce poslije
dobiti naziv „Bitka na rijeci Bzuri".
U „kotlu" se naSlo oko 20 poljskih
pjeSaelcih divizija te tri konjanieka
zdruga Sto je predstavljalo najveee
do tada izvedeno olcrldenje.
Saveznici - bugarski i njemaeki vojnici a Bugaiskoj, ozujak 1941. S druge strane, general pukovnik
von Bock zapovijedio je XIX. mo-
toriziranom zboru (general porne-
nik Heinz Guderian) da „jurne"
u protivnitku pozadinu prema
Brest-Litovsku, iz smjera sjevera
prema jugu, pri tome ostavivk bok
prema istoku „otvoren" te usput
unikavajuei poljske snage koje su
bile tek u raznim fazama mobili-
zacije. U deset dana Guderianov
zbor je prevalio 320 km te je 17.
rujna 1939. neko juZnije od Brest-
Litovska uhvatio kontakt s XXII.
motoriziranim zborom iz Vojne
skupine Jug (general konjanikva
Ewald von Kleist) te se time eitava
Poljska vojska (odnosno ono gto
je od je ostalo) naka u divovskim
dvostrukim klijekima. Borbe su
se nastavile i idueih dana. Medu-
tim, u operativnom pogledu rat je
bio dovrten. Istoga dana (17. ruj-
na 1939.) postrojbe Crvene armije
preke su istoenu poljsku granicu u
smjeru zapada (prema odredba-
ma tajnog aneksa sporazuma iz-
medu Treeeg Reicha i Sovjetskog
Saveza). Poljska vojska sllabeno
je poloZila ortdje 27. rujna 1939., a
posljednje borbe su okoneane do
6.1istopada 1939. godine.
Napredovanje pje§a§tva tijekom
vojne u Poljskoj
29
VP 2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT
Saksofone kod njemake vojne glazbe ima t,
„Vjeiba Weser" (Norveika,
travanj-lipanj1940.)
Planovi za napad i okupaciju
Norvegke (na inicijativu Ratne
mornarice) zapoceli su u Vrhov-
nom zapovjednigtvu Wehrmach-
ta (OKW) jog u sije6nju 1940. izra-
dom „Studije sjever" („Studien
Nord"). Nezadovoljan predlcde-
nom studijom (nedoreeena rje-
genja za izvedbu pothvata), Hitler
je 27. sijethja 1940. zapovijedio
ustrojavanje maloga radnoga sto-
2era u sklopu OKW-a sa zadatom
izrade operativnog plana za po-
hod na Norvegku pod izmijenje-
nim imenom pothvata „Vje2ba
Weser" („Weserilbung"). Gene-
ral pjegagtva Nikolaus von Falke-
nhorst (zapovjednik XXI. zbora)
postavljen je 19. veljaee 1940. za
zapovjednika operacije zauzima-
nje Norvegke. Od postoje6eg XXI.
zbora ustrojena je „Skupina XXI."
(Gruppe XXI.) kojoj je za proved-
bu operacija u Norvegkoj stavlje-
no na raspolaganje pet divizija:
2. i 3. gorska divizija te 69., 163.,
181., 196. i 214. pjega6ka divizi-
ja i 40. oklopna bojna za poseb-
nu uporabu (ukupno oko 100.000
vojnika). Norvegka vojska raspo-
lagala je s 90.000 vojnika (od toga
do paetka njema6kog napada
mobilizirano oko 25.000) svrsta-
30
samo Luftwaffe
nih u gest pjegatkih divizija.
Kao dio glavnoga plana invazije
Norvegke predvideno je istodob-
no zauzimanje Danske. S obzi-
rom na vojnu ja6inu i topografiju
Danske to je 6ak i najvedm pe-
simistima u OKH predstavljalo
samo vojnieku vje2bu. Pod zapo-
vjednigtvo „Slcupine XXI." stavlje-
no je XXXI. vige zapovjednigtvo za
posebnu uporabu (XXXI. Hohe-
res Kommando zur besondern
Verwendung, zapovjednik: gene-
ral topnigtva Leonhard Kaupis-
ch) u sastavu: 170. i 198. pjega6ka
divizija te 11. motorizirani zdrug
s zadatom provedbe okupacije
Danske koja je raspolagala s oko
7.000 vojnika svrstanih u dvije
slabe pjega6ke divizije.
Plan generala von Falkenhor-
sta bio je genijalan u svojoj jed-
nostavnosti i odmah se svidio
Hitleru. Dakle, planom je bilo
predvideno islcrcavanje po jedna
divizije u pet norvegldh luka od
juga prema sjeveru (Oslo, Stavan-
ger, Bergen, Trondheim i Narvik)
te po njihovu zauzimanju krenu-
ti u prodor i zauzeti medupro-
stor izmedu spomenutih luka.
U meduvremenu je trebalo zau-
zeti zratnim putem (uporabom
padobranaca) najveee norvegke
zraene luke (Fornebu kod Osla i
Odmor za umorne pripadnike motoriziranog pjeSaStva uz slusanje
Sola kod Stavangera) i na taj na-
ein osigurati dopremu pojatanja
zra6nim putem u slut'aju morske
blokade od strane moane britan-
ske flote. Praktieno svi kapital-
ni brodovi i dobar dio operativ-
nih podmornica Njemaeke ratne
mornarice predvideni su za pro-
vedbu osiguranja i prevcdenje
postrojbi vojske te uz anga2man
postrojbi Luftwaffe (zra6nih i pa-
dobranskih) i spomenutih divizi-
ja Njematke vojske „Vjena We-
ser" ostaje jedina prava velika
kombinirana operacija Wehrma-
chta u Drugom svjetskom ratu.
Hitler je 1. cdujka 1940. potpisao
sluthenu uputu za provedbu pot-
hvata „VjeIba Weser" time je sve
stavljeno „u pokret" i po6ele su
zavrgne pripreme za njezinu pro-
vedbu.
U meduvremenu su Velika Bri-
tanija i Francuska izradile zajed-
ni6ki plan na temelju kojega sit
ustrojile ekspedicijske snage u ja-
6ini 10.000 vojnika s ciljem iskrca-
vanja na sjeveru Norvegke te pod
izlikom da idu u pomo6 Find-
ma (koji su u torn trenutku vodi-
li rat sa Sovjetskim Savezom, po-
znat pod imenom „Zimslci rat" od
30. studenog 1939. do 14. ohijka
1940.) i okupiraju rudnike 2elje-
zne rude na sjeveru Svedske koji
.
su bili od 2ivotne va2nosti za nje-
ma6ku ratnu industriju. Ipak je
shvgeno da je navedeni plan bio
previge provokativan te imao sve
preduvjete da neslavno propad-
ne. U protivnom, da je proveden,
vjerojatno bi i Norvegka i Sved-
ska te Sovjetski Savez bili uvuteni
u rat — na strani Njemadce! Ope-
racija pod nazivom „Wilfred",
isplanirana u britanskom Admi-
ralitetu, sastojala se u polaganju
dvaju velikih minskih polja u nor-
vegkim teritorijalnim vodama, a
cilj je bio prekid pomorske rute
za dopreme 2eljezne rude s sje-
vera Svedske did obale Norvegke
do njematkih luka na Sjevernom
moru. Posredstvom „Istra2ivat-
kog ureda" („Forschungsamt"),
njemaeke ustanove koja je vrgila
prislugkivanja telefonskog i be-
2i6nog prometa, Hitler je dobio
obavijest 22. cdujka 1940. da 6e
britanska flota pokrenuti akciju
postavljanja minskih polja u nor-
vegkim teritorijalnim vodama 9.
travnja 1940. godine. Kao odgo-
vor na navedeno, Hitler ja zapovi-
jedio da poeetak pothvata „Vje2-
ba Weser" pane 9. travnja 1940.
u rano jutro.
Od polaznih luka njemaeldh in-
vazijskih snaga do Norvegke bilo
je 300 morskih milja te su Brita-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
nija i Francuska bile sigurne da
ee njihove velike ratne flote za-
dad njematkoj invazijskoj floti
„smrtni udarac" i prije nego sto
stigne do norveIkih obala. Kada
je britanski Prvi lord admiraliteta
Churchill primio vijest o njemae-
koj invaziji NorveIke rekao je u
Donjem domu da je njegovo i mi-
gljenje njegovih vojnih savjetnika
da je Hitler upravo potinio teI-
ku strateIku pogreIku. Medutim,
stvarnost je bila sasvim drugati-
ja i neusporedivo surovija. Hitler
je pokazao da je sposoban prepo-
znati smione strategijske ideje te
da je u tome vjekiji od svojih pro-
tivnika i svojih generala. Taj novi
uspjeh omogueiti ee mu da jos
vise uevrsti ionako veliki osobni
nadzor nad njemaekim ratnim
strojem.
Invazija NorveIke zapoeela je 9.
travnja 1940. u 5 sati i 15 minuta u
jutro. Do osam sati u jutro istoga
dana Narvik je bio zauzet od stra-
ne Njemaeke vojske. Trondheim
je osvojen istoga prijepodneva
bez ve6eg otpora. Bergen, drugi
po velieini grad i luka u Norvekcoj,
pruZio je jaei otpor. Obalske bitni-
ce koje su stitile prilaz luci svojim
djelovanjem su oketile krstaricu
„Konigsberg", ali su se postrojbe
vojske uspjele iskrcati i do podne
9. travnja 1940. zauzele Bergen.
Njematke padobranske postroj-
be istoga prijepodneva zauzele
su zraenu luku Sola (Stavanger).
Buduei da je to bila najveea voj-
na zratna luka u NorveIkoj na nju
su odmah prebatene zrakoplov-
ne postrojbe Luftwaffe (bombar-
derske i lovaeke) te je time steee-
na zratna nadmoe u NorveIkoj.
Istoga prijepodneva okontana je
IlustracijE VelimirVukiie
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
i akcija zauzimanja samoga Stay- bojni brod „Liitzow" na Ito su se 10 njemaeldh razaraea u Narvi-
engera, koji se nagao u sendvieu njemaeke snage povulde. U me- ku) iskrcale su se postrojbe Bri-
izmedu pomorskih snaga ispred duvremenusu zraenu luku u Oslu tanske vojske u Harstad (56 km
grada i padobranaca u pozadini. zauzeli njematki padobranci i na sjeverno od Narvika). Narvik je
Medutim, na ulasku u fjord koji je nju su poceli pristizati transpor- kao mjesto intervencije britan-
vodio prema Oslu za Nijemce se tni zrakoplovi s postrojbama voj- skih snaga izabran iz razloga Ito
dogadala prava drama. Obalne ske koje su slijedeeeg dana (10. jog nije bio u dometu njemaelcih
bitnice koje su stitile ulaz u fjord travnja 1940.) zauzele Oslo s ko- bombardera. U Namsosu (130
uspjele su teIko oItetiti njemae- pnene strane. km sjeverno od Trondheima) je
ku teIku krstaricu „Blucher" (koja U podne 14. travnja 1940. u prat- 20. travnja 1940. iskrcan zajed-
je poslije uslijed eksplozije strelji- nji mane britanske flote, (koja nitki britansko-francuski zdrug
va potpuno raznesena) i caepni je u protekla dva dana potopila te istoga dana jog jedan britan-
ski zdrug u Andalsnesu (160 km
••
•• ••• ••
• •• ju2no od Trondheima). Navede-
ne britansko-francuske postroj-
MARDER III H be odmah su doke pod udar nje-
CeSki tenk Panzer 38(t) pokazao se u uporabi vrlo pouzdan i ma- matkog zrakoplovstva tako da
nje se kvario od njemaekih. Ipak, top kalibra 37 mm postao je ne- su se nakon velikih gubitaka po-
dovoljnim za borbu protiv novih protivnickih tenkova. Ne Zeleei vulde u unutraInjost NorveIke
se odreei CKD-ovog voznog dijela tenka, Nijemci su na njega po- gdje su se spojile s ostatkom nor-
stavili novi njemaeki pjesacki protutenkovski top PaK40/ kalibra yeIldh snaga. Do 2. svibnja 1940.
75 mm zas'titivS1 ga samo tankim oklopom. Nijemci su poznati ostaci navedenih britansko-fran-
po takvim improvizacijama cija je proizvodnja bila jednostavnzja cuskih snaga evakuirani su iz
i s nizom cijenom. Takvo borbeno vozilo, pjdatki protutenkovski Norvake, a eitava juZ"na Norveg-
top na pokretnom postolju, nazvan je lovcem tenkova koji je kao ka nalazila se evrsto pod njemat-
dobro sakriveni vrebao divljae, odnosno znatno bolje protivnieke kim nadzorom. U meduvreme-
tenkove. Od ljeta se proizvodi taj lovac tenkova podugatkog na- nu, britanske postrojbe iskrcane
ziva - 7.5cm Pak40/3 Panzerkampfwagen 38(t) Ausf H. Ipak, u Harstadu (jaeine zdruga), oja-
postao je poznatiji kao Marder III H (njem. kuna). S njime su na- tam s dva zdruga Norve2ana i s
ond avane bitnice lovaca tenkova u oklopnim divzijama. Sveuku- dvije bojne francuske Legije stra-
pno je u nekoliko slicnih inaeica proizvedeno 1.393 lovaca tenko- naca (oko 25.000 vojnika) uspje-
va Marder le su zauzeti nakon teIldh borbi
- tdina: 10,8 t Narvik (Nijemci su imali u Narvi-
- posada: 4 ku dvije bojne iz sastav 3. gorske
- naoruianje: 1 top 7.5cm PaK40/3, 1 strojnica 7,92 mm MG34 divizije i neko preNvjelih mor-
streljivo: 38 granata, 600 metaka 7.92 mm nara s unikenih njemaeldh raza-
- oklop stita topa; prednja 15mm/65° , boerza: 15mm/65°, raea, oko 2.500 ljudi). Borbe oko
straZnja bez oklopa Narvika trajale su sve do potetka
oklop tijela; prednja ploca: 50mm/75°, boena: l5mm/90°, stra- napada Njemaeke vojske na Za-
Znja: 15mm/74° padnom ratiku, a tada su britan-
- motor: benzinski Praga EPA/2 sko-francuske snage povueene,
snaga motora: 140KS ostavljajuei Norve'Zane njihovoj
- najveea brzina po testi: 35 km/h sudbini. Do 8. lipnja 1940. okon-
- doseg: 240 km eane su sva borbena djelovanja
- dimenzije: d-5,77m, 4-2,16m, na podrutju Norvekce. Britan-
v-2,51m sko-francuske snage nisu izgu-
,
VW VW VW AI 4,W `4,1-r..
-t ..J 'Ar to-414w
(t)
We Vat
31
 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
bile bitku za Norvegku samo zato
gto im je nedostajala zratna zagti-
ta nego i zbog toga gto nisu ima-
li samoinicijativnost koju su
im mogli dati vojna obuka i bolje
naortdanje. Pobijedili su ih bolji
njemaeld vojnici koji su imali bo-
lje i sposobnije easnike i doeasni-
ke. I sam uspjeh Nijemaca nije se
vige mogao „vezati" uz puku to-
pografiju. Za razliku od Poljske,
Norvegka nije bila „ravna kao da-
ska" i zbog toga idealna za ope-
racije tenkovskih i motoriziranih
postrojbi. Njemaelci vojnici borili
su se u Norvegkoj u dubokom sni-
jegu i po vrletnim planinama, ali
ipak su pobijedili.
Primijenjeni „Blitzkrieg"
(Francuska, Belgija i Nizo-
zemska, svibanj1940.)
Za razliku od pohoda u Poljskoj,
njemaelci proboj preko Ardena
u Belgiju i zatim odatle do fran-
cuske obale „Kanala" u svibnju
1940. ostvarile su koncentrirane
oldopne i motorizirane postrojbe.
Do Prvog zaljevskog rata iz 1990.
godine to je bio jedini pravi pri-
mjer „munjevitog rata" („Blitzkri-
ega"), odnosno „pokretnog rata"
u povijesti ratovanja. PM put u
ratnoj povijesti tenkovi su razbi-
li protivnieku crtu obrane, a onda
su, umjesto da prema koncep-
tu „bitke u kotlu" („Kesselschla-
cht") izvedu niz olcrtdivanja pro-
tivnielcih snaga, nastavile prodor
u francuski teritorij. Nije bilo niti
pokugaja da se unigtavaju protiv-
nieki stcderi u dubokoj pozadini
ili da se polcuga unigtiti francusko
vrhovno zapovjednigtvo. Umje-
sto toga, njemaelci zapovjednici
oklopnih postrojbi jurnuli su pre-
ma zapadu zadovoljivgi se time
da presijecaju protivnieke komu-
nikacijske pravce istodobno time
izazivajuai kaos i paniku u poza-
dini. Tijekom samo jednog jedi-
nog tjedna u svibnju 1940. izmi-
jenjen je „izgled" Europe i eitave
svjetske povijesti.
Kada je 3. rujna 1939. Francuska
navijestila rat Njemaekoj, plan
Glavnog sto2era Njematke voj-
ske za napad na Francusku bio
je jednak onome iz 1914. godine.
Njemaela vojska je prema planu
„Slueaj "uti" („Fall Gelb") trebala
prodrijeti u Francusku preko Bel-
gije nalik na divovska jednokril-
na vrata sa svojom osi u Luksem-
burgu, a rubom na La Mancheu
te ako se to vrata „zalupe" pred
Parizom eitava vojna smatrati ee
se uspjegnom. U protivnom, Ni-
jemcima ee preostati jedino da se
32
bore nkpoljima Flandrije koja je spedicijskog zbora (BEF) od glav-
stoljeeima bila „najpopularnije" nine francuskih snaga.
europsko bojigte. Za predleleni Na proputovanju kroz Berlin ge-
nein manevra bilo je potrebno neral bojnik Erich von Manstein,
da snage na vanjskom rubu budu natelnik stcdera Vojne skupine
sastavljene od oklopnih i motori- A (ustrojene od bivge Vojne sku-
ziranih postrojbi (koje ee mora- pine Jug) za Koblenz (gdje je bilo
ti prevaliti veal udaljenost) dok sjedigte stcdera Vojne skupine A)
bi pjegaeke postrojbe kao spori- dobio je 21. listopada 1939. jedan
je bile rasporedene blfle osi za- primjerak plana „Slueaj 2uti" te je
hvaeanja. Jedini „mali" problem odmah shvatio da u njemu nema
sastojao se u tome da su Francu- nigta originalno, odnosno kako
zi predvidjeli dace se Nijemci po- je napisao u svojoj knjizi „Izgu-
novno koristiti planom iz 1914. te bljene pobijede": „Najblaie re-
su svoje snage predvidjeli raspo- eeno bilo me stid gto naga gene-
rediti zrcalno njemaekim s oklo- racija ne zna izmisliti nista bolje
Dragovoljci Francuske legije Njemaeke vojske sa slikom
madala Petaina i ratnim stijegom svoje postrojbe
pnim postrojbama na vanjskom od starog recepta". Glavni sto-
rubu svoga rasporeda. To je u 2er vojske polazio je od stajaligta
stvari znaeilo da su se obje stra- „djelomiene pobijede" odnosno
ne „sletile" o tome kako ee voditi nije raeunao s osvajanjem Fran-
buduae operacije. cuske nego samo jednog veeeg
Istoga dana poslijepodne, kada je dijela obale La Manchea koja ee
slutheno kapitulirala Poljska, 27. posltditi kao osnovica za buduee
rujna 1939., Hitler je naredio Vr- operacije u ratu koji ce biti dug.
hovnom zapovjednigtvu vojske U meduvremenu je von Manste-
(OKH) da pane s pripremama za in zgotovio svoj prijedlog plana
vojni pohod na Zapad. Plan koji o dubokom oklopnom prodoru
je do 10. listopada 1939. izradio iz Ardena prema La Mancheu s
OKH bio je prilieno „sramelljiv", ciljem razdvajanja snaga protiv-
a njegov temeljni cilj su bili zau- nika te potom njihovom olcreie-
zimanje Liegea i Ghenta u Belgiji nju na podrueju sjeverne Francu-
kako bi se dobila isturena zraena ske i Belgije. Istodobno je i Hitler
uporigta te da se eventualno po- u razgovoru s Jodlom iznio ideju
stigne odvajanje Britanskog ek- da koncentrira oklopne postroj-
be u Ardenima te usmjeri nji-
hov udar prema Sedanu. Zatim
je dodao da u Njemaekoj vojsci
ima samo jedan general u kojega
bi imao povjerenje da ce uspje-
ti proai tenkovskim postrojbama
preko uskih i vijugavih prometni-
ca koje vode kroz Ardene - Heinz
Guderian. Hitler je 11. studenoga
1939. zapovijedio da se Guderia-
nov XIX. motorizirani zbor (dvije
oklopne i jedna motorizirana di-
vizija) prebaci u sastavVojne sku-
pine A. U trenutku izdavanja te
zapovjedi Hitler je pokazivao pr-
stom Ardensku gumu, a kao cilj
zboru odredio je Sedan. Tako su
se sreli von Manstein i Guderian
u Koblenzu u steleru Vojne sku-
pine A i von Manstein je iskoristio
priliku te iscrpno upoznao Gude-
riana sa svojim idejama. Guderi-
an je 27. studenoga 1939. bio na
prijavku kod Hitlera koji je kao i
kod planiranja napada na Poljsku
pokazivao interes za svaki detalj
planiranja sve do razine pukov-
nije. Na kraju prijavka Guderian
je „iskoristio" situaciju te predao
Hitleru von Mansteinov prijedlog
plan. Napokon se na taj naein von
Mansteinovprijedlog plana uspio
„probiti" do Hitlera. Citajuei von
Mansteinov plan Hitler se odu7
gevio i proglasio ga „eedesnim".
Treba napomenuti da su Hitle-
ra uvijek privlacili neortodoksni
i smioni projekti i planovi (kao
na primjer pothvat u Norvegkoj),
a uz to plan von Mansteina je s
struene strane dao potkrjepu in-
tuitivnim idejama koje je Hitler
vee odavno imao u pogledu Arde-
na i proboja do Sedana. Za pro-
vedbu navedenog zapovjedeno
je ustrojavanje „Oklopne skupine
Kleist" (Panzergruppe Kleist) pod
zapovjednigtvom generala konja-
nigtva Ewalda von Kleista gto je
predstavljalo stvaranje prve oklo-
pne postrojbe ranga vojske (ar-
mije) u vojnoj povijesti.
Devetog svibnja 1940. u 21 sat po-
slana je svim njemetkim postroj-
bama kodna rijee „Danzig", a iste
no& je Hitler sa svojim stcderom
stigao u Mfinstereifel (40 km za-
padno od Bonna) gdje se smjestio
njegov st(der pod kodnim nazi-
vom „Orlovsko gnijezdo" (Felse-
nnest). Tako je 10. svibnja 1940. u
5 sati i 30 minuta peeeo „munje-
viti rat".
Operacije na podrueju Nizozem-
ske vodila je njematia 18. voj-
ska (general topnigtva Georg von
Kuchler) iz sastava Vojne skupi-
ne B (general pukovnik Febor von
Bock) koja je u svom sastavu ima-
POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
 tetitZNI

Pokret postrojbe pjegaStva kroz bespika Istoerwg rati§ta

DOSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013. 33

 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

Gradske borbe uvijek su predstavljale najveeu opasnost za oklopne postrojbe

34 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

la taktieki podredenu 1. pado-
bransku pukovniju 7. zraene divi-
zije (general bojnik zrakoplovstva
Kurt Student) i 22. pjegaelcu zrae-
no-desantnu diviziju (general
bojnik Hans grof von Sponeck).
Glavna zadaea navedenih po-
strojbi bila je zauzimanje mosto-
va u Nizozemskoj koji su bili od
klluene valnosti za nesmetano
napredovanje oklopnih i motori-
ziranih postrojbi. Po zauzimanju
mosta kod Gennepa preko njega
je odmah pregla 9. oklopna divi-
zija (general bojnik Adolf vitez
von Hubicki) i SS motorizirana
divizija na raspolaganju (SS-Ver-
fiigungsdivision, SS general po-
ruenik Paul Hausser) te nastavile
napredovanje prema zapadu uz-
du2 ju'ine strane kompleksa to
su ga tvorile tri rijeka: Maas (nizo-
zemsko ime za Meuse), Waal (ni-
zozemsko ime za Rajn) i Lek. Na-
vedene rijeke su tvorile prirodnu
barijeru iza koje su se trebale po-
vuei nizozemske snage (prema
planu obrane) i formirati „Tvrda-
vu Holandiju" (Vesting Holland).
Jedna bojna padobranaca dobi-
la je zadaau zauzimanja mosto-
va kod Moerdijka (25 km ju'Zno
od Rotterdama). Spajanjem oklo-
pnih snaga s padobranskim kod
Moerdijka Nijemcima je uspje-
lo „prepoloviti" Nizozemsku i da
istovremeno izoliraju veei dio te-
ritorija iste britansko-francuskih
i belgijskih snaga. Padobranci su
Itustracija: Velimir Vukiie
POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
u meduvremenu zauzeli i vitalan sati ujutro 10. svibnja 1940. kraj va mosta i pridru2ili ranije spo-
most kod Dordrechta te kada je Willemsova mosta spustilo se 12 menutim njemaeldm vojnici-
do njega stigla 9. oklopna divizija njemaeldh hidroaviona s 150 pje- ma. Nizozemci su bacili u borbu
stvoren je jak mostobran u samoj §aka i jurIgnih opkopara koji su se svoje najbolje postrojbe morna-
„Tvrdavi Holandiji". Vojni pohod s gumenim eamcima prebacili od ritkog pjegagtva, ali Nijemce na
koji su Nijemci vodili u svibnju hidroaviona do obale i potom za- mostu nisu uspjeli svladati. Do
1940. pokazuje da su bili jako za- uzeli most. Dok su se Nizozemci lcraj a prvoga dana bitke zauzetaje
okupljeniuporaborn raznih triko- snalli i poteli napadati Nijemce i rotterdamska zraena luka Waal-
va i „novotarija". U tom pogledu na mostu, spustili su se njemae- haven (padobranskim desantom)
svakako posebno mjesto zauzi- ki padobranci na rotterdamski na koju su odmah poeeli slijetati
ma osvajanje Willemsova mosta sportski stadion te su potom za- zrakoplovi s pjelaltvom tako da
u samom sredi§tu Rotterdama u plijenili odredeni broj tramvaja su do kraja dana Nijemci ovlada-
prvim satima invazije. Toeno u 5 te se njima dovezi do Willemso- li jtanim dijelom grada. Drugog
dana bitke (11. svibnja) Nijemci
• •••
••• • •••
•
su imali apsolutnu vlast u zraku,
a prvi dijelovi 9. oklopne divizi-
sIG 33 (Sf) H „Grille" je ulaze u Rotterdam nave6er 13.
Pjekdtvo je zahtijevalo pokretno vozilo s takim pjegaekim topom svibnja 1940. godine.Tijekom 14.
15cm sIG koje bi moglo jednom granatom srusiti kueu. Kao i za svibnja 1940. dollo je do gre§kom
Marder III H, ponudeno je slieno rjdenje - teski top na hodnom u komunikaciji izazvanog born-
dijelu edkog tenka Panzer 38(t). Uz manje izmjene, od 1943. do bardiranja Rotterdama Ito je sa
1944. proizvedeno je 373 tih samovoznih pjeklekih topova na- svoje strane ubrzalo odluku nizo-
zvanih Grille (njem. zrikavac). Ostali su u uporabi do kraja rata. zemskog Vrhovnog zapovjedni§-
tva da kapitulira sa svojom prak-
tdina: 11,5 t tielci netaknutom- vojskom 15.
posada: 5 svibnja 1940. godine.
- naoruianje: 1 top 15cm sIG33/1 mm, 1 strojnica 7,92 mm U sklopu 6. vojske (general pu-
MG34 kovnik Walter von Reichenau)
- streljivo: 15 granata, 600 metaka 7.92 mm Vojne skupine B nalazio se XVI.
oklop kita topa: prednja ploca: 25mm/65°, boena: 15mm/85°, motorizirani zbor (general konja-
stra2nja: 10mm/88° niltva Erich Hoepner) s glavnim
- oklop tijela: prednja ploea: 50mm/75°, botna: 15mm/90°, stra- ciljem zauzimanja Masstrichta.
2nja: 15mm/74° Medutim, prijelaz preko kanala i
- motor: benzinski Praga EPA/2 rijeka na samoj belgijskoj grani-
- snaga motora: 140KS ci kod Maastrichta sprjetavala je
najveea brzina po cesti: 35 km/h jedna velika tvrdava, koja se 1940.
- doseg: 185 km smatrala najsna2nijom suvreme-
dimenzije; d-4,61m, §-2,16m, v-2,40m nom tvrdavom. Tvrdava Eben
Emael sagradena je 1932. da bi se
ia .1a71, fiA
35
 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

sprijeeilo ponavijanje njemaekog prodrmale unutragnjost tvrda-

nastupanja preko Belgije iz 1914.
godine. Radove na samoj tvrda-
vi obavljala su veainom njemat-
ka gradevinska poduzeea. Bila je
oblikovana kao krigka torte s pro-
mjerom od 900 metara i najveee
girine 700 metara. Uzdusi sjever-
ne strane tvrdave tekao je Alber-
tov kanal koji je bio i granica iz-
medu Belgije i Nizozemske. Na
ideju da se tvrdava i obldnji mo-
stovi zauzmu postrojbom koje ee
se dopremiti jedrilicama dogao je
sam Hitler. Vojnici izbrani za su-
djelovanje u navedenom pothva-
tu vjethali su isti na eegkim tvr-
davama u Sudetima. Pripadnici
„Jurignog odjela Koch" (85 pado-
branaca) ukrcani su 11. svibnja u
jedrilice koje su vuldi transpor-
tni zrakoplovi te su se netujno 30
minuta prije izlaska sunca spusti-
li na krov tvrdave. Na krovu tvrda-
ve bilo je osam pugkostrojnica u
2eljeznim kupolama koje su brzo
onesposobljene te su prvi put u
rap uporabljene mine s kumu-
lativnim punjenjem. Zatim su svi
otvori na tvrdavi (za topove, pro-
zrativanje...) napadnuti bacaei-
ma plamena i u njih su ubgene
mine od 55 kg eije eksplozije su
ve, a sve navedeno je u potpuno-
sti izbezumilo branitelje koji nisu
nista poduzimali (u tvrdavi je bilo
750 belgijskih vojnika). Potom su
se padobranci probili u samu tvr-
davu te zauzeli njezine gornje ga-
lerije, a zatim se posada tvrdave
predala.
Vojna skupina B sa svojdm 6. i 18.
vojskom prodirala je prema pla-
nu kroz Nizozemsku i Belgiju, a
u susret ovom prodoru krenu-
le su francusko-britanske snage
bag kako je von Manstein i pred-
vidio, a sada je na „scenu" stupila
Vojna skupina A (general pukov-
nik Gerd von Rundstedt) o eijoj
uspjegnoj akciji je ovisio uspjeh
cijelog pothvata. U rano jutro 10.
svibnja 1940. iz Ardenske gume
su „izronile" njemaeke oklopne
divizije Oklopne skupine „Kleist"
(XIV., XV, XIX i )(XXXI. motorizi-
rani zbor) i odmah probile prve
francuske polcdaje te krenule pu-
nom brzinom prema svome pr-
vom cilju rijeci Meuse. Kada su
u francusko Vrhovno zapovjed-
nigtvo poeela stizati izvjegea da
njemaeke oklopne snage dolaze
iz smjera „neprohodnih" Ardena
zavladalo je zaprepagtenje. U pra-

Izvidnieka skupina vojnika

vom trenutku Francuzi su uspjela divizija obavljen je 2eljeznicom).

sami sebe uvjeriti da je rijee o di-
verziji s njemaelce strane radi od-
vlaeenja pozornosti od sjevera,
ali vee 11. svibnja general Mau-
rice Gamelin (francuski vrhovni
vojni zapovjednik) poeen je shva-
eau da su Ardeni „Schwerpunkt"
njemaelcog napada. Medutim,
Francuze nije uhvatila panika
buduei da su oni izraeunali tem-
po napada uzimajuai kao mjeri-
lo francuske logistieke mogueno-
sti i postignuea te se zaldjueili da
ee se Nijemci zaustaviti na rije-
ci Meuse gdje ee se pregrupirati,
zatim dovuei topnigtvo te obavi-
ti „propisnu" topnieku pripremu
za forsiranje rijeke. Zbog toga su
Francuzi uputili pojaeanje prema
rijeci Meuse (11 pjegaelcih divizi-
ja) eiji su prvi dijelovi trebali biti
ipadnici padobranskih postrojbi zrakoplovstva eesto su se borili „rame uz pristiai 14. svibnja, a posljednji
rame" sa svojim „kolegama" iz pjegatva 21. svibnja (transport navedenih
Nijemci oslonjeni samo na ce-
stovni transport bilo su pred Me-
usom u jutro 13. svibnja i odmah
su zapoeeli intenzivne pripre-
me za forsiranje rijeke. Francu-
zima je uskoro postalo jasno da
Runndstedt i Guderian ne poku-
ju „normalne i uvrijeZene" meto-
de ratovanja i logistike. Ostavivgi
iza sebe 12. vojsku general pu-
kovnika Wilhelma Lista, oklopne
postrojbe von Kleistove skupine
prodirale su naprijed ko su brie
mogli. Prolazeei kroz francuska
mjesta nasmijani njemaeld ten-
kisti mahali su iz otvorenih kupo-
la svojih tenkova zaprepagtenim
francusldm civilima. Zagto su Ni-
jemci uspjeli ovako brzo prodri-
jeti protivno svim tadagnjim logi-
stieldm natelima? Naime, svaka
oklopna divizija, kao i svaka dru-
ga pohodna postrojba vojske, no-

36 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.


sila je sa sobom dovoljno hrane,
streljiva i pogonskog goriva za tri
iduea dana. Poslije svakog novo-
ga prodora hrana, streljivo i po-
gonsko gorivo ponovno bi bili za-
navljani za tri iduea dana. Uz to
njemaeke oklopne divizije (svaka
oklopna pukovnija) imale su pot-
puno pokretnu satniju za odrZa-
vanje koja je na licu mjesta mo-
gla izvoditi popravke, pa eak i
promjene kompletnih tenkov-
sldh motora. Njemaeldm plane-
rima bilo je jasno da ee forsiranje
Meuse biti najriskantnija i najo-
pasnija operacija, ali ukoliko se
njemaelci oklopni klinovi uspi-
ju prebaciti preko rijeke, bib je
jasno njemaelcim planerima, ali
ne i francuskim zapovjednicima,
da ee francusko-britanske sna-
ge sjeverno od prpdora njemae-
kog oklopnog klina mai spasi-
ti samo eudo iii potez nekakvog
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
vojnog genija. Jedina nezgoda je
bila u tome gto nitko od vodeeih
britanskih i francuskih zapovjed-
nika nije bio vojnielci genije.
Prva od von Kleistovih oklopnih
divizija koja je stigla na Meu-
se bila je 7. oklopna divizija pod
zapovjednigtvom general bojni-
ka Erwina Rommela koja je u ka-
snim poslijepodnevnim satima
12. svibnja stigla na obalu rijeke u
podrueju Dinanta (bila je sunea-
na nedjelja, Duhovi). U podrueju
Dinanta Francuzi su uspjeli srugi-
ti sva tri mosta. Medutim, nedir-
nuta je ostala stara brana naprav-
ljena od kamena i drveta. Preko
navedene brane kod Houxa pre-
bacili su se preko Meuse dijelovi
izvidnieke bojne (motokoturagi)
7. oklopne divizije te na zapadnoj
obali rijeke formirali plitki mosto-
bran. Francuzi su odlueili da ce
napasti Nijemce slijedeeeg dana
u 8 sati u jutro s jednom satnijom
tenkova, ali Rommel se nije oba-
zirao na „radno vrijeme" te je vee
u samo zoru zapovjedio 6. moto-
riziranoj pukovniji da forsira Me-
use kod Bouvignesa. Od trenuta-
ka kada su Nijemci spustili svoje
gumene eamce u vodu pa do do-
laska do druge obale bili su izvr-
gnuti gustoj topniekoj i streljaelcoj
vatri, ali su ipak ustrajali bez obzi-
ra na gubitke te su uspjeli formi-
rati mostobran. Rommel je osob-
no stigao na obalu kada je vee
jedna kompletna satnija uspjela
prijeei rijeku. Vidjevgi da na mje-
stu prijelaza nema dimne zavjese
koja bi bar donekle zaldonila nje-
Prelazak njemackog teskog topniStva preko pontonskog mosta, Francuska, svibanj 1940.
maeke vojnike od protivnieke va-
tre, Rommel je naredio da se za-
pali nekoliko oblanjih kuea uz
obalu te je vjetar pee() nositi dim
du2 rijeke. Do 10 sati prije podne
13. svibnja Bouvignes je bio zau-
zet od Nijemaca, a do podne isto-
ga dana njemaeki mostobran na
zap adnoj obali Meuse bio je girok
4,8 km, a dubok 3,2 km. Pukov-
nik Hans-Ulrich Schroeder (1940.
mladi easnik u stoleru 7. oklopne
divizije) °dila° je britanskim ea-
snicima 1970. predavanje u ko-
jem je rekonstruirao bitku kod
Dinanta i prijelaz njemaelcih sna-
ga preko Meuse te rekao slijede-
ee: „U tijeku eitavog vojnog po-
hoda u Francuskoj, od polaska iz
Ardena do obale La Manchea, Ro-
mmel se niti jedini put nije osob-
no, licem u lice, sreo sa svojim
natelnikom stcdera divizije. Niti
jedan jedini put! Rommelu to nije
bilo potrebno jer je stalno u svo-
joj pratnji imao dva automobila
opremljena sredstvima dojavnig-
tva. Pomoeu jednog je odilavao
vezu s postrojbama iz svoje divi-
zije, a s drugim je odflavao vezu
s svojim stolerom divizije i sto2e-
rom zbora te s Luftwaffe.".
Rommelu su nadredeni prigova-
rali da previge vremena provo-
di na prvoj crti. Medutim, Rom-
mel nikada prije nije zapovijedao
oldopnom divizijom te je htio vla-
stitim oeima vidjeti sve probleme
do kojih dolazi prilikom nastupa-
nja oklopne divizije. Kod Dinan-
ta je otigao i korak dalje. Osobno
je preuzeo zapovjednigtvo II. boj-
37
 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

ne svoje 7. motorizirane pukov-
nije te ugao u prvi eamac i poveo
vojnike u jurg na drugu obalu.
U torn trenutku Francuzi su po-
duzeli protunapad s tenkovima.
Buduei da Nijemci na zapadnoj
obali nisu imali niti jedan protu-
oklopni top Rommel je naredio
da se odupru pje'kelcim naoru-
2anjem pa eak i signalnim plgto-
ljima i to je „upalilo". Francuzi su
pomislili da su signalne rakete u
stvari dimne granate pomoeu ko-
jih topni§tvo regulira svoje cilja-
nje te su odmah obustavili napad
i povuldi se. U meduvremenu su
opkopari uspjeli uspostaviti ske-
lu preko Meuse kojom je odmah
prebateno 20 protuoklopnih to-
pova. Rommel koji se u medu-
vremenu vratio s zapadne obale
naredio je opkoparima da posto-
jedu osam tonsku skelu, dodava-
njem jos jednog pontona, preto-
re u §esnaest tonsku skelu koja ee
moci prebacivati na drugu obalu
lake tenkove i oklopna vozila. Na
prvu takvu vcdnju po§ao je Ro-
mmel tako da je toga 13. svibnja
1940. dva puta pre§ao Meuse. Do
jutra 14. svibnja 1940. na zapad-
nu obalu Meuse prebateno je 15
tenkova 7. oklopne divizije, da bi
tijekom prijepodneva opkopari 7.
oklopne divizije dovrsili ponton-
ski most preko Meuse preko koje-
ga je istoga trenutka krenula „bu-
jica" tenkova, oklopnih vozila te
topova. Tenkove koji su pre§li ri-
jeku Rommel nije poslao da na-
padnu francuske snage dalje na
jugu uz rijeku nego je krenuo rav-
no naprijed u daljnji prodor. Sada
je jo§ vie do§la do izra2aja Rom-
melova odluenost da bude na pr-
voj crti. Napustio je svoje zapo-
vjedno vozilo te se ukrcao u jedan
tenk koji je bio u samoj „§pici"
napada. Tenk u kojemu se Rom-
mel nalazio dva puta uzastopno
je pogoden (zapovjednik tenka
ostao je bez ruke), a sam Rom-
mel bio je lake ozlijeden. Iza Ro-
mmelove oklopne divizije odmah
je prebacivanje zapoeela 5. oklo-
pna divizija (general bojnik Max
von Hartlieb). Obje divizije bile
su u sastavu XV. motoriziranog
zbora generala pje§a§tva Herma-
nna Hotha.
Nile na jugu od Rommelove 7.
oklopne divizije nastupala je 6.
oklopna divizija pod zapovjed-
nrgtvom general bojnika Werne-
ra Kempfea koja je do 13. svibnja
bezuspjano poku§avala forsirati
Meuse. Tek toga dana dio motori-
ziranog pje§a§tva divizije uspio je
prijeei Meuse preko konstrukcije
poru§enog mosta koja je strCala iz
rijeke kod Monthermea. Tijekom
noel uz pomoe gumenih eamaca
koji su prievr§eeni na konstrukci-
ju sruknog mosta te preko njih
polaenih dasaka uspjeli su op-
kopari izgraditi prirueni most
preko kojega je paelo prelazi-
ti pje§a§tvo. U meduvremenu je
prema Sedanu napredovala 2.
oklopna divizija (general bojnik

•••• •••• ••••

TIGER I E
Tiger I (Panzerkampfwagen VI Ausf. E) svakako je najpoznatiji
njemacki tenk Drugog svjetskog rata koji je, ne bez razloga, postao
mitom. U rujnu 1937. godine Njemaeki ured za naorulanje narueio
je od Henschela tenk „za proboje" koji ee biti 50% teli pod Panzera
IV Do 1941. konstruirano je nekoliko opitnih vozila teiine od 32, 35
i 40 tona bez kupole. Konaeno novi njemaeki tenk Tiger I bio je poeet-
kom 1942. godine spreman za proizvodnju. Prvi primjerci napustili
su tvornieku halu u srpnju 1942. godine. Pojava Tigrova na istoenoj
bojiSnici bio je sok za Sovjete za eije su topove bili neprobojni. Iako je
do kolovoza 1944. proizvedeno 1.354 Tigrova raeuna se da su unisti-
li 10 i 15.000 savezniekih tenkova. Nekoliko Tigrova unistilo
je vise od 100 savezniekih tenkova priskrbivSi svojim zapovjednicima
visoka odlieja i mitski status. Rekorder je Michael Wittman koji je
ungtio 138 tenkova i 132 protutenkovska topa.
-telina: 57 t
-posada: 5
-naorulanje; 1 top 8.8cm KwK36 L/56, 2 strojnice 7,92 mm MG34
-streljivo; 92 granata, 4.800 metaka 7.92 mm
-oklop kupole; prednja ploea: 100mm/82°, boena: 80mm/90°, stra-
inja: 80mm/90°
-oklop tijela; prednja ploea: 100mm/80", boena: 80mm/90°, stra-
Znja: 80mm/82°
-mantlet topa: 110mm
-motor: benzinski Maybach HL 210P45
-snaga motora: 650KS
-najveea brzina pc) testi: 38 km/h
-doseg: 140 km
-dimenzije: d-8,45m, 1-3,70m, v-2,93m

38 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

Rudolf Veiel) iz sastava Gudera-
inova XIX. motoriziranog zbora.
Za Guderiana je nastupio odlu-
ean trenutak (dan prije „za dlaku"
je izbjegao pogibiju kada je zra-
koplovna bomba pogodila hotel
u Bouillonu u kojemu je bio smje-
Sten sto2er njegova zbora) i on je
pokazao neto netipieno za nje-
ga, izgubio je „petlju" te se odlu-
eio zaustaviti na Meuse i prieeka-
ti dolazak dvije preostale oklopne
divizije iz sastava svoga zbora: 1.
oklopnu (general bojnik Friedri-
ch Kirchner) i 10. oklopnu (gene-
ral bojnik Ferdinand Schaal). Iro-
nijom sudbine general von Kleist
koji je postavljen za zapovjednika
Oklopne skupine, izmedu ostalog
i so zadaeom da obuzdava mlade
-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
i agresivne zapovjednike oklo-
pnih divizija, sada je zapovjedio
nastavka napada sto je br2e mo-
guee bez obzira §to nisu stigle sve
snage XIX. zbora i bez obzira na
Guderianove prigovore potaknu-
te oprezom.
Sada su svoj doprinos pobje-
di kod Sedana dali obru§avajuei
bombarderi Junkers Ju-87, famo-
zne „Stuke" koje su bombardira-
le francuske polo2aje. Medutim,
osim efekta samoga bombardira-
nja, mokla je i ye& efekt bio onaj
psiholoSki izazvan poznatim re-
skim zvukom „Stuka" u obruga-
vanju. Protivnield vojnici koji su
bili izlo2eni takvom bombardira-
nju odbijali bi ponovno izaei na
polo2aje. Upravo da bi maksimal-
no iskoristio navedeni psihologd
efekt, pukovnik Walther Nehring
(Guderianov naeelnik sto2era)
predlUlio je novu taktiku koja se
sastojala u tome da „Stuke" napa-
daju u neprestanim valovima te
kada bi bacile bombe da ponov-
no idu u obru§avanje radi „proi-
zvodnje" spomenutog zaglu§u-
jueeg zvuka sve dok ne dode novi
val „Stuka". Tako su protivnieki
vojnici bili stalno izloeni razor-
nom zvuku bombardera u ohm-
§avanju ko de definitivno prido-
nijeti njemaekoj pobjedi. Osobito
te2ak smjer nastupanja imala je
10. oklopna divizija eije je mo-
torizirano pje§a§tvo (bez svojih
vozila) i opkopari morali prela-
ziti preko polja koja su do kolje-
na bila pod vodom da bi stigli do
ruba rijeke i tek onda u rijeku po-
rinuli svoje gumene eamce. Ote-
2avajuou okolnost u napredova-
nju predstavljali su bre2ttljci koji
su „str§ili" u navedenim poljima,
a na kojima su se nalazili betonski
utvrdeni polo2aji francuskih sna-
ga. Tijekom napredovanja pjeSa§-
tvo i opkopari 10. oklopne divizi-
je pretrpjeli su osjetne gubitke, ali
su ipak uspjeli priei francuskim
bunkerima na obali te ih jednog
po jednog osvojiti, a u meduvre-
menu su jurigni opkopari eistili
uzvisine u poljima. Sve navede-
no postignuto je u suradnji s Luf-
twaffe koja se pokazala kao Idjue-
ni eimbenik. Isto kao i kod Eben
Emaela Belgijanci, a sada Francu-
ltustracija: Velimir Vukii6
r•fio
1111
4TeiriNVIC
4111C1-.7'
39
 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT 1_4Z'7\a
zi nagli su se u situaciji da se nisu
mogli oduprijeti napadu odlue-
nog protivnika. Ponovno se poka-
zalo da odluean napad pjek§tva
opskrbljenog kumulativnim mi-
nama, ruenim granatama i baca-
tima plamena mote zauzeti i naj -
jaee utvrdene polo2aje.
Generalu brzih postrojbi Heinzu
Guderianu i njegovom XIX. moto-
riziranom zboru dodijeljen je ap-
solutno najva2niji sektor eitavog
njemaelog prodora, a njegova 1.
oklopna divizija dobila je apso-
lutno najvahliji dio toga sektora.
Na samom vrhu napada nalazila
se postrojba podeinjena 1. oklo-
pnoj diviziji, najprestanija po-
strojba Njemaake vojske - pjegae-
ka pukovnija „Velika Njematka"
(Infanterie-Regiment „Grossde-
utschland"). Iako po nazivu „pje-
§aelca pukovnija" postrojba je bila
potpuno motorizirana, a imala je
snagu zdruga. Pukovnija „Velika
Njematka" forsiralaje Meuse kraj
zapadnog ruba Sedana na boji§tu
litokom samo 80 metara. Dokv-
§i na zapadnu obalu Meuse na§la
se na ravnom brisanom prostoru
dok su po francuskim poloMjima
ispred nje tukla sva oru2ja s koji-
ma su Nijemci raspolagali od pro-
tuzralcoplovnih topova 20 mm do
haubica 150 mm. Do 19 sati i 30
minuta 13. svibnja 1940. vojni-
ci pukovnije „Velika Njemaaka"
i pjekci iz sastava 1. oklopne di-
vizije uspjeli su zauzeti selo Gla-
ire (ustvari predgrade Sedana) te
se probiti do vrha brealljka Mar-
feea, a to su im se pridru2ili voj-
nici 10. oklopne divizije koji su se
probili, kako je Yee gore opisano,
preko mavarnog podrueja jugo-
zapadno od Sedana i time zatvo-
rili klijegta. Istovremeno s poaet-
kom napada opkopari iz sastava
1. oklopne divizije poeeli su po-
dizati skelu (izlo2eni vatri s fran-
cuskih poloMja) te je stavili u
pogon za 38 minuta. Prije pono-
éi 13. svibnja kod Glairea je „pu-
§ten u promet" pontonski most
nosivosti 16 tona. Smjer napada uvijek morao biti na prvoj crti - Rommel u ; itnji ._asnika obilazi crtu boji§ta
2.oklopne divizije vodio je posli-
je forsiranja Meuse tan° na spoj
dviju francuskih divizija iz razliei- zije, francuska 55. pjegaelca divi- odluku od strategijskog znaeenja. zatvaranja pukotine ili da se uda-
tih vojski (armija). Mjesta „dodi- zija 9. vojske poslala je izvjeke da Tri oklopne divizije iz sastava nje- ri na francuske bokove te se time
ra" dvije velike postrojbe pod ra- je izgubila kontakt s lijevo od nje govog zbora stvorile su ogromnu progiri pukotina. Guderian nije
zapovjednikvima uvijek razmjegtenom 102. pjekekom pukotinu u rasporedu protivni- izabrao niti jednu od tih mogua-
su osjetljiva, a ovdje je to bile po- divizijom 2. vojske. Izmedu fran- ka te su se pred njim nada tri pi- nosti. Stao je samo toliko da pro-
jaaano time §"to su obje francuske cuskih snaga stvorena je pukoti- tanja: koliko bi trebalo vremena vjeri polaaje pukovnije „Velika
divizije pripadale prieuvnim sa- na koju Francuzi vise nese uspje- za konsolidaciju polo2aja da se Njemaaka" i 10. oklopne divizije
stavu. Bila je to pouzdana formu- ti zatvoriti. Do 6 sati• u jutro 14. protivniku ne dopusti da zatvo- te zatim, ne obaziruei se ni malo
la za katastrofu, a 2. oklopna divi- svibnja 1940. 1. oklopna divizija ri pukotinu, imali ii smisla napa- na tadagnje teorije ratovanja, sa
zija bila je katalizator. U 17 sati i uspjela je preko Meuse prebaciti sti protivnikove prieuve za koje se 1. i 2. oldopnom divizijom „jur-
10 minuta, nakon jednog sata od svoj kompletni 1. oklopni zdrug. moglo sa sigurnogau pretpostavi- nuo" prema zapadu preko veli-
potetka napada 2. oklopne divi- Sada je Guderian morao donijeti ti da su yea u polcretu s zadatom ke ravnice §to je tvore porjetja ri-

40 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

++
OSOVINSKE OPERACIJE U TUNISU
O 26. svibnja, 16 sati: Ofenziva poeinje, general O W. lipnja: Nakon dva tjedna opsade,
Cruwell zapoeinje laZni napad na sjeveru s Francuski zdrug povukao se iz Bir Hacheima SJEVERNA AFRIKA
uglavnom talijanskim divizijama
crta bojiS`ta
4.1 26. -27. svibnja: Rommel zapoeinje pravi napad. O 14. Iipnja: Britanska Pedeseta
Njegova se oklopna postrojba pozicionira oko divizija bjeii prvo na zapad, napadi Saveznika
Francuskog zdruga u Bir Hacheimu a onda jugozapad, probijajud
----- povlaCenje Saveznika
se kroz linije Sila Osovine
O 2. lipnja: 150. zdrug uniqen,
3.000 zarobljenika n 14. lipnja: 5koti i Novozelandani trpe t8ke kretanje Sila Osovine
gubitke odgadajud njemaCku prednost
Gazala
SABRATHA a Tobruk Velike bitke
xx
xx
ELI 1 so • 0 21. lipnja: Njemaeke snage probijaju
utvrdeni postav Tobruka, u luci zarohljeno
TRENT O 1k AFRIC )1111( Mine
35.000 britanskih vojnika
xx
or] BRESCIA ; xx 0 E I Adertr -
x M 50 • • Sidi
PAVI 'r El Duda*
XX *
_1 150 • Bard'a
xxx Sidi Barrani
' I MO ME •
OA . mg UK
SIMI hot YIN
Mt . Int 10( Sollum
1St mg at
XX
\ME Fra Bir el Gubi 22 Gabr Saleh + - ------- ------------
zdr X -- ------ ---
▪ GH AM
X CUNNIN
-X- - - -. - - - --
xx X

15
-- ------
LIBIJA EG PAT
- --------

Torpedirani saveznieki brod nasukan na obali Odlena prilika za popunu zahha

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 41

 2. SVJETSK I RATANEHRMACHT
jeka Aisne i Somme. Oko 15. sati
14. svibnja poloIajima pukovni-
je „Velika Njemaka" (koja je gti-
tila bok Guderianovih snaga u
prodoru) priblikla se francuska
3. oklopna i 3. divizija motorizi-
ranog pjega§tva. U torn trenut-
ku 1. i 2. oklopna divizija nalazile
su se u prodoru, razvaene preko
tri vodene prepreke (rijeke Meu-
se, Ardenskog kanala i rijeke Bar).
U povijesti vojne obuke nije se
jedanput dogodilo da bi iz vojne
gkole, kao potpuno nesposoban,
bio izbaten kadet koji bi u semi-
narskoj radnji donio odluku koju
je sada donio Guderian. On je bio
I tustracija: Velimir Vuksic
42
svjestap rizika, ali je °dial° da
„rjegavanje" problema francu-
skih snaga koje su pristizale „pre-
pusti" XIV. motoriziranom zboru
(general pjegagtva Gustav von VVi-
etersheim), a on je sa svojima di-
vizijama nastavio prodor.
Uveeer 14. svibnja nasuprot Di-
nanta i mjesta prijelaza Rom-
melove 7. oklopne divizije preko
Meuse paela je sa svojim oku-
pljanjem za protunapad 1. fran-
cuska oklopna divizija. Sutradan,
15. svibnja u 9 sati i 30 minuta na
francusku 1. oklopnu diviziju,
koja je u torn trenutku bila u fazi
uzimanja pogonskog goriva, da-
ide „spu§tenih gaea", nasrnule
su njematka 7. i 5. oklopna divi-
zija, uz zranu pochtku Luftwaf-
fe, u ldasienom napadnom stilu
dvokrakih ldijegta. Do vaeri 15.
svibnja od 175 tenkova 1. fran-
cuske oklopne divizije ostalo je
samo 17 operativnih. Obavivgi to
„usputnu" akciju 7. oklopna divi-
zija nastavila je prodor prema za-
padu. Preostale snage francuske
1. oklopne divizije prepu§tene su
5. oklopnoj diviziji da ih ona do-
krajei. Malo iza toga Rommel je
na eelu 7. oklopne divizije pre-
§ao crtu na koju se prema zapo-
vij edi francuskogVrhovnog zapo-
vjednigtva trebala povai njihova
9. vojska. Ueinio je to prije nego
§to su Francuzi istu paeli i for-
mirati.
Na sve tri take nakojima su snage
Oklopne skupine „Kleist" uspjele
prijeai Meuse samo je jo§
motorizirani zbor (general brzih
postrojbi Hans-Georg Reinhardt)
jo§ uvijek bio 14. svibnja blokiran
snakiom francuskom obranom
na mostobranu kod Monthermea
(iako su opkopari izgradili pon-
tonski most preko kojega su stal-
no prelazila pojaeanja napadnim
snagama). Tek u zoru 15. svibnja
1940. jurigni opkopari iz sasta-
POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.

va 6. oklopne divizije uspjeli su
uporabom kumulativnih punje-
nja i baca6a vatre probiti utvrde-
ne francuske polo2aje. Rade& ne-
vjerojatnim tempom opkopari su
tijekom no6i uspjeli postaviti jos
jedna pontonski most nosivosti
16 tona kod Nouzonvillea pre-
ko kojega je odmah poeelo pre-
laziti pje§a§tvo i dijelovi 8. oklo-
pne divizije (general bojnik Adolf
Kuntzen). Istodobno je kod Mon-
tcya „pronaden" jedan neo§teae-
ni francusld most te je pjega:s‘tvo
odmah potelo pokret preko nje-
ga. Do mraka 15. svibnja uspjela
je 6. oklopna divizija nadolcnadi-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
L eZ.N1
ti tri izgubljena dana u borbama
na mostobranu i sada se nalazila
najisturenije prema zapadu (u ti-
jeku 15. svibnja preMa je 65 km),
a pred njom se sada naSla fran-
cuska 2. oklopna divizija. Tako je
kod Signya do§lo do „borbe u su-
sretu". Njemaelca 6. oklopna divi-
zija udarila je punom snagom na
sredinu francuske 2. oklopne di-
vizije i u nekoliko idueih sati bor-
be totalno je raskomadala. Do 16.
svibnja 1940. pukotina u francu-
skoj obrani iznosila je 70 km.
OKH je paeo plakti tako brzi Gu-
derianov prodor prema zapadu te
je 16. svitinja 1940. von Kleist za-
111111111111111111111111111111111 1111111•1
PANZER III N
Sredinom 1942. postalo je oagledno da do tada glavni borbeni
tenk Panzer III neje vile moguee naorulavati snaZnijim tenkov-
skim topom. Jedina opcija ostao je kratki top 7.5cm L/24 s ko-
jim su bili naorulani tenkovi Panzer IV. Taj top mogao je koristiti
tele eksplozivne granate i nove kumulativne granate manje brzi-
ne, ali vete probojne mod. Jednostavno promjer kupole bio je ne-
dovoljan za ugradnju novih topova znatno boljih osobina 7.5cm
L/48 koji su se preselili na Panzere IV i koji postaju glavnim bor-
benim tenkovima. Sveukupno je novoproizvedeno 897 tenkova
Panzer III inaeice N. Tom broju dodano je jog 250 tenkova vraee-
nih u tvornice na popravak koji su takoder postale Panzer III N. Ti
tenkovi ostali su u naorulanju do kraja rata.
- teiina: 23 t
- posada: 5
- naorulanje: 1 top 75 mm KwK L/24, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- streljivo: 56 granata, 3.450 metaka 7.92 mm
-oklop kupole: prednja ploea: 57mm/75°, boena: 30mm/65°,
stralnja: 30mm/78°
- oklop tijela: prednja ploea: 70mm/81°, boena: 30mm/90°, stra-
2nja: 50mm/73°
-motor: benzinski Maybach HL 120TRM
- snaga motora: 300KS
-najveea brzina po cesti: 40 km/h
- doseg: 155 km
- dimenzije: d-5,52m, l-2,95m, v-2,50m
43
ET 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

• •:* + povjedio Guderianu da stane, ali

je Guderian to odbio pod izlikom
PANTHER V A da mora napredovati kako bi na
Nijemci su konstruirali svoje prve glavne borbene tenkove Panzer III i IV na nacin da im je kupola mostobranu kod Sedana napra-
bila u sredifzi tenka sa kratkom cijevi sa kojom se nije znatno izlazilo izvan gabarita tenkova. Oklopne vio mjesta za nadolazeee pje§ag-
ploee, osim prednje bile su im gotovo vertikalne i zavarene pod pravim kutem. Sovjetski T-34 pokazao tvo i nastavio svoj prodor. Slije-
je Nijemcima jednu novu dimenziju uspjesnih konstrukcija zakosenog oklopa koji je, iako tanji, mo- deaeg dana von Kleist je osobno
gao izdr2ati pogotke granata koje bi incite probijale njemaeke oklope. Sa tim novim iskustvom Nijem- otlgao do Guderiana te zatrallo
ci su prvo predlagali izradu kopije T-34 ali se od toga odustalo u korist nove konstrukcije tenka koja objagnjenje zagto nije poslu§ao
ee u sijeenju 1943. postati Panzerkampfwagen V (Panther). Za Panther je proizveden novi top 7.5cm zapovijed. U torn trenutku izvid-
KwK42 L/70 koji je na udaljenosti od 1 kilometra mogao probiti zakokni oklop debljine 120 mm. Go- nieki dijelovi XIX. zbora dopr-
tovo tri puta vise nego §to je bila debljina oklopa tenka T-34. Slijedom njemaeke klasifikaczje nakon li su do Marlea. Guderian je za-
Panzera III i IV, Panther je postao Panzer V i Tiger Panzer VI. Panther je imao dobro zakoS'en prednji tra2io da odmah bude razrije§en
oklop i neprobojan za sovjetske srednje tenkove na udaljenosti veeoj od 500 metara. Na drugoj strani du2nosti ukoliko ne mo'Ze nasta-
Pantherov top unistavao je sovjetske tenkove na udaljenosti izmedu 1 i 2 kilometra, zahvaljujuei izme- viti s napadom, a potom se umi-
du ostalog i znatno kvalitetnijem ciljniku. Ipak kako bi tenk zadr2ao brzinu veeu od 45 km/h i pokret- jegao sam von Rundstedt koji je
ljivost cijena je plaeena znatno tanjim bocnim oklopom koji mu je u stvari bio najslabija toeka. Prvih donio odluku o dopu§tanju na-
200 Panthera naeice D sudjelovalo je u bitci kod Kurska u ljeto 1943. Sveukupno je proizvedeno 5.976 stavka „nasilnog izvidanja". Prije
Panthera u tyi inacice; D, A i G. nod. 17. svibnja 10. oklopna divi-
-te2ina: 44,8 t zija pre§la je rijeku Oise kod Moya
-posada: 5 te se nalazila 110 km od mosto-
-naoru2anje: 1 top 7.5cm KwK42 L/70, 2 strojnice 7,92 mm MG37(t) brana kod Sedana na Meusi. Prva
-streljivo: 79 granata i 5.100 metaka oklopna divizija je 19. svibnja for-
-oklop kupole; prednja ploea: 110mm/80°, boeni i straga 45mm/65°, sirala iz pokreta Sommu kod Pe-
-oklop tijela; prednja ploca. 80mm/45°, bocna: 40mm/60°, stra2nja: 40mm/70° ronnea. Za 6itavo to vrijeme Gu-
-motor: benzinski Maybach HL230P30 derian se pouzdavao u rijeke
-snaga motora: 700 KS
-najveca brzina po cesti: 46 km/h
-doseg: 200 km
-dimenzije: d-8,86m, v-2,98m

a: Velimir Vuksic

44 POSEBNO IZDANJE iTUDENI 2013.

 wwwsr.Circsiararez.corg
Aisine, Serre i Somme kao prirod-
nu prepreku koja ee mu gtiti bok.
Toeno je predvidio da Francuzi
protiv njega nese poduzimati ni-
kakav ozbiljan protunapad dok
ne budu sigurni gdje se on nalazi,
a on je bio neprestano u pokretu.
Prije sumraka 19. svibnja snage
pod zapovjednigtvom Guderiana
zauzele su Abbeville, odnosno iz-
bile na obalu La Manchea. Ovo je
znatilo konaeno zatvaranje ldop-
ke u kojoj su se nale sve francu-
ske snage sjeverno od crte Sedan
- Abbeville uldjutujud komple-
tan Britanski ekspedicijski zbor.
Postrojbe iz sastava Britanskog
ekspedicijskog zbora pokuga-
le su 21. svibnja kod Arrasa pre-
sjeCi njemaeld koridor prema La
Mancheu, ali su odluenom akci-
jom 7. oklopne divizije sprijeeene
u tome. Do 25. svibnja 1940. XIX.
zbo zauzeo je Boulogne te idu-
Oega dana Calais, a onda je von
Rundstedt zapovjedio da se stane
msiONCTID.
111111
• b. d ialk
W
.7.77 7.77* 177-7* ir-=.*. ir---rr-,)1=*Ir.7.7
.4 0 0
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
na dostignutim crtama. Tri dana
kasnije, 27. svibnja 1940. kapitu-
lirale su Belgijske ortaane snage.
Zapovijed da se obustave daljnji
napadi oklopnim snagama pre-
ma Dunkerque donio je sam Hi-
tler, a unigtenje okru2enih sna-
ga „prepugteno" je pjegagtvu i
Luftwaffeu. Temelj za ovu Hitle-
rovu odluku bio je u tome gto je
htio saeuvati oklopne postrojbe
za drugu fazu bitke za Francu-
sku te velike ldge koje su pale 26.
i 27. svibnja na podrudu Flandri-
je te teren oko Dunkerqua ueini-
le praktieni neprohodnim (zbog
stvaranja moevara) za tenkovske
postrojbe. Medutim, navedena
zapovijed omogueila je evakuaci-
ju kompletnog Britanskog ekspe-
dicijskog zbora (iako bez tegkog
naorulanja i vozila) te dijela fran-
cuskih snaga u Veliku Britaniju
(ukupno je do 3. lipnja 1940. eva-
kuirano morem oko 300.000 bri-
tanslcih i francuskih vojnika).
al -1 1 al
11PM MOW
.
Glavnina Njemaeke vojske sada
se preraspodijelila prema jugu
prema planu „Slueaj crveni"
(„Fall Roth") i 10. lipnja 1940. kre-
nula u napad s Somme. Gude-
rian je do 17. lipnja 1940. stigao
sa svojim XIX. zborom do grada
Pontarliera na gvicarskoj granici.
Time je eitava Maginotova utvr-
dena crta potpuno zaobidena i
potom napadnuta s Leda. S nje-
matke strane prema Maginoto-
voj utvrdenoj crti stajala je ras-
poredena Vojna skupina C (na
njemaekoj utvrdenoj crti „Sieg-
fried") pod zapovjednigtvom ge-
neral pulcovnikaWilhelma Leeba,
koja se sastojala od: 1. vojske (ge-
neral pukovnik Erwin von Witzle-
ben) i 7. vojske (general topnigtva
Friedrich Dollmann) bez i jedne
oklopne i motorizirane postroj-
be sa zadaeom vezivanja francu-
skih snaga. Uvidajud bezizgled-
nost daljnjih borbi Francuska je
kapitulirala 22. lipnja 1940. godi-
,
MU-11
ne. Njemaeka vojska ce tijekom
Drugog svjetskog rata odnijeti jog
niz pobjeda. Medutim, niti jedna
nese biti tako blistava kao pobje-
da nad Francuskom.
Operacija „Marita"
i„Pothvat 25"
(GrEka i Jugoslavija,
travanj — svibanj 1941.)
Nakon njemaeke munjevite po-
bjede u vojnom pohodu na Za-
pad, Benito Mussolini (voda ta-
lij anskog fagistiekog pokreta i
predsjednik vlade Kraljevine Ita-
lije) te2io je da se doka2e kao vri-
jedan saveznik i jednakopravan
partner Njemaelcoj u „Osovini".
Ponukana navedenim, Talijanska
vojska je 28. listopada 1940. po-
lcrenula napadnu operaciju pro-
tiv Grace. Hitler i Vrhovno zapo-
vjednigtvo Wehrmachta ve6 su u
torn trenutku bili zaokupljeni pri-
premom planova za vojni pohod
protiv Sovjetskog Saveza i nikako
45
In 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
im nije odgovaralo stvaranje no-
vog karigta sukoba na budu6em
ju2nom krilu pohoda na Istok.
Medutim, Gr6ka vojska je pokre-
nulavrlo uspjegan niz protunapa-
da koji su doveli Talijansku vojsku
(jgine oko pola milijuna vojnika)
u tegku situaciju. Grela vojska je
odbacila talijanske snage na po-
eetne polo2aje u Albaniji te u sli-
jede6oj fazi zauzela skoro polovi-
cu iste. Nijemci su strahovali da
bi grace uspjehe mogli iskoristiti
Britanci te iskrcati snage u Grdcoj
koji bi mogle ponovno formirati
negto nalik „Solunskom ratigtu"
iz Prvog svjetskog rata (gto su ovi
i ucinili u okujku 1941. islcrcav-
gi Britanski ekspedicijski zbor u
jaeini 55.000 vojnika), a sve je to
bilo „malo preblizu" glavnim nje-
maddm izvorima pogonskog go-
riva u Rumunjskoj. Kao gto je sam
Hitler rekao, „Barbarossa" (kod-
46
no ime Plana napada na Sovjet- zivu kojom je pokugao Kraljevinu
ski Savez) i rageikavanje situacije Jugoslaviju „nagovoriti" na pri-
u Grekoj prije poeetka iste bio je stupanje Trojnom paktu Gime bi
jedini razlog pomod Italiji. Inge, bio zaolcruken i osiguran jugoi-
kako je dodao, ostavio bi Talijane stok Europe. Predstavnici kraljev-
da se sami snalaze. Jog u prosin- ske jugoslavenske vlade potpisali
cu 1940. Hitler je naredio izradu su pristup Trojnom paktu u Beeu
planova za operaciju „Marita", 25. okujka 1941. godine. U Beo-
odnosno prodor njemaekih sna- gradu je 26. na 27. okujka 1941.
ga iz Rumunjske preko Bugarske izvrgen drkavni udar (potpomo-
u Greku. gnut od strane britanske izvje-
General feldmargal Wilhelm List gtajne sluthe). Hider je navedenu
sklopio je tajni sporazum s pred- vijest primio kao osobnu uvredu,
stavnicima bugarskog Glavnog iako je nova jugoslavenska vlada
stcdera 8. velja6e 1941. prema ko- izjavila da ostaje pri potpisanom
jemu je njemaddm postrojbama sporazumu te je 27. okujka 1941.
dozvoljen slobodan prolaz pre- sazvao sastanak najvigih vojnih
ko bugarskog teritorija. Prve po- zapovjednika. Iste veeeri potpi-
strojbe Njematle vojske ugle su u sana je Uputa br. 25 za napad na
Bugarsku 28. velja6e 1941., a idu- Jugoslaviju. Njemaeki glavno-
6eg dana je Carevina Bugarska stokerni easnici „bacili" su se na
slukbeno pristupila Trojnom pak- posao i do jutra 28. cdujka 1941.
tu. U meduvremenu je Tred Rei- predali Hitleru gotove planove za
ch pokrenuo diplomatsku ofen- napad na Kraljevinu Jugoslavi-
Prodor oklopnih postrojbi kroz uZ" arenu ravnicu
ju koji je trebao poeeti 6. travnja
1941. godine.
Do travnja 1941. Njemaeka voj-
ska je koncentrirala u Madarskoj i
Rumunjskoj velike snage za pred-
stojed vojni pohod protiv Sovjet-
skog Saveza. Buduai da su te sna-
ge bile „pri ruci" odlueeno je njih
uporabiti za napad na Kraljevi-
nu Gfalcu i Kraljevinu Jugoslaviju.
Tako je Vrhovno zapovjednigtvo
Wehrmachta svojom zapovje-
di od 30. cdujka za provedbu na-
vedenih planova odredilo 2. i 12.
vojsku. Kao gto je vea spomenu-
to, vee ranije su snage 12. vojske
razmjegtene u Rumunjskoj po6e-
le s prebacivanje preko Bugarske i
zauzimanje poeetnih polcdaja na
jugu iste za napad na Jugoslaviju i
Gieku. U Austriji i Madarskoj raz-
mjegtena 2. vojska (general pu-
kovnik Maximilian von Weichs)
okrenula je svoj kompletan ras-
pored u samo nekoliko dana i do
6. travnja 1941. bila spremna za
napad na Kraljevinu Jugoslaviju.
Njemaka 2. vojska na podrue-
ju od Klagenfurta do Nadkanji-
ze je zadaau da sa svojim
XXXXVI. motoriziranim zborom
(general brzih postrojbi Heinrich
von Vietinghoff, 8. i 14. oldopna
i 16. motorizirana divizija) forl,
sira Muru i Dravu te zauzme Va-
rak'din, Koprivnicu i Viroviticu, a
potom da s 14. oldopnom divizi-
jom djeluje u smjeru Zagreba, a s
8. oldopnom i 16. motoriziranom
divizijom u smjeru Slavonije. Na-
dalje, da snagama LII. zbora (ge-
neral pjegagtva Kurt von Briesen,
79. i 125. pjegaeka divizija) prodre
smjerom Varaklin - Zagreb, a sa
snagama LI. zbora (general pje-
gagtva Hans-Wolfgang Reinhard,
132. i 183. pjegaeka i 101. laka di:-
vizija) prodre smjerom Maribor
- Krapina - Zagreb - Banja Luka
- Sarajevo te sa XXXXIX. gorskim
zborom (general gorskih postroj-
bi Ludwig Kiibler, 1. gorska i 538.
granifena divizija) s zadgom pro-
dora na smjeru: Dravograd - Ce-
lje - Novo Mesto - Karlovac. U
podrudu Bea nalazile su se u
prfeuvi jog 169. i 197. pjegatka di-
vizija.
Drugi dio napadne grupacije ci-
nilaje 12. vojska sa XVIII. gorskim
zborom (general gorskih postroj-
bi Franz Boehme, 2. oklopna, 5. i
6. gorska te 72. pjega6ka divizija i
124. ojgana pjegaeka pukovnija)
i XXX. zborom (general poruenik
Eugen Ott, 50 i 164. pjegaeka divi-
zija) koji su imali zadaau prodora
kroz Trakiju s glavnim ciljem So-
lunom. Ostale snage 12. vojske
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 isr-sisrvsr.13cosTiailmateciL.xxet

Oklopne postrojbe uvijek su bile anga2irane na najteirn aijelouinia boji§ta

POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013. 47

n 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

•••• ••
• ••
• •
•

HUMMEL
Slijedom uspjeha lake samohodne haubice Wespe, Ured za nao-
ruZanje odlucio je u srpnju 1942. postaviti tesku haubicu 15cm
sFH18/1 L/30 na vozno postolje tenkova Panzer III ili IV.
Proizvodnja je zapoeela u listopadu 1943. godine. Kako su prvi
eetveromotorni saveznieki bombarderi nateli njemacku industri-
ju, tada je za vozno postolje izabran Panzer IV, ali s prednjim
vucnim kotaeima i jos nekim dijelovima tenka Panzer III, tako da
je sluzbena oznaka nove samohodne haubice bila 15cm Schwere
Panzerhaubitze auf Geschutzwagen III/IV (Sf). Nesltdbeni naziv
postao je Hummel, odnosno bumbar. Do kraja rata proizvedeno
je 714 vozila od kojih 157 bez haubica kao transporteri streljiva.
Veeina njemackih oklopnih divizija imala je oklopnu topnicku boj-
nu s dvije bitnice Wespe i jednom Hummel.
tdina: 24 t
- posada: 6
- naortdanje: 1 haubica 15cm sFH18/1 L/30,1 strojnica 7,92
mm MG34
- traverza: 15° hjevo i 15° desno
- elevacija: -3° do +42°
- streljivo: 18 granata, 300 metaka 7.92 mm
oklop stita topa: prednja ploea: lOmm/57°, boena: lOmm/74°,
strainja: 10mm/80°
- oklop tijela: prednja ploca: 30mm/70°, boena: 20mm/90°, stra-
inja: 20mm/80°
- motor: benzinski Maybach HL120TR
- snaga motora: WOKS
- najveea brzina po cesti: 42 km/h
- doseg: 220 km
- dimenzije: d-7,17m, §-2,97m, v-' 09.1m Niti vatra nije smjela sprijeeiti napredovanje tenkova

Rustracija: Vetimir Vuksic

6inili su: )000C. motorizirani zbor
(general konjani§tva Georg Stum-
me, 9. oklopna i 73. pjeSatka divi-
zija to SS motorizirani zdrug „Lei-
bstandarte Adolf Hitler" - LSSAH)
sa zadaCom prodora preko Krive
Palanke i Delteva prema Skopju i
Velesu to snage 1. oklopne skupi-
ne (general pukovnik Ewald von
Kleist) sa XIV. motoriziranim zbo-
rom (general pjeSaStva Gustav
von Wietersheim, 5. i 11. oklopna,
4. gorska i 294. pjeSaOka divizija)
sa zadatom prodora od Ni§a pre-
ma Beogradu i XX)0(1. motorizi-
rani zbor (general brzih postrojbi
Hans-Georg Reinhardt, SS moto-
rizirana divizija „Reich", pje§a6-
ka pukovnija „Velika Njematka"
i motorizirana pukovnija zrako-
plovstva „Hermann Goring") sa
zadaaom prodora od Temi§vara
prema Beogradu. U priOuvi 12.
vojske nalazio se L. zbor (general
konjaniStva Georg Lindemann,
60. motorizirana i 46. pjegaCka di-
vizija). Zratnu podrSku eitavom
pothvatu davala je 4. zratna flo-
ta (general zrakoplovstva Alexan-
der Lohr), a posebno njezin VIII.
zrakoplovni zbor (bombarderski)
pod zapovjedniStvom generala
zrakoplovstva Wolframa von Ri-
chthofena.
Operacije na podrueju Kraljevi-
ne Jugoslavije zapaele su 6. tray-
nja 1941. odmah iza ponoCi kada
je posebno ustrojena skupina
„Derdap" zauzela isti s ciljem osi-
guravanja nesmetanog prometa
Dunavom. ToOno u 5 sati u jutro
Luftwaffe je napala vojne zratne
luka Skopje, Kumanovo, NiS, Za-
greb i Braice. U 6 sati i 30 minuta
izyrSen je prvi napad bombarde-
rima na Beograd (drugi je izyrSen
u podne, a treei predveter). Pro-
dor 12. vojske zapoeeo je u 5 sati

48 POSEBNO IZDANJE %STUDENI2013.

i 20 minuta. Otpor granienih po-
strojbi Jugoslavenske kraljevske
vojske ubrzo je slomljen te su po- NAPADNA DJELOVANJA OSCIVINSKIH SNAGA U SJEVERNOJ AFRICI
strojbe iz sastava 12. vojske zau-
zele Krivu Palanku i Strumicu te
prednjim dijelovima izbile do Ko-
eana. Napredujuee snage 2. voj-
ske zauzele su istoga prijepod-
neva Radgonu i Mursku Sobotu i
ye& dio Prekomurja. Vee 7. trav- njemaeka opskrba
nja 9. oklopna divizija uzlazi u Ku- t evakuacija zrakom
manovo, a potom i u Skopje gime
• Mateur
je presjeeena veza izmedu Jugo- , p
slavenske i Greke vojske te odsje- 144--
• Djedejda *
cen smjer za poviatenje • Tobarca ° "II •
Bone j( I,
jugoslavenskih snaga. Do lcraja .1.1X \ \, a Tunis
dana zauzet je Stip i Veles. Sna- IIIII N'
ge /000CVI. motoriziranog zbora \• II •
forsirale su Dravu i krenule u pro- Jendouba ) '7 Ro me( Hammamet
m. Afrika • '
dor prema Cakovcu, Koprivnici i \ i: _,--
\,N. (ArPim)
`II „............ \
Virovitici, a ostale snage 2. voj- Sukarras ' , ,05FFS-.. - - - - - \-...,4, 'Enfidayille
ske stigle su pred Maribor i Ptuj te \ IT
..ks
su ih zauzeli slijedeteg dana. U 5
sati i 30 minuta 8. travnja u napad
xxx
XIX Makthar
•
•
Su s4 .
je krenula kompletna 1. oklopna
skupina i kroz samo nekoliko sati
prednjim krajem izbila u Pirot. U
Slorni
Fr Itzi >4). •
Qairwan
Macheda••
meduvremenu, 9. oklopna divizi- ----------------
ja je nastavila svoje napredovanje Tebessa • r rt Sheitla N.‘ S
El-Jem
kroz Makedoniju te je zauzela Te-
tovo, a 73. pje§atka divizija u§la MI II xxxx
asserine
je u Prilep. Za to vrijeme 2. oklo- I' a I ------ ------ - •
pna divizija prodire pored Doj- Feriana • ---------
.s-se
ranskog jezera u Greku i zauzima Sfa)5..•
ICilkis. Devetog travnja tan° u 9 Maknassy
sad 11. oklopna divizija u§la je u • .... Rommel
Gafsa --- ki•*". • polAuZi postrojbe iz
Ni§ te odmah nastavila prodor na podn4a Kasserine
sjever prema Aleksincu. Nastav- kako hi njana pojacto
Quettar
ljen je prodor 9. oklopne divizije orta ohrane kod Maretha
ft
koja je zauzela Prizren, a potom i
Gostivar te je nastavila gonjenje • El:Hamma • Gabes
razbijenih jugoslavenskih snaga Tozeur I 4* • Houmt-Souk
u smjeru Debra i Kiteva. SS mo- lebagaLap
torizirani zdrug „LSSAH" istog je
dana zauzeo Bitolj i nastavio po- \ *. • • • Sarsis

kret prema Resanu i Florini. Idu- 11. . xxx

aega dana (10. travnja) njemae- TUNIS 11111 XXX
ke snage su gotovo u potpunosti Niacle ne
•
zauzele Makedoniju, a izvidnieki c\\....................
xxx /' ' Ben Guardane
dijelovi SS motoriziranog zdruga MI ) x,,/ misxx
„LSSAH" prodrli su u Greku i zau- % r son Nov
zeli Florinu gdje je do§lo do prvog ALZIR
44)•\ -, /
borbenog kontakta s britansldm
snagama. Kreeuei se dolinom
Morave 2. oklopna divizija zauze- XXXX
la je Paratin, Cupriju i Jagodinu. 11
Postrojbe 2. vojske u Sloveniji su TUNIS roon,.4-ornery

dostigle crtu Satanj — Vitanje — crta bojigta 20. ohjka Dehihat •

Slovenska Bistrica — Ptujska gora,
a 14. oklopna divizija je u 19.30 crta bojgta 29. ohjka • Nalut
sad u§la u Zagreb gdje je istoga napad Sila Osovine
dana prije podne progla§ena Ne-
povlatenje Sila Osovine
zavisna Drava Hrvatska. Isto- El Jeemmeyen
dobno je 8. oklopna divizija na- britanski pokret •
predovala do Daruvara i Slatine. francuski pokret
Od 11. do 13. travnja 1941. na-
stavljeno je brzo napredovanje novozelandski pokret
njemaeldh postrojbi dok je veei
dio jugoslavenskih postrojbi bio u

POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013. 49

VP 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
potpunom rasulu. Napad )000(I.
motoriziranog zbora prema Ba-
natu zapodeo je 11. travnja, a do
13. travnja zauzeta je cijelaVojvo-
dina. Beograd su zauzeli dijelo-
vi SS motorizirane divizije „Rei-
ch" 12. travnja. Snage 2. vojske do
13. travnja zauzele su u potpuno-
sti Sloveniju, a na podrudu NDH
izbile na crtu Karlobag - Gospid -
Bihad - Kostajnica dok su postroj-
be XXXXI. motoriziranog zbora
forsirale Savu kod Sapca, Bosan-
skog Samca i Bosanskog Broda.
Na sjednici jugoslavenske vla-
de 14. travnja 1941. odludeno ja
da zajedno s kraljem napu§ta ze-
mlju, a nadelnik Vrhovnog zapo-
vjedni§tva general Danilo Kalafa-
tovie ovla§ten je da trazi sklapanje
primirja. Nijemci su odbacili pre-
govore o primirju te su tra1ili be-
zuvjetnu kapitulaciju. Njemaelce
postrojbe nastavljaju napredova-
nje te 14. travnja zauzimaju Knin,
Jajce, Doboj, Zvornik, Valjevo i
Kru§evac, a sutra dan (15. trav-
nja) zarobljavaju Vrhovno zapo-
vjednikvo jugoslavenske vojske
te ulaze u Sibenik, Split, Saraje-
vo, Ulice, Kraljevo i Ra§lcu. Do
16. travnja njematke snage pro-
diru do Mostara, Priboja, Sjenice,
Novog Pazara, Kosovske Mitrovi-
ce i Podgorice. Idudeg dana (17.
travnja 1941.) potpisana je bezu-
vjetna kapitulacija Jugoslavenske
vojske koja je stupila na snagu
18. travnja 1941. todno u podne.
Time je vojni pohod protiv Kralje-
vine Jugoslavije zavfgen u rekor-
dnom vremenu od 12 dana.
Operacije na podrudju Kraljevine
Greke - 12. vojska je zapodela na-
pad na greke obrambene polo2a-
je sa svoja dva zbora (XVIII. gor-
skim i )00C.) 6. travnja 1941. u 5
sati i 15 minuta. Do 9. travnja Grci
su pruiali 2estok otpor na „Me-
talcsasovoj utvrdenoj crti". Ovaj
polo2aj je kompromitiran pro-
dorom 2. oklopne divizije uz Doj-
ransko jezero 8. travnja koji je za-
°Mao lijevo krilo greldh snaga, a
„kruna" cijeloga manevra bio je
ulazak 2. oklopne divizije u So-
lun (u 7 sati u jutro). Sve odsje-
dene grdke snage, istodno odVar-
dara, kapitulirale su istoga dana
u 13 sati (Istodno-makedonska
greka vojska). Druga oklopna di-
vizija zatim se „olcrenula" te na-
stavila svoj prodor od Polikastro-
na u smjeru Edese. Sve postrojbe
XVIII. gorskog DOCK. zbora od 10.
travnja bile su u frontalnom na-
predovanju prema Olimpu te su
postepeno lomili vrlo sna2an ot-
por Grka i Britanaca. Do 14. trav-
50
nja XVIII. gorski zbor zauzeo je
Katerini, a XXX. zbor Kastoriji.
Napokon, 19. travnja 1941. nje-
madke snage su izbile u ravnicu
Tesalije zauzimajudi Larisu i Tri-
kalu dok je dio snaga upuden ka
Janjini radi zatvaranja smjera po-
vladenja grelcih snaga iz Epira. U
meduvremenu je donijeta odlu-
ka od strane britanskog Imperi-
jalnog std2era o povlatenju Bri-
tanskog ekspedicijskog zbora iz
Grdke te su britanske snage pode-
le odstupanje prema Termopili-
ma. Nadirud za njima, njemadke
postrojbe su do 23. travnja zau-
zele Volos, Farsalu i Lamiju Grd-
ka Epirska vojska (Grace snage
koje su bile u Albaniji) zauzima-
njem Janjine nagla se bez mogud-
nosti odstupnice te je kapitulirala
21. travnja 1941. godine. Njemad-
ke postrojbe su 28. travnja u§le u
Atenu, a zatim su do 30. travnja
izvrsili iskrcavanje na vede oto-
ke u Egejskom moru. Time ja za-
vr§ena Njemadka vojna protiv
Grdke. Jedino je otok Kreta ostao
nezauzet, a za njegovo zauzima-
nje odredene su, u najvedoj mje-
ri, padobranske postrojbe (vidjeti
pod napadnim operacijama Rat-
nog zrakoplovstva).
Napadna djelovanja
u sjevernoj Africi
(veljaia 1941. - rujan 1942.)
Negto iza objave rata Kraljevine
Italije Velikoj Britaniji 10. lipnja
1940. talijanske postrojbe su po-
lcrenule veliki napad na britanske
snage u Egiptu (13. rujna 1940).
Napad je u podeticu imao uspjeha
(Talijani su u tri dana napredova-
li preko 100 km u dubinu Egipta).
Medutim, tada je zapovjednik bri-
tansldh snaga u Egiptu general Ar-
chibald Wavell poduzeo odludan
protunapad (operacija „Kompas"
- 3. prosinca 1940.) koji je zavr§io
izbacivanjem talijanskih snaga
iz Egipta i napredovanjem Brita-
naca duboku u Libiju i zauzima-
njem gotovo cijele Kirenaike (tije-
kom ovoga protunapada Britanci
su zarobili oko 130.000 talijanskih
vojnika, talijansku 10. vojsku pre-
stala je postojati kao borbena po-
strojba). Kao i sludaju Greke gdje
su se Talijani nali u istoj pozici-
ji kao sada u Libiji, Hitler je odlu-
do porno& svom savezniku. Tako
Rat je uvijek sa soborn
donosio i razaranje
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 51
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
In 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

Iskrcavanje njemaekih postrojbi iz transportnog zrakoplova Junkers Ju 52 u Libiji, veljaea 1941.

52 POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.

je poeela operacija „Suncokret"
(„Sonnenblume"), odnosno upu-
dvanje njemaelcih postrojbi u sje-
vernu Afriku. U Castel Benito sle-
tio je 12. veljaee 1941. njemaeld
zrakoplov iz kojega je izagao ge-
neral poruenik Erwin Rommel.
Bio je svjedok njematke pobjede
u Poljskoj kao zapovjednik osigu-
ranja Fiihrera Adolfa Hitlera. Ti-
jekom vojne na Zapadu u svib-
nju 1940. (kako je detaljno prije
opisano) zapovijedao je 7. oklo-
pnom divizijom. Sada stojed. na
rubu pustinje, agresivan po svojoj
prirodi, razmigljao je o pokretanju
napada. Medutim, Hitler je osob-
no zapovijedio da se suzdr2i od
napada dok ne stigne sve oklopne
i motorizirane postrojbe koje su
mu bile dodijeljene. Rommel je u
Afriku do‘Sao sa zvuenom titulom
„Zapovjednika njemaelcih snaga
u Libiji" (kojih u stvari jog" pralctie-
Id tamo nije niti bilo). Za navede-
nu dtdnost prvo je bio predviden
general brzih postrojbi Walter von
Funck, ali je u zadnji tren odluka
promijenjena u korist Rommela.
Prva njemaeka postrojba koja je
stigla u sjevernu Afriku bila je 5.
laka divizija (postrojena od dijela
3. oklopne divizije) imala je dvi-
je oklopne bojne (150 tenkova od
toga 80 tenkova tipa III i IV svrsta-
nih u 5. oldopnu pukovniju) te tri
bojne motoriziranog pjegakva, tri
motorizirana divizijuna topnikva
te izvidnieku motoriziranu bojnu.
Divizija se nalazila pod zapovjed-
nikvom general bojnika Johanne-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
sa Streicha. Do sredine travnja se odobri pokretanje ambiciozne prema Mechili (duboku u pro-
1941. stigla je u Libiju i veeina 15. operacije kojom bi povratio cj elo - tivnieku pozadinu), a tre6a je isla
oklopne divizije (general bojnik kupnu Kirenaiku. Tamo je hladno prema Musu, a odatle takoder u
Hans-Karl von Esebeck). Medu- doeekan od vrha Zapovjednikva Mechili. Naeela ratovanja propi-
tim, najva2niji „detalj" dogodio se vojske te mu je zapovjedeno da suju da zapovjednik ne smije po-
21. veljaee 1941. kada je od dota- eeka poeetak svibnja s pokreta- dijeliti svoje snage pred nepozna-
dagnjeg sltdbenog mjesta „Zapo- njem napadnih djelovanja i na- tim protivnikom. Rommel se toga
vjednika njemaekih snaga u Libi- glakno da ne mote raeunati na nije cle2ao te je podijelio 5. laku
ji" ustrojen stoner nove postrojbe daljnje snage. Medutim, vee 24. diviziju na tri dijela i svaki poslao
- Njemaekog afriekog zbora (De- cdujka 1941. napao je Britance u jednom od cesta. Ovaj je mane-
utsche Afrikakorps - DAK). Za za- El Agheilu i uspio ga zauzeti, da var prisilo Britance da podijele
povjednika je naravno postavljen bi vee 31. o'iujka naredio napad svoju najjaeu postrojbu (2. oklo-
general poruenik Erwin Rommel, 5. lake divizije na Mersa Bregu. pnu diviziju) §to je imalo nesagle-
dok je mjesto natelnika sto2era Drugoga travnja Rommel se na- dive posljedice za njezinu daljnju
preuzeo pukovnik Claus von dem gao pred tri ceste koje su vodile iz sudbinu. Talijani su poku§ali zau-
Borne. El Agheilija na istok, jedna je vo- staviti Rommela. Medutim, tada
Rommel je odletio za Berlin 19. dila prema Bengaziju (sreditu je iz OKW-a (na intervenciju sa-
obajka 1941. sa zahtjevom da mu britanske opskrbe), druga je isla mog Hitlera) stigla obavijest da
Rommel ima „slobodne rake" na
• O. 11111 '11111111111M1111 bojfku.
Do 4. travnja 1941. snage 5. lake
BERGEPANTHER divizije uspjele su s istoka i zapa-
Od kraja 1942. u naorudanje Njemaeke vojske stizu tenkovi tezi- da opkoliti britanslcu 2. oklopnu
ne preko 50 tona. Planirajuei masovnu proizvodnju tenkova Pan- diviziju. Istoga dana je 3. izvid-
ther I od sijeenja 1943., u srpnju iste godine proizvodeno je 12 nieka bojna 5. lake divizije uspje-
Pantheria bez kupola namjenjenih za vueu teskih tenkova, opre- la uei u Bengazi, bez otpora, suo-
mljeni s vitlom vuene snage od 40 tona i dizalicom nosivosti 1,5 eivgi se sa zapaljenim britanskim
tona. Na strcdnjem dijelu vozila nalazio se upornik u obliku ralice skladi§tima. Krenutrk dalje izvid-
kako bi se Bergepanther mogao ukopati pri izvlatenju takih ten- nieka bojna je dogla do Er Regima
kova. Sveukupno je proizvedeno 347 tih vozila. i to je zaustavljena sna2nom obra-
tebria: 43 t nom Australaca. Glavnina 5. lake
- posada: 5 divizije stigla je u Mechili, dubo-
naoruLanje: 2 strojnice 7,92 mm ko u britanskoj pozadini, 6. trav-
oklop prednje ploee: 80mm/50° nja 1941. godine. Razvueena did
- oklop bocne ploce: 40mm/60° pravca napredovanja Rommelo-
- oklop stra2nje ploee: 40mm/70° vih snaga te tueena po dijelovi-
- motor: benzinski Maybach HL230P30 ma, britanska 2. oklopna divizija
snaga: 700 KS praktield je prestala postojati kao
- najveea brzina po cesti: 46 km/h kohezivna postrojba. Od britan-
- doseg: 320 km sldh snaga ispred Rommela preo-
dimenzzje d-8,82m, v-2,74m stala je jedino 2. australska divizi-
Itustracija: Velimir Vulcild
53
® 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

ja koja se brzo povulda u Tobruk. kom pripremom, medutim, po-

Njematke snage su do 7. travnja novno bez uspjeha. Rommel je
Oklopni transporter Sd.Kfz.251 D 1941. nakon prilieno tegkih borbi dok je bio „zabavljen" borbama
U vrijerne kada je u njemaekoj vojsci 1935. godine planiran uspjeli ovladati Mechilijem (tu su oko Tobruka uputio 3. izvidnieku
koncept oklopne divizije predvideno je oklopljeno vozilo za pri- zarobljena tri britanska genera- bojnu i 15. pugkostrojnielcu moto-
jevoz pjdakva, odnosno odjela od 12 vojnika, na postolju po- la). Preostala britanska 9. divizija riziranu bojnu (novo pristiglu po-
lugusjenitara. Tegljac Sd.Kfz.11 od 3 tone postao je postoljem se brzo povukla natrag u Egipat. strojbu) prema prolazu Halfaya
budueeg srednjeg oklopnoga transportera. Prvi oklopni tran- Sada se pred Rommelom nagao te Bardiji i Capuzzu na samoj gra-
porter Sd.Kfz. 251 proizveden je u srpnju 1939. godine. Do otvoren i slobodan put prema nici izmedu Libije i Egipta. Nave-
rujna 1943. proizvedeno je ukupno 4.650 oklopnih transpor- Egiptu i praktieki je u samo neko- dene postrojbe po dolasku svoje
tera u varijantama A, B i C, i to u 23 razlieite podvarijante. liko dana borbenih djelovanja us- odredigte gotovo istoga trenutka
Prva od njih Sd.Kfz. 251/1 bila je osnovno vozilo naorulano pio povratiti gotovo cijelu Kirena- nage su se pod sna2nim napa-
sa dvije strojnice MG34 i 2.010 metaka. Sd.Kfz 251/2 ima- iku, osim Tobruka. dima britanskih snaga iz Egipta.
la je posadu od 8 vojnika i naoru2 ana je minobaccteem kalibra Napokon se 10. travnja 1941. Ro- Ponovljeni napad na Tobruk za-
81mm sa 66 granata, Sd.Kfz.251/3 bila zapovjedna sa 8 ra- mmelovim snagama pridru2ila i paeo je 29. travnja topniekom
zlieitih radiostanica razlicitog dosega ovisno o znacaju zapo- prethodnica 15. oklopne divizije. pripremom i zraenim bombardi-
vjednog mjesta, itd.... Nakon racionalizacije i poboljsana do Rommel je pokugao sa snagama ranjem, a 30. travnja je uslijedio
kraja rata inaeica D proizvedena je u 10.602 primjerka. Uz 5. lake divizije te dvjema talijan- i napad jurignih opkopara i pje-
tako prividno velik broj transportera u najboljem slueaju jed- skim divizijama zauzeti Tobruk iz gagtava. Napad je ponovljen i 1.
na od S'est bojni pjdakva u oklopnim divizijama prevoZena je pokreta. Medutim, Australci su se svibnja 1941., ali bez uspjeha.
u oklopnim transporterima a ostale u kamionima. Ta einjenica u njemu dobro utvrdili te su odbi- Britanske snage su 15. svibnja
znatrzo je umanjivala djelotvornost oklopne divizije posebice u li prvi pokugaj nap ada 11. travnja. pokrenule operaciju „Zbijenost"
kasnu jesen i proljeee kada je tlo bilo blatnjavo iii raskvaseno. Napad je ponovljen 14. travnja („Brevity") te krenule u napad
Netko je izratunao da je stvarna potrebe njemaekih snaga bila uz masovnu uporabu pjegagtva i preko prolaza Halfaya prema
oko stotinu tisuea oklopnih transportera. potpomognut 2estokom topnie- Sollumu i Capuzzu. U svom na-
-telina: 8 t
-posada: 12
-osnovno naone anje: 2 strojnice 7,92 mm MG34
-streljivo: 2.010 metaka
-oklop nadgrada; prednja ploea: l0mm/57°, boeni: 8/55° i
straga 8mm/57°
-oklop tijela; prednja ploea. l5mm/68°, bocni: 8mm/55°,
straga: 8mm/57°
-motor: benzinski Maybach HL42TURKM
-snaga motora: 100 KS
-najveea brzina po cesti: 53 km/h
-doseg: 300 km
-dimenzije: d-5,98m, v-1,75m

54 POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.

 Napredovanje okiopi7in postrojbi kroz beskrajnu stepu

POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.

VP 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

da te poteo sustavno koncentri-

rati vlastite snage u svrhu pripre-
me povlatenja da bi do 6. rujna
1942. obje strane obustavile da-
nja borbena djelovanja.
Rommel je radi lijetenja mo-
rao napusti mjesto zapovjedni-
ka Oklopne vojske „Afrika" 23.
rujna 1942., a privremeno ga je
zamijenio general oklopnih po-
strojbi (od lipnja 1942. ein gene-
rala brzih postrojbi promijenjen
je u general oklopnih postrojbi)
Wilhelm von Thoma do dolaska
generala oklopnih postrojbi Ge-
orga Stummea s Istoenog ratigta.
Von Thoma je tada trebao preu-
zeti zapovjednigtvo Njematkog
afritkog zbora od generala oldo-
pnih postrojbu Walthera Nehrin-
ga. Od 1. listopada 1942. Oklopna
vojska „Afrika" preimenovana je
u Njemako-talijansku oklopnu
vojsku.
U kasne sate 23. listopada 1942.
zapotela je britanska ofenziva
kod El Alameina. Slijedeeeg dana
zoru tijekom puta do sto2e-
ra 90. lake divizije general Stum-
me je pri bombardiranju ranjen
te je umro negto kasnije od srea-
nog udara. Iduaeg dana Rommel
se hitno vratio u Afriku i preuzeo
zapovjednigtvo nad Njemaeko-
talijanskom oklopnom vojskom.
Njematke snage su se oeajnielci
odupirale sve 2ekim britanskim
napadima i pri tome trpjele ogro-
mne gubitke. Vidjevgi da ee na-
stavak borbi dovesti do toga da ee
njematke postrojbe jednostav-
no prestati postojati, Rommel je
ujutro 4. studenog 1942. izdao
zapovijed za poeetak povlate-
nja prema Fuki. Do 7. studenoga
Oklopna vojska „Afrika" povukla
se u Mersa Metruh, a do 13. stu-
denoga u Tobruk te tjedan dana
kasnije u Bengazi da bi se Nje-
maeki afrieki zbor 23. studenoga
1942. nagao na polo2ajima kod Neposredna poddka pjeSaStvu - laki bacae 50 mm prilikomborbenog djelovanja
El Agheile s kojih je krenuo u pu-
stinjski rat.
op& plan operacije „Barbarosa"
Operacija „Barbarosa" koje je Hitler potpisao 18. prosin-
(Sovjetski Savez, ca 1940. godine. Opei plan ope-
lipanj — rujan 1941.) racije „Barbarosa" predvidao je
Hitler je 31. srpnja 1940. upoznao unigtenje sovjetskih snaga u po-
najuzi zapovjedni vrh Wehrma- tetnoj fazi operacije nizom smje-
chta sa svojom namjerom da na- lih prodora oklopnih postrojbi.
padne Sovjetski Savez te je zadu- Povlatenje snaga Crvene armi-
2io Glavni stoner vojske da izradi je trebalo je sprijetiti pod svaku
prijedlog operativnog plana. Izra- cijenu izvodenjem okriaenja te
da navedene studije povjerena je potom unigtenjem snaga u okru-
general bojniku Erichu Marck- 2enju. U narednoj fazi operacije
su (natelnilcu stoIera 18. voj- predvideno je gonjenje razbije-
ske). Studija je predoeena Hitleru nih snaga Crvene armije do crte
4. kolovoza 1940. te je na teme- Volga -Arhangelsk. Nadalje, upu-
lju nje izradena Uputu br. 21 kao torn je predvideno da se paralel-

56 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

+•
BORBE U JUNOJ ITALIJI
X)11 Pescara

VIE11NGHOFF Ortona
27. rujP un
JUZNA ITALIJA
Saveznielce crte bojissia
crta bojgta 14. rujna
Vasto
XX crta bojgta 25. rujna
Frosinon&
poviatenje njematkih snaga
Guglionesi ••• HODGES
XX kretanje Saveznika
Cassino
1 CAN
I>< 1 IND )10. povlaC'enje talijanskih
Terracina \ •• XX snaga prema Malti

Goeta
Camkbasso
>I 2 NZ
XXX
V
S. Sever°
Monte S. Angelo saveznili aerodromi
XX VH1

Manfredonia

Jan
ltlLi
Ventolene Barletto •
Ctilignola
,25. rujan
Canosa Trani
Ischia
Andria
Molfetta
Sorrento Corato
lerno Bari
III
Capri 19. rujan
14.3 lapin
X RANGERS
HODGES
XX
7 XX 9. rujan Altamura
56 A Agropoli Monopoli
XXX Cdo
0: Matera •
X X7( Castellabate : XX
MCCREERY 46 ..... 1
XX

7000( XXX
I>< 36 xx Pisaotta
• Martina..

Brintisi
5 VI 45 XX / Taranto
"*. CLARK DAWLEY ...... - . 16 . ........ .•
•• Metaponie Ar.
11. rujan
Lagonegro .4..
9. no;. Manduria
Roca Imperials `.
000
7C(
e 1
/Amendolara
• Nardo
Cast (-. tq.1
Belvedere Marttimo
Gallipoli

Cetrara • Rossano

T ire nsito
more- Paola

Ian
S rongoli
Stromboli

Salina ,
Crotone
Lipari ..........

Volcano Valentia

Nicotera • •

Palm'
Palmi
or if X)(
29 soma
Barc V. San Giovaru ..•-
MONTGOMERY Rand zo J011Sk 0 0 25 50 km
Reggio .• Locn j sr, 1110Te

yer•-•.4.4

57
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013,
VP 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
no s unigtenjem kopnenih snaga
Crvene armije isto mora uciniti s
zrakoplovstvom i Baltiacom flo-
tom. Sve priprema za operaciju
trebalo je zavrgiti do 15. svibnja
1941. godine.
Na temelju op6ih zada6a iz Upu-
te 21 Glavni stoner vojske izvrgio
je ragelambu glavnih ciljeva ope-
racije u svom provedbenom pla-
nu borbenih djelovanja. Plan je
polazio od toga da se glavni udar
izvrgi sjeverno od Pripetskih mo-
evara gdje je trebalo angaZrati
58
dvije vojne skupine. Srednja voj-
na skupina, ojaeana oklopnim i
motoriziranim snagama, treba-
la je napredovati iz podrueja Var-
gave prema Bjelorusiji. Time 6e
se stvoriti mogu6nost da srednja
vojna skupina skrene svoje snage
u smjeru sjevera kako bi u zajed-
nitkom djelovanju s sjevernom
vojnom skupinom• (koja napre-
duje iz smjera Isto6ne Pruske pre-
ma Lenjingradu) unigtila snage
Crvene armije na Baltiku. Posli-
je toga trebalo je zauzeti Lenjin-
Napredovanje pje§agtva potetkom vojne na Istoku, lipanj 1941.
grad, a zatim nastaviti napredo-
vanje prema Moskvi. Istovremeni
udar na oba cilja (Lenjingrad i
Moskvu), stoji u planu Glavnog
sto2era, mode clod u obzir samo
u slu6aju neoeeldvano brzog po-
pugtanja obrane Crvene armije.
Juna vojna skupina ima zadaeu
stvaranja dvostrukog obuhvata i
da grupiranjem svojih snaga na
lcrilima obuhvati sovjetske sna-
ge u Ukrajini (zapadno od Dnje-
pra) s glavnim smjerom napredo-
vanja od Lublina prema Kijevu, a
pomoanim s rumunjske granice
prema donjem toku rijeke Pruta.
Po uspjegnom okoneanju opera-
cija sjeverno i ju2no od Pripetskih
mo6vara na sjeveru treba zapo6e-
ti napredovanje prema Moskvi, a
na jugu prema podru6ju Donjeca.
Navedeni provedbeni plan pri-
hvatio je Hitler 3. Veljaee. U me-
duvremenu je nastavljeno s izvr-
gavanjem pripremnih radnji tako
je izmedu ostalog odr2an cijeli niz
zapovjedno-stok'ernih igara na
temelju kojih se pokugao do kra-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

General gorskih postrojbi Eduard Died vodio je
njemacki napad na krajnjem sjeveru Istocnog ratista
povla6enja sovjetskih snaga na
jug iste bi poduzele gonjenje. Te-
meljna ideja operativnog plana
Glavnog sto2era vojske isla je za
uni§tenjem sovjetskih postrojbi
sjeverno od Pripetskim mavara
to time stvaranja slobodnog puta
prema glavnom strate§kom cilju
— zauzimanju Moskve.
Za realizaciju navedenih ciljeva
ustrojene su tri vojne skupine:
Vojna skupina Sjever (general fel-
dmargal Wilhelm von Leeb) sa
podredenom: 16. vojskom (gene-
ral pukovnik Ernst Busch, tri zbo-
ra sa osam pjegatkih divizija), 18.
vojskom (general pukovnik Georg
von Kuchler, tri zbora sa sedam
pje§a6kih divizija) i 4. oklopnom
skupinom (general pukovnik Eri-
ch Hoepner, dva oklopna zbora
sa tri oklopne, tri motorizirane i
dvije pje§a6ke divizije),
Vojna skupina Sredina (general
feldmar§al Fedor von Bock) sa
podredenom: 4. vojskom (gene-
ral pukovnik Gunther Kluge, ee-
tiri zbora sa 12 pjegaddh divizi-
ja), 9. vojskom (general pjega§tva
Adolf Strauss, tri zbora sa osam
pje§a6kih divizija), 2. oklopnom
skupinom (general pukovnik He-
inz Guderian, tri oklopna zbora
sa pet oklopnih, tri motorizirane,

ja provjeriti plan. Tijekom aujka

itravnja 1941. doglo je do manjih
preinaka originalnog plana i to u
odnosu na anga2man jtane voj-
ne skupine. Tako je ideja dvojnog
obuhvata napu§tena, a okru2enje
sovjetskih snaga trebalo je izvr§i-
ti u Ukrajini samo obuhvatom sa
sjevera dok je zadaaa njemaelco-
L rumunjskih snaga na rumunjsko-
sovjetskoj granici bila vezivanje
sovjetskih snaga i sprjeeavanje
njihovog mogu6eg prodora u Ru-
munjsku. Samo u slutaju op6eg Priprema topniekog streljiva, Istano ratgte, studeni 1941.

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 59

1221 2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT
jedna konjanitka i jedna ojatana
motorizirana pukovnija) i3. oklo-
pnom skupinom (general pukov-
nik Hermann Hoth, dva oklopna
zbora sa tetiri oklopne i tri moto-
rizirane divizije) i
Vojna skupina Jug (general fel-
dmargal Gerd von Rundstedt)
sa podredenom: 6. vojskom (ge-
neral feldmargal Walter von Rei-
chenau, tri zbora sa gest pjegat-
ldh divizija), 11. vojskom (general
pukovnik Eugen von Schobert,
tri zbora sa gest pjegaticih divizija
te dva rumunjska zbora sa tetiri
pjegatke divizije, tri gorska zdru-
ga i tri konjanitka zdruga), 17.
vojskom (general pjegagtva Carl-
Heinrich Stillpnagel, cetiri zbo-
ra sa sedam pjegatkih, tri lovat-
ke i jednom gorskom divizijom)
i 1. oklopnom skupinom (gene-
ral-pukovnik Ewald von Kleist, tri
60
Za otvaranje prolaza u protivnickim polo2ajOna juri.02i opkopari koristili su i bacace piamena
oklopna zbora sa pet oklopnih,
t etiri motorizirane i cetiri pjegat-
ke divizije). Navedenim snagama
su se kasnije pridruNle i: 3. i 4. ru-
munjska vojska (ukupno 22 divi-
zije i zdruga), madarski zbor (dvi-
je pjegatke divizije) i talijanski
elcspedicij ski zbor (tri divizije).
U 3 sata i 15 minuta 22. lipnja
1941. na ratigtu od Baltiekog do
Crnoga mora pokrenuta je naj-
veca kopnena operacija u povije-
sti ratovanja. Topnigtvo je otvori-
lo vatru na sovjetske pograniene
utvrde, a Luftwaffe je pokrenula
bombardiranje sovjetskih zrat-
nih luka, prometnica te mjesta
okupljanja sovjetskih postrojbi.
U 6 sati u jutro pakrenut je ko-
pneni napad. Vet prije podne
prvoga dana njematki oklopni
klinovi prodrli su 15 do 20 km u
sovjetsku teritoriju. U meduvre-
menu su sovjetske snage (uglav-
nom oklopne) poduzele cijeli
niz ne koordiniranih protunapa-
da na njematke snage koje su ih
sve redom odbile bez yeah pro-
blema i gubitaka. Do 25. lipnja na
veer 4. oklopna skupina prodrla
je 125 km, 3. oklopna skupina 230
km, a 2. oklopna skupina 200 km
u dubinu protivnitkog teritorija.
Slijedeteg dana 4. oklopna sku-
pina izbija na Zapadnu Dvinu, a
18. vojska 1. srpnja ulazi u Rigu te
9. srpnja u Pskov. Oklopna snage
Vojne skupine Sredina (2. i 3. oklo-
pna skupina) 28. lipnja spajaju se
kod Minska i time zatvaraju ogro-
mno olcrtfienje oko sovjetskih
snaga. Medutim, dio sovjetskih
snaga uspio se probiti kroz olcru-
2enje buduti da njematke pje-
gatke postrojbe jednostavno nisu
mogle pratiti tempo oklopnih i
motoriziranih divizija. Do 8. srp-
nja sovjetske snage u olatdenju
su unigtene, a Nijemci su zarobi-
li 290.000 vojnika, 1.500 topova i
2.500 tenkova. Vojna skupina Jug
je prodirala smjerom Luck- Zito-
mir - Kijev i iz sjeverne Besarabi-
je prema Mogiljov-Podoljskom s
ciljem da okruil sovjetske snage
na izbotini Lvov- cernovici. Prva
oklopna skupina u svom nezau-
stavliivom napredovanju prvo je
8. srpnja ugla u Berditev, a potom
slijedeteg dana u Zitomir i pro-
du2ila napredovanje prema Kije-
vu. Do 10. srpnja Vojna skupina
Sjever napredovala je u sovjet-
ski teritorij 450 Ian, Vojna skupi-
na Sredina prema Moskvi 550 km
i Vojna skupina Jug prema Kijevu
300 km.
Od 10. srpnja 1941. njemaelce
snage na Istotnom ratigtu krenu-
POSEBNO IZDANJE i STUDENI 2013.
 le su u novi napad. Oklopne sna-
ge Vojne skupine Sredina u tijeku
WESPE svoga napredovanja kod Mogiljo-
Nijemci su u kampanji na zapadu 1940. spoznali da je oklo- va razbijaju i olcru'iuju jednu so-
pnim postrojbama potrebna topnicka potpora. Poeetkom vjetsku vojsku to da bi 16. srpnja
1942. godine Alkett je kao privremeno rldenje ponudio jed- izbile u Jarcevo isto6no od Smo-
nostavnu konstrukciju lake haubice leFH18 kalibra 105mm lenska, a zatim i u sama predgra-
na djelomicno prodtdenom hodnom tijelu tenka Panzer II za- da istoga. Presijecanjem promet-
kieenu lakim oklopom s tri strane. Na provedenim opitima nice Smolensk - Moskva snage
novo vozilo (Leichte Feldhaubitze 18/2 auf Fahrgestell Pan- triju sovjetskih vojski nagli su se u
zerkampfwagen II (SO) pokazalo je vrlo dobre osobine - br- okru&nju. Nijemcima ce trebati
zinu i prohodnost kao tenkovi i top jednako djelotvoran kao do 10. rujna 1941. da u potpuno-
u divizijskim topnickim pukovnijama. Odmah je narueeno sti unite olcruZ"ene snage i u za-
1.000 primjeraka cija je proizvodnja zapoeela u veljaci 1943. robljenigtvo odvedu jog 300.000
godine. Novo vozilo nazvano je Wespe, odnosno osa. Sveu- sovjetskih vojnika. Tijekom borbi
kupno je proizvedeno 835 samohodnih haubica od kojih 159 oko Smolenska doglo je do prvog
bet naorti" anja, samo kao oklopljeni transporteri za prijevoz razmimoila2nje izmedu Hitlera i
90 prieuvnih granata. Svaka oklopna divizija imala je dvije generala oko strategije nastavka
bitnice od 4 do 6 tih haubica. Ostale su u naorzdanju do kra- operacije. Dok je vojni vrh (von
ja rata. Brauchitsch i Halder) uz podrgku
najeminentnijih zapovjednika s
telina: 11 t bojigta (Boch, Hoth, Guderian...)
- posada: 5 traZio Sto brzi nastavak napredo-
- naond anje: 1 haubica 10.5cm leFH18M, 1 strojnica 7,92 vanja prema Moskvi, dotle je Hi-
mm MG34 tlere obrazlagao da Moskva za
- traverza: 17° lijevo i 17° desno njega nema strategkog znatenja
elevacija: -5° do +42° nego da su njemu vaZ"niji gospo-
- streljivo: 32 granate, 300 metaka 7.92 mm darski ciljevi (zauzimanje Ukra-
- oklop gtita topa: prednja ploea: 10mm/56°, bocna: jine i Doneckog industrijskog
10mm/73°, strcdnja: otvorena bazena) i da zbog toga treba pre-
- oklop tijela: prednja 30mm/75°, boena: l5mm/90°, nijeti teNgte operacije na krilne
straZnja: 15mm/80° vojne skupine. Zatim je, poziva-
- motor: benzinski Maybach HL62TR jai se na navedene razloge, za-
- snaga motora: 140KS povjedio 15. kolovoza 1941. da se
- najveea brzina po cesti: 40 km/h iz sastava Vojne skupine Sredina
- doseg: 220 km 2. oklopna skupina i 2. vojska po-
dimenzije: d-4,81m, g-2,28m, v-2,30m drede Vojnoj skupini Jug radi br-
prodora prema Kijevu i Uma-
nu. Zatim je 20. kolovoza ponovio

pOp0

I lustracija: Velimir

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 61

In 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
svoju zapovijed s tim da je Vojna
skupina Sredina trebala zausta-
viti svoje napredovanje i prije6i u
obranu dok je Vojna skupina Sje-
ver trebala nastaviti prodor pre-
ma Lenjingradu (i spojiti se s fin-
skim snagama), a Vojna skupina
Jug nastaviti prodor prema Do-
neckom bazenu s glavnim ciljem
zaposjedanjem Krima Gime bi se
otklonila opasnost za izvore nafte
u Rumunjskoj.
62
U meduvremenu je Vojna skupina
Sjever s lijevo krilnom 18. vojskom
do kraja srpnja prodrla izmedu
Ri§kog zaljeva i Cudskog jezera na
Finski zaljev. Ostatak snaga Vojne
skupine Sjever nastavio je napre-
dovanje ju2no od Cudskog jezera
u smjeru sjevera i istoka da bi do 7.
kolovoza izbile na crtu rijeka Lug —
jugozapadno od Lenjingrada i od
Ilimenjskog jezera du2 rijeke Lovat
do Velikije Luki te je time „porav-
nato" boji§teVojnih skupina Sjever
i Sredina. Vojna skupina Jug usmje-
rila je glavne snage u smjeru Kije-
va te je 1. oklopna skupina izbila
na 20-tak km od istoga. Medutim,
to je zaustavijena sna2nom obra-
nom, ali Nijemci odmah prebacu-
ju talgte napada na jug §"to dovo-
di do okru2enja sovjetskih snaga
kod Umana (zarobljeno 103.000
sovjetskih vojnika). Nakon okon-
eanja bitke kod Umana 1. oklopna
skupina nastavlia daljnji prodor u
smjeru sjevera i ostvaruje kontakt
s 2. oklopnom skupinom kod Ki-
jeva gto dovodi do formiranja naj-
veeeg okrtdenja u vojnoj povijesti.
Olcrui'ena je titava sovjetska voj-
na skupina (Jugozapadno bojigte
s pet vojski). Borbe za eliminaciju
okru2enja trajati Ce od 23. kolovo-
za do 26. rujna 1941., a zavrgti Ce
predajom nevjerojatne brojke od
665.000 vojnika (u trenutku okru-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

ienja Jugozapadno bojitte imalo
je 850.000 vojnika, 3.923 topa, 114
tenkova i 167 zrakoplova, samo
15.000 vojnika uspjelo se probiti
iz okrldenja, a 170.000 je poginulo
ili nestalo tijekom borbi u olaide-
nju). Zavrtetak bitke za Kijev mode
se smatrati krajem operacije „Bar-
barosa". Hitler je 6. rujna 1941. iz-
dao prve zapovijedi za pripremu
napada na Moskvu tto je oznaeilo
novu fazu u ratu na Istoku.
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
Tijekom gradskih borbi koriSteno je i topniStvo za neposredno gadanje protivnVekih pololaja
Operacija „Citadela" (So-
vjetskl Save; srpanj1943.)
Nakon debalda kod Staljingra-
da, Nijemcima se nametala po-
treba ponovnog preuzimanja
inicijative na Istanom ratittu,
kako prvenstveno iz vojnih, tako
i zbog politi6ldh razloga (stabil-
lost Isto6nog ratitta utje6e je na
dr2anje Turske i u jot veaoj mje-
ri na dftanje Finske i njemat-
ldh istanoeuropskih saveznika).
Na prijedlog zapovjednika Vojne
skupine Jug general-feldmarta-
la Ericha von Mansteina razra-
den je do sredine aujka 1943.
u Glavnom stcderu vojske pri-
jedlog novog pothvata kodnoga
imena „Citadela" („Zitadelle").
Prijedlog je 13. okujka 1943. pred-
stavio na6elnik Glavnog stcde-
ra vojske general-pukovnik Kurt
Zeitzler Hitleru koji ga je isti dan
odobrio. Prema planu pothvat je
usmjeren prema „kurskom luku"
- „izboeini" u njemaelce polcdaje
duga6koj 200 i dubokoj 150 km s
ciljem odsijecanja iste. Odnosno
izvodenjem oklopnog prodora iz
smjera sjevera i juga prema sredi-
ni luka - gradu Kursku, gime bi se
u okrtdenju natle dvije komplet-
ne vojne skupine (fronta) Crve-
ne armije s ukupno 10 vojski. Za
izvodenje planirane zadge pred-
videne su snage Vojne skupine
63
EIZ 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
Opkopar postavlja protupjdaeku minu kao dio obrane polokija
Sredina (general feldmargal Gun-
ther von Kluge) i to prvenstveno
njezina 9. vojska (general pukov-
nik Walter Model) s 22 divizije od
toga osam oklopnih i oklopno-
grenadirskih divizija, koje bi
udar iz smjera sjevera. Dok bi
s juhie strane „kurskog luka" pro-
dor izvigile snage Vojne skupine
Jug (general feldmargatErich von
Manstein), odnosno 4. oklopne
vojske (general pukovnik Her-
mann Hoth) s 19 divizija od toga
devet oklopnih i oklopno-grena-
dirskih divizija. ZraCnu podrgku
Citavom pothvatu davale bi 4. zra-
koplovna flota (general feldmar-
gal Luftwaffe Wolfram Freiherr
von Richthofen) i 6. zrakoplovna
flota (general pukovnik Luftwaf-
fe Roberta Rittera von Greima)
sa ukupno 2.000 zrakoplova. Pro-
vedba planiranoga pothvata tre-
bala je poeeti 5. srpnja 1943. u 3
sata i 30 minuta.
p U meduvremenu od prestanka
Napredovanje pje§a§tva kroz polja kukuruza, Istoeno ratifte, lipanj 1943. zadnjih yeah borbenih djelova-
64
Oklopni grenadir
nja poCetkom travnja 1943. no-
voimenovani Glavni nadzornik
njemaekih oklopnih postrojbi ge-
neral-pukovnik Heinz Guderian
(imenovan 1. oaijka 1943.) us-
pio je izvrgiti popunu oklopnih i
oklopno-grenadirskih postrojbi
Wehrmachta i Waffen-SS-a, koje
su predvidene za sudjelovanje u
pothvatu „Citadels", 100 posto
kako tenkovima i oklopnim vo-
zilima, tako i ljudstvom. Tako ce
se prvi put u borbenom djelova-
nju naci samostalne bojne tenko-
va „Tigar" (podredene oklopnim
zborovima) i oklopne pukovnije
oklopnih divizija opremljene jed-
nom bojnom tenkova „Panther"
(1. bojna oklopne pukovnije), dok
su druge bojne (II. bojna oklopne
pukovnije) bile popunjena po-
sljednjim verzijama tenkova tipa
IV Tako su Nijemci uspjeli izvrgi-
ti koncentraciju 2.700 tenkova na
120 km (u odnosu na lipanj 1941.
i poCetka operacije „Barbarosa",
kada je na duzini eitavog ratigta
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 OPERACIJE NA JUGOISTOKU EUROPE
....• ...... • •

AUSTRIJA JUGOISTOK EUROPE

a
o cx ..... ....... 6. - 20. travrtja 1941.
njemaeki napadi
WEICHS
njernaeka crta boji§ta
saveznieka crta bojigta
• njemaeka crta bojigta 16. travnja
• njemaeka crta boji4ta 23. travnja
pruga

............
..........
•
".• ........

Zagreb

RUMUNJSKA

........

................

Vidin

Split ..........
BUGAI6KA
.......
KLEIST
Dubrovnik Sofija
'0

Drama •
•
ALB rrai
50"4•

Tall
Solun
Valona
Katerine

Larisa
Egejskd.
KRF Iannena Trikkala
GRCKA
ya
al

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 65

ET 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
od Baltielcog do Crnog mora bilo
angaZirano 3300 njemaeldh ten-
kova).
Glavni cilj 4. oklopne vojske je
proboj obrane Vornje§kog fron-
ta, potom zauzimanje Prokho-
rovke i nastavak prodora prema
Kursku, te povezivanje s Mode-
lovom 9. vojskom. Nositelji na-
pada su bile tri oklopno-grena-
dirske divizije SS oklopnog zbora
(Leibstandarte Adolf Hitler - LS-
SAH, Das Reich iTotenkopf). Iako
su divizije po nazivima bile oklo-
pno-grenadirske (§to je znaei-
lo da imaju jednu oklopnu boj-
nu i dvije oklopno-grenadirske
pukovnije s po dvije bojne u pu-
kovniji, kao kod vojske), one su u
stvari imale kompletnu oklopnu
pukovniju s dvije bojne i u sklopu
navedene oklopne pukovnije jed-
nu satniju opremljenu tenkovima
„Tigar", te dvije oklopno-grena-
dirske pukovnije od po tri bojne
po pukovniji. U ranim jutarnjim
satima 5. srpnja 1943. zapoeinje
napad SS oklopnog zbora (SS ge-
neral Paul Hausser) koji relativno
lako i brzo probijaprednje sovjet-
ske obrambene poloZ"aje, a zatim
dolazi pred velika minska polja i
uredenu protuoklopnu obranu,
ipak do kraja prvoga dana pot-
hvata „oklopni klin" SS oklopnog
zbora uspijeva prodrijeti u sovjet-
ske pololaje nekih 18 km uz obil-
nu i kvalitetnu podrgku Luftwaf-
fe, posebno njenih postrojbi za
napade na ciljeve na zemlji. Dru-
goga dana pothvata u obrambe-
nim pololajima sovjetske 6. gar-
dijske vojske otvara se praznina
koju odmah iskorikava Hausser i
usmjerava cijeli SS oklopni zbor,
te na taj nein probija drugu crtu
obrane, medutim, pjegaeke po-
Itustracija: Velimir Vuktie
66
strojbe vojske nisu mogle slijediti pne postrojbe u podrueju Prok- oklopnog zbora, te se priprema
brzinu prodora oklopnih postroj- horovke. Treeega dam pothva- napad na Prokhorovku. Istoga
bi Waffen-SS, tako da je Hausser ta dolazi do oklopne bitke kod dam postrojbe iz sastava SS oklo-
prisiljen izdvojiti diviziju „Toten- sela Teterevino, u kojoj pobjedu- pnog zbora forsiraju rijeku Psel i
kopr za osiguranje boka i „veze" ju LSSAH i „Das Reich" zahvalju- tako dovode Prokhorovku u po-
s postrojbama vojske ko slabi juti tenkovima „Tigar" koji su ei- luokruZenje. Hausser koncentri-
snage u „oldopnom klinu" i dovo- nili sam vrh „oklopnog klina" s ra 600 svojih tenkova na §irini od
di do usporavanja samog prodo- topovima 88 mm i tekim oklo- 10 km bojika. Zapovjednici oklo-
ra. S druge strane, Crvena armija porn. Do 10. srpnja 1943. divizija pnih postrojbi Crvene armije po-
poeinje koncentrirati svoje oklo- „Totenkopr se vraea u sastav SS staju svjesni jaeeg oklopa i boljih
topova na njemaeldm tenkovima
•••• 41:* our - lummiummommimm (posebno iznenadenje predstav-
ljao je oklop „Tigra"), te da je je-
NASHORN dina gansa da unite njemaeke
Pocetkom njemaeke agresije na Sovjetski Savez, ruski teski ten- tenkove u tome da smanje raz-
kovi Klirnent Vorailov KV-1, s oklopom debljine do 95mm, bili mak izmedu svojih i njemaeldh
su znaeajna zapreka njemaekim tenkovima koji nisu imali na- tenkova, te tako daju priliku svo-
eina da ih unistavaju nego su za takve prigode pozivali u pomoe jim tenkovima da unite sto vise
zrakoplovstvo ili protuzraeni top kalibra 88 mm. Jedan je tenk njemaeldh. Tako se 12. srpnja
tako zaustavio njemaeke snage blokirajuei cestu gotovo 48 sati. 1943. kod sela Prokhorovke zbiva
Shjedeea inaeica istog tenka, koja se pojavila 1942. godine, ima- najveea tenkovska bitka u povije-
la je jos deblji oklop. Vrlo brzo njemaeki Ured za naoruzanje za- sti ratovanja, 793 sovjetska ten-
trcdio je izradu snaimjeg protutenkovskog topa koji je dobiven ka i 57 juri§nih topova iz sastava
krajem 1942. godine. Novi 8.8cm PaK43 mogao je na udaljeno- 5. gardijske oklopne vojske u pu-
sti od 1.000 metara probiti oklop od 240 mm i na dva kilometre noj brzini napada 600 njemaeldh
180 mm. Sasvim dovoljno za ungtiti bilo koji do tada proizvede- tenkova SS oklopnog zbora. Na-
ni saveznicki tenk. Telina topabd gotovo pet tona znatno mu je kon osam sati bitke na popriku
ogranieila pokretljivost. Zbog toga je, prema njemaekoj praksi, ostaje oko 250 unikenih tenkova,
top postavljen na vozno postolje take haubice Hummel postavSci od toga oko 200 sovjetskih. Istoga
Nashornom, odnosno nosorogom. Cad veljaee 1943. do kraja rata dana diviziju „Totenlcopr napa-
proizvedena su sveukupno 494 Nashorna. daju snaZne sovjetske snage, ali
-taina: 24 t divizija uspijeva odbiti sve napa-
- posada: 4 de i zadetati dostignute poloZ'aje
- naoruZanje; 1 top 8.8cm PaK43/1 L/71, 1 strojnica 7,92 mm uz ogromnu „cijenu" u vlastitim.
MG34 gubicima.
-traverza: 15° lijevo i 15° desno Dok njematki „ju2ni oklopni
- elevacija: -5° do +20° ldin" ima uspjehe u prodoru kroz
-streljivo: 48 granata, 300 metaka 7.92 mm sovjetsku obranu, „sjeverni oklo-
oklop stita topa: prednja ploea: 10mm/53°, boena:10mm/74°, pni ldin" jedva uspijeva probiti
strainja: 10mm/80° prvu crtu obrane. „Sjeverni oklo-
- oklop tijela: prednja ploea: 30mm/70°, boena: 20mm/90°, stra- pniklin" tin& su postrojbe 9. voj-
Znja: 20mm/80° ske: XXIII. zbor (general pje§a§tva
-motor: benzinski Maybach HL120TR Johannes Friessner) sa tri pje§at-
- snaga motora: 300KS ke divizije, XXXXI. oklopni zbor
- najveea brzina po cesti: 42 km/h (general oklopnih postrojbi Jo-
- doseg: 220 km sef Harpe) sa jednom oklopnom
- dimenzije: d-8,44m, §-2,86m, v-2,65m i dvije pjegaeke divizije, XXXXVII.
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 Piloti Luftwaffe u trenutku opu§tanja do nove zadaee

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 67

® 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

oklopni zbor (general oldopnih

postrojbi Joachim Lemelsen) s
tri oldopne i jednom pjegatkom
divizijom, XXXXVI. oklopni zbor
(general pjegagtva Hans Zorn) s
detiri pjegatke divizije i XX. zbor
(general pjegagtva Erwin Vierow)
s detiri pjegaeke divizije. Kao po-
sebna prodorna postrojba 9. voj-
ske ustrojena je Skupina „Ese-
beck" (general oklopnih postrojbi
Hans-Karl von Esebeck) sa dvije
oklopne i jednom oklopno-gre-
nadirskom divizijom te jednom
pjegadkom divizijom. Iako je 9.
vojska bila sna2na formacija nije
uspjela dublje prodrijeti u sovjet-
ske pololaje. Hausser s svojim SS
oklopnim zborom kod Prokho-
rovke postaje svjestan da se nese
imati s kim spojiti, te zapovijeda
da postrojbe zauzmu obrambene
polotaje. Hitler donosi odluku da
se zaustave daljnji napadi 13. srp-
nja 1943. izmedu ostalog kako bi
dio anga2iranih postrojbi uputio
na novo ratite koje se „stvaralo"
na jugu Europe.

Operacija „Strata na Rajni"

(Treki Reich, prosinac1944.)
Prosinca 1944. Njemadka voj-
ska je uspjela donekle stabilizi-
rati crtu bojigta na Rajni. Hitler
je odlutio iskoristiti relativnu pa-
sivnost saveznika tijekom zime te
je odluteno da se pristupi pripre-
mama za poduzimanje jedne na-
padne operacije kojom bi se save-
znitle postrajbe odbacile prema
zapadu. Operacija je dobila na-
ziv „Strata na Rajni" („Wacht am
Rhein", prema nazivu stare nje-
mace himne). Planom operaci-
je je predvideno da postrojbe pod
zapovjednigtvom Vojne skupine
B izvrge iznenadni i brzi prodor
kroz pololaje saveznfdkih snaga
(amerielcih postrojbi) u Ardeni-
ma na potezu od Monschaua do
Echternacha i da potom za deti-
ri dana izbiju na rijeku Meuse od Za ove tenkiste Crvene art-- je zavrgen
Liegea do Giveta. Potom da izvrge
forsiranje Meuse te nastave pro-
dor u smjeru Antwerpena i Brise- ral porutnik Otto Hitzfeld sa dvi- sno-lcrilne 6. oklopne vojske na 10. satnija protuzradna iz 1. SS
la radi zauzimanja ugda Scheldte je pjegadke divizije) i 5. oklopna smjeru Malmedy — Liege — An- oklopne pukovnije, 501. SS teg-
i time razdvojiti te potom unigtiti vojska (general okloprlih postroj- twerpen. Za provedbu navedene ka oklopna bojna, III. bojna i 13.
saveznieke postrojbe sjeverno od bi Hasso von Manteuffel) sa LXVI. zadge 6. oklopna vojska ustrojila satnija tegkih pjegaticih topova
Ardena. zborom (general topnigtva Wal- je modnu oklopnu borbenu sku- iz 2. SS oklopno-grenadirske pu-
Za nositelje operacije odrede- ter Lucht, sa dvije pjegaelce di- pinu, kao vrh oklopnog idina, a kovnije, I. divizijun 1. SS topnieke
na je 6. oklopna vojska (SS gene- vizije), LVIII. oklopnim zborom za zapovjednika skupine postav- pukovnije, 2. bitnica 1. SS divizi-
ral pukovnik Josef Dietrich) sa I. (general oklopnih postrojbi Wal- ljen ja 6asnik Waffen SS-a koji se juna vigecjevnih bacata raketa, 3.
SS oklopnim zborom (SS general ter Krtiger sa jednom oklopnom dokazao u mnogim bitkama — SS satnija 1. SS oklopne opkoparske
poruenik Hermann Priess, s dvi- i jednom pjegaekom divizijom), potpulcavnik Joachim Peiper (no- bojne, 1. vod 3. bitnice 1. SS pro-
je oldopne, dvije pjegadke i jed- XXXXVII. oklopnim zborom (ge- sitelj Vitegkog kraa s hrastovim tuoklopnog divizijuna i 84. jurigni
nom padobranskom divizijom), neral oklopnih postrojbi Heinri- grandicama i matevima). Borbe- protuzratni divizijun (postrojba
II. SS oklopni zbor (SS general ch von Ltittwitz sa dvije oklopne i na skupina „Peiper" imala je sli- Luftwaffe), ukupno 4.500 vojnika.
Willi Bietrich, sa dvije oklopne jednom pjegatiom divizijom). jededi sastav: stoner, I. oklopna Vitalnu tinjenicu za napredova-
divizije) i LXVII. zborom (gene- Teligte napada je bilo kod de- bojna, 9. satnija (opkoparska) i nje preko rijeke Meuse predstav-

68 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

ljalo je zauzimanje neogteeenih
mostova na smjerovima napa-
da eim prije je bilo mogute. Radi
ostvarenja navedenog ustrojen je
posebni 150. oklopni zdrug (Pan-
zerbrigade 150.) pod zapovjed-
nigtvom SS potpukovnika Otta
Skorzenya. Zdrug su saeinjavali
dragovoljci koji su govorili engle-
ski te su obuteni u amerielce voj-
ne odore (i odore amerieke vojne
policije), opremljeni s ameriekim
oruijem i vozilima. Zadata pri-
padnika zdruga je bila da krenu
prije ostalih njemaeldh snaga i da
se po poeetku napada „umijega-
ju" u povlatete amerieke postroj-
be te da ih krivo upueuju te u nji-
ma izazivaju kaos i paniku gired
alarmantne vijesti o prisustvu
njemaeldh postrojbi.
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Juzni bok prodora trebala je ki-
th 7. vojska (general oklopnih po-
strojbi Erich Brandenberger) s
zadatom zatvaranja svi smjero-
va koji iz Luksemburga vode pre-
ma podrudu Echternach — Basto-
gne) dok je zagtita sjevernog boka
bila dodijeljena 15. vojsci (gene-
ral pjegagtva Gustav-Adolf von
Zangen).
U rano jutro (6 sati) 16. prosin-
ca 1944. poslije relativno kratke,
ali 2estoke topnieke pripreme iz
2000 topova, napad zapoeinju
pjegaeke postrojbe koje su se pod
olcriljem magle priblizile amerie-
kim polo2ajima te potom „upale"
u njih izazivajud potpuno izne-
nadenje. Zahvaljujuti ovom izne-
nadenju do 17. prosinca su pro-
bij eni ameridd polo2aji te su toga
dana u napad uvedene oklopne
postrojbe.
Borbe na odsjeku 6. oklopne voj-
ske - postrojbe 12. pjegaeke divi-
zije probijaju prvu crtu obrane
arneriekih postrojbi u podrue-
ju Losheima gto odmah iskori-
gtava Borbena skupina „Peiper"
i ubacuje se u nastalu pukotinu
u arneriekoj obrani s dvije satni-
je tenkova tipa IV., dvije satnije
tenkova tipa V. („Pantera") pot-
pomognutih s tetiri satnije oklo-
pnih grenadira na oldopnim po-
lugusjenitarima. Za njima su
slijedile postrojbe jurignih opko-
para i protuzraenih topova, a na
kraju kao zagtita dvije satnije iz
501. SS tegke oklopne bojne I. SS
oldopnog zbora opremljene ten-
kovima tipa VLB („Kraljevsld ti-
Protuzratni top u zaStiti izgradnje priruenog mosta
grovi"). Negto prije nod Borbena
skupina „Peiper" dostize Lanze-
rath gdje se povezuje s 9. pado-
branskom pukovnijom. U jutro
17. prosinca Peiperova borbena
skupina zauzima Honsfeld gdje
zarobljava kompletnu amerieku
satniju, te potom svoje napredo-
vanje usmjerava prema Btillinge-
nu u kojem se nalazilo amerielco
skladigte pogonskog goriva bu-
dud da je Borbena skupina „Pe-
iper" sada vet bila na „rezervi" s
pogonskim gorivom. Zauzetem
navedenog skladigta goriva ten-
kovi borbene skupine dobivaju
toliko potrebno gorivo za daljnje
napredovanje. Do sredine dana
borbena skupina dolazi pred Li-
gneuville, gdje „susrete" ame-
rieku oklopnu postrojbu te dola-
to frts f *141$ v If 10
69
® 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
zi do olcrgaja izmedu njemaeldh
i amerielcih tenkova. Po zaveget-
ku okrgaja u njematku korist SS
potpukoimik Peiper zapovijeda
nastavka napredovanja u smjeru
Beaumonta. Slijedeeeg nada (18.
prosinca) voded elementi Bor-
bene skupine „Peiper" uspijeva-
ju zauzeti Stavelot i neoteceni
most u njemu to bez daljnjeg za-
ustavljanja nastavljaju prodor u
smjeru Trois Ponts (koji je dobio
ime prema tri mosta preko rijeke
Ambleve i Salma, a koji su se na-
lazili u samom gradu). Medutim,
amerieka postrojba u povlatenju
uspijeva porugiti sva tri mosta gto
prisiljava Peipera na potragu za
alternativnim prijelazom. Alter-
nativa je nadena u Cheneuxu, a
to je za borbenu skupinu znaeilo
skretanje prema sjeveru. Usprkos
„zakagnjenju" izazvanom tra2e-
njem alternativnog prijelaza pre-
ko rijeke Ambleve i napada lova-
ca-bombardera (koji se dogodio
istoga dana na vodeee elemente
borbene skupine) Peiper se kra-
jem 18. prosinca 1944. nalazio
svega dva mosta od svoga pri-
marnog cilja - Huya. Jedan od tih
mostova u Neuf Moulinu je poru-
gen dok alternativni mostovi nisu
mogli podnijeti te2inu njemae-
kih tenkova, a borbena skupina u
svom sastavu nije imala opremu
zapodizanje mostova. Do 19. pro-
sinca 1944. Borbena skupina „Pe-
iper" uspijeva zauzeti Stoumont,
a potom SS potpukovnik Joachim
Peiper zapovijeda koncentraciju
eitave borbene skupine 21. pro-
sinaca u La Gleizeu i odelavanje
mostobrana kod Cheneuxa. U
70
meduvremenu, saveznieke po-
strojbe se oporavljaju od poeet-
nog goka izazvanog njemaeldm
napadom i Icreeu u Iestold pro-
tunapad svim raspoloNvim sred-
stvima. Nakon dva dana tegkih
ulienih borbi amerieke postrojbe
uspijevaju zauzeti Cheneux Ito
dovodi Peipera u La Gleizeu u po-
luolcruienje. Po dobivanju sugla-
Pugkostrojniear u oeekivanju protivniikog napada
Koordinacija prije borbenog djelovanja izmedu oklopnikva ipje§a§tva
snosti za povlaeenje 23. Prosinca
BoThena skupina „Peiper" kreae
u proboj prema Istoku i u ranim
satima na BoNe 1944. uspijeva se
povezati s glavninom 1. SS oklo-
pne divizije (tijekom svoga djelo-
vanja Borbena skupina „Peiper"
imala je gubitak od 888 svojih
vojnika). U meduvremenu, 12. SS
oklopna divizija napada amerie-
ke polo2aje kod Elsenborna i na-
kon tri dana teglcih borbi ne uspi-
jeva probiti amerieki postay. Od
19. prosinca 12. SS oklopna divi-
zija dobiva zadaau zagtite juznog
krila 1. SS oklopne divizije kod
Poteaua, a potom dobiva zadatu
zauzimanja i osiguranja promet-
nice Biillingen - Malmedy gdje,
sudjeluje u tegkom boju za Biife-
nbach. Divizija je 23. prosinca po -
vueena u podrueje Moderscheida
na odmor. Od poeetka poduhvata
do 22. prosinca 2. SS oklopna di-
vizija borbeno djeluje na izboci-
ni kod St. Vitha, da bi slijedeeeg
dana uspjela zauzeti vitalno evo-
rigte Baraque de Fraiture i u not-
nom napadu 24. prosinca zau-
zima Manhay. Medutim, daljnje
napredovanje je onemogueene
sve 2egdm otporom amerieldh
postrojbi, koje izvode niz protu-
napada i do 26. prosinca, nakon
teglcih ulienih borbi, Amerikanci
ponovno zauzimaju Manhay. Tri
SS oklopne divizije (Hitlerjugend,
Das Reich i Hohenstaufen) izvo-
de zajednield napad na Manhay
27. prosinca 1944., medutim, ne
uspijevaju probiti amerieku crtu
obrane.
Borbe na odsjeku 5. oklopne voj-
ske - oklopne postrojbe iz sasta-
va XXXXVII. oklopnog zbora us-
pijevaju probiti amerieku obranu
na potezu od Saint Vitha do Vian-
dena i krenuti u prodor u protiv-
nieku pozadinu. Do 20. prosin-
ca oklopni zbor je uspio izbiti na
crtu La Roche-de-Ardenne - Sa-
int Hubert - Libramont, ali su u
njegovoj pozadini ostale olcruIe-
ne amerieke snage u Saint Vithu i
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
Bastogneu koje njemaele pje§ae-
ke postrojbe nisu uspjele zauze-
ti. Oklopne postrojbe 5. oklopne
vojske nastavljaju prodor, ali su
25. prosinca zaustavljene sna1-
nim otporom amerielcih snaga i
djelovanjem saveznitkog zrako-
plovstva na crti Hotton — Marche
- Celles — Custtinne — Libramon.
Kako je lijevi bok 5. oklopne voj-
ske bio izlo2en ameriekim napa-
dima (koje su 22. prosinca po-
duzele protunapad na odsjeku
Ette — Martelange i do 26.
prosinca uspjele deblokirati Ba-
stogne) bila je prinudena da 27.
prosinca prijede u obranu na do-
stignutim crtama.
Za deset dana borbi njemake
snage su uspjele napraviti prodor
u dubinu od 100 km sa §irinom
od 70 km. Saveznieke postrojbe
pokrenule su protunapad velikih
razmjera 3. sijeenja 1945. koji je
prisilio njematle postrojbe da se
povuku na paetne polotaje na
utvrdenom postavu „Siegfried".
Obrana
(Oblik borbenog djelovanja pri
kojemu postrojbe kombiniraju
uporabu vatre, pokreta i zemljika
sa ciljem onemogaavanja pro-
tivartkog prodora u svoje prednje
poldaje te njegovog uspje§nog
odbijanja uz nano§enje gubitaka
protivniku)
Originalni obrambeni koncept
djelovanja Njemaeke vojske
predvidao je oddavanje situacije
do ponovnog nastavka napadnih
djelovanja, odnosno izazivanje
kod protivnika stresne situacije
pokretanjem istodobnog i agre-
sivnog protunapada. Navede-
no se temeljilo na einjenici da
se poku§a protunapadom izne-
naditi protivnika prije nego ko
Itustracija: Vetimir VuktiE
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
se u potpunosti razvije za nasta- je zadaea da protivnik svoje sna- ka „gnijezda" s nekoliko pugko-
vak napadnih djelovanja. Posli- ge uporabi to ranije. Navedene strojnica koje su mogle djelovati
je 1943. postalo je oeito da se na- snage nisu trebale &tau svoje u raznim smjerovima te kao po-
vedeni koncept mora revidirati polotaje po svaku cijenu nego su lo2aji za protuoklopne topove iz-
i razvijeno je natelo „obrane po se trebale povai kada obave svoj gradene u tipu poljske fortifikaci-
dubini" koje je formirano na te- dio „posla", odnosno isprovoci- je i isti takvi polcdaji za smjekaj
melju iskustava s Istoenog .rati- raju potpunu uporabu protivnit- lakog topnikva za podr§ku. Iz-
§ta. Natelo obrane po dubini sa- kih snaga. Slijedeoa crta obrane medu navedenih otpornih taa-
stojalo se u formiranju tri taigna nalazila se na dva do tri kilome- ka smje§tane su otporne take
obrambena sektora. Prvi obram- tra od glavnog polo2aja i „pokri- pjegakva ojaeane pugkostrojni-
beni sektor uspostavljan je od pet vana" je uporabom lakog topnig- cama i lakim bacadma. Navede-
do sedam kilometara ispred prve tva. Ova crta obrane sastojala se ne obrambene take su radene u
crte bojika u dometu djelovanja od rastresitih obrambenih taa- nekoliko nizova ko je omogaa-
srednjeg topni§tva i posjednut je ka koje su razmje§tene tako da su valo brzo prebacivanje s jedne na
lako pokretnim postrojbama eija jedna drugoj mogle prutiti vatre- drugu u cilju zbunjivanja protiv-
nu podr§ku. Obrambene take nika. Njemadca vojska je tijekom
su formirane kao pu§kostrojnie- obrambenih djelovanja postala
posebno efikasna u brzom i uein-
••
• • ••
• ••• ••
kovitom prebacivanju bacaea ko
je onemogucavalo lako lociranje
StuG IV G polo2aja istih od strane protiv-
Nakon savezniekog bombardiranja tvornice Alkett izgubhen je niekih izvidnika. Svaka obram-
dio proizvodnje StuG-ova III. Najvge je stradala proizvodnja bena toeaka je „registrirana" kod
hodnih dijelova vozila. Probna ugradnja na hodni dio tenka Pan- tegkog topnigtva tako da je njezi-
zero IV pokazala se uspjdnom i tako je nastao StuG IV. Od pro- nim potencijalnim zauzimanjem
sinca 1943. do Oujka 1945. proizvedeno je ukupno 1.139 StuG- od strane protivnika isto moglo
ova IV koji su se pokazali jednako ueinkoviti kao i StuG-ovi odmah poeeti djelovati po njoj.
Kako se prema kraju rata situacija na bojigtu mijenjala tako su Naposljetku, ispred svih polo2aja
StuG-ovi III i IV sve vise postajali uspjdnim lovcima tenkova za- postavljale su se 2feane prepreke
hvaljujuei, izmedu ostalog, i maloj visini, tako da su se mogli do- (bodljikava 2ica), a glavni prism-
bro sakriti u poljima kukuruza i suncokreta, ili u visokom snijegu pi su minirani pje§aeldm i pro-
na Istoenoj bojgnici. tuoklopnim minama. Pri izboru
-telina: 23 t mjesta za izgradnju obrambenih
- posada: 4 taaka narudo se posveeivala pa-
- osnovno naorulanje: 7.5cm StuK L/48, 1 strojnica 7,92 mm thja konfiguraciji samog terena
MG34 (uzvisine, usjekline, korita rijeka
- strehivo: 63 granate, 600 metaka i potoka...), koje su kao prirodne
- traverza: 10' hjevo1100 desno prepreke kaikene za ojatavanje
- elevacija: -6° do +20° obrambenih totaka.•
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80°, boeni: 30/79° i stra- Na kraju dolazimo do „gjayne
ga 30mm/90° obrambene crte" (Hauptkampfli-
-oklop tijela: prednja ploea. 80mm/76°, boerd: 30mm/90°, i nie). Ukoliko je bilo vremena glav-
straga: 20mm/90° na obrambena crta izgradivana je
- bona Flo& protiv kumulativnih granata 8mm/90° u tipu stalne fortifikacije (beton-
-motor: benzinski Maybach HL120TRM ski bunkeri i obrambene take).
-snaga motora: 300 KS Navedeni betonski polo2aji imali
- najveed brzina pa testi: 38 km/h su moguanost djelovanja u svim
-doseg: 210 km smjerovima (u njima su osima
- dimenzije: d-6,7m, v-2,20m pje§aeldh posada s velikim brojem
71
 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

pugkostrojnica bili smjegteni pro-

tuzrakoplovni i protuoklopni to-
povi), osigurani redovima bodlii-
kave zive i protu-pjegaddh mina te
pololajima u tipu poljske fortifika-
cije koje je posjedalo pjegagtvo oja-
eano pugkostrojnicama te lakim
i srednjim bacadima. Dul cijele
glavne obrambene crte izgradiva-
ne su obrambene toeke za protuo-
klopne topove (koji su mogli brzo
mijenjati svoje pololaje, a to su
standardno bili topovi od 88 mm),
u tipu poljske fortifikacije, dime se
dobivalo elastieno i ubojito „pro-
tuoldopno bojigte" (PAK-Front).
Pri izboru mjesta za izgradnju
glavne obrambene. crte, Nijem-
ci su istu vrlo rijeko postavljali u
gumi (zbog vedeg utrogka radnih
sati), ali su zato kod rijeka gradili
polo'laje na „protivniekor strani
rijeke tako da je cijelo rijeeno kori-
to bilo inkorporirano u obrambe-
nu crtu. Na samom podetku rata
kada zraena premoa nije bila upit-
na malo palnje se posvedivalo pri-
krivanju. Medutim, tijekom 1944.
i gubitka zratne nadmoai, osobi-
to na Zapadnom ratigtu, dovela je
vjekinu prikrivanja postrojbi do
savrgenstva. Kombinacija prikri-
vanja i „poboljgavanja" te prila-
godavanja prirodnih prepreka uz
uporabu osvjetljavajudih sredsta-
va pretvarala je „lake obrambene
polo'laje" (prema migljenju pro-
tivnika) u tegko osvojive polol'aje.
General pukovnik Gotthard Hein-
rici jog kao zapovjednik zbora ra-
zvio je poseban koncept, koji su
poslije preuzeli svi zapovjednici
pjegaelcih postrojbi na Istoenom
ratigtu, a koji se sastojao od sva-
kodnevnog izvidanja protivnika
te na temelju odredenih indicija
moglo se utvrditi kada de poeeti Presjek jedne stalne fortifikacije na utvrdenom postavu „Siegfried"

protilmield napad (nogenje kaciga

Postrojba u napredovanju pod bacaekom vatrom protivnika
umjesto obienih vojnieldh kapa,
podjela alkohola postrojbama...).
Prije samog poeetka protivnielcog
napada vojnici bi napustili prve
dvije istaknute linije obrane tako
da je protivnieka topnieka pripre-
ma (s kojoj je neizostavno pod-
njao svaki sovjetski napad) „uda-
rala" u prazno. Po okoneanju
protivnieke topnieke pripreme
vojnici bi ponovno zauzeli svoje
poloiaje te spremni dodekali na-
pad protivniekog pjegag'tva. Ipak,
ogroman nerazmjer u brojnosti
ljudstva i tehnike te sovjetska be-
zobzirnost u „trogenju" istoga do-
nosio je prednost protivnilcu bez
obzira na „male talctieke trikove"
koji ipak nisu mogli donijeti pro- .
mjenu °pee situacije.

72 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

 STAUINGRADSKA BITKA

BITKA ZA STALJINGRAD A

rujan 1942. - veljaa 1943.

sovjetski napadi - njematko povlatenje domet sovjetskog topnigtva

njematki protunapadi njematka crta bojigta ...... sovjetska zratna potpora

Donskitr
ROKOSSOVSKY

Vinnovlia
Rynok

Voyo - alekseyevski

a Burkauski
at*

)Gavrilovka

POSEBNO IZDANJE / LiDEN1 73

VP 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
Desetina i vod
Desetina (Gruppe) i vod (Zug) su
predstavljali bazi6ne postrojbe u
Njemadcoj vojsci. Taktika dese-
tine i voda trebala je odgovoriti
na pitanje kako napredovati pod
protivniekom vatrom te istjera-
ti protivnika iz njegovih polcdaja
uz minimalne vlastite gubitke.
Tijekom kretanja po terenu de-
setina je oblikovala dvije osnov-
ne formacije. Prva od njih je bila
„niz" (Reihe), koji se sastojao od
„labavog niza" vojnika s zapo-
vjednikom desetine na 6e1u. Za-
povjednika je slijedio pugkostroj-
nitar sa svojim pomo6nicima te
ostatak desetine, dok se pomo6-
nik zapovjednika desetine nala-
zio na zalaznici. Prednost niza
je bila u tome gto je predstavljao
„malu metu" sprijeda, a omogu-
6avao je zapovjedniku desetine
da u slutaju napada brzo izvrgi
raspored desetine. Formacijom
„labavog niza" izbjegavalo se „sa-
bijanje" vojnika, koji su tada po-
se,bno „izltdeni" pugkostrojni6-
koj i bacadcoj vatru, time su se
izbjegavali gubici, a s druge stra-
ne „niz" je omogueavao odfiava-
nje „veze" izmedu vojnika.
Iz „labavog niza" desetina je brzo
mogla evoluirati u „streljadci la-
nac" (Schiltzenkette) i to na na-
74
Borbeno djelovanje najveeeg topa u Drugom svjetskom
ratu - „Dora", zeljeznicki top kalibra 800 mm
an da pugkostrojnica ostaje u vatrom iz pugkostrojnice. Kreta-
sredigtu dok se ostatak desetine nje od jednog do drugog zaklo-
rasporeduje lijevo i desno od nje. na poeinjalo je u trenutku kada
Kao rezultat dobivao se „rastresit" bi zapovjednik desetine stigao do
raspored u kojem se napredova- prvoga, najistaknutijeg. Krajnji
lo od jednog vidljivog zaldona do rezultat djelovanja pugkostrojni-
drugoga uz „pokrivanje" stalnom ce nije bio jednostavno unigtenje
protivnika nego totalno peutra-
liziranje istoga (Niederkampfen)
da bi se time osigurao uspjeh na-
pada. U obrani desetina je zauzi-
mala prostor od 30 do 40 metara
gto je omogu6avalo zapovjedni-
ku da ima pregled nad obranom.
Zatim je desetina pristupila uko-
pavanju i izradi polcdaja dok je
jedan vojnik bio na strati kao osi-
guranje od iznenadnog napada.
Poltdaj se utvrdivao u nizu otpor-
nih taaka na kojima se nalazilo
po nekoliko vojnika desetine (sva-
ki vojnik je kopao vlastiti zaldon,
„lisidu rupu" - Fuchsloch). Svaka
otporna toka morala je biti u do-
metu sebi susjedne take. Ovako
„rastresito" oblikovanje prve crte
obrane imalo je za cilj da umanji
efekt protivnikove topnieke va-
tre. Najva2niji dio obranibenog
polcdaja predstavljao je polcdaj
pugkostrojnice (MG-Stellung)
za koju je pripremljeno nekoli-
ko polaaja tako da je ona prema
potrebi tijekom bitke mogla mije-
njati svoj polaaj. Prvi poloZ'aj za
pugkostrojnicu nalazio se obit"-
no oko 50 metara ispred prednje
crte obrane desetine. Ukoliko su
moguenosti dopugtale, iza prve
crte obrane izgradivani su tran-
geji (u obliku stalne fortifikacije)'
u koje bi se sklanjao najved dio
desetine, ukoliko nije bilo potre-
be za trenutnim boravljenjem
na prvoj crti. Pojedine desetine
su oblikovale „prednje postaje"
(Vorposten) kao oblik ranog upo-
zoravanja vete postrojbe kojoj su
pripadali (mati6na postrojba) na
neposredni napad protivnika te
su imale zadatu gto je due mo-
gu6e zaustavljati protivnika u na-
padu time „kupujuei" vrijeme za
potpuni raspored svoje mati6ne
postrojbe na prvoj crti obrane.
Navedene „prednje postaje" bile
su obieno uspostavljene do 2000
metara ispred glavne crte obrane
u dometu ondja za blisku podrg-
ku (bacea i topova u sastavu pje-
gaele pukovnije).
Pri napredovanju vod se kretao
u obliku strjelice (Pfeil) jednako
pri kretanju u koloni ili u liniji (s
desetinama naprijed i nazad). U
nadlanosti zapovjednika voda
bio je odabir podru6ja djelova-
nja i kona6nog cilja te da prema
tome odabere formaciju koju ce
zauzeti vod i da o tome obavije-
sti zapovjednike satnija. Zapo-
vjednik voda je trebao procijeniti
koje je mjesto u obrani protivni-
ka najslabije i potom na to mjesto
usmjeriti glavni udar svoga voda.
Ukoliko je uspjegno probijena
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
obrana protivnika vod je trebao
odmah nastaviti prodor u dubinu
protivniekog poretka. U tom je
trenutku u potpunosti do izra2a-
ja dolazila sposobnost zapovjed-
nika voda da iskoristi povoljan
„momentum" u napredovanju
kroz protivnieke polo'aje ne oba-
ziruti se na svoja krila. Zagtita kri-
la voda u napredovanju trebale su
preuzeti postrojbe koje u dolazi-
le iza napredujueeg voda te uni-
gtiti ostatke protivniekog
otpora. Ovaj opis djelovanja voda
pretpostavlja sna‘z' an i agresivan,
all inteligentan pokret koji ee u
prvim ratnim godinama donosi-
ti njemaekom pjegagtvu kvalitet-
nu prednost pred njegovim pro-
tivnicima.
Primjeri
obrambenih
borbenih
djelovanja
NjemaEke vojske
u Drugom
svjetskom ratu
Obrambene operacije na
Sic1101 I Apeninskom
poluotoku (Italija, srpanj
1943.— svibanj 1945.)
Nakon okoneanja vojnih opera-
cija u sjevernoj Africi postavilo se
pred Vrhovno zapovjednigtvo voj-
ske (OKH) pitanje gdje ce Savezni-
ci sada udariti. Nitko od vodecih
generala u OKH nije imao iluzija
da ee Saveznici sada staff i zado-
voljiti se samo postignutim izba-
civanjem osovinskih snaga iz sje-
verne Afrike. Glavni stoner vojske
razradio je tri scenarija: prvi koji je
Itustracija: Vellmlr Vuldit
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
polazio od toga da ee se saveznici koji je obuhvatio iskrcavanje save- zavrgetka operacija (13. svibnja
iskrcati na podrueju Greke te za- znika na Siciliju te po zauzimanju 1943.) ponovno je postrojena 15.
tim formirati bojigte s ciljem uda- iste prebacivanje na Apeninski divizija, ali ne kao oklopna nego
ra na ju'Ino krilo Istoenog ratigta; poluotok i napredovanje prema kao 15. motorizirana divizija, od-
drugi prema kojem bi se saveznici sjeveru du2 istoga. Saveznici su se nosno 15. oklopno-grenadirska
iskrcali na obalu Jadranskog mora odlueili za veal scenarij, a Nijemci divizija (pukovnik Ernst-Giint-
(u delti Neretve) i potom prodr- su odahnuli, jer je on predstavljao, her Baade). Navedena divizija je
li u unutragnjost s ciljem prekida od tri moguaa zla, najmanje. postrojena na Siciliji. Druga nje-
vitalne 'eljeznieke komunikaci- Od snaga koje su bile predvide- maeka postrojba na Siciliji bila je
je prema Solunu te time odsjekli ne za djelovanje u sjevemoj Afri- motorizirana divizija „Hermann
njemaeke snaga u Gr6koj i tred ci, a koje tamo nisu prebeene do Goring" (sluTheno dio Luftwaffe,
a talctieki podredena vojsci) pod
4. .O 4. zapovjednigtvom general-bojnika
Wilhelma Schmalza. Obrana Sici-
PANZER IV H lije povjerena je talijanskoj 6. voj-
Kada su se Nijemci suoeili sa superiornijim sovjetskim tenkovima sci koja je na obalnom rubu imala
T-34 i KV-I, Zurnom mjerom proglasili su naorulavanje Panzera rasporedeno gest obalskih divizi-
IVs novim topom duge cijevi kalibra 75mm. Na tenkovima Pan- ja, dva obalska zdruga, jednu sa-
zer IV inaeice F zamijenjeni su kratki topovi 7.5cm KwK37 L/24 mostalnu obalslcu pukovniju, tri
novim topom 7.5 KwK40 L/43 (duZine cijevi 43 kalibara). Kako momarieka utvrdena podrueja i
bi se medusobno razlikovali, prvi su postali Panzer 1VF1, a dru- dvije lueke obrambene skupine.
gi F2. Prvi tenkovi Z'urno su proizvedeni u oZujku 1942. i poslani Navedene snage einile su prvu
na bojgnicu na naein da je u poeetku svaka oklopna divzija dobila crtu obrane. Drugi dio snaga na-
samo po nekoliko primjeraka zbog poeetne proizvodnje od samo lazio se u sredigtu otoka kao brza
16 primjeraka mjeseeno. Od inaeice G (proizvedeno 1.687 tenko- prieuva koja je trebala interveni-
va) ugraduje se jos jedno vrijeme KwK40/1,43 i ndto kasnije top rati na ugro2enom podrueju. Te
dune cijevi KwK40/L48 i vete probojnosti. U vrijeme bitke kod snage su einile dva talijanska zbo-
Kurska u ljeto 1943. na bojiSnici je bio 841 Panzer IV duge cije-
vi. Taj top ostati ee u uporabi sve do kraja rata. Od travnja 1943.
ra sa cetiri pjegaeke divizije te ra-
nije spomenute dvije njemaeke
u proizvodnji je poboljkina inaeica H (proizvedeno 3.774 tenko- motorizirane divizije.
va) koju ce od lipnja 1944. zamijeniti posljedna u nizu J (do kraja
rata proizvedeno 1.758).
Iskrcavanju Saveznika prethodi-
la je intenzivna zraena priprema
- teiina: 25 t od 3. do 9. srpnja 1943. godine.
- posada: 5 Tijekom ovoga djelovanja ones-
- naorulanje: I top 75 mm KwK40 L/48, 2 strojnice 7,92 mm posobljene su sve zraene luke na
MG34 Siciliji, a ostatak operativnih zra-
- streljivo: 87 granata, 3.150 metaka 7.92 mm koplova prebaeen je u Italiju. Od
- oklop kupole: prednja ploea: 50mm/80°, boena: 30mm/64°, 10. srpnja 1943. poeelo je iskrca-
straZnja: 30mm/75° vanje Saveznielcih kopnenih sna-
- oklop tijela: prednja ploea: 80mm/80°, bocna: 30mm/90°, stra- ga. Mostobran je brzo uspostav-
Znja: 20mm/79° ljen, a talijanske obalne postrojbe
- dodatne boene ploee protiv kumulativnih granata debljine 8 su se raspale ne pru2ivgi znaeajni-
mm ji otpor. Noeu s 10. na 11. srpnja
- motor: benzinski Maybach HL 120TRM motorizirana divizija „Hermann
- snaga motora: 300KS Goring" izvrgila je protunapad u
- najveca brzina po testi: 38 km/h smjeru napredujueih amerieldh
- doseg: 210 km snaga. Medutim, uslijed djelova-
- dimenzije: d-7,02m, .§ -2,88m, v-2,68m nja saveznitkog zrakoplovstva i
75
2IL: 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
topni6ke vatre s brodova, divizija
je uskoro morala odustati od dalj-
njih napada. Kao pomot njema6-
lcim (i talijanskim) snagama na Si-
ciliji upu6ena je 1. padobranska
divizija (general bojnik Richard
Heidrich) koja je do 13. srpnja
stigla na Siciliju. Navedene sna-
ge uspjele su, usporiti, a potom i
u potpunosti zaustaviti britansko
napredovanje prema luci Cataniji
te uspostaviti efikasnu crtu obra-
ne na obroncima Etne. U medu-
vremenu su ameritke snage do
23. srpnja zauzele cijeli juZ"ni dio
otoka. Britanske snage niti nakon
petnaest dana tegkih borbi nisu
uspjeli probiti njemadce polo2aje
pod Etnom. Zapovjednik njema6-
kih snaga na jugu (Vojna skupina
C) general feldmargal Luftwaffe
Albert Kesselring prebacio je na
Siciliju 29. oklopno-grenadirsku
diviziju (general-poru6nik Walter
Fries) kao daljnje oja6anje obrani
otoka. Do 3. kolovoza 1943. nje-
mgke postrojbe su organizirale
obranu na crti Catanija - Troina
- Santa Agata di Militello (uz na-
vedene njema6ke snage bile su
i eetiri talijanske divizije te mor-
naritle talijanske snage u Messi-
ni). Nijemci su slabijim snagama
organizirali osmatranja na Etni, a
dun prometnica sustav obrane u
76
Prodor juri§nih opkopara u protivniae pologaje
Njernaeki oklop na jugu Europe
borbenim skupinama po dubini
bojigta. Potom su formirane jake
prieuve te pripremljeni objekti
za rugenje u svrhu zapreelvanja i
iskorigtene sve predriosti terena
za organizaciju obrane. Buduoi da
je stoner 6. talijanske vojske prak-
ti6no prestao da postoji, zapovi-
jedanje obranom preuzeo je nje-
mgki XIV oklopni zbor (general
oklopnih postrojbi Hans-Valentin
Hube) od 3. kolovoza. Zada6a nje-
ma61dh snaga bila je da gto je vise
moguee uspore napredovanje sa-
vezniadh snaga te time gto dune
odgode invaziju na sam Apenin-
ski poluotok.
Op6i saveznied napad zapo6eo
je 1. kolovoza 1943., a do 5. kolo-
voza Saveznici su uspjeli zauzeti
luku Cataniju i Troinu u sredigtu
njematke obrane time je cijela
obrambena linija dogla u pitanje.
Njematke snage, razdvojene Et-
nom, po6ele su polagano odstu-
panje u smjeru sjeveroistoka u
smjeru Messine. Prema zapovijedi
Kesselringa od 10. kolovoza 1943.
zapoeela je evakuacija njematicih
snaga s Sicilije. Njematke zalazne
postrojbe otaavale su napredo-
vanje saveznika tako da su ame-
ri6ke postrojbe 13. kolovoza zau-
zele sredignji poloIaj na raskraju
Randazzo, a tek 17. kolovoza ugle
POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.

4
u Messinu time je okontana bit-
ka za otok.
Unatot zratnoj nadmoti Nijem-
ci su sa Sicilije uspjegno evakuira-
li najveti dio svojih snaga (60.000
vojnika, 47 tenkova, 94 topa,
10.000 vozila i 17.000 tona druge
vojne opreme).
Ponukani unutarnjim previranji-
ma u Italiji (25. srpnja 1943. mo-
rao je odstupiti Benito Mussolini s
mjesta predsjednika vlade Kralje-
vine Italije) OKW je poteo raditi na
mjerama za slutaj talijanskog izla-
Za forsiranje rijeka, u prvom napadnom valu,
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Vojnici „pregledavaju" skupinu uni§tenih sovjetskih tenkova
slca iz rata. Odmah idueeg dan (26.
srpnja 1943.) Adolf Hitler kao Vr-
hovni zapovjednik oru2anih sna-
ga donosi Uputu br. 48 (Weisung
Nr. 48), kojom su utvrdene ?Jayne
smjernice za postupanje u sluta-
ju kapitulacije Italije. Na temelju
spomenute Upute, maksimalno
brzo je izraden cijeli niz plano-
va za postupanje prema Talijan-
skim oruianim snagama na svim
podruejima. Opti plan postupa-
nja prema Talijanskim orui'anim
snagama (razonianje i intemaci-
uvijek su koriSteni gumeni eamci
ja), te preuzimanje podrutja koja
je pod okupacijom dr2ala Talijan-
ska vojska dobio je naziv (ironit-
no) pothvat „Osovina" („Achse"),
a iz ovoga opteg pothvata „izve-
deni" su i slijedeti pothvati: „Ala-
rich" (plan za okupaciju Italije od
strane Njemaeke vojske u slutaju
njene kapitulacije - dobio je naziv
prema kralju Zapadnih Gota Ala-
richu I, koji je bio prvi germanski
kralj koji je zauzeo Rim 410.), „Fe-
uerstein" (osiguranje prijevoja
Brenner i ostalih prometnica koje
lako je vojska vodila pokretni rat, veliki dio
njezinih pokreta oslanjao se na uporabu konja
„spajaju" Treti Reich i Italiju - do-
bio je naziv prema prezimenu ge-
nerala gorskih postrojbi Valentina
Feuersteina, eija je zadge bila da
sa svojim LI. gorskim zborom iz-
vr§i navedenu zadatu), „Konstan-
tin" (razoruZ-anje talijanskih po-
strojbi i zauzimanje podrutja pod
talijanskom okupacijom na Jugoi-
stoku - NDH, Cma Gora, Albanija
i Grtka), „Kopenhagen" (osigura-
nje prijevoja i prometnica iz June
Francuske prema Sjevernoj Itali-
ji), „Schwarz" (zauzimanje Rima
i oslobodenje Mussolinija), „Sie-
gfried" (razonaanje i preuzima-
nje podrutja 4. talijanske vojske
u Ju2noj Francuskoj) i „Zeitge-
nosse" („suvremenik" - prebaci-
vanje zratnim putem njematkih
postrojbi u Albaniju). Nadalje, te-
meljem zapovjedi OKW-a izvrgen
je preustroj njematke zapovjedne
strukture na podrutju Italije i to na
naein da je ratite u Italiji podije-
ljeno izmedu Vojne skupne B (ge-
neral feldmafgal Erwin Rommel)
sa operativnom nadleZnogeu do
crte Piza-Arezzo-Ankona, a jui-
ni dio Italije ispod navedene crte
ostao je u nadleinosti Vojne sku-
pine C (general feldmargal Albert
Kesselring). Zadata Vojne skupine
B bila je raspored njematkih sna-
ga na Sjeveru Italije te osiguranje
prijevoja preko Alpa. Pod zapo-
vjednigtvom Zapovjednika Juga
(Vojna skupina C) feldmargala Ke-
sselringa nalazila se 2. zrakoplov-
na flota i 10. vojska (ustrojena 25.
kolovoza 1943.) pod zapovjednig-
tvom generala oldopnih postrojbi
77
in 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
r
Heinricha von Vietinghoff-Schee-
la sa t etiri motorizirane, tri oklo-
pne i dvije padobranske divizije i
jednim jurignim zdrugom.
Saveznika invazija Apeninskog
poluotoka zapoteta je iskrcava-
njem na obalu Kalabrije 3. rujna
1943. da bi do 9. rujna Savezni-
ci zauzeli Catanzaro i priblaili se
Tarantu. Toga dana je objavlje-
na vijest o kapitulaciji Italije. Ta-
lijansko vrhovno zapovjednigtvo
je zapovjedilo obustavu borbe-
nog djelovanja prema Saveznici-
ma, a Nijemci su odmah pristupili
provedbi plana „Achse" (na Jugo-
istoku se plan s istom zadatom
nazivao „Konstantin"). Potom
je Kesselring naredio evalcuaciju
Sardinije 20. rujna te potom i Kor-
zike 4. listopada 1943. godine.
Uz sna2nu podr§ku brodova i zra-
koplova amerieke snage su izvrsi-
le islcrcavanje u podrutju Salema
• •••
••• • •••
•
9.rujna. Kesselring, buduai da nije
imao slobodnih snaga, „bacio" je
prema Salernu improvizirane po-
strojbe („postrojbe na uzbuni" -
Alarmeinheiten) sastavljene od
pozadinskih sluZ'bi (kuhara, vo-
zata, vojnih sluThenika...) koje
su u prvo vrijeme uspjele stabili-
zirati boji§te oko mostobrana. Ve-
liki njemadd protunapad 13. i 14.
rujna cak je ozbiljno zaprijetio da
ce „baciti" saveznitke postrojbe
u more, medutim, odlutili su ve-
lild kalibri topova na brodovima i
zratna nadmot Saveznika. Isto-
dobno su dijelovi njematicih divi-
zija iz sastava XIV. oklopnog zbora
(s zadatom usporavanja napre-
dovanja saveznitkih postrojbi
kroz Kalabriju i Camponiju) stigle
u „visinu" Salerna. Zapovjednik
10.vojske von Vietinghoff zapo-
vjedio je povlatenje svih njemat-
kih snaga pred Napulj 15. rujna
s tim da je navedeno povlatenje
Ilustracija: Velimir VuldiE
78
izvodeno jako sporo da bi nje-
matkim snagama na lijevom kri-
lu kod Taranta i Barija omogutilo
„poravnanje" s glavnim snagama
pred Napuljem koji je evakuiran
1. listopada. General-feldmargal
Kesselring je naredio uspostavu
obrambene crte na rijeciVolturno
koji su njematke snage posjele 6.
listopada.
U meduvremenu je 12. rujna 1943.
iz internacije osloboden Benito
Mussolini koji je 25. rujna progla-
sio Talijansku Socijalnu Republi-
ku na sjevernom dijelu Italije (pa-
sjednutom od Nijemaca) dok je u
juZnom dijelu Italije (posjednu-
torn od Saveznika) djelovala Ba-
doglieva vlada (tu je bio i talijan-
ski kralj) koja je 13.1istopada 1943.
objavila rat Njematkoj.
Trenutak odmora za umornc , pnike OKW je zapovjedio 30. rujna 1943.
da 10. vojska nastavi sa s zadr2a-
vajutom obranom te se povute
na utvrdenu postavu „Gustav" (ri-
jeka Garigliano — rijeka Rapido —
Jagdpanzer 38(t) Hetzer rijeka Sangro), a Vojna skupina B
Na sastanku odrzanom kod Hitlera, glavni inspektor oklopnih u sjevernoj Italiji osigurava pro-
postrojbi general pukovnik Heinz Guderian zatrazio je izradu la- metnice te brani balu od moguteg
kog lovca (razaraca) tenkova niske siluete koji bi zamijenio pro- iskrcavanja protivnika. U skladu s
tutenkovske topove koje su vukli motorni tegljaci iii konjske za- navedenim, 10. vojska je vodila
prege. zadrZavajutu obranu na crti rijeka
teZina: 23 t Volturno — uke rijeke Bilferno te
- posada: 4 na taj natin osigurala vrijeme za
- osnovno naorui anje: 7.5cm StuK L/48, 1 strojnica 7,92 mm dovrktak polobja na utvrdenom
MG34 postavu „Gustav". U studenom
- streljivo: 63 granate, 600 metaka 1943. boji§te se ustalilo na „Zim-
- traverza: 5° lijevo i 11° desno skoj crti", prvom pojasu obrane
elevacija: -6° do +12° jugozapadnog dijela postava „Gu-
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80°, boeni: 30/79° i stav". Od 11. studenog 1943. izvr-
straga 30mm/90° §en je novi ustroj snaga u Italiji,
oklop tijela: prednja ploea. 80mm/76°, bocni: 30mm/90°, i stoner Vojne skupine B prebaten
straga: 20mm/90° je u Francusku, a od snaga koje
- boena ploca protiv kumulativnih granata 8mm/90° su mu bile podredene postrojena
- motor: benzinski Maybach HL120TRM je 14. vojska (general konjanigtva
- snaga motora: 300 KS Eberhard von Machensen) koja je
- najveea brzina po cesti: 38 km/h preuzela osiguranje sjevera Itali-
doseg: 210 km je te je podredena Vojnom zapo-
- dimenzije: d-6,7m, v-2,20m vjedniku Jugozapada (dosada§nji
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
 Jed ud temeljnih pravila vojske - tocno utvrditi gdje se nalazi protivnik
Vojni zapovjednik Juga), odnosno
Vojnoj skupini C.
Saveznidce snage painju na-
pad na postav „Gustav" (odnosno
prednje poldtaje nazvane „Ze-
lena crta") 2. prosinca. Do okon-
eanja napada 15. sijeenja 1944.
saveznieke postrojbe uspjele su
probiti „Zelenu crtu" i doei pred
glavne polo2aje postava „Gustav"
koji nisu uspjeli probiti niti na jed-
nom mjestu zahvaljujud 6vrsti-
ni njemaeke obrane. Novi napad
savezniddh postrojbi po6eo je 17.
sije6nja na sredi§nje mjesto nje-
ma6kog postava „Gustav" grad
Casino (koji je odbijen), a 22. si-
jeenja saveznici su iskrcali sna-
ge kod Anzia u njemadcoj poza-
dini s ciljem udara u leda postava
„Gustav". Medutim, Kesselring
je odmah reagirao i prema save-
zniddm postrojbama uputio 6e-
tid divizije iz svoje prituve. Iako
su saveznici uspjeli formirati rela-
tivno duboki mostobran, dolazak
navedenih njemaddh snaga je u
potpunosti zaustavio daljnji pro-
dor savezniddh postrojbi. Tako je
ubrzo mostobran kod Anzia po-
stao „mrtva todca". Prva faza bitke
za postav „Gustav" zavr§io je pot-
punim neuspjehom Saveznika. U
meduvremenu je Kesselring na-
pao 16. velige 1944. mostobran
kod Anzia da bi isti bio zaustav-
lien tek krajnjim naprezanjem uz
ogromnu podr§ku zrakoplovstva i
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
mornarice 20. veljate te se poeet-
kom o2ujka boji§te kod Anzia sta-
biliziralo. Novi napad savezniekih
postrojbi na Casino zapoeeo je
15. oarjka no isto je okonean ne-
uspjehom. U torn trenutku save-
Za dobro funkcioniranje postrojbi uvijek je bitno „ratno prijateljstvo"
Drugo temeljno pravilo vojske - uvzjek agresivno napadati
znici su nasuprot Casina koncen-
trirali snage od 16 divizija i sedam
zdrugova dok je isto podrueje
uspje§no branilo §est njematicih
divizija i jedan zdrug. Tred save-
znidd napad na Casino zapo6eo
je 11. svibnja 1944. topniekom
pripremom iz 2.000 topova. Ovo-
ga puta njema6ka obrana na po-
stavu „Gustav" nije mogla izdthti
napad te je ista probijena na po-
tezu od Casina do Tirenskog mora
20. svibnja, a sam Casino je zauzet
od saveznika 18. svibnja. Savezni-
ci su poslije proboja postava „Gu-
stav" izbili na njema&i zaprijeee-
ni polo'laj „Senger" koji se nalazio
iza desnog krila postava „Gustav".
Savezniece postrojbe spojile su
se s postrojbama na mostobranu
kod Anzia 25. svibnja. Boji§te se
sada lagano pomjeralo u pravcu
Rima tempom koji su odredivale
njemeke snage u urednom po-
vlatenju. Kesselring je zatim
da se njegove snage povuku
na postav „Gotska crta" koji je ve6
od prije fortifikacijski uredivan
kao priarva u slu6aju proboja po-
stava „Gustav". Saveznitke snage
u§le su u Rim 4. lipnja 1944. goto-
vo 11 mjeseci poslije iskrcavanja
na Siciliju.
Mada oslabljene njematke snage
su uspjele u drugoj polovici srp-
nja 1944. zaustaviti napredovanje
Saveznika na prilazima postavu
„Gotska crta" sada nazvanoj „Ze-
lena crta" koja se protezala rije-
kom Arno i rijekom Metauro. U
meduvremenu je 14. vojska uspo-
stavila „Alpsko boji§te" 15. kolovo-
za (na granici izmedu Francuske i
Italije) prema islcrcanim saveznie-
79
In 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT tldtZ7\a
kim postrojbama na jugu Francu-
ske. Krajem rujna 1944. uspjelo je
Saveznicima probiti postav „Ze-
lene crte". Medutim, njemaace
postrojbe organizirale su odsud-
nu obranu tako da se crta bojigta
poslije proboja postava „Zelena
crta" do poeetka 1945. pomaknu-
la samo od 25 do 55 km prema sje-
veru.
Desetog okijka 1945. za novog
zapovjednika Jugozapada i Voj-
ne Skupine C postavljen je gene-
ral pukovnik Heinrich von Vieting-
hoff-Scheel (Kesselring je preuzeo
zapovjednigtvo nad Zapadnim ra-
tigtem). Do paCetka travnja 1945.
na Jugozapadnom ratigtu vlada-
lo je zatigje, a potom su Savezni-
ci 9. travnja 1945. poCeli s novim
napadom. Do 20. travnja 1945.
njematke snage su se u redu po-
vlatile prema sjeveru, a onda je
dab do popugtanja u rasporedu
njemaeldh snaga i saveznieke po-
strojbe su uspjele 24. travnja forsi-
rati rijeku Po. Do 29. travnja save-
znieke snage su dostigleVeneciju i
forsirale rijeku Piavu. Istoga dana
(29. travnja 1945.) predstavnici
Vojne skupine C su u Casertti pot-
pisali dolatment o kapitulaciji nje-
madcih snaga („dokument o lojal-
noj predaji") na Jugozapadnom
ratiku (koja je stupila na snagu 2.
svibnja 1945).

Pokretni „oldopni diep"

(Sovjetski Savez, oiujak —
travanj1944.)
Prva oklopna vojska pod zapo-
vjedni§tvom generala oklopnih
postrojbi Hansa-Valentina Hubea
nagla se 31. cdujka 1944. izloena
snalnim udarima sovjetskih sna-
ga koji dovodi do stvaranja velike
praznine izmedu 1. oklopne voj-
ske i 4. oklopne vojske kod Pro-
skurova. Prije nego gto su nje-
matke snage uspjele reagirati i
zatvoriti nastalu prazninu, Citava Tijekom gradskih borbi poprgta gradova uvijek su tdko stradavala
1. oklopna vojska nala se u okru-
fenju kod Kamenets-Podolskog.
U trenutku okrtdenja 1. oklopna „Schulz" (general pje§a§tva Frie- Mansteina (zapovjednik Vojne za njegovo postignuCe. Slijede-
vojska ima svega 24 operativna drich Schulz, zapovjednik XXXX- skupine Sjeverna Ukraina) „oldo- Ceg dana na povratku iz Hitlero-
tenlca, 86 bojni dosta prorijede- VI. oklopnog zbora). S tako ustro- pni clIep" se trebao kretati u smje- vog glavnog stana general-pukov-
nog pje§a§tva, 106 protuoklopnih jenim snagama formira „trokut" s ru sjevero-zapada, Hube odluCuje nik Hans-Valentin Hube pogiba u
topova 75 lakih i 35 tegIcih bitni- „§iljkom" okrenutom prema nje- krenuti juin odbijajuCi „putem" zrakoplovnoj nesreai.
catopni§tva. Na papiru snage pod maekim polaZajima i zapovije- sve polcu§aje sovjetskih snaga da
zapovjedni§tvom Hubea obuhva- da pokret svoga „d'iepa". U me- zaustave pokret „oklopnog die Obrana Normandije
6aju 22 divizije od toga osam oklo- duvremenu opskrbu olcru2enih pa". Prva oklopna vojska 8. tray- (Francuska, lipanj —
pnih i jedna oklopnih-grenadira. snaga preuzima Luftwaffe koja nja „hvata" kontakt s postrojbama srpanj1944.)
Hube ustrojava olcrtdene snage u svakodnevno dovozi pogonsko II. SS oklopnog zbora u podrueju Praktieki odmah po odustajanju
tri skupine: „Breith" (general oklo- gorivo, streljivo i hranu, a odvozi Lola koje su im poslane u susret od operacije „Morski lay" („See-
pnih postrojbi Hermann Breith, ranjenike. IduCih gesnaest dana te prelazi njemaCku crtu obrane u lowe"), planirane invazije Veli-
zapovjednik III. oldopnog zbo- Hube vodi svoj „oklopni d2ep" istoenoj Galiciji. ke Britanije, Hitler je zapovjedio
ra), „Nehring" (general oldopnih pod konstantnim napadima so- Hitler osobno poziva Hubea te ga izgradnju „Atlantskog bedema"
postrojbi Walther Nehring, zapo- vjetskih snaga prema njemaelcim 20. travnja 1944. promiCe u 6in koji se u punoj duhni trebao pro-
vjednik )(KW. oklopnog zbora) i poloajima. Prema zapovijedi von general pukovnika kao nagradu tezati od Pirineja (francusko-Apa-

80 POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.

 isrmisr‘isr.C]rcoliiraarez.corg

BERLINSKA BITKA.

0 25 50
BITKA ZA BERLIN ammo

15. travnja - 6. svibnja 1945.

.............. •
bntrz..
XXXX
Balti.tY:ko more.
1 651
'Rostock
Grei

................... SwinemOn

19

hwerin

Waren .....
randenburg
XXXX •
1 2 [.•;*
...........
MOO(
VIST
HEINRIQ
kasnije TIPPBSKIRCH
)000(
DoMi ritzwalk
2 Bjeloruskifront.'...
OSSOVSKY

NJEMA
Wittenberg

1000C
oranie MOM z IBjelorusldfront
1 Poljad
XXXX
1000C
131

1 91 StendaI .
Ktistrin 1
............................ .••*
2ukov
5 Shock
}0.80(
1 8 strata
EOM
1 691 I mi I 1 strata
XXXX

LJSXA

100M
31strata
XXXX
tre
Herzberg
I Is 3 strata
XXXX 1
1 13 KONIEV
saveznitli napadi Targau
XXXX
njemdki protunapadi strata
njemako povigenje XXXX
njematle crte bojgta I in 4 straia

njematki diepovi XXXX

0 obrane 2 Poljaci
• 15. travnja

• 18. travnja

• 25. travnja Dresde

• 28. travnja

POSEBNO IZDANJE / STUDEN I 2013. 81

vp -sisrmisrwsr.33cosivaX.Yrilted.riet .
2. SVJETSK I RATINEHRMACHT

•••• ••
*•••••
••

Jagdpanzer IV
Pritisnuta sa svih strana i sa sve vise unigtene industrije, Nje-
maeka se suoeila s obrambenim ratom i nedovoljnom proizvod-
njom tenkova. Jedno od jednostavnijih rjesenja, nine cijene izrade
i kraeeg vremena proizvodnje, bili su lovci tenkova. U biti, defan-
zivno oruZje. U rukama iskusne posade mogli su biti vrlo ubojiti.
Nedostatak kupole i ciljanje cijelim vozilom bio im je velik nedo-
statak, ali su im vrlo mala visina (visina edv.jeka) i zakakn oklop
bili prednost. Jedno od takvih vozila bio je lovac tenkova, odno-
sno sluZ"beno nazvan protutenkovskim toporn na podvozju tenka
Panzer 1V(7 .5cm PaK L/48 auf Fahrgestell Panzerkampfwagen
IV) ili jednostavnije nazvan lovackim tenkom, odnosno Jagdpan-
zerom IV U naortdanju je odjela lovaekih tenkova u oklopnim
divizijama od olujka 1944. godine. Sveukupno je do studenoga
1944. proizvedeno 769 Jagdpanzera IV
-telina: 24,5 t
- posada: 4
- osnovno naoru2 anje: 7.5cm PaK39 L/48, 1-2 strojnice 7,92
mm MG34 ili 42
- streljivo: 79 granata, 600 metaka
-traverza: 10° lijevo i 10° desno
-elevacija: -5° do +15°
- oklop nadgrada; prednja ploea: 60mm/40°, boeni: 30/60° i stra-
ga 20mm/55°
-oklop tijela; prednja ploea. 60mm/45°, boeni: 30mm/90° ,
straga: 20mm/89°
-bona plaaprotiv kumulativnih granata 8mm/90°
- motor: benzinski Maybach HL120TRM
- snaga motora: 300 KS
-najveea brzina po testi: 40 km/h
-doseg: 210 km
- dimenzije: d-6,85m, §-3,17 v-1,85m
Dan je znak za napad

Itustracija: Velimir VuldiE

njolska granica) do Kirkenesa u
Norvetkoj (ukupne dUine 4.000
km). Temeljna zamisao obrane
sastojala se u slijede6em: stalne
posade utvrdenja trebaju zadr-
Zati invazione snage na obali do
dolaska oklopnih i motorizira-
nih snaga iz prieuve koje bi po-
torn protivnieke invazione snage
odbacile natrag u more. Stvorena
su tri obrambena podru6ja: nor-
veSko, dansko i zapadno (od Ni-
zozemske do panjolske). Unutar
obrambenih podru6ja obala je
podijeljena na obrambene zone
u kojima je predvidena izgrad-
nja pomorskih tvrdava, skupi-
ne otpornih to6aka i obrambeni
sektori. Pomorske tvrdave pred-
stavljale su srediSta obrane i obu-
hvgale su sve vane luke neop-
hodne Ratnoj mornarici. Obrana
pomorskih tvrdava sastojala se u
mogu6nosti za samostalnu kruz
nu obranu u promjeru. od 10 km
sa posebno izgradenim mjestima
za protuoklopne i protuzra6ne to-
pove. Zaljevi i vete morske uvale
su posebno utvrdeni kao zaseb-
ne cjeline. Obalske bitnice veli-
kog dometa u otpornim takama
trebale su sprijetiti svako pribli-
Iavanje obali, a za obranu od de-
santnih eamaca predvidene su
obalske bitnice lak ih brzomet-
nih topova. Sama obala prekri-
vena je protu-desantnim prepre-
kama. Na „Atlantskom bedemu"
trebalo je izgraditi 4000 glavnih
otpornih totaka, 1.000 protuo-
klopnih otpornih totaka i 10.000
manjih otpornih totaka.
Na eelu obrane nalazio se Vojni
zapovjednik Zapada (istovreme-
no Vojna skupina D) pod zapo-
vjedniStvom: general feldmarSa-
la Gerda von Rundstedta (do 2.
srpnja 1944.), a potom general
feldmarSala Giinthera Klugea.
Vojnom zapovjedniku Zapada
podeinjena je Vojna skupina B
(od 11. studenog 1943. dolazi iz
sjeverne Italije na podrutje sje-
verne Francuske prvo kao stoner
za nadzor fortifilcaclisldh rado-
va, a potom kao i operativno za-
povjedniStvo) pod zapovjedniS-
tvom: general feldmarS ala Erwina
Rommela (do 17. srpnja 1944.), a
zatim general feldmarSala Giint-

82 POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.


Tijekom temeljne obuke vojnika velika je pablja pridavana ueenju „eitanja" zemljovidima, S'to je posebno pomagalo tijekom provedbe izvidngtva
hera Klugea (u personalnoj uniji
s mjestom Vojnog zapovjednika
Zapada). Na odsjeku invazije na-
lazila se rasporedena 7. vojska (od
Sene do ugea Loare) sa osam divi-
zija pod zapovjednigtvom: gene-
ral pukovnik Friedrich Dollmann
(do 28. lipnja 1944.), a potom SS
general pukovnik Paul Hausser.
Pod neposrednim zapovjednig-
tvom Vojnog zapovjednika Zapa-
da nalazila se Oklopna skupina
„Zapad" pod zapovjednigtvom
generala oklopnih postrojbi Lea
Geyra von Schweppenburga.
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Rommel, Rundstedt, Geyr i Hitler
nisu se mogli slotiti u pogledu
uloge oklopnih postrojbi. Hitler
i Rommel stajali su na stanovi-
tu da se invaziju u uvjetima in-
feriornosti u zraku mora suzbiti
odmah na obali te da ce u prvih
dvadeset i eetiri sata pasti odlu-
ka. Stoga bi se oklopne postroj-
be trebale koncentrirati pod za-
povjednigtvom Vojne skupine B,
smatrao je Rommel. To se pokla-
palo s Hitlerovim povjerenjem
u „Atlantsld bedem" i njegovom
opsesijom da se nikada ne odstu-
, .•
pa — ili puni uspjeh ili unigtenje.
S druge strane Rundstedt i Geyr
smatrali su da se saveznieko iskr-
cavanje ne mote sprijeeiti te da u
skladu s tim treba snatno braniti
glavne luke, a pjegagtvo bi u rijet-
kom rasporedu popunilo medu-
prostore izmedu luka. Oldopne
divizije i ostatak pjegagtva 6ekao
bi trenutak savezniee invazije da
izvrgi protunapad. Hitler je raz-
mimoilatenja izmedu generala
rijegio tako to je perdijelio oklo-
pne snage. Rommel je pod svoje
zapovjednigtvo dobio tri oklopne
divizije, a preostale tri su bile u
prieuvi Vrhovnog zapovjednigtva
Wehrmachta (OKW).
Nijemci su oeekivali invaziju na
podrueju Pas-de-Calaisa te kada
je iskrcavanje poeelo 6. lipnja
1944. u 6 sati i 30 minuta doti-
vjeli su iznenadenje. U prvi mah
je smatrano od strane OKW-a da
se radi o odvraaanju pozornosti s
stvarnog mjesta invazije. „Atlant-
ski bedem" nije izdfiao udare
tegkog topnigtva s brodova iz La
Manchea i neprestano zraeno
bombardiranje. Vee prvoga dana
83
 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
invazije doglo je do op6eg preki-
da veza izmedu njemaeldh utvr-
denih toeaka.
Hitler zapovijeda provedbu pro-
tuudara i „bacanje" savezniekih
postrojbi u more. Prve postroj-
be koje su krenule u protuudar
na savezni6ke invazijske snage u
Normandiji 7. lipnja 1944. bile su
12. SS oklopna divizija „Hitlerju-
gend" i 17. SS oklopno-grenadir-
84
ska divizija „Gott von Berlichin-
gen". Odmah zatim Hitler je izdao
zapovijed o pokretu 1. SS oklopne
divizije iz Belgije prema Ceanu i
2. SS oklopne divizije s podrue-
ja juine Francuske takoder pre-
ma Ceanu. U meduvremenu Sa-
veznici pokugavaju zauzeti vee 7.
lipnja 1944. Cean gdje nailaze na
evrstu obranu 12. SS oklopne di-
vizije. Britanski napredovanje je
Rad na utvrdivanju polo2aja za te§ko topni§tvo
ubrzo zaustavljeno s unigtenih 30
britanskih tenkova uz gubitak dva
tenka divizije „Hitlerjugend". Do
9. lipnja 1944. dvjema divizijama
Waffen-SS-a u podrueju Ceana
pridrui'uje se i Nastavna oklopna
divizija (Panzer-Lehr Division,
zapovjednik general bojnik Fritz
Bayerlein) nakon pokreta od 160
km pod stalnim udarima save-
znieldh zrakoplova (divizija je ti-
jekom navedenog puta izgubila
oko 200 motornih vozila uslijed
djelovanja zrakoplova). Slijedeea
tri dana bjesnjele su 2estoke bor-
be oko Ceana, ali s vrlo malo na-
pretka za Britance.
Vrhovno zapovjednigtvoWehrma-
chta zapovijeda 14. lipnja 1944.
da se na bojigte u Normandiju
2urno upute 9. SS i 10. SS oklopna
divizija koje su se nalazile na od- 1
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

moru u Poljskoj. Obje divizije sti-
zu podrueje Ceana 25. lipnja
1944. na sam poeetak britanskog
pothvata „Epsom", koji je imao
za cilj zauzimanje Ceana. Pothvat
kreee povoljno za Britance, podr-
Zan baraZnom topniekom vatrom
te§kih topova s saveznielcih ratnih
brodova u Kanalu, medutim, ubr-
zo „gubi dah" i pretvara se u te§ku
borbu za svaki metar tla. Britan-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Da bi se ugtedjelo na vre menu, tenkovi su popravljani neposredno iza prve crte boXta te su pri tome
ska 11. oklopna divizija uspije-
va prijeei rijeku Odon i 29. lipnja
1944. zauzeti kljuenu kotu 112.
SS general Hausser (zapovjednik
II. SS oklopnog zbora) zapovije-
da 9. SS i 10. SS oklopnoj diviziji
da odbace britance natrag preko
rijeke Odon, te da povrate kotu
112., §to je i ueinjeno tri dana ka-
snije. U samom Ceanu nalazila se
12. SS oklopna divizija pod dano-
izvodeni i zahtjevniji popravci kao gto je promjena kompletnog motora tenka
noenim napadima topnigtva, zra-
koplova i brodskog topni§tva. Na-
kon sedmodnevnih te§kih borbi
Britanci uspijevaju dostiei rije-
ku Ornu (koja teee sredinom Ce-
ana) uz ogromne gubitke. Isto-
dobno u podrueje Ceana pristine
1. SS oklopna divizija i smjenjuje
vee iscrpljene oklopne grenadire
12. SS oklopne divizije, koja od-
lazi u prieuvu sjeverno od Falai-
sea. Nova britanska ofenziva „Go-
odwood" poeinje 18. lipnja 1944.
masivnim oklopnim napadom,
kojem je prethodila trosatna to-
pnieka priprema. Tijekom slije-
deaih nekoliko sati 1. SS oklopna
divizija uni§tava 400 saveznieldh
oklopnih vozila, a glavna obram-
bena crta njemaeldh postrojbi
ostaje nepromijenjena. Po svom
dolasku na podrueje Normandije,
85
21:: 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
• •••
••• • •••
•
Jagdpanzer IV
Kada je zapotela proizvodnja prvih ten-
kova Panzer V Panther nalolena je kon-
strukcija lovatkog Panthera (Jagdpan-
ther) bez kupole u ezje bi se poveeano
tijelo (kazamatu) mogao ugraditi znat-
no moenzji protutenkovski top kalibra
88 mm. Proizvodnja lovaekog Panthera
zapoeela je u szjeenju 1944. godine. Sve-
ukupno je do kraja rata proizvedeno 392
vozila. Jagdpanther je, prema ocjenama
savezniekih struenjaka, bio najbolji nje-
maeki lovac tenkova Drugog svjetskog
rata. S njime su naoruMne samostal-
ne bojne jacine 20-30 vozila. Jedino je
654. bojna loyaca tenkova popunjena do
punog organizacijskog broja od 42 vozi-
la. Na ilustraciji je zanimljiv kamuflcd-
ni uzorak vozila koji je nastao na osnovi
86
Napredovanje je obieno bib popraeeno djelovanjem protivnika na sprjeeavanju napredovanja
odraza zraka sunca koje djelomieno pro-
lazi kroz kranje drveea.
- teZ'ina: 46 t
- posada: 5
- osnovno naoru2anje: 8.8cm PaK43/3
L/71, 1 strojnica 7,92 mm MG34
-streljivo: 57 granata, 600 metaka
- traverza: 13° lijevo i 13° desno
-elevaaja: -8° do +14°
- oklop nadgrada: prednja ploea:
80mm/35°, boeni: 30/60° i straga
40mm/55°
- oklop tijela: prednja ploea. 60mm/45°,
boeni: 40mm/90°, i straga: 40mm/65°
-motor: benzinski Maybach HL230P30
-snaga motora: 700 KS
-najveea brzina po testi: 46 km/h
- doseg: 210 km
- dimenzije: d-9,90m, v-2,72m
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 2. SS oklopna divizija dobiva za-
daau sprje6avanja prodora ame-
rieldh snaga s mostobrana (p1a2e
„Utah" i „Omaha") u zajedni6-
kom djelovanju s 17. SS oklopno-
grenadirskom divizijom.
Amerikanci 25. srpnja 1944. po-
kre6u operaciju „Cobra" s ciljem
proboja u unutragnjost. Vigesat-
na baratna topni6ka vatra, po-
chlana masivnim zrakoplovnim
bombardiranjem, a potom i ze-
stoki napad oklopnigtva prisilja-
va njematke snage na povla6e-
nje. Postrojbe Amerieke vojske u
nezadr2ivom napredovanju 30.
srpnja 1944. zauzimaju Avran-
ches. Istoga dana britanci pokre-
pothvat „Bluecoat" s ciljem
zauzimanja Virea, te time pove-
zivanja britanskih i ameri6kih
snaga, gto im uspijeva tek nakon
sedam dana borbe. Hitler zapovi-
jeda protunapad u smjeru Avran-
chesa s ciljem razbijanja amerit-
kih snaga na dva dijela. Napad
painje 6. kolovoza 1944. i 2. SS
oklopna divizija „Das Reich"
ubrzo zauzima Mortain i visove
u okolici St. Hilaire. Istodobno
s njemaeldm napadom, kanad-
ske postrojbe kre6u u napad dui
prometnice Cean-Falaise u sklo-
pu pothvata „Totalize". S druge
strane ameritke postrojbe uspi-
83.01
-Ar'-,I.M17,3.352S8313
L •
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
jevaju zauzeti Argentan i pove-
zati se s kanadskim postrojbama.
Sve navedeno dovelo je njemaeke
snage u podru6ju Mortaina pred
mogu6nost okruZenja, te Hitler
11. kolovoza 1944. zapovijeda iz-
vlatenje njemadcih postrojbi s
podru6ja Mortaina. Daljnje ne-
zadrZivo napredovanje savezni6-
kih postrojbi prisiljava Hitlera da
16. kolovoza 1944. dopusti povla-
eenje njema'aldh snaga na istoe-
nu obalu rijeke Orne. Medutim,
oklopne postrojbe Saveznika su
brie od njemaekih postrojbi na
uzmaku, te uspijevaju 19. kolovo-
za 1944. zatvoriti olcrtdenje kod
Falaisea u kojem se nada gotovo
cijela 7. vojska pod zapovjednig-
tvom SS generala Paula Haussera.
Iako su uspjele izbje6i okruZenje
2. SS i 9. SS oklopna divizija okre-
6u se i zajednfeki lcreat u protuu-
dar koji dovodi do proboja okru-
2enja, te iz njega uspijevaju iza6i
postrojbe 7. vojske, ali bez tegkog
naortdanja. Doslovno kao po-
sljednji iz okrtdenja je iznesen
ranjeni SS general Paul Hausser,
koji se osobno htio uvjeriti da su
sve postrojbe „njegove" vojske
izaile iz olcrtdenja. Iako se uspio
spasiti ye& broj vojnika 7. voj-
ske, okruienje kod Falaisea bio
je ogroman gubitak za njematle
t14,1
snage u Normandiji, budai da je
sve tegko naortdanje, uldjutuju-
6i tenkove i vozila, ostalo u okru-
• enju. Ovim je saveznitlim po-
Z
strojbama bio otvoren put prema
unutragnjost Francuske.
tinovi i odore
tinovi
Struktura dinova koja se primje-
njivala u Njemakkoj vojsci uspo-
stavljena je jog 6. prosinca 1920. te
su se na temelju navedene struk-
ture 6asnici dijelili na generale,
trupne easnike, glavnostaerne
6asnike i specijaliste. Od 31. oluj-
ka 1936. glazbenici su ustrojeni
kao posebni dio 6asnielog zbora
sa vlastitim zvanjima 6inova.
Generalski dinovi u Njematkoj
vojsci bili su: Generalmajor (ge-
neral bojnik), Generalleutnant
(general porutnik), General (do-
davala se vrsta ortdja ill struka:
general pjegagtva, general oldo-
pnigtva, general topnigtva, gene-
ral gorskih postrojbi, general ko-
njanigtva, general opkoparstva
i general dojavnigtva), Genera-
loberst (general pukovnik) i Ge-
neralfeldmarschall (general fel-
dmargal).
Trupni i glavnostolerni einovi
Njematle vojske bili su slijede-
Ilustracija: Vellmir Vukill4
87
w 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
ei: Leutnant (poruenik), Oberle-
utnant (natporuenik), Hauptma-
nn/Rittmeister (satnik/satnik
u konjani§tvu), Major (bojnik),
Oberstleutnant (potpukovnik) i
Oberst (pukovnik).
Doeasnici u Njemaekoj vojsci su
podijeljeni u tri skupine: tehnieki
(uspostavljeni 23. rujna 1937. za
shi2bu pri utvrdbenim postrojba-
ma), vii doeasnici (nazivani „do-
easnici s evorom na maeu") i nal
doeasnici (nazivani „doeasnici
bez evora na maeu"). din sto2er-
nog narednika (Stabsfeldwebel)
uspostavljen je za doeasnike sa
12 godina slune 14. rujna 1938.
i veeinom su njegovi nositelji bili
veterani Prvog svjetskog rata. S
druge strane glavni narednik (Ha-
uptfeldwebel) nije bio Gin nego
du2nost (uspostavljena 28. rujna
1938.). Glavni narednik je bio sat-
nijski narednik, odnosno glavni
doeasnik u satniji, od strane voj-
nika nazivan „der Spiess" (ra2anj,
koplje) obieno u einu nadnared-
nika (Oberfeldwebel) iii sto2er-
nog narednika. Da bi se razliko -
vao od ostalih doeasnika istoga
Gina kao oznaka du2nosti glav-
nog narednika uvedene su dvije
crte izradene od svijetle aluminij-
ske niti smjegtene na donjem di-
jelu rukava sluthene odore.
Nizi dotasnici su bili: Unterof-
fizier (doeasnik) i Unterfeldwe-
bel/Unterwachtmeister (podna-
rednik/podstra2nik u toprilgtvu,
konjanigtvii i transportnim po-
strojbama), dok su vi§i doeasni-
ci bili: Feldwebel/Wachtmeister
(narednik/stra2nik u topnigtvu,
konjangtvu i transportnim po-
strojbama), Oberfeldwebel/
Oberwachtmeister (nadnared-
nik/nadstra2nik u topni§tvu, ko-
njanigtvu i transportnim po-
strojbama) i Stabsfeldwebel/
Stabswachtmeister (sto2erni na-
rednik/sto*Zerni stra2nik u to-
pni§tvu, konjani§tvu i transpor-
tnim postrojbama).
Polaznici vojnih §kola imali su
slijedeee einove: Fahnenjunker-
Unteroffizier (zastavniear-doea-
snik, nakon zavfgene prve godine
gkolovanja), Fahnrich (zastavnik,
po zavrgetku druge godine §ko-
lovanja) i Oberfahnrich (nadza-
stavnik, po okoneanju trete godi-
ne §kolovanja).
Ljudstvo (Mannschaft — mom-
ead) se dijelilo na vojnike i deset-
nike (kaplare). Vojnici su mogli
biti: Soldat (vojnik) i Obersoldat
vojnik). Desetnici su imali
slijedeae einove: Gefreiter (deset-
nik), Obergefreiter desetnik)
88
tldtZ7\a
i Stabsgefreiter (sto2erni deset-
nik, promocije u ovaj ein su pre-
stale 1934., a ponovno je uveden
1942.). Za polaznike doeasnieldh
§kola uvedeni su einovi: Fahnen-
junker (zastavniear), Fahnenjun-
ker-Gefreiter (zastavniear-de-
setnik) i Unteroffizier-Anwarter
(doeasnik-kandidat do studenog
1943.), odnosno Unteroffizier-
Bewerber (doeasnik-pripravnik
od studenog 1943.). Inate do-
slovni prijevod Gina „Gefreiter"
je „slobodnjak", a podrijetlo ovo-
ga vojniekoga zvanja poticalo je
iz Srednjeg vijeka i oznatavalo je
slobodnog vojnika. Iz istoga we-
mena poti6e i naziv „Fahnenjun-
ker" koji je oznaeavao „mladog
vlastelina" (§titonogu).
Veeina sluni i struka vojske
(zdraystvena, veterinarska, teh-
nieka, intendantska, graditeljska,
pravosudna, upravna, vojne po-
licije, vojno-pogtanska...) ima-
la je vlastite nazive einova, a isto
je vrijedilo i za doeasnieke eino-
ve pojedinih struka (svoje poseb-
ne nazive imali su: vojni orOari,
potkivaei, gotubari...).
Njemaeka vojska je ostala vjer-
na tradicionalnom oznaeavanju
vrsta oru2ja putem boja. Tako je
bijelom oznaeavano pje§a§tvo,
svjetlo plavom transportne i op-
skrbne postrojbe, tamno plavom
zdraystvena struka, crnom op-
Djelovanje tegkog Z' eljezniekog topnigtva kopari, sivo-plavom specijali-
stieki easnici i doeasnici, svjetlo
sivom promidthene postrojbe,
tamno crvenom generali i topni§-
tvo, svjetlo crvenom veterinarska
struka, grimiznom glavnosto2er-
ni easnici, ljubieastom oklopni§-
tvo, tamno smedom kemijske
postrojbe, naraneastom vojno
oruhligtvo, naraneasto-crvenom
vojna policija, zlatnom (tamno
2utorn) konjangtvo i izvidnieke
postrojbe, svjetlo 2utom dojav-
natvo, svjetlo zelenom gorske i
lovaeke postrojbe, tamno zele-
nom motorizirano pje§a§tvo, od-
nosno oklopni-grenadiri, sivo-
zelenom vojni sluthenici i svjetlo
smedom vojno-pogtanska stru-
ka. Boja oru2ja i sluthe nalazila se
na slu2benoj kapi easnika (obrub
gornjeg dijela sluthene kape ea-
snika), zatim kao obrub oko epo-
leta s oznakama Gina i temeljna
boja na kojoj su se nalazili latice
(„Litzen") na okovratniku slu2-
bene surke. Na kapama za easni-
ke i vojnike („§iljate") vrhovnieki
znak bio je uokviren u obliku tro-
kuta s dvije vezene crte u boji vr-
Zima na Istoenom ratigtu bila je nemilosrdna i svaka pauza u borbenom ste oru2ja ili struke. Osim boja ko-
djelovanju korigtena je kako bi se vojnici na neki naein zagrijali jom su oznaeavane vrste oru2ja i
POSEBNO IZDANJE / STUDEN12013.
 SAVEZNItKO ZAUZIMANJE NJEMAtKE
Balti6ko
sj everno more
more Neu miinster

BU

Arnhem

• ......

emnitz

OBSTFELDER •

XXXX •
OB zapa
I Francini
RING
Crerar
PATCH
Francuzi XXXX SAVEZNICK0
1 F
Crerar
DELA
ZAUZIMANJE
'man DE T NJEMACKE
.: .
6
DEVERS • 22. - 28. oiujka 1945.

• 4. travnja 1945.
Strasbourg • 18. travnja 1945.

- mjesta savezniekog
prijeIaza Rajne
saveznieki napadi
saveznieka crta bojigta

SCHULTZ ( njemaeki diepovi obrane

MOnchen
saveznield padobranski
desanti

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 89

 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
struke postojao je titav niz ozna-
ka specijalnosti (vozat, potkivaa,
majstor pu§kar, dojavnitar, kru-
govalnik...) koje su nogene na do-
njem dijelu rukava odore u obliku
vezenih stiliziranih oznaka.
Odore
Jos i prije formalnog ustroja nove
Njematke vojske u cdujku 1935.
na postojeaim odorama Rei-
chsheera, prema zapovjedi od 17.
veljate 1934. (s poeetkom pro-
vedbe od 1. svibnja 1934.), iznad
desnog prsnog clIepa odore, stay-
ljen je najvidljiviji simbol buduee
Njemaeke vojske, a i cjelokupnog
Wehrmachta, „prsni orao", odno-
sno sluTheno „vrhovnielci znak"
(„Hoheitsabzeichen"). Vrhovnit-
ki znak se sastojao od orla (glave
okrenute u desno) ra§irenih krila
koji je u kancaama dr2ao hrastov
vijenac u kojem se nalazio kukasti
lcrd. Sve ostale organizacije koje
su nosile odore u Treaem Reichu
(a bio ih je veliki broj) vrhovnit-
ki znak su nosile na lijevom gor-
njem dijelu rukava odore. Jedino
je Wehrmacht nosio vrhovnield
znak na natin kako je opisano (i
zaeudo pripadnici „Nacionalso-
cijalistiakog zrakoplovnog zbora"
- NSFK). Do 8. travnja 1935. izra-
dene su potpuno nove Upute za
odijevanje koje su istoga dana i
postale sluthene. Prema navede-
nim Uputama za odijevanje boja
odore Njemaake vojske bila je ze-
lenkasto-siva uvedena jos 2. srp-
nja 1929. te je dobila tradicionalni
naziv „poljsko-siva" (Feldgrau).
Nadopunama, Uputa za odijeva-
nje od 29. lipnja 1935. uvedena je
vojnieka surka plavkaste tamno-
zelene nijanse. Surka Reichshee-
ra u tamno zeleno-sivoj nijansi
slutheno je povueena iz uporabe
1937. godine. Prema navedenoj
Uputi za easnike je predvideno
I lustracija: Velimir Vuklie
90
devet razIteitih vrsta odora, a za vojsci koja ih je u svojim krojaa- ka 1934. da bi yea 10. rujna 1935.
doaasnike osam vrsta odora. kim radionicama prekrajala po bila zamijenjena novom sluthe-
Prema novoj Uputi za odijevanje njemaakom predlo§ku. nom easniekom kapom u plav-
koja je donijeta 28. prosinca 1939. Sluthena odora easnika sastoja- kasto tamno-zelenoj nijansi, a
broj razlieitih sluThenih odore za la se poeetkom Drugog svjetskog od 30. listopada 1935. shdbene
aasnike i doaasnike je smanjen. rata od: aasnielce kape, easnieke oznake na kapi izraduju se od svi-
Prema navedenoj uputi sluThena surke M 1935 sa malim zamjeni- jetle aluminijske niti na plavka-
odora se nosila u svim formalnim i cama za odlikovanja, aasnitkog sto tamno-zelenoj pozadini. Sve
ceremonijalnim prilikama, dok se kaputa M 1935, kirdnoga reme- oznake na slunenim kapama i
poljska odora nosila u svim dru- na, jahaeldh hlata, visokih crnih surkama za doeasnike i easnike
gim prilikama. U meduvremenu, (jahaalcih) eizama, sivih „atilop" bile su od svijetle aluminijske niti
sve zarobljene odore ((eske, Polj- rukavica, standardnog osobnog dok su za generale bile od pozla-
ske, Danske, Norve§ke, Nizozem- ortdja (pigtolja) i futrole za isti. oene aluminijske niti. Za generale
ske, Belgijske, Francuske pa ealc i Casnieka slu&ena kapa M 1934 (s pozlaaenim oznakama), easni-
Britanske) predane su Dopunskoj uvedena je u uporabu 24. oRij- ke, doeasnike ivojnike (s oznaka-
ma od svijetle aluminijske niti) od
•• • •• •
• ••
• • 6. prosinca 1938. uvedena je voj-
niaka kapa M 1938 („§iljata"). Za
StuG III G sve pripadnik Njematke vojske
uvedena je standardna M 1935
Od poeetica rata, kada su jurigni topovi pjesastva bili ustrojeni u aeliena kaciga koja je na sebi s li-
bitnice od sest vozila, njihova uloga znatno se promijenila, pose- jeve strane imala otisnut vrhov-
bice od kada je naoru2an topom dune cijevi 7.5cm StuK40 L/40 niaki znak (u obliku §tita), a s de-
ili L/48 kojim je mogao unistavati tenkove jednako kao Panzeri sne strane otisnut nacionalnu
IV. Poeetkom 1943. godine vodena je u vrhovima Njemaeke voj- trobojnicu (crno-bijelo-crveno)
ske Z'uena rasprava treba li StuG III ostati u sastavu pjegagtva iii u obliku §tita. Navedene ,oznake
zbog svojeg moenog topa i debljeg oklopa postati dijelom oklopnih na telienim kacigama su skdbe-
postrojbi. Odlueeno je u korist ovih drugi i StuG-ovi III postali su no maknute prema zapovjedi od
bitnicama (6-12 vozila), samostalnim brigadama (30-45) i boj- 21. othjka 1940. godine.
nama (50-76) u pojedinim oklopnim divizijama. Sveukupno je Prva easnieka sluthena surka
proizvedeno 7.720 StuG-ova III s topom kalibra 75 mm i 1.211 s novoga tipa uvedena je 5. svib-
haubicama 10.5cm StuH42 L/28. nja 1933. (zamijenila je surke M
1920.), a ista je zamijenjena no-
-teiina: 23,9 t vim pobolf§anim tipom 26. srp-
- posada: 4 nja 1934. i na kraju novim tipom
- osnovno naorulanje: 7.5cm StuK L40/48, 1 strojnice 7,92 mm easniake surke (plavkasto tamno-
MG34 zelena) u cdujku 1936. godine.
- streljivo: 54 granata, 500 metaka Prema zapovijedi od 31. listopa-
- traverza: 10° lijevo i 10° desno da 1939. svi easnici ispod aina ge-
- elevacija: -6° do +20° nerala u borbenim uvjetima nosi-
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80°, bo'eni: 30/79°1 li su poljsku surku M 1935, hlaae
straga 30mm/90°, i pohodne tizme te crni kobli re-
-oklop tijela: prednja ploca. 80mm/69°, boeni: 30mm/90°, i men.
straga: 50mm/80° Komplet odore za doeasnika ei-
- boena ploca protiv kumulativnih granata 8mm/90° nile su: vojnielca kapa („§iljata"),
- motor: benzinski Maybach HL120TRM surka M 1933, vojniald kaput M
- snaga motora: 300 KS 1935 (uveden 10. rujna 1935.),
- najveea brzina po testi: 40 km/h hlate i pohodne eizme (ista odo-
doseg: 150 km ra je bila i za vojnike) te crni ko2-
dimenzije: d-6,77m, s-2,95 v-2,16m ni remen.
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 4
-Oh ;.
'„i
a
Do kraja rata njemaeki vojnici su ostali jednako opasni protivnici, bilo u Djelovanje pje§aekog topa kao poddke napadu
napadu iii u obrani
Vojnik u pjegaddm postrojbama
(strijelac) nosio je standardno
glatko crno kohl() M 1939 podu-
piruee remenje Y-oblika s alumi-
nijskim spojnicama (uvedenim
18. travnja 1939.) na kojima su
bila dva seta od po tri crne koz
ne torbice za naboje (nabojnja-
ea). Zatim bod (bajuneta) u crnim
ko2nim koricama (uveden 28. si-
jeCnja 1939.) i lopatica koji su no-
geni na lijevoj strani (iza u visini
kuka). Na desnoj strani (u visini
kuka) nogeni su M 1931 platne-
na sivo-zelena torbica za kruh i
M 1931 smeda oblo2ena „filcom"
euturica s u crno obojanim alu-
minijskim galicom koja se nala-
zila na vrhu euturice. Na gornjem
dijelu leda vojnik je nosio M 1931
komplet za jelo (posuda, jede-
d pribor i mali plamenik za gri-
janje gotovih obroka u limenka-
ma) te gatorsko krilo M 1931. Na
donjem dijelu leda nogena je za-
gtitna maska (M 1930 ili M 1938)
u prepoznatljivoj cilindriCnoj si-
vo-zelenoj metanoj kutiji. Poljska
svjetiljka (baterija) obieno je no-
gena objegena sprijeda o lijevom
ramenu. Do rujna 1939- gotovo
svi easnici dobivaju strojnice te za
Skupina pje§aekih daasnika nogenje naboja dobivaju dvije ze-
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
lene platnene torbice M 1938 koje
su zamijenile dotadagnje koZne
torbice.
Za oklopne postrojbe uvedena je
12. studenoga 1934. prepoznatlji-
va i prestana crna odora M 1934.
Na poteticu su jedino tenkovske
posade imale pravo nogenja crne
odore. Poslije je i ostalim dijelo-
vima oklopnih divizija dozvolje-
no nogenje crne odore (dojavnie-
lcim bojnama od 2. travnja 1937.,
topniddm pukovnijama od sredi-
ne 1938., izvidniCkim bojnama od
o2ujka 1940. i opkoparskim boj-
nama od 10. svibnja 1940.). Me-
dutim, i ostali dijelovi oklopnih
divizija (zapovjednici divizija, sto-
'tern° osoblje i pripadnici poza-
dinskih postrojbi divizija) nes1u2-
beno su nosili crne odore. Boja
same odore te dvostruko-kopea-
na kratka surka s prepoznatljivim
ovratnikom na kojem su bile mr-
tva6ke glave (izradene od svijetlog
aluminijuma) trebala je evocirati
uspomenu na slavnu tradiciju car-
slcih husarskih postrojbi.
Da bi se „unutar sebe" razlikova-
li svi kojima je dopugteno noge-
nje crnih odora oldopnigtva uve-
dene su opisane temeljne boje
vrsta orulja i struka koje su se no-
91
In 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

sile na crnoj odori i to na slijeded no uz elegantne crne odore oklo-

Uvijek „pri ruci" - pu§kostrojniear i njegova pugkostrojnica
natin: na poljskoj odori mrtvaeke
glave na ovratnicima su bile u 6e-
tverokutu tiji su rubovi bili u boji
vrste oru2ja (ljubitasta za „eiste"
oklopne postrojbe, zlatno luta
za dojavnikvo, crvena za topng-
tvo, svjetlo luta za izvidnikvo i cr-
no-bijela za opkopare) i na obru-
bu epoleta tinova. Kod sluThene
crne odore oklopnikva boja vrste
onfZja bila je na gornjem obrubu
sluZ'bene easnitke kape i po du2i-
ni ruba sluThene surke na mjestu
kopeanja.
Umjesto vojnielcih kapa za oklo-
pnikvo je uvedeno no§enje „ba-
skijskih" beretki M 1934. Ovo po-
malo neobieno rje§enje s obzirom
na njematku tradiciju krilo je u
sebi prije svega jedan „modni de-
talj". Naime od 1934. do 1940.
(kada su povueeni iz uporabe) po-
sade tenkova bile su opremljene
standardnom zakitom kacigom
kakve su koristili vozati motorko-
tata prometne policije. Navedena
zakitna kaciga bila je izradena od
evrste gume i dokazala se kao jako
praktiena u vrlo skueenom pro-
storu prvih tipova njemaddh ten-
kova, odnosno njenom uporabom
sprijeeeno je mnok-vo ozljeda gla-
ve tenkovskih posada. Medutim,
kaciga je izgledala „neugledno" i
zbog svoga oblika pomalo smijeg-
pnikva. Kako je jedan od glavnih
dizajnera njematkih odora bio
Hugo Boss isti je predloZio da se
navedene zakitne gumene kacige
„prilcriju" crnom beretkom koja se
doslovno navlatila preko kaciga.
Ovim „zahvatom" vee i tako pre-
crna odora oklopnik-va po-
stala je jos „posebnija" u odnosu
na ostale odore Njematke vojske.,
Od 30. listopada 1935. na pred-
njem dijelu beretke nosio se vr-
hovnitld znak izraden od svijetlih
aluminijskih niti.
SluZ-bena crna odora oklopni§tva
sastojala se od: vet spomenute be-
retke M 1934 (od 27. olujka 1940.
zamijenjene crnom slunenom
kapom M 1940), tamno zelene ko-
§ulje s crnom kravatom, crnom
surkom s dvorednim kopeanjem
M 1934, crnim hlatama M 1934 i
niskim crnim eizmama to crnim
koZ"nim remenom.
Tehnika
Pregled tehnike Njemaeke vojske
mote se najbolje geitati iz t4blica
(od 1. do 7.) u kojima su dani teh-
nitki podaci za pojedine modele
pje§aelcog naoru2anja, topova,
(samokretnih) topova, ten-
kova, oklopnih vozila, protuoklo-
pnih topova i motornih vozila.

PJE§AtKO NAORU2ANJE
"Brzina opaljenja Maksimalni domet
Vrsta °raja Katibar Tana Dana (u minuti) (u metrima) punjenje streljiva Napomene
u mm u kg u cm
Kruino Pravoatno Teoretsko Pralctilno
Pittolj 08 („Luger") 9.00 800 (s rukohvatom) 8-komadni spremnik
Pittolj 38 („Walther") 9.00 2.00 200 8-komadni spremnik

Strojnica 40 32-komadni spremnik koristi municiju

9.00 4.30 86.0 500 180 200 prkolja 08

Strojnica 44
35-38-komadni kao za karabin
7.92 5.40 94.0 500 180 do 800
spremnik 98k
Strojnica 42 kao za karabin
7.92 5.00 112.0 660 - 1200 - 20-komadni spremnik
(padobranska) 98k
Karabin 98k 7.92 3.90 111.0 - 5 do 1200 5-komadno punjenje
kao za arabin
Puska 41 7.92 4.05 113.0 - 10 do1200 lx5 komadni spremnik
98k
kao za karabin
PlAkostrojnica 34 7.92 11.50 122.0 900 100-120 2.000 6-800 niz ill bubanj 98k
PAostronica 34
7.92 19.10 122.0 900 300 2000 niz ili bubanj
(s postoljem)
Mkostronica 42 7.92 10.80 124.5 1200 250
kao za pAostrojnicu
PuNostronica 42 kao za piAkostrojnicu 34
19.00 124.5 1400 500 34
(s postoljem)
50 mm taki back 36 50.00 14.00 46.5 12-20 - 521.0
80 mm srednji back 34 81.0 56.70 114.3 - 12-20 - 2380.0
120 mm teNi back 42 120.0 282.00 785 - 6 - 5940.0

92 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

TOPNItTVO
TOP
DU2INA CIJEVI U Borbena Brzina Krajnji
TOP KALIBRIMA Dana tirina teiina opaljenja domet
Visina (u m.) ( u kg.) (u min.) (urn.)
(u m.) (um.)

7.5cm K16 n.A. 36 - - - 1.524 8-10 12.300

7.5cm K18 26 5.15 1.83 1.65 1.120 8-10 9.425

7.5cm K38 34 5.61 1.88 1.58 1.380 10-12 11.300

10.5cm le FH18 28 6.10 1.98 1.88 1.985 6-8 10.675

10.5cm le FH18M 28 6.10 1.98 1.88 2.040 6-8 12.325

10.5cm le FH18/40 28 6.15 2.11 1.83 1.800 6-8 12.325

10cm SK18 52 8.17 2.26 1.71 5.620 6 19.075

15cm SFH18 29.6 7.85 2.26 1.71 5.512 4 13.325

17cm K18 ? 12.81 2.83 3-11 17.520 40 29.600

21cm M18 ? 12.81 2.83 3-11 16.700 30 16.700

Merzer Karl 120.000 12 6.800

7.5cm le IG 18 11.8 2.75 1.60 1.20 400 8-12 3.550

7.5cm le Geb.36 19.3 4.16 1.19 1.24 750 5-8 9.250

15cm slG 33 11.4 4.30 2.15 1.65 175 2-3 4.700

7.5cm LG40 , 15.5 1.97 1.04 0.97 145 8 6.800

10.5cm LG42 7.5 2.25 1.46 1.68 485 6-7 7.950

10.5cm KG40 13 2.25 1.46 1.68 388 6 -7 7.950

JURIgNI (SAMOKRETNI)
.
TOPOVI I LOVCI TENKOVA
-
Dimon* Naorulanje Snaga

cesta/x-zemlja
Konjska.snaga
Glavnooruije
c)

Visinavozila
Duiinacijevi

tirinavozila

oklop(mm)

Max.brzina
teiina(t)

Pomoeno
Najdeblji

N!
Borbena

Tip
granata

N!
Koliana

Posada
oruije

Motor
(m)

(m)
(m)

vozila
3 0 3
...
6-
N.
D7 - 1
Maybach
10.5cm StuH42 12-cilindara
Sturmgeschutz 5.49 2.95 2.15 23.9 50.0 - 36 4 300 40/24 169
L28 vodom hladeni
G III (Sd Kfz 142) 5.44
7.5cm StuK40 Maybach 40/24 169
(Sd Kfz 142/1) 5.49 2.92 2.30 24.0 50.0 - 81 4 300
L48 12-cilindara,
vodom hladeni
Sturmpanzer Maybach
3.10 15cmtu
S H43
„Brummbar" 5.89 5.89 2 .49 28.2 100.0 - 38 5 12-cilindara, 300 40/? 210
L12
(Sd Kfz 166) vodom hladeni
24.0 7.5cm StuK42 Maybach
Jagdpanzer IV 8.60
6.02 3.18 1.85 to 80.0 (L70) ili 1x7.92mm 55 4 12-cilindara, 300 40/16 200
(Sd Kfz162/1) (L70)
25.8 7.5 cm Pak 39 L48 vodom hladeni

Jagdpanzer 7.5 Praga

5.27 4.87 2.63 2.10 16.0 60.0 cm Pak 3g lx7.92mm 40 4 6-cilindara 150 40/14 180
„Hetzer" L48
vodom Kaden'
Jagdpanzer Maybach
8.8 cm Pak 43/3
„Jagdpanther" 9.86 6.87 3.28 2.72 45.5 80.0 1x7.92mm 60 5 12-cilindara, 700 40/24 210
L/71
(Sd Kfz 173) vodom hladeni
Jagdpanzer Maybach
1x7.92mm 6
„Jagditiger" 10.66 7.80 3.63 2.82 71.1 150.0 12.8 cm Pak 44 L55 38 12-cilindara, 700 38/17 170
(Sd Kfz186) vodom hladeni
Jagdpanzer Maybach
8.8 cm Pa k 43/2
Elefant" 8.14 6.80 3.43 2.97 68 200.0 - 50 6 12-cilindara, 2x320 20/? 150
L71
(Sd Kfz184) vodom hladeni

POSEBNO IZDANJE STUDENT 2013. 93

Tat 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
TENKOVI
Dimenzije Naoruianje Snaga

KoliEi nastretjiva
zaglavnooruije
Pomothooruije
Duiinatrupa(m)
Duiinacijevi(m) r., Z

Konjskasnaga
Borbenateiina

Krajnji domet
Najdebtji oktop

Glavnooruije
fD CU
til .-

Sirina(m)
.5 .4.

Posada
Vt.

Motor

(km)
(mm)
TENK = ......
ni r..

(t)
12, r•A P
g 3N
ru. E.
Maybach
Pz Kpfw 1 Ausf B 2x7.92 mm 6-cilindara, vodom 100 40 ,., 170
4.02 4.02 2.06 1.72 6.00 13.0 - 1.525 2
Sd Kfz 101 MG13 hladeni
Maybach
Pz Kpfw II D 4.64 4.64 2.30 2.02 10.00 30.0 2cm KwK 30 ili 1x7.92mm 55/19
180 3 6-cilindara, vodom 140 200
(Sd Kfz 121) F 4.81 4.81 2.28 1.59 9.50 35.0 2cm KwK 38 1x7.92mm 40/19
hladeni
1)(1,2 m m 90 4 Pvragorn
6-iciiilainddeanria
Pz Kpfw 38(t) 4.90 4.90 2.06 2.37 9.73 25.0 3ArTi 111151< 125 42/15 230

Maybach
Pz Kpfw III E 5.41 5.41 2.91 2.44 19.50 30.0 5cm KwK L42 2x7.92mm 99 5 12-cilindara, 300 40/18 175
(Sd Kfz 141) vodom hladeni
Maybach
Pz Kpfw III .1 5cm KwK L60 2x7.92mm 78 5 12-cilindara, 300 40/19 175
6.41 5.52 2.95 2.51 22.30 50.0
(Sd Kfz141) vodom hladeni
Maybach
Pz Kpfw IV D 5.91 5.91 2.86 2.68 20.00 30.0 7.5cm KwK L24 2x7.92mm 80 5 12-cilindara, 300 40/20 200
(Sd Kfz 161) H 7.02 5.89 3.29t 2.68 25.00 80.0 7.5cm KwK L48 2x7.92mm 87 5 vodom hladeni 300 38/16 200

Maybach
Pzkpfw Panther G 7.5cm KwK 42 12-cilindara, 700 46/24 177
8.86 6.88 3.43 3.10 44.80 80.0 2x7.92mm 82 5
(Sd Kfz 171) L70 vodom hladeni
8. 8cm KwK 36 Maybach 700 -38/20 100
Pz Kpfw Tiger E 8.24 6.20 3.73 2.86 55.00 100.0 2x7.92mm 92 5
L56 12-cilindara,
(Sd Kfz 181) 8.8cm KwK 43
(Sd Kfz 182) B 10.26 7.26 3.75 3.09 69.70 150.0 2x7.92mm 84 5 vodom hladeni 700 38/17 110
L71

OKLOPNA VOZILA
Dimenzije Naoruianje Snaga
Pomotnooruije

cesta/x-zemtja
Borbenateiina

Najdeblji oktop

Konjskasnaga
glavnooruije
Glavnooruije

Maks. domet
Maks.brzina
Danacijevi

streljivaza
Sirina(m)

KotiEina

TIP 1.7. -12

M
(mm)

(km)
o
(m)

= 0 o
(t)

VOZILA 0, as ,-1.
o. g
g a)

Sd Kfz 231 4 Bussing 4-cilindra 65 60

250
5.61 1.85 2.24 5.00 14.5 2cm KwK 30 200
(6 kotata) vodom hladeni

2cm KwK 30 ili Horch 4-cilindra 320

Sd Kfz 222 4.72 2.00 2.06 4.80 14.5 2cm KwK 38 10.92mm 180 3 75 80
vodom hladeni

Sd Kfz 231 2cm KwK 30 ili Bussing 8-cilindara 300

5.80 2.21 2.34 8.20 14.5 - 180 4 150 85
(8 kotata) 2cm KwK 38 vodom hladeni

2cm KwK 38 iii

1x7.92mm
5cm KwK 39/1 Tatra 12-citindara,
2.10 10.50
L60 280 220 85 600
Sd Kfz 234 6.02 2.36 do do 30.0 4 diesel
55 zrakom hladeni
2.29 11.00
7.5cm KwK L24
ili 7.5cm Pak 40 -

Maybach
Sd Kfz 123 2cm KwK 38 ili 330 180 60 250
4.63 2.49 2.13 11.80 30.0 1x7.92mm 4 6-cilindara, vodom
Luchs' 5cm KwK 39/1 180
hladeni

Pz Spw 1x7. 5mm Panhard 4-cilindra 115

4.60 2.00 2.37 8.20 20.0 2.5cm KwK (f) 150 4 80 350
P204(f) vodom hladeni
Maybach
le SPW Sd Kfz 6-cilindara, vodom 60 320
4.56 1.95 1.66 5.70 12.0 - 6 100
250 hladeni

May bach
M SP d 12 6-cilindara, vodom 120 50 300
51
2 5.80 2.10 1.75* 8.50 12.0 -
Kfz hladeni

94 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

PROTUOKLOPNI TOPOVI
., ----T met
Du TOP Borbena Brzina Brzina Proboj oklopa u mm na
PROTUOKLOPNI Stupanj
cijevi u Duiina Sirina Visina tezina opaijenja zrna
TOP proboja 457m
kalibrima (u rn.) (u rn.) (u rn.) (kg) (u min.) (m/s) 1372m 2286m
goo 66 -
2.8cm Spbz 41 2.69 0.97 0.84 229 ? 1.402
60° 52 -
90° 51 -
3.7cm Pak 36 ? 3.40 1.65 1.17 450 10-15 762
60° 43- -
goo 87- -
4.2cm le Pak 41 ? 3.69 1.66 1.21 560 10-12 1.265
60° 72- -
goo 78 61 -
5cm Pak 38 60 4.75 1.83 1.11 986 12-14 823
60° 47 40 -
90° 154 115 83
7.5cm Pak 40 48 6.19 2.08 1.25 1.425 12-14 792
60° 115 80 53
goo 209 149 -
7.5cm Pak 41 - 7.49 1.90 1.80 1.340 12-14 1.210
60° 171 122 -
goo 120 97 78
7.52cm Pak (r) 7.32 2.00 1.40 1.710 10 740
600 98 79 64
90° 274 211 159
8.8cm Pak 43 71 9.20 2.20 2.05 5.000 10 1.000
60° 226 162 114
900
8.8cm Pak 43/41 71 9.15 2.53 1.98 4.380 10 1.000
600
8cm Pwk 8H63 ? 5.18 3.17 1.13 630 6-8 525 goo 140 mm na 600 m

MOTORNA VOZILA
Kotad/ Duiina tirina Visina Te2ina
Osnovna vozila KS
pogon (m) (m) (m) (kg)

le E Pkw (Kfz 2) 4x4 3.85 1.69 1.90 50 1.700

' m E Pkw (Kfz15) 4x4 4.74 1.85 2.05 68 ili 80 2.500
s E Pkw (Kfz 69) 4x4 4.85 2.00 2.04 81 3.150
VW model 82 (Kfz 1) 4x2 3.74 1.60 1.65 24 685
VW model 166
4x4 3.83 1.48 1.62 2': 910
(Kfz 1/20)
Steyr 1500A (Kfz 21) 4x4 5.08 1.85 2.10 85 3.630

le E Lkw (2t) 6x4 5.85 2.26 2.60 85 4.900

4x2
Opel Blitz (3t) 6.02 2.27 2.18 74 2.810
4x4
Bussing (4 1/2 t) 4x4 8.16 2.35 3.10 105 5.900
Tatra (6 1/2 t) 6x6 8.55 2.50 3.10 210 8.350
Raupenschlepper Ost. 1.99*
4.425 2.53 85 3.500
(1 1/2 t)
Maultier na
6.00 2.28 2.71 68 3.930
Opel 3 t podvozje

- Kettenrad (Sd Kfz 22) 3.00 1.0 1.20 36 1.235

1-tona (Sd Kfz 10) 4.75 1.84 1.62 100 3.400
3-tone (Sd Kfz 11) 5.50 2.00 2.20 100 5.550
5-tona (sd Kfz 6) 6.33 2.26 2.27 100 7.500
SWS (5t) 6.68 2.50 2.83 100 9.500
8-tona (Sd Kfz 7) 6.85 2.40 2.76 140 9.750
12-tona (Sd Kfz 28) 7.10 2.50 - 2.80 185 13.100
18-tona (Sd Kfz 9) 8.33 2.60 2.85 230 15.470

POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.

Gotovo sva rukovodeta mjesta u novom ministarstvu zrakoplovstv
preuzeli su ili zrakoplovni veterani iz Prvog svjetskog rata iii
dodijeljeni tasnici iz vojske i ratnemornarice,stocese u konatni
odraziti na sam razvoj, ali i uporabu zrakoplovstva u budu(e
® 2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT

odnosu na glavna
konkurentska ratna
zrakoplovstva (Fran-
cuske i Velike Brita-
nije), ustrojavanje zrakoplovstva
u Njemaekoj imalo je nekoliko ve-
likih prednosti, ali i velikih nedo-
stataka. Velika prednost je u pr-
vom redu bila pristup pralctieno
neogranieenim financijskim sred-
stvima za izgradnju budueeg zra-
koplovstva. Slijedeeu prednost
oeitovala se u tome da se zrako -
plovstvo moglo• iz temelja ustro -
javati prema tada najnovijim
iskustvima u pogledu ustroja i pri-
mjene materijalnih sredstva. Od-
nosno, za razliku od ostalih velikih
zrakoplovstva, nije bilo sputano
postojeeim ustrojem iii obvezom
zadez'avanja zastarjelog zrako-
plovnog materijala, a niti obve-
zom preuzimanja zrakoplova koji
su bili u serijskoj proizvodnji, a
vise nisu odgovarali suvremenim
zrakoplovnim standardima. Isto
tako, velika prednost bila je u tome
§to su tvornice zrakoplova po6et-
kom i sredinom 1930-tih poeele
otvarati sve vise svojih podruMi-
ca, opremljenih najsuvremenijim •
strojevima to tako nisu moral" tro-
gin velika sredstva za promjenu ili
prenamjenu starih strojeva. S dru-
ge strane nedostaci su se nalazili
u segmentu proizvodnje i osoblja
zrakoplovstva. Iako su postojeee
tvornice raspolagale suvremenim
strojevima, bib ih je premalo da
bi mogle u kratkom vremenu pro-
izvesti veau kolleinu borbenih zra-
koplova. Najmanje potegkoea bilo
je pri izgradnji trupa samih zrako-
plova, buduei da su Junkers i Dor-
flier bili medu prvima u izgradnji
metalnih zrakoplova, a osim toga
su raspolagali i velildm pralctienim
iskustvom, potrebnom organi-
zacijom i usavegenim linijama za
serijsku proizvodnju. Na iskustvi-
ma spomenutih tvornica i druge
dvije velike tvornice zrakoplova,
Heinkel i Messserschmitt, poee-

Sastavljanje lovaekih
zrakoplova Luftwaffe

98 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

 Izvidrzieki zrakoplov Focke-Wulf Fw 189 bacio je osmatraeko izvjeke po koje hita
le su prilagodbu svojih kapaciteta
za serijsku proizvodnju. Nasuprot
tome, u izgradnji zrakoplovnih
motora njemaeke tvornice ozbilj-
no su zaostajale za svojom kon-
kurencijom. Na usavrgavanje i
izgradnju jakih zrakoplovnih mo-
tora najsnainije je utjecala dugo-
godignja zabrana njihove izrade,
odnosno nemogudnost proizvod-
nje snakiih zrakoplovnih motora,
njihova provjera to na temelju toga
postepeni razvoj i usavrgavanje.
Drugi veliki problem bio je nedo-
statak kvalificiranog zrakoplovnog
osoblja, i to prvenstveno za najvi-
ga rukovodeda mjesta. Gotovo sva
rukovodeda mjesta u novom mi-
nistarstvu zrakoplovstva preuzeli
su ili zrakoplovni veterani iz Prvog
svjetskog rata ili dodijeljeni easni-
ci iz vojske i ratne mornarice gto ee
se u konaenici odraziti na sam ra-
zvoj, all i uporabu zrakoplovstva u
bududem ratu.
Doktrina
Pjegaeld pukovnik, a od listopa-
da 1934. general bojnik zrako-
plovstva Walter Wever (natelnik
Zradno-zapovjednog ureda novo-
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
vozae motorkotaea, a mjesto pada izvjeka obiljeZeno je signalnim dimom
ustrojene Luftwaffe koji je pred-
stavljao nukleus buduaeg Glav-
nog sto2era zrakoplovstva) bio je
gorljivi pobornik razvoja strateg-
kog zrakoplovstva. Odnosno, u
smislu operativne uporabe zra-
koplovstva zalagao se za nadelo
obrazovanja jakog te'Zigta pri izbo-
ru ciljeva kako bi se time paralizi-
ralo protivnielco zrakoplovstvo, a
zatim priglo na unigtavanje izvora
moci protivnika (vojne proizvod-
nje i proizvodnje opeenito, ener-
getskih izvora, prometnica...).
Krajem 1934. u svojim planovima
za razvoj zrakoplovstva predlagao
je izgradnju tegkih bombardera.
Sa danagnje vremenske distan-
ce i uz dostupne izvore, mote se
s pravom tvrditi da je Wever bio
najsposobniji vigi easnik zrako-
plovstva i jedina osoba u cjelo-
kupnom vrhu zrakoplovstva koja
je imala viziju strategkog razvo-
ja zrakoplovstva. Medutim, We-
ver pogiba tijekom jednog leta
(osobno je upravljao zrakoplo-
vom) podetkom lipnja 1936. godi-
ne. Smreu generala Wevera umrla
je i koncepcija razvoja strategkog
zrakoplovstva.
Kao gto je vee istaknuto, dobar dio
6asnika na visokim pozicijama u
Luftwaffe dogao je iz vojnih redo-
va to jc usmjerio razvoj zrakoplov-
stva prema i u skladu s temelj-
nom idejom vojske o pokretnom
ratu. Navedena ideja izraienp. je
kroz sintagmu „Panzer+Stuka"
(tenk+obrugavajuei bombar-
der). Prema tome konceptu, zrad-
ne postrojbe trebala su izvrgava-
ti slijedeee zadade: neposredno
prije poeetka napada bombardi-
rati protivnikova uzletigta, pro-
metne evorove, skladigta, vojarne
u zahvatu bojignice (sa srednjim
i lakim bombarderima), dok ce
postrojbe obrugavajueih born-
bardera istovremeno izvrgavati
iste zadaee na prvoj crti. Postroj-
be obrugavajueih bombardera
imaju zadaeu „zratnog topnigtva"
i trebaju „otvarati put" za oklopne
postrojbe, dok ee postrojbe lovad-
kog zrakoplovstva imati zadadu
„eigeenja neba" i time zradnog
osiguranja prodirueih oklopnih
kolona. Prihvaeanjem ovoga kon-
cepta od strane Luftwaffe, daljnji
njezin razvoj usmjeren je isklju-
divo u stvaranje taktiekog zrako-
plovstva za podrgku, bez strategke
,,grane", sposobne za samostalno
99
w 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
izvitavanje zadada (ovaj nedosta-
tak de se najvidljivije ispoljiti ti-
jekom zradne bitke za Britaniju,
odnosno tijekom bombardiranja
britanskih gradova, kada ce i po-
red velike mase srednjih i laldh
bombardera, izbadeni teret biti
puno manji u odnosu na podetna
bombardiranja Tredega Reicha od
strane Sjedinjenih Drava i Velike
Britanije s otprilike istim brojem
zrakoplova).
Taktika
Djelovanje Luftwaffe tijekom
„Spanjolskog gradanskog rata"
omogudilo je njemaeldm lovad-
kim razvijanje svoje au-
tohtone taktike. Poteli su s letovi-
ma u zgusnutom redu, krilom do
krila, po uzoru na Talijane, afi su
ubrzo otkrili da je takav poredak,
stvoren na iskustvu iz Prvog svjet-
skog rata, neodetiv u srazu s mno-
go briim jednokrilnim lovcima. U
praksi se pokazalo da razrijede-
ni raspored, nazvan „detiri prsta",
nudi najbolje rje§enje za slobodno
djelovanje. Navedena taktika „de-
tiri prsta" sastojala se u tome da su
zrakoplovi napadali u parovima,
a time se i medusobno stitili. Kod
bombarderskog zrakoplovstva
(osobito u napadima obnigavaju-
dih bombardera) primjenjivana je
taktika napada u „lance" (slijedu)
od tri zralcoplova.
Za razliku od uvrijaenog mi§lje-
nja, u Luftwaffe se ozbiljno radilo
na razvoju radara te je 1938. pri-
hvaden tip radara „Wiirzburg",
razvijen u firmi „Telefunken", za
opremanje bitnica protuzraene
obrane i za usmjeravanje lovad-
kih zrakoplova u akcijama pre-
sretanja tijekom nod. Medutim,
bududi da je prihvadena doktrina
rata bila „pokretni rat", odnosno
brzo i totalno unikenje neprija-
telja, zanemaren je razvoj obra-
ne. Upravo navedeni razlog bio
je temelj na kojemu se razvio mit
o britanskoj uporabi radara tije-
kom zradne bitke za Britaniju u
kolovozu 1940. godine. I Nijemci
i Britanci imali su tada potpuno
operativne radarske sustave. Me-
dutim, razlika u shvadanju njiho-
ve primjene potetkom rata dala
je prednost Britaniji.
Struktura
Citava Luftwaffe podijeljena je
na:
- Fliegereinheiten - letadke po-
strojbe,
- Fliegerabwehrkanoneeinhei-
100
ten (FLAK-Uinheiten) - postrojbe
protuzraenog topniava (protu-
zratne obrane),
- Fallschirmjagdeinheiten - pa-
dobransko-lovadke postrojbe,
- Luftnachrichteneinheiten - po-
strojbe zra6nog dojavniStva,
Rezchsmarschall Hermann Goring, ministar zratnog prometa i Vrhovni
zapovjednik Luftwaffe, u razgovoru sa svojim Vodom Adolfom Hitlerom
- „Hermann Goring" -Verbande -
postrojbe „Hermann Goring" i
- Luftwaffen-Feldtruppe - zrako-
plovno-poljske postrojbe (do li-
stopada 1943.).
Letatke postrojbe:
Od 1. veljaee 1939. u sldopu Luf-
twaffe postrojavaju se zradne flo-
te (Luftflotte) kao najvede zrako-
plovne postrojbe. Svaka flota je
u svom organskom sastavu ima-
la sve vrste letaeldh postrojbi
(bombarderske, obrugavajudih
bombardera, lovatke, izvidnidke,
transportne i teldi&e), zatim po-
strojbe protuzradnog topnikva te
postrojbe zrakoplovnog dojavnig -
tva. Tako je svaka flota predstav-
ljala svojevrsno „malo" zrako-
plovstvo. Opisani ustroj najbolje
ilustrira koliko je na njega utjeca-
la temeljna ideja o zajednidkom
djelovanju s vojskom. Zapovjed-
nik flote, bududi da je raspolagao
sa svim „vrstama" zrakoplovnih
postrojbi, mogao je iste upora-
biti prema zahtjevima situacije
na njegovom podrudju, odnosno
kao podrOlu pojedinoj vojsci ili
vojnoj skupini, koja je djelovala
na istom podrudju. Time je osigu-
rano udinkovito zajednidko dje-
lovanje izmedu zrakoplovstva i
vojske. Medutim, nasuprot ovoj
prednosti, stajao je ozbiljan ne-
dostatak, bududi da postrojbe za
vodenje strate§kih zrakoplovnih
pothvata nisu stavljene pod jedno
zajednitko zapovjednikvo. Kada
se pojavila potreba za stvaranjem
telika, za koje nisu bile dovoljne
bombarderske postrojbe same
jedne zratne flote (kao u sludaju
vodenja zradnog rata protivVelike
Britanije 1940.), bib je potrebno
prvo prikupiti bombarderske po-
strojbe iz razlidith flota, a zatim
ustrojiti i posebno zapovjedni§-
tvo za vodenje samog pothvata.
Luftwaffe je nedostajalo odgova-
rajude zapovjednikvo ranga bri-
tanskog Zapovjednikva born-
bardera (Bomber Command).
Upravo u opisanom ustroju leZao
je glavni razlog zako je Luftwaffe
uvijek postizala odliene rezultate
kada je uporabljena za zajednieko
djelovanje s vojskom, dok je neo-
deldvano uvijek trpjela neuspjehe
kada je uporabljena za vodenje
strateAlcog zrakoplovnog rata.
Najvede taktleke zrakoplovne po-
strojbe (ustrojene 1. veljade 1939.)
bile su zrakoplovne divizije. One
nisu imale organskih letaeldh po-
strojbi, nego su im one podeinja-
vane prema potrebi izvodenja
odredenog konkretnog zadatka,
tako da je njihov ustroj bio vrlo
promjenljiv. Letadke divizije ima-
le su samo stalno zapovjednikvo
i postrojbu dojavnikva (obidno
jednu bojnu dojavnikva). Nave-
dene letatke divizije, bez promije-
ne u njihovom nadinu djelovanja,
11. listopada 1939., preimenova-
ne su u letatke zborove (Fliger-
korps) i u skladu s njemaeldm
nadinom oznadavanja postrojbi,
umjesto arapskih, dobivaju rim-
ske brojeve. Na operativnoj razi-
ni djelovanja pojedinih letatIcih
zborova ustrojavana su privreme-
na mjesta „voda lovadkog letali§-
tva" (Jagdlfiegerfiihrer - JAFU),
pod eijim zapovjednikvom su
objedinjene postrojbe lovatkog
zrakoplovstva tijekom izvegava-
nja odredene konkretne zadade.
Temeljna taktika postrojba Luf-
twaffe je Geschwader - eskadra,
postrojba ranga zrakoplovne pu-
kovnije, odnosno kod britanaca i
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
n 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
„zra6ne haze" na svom podrueju
djelovanja ustrojavala su „zratna
uzleti§ta" (Flugplatz) obitno pro-
vizornog ill privremenog karakte-
ra. Kao kod prije opisanih „zraC-
nih oblasti", temeljna svrha svih
nabrojanih instanci je osiguranje
„zemaljske" podr§ke postrojba-
ma zrakoplovstva. Tako je, na pri-
mjer, svaka „zraCna baza" ima-
la u svom sastavu mehaniearske
(za zrakoplove i naoru2anje), op-
skrbne, protupo'larne, protuzrat-
ne i zdraystvene postrojbe, te po-
strojbu za neposredno osiguranje
„zratne baze". Zadata „srednjih"
instanci „zemaljske podrSke",
„podrutja zratnih luka", bilo je
uskladivanje rada „zratnih baza",
te organizacija njihove opskr-
be svim potrebitim sredstvima
za rad (od prituvnih dijelova za
zrakoplove, preko hrane, odjeCe i
obuCe za letatko i zemaljsko oso-
blje, do pogonskog materijala te
streljiva i bombi za zrakoplove).
Do potetka Drugog svjetskog rata
Luftwaffe je narasla na respekta-
bilni broj zrakoplova, a uz samo
102
_14tZ7\41
„T. dki lovac" Meserschmitt Me 110 iznad engleskog krajobraza, kolovoz 1940.
poveaanje broja zrakoplova izvr-
§ena je i standardizacija zrako-
plova. Tako su standardni born-
barderi u naoruianju Luftwaffe
bill: Dornier Do 17, Heinkel He
111 i Junkers Ju 88, te obru§ava-
juCi bombarder Junkers Ju 87.
Postrojbe lovaca opremljene su
Messerschmittima Me 109 i „te§-
kim" dvomotornim lovcima Me-
sserschmitt Me 110. Izvidnieke
letaelce postrojbe opremljene su
Dornierima Do 17 (bombarder-
ski zrakoplovi prenamijenjeni za
dalekometne izvidnitke zadaae
opremljeni najmodernijim zra-
koplovnim kamerama) i
zrakoplovima za blisko
izvidanje Henschel Hs 126. Dio
postrojbi koji je bio predviden za
zajednielco djelovanje s ratnom
mornaricom opremljen je hidro-
zrakoplovima Arado Ar 196 (na-
zvan i „oei ratne mornarice", bu-
duti da je dio ovih zrakoplova
ukrcan na velike brodove) i Hein-
Satnik Hans-Ulrich Rudel u prigodi izvdene tisueueetristote kel He 115. Transportne postroj-
misije s obrugavajuam bombarderom Junkers ju 87 „Stuka" be Luftwaffe opremljene su pro-
odhkovan je Hrastovim Igtem za svoj Vitaki krii lcu§anim Junkersom Ju 52, a za
POSEBNO IZDANJE f STUDENI 2013.
 ZRANA BITKA ZA VELIKU BRITANIJU
„..,
Perth
Dund ee
Argyll ZRA&A BITKA ZA
c'Ot, Clackmannon Sjeverna more BRITANIJU
rujan 1940. - svibanj 1941.
Dumb njematki zratni napad
•*Gfasg-o).&" o Edinburg • njematki radio
ZRAtNA FLOTA 5
snopovi za navodenje
re'
bombardera
Lanark
. , Eastern regije civilne obrane
Ayr granite regije
,--R6xburgh civilne obrane
podrutje evakuacije
Dumfries N r humberla
podrutje primanja
ndonderry
Kirkcudbrig neutralno podrutje
Sunderlan neutralna drhva
Cumberland
Tyrone S Durham t8ko bombardiranje
lesbrough
Dowi YVestmore an
Afmagh:,
North Riding

East R ing ZRAeNA FLOTA 2

Bradfor. • York
.4 Drogheda Blackpool. Ba c
IRSKA • n • d° Yo re
ston • Leeds
•
Manch Huddersfield
. Dublin Liverpool
. Helen She Id;, Lincoln

Derb
,Denhigh', Cheshire Nottingham
0 • tok ,.n-Trent
•
rby ottingham
Ratno zrakoplovstvo rioneth,-, • 1 ,„
--§tafford Norfolk
slkajno bombardira
neutralnu Republiku lrsku Wolverharripton Norwich„
na putu za Belfast a I • Leicesto?--
Montgomer Birmigham Nort,haTh pton
Wexford ,.
,Radnor ;"Worcester
digan hampfdri Carribridge,/
Hereford •
e ford
v-- Ipswich'
Brecknoc
Carmarthen oucester '.1\11i6d1;;;',,
xtord Essex

wansea
utherd-Sea
ri dl
Bath
Surrey
. •
Somerset iWiltshire *Fun bi.ibge Wells
Hampshire
Sussex East Sussex Calais
Devon orset southern
Bright2W—
Bologne
• Exeter • na moru
urnem uth
tS
Cornwall
ymouth PZ
11 u I
14t%
\

ZR4NA FLOTA 3
purl FRANC USKA
XXXX

POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013. 103

IT: 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

zadate neposrednog osmatranja

i usmjeravanja oklopnih i moto-
riziranih postrojbi, te obavljanje
teldialcih zadata u Luftwaffe je
uvrgten Fieseler Fi 156 „Storch"
(„Roda"), izuzetno lagani zrako-
plov, koji je imao mogutnost sli-
jetanja i polijetanja sa kratkih i
improviziranih pista. Od svih na-
vedenih tipova zrakoplova u nao-
ndanju Luftwaffe, njenu glavnu
snagu (1demu zrakoplovstva) ei-
nili su srednji bombarder Hein-
kel He 111 i lovac Messerschmitt
Me 109. Bez imalo pretjerivanja
mole se reti da su navedeni zra-
koplovi bili neosporno kvalitetniji
od slienih tipova zrakoplova bilo
koje tadagnje zrakoplovne sile,
dok je stupanj uvjebanosti i bor-
benog morala pilota lovaca i po-
sada bombarderskih zrakoplova
bio ne samo ravan vet i nadmot-
niji od vetine potencijalnih pro-
tivnika.
Paralelno s razvojem zrakoplo-
va igao je i razvoj ostalih sredstva
potrebnih letatldm postrojbama
jednog suvremenog zrakoplov-
stva. To se u prvom redu odnosi-
lo na razvoj sredstva dojavnigtva
u zrakoplovima (kako za potrebe
komunikacije medu zrakoplovi-
ma, tako i za potrebe komunika-
cije „zemlja-zralc"). Nadalje, usa-
vrgen je postojeei ciljnicki uredaj
za horizontalno bombardiranje
(Gorz Visier 219), a poseban isko-
rak je utinjen sa uvrgtavanjem ti-
tavog niza modela zrakoplovnih
kamera za izvidnieke zadate (pre-
dratna Njematke je prednjaeila u
civilnom razvoju foto tehnike te je
dio tih dostignuta u razvoju isko-
rigten u vojne svrhe).
Krajem 1943. Luftwaffe je zavrgila
pokusna ispitivanja i pripremila za
serijsku proizvodnju prvi mlazni
zrakoplov Messerschmitt Me 262
(brzine 800 km/h) te raketni zra-
koplov Messerschmitt Me 163 (s
brzinom preko 1000 km/h). Tako-
der, paralelno s razvojem mlaznih
raketnih zrakoplova razvijana su i Visi letaekih postrojbi Luftwaffe s letaekom kacigom
omija za njih, prvenstveno raket-
ni projektili zrak-zrak za naoru2a-
nje samih zrakoplova, a potom i 1. srpnja 1938. od navedenih lo se s ustrojavanjem „Protuzrat- va...) na podrutju Treteg Reicha.
njihove inatice zemlja-zrak za pri- zapovjednika protuzraenog nih zdrugova" (FLAK-Brigade). Niti jedna od navedenih postrojbi
mjenu u protuzratnoj obrani topnigtva" ustrojena su „Zrat- Temeljna razlika izmedu divizija nije imala stalni sastav (osim sto-
na obrambena zapovjednigtva" i zdrugova bila je u njihovom an- 2era i postrojbi dojavnigtva) nego
Protuzrakoplovne postrojbe (Luftverteidigungskommando) ga2iranju, odnosno divizije pro- su im podeinjavane postrojbe
Kao prva zapovjednigtva pro- koja od 1. rujna 1939. postaju tuzratnih topova motorizirane prema potrebi izvrgenja zadate.
tuzratne obrane ustrojena su „Protuzratne divizije" (FLAK-Di- su i uporabljane su u blizini prve Temeljni operativni sto2eri pro-
mjesta „Vigih zapovjednika vision) da bi mjesec dana kasni- crte bojigta kao neposredna zati- tuzraene obrane bili su sto2e-
protuzratnog topnigtva" (Hobe- je zapotelo postrojavanje „Pro- ta postrojbi vojske (osobito oklo- ri pukovnija protuzratnih topo-
re-Kommandeur der Flalcartille- tuzratnih zborova" (FLAK-Korps) pnih) dok su zdrugovi protuzrat- va (FLAK-Regiment) koje nemaju
rie) pri zrakoplovnim okruzima s koji su imali zadatu objediniti za- nih topova bile statieke postrojbe zadani stalni ustroj nego dobiva-
ciljem objedinjavanja djelovanja povijedanje nad „Protuzratnim za obranu gradova i vahlijih dru- ju postrojbe (protuzratne divizi-
protuzratne obrane u okrugu. Od divizijama". U lipnju 1940. krenu- gih objekata (tvornica, mosto- june) pod svoje zapovjednigtvo

104 POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013

 Priprerna pilota lovaekog zrakoplova za borbenu zadaeu Postrojba obrugavajueih bombardera Junkers Ju 87 „Stuka" u napadnoj
formaciji led prema cilju svoje borbene zadaee

prema velicini zada6e, odnosno
branjenog podrueja. Ovisno o an-
gaknanu protuzrat'ne pukovni-
je ona je mogla biti motorizirana
(u sklopu protuzraene divizije) iii
stati6na (u sklopu protuzraenog
Sjever Finske, srpanj 1941., borbeni zrakoplov Luftwaffe u „drtetvu" sjevernih jelena
zdruga) ustrojena za obranu poje-
dinih vitalnih objekata ili skupine
objekata. Za protuzraenu obranu
gradova ustrojavane su skupine
protuzraCnih topova (FLAK-Gru-
ppe) koje su mogle imati snagu
od nekoliko protuzra6nih pukov-
nija do nekoliko protuzraenih di-
vizijuna, ovisno o veliCini i valno-
sti branjenog podruej a. Medutim,
tijekom rata navedene skupine
dostizati ce snagu i do nekoliko
zdrugova protuzratnih topova,
osohito za obranu velikih gradova
kao gto su Berlin, Munchen, Ham-
burg... U pravilu, navedene sku-
pine protuzratnih topova, dijelile
su se na podskupine (FLAK-Un-
tergruppe), obi6no ja6ine jednog
ili dva divizijuna protuzraenih to-
pova koje su imale zada6u obra-
ne pojedinih gradskih kvartova iii
nekih drugih posebnih objekata.
U periodu od 1935. pa do paet-
ka rata velika paZ-nja je posveae-
na razvoju protuzrakoplovnih
topova (FLAK — Fliegerabwehr-
kannone). Prve postrojbe prom-
zrakoplovne obrane opremljene
su tegkim strojnicama i topovima
manjih kalibara (uglavnom 20 i 37
mm), da bi krajem 1930-tih po-
strojbe protuzra6ne obrane po-
Cele dobivati topove 88 mm (prvo
modernizirane FLAK 18, a potom
i poboljgane verzije FLAK 36 i 37).
Osim razvoju protuzraenih topo-
va, posebna pa2nja posve6ena je
ustrojavanju ueinkovite i dobro
opremljene slune dojavnigtva
pri protuzratnim postrojbama.
Tako je svaka postrojba protu-
zratne obrane imala u svom or-

POSEBNO IZDANJE D N Jl M5
211: 2. SVJETSKI WEHRMACHT

Odmor posade Luftwaffe u sjeni svoga zrakoplova, sjeverna Afrika, lipanj 1942.

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

 gradnji dojavnieke struke i po-
strojavanju postrojbi. Va2nost
dojavnigtva za Luftwaffe ogleda-
la se u ustrojavanju velikog broja
postrojbi dojavnigtva te raspore-
da postrojbi dojavnigtva u sve di-
jelove Luftwaffe. Tako je po svom
ustroju svaka zraena flota imala
po tri pukovnije dojavnigtva, dok
je svaki zrakoplovni zbor imao po
jednu pukovniju dojavnigtva. Po-
strojbe protuzraene obrane nisu
imale svoje organske postrojbe
osim postrojbi dojavnigtva (boj-
na u divizijama i zdrugovima).
Za obuku pripadnika dojavnig-
tva zrakoplovstva ustrojeno je 11
zraeno-dojavniddh obuenih pu-
kovnija, a za gkolovanje doeasni-
ka i easnika devet dojavnieldh
gkola.
Postrojbe „Hermann Goring"
U srpnju 1942. ustrojen je moto-
rizirani zdrug „General Goring"
(od protuzraene pukovnije „Ge-
neral Goring") koji je do listopa-
da 1942. preustrojen u motorizi-
ranu diviziju „General Goring"
(general poruenik Paul Conrath).

Obru§avajuei bombarderi Junkers Ju 87 „Stuka"

postrojeni u temeljnoj formaciji za napad

ganskom sastavu postrojbu do- letatke divizije (7. Flieger-Divisi-

javnigtva i zvukovnog izvidnigtva,
a bitnice su opremljene moder-
nim ciljniekim daljinomjerima,
dok su topovi medusobno „uve-
zani" putem posebnih uredaja
(„topovezaca").
Padobranske postrojbe
Prva postrojba padobranaca
(Fallschirmjager — padobranski
lovci) ustrojena je u sijeenju 1936.
kao padobranska bojna jaeine
600 padobranaca, a malo poslije
ustrojena je i padobranska glco-
la. U iduee dvije godine (1936.-
1938.) ustrojen je cijeli niz samo-
stalnih padobranskih postrojbi
(do razine pukovnije), koje su 1.
rujna 1938. objedinjene pod za-
povjednigtvom novoustrojne 7.
on, zapovjednik: general porue-
nik padobranskih postrojbi Kurt
Student). Navedena divizija 6e 1.
svibnja 1943. biti preimenovana
u 1. padobransko-lovaeku divizi-
ju (1. Fallschirmjager-Division).
Do kraja rata biti de ustrojena jed-
na padobranska vojska (1. pado-
branska vojska) , dva padobranska
zbora, 12 padobranskih divizija,
pet padobranskih zdrugova i pet
padobranskih zdrugova jurignih
topova. Osim navedenih opera-
tivnih padobranskih postrojbi
ustrojen je eitav niz postrojbi za
temeljnu pjegaeku obuku te se-
dam padobranskih gkola.
Postrojbe zraenog dojavnigtva
S ustrojavanjem prvih postroj- Obrigavajuei bombarderi Junkers Ju 87 „Stuka`
bi Luftwaffe poeeo je i rad na iz- kreeu u sunovrat prema svome cilju

POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013. 107

 2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT
Jedna borbena skupina navedene
divizije sudjelovala je u borbama
u sjevernoj Africi. Od navedene
motorizirane divizije ustrojena je
15. srpnja 1943. oklopna divizija
„Hermann Goring" koja se ista-
knula u obrambenim borbama
na Siciliji. Postrojbe „Hermann
Goring" ustrojene su kao klasie-
ne postrojbe vojske, a popunja-
vane su dragovoljcima iz redova
ratnog zrakoplovstva. Od sijee-
nja 1944. oklopna divizija mijenja
ime u Padobransku oklopnu divi-
ziju „Hermann Goring" (general
bojnik Wilhelm Schmalz).
U rujnu 1944. ustrojen je Pado-
branski oklopni zbor „Herma-
nn Goring" (general poru6nik
Wilhelm Schmalz) koji se sastojao
od 1. padobranske oklopne divi-
zije „Hermann Goring" (general
bojnik Max Lemke) i 2. padobran-
ske oklopno-grenadirske divizije
„Hermann Goring" (general boj-
nik Erich Walther).
Zrakoplovno-poljske
postrojbe
Zbog krize popune postrojbi na
Istoenom ratigtu poeetkom 1942.,
Luftwaffe je do rujna 1942. ustro-
jila 21 zrakoplovno-poljsku divi-
ziju (Luftwaffen-Feld-Division)
kao lova'ake divizije vojske. Popu-
njene su do6asnicima i easnici-
ma zrakoplovstva koji nisu imali
iskustva u kopnenim borbenim
djelovanjima te je ve6ina divizi-
ja odmah u prvim borbama ima-
la osjetne gubitke. Od listopada
1943. vojska preuzima navedene
divizije u svoj sastav kao Feld-Di-
vision (L) te one time prestaju biti
dio Luftwaffe.
'108
Operacije
Luftwaffe
tijekom Drugog
svjetskog rata
U kolovozu 1936. novo njemat-
ko ratno zrakoplovstvo krenulo je
u svoje prvo borbeno djelovanje
podravajueinacionalistielce sna-
ge generala Francisca Franca u
pobuni protiv Spanjolske republi-
kanske vlade. Prvi kontingent po-
rno& obuhvatio je skromne sna-
ge od 20 transportnih zrakoplova
Junkers Ju 52 i gest lovaeldh zra-
koplova dvokrilaca Heinkel He 51
za zagtitu spomenutih transpor-
tnih zrakoplova. Tih 26 zrakoplo-
va utjecalo je na razvoj dogadaja
na bojigtu daleko vige od njihovog
oskudnog broja. Generalu Fran-
cu trebalo je hitno iz Maroka na
podr&je Spanjolske prebaciti
odane postrojbe radi konsolida-
cije njegovog poloIaja. Letedi ee-
tiri puta dnevno i svaki put pre-
nose& 25 vojnika s opremom, tih
je 20 Junkersa vrlo brzo prebacilo
10.000 Francovih vojnika. Bila je
Lovaeki zrakoplov Focke-WulfFw
190 - prikazani zrakoplov je u
standardnoj prikrivnoj shemi za
razdoblje 1944./45.
to prva zra6na operacija prebaci-
vanja tolikog broja vojnika. Od 1.
studenoga 1936. ustrojava se Le-
gija „Kondor" koja se sastoji od
lova6ke skupine, bombarderske
skupine, izvidnitle skupine, po-
morske izvidnrake skupine, pro-
tuzraenog divizijuna (s tri bitnice
protuzrgnih topova 88 mm, dvi-
je bitnice protuzra6nih topova 37
mm i jedna reflektorska bitnica),
bojne dojavnigtva zrakoplovstva,
zdraystvene bojne, zra6ne skupi-
ne za odflavanje, sto2era za vezu
sa gpanjolskim snagama, mete-
orologke postaje i rukovodeeeg
sto'lera koji je vodio natelnik sto-
era legije pukovnik Wolfram von
Richthofen (strue'njak za uporabu
obrugavajuaih bombardera i ka-
sniji general feldmargal Luftwaf-
fe). Citava legija nalazila se pod
zapovjednigtvom general bojni-
ka zrakoplovstva Huga Sperrlea.
Do kraja 1936. Legija „Kondor"
narasla je na priblizno 200 zra-
koplova s 5.000 pripadnika, Me-
dutim, njematki dvokrilni lovci
Heinkel He 51 pokazali su se kao
inferiorni tijekom zra*Cnih sukoba
sa sovjetskim jednokrilnim lov-
cima Polikarpov 1-16 (kojima su
bili opskrbljeni republikanci) te
su tijekom ljeta 1937. u Spanjol-
sku upu6eni moderni lovci Me-
sserschmitt Me 109 te bombarde-
ri Heinkel He 111 i Dornier Do 17.
s kojima je Legija ubrzo postigla
zratnu nadmo6 na gpanjolskom
nebu. Iste godine ondje su pote-
Lovaeko jato (eskadrila) Luftwaffe u
pripremama za borbenu zadaeu
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 www.C]rcoliVaarez.corg

POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013. 109

 ustroju, naortdanju i obuci naj-
ve6a panja posve6ena zajedniO-
kom djelovanju s vojskom, po-
kazalo se izvrsnim u izvrgavanju
navedenog.
U slijedeeoj operaciji Luftwaffe,
zbog malog norvegkog i danskog
zrakoplovstva, izostao je prethod-
ni strategki masovni napad born-
barderskih postrojbi Luftwaffe,
kao gto je bio slueaj u napadu na
Poljsku. Od samoga potetka ope-
racija 9. travnja 1940., njemako
zrakoplovstvo je djelovalo taktield
u najtdoj suradnji s vojskom i rat-
nom mornaricom. Medutim, pri
tome djelovanju prvi put u povi-
jesti zraOnoga ratovanja odlutu-
ju6u ulogu odigrale su padobran-
ske i zratno-desantne postrojbe.
Jedna od prvih akcija tijekom in-
'vazije Norvegke bilo je zauzima,
nje glavnih uzletigta kod Osla i
Stavangera te pomanih kod Kri-
stiansanda, Bergena Wrontheim
od strane padobranskih postroj-
bi iz sastava 7. letaOke divizije. Po
uspjegnom zauzimanju navede-
nih uzletigta, padobranske po-
strojbe na njima ojgane su di-
jelovima postrojbi vojske, koje
su na navedena uzletigta stigla
zratnim desantom. Citav pothvat
zratne podrglcu osiguravao je X.
letaOki zbor (general zrakoplov-
stva Hans Geisler) eija je temeljna
zadata bila da „nadoknadi" nje-
maOku inferiornost u broju rat-
nih brodova. Dio kapitalnih bro-
dova britanskeVelike flote odmah
po primitku vijesti o potetku nje-
macke invazije u Norvegkoj isplo-
vio je iz svoje matiOne sjeverne
luke (Scapa Flow) u smjeru Nor-
vegke. Buduei da britanski bro-
dovi nisu u potetku imali „zrat-
ni kigobran", ve6 prvoga dana
djelovanjem letadcih postrojbi iz
sastava X. zbora potopljen je ra-
zarat „Gurkha", a tegko ogte6ene
krstarice „Glasgow" i „Southamp-
ton", dok je bojni brod „Rodney"
dobio direktan pogodak born-
born. Uvidjevgi da ne mogu iz-
ddati pred norvegkom obalom
bez podrgke zrakoplovstva, bri-
tanski brodovi se povlate prema
otvorenom mom. Iduai dan se
britanskim pomorskim snaga-
ma pridrtduje i nosa6 zrakoplova
„Furious", a dio zrakoplova doli-
je6e izravno s britanskih sjever-
nih uzletigta. Dolazak britanskih
zrakoplova odmah su „osjetile" i
njematke snage te je istog dana
djelovanjem zrakoplova potoplje-
na krstarica „Konigsberg". Ipak
uz sna2nu zrakoplovnu podrgku,
Prije polijetanja lovakog jata (eskadrile) pred njega se iznosila ratna zastava postrojbe, sjeverna Afrika, lipanj 1942. postrojbe njemadce vojske na-

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 111

VP 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

stavljaju s iskrcavanjem u lukama

te se ubrzo spajaju sa snagama na
uzleti§tima i medusobno, a zatim
nastavljaju prodor u unutra§njost
Norve§ke. Kao i u pohodu na Polj-
sku, tako je i u pohodu na Norve§-
ku Luftwaffe opet demonstrira-
la uspjeh u zajedniekom bliskom
djelovanju s vojskom i ovoga puta
s ratnom mornaricom. Temeljno
iskustvo steeeno tijekom proved-
be invazije Norvegke odnosilo se
na uspjegno djelovanje bombar-
derskih postrojbi, smje§tenih na
kopnu, u sprjeeavanju pothvata
na moru.
Slijedeea operacija Luftwaffe
predstavlja borbeno djelovanje ti-
jekom izvodenja pothvata „Slueaj
2uti" koji poeinje u ranim jutar-
njim satima 10. svibnja 1940. na-
padom na Francusku, Belgiju i Ni-
zozemsku. Pomalo nevjerojatno
zvuei einjenica da nakon iskustva
s Poljskom Luftwaffe uspijeva za-
tea na mirnodopsldm uzletigtima
i uratiti tijekom prvog dana pro-
vedbe pothvata gotovo eitava zra-
koplovstva Nizozemske i Belgije,
a francusko ozbiljno desetkovati
Sto je njemaekom zrakoplovstvu
osiguralo nadzor nad zraenim
prostorom i mogu6nost da na te-
Zi§nim smjerovima djelovanja u
svakom trenutku ima apsolutnu
zraenu nadmo6. I tijekom pro-
vedbe ovoga pothvata ponovno
je dnglo do izra2aja odlieno zdru-
Zeno djelovanje zrakoplovstva i
vojske. Ponovno su anga2irane i
padobranske postrojbe 7. letae-
ke divizije na zauzimanju mosto-
va u smjeru napredovanja oklo-
pnih i motoriziranih postrojbi u
Nizozemskoj te uzleti§ta u okolici
Rotterdama i jednog mosta u cen-
tru Oda. Ponovno je dokazana
vrijednost padobranskih postroj-
bi koje su uspjele zauzeti vedinu
planiranih mostova i dr2ati ih pod
nazorom (i time sprijeeiti njihovo
ruSenje) do dolaska postrojbi voj-
ske. Tijekom operacija na Zapadu
svojim djelovanjem narneio su se
istalde zrakoplovne postrojbe na-
ortaane zrakoplovima Junkers Ju
87 „kuka" koje su doslovno kao
„zratno topni§tvo" otvarale put Rad zrakoplovnih mehanieara na pripremi zrakoplova bio je od najveee vaznosti za rijegovo dobro funkcioniranje
brzim oldopnim i motorizira-
nim postrojbama, te davale ne-
posrednu poclegku do dolaska to- titav 2eljeznieki promet, a time i vito uporabiti protiv tenka. Nai- francuske snage „odsjeku" vrh
pnieldh postrojbi. Ovdje posebno pokrete francuskih snaga buduei me, tijekom napredovanja oklo- klina i zaustave njemaeld prodor.
treba istaknuti i razoran psiho- da su one uglavnom bile oslonje- pnog klina prema Atlantskoj obali Medutim, borbenim djelovanjem
logki efekt djelovanja „Stuka", si- ne na transport 2eljeznicom. (ti- (XIX. motorizirani zbor pod zapo- „Stuka" vedina francuskih tenko-
renima pri obru§avanju, taj reski tav pohod na Zapad prtaio je niz vjedni§tvom generala Heinza Gu- va je uni§tena, a protunapad za-
zvuk de postati simbol „munje- novih iskustava u uporabi zrako- deriana), 17. i 18. svibnja 1940., ustavljen. Sada Luftwaffe dobiva
vitog rata". Drugi udar Luftwaffe plova i padobranskih postrojbi. u bok prodornog klina izvr§en je jednu strate§ku zadadu — unigte-
je usmjerila prema francuskoj ze- Jedna od novih „spoznaja" bila je protunapad francuskih oklopnih nje okrUenih saveznielcih sna-
ljezniekoj mreii koji je paralizirao i to da se zrakoplov mote neinko- postrojbi. Prijetila je opasnost da ga kod Dunkerquea. Medutim,

112 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

 stvo nije moglo samo izvr§iti po-
stavljenu strate§ku zada6u te je
predstavljalo prvo veliko razo-
Oaranje za sve one koji su bespo-
govorno vjerovali u odlueujau
ulogu i bezgraniene mogu6nosti
Luftwaffe. Ipak, 19. srpnja 1940.
tri visoka Oasnika Luftwaffe dobila
su ein general feldmartala zrako-
plovstva: Erhard Milch, Albert Ke-
sselring i Hugo Sperrie, a vrhovni
zapovjednik Luftwaffe Hermann
Goring dobio je Cin „izmigljen"
samo za njega - Reichsmarschall.
Nakon okontanja borbenih dje-
lovanja u Francuskoj nastupilo je
razdoblje od mjesec dana odmo-
ra za posade Luftwaffe te je popu-
njen dio postrojbi sa zrakoplovi-
ma i ljudstvom. Sada se Luftwaffe
nagla pred „zivotnim izazovom",
prvi put je morala potpuno sama
voditi jedan pothvat - zraenu bit-
ku za Britaniju. U pripremnom
periodu bitke (od 10. srpnja do
7. kolovoza 1940.) djelovanje Luf-
twaffe usmjereno je protiv britan-
skog ratnog i trgovaekog prometa
u La Mancheu. Cilj ovih napada '
bio je izazivanje britanskih lova-
ca na borbu nad La Mancheom te
time stvaranje nepovratnih gubi-
taka za britansko zrakoplovstvo,
budu6i da, ukoliko je zrakoplov
bio oboren iznad Britanije, po-
stojala je vjerojatnost pre2ivlja-
vanja pilota te njegov povratak
u postrojbu. Kao pravi poeetalc i
prva faza bitke za Britaniju sma-
tra se vrijeme od 8. do 18. kolovo-
Pilot u kokpitu svoga zrakoplova u geekivanju znaka za polijetanje za 1940. kada je izvegen prvi veli-

zbog velikog naprezanja u pret-

hodna dva tjedna, snaga letaOkih
postrojbi Luftwaffe pala je na 50
posto raspoloIivih resursa (pogo-
tovo u bombarderskim postrojba-
ma) , a drugi veliki problem bio je i
„zraOni Id§obran" koji su ovaj put
pru2ale postrojbe lovaOkih zrako-
plova s britanskog otoOja. Ve6 is-
crpljene posade njemaOldh born-
bardera i piloti lovaca na§li su se
u zra6nim borbama s odmornim
posadama engleskih bombarde-
ra i lovaca, koji su uz to raspola-
gaff sa zrakoplovnom opremom
koja je po svojoj kvaliteti bila jed-
naka njemaekoj. U svakom slu6a-
ju, britanske pomorske snage, uz
zraeni kigobran britanskog zrako-
plovstva, uspjele su od 28. svibnja
do 4. lipnja evakuirati u Britaniju
preko 300.000 vojnika (bez tegkog
naoru2anja, oklopni§tva, topnig-
tva, ponekad i bez osobnog nao-
ru2anja). I ovaj dogadaj je zorno
pokazao da njemaOko zrakoplov- Srednji bombarderi Dornier Do 17 u letu prema cilju svoje borbene misije

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 113

in 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
Dalekometni izvidnieki zrakoplov Focke-Wu f Fw 200 tijekom pripreme za borbenu zadaeu
ki napad Luftwaffe, u podne 13.
kolovoza, na pomorske baze, ra-
darske postaje i uzletigta lovat-
kog zrakoplovstva na ju2noj i ju-
goistoenoj obali Engleske. Ovi su
napadi ponavljani sve do 18. Ko-
lovoza. Medutim, oeekivani re-
zultata ovih napada izostao je, a
prieinjena gteta pomorskim ba-
zama i uzletigtima kompenzira-
na je britanskom dislokacijom
lovaeldh postrojbi dublje u unu-
tragnjost i prebaziranjem ratnih
brodova u pomorske baza dalje
na sjeveru. Temeljni cilj njemae-
kog zrakoplovstva bio je izazva-
ti britanske lovaeke postrojbe na
borbu te ih na taj naein
S druge strane, britanske lovatke
postrojbe dobile su striktne za-
povjedi da napadaju samo nje-
maeke bombarderske postrojbe
bez pratnje lovaca te izbjegavaju
borbe s njemaeldm lovcima. Dru-
ga faza bitke lcreee 19. kolovoza i
traje do 6. rujna. Tijekom ove faze
poduzimani su napadi na uzle-
tigta britanskog lovatlog zrako-
plovstva dublje u unutra§njosti
Engleske, dok je drugi dio napa-
da usmjeren na va2na gospodar-
ska sredi§ta (osobito tvornice zra-
koplova). Ovi su napadi izvodeni
manjim postrojbama bombarde-
Trenutak kada je „tuka" otpustila svoje bombe ra uz jaku lovaeku pratnju (za ra-
114
zliku od prve faze, gdje su napadi
poduzimani velikim formacijama
bombardera, do 500, uz minimal-
nu lovatku zagtitu, sto je za po-
sljedicu imalo i njihove dosta veli-
ke gubitke). Sedmoga rujna 1940.
napadom 300 bombardera na
London zapoeinje treaa faza bitke
za Britaniju koja je trajala do 5. li-
stopada. Ovu fazu karakteriziraju
napadi njemaekog zrakoplovstva
na London i okolicu uz sna2nu
za§titu lovaeldh postrojbi. Treoa
faza je svoj vrhunac dostigla 15.
rujna i trajala je do 26. rujna. Me-
dutim, tijekom ove faze njemae-
ko zrakoplovstvo nije uspjelo ne-
utralizirati britansku protuzraenu
obranu, niti uni§titi britanske lo-
vaelce postrojbe, dok je s druge
strane svakodnevno trpjelo velike
gubitke u angaz-iranim bombar-
derima. To je prisililo Luftwaffe
da djelovanje svojih bombardera
prebaci na noc i time je zapoee-
la eetvrta faza, koja je trajala od 6.
do 31. listopada. U potetnom pe-
riodu ove faze njematka taktika
je donijela uspjeh. Gubici born-
bardera i lovaca pri noenim na-
padima bili su ekstremno mali, a
uporabljeni sustav navigacije iz-
vrstan. Medutim, Britanci su do
kraja listopada 1940. uspjeli u je-
dinstveni sustav povezati postroj-
POSEBNO IZDANJE / 3TUDENI 2013.

be protuzratne obrane, reflekto-
ra, lovaeldh zrakoplova i radarske
postaje to su njematld gubici po-
novno poteli rasti. Glavni stoner
Luftwaffe krajem listopada 1940.
donosi odluku da se napadi na
Britaniju nastave isldjutivo notu
i da se progire na sva vela indu-
strijska sredigta u zahvatu radiju-
sa djelovanja njematkih bombar-
dera. Napadi prema spomenutoj
zapovijedi zapotinju 1. stude-
nog 1940. i traju neprekidno do
11. svibnja 1941., gto ujedno tini
i petu i zavrgnu fazu bitke za Bri-
taniju. Jedan od najrazornijih na-
pada tijekom ove faze dogodio se
14. studenoga 1940. na Coventry.
Ova posljednja faza bitke za Bri-
taniju, koja je s strane Luftwaffe
vodena strategki, otkrila je u pot-
punosti tinjenicu da njematko
zrakoplovstvo nije moglo izvr-
siti strateglcu zada-
au, a tome je svakako pridonijela
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Povratak pilota s izvrs'ene borbene misije
Pokrivanje osjetljivih zrakoplovnih motora srednjegbombardera
Heinkel He 111 poslije povratka s borbene zadaee
tinjenica da nije postojao jasan
plan za sustavno unigtenje bri-
tanskog gospodarstva, dok to s
druge strane strategko bombar-
diranje Britanaca i Amerikanaca,
samo koju godinu kasnije, pro-
voditi prema jasno razradenom
planu unigtenja njematkog gos-
podarstva. Sama bitka okontana
je posljednjim velikim napadom
bombardera Luftwaffe, njih 500,
na London u nod. 10./11. svibanj
1941. godine. Buduti da je Hitler
odustao od provedbe plana in-
vazije Britanije, daljnje borbe su
samo iscrpljivale resurse Luftwaf-
fe, koja se vet i sama pripremala
za novi cilj - pohod na Istok.
Pohod na Istok (operacija „Barba-
rosa") poteo je na isti vet dobro
uhodani natin, masovnim napa-
dima bombarderskih postrojbi na
protivnitka uzletigta. Djelovanje
Luftwaffe bilo je olakgano i nera-
zumljivom gregkom u rasporedu
sovjetskog zrakoplovstva koji su
najveti dio zrakoplova koncen-
trirali na poznatim mirnodop-
skim uzletigtima u blizini granice
(upravo ova „gregka" u raspore-
du zrakoplova jedan je od glav-
nih argumenata zagovornika teo-
rije „preventivnog rata", odnosno
da je Hitler samo napao prvi, jer
je i Staljin sa svoje strane pripre-
mao napad na Njematku). Prvi
udari Luftwaffe imali su katastro-
falne posljedice po sovjetsko zra-
koplovstvo (unigteno je oko 8.000
sovjetskih zrakoplova) to je za vige
tjedana u potpunosti paralizirano
bilo kakvo sovjetsko zratno djelo-
vanje. Luftwaffe je time u prvim
mjesecima rata imala na titavom
ratigtu neospornu nadmot u zra-
ku, a na nekim dijelovima ratigta
i apsolutnu zraenu nadmot gto je
svakako doprinijelo brzim i dubo-
kim prodorima postrojbi vojske u
unutragnjost Sovjetskog Saveza, a
time je ponovno potvrdeno koli-
ki znataj ima nadmot u zraku na
samu izvedbu zemaljskih pothva-
ta. Medutim, kao i u ranijim bor-
benim djelovanjima, vrh Luftwaf-
fe ponovio je istu gregku, odnosno
nakon potetnog strategkog djelo-
vanja, zrakoplovstvo je ponovno
usmjereno prije svega na taktie-
ko djelovanje, odnosno na podrg-
ku vojsci, umjesto da tako brzo
osvojenu zratnu nadmot iskori-
sti za stvarna strategka napadna
djelovanja. Kao i u bitci za Brita-
niju, ponovno je do izralaja dog-
la nesposobnost Glavnog stale-
ra Luftwaffe da planira i djeluje
strategki, gto je najbolje vidljivo
kroz primjer zratnih napada na
115
in 2. SVJETSK I RATIWEHRMACHT

MODEL I VRSTA POGONSKA BRZINA DOLET VISINA z..

TELM A tIRINA DUZ." INA VISINA
ZRAKOPLOVA JEDINICA km/h u km. LETA u m. U m.
NAORLIZANJE
U M.
u kg. U M.

1x 7.92 mm MG*17
Arado Ar 95 A-1 1 x BMW 132D 310 1.100 7.300 11.10 1 x 7.92 mm MG 15
(hidrozrakoplov) od 880 ks 2.450 12.50 3.60 1 x torpedo ili 500 kg
bombi

Arado Ar 234 B-2 2 x Junkers 2 x 20 mm MG 151/20

„Blitz" Jumo 004B-1 742 sa 200 naboja po
svaki 1984 kg 1.556 10.000 5.200 14.41 12.64 4.29 oru2ju
mlazni bombarder potiska 500 kg bombi

Dornier Do 17 Z-2 2 x BMW Bramo

323P Fafnir 410 1.160 7.000 5.209 18.00 15.79 4.56 5 x 7.92 mm MG 15
srednji bombarder svaki 1000 ks 1.000 kg bombi

Dornier Do 217 2 x Daimler Benz

N-2/R 22 DB 603A svaki 425 1.755 8.400 19.780 19.00 18.90 5.00 4 x 7.92 mm MG 17
nob' lovac 1750 ks 8x20mmMG151

Fieseler Fi 156
„Storch" 1 x Argus As 10C- 175 467 wl x 7.92 mm MG 15
3 od 240 ks - 930 14.25 9.9 3.0 sa 75 naboja
izvidniEki, za vezu

Focke-Wulf Fw 190A-8 1 x BMW 801D-2 2 x 7.92 mm MG 17

lovac sa 2100 ks 654 805 11.400 3.170 10.50 8.84 3.96 4 x 20 mm MG 151/20

Focke-Wulf Fw 190D-9 1 X Junkers Jumo

213A-1 od 2242 686 837 10.000 10.50 10.19 3.36 2 x 20 mmMG151
lovac 2x13mmMG131
ks

Heinkel He 111 2 X Junkers 1 x 20 mm MG FF

H-16 Jumo 211F-2 435 1.950 8.500 8.680 22.60 16.40 4.00 1 x13 mm MG131
srednji bombarder svaki od 1350 ks 7 x 7.92 mm MG 15
2.500 kg bombi

Heinkel He 177A-5/R2 2 x Daimler Benz 3 x 7.92 mm MG 81

„Greif" DB 610A-1 svaki 488 5.500 8.000 16.800 31.44 22.00 6.39 2 x 20 mm MG 151
tetki
ombarder
b od 2200 ks 3x13mmMG131
6.000 kg bombi

2 x Gnome 6 x 7.92 mm MG 17
Henschel Hs 129B-2/R2 2 x 20 mm MG 151
za blisku podriku Rhone 14M 4/5 407 688 9.000 3.810 14.2 9.75 3.25
svaki od 700 ks 1 x 30 mm MK**101
1.000 kg bombi

Junkers Ju 52/3mg7e 3 x BMW 132T-2 295 3 x 7.92 mm MG 15

transportni svaki od 830 ks 1.290 5.500 6.56029.2518.804.50prenosi 18 vojnika

Junkers Ju 87D
obruiavajuti 1 x Jumo 211J-1 2 x 7.92 mm MG 15
od 1500 ks 314 320 4.400 15.00 11.50 3.90 1.800 kg bombi
bombarder

Junkers Ju 88A-1 2 x Junkers

Jumo 211B-1 517 1.390 8.840 9.081 20.00 14.54 4.85 4 x 7.92 mm MG 15
srednji bombarder 2.400 kg bombi
svaki od 1200 ks

Messerschmitt Me 1 x Daimler Benz

109E-7 DB 601N od 578 1.094 11.125 2.014 9.86 8.74 3.40 4 x 7.92 mm MG 17
lovac 1200 ks 1 x 20 mm MG FF/M

Messerschmitt Me 2 x Daimler Benz 2 x 20 mm MG 151

110C-4 DB 601A svaki 560 775 10.000 5.200 16.27 12.65 3.50 4 x 7.92 mm MG 17
teiki lovac od 1100 ks 1 x 7.92 mm MG 812
(udvojeni)

Messerschmitt Me 2 x Junkers . 4 x 30 mm MK 108A-3

262A-la Jumo 004B-1 od 827 1.050 12.190 3.795 12.5 10.58 3.83 24 x R4M rakete zrak-
mlazni lovac 1984 kg potiska zrak

*MG- pu§kostrojnica **MK - brzometni top

116 POSEBNO IZDANJE STUDENT 2013.

 Obrukivajuei bombarder Junkers Ju 87 „Stuka"
unatoe svojim manama (mala brzina, niska visina
leta i slabo obrambeno naoru2 anje) pokazao se kao
zrakoplov bez kojega ne bi bio mogul „Blitzkrieg" to je
s pravom nosio naziv „zraenog topnikva"

Moskvu, koji su tako loge pripre- vanja vojsci na Isto6nom ratigtu

mani i izvedeni da su ostali bez
ikakvog praktienog rezultata. Ti-
jekom prvih gest mjeseci poho-
da na Istok, zdrui'eno djelovanje
zrakoplovstva i vojske izvodeno
je prema zahtjevima stvarne su-
radnje, odnosno zrakoplovne po-
strojbe formirale su „taigta dje-
lovanja" koja su omogueavala s
postojetim snagama najve6i mo-
uspjeh. Medutim, od poeet-
ka 1942. doglo je do promjene
odnosa i zajednielco djelovanje
Luftwaffe poeelo se pretvarati u
potpuno zavisnost od vojske, koja
je tijekom slijedeeih godina toliko
porasla da je uporaba zrakoplov-
nih postrojbi vrgena iskljueivo na
zahtjev i prema potrebama voj-
ske. Kao rezultat ovoga podeinja-
-doglo je do nepotrebnog disper-
ziranj a postrojbi, potom suvignog
naprezanja postrojbi gto se vrlo
brzo osjetilo u poveeanim gubi-
cima zbog nepoznavanja funkci-
oniranja zrakoplovnih postrojbi,
odnosno njihovih moguenostima
i natina djelovanja od strane za-
povjednika vojnih postrojbi. Od
1943. uporaba zrakoplovnih po-
strojbi Luftwaffe na Istoenom ra-
ti§tu svela se na neposredno pni-
'1anje podrgke postrojbama na
prvoj crti. Time su va2ni talctieki
ciljevi ostali nedirnuti (ieljeznie-
ki promet iza prve crte tati§ta,
oeelcujuea podrueja prikupljanja
protivnika...). Za navedene je za-
date, osim zrakoplova za podrgku
i lovaca, anga2iran i najveei btoj

Zrakoplovi Luftwaffe u letu prema svojim ciljevima

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 117

VP 2. SVIETSK I RAT/WEHRMACHT
Lovaeki zrakoplovi Luftwaffe u pripremi za napad
operativnih bombardera koji su
upravo u torn trenutku mogli biti
iskorigteni u suzbijanju zratnih
napada Britanaca i Amerikana-
ca na NjemaEku kroz napade na
polazna luzletigta na britanskim
otocima. S druge strane, Luftwaf-
fe se u jednom drugom pothvatu
na Istoenom rati§tu pokazala kao
presudan faktor, §to Ee kasnije ni-
zom krivih zaldjueaka dovesti do
jedne katastrofe. Poeetkom velja-
te 1942. na §irem podruEju De-
mjanska nagli su se u okndenju
X. zbor (tri divizije) i II. zbor (tri
divizije) s ukupno 95.000 vojnika.
Samo olcru2enje protezalo se na
oko 300 km u krugu oko grada De-
mjanska, a njemaEke postrojbe su
u okraenju odmah izgradile ne-
koliko improviziranih uzletigta.
Buduei da je Luftwaffe imale ne-
ospornu zraEnu nadmoe, uspjela
je uspostaviti zraEni most kojim
je dopremana cjelokupna opskr-
ba, pa eak i pojaeanja u ljudstvu,
pri Eemu je dnevno u oicrOenje
prebacivano od 200 do 300 tona
tereta. Olcridene postrojbe u De-
118
mjansku izdr2ale su opsadu i do-
Eekale proboj okru2enja 21. tray-
nja. Ovaj neosporni uspjeh imao
je za posljedicu odlulcu Adolfa Hi-
tlera da 6. vojska mora ostati na
svojim polo2ajima u Staljingradu.
Situacija kod Staljingrada je bila
u potpunosti drugaeija, poeev-
§i od broja vojnika u olcru2enju
(oko 300.000) do toga da se usli-
jed stalnih napadnih djelovanja
sovjetskih snaga konstantno po-
veeavala razdaljina izmedu okru-
'tenth snaga i uzletigta pod nadzo-
rom Luftwaffe te da je i sovjetsko
zrakoplovstvo znatno ojaEalo i da
se time moralo raEunati sa znat-
no jaeim naprezanjem za odfla-
vanjem „staljingradskog zraenog
mosta". Bez obzira na Hitlerov hi-
roviti mentalitet, on bi tegko pri-
stao na „staljingradski eksperi-
ment" da mu vrh Luftwaffe, na
Eelu s Goringom, nije prikazao
opskrbu Staljingrada iz zraka kao
„sigurno izvodljivu", eime naj-
viga tijela njemaelog zrakoplov-
stva snose znatan dio krivice za
staljingradsku tragediju sa svim
Zajednieko djelovanje savezniekth zrakoplova nad Istoenim ratikem
(talijanski, njematki i madarski zrakoplov)
njenim posljedicama za tijek rata
protiv Sovjetskog Saveza, a time i
ishod cjelokupnog rata.
Tijekom 1942. strategijska born-
barderska ofenziva britanskog i
ameriEkog zrakoplovstva postaje
sve ja6a, gto prisiljava Luftwaffe
da sve vie svojih resursa trogi na
uspostavu „obrane Reicha". Tako
u ukupnoj proizvodnji zrakoplo-
va sve vige prete2e proizvodnja
lovaelcih zrakoplova, a posebno
novih tipova noEnih lovaca te se
poEinje postrojavati sve vise po-
strojbi protuzraene obrane, gto
zahtjeva sve veci broj vojnika
(1942. - 450.000 vojnika, 1943. -
600.000 vojnika, a 1944. - 900.000
vojnika) i iziskuje poveeanu pro-
izvodnju protuzratnih topova.
Obrana Njematke ustrojena u je-
dinstveni sustav tijekom 1942. jog
je i 1943. odlieno funkcionirala;
§-to se osobito oeitovalo u velikim
gubicima nanesenim amerieldm
bombarderskim postrojbama
koje su napadale po danu. Budu-
Ei da jog nisu bili u uporabi lovae-
ki zrakoplovi koji su mogli pratiti
bombardere do krajnjih odredi-
gta, oni su bili izIoleni kombini-
ranom djelovanju lovaEldh zra-
koplova i protuzraene obrane.
Amerieke bombarderske postroj-
be potele su trpjeti redovne gu-
bitke od 15 do 20 posto angth-
ranih zrakoplova, postotak koji je
eak i za proizvodnju i obuku koja
se nesmetano odvijala u Sjedinje-
nim DrZavama za dulje vrijeme
bio nepodnogljiv. Ovi tegki gubici
imali su za posljedicu da je ame-
ritla 8. zrakoplovna vojska u pot-
punosti na neko vrijeme obusta-
vila napade na NjemaElcu.
Poeetkom 1944. u serijsku je pro-
izvodnju u§ao prvi mlazni zrako-
ploy Messerschmitt Me 262 od ko-
jega se oeekivalo da donese tako
potrebnu ravnotau u obrani Rei-
cha. Iako su Saveznici dio svojih
zraenih napada usmjerili na tvor-
nice zrakoplova u Njemaelcoj, jos
u prvoj polovici 1944. njematke
tvornice zrakoplova isporuEiva-
le su prosjeeno 3.600 zrakoplova
mjeseEno (2.500 dnevnih lovaca,
250 noenih lovaca i 250 bombar-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 U pohodnoj poziciji (cijev Brzina opaljenja Krajnji domet
Borbena tam OW
spuitena) (metaka u min.) (meth)
PROTUZRANI Duiina cijevi u
TOP kalibrima
Duljina tiring Visina
U borbi U tegljenju Kruino U zrak Na zemili U zraku
(metri) (meth) (meth)

20 mm Flak 30 115 4.00 1.81 1.70 450 770 280 120 4.800 2.200

20 mm Flak 38 112.6 4.08 1.81 1.70 420 750 480 220 4.800 2.200

20 m Flakvierling 38
112.6 4.33 2.42 2.17 1.514 2.212 1.800 800 4.800 2.200
(tetin cijevi)

37 mm Flak 18 98 7.15 2.14 2.21 1.750 3.560 160 80 6.500 3.500

37 mm Flak 36/38 98 5.57 2.42 2.13 1.550 2.400 160 120 6.500 3.500

37 mm Flak 43 89.2 3.49 1.78 1.62 1.250 2.000 250 180 6.500 3.500

88 mm Flak 18 56 7.62 2.31 2.42 5.000 7.200 15-20 14.680 10.600

88 mm Flak 36/37 56 7.62 2.31 2.42 5.000 7.200 - 15-20 14.680 10.600

88 mm Flak 41 74.3 9.65 2.40 2.36 8.000 11.200 - 20-25 20.000 12.350

dera, ostatak su einili rata kao napadaaa snaga pojavi-

Razgovor izmedu (s lijeva na desno) madarskog, talijanskog i
njematkog zrakoplovnog easnika (Istano ratiSte)
transportni i ostali tipovi zrako-
plova). lame za spomenuti ne-
ometani nastavak proizvodnje
leZao je u einjenici da je na teme-
lju odluke ministra ratne proi-
zvodnje Alberta Speera sva vojna
proizvodnja (od jeseni 1943.) or-
ganizirana na taj naein da se proi-
zvodni procesi podijele na §to vise
elemenata, a potom se prostor-
no ko je Age mogu6e disperzira-
ju unutar Njemaeke. Medutim,
tada Saveznici prebacuje te2i§te
s napada na tvornice zrakoplo-
va na rafinerije, Gime su postigli
negativan efekt na borbeno dje-
lovanje Luftwaffe (u olujku 1944.
proizvedeno je 927.000 tona ben-
zina, u svibnju 1944. 715.000 tona
benzina, a u lipnju 1944. 472.000
tona benzina). Navedeno rapidno
opadanje proizvodnje pogonskog
goriva najvi§e je naketilo spre-
mnosti postrojbi Luftwaffe da od-
govore na poja6ane zraene napa-
de Saveznika. Tako se dogadalo
da su pojedine kompletne lovg-
ke postrojbe nemo6no sa zemlje
promatrale djelovanje saveznie-
kih bombarderskih postrojbi.
Od sredine 1944. paela je ispo-
ruka mlaznih zrakoplova postroj-
bama Luftwaffe. Medutim, iako je
isporueeno 1.294 zrakoplova ovo-
ga tipa (uz mjeseenu proizvod-
nju od 250 komada) oni su stigli
suvik kasno da bi mogli promi-
jeniti tijek zraenog rata. Do kraja
la se Luftwaffe jos samo dva puta.
Prvi puta tijekom izvodenja nje-
matkog protunapada u Ardeni-
ma (pothvat „Stra2a. na Rajni") pri
eemu je iskoriken gotovo say na
Zapadu jog uvijek uopee borbeno
uporabljiv zrakoplovni materijal,
akljueujuoi i zastarjele Junkerse
Ju 87 Stuke".
Posljecinji napadaeld pothvat Luf-
twaffe u Drugom svjetskom ratu
dobio je naziv „Ravnica" („Bo-
denplatte") za koji je prikupljena,
za tadagnje prilike Luftwaffe, ne-
vj eroj atna brojka od 800 zrakoplo-
va (od eega veliki dio mlaznih), a
planom je predvideno da pothvat
otpoene 1. sijeenja 1945. u ranim
jutarnjim satima. Cilj pothvata je
bio napad na uzletigta Saveznika
na podrueju Nizozemske, Belgi-
je i sjeverne Francuske. Napad je
za Saveznike dogao kao potpuno
iznenadenje i rijetke prelivjele
veterane iz prvih borbenih djelo-
vanja Luftwaffe podsjetio na ne-
kadagnje slavne dane pobjeda.
U samo nekoliko minuta koliko
je napad trajao na zemlji je uni-
Steno oko 800 savezniekih zrako-
plova uz gubitak od 93 zrakoplo-
va Luftwaffe. Preostalo vrijeme do
kapitulacije Njemaeke poeetkom
svibnja 1945. ostaci lovadcih po-
strojbi Luftwaffe sporadieno su se
pojavljivali na nebu Reicha i vo-
dili unaprijed izgubljene bitke sa
savezniekim zrakoplovima.

POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013. 119

U rujnu 1939., kada je izbio rat, Kriegsmarine je raspolagala
s dva bojna krst8a, dvije teke i pet lakih krstarica, 50
razarata i torpiljarki i s dva stara bojna broda
ffel: 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
Veliki admiral dr. Erich Raeder, Vrhovni zapovjednik
Njemaeke ratne mornarice do 30. sijeenja 1943.
ada je Njemaelca kre-
K nula u rat u rujnu
1939., njezina ratna
mornarica u uspo-
redbi s glavnim rivalom, britan-
skom kraljevskom mornaricom
(tada najjatom na svijetu), izgle-
dala je minijaturno i naizgled je
imala malo gansi za uspjegno su-
protstavljanje. Medutim, ipak
nije bilo tako. Britanski Admirali-
tet se 1939. s neskrivenim respek-
tom sjeeao akcija njematke ratne
mornarice 1914.-1918., a poseb-
no akcija njemaelcih podmornica.
Djelovanje njematkih podmorni-
ca 1917. gotovo je u potpunosti
zaustavilo britansko gospodar-
stvo, a udarna snaga njemaeldh
brodova dolazila je do neugod-
nog izraaja svaki put kada bi se
„2eljezni sukobio s „Bijelom
zastavom" na moru.
122
Poslije zavrgetka Prvog svjetskog
rata ratna mornarica svedena je
na malu obalnu flotu od nekoli-
ko starih bojnih brodova i krstari-
ca te nekoliko razamea ukopnog
brojnog stanja 4.000 ljudi. Medu-
tim, 1921. poeela je gradnja nove
lake krstarice (Emden) koja je po-
rinuta 1925., a od 1926. je bila u
operativnoj uporabi. Isto tako,
1924. potela je izgradnja flotile
torpiljarki klase „Mowe", a 1926.
flotile torpiljarki klase „Wolf'.
Krajem 1920-tih godina zapoeeta
je izgradnja jog dviju novih lakih
krstarica (Karlsruhe i Köln). Po-
eeticom 1930-tih poeela je izgrad-
nja novog tipa ratnog broda. S1u2-
beno je ldasificiran kao „oklopni
brod" (Panzerschiff), odnosno
laid bojni lcrstag koji je imao sa-
vrgenu kombinaciju srednje ve-
Heine i tegke udarne moei (tije-
lo tegke krstarice s naortaanjem
bojnog broda) - Deutschland. Pri
izgradnji navedenog broda pri-
mijenjena je tehnika zavarivanja
umjesto zakovica, a umjesto par-
nog pogona imao je dizel motore.
Tako je izgledala Reichsmarine
uoei dolaska Adolfa Hitlera na
Njemaeki podmornieari nakon povratka u matienuluku
vlast. Sa stvaranjem Wehrmachta
15. oarjka 1935. stvorena je i nova
njematka ratna mornarica - Die
deutsche Kriegsmarine. U lipnju
1935. potpisan je njemaeko-bri-
tanski pomorski ugovor kojim je
njematka mornarica dobila pra-
vo da izgradi flotu velieine 35 po-
sto britanske te negto jog va2nije
ponovnu moguenost izgradnje
podmornica. Vee u sijeenju 1936.
stavljeno je u slunu prvih 11 pod-
mornica. U drugoj polovici 1930-
tih godina izgradena su jog dva
broda klase „Deutschland": Ad-
miral Graf Spee i Admiral Scheer,
potom dva bojna krstaga (Scharn-
horst i Gneisenau), a 1936. poeela
je gradnja dvaju do tada najveaih
bojnih brodova na svijetu, koji ee
kasnije nadmagiti samo „super"
bojni brodovi Carske japanske
ratne mornarice klase „Yamato"
- Bismarcka i Tirpitza. Do 1938.
floti su se pridru2ile jog tri nove
lake krstarice: Leipzig, Nurnberg i
Konigsberg te dvije tegke krstari-
ce: Admiral Hipper i Blucher.
U rujnu 1938. ratna mornarica je
izradila gestogodignji plan izgrad-
nje ratnih brodova pod imenom
„Plan Z" koji je Hitler prihvatio u
sijeenju 1939. godine. Prema na-
vedenom planu do 1945. njemae-
ka flota je trebala imati: gest boj-
nih brodova od 56.000 t, dva bojna
broda od 42.000 t (Bismarck i Tir-
pitz), tri bojna lcrstaga od 31.000 t
(dva izgradena: Scharnhorst i Gne-
isenau), tri oldopna bojna krsta-
ga (Deutschland, Admiral Scheer
i Admiral Graf Spee), dva nosaea
zrakoplova (jedan je bio u gradnji
- Graf Zeppelin), pet tegldh krstari-
ca (Admiral Hipper, Blacher, Prinz
Eugen, Seydlitz i Ilitzow), 44 lake
krstarice (od kojih je gest bilo do-
vrgeno), 68 razaraea, 90 torpiljarki
i 249 podmornica.
U rujnu 1939., kada je izbio rat,
Kriegsmarine je raspolagala s dva
bojna lcrstaga, dvije tegke i pet la-
kih krstarica, 50 razaraea i torpi-
ljarki i s dva stara bojna broda.
Doktrina i taktika
Povriinski brodovi
Buduai da je vrh njemaeke rat-
ne mornarice bio svjestan veli-
eine svoje mornarice u odnosu
na britansku, u obzir nije dola-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
 Zapovjednik ratnog broda vdi inspekciju posade

POSEBNO IZDANJE STUDENT 2013.

in 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
zilo ponavljanje pomorske bitke
kod „Ritlanda", odnosno isplov-
ljavanje kompletne flote kapital-
nih ratnih brodova na boj s bri-
tanskom flotom. Zato se 0KM
(Oberkommando der Kriegsma-
rine - Vrhovno zapovjednigtvo
ratne mornarice) odlutilo na vo-
denje „trgovaelog rata", odnosno
potapanja britanskih trgovaeldh
brodova. Osim navedenog, veli-
ki brodovi trebali su sprije-
titi bar jedan dio planova Save-
znika. da koriste svoje pomorske
snage onako kako je njima naj-
bolje odgovOralo. Uz navedeno,
kao uostalom i u slueaju ratnog
zrakoplovstva, temeljna zada-
brodova je pru2anje podrgke
Povdinska plovidba podmornice na otvorenom moru Djelovanje njemaeke pomoene krstarice prema protivniekom trgovaekom brodu
Podmornice tipa WIC bile su „radni konji" njemaekih podmorniekih snaga do samoga kraja Drugog svjetskog rata
borbenim djelovanjima vojske na
obalskom rubu.
Podmorince
Poeetkom rata podmornitka bor-
ba sastojala se u dnevnim pojedi-
natnim napadima u blizini protiv-
nieke obale. Prothmieke brodove
otekivale su pod vodorn na svojoj
patrolnoj ruti u odredenom dodi-
jeljenom podrueju djelovanja. Po-
slije dolazi do Modifikacije ove tak-
tike gdje podmornice isplovljavaju
na otvoreno more i love pojedinae-
ne brodove, a poslije i konvoje te
prelaze na notna borbena djelova-
nja. Pri noenom povrginskom tor-
pednom napadu podmornica dje-
luje kao torpiljarka iskorigtavajuti
svoju vecu brzinu i pokretljivost.
Cilj se pronalazio i danju i nku,
a ukoliko nije bio mogut dnevni
napad (ispod vode), cilj je praten
do spugtanja mraka te tada napa-
dan. U listopadu 1940. njematke
podmornice poeinju primjenjiva-
ti „talctiku topora" (Rudel-Taktik),
u poeetku sa „eoporima" sastav-
ljenim od manjeg broja podmor-
nica, a potom sve veeega. Taktika
se sastojala u slijedeeem: na vje-
rojatnoj ruti konvoja rasporediva-
le bi se podmornice u rastojanju
od 10 do 15 nautieldh milja s dvi-
je podmornice isturene naprijed
kao prethodnica. U poeeticu je tak-
zapovjednik „eopora" bio na
jednoj od podmornica, a poslije s
povetanjem broja podmornica u
eoporu, okupljanje podmornica i
rukovodenje njihovim napadom
preuzima Zapovjednigtvo pod-
mornica. Podmornica koja prva
otkrije cilj javlja u zapovjednigtvo
poziciju, kurs, brzinu, vrstu bro-
dova, jkinu i brojnost osiguranja i
meteorologke podatke. Potom za-
povjednigtvo na kopnu odreduje
koje ee podmornice oformiti „to-
por", ime „eopora" i podrude dje-
lovanja. Zapovjedi su prenogene
putem jakih odagiljata tako da su
ih mogle primiti i podmornice pod
vodom. „Copor" je imao snagu od
pet do 25 podmornica, zavisno od
broja brodova u konvoju. Ponekad
je za napad na velike konvoje olcu-
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.

pljeno i nekoliko „eopora" (do 50
podmornica). Podmornice su na-
padale u bok konvoja sa snopom
od dva do tri torpeda. Napadi na
konvoje u „eoporima" trajale bi po
nekoliko nod., a danju su podmor-
nice pratile konvoj nastojeai zau-
zeti najbolju poziciju za noeni na-
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Doeasnik ratne mornarice daje znak za pozor
pad. Taktika napada u „eoporima" ne. Nakon napugtanja taktike „eo-
bila je najuspjegnija od prosinca pora" podmornice se vrataju po-
1941. do prosinca 1942. godine. jedinaenim napadima i skupnim
Medutim, s uvodenjem saveznie- napadima (najvige do 10 podmor-
lcih „skupina za podrglcu" koje su nica) koje napadaju isti cilj, jedna
saeinjavali i nosaei zrakoplova do- za drugom, u lcratkora vremen-
lazi do sve \Teeth gubitaka i taktika skom razmaku koj a je zaddana do
je napugtena u rujnu 1943. godi- kraja rata.
Struktura
Njemaeka ratna momarica di-
jelila se na povrginske kapitalne
brodove kojima je zapovijedalo
Zapovjednigtvo flote (viceadmi-
ral Wilhelm Marschall, do svib-
nja 1941. viceadmiral Gunther
Liltjens, svibnja 1941., viceadmi-
ral Otto Ciliax do svibnja 1942.,
viceadmiral Otto Schniewind, vi-
ceadmiral Oskar Kummetz) i na
podmornieke snage (podmorni-
ce su za rjegavanje upravnih, op-
skrbnih, stegovnih i tehniekih pi-
tanja bile ustrojene u flotile) pod
Zapovjedngtvom podmorni-
ca (kontraadmiral Karl Donitz).
Ostale srednje i lake povrginske
snage (razarati, torpiljarke, tor-
pedni eamci, minolovci, minO-
polagaei, lovci podmornica, tran-
sportni brodovi, ophodnibrodovi,
pomoeni brodovi...), ustrojeni su
u flotile i podredeni podruenim
zapovjednigtvima ratne mornari-
ce ill su navedene flotile podrede-
ne „divizijama za osiguranje" eija
je zadata bila provedba osigura-
nj a pomorskog podruej a.
U sklopu ratne mornarice dj elova-
le su i postrojbe obalnog topnig-
tva koje su bile rasporedene u sta-
tieldm fortifikacijskim objektima
stalnog ili privremenog karakte-
ra. Postrojbe obalnog topnigtva
ustrojavane su u topnieke divizi-
june koji bi se podeinjavali lokal-
nom teritorijalnom pomorskpm
zapovjednigtvu. Osim obalskog
topniStva ustrojeno je i pet zdru-
gova protuzraenog topnigtva ratne
mornarice. Krajem rata od morna-
ra su ustrojene „mornarieke-pje-
gaeke divizije" za borbena djelova-
nja na kopnu (ukupno pet divizija
i eetiri zdruga).
Operacije
njematke
mornarice u
Drugom
svjetskom ratu
Drugi svjetski rat zapaeo je bor-
benim djelovanjem postrojbi rat-
ne mornarice, odnosno poee-
tak napada na Poljsku oznaeile
su salve sa starih bojnih brodo-
va (Schleswig-Holstein i Scheesi-
en) na poljska obalna utvrdenja
kod Hele i Westerplattea. Nje-
matki oklopni bojni krsta'gi jog su
krajem kolovoza 1939. isplovili u
„podrueja eekanja" s glavnim ci-
ljem onemogueavanja koncen-
125
 2. SVIETSK I RAT/WEHRMACHT
I i •
• If
• • •
• • • II • •
„, **,
tracije protivnieke flote te uniSta-
vanje trgovaekih brodova.
Medutim, najveei podvig izvele
su podmornieke snage, odnosno
jedna podmornica - U 47 pod za-
povjedniStvom kapetana Giintera
Prina. Naime, 14. listopada 1939.
podmornica U 47 uspjela se ne-
opaZeno provuei u glavnu bazu
britanske Domovinske flote Sca-
pa Flow i potopiti bojni brod Royal
Oak. Nedaleko uka La Plate odi-
grala se 13. prosinca 1939. po-
morska bitka izmedu njemaekog
bojnog lasta§a (oklopnog broda)
Admiral graf Spee (kapetan boj-
nog broda Hans Langsdorff) i tri
britanske krstarice. Tijekom bitke
Admiral graf Spee je o§tetio krsta-
rice Exter i Ajax, ali je i sam pretr-
pio tegka o'Steeenja te se povukao
u luku Montevideo. Nijemci su za
boravak u Montevideu dobili 72
sata, a zatim je 17. prosinca isplo-
vio ispred luke Montevideo i u 20
sati i 54 minute kapetan Langsdor-
ffje dao signal za potapanje broda.
Tijekom svoga krstarenja Admiral
Graf Spee je potopio devet brodo-
va sa ukupno 50.000 tona.
Zapovjednik njemaelce ratne
mornarice veliki admiral Erich
Raeder stajao je na stanoviStu da
Njemaeka mora zauzeti Norveg-
ku kako bi ondje mogla usposta-
viti podmornieke baze te bi se
time zaobi§lo britansku pomor-
Veliki admiral Karl Donitz, Vrhovni zapovjednik Njemaeke sku blokadu u Sjevernom moru.
ratne mornarice od 30. sijeenja 1943. do 1. svibnja 1945., a U dijelu o vojsci dan je detaljan
potom imenovan za Hitlerova nasljednika opis priprema plana „Vjetha We-
126
11. 1
•••1 a
$.
sser" u kojemu je podeSka ratne
mornarice bila od vitalnog zna-
eenja. Za navedeni pothvat ratna
mornarica angaiirala je sve svo-
je snage. Tako su bojni krstaSi Sc-
harnhorst i Gneisenau isplovili na
more kao „mamac" koji bi trebao
odvai dio britanske flote na otvo-
reno more. Deset razamea iskrca-
lo je 2.000 vojnika u Narviku, dok
su teSka krstarica Admiral Hipper
i eetiri razaraea iskrcali 1.700 voj-
nika u Trondheimu. Za djelovanje
prema Bergenu uporabljene su
lake krstarice Koln i Konigsberg,
a tegka krstarica Bliicher i oklopni
bojni lastaS Liitzow (ranije Deuts-
chland) prema Oslu. Tegka krsta-
rica Blucher izgubljena je uslijed
djelovanja norvegkog obalnog to-
pniStva i eksplozije streljiva kao i
laka krstarica Konigsberg koja je
teSko o§teeena kod Bergena. De-
setog travnja 1940. torpedirana
je laka krstarica Karlsruhe koja je
zbog teSlcih o‘gteeenja morala biti
potpljena, a na isti naein je teS-
ko oSteeen i oklopni bojni lcrstaS
Liitzow. Prepadom britanskih ra-
zaraea na Narvik 13. travnja 1940.
unISteno je 10 njemaeldh razara-
ea i jedna podmornica. Medutim,
8. lipnja 1940. bojni krstaS Schar-
nhorst opazio je britanski nosae
zrakoplova Glorious u pratnji dva
razara6a te potopio sva tri broda.
lako je Njemaelca uspjela zauzeti
Norve§ku, njemaeka ratna mor-
narica platila je skupu cijenu toga
pothvata (izgubila je jednu teSlcu i
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
 Ponos njemaeke flote bojni brod „Bismarck"
dvije lake krstarice, deset razara-
ea i eetiri podmornice, a jos
kapitalna broda te§ko su ate-
eena).
Kako je izbijanjem rata otpala
provedba „Plana Z", zapovijede-
na je pregradnja trgova6kih bro-
dova u pomane krstarice s ci-
ljem vodenja „trgova6kog rata",
odnosno tra2enja i potapanja tr-
govaddh brodova. Za navedenu
svrhu osposobljene su pomane
krstarice: Orion, Komet, Atlantis,
Widder, Thor, Pingvin, Kormoran,
Stier, Togo i Michel.
OKM je pokrenuo operaciju „Vje2-
ba na Rajni" („Rheinetibung") 18.
svibnja 1941. kojoj je bio cilj upu-
6ivanje bojnog broda Bismarck i
te§ke krstarice Prinz Eugen u sje-
verni Atlantik u lov na savezni6ko
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
brodovlje. Navedena akcija po-
krenula je gotovo 6itavu britan-
sku Domovinsku flotu. Bojni brod
Bismarck uspio je 24. svibnja po-
topiti britanski bojni lcrsta§ Hood.
Britanska flota nastavila je potra-
gu za njema6kim brodovima koji
su locirani 26. svibnja, a sama bit-
ka zapaela je 27. svibnja. Bojni
brod Bismarck bio je o§te6en te
mu je bila smanjena brzina (ne§to
ranije Liitjens je poslao neo§te6e-
nu te§ku lcrstaricu Prinz Eugen
prema Brestu) te se sam sukobio s
tri bojna broda, jednim nosgem
zrakoplova, tri krstarice i pet raza-
rata i nakon relativno kratke bor-
be potopljen.
Nijemci su 12. velja6e 1942. izveli
operaciju „Munja-Kerber" („Mu-
nja" za Luftwaffe, a „Kerber" za
Kapitalni brodovi Njemacke ratne mornarice u plovidbi Sjevernim morem
ratnu mornaricu), odnosno pro-
dor kroz La Manche bojnih lcrsta-
§a Scharnhorsta i Gneisenaua te
tegke krstarice Prinz Eugen. Nave-
Podmornica U 47 tipa WIC
deni prodor bio je „te§ka uvreda"
za britansku ratnu mornaricu.
Ovim prodorom izyr§ena je pri-
prema za izvodenje koncentraci-
je kapitalnih brodova njemgke
mornarice u Norve§koj (navede-
nim brodovima ubrzo 6e se pri-
dru2iti i bojni brod Tirpitz).
Njemaelce podmornice su 14.
studenog 1942. uspjele potopi-
ti britanski nosg zrakoplova Ark
Royal (brod s kojega su polijetali
zrakoplovi u napad na Bismarck).
Posljednja velika operacija ka-
pitalnih brodova njemaelce rat-
ne mornarice bila je operacija
„Regenbogen" u listopadu 1942.
(teAka krstarica Admiral Hipper,
oklopni bojni krsta§ Liftzow i 'gest
razara6a). Cilj navedene opera-
cije bio je napad na konvoje na
ruti za Murmansk koja je zavr§ila
kao potpuni promagaj. Kao jedan
127
El 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

IME BRODA/ TE2INA DUZ.INA SIRINA SNAGA STROJEVA/ POSADA NAORUZANJE

VRSTA u brt. U m. U m. BRZINA
Bismarck 138.000 ks
2.065
Topovi: 8 x 380 mm,12 x150 mm,16 x105 mm,16 x 37
50.300 251 36
bojni brod 29 tvorova mm 112 x 20 mm, 6 izvidnitkih hidrozrakoplova
Topovi: 8 x 380 mm,12 x150 mm,16 x105 mm,
Tirpitz 52.600 251 36
138.000 ks
2.068 16 x 37 mm i 12 (poslije 56) x 20 mm, 6 izvidnitkih
bojni brod 29 cvorova
hidrozrakoplova, od 1942. 6 x torpedne cijevi 533 mm
Topovi: 9 x 280 mm,12 x150 mm,14 x105,16 x 37 mm,
Gneisenau 234.9 30
160.000 ks
1.669 38 x 20 mm, 6 izvidatkih hidrozrakoplova, od 1942.6
32.000
bojni krstat 31 Nor
torpednih cijevi 533 mm
Topovi: 9 x 280 mm,12 x 150 mm,14 x105,16 x 37 mm,
Scharnhorst 234.9 30
160.000 ks
1.840 38 x 20 mm, 6 izvidatkih hidrozrakoplova, od 1942. 6
38.900
bojni krstat 31 Ivor
torpednih cijevi 533 mm
Admiral Graf Spee 54.000 ks
1.619
Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x 37
16.320 187.9 21.65
oklopni brod 28.5 tvorova mm, 8 x 20 mm, 2 x torpedne cijevi 533 mm
Admiral Scheer 54.000 ks
1.150
Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x 37
16.700 187.9 21.65
oklopni brod 28 tvorova mm, 8 x 20 mm, 2 x torpedne cijevi 533 mm
Deutschland Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x
poslije 14.290 20.69
48.390 ks
1.100 37 mm,10 x 20 mm, 8 x torpedne cijevi 533 mm, 2
186
LOtzow 28 tvorova
izvidatka hidrozrakoplova
oklopni brod
Topovi: 8 x 203 mm,12 x 105 mm,12 x 88 mm,12 x
Admiral Hipper 44.000 ks
1.600 37 mm, 8 x 20 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm, 3
18.600 205.9 21.3
te'tka krstarica 32.5 tvora
izvidatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Topovi: 8 x 203 mm,12 x 105 mm,12 x 88 mm,12 x
Blucher 18.750 212.5 21.3
44.000 ks
1.600 37 mm, 8 x 20 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm, 3
tegka krstarica 32.5 tvora
izviclatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Topovi: 8 x 203 mm,12 x105 mm,12 x 88 mm,12 x
Prinz Eugen 44.000 ks
1.548 37 mm, 8 x 20 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm, 3
18.750 212.5 21.3
tegka krstarica 32.5 tvora
izvidatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Topovi: 9 x150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm
Konigsberg 15.2
68.200 ks
514 12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova
8.350 174
laka krstarica 32.5 tvora
1120 dubinskih mina
Topovi: 9 x150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm
Karlsruhe 68.200 ks
514 12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova
8.350 174 15.2
laka krstarica 32.5 tvora
i 120 dubinskih mina
Topovi: 9 x 150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm
Mtn 7.700 174 15.3
68.200 ks
514 12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izviclatka hidrozrakoplova
laka krstarica 32.5 tvora
1120 dubinskih mina
Topovi: 9 x150 mm, 6 x 88 mm, 8 x 37 mm,14 x 20 mm,
Leipzig 177.1 16.3
65.585 ks
534
12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova
8.427
laka krstarica 31.9 tvora 1120 dubinskih mina

Topovi: 9 x150 mm, 8 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm,

NOrnberg 65.585 ks
534 12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova
8.427 181.30 16.4
laka krstarica 32.3 tvora
i 120 dubinskih mina
Topovi: 8 x 150 mm, 2 x 88 mm, 4 x 37 mm, 11 x 20 mm,
Emden 46.500 ks
483 4 x 50 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm i 120 dubinskih
7.102 155.10 14.30
laka krstarica 18 tvorova
mina

od posrednih rezultata navedene
operacije bila je i smjena velikog
admirala Ericha Readera s mje-
sta vrhovnog zapovjednika ratne
mornarice i imenovanje general
admirala (poslije unaprijedenog
u velikog admirala) Karla Donitza
za njezinog zapovjednika.
Najbolji primjer uporabe pod-
mornieke taktike „eopora" daju
akcije od 11, do 20. olujka 1943.
u kojemu napadaju tri „eopora"
(Stiirmer - 18 podmornica, Dran-
ger - 10 podmornica i Raubgraf
- 10 podmornica) sa 38 podmor-
nica koje uspijevaju potopiti 32
broda (186.000 tona). Druga she-
na akcija dogodila se od 28. tray-
nja do 6. svibnja 1943. jugoistoe-
no od Grenlanda kada konvoj
napada tri „eopora" sa -45 pod-
mornica (Star - 16 podmornica,
Sp echt -18 podmornica i Amsel -
11 podmornica) te je od 43 broda
u konvoju potopljeno njih 13.
Bojni Icrstag Scharnhorst isplo-
vio je 19. prosinca 1943. prema
sjevernom Atlantiku u potrazi za
konvojima i to je dovelo 26. pro-
sinca do sukoba s jakim britan-
skim pomorskim sastavom u ko-
jem je Scharnhorst potopljen.
Posljednji veliki kapitalni brod
njemaeke mornarice, bojni brod
Tirpitz, potopljen je bombardira-
njem 12. studenoga 1944. godine.

Podmornica U 47 koja je prodrla u glavnu bazu britanske Domovinske fiote (Scapa Flow) 14. listopada 1939. te potom potopila bojni brod Royal Oak

128 POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.

 Njemaeke lake povr§inske snage tijekom djelovanja na Sjevernom moru

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 129


Ratner odlikovanja Ve!Wog NjemaZkog Reicha.2ekezni krit tracticionatno je njemalko
odlikovanje, koje se dobiva za hrobrost i osobite zastuge kod vodjenja trupa. Diet° oso-
bite liEne hrabrosti iIi jednokratni osobiti uspjeh vodjenja trupa, nagradjuje se Vitetkim
kritem teljeznog krita. Najviii stupanj tog odlikovanja, koji se daje za izvanredna, uvijek
sumo dokazana djela pred neprijateljem, je Vitetki kril teljeznog krila s hrastovim
listom, maEevima j briljantima (gore, sredina). Za izvanredne zasluge u vojnoj sluibi
s odluZujuEim utjecajem na ratno vodjenje, daje se Vite§ki krit za ratne zastuge s ma-
Zevima (dolje, sredina); bez maZeva podjeluje se za izvanredne zastuge kod izvrtenja
ratnih zadataka. Krit za mine zasluge 1 stupnja s maEevima (sredina slike) nagrada je
Fotogratija: Deutscher Verlag
za osobiti ratni uspjeh i odluEne zastuge prilikom sudjelovanja u boju; bez mateva daje se
onomu, koji je stekao zastuge od znatnog upliva no izvrienje ratnog zadatka. Kri2 za
mine zastuge 11 stupnja (dolje, desno) daje se kao zasluga za sudjelovanje pod ne-
prijateljskom vatrom, s maZevima ; za zasluge u vojniEkom ratnom vodjenju, bez maEeva.
Medaljom za ratne zastuge (dolje, lijevo) nagradjuje se zasluina djelatnost prilikom
izvriavanja ratnih zadataka. Osnovani od strane Fuhrera i Vrhovnog zapovjednika oru-
fanih snags novi. Njemaki kril je vojniEko odlikovanje. On se daje u zlatu (gore, desno)
za viiestruko dokazanu hrabrost ili vi§ekratne izvanredne i odlikne zasluge kod vodjenja
trupa. U srebru (gore lijevo) za viiekratne izvanredne zasluge kod vojniEkog vodstva