Tema:

Oslobađanje Hrvatskog Jadrana

Ime i prezime autora:

pk Željko Seretinek
mr.sc. Dejan Seretinek

Institucija:
Dekanat HVU, katedra taktike, odsjek HRM

e-mail adresa:
zseretin@gmail.com
 Confirmation of Compliance

To enable the publisher to start processing this Manuscript, please read and complete the
following Confirmation of Compliance.

I hereby warrant on behalf of myself and my co-authors that:

I(we) am(are) the sole author(s) of this Manuscript

All the authors and relevant institutions approve submission of this Manuscript

All persons entitled to authorship have been so included

The Manuscript is not under consideration for publication elsewhere 1

The Manuscript has not been previously published in whole or in part in any medium
including electronic media 2

The Manuscript does not violate any copyright or other proprietary right

I(we) have strictly respected scientific methodology regarding citations and quoting
sources of other copyright owners

All the work that has been done in the course of preparation of this Manuscript conforms to
the legal requirements of the country in which it was carried out, and to the ethical
requirements of the Committee on Publication Ethics (COPE):
http://publicationethics.org/files/Code_of_conduct_for_journal_editors_Mar11.pdf

I(we) have ensured that the Manuscript does not contain (except on the title page) any
information that could reveal the identity of the author(s) and compromise the anonymity of
the review process.

1
Dio teme pod naslovom: „ Razbijanje pomorske blokade Jadrana i značaj operacije HRM od 14. -16.11. 1991.“
obradio sam u svojoj knjizi Bitka za Jadran (Korčula 2007) i prezentirao 26. rujna 2015., na međunarodnom
znanstvenom skupu „Hrvatska – put prema međunarodnoj cjelovitosti“, u Splitu u organizaciji Sveučilišta u
Splitu, Zadru, Mostaru, te HMCDR Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U ovom radu osim razbijanja pomorske blokade obrađujem i sudjelovanje postrojbi HRM u zaustavljanju
prodora agresora, do konačnog oslobađanja obalnog dijela juga Republike Hrvatske krajem listopada1992., koje
je, dovelo do potpunog potiskivanja JRM iz Hrvatskog Jadrana .
2
Spomenuti dio ovog rada trebao bi biti objavljen u Zborniku radova sa znanstvenog skupa 26. rujna 2015.
SAŽETAK :
Okupaciju Hrvatskog Jadrana Jugoslavenska ratna mornarica (JRM) provodila je uspostavom
3 pomorske blokade većih luka na Jadranu. Blokadu je provodila sa 5 Taktičkih grupa (TG) od
čega su 3 grupe bile raspoređene na području Srednjeg Jadrana.
Tijekom 1. pomorske blokade u tijeku bitke za Šibenik od 16. – 18.09.1991. postrojbe Obalne
obrane Šibenika oslobodile su i stavile pod svoj nadzor akvatorij ispred grada i Šibenskog
otočja. To je bilo prvo područje na kojemu su postrojbe Obalne obrane razbile pomorsku
blokadu JRM i održale pod svojim nadzorom slobodu plovidbe do kraja Domovinskog rata.
Tijekom 2. pomorske blokade u bici za Zadar 06. 10. 1991 postrojbe OO Zadra stavile su pod
svoj nadzor Zadarski kanal, a 11.11. 1991. i cijeli Zadarski pomorski sektor.
Zapovjedništvo Hrvatske ratne mornarice (ZHRM) je bojevima ispred Splita 14. i 15.11. i u
Korčulanskom kanalu 16.11. 1991. provelo samostalnu operaciju za razbijanje 3. pomorske
blokade Jadrana na operativnoj razini, kojom su natjerali na povlačenje prema Visu i Lastovu
3 od ukupno 5 Taktičkih grupa (TG) brodova JRM u pomorskoj blokadi Jadrana. Tom
operacijom oslobodile su i stavile pod nadzor HRM akvatorij Srednjeg Jadrana i povezale u
jednu cjelinu unutarnje plovne puteve na Jadranu od Kraljevice do poluotoka Pelješca.
Poslije operacije HRM, JRM je snage zadržala samo na otocima Visu, Lastovu i rtu Gruj na
Mljetu, koje je do 01.06.1992. mirno napustila.
I poslije ove operacije ZHRM, TG Dubrovnik je osloncem na svoje luke u Boki Kotorskoj
blokirala pomorske puteve oko Dubrovnika. Hrvatski Jadran potpuno je oslobođen njihovim
potiskivanjem i zatvaranjem u Boku Kotorsku, do kojeg je došlo po oslobađanju obalnog
područja juga Hrvatske. Zapovjedništvo HRM to je osiguralo sudjelovanjem, u operacijama na
obali pod zapovjedništvom Južnog bojišta (ZJB). U operacijama ZHRM (14. – 16.11.1991.) i
ZJB (07.12.1991.– 29.10.1992.) ukupno je sudjelovalo oko 4000 pripadnika HRM.

Ključne riječi: Domovinski rat, Oslobodilačke operacije, HRM, Pomorske blokade Jadrana,
Oslobađanje Jadrana, Oslobađanje Zapadne Slavonije, Oslobađanje juga Republike Hrvatske
 OSLOBAĐANJE HRVATSKOG JADRANA I
ZNAČAJ OPERACIJE HRM OD 14. DO 16. 11. 1991.

UVOD
Usprkos činjenicama da su postrojbe Obalne obrane i HRM već polovicom studenog 1991.
oslobodile unutrašnje plovne putove Sjevernog i Srednjeg Jadrana, a do kraja listopada 1992.
potpuno oslobodile Hrvatski Jadran od prisustva JRM, u dijelu literature o Domovinskom ratu
djelovanja postrojbi HRM nije prepoznato ili se značaj njihova djelovanja u oslobađanju
okupiranog teritorija Republike Hrvatske umanjuje. Djelovanje diverzanata HRM, minera,
odreda naoružanih brodova, postrojbi obalnog topništva i mornaričkog pješaštva na moru često
se poistovjećuje sa djelovanjem njenih pomorskih snaga – brodova, koje je zapovjednik HRM
admiral Sveto Letica zbog nepovoljnog odnosa snaga izbjegavao izlagati otvorenoj borbi sa
višestruko brojnijom flotom JRM. Njihov učinak u oslobađanju obalnog područja na jugu
Republike Hrvatske nerijetko se pripisuje djelovanju postrojbi kopnene vojske čijim su
zapovjednicima te postrojbe HRM u svom djelovanju na obali bile operativno podređene.
Ovaj pregledni rad, sažeto opisuje najznačajnija djelovanja Postrojbi obalne obrane i HRM u
oslobađanju Hrvatskog Jadrana, a urađen je kako bi prva oslobodilačka djelovanja tih postrojbi
oteo zaboravu. Rad je sažetak iz materijala kojeg su autori prikupili i pripremili za objavu
sveobuhvatnijeg djela o oslobađanju Hrvatskog Jadrana.
1. PRVI SUKOBI SA JRM I USTROJAVANJE HRM
U okupaciju kopnenog dijela Republike Hrvatske JNA je krenula sa 5 operativnih grupa od
čega na šire područje Dalmacije napadao sa 2 operativne grupe. Zbog bolje koordinacije napada
iz SAO Krajine na sjevernu i srednju Dalmaciju, JNA je početkom kolovoza iz sastava VPO
izdvojila 9. Kninski korpus. Komanda VPO na čelu sa admiralom Milom Kandićem iz Splita,
sa većinom flote JRM je noću 25./26. kolovoza 1991. preselila u Vojno pomorsko uporište
(VPU) na otoku Visu. 3
Obranu i prva oslobodilačka djelovanja u Dalmaciji organizirala su: Zapovjedništvo za Srednju
i Sjevernu i Zapovjedništvo za Južnu Dalmaciju. Okosnicu tih djelovanja činile su: 4. Gardijska,
112. Zadarska, 113, Šibenska 114. Splitska, 115. Imotska i 116. Dubrovačka brigada.
U nemogućnosti sprječavanja sve otvorenijeg stavljanja JNA na stranu pobunjenika iz SAO
Krajine , tadašnji Predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić je 11. rujna.1991. zapovjedio
da se sve postrojbe JNA u roku od 24 sata vrate u vojarne. Pošto je Generalštab JNA odbio
izvršiti zapovijed svog vrhovnog zapovjednika, predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman je
14. rujna 1991. Hrvatskoj vojsci dao proglas za blokadu svih vojarni JNA na području
Republike Hrvatske.4 Prvi sukob postrojbi Obalne obrane (OO)5 sa brodovima JRM zbio se
noću 14./15.09.1991. u Pločama . To se zbilo u sklopu operacije Zelena tabla – Male bare, u
kojoj su postrojbe HV stavile pod svoj nadzor sve objekte JNA u garnizonu Ploče6. O značaju
i dostignućima te operacije zapovjednik postrojbi za Srednju i Sjevernu general Petar Šimac je
rekao:
Skladišta u Malim Barama su bila primarni cilj, i mi bismo ga ostvarili bez obzira na žrtve.
Nije ih bilo zahvaljujući našem čovjeku koji se nalazio u objektu i pripremao predaju …
U iduća dva dana upornim pregovorima uvjerili smo JNA da ne može održati ni objekte ni
ljudstvo u Pločama; 17. rujna 1991. Ploče su i službeno oslobođene, a svi objekti s preostalom
opremom predani su u ruke hrvatskih vlasti. …Moralni učinak cijenim jednako vrijednim
materijalnom učinku, a on je vojnom opremom ojačao naše snage u Dalmaciji za čitavih 150

3
Petar ŠIMAC, Svjedočanstva o Domovinskom ratu u Dalmaciji 1991., Split 2001. , 47,48 i 89,90.
4
Među prvim uspješnim djelovanjima na strategijskoj razini, u početku Domovinskog rata, admiral Davorin
DOMAZET- Lošo, je istaknuo: osnivanje Narodne zaštite 5. travnja; preustrojavanje postrojbi MUP-a u ZNG ,
odlukom predsjednika RH od 20. travnja; svečana smotra postrojbi ZNG-a u Zagrebu 28. svibnja; opća
mobilizacija 7. rujna; blokada i napad na vojarne JNA 14. rujna. Nakon tih djelovanja istaknuo je prve
oslobodilačke operacije HV. (Davorin DOMAZET- Lošo, Hrvatska i veliko ratište, Zagreb 2002., 261 – 263.)
5
Postrojbe Obalne obrane su postrojbe koje su sudjelovale u oslobađanju Jadrana, a nisu bile u sastavu HRM.
6
Postrojbe i sredstva JRM bile su raspoređene po sljedećem: komanda garnizonu Ploče u vojarni „Stanko
Parmać“ postrojbe mornaričkog pješaštva i posade brodova na sidrištu „Bačine“. Na širem području grada
postrojbe i sredstva još su bili raspoređeni u skladištima u uvali Tatinje i Male Bare, i potkopima: Bačine, Duba,
Soline i Brijesta. Osim spomenutih vojnih objekata u gradu se nalazio i Dom JNA. (Prijedlog o stavljanju u
nadležnost HRM objekata bivše JRM klasa 8-91/01-91/693, Urbroj 512-01-91 od 11.12.1991.)
%. Zelena tabla je imala i strateške posljedice, osujetivši namjere JNA da prodre iz Mostara
dolinom Neretve i odvoji južnu Dalmaciju 7.
Oprema i naoružanje zarobljeni u Pločama omogućili su naoružavanje prvih postrojbi HRM
među kojima je bilo i zapovjedništvo Ratne luke Ploče.8 Uz osvajanje naoružanja i opreme
planirano je bilo i zarobljavanje 8 brodova, od čega 6 minolovaca JRM, koji su se nalazili na
vezu na sidrištu „Bačine.“ Paljbenu potporu snagama JNA blokiranim u vojarnama u gradu i
luci Ploče davale su Borbena grupa (BG) brodova iz Neretvanskog kanala sastava: raketna
topovnjača (RTOP), dva raketna (RČ) i dva torpedna čamca (TČ) i eskadrila zrakoplova iz
Mostara. Kako neprijateljski brodovi ne bi mogli isploviti iz luke Ploče, prije početka sukoba,
13/14. rujna 1991., grupa pripadnika postrojbe Lučka garda je na najužem dijelu ulaska s mora
u luku postavila čelične saile. Izlazak brodova pripadnici Lučke garde i satnije ZNG blokirali
su s 5 brodova koji su se nalazili u luci (2 remorkera, pilotina, plovna dizalica i trajekt
Pelješčanka). Uprkos zaprekama i pretrpljenim gubicima svih 8 brodova JRM uspjelo se izvući
iz blokade. Tijekom sukoba minolovac ML 152 pogođen je u pramac Zoljom , a zbog kvarova
i oštećenja brodovi BRM – 88 i BM – 82 izvučeni su u teglju. 9 Nakon spajanja brodova iz
Luke Ploče i BG u Neretvanskom kanalu , JRM je 17. 09. 1991. započela svoju 1. Pomorsku
blokadu Hrvatskog Jadrana.

1.1. RAZBIJANJE 1. POMORSKE BLOKADE JADRANA

Okupaciju Hrvatskog Jadrana otoka i priobalnog ruba Zapovjedništvo Vojno pomorske
oblasti (VPO) provodilo je uspostavom pomorskih blokada svih većih luka na Hrvatskom
Jadranu.10 Osim blokada važnijih luka na obali i otocima, cilj pomorskih blokada JRM bio je
stavljanje pod punu kontrolu uzobalnih i poprečnih međuotočnih pomorskih komunikacija.
Pomorske blokade Komanda VPO je provodila s 5 Taktičkih grupa (TG) od kojih se u svakoj
grupi nalazilo 3 - 7 brodova JRM. Osim u Pločama, tijekom 1. pomorske blokade brodovi
JRM paljbom su djelovali po Splitu (po gradu i Kaštelanskom zaljevu) i Šibeniku. Prva
oslobodilačka djelovanja u kojima su postrojbe Obalne obrane razbile 1.pomorsku blokadu i
omogućile slobodan pomorski promet ispred grada i u Šibenskom arhipelagu, zbila su se

7
Joško ČELAN, Slobodna Dalmacija , general Petar ŠIMAC, Golemi moralni učinak pothvata, Slobodna
Dalmacija 17. rujna 2001.
8
Prema ZHRM, Raščlamba bojnih djelovanja tijekom 1991. Split 1999., str.10 i 11. zapovjedništvo HRM na
čelu sa zapovjednikom admiralom Svetom Leticom – Barbom ustrojeno je u Splitu. od 12. – 20. 09. 1991.
Zapovjedništvo RL Ploče na čelu sa zapovjednikom Zvonimirom Franjkovićem ustrojeno je 22.rujna 1991.
9
Stjepan BERNARDIĆ, Prilozi za povijest HRM u Domovinskom ratu , Zagreb 2007. str 344. – 372.
10
Prva. od 17. – 23.09.1991., druga od 03.do 11.10. 1991. i treća od 08.11- 03.12.1991.Posljednjublokadu
Jadrana, postrojbe HRM i OO razbile su operacijom ZHRM od 14. – 16.11.1991.
tijekom bitke za Šibenik. 11 Ukupna šteta koju su branitelji Šibenika od 16. – 22. 09. 1991.
nanijeli postrojbama JNA blokiranjem vojarni, pogađanjem i zarobljavanjem brodova i
postrojbi obalnog topništva i obaranjem aviona natjeralo je JRM na prekid 1.pomorske
blokade Jadrana i napuštanje grada Šibenika12,.
U razbijanju pomorske blokade bitnice obalnog topništva (90 mm Žirje i 100 mm Zečevo)
djelovale su po brodovima JRM u akvatoriju ispred Šibenika, a topnički vod PZO 113. br HV
sa bitnice Zečevo i desetina s lakim raketnim PZO sustavom Strijela 2M sa Žirja po
zrakoplovima JRV. Prilikom djelovanja 16.09. po brodovima ispred otoka Zlarin, bitnica Žirje
teže je oštetila desantno jurišni brod (DJČ), a 17.09. jednu raketnu topovnjaču (RTOP).
Dana 18.09. 1991. OTB Žirje je oštetila još 2 a OTB Zečevo 1 brod JRM. 13 Istog dana postrojbe
obrane Šibenika su u remontnom zavodu i vojarni Kuline zarobile 33 ratna broda, a bitnice
Žirje i Zečevo natjerale su brodove JRM (PČ171, 180 i DJČ 622) , koji su djelovali po civilnim
ciljevima u gradu, na prekid paljbe i povlačenje ka otoku Visu.
Nakon tog dana, do kraja rata, brodovi JRM više nisu ulazili u sektor djelovanja obalnog
topništva obrane Šibenika. Uzobalne i poprečne plovne puteve od Pakoštana do Drvenika
Malog, duljine 70 i širine oko 20 km, Postrojbe obrane Šibenika osiguravale su: obalnim
topničkim bitnicama: OTB 90 mm Žirje, OTB 100 mm Zečevo i OTB 88 mm Smokvica14. U
nadzor plovidbe od 03. listopada 1991. uključila se i radarska postaje Žirje. O sigurnosti
plovidbe u Šibenskom akvatoriju zapovjednik bitnice Žirje Miroslav Alić je rekao: „Plovidba
jugo-brodova trajala je tijekom 17. rujna i do podne 18. rujna. Iza toga više nikad nisu ušli u
prostor našeg dometa. “15

11
Djelovanja postrojbi Obalne obrane ( Ploča, Šibenika i Zadra ) u obrani gradova na obalnom rubu bila su
defanzivna, a u oslobađanju vojarni i razbijanju pomorskih blokada ofenzivna (oslobodilačka (GSOSRH,
Doktrina-OSRH- ZDP-1A Zagreb 2014 točka 162, str. 50. )
12
Na području grada Šibenika: komanda 8.VPS nalazila se u vojarni Palocin, Zapovjedno mjesto u objektu
Šupljak, postrojbe mornaričkog pješaštva u vojarnama Ante Jonjić, i Rade Končar, ratna luka sa sidrištima u
kompleksu Kuline, torpedna postaja , radionice i skladište u objektima Paninkovac, centar veze u objektu Dubrava.
Remont brodova u remontnom zavodu Velimir Škorpik. Postrojbe i sredstva JRM još su bili raspoređeni u uvali
Sv. Petar, Dumboka, Jamnjak, Ražine i Minerska. Osim vojnih objekata u gradu se nalazio i Dom JNA. Na otoku
Žirju nalazile su se dvije obalne bitnice i radarsko motrilačka postaja, na otoku Smokvici poligon brodarskog
instituta. U Rogoznici u vojarn Zečevo bilo je zapovjedništvo i dio postrojbi 118. Obalno-topničke grupe
Poslije bitke za Šibenik postrojbe JNA ostale su blokirane u vojarnama “Rade Končar”,“Ante Jonić” i Minerska.
Sukladno sporazumu u Žitniću od 21. studenog 1991.,one su napustile Šibenik od 25. studenog do 24. prosinca
1991. (Ivan BRIGOVIĆ: Odlazak JNA s područja Zadra, Šibenika i Splita krajem 1991. i početkom 1992.,
Zagreb 2011. str. 438 - 444)
13
Prema članku iz časopisa VOJNA POVIJEST, „Napadi JRV na Šibenik“ , feljton Prva pobjeda u obrani od
Velikosrpske agresije, izdanje od 22- 27.09.2014.
14
Domet bitnice (4x100 mm) na Zečevu bio je oko 20 km, a (4x88 mm) na Smokvici, oko 14,8 km. Bitnica Žirje
(6 x 90 mm, dometa oko 18 km) imala je mogućnost djelovanja i prema Šibeniku i prema o. Visu pa prosječna
širina štićenog sektora bila veća od 20 km.
15
M. ALIĆ u ,http://www.balkanforum.info/f16/heute-20-jahren-obadva-obadva-oba-su-pala-05306/index6.html
(pristupio dana15.10.2015. u 14.00).
Nakon prekida 1. pomorske blokade Zapovjedništvo HRM je u zgradi TO Šibenik ustrojilo
Zapovjedništvo Ratne luke (RL) Šibenik.16 O značaju bitke za Šibenik u stvaranju HRM
admiral Ante Budimir je rekao:
Kičma i okosnica HRM stvorena je u rujanskom ratu za Grad Šibenik… Tom prigodom su
branitelji primorali postrojbe 8.VPS u gradu Šibeniku i na otocima, osim otoka Vis i Lastovo
na predaju… Tada je u potpunosti uništena 118. Obalno-topnička grupa s zapovjedništvom u
Rogoznici. U sastav Hrvatske ratne mornarice ušlo je ukupno pet (5) bitnica, odnosno 24 topa
od 88 i 90 mm, te 8 topova 85 mm…U remontnom zavodu, a isto tako i na predjelu Kulina u
Šibeniku preuzeta su 33 ispravna ratna broda. Većina zapovjednog kadra na zauzetim
brodovima bili su pripadnici bivše vojske koji su te brodove i tu vojsku napustili tijekom osmog
i devetog mjeseca 1991. do početka akcije obrane Grada Šibenika, ostavili brodove bez
mogućnosti da isplove, a svojim aktivnim djelovanjem u sastavu HV/HRM uspješno zaprječivali
ostale brodove da isplove. Zbog aktivnog djelovanja samo je jedna manja grupa neprijateljskih
brodova uspjela se probiti, a navedena 33 broda ulaze u sastav HRM. Prvi zapovjednik plovnog
sastava bio je sada pokojni komodor Franko Perković. Ne umanjujem hrabrost posade DJČ-
612 (DJB 103) koji su 14./15. rujna 1991. iz brodogradilišta „Greben" Vela Luka uzeli brod te
su tijekom noći uplovili u rijeku Cetinu (Omiš), te požrtvovnost i hrabrost grupe časnika s o.
Ugljana (Kali) i o. Pašmana koji su naoružali ribarske brodove (4 koče – popisne minolovce)
s zapovjednikom sada brigadirom u mirovini Zdenko Vidov i formirali prvu grupu naoružanih
brodova (Odred naoružanih brodova Kali). 17
Nakon oslobađanja garnizona i vojarni JNA polovinom rujna 1991. u Pločama, Šibeniku, Splitu
i na o. Korčuli, Zapovjedništvo HRM je došlo do sredstava i opreme za ustrojavanje novih
postrojbi. Osim postrojbi HRM ustrojene su i nove postrojbe Obalne obrane. 18

16
Zapovjedništvo HRM, Raščlamba bojnih djelovanja HRM-a tijekom 1991. Split 1999., str. 17. ZRL Šibenik
ustrojeno je prema zapovijedi ZHRM- od 24. 9. 1991. Skupinom za ustroj RL rukovodio je Ante Budimir , a.
Zapovjednik RL bio je Mirko Lukin
17
Mate ČURIĆ, Glas Istre,– Razgovor povodom 19. Obljetnice HRM, Glas Istre od 21. rujna 2010., izvod iz
izjave admirala Ante BUDIMIRA
18
Iako su prve mornaričke postrojbe na Zadarskom području ustrojene i djelovale prije ustrojavanja
zapovjedništva HRM, te postrojbe do početka 1992. nisu ušle u sastav HRM. O ustrojavanju i djelovanju flotile
mješovitih brodova Novigradskog mora i Odreda naoružanih brodova Kali vidi Boris ČUPIN, Stvaranje HRM u
Domovinskom ratu, Split 2006., str. 20 – 28.
 Zemljovid 1 . Prva djelovanja na Jadranu i ustrojavanje HRM

1.2. RAZBIJANJE 2. POMORSKE BLOKADE I PROŠIRENJE PODRUČJA

SLOBODNE PLOVIDBE
Osim blokiranja pomorskog prometa na Jadranu, 2. Pomorsku blokadu JRM je uspostavila s
ciljem potpore napada na gradove Zadar i Dubrovnik.
Pomorsku promet Zadra u Zadarskom kanalu blokirali su brodovi iz sastava TG Lošinj.
Tijekom bitke za Zadar (01. – 06. 10.) postrojbe obalne obrane Zadra natjerale su na povlačenje
brodove JRM koji su iz Zadarskog kanala djelovali po Zadru. O tome je načelnik stožera 112.
br. HV pukovnik Duško Nikitović rekao: Može se reći da je napadna operacija koja se izvodila
na sam grad Zadar bila kombinirana operacija 9. korpusa u suradnji sa VPO. U jutarnjim
satima 6. listopada raketne topovnjače su uplovile u Zadarski kanal i topnički neselektivno
djelovale po gradu. Mi smo tada imali oko 10 vatrenih položaja sa topovima Bofors 40 mm,
koji su im uzvratili paljbu. Nakon nekoliko pogodaka topovnjače su isplovile iz Zadarskog
kanala i nakon toga više nisu uplovljavale u Zadarski akvatorij.19
U djelovanju po brodovima JRM pripadnici bitnice PZO 112. brigade pogodili su VPBR 32
Koper i RTOP 404 „Hasan Zahirović.“20 Nakon protjerivanja brodova iz Zadarskog kanala u
djelovanjima u akvatoriju ispred otoka Škarde pripadnici ONB Kali su 10. studenog oštetili PČ

19
pk Duško NIKITOVIĆ – NS 112. Br. HV – Kako je obranjena Hrvatska (3), HTV 20.10. 2016.
20
Siniša KLARICA, “Dani ponosa i slave – kako su gardisti otjerali ratne topovnjače iz Zadra“, Zadarski list od
05.10.2010., vidi izjavu zapovjednika 2. voda bitnice PZO pri 112. brigadi ZNG Milivoja Špoljarića.
173. Nakon tog djelovanja brodovi JRM više nisu ulazili u Zadarski pomorski sektor od Malog
Lošinja do otoka Žirja, kojeg su obilazili na udaljenosti 10 milja od vanjskog otočnog ruba.21
Na obilježavanju 20. Obljetnice ustrojavanja Odreda naoružanih brodova u Kalima, njihov ratni
zapovjednik Zdenko Vidov je rekao:
Tehnički daleko slabiji, oduprli smo se neprijatelju, naoružani samo ljubavlju prema domovini
i njenom narodu. Ipak, povijesna je činjenica da nakon akcije Škarda, neprijatelj više nikad
nije ušao u unutarnje more.22
Njihovim djelovanjem područje slobodne plovidbe ispred Šibenika prošireno je za dodatnih
2400 km2. To područje Postrojbe obrane Zadra osiguravale su topništvom PZO 112. brigade
HV, Otočkim bataljunom Ugljan – Dugi otok i Odredom naoružanih brodova Kali.

21
Prema UdHRM Zadar – Otočki bataljun Jarusi 30.09.1991.Zadar 2016., str.42 i 43. ; područje slobodne
plovidbe bilo je duljine oko 80 km i prosječne širine oko 30 km (15 km od obale do vanjskog otočnog ruba + 15
km (10 nm) od vanjskog otočnog ruba).
22
Siniša KLARICA, “ Borba za obranu domovine naglo pada u zaborav“, Zadarski list od 12.09. 2011.
2. DJELOVANJA POSTROJBI U OPERACIJI HRM 14. – 16.11.1991.
U uvjetima višestruke prevlasti u broju i kvalitetu plovila i pomorske blokade JRM, pomorski
promet ka Srednje dalmatinskim otocima i okupiranom području Dubrovnika Zapovjedništvo
HRM organiziralo je osloncem na brze glisere i odrede naoružanih brodova.23
Pripremu područja operacije za razbijanje pomorske blokade Jadrana, Zapovjedništvo HRM
započelo je djelovanjem minera i diverzanata oko Splitskih vrata. Mineri HRM su 25. 09. 1991.
postavili minsku zapreku ispred Ratne luke (RL) Lora, a 11. 10 grupu mina u Splitskim vratima.
Odmah nakon postavljanja zapreke ispred RL Lora, na minu je naišla i bila potopljena barkasa
JRM. Diverzantske postrojbe HRM su tijekom listopada i prve polovice studenog oko Splitskih
vrata oštetile 3 broda JRM. 24 Opasnost od daljnjih žrtava i minskih polja HRM natjerali su
brodove TG Kaštela u blokadi Splita na prestanak prometovanja kroz ratnu luku Lora i Splitska
vrata. Logističku potporu brodovima JRM je nastavila sa otoka Visa i Lastova.
Osim polaganjem minskih zapreka u prolazima Mali i Veliki Vratnik, kako bi omogućili
nesmetani promet iz Stonskog u Koločepski i Mljetski kanal diverzanti HRM su tijekom
listopada 1991. izvršili više prepada, u kojima su oštetili 3 broda JRM. 25.Tim djelovanjima
minera i diverzanata HRM Zapovjedništvo HRM je preuzelo inicijativu na Jadranskom bojištu.
Pripremna djelovanja, prije početka operacije HRM za razbijanje 3 pomorske blokade Jadrana,
trebale su okončati su pomorske snage HRM. Dana 10.11. u 03.35 i 11.11. u 03.34 grupa
brodova HRM sastava: torpedni brod TB 51 , raketna topovnjača RTOP 21 i patrolni brod PB
64 izvršila je dva torpedna napada sa po 4 torpeda na VPBR-31. Niti jedno torpedo nije
pogodilo cilj. 26 U to vrijeme Zapovjedništvo i Plovne snage HRM još uvijek nisu bile spremne
sa sudjelovanje sa postrojbama diverzanata i obalnog topništva koje su prije torpednog napada
mogle natjerati brodove iz sastava TG Kaštela na pokret (paljenje glavnih motora), čime bi
mogućnost promašaja cilja (ciljeva) bila svedena na minimum.

23
Prije početka Domovinskog rata JRM je imala 128 ratni i 31 pomoćni brod.(ukupno 159). Dana 14/15. 09 u
brodogradilištu Greben (Vela luka, o Korčula) zarobljen je 1, a 18.09.1991 u Šibeniku još 33 broda JRM čime je
broj njihovih brodova smanjen na 125. Prema zapovjedi zapovjednika HRM dana 28. rujna 1991. od ispravnih
brodova (zarobljenih od JRM) ustrojene su pomorske snage HRM, koje su u svom sastavu imale 24 ratna i
pomoćna broda (6 u sastavu Udarnih i 18 u sastavu Obalnih pomorskih snaga) pa je odnos snaga na strani JRM
bio veći od 5:1. ( Zapovjedništvo HRM, Raščlamba bojnih djelovanja HRM-a tijekom 1991 str. 167 – 169 i 176)
24
Zapovjedništvo HRM, Raščlamba bojnih djelovanja HRM-a tijekom 1991., Split 1999., 44 - 46.
25
Zapovjedništvo HRM, Raščlamba bojnih djelovanja HRM-a tijekom 1991., Split 1999., 44 -46.
26
Prema ZHRM, Raščlamba bojnih djelovanja HRM-a tijekom 1991., Split 1999.,str. 37-39 i 48-50. Napadi
nisu bili uspješni jer ni jednom nisu bili zadovoljeni potrebiti uvjeti kretanja cilja (brod je stajao na mjestu, a
glavni strojevi mu nisu bili u pogonu), što u uporabi ove vrste oružja (navodi se na šum) najčešće rezultira
promašajem. Postoji mogućnost da torpeda nisu bila tehnički ispravna, odnosno da se nakon lansiranja nije
uključila glava za samonavođenje. Do danas nije bilo mogućnosti da se to dokaže.
 Zemljovid 2. Pripremna djelovanja prije operacije HRM
Nakon neuspjelog napada na VPBR Split, odluku za provedbu pomorske operacije u području
srednjeg Jadrana, na prijedlog zapovjednika HRM donesena je u GSHV, 13. studenog 1991. o
čemu je admiral Vid Stipetić izjavio:
Odluka za izvođenje ove operacije, progona i kasnije poraza jugomornarice, utvrđena je 13.
studenog 1991. u Zagrebu, kada su se stvorili svi opći i posebni uvjeti za njeno izvođenje.
Pomorska bitka koja je započela 14.studenog u popodnevnim satima ispred Splita, u Splitskom
i Hvarskom kanalu nastavila se 15. i 16. u Splitskom, Hvarskom, Neretvanskom i Korčulanskom
kanalu. Ovo je bila najveća samostalna operacija HRM-e u Domovinskom ratu.” 27

27
Neven FAZINIĆ, dokumentarni film Sjećanje na bitku u Korčulanskom kanalu 16. 11. 1991. ,Korčula 1996,
izvod iz izjave admirala V. Stipetića u Korčuli 16. studenog 1996. ZHRM, isto Povjesnica HRM , Split 2011., 301
 Zemljovid 3. Organizacija protu-brodske obrane prije početka operacije HRM
Razbijanje pomorske blokade započelo je 14. studenog 1991. kada su diverzanati HRM
samonavodećim torpedom domaće proizvodnje ispred uvale Bobovišta na Braču, potopili PČ
176 Mukos. 28 Napad JRM na Split započeo je 15. studenoga 1991. kada su ratni brodovi iz
sastava TG “Vis” otvorili topničku paljbu po otocima Braču i Šolti. Paljbom od 00,50, do 1,20
sati uzrokovali su znatnu materijalnu štetu po Milni na Braču i Gornjem Selu na Šolti.
Djelovanje su prekinuli kad im je sa o. Šolte paljbu uzvratila bitnica 88 mm Marinča rat (4 x
88 mm), nakon čega se TG Vis predvođena VPBR 34 Pula povukla u pravcu otoka Visa.
U jutarnjim satima 15. studenog 1991. TG Kaštela predvođena VPBR 31 Split napala je grad
Split, kada su na trajektu Vladimir Nazor su poginula 2 člana posade (upravitelj stroja Dinko
Maras i prvi časnik Jure Klapić.), ranili 7 osoba, a u gradu uzrokovali znatne materijalne
štete29. Obalno topništvo HRM odlučno im je uzvratilo iz OTB 85 mm Kašjuni, OTB
Marinča rat s položaja topa 85 mm Veli Vrh (o.Šolta) i OTB 85 mm Ražanj s otoka Brača,
pri čemu su pogodili VPBR 31 „Split” i jednu RTOP JRM. 30
Djelovanje obalnog topništva natjerala je brodove TG Kaštela na izvlačenje ka Omišu i
Pločama, nakon čega je zapovjedništvo VPO izvršilo avio - napad na grad i otoke, sa 6 aviona.
Napad aviona zaustavila je PZO s otoka Brača koja je oborila dva aviona agresora. 31

28
Željko SERETINEK, Bitka za Jadran, Korčula 2007, izjava kfr Vladimira Naletilića , str. 55
29
Nada Šurjak, izvješće o obostranom djelovanju u području Splita 15.11.1991., HTV dnevnik 15.11.1991.
30
Izjava Zapovjednika HRM admirala Sveta Letice, Slobodna Dalmacija, 15. 11. 1991.
31
Prema izjavi pomoćnika ZHRM za KOV brg Nikola Bokšića, Slobodna Dalmacija, 15. 11. 1995.
 Zemljovid 4. Boj u Splitskom kanalu 14. i 15.11. 1991.

Ujutro 16.11.1991. u nazočnosti predstavnika promatračke misije EZ Maria Bondiolia u hotelu

Marijan u Splitu admiral Sveto Letica i zamjenik zapovjednika VPO-a general Nikola
Mladenić potpisali su primirje poslije čega je admiral Sveto Letica izjavio:
Po njihovom more ostaje i dalje blokirano. Mi ne odustajemo od toga da je morski prostor
kojega je oslobodila HRM - hrvatski i da njihovim brodovima tu više nema pristupa. Pokušaje
ulaska brodova JRM u taj prostor smatrati ćemo narušavanjem potpisanog prekida vatre. Na
narednim razgovorima mi ćemo insistirati da se sve Jadranske luke deblokiraju i da do
konačnog povlačenja JRM iz Jadranskog mora povuku svoje brodove iz unutrašnjih –
međuotočnih voda.32
Poslije dogovorenog primirja admiral je Zapovjedništvu obrane općine Korčula zapovjedio
djelovanje po brodovima iz TG Kaštela i TG Ploče uz napomenu da paljbu treba prekinuti prije
početka primirja. (istog dana u 18.00). Težište bitke bilo je u Korčulanskom kanalu ispred
Lovišta na p/o Pelješcu. Unakrsnom paljbom topničkog voda 76 mm ZIS iz Lovišta i voda 76
mm ZIS iz Blaca (na o. Korčuli) u prvom dijelu bitke pogođeni su minolovci M 143 i M 144 ,
a u drugom raketni čamac RČ 306, torpedni čamac TČ 220 i minolovac M 153. Nakon završetka

32
Prema izvješću Ante Ivankovića u emisiji HTV Nema Prolaza od 16.11.1991,. Primirje je potpisano na kopnu
od Ploča do Trogira i na moru i otocima od Lastova do Lošinja.
djelovanja nasukan u uvali Torac na o. Hvaru ostao je minolovac M 144. Ostali brodovi pod
zaštitom jakog juga i guste magle izvukli su se iz borbe uz otok Hvar, čiji branitelji nisu imali
topničkog oružja da ih unište.
VPBR Split u pratnji 2 topovnjače, izvlačio se uz otok Korčulu, gdje su ga pripadnici voda 76
mm Blace pogodili ispred otočića Pločica. a pripadnici OTB 85 Privala prilikom njegova
izvlačenja ka otočiću Ščedro. Navečer poslije djelovanja obalnih topnika 16. studenog 1991. u
Korčulanskom kanalu Zapovjednik HRM admiral Sveto Letica javnost je posredstvom HTV
upoznao sa učincima djelovanja topnika obrane općine Korčula po brodovima JRM.33

Zemljovid 5. Boj u Korčulanskom kanalu 16. studenog 1991.

Prilikom dodjele spomenica domovinskog rata, pred svečanim strojem Postrojbi obrane općine
Korčula on je rekao: Topništvo sa otoka Korčule i poluotoka Pelješca je po zapovjedi
zapovjedništva HRM-e u bici rastrojilo dio agresorske mornarice, koja je i dan ranije u
Splitskom kanalu osjetila što su topnici HRM. Tog je dana Jugo-flota definitivno istjerana iz
našeg dijela Jadrana, kada se povukla na otoke Vis i Lastovo, a odatle u Boku, gdje će ruzina
pojesti brodove i njih same. 34
U operaciji od 14. – 16. 11. 1991., postrojbe pomorskih diverzanata i obalnog topništva su
oštetile 8 brodova JRM, od kojih su zarobljeni patrolni brod PČ 176 i minolovac M 144 .
Postrojbe obrane otoka Brača oborili su 2 aviona JRV.35

33
Izjava Zapovjednika HRM admirala Sveta Letice za HTV 16.11.1991.
34
Neven. FAZINIĆ , video zapis svečanosti prilikom podjele Spomenica Domovinskog rata Postrojbama obrane
općine Korčula u Vela Luci 20. 08. 1994, izvod iz govora admirala Sveta Letice
35
ZHRM, Raščlamba bojnih djelovanja za 1991, Split 1999,54, i ZHRM, Povjesnica HRM, Split 2011, 299
 Slika 1. PČ 176 Mukos nasukan u uvali Nečujan na Šolti Slika 2. Minolovac M 144 nasukan u uvali Torac na Hvaru

Tri od ukupno 5 taktičkih grupa brodova JRM natjerano je na povlačenje ka otoku Visu, čime
je oslobođeno i stavljeno pod nadzor HRM oko 8600 km2 akvatorija srednjeg Jadrana36. Svojim
djelovanjem pomorski diverzanti i obalni topnici HRM opravdali su povjerenje koje je
zapovjednik ukazao u provedbi operacije HRM i pokazali zapovjedništvu JRM tko stvarno
nadzire plovidbu unutrašnjim plovnim putevima Sjevernog i srednjeg Jadrana.

Zemljovid 6. Učinci postrojbi u operaciji HRM

Slobodu plovidbe novooslobođenim područjem Srednjeg Jadrana, štitilo je obalno topništvo
HRM na širem području Splita.(bitnicama 88 mm Kašjuni i Duilovo , 88 mm Marinča rat sa o.
Šolta i 85 mm Ražanj sa o Brač), obrane općine Korčula (bitnicama 85 mm Privala, 85 mm

36 Područje je površine 116 km x 74 km. Srednja udaljenost područja: Split – Zaton Doli i Drvenik Mali - Vela
luka, je oko100 km + 16 km dometa topova= 116 km; Srednja širina područja (Split – Drvenik Mali i Zaton Doli
–Vela luka ) je oko 58 km + 16 km domet topova = 74 km. (116 km x 74 km = 8584 km2 )
Velo Dance, 88 mm Ražnjić, te vodovima bitnice 76 mm ZIS: u Trpanjskoj Dubi, kod Lovišta
i Blaca) i p/o Pelješca (vodovima 85 mm u Žuljani i 88 mm u Dolima). O sigurnosti plovidbe
na Hrvatskom dijelu Jadrana poslije operacije HRM tadašnji zapovjednik Ratne luke Pula
admiral Ante Budimir je rekao:
Do studenog smo imali sigurnu plovidbu od Kraljevice do Stona, jer niti jedan ratni brod JRM
nije mogao više ulaziti u međuotočni akvatorij od 15. studenog 1991.“37
Zbog nesigurnosti plovidbe unutarnjim plovnim putevima Sjevernog i srednjeg Jadrana, za
brodove JRM, prilikom izvlačenja njihovih brodova iz Pule ka o. Visu, na otvorenom moru kod
svjetionika Tajer (o. Vela Sestrica), u akvatoriju Kornatskih otoka, uslijed jakog juga 19.11.
1991. potopljena su DTM 233 i PDS 107.38 O potapanju brodova zapovjednik divizijuna u
floti JRM kfr Izudin Šljivo je izvjestio:

Slika 3. Izvješće o potapanju DTM 233 Slika 4. Izvješće o potapanju PDS 107
Nekoliko dana poslije iz sjevernog Jadrana ka Visu povukla se i TG Lošinj, čime se teritorij
slobodne plovidbe na Jadranu dodatno uvećao.

37
admiral Ante BUDIMIR, „Razgovor povodom 19. Obljetnice HRM“,Mate Čurić, Glas Istre od 21. rujna 2010.
38
Prema izvješćima k-danta 5.MDBR. kfr Izudina Šljiva prilikom potapanja DTM 233 vodnik 1. kl Vujica Čuić
i Aleksandar Stojkov su nestali a povrijeđeno je bilo 5 članova posade. Teško povrijeđeni zast. 1. kl Ante Ilić
podlegao je ozljedama. Paluba.info: http://www.paluba.info/smf/index.php?action=printpage;topic=6488.0
3. KONAČNO OSLOBAĐANJE HRVATSKOG JADRANA
3.1. Sudjelovanje postrojbi HRM u operacijama na Južnom bojištu
Nakon razbijanja pomorske blokade JRM postrojbe HRM težište svog djelovanja prebacile su
na obranu i oslobađanje obalnog područja tadašnje općine Dubrovnik. U tim djelovanjima one
su sudjelovale sa postrojbama kopnene vojske pod Zapovjedništvima Sektora Dubrovnik.
Još od okupacije Slanog i presijecanja Jadranske magistrale 05. listopada 1991. Dubrovnik i
njegova okolica nalazile su se kopnenoj i pomorskoj blokadi. Pomorsku blokadu TG Dubrovnik
je provodila osloncem na luke u Boki Kotorskoj. Radi povezivanja grada Dubrovnika sa
ostatkom Hrvatske u razdoblju od 2. do 4. listopada 1991. Zapovjedništvo HRM je na poluotoku
Pelješcu ustrojilo Zapovjedništvo Ratne luke (RL) Ston.39 Obranu Elafitskih otoka: Šipana,
Lopuda i Koločepa i protudesantnu obranu šireg područja Dubrovnika, organiziralo je
zapovjedništvo Mornaričkog odreda Dubrovnik.40 Na Mljetu je djelovala samostalna satnija,
koja je do polovice 1992. držala u blokadi vojarnu Gruj na južnoj strani otoka.
U svrhu osiguranja prometa na relaciji Pelješac – Šipan, pripadnici RL Ston prevozili su ljude
i materijal na ruti Broce (poluotok Pelješac) – Šipanska Luka (sjeveroistok o. Šipana).
Organizaciju i osiguranje prometa ljudi i roba na Šipanu provodili su pripadnici satnije Elafiti,
iz Mornaričkog odreda Dubrovnik. Oni su traktorima organizirano prevozili ljude i materijalna
sredstva iz Šipanske Luke do luke Suđurađ (na jugozapadu otoka).

Zemljovid 8. Pomorski promet ka Dubrovniku

Prijevoz morem od Šipana ka Dubrovniku provodio je Odred naoružanih brodova (ONB)
Dubrovnik. Zapovjednik ONB Dubrovnik bio je Aljoša Nikolić. Od ustroja 23. rujna 1991. do

39
Zapovjednik Ratne luke i prvi zapovjednik obrane poluotoka Pelješca bio je Zoran Šimić
40
Odred je ustrojen 01. studenog 1991. U svom sastavu odred je imao: vod obalnog motrenja i obavješćivanja,
vod mornaričke policije, odred naoružanih brodova, 2 satnije mornaričkog pješaštva (Grad i Elafiti), postrojbe
obalnog topništva (OTB 88 mm na Šipanu, i vod 85 mm Petka. Prvi zapovjednik odreda bio je Željko Čizmić, a
drugi Nikola Prižmić. Zapovjednik odreda krajem 1991. do početka lipnja 1992. bio je Petar Matana.
deblokade grada Dubrovnika, brodovi ONB Dubrovnik preplovili su oko 52000 nm, prevezli
oko 6000 ljudi te oko 700 tona tereta. 41
3.2. Postrojbe HRM u obrani poluotoka Pelješca od 07.12.1991. -18.05.1992.
Zapovjedništvo HRM preuzelo je obranu Pelješca od zapovjedništva 6. OZ, 06. prosinca 1991.,
dan nakon što je JNA zauzela prva sela na poluotoku, Zamaslinu i Konštare. Za izvršenje te
zadaće zapovjednik Ante Bilić je od zatečenih i pridodanih postrojbi sa poluotoka Pelješca,
otoka Korčule i iz Splita ustrojio Mornarički odred (MOd) Pelješac.

Shema 1. Ustroj MOd Pelješac 07.12. 1991 – 30.05.1992.

Najžešća djelovanja u zaustavljanju JNA tijekom prosinca 1991. zbila su se 07., 13., 17.-19. i
23. prosinca.1991.u kojima je dio bojišnice Južnog bojišta prema Pelješcu bio stabiliziran. 42
Težište u djelovanju MOd Pelješac početkom 1992. bio je na osiguranju pomorskog prometa
ka Dubrovniku, organizaciji obrane po dubini poluotoka i topničkoj potpori postrojbi HV u
obrani dijela bojišnice od mosta Bistrine ka Stolovima. Taj dio crte stabiliziran je krajem
travnja i početkom svibnja 1992. pošto je tadašnji zapovjednik Južnog bojišta general Janko
Bobetko na težištu obrane, pored pričuvnih angažirao i postrojbe iz sastava 1. i 4. GBr HV.
Poslije međunarodnog priznanja Republike Hrvatske obalna bitnica OTB 88 mm Šipan,
kompletirana je nedostajućom opremom i dovedena u punu funkciju. Brodovi JRM nadzirali su
pomorski promet u Koločepskom kanalu do početka veljače 1992., kada su svoja postavišta za
nadzor pomorskog prometa premjestili na 9 – 14 km od Dubrovnika. 43

41
Prema ZHRM, Raščlamba bojnih djelovanja za 1991., str. 50,
42
ZHRM, Povjesnica HRM , Split 2011., 295 -301
43
Prema Silvio MARKET, „ Kosmaj se odmah zaustavio“; Glas grada od 29. svibnja 2015. brodovi JRM su se
povukli kada je zapovjednik MOd Dubrovnik Petar Matana topnicima bitnice Šipan preko radio veze zapovjedio,
Sigurnost plovidbe na Južnom Jadranu dodatno je povećana, početkom ožujka 1992. kada je
u Dubrovniku ustrojen Obalno topnički vod 85 mm Petka, a na Mljetu bitnica 88 mm Goli.

Zemljovid 9. Stabilizacija crte na Pelješcu Zemljovid 10. Sudjelovanje

tijekom prosinaca 1991. postrojbi HRM u stabilizaciji crte JB

3.3. Sudjelovanje postrojbi HRM u deblokadi Pelješca od 19. – 27.05. 1992.

Prilikom operacije Spaljena zemlja, MOd Pelješac je 19.svibnja oslobodio sela Zamaslinu,
Konštare i Zaton Dole. Po deblokadi Pelješca i predaji crte kod pumpe u Dolima 1. GBr ,
pješačke postrojbi MOd sa Korčule se razvojačuju a sa Pelješca su u sastavu TG 1.GBr do kraja
operacije sudjelovale su u oslobađanju Slanog.
Kako su postrojbe okupatora ubrzo natjerane na izvlačenje van dometa topništva, bitnice 76
mm i MB 120 mm iz sastava topničkog divizijuna MOd premještaju se na Elafitske otoke,
odakle su do kraja svibnja djelovale u bok neprijatelja koji se izvlačio prema Dubrovniku.44
Topničke postrojbe u obrani i deblokadi p/o Pelješca utrošile su oko 6000 granata. Broj granata
kojima je neprijatelj djelovao po postrojbama u obrani Pelješca bio je nekoliko puta veći.
Osim MOd Pelješac (oko 750 pripadnika) u sastavu TG 1. GBr djelovala je satnija MDP Pula
- Vange, a u TG 4. GBr, 1. satnija 53. bojne MDP i diverzanti HRM 45.
 satnija MDP Pula (148 pripadnika), od 22. 05.1992. djelovala je na pravcu Slano –
Zavala. Posebno se istakla u oslobađanju Orahova dola i zauzimanja Budim dola.
 satnija 53. bojne MDP (oko 150 pripadnika) od 20. 05.1992. imala je zadaću čišćenja
oslobođenih sela. Poslije je organizirala obranu područja: Bratogošac -s.Velja Međa -
s. Dvrsnica – Govedak

da potope PČ 178 Kosmaj, ukoliko se radi kontrole putnika i tereta približi m/b Slaviji, koja je tog dana iz
Korčule kroz Koločepski kanalu plovila ka Dubrovniku.
44
. Prevoženje voda minobacača 120 mm na o.Šipan izvršeno je sa brodicom ONB Lafodija. Topnički vod 76 mm
ZIS prevežen je na elafitske otoke noću 25./26. 05. 1992. Prevoženje voda na o. Šipan izvršila je posada DJB 103,
na o. Lopud posada DJB 105 a na Koločep posada DJB 106 (ZHRM, Povjesnica HRM, str. 199 i 200.)
45
ZHRM, Povjesnica HRM , Split 2011., 303 -307
  grupa diverzanata HRM ( 10 pripadnika) prije početka operacije morskim se putem bez
uspjeha pokušala ubaciti u pozadinu neprijatelja u području Slanoga. 46

3.4. Sudjelovanje postrojbi HRM u deblokadi Dubrovnika (27. 05. – 19.10.1992.)

Svoja zadnja uporišta u Hrvatskom dijelu Jadrana (o. Vis, o. Lastovo i rt Gruj na o. Mljetu)
postrojbe JRM napustile su do 01.lipnja 1992.Uslijed sužavanja područja djelovanja do kojeg
je došlo po spajanju postrojbi Južnog bojišta sa postrojbama obrane grada Dubrovnika
zapovjednik Janko Bobetko zapovjedio je razvojačenje MOMP Dubrovnik i ustrojavanje
Obalne topničke grupe Dubrovnik.47

Shema 2. Ustroj OTG Dubrovnik od 01.06.- 01.09.1993.

Postrojbe OTG na području Dubrovnika (oko 380 pripadnika koje je zapovjednik JB operativno
podredio zapovjedniku TG 163 br. HV) sudjelovale su u operacijama deblokade Grada,
oslobađanja Župe i Konavala, a otočne bitnice osiguravale su slobodnu plovidbu i bile u
pripravnosti za djelovanje u slučaju ulaska brodova iz flote JRM u njihov sektor djelovanja.
Prilikom djelovanja po brodovima ispred Dubrovnika dana 30. svibnja 1992. sa položaja Gorica
vod Petka je pogodio jednu topovnjaču JRM. 48 Nakon povlačenja brodova iz TG Dubrovnik
na postavišta oko Konavoskih otočića, po njima je sa položaja kod Plata 20. 06. 1992. djelovao
tenk T 55 iz 1.Gbr, pri čemu je kod o. Mrkana pogodio još jednu topovnjaču JRM. 49

46
Po iskrcavanju na područje Slanoga 16. 05 . 1992 poginuo je zapovjednik grupe Branko Zemljarić.
47
Zapovjedi ZJB 8/92-01/127 od 09.06.92. i ZHRM KL 81/92-02/20 od 13.06.92. Po rasformiranju: oko 380 od
ukupno 510 pripadnika ulazi u OTG, oko 30 u postrojbe ZJB,a oko 100 pripadnika je razvojačeno.
48
Prema ZHRM, Povjesnica HRM , Split 2011., 312,
49
Hrvatski tenk odnosi pobjedu nad plovilom JRM. https://www.youtube.com/watch?v=vT2UnyUxkyQ
Obalna topnička bitnica (OTB) 85 mm (2 paljbena voda) po ciljevima na kopnu je djelovala
u potpori 163. i 2. GBr s položaja na Trapitu i Bosanci. u oslobađanju: Brgata, Ivanjice ,
Uskoplja i Župskih brda. Promatračnica i zapovjedno mjesto OTG-a bile su na Žarkovici.
 satnija pješaštva Grad osiguravala je obalni rub oko Dubrovnika sa uređenih položaja
na Platu i na o. Lokrumu . Po osvajanju brda u Župi dubrovačkoj satnija je osiguravala
granicu Republike Hrvatske na Župskim brdima i kopnenu komunikaciju ka Cavtatu.
 1. satnija 53. bojne MDP (oko 150 pripadnika u sastavu TG 4.GBr) od 20.05 do 03.08.
1992. branila je položaje u području: Bratogošac -s. Velja Međa - s. Dvrsnica –
Govedak koje je po završenoj zadaći predala 156. Br. HV.
 satnija MDP Pula - Vange (oko 150 pripadnika u sastavu TG 1. GBr) nakon
osvajanja i obrane Orahova i Budim dola, (od 22.05. – 25.06.), napadala je na
pravcu : Modroglavina – Trebinjske šume i Vlaštica. Polovicom rujna 1992. od
1.GBr satnija je preuzela i crtu : Ovča (tt 497,) - Lastva – Vranilova glava - Čula.50

3.5. Sudjelovanje postrojbi HRM u oslobađanju Konavala (19. – 29.10. 1992.)

Dogovorom delegacija Hrvatske vojske i Vojske Jugoslavije na fregati Avegner odlučeno je
da će Vojska Jugoslavije izvući svoje snage s okupiranih teritorija u Župi dubrovačkoj i
Konavlima. Kako bi preduhitrili moguće ubacivanje Trebinjskog korpusa u Konavle naše
snage trebalo je prevesti morem u luku Cavtat , a odatle izbiti na granicu Republike Hrvatske.
Prevoženje postrojbi HV brodovima HRM i trajektima: Pelješčanka , Šoltanka , Blace i
brodom Postira organizirao je, uz pomoć pripadnika ONB i HRM pomoćnik zapovjednika
Južnog bojišta za djelovanje HRM Vid Stipetić. Protuminski pregled luke Cavtat dan prije
iskrcavanja postrojbi izvršili su podvodni diverzanti HRM. Do svog prebacivanja u Konavle,
u deblokadi Dubrovnika, OTB 85 mm je s položaja Bosanka podupirala djelovanja 4. GBr i 163
br HV po ciljevima u:, Bobovištu, Gluvoj Smokvi Vlaštici i ispred Trebinja.
Oslobađanjem okupiranog područja Konavala postrojbe HRM potpuno su zatvorile brodove
JRM u Boku Kotorsku i onemogućile im ulazak u Hrvatski Jadran. Pomorski promet na granici
sa Crnom gorom nadzirao je vod OSMIO sa radarskih postaja na Suvarevini i u Moluntu. U
slučaju ulaska brodova JRM u Hrvatski Jadran, za otvaranje paljbe odgovorni su bili topnički
vodovi 85 mm sa položaja na Veljem brdu i Suvarevini i raketne topovnjače HRM. 51

50
Prema ZHRM, Povjesnica HRM , Split 2011., 215 I 216, Od 12. 7. do 12. 8. 1992. u sastavu satnije MDP
Pula, djelovao je i vod iz MOMP Cres – Lošinj. Tijekom izvršenja zadaća na Južnom bojištu poginulo je 5
pripadnika s. MDP Pula i 1 iz MOMP Cres – Lošinj ..
51
ZHRM, Povjesnica HRM , Split 2011., 309 - 315
U obrani obalnog ruba i oslobodilačkim operacijama na Južnom bojištu sudjelovalo je oko 2000
pripadnika postrojbi HRM.

Zemljovid 11. Sudjelovanje postrojbi HRM u oslobodilačkim operacijama 1991. i 1992.

Nažalost u dijelu literature o Domovinskom ratu sudjelovanje postrojbi HRM u oslobodilačkim
operacijama na Južnom bojištu ne spominju se ili nisu prikazane na zemljovidima operacija. 52
Vjerujemo da će ovo prisjećanje na njihovo djelovanje biti dovoljan poticaj autorima uradaka
o Domovinskom ratu da se njihov učinak u oslobađanju Hrvatskog Jadrana ne zaboravi.
.

52
Primjeri: Hrvatski povijesni muzej HPM, Animirani zemljovid Domovinski rat , Zagreb 2011., prikazuje samo
oslobodilačke operacije u na kopnu. Operaciju HRM (14. – 16.11.1991.) svodi na informaciju o „raketiranju“
Splita i Brača. U knjizi Janko BOBETKO: Sve moje bitke, Zagreb 1996. postrojbe HRM ucrtane su na
zemljovidu obrane, ali niti jedna postrojba nije ucrtana na zemljovidima oslobodilačkih djelovanja na Južnom
bojištu. U knjizi Rajko RAKIĆ i Branko DUBRAVICA, Kratak pregled vojnih djelovanja u Domovinskom ratu
1991.1995., Zagreb 2005,.na zemljovidima o djelovanju postrojbi na Južnom bojištu nije prikazano djelovanje
niti jedne postrojbe HRM
4. ZNAČAJ DJELOVANJA POSTROJBI HRM I OBALNE OBRANE U
OSLOBAĐANJU JADRANA
Pri izvršenju zadaća u oslobađanju Jadrana postrojbe HRM i Obalne obrane su tijekom 1991.
potopile 3 i oštetile 25 brodova JRM od čega su:
 Postrojbe obrane Ploča oštetile su 3 broda JRM
 postrojbe obrane Šibenika oštetile su 5 i zarobile 33 broda JRM
 diverzanti HRM potopili 2 i oštetili 8 brodova JRM
 postrojbe obalnog topništva HRM potopile su 1 a oštetile 6 brodova JRM
 minerske postrojbe HRM potopile 1 brod
 postrojbe obrane grada Zadra oštetile 3 broda JRM
Tijekom 1992. vod Petka iz MOd Dubrovnik i tenk iz 1. GBR pogodili su 2 topovnjače JRM.

Tablica 1. Učinci djelovanja po brodovima JRM Slika 5. Organizacijska struktura HRM

tijekom 1991. 53 od 2006.
Uvidom u popis postrojbi HRM koje su djelovale u oslobodilačkim operacijama na moru i obali
i njihov učinak u oslobađanju Hrvatskog Jadrana, možemo zaključiti da postrojbe koje su dale
najveći učinak u izvršenju ratne zadaće HRM (diverzanti i mineri HRM, odredi naoružanih
brodova, postrojbe obalnog topništva i mornaričkog pješaštva ) nisu našle mjesto u današnjem
ustroju HRM. Najveći broj brodova JRM pogođen je tijekom operacije HRM od 14. –

53
ZHRM, Povjesnica HRM , Split 2011,. 277. U svojoj raščlambi bojnih djelovanja u 1991. ZHRM nije uzelo u
obzir djelovanje postrojbi Obalne obrane Ploča od 14. – 16.09.1991. i Šibenika od 16. – 18.09. 1991.
16.11.1991. Poslije raščlambi bojnih djelovanja u HV, načelnik GS HV admiral Davorin
Domazet-Lošo je u svojoj knjizi Hrvatska i veliko ratište, među najuspješnijim djelovanjima
HV, u prvoj dionici rata, na strategijskoj razini istaknuo je i prve oslobodilačke operacije na
operativnoj razini,54 pomorsku operaciju Zapovjedništva HRM i oslobodilačku operaciju
Zapovjedništva “OG Posavina“ u Zapadnoj Slavoniji. 55
Nakon pripremnih djelovanja od 23.09. – 12.11.1991. pomorsku operaciju u akvatoriju
Srednjeg Jadrana Zapovjedništvo HRM provelo je od 14. – 16. 11. 1991. kroz:
 pomorsku bitku ispred Splita 14. i 15.11. 1991.
 pomorsku bitku u Korčulanskom kanalu 16.11. 1991. 56
Operaciju u Zapadnoj Slavoniji Zapovjedništvo OG “Posavina” provelo je od 29.10. 91 –
03.01.1992. kroz:
 taktičku operaciju„Otkos 10“(31.10 – 04.11. 91.)
 taktičku operaciju „Papuk“(28.11 – 25.12. 91.)
 taktičku operaciju „Orkan“( 29.10 – 03.01.92.)

Za operacije na operativnoj razini možemo zaključiti da je prva operacija u Domovinskom ratu

bila operacija HRM za razbijanje pomorske blokade Jadrana, a. na kopnu operacija
zapovjedništva OG Posavina u Zapadnoj Slavoniji.
Usporednom analizom tih operacija možemo zaključiti da je zapovjedništvo OG Posavina u
operaciji u zapadnoj Slavoniji angažirano 13 puta više branitelja nego u operaciji
Zapovjedništva HRM oslobođeno i stavljeno pod nadzor HRM i postrojbi obalne obrane 4
puta više teritorija Republike Hrvatske.
Uprkos razlike u broju angažiranih branitelja i razini zapovjednika koji su zapovijedali u
operaciji prema Doktrini OSRH razina ovih operacija se ne razlikuje jer se ona definira s
obzirom na učinak ili doprinos strateškim, operativnim ili taktičkim ciljevima a ne na temelju
razine zapovijedanja ili veličine angažiranih postrojbi.57

54
Operativna razina povezuje bitke, djelovanja i aktivnosti na taktičkoj s razlozima tih djelovanja koji su definirani
na strategijskoj razini. (Glavni stožer OSRH, Doktrina OSRH, Zagreb 2014.,49)
55
Davorin DOMAZET- Lošo, Hrvatska i veliko ratište, Zagreb 2002., 261 – 263. Nakon blokade i napad na
vojarne JNA 14. rujna, on je istaknuo: operaciju HRM-a u međuotočju srednjeg Jadrana; nakon uspješne
tromjesečne obrane, pad grada Vukovara; uspješnu napadna operacija HV-a u zapadnoj Slavoniji i
djelotvornost ukupnog obrambenog sustava Hrvatske, jer Srbi nisu izbili na crtu Virovitica - Karlovac – Karlobag.
56
Pomorske bitke ispred Splita i u Korčulanskom kanalu su pomorske operacije (bitke) na taktičkoj razini.
57
Glavni stožer OSRH, Doktrina-OSRH- ZDP-1A, Zagreb 2014., str 46 i 48; Ivica MANDIĆ, Temelji
operativnog ratovanja, Zagreb 2008 I-6 i I-9 isto.
 Tablica 2. Usporedna analiza operacije HRM. i OG Posavina
General Petar Stipetić je u dokumentarnom filmu o operaciji „OTKOS 10“ kao prvu uspješnu
operaciju u Domovinskom ratu, istaknuo operaciju „OTKOS 10“, pri čemu nije istaknuo
njenu razinu. 58 Imajući u vidu da je ta operacija dio operacije za oslobađanje Zapadne
Slavonije i da je admiral Davorin Domazet-Lošo59 tu operaciju definirao kao operaciju na
taktičkoj razini možemo zaključiti da se ne radi o operaciji na nižoj taktičkoj razini.60
Ako uzmemo u obzir i da su prije početka te operacije, djelovanjima u akvatoriju ispred
Šibenika (16. – 18. 09.1991.) postrojbe obalne obrane razbile 1. pomorsku blokadu i stavile
pod svoj nadzor unutrašnje plovne putove u Šibenskog arhipelaga, a u bici za Zadar postrojbe
obrane Zadra 06.10.1991 razbile 2. pomorsku blokadu JRM i stavile pod svoj nadzor Zadarski
i Pašmanski kanal za operaciju „OTKOS 10“ (31.10. – 04.11. 1991.) možemo ustvrditi da je
to bila prva oslobodilačka operacija taktičke razine na kopnu. 61

58
general Petar STIPETIĆ; Primjer Darko DOVRANIĆ, Velike pobjede Domovinskog rata, operacija, Otkos 10;
HTV 2012. http://www.youtube.com/watch?v=2gIhli6s760 (pristupio 15. 10.2015 u 11.00).
59
admiral Davorin DOMAZET-Lošo u Hrvatski domovinski rat 91.-95 strateški pregled, Zagreb 2011., na str.180
ističe: “U Zapadnoj Slavoniji tog dana (31.10.1991.) započela je taktička napadna operacija „OTKOS 10“
60
Prema GSOSRH, Doktrina-OSRH- ZDP-1A, Zagreb 2014., str 50. ( točka 161) Na taktičkoj razini planiraju se
i provode bitke, djelovanja i akcije u svrhu postizanja vojnih ciljeva dodijeljenih formacijama i postrojbama.
Uspješno ostvarenje vojnih ciljeva na taktičkoj razini pridonosi postizanju ciljeva na operativnoj, a u određenim
uvjetima i na strategijskoj razini.
61
Ukupna površina unutrašnjih plovnih puteva pod nadzorom postrojbi obalne obrane prije početka operacije
„OTKOS 10“ bila oko 1580 km2.
 Zemljovid 12. Prve oslobodilačke operacije HV
Do završetka Domovinskog rata zajedno sa postrojbama Kopnene vojske i HRZ postrojbe HRM
sudjelovale su i u oslobađanju obalnog ruba Republike Hrvatske u operacijama na Južnom
bojištu, Maslenici i Oluji. I u tim operacijama sudjelovalo je po oko 2000 pripadnika HRM 62.
Nadamo se da smo u ovom sažetku iz prikupljenih i obrađenih materijala o oslobađanju Jadrana
prikazali dovoljno činjenica, i ukazali na relevantne izvore kako bi povjesničari i vojni
teoretičari, mogli objektivno prosuditi značaj djelovanja postrojbi HRM i obalne obrane u
oslobađanju Jadrana i u Domovinskom ratu, o čemu je ratni zapovjednik HRM Sveto Letica
Barba na obilježavanju 5. obljetnice operacije HRM 16.studenog 1996. u Korčuli rekao:
„Povijest i vojni teoretičari odrediti će mjesto svakom od nas, postrojbama većim i manjim tko
je što učinio u toku Domovinskog rata. Mi iz ZHRM borili smo se da se prizna da je HRM tada
u Korčulanskom, ali isto tako i u Splitskom i Bračkom kanalu, potukla neprijateljsku mornaricu
i izvojevala prvu pobjedu u Domovinskom ratu , i to onda kada smo se na kopnu morali
povlačiti. Borili smo se da se to prizna, jer je to povijesna činjenica i, u interesu istine, to je
tako.”63

62
ZHRM, Povjesnica HRM, Split 2011, (Operacija za obranu i oslobađanje Južne hrvatske, 298 – 317,
Sudjelovanje snaga HRM-a u oslobodilačkoj akciji Maslenica, 319 – 348 i Hrvatska ratna mornarica u OA Oluja,
362 -371)
63
Neven FAZINIĆ, dokumentarni film Sjećanje na bitku u Korčulanskom kanalu 16. 11. 1991., Korčula 1996,
izvod iz izjave admirala S. Letice u Korčuli 16. 11. 1996. i ZHRM, Povjesnica HRM, Split 2011., 283 (isto)
Zemljovid 13. Oslobodilačke operacije u Domovinskom ratu
Topic: The breaking of the naval blockade of the Adriatic sea and th e importance
of Operation of the Croatian Navy from 14th to 16th November 1991 –
(summary):

Key words: Homeland War, Liberation Operations in Homeland War, Croatian Navy,

Naval Blockades of Adriatis Sea, Operation oft the Croatian Navy Headquarters

The occupation of Croatian part of the Adrriatic sea was done by establishing the maritime
blockade of major ports by the Yugoslav Navy. The blockade was done by five tactical groups
of vessels, three of which were situated in Middle Adriatic.

During the first blockade in the battle for Sibenik (on16- 18th September 1991) coastal
artillery of Sibenik liberated and put under its control the aquatorium in front of
the city and its archipelago.

During the second blockade in the battle for Zadar on 06 October 1991, coastal defense of
Zadar put under its control Zadar Channel and on 11 November 1991 a complete aquatorium
in vicinity of Zadar and Kornati archipelago

The Croatian Navy Headquarters (HQ) conducted an independent operation for breaking the
third Yugoslav naval blockade of the Adriatic Sea from 14 - 16. November 1991.

In that operation 3 of 5 Tactical Groups of vessels in the naval blockade were defeated
and forced to retreat from the aquatorium of Middle Adriatic to the islands of Vis
and Lastovo. That operation liberated and put control of HRM over Middle Adriatic, and it
also reunited liberated waterways of Northern, Middle and Southern Adriatic from Kraljevica
to peninsula Pelješac. That was the first liberation operation at the operational level in the
Homeland war .

After the operation had been completed, the forces of Yugoslav Army remained only on the
islands of Vis and Lastovo and on the cape of Gruj on Mljet. By June 1 1992 they peacefully
retreated from the Croatian islands. Tactical group Dubrovnik continued to monitor waterways
around Dubrovnik even after the operation of the HQ Croatian Navy.
The Croatian Adriatic sea was fully liberated upon the liberation of the coastal area of the south
of Croatia by the end of October 1992, when the fleet of ex-Yugoslav Navy was finally
withdrawn into the Kotor Bay. The total of 4000 members of the Croatian Navy participated in
the operations of the HQ of the Croatian Navy (14 –16 November 1991) and the Headquarters
of the Southern battlefield (7th December1991 – 29th October 1992).
PRILOZI:
Zemljovidi:
Zemljovid 1. Prva djelovanja na Jadranu i ustrojavanje HRM
Zemljovid 2. Pripremna djelovanja prije operacije HRM
Zemljovid 3.Organizacija PBO u Srednjem Jadranu prije početka operacije HRM
Zemljovid 4. Boj u Splitskom kanalu 14. i 15.11. 1991.
Zemljovid 5. Boj u Korčulanskom kanalu 16. studenog 1991.
Zemljovid 6. Učinci postrojbi u operaciji HRM
Zemljovid 7. Situacija prije i poslije završetka operacije HRM
Zemljovid 8. Pomorski promet ka Dubrovniku
Zemljovid 9. Stabilizacija crte na Pelješcu tijekom prosinaca 1991.
Zemljovid 10. Sudjelovanje postrojbi HRM u stabilizaciji crte Južnog bojišta
Zemljovid 11. Sudjelovanje postrojbi HRM u oslobodilačkim operacijama 1991. i 1992.
Zemljovid 12. Prve oslobodilačke operacije HV
Zemljovid 13. Oslobodilačke operacije u Domovinskom ratu
Slike:
Slika 1. PČ 176 Mukos u uvali Nečujan
Slika 2. Minolovac M 144 nasukan u uvali Torac
Slika 3 Potapanje DTM 233
Slika 4 Potapanje PDS 107
Slika 5. Organizacijska struktura HRM od 2006.
Sheme:
Shema 1. Ustroj MOd Pelješac 07.12. 1991 – 30.05.1992
Shema 2. Ustroj OTG Dubrovnik od 01.06.- 01.09.1993
Tablice:
Tablica 1. Učinci djelovanja po brodovima JRM tijekom 1991.
Tablica 2. Usporedna analiza operacije HRM i OG Posavina
LITERATURA:

 Stjepan BERNARDIĆ, Prilozi za povijest HRM u Domovinskom ratu , Zagreb 2007. i

HRM u probijanju pomorske blokade 14.– 16. 11.91., Split 2012.
 Janko BOBETKO: Sve moje bitke, Zagreb 1996
 Ivan BRIGOVIĆ: Odlazak JNA s područja Zadra, Šibenika i Splita krajem 1991. I početkom 1992.,
Zagreb 2011.
 Boris ČUPIN, Stvaranje HRM u Domovinskom ratu, Split 2006.
 Davorin DOMAZET, Hrvatska i veliko ratište, Zagreb 2002.i Hrvatski domovinski rat 91.-
95 strateški pregled Zagreb 2011
 Glavni stožer OSRH, Doktrina-OSRH- ZDP-1A, Zagreb 2014.
 Ivica MANDIĆ, Temelji operativnog ratovanja, Zagreb 2008..
 Rajko RAKIĆ i Branko DUBRAVICA, Kratak pregled vojnih djelovanja u Domovinskom
ratu 1991.1995.,Zagreb 2005
 Jakša RAGUŽ, "Hrvatsko Poneretavlje u Domovinskom ratu"; Metković, Zagreb 2004
 Gradimir RADIVOJEVIĆ, Nepokoreni Jadran,Rijeka 1993.
 Željko SERETINEK, Bitka za Jadran, Korčula 2007.
 Petar ŠIMAC, Svjedočanstva o Domovinskom ratu u Dalmaciji 1991., Split 2001.
 Bogdan ŠUŠNJAR, Oba dva, oba dva su pala, Split 2005
 Jozo GRGIĆ, Stjepan BERNARDIĆ, Željko SERETINEK, Ivan VUKOVIĆ,(ZHRM)
Povjesnica HRM , Split 2011,
 Zapovjedništvo HRM, Raščlamba bojnih djelovanja HRM-a tijekom 1991. Split 1999.
 Zapovjedništvo JB, Raščlamba b/d na prostoru Južne Hrvatske Dubrovnik 1999.

ČASOPISI:

 Marko ČULINA , Zadar rodilište HRM? , Slobodna Dalmacija od 16. 03.1992.

 Mate ČURIĆ, Glas Istre, admiral Ante BUDIMIR – Razgovor povodom 19. Obljetnice
HRM, Glas Istre od 21. rujna 2010
 Joško ČELAN, Slobodna Dalmacija , general Petar ŠIMAC Golemi moralni učinak pothvata Slobodna
Dalmacija, 17. rujna 2001.

 Siniša KLARICA, Zadarski list, Dani ponosa i slave – kako su gardisti otjerali ratne
topovnjače iz Zadra , Zadarski list od 05.10.2010
 Siniša KLARICA, Zdenko Vidov: Izgleda kao da je netko namjerno kočio stvaranje odreda,
Zadarski list od 12.08.2011
 Silvio MARKET, „ Kosmaj se odmah zaustavio“; Glas grada od 29.svibnja 2015
 Vojna Povijest, feljton Prva pobjeda u obrani od Velikosrpske agresije, Vojna Povijest od
25.09.2014.

INTERNET I HTV:

 Miroslav ALIĆ i Željko BALTIĆ , O djelovanju bitnice Žirje u Domovinskom ratu

http://www.balkanforum.info/f16/heute-20-jahren-obadva-obadva-oba-su-pala-
205306/index6.html
 Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata HMCDR, Kronologija
domovinskog rata www.centardomovinskograta.hr/1992.html
 Operacija Orkan 91 http://hr.wikipedia.org/wiki/Operacija_Orkan_'91.
 Rudi STIPČIĆ, Oslobađanje Zapadne Slavonije u jesen i zimu 1991
http://zuhrv.hr/rudi-stipcic/
 Otkos 10 http://igi-domovinskirat.blogspot.hr/2012/04/operacija-otkos-10.html
 Boj u Splitskom kanalu http://hr.wikipedia.org/wiki/Boj_u_Splitskom_kanalu
 Boj u Korčulanskom kanalu
http://hr.wikipedia.org/wiki/Boj_u_Kor%C4%8Dulanskom_kanalu
 Operacija Zelena tabla – Mala bara
http://hr.wikipedia.org/wiki/Operacija_Zelena_tabla_-_Mala_bara
 Ivo ŠIPEK; Izvješće o boju u Korčulanskom kanalu , Dnevnik HRT od 16.11. 1991.
 Mladen MATELJAN, Stanje na Jadranu poslije operacije HRM , Dnevnik HTV od 18. 11
1991.
FILMOVI:

 Darko DOVRANIĆ, Velike pobjede Domovinskog rata, operacija, OTKOS 10; HTV 2012.
http://www.youtube.com/watch?v=2gIhli6s760
 Neven. FAZINIĆ , Svečanost prilikom podjele Spomenica Domovinskog rata
Postrojbama obrane općine Korčula u Vela Luci 20. 08. 1994.
 Neven FAZINIĆ, Sjećanje na bitku u Korčulanskom kanalu 16. 11. 1991. Korčula 1996.
 Hrvatski povjesni muzej HPM, Animirani zemljovid Domovinski rat , Zagreb 2011.
http://www.youtube.com/watch?v=EyxOBHFYVNo
 Leon RIZMAUL :Kako je obranjena Hrvatska (3), HTV prvi program 20.10. 2016.
 Željko SERETINEK, Operacija HRM 14-16.11.1991., Split 2015.
 You Tube :Hrvatski tenk odnosi pobjedu nad plovilom JRM.
https://www.youtube.com/watch?v=vT2UnyUxkyQ