Zbirka Zadataka Iz Matematicke Analize - Demidovic PDF

NASLOV ORIGINALA
I C. B.AP.AHEHKOB, B. n. AEMHAOBH4, B. A, EmHmEHKO,

C. .. KOTAH, C. JI. JIYHLI. E. (P. ïlOP18HEßA, E. H. CbI4EBA,
C. B. (DPOJI0B, P. A. IllOCTAK, A. P. 3411IIOJIbCKH11
3A,TIALIH H YCIPA}KHEHI/(5I
nO
MATEMATH ECKOMY
AHAJI H3Y
jjJ751 BTY3OB
HOA PEAAKLjNECl
B. n. IIEMHp,OBH4A
H3AAHHE AEBBTOE, CTEPEOTHnHOE
id3AATEJIbCTBO aHAYKA»
CJIABHAA PEAAKLIHA
0H314KO-DiATEMATH4ECKOÍT JIHTEPATYPbI
MOÇKBA 1974
PREVELI S RUSKOG
Ing. I. UREMOVIC - Ing. Z. VISTRICKA
REDAKTOR HRVATSKOSRPSKOGA IZDANJA

PROF. DR ING. D. BLANUSA
rcdovni clan Jugoslavcnske akademije znanosti i umjetnusti
PDF compression, OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
G. S. BARANENKOV, B. P. DEMIDOVI, V. A. JEFIMENKO,
S. M. KOGAN, G. L. LUNC, E. F. PORNEVA, E. P. SY(EVA,
S. V. FROLOV, R. J. OSTAK, A. R. JANPOLJSKIJ
ZADACI I RIJEENI PRIMJERI

IZ VISE MATEMATIKE
S PRIMIENOM NA TEHNICKE NAUKE
PETO ISPRAVLJENO IZDANJE
REDAKTOR:
B. P. DEMIDOVI
TEHNICKA KNJIGA
ZAGREB
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Gradivo iz raznih podrucja vige matematike mote se samo onda temeljito

svladati ako se pojedine metode i racunski postupci uvjetbaju rjegavanjem veéeg
broja primjera. Povrh toga je neophodno da se vidi i primjena tih metoda na prob-
leme prirodnih i drugih nauka te na tehnicke probleme. To je dakako narocito
vatno za one koji matematiku izucavaju upravo radi tih primjena.
Zbirku, koja evo izlazi u prijevodu sastavilo je vige ruskih autora pod redak-
cijom B. P. Demiddovica. Ona se odlikuje bogatstvom dobro odabranih primjera
iz svih podrucja vige analLe, iz diferencijalnog racuna, integralnog racuna i dife-
rencijalnih jednadtbi, a obradene su i metode priblitnog racunanja. Pri tom su u
tekstu dana kratka, ali temeljita teorijska objagnjenja i lijep broj potpuno izradenih
standardnih primjera. Za sve numericke zadatke dana su na kraju knjige rjegenja,
a za tete zadatke, oznacene sa jednom ili dvije zvjezdice (*) uz broj, i kratke upute.
U dodatku se mogu naci neke najvatnije tablice i niz nacrtanih krivulja. U samom
tekstu takoder ima preko stotine crteta.
Opseg obuhvaéenog materijala vidi se potanje iz sadrtaja. Mote se reci da je
uzeto u obzir sve `sto ulazi u okvir uvodnih predavanja vige matematike na fakul-
tetima i visokim `skolama, s izuzetkom analiticke geometrije kojoj se redovno pos-
vecuju posebne zbirke zadataka.
Vjerujem da je izdavanjem ove odlicm zbirke Tehnicka knjiga, Zagreb, znatno
olakgala izucavanje vige matematike svim studentima koji se njome bave hilo kao
glavnim predmetom studija, bilo kao sredstvom koje im je neophodno za svlada-
vanje tehnickih ili drugih nauka, jer pored primjera koji slute uvjetbavanju for-
malnih postupaka ima velik broj primjera gdje se ti postupci primjenjuju na kon-
kretne tehnicke i fizikalne probleme.
D. Btanu.fa
PREDGOVOR PETOM IZDANJU
Ovo peto izdanje izlazi kao popravljeno. U njemu su otklonjene sve zapa-
tene graficke pogregke, a pojedine definicije i pojmovi temeljitije su pojas`njeni.
Neke ispravke i preinake primili smo od redaktora ruskog izdanja B. P. Demi-
dovia, pa smo ih u cijelosti, uz jog neke nage, uvrstili u ovo izdanie.
Vjerujemo da Ce ovako preradeno, novo izdanje, jog vige olakgati izucava-
nje vige matematike svim studentima, a narocito studentima kojima su Demi-
dovicevi zadaci" obvezan udtbenik.
U listopadu 1978. 1. Uremozdé -Z. Visnicka
St9DItttLJ
Str.
Predgovor .. 5
Giava I. Uvod u analizo ....... 11
1. Pojam funkcije . . . . . . .
. . . .. . . .
. . . . . . . . . . . . . . 11
2. Grafovi elementarnih funkcija .. .. .. .. .. .. .. . 16
22
4. Neizmjerno male i neizmjerno velike velicine .. 33
5. Neprekinutost funkcija .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 36
Giava II. Deriviranje funkeija .. ...... ........ .......... .... 43

1. Neposredno izracunavanje derivacija .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . 43
2. Tablicno deriviranje .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 47
3. Derivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane .. .. . .. .. .. . 58
4. Primjena derivacija u geometriji i mehanici .. .. :. .. .. .. .. .. . 62
5. Derivacije vi"seg reda .. .. .. .. ... .. .. .. .. .. .. .. .. . . .. .. .. . 67
6. Diferencijali prvog i viieg reda .. .. . 72
7. Teoremi srednje vrijednosti .. .. .. .. 76
8 Taylorova formula .. .. .. ..
. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 77
9. L'Hospital-Bernoullijevo pravilo za neodredene oblike .. .. .. .. 79
Giava III. Ekstremi funkeija i primjene derivacija u geometriji 83

1. Ekstremi funkcije jednog argumenta 83
2. Smjer konkavnosti. Tacke infleksije 91
.p
3. Asimptote .. . . ........ ................................... 92
4. Konstrukcija grafova funkcija prema karakteristicnim tackama .. 95
5. Diferencijal luka. Zakrivljenost. .. . .. 100
Glava IV. Neodredeni integral .............. 105
1. Neposredno integriranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

2. Metoda supstitucije .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 112
3. Parcijalna integracija .. .. .. .. .. .. .. 116
4. Jednostavniji integrali s kvadratnim trinomom 117
5. Integriranje racionalnih funkcija .. .. .. .. .. .. .. .... .. .. .. .. .. .. 121
8 SADRZAJ
Str.
6. Integriranje nekih iracionalnih funkcija .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 125

7. Integriranje trigonometrijskih funkcija 128
8. Integriranje hiperbolnih funkcija 133
9. Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na odredivanje
integrala oblika R (x, ax2±bx+c) dx, gdje je R racionalna funk-
cija.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 134
10. Integriranje raznih transcendentnih funkcija .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 136
11. Primjena redukcionih formula .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 136
12. Integriranje raznih funkcija .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 136
Giava V. Odredeni integral ........... 139

1.Odredeni integral kao limes sume .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 139
2. Izracunavanje odredenih integrala pomoéu neodredenih . . . . . . . . . . 141
3. Nepravi integrali .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
. . . 144
4. Zamjena varijable u odredenom integralu 148
5. Parcijalna integracija .. .. .. .. .. .. .. .. .. . 150
6. Teorem o srednjoj vrijednosti .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 151
7. Povrsine ravninskih likova 153
8. Duljina luka krivulje .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 158
9. Volumeni tijela ............................................ 161
10. Povrsina rotacione plohe .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 165
11. Momenti. Te2iste. Guldinovi teoremi .. 166
12. Primjena odredenih integrala na rjesavanje zadataka iz fizike .. .. 170
Giava VI. Funkeije vile varijabli ........................ ..... 177
1. Osnovni pojmovi 177

2. Neprekinutost .. .... .. .. .. .. .. .. .... .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 181
3. Parcijalne derivacije 182
4. Totalni diferencijal funkcije .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 185
5. Deriviranje slo2enih funkcija 187
6. Derivacija u zadanom smjeru i gradijent funkcije .. .. .. .. .. .. .. 191
7. Derivacije i diferencijali viseg reda . . .
. . . . . . . . . 194
8. Integriranje totalnih diferencijala .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 200
9. Deriviranje implicitno zadanih funkcija .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 203
10. Zamjena varijabli .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 210
11. Tangencijalna ravnina i normala na plohu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21$
12. Taylorova formula za funkcije vise varijabli 218
13. Ekstremi funkcija ville varijabli .. . . . . . . . .. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 220
14. Zadaci za odredivanje najveéih i najmanjih vrijednosti funkcija 224
15. Singularne tacke ravninskih krivuija . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 226
SADR2AJ
9
16. Ovojnica 229

17. Duljina luka prostorne krivulje 230
18. Vektorska funkcija skalarnog argumenta .. .. .. . 231
19. Popratni trobrid prostorne krivulje .. .. .. .. .. . 234
20. Zakrivljenost i torzija prostorne krivulje .. .. .. . 238
Giava VII. Vigestruki i krivuljni integrali . 241

Dvostruki integral u pravokutnim koordinatama
1. 241
Zamjena varijabli u dvostrukom integralu
2. 246
3. Izracunavanje povrina likova 249
4. Izracunavanje volumena tijela 250
5. Izracunavanje povrsina ploha ................ 252
6. Primjene dvostrukog integrala u mehanici 253
7. Trostruki integrali ........... ............................... 255
8. Nepravi integrali ovisni o parametru. Nepravi vilestruki integrali .. 261
9. Krivuljni integrali ........... ............................... 265
10. Plogni integrali ............... ............................... 274
1l. Formula Ostrogradskog -Gaussa .............. 276
12. Elementi teorije polja ......... ............................... 277
Giava VIII. Redovi 283

1. Redovi brojeva . 283
2. Redovi funkcija 295
3. Taylorov red .. .. 301
4. Fourierovi redovi 307
Giava IX. I3iferencijalne jednadzbe .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 311
1. Provjera rjegenja. Sastavljanje diferencijalnih jednad"zbi porodica kri-

vulja. Pocetni uvjeti .. .. .. .. .. .. .. .. .... .... .. .. .. .. .. .. .. .. 311
2. Diferencijalne jednadThe prvog recta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
3. Diferencijalne jednadzbe prvog recia sa separiranim varijahlama. Or-
togonalne trajektorije 316
4. Homogene diferencijalne jednadzbe prvog reda .. .. .. .. .. .. .. . . . . 319
5. Linearne diferencijalne jednadzbe prvog reda. Bernoullijeva jednadzba 320
6. Egzaktne diferencijalne jednad"zbe. Eulerov multiplikator .. .. .. .. 323
7. Diferencijalne jednadzbe prvog reda koje nisu rijesene s obzirom na
325
Lagrangeova i Clairautova jednadzba .. .. .. .. ..
8. 328
9. Razne diferencijalne jednadThe prvog reda .. 329
10. Diferencijalne jednadzbe viseg reda .. .. .. .. .. 334
1 Linearne diferencijalne jednadzbe
I . 338
10 SAD R2A.J
Sta.
1 2. Linearne diferencijalne jednad2be drugog reda s konstantnim koefi-

340
13. Linearne diferencijalne jednad'zbe visega od drugog reda s konstant-
nim koeficijentima .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 345
14. Eulerova jednad2ba 346
15. Sistemi diferencijalnih jednad2bi . . . . . . . . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . 347
16. Integriranje diferencijalnih jednad2bi pomocu redova potencija .. .. 350
17. Zadaci za Fourierovu metodu .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . . 352
Giava X. hriblizni rasun .. .. .... .. . .. .. .... .. .. .. .... . 355

1. Racunanje s pribli2nim vrijednostima .. .. .. . . . . . . . . . . .. . . . 355
2. Interpolacija funkcija .. .. .. .. .. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . 359
3. Odredivanje realnih korijena jednad2bi 363
4. Numericko integriranje funkcija .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . 368
5. Numericka integracija obicnih diferencijalnih jednad2bi 371
6. Pribli2no izracunavanje Fourierovih koeficijenata .. .. .. .. .. . 378
Odgovori . 381
Prilozi
I. Grcki alfabet 475
II. Neke konstante .. .. .. .. .. .. .. .. .. . . . . 475
III. Reciprone vrijednosti, potencije, korijeni, logaritmi 476
IV. Trigonometrijske funkcije 478
V. Eksponencijalne, hiperbolne i trigonometrijske funkcije .. .. .. . . 479
VI. Neke krivulje .. .. .. .. ..
. . .. . .. .. .. .. .. .. .. ..
. . . .. . . . . . . . . 480
GLAVA I
UVOD U ANALIZU
1. Pojam funkcije
1°. Realni brojevi. Racionalne i iracionalne brojeve nazivamo realnim brojevima.
Pod apsolutnom vrijednosti realnog broja a podrazumijevamo nenegativni broj lal, odreden uvjetima:
la! = a kada je a0, i lal _ -a, kada je a <0_ Za hilo koje realne brojeve a i b vrijedi nejednadz'ba
la+bi<a+b.
2°. Definicija funkeije. Ako svakoj vrijednosti*) varijable x koja pripada nekom
skupu E, odgovara jedna i samo jedna konacna vrijednost velicine y, tada y nazivamo (jednoznae-
nom) funkcijom od x, ili zavisnom variìablorn, definiranom na skupu E; x nazivamo argumentom,
nezavisnom varijablom. Cinjenicu da je y funkcija od x ukratko izrazavamo zapisom y:
f (x)
ili y = F (x) itd..
Ako svakoj vrijednosti x koja pripada nekom skupu E, odgovara jedna ili nekoliko vrijed-
nosti varijable y, tada y nazivamo viseznacnorn funkcijornod x, definiranom na skupu E. U daljnjem
éemo pod rijecju »funkcija a razumijevati samo jednoznacne funkcije, ako ne bude izricito drukeije
receno.
3°. I'odguc`je definicije funkcije. Sve vrijednosti x, za koje je zadana funkcija de-
finirana, nazivamo podrucjem definicije te funkcije.
U jednostavnim slucajevima podrucje definicije funkcije jest: ili odsjecak (zatvoreni in-
x
Serval, segment) [a, b], tj. skup realnih brojeva x, koji zadovoljavaju nejednad2bu a b; iii otvoreni
interval (a, b), tj. skup realnih brojeva x, koji zadovoljavaju nejednad"zbu a<x<b. Ali moguéa je
i slo"zenija struktura podrucja definicije funkcije (vidi na primjer zadatak 21).
Primjer 1. Odredimo podrueje definicije funkcije
1
y=
x2 -1
Rjefenje. Funkcija je definirana ako je
x2-1>0,
tj. ako je 1xl>1. Na taj nac°in, podrueje definicije funkcije je unija dvaju intervala:
-00<x<-1 i 1<x+ oc.
4'. Inverzne funkeije. Ako za sve vrijednosti zavisne varijable y funkcije f(x) jcd-
nad2bu y = f (x) mo2emo jednoznacno rije'siti po varijabli x, tj. ako postoji takva funkcija
x -g (y) da je y = f [g(y)I, tada je funkcija x == g(y), ili uobicajenom oznakom y- g(x), in-
verzna od y=f(x). Ocigledno je da je g[f(x))-x, tj. funkcije f(x) i g(x) su medusobno
inverzne.
Opéenito, jednad`zba y = f (x) definira viseznacnu inverz-nu funkciju x = f ' (y) i to takvu,
da je y = f (f ` (y)) za sve y koji su vrijednosti funkcije f (x).
Primjer 2. Za funkciju
y = 1 - 2-x (1)
odredimo inverznu funkciju.
*) U daljnjem tumacenlu sve razmatrane vrijednosti velicina smatrat éerno realnim, ako
ne bude izricito drukcije receno.
12 UVOD U ANALIZU
RjeSenje. Ako jednad"zbu (1) rije"simo po x, dobivamo:

2-x= -y
Ig (1 -y)*)
x (2)
Ig 2
Podrucje definicije funkcije (2) ocigledno je ovo: -:70<y<1.

5°. Sloáene i iYnplici8ne funkcije. Funkciju y od x zadanu lancem jednakosti
f
y = (u), gdje je u = g (x) (f(u) je definirano za sve aa iz skupa vrijednosti funkcije y (x))
itd. nazivamo slozenom ili funkcijom od funkcije.
Funkciju, zadanu jednadz"bom, koja nije rijesena po zavisnoj varijabli, nazivamo impli-
cilno»:. Na primjer jednad2ba x'+y' = odreduje y kao implicitnu funkciju od x.
1
6°. C?raficko prikazivanje funkcije. Skup tacaka (x, y) ravnine XOY, kojima su koordi-
nate povezane jednad2bom y -f
(x), nazivamo grafom zadane funkcije.
1.** Dokazite, ako su a i b reami brojevi, da je

Hal -Ibl1 cIa-bI <lal+Ibi.
2. Dokazite ove jednadzbe:
a
a) labl = lal'Ibl; c) = (b 0);
b) Ia12 = a2; d) N/a2 - lal.

3. Rijesite nejednadzbe:
a) 1x-11<3; cl 12x+11<1;
b) Ix+1I>2; d) l.x-11<Ix+11.
4. Izracunajte f (-1), f (0), (1), f (2), f f (3), f (4),
ako je f (x) = x3 -6x2-{-11x--6.
5. Izracunajte f (0), f - 3
4
), f (-x), f 1x 1
f (x)
ako je f (x) =
6. Neka je f (x) = arccos (1g x). Izracunajte f (1Ol f (1), f (10). ,
7. Funkcija f (x) je linearna. Nadite ovu t funkciju ako je f (-1) = 2 i

f (2) __ -3.
8. Nadite cijelu racionalnu funkciju f (x) drugog stupnja ako je f (0) = I,
f(1)=0 i f(3)=5.
9. Poznato nam je da je f (4) _ --2, f (5) = 6. Izracunajte pribliznu vrijednost
f (4, 3), smatrajuéi funkciju f (x) na odsjecku 4 linearnom (linearna
interpolacija funkcije).
10. Funkciju
f (x)
0, ako je x 0
x, ako je x>0
napisite pomocu jedne formule, koristeci se oznakom apsolutne vrijednosti.
*) 1g x >_- log x, oznacuje dekadski logaritam broja x.

POJAM FUNKCIJE
13
Odredite podrucja definicije funkcija:

1
11. a) y = s/x+1; b) y = Jx+1. 12. Y
4-x2
13. a) y= .)1?---72; b)y=x
14**. y = V2+x-x2. 15. y=J-x+ 1
V2+x
17. = 1g 2+x
16. y = Jx-x'. Y
18. y=1g
x -3x+2 19. y = arccos
2x
x+1 1+x
20. y = arcsin ]g X 21. y = "sin 2x.
10
22. Neka je f (x) = 2x4 -3x3-5x3+6x-10. Izracunajte
P(x) --[f(x)+f(-x)] i tif (x) = 2 C.f(x)-f(-x)]

23. Funkciju f (x) definiranu u simetricnom podrucju -l<x<l, nazivamo
parnom, ako je f (-x) = f (x), i neparnom ako je .f (-x) (x). _ -f
Istrazite koje su od zadanih funkcija parne, a koje su neparne:
a) f(x) - +a x),
/
b) f(x)=./¡¡l+x+x2,/-1-x+x2;
c) f(x) = +1)2+ (x-1)2;
d) f(x) =1g 1+x
1-x'
e) f(x) = 1g(x+ +x2).
24*. f
Dokazite da svaku funkciju (x), koja je definirana u intervalu -l<x<1,
mozemo predociti u obliku zbroja parne neparne funkcije. í.
25. Dokaite da je produkt dviju parnih funkcija ili dviju neparnih funkcija
parna funkcija, a produkt parne funkcije s neparnom, da je neparna funkcija.
26. Funkciju f (x) nazivamo periodicnom, ako postoji takav pozitivan broj T
(period funkcije), da je f (x+ T) = f (x) za sve vrijednosti x, koje pripadaju
podrucju definicije funkcije f (x).
Odredite koje su od nie navedenih funkcija periodicne i za te periodicne
funkcije nadite njihov najmanji period T:
a) f(x)=lOsin3x; d) f(x)=sin2x;
b) f(x)=a sin ,lx+h cos l:x; e) f(x)= sin (N.r).
c) f(x)=tgx;
14 UVOD U ANALIZU
27. Izrazite duzinu odsjeéka y = MN i povr`sinu S lika AMN kao funkciju od

x = AA7 (sl. 1) te konstruirajte grafove tih funkcija.
C
Slika 1. Slika 2.
28. Linearna gustoéa (tj. masa po jedinici duljine) linije AB = 1 (s1. 2) na dije-
lovima AC = Il, CD = 12 i DB = 13, (11-1-12+13 = 1) jednaka je po redu
ql, q2 i q3. Izrazite masu m varijabilnog odsjecka AM = x te linije, kao funk-
ciju od x. Konstruirajte takoder graf te funkcije.
29. Izracunajte '99 [f (x)j i f [49 (x)j, ako je cp (x) = x2 i f (x)
30. Izracuna te f {f [f (x )]i ako 'e f ( x )
) J = l
31. Izracunajte f (x + 1), ako je f (x 1) = x2. -

32. Neka je f (n) zbroj n clanova aritmeticke progresije. Pokazite da je
f(rt+3)-3f(n+2)+3f tri +1)-f(n)=0.
33. Pokazite ako je
f(x)=kx+b
i ako brojevi x x2, x3 eine aritmeticku progresiju, da brojevi f (xl), f (x2) i
f (x3) takoder cine aritmetiéku progresiju.
34. Dokazite ako je f (x) potencija, tj. f (x) = a' (a>0), i ako brojevi xl, x2, x3
cine aritmeticku progresiju, da brojevi f (x1), (x2) i f (x3) cine geometrijsku f
progresiju.
35. Neka je
,f (x) =1g1+x
I-x
Pokazite da je
x+y v
f(x)+f(y) =f(
1 +xy/
36. Neka je (x) (ax +a x) i Í' (x) == ((a' a- x). Pokaiite da je

2
P(x+y) = (x) (y)+ty(x) (y)
(x + y) = cp
(x) + (y) (x).
POJAM FUNKCIJE
15
37o Izracunajte f (-1), f (0), f (1), ako je

( aresin x za -1
(x)
jl arctg x za 0Gx<+oo.
38. Odredite korijene (nule) te podrucja gdje je funkcija y pozitivna, odnosno
negativna, ako je:
a) y= 1+x; d) y= x3-3x;
2x
b) y = 2+x-x2; e
)
y- 1
g1+x
e) y = 1-x+x2;
39. Za funkciju y izraéunajte inverznu funkciju, ako je
a) y = 2x+3; d) y=1gx;
2
b) y = x2 -1; e) y = arctg 3x.
c) y = :/-171-.)-(3;
U kojim podrucjima Ce biti definirane ove inverzne funkcije?
4®o Za funkciju
x, ako je x <0
3'= x2, ako je x>0,
odredite inverznu funkciju.
41. Zadane funkcije napisite u obliku lanca jednakosti u kojem svaka karika sa-
dr2i jednostavnu elementarnu funkciju (potenciju, eksponencijalnu, trigo-
nometrijsku itd.):
-5)1°; e) y lgtg x
a) y = (2x
2
b) y = 2`°s X; d) y = arcsin (3-'2).

42. Slo2ene funkcije, zadane lancem jednakosti, napisite uobliku jednejednakosti:
a) y = u2 >
u = sin
b) y = arctg u, =J g
=1Qx;
2u, ako je u
c)
y 0, ako je u>0;
u= x-1.
a
43. Napisite u eksplicitnom obliku funkcije y koje su zadane jednad2bama:

a) x2 - arccos y = n;
b) 10"+10y = 10;
c) x+lyj = 2y
Odredite i podruéja definicije zadanih implicitnih funkcija.
16 UVOD U ANALIZU
2. Grafovi elementarnih funkeija

Grafove funkcija y =f (x) konstruiramo tako da nacinimo dovolino gustu mrezu taeaka
Mi (xi, yi), gdje je yi =f (xi) (i = 0, 1, 2, . . .), i te take spojimo linijom, koja njima prolazi. Za
izracunavanje preporucamo slu'ziti se Iogaritamskim racunalom.
Slika 3.
Konstrukciju grafova olaksava poznavanje grafova osnovnih elementarnih fukcija (vidi

prilog VI). Polazeei od grafa
Y =.f(x), ()
pomoéu jednostavnih geometrijskih konstrukcija dobivamo ove grafove funkeija:
1. y, -f(x) zrcaljenje grafa F na osi OX;
2. y3 = f (-x) zrcaljenje grafa P na osi OY;
3. y3 =f (x-a) graf P, pomaknut u smjeru osi OX za velicinu a;
4. y, =b (x) graf P, pomaknut u smjeru osi OY za velicinu b (slika 3).
P*imjer. Konstruirajmo graf funkcije
y=sin x- 41. zr
i
Rjesenje. Trazena krivulja je sinusoida y = sin x, pomaknuta u smjeru osi OX udesno za (sl. 4).
Slika 4.
Konstruirajte grafove linearnih funkcija (pravci):

1
44. r = kx, ako je k = 0, 1, 2, , -1, -2.
2
2 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA 17
45. y=x+b, ako je b =0, 1, 2, -1, -2.

46. y = 1,5x+2.
Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija 2. stupnja (parabole):
47. y = ax2, ako je a = 1, 2, 12' -1, -2, 0.
48. y =xz+c, ako je c =0, -1.

1, 2,
49. y = (x- x0)2, ako je xo = 0, 1, 2, -1.

50. y = yo+(x-1)z, ako je yo = 0, 1, 2, -1.
51*. y = axz+bx+c, ako je: 1) a = 1, b = -2, c = 3;

2) a=-2, b=6, c=0.
52. y 2 +x - x2. Odredite sjecista te parabole s osi OX.
Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija vi"seg stupnja:

53*o y = x3 (kubna parabola). 54. y = 2+(x-1)3.
55. y = x3-3x+2. 56. y = x4.
57. y = 2x2 -X4.
Konstruirajte grafove razlomljenih linearnih funkcija (hiperbole):
58*o y = 59. y = 1 .
x 1-x
60.
x-2
x+2
m
61 *. Y=Yo+ ako je xo = 1, yo = -1, m = 6.
x - xo
62 *.
2x-3
Y
3x + 2
Konstruirajte grafove razlomljenih racionalnih funkcija:

xz
63. y=x+ 1. 64. y=
x x+1
1 1
65*. y%z. 66. y=X3.
67 *, (»Versiera« Marije Agnesi).
2 Demidovló: Zadaci
18 UVOII U ANALTZU
2x
68. l' = (Newtonova serpentina),
xZ+1
69. y=x+ .
X
70. y=xz+ 1
(Newtonov trozubac).
x
Konstruirajte grafove iracionalnih funkcija:

71*. y = 72.* y = -VTc.
73*. y = x2 (Neilova parabola).
74. y = ±xs/x (semikubna parabola).
75*. y = - 3V25 - x2 (elipsa).

5
76. y = ±\/x2-1 (hiperbola). 77.

1 -x2
78*. y = ± (Dioklova cisoida). 79. y = ±x 25-7,x2.
Konstruirajte grafove trigonometrijskih funkcija:
80 *. y = sin x. 81 *. y = cos x.
82 *. y = tg x. 83 *. y = ctg x.
84 *. i' = sec x. 85 *. y = cosec x.
86. y = A sin x, ako je A = 1, 10, -2.

2 '
87*. y = sin nx, ako je n = 1, 2, 3, - 1
3n n
88. y = sin (x - cp), ako je cp =
7t
2' 2' n' 4
89 *. y = 5 sin (2x - 3).

90*. y= a sin x+ b cos x, ako je a= 6, h= - 8.
2 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA
19
91. y= sin x+ cos x. 92*. y = cos2 x.

93*. y = x+sin x. 94*. y = x sin x.
95. y = tg2x. 96. y = 1- 2 cos x.

97. y = sin x - 1
3
sin 3x. 98, y
-
= cosx + -2 cos 2x.
1
99*. y = cos -rz . 100. y = ± sin x.

x
Konstruirajte grafove eksponencijalnih i logaritamskih funkcija:
101° y = a', ako je a = 2, -1 , e (e = 2,718 . . .)*).

2
1
102*. y = logax, ako je a = 10, 2, , e.
2
103*. y = sh x, gdje je sh x = (e-

2
104*. y = chx, gdje je ch x =-1 (ex+e-x).

-
105*. y = th x, gdje je th x =
sh x i
ch 106. v = 10' .
107*. r =e x (krioulja vjerojatnosti).

109. y = igx2.
108. y = 2 xz .
110. y=1g2x. 111. y=lg(Igx).

]
112. y
1
113. y=1g-.
Igx x
114. y = lg(-x). 115. y=log2(1+x).

116. y = 1g (cos x). 117. y = sin x.
Konstruirajte grafove ciklometrijskih funkcija:
118*. y = arcsin x. 119*. y = arccosx.
120*. y = arctg x. 121*. r = arcctg x.
°1 O hroju e detaljnije vidjeti na str. 23.
20 UVOD U ANALIZU
122. y = arcsin 1. 123. y = arccos .
x x
124. y = x + arcctg x.
Konstruirajte grafove ovih funkcija:
125. y = ixi. 126. y =? (x+lx1).

2
127. a) y = ; b) y = log jxj.
128. a) y = sin x+Isinxj; b) y = sinx -jsinxi.
3-x2 za ¡xi -..<_1;
129. y = 2
za >1.
jxj
130. a) y = [x], b) y = x -
[x], gdje je [x] najveée cijelo broja x, tj. najveéi
cijeli broj, manji ili jednak x.
Konstruirajte grafove funkcija u sistemu polarnih koordinata (r, p) (r 2 0) :
131. r = 1 (kruznica). 132*. r = (Arhimedova spirala).
133 *. r = e" (logaritamska spirala)- 134*. r = (hiperbolna spirala).
1
135. r = 2 cos y (kruznica). 136. r = (pravac).
since
137. r = sec' `P (parabola). 138 *. r = 10 sin 3y (ruta s tri latice).

2
139 *. r = a (1 + cos (p) (a> 0) (kardioida).

140 *. r2 = a2 cos 2y (a>0) (lemniskata).
Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski :
141*. x = t3, y = t2 (semikubna parabola).
142*. x = 10 cos t, y = sin t (elipsa).
143*. x = 10 cos3 t, y = 10 sin3 t (astroida).

144*. x = a (cos t + t sin t), y = a (sin t- t cos t) (evolventa kruznice).
2
at nt
145*. x = (Descartesov list).
1+t3 1-1-t3
Z GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA
21
a at
146. x= y= (polukruznica).
1+z ,/ 1+12
147. x = 2` +2 `, y = 2` 2 ` (grana hiperbole).
148. x = 2 cos t, 2
y= 2 sin' t (odsjecak pravca).
149. x=t-t2, v=e2-t3.

150.* x = a (2 cos t - cos 2t), y = a (2 sin t - sin 20 (kardioida).
Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane implicitno.

151*. x2+y2 = 25 (kruzniea). 152. xy = 12 (hiperbola).
2 2
x
153*. y 2 2x (parabola). 154. +y = 1 (elipsa).
100 64
2 2 2
y2
155. = x2(100 -x2). 156*. x 3+ y 3= a 3 (astroida).
157*. x+y = 101g y. 158. x2 = cosy.
159*. \!rz1 = eA"`K rtx

(logaritamska spirala).
160*. xs+ r3-3xy = O (Descartesov list).

161. Sastavite formulu za prijelaz od Celzijeve (C) skale na skalu Fahrenheita (F),
ako znamo, da 0 °C odgovara 32 °F i 100 °C da odgovara 212 °F.
Konstruirajte graf dobivene funkcije.
162. U trokutu, kojemu je baza c = 10 i visina h = 6, upisan je pravokutnik
(si. 5). Treba izraziti povrsinu y toga pravokutnika kao funkciju njegove
haze x.
Konstruirajte graf te funkcije i nadite njenu najveéu vrijednost.
A
Slika 5. Slika 6.
163. Trokut ABC ima stranice BC = a i AC = b te promjenljivi kut ACE = x

(sl. 6).
Izrazite y = povr`sina Q ABC kao funkciju od x.
Konstruirajte graf ove funkcije i nadite njenu najveéu vrijednost,
22 UV OD U ANALIZU
164. Grafieki rije`site ove jednadzbe:

a) 2x2-5x+2 = 0;
b) x3+X-1=0;
c) lgx = 0,1x;
d) 10-x = x;
e) x = 1+0,5sinx;
f) ctgx=x (0<x<n).
165. Graficki rijesite ove sisteme jednadzbi:
a) xy = 10, x+y = 7;
b) xy = 6, x2 +y2
= 13;
c) x2-x+y = 4, y2-2x = 0;
d) z2+y = 10, x+y2 = 6;
e) y = sin x, y=cosx (0<x<2n).
3. Li mesi
1°. Limes nias. Broj a nazivamo limesom niza xl, x2 . ., x , . .
llm x = a,
n- w
ako za svaki e> 0 postoji takav broj N= N (e), da je
Sx -al<e za n>N.
Primjer 1. Pokaïimo da je
2n+1
lim (1)
n -}-1
Rjesenje. Tvorimo diferenciju

2n ± 1 1
2=
n i
Ocijeniv"si tu diferenciju po apsolutnoj vrijednosti imat demo:

12n+ 1 1
< e,
n }-1 n+l
ako je
n = --
1
I =N(e). 2:
Prema tome, za svaki pozitivni broj e postoji takav broj N =---I

E
da za n>N vrijedi
nejednad"zba (2). Slijedi, da e bro 2 limes niza x= 2n+
n+1
1
, tj. ispravna je formula (I).
3 LIMESI 23
2`. Limes funkcije. Ka"zemo, da funkcija f (x)--*A kada x-*a (A i a su brojevi),

ili da je f
lim (x) = A,
x-a
ako za svaki e>0 postoji takav S=S (e)>O, da je
f(x)-fll<s za 0<lx -al <S.

Analogno je
limf(x) = A,
ako je If (x) AI< e za IxI>N(s).

Dogovorno pi'semo
f
lim (x) = ao,
x-+a
sto znaci, da je If(x)I>E za 0< lx-cal <S (E), gdje je E po volji odabran pozitivan broj.
3". ]esln®sta°ani ligaesi. Ako je x <a i x-sa, tada dogovorno pi'semo x-->a-0; analogno,
ako je x>a i x->a, pi'semo to ovako: +0. Brojeve
f(a-0) = Ijm f(x) i f(a+0) = lim f(x)
a-0 x-oa+0
nazivamo lijevi limes funkcije f (x) u tacki a i f desni limes funkcije (x) u tacki a (ako ti brojevi po-
stoje).
Za postojanje limesa funkcije f (x) kada x-*a nu2no je i dovoljno da vrijedi jednakost
f(a-0) = f(a+0).
Ako postoji lim f, (x) i lim f¿ (x), tada vrijede ovi teoremi:
1) lim [f (x)+f2(x)] = limft(x)+limf2(x);

2) lim[fI(x) 12(x)]=limfr(x) limf2(x);
X x a S".0
3) lim[fI(x);f2(x)]=limf,(x):limfz(x) (limf2 (x) 00).
Cesto primjenjujemo ove limese:

sin x
hm
x
=1;
x-+0
lim
/ 1 + = lim (1 +a) = e = 2,71828 . .
s x \ X
Arissjer 2. ïzracunajmo desni i lijevi limes funkcije
f (x) = arctg - x
za
Rjesenje. Imamo:
f (+ 0) c
x
lim
p+0
arctg -
x 2
f( - 0) = lìm
-0
arctg -)
x
1
-= - - 2
.
Limes funkcije f (x) kada x-,-0 u tom slucaju, oeigledno, ne postoji.
24 UVOD U ANALIZU
166. Dokazite da je limes niza

1 1 1
4' 9 111
kada n-> oo jednak nuli. Za koje ce vrijednosti n biti zadovoljena nejednadìba

1
Z<S
n
(e je po volji odabran pozitivni broj)?

Izracunajte n ako je: a) a = 0,1; b) e = 0,01; c) e = 0,001.
167. Dokazite da je limes niza
x= 1 (n = 1, 2, . . .)
n+1
kada jednak 1. Za koje ce vrijednosti n>N biti zadovoljena nejed-
nad"zba
jx-lj<e
odabran pozitivni broj)?
(e je po volji
Izracunajte N, ako je: a) a = 0,1; b) e = 0,01; c) e = 0,001.
168. Dokazite da je
limx2 = 4.
2
Kakav pozitivni broj 8 treba odabrati za zadani pozitivni broj e da iz nejed-

nadzbe
jx-2j <b
dobivamo nejednadThu
lx2-41 <e ?
Izracunajte S ako je: a) a = 0,1; b) e = 0,01; c) e = 0,001.

169. Objasnite tacni smisao dogovornog pisanja:
a) lim lgx = co; b)
x-+o
- lim 2x = + co; c) lim
x-m
f (x) = oo.
170. Odredite limese nizova:
a) 1, i
- 2 1 --14
,
3
, . . .
(-1)-1
n
2 4 6 2n
1 3 5 2n -1'
c) l/2,
V21/2,
d) 0,2; 0,23; 0,233; 0,2333;
/2,..;
Uri
LIMES' 25
Izracunajte ove limese:
z+ 2 3 n-1 +1)(n+2)(n+3)
z+...+-z
1
171. lim Z+ 172. lim
(n n n n n3
173. lim
1 +3+5+7+... +(2n-1) 2n+11
n+1 2
+( 1)"
174. limn 175. lim2.,+1+3;i+1
2 " +3"
176. him -+ 1 1
+
1
+... +--1\
2 4 8 2"/
177.
n=m
tim
-
1- 1+
3 9
-
- 27 +...+
¡_ 1)
3"-1
n l
+nZ
178*.
"
lim12+22+32+...
>, n3
179. Um +1-n).
sin nl
180e limn
" >,riZ+l
Pri traienju limesa kvocijenta dvaju cijelih polinoma u x kada x-> o, prepor&ljivo je
oha clana kvocijenta prethodno podijeliti sa x", gdje je n najvisa potencija tih polinoma.
Analogno postupamo i u mnogim slucajevima razlomaka s iracionalnim izrazima.
Pri lie
6`
(2x 3)(3x-5)(4x 6)
(2-2)(3+-5)(4- x
x 2 3.4
lim = lim
3x3+x-1 1 1 3
3 F S2 z3
Primjer 2.
x 1
lim
.y-rwVx3+,10 z->m lo
1 +C8
181. lim
( ,Y+ 182. lim
1000x
ti v2+1 1
183. lim
xZ-5x+1
. 184. lim
2z -x+3
3x+7 s co x3-8x+5
185. lim
(2x+3)3 (3x- 2)2
. 186. lim
2x2 -x3 -4
`x x5 +5 4+1
26 UVOD U ANALI"!.0
2x +3
187. Jim 3
188. li
a -r: x+tiix 10+x
ßx2 +1 Vx
189. Jim 190. lim
x +1 x+ x+,%x
Ako su P (x) i Q (x) cijeli polinomi, a P (a)0 ili O (a) 0, tada limes racionalnog
razlomka
P (x)
lìm
Q(x)
dobivamo direktno.
P (x)
Ako je pak P (a) = Q (a) = 0, tada se preporuca razlomak skratiti jedanput ili ne-
Q (x)
koliko puta s binomom x --a.
-4 (x - 2) (x + 2)
3.
x-;-
- 3x + - x-.2(x
x2 2
lim
x-.2 x2 2
lim
- 2)(x - = x-52
lim
x-
- 4. 1) I
191. lim
x3+1
192. lim
x
2
-5x+10
x--tx2+1 x-.5 xz-25
193. lim
xz
-1 194. lim
x
z
-2x
x-i
- x2+3x+2 x-+2 x2 -4x+4
195. ljm
x3-3x+2 196.
x2-(a+1)x-I-a
lim
.,-.1 x4-4x+3 x-J. x3-a3
197. lim
(x+h)3-x3 . 198. lim (---I - 3
s---.0 h s 1 -x -x3,
I l
Izrazi, koji sadr2e iracionalnosti, dovode se Cesto u racionalni oblik uvodenjem nove
varijable.
Primjer 4. Nadimo
lim
.r +0
1/1
1
-i
--
+ x "-
x
Rjesenje. Ako stavimo
dobivamo
y3-1 y2+y+1 3
lim --- Ihn -----_- lim =
yt+x-1 y-->I Y2- 1 _>i y+1 2
199. lim
Nx
1 200. lim
Jx-8
x-1 x-1. Fa x-4
202. him
x-1
-2 x+1
(X-1) z
3 LIMESI 27
Drugi nein odredivanja limesa iracionanlog izraza je taj da iracionalnost prebacimo iz

brojnika u nazivnik iii obrnuto iz nazivnika u brojnik.
Primjer 5.
-lim
x- a =lim
1 1
lien (a > 0).

x-- x -a x- (x - a) Or; x-4-a + v a 2 v
t-a
203. lim
2- 204. jim
x-8
x -7 x2-49 x- 8 - 2
205. um 206. lim

3 - x
x-1 -V;- x-44 1 -.175.7x
207. limji-Fx-V1-x lim

11-.0 h
209. limVx+
h
' (x 0). 210. lim
2 - 2x +6 -Vx2+ 2x -6
h-o h x2-4x+3
211. hm +a-j.;). 212. lim [,/x(x+a)-x].
+.0
213. lim (-Ix2 -5x +6 x) 214. lim x ( 1 -x).
x-+.0
215. lim (x +617x3).
00
Pri reunanju limesa 6esto se koristimo formulom

sin x
.
lim -=1
x
i pretpostavljamo kao poznato da su lim sin x = sin a i lim cos x = cos a.
Primjer 6.
lim
sin 5x
- lim (sin5x5x 5) - 1 - 5 = 5.
sin x sin x sin 3x

216. a) Jim b) 11m 217. ;an
x-'2 X co X -'O X
sin 5x sin roc

218. lim 219. lim .
.-0 sin 2x x-, 1 sin 37rx
220, lim n sin -rt

"
221. lim
1 - cos x
'i-00\ fl/ x-.0 X2
222. lim
sin x -sin a cos x - cos a
z -,a X -a x -'a X -a
28 UVOD U ANALIZU
tgnx sin (x+h) sinx

224. li m 225. lim
s -2 x+2 h-+0 h
226. 1im
sin x-cos x 227, a) lim x sin
1;
x-+ -
1-tgx z-.o x
4
b) limxsin .
228. lim(1-x)tgnx
xl 2
x
1 -sin
n
229. lim ctg 2x ctg - x\/ 230. lim
tr-x
2
x-+o (2 x-+n
1 -2cosx him
cos mx -cos nx
231. him 232,
rz
-3 7C-3x 0 xZ
tg x -sin x aresin x
233. lim 3
234. Jim
x- 0 X xo X
actg
r 2x .
235. lim 236. lim 1-x2
x-.o sin 3x sin7tx
237. lim
x - sin 2x 238. him
cos -
tex
2
z-0 x+sin 3x x t 1-Vx j/
239. lim
1- cos x
240. lim
d l +sinx-Jl-sìn x
x-+0
X x- o x
Pri odredivanju limera oblika
lim (x)
[Pp (x )]fr = C, (3)
x--a
gdje je. (x) pozitivna funkcija u nekoj okolini tacke a(x -` a), treba imati u vidu (Jvo:
1) ako egzistiraju konacni limesi
Iim ;, (x) = A >o i lim >/i (x) = B ,
gdje je 0 6 A -{-oo, -x S B -I-(x), tada je C = AB;

2) ako je lim (x) _ A i lim G (s) onda pronalazimo limes (3) neoosredno;
3) ako je lim (x) = I i lim ¢ (x) _- ro onda stavijamo (x) = +a(x), gdje
1 a (x)-a0 kada x- a
i prema tome
a(x) (x) I'm a (x)+ (x) hm PP ( IVIx)
C = lim {[1+a(x)]a(x) 1 = ex"° = ex-'a
x+a
gdje je e = 2,718 . . . Ncperov broj.
Primjer 7. Nadimo
'sin 2x \'``
lim 1
x -.o \ x
3 LIMESI
29
Rjesenje. Ovdje je
lim sinx 2x i lim(l+x)=1;

x >0 )-2 x-ro
i prema tome
+
lim =21 =2.
x--+0 X
Primjer 8. Nadimo
lim
x+m
-
2x+I)
x°
Rjesenje. Imamo
x + I
I -- x
1
lim --- lim =

x-->m 2x + I x-+m 2
2+-x 1
limxz=-Foo,
x->m
Prema tome je
(x 7 I x-
lim = 0.
x `2x+1
Primjer 9. Izracunajmo
lim
x - I x
x+ I
Rjesenje. Imamo
lim
x-1 = lim
x
= I.
x-->m x 1 x->m I
1 +
x
Ako provedemo naprijed pokazanu pretvorbu, dobivamo
lim
x- x
= lim I -I -
x- I
I
x->m x+ 1 x--+m x--l- 1 )1x
x+l 2x
I+x lim
a x+1-
xm{I+ x+1)1-2
U zadanom primjeru, ne sl0.eéi se opéim postupkom, mo2emo naéi limes jednostavnije:
lim
x
lím
1--im 1---
x
I
)
x
1
x-+ m
I
x
-x -1
e- t
x-+ro(x-1)
x-, 1 x-m/ 1 1 e
I-I 1X Lim ( t -I-
x/
I
l xl
x x-+m
30 UüOD U ANALIZU I
Opéenito je korisno upamtiti da je
lim(1+klY=ek
xK xJ
241. lim
x
--
/2+x
o\3-z)
z
242. lim
x l x2 - 1/
Cx_1\s+1
2x sin x
1 x+1
244. lim
(x2_2x+3\
243. lim
(X2 x-0 x2-3x+2)
x+2 x 2
-
n
1-
245. lim
x- 2x2+1) 246.
-. lim 1
n
247. lim (1+-2Y 248. lim

y
x-r, x,
.
x- x+1
.
249. lim
x-1 ) x+z 250. lim 1+ -)
x
" .
x-x x+3, -0,, n

1 1
251. lim (1 +sin x) x . 252**. a) lim (cos x) x ;

x-0 x0
b) lim (cos x)".
Pri izracunavanju niée navedenih limesa korisno je znati, ukoliko egzistira i pozitivan
Lim f (x), da je
x-(3
lim [ln f(x)] In [lina f(x)].
Primjer IO. Dokazimo da je

In (1 -}- x)
lim - 1 .
( *)
0 x
Rjesenje. Imamo
1 1
]n(1+x)
lim
t-0
- x_+
lim [ ln (1 + x) x ] = In [lim (1
Y--to
+ x) 1= In e =1 .
Pormulom (*) cesto se koristimo pri rje°savanju zadataka.
2530 lim [In(2x+1)-In(x+2)]. 254. lim Ig(1+10x)

x o x
255. lim (-1 ]n l+z) 256. lim x [In (x+1)-lox]

x x Y +,
257. Iim
1n (cos x)
258*. lim
e -I
x-o x2 x-0 x
3 LIMESI 31
ax-1
255*. lim
o x
(a>0). 260*. lim
" 00
n(-1) (a>0).
261. lìm
e" X e
bs
262. lim
1- e
x0 X x-.0 Sin
sh x b) lim ch: 1
(vidi br. 103
263e a) lim i 104).
x--o x xo x
Izracunajte ove jednostrane limese:
264. a) 1ím b) lim

x x x2+1 x-+mx2+1
x
265. a) lim thx; b) lim thx, gdje je thx=ex_e-
x- + m
ex+e-x
266. a) lim b) lim

x-,-O
1
1
+e
-
x
;
x-+o
1
1
+ex
- .
In(1+ex) In(1+ex)
267. a) lim b) lim
x-+-m x x-++m x
xl Isinx
268. a) lim b) lim
-o x x-+o x
265. a) lim
x - 1
b) lim
x - 1
x<i-o Ix-il Ix-11
x
2761. a) lim b) lim
x-2-o x-2 x-2
Konstruirajte grafove funkcija (n je prirodan broj):
x
271*0 y = lim (cos 2"x). 272*. y = lim (x>0).
rt Cr, - 1 + x"
273. y = lim
Jx2+a2. 274. y = lim (arctgnx).
a-0 nm
275. y = lim " 1+x" (x 0).
276. Pretvorite u obican razlomak zadani mjesoviti periodski razlomak

a=0,13555...,
razmatraiuéi ga kao limes konacnog razlomka.
32 UVOD U ANALIZU
277. Sto se degava s korijenima kvadratne jednadzbe

axz+bx+c = 0,
ako koeficijent a tai k nuli, a koeficijenti b i c su konstantni, pri emu je
b#0?
278. Izracunajte limes unutarnjeg kuta pravilnog n-terokuta kada
279. Nadite limes opsega pravilnih n-terokuta upisanih kruznici polumjera R i
njoj opisanih, kada
280. Izracunajte limes zbroja ordinata krivulje
y = e-scosnx,
u tackama x = 0, 1, 2, . . . , n, kada n-> oc.
281. Izracunajte limes zbroja povrsina kvadrata konstruiranih na ordinatama
krivulje
y
bazama, gdje je x = 1, 2, 3, . . ., n, uz uvjet da n->- cc.
282. Izracunajte limes kada n -. oo duljine lomljene linije MMi . . . M, upisane

u logaritamsku spiralu
r=e
ako vrhovi te linije imaju polarne kutove
nn
4'o=0> iPi= 2,
rz
= 2
A
a
Slika 7. Slika 8.
283, Odsjecak AB = a (si. 7) podijeljen je na n jednakih dijelova, a na svakom od

tih dijelova kao bazi konstruiran je istokracni trokut s kutovima uz bazu jed-
nakim a = 45°. Pokazite, da se limes duljine dobivene lomljene linije razli-
kuje od duljine odsjecka AB bez obzira na to "sto se u limesu lomijena linija
»geometrijski stapa s odsjeckom AB«.
284. Tacka Cr raspolavlja odsjecak AB = 1; tacka C2 raspolavija odsjecak ACi;
tacka C3 raspolavlja odsjecak C2Ci, tacka C4 raspolavija odsjecak C2C3 itd.
Odredite granicni polozaj tacke C kada n -. oc.
285. Kateta a pravokutnog trokuta razdijeljena je na n jednakih dijelova, a na
dobivenim odsjeccima konstruirani su upisani pravokutnici (sl. 8). Odredite
limes povrsine dobivenog stepenastog lika, ako
NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELICINE
4 33
286. Izracunajte konstante k i b iz jednadkbe
lim kx+b-x3+1) O. (I)

x2+1
Objasnite geometrijski smisao jednadkbe (1).
287*. Neki kemijski proces tako tee da je prirast kolicine materije u svakom vre-
menskom razmaku T iz beskonacnog niza vremenskih razmaka (iT, (i+1)1-) (i =
= 0, 1, 2, .) propórcionalan kolicini materije u pocetku tog vremenskog
. .
razmaka i velicini vremenskog razmaka. Pretpostavivsi da je u pocetku

kolicina materije bila Q,,, odredite kolicinu materije Qtil, nakon vremena
t, ako se kolicina materije poveéava svaki n-ti dio vremena T =
ç
Izracunajte Q, = lim V,"1.
4. Neizmjerno male i neizmjerno velike velicine

1'. Neizmjerno male velicine. Ako je
lim a (x) = 0,
x-+a
<e za 0< ix
tj. ako je jz (x)I -
<S (E) rada funkciju a (x) nazivamo neizmjerno malont velicinom
kada x-+a. Analogno se definira neizmjerno mala veli"cina a (x) kada
Zbroj i produkt konacnog broja neizmjerno malih velicinakada x - a takoder je neizmjerno
mala velicina kada
Ako su a (x) i ß (x) neizmjerno male veliéine kada x-a i
lim a (x) = C,
x-.atß(x)
gdje je C neki broj razlieit od nule, onda funkcije a (x) i ß (x) nazivamo neizmjerno malim velici-
nama istoga reda; ako je pak C = 0, onda govorimo da je funkcija a (x) neizmjerno mala velicina
viseg reda u odnosu na ß (x). Funkciju a (x) nazivamo neizmjerno malom velicinom n-toga redo
u odnosu na funkciju ß (x) ako je
It
¡a(x)
Q
= C,
L I' (x)]"
gdje je 0 < < i- co.
Ako je
him (x) = 1,
a/3(x)
x--.41
onda funkcije a (x) i ß (x)i nazivamo ekvivalentnim (ili asimptoticki jednakinr) neizmjerno maim
veliEinama kada
a(x) (x).
Na primjer, kada x ,0, imamo:
sinx -x; tgx-x; ln(l+x)-x

itd.
Zbroj dviju neizmjerno malih velicina razlieitih redova ekvivalentan je sumandu niieg
reda.
PDF compression,
3
OCR,Zadaci
Demidov
web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
34 UVOD U ANALIZU I
Limes kvocijenta dviju neizmjerno malih velicina ne mijenja se ako danove kvocijenta
zamijenimo ekvivalentnim velicinama. U skladu s ovim teoremom pri izracunavanju limesa razlomka
a (x)
lim
x-af.3(x)
gdje z (x)-r0 i ß (x)-r0 kada u brojniku i nazivniku razlomka mo2emo oduzimati ili prib-
rajati neizmjerno male velicine vi"sih redova, tako odabrane da velicine koje ostaju budu ekvivalentne
prija°snjim.
Prtmjer I.
3 x3
Vx3-{-2x" 1
lim =hm
o in (i -I-2x) x_,o 2x 2
Neizmjerno velike velicine, Ako za po volji odabrani veliki broj N postoji

takav S (N), da je za 0<!x-al<3 (N) zádovoljena nejednad"zba
)f(x) > N,
I
funkciju 1(x) nazivamo neizmjerno velikom veliéinom kada x-±a.

Analogno se definira neizmjerno velika velicina ,f (x) kada x ax--. Slicno tomu kako je
ucinjeno za neizmjerno male velicine, uvodi se pojam neizmjerno velikih velicina razlicitih redova.
288. DOka2ite da je funkcija

sin x
x
neizmjerno mala velicina kada x-3 co. Za koje je vrijednosti x zadovoljena
nejednad`zba
I.f(x) <E,I
ako jee po volji odabran broj?

Izracunajte x za: a) s = 0,1; b) 0,01; c) e = 0,001.
289. Doka2ite da je funkcija
f(x) = 1-x2
neizmjerno mala velicina kada x-> i. Za koje vrijednosti x vrijedi nejed-
nad`zba
If(x) <e, I
ako je s po volji odabran pozitivni broj. Izracunajte x ako je: a) e = 0,1;

b) 0,01; c) 0,001.
290. Doka2ite da je funkcija
1
I`(x) = x -2
neizmjerno velika velicina kada x 2. U kojim okolinama Ix-21<8 je
zadovoljena nejednad2ba
f(x)I>N,
ako je N po volji odabran pozitivni broj?
Izracunajte 8, ako je: a) N = 10; b) N 100; c) N - -= 1000.
4 NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELIKINE 35
291. Odredite red velicine: a) oplos'ja kugle, b) volumena kugle, ako je polumjer
kugle r neizmjerno mala velicina 1-og reda. Kakvi ée biti redovi velicine
polumjera kugle i volumena kugle u odnosu na oplos"je te kugle?
292. Neka sredi`snji kut a kruznog isjecka ABO (sI. 9) polumjera R tezi k nuli.
Odredite redove neizmjerno malih velicina, u odnosu na neizmjerno mali a:
a) tetive AB; b) visine CD trokuta ABD; c) povrine trokuta ABD.
293. Odredite za x->-0, red velicine u odnosu na x funkcija:
2x
aa)
1+x'
b) \/x+ti ;
2
c) 3\ /X X ;
d) 1-cosx;
Slika 9.
e) tg x -sin x.
294. Doka2ite da je duljina neizmjerno malog luka kru2nice konstantnog polum-

jera ekvivalentna duljini tetive.
295. Jesu li ekvivalentni neizmjerno mali odsjecak i neizmjerno mala polukruz-
nica, konstruirana na tom odsjecku kao promjeru?
Upotrebom teorema o kvocijentu dviju neizmjerno malih velicina izracunajte:

x
sin 3x sin 5x aresin
296, lim
°
vl-x2
s -U (x -X3)2 297. Um
o ln(1-x)
298. lim
In X
299, lira
Cos x - cos 2x
x 11-X 1 -cosy
x
300. Dokazite da su, kada x-->0, velicine i 1+x-1 medusobno ekvi-
2
Valentne. J1ü2"eCi se C%III ïezüitatonl òhiite
p (a {ri
I' nlFloiïl "' vfí'dí
Ix; 1
lizna jednadZ"ba
(1)
2
Prirrijenoin formule (1) odredite pribli2no:
a) V1,06; b) 0,97; c) 10; d) .\/120
i usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablice.
36 UVOD U ANALIZU
301. Dokaite da za x>0 s tacnoéu do clanova reda xZ vrijede priblizne jed-

nadzbe:
1
a) 1-x;
1+x
b) N/a2 (a>0);
2a
c) (1 +x)" 1+nx (n je prirodan broj);

d) lg (1 + x) z Mx, gdje je M = 1g e = 0,43429 . .
Polazeci od till formula izracunajte priblizno:
1) 1 ; 2) 1 ; 3) 1 ; 4) -s/15; 5) 1,043; 6) 0,934; 7) 1g 1,1.

1,02 0,97 105
Usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablica.
302. Pokazite, da je cijela racionalna funkcija
P(x) = aox"+atx"-t+... +a" (a00),
kad oo, 'neizmjerno velika velicina ekvivalentna najvisem clanu aox".
303. Neka CO. Uzevsi x kao neizmjerno veliku velicinu prvog reda odredite
red porasta funkcija:
a) x2-100x-1000; c) vx+N/X;
b) XS d) x-2x2.
x+2
5. Neprekinutost funkcija
1°. Definicija neprekinutosti. Funkciju f (x) nazivamo neprekánutom za x =ÿ (ili
»u tacki e «) ako je:
1) ta funkcija definirana u tacki 6, tj. egzistira broj f (0;
2) egzistira konacni limes lim f (x);
3) taj limes jednak vrijednosti funkcije u tacki ;`, tj.
Ern f(x)
x-F
= f(0 (1)
Stavimo li
x
gdje 4-0, mozemo uvjet (I) napisati ovako:
liin
e o
OfO =
-o LW +4) -fO]
him = 0, (2)
tj. funkcija f (x) je neprekinuta u tacki onda i samo onda ako u toj tacki neizmjerno malom pri-
rastu argumenta odgovara neizmjerno mali prirast funkcije.
5 NEPREKINUTOST FUNKCISA
37
Ako je funkcija neprekinuta u svakoj tacki nekog podrucja (intervala, segmenta itd.),
tada se naziva neprekinutom u tom podrucju.
Primjer J. Doka2imo da je funkcija
y = sin x
neprekinuta za svaku vrijednost argumenta x.
Rjesenje. Imamo
Ay = sin (x+ Ax) - sin x = 2 sin -

Ax
cos x+- - Ax
sin -
Ax
2
cos x
Ax'
Ax 1x.
2 2 Ax 2
2
Buduci da je
lim
sin --
Ax
2
1 i cos (x+
,x--.0 Ax 2
2
to za svaki x imamo:
lim Ay = O.
Ox-,0
Prema torne, funkcija sin x neprekinuta je za - eo <x< -F oo.
2'. Take prekinutosti funkeije. Govorimo da funkeija f (x) ima prekinutost za vrijednost
x= xo (ili u tacki x0), koja pripada podrucju definicije funkcije, ili je graniéna za to podrucje, ako
u toj tacki nisu ispunjeni uvjeti za neprekinutost funkcije.
Prinjer 2. Funkcija f (x) _ 1
-X) 2
(sl. 10,a) prekinuta je za x = 1. Ta funkcija nije definirana u
(1
tacki x = 1, i kako god bismo izabrali broj f (1), dopunjena funkcija f (x) ne bi bila nepre-
kinuta za x =1.
Ako za funkciju f(x) postoje konacni limesi:
lim f (x) = f (xo - 0) i lim
x,x01
f (x) -f (x0-{-0),
pri cemu nisu sva tri broja f (xo), f (xo -0), f (xo-I- 0) medusobno jednaka, onda xo nazivamo
tackom prekinutosti prve vrsti. Posebno ako je
f (xo-0) = f (x0 +0),

tada x® nazivamo uklonjivom tackom prekinutosti.
Da bi funkcija f (x) bila u tacki xo neprekinuta nukno je i dovoljno da je
f (xo) = f (xo - 0) = f (xo + 0).
Primjer 3. funkcija f (x) = sinxx ima prekinutost prve vrste za x = O.
Doista je ovdje
sin x
f(}0)=Jim} _ -1
x-s 0 x
sin x
f(- 0) =lim
-. -x
-0 x
= -1.
38 UVOD U ANALIZU 1
Prinrjer 4. Funkcija y -E (x), gdje E (x) oznacava najveée cijelo broja x (tj. E (x) je cijeli bro.],
koji zadovoljava jednad°zbu x E(x) i q, gdje je 09,99 g-, 1), prekinuta je (sl. 10,b) u svakoj
cjelobojnoj tacki: x 0, 1, +2, . ..,
pri cemu su sve tacke prekinutosti prve vrste.
2aista, ako je n cio broj, onda je E (n -0) _= n-1 i E (n+0) = n. U svim drugim tackama
ta funkcija je, ocigledno, neprekinuta.
Sve tacke prekinutosti funkcije koje nisu tacke prekinutosti prve vrsti nazivamo
tackama prekinutosti druge vrsti.
U tacke prekinutosti druge vrsti spadaju takoder tacke neiznijerne prekinutosti, tj. one
taeke x, za koje je bar jedan od jednostranib limeta f (x-0) ili ( (x-{-0) jednak w (vid-
jeti primjer 2).
ej
Slika 10.
Prinrjer 5. Funkcija y = cos -- (sl. 10,c) u tacki x

x
-0 ima prekinutost druge vrsti jer ovdje ne po-
stoje oba jednostrana limesa:
liTr)
x -> -o
cos
x
i lira cos
O
-
7.
3°. Svojstva neprekinutih £unkcija. Pri razmatranju funkcija s obzirom neprekinu-

tost moramo imati na umu ove teoreme:
1) Z,broj i produkt konacnog broja funkcija, koje su u nekom podrucju neprekinute, jest funk-
cija, koja je neprekinuta u tom istom podrucju.
2) Kvocijent dviju funkcija neprekinutih u nekom podrucju neprekinuta je funkcija za
sve vrijednosti argumenta iz tog podrucja za koje divizor nije jednak nuli.
3) Ako je funkcija f
(x) neprekinutá u intervalu (a, h) pri cemu je skup njenih vrijednosti
sadrkan u intervalu (A, B), a funkcija (x) neprekinuta u intervalu (A, B), onda je slokena
funkcija [f (xi)] neprekinuta u intervalu (a, b).
5 NEPREKINUTOST FUNKCIJA
39
Funkcija f (x), koja je neprekinuta na odsjecku [a, b], ima ova svojstva:
ll ( (x) ogradena je u [a, h] tj. postoji neki broj M takav, da je If (x)1 ,<M za a çx <b;
2) .f (x) ima u [a, h] najmanju i najveéu vrijednost;
3) f (x) poprima sve vrijednosti izrnedu dvije zadane, tj. ako je f (a) = A i f (ß) = B (a <cc çB cj )
i B, tada za hilo koji broj C izmedu A i B postoji harem jedna vrijednost
:r == y(a<y..,:::ß) za koju je f(/) -- C.
Posehno pak ako je f (a) f (ß) <0, jednadzba
f(x) = O
ima u intervalu (a, ß) barem jedan reami korijen.
304. Pokazite da je funkcija y = xa neprekinuta za bib koju vrijednost argu-

menta x.
305. Dokazite da je cijela racionalna funkcija
P(x) = aox"+alx" +. .+a"
.
neprekinuta za bilo koju vrijednost x.

306. Dokazite, da je razlomljena racionalna funkcija
R (x) =
box"' + b, xm ' +. .+. b",
neprekinuta za sve vrijednosti x s izuzetkom onih koje pretvaraju njen nazie-

nik u nulu.
307*. Dokazite da je funkcija y = z neprekinuta za x > O.
308. Dokazite da je funkcija
F (x) _ ,,17(;c5
neprekinuta u intervalu (a, b) ako je funkcija f (x) neprekinuta i nenegativna

u tom istom intervalu.
309*. Dokazite da je funkcija y = cos x neprekinuta za svaki x.

310. Za koje vrijednosti x su neprekinute funkcije: a) tg x i b) ctg x?
311*. Dokazite da je funkcija _y = neprekinuta. Konstruirajte graf te funkcije.
312. Dokazite da je apsolutna vrijedriost neprekinute funkcije neprekinuta funk-
cija.
313. Funkcija je zadana formulama
xz-4 za x = 2,
f(x) = x-2
A za x=2.
Kako treba izabrati vrijednost funkcije A f (2), da hi tako nadopunjena
funkcija f (x) bila neprekinuta za x = 2?
Konstruirajte graf funkcije y -= f (x).
40 UVOD U ANALIZU
314. Desna strana jednadzbe

f(x) =1 -x sin 1
gubi smisao za x = 0. Kako treba izabrati vrijednost f (0) da funkcija f (x)

bude neprekinuta za x = 0?
315. Funkcija
f(x) = arctg
x-2
gubi smisao za x=2. Je li moguée odrediti takvu vrijednostf (2), da dopunje-
na funkcija bude neprekinuta za x = 2?
316. Funkcijaf (x) nije definirana za x = 0. Odreditef (0) tako daf (x) bude nepre-
kinuta za x =0 ako je zadano:
+x) n
-1 ex
-x
a) f(x) = 1 (n je prirodan broj); d) f(x)
b) f(x)-1- cos x e) f(x)=x2sin 1

;
x
c) f(x)=In(1+x)-tn(1-x) f) f (x) = x ctg x.

x
Razmotrite s obzirom na neprekinutost funkcije:

xz
317. y 318. y = 1+x3
x-2 1+x
N/7
319. y= c2 x4 3. 320. y=
1x1
321. a) y = sin 71 , 322. y = .

X sin x
b) y = x sin -n .
323. y = In (cos x).
x
324. y=In 325. y = arctg -1 .

tg 2 x
326. y=(1+x)arctg 327. y = ex+I.

1-x z°
1
328. 329. y- 1
1+e1 x
xz za x
330. J = Konstruirajte graf ove funkcije.
2x+1 za x>3.
NEPREKINUTOST FUNKCIJA 41.
331. Dokazite da je Dirichletova funkcija z(x), koja je jednaka nuli kada je x

iracionalan i jednaka ako je x racionalan, prekinuta za svaku vrijednost x.
1
Istrazite s obzirom na neprekinutost i konstruirajte grafove ovih funkcija:

1
332. y = lim
.-)D 1+x"
333. y = lim (x arctg na).

n-»ro
334. a)y = sgn x, b) y = x sgn x, c) y = sgn (sin x) gdje je funkcija sgn x

definirana formulama:
+1, ako je x>0,
sgn x = 0, ako je x=0,
-1, ako je x<0.
335. a) y = x-E (x), b) y = xE (x), gde je E (x) najveée cijelo broja x.
336. Navedite primjer koji ce pokazati da zbroj dviju prekinutih frnkcija moze
biti neprekinuta funkcija.
337*. Neka jea pravi pozitivni razlomak koji teli k nuli (0<a<1). Da li se
moze u jednadzbi
E(1+a)=E(l-a)+1,
koja vrijedi za sve vrijednosti velicine a, uvrstiti limes velicine a?
338. Pokazite da jednadzba
x3-3x+1 =0
ima u intervalu (1, 2) realni korijen. Izracunajte pribliznó taj korijen.
339.* Dokazite da svaki polinom P (x) neparnog stupnja ima barem jedan realni.
korijen.
340. Dokazite da jednadzba
tg x = a
ima neizmjerno mnogo realnih korijena.
4) llERIV1RANJE FUNKCIJA jj
GLAVA II
DERIVIRANJE FUNICCIJA
L Neposredno izracunavanje derivacija

i'. Prirast argumenta i prirast funkcije. Ako su x i xl vrijednosti argumenta x, a
-=f (x) i y, =f (x,) odgovarajuée vrijednosti funkcije y =f (x), onda
Ax=x1-x
nazivamo prìrastonz argwnenta x u intervalu [x, x,], a
AY=y1-Y
Av =f(xl)-.r(x) =.f(x+ Ax) -.r(x) (I)
prìrastom funkcije y u istom intervalu [x, x,] (sl. 11, gdje su Ax =MA i 9y -AN). Kvocijent
Av
=tgx
Ax
predstavlja koeficijent smjera sekante MN grafa funckije y =1 (x) (sl. 11) i naziva se sredniom
brtiinont mijenjanja funkcije y u intervalu [x, x-+ Ax].
Slika 11.
Prinijer I. Za funkciju
y=x2-5x-¡-6
izracunajmo Ax i Ay, koji odgovaraju promjeni argumenta:
a) od x=1 do x=1,1;
b) od x=3 do x=2.
Rjejenje. Imamo
a) Ax 1,1 -- 1 - 0,1,
9r -- - (l,l° 5 1,1 -{- 6) - (l' 5 1 -'I 6) - - 0,29;
h) Ax 2--3
--(22-5 2 -(32 --5 3 !-6)=0-
44 DERIVIRANJE FUNKCIJA I1
Primjer 2. Za hiperbolu y = - nadimo koeficijent smjera sekante koja prolazi tackama

1
x
s apscisama
x==3 i x1=10.
7
Rjesenje. Ovdje je Ax=10-3=7, y=
3'
1
y=
' 10'
1
Ay 10
1 1
3 30.
Ay 1
Prema tome je k = .
0x 30
2°. Derivacija. Derivacijom y' = funkcije y = f (x) u taeki x nazivamo limes k .

dx
cijenta
z
A
, kada Ax teli k nub, tj.
y =
Dy
Ijm ,
ex -+o Ax
ako taj limes egzistira.
Vrijednost derivacije daje koeficijent smjera tangente MT na graf funkcije y = f (x) u
tacki x (sl. 11):
y = tgcp.
Odredivanje derivacije y' nazivamo deriviranjem funkcije. Derivacija y' =--f(x) predstavlja
brzinu mijenjanja funkcije u tacki x.
Primjer 3. Izracunajmo derivaciju funkcije
y=x2
Rjesenje. Po formuli (1) dobivamo:
Ay = (x + Ax)2 - x2 = 2x Ax -}- (Ax)
Ay
= 2x + Ax.
Ax
Prema tome je
Ay
y' = lim = lím (2x + Ax) = 2x.
dx-'0 Ax
3°. Jednostrane derivacije. Izraze
f(x) = lim f(x+Ax)-f(x)

Ax-+-o Ax
= lim
f(x+ Ax) -f(x)
.f+ (x)
Ax-++o Ax
nazivamo lijevorn, odnosno desnom derivacijom funkcije f (x) u tacki x. Za egzistenciju derivacije
f' (x)nuzno je i dovoljno da bude
.f- (x) =.f+ (x)

Primjer 4. Izracunajmo derivacije f_(0) i f+(0) za funkciju
f(x) = Ixl
Rjesenje. Imamo po definiciji
f'(0) = lim
Ax I- 1, f+ (0) _- lim
Ax I
1.
Ax-0 Ax cíx-4-+0 Ax
NEPOSREDNO IZRAL'UNAVANJE DERIVACIJA 45
4'. i3eskonaCna derivacija. Ako u nekoj tacki imamo
(X+AX)-f(x)-
Ijmf co
Ox-,0 Ax
tada kazemo, da neprekinuta funkcija f (x) ima beskonacnu derivaciju u tacki x. U tome je sluCaju
tangenta na graf funkcije y =f (x) okomita na os OX.
Primjer S. Izracunajmo derivaciju f' (0) za funkciju
y = Y--
Rjesereje. Imamo:
VAx 1
f'(0) = lim = lim = oo.
Ar-,0 Ax dx-.0 VAx2
341. Izracunajte prirast funkcije y = x2 koji odgovara promjeni argumenta:

a) od x = do x1 = 2;
b) od x = do xr = 1,1;
c) od x = do xI = +h. 1
342. Izracunajte Ay za funkciju y = ÿ ; ako je:

a) x = 0, Ax = 0,001;
b) x = 8, Ax = -9;
c) x=a, A.x=h.
343. Zasto za funkciju y = 2x-{-3 mozemo odrediti prirast Ay znajuéi samo da je
doticni prirast Ax = 5, a za funkciju y = x2 to ne mozemo?
344. Izracunajte prirast Ay i kvocijent -Ay za funkcije:

Ax
a) 2)z za x= 1 i Ax = 0,4;
b) y za x=0 i Ax=0,0001;
c) y = Ig x za x = 100000 i Ax = -90000.
345. Izracunajte Ay i Ay koji odgovaraju promjeni argumenta od x na x+Ax

Ax
za funkcije:
a) y = ax+b; d) y=,/x;
b) y=x 3
; e) y = 2x;
c) y=zz; f) y = ln x.
46 UERIVIRANJL FUNKCIJA II
346. Izracunajte koeficijent srnjera sekante parabole

=2x-z 2
,
ako su apscise presjecnih tacaka:
a) x1 = 1, x2 = 2;
b) xl = 1, xz = 0,9;
c) x1=1, xz=l+h.
Kojem limesu te2i koeficijent smjera sekante u posljednjem primjeru, ako
Fz 0?
347. Koja je srednja brzina mijenjanja funkcije y = x3 u granicama 1 -Gx, 4?
348. Zakon gibanja tacke je s = 2t2-j-3t-}-5, gdje je put s zadan u centimetrima,
a vrijeme r u sekundama. Kolika je srednja brzina tacke u vremenu ode r= I
do r = 5?
349. Izracunajte srednji tíspon krivulje y = 2' u intervalu x<5. 1
350. Izracunajte srednji. uspon krivulje y = f (x) u intervalu [x, x-{-Ax].

351. Sto se razumijeva pod usponom krivulje y = f (x) u zadanoj tacki x?
352. Definirajte: a) srednju brzinu vrtnje, b) trenutnu brzinu vrtnje.
353. Zagrijano tijelo smje°steno je u okolicu niie temperature i hiadi se. Sta znaci:
a) srednja brzina ohladivanja; b) brzina ohiadivanja u danom trenutku?
354. Sta se razumijeva pod brzinom reagiranja tvari u kemijskoj reakciji?
355. Neka je m = f (x) masa nehomogene sipke na dijelu [0, x]. Sto se razumijeva
pod: a) srednjom linearnom gustoéom sipke na dijelu [x, x-FAx]; b) line-
arnom gustoéom sipke u tacki x?
356. Izracunajte k-vocijent

Ay
Ax
za funkciju y=- u tacki x 2, ako je:
a)Ax=l; b) Ox = 0,1; c) Ax=0,01.

Kolika je derivacija y' za x=2?
357**. Izracunajte derivaciju funkcije y = tg x.
Ay
358. Izracunajte y' = hm -
za funkciju:
a) y=x 3' c) y= x;
.
1
b) y= d) )'=ctgx.
359*.
#-
Izracunajte f' (8), ako je f (x) =
360. Nadite f' (0), f' (1), f' (2), ako je f (x) = x (x--1)2 (x-2)3.
361:*- U kojim tackama se derivacija funkcije f (x) = x3 brojcano podudara sa vri-
jednoscu same funkcije, tj. kada je f (x) = f '(x)?
2 TiaBLICNU DERIVIRAN7E 47
362. Zakon gibanja tacke je s = 5t=, pri éemu je put s zadan u metrima, a vrijeme
t u sekundama. Izracunajte brzinu gibanja u trenutku t 3.
363. Nadite koeficijent smjera tangente na krivulju y = 0,1 x3 u tacki kojoj je

apscisa r =-= 2.
364. Nadite koeficijent smjera tangente na krivulju y = sin r u tacki (71-; 0).
365. Izracunajte vrijednost derivacije funkcije f (r) _ -u 1

tacki x = x (x -=0).
366*. Koliki su koeficijenti smjerova tangenata na krivuije y = -1- i = x' U
njihovu sjecistu? Iz.racunajte kut koji zatvaraju te tangente.

367**. Pokazite da ove funkcije nemaju konacnih derivacija u zadanim tackama:
a) v=. x2 u tacki x= 0;
b) y = -1 u tacki r = l;
2k+1
c) y = lcosxl u tackama x = rz (k = 0, ±1, ±2, . . .).
2. Tablicno deriviranje
1°. Osnovna pravila deriviranja. Ako je c konstanta, a u =¢ (x), (x) su funkcije
koje imaju derivacije, onda je
1) (c) = 0; 5) (Ull)' = u'v+v'u;
2) (r)' = 1; b) - u'v (v 0);

(i)' u
z vu
3) (u ±v)' = u'±v'; 7)
C
V
_ --
Cll'
v2
(v ,{ 0).
4) (cu)' = cu';
2°. Tablica derivacija osnovnih funkcija
1
1. (Y") = Y Y I V. (tgx) _ .
cos Zx
2
1
II. _ (x > 0). VI. (ctg x)'==

sin2x
1
III. (sin r)' = cos r. VII. (arcsin x)' = (lx¡ <1).
\ /1 -x2
IV. (cos z)'= - sinx. VIII. (arccos x)' - 1
(jxj < 1).
V1 -x2
48 DERIVIRANJE FUNKCIJA 11
IX. (arctgx)' = 1 XVII. (thx)' = 1

1 +x2 ch2x
X. (arcctg x)' _ - x2+1 1

XVIII. (cth x)' _ - shz x 1
1
XI. (aX)' = ax In a (a > 0). XIX. (Arshx)' _
.11 fxz
XII. (e')' = ex. X X. ( Arch x)' - 1

( x > 1).
,x -i z
XIII. (lnx)' = (x >0). XIX. (Arthx)' = 1 (IxI <1).

x
log
XIV. (loge, x)' = 1 = e (x> 0, a> 0).
xlna x
XV. (shx)' = ch x. XXII. (Arcthx)' - -x 1

-1
((xj>1).
XVI. (ch x)' = sh x.
3°. Pravilo deriviranja sloienih funkcija. Ako je y -f (u) i u = (x) tj. y =f [cp (x)], a
funkcije y i u imaju derivacije, tada je
yY JU (1)
li drukcije pisano
dydy du
dx du dx
To pravilo primjenjuje se na »lanace bilo kojega konacnog broja funkcija koje deriviramo.
Prfinjer 1. Izracunajmo derivaciju funkcije
y= (x2 - 3x + 3)5
Rjesenje. Staviv`si y us, pri emu je u= x2-2x+3, Imat demo prema (1):
y' = (us)u (x2 - 2x -
+ 3)x = 5u4 (2x 2) = 10 (x - 1) (x2 - 2x + 3)4.
Primjer 2. Izracunajmo derivaciju funkcije

y = sin' 4x.
Rjesenje. Staviv`si
y = u3; u = sin o; v = 4x,
dobivamo
y' = 3u2 cos o 4 = 12 sin' 4x cos 4x.
2 TABLIC.`NO DERIZIRANJE
49
Izracunajte derivacije ovih funkcija (u br. 368 do 408 ne primjenjuje se pravilu

deriviranja slokenih funkcija):
A. Algebarske funkcije
368. y = -4x3+2x-3. 369. y = -1 -I x+x2-0,5x`.

4 3
x-
370. t-= ax2+bx+c. 371<
a
(ix(' +b
372. y = at'"+ht`"+" 373. y =
az+b2
374. y= u+In2. 375. v=3x3-2x2+x
376*. y = x2 ;ix2. 377.
y
a+hx 379.
378.
c+dx
2
380. y = 1 381.
2x-1 x
B. Trigonoinetrijske i arkus funkcije
382. y = 5 sin x+ 3 cos x. 383. y = tg x- ctg x.

sin x +cos x
384. y = . 385. y =2t sin t-(t2-2) cos t.
sinx -cosx
386. y = arctgx+arcctgx. 387. v = x ctg x.
388. y = x aresin x. 389. y =

(1 + x2) arctg x- x
2
C. Ekspouencijalne i logaritaniske fuukcije
390. y = x' eF. 391. y = (x - 1)ex_

392. v =
ex
x
2'
393. y = -.
X5
ez
394. f(x) = e` cos x. 395. y =(x2-2x+2)ex.

x2
396. y = exaresinx. 397. y =
In x
PDF compression,
4 OCR, web optimization
Llemidovic: Zadaci using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
50 DEftIVIRANJE FUNKCI,IA II
ln x
398. y = x3lnx-=. 399. 1'=-+21n,r-
1
x x
400. y= Inxlgx-Inalogax.
D. Hiperbolne i arca-funkczjc
x'
401. v = x sh x. 402. y = .
ch
cth x
thx - x.
3
403. y = 404. Y=
In x
405. y = arctgx - Arth x. 406. y = arcsin x Arsh x.
y
Arch x Arcth x
407. 408. y =
\ 1-x2
E. Sloüene funkcije
Izracunajte derivacije ovin funkcija (u br. 409 do 466 treba upotrijebiti pravilo
deriviranja slozenih funkcija s jednim meduargumentom):
409. y = (1 +3x-5x`')30.
Rjesenje. Oznacimo da je 1 +3x- 5x2 = u; tada je y = u30. llohivanui
y =30u29, uz=3- IOx;

yx=30 u29-(3-10x)=30 (1+3x 5.0)2-9 3-10x.
410. y= ax+b\3 411. f(y) = (2a+36y)2.

l c /
412. y = (3 + 2x2)4.
3
413. y= ( 1
56(2x-1)' 24(2x-1)6 40(2x-1)5

414. y = J1 -x`. 415. y = ,¡a+bx3.
416. y = (a" x2t3)312. 417. y = (3-2 sin x)5.
Rjesenje. y' =5 (3 -2 sin x)4 - (3 -2 sin x)' = 5 (3 -2 sin x)4 ( -2 cos x) = - R) cos x (3 -2 sinx)4.
418. y=tgx - l
3
tg3x+-1- tgsx.
5
419, y --- Vctg x- ctg a. f
420. y = 2x+5cos3x. 421*. x = cosecZ t+secz t.
2 TABLICNO DERIVIRANJE 51
422. f(x) =
1
423. y=
6(1 -3cosx)2 3 cos3 x cos x
429. y=, 3 sill x-2 cos x 925. y = / sin

7
2 x+
1
5 cos'x
426. y = J1+aresinx. 427. r = arctgx- (aresin: 3
1
428. y =
arctg x
429. y = xez+x.
x -
430. y = ;hex-2x+l+lnsx. 431. y = sin 3x+cos-+tgx.
5
Rjesenje. y' = cos 3x (3x)' - sin - 5 5

+
cos2 x (Vx)'= 3 cos 3x-- sin -x + 2
I
5 5
432. y = sin(x2-5x+1)+tg á . 433. f(x) = cos ((xx+/3).
434. f(t)= sin t sin (t +92). 435. y = 1+cos2x

1 -cos 2x
436. f(x) = a ctg -x

n
937. y = - 201 cos (5x2) - 14 cos x2.
438. y = aresin 2x.
1 2
Rjesenje. y' _ (2x)'
V i - (2x)2 VI-4x2
439. y= arcs inl2. 440. f( x) = arccos x.

X2
l-. 1+x
441. y = arctg 442. y = arcctg
x 1-x
443. y._ 5e-'2 444. y = 2
445. y x2102'. 946. f (t) = t sin 2`.
447. y = arccose`. 448. y = ln(2x+7).
449. y = Ig sin x. 450. y=]n (1-x2).

451. y = In'`x -In (In x). 452. y =In(ex+5 sin x-4aresinx).
453. y = arctg (In x) + In(arctgx). 454. y = Inx+1+In(x+1).
PDF compression,
4° OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
52 DERIVIRANJE RUNKCIJA II
P. Razne funhcije
x 11 4
455 * *. y = sin3 5x cos2 456. y
3 2(x-.2)2 x-2
15 10 1
457. y =
4(x-3)4 3(x-3)3 2(x-3)2
X8
458. y = 459. y=-\/2x2-2x+1
8 (1 -x2)4 x
X x3
460. y= 461. y=
a V-a2 +x2 3V(1 +x2)3
9
462. y= Ig x e
x+ x 3 x2+ x26 x.
2/x2+ 13
463. y =
S
.'/(1 +x3)8 - 5
J(1 +x3)5.
y = 43 x-1
464. 465. y = x4(a-2x3)2.
3 x+2
466. y - (a+bx"m
a -bx"
3 2 1
467. 9
y 5(x+2)5 (x+2)4 + (x+2)3 2(x+2)2
468. y= (a+x)a-x. 469. y = ./(x+a)(x+b)(x+c).
470. z = -6) + 471. f(t)=(2t+1)(3t+2)'13t+2.

1
472. x =
f2ay-ez
473. y=1n(N/1+ex-1)-1n(./1+e+1).
474. y cos3 x(3 cos2 x- 5).

15
475. y = (tg2x-1)(tg4x+lOtg2x+1)
3tg3x
476. y = tg2 5x. 477. y = 1 sin (x2).

2
TABLICNO DERIVIRANJE 53
478. y=sin'`(t3). 479. y=3 sin xcoszx+sin3x.

cosx
480. y =-tg x -tgx+x.
1 3
481. y = - 3 sin3 x
+
4
3
ctg x.
482. y=/ x sin' x+ßcosz x. 483. y = aresinxz+arccosxz.

xz
= -(aresin x)2 arccos x.
1
484. y 485. y = aresin 1

z
Y
x
y
arccos x
486. y = aresin 487.
1+xz .\/1-x
488. y = -1- aresin x

a/
489. y = az -x z +u arcsin -.a
x
490. y = xiaz -xz+azaresin 491. y=aresin(1-x)+-12x-
a
492. y = x- -I aresin x+
2
1
493. y = In (arcsin 5x). 494. y = aresin (ln x).
x
sIn a 5 tg-x- +4
495. y= arctg
I- x cos a 496. y= arctg
3
1
x
497. y = 3b2 arctg (3b+2x),/ bx-xz.
b-x
tg x
498. y = 2 arcctg x. 499. y=2éx.
500. y = I,sr"=x
501. F`(x)=(2ina'"x+b)°.
502. F (t) = e" cos ßt. 503. y = (a sin fix -ß cos

a2+ß2
504. y = 1 e -(3 sin 3x -cos 3x) 505. y = x"a

10
506. y = 2cos x a ll`°' 507. y = 3"g s .
508. y = ln(axz/+-bx+c). 509. y = 1n(x+,/az+x2).

510. y = x-2/x+2ln(1+N/x). 511. y =1n(a+x42ax+xz).
DERIVIRANJE FUNKCIJA
54
1 -x
512. y = 513. y = In cos
Irr x
514*. y = IIii. 515. y = I(x-I)3(x-2)

n
516. y = +Intgx.
2 sin2 x
2
a
517. y = X / 2
-a 2
In(x +-jx2- 02).
2 2
518. y = In In (3 -2x3) 519. y = Sin' (ax + h)
N/X
2+a 2+x In 2 n x -a
520. y = In 521. y = In(x a-)+ In .
\ix2+a2-x 2 2a x+ a
x cos x
522. y, x sin ln x- . 523. y
1
In tg
I
4 2 2 2 sin2 x
1+ N/X2+1
524. f(x) x- +1 In 525. y In
x 3 x`+x+ I
5in ax
sin3 ax
526. y = 2'resm
3'± (1 - arccos 3x)2. 527. y = 3 `" s
1
3 cos3 bx
tg
528. y = _ In 529. y = arctg In x.
N/3
2
+2+6.
530. y = In arcsin x+ + arcsin In x. 531. y = arctg In .
532. y arctg _ +
1
In
x - 1
3 ,j2 6 x+1
533. y = In
1v
+ rsinx
+2arctg in x.
- N,/
,
sin x
534. y - 3 x2+1
+
1
In
x-1 +
1
a rctg x.
4 x, -1 4 x+ I. 2
535. f(x) - I
In0+,1 1 In (x2 x + 1) + -arctg. 2x
x arcsin x
536. f(x) _ + ln i-xz. 537. y= sh' 2x.
J1- x'`
538. y = e" ch /3x. 539. y = th' 2x.
z
540. y = In sit 2x. 541. y = Arshx z'

a
542. y = Arch ln x. 543. y = Arth (tg x).

2.r
544. y = Arcth(secx). 545. y = Arth
1 +xz
546. y = - (xz-1)
2
1
Arthx+
2
1 x.
547. y = 1xz+4) Arshx--íx

2 4
l+xz.
548. Izrakunajte y', ako je

a) y=1xl; b) y=xlxl.
Konstruirajte grafove funkcija y i y'.
549. Izrakunajte y', ako je
y=lnlxl (x00).
550. Izrakunajte f'(x), ako je
1 -x za x c0,
f(x) e " za x>0.
551. Izrakunajte f'(0), ako je
f(x) = e `cos 3x.
Rje3enje. f'(x) = e -" ( -3 sin 3x) - e -" cos 3x; f'(0) = e° (-3 sin 0) - e° cos 0 = - 1.
552. f (x) = ln (1+x)ß- aresin . Izracunajte f'(1).

x
553. y = tg3 Izrakunajte

6 .
dx"
554. Izrakunajte f+(0) i R0) za funkcije:
a) f (x) = Vsin (x2); d) f(x)=xzsin-1 , x 0; f(0)=0;

2
b) f(x)=aresinaz e) f(x)=xsin 1, x 0; f(0)=0.

a +x x
x
c) .f(x) = I , x 0; f(0) = 0;
1+ ex
56 DERIVIRANJE FUNKCIJ.-\ II
555. Za funkciju f (x) = e "x izracunajte f (0)-1-x f'(0).

556. Za funkciju f (x) = 1-{-x izracunajte f (3)+(x -3) f' (3).
557. Zadane su funkcije f (x) = tgx i rp (x) = In (1 -x), izracunajte f (0)

'(0)
558. Za funkcije f (x) = 1-x i (p(x) = -sin 7Cx izracunajte (V(1)
1
2 f,(1)
559. Dokazite da je derivacija parne funkcije neparna funkcija, a derivacija ne-
parne funkcije parna funkcija.
560. Dokazite da je derivacija periodicne funkcije takoder periodicna funkcija.
561* Pokaite da funkcija y = x e-x zadovoijava jednadzbu xy' = (1- x) y.

562. Pokazite da funkcija y = x e
x2
z zadovoijava jednadzbu xy° _ (1 - x2)y.
563. Pokazite da funkcija y = 1
zadovoljava jednadzbu
1-1-x + In x
xy' =y(ylnx-1).
G. Logaritamska derivacija
Logaritamskon derivacijorn funkcije y =f (x) nazivamo derivaciju logaritma te funkcije, tj.
(In Y =.i
= (x)
Y f(x)
Primjena prethodnog logaritmiranja funkcije ponekad pojednostavnjuje izracunavanja derivacije.
Primjer. Nadimo derivaciju slozene eksponencijalne funkcije
ako su u = (x) >0 i v = y(x) derivabilne.

Kjesenje. Logaritmiranjem dobivamo:
lny=vhru.
Derivirajmo obje strane posljednje jednad"zbe po x
(lny)' = v' ln u + y (In u)',
-y'=v'lnu-I"v-u',
1
y u
1
odakle je
y'=y v'Inu+ -vu u' ,
y' = u, e' In u {- !7-- u'

u
564. izracunajte ako je

1-x
i' = sin3xcos2x.
1 +x-
Rjesenje: lny = -
3
In x + In (1 -x) - ln (I + x2) + 3 In sin x + 2 In cos x;
1 2 1 ( -1) 2x 1 2sinx
+3 cosx
v 3 x 1 -x I+ x2 sinx cos x
2 2x
+3ctgx- 2tg_x).
1
odakle je +xs
3x 1 -x 1
565. Izracunajte y' ako je y = (sin x)x.
Rjesenje: lny = x in sin x; -y'

y
1
= In sin + x ctg x;
(sin x)x (in sin x + x ctg x).
Izracunajte y' primjenom prethodnog logaritmiranja funkcije y = f (x):

(x +2)2
566. y=(x+1)(2x+1)(3x+1). 567. y=
(x+1)3 (x+3)4
568.
Nix (x-1)
569.
x-2
570. y = (x-2)9 571. y= -1

(x - 1)5 (x -3 (x +2) (x +3)3
572. y = x' 573. y = xx'.
574. y = 575.
576. y = xsx 577.
578. v = (cos x)` 579.
580. y _ (arctgx)x.
58 DERIVIRANJE FUNKCIJA II
3a Derivacije ?'un.kcipa koje nisu eksplicitno zadane

1°. Derivacija inverzne fcaniscije. Ako je za funkciju y=f (x) derivacíja y' 0, onda je
derivacija inverzne funkcije x=f-1(y)
yz
Primjer J. Izracunajmo derivaciju x,' ako je
x
Rjesenje. Imamo yx= 1 {-- _
1
; prema tome je xi, _
2`. Derivacija funiseije zadane gsaraanetarslsi. Ako je zavisnost funkcijey i argumenta

x zadana pomoéu parametra t
x = T (t),
Y = 0t),
lada je
X,
li drugim oznakama
dv
dy dt
dx dx
dt
Primjer 2. Izracunajmo -,
dy
dx
ako je
x = a cos t,
y = a sin 1.
Rjesenje. Nalazimo da je
dx
- -_ -a sin t
dt
i -=
dy
dt
a cos t.
Odatle je
a cos t
-asint -ctgt
DEßIL'ACIJE PUNKCIJA KOJE NISU EKSPLICITNO ZADANE
59
3'. Derivacija implicitaae funkcije. Ako je zavisnost medu x i derivabilne funkcije

y zadana u implicitnom obliku
F(x, y) = 0; (1)
onda je za izracunavanje derivacijeyx=_y' u jednostavnijim slucajevima dovoljno:
1) izra(2unari derivaciju po x lijeve strane jednad'zbe (1), smatrajuéi y funkcijom od x;
2) iziednaciti tu derivaciju s nulom tj. staviti da je
d F(x, y) = 0; (2)
dx
3) rijesiti dobivenu jednad"zbu po y'.
Prinijer 3. Nadimo derivaciju yx ako je
x3+y3-3axy= 0. (3)
Rjes"enje. Izracunav"si derivaciju lijeve strane jednadzbe (3) i izjednaciv"si je s nulom, dobivamo:
3x2 + 3y2y' -- 3a (y + xv') = 0,

odakle je
x2 -ay
y
ay -y2
581. Izracunajte derivaciju xy ako je
a) y = 3x +x3; b) y=x--1 sinx; c) y = 0,1x+e2.

2
dy
Odredite derivaciju y' = za funkcije y, zadane parametarski:
dx
582<
{x=21. 583.
V
tat 3at
x = x=
1 +tZ 1+t3
584. 585.
}
a(1 -t2)
l +t
_ 1+t'
3a t2
x= i+1,
586. x=/t, 587. t-1
1'=t.
tz+1
fx = a (cos t + t sin t), x = a cose t,
588m 589.
ly=a (sin t-t
cos t). y= bsin2t.
60 DERCI%IRANJE FUNKCIJA II
COS 3t
x=
x = i! cos3 t, Si COS 2t
590. 1 591
y= hsin3t. sin3 t
Y=
JCOs 2t
592.
x = arccos
f-, 593. x
y = aresin
t ( Y=
1+t2
x = a lntg -+cost -sint ,
594.
y = a (sin t + cos t).
595. Treba izracunati d

dx
za t = - 2
, ako je
x= a(t- sin t),

y = a (1- cost).
dy a sin t sin r (dy`

sin -2
Rjesenje.
dx a (I -cosr) I - cos t dxr_±
2 I - cos -n 2
dv
x=tint,
596. Izracunajte za t = 1, ako je In t
dx J' _
dy x = e` cos t,
597. Izracunajte za t = ako je f
dx 4 ty=e` sin t.
598. Dokazite da funkcija y, zadana parametarski jednad2bama
f x = 2t+3t2,
f)' = t2 + 2t3,
zadovoljava jednad2bu
z v3
dv
= +2
dx dx/
599. Za x = 2 vrijedi jednadzba
x2 = 2x.
3 DERIVACIJE FUNKCIJA KOSE NISU EKSPLICITNO ZADANE 61
Da li odatle slijedi da je
(i2), = (2x)
za x=2?
600. Neka je y= fa =x2. Moe li se cian po clan derivirati jednadZba
x2+ y2 = 02?
dy
Izranajte derivaciju y' = cu nih funkcija y:
implieit
dx
.x2 z
601. 2x-5y+10=0. 602.

á+"V 2=1.
a b
603. x3+y3 = a3 604. x3+x2y+y2

605. Jx+ 606. 62+ V 2 = 3=/0.
v z.
607.
3-y
Y= xx+y 608. y-0,3 sin y=x.
609. a cos2 (x + y) = b. 610. tgy=xy.
611. xy = arctg x .
612. arctg(x + y) = x.
Y
613. e''=x+y. 614. lnx+e = = C.
615. lnv+-x =c. 616. arctg Y

= ln(xz+y2).
x 2
617. \./x2+y2 = carctg y 618. xY = yx.
619. Nadite y' u tacki M (1; 1), ako je
2y = 1+xy3
Rjesetje: Deriviraniem dobivamo 2v' =y3 + 3 xy3y'. Stavìvsi x= 1 1. dobivamo
2y" = + 33,', a odatle je y' _ -- 1.
I
620. Izracunajte derivacije y' zadanih funkcija y u navedenim tackama:
a) (x+y)- =27(x-y) za x=2 y=1, i
h) = ex+' za x=0 i y=1;

c) y2 = x+ln y za x= 1 i y= 1.
62 DERIVIRANJE FUNKCIJA lI
4. Primjena derivacija u geometriji i mehanici

1°. Jednadzïse tangente i normale. Iz geometrijskog smisla derivacije slijedi da ce
jednadzba tangente na krivulju y =f (x) ili F (x, y)- 0 u tacki d1(xo, yo) biti
Y-Yo = Yo(x-xo),
pri i:emu je yóvrijednost derivacije y' za x=xo. Pravac koji prolazi dirali'stern i okomit je
na tangentu nazivamo normalem na hrivulju. Za normalu dobivamo jednadnu
x-xo+Yo(Y-Yo) = O.
2°. Kut medu krivuljama. Pod kutom medu krivuljama
Y =fi (x)
Y =12(x)
u njihovoj zajedniékoj tacki Mo (xo, y) (sl. 12) razumijevamo kut w medu njihovim tangentama
MoA i MoB u tacki Mo.
Poznatom formulom iz analiticke geometrije dobivamo:
tg co - f2 (xo) -.ii (xo)

1 +fI (x0)'.%2 (xo)
Slika 12. Slika 13.
3'. Duijina tangente i normale kada je krivulja zadana u pravokutnom koordi-

natnom sistemu. Tangentu i normalu odreduju ova cetiri odsjecka (sl. 13):
t = TM tzv. duljina tangente,
S, = TK suptangenta,
n = NM duljina normale,
S= KN subnormala.
Kako je KM=IyoI i tgT=yo', to je
t=TM= Yo
VI +(Yo)2 n=NM=IYo1+(Y'o)2I;
Yo
Yo
S, ---- TK= Sn=lYoYol
Yo
4 PRIMJENA DERIVACIJA U GEOMETRIJI I MEHANICI 63
4°. Duljina tangente i normale kada je krivuija zadana u polarnim koordána-

taarsa. Ako je krivulja zadana u polarnim koordinatama jednad`zbom r=f(p), tada kut µ koji
tine tangenta MT i polarni radijus r = OM (si. 14) odredujemo ovorn formulom:
tg it = r-dr = r'
dcp r
Tangenta MT i normala MN u tacki M zajedno s polarnim radijusorn dirali`sta i okornicom na po-

larni radijus, povucenim kroz pol O, odreduju ova cetiri odsjeéka (vidi sl. 14):
t = MT duljina polarize tangente,
n MN duljina polarne normale,
Sz= OT polaina suptangenta,
S = ON polarrvza subnortnala.
Slika 14. Silica 15.
Ti odsjecci izra°zeni su ovim formulama:
t=MT=-21-V r`+(r')2; S,=OT=-;

r r
n = MN = \/r2 +(r')2; S=ON=It'I-

621. Kakve kutove zatvaraju s osi OX tangente na krivuljuy = x- x2 u tackama
s apscisama: a) x = 0; b) x = ; c) x =1?
2
Rjesenje: imamo y' = -- '_x. Odatle je: a) tg _ I, = 45°; b) tg _ - f?°;
c) tg tp = - i
1, = 135° (sl. 15).
0,
622. Pod kojim kutovima sinusoide y = sin x i y = sin 2x sijeku os apscisa u

ishodistu koordinatnog sistema?
623. Pod kojim kutom tangentoida y = tg x sijece os apscisa u ishodistu koordi-
natnog sistema.
629. Pod kojim kutom krivulja y = e°,sx sijece pravac x = 2?
625. Nadite tacke u kojima su tangente na krivulju y = 3x4-j-4x3-12x2-}-20
paralelne s osi apscisa.
626. U kojoj tacki je tangenta na parabolu

y = x'-7x+3
paralelna s pravcem 5x-j-y-3 = 0?
627. Nadite jednadzbu parabole y=x24-bx-{- c koja u tacki ( I ; 1) tangira pra-
vac x = y.
628. Odredite koeficijent smjera tangente na krivulju x3-1-y3- xy -- 7 == O u
tacki (1; 2).
629. U kojoj je tacki krivulje = 2x3 tangenta
y2 okomita na pravac
4x-3y+2=0?
630. Napisite jednadzbu tangente i normale na parabolu
y=/z
u tacki s apscisom x = 4.
1 1
Rjesenje: Imamo y' = , odatle je koeficijent smjera tangente k =[ry 1x=4 =

2 4
Buduéi da dirali"ste ima koordinate X= 4, y = 2, jednad"zba tangente je
y-2 = 4
1
(x- 4), ili - 4y -}- 4= O.
Iz uvjeta okomitosti koeficijent smjera normale je
kl = 4, -
odakle je jednad"zba normale y-2=-4(x-4), ili 4x-i-y-18=0.
631. Napisite jednadzbu tangente i normale na krivulju y = x3+2x2-4x-3
u tacki (-2; 5).
632. Nadite jednadzbu tangente i normale na krivulju
y=6-1
u tacki (1; 0).
633. Odredite jednadzbe tangente i normale na krivulje u zadanim tackama:
a) y= tg 2x u ishodi"stu koordinatnog sistema;
b) y = arcsin x I
u sjeci"stu s osi OX;
2
c) y = arccos 3x u sjecistu s osi OY;
d) y = ln x u sjecistu s osi OX;
e) y = er' u sjecistima s pravcem y = 1.
634. Napisite jednad°zbe tangente i normale u tacki (2; 2) na krivulju
x =
l+t ,
t
3 1
Y=2tZ+2t.
4 PRIMJENA DERIVACIJA U GEOMETRIJI I MEHANICI 6$
635. Napisite jednad2be tangente na krivulju

x= t cos t, y --- t sin t
u ishodistu koordinatnog sistema i u tacki t .
4
636. Napisite jednad`zbe tangente i normale na krivulju x"+y2+2x-6 = O
u tacki kojoj je ordinata y = 3.
637. Napisite jednad"zbu tangente na krivulju x5-}-y5-2xy = 0 u tacki (1; 1).
638. Napisite jednadThe tangenata i normala na krivulju y = (x- 1) (x- 2) (x- 3)

u sjecistima krivulje s osi apscisa.
639. Napisite jednadzbe tangente i normale na krivulju
y4 = 4x4+6xy u tacki (1; 2).
640*. Pokazite da diraliste tangente na hiperbolu xy = 02 raspolavlja odsjecak te

tangente medu koordinatnim osima.
641. Pokazite da odsjecak tangente na astroidu x213+,213 = 61213 medu koordi-
natnim osima ima stalnu velicinu i iznosi a.
642. Pokaite da su normale na evolventu kru2nice
x = a (cos t + t sin t), y=a (sin t-t cos t)
tangente na krunicu x2+.y2 a2.
643. Nadite kut pod kojim se sijeku parabole y = (x-2)2 i y = -4+6x-x2.

644. Pod kojim kutom se sijeku parabole y = x2 i y = x3?
645. Pokazite da se krivulje y=-4x2-1-2x -8 i y=x3-x-}-10 tangiraju u tacki
(3; 34). ldoée li to biti i u tacki (-2; 4)?
646. Pokazite da se hiperbole
x2 _y2 sijeku pod pravim kutom.
xy = a2 i b2
647. Zadana je parabola y2 = 4x. Izracunajte duljinu tangente, normale, suptan-

gente i subnormale u tacki (1; 2).
648. Nadite suptangentu krivulje y = 2' u nekoj njenoj tacki.
649. Pokazite da je za istostranu hiperbolu x2--y2 = a2 duljina normale u nekoj
tacki jednaka polarnom radijusu te tacke.
650. Pokazite da je subnormala hiperbole x2-y2 = a2 u nekoj njenoj tacki jed-
naka apscisi te tacke.
b 2
x
651. Poka2ite da su suptangente elipse + = .
1 i kruznice x2-+2 = a2 u
a2 b2
tackama jednakih apscisa medusobno jednake. Kakav nacin konstruiranja
tangente na elipsu iz toga proistice?
PDF compression,
5 OCR, web
Demidovió: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadaci
66 DERIVIRANJE FUNKCLIA [I
652. Nadite duljinu tangente, normale, supstangente i subnormale za cikloidu

{x = a (t -sin t),
y=a(1- cos t)
u nekoj tacki 10.
653. Nadite kut medu tangentom i polarnim radijusom diralìsta za logaritamsku

spiralu
r=aekV
654. Nadite kut medu tangentom i polarnim radijusom diralista za lemniskatu
r2 = a2 cos 2ce.
655. Nadite duljinu polarne tangente, normale, suptangente i subnormale, a la-

koder i kut medu tangentom i polarnim radijusom diralista za Arhimedovu
spiralu
r=arp
u tacki s polarnim kutom = 2n.
656. Nadite duljinu polarne suptangente, polarne subnormale, polarne tangente i
normale, a takoder kut medu tangentom i polarnim radijusom za hiperbolnu
spiralu r áu po volji odabranoj tacki cp = ry; r= r.
657. Zakon gibanja tacke po osi OX je:
x = 3t-t3.
Nadite brzinu gibanja tacke u ovim trenucima: t = 0, tI = 1 i tz =2
(x je zadan u centimetrima, t u sekundama).
658. Duz osi OX gibaju se dvije tacke po zakonima gibanja
x = 100+5t x=-t2.
2
1
pri emu je t 0.
Kojom se brzinom medusobno udaljuju te tacke u trenutku susreta (x je za-
dan u centimetrima, t u sekundama)?
659. Krajevi duzine AB = 5 m klizu po medusobno okomitim pravcima OX i
OY (sl. 16). Brzina gibanja kraja A iznosi 2 m/s. Kakva je brzina gibanja
kraja B u onom trenutku, kada je kraj A udaljen od ishodita koordinatnog
sistema za OA = 3 m?
660*. Zakon gibanja materijalne tacce, barene u vertikalnoj ravnini XOY (sl. 17)
pod kutom z prema horizontali s pocetnom brzinom v dan je formulama ,
(zanemaren je otpor uzduha)
x=vot cos a, v=votsina - tZ
pri emu je t vrijeme, a g ubrzanje sile teze.

Nadite stazu gibanja i domet. Odredite takoder brzinu i smjer gibanja.
DERIVACIJE VISEG REDA
67
661. Tacka se giba po hiperboli y = i0 tako da njena apscisa x raste jednoliko

x
brzinom od jedinice u sekundi. Kojom brzinom se mijenja njena ordinata
I
kada tacka prolazi kroz poloiaj (5; 2)?

662. U kojoj tacki parabole 18x ordinata raste dvostruko brie od apscise?
663. Jedna strana pravokutnika ima konstantnu velicinu a = IO cm, a druga h
raste konstantnom brzinom 4 cm/s. Kojom brzinom rastu dijagonala i po-
vrsìna tog pravokutnika u trenutku kada je b = 30 cm?
664. Polumjer kugle povecava se jednoliko brzinom od 5 cm/s. S kojom se brzinom

poveéava povrina kugline plohe i volumen kugle u trenutku kada polumjer
postane jednak 50 cm?
665. "l'aeka se giba po Arhimedovoj spirali t=ay (a = 10 cm) tako da je kutna
brzina rotacije njenog polarnog radijusa konstantna i iznosi 6° u sekundi.
Odredite brzinu poveéavanja polarnog radijusa r u trenutku kada je r= 25 cm.
Slika 16. Slika 17.
666. Nehomogena sipka AB dugacka je 12 cm. Masa njenog dijela AM raste pro-
porcionalno kvadratu udaljenosti pomicne tacke M od kraja A i iznosi 10 g
pri AM = 2 cm. Nadite masu citave sipke AB i linearnu gustoéu u nekoj
njenoj taëki M. Kolika je linearna gustoéa "sipke u tackama A i B?
5. Derivacije vigeg reda

1". Definicija derivacija viseg reda. Derivacijom drugog reda ili drugorn derivacijom
funkcije y =j (x) nazivamo derivaciju derivacije, tj.
(3'')',
Drugu derivaciju oznacavamo sa
_y ", iii
d2y
dx2
, ili f (x).
PDF compression,
5, OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
68 DERIVIRAN.JE FUNKCISA I1
Ako je x= f (t) zakon pravocrtnog gibanja tacke, tada je -

d2x
dt'
ubrzanje tog gibanja.
Opéenito, derivacijom n-tog reda funkcije y =f (x) nazivamo derivaciju der acije reda
(n-1). Za n-tu derivaciju upotrebljavamo oznaku
yt "1, ili dny ,

dx"
Primjer 1. Nadimo drugu derivaciju funkcije

y = ln (1 - x).
1 ( -11' 1
Rjesenje. y" = I\1
x) (1 x) '
2°. Leibnizova formula. Ako funkcije u = P (z) i v = (x) imaju der acije do ukljucivo St,
n-tog reda, tada nain za racunanje n-te derivacije produkta moze posluziti Leibnizova formula
(uv)tni = utn>v+ttut"-tìv, n(n-1) u(n-z)U l

i . . . -I-uui" .
1.2
3°. Derivacije vi"seg reda parametarski zadanih funkcija. Abo je
Ix - o (t),
Y = tit (t),
c123,
onda derivacije yx = , yxx = , . . . mozemo redom izracunati po Sormulama
dz dx2
WO; ,, (yxx)t ¡Ed
xi xi x,
Za derivaciju drugog reda va°zi formula
yxz =
xrYrt - xrr.Y't
(xt)3
Primjer 2. Nadimo y" ako je
( x a cos t,
y =h sin t.
Rjesenje. Imamo
(b sin t)1 b cos t b
y'= (a cos t),'
_ -a sin t
-ctgt
a
ctg
C)L a sin2 t b
(a cos t),' -a sin t a2 sin't

5 DERTVACIJE VISEG REDA
69
A. Derivaa:je viseg reda eksplicitno zadanih funkcija
Nadite druge derivacije ovih funkcija:

667. y = x8+7x6-5x+4. 668. l' = e'2.
669. y = sin" x. 670. y =

//
671. y = In (x+.f a2+x2). 672. f(x) _ (1+x2)arctgx.
673. y = (arcsin x)2. 674. f= a ch x .
a
x2+2x-F2
675. Pokazite da funkcija y = zadovoljava diferencijalnu jednadzbu
2
I I
-y2 = 2yy ".
676. Pokazite da funkcija y= I x2e' zadovoljava diferencijalnu jednadzbu

2
y' -2y'-I-y = e".
677. Pokazite da funkcija y = C,e-'-{-C2e-2r za bilo koje konstante C1 i C2

zadovoljava jednadzbu y" +3y' +2y = O.
6 78. Pokazite da funkcija y = e2' sin 5x zadovoljava jednadzbu
y" - 4>> + 29y = O.
679. Nadite y"' ako je y = x3-5x2-}-7x-2.

680. Nadite f " (3) ako je f (x) _ (2x-3)5.
681. Nadite _y° funkcije y = ln ( I x).
682. Nadite y°' funkcije y = sin 2x.
683. Pokazite da funkcija y = e-' cos x
zadovoljava diferencijalnu jednadzbu
y'° +4y = O.
684. Nadite f(0), f'(0), f" (0) i f"' (0), ako je
Sbika 18.
f(x) = e` sin x.
685. Jednadzba gibanja tacke po osi OX je .x = 100+5t-0,001 t'.
Izracunajte brzinu i ubrzanje tacke u trenucima to = 0; t, t2 = 10. -1;
686. Po kruznici x2+y2 = a2 giba se tacka M konstantnom kutnom brzinom Un.
Nadite zakon gibanja njene projekcije M, na os OX, ako u trenutku e = 0
tacka ima polo°zaj Mo (a, 0) (sl. 18). Izracunajte brzinu i ubrzanje tacke M1.
Kolika je brzina i ubrzanje tacke M, u pocetnom trenutku i u trenutku
prolaza kroz ishodi`ste koordinatnog sistema?
Koje su maksimalne vrijednosti apsolutne velicine brzine i apsolutne
velicine ubrzanja tacke M1?
687. Nadite derivaciju n-tog reda funkcije y = (ax-{-b)" (n je prirodan broj).
70 DERIVIRANJE EUNKCIJA II
688. Nadite derivacije n-tog reda funkcija:
a) y
1-x
b) y=f.
689. Nadite n-tu derivaciju funkcija:
1
a) y = sin x;
1+x,
b) y= cos2x; f) y=-1+x
1-x
3x;
e) y = e g) y = sin2x;
d) y = In (1 +x); h) y = ]n (ax+b).
690. Primjenom Leibnizove formule nadite y(°), ako je:
1+x
a) Y=xex; d) Y=
x
b) y=x 2
e
-2x.
c) y = (1-x2)cosx; e) y = x31nx.
Nadite f<">(0), ako je f(x) = In

1
691.
1 -x
B. Derivacije viseg reda funkcija zadanih parametarski, odnosno inlplicitno
dz
Izracunajte ovih funkcija:
dx
692. a)
x=1nt, x = arctg t, x = arcsin t,
e)
y = t3; _ y = In(1+t2); { y = tz.
693. a)
X = a cos t,
c
( x = a (t - sin t),
y=asint; l_ y=a(1-cost);
b)
x = a cos 3 i,
f
x = a (sin t- t cos t),
y = a sin3 t; l y=a(cost+tsint).
x = cos 2t, x = arctg t,
694. a)
{ y = sin2t;
695. a) {
Y =t; 1 2
a
( x=1nt,
b){ Y=`
b) Y = 1
1-t
DERIVACIJE VI5EG REDA 71
696. Izracunajte --,

d2x
ako je
x=e'cost,
dy2 y= e' sin t.
x = In (1 +12),
697. Izracunajte d2y za t = 0, ako je
dx2 y=t2.
698. Pokayite da y kao funkcija od x, definirana jednadzbama x = sin t,
y=ae'-;-be-'1
jednadzbu
; za hilo koje konstante a i h, zadovoljava diferencijalnu
(1-x2)d2,1
dx2
- zdy
dx
= 2y .
day
Nadite ovih funkcija:
dx3
699.
{x = sec t,
700.
fx = 'cos t,
y =tgt. y = e-'sin t.
x = x=1nt,
Treba naéi d"y, ako je
e
701. 702. t,,,
y= t3. dx" f
703. Poznavajuci funkciju y = f (x) izracunajte derivacije x", x"' inverzne funk-
cije x =f r (y).
704, Izracunajte y", ako je x2-i-y2 = 1.
Rjesenje: Na osnovu pravila deriviranja slozenih funkcija imamo 2x -I 2ry' = 0; odatle je

--
' '
s- Y_,3,,
>>'_ i y' _ = . Supstituirajuei umjesto y' njenu rijed-
nost, konacno dobivamo:
-.Y, x y2
x"
+
.Y3
Odredite derivacije y" ovih funkcija y = f (x), zadanih implicitno:

z
705. y2 = 2px. 706. + = 1. 707. y = x+arctgy.
a2 h2
d2r d2x
708. Na temelju jednadzbe >> = x-}-ln y nadite
dx2 dy2
709. Nadite v" u tacki (1; 1), ako je x2+5Xp+"2-2x+y-6 = O.
710. Nadite y" u tacki (0; 1), ako je x4 - xy + y4 = 1.
711. a) Funkcija y zadana je implicitno jednadThom

x2 +2xy-+-y2-4x+2y-2 = O.
d'y
Nadite u tacki (1; i).
dx3
d3
h) Nadite y , ako je x2 =
dx3
72 DERIVIRANJE FUNKCI.JA II
6. Diferencijali prvog i viseg reda

1°. I)iferencijal prvog reda. Diferencijalorn (prvog reda) furakeije y= f(x) u tacki x
nazivamo glavni dio njenog prirasta Ay=f(x-I-Ax)-f(x) za koji je linearan s obzi-
rom na prirast Ax = dx nezavisne varijable x. Diferencijal funkcije jednak je produktu njene
derivacije s diferencijalom nezavisne varijable:
Y
dy = y'dx.
Odatle e
dy.
Y
dx'
Funkciju koja ima diferencijal nazivamo dife-
dy rencijabilnom.
Ako je MN luk grafa funkeije y = f (x) (sl. 19),
Mlx,y1 MT tangenta u tacki M (x, y) i
PQ= Ax =dx,
onda je prirast ordinate tangente
P Q
Slika 19.
AT=dy
i odsjecak
AN = Ay.
Primjer 1. Nadimo prirast i diferencijal funkcije y =3x2-x.
Rje£enje. Prvi nacin;
Ay=3(x+Ax)2-(x-{- Ax) -3x2-}-x
Ay = (6x - 1) Ax + 3 (Ax)2.
Slijedi da je
dy = (6x - 1) Ax = (6x - 1) dx.
Drugi nacin:
y"=6x-1; dy=y'dx=(6x-1)dx.
Primjer 2. Izracunajmo Ay i dy funkcije y =3x2 -x kada je x=1 i Ax= 0,01.
Rjesenje.
Ay = (6x-1) Ax + 3 (Ax)2 = 5 0,01 L 3 (0,01)2 = 0,0503
dy = (6x - 1) Ax = 5 0,01 = 0,0500.
2°. Osnovna svojstva diferencijala:

1) dc = 0, gdje je c = const.
2) dx = Ax, gdje je x nezavisna varijabla.
3) d (cu) = c du.
4) d(u±u)=du-i-do.
5) d(uu) = trdv- udu.
6 DIFERENCIJALI PRVOG I VSSEG REDA
73
d(u vdu-udv
6) u2
(v 0).
ll
7) df(u)=f'(u)du.
3°. lerimjena diferencijala u pribliinim racunima. Ako je prirast 4x argumenta
x malen po apsolutnoj vrijednosti, tada su diferencijal dy funkcije y =f (x) i prirast Ay funkcije
priblizno jednaki
Ay dy,
tj.
f(x+Ax) -.f(x) f'(x)Ax,
odakle je
f(x+Ax) f(x)+ f (x) Ax. (1)
Primjer 3. Koliko se priblizno promijenila stranica kvadrata ako se njegova povr`sina poveéala od
9 m2 na 9,1 m'?.
Rjesenje. Ako je x povr`sina kvadrata a y njegova stranica, tada je
y=vX
Prema uvjetima zadatka imamo; x = 9; Ax=0,1.
Prirast Ay stranice kvadrata izracunamo priblizno:
dy=y'Ax=
1
Ay 0,1=0,06m.
2r9-
4°. Diferencijali vi§eg reda. Diferencijalom drugog reda nazivamo diferencijal dife-
rencijala prvog reda, uz fiksiran prirast odnosne varijable:
d2y = d (dy).
Analogno se definiraju diferencijali treéeg itd. reda.
Ako je y =f (x), a x nezavisna varijabla, onda je
d2y = y"(dx)2,
d3y y.,r (dx)',
d"y = y("' (dx)"

Ako je y = f (u) pri (7.emu je u (x), onda je
d2y = y "(du)2 +y'd2u,

d3y = y "'(du)3 +3y"du d2u +y'd3u
td. (Ovdje crticama oznaavamo deriviranje po u).
712. Nadite prirast Ay i diferencijal dy funkcije y = 5x-1--xa za x = 2 i
Ax 0,001.
713. Ne izracunavsi derivaciju nadite d (1- x3) za x = 1 i Ax = - 1
74 DERIVIRANJE FUNKCIJA j[
714. Povrsina kvadrata S sa stranicom x izrazena je formulom S= x2. Nadite

prirast i diferencijal te funkcije i razjasnite geometrijsko zna(:enje diferen-
cijala.
715. Dajte geometrijsku interpretaciju prirasta i diferencijala ovih funkcija:
a) povrsina kruga S = 7rx2; b) volumen kocke v = x3.
716. Pokazite da je za Ax-->- 0 prirast funkcije y = 2x, koji odgovara prirastu
x za 11x, za svaki x ekvivalentan izraztr 2"Ax In 2.
717. Za koju vrijednost x diferencijal funkcije y = x2 nije ekvivalentan prirastu
te funkcije kada [1x->0?
718. Ima li funkcija y = ix! diferencijal za x = 0?
719. Posluzivsi se derivacijom nadite diferencijal funkcije
y=cos x za x= ,- i 4x=
6 36
720. Nadite diferencijal funkcije
2
Y= za x = 9 i L1x= -0,01.
v-`
721. Izraeunajte diferencijal funkcije
P=tgx za x= R
3
i x= 180
n
Nadite diferencijale ovih funkcija za po volji odabrane vrijednosti argumenta i nje-

gova prirasta:
722. y = 1 723. v =
xm 1-x
x
724. y = aresin X . 725. y = arctg
a a
726. y=e . 727. y=xlnx - x.

728. y In
I -x
729, r = ctg +coseccp.
+x
730. s = arcctg e`.
731. Nadite dv, ako je x2+2xy-y2 = a2.
Riesenje. Koristeéi invarijantnost oblika diferencijala dobivamo
2xdx-{- 2 (y dx+x dy) -2y dy - O.
Odatle je
dv=-xx j1'dx.
-- y
6 DrFERENCIJALI PRVOG I VIREG REDA 75
Nadite diferencijale ovih funkcija zadanih implicitno:
732. (x+y)2(2x+,i9' = 1. 733. y = e Y.
y
734. In /x2+y2 = arctg
735. Nadite dy u tacki (1; 2), ako je y' -y = 6x2.

736. Nadite pribliznu vrijednost od sin 31°.
Rjesenje. Uz pretpostavku da je x=arc 30° _

r i Ax=arc 1°
7c
iz formule (I) (vidi 3')
r.
imamo 'sin 31° sin 30° + cos 30° = 0,500 + 0,017 = 0,515.
180 23
737. Zamjenjujuéi prirast funkcije diferencijalom, priblizno izracunajte:

a) cos61°; c) e°'2 ;
b) tg44°; d) 1g0,9; e) arctg 1,05.
738. Za koliko se priblizno poveéa volumen kugle, ako se njen polumjer

R = 15 cm produlji za 2 mm?
739. Izvedite pribliznu formulu (za ¡Axl malo u usporedbi sa x)
i
./x+Ax
pomoéu nje nadite priblizne vrijednosti za
2 ff;
Ax
17; 70; 640.

740. Izvedite pribliznu formulu
3 Ax
Jx+Ax Jx+
3x2
i nadite priblizne vrijednosti za V10, V70, 1/200.
741. Nadite priblizne vrijednosti funkcija:
a) y=x3-4x2+5x+3 za x = 1,03; c) f(x)= za x = 0,1;

1+x
b) f(x)=,/1+x za x=0,2; d) y=el ` za x=1,05.
742. Nadite priblizne vrijednosti od tg 45''3'20".
743. Izracunajte pribli2no arcsin 0,54. 744. Izracunajte priblizno V-17.
745. Pokazite, na osnovu formule Ohmova zakona I= E, da se mala pro-

R
mjena AI jakosti struje I uvjetovana malom promjenom AR otpora R
moze naéi priblizno po formuli
AI= -IAR.
R
76 DERIVIRANJE PUNKCIJA II
746. Pokazite da relativna pogreska od 1°/0 pri odredivanju duljine polumjera

povlaci relativnu pogresku od pribli2no 2°/0 pri racunanju povrine kruga i
oplosja kugle.
747. Izrakunajte d'y ako je y = cos 5x.
Riegel;je. d-y=y" (dx)2= -25 cos 5 x(dx)2.
748. u = l -x2, treba naéi d2u. 749. y = arccos x, treba nad d2y.
750. y = sin x In x, treba naéi d2y. 751. z = ln x treba naéi d2z.

x
X4
752. z = xZe ", treba naéi d3z. "753. z = x , treba naéi d4z.
2-x
754. u = 3sin(2x+5), treba naéi d"u.
755. y = e' °°s sin (x sin a), treba naéi d'y.
7. Teoremi srednje vrijednosti

1°. Rolleov teorem. Ako funkcija f (x), neprekinuta u intervalu a <x «, ima derivaciju
f'(x) u svakoj tacki unutar tog intervala i
.f(a) =f (b),
tada za argument x postoji najmanje jedna vrijednost 6, gdje je a<e<b, takva da je
f'(0 o.
2°. Lagrangeov teorem. Ako je funkcija f (x) neprekinuta u intervalu a
derivaciju u svakoj tacki unutar tog intervala, tada je
x i ima
f(b) -f(a) _ (b-a)f gdje je a<e<b_
3°. Cauchyjev teorem. Ako su funkcije f(x) i F (x) neprekinute u intervalu a <x <b i
za a<x<b imaju derivacije koje nisu istodobno nula, pri emu je F(b)#F(a),, onda je
f (b) -f(a) fgdje je a < S < b.

-
F(b) F(a) F()
756. Poka2imo da funkcija f (x) = x-x3 u intervalima -1 `x <0 i 0 <x C1
zadovoljava uvjete Rolleova teorema. Nadimo odgovarajuée vrijednosti .
Rjesenje. Funkcija f-(x) neprekinuta je i derivabilna za sve vrijednosti x; pored toga f (- 1)= f(0) _
= f (i) = 0. Prema tome je Rolleov teorem primjenljiv u intervalima i - I
Da nademo broj e, tvorimo jednad"zbu: f'(x)=1-3x°=0.

Odatle je e,== - / 3
; _ / 3
, pri cemu je -- I <e,<0; 0<6,<I.
757. Funkcija f (x) = }/(x-2)2 na krajevima intervala [0, 4] ima jednake vri-
jednosti f (0) = f (4) _ /4.
Da li je na tu funkciju primjenljiv Rolleov teorem u intervalu [0, 4]?
758. Da li su ispunjeni uvjeti Rolleova teorema za funkciju f(x) = tgx
u intervalu [0, 77-]?
8 TAYLOROVA FORMULA 77
759. Neka je f(x) = x(x+1)(x+2)(x+3).

Pokazite da jednad'zba f' (x) = 0 ima tri realna korijena.
760. Jednadzba ex= +x ocigledno ima korijen x = O.
1
Pokazite da ta jednad2ba ne moze imati drugog realnog korijena.

761. Provjerite da su ispunjeni uvjeti Lagrangeova teorema za funkciju
f(x) = x-x3
u intervalu [ - 2, 11 i nadite odgovarajuéu meduvrijednost .
Rjesenje. Funkcija f (x) = x- x3 neprekinuta je i derivabilna za sve vrijednosti x, pri cemu je f (x)--
= I -3x'-. Odatle po Lagrangeovoj formuli imamo f (1) -f (-2) = 0-6 = [1 -(-2)] 1'(6),
tj. f' = -2. Prema tome je 1-3e2 = -2 i e= ii;
odgovara samo vrijednost e
za koju vrijedi nejednad"zba -2<e<1.
762. Provjerite da su ispunjeni uvjeti Lagrangeova teorema i nadite odgovarajuéu
medutacku za funkciju f (x) = x413 u intervalu [-1, 1].
763. Za odsjecak parabole y = x2 zatvoren medu tackama A (I; 1) i B (3; 9),
nadite tacku u kojoj je tangenta paralelna s tetivom AB.
764. Primjenom Lagrangeova teorema doka2ite formulu
sin (x + h) - sin x = h cos
gdje je x<6<x+h.
765. a) Za funkcije f (x) = x2-}-2 i F (x) = x3-1 provjerite da su ispunjeni
uvjeti Cauhyjeva teorema u intervalu [1, 21 i nadite e;
b) isto za f (x) = sin x i F (x) = cos x u intervalu r0,
r.
2
8. Taylorova formula
Ako je funkcija f (x) neprekinuta i ima neprekinute derivacije do ukljucivo (n-1)-tog
reda u intervalu a <x <b (ili b <x <a), i ako u svakoj tacki unutar tog intervala postoji konacna
derivacija f(") (x), onda u tome intervalu vrijedi Taylorova formula.
f(x)=f(a)+(x-a)f'(a)+(x-a) .,,(a)+(x-a) 2 3
2! 3!
+ (x-a)" 'fl"-"(a) -a)"

(n-1)!
+(x
n!
(),
gdje je =a+0(x-a) i 0<0<1.
Napose za a = 0 imamo (Maclaurinova formula):
2 n-1
f(x)=f(0)+xf,(0)+21 f(°-1) (0)+ f(") (),
gdje je =ux, 0<0<1.
7` DERIVIRANJE FUNKCIJA Il
766. Polinom f(x)=x3-2x2-{-3x-{--5 razvijte po cijelim ne negativnim poten-

cijama binoma x-2.
/ ' c)
! = 3x= - 4x + 3; f"(x) = 6x -4; f,,(x) = 6; f")(x) = 0 za 4.
Odatle je f(2) = 11; f(2) = 7; f° (2) = 8; f"' (2) = 6.
Prema tome je,
+2x'--}-3x+5=II+(x-2)7-I
(x - 2)2
8-I
(x - 2)"
6
2! 3!
x3-2x'--{-3x-}-5=11+7(x-2)-!-4(x-2)2+(x-2)3.
767. Funkciju f (x) = ex razvijte u red po potencijama binoma x-- I do clana koji
sadrzi (x-F1)3
R'esènje.
) f"O-
(")(x) - ex za see n, f' (- I) _ 1 . Prema tome je
i.r+1)2 (x+1)3 +(x+1)4

e= +(x{-1)
] 1
3!
1
e
e e 2! e e 4!
gdje je =-I-{-0(x+l), 0<0<1.
768. Funkciju f (x) = In x razvijte u red po potencijama od x-1 do 'lana sa
(x-1)2.
769. Funkciju f (x) = sin x razvijte u red po potencijama od x do clana sa x" i
do clana sa x5.
770. Funkciju f (x) = e` razvijte u red po potencijama od x do clana sa
771. Poka2ite da se sin (a+h) razlikuje od sin a + h cos a za najvise '-.
h2.
772. Objasnite porijeklo pribliznih formula:

--- 1
a) vi1+x 1 + -1 x - 8x
2
, IX( <1,
b) /1+x 1+--1 x- 1
x2, Ixl<l,
3 9
i ocijenite njihove pogreske.
773. Ocijenite pogresku u formuli
eti-t-
2 1 + 1 + 1
2! 3! 4!
x
774. Teska nit pod djelovanjem vlastite te2ine visi u obliku laanice
nc y a ch .
a
Poka2ite da je za male 1xl oblik niti priblizno izra2en parabolom
z
y=a+ -x -
2a
9 NEODREDENI OBLICI
79
775 o-* Pokazite da za xl <a s tano"séu do (x/a)2 vrijedi priblizna jednadzba
a+x
a-x
9. L'Hospital-Bernoullijevo pravilo'za neodredene oblike
10. Neodredeni oblici tipa --
0
()
i -
co
00
. Zadane su jednoznaene funkcije f (x) i p (x) dui-
vabilne za 0<fx-al<h pri 'emu se derivacija p' (x) ne poni`stava.
Ako su f (x) i p (x) obje beskona'no male ili obje beskona'no velike kada x-->a, tj. ako
f (x)
razlomak
p
predstavlja u toj taeki x=a neodreden oblik tipa -
0
ili
00
, tada je
lìmf (x) = limf (x)

x-'°cP(x) (x)
pod uvjetom da limes kvocijenta derivacija egzistira (L'Hospital-Bernoullijevo pravilo). Pravilo
je primjenljivo i u slu'aju kada je a= oo.
.f'(x)
Ako razlomak iznova daje neodreden oblik u ta'ki x = a jednog od dva navedena
p' (x)
tipa i f' (x) i p' (x) udovoljavaju svim ranije formuliranim uvjetima za f (x) i p (x), tada se mole
prijeéi na kvocijent drugih derivacija itd.
(x)
No treba napomenuti da limes kvocijenta mole egzistirati i tada kada kvocijent de-
p (x)
rivacija ne teli nikakvom limesu (vidi br. 809).
20. Drugi neodredeni oblici. Da se nade vrijednosti neodredenog oblika 0 co pret-
varamo odgovarajuéi produkt f, (x) f2 (x), gdje je Jim f, (x) = 0 i lim f2 (x) = cc, u razlomak
f (x) ¡" 0 fs (x) ( °° 1

oblik oblik
1 0 ; 1 cc
f (x) fi (x)
U slu'aju neodredenog oblika ec- w treba pretvoriti odgovarajuéu razliku fl (x) -f2 (x)
u produkt f, (x) 1 - ffi (x)
(x)
i najprije rife"siti neodredeni oblik
f2
fi (x)
(x); ako je lim
x-+af
f (x) =
(x)
1,
onda izraz dovodimo u oblik f2 (x)

(x)
( oblik -
ó I
.
fi (x)
Neodredene oblike 1°', 0°, oo° rje"savamo pomoéu prethodnog logaritmiranja i odre-
divanja limesa logaritma odgovarajuée potencije [f(x)]1'(x) (Sto iziskuje odredivanje neodre
dena oblika 000)
U nekim je slu'ajevima korisno kombinirati L'Hostpial-Bernoullijevo pravilo s odredi-
vanjem limesa elementarnim sredstvima.
Primje.r 1. Izracunajmo lim

x-+0
ln
ctg x
x
neodreden oblik -
o0
oo
Rjesenje. Primijeniv"si L'Hospital-Bernoullijevo pravilo imamo
I'm
x-o ctg x
ln x
= lim
x--) (ctg x)'
(ln x)'
- lim
x-x
sin' .r
x
0
Dobili smo neodredeni oblik pa primjena L'Hospital-Bernoullijeva pravila nije pot-
®,
rebna, jer je
sin' x sin x
lim = lim sin x =I O =0 .
x x-40 x
Na taj nacin konacno dobivamo:

ln x
lim = 0.
x-.0 ctg x
1 1
lim (neodredeni oblik oo- oo).

x-.o sin2 x x2
Rjesenje. Svedimo razlomke na zajednìcki nazivnìk
lim
%0
-+ ( sin2 x
1 1
x2
1
//II
= hm
%-+0
x2
x2
sin=x
sin' x
¡
I\neodredeni oblik - 0
0
1
I
Prije nego "sto primijenimo L'Hospital-Bernoullijevo pravilo, zamijenimo nazivnik raz-

lomka ekvivalentnom beskonacno malom velicinom (gl. I, 4) x2 sin2 x
Dobivamo
lim
1
x-.0\sin2x
1
= - x'- )x-o
x2--sin2 x
(neodredeni oblik
0
x° ll
-
0
Po L'Hospital-Bernoullijevu pravilu je
lira
1
=
1
hm
2x - sin 2x = lim 2 - 2 cos 2x
x-x.0 sin' x x2 x-40 4x' x-.o 12x'
Dalje nalazimo elementarnim putem:
lim
1 1
= lim
1 - cos 2x - hm 2 sin' x 1
+-40 sin' x x2 x-.o 6x' x-.o 6x2 3
Prirnjer 3. Izracunajmo
3
lini (cos 2x);2-(neodredeni oblik

x-40
Rjesenje. Logaritmiramo i primijenimo L'Hospital-Bernoullijevo pravilo, pa dobijemo

á In cos 2x tg 2x
lim ln (cos 2x)x2 = lim
x-40 x-30
3
x'
- 6 lim
x-*0 2x
= - 6:
Iz toga slijedi lira (cos 2x) x2
= e -0.
x--0
Potraite ove limese funkcija:
776. him
xx3 -2x
2x2 -x +2
x--1 x3 -7x +6
Rjesenje. lim
x3-2x'-x+2 = lira 3x2-4x-1 1
x-+1 x3-7x-1-6 -.1 3x'-7 2
9 NEODHEDENI OBLICI 81
xcosx - sinx 1- x
777. lim 778. lim
x o X3 x- 1
1-sin- 7LX
hm
chx-1 tgx-sinx
779. 780. lim
x-.o 1-cos x z-+0 X -sin X
sec2x-2tgx tgx
781. lim 782. lim
x--- 1 +cos 4x tg 5x
4 2
in x
783. lim es'
xtmX
784.
x-+
lim
7I 1n (sin mx)
786. lim > 0).
785. lim X
x-.+o lnsinx
x-+0 7fX
ctg 787. lim(1-cosx)ctgx.
2 x-0
Rjeienje. 11m (1 - cos x) ctg x = x-.0

lim
- cos x) cos x - (1
x-.0 sin x
- x-.o
lim - cos x)
(1 lim cos x= lim
sin x
1 = 0.
sinx x-.0 x-.0 cos x
788. lim (1-x)tg .. 789. lim aresinxctgx.

x-0
790. lim (x"e-x), n>0. 791. lim x sin

á .
x-0 xm X
792. lim x"sin á, n>0 a-A O. 793. lim

x]
lnxln(x-1).
x 1 1
794. lim
x-1 \ x-1 Inx
Rjeienje. 1im
1 1 \
= lim
xlnx-x+I
\ x- 1 ln 1 x-.1 (x-1)Inx
x-+Inx-1 1
ln x
xl lnx+-(x-1) - lim Inx--+1
x
= lim lim
1 1 x-.1 I I 2
x x X + X2
r
2(1-) - 3(1-3
1 5 1 1
795. lim 796. lim
x-3 x-3 x2-x-6JI x1 L Y)
PDF compression,
6 OCR, web
DOmidovlt: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadaci
82 DF.RIVIRANJE FUNKCIJA II
x r ).
797. lim 798. lim
ctg 2 cos x +0
2
Rj et''orje. Imam o ax =y lny=xlnx;

x-b0
liminy= limxInx=
x-r0
In x
= lim
A7-,0 i
= lim
x-->0
x
I
- 0, odakle je lim y
x--J-0
_ 1, tj. 1im xx
x-->0
= 1 .
X x=
799. lim x 800. him x' +lnx

-o
rx
xs'nr cos
801, him 802. lim (1 -x) 2
x ;o i
2
803. lim (1+: 804. 1 x'
x- -to x -
g
( tIx 2
805. lim tg 806. lim (ctgx)i°x
,A 4 0
x
807. lim )tg".. 808. Im (ctg x)sin
l
x-, ,...0 x x--0
809. Dokazite da se limesi
x2 sin 1
x
a) lim
x-.o sinx
b) lim
x - sin x = 1;
x-mx+ sin x
ne mogu naéi primjenom L'Hospital-Bernoul-
lijeva pravila. Nadite te limese izravno. Slika 20.
810*. Pokaite da je povrsina segmenta kruga s malim sredignjim kutom a, te-

tivom AB =b i visinom CD = h (sl. 20) priblikno jednaka
S ? bh
3
s po volji malom relativnom pogrekom kada x>0.
GLAVA III
EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI
1. Ekstremi funkcije jednog argumenta

Uzlazna i silazna funkcija. Funkcijuy = f (x) nazivamo uzlaznom (silaznom) u nekom
intervalu (odsjecku), ako za po volji odabrane tacke xl i x2 koje pripadaju zadanom intervalu (od-
sjecku) iz nejednad"zbe x,<x2 slijedi nejednad°zba f (xi) <f (x2) (sl. 21,a) (f (xi)> f (x2) (sl. 21,h).
Ako je funkcija f (x) neprekinuta na odsjecku [a, b] i f'(x) > 0 (f'(x)< 0) za a<x<b, tada je f (x)
uzlazna (silazna) na odsjecku [a, b].
U jednostavnim slubajevima podrucje definicije funkcije f (x) mozemo rastaviti na konacan
broj intervala u kojima je funkcija uzlazna ili silazna (intervali monotonosti). Ovi intervali omedeni
su kritickim tackama x (gdje je f'(x) = 0 ili gdje f'(x) ne postoji).
f(x2)
fíat)
X2 ñ (/ X1 X2
a) b)
Slíka 21. Slika 22.
Prirnjer 1. Istrazimo s obzirom na uzlaznost i silaznost funkciju y = x2 - 2x + 5.
Rjese+lje. Nadimo derivaciju

y'-=2x--2=2(x - t)o (1)
(-,
ma
Odatle je y' = 0 za x = 1. Na brojevnom pravcu dobivamo dva intervala monotonosti:
1) i (1, +oo). Iz formule (1) imamo: 1) ako je -oo<x<1, tadajey'<0, pa je pre-
tome funkcijaf (x) silazna u intervalu (-
oo, 1); 2) ako je 1<x < cc, fada je y'>0
pa je prema tome funkcija f (x) uzlazna u intervalu (1, + c.) (sl. 22).
l'ri+++jer 2. Odredimo intervale uzlaznosti i silaznosti funkcije
1
Y= x-;-2
Rjesenje. Ovdje je x = -2 tacka prekinutosti funkcije, a y' _ - (x +
1
2)2
0 za .e 2. Prema tome
e funkcija y silazna u intervalima - (Jo <x<-2 i-2<x<-I-cc.
84 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRITI III
Primjer 3. Razmotrimo s obzirom na uzlaznost i silaznost funkciju
y = - --1
5
x5
1
3
x3
Rjesenje. Ovdje je
y'=x -x2. (2)
Rije"simo li jednad"zbu x4 -x2 = 0, dobivamo taeke x, _ -I,

x2=0, x3 1 u kojima se
derivacija y' poni"stava. Buduéi da y' mo"ze promijeniti predznak samo pri prijelazu kroz
tacke u kojima se ponistava ili se prekida (u zadanom primjeru tacke prekinutosti za y'
nema), to u svakom intervalu (- Do, -1), (-1, 0), (0, 1) i (1, +oe) derivacija zadrzava
stalni predznak, pa je prema tome u "svakom od tih intervala razmatrana funkcija mono-
tona. Da bismo ustanovili u kojim je od naznacenih intervala funkcija uzlazna, a u kojima
je silazna, nuzno je da znamo kakav predznak ima derivaeija u svakom od tih intervala.
Da bismo saznali kakav predznak ima y' u intervalu (-
oo, -1), dovoljno je da ustanovimo
kakav je predznak y' u jednoj po volji gdabranoj taeki tog intervala; uzmemo li na primjer
da je x -2, dobijemo iz (2) da je y'=
12>0, pa je prema tome y'>0 u intervalu
(- oo, -I) i funkcija je u tom intervalu uzlazna. Analogno nalazimo da je y' < Ou intervalu
(-1, 0) (za provjeravanje mo2emo na primjer uzeti x -Z 1
; y'<0 u intervalu (0, 1)
i
ovdje se mozemo poslu°ziti sa x= ; y'>0 u intervalu (1, + oc).
2/
Prema tome je razmatrana funkcija uzlazna u intervalu (-cc, -1), silazna u Inter-
valu (-1, 1) i ponovno uzlazna u intervalu (1, +co)
Slika 24.
2°. Ekstremi funkcije. Postoji li takva okolina tacke x0, da za svaku taeku te oko-
line vrijedi nejednadzba f (x)>f (xo), tada taeku x
nazivamo tackom minïnzuma funkcije y =.f (x)
f
a broj (xo) nzinimunzonz funkcije y =f( x). Analogno, ako za svaku tacku x #
xi, neke okoline tacke
x, vrijedi nejednadzba f (x)<f (x,), tada x, nazivamo tackozrz maksinzunza funkcije f (x), a f (xi)
ntaksinnnnom funkcije (sl. 23). Tacku minimuma ili maksimuma funkcije nazivamo njenom_tac-
kom eksurema, a minimum ili maksimum funkcije nazivamo ekstremotn funkcije. Ako je xo taeka
f
ekstrema funkcije (x), tada je f'(xr,) =0 (stacionarna tacka) ili pak f'(x0) ne postoii (nuzni uvjet
za postojanje ekstrema). Obrnuta tvrdnja nije tacna: tacke u kojima je f'(x)=0 ili pak f'(x) ne
postoji (kriticke tacke), nisu uvijek tacke ekstrema funkcije f (x). Dovoljni uvjeti da postoje odnosno
ne postoje ekstremi neprekinute funkcije f (x) dani su ovim pravilima:
I. Postoji li takva okolina (xo-S, xo+S) kriticke tacke xo, da je f' (x)>0 za --S<x<s
i f'(x) <0 za xo<x<x+S, tada je xo tacka maksimuma funkcije f(x); ako je pak za
x- S <x <xo i f'(x)> 0 za xo <x<xo-F S, tada je X, tacka minimuma funkcije f(x).
EKSTREMI FUNKCIJE JEDNOG ARGUMENTA
1
85
Ako pak na posijetku nademo takav pozitivan broj S, da f'(x) zadr`zava nepromijenjen
predznak za 0 < lx -xI
<S onda taéka xo nije taéka ekstrema funkcije f(x).
2. Ako je f'(x) =0 i f"(x) <0, onda je xo tacka maksimuma funkcijef(x); ako je f'(x) = 0
i f"(x) > 0, onda je x tafka minimuma funkcije f(x): ako je pak f'(x) = 0, f"(x) = 0, a f"'(x) #0
onda tacka x nije taéka ekstrema funkcije f(x).
koja u taéki x nije jednaka
li opéenitijem obliku: neka prva u nizu derivacija funkcije f(x)
nuli bude reda k. -fada je, ako je k paran, taéka x taéka ekstrema i to taéka maksimuma ako je
((k) (x) 0, i taéka minimuma ako je f(k) (x)> 0. Ako je pak k neparan, onda tacka x .nije taéka
<_
ekstrema.
Primjer 4. Nadimo ekstreme funkcije

y=2x+3P.
(
Rjesenje. Nadimo derivaciju
2+-=]x 2
y3 x
3
2
f-1). (3)
Izjednaéimo li derivaciju y' s nulom, dobivamo:
±1=0.
Odatle nalazimo stacionarnu taéku x, = -1. Iz formule (3) imamo: ako je x = -1 -h,
gdje je h po voiji odabran malen pozitivni broj, onda je y' >0; ako je pak x = -1+ h, onda
je y' <0*).
Prema tome je x, = -1 taéka maksimuma funkcije y, pri éemu je ymax = 1.
Izjednaéimo li nazivnik izraza za y' iz (3) s nulom, dobivamo:

=0;
odatle izraéunamo kritiéku taéku za funkciju x2 = 0, gdje derivacijay' ne postoji. Za x = -h
ocigledno imamo da je y' <0; za x=h imamo y'>0. Prema tome je x2 = 0 taéka mini-
muma funkcije y, pri éemu je ymin = 0 (sl. 24). Razmatranje toka funkcije u taéki x, _ -1
mo2emo provesti takoder pomoéu druge derivacije
2
Y"
3x
Ovdje je y"<0 za x, = - 1 i prema tome je x, _ - 1 taéka maksimuma funkcije.
3". Najmanje i najveée vrijednosti. Najmanja (najveéa) vrijednost neprekinute funkcije

f (x) na zadanom odsjecku [a, b] dobije se ili u kritickim taékama funkcije ili na krajevima ódsjeéka
[a,' b].
Prieure 5. Nadimo najmanju i najveéu vrijednost funkcije
y=x'-3x+3
na odsjeéku -1- < x
1
2
< 2 -
1
Rjes"enje. Buduéi da je
y'=3x-'-3,
*) Ako je odredivanje predznaka derivacije y' te"sko, onda se moze izvesti aritmetiéki raéun,
uzev"si za h dovoljno malen pozitivni broj.
EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI III
kriticke su tacke funkcije y, xi = -1 i x2-1. Ako usporedimo vrijednosti u tim taekama

s vrijednostima funkcije na krajevima zadanog
y(-1)=5s Y(1)=1S YI(-1 1=48 i YI ?

2
1=11 1.
zakljucujemo (sl. 25), da najmanju vrijednost rn= 1 funkcija ima u tacki x= I (u tacki
minimuma), a najveéu = 11
1
8
ima u tacki x 2 1
(na desnom kraju odsje"cka).
Odredite uzlazne i silazne intervale funkcija:
811, y=1-4x-x2.
812. y = (x-2)2.
813. y = (x+4)3.
814. y=x2(x-3).
x
815. y - x-2'
1
816. y =
(x-1)2
817. 1 - x2-6x-16
x
818. v = (x-3)j.
x
819.
3
820. y=x+sinx.
821. y = x In x. 822. y = aresin(1+x).
823. y = 2e'2-4x 824. y
825. 1
x
Istrázite s obzirom na ekstreme ove funkcije:
826. v = x2+4x+6.
Rjesenje. Nademo derivaciju zadane funkcije y'
= 2x+4. Izjednaciv"si y' s nulom, dobivamo kri-
tüku vrijednost argumenta x= Buduéi da je y'<0 za x< -2 i y'> za x> -2,
-2.
-
to je x -2 tacka minimuma zadane funkcije, pri emu je yn,i -= 2. Ovaj isti rezultat
dobivamo ako iskoristimo predznak druge derivacije u kritickoj tacki y" = 2>0. :
827. v = 2+x-x2.
828. y = x3-3x2+3x+2. 829. v = 2x3+3x2-12x+5.
EKSTREMI PUNKCIJE JEDNOGÀRGUMENTA
87
Rjesenje. Izracunamo derivaeiju

y'=6x2+6x-12=6(x2--x--2).
y' s nulom dobivamo kriticke tacke x, _--2 i x2 = 1. Za odre-
Izjednaciv`si derivaciju
divanje karaktera ekstrema izracunamo drugu derivaciju y" _= 6 (2x+1). Buduéi da je
y"" (-2)<O, to je xr = -2 tacka maksimuma funkcije y, pri cemu je y,,,o - 25. Analogno
imamo y" (1)>0; prema tome je x2 = taeka minimuma funkcije y i y,,,;,, = -2.
1
830. y=x2(x-12)2. 831. y=x(x-1)2(x-2)3.

_ x -2x+2
3 2
x
832. y = ` 833. 1
x+3 x-1
(x -2)(8-x) l= 16
834. y,
= 835.
x2 x(4-x2)
4 x
836. y = 837. y =
//
-;/x2 -4
,Vx2+8
838. y = y(x2-1)2. 839. y= 2sin2x+sin4x.
840. y=2cos x +3 cos x. 841. y=x-ln(1+x).
2 3
842. y=xlnx. 843. y=xln2x.

844. y = ch x. 845. r = xex.
e'
846. y = x2e-x. 847. r = .
848. y = x- arctg x.
Odredite najmanju i najveéu vrijednost funkcije na oznacenim odsjeccima
(ako odsjecak nije oznacen, tada treba izracunati najmanje i najveée vrijed-
nosti funkcije u cijelom podruéju postojanja):
849. y - 1+x2 850. y=-N/x (IO -
851. y = sin4x+cos4x.
852. y = arccosx.
854. v=2x3+3x2-12x+1:
853. y = X3 na odsjecku [- 1, 3].
a) na odsjecku [ -1, 5];
b) na odsjecku [ -10, 12].
855. Pokazite da za pozitivne vrijednosti x vrijedi nejednadzba
x+ 2.
856. Odredite koeficijente p i q kvadratnog trinoma y = x"-}-px-fq tako, da

taj trinom ima minimum y = 3 za x -= 1. Objasnite dobiveni rezultat geo-
metrijski.
88 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJEENE DERIVACIJA U CEOMETRIJI III
857. Dokazimo nejednadzbu

ex> 1+x za x O.
Rjeenje. Razmotrimo funkciju

f(x) °=ex- (1 +x).
Obifnim nafinom halazimo da to funkeija ima jedan minimum f(0) _ - O. Prema tome je
f (x) > f (0) za x #0 ,
tj.
e` > I-} x za x* 0,
sto je i trebalo dokazati.
Dokazite nejednadzbe:
x>1-za
3
858. x - x6 <sinx<x za x>0. 859. cos x2

2
x O.
2
860. x - -X2 <In(1+x) <x za x>0.
861. Zadani pozitivni broj a rastavite na dva pribrojnika tako da njihov produkt
bude najveéi.
862, Komad zice zadane duijine I svinite u pravokutnik tako da njegova povrsina
bude najveéa.
863. Koji od pravokutnih trokuta sa zadanim opsegom 2p ima najveéu povrsinu?
864. Treba odabrati pravokutni teren tako da s tri strane bude ograden ziéanom
mrezom, a s cetvrte strane da je primaknut kamenoj stijeni. Kakav je najpo-
voljniji oblik terena (s obzirom na povrsinu) ako imamo l duzinskih metara
mreze.
865. Iz kvadratnog kartona kojemu je stranica a treba naciniti otvorenu pravokutnu
kutiju kojà bi imala najveéi volumen, tako, da na vrhovima izrezemo kvadrate
i savijemo izdanke dobivenog lika koji ima oblik kriza.
866. Otvorena limena posuda s kvadratnom bazom mora primiti v litara. Pri
kojim dimenzijama trebamo za izradu posude najmanju kolicinu lima?
867. Koji od valjaka zadanog volumena ima najmanju ukupnu povrsinu?
868. Zadanoj kugli treba upisati valjak najveéeg volumena.
869. Zadanoj kugli upisite valjak s najveéom povr)inom plasta.
870. Zadanoj kugli upisite stozac najveéeg volumena.
871. Zadanoj kugli upisite uspravan kruzni stozac s najveéom povrsinom p1a)ta.
872. Zadanom valjku opisite uspravan stozac najmanjeg volumena (ravnine i
sredi)ta njihovih kruznih baza se poklapaju).
EdzSTREMI FUNKCIJE JEDNOG ARGUMENTA
89
873. Koji od stozaca opisanih zadanoj kugli ima najmanji volumen?

874. Limenu traku sirine a morate saviti u otvoren zlijeb (si_. 26). Koliki mora biti
sredisnji kut da bi sadr2ina zlijeba bila najveéa?
cp,
875. Iz okruglog papira izrezite takav sektor da dobijete lijevak najveée sadrzine
ako taj sektor savinete.
876. Otvorena posuda sastoji se od valjka koji dolje zavrsava polukuglom; debljina
stijena je svugdje jednaka. Kakve moraju biti dimenzije posude da pri zadanoj
sadrzini na nju potrosimo najmanje materijala?
877. Odredite najmanju visinu Ih OB vrata uspravnog tornja ABCD, da se kroz
ta vrata u toranj moze unijeti kruti stup MN duljine 1, kojemu zavrsetak M
kliz.i po horizontalnom pravcu AB. Sirina tornja d<1 (si. 27).
a
Slika 26. Slika 27.
878. Na koordinatnoj ravnini zadana je tacka [L1 (x0, y) koja lezi u prvom kvad-
rantu. Povucite kroz tu tacku pravac koji s pozitivnim poluogima tvori tro-
kut najmanje po.vrine.
879. Zadanoj elipsi. upisite pravokutnik najveée povrsine kojemu su stranice pa-
ralelne s osima elipse.
880. Odsjecku parabole y2 = 2px, odsjecenom pravcem x = 2a, upisite pravo-
kutnik najveée povrsine.
881. Na krivulji y = nadite tacku u kojoj tangenta s osi OX tvori po apso-
1 -}- x2
lutnoj vrijednosti najveéi kut.
882. Glasnik mora doéi iz tacke A s jedne obale rijeke do tacke B na drugoj obali.
Znajuéi da je brzina kretanja kopnom k puta veéa od brzine kretanja po vodi
odredite pod kojim kutom glasonosa mora presjeéi rijeku da bi dosao u tacku
B u najkraée vrijeme. Siring rijeke je h a udaljenost izmedu tacaka A i B(duz
obalc) je d.
883. Na odsjecku AB -
a pravca, koji spaja dva izvora svjetla A (intenziteta p)
i B (intenziteta q) nadite tacku M koja je najmanje osvijetljena (osvijetljenost
je obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti izvora svjetlosti).
884. Lampa visi iznad sredista okruglog stola polumjera r. Pri kojoj ée visini
lampe iznad stola osvijetljenost predmeta, polozenog na kraj stola biti naj-
bolja? (Osvijetljenost je direktno proporcionalna kosinusu kuta upada zraka
svjetlosti i obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti od izvora svjetla).
90 EKSTRE.MI FCAiKCLJA r PRIMJENE DERCVACLIA Ti GEOME.TRIJI III
885. Iz okrugiog trupca kojemu je promjer d treba izrezati gredu pravokutnog

presjeka. Kakva mora biti sirina x i visina y tog presjeka da greda ima naj-
veéi otpor: a) na tlak, b) na savijanje?
Naponzena. Otpor grede s obzirom na tlak proporcionalan je povrgini njenog poprecnog presjeka,
a s obzirom na savijanje produktu girine tog presjeka i kvadrata njegove visine.
886. Homogeni tap AB se mo2e okretati oko tacke A (si. 28). Optereéen je te-
retom Q ti na udaljenosti a cm od tacke A. U ravnotezi je djelovanjem ver-
tikalne sile P na njegovom slobodnom kraju B. Teina gtapa po centimetru
duljine iznosi q N Odredite duljinu gtapa x tako da sila P bude najmanja i
.
nadite Pm,,,.
Slika 2E.
887* Sredista triju potpuno elastidnih kugli A, B i C postavljena su u pravcu.

Kugla A mase M brzinom v udari u kuglu B, koja, dobivsi izvjesnu brzinu,
udari u kuglu C mase rn. Kolika mora biti masa kugle B da brzina kugle C
bude najveéa?
888. Imamo li N jednakih galvanskih elemenata, mo2emo na razlidite nadine od
njih sastaviti bateriju, spajanjem n elemenata serijski, a zatim dobivenih
N
grupa paralelno. Struja koju daje takva baterija odredena je formulom
n
I
Nrl
- NR+nzr>
gdje je el; elektromotorna sula jednog elementa, r njegov unutarnji otpor i R
vanjski otpor. Odredite pri kojem n de baterija dati najjadu struju.
889.* Posuda je napunjena vodom do visine H. Iz malog otvora u vertikalnoj
stijeni posude istjede horizontalno mlaz vode, koji pod titjecajem sile te2e
pogada horizontalnu podlogu posude u udaljenosti x od gtijene. U kojoj
visini y treba da se nalazi otvor, da x bude maksimalan?
890. Ako su xr, x. . ., x rezultati jednako tadnih mjerenja velidine x, tada je
njena najvjerojatnija vrijednost ta pri kojoj je suma kvadrata pogresaka
Q = (X-xi) z
i=1
najrnanja (rynetoda najnra.njih kvadrata).

Doka2ite, da je najvjerovatnija vrijednost x aritmetidka sredina rezultata
mjerenja.
SMJER KONKAVNOSTI. TACKE INFLEKSLJE
91
2. Smjer konkavnosti. Tacke infleksije

1°. Konkavnost grafa funkeije. Ka2emo da je graf derivabilne funkcije y -.1(x) konkaran
nadolje u intervalu (a, b) (konkavan nagore u intervalu (al, b,)), ako se za a<x<b luk krivulje
nalazi ispod (iii pak iznad za a,<x<b,) tangente povucene u po volji odabranoj tackì intervala
(a, b) (ili intervala (a
b,)), dakako osim u tacki dodira (sl. 29). Dovoljan je uvjet za kon-
kavnost nadolje (nagore) grafa y f (x) da su zadovoljene nejednad"zbe
f"(x)<0 (f"(x)>0)
uodgovarajuéem intervalu.
Umjesto da ka2emo da je graf konkavan nadolje, govorimo takoder da je konz=eksan nagore.
Analogno graf, koji je konkavan nagore, nazivamo takoder konveksnnn nadolje.
2'. Tacke infleksije. Tacka (x0, f (xo)) u kojoj se mijenja smjer konkavnosti grafa funkeije
naziva se tacka infleksije (sl. 29).
Za apscisu tacke infleksije xo grafa funkcije y =f(x) vrijedi f"(xo) = O ili f"(xo) ne postoji.
Taj7ke u kojima je f"(x)=0 ili f"(x) ne postoji nazivaju se kriticke tacke druge erste. Kriticka
tacka druge vrste s apscisom .xojetackainfleksije, ako f"(x) zadr2ava konstantne predznake u inter-
valima x,- à <_x<xo i xo<x<xo+S gdje je 8 neki pozitivni broj, pri cemu sù ti predznaci suprotni,
dok u toj tacki nema infleksije, ako su predznaci f"(x) u spomenutim intervalima jednaki.
Slilea 29.
'rintjer J. Odredimo intervalo konkavnosti i konveksnosti, a takoder i tacke infleksije Gaussove

kriv ulje
y
Rjes'enje. Imamo:
- 2xe-Y
y" _ (4x2 - 2) e--x-.
Izjednaëimo li drugu derivaciju y" s radon), naiazimo kriticke tacke druge vesti
xl_- __ I
I x- _- I
-----
Ove tacke dijele brojevni pravac-oo<x<-'r- na tri intervals: I (- no, x,), II (x xx)
i III (xz, Predznaci y" bit be +,
+ -,
i- (u to se mo2emo uvjeriti ako na primjer
odaberemo po jednu tacku iz svakog od navedenih intervals i supstituiramo doticne vri-
<x< -
1
jednosti x i y" ). Prema tome je: 1) Krivulja konkavna nagore za

1
+
infleksije (sl. 30).
; 2) konkavna nadolje za - 1
<x<
V
I
. Tabke
±1
;
1
su tacke
92 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI III
Primijetimo da je zbog simetrije Gaussove krivulje s obzirom na os OY dovoljno

ispitati predznak konkavnosti te krivulje samo na poluosi 0<x<+00.
Primjer 2. Nadite tacke infleksije grafa funkcije
y = V +2 .
Rjesenje. Imamo
a- -2
5
2
y''=--(x+2)
9 91/(x+2)5
(I)
Ocito se y" nigdje ne poni`stava.

Ako nazivnik razlomka izjednacimo s des-
nom stranom jednadz"be (I), dobivamo day"
ne postoji za x = -2. Buduéi da je y">0 za Slika 31.
x<-2 iy"<0 za x>-2, to je (-2, 0) tacka
infleksije (sl. 31). Tangenta u toj tacki paralelna je osi ordinata jer je prva derivacija y' za
x=--2 neizmjerna.
Nadite intervale konkavnosti i tacke infleksije grafova funkcija:

891. y = x3-6x2+12x+4. 892. y = (x+1)4.
3
893. y = 1
x+3
894. y - x2+12
x
895. y = 6x3-12x. 896. y = cos x.

897. t'=x- sin x. 898. y=x2lnx.
899. y = arctgx-x. 900. y = (1+x2)ex.
3. Asimptote
1°. Deffinicija. Ako se tacka (x, y) neprekinuto pomice po krivulji y -1(x) tako, da ba-
rem jedna koordinata tacke te2i k neizmjernosti, a pri tome udaijenost tacke od nekog pravca teïi
k nuli onda se taj pravac naziva asimptotom krivulje.
2°. Vertikalne asimptote. Ako postoji takav broj a da je

limf(x) = 00,
xa
onda je pravac x = a asimptota (vertikalna asimptota).
3°. Kose asimptote. Ako egzistiraju limesi
tim
f(x) = kl
x-.+w x
lim [f(x) - klx] = b1,

tada je pravac y = k,xTbt asimptota (desna kosa ili u slucaju kada je k,- 0, desna horizontalna
asintptota).
AstmtPTOTE 93
Ako egzistiraju Iimesi
lim f(x) -k
-m
X
lim
-x
[f(x) - k,x] = bz,
tada je pravac y= k2x+122 asimptota (lijeva kosa ili u slueaju k, ==0, Neva horizontalua asimptota).
Graf funkcile y = f (x) (pretpostavljamo da je funkcija jednoznacna) ne mühe imati vise od jedne
desne (kose ili horizontalne) niti vi"se od jedne lijeve (kose ili horizontalne) asimptote.
Primjer 1. Nadite asimptote krivulje
x2
_
lix2 -1
Slika 32.
Rjesenje. Ako nazivnik izjednacimo s nulom, dobivamo dvije vertikalne asimptote:

x= - I i x=1.
Trazimo kose asimptote. Kada dobivamo:
Y x2
kr lim = lim = 1 ,
x->fxx x-*+oox X2-1
x2-x x2-
bl = lim (y - x) = lim
I
-0 ,
pa je prema tome desna asimptota pravac y(= x. Analogno za x-.-cx imamo:
k2 = lim -y = - 1 ,
x-*-os X
b2 = lim (y -}- x) = 0.
Lijeva asimptota je dakle y = -x (sl. 32). Razmatranje zadane krivulje s obzirom na

asimptote pojednostavnjuje se ako uzmemo u obzir simetriju te krivulje.
Prirnjer 2. Nadimo asimptote krivulje

y=x4-Inx.
94 EKSTRELVIt GONKCLIA I PRIMJENE DERIVACIJA U GCOMETI2IJI III
Rjeserrje. Buduéi da je
lim
+0
y=-,
to je pravac x=0 vertikalna asimptota (donja). Razmatrajmo krivulju samo s obzsrom
na kosu desnu asimptotu (buduéi da je x>0).
Imamo:
=
y = 1,
k hrn
x-+m x
b lim (y -x):= lim lnx=a
x-++03
Prema torne kose asimptote nema.
Ako je krivulja zadana parametarskim jednadThama x (t); y = (t), najprije
istra"zujemo nema li takvih vrijednosti parametra t, pri kojima jedna od funkcija cp (t)
ili yt(t) teL k beskonacnosti, a droga ostaje konaéna. Neka je lim (t) = A i lim+p
1-+fa
(t) = B. Ako je A = eo, tada krivulja ima horizontalnu asimptotu B; y-
ako je A oo i B = co, tada krivulja ima vertikainu asimptotu x = A. Ako je A =
= B == oo i pri torne
al.nr®(t)
k; ?m [th (t)- (t)l =b,
onda krivulja ima kosu asimptotu y=kx+b.
Ako je krivulja zadana polarnom jednad2bom r =f (cp) onda mozemo naéi njene asim-
ptote prema prijanjem pravilu, pretvorivsi jednad"zbu krivulje u parametarski oblik po-
moat formula: x = r cosq) =f(p) cosy; y = r sin =f(?) sin ap.
Nadite asimptote ovih krivulja:
901. y = 1 902. y =
(x-2)2 x2-4x+3
2 3
x
903. y = x 904. y
x2-4 x2+9
x
905. y = N,/x2 - 1. 906. y =
Vx2+3
907. y = x/2+1 908. y = x-2+ x2

Vx2-1 Jx2+9
909. y = e-x2+2. 910. y = 1

1 - ex
911. y=ex. 912. y - sin x
913. y=ln(l+x). 914. x=t; y=t+2arctgt.
a
915. Nadite asimptotu hiperbolne spirale r =
KONSTRUKCLIA GRAFOVA FUNKCLTA PREMA KARAKTERISTIZ°NIM TAt;KAMA 95
4. Konstrukeija grafova funkcija prema karakteristicnim taskama

Pri konstrukciji grafa funkcije treba prije svega naéi podrucje definicije te funkcije i
istrAiti kako se funkcija pona"sa u okolini granice njenog podrucja definicije. Korisno je
takoder prethodno uociti neke osobine funkcije (ako postoje), kao npr. simetrija, periodienost,
stalnost pre.iznaka, monotonost i tome sliéno.
Nadalje je potrebno naéi tacke prekinutosti, tacke ekstrema funkcije, tacke infleksije,
asimptote itd. Nadeni elementi nam pomazu da uocimo opéi karakter grafa funkcije i dobijemo
njegovu matematicki ispravnu skicu.
Prirnjer 1. Konstruirajmo graf funkcije
x
y jJx2 - 1
Rje3enje. a) Funkcija egzistira svagdje, osim u tackama x = 1.

Funkcija je neparna pa je prema tome graf funkcije simetrican s obzirom na tacku
O (0; 0). Ova okolnost pojednostavnjuje konstruiranje grafa.
b) Tacke prekinutosti su x = -1
i x=1, pri cemu je lim y = T oo i lim y = T oc,
pa su pravci x = ±1 vertikalne asimptote grafa.

c) Potra°zimo kose asimptote. Imamo:
y
kI = hm = 0,
br = lim y == oc,
x-s}m
pa prema tome desne kose asimptote nema. Iz simetrije grafa slijedi da lijeve kose
asimptote takoder nema.
d) Nadimo kritieke tacke prve i druge vrsti, tj. tacke u kojima se prva ili druga deri-
vacija zadane funkcije poni"stava ili pak ne postoji.
Imamo:
x2-3
3 )/(x2 - I)9
(1)
y"
2x (9 - x2) (2)
z
9}/(x2-1)'
Derivacije y' i y" ne egzistiraju samo za x = +I tj. samo u onim tackama gdje ne
egzistira ni sama funkcija y, pa prema tome kriticke tacke Ce biti samo one u kojima se
y' ili y" poni"stava. Iz (l) i (2) slijedi
y'=0 za x Trj;
y"=0 za x=0 i x= f3.
Prema tome y' zadr2ava stami predznak u svim intervalima (- oo, -V3), (-V3, -1),
-1, I), (1, V3) i (V 3,+ oo), a y" u svim intervalima
oo).
oo, 3), (- - (- 3, - 1), (-1, 0), (0, 1),
(1, 3) i (3, -{-
Da bismo ustanovili kakvi su predznaci y' (ili pak y") u svakom od navedenih inter-
vala, dovoljno je odrediti predznak y' (ili y") u po volji odabranoj jednoj taéki svakoga
ntervala.
Rezultate takva razmatranja zgodno je svrstati u tablicu (tablica I), izracunav"si talco-
der i ordinate karakteristicnih tacaka grafa funkcije. Primijetimo da je s obzirom na ne-
parnost funkcije y dovoljno provesti racun samo za x lijeva polovica grafa konstruira
se prema principu neparne simetrije.
96 EKS"rREMI FUNKCIJA I PRIM.IEIQE DERIVACIJA U GEOMETRIJI III
Tablica I
x O (0, I) I (1, 0) 1r3 (-,--, 1,73 (, 3) 3 (3, (,_ 00)
y O - ± -1-
if-3-
1,37 + 1,5 +
ne eg-
S
zistira
istira + + +
y ' 0
ne eg-
zistira + + + 0 -
Funkcija Funkcija Funkcija Funkcija
Deri- Tacka jesilazna; Tacka je silazna; jeuzlazna; Tacka jeuzlazna;
in- graf je prekinu- graf je Tacka graf je in- graf je
vacije minimuma konkavan
fleksije konkavan tosti konkavan fleksije konkavan
nadolje nagore nagore nadolie
e) Koristeéi se rezultatima razmatranja konstruirarno gral funkcije (sl. 33).
Slika 33.
ln x
Prunier 2. Konstruirajmo graf funkcije Y=-.
Rjesenje. a) Podrueje definicije funkcije je: OGxG+.
b) U podrucju definicije tacaka prekinutosti nema, ali kad se priblizavamo granicnoj
tacki (x = 0) podrucja definicije, imamo:
limy=
r->0
lim
x -->0
-_ -
In x
x
Prema tome je pravac x =0 (os ordinata) vertikalna asimptota.
4 KONSTRUKCIJA GRAFOVA FUNKCIJA PREMA KARAKTERISTICNIM TACKAMA
97
c) Potra2imo desnu kosu iii horizontalnu asimptotu (lijeve kose asimptote nema, jer
je nemoguée da co):
Y
k = hm = 0,
x >+oo x
b = lim y = O.
Prema tome je desna horizontalna asimptota os apscisa: y = O.

d) Nadimo kriticke tacke. Imamo:
1-Inx
21nx-3
y"= x
x3
y' i y" egzistiraju u svim taékama podrucja definicije zadane funkcije pa je

y' = O za lnx = 1, tj. za x = e;
y" = 0 za lnx = -
3
2
tj. za x = ealz
Sastavimo tablicu koja sadr2ì ka-
rakteristicne tacke (tablica II).
Pri tome osim nadenih karakte-
ristìcnih tacaka korisno je naci ta-
koder i sjeci"sta grafa s koordinat-
nim osima. Stavimo li y = 0, na-
lazimo da je x= 1 (sjeci"ste kri-
vulje s osi apscisa); os ordinata
graf ne sijece.
e) Koristeéi se rezultatima
razmatranja konstruiramo graf
funkcije (sl. 34). Sldka 34.
Tablica II
x 0 (0, 1) 1 (1, e) e2,72 (e, el) e24,49 (e2, +,,o)
y - oo - 0 +
1
-,---- 0,37
e
-I-
3
2Íe-z
.,---- 0,33 +
y
rìe
egzistira + + . + 0 -
ne
Y" egzistira +
Granicna
tacka pod- Funkcija Sjecis- Funkcija Funkcija Funkcija
de- jeuzlazna;
Tacka
Deli- rucja
finicije graf tegra- leuzlazna; maksi- jesilazna; Tai`ka jesilazna;
graf je
vacije je fa s graf je
muma graf je infleksije
funkcije. konkavan, konkavan funkcije konkavan konkavan
Vertikalna nadolje osi nadolje nadolje nagore
asimptota
PDF compression, OCR, web

7 DemidovK optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadaci :
98 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DF,RIVACIJA U GEOMETRIJI III
Konstruirajte grafove nie navedenih funkcija, odredivsi za svaku funkciju

njeno podrucje definicije, tacke prekinutosti, tacke ekstrema, intervale
uzlaznosti i silaznosti, tacke infleksije njenog grafa, smjer konkavnosti
i asimptote grafa.
916. y=x'-3x2. 917.

,=6x -x 4 2
918. y = (x-1)2(x+2). 919. y.=(x 2)2(.e+4)

4
920. y
2
- (x 125- 5)
3
: 921.
x
z
-2x+2
Y
x-1
xa 3
x4+ 3
922. r= 923. y =
2 x
924. y - x2+ x
. 925. y =
x2+3
1
8 4x
926. y= 927. v =
x2-4 4+x2
4x -12
928. y = y =
929. x
(x-2)2 x2-4
a
16
930. y - x(x-4) 931. y=3x
x
s
1
932. y = N/x44-x. 933. y = N/8+x-N/8-x.

934. y = xtiix+3. 935. y = ìx3 - 3x.
936. y =
,3,71-x2. 937. y=/1-x3.
938. y = 2x + -3 ,/(x + 1)2.
2 939. y=ti/x+l-ti/x-1.
a/
940. y
a!
x+4 2- v -v-4 ) 2. ) 941.
3/-
)'=v(x-2} +v(x-4) z z
.
4 8
942. y = -- _ 943. y =
v4-x` xvx -4 /_ z
x x
944. y-3 945. y-3
(x - 2)2
.
xz - 1
z\
946. y = xe-x. 947. y = a+x e°. Y-
a/
948. Y= eßs-xZ_ 14_
949. y _ (2+x2) e-x'.
950. y=21x -xz. 951® v= in
4 KONSTRUKCIJA GRAFOVA FUNKCIJA PREiVI3 KARAKTERISTICNIMTACKAMA 99
2
x z X
952. v = In . 953. v =
2 a Inx
1
954, y = (z+1)1n2(x+1). 955. y = In (x2 -1) +
xz-1
ti/x2+1 -1
956. y = in 957. y = In(1+e-x).
x.
/ 1
958. u = 1n e + 959. y = sin x+ cos x.

\ x
sin 2x
960. y =sinx+ 961. y = cos x-cos2x.
2
962. y= sin' x+ cos' x. 963. y - 1
sin x + cos X
sin x
964. y =
sin x + -
n
4,
965. y = sin sin 2x.
966. y= cos x cos 2x. 967. y = x+sin x.

y
arcsin x
969.
968. y = aresin(1 -1/X2). - N/1 x2
970. y = 2x-tgx. 971. y = x arctg x.
972. y= x arctg 1 za x0 0 973. y=x+2arctgx.

i Y=0 za x=0.
974. y = + arctgx. 975. y = ln sh x.
2
976. y = Arch(x+ -)
x
977. I' = esin x
978. Y'
= e.srl'. 979. y = e
¿rr [n
n x
980. y = In sin x. 981. y=lntg .
982. y =1n x - arctg x. 983. y = cosx -lncosx.

984. y = arctg (In x). 985. y = arcsin ln (x2 + 1).
986. y = x`. 987. y = xx
PrePorucamo takoder da konstruirate grafove funkcija iz zadataka br. 826-848.
Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski:

988. x = t2-2t, y = 12 +2t.
989. x = a cos3 t, y = a sin t (a>0).
990. x= te`, y=te `.
991. x td-e-`, y= 2t+é 2t.
992. x a(sh t- t), y a(ch t-1) (a>0).
5. Diferencijal luka. Zakrivljenost

1°. Diferencijal Iuka. Diferencijal luka s ravninske glatke krivulje zadane jednadì:-
borrl u Descartesovim koordinatama x i y izrazen je formulom
ds = si(ds)2 + (dy)2;
pri torne, ako jednadz"ba krivulje ima oblik (sve funkcije su neprekinuto derivabilne):
(cly) z
a) f
y = (x),, onda je ds = 1 +
dx
d x za dx > 0;
z
dx
x= %t
(y), onda je ds = 1 + dy za dy > 0;
dy
z z
ds dx dy
c) x = 49(t), y = (t), onda je dt za dt > 0;
di dt
onda je ds Fsz+Fyz -"Fs +Fyz

d) F(x, y) = 0, =
IFYI FsI I
Ako sa a oznacimo kut koji cini pozitivni smjer tangente (tj. smjer u smislu porasta
promjenljivog luka krivulje s) s pozitivnim smjerom osi OX, dobivamo:
dy
cosa= dx sin a=
ds ds
U polarnim je koordinatama
z
dr
ds = V(dr)2 + (r dp)2 = r2 +
tip
Ako s ß oznacimo kut izmedu polarnog radijusa taeke krivulje i tangente na krivulju u
toj tacki, imamo:
cos g = -
dr
ds
sin g =rd.
ds
*) Za definiciju parcijalnih derivacija Fx i F; vidite gl. VI, 3, I°.
5 DIFERENCIJAL LUKA. ZAKRIVLJENOST 101
'. Zakrivljenast krivulje. Zakrivljenoséu K glatke krivulje u njenoj tacki M nazi-

vamo limes kvocijenta kuta izmedu pozitivnih smjerova tangenata u taekama M i N krivulje
(kut kontingencije) i duljine luka MN = As, kada (sl. 35), tj.
K = Inn
as-+o As
- =-,
Ax dz
ds
gdje je n kut medu pozitivnim smjerovima tangente u tacki M i osi OX.
Polumjerom zakrivljenosti R nazivamo velicinu, reciproenu apsolutnoj velicini zakrivljenosti,
tj.
R=-. 1
IK1
Linije jednake zakrivljenosti su kru"znica (K = -a

1
, gdje je a polumjer kru°znice) i pravac

(K = 0).
Slika 35.
Formule za izracunavanje zakrivljenosti u pravokutnim koordinatama su ove (s tacno-

éu do predznaka; sve funkcije su dva puta derivabilne).
1) ako je krivulja zadana jednad'zbom u eksplicitnom obliku y = f (x), onda je
K- yy,2)312
(1
2) ako je krivulja zadana jednad"zbom u implicitnom obliku F (x, y) = 0, onda je
F. Fxy Fs
Fyx F,,y F;
Fy
¡, 2 21J 312
Fs y
3) ako je krivulja zadana jednadzbama u parametarskom obliku x= g (t), y =0 (t), onda je
x' y'
K - (x,2 ,
gdje je dx dy
x=dt, Y=dt,
,
x
d2x
y
d2y
dt2,
*) Za definiciju parcijainih derivacija Fsx, Fs,,, F;.,, vidite gl, 7, 1°.
U polarnim koordinatama, kada je krivulja zadana jednadThom r =f (cp), imamo:
IC - r2-}-2r'2 -rr"
(rz r 2)3l2
gdje je
r'=- dr
drp
j r"= d2r
42
3'. K.ruænàea zakrivljenosti. Kruznicom zakrivljenosti krivulje u njenoj taeki M nazi-
vamo granieni polo"zaj kruinice, koja prolazi kroz taeku M i dvije druge take krivulje P i Q, kada
P *M i
Polumjer kru"znice zakrivljenosti jednak je polumjeru zakrivljenosti, a sredi"ste zakrivlje-
nosti kru"znice (srediste zakrivljenosti) nalazi se na normali na krivulju u toeki M na strani kon-
kavnosti krivulje.
Koordinate X i Y sredi'sta zakrivljenosti krivulje racunamo prema formulama
X =x- y'(1
y -1-y'2)
- y
+
1+37,2
Evolutorn krivulje nazivamo geometrijsko mjesto njenih sredi`sta zakrivljenosti.

Ako u formulama za odredivanje koordinata sredista zakrivljenosti promatramo X i Y
kao pomi.cne koordinate tacke evolute, tada te formule daju parametarske jednad`zbe evolute s
parametrom x ili y (ili t, ako je krivulja zadana jednadz"bama u parametarskom obliku).
Prinrjer 1. Nadimo jednadibu evolute- parabole y = x2.
Mr
Slikd: 36.
1 +6x2
12jesenje. X=-4x', Y= . Eliminiramo li parametar x, nalazimo jednad`zbu evolute
2
u eksplicitnom obliku Y= -}- 3

4
Evolventom (involutom) krivulje nazivamo takvu krivulju za koju je zadana krivulja evoluta.
Normala MC evolvente P2 je tangenta na evolutu P1; duljina luka CCl evolute jed-
naka je odgovarajuéem prirastu polumjera zakrivljenosti CCl=IM1CI-MCI; pa stoga
evolventu I'2 dobivamo odmatanjem zategnute niti namotane na Pl (sl. 36). Svakoj evoluti
odgovara bezbroj evolventi koje odgovaraju raznim poeetnim duljinama niti.
5 DIFERENCIJAL LUKA. ZAKRIVLJENOST.
103
4° Tjeinerta krávtalje. Tjemenom krivulje nazivamo tacku krivulje u kojoj zakrivlje-

nost ima maksimum ili minimum. Za odredivanje tjemena krivulje postavimo izraz zakrivljenosti
K i pronademo njene tacke ekstrema. Umjesto zakrivljenosti K mo2emo uzeti polumjer zakrivlje-
nosti R -
IKI
i tra2imo njegove tacke ekstrema, ako je raun u torn slucaju jednostavniji.
Primjer 2. Nadimo tjeme Iancanice y = a ch -a

x
(a>0).
Rjes'enje. Kako je y' = sh --,

x
a y" = -
1
ch
x
-, to je K =
1
i prema tome R = a ch' --
x
a a a
ach2 -
x
a
a
Imamo
dR
dx
= sh -a
2x
. Izjednacimo li derivaciju
dR
dx
s nulom, dobijemo sh -=
2x
a
0,
d2R
odakle nalazimo kriticku tacku x = 0. Izracunamo li drugu derivaciju i uvrstimo u
dx2
d2R 2x
nju vrijednost x-=0, dobivamo
dx 2 :=n a a xu a
Prema tome je x=0 =-ch-
2 2
=->0.
tacka minimuma polumjera zakrivljenosti (ili maksimuma zakrivljenosti) lancanice. Prema
torne je tjeme lancanice y =a ch -a tacka
x
A (0, a).
Nadite diferencijal luka, a takoder kosinus i sinus kuta, koji zatvara s pozitivnim
smjerom osi OX tangenta, i to za svaku od ovih krivulja (parametri su
pozitivni) :
2 2
993. x2+y2 = a2 (kruznica). 994. 2

a
+ -2 =
b
1 (clipsa).
x2/3 +y2/3
995. 2 = 2px (parabola). 996. = a2/3 (astroida).
Y
997. y = a ch (lancanica).
a
998. x a (t -sin t) ; y = a (1 - cos t) (cikloida).
999. x a cos; t, y= a sin3 t (astroida).

Nadite diferencijal luka, a takoder kosinus ili sinus kuta, koji zatvara polarni
radijus i tangenta za svaku od ovih krivulja (parametri su pozitivni):
1000. r = acp (Arhimedova spirala). 1001. r = a (hiperbolna spirala).

p
1092. r = a setz (parabola). 1003. r = cos 2 (kardioida).

2 2
1004. r = n (logaritamska spirala). 1005. r2 = a2 cos 2p (lemniskata).
Izracunajte zakrivljenost zadanih krivulja u oznacenim tackama:

1006. r = x' --1x3- 18x2 u ishodistu.
1007. x2+xv+v2 = 3 u tacki (I; 1).
2
1008. + 1 u tjemenima A (a, 0) i B (0, b).

n` b
104 EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACI.IA U GEOMETRIJI III
1009. x= t2, y= t3 u tacki (1; 1).

1010. r2 = 2a2 cos 2cp u tjemenima s polarnim kutovima 99 = 0 i = 7r.
1011. U kojoj tacki parabole y2 = 8x zakrivljenost iznosi 0,128?

1012. Nadite tjeme krivulje y e'. =
Izracunajte polumjere zakrivljenosti (u po volji odabranoj tacki) zadanih krivuija:
1013. y = x3 (kubna parabola).
1014. 2
(elipsa). 1015. x=}2-lny.
b2
a2 4 2
1016. x= a cos3 t; y= a sin3 t (astroida).

1017. x = a (cos t + t sin t) ; y = a (sin t - t cos t) (evolventa kruznice).
1018. r = aekW (logaritamska spirala).
1019. r = a (1+ cos (p) (kardioida).
1020. Nadite najmanju vrijednost polumjera zakrivljenosti parabole y2 = 2px.
1021. Dokazite, da je polumjer zakrivljenosti laneanice y = a ch x jednak duljini

odsjecka normale. a
Izracunajte koordinate sredi`sta zakrivljenosti zadanih krivuija u navedenim tackama:

1022. xy = 1 u tacki (1; 1). 1023. ay2 = x3 u tacki (a, a).
Napisite jednadzbe kru2nica zakrivljenosti zadanih krivulja u naznacenim tackama:
1024. y = x2 - 6x+10 u tacki (3; 1). 1025. y = er u tacki (0; 1).
Nadite evolute krivuija:

1026. y2 = 2px (parabola).
x2 2
1027. -} = 1 (elipsa 0 < b < a).

az
1028. Dokazite da je evoluta cikloide
x=a(t- sin t); y=a(1-cost)

pomaknuta cikloida.
1029. Dokazite da je evoluta logaritamske spirale
r=aekT
takoder logaritamska spirala s istim polom.
1030. Pokazite da je krivulja (evolventa kruznice)
x=a (cos t+t sin t); y=a (sin t-tcost)

evolventa kruznice x = a cos t; y = a sin t.
GLAVA IV
NEODREDENI INTEGRAL
1. Neposredno integriranje
1°. Osnovna pravila integriranja.
1) Ako je F' (x) = f (x) onda je f(x) dx = F(x) + C,

gdje je C po volji odatieriva konstanta.
2)
J
f
A (x) dx = A
J
f (x) dx, gdje je A konstanta (A ; 0).
'j [fi (x)+f2(x)]dx= f,(x)dx± 1.(2(x)dx.
4) Ako je if(x)dx = F(x)+C i u = so (x) - derivabilna, onda je
ff (u) du = F (u) + C.
I
Poseban slueaj je JJ(ax+b)d.r=-F(ax+b)+C (a00).
a
2. Tablicá jednostavnijih integrala.
I. x"dx=' +C, n0-1.

n+1
dX
II. ln jxj + C.
x
dx 1 x
iil. arctg + C= - arcctg + C, (a 0).
x2+a2- a a a a
IV. dx - In
x-a 1 + C (a 0 0).
x2-a2 2a x + a
dx I a+x (a 0 0).
a2_ x2 In + C
2a a-x
dx
V. = in jx4x2+a2j + C (a 0 0).
Jx2+aZ
106 NEODREPENI INTEGRALI 1V
VI. j dx
aresin
x
+C= - arccos + C, (a>0).
NÍa" -x 2 a a
VII. Jaxdx=
á
Ina
+ C (a >0); iexdx =eT +C.
VIII. I sin x dx =- cos x+C.

IX. I cosxdx = sinx+C.
dX
tgx+C.
X. cos2 x
XI. dx
sin2 x
- - ctgx+C.
XII.
dx
sin x
= In tg -
x
+C= In icosecx -ctgxl + C.
dx x
XIII.
cos x
= ln tg 2+4 ) rc
+ C = Initgx+sec + C.
XIV. = chx +C.

Jshxdx
XV. Jchxdx=shx+C.
XVI. dx = th x +C.
J ch2x
XVII. I-d- = - cthx +C.

x
sh2 x
Priusjer 1. f (ax2 -{- bx + c) dx = f ax2 dx f bx dx + f c dx

x3 x2
=afx2dx+bfxdx+cfdx=a-+b--}-cx+C.
3 2
Primjenom osnovnih pravila I), 2), 3) i formula za integriranje izracunajte ove

integrale:
1031. f 5a2x6dx. 1032. f (6x2 + 8x + 3) dx.
1033. fx(x+a)(x+b)dx. 1034. f (a+bx3)2dx.
dx
1035. f.2pxdx. 1036.
J
1=^ 2 2
1037. J(nx)dx. 1038. j(a3....x3)3dx.
NEPOSREDNO INTEGRIRANTE
l
107
(x2-2)
1039. r(-./x + 1)(x - + 1) dx. 1040, dx.
/:(2
J'(x" J(\/a_Jx)
1041.
x")2dx. 1042.
Jax
dx.
dx dx
1043. 1044.
x2+7 1x2_10
dx dx
1045. 1046. f
+x2 J N/8-x2
(.-12+z2-2-x2dx 1048*. a) ftg2xdx;
1047.
N/4-x° b) fth2xdx.
1049. a) f ctg2 x dx; b) f cth2 x dx. 1050. f 3xexdx
3'. Integriranje unosenjem pod znak diferencijala. Pravilo 4) znatno pro"siruje
2ablicu jednostavnijìh integrala. Naime, na osnovu toga pravila tablica integrala primjenljiva
e neovisno o tome da 1i je varijabla integriranja nezavisna varijabla ili derivabilna funkcija.
I'rin:jer 2.
f
I
dx -5- - -
I
(5x 2) 2 d (5x - 2) _
Tx-2
i I u'- I (5x - 2)2 2
- 5 .J u 2 du = S +C 5 1 +C 5 1/5x -2+ C,
2 2
gdje smo stavili u = 5x-2. PosluNli smo se pravilom 4) i integralom iz tablice I.
Primjer 3.
x dx
- I d (x2)
--
I
ln (x' + 1 + ') + C .
V1 jx' 2yi+(x2)2 2
Sutke smo podrazumijevali da je u = x', pri kmu smo primijenili pravilo 4) i integral V
iz tablice.
Primjer 4. x2 ex' dx = -1 ex' d (x2) _ -3 ex' -1- C

3
na osnovu pravila 4)t integrala VII.
U primjerima 2, 3, 4 prije primjene bilo kog integrala iz tablice prethodno smo doveli
zadani integral u oblik
ff(y>(x))g'(x)dx= ff(u)du, gdje je u=q7(x).

Takvu pretvorbu nazivamo uno"senjem pad znak diferencijala.
Korisno je da spomenemo cesto primjenjivane transformacije diferencijala, koje su
napose upotrijebljene u primjerima 2 i 3:
a) dx = 1a d (ax + b) (a 0); b) x dx =
1
2
d (x2) itd.
108 NEODREDENI INTEGRALI IV
Primjenom osnovnih pravila i formula za integriranje, izrae2unajte ove integrale:
1051**.
j a dx
.
1052".
2x + 3
dx.
a -x 2x+1
11 -3x xdx
1053. dx. 1054.
3+2x a + bx
fax+b ^x2+1
1055. dx. 1056. dx.
x-1
1057. j(x2
+ 5x +7
dx. 1058.
ix' + x2 + i dx.
x+3 x-1
,
1059.
, a(
a +
x
b
- )2dx. 1060*. f (x +x 1)2
dx.
f b dy
1061.
-\/1 -y 1062. iVa - bx dx.
1063*? i x dx. 1064. Yx x in x dx.

4-
Vx2+ 1
1065. j.
3x2+5
dx
1066. .i 7x2
dx
-8
1067. f (a+b)-(a-b)x2
dx
1068. j. X2 dx.
x2+2
(0<b<a).
1069.
x3 1x2-5x+6dx.
a2 -x2 dx. 1070.
x2+4
1071.
i dx
1072.
i
7+8x2 ,I7 -5x2
1073.
1 2x -5
dx. 1074.
' 3-2x dx.
3x2 -2 5x2 + 7
1075.
f 3x+1
dx. 1076. r x +3 dx.
V5x2 + 1 J NI x2 -4
1077.
i x dx 1078.
I dx
x - 2x2+3
ax+b d
1079.
a2x2 b2 d \ (a >0). 1080. (a >0)
(74 -
NEP O S R ED NO INTEG RIR ANJE 109
X2
1081. dx. 1082. f /xzdx
1 +x6 x6-1
aresln X X
1083. dx. arctg-
1-x2 1084. 2 dx
4+x2
1085.
r - \/arctg 2x dx
J 1+4x2 dx
1086.
1087. f ae '"xdx.
\A1+x2)ln(x+V1+x2)
1088. f 42-3xdx: 1089. f(e'-e-`)dt.
1091. j'(ax
- bx) 2
dx.
1090. (e°+e °)2dx.
axbx
1093. x dx.
1092.
V ax
f e_cx=+'
1
1094. fx dx. 1095.

¡'
fx e z
dx.
1096. 151/; dX 1097. ex dx.

Jx
.
e-1
l
1098. J ex a - bexdx. 1099. (e°+1)'e°dx.

dr axdx
1100*. 1101.
2x+3 J 1+a2x
e`dt
1102.
e-bz
dx. 1103. f
1104. sin(a+bx)dx. 1105. J'cos x dx.
1106. (cos ax +sin ax)2 dx. 117. Jcos\Íx-.

dx
1108. sin (Igx)-. 1109*. I
sin2 x dx.
x
1110^. f cosa x dx. 1111. fsec2(ax+h)dx.

dx
1112. ctg' ax dx. 1113.
sin
x
a
110 N:'ODREFJENf INTEC:FiALI Iv
dx dx
1114. 1115.
J sin tax +b)
3 cos( 5x-
4i
1 x dx
1116. 1117. xsin(1-x2)dx.
, cos' x'
1
1118. 1119. tgxdx.

,sin -3/2
1120. ctg x dx. 1121. fctg0 r dx.

1
-b
dx
1122. dx
x 1123. tg s/ x
I tg
5
Nix.
dx
1124.
f xctg(x2+1)dx. 1125.
1126. Icos
i a
sin
x
a
dx. 1127.
sin x cos x
sin3 6x cos 6x dx.
sin 3x
1128. 1129. dx.
Í sin ax dx. 3 +cos 3x
sinxcosx
1130. dx. 1131. 1 i +3 cos' x sin 2xdx.
,si JCO52 x-Sin x
x
1132. tg3 dx.
3
sec2
3
1133.
ftg xx dx.
cos2
1134.
JCtXdx. 3
l+ sin 3x
^ 1135. dx.
sin -x cos' 3x
1(cosax +sinax)2dx. cosec23x
1136. 1137. dx.
sin ax b-ackg3x
1138. f(2sh5x-3ch5x)dx. 1139. fsh2xdx.
1140. ' dx dx
.
1141.
J shx Jchx
dx
1142. 1143. th x dx.
shxchx J
1144. 1cthxdx.
NEPOSREDNO INTEGRIRANJE
Izraunajte neodredene integrale:
1145. x/5_x2dx. 1146.

x-1
j x4 - 4x +1 dx'
^ 3
1147. x ck 1148. xe- dx.

. Ar8 +5 .
1149.
(3 - \/2 + 3x2 dx. 1150. íx3 dx.
2 + 3x2 x +1
f dx 1 -sin x
1151. 1152. dx.
e' + cos X
1153.
tg 3x - ctg 3x 1154.
.i' dx
J sin 3x X In x
,.
sec2 x x dx
1155. , 1156. .,(2 +
tg2 x -2 di. 2x2 + 1) 2x2 + 1
1157. a"' cos x dx. 1158. I X2 dx.

idi
1159.
J\/1 - x4 1160. f tg2 axdx.
1161. i sin2 '± dx.
1162.
" sec2 x dx
2
4_tg2x
,. dx
1163.
J cos -
X
a
1164.
J
r-V1 +In x
x
xdx
1165. tg - 1 idx 1166.
- 1
Jsin (x2).
j'earìg' +x ln (1 + x2) + 1 j'sinx - cos x
1167. ox. 1168. dx.
+x2 1 sin x +cos x
-sin
X \ 2
C x2
1169. dx. 1170. I dx.
.
sin
x x2-2
N/2
C (1 + x)2 e2sin 2x dx.

1171. dx. 1172.
J x(1+x2)
5-3x dx
1173. dx. 1174.
3x2
J e+1
112 NEODREfEN[ INTEGRALI 1V7
dx
1175. 1176. J exdx.
/e_
(a + b) + (a - b) x2 2
(0<b<a).
1178. Jsui( + 990) dt.
dx
1177.
sin ax cos ax
arccos-x
dx
1179. 1180. dx.
x (4 - In2 x) -V4-x2
2
1181. Jetsec2xdx. 1182,

sin x cos x
dx.
2-sin4x
dx aresinx+xdx.
1183. 1184.
sin2x cos2x
1-x2
sec x tg x cos 2x
1185. dx. 1186. dx.
L/sec2x+l 4 +cos22x
1187.* J
¡
dx 1188. J]Inx2+1) dx.
1+c os2x 4- X2
( 3th x
1189. fx2ch (x'+3)dx. 1190. J dx.

che x
2. Metoda supstitucije
1°. Zamjena varijable u neodredenom integralu. Uzmimo da je
x=(G(t),
gdje je t nova varijabla i g neprekinuto derivabilna funkcija (V(t) 0 0), pa dobivamc
jj(x) dx = fj Cp (t)] ( t) dt.

Funkciju so nastojimo odabrati tako, da desna strana formule (1) dobije oblik pogodníji za inte-
griranje.
fxVx-1dx.
Rjesenje. Prirodno je da uzmemo t=V x-1, odakle ée biti x=t2+1 i dx=2t dt. Zbog toga je
fxllx- Idx= f(t2+1)t 2tdt=2 f (t°-{-tz)dt=
s a
?5 ts+?3 tz+C=?5 (x-1)2+?3 (x-1)2 +C.

Ponekad primjenjujemo spustituciju oblika
u (x).
2 METODA SUPSTITUCIJE
113
Pretpostavimo da smo podintegralni izraz f (x) dx uspjeli transformirati u oblik:

f (x) dx = g (u) du, gdje je u = 99(x).
Ako nam je f g (u) du poznat, tj.
(g(u)du =F(u)+C,
onda je
If(x)dx=F[ço(x)]+C.
Taj nacin smo zapravo veé i primijenili u 1, 3°.
Primjere 2, 3, 4 (1) mogli smo rife"siti i ovako:
Primjer 2. u = 5x -2 ; du = 5dx; dx = - du.
1
dx 1 rdu 1 u-72- 2
+C= V5x-2+C.
v5x-2 5 u 5 1
2
du
Primjer 3. u=x2; du=2xdx; xdx=-.
2
x dx 1 r du 1
In (u -1- y + 1 u2) + C = In (x2-1- y1 +x)+c
-. .
! v1 +xa 2! V1 + u'- 2 2
du
Primjer 4. u =x3; du=3x2dx; x2dx=- .
x- ex' dx=- e"du=-e"+C=-3 ex' +.C.

1
3
1
3
1
2'. Trigonorrsetrijske supstitucije. Neka je a >0

1) Ako integral sadr2i radikal Va' -x', onda obicno stavljamo x =a sin t; odatle dobivamo:
-\/a2-x2 = a cos t.
2) Ako integral sadr2i radikal Vx' -a', stavljamo x =asec t; odatle dobivamo
six2 -a2 =atgt.
3) Ako integral sadr2i radikal 1/x'-{-a', stavljamo x= a tg t; odatle slijedi
Jxz+aZ=a sec t.
Napomenimo da trigonometrijske supstitucije nisu uvijek pogodne.
Ponekad je umjesto trigonometrijskih supstitucija povoljnije upotrijebiti hiperbolne sup-
stitucije koje su analogne (vidi primjer 1209).
O trigonometrijskim i hiperbolnim supstitucijama detaljnije vidite u 9.
Prunier 5. Nadimo
x'+1 dx
x'-'
dt
Rjesenje. Stavimo x = tg t. Prema tome je dx =
cost
8 Demidovic: Zadaci
114 NEODREDENI INTEGRALI Iv
Vx'+1 +1 dt sec r cos' r dr

dx =
J.
, x2 Vtg2t
tg2 t cost t sin' t cost t
dt sins t -I- cost t

dt =
dt
-sin' -+
cos t
dr
f sine t cos t since t cos t r cos t t
=Initgt -sectI
-{ - 1
+C=ln tgt -VI+tgtt -

-{
sin t
+tget x'+
+ C= In
1
x+,'x2 + 1 + C.
tß t x
1
1191. Primjenom navedenih supstitucija izracunajte integrale:
a)
dx
xJx2-2
x = -; 1
Jdx
x
b) ex+1'
c) x(5x2-3)'dx, 5x2-3 = t;
J
ir xdx
d) t=Jx+1;
Jz+1
e)
I cos x dx
t = sin x.
J1 +sin2 x
Primjenom pogodnih supstitucija izracunajte integrale:
1192. f x(2x+5)10dx. 1193. f l+x dx.

J 1+Jx
dx dx
1194. f 1195.
J xJ2x+1 JJeX-1
1196. f In 2x dx 1197. f (aresin x)2 x.
J ln 4x x ,J J1-xZ
e
2 sin 3x
1198. dx. 1199. dx.
Jes+ 1 Jcos x
dx
1200*
xJ1+x2
Primjenom trigonometrijskih supstitucija izracunajte integrale:
1201. x2dz
x' dx
1202. I
J J1-x'' J J2-x2
METODA SUPST%TUCYJE
115
1203.
x2-aZ dx. 1204 *.
dx
x
j\/X2± 1
1205. 1206 *.
J x2\/4-X2
1207.
J
1-x2dx.
1208. Izracunajte integral
dx
NIx(1-x)
pomoéu supstitucije x = sin2 t.
1209. Nadite
1a2+x2dx,
primjenom hiperbolne supstitucije x = a sh t.
Rjesenje. lmamo Va2 + x2 = Vaz + a"- sh" t = a ch t i dx = a ch t dt
Odatle je
fra-2+ x2 dx = fachtachtdt=
a' ch'-tdt=a2 ch 2t2 + I
dt =-- sh2t+t
a2
2
1
2
+C=
=- (sh tcht +t) +C.

a'
Buduéi da je
x2
sht=Xa ' cht=a2 a
et=cht+sht - x+Va2+x2
a
to konacno dobivamo:
P
a2-1 x2dx= Va2 Z 1n(x+iïa'--1-x2)+C1,

JJ
gde je C1 = C - -2 In a nova po volji odaberiva konstanta.
1210. Nadite
4 x2 dx
N/x2-a2,
stavivsi x = a ch t.
8°
3. Parcijalna integracija
Formula parcijalne integraeije. Ako su u = cp (x) i y= V (x) neprekinuto deriva-
bilne funkcije, onda je
f udc=uu - udu.
Primjer l. Nadimo
fx ln x dx
Stavimo u = In x; dv = x dx, pa imamo du = -dx
x
; v = -
xa
2
. Odatle je
xlnxdx= - ]nx
x2
2
x2
2 x
-= -]nx--+C.
dx x2
2
x2
4
Ponekad provodimo parcijalnu integraciju po nekoliko puta, da zadani integral dobije oblik
integrala iz tablice. U nekim slucajevima parcijalnim integriranjem dobivamo jednad"zbu iz koje
se trazeni integral mote odrediti.
fe cos x dx.
Imamo f ex cos x dx = f ex d (sin x) = ex sin x -f ex sin x dx =
= ex sin x + f ex d (cos x) = ex sin x ex cos x -f e cos x dx .
Zbog toga je
fex cos x dx = ex sin x + ex cos x -f ex cos x dx,
odakle slijedi
ex
ex cos x dx = (sin x + cos x) + C.
2
Primjenom formule za parcijalnu integraciju izracunajte integrale:

1211. f ln x dx. 1212. f arctgxdx.
1213. f arcsin x dx. 1214. f x sin x dx.
1215. r x cos 3x dx. 1216. j-dx.
ex
1217. fx2-xdx. 1218**. f x2 e3xdx.

1219*. J
(xz-2x+5)e-"dx. 1220*. I x3 e .dx:
1221. f x sin x cos x dx. 1222*. f (x'+5x+6) cos 2xdx.
1223. f x2 In x dx. 1224. f 1n' xdx.
fln x (.1n
1225. s
dx. 1226. _x dx.
x dÚx
1227. f x arctg 1228. f x aresin x dx.
x dx
1229. (ln(x+V l +xZ)dx. 1230.
sin' x
Q 3NTEGRALI S KVADRATNIM TRINOMOM
117
x cos x
1231.
2x dx. 1232. f ex sin xdx.
J sin
1233. f 3' cos x dx. 1234. f ex sin bx dx.
1235. f sin (In x)dx.
Primjenom raznih metoda izracunajte integrale:
1236. f x3e-xzdx. 1237. e Vzdx.
1238. f (x2 - 2x + 3)ln x dx. 1239. xlnl- xdx.

1+x
11112 jln(JnX)d
1240. Zx dx. 1241.
x
1242. f x2 arctg 3x dx. 1243. f x (arctg x)2 dx.
j'arcsin x
1244. ((aresinx)2dx. 1245. dx.
z
1246.
Jarcsrn/x dx 1247. f x tg2 2x dx.
N/1-x
sine x
1248. I
x dx. 1249: 1 cos2 (ln x) dx.
e
1250**. (x2+
z
dx. 1251*.
i (xz +az)z '
1252*.* Ja2 - x2 dx. 1253 *.JVA +x2dx.
xZ dx
1254*.
f 9-x2
4. Jednostavniji integrali s kvadratnim trinomom
1 °. Integral oblilca
mx-1-n
dx.
ax2-1-bx-1-c
Osnovni nain racunanja je svodenje kvadratnog trinoma na ovaj oblik:
axe +bx +c = a (x+ k)2+ (1)

gdje su k i 1 konstante. Za provedbu transformacije (1) najprikladnije je iz kvadratnog trinoma
odijeliti puni kvadrat. Mozemo se poslu2iti i supstitucijom
2ax + b = t.
1 1 8 NEODREDENI INTEGRALI IV
Ako je in =0 onda svodenjem kvadratnog trinoma na oblik (1) dobivamo integral III ili
IV (vidi 1, 2°, na str. 105 tablicu jednostavnijih integrala).
Primjer 1.
dx dx
2.x2-5x+7 2
_x 5 251 ( 7 25\
v d i 2
±
2 4 16 2 16
5
Y
1 4
arctg C =
2 3 V31
4 4
2 4x-5
_ arctg C.
V31 1.131
Ako je m 0, onda iz brojnika odvojimo derivaciju 2ax+b kvadratnog trinoma
mx + n
dx -
- (2ax +
in
2a
b) -1 (n - mb
2a
- dx =
v ax2+bx+c d ax2+bx+c
m
=--lnjax2+bx+c1+
2a
n - -
mb\
2a1 ax"-
dx
}- bx -1- c
i na taj nain dolazimo na prije razmotreni integral.
Primjer 2.
x -
P 1
(2x - -21)
1
1
dx dx
1
In1x2-x-1 1-
x2-x-1 2
1
d(x- 1
2 1 1 2x -1 -15
In x2-x-11 In -}- C.
2 l 12 5 2 21/7 2x -1 +15
Y 2 / 4
2`. Integrali oblika
( mx+n
dx.
Jax2+bx+c
Metode racunanja analogue su ranije razmotrenim metodama. Na kraju se integral svodi
na integral V, kada je a>0 i na VI, kada je a<0.
Primjer 3.
dx 1 dx
_ - aresin 4x-3 +C.
1
d
1/2+3x-2x2 y2 5
4 INTEGRALI S KVADRATNIM TRINOMOM 119
Primjer 4.
x-{-3 l 2x+2 dx
dx = dx+2
dVx2-i-2x-2 2Vx2+2x+2 ,V(x+I)2+1
=Vx2+2x+2+21n(x-} 1+Vx2+2x+2) _;_C.
3 Integra li oblika
dx
(mx+ ON/ ax2+bx+c
Pomoéu racionalno razlomljene supstitucije
1
t
mx +n
ove integrale svodimo na integrale oblika 2'.
Primjer 5. Nadimo
dx
f
J(x+1)Vx2+I
Riese>tie. Stavimo
odakle je
dx = -t'
dt
-
Imamo:
dt
dx 12 dr
(x+l)Vx2+ 1 1 1
-1) ;+l
- 21 + 212
dt
_ - - In - Z + 12-t+
1
t
l
l- C=
;2 1 2 1 V-2 z
2) 4
-x+V2(x2+1)
_ - 1 In
1
x +
+C
V2 1
fiYtegY'aÊ ï1ïi3dïa
ax2 + bx+c dx.

Odvajanjem punog kvadrata iz kvadratnog trinoma dani integral svodimo na jedan od
ova dva osnovna integrala (vidi br. 1252 i 1253):
j/a2_x2dx = x Ja2-x2 +
á aresin x+ C,
z
(a>0);
2 2 a
2) jx2+Adx=x2+A+1nIx+x2+AI+C.
2 2
Primjer 6.
fV 1 - 2x - x2 dx -f - V2 (1 -I- x)2 d(1 x)

2
yi 2x x2 + arcsin
1+x
V 2
-I- C.
I zraCunajte integrale:
dx dx
1255. 1256.
x2+2x+5 x2+2x
1257.
f
3x2-x +1
dx
1258. i - dx+13x2
x
7x
1259. C 3x-2 dx. 1260.

' (x-1)2
dx.
J x2- 4x +5 ., x2 +3x +4
1261.
j' x2 dx dx
1262.
x2-6x + 10 N/2 + 3x -2x2
dx dx
1263. 1264.
:/T-Tx2' Vx2+px+q.
3x-6 2x-8
1265. , dx. 1266. dx.
N/ x2 - 4x + 5 N/1 -x-x2
dx
1267. I , dx. 1268.
N/ 5x2 - 2x + 1 x N/1- x2.
dx dx
1269. j' 1270.
xx2+x+ -1. (x - VX2 -2
dx
1271. 1272. I + 2x +5 dx.
(x+1)x2+2x
1273. f - x2 dx. 1274. r N/2 -x - x2 dx.
x dx cos x
1275 . 1276. I dx.
x4- 4x2+ 3 sin2x -6 sin x + 12
exdx sin x dx
1277. 1278.
vi+ex+e2x. N/cos2x+4cosx +1
lnx dx
1279.
x Ji -41n x-In2 x*
5 INTEGRIRANJE RACIONALNIH FUNKCIJA
5. Integriranje racionalnih funkcija

Metoda neodredenih koeficijenata. Integriranje racionalne funkcije nakon odva-
janja cijelog dijela sv+odimo na integriranje pravog racionalnog razlomka
P (x)
(1)
Q (x)
gdje su I' (x) i Q (x) cijeli polinomi, pri èemu je stupanj brojnika P (x) od stupnja nazivnika
Q (x). Ako je
Q (x) _ (x . - ar
. (x -1)2, .
gdje su a, . . , I razliciti reami korijeni polinoma Q (x), a a, . . , a prirodni brojevi (vi§estru-

. .
kosti korijena) onda je provedivo rastavljanje razlomka (1) na parcijalne razlomke:
P (x) - A,
+
A2 Aa
+ ...
O(x) x-a (x- a) 2
(x-ar
L2 La
. . . + L' + + . . . -I- (2)
x-1 (x-1)2 (x-l)2
Za izracunavanje neodredenih koeficijenata A3, 212, . . , Lz svodimo obje strane identi- .
teta (2) na cijeli oblik, a zatim izjednacujemo koeficijente s istim stupnjem varijable x (prvi
I\Iozemo takoder, te koeficijente odrediti tako da u jednadzbu (2) ili njoj ekvivalentnu uvrstimo
za x prikladno odabrane brojeve (drugi nacin).
Primjer I. Izracunajmo
( x dx
J I.
(x-1)(x+1)2
Riesenje: Imamo
x A B, BZ
(x-1)(x+I)2 x-1 x+1 (x-1-1)2

Odakle je
x =_ A (x + 1)2 -i- B, (x - 1) (x + 1) i- B2 (x - 1). (3)
a) Prvi nacin odredivanja koeficijenata. Napi"semo identitet (3) u obliku
x = (A +Br)x2+ (2A +B2)x+(A - B1 - B2).
Izjednaciv°si koeficijente uz iste potencije od x, dobivamo:
O=A+B,; 1=2A+B,; 0=A-B,-B2.
odakie je
A= 4;
1
B,=- 4; 1
B2=
1
2.
h) Drngi uacin odredivanja koeficijenata. Uvrsfìmo x=1 u identitet (3), pa imamo :
1
1=A-4, tj. A=
Uvrstimo li x=-I, dobivamo:
- 1 = - B2-2 tj. B2 = - 1
NEODREDENI NTEGRAL1 I \J
122 1
Dalje, uvrstimo x=0 i dobivamo:

0=A-B,-B,.
I
tj. B, -- A -Bz= -- 4.
Prema tome je
1 dx 1 dx 1 r dx
4 f x-1
x -- 4 x -- 1+ 2 i (x+1)2
= 14 In Ix - I- 14 In Ix + 11- 2(x+1) + C- 1
+ 14 1n
x - 1
+ C.
1
2(x+1)
1
x + 1
l'rirnjer 2. Izracunajmo
dx
xa_2x-+x
Rjefenje. Imamo:
B C
x3
1
-2x2 +x
1
x(x-1)2
- A +x-I + (x-1)`
1 =A(x-1)'+Bx(x-1)+Cx. (4)
Prilikom rje"savanja ovog primjera preporucljiva je primjena kombinacije obaju nacina
odredivanja koeficijenata. Primjenom drugog naeina uvrstimo x=0 u identitet (4);
dobijemo I =A. Zatim uvrstimo x= pa dobijemo 1 = C. Zatim primjenjujemo prvi
1
nacin, pa u identitetu (4) izjednacimo koeficijente uz x2. Imat éemo:

0 = A +B, tj. B = - I.
Prema tome je
A=1 B=-1 i C=1.
Slijedi da je
Z- dx
x x-I
dx
F -=1nx-hix-I-----+
(x-1)s
dx
x-1
I
C.
Ako polinom Q (x) ima kompleksne k-struke korijene a + i b, gdje je i imaginarna

jedinica, onda se u razvoju (2) pojavljuju parcijalni razlomci oblika
Mtx+NI Mkx+Nk
+ ... + (5)
x2+px+q (x2+px+q)k'
gdje je
x2+px+q = [x - (a+ib)] [x - (a-ib)],

a NI N , neodredeni koeficijenti, koje odredujemo na prije opisani nacin.
Mk> Nk su
Kada je k = 1 razlomak (5) integriramo neposredno; kada je k > 1 primjenjujemo metodu
rnizavanja pri cemu prethodno moramo kvadratni trinom x2+px+q napisati u obliku
x-1-- -'r
\ 2/ 4pz
P
i upotrijebiti supstituciju x+ = z.
5 INTEGRIRANJE RACIONALNIH FUNKCIJA 123
Prirnjer 3. Nadimo
x-F
(x2 + 4x +
1
5)2
dx - I.
Rjes'enje. Kako je
x2+4x+5=(x+2)2+1,
to supstitucijom x+2=z dobivamo
zdz. `(1+z2)-z2
I
(z2+1)2
1
do - (z2+1)2 (z:+1)2
dz=
2(02+ 1) z2+
do
1
+ - zd t 2(0=1+ 1)1
2(02+1)
1
arctg z - 2(z2+1)
z
+ -
1
2
arctg z .-
C
0- 1 1
arctg z+ x+ 3
C= 1
arctg (x 4- 2) + C.
2(02+'1) 2 2(x2+4x-}-5) 2
2'. Metoda Ostrogradskog. Ako Q (x) ima vi"sestruke korijene, onda je
(x) ds = X (¡¡) dx,

+ Y(x)
¡¡
(6)
Q (x) Q t \x) J Q2 \x)
gdje je Q, (x) najveéa zajednicka mjera polinoma Q (x) njegove derivacije Q' (x);
¡¡i
Q 2\x) = Q Vt) ' Q l lx) ;
X (x) i Y (x) su polinomi s neodredenim koeficijentima kojima je stupanj za jedan manji od stup-
nja Q, (x) i Q2 (x).
Neodredeni koeficijenti polinoma X (x) i Y (x) racunaju se pomoéu deriviranja identi-
teta (6).
Primjer 4. Nadimo
dx
(x3 1)2.
Rjesenje.
dx Ax'- -1- Bx 4- C Dx2 -I- Ex + F
+ x3-1 dx.
j (x2-1)2
(
x3-1
Deriviranjem tog identiteta dobivamo:
1 (2Ax + B) (x3 1) 3x2 (Ax2 + Bx + C) - - Dx2 + Ex + F
(x3 - 1)2 (x3 - 1)2 x3 - I
I = (2Ax -F B ) (x3 - - 1) 3x2 (Ax'- + Bx -F C) + (Dx2 ï- Ex -}- F) (x3 - 1).
Izjednacenjem koeficijenata uz iste potencije od x dobit éemo:

D=O; E- A=O; F-2B=0; D+3C=0; E+2A=0; B+F=-1;
odatle je
A=O; B=- -; 1
3
C=O; D=O; E=0; F=- 2
3
i prema tome je
dx 1 x 2 dx
,(x3 - 1)2 3 x3- 1 3 x' -1 (7)
124 NEODREDENI INTEGRALI Iv
Za racunanje integrala na desnoj strani jednad°zbe (7) rastavimo raziomak -e 1

na par-
cijalne razlomke:
x3-1
1
x-1
L
+ - -----
Mx
x2
+N
-J-x+1
tj.
1=L(x2+x+l)-}-Mx(x-1) N(x-1). (8)
1
Uvr"stenjem x = 1, dobivamo L = .
3
Izjednacenjem koeficijenata uz iste potencije od x na desnoj i lijevoj strani jednad"zbe
(8) dobivamo:
L+M=O; L-N=1,
tj.
M=-3; N=- 1 2
Prema tome je
dx 1 f dx 1 x+ 2
x3- I 3x-1 3,x2+x+ldx
= 31nIx-11- 6In(x2+x+1) -V3arctg 2x+ +C
1 1 1 1
13
i
dx x
+
1
9
In
x2 + x+ 1
+
V
3 1
arctg
2x + 1
+ C.
Izracunajte integrale:
dx xz-Sx+9
1280. 1281. dx.
J (x+a)(x+b) x2-5x+6
2x2+41x-91
1282. 1(x_1)(x+2)(x+3)
dx 1283. dx.
(x-1)(x+3)(x-4)
3
5x +2 dx
1284. dx. 1285.
Jn x3-5x2+4x J x(x+l)2
P
X3-1 nX4-6X3+12x2+6
1286. dx. 1287. dx.
,4x3-x x3-6x2+12X-8
' 5x2+6x+9 x2-8x+7
1288. dx. 1289. dx.
j(x_3)2(x+l)2 -3x-10)2
(x2
1290.
f 2x-3 dx. 1291.
x+x+1
3
dx.
(x`-3x+2)3 Jx(x2+1)
1292.
x3 dx. 1293.
dx
Jx4-1 (x2-4x+3)(x2+4x+5)
INTEGRIRANJE NF,KIH IRACIONALNIH FUNKCLJA
125
dx ^
dx
1294. 1295.
ix3+1. .r4+ I
r dx
1296. dx 1297.
J x-4+x2+1 J (1+x2)2.
3x+5 dx
1298. dx. 1299.
J (x2 +2x+2)2 (x+ 1)(x2+x+ 1)2
3
x +1
1300. dx.
(x2 - 4x +5)2
Primjenom metode Ostrogradskog nadite ove integrale:
r
dx
1301. dx 1302. J(x4-1)_'
,,(x+l)2(x2+1)2
dx x
4
-2x +2, 2
1303. J
(x2+1)4
1304.
f(x2-2x+2)2
Primjenom raznih nacina izracunajte integrale:
3
xs
1306.
+x x
1305. dx. I d-r.
(x3+1)(x3+8) Jx12-2x4+I.
, 1307.
I x- x+14
z
dr. 1308. x4(x3+1)2

dx
(x-4)3(x-2)
dx dx
1309. 1310*.
J-,3-4x2+5x-2 ,x(xz+1)
dx dx
1311. + 1312. ^
J x(x5+1)2 ,, (xz+2x+2)(x2+2x+5)
r z dx dx
1313. 1314.
., (x-1)1°. J x8+r6.
6. Integriranje nekih iracionalnih funkcija
1 °. Integrali oblika
p, Pz
JR[ax -1 -ble, ax+b v,
ldx, 1)
(c) -{-d)
x' (cx+d) '
gdje je R racionalna funkcija a pl, gl, p_, g,, . . . su cijeli brojevi.
Integrale oblika (1) racunamo pomoéu supstitucije
ax+b ,,
cx + d -z
gdje je n najmanji zajednicki viiekratnik brojeva q q...
126 NEOUßEDENt INTEGRALI 1V
dx
rinrjer 1. 1zraEunajmo
V2x_1-4tx-
Rjes'enje. Supstitucija 2x- 1 - z4 daje integral oblika
- =2'z+l+-
dx 2z3 dz z2 dz
z2- c
=2
z z
dc= _.
1
y2x- -V2s-
I
' ---
=,z-I-1)2+21n z-11 +C=(I +2x-1)2+In(V2x-I-1)'-+C.
i/
izracunajte integrate:
x3 x dx
1315. 1316.
ux - I Jax+b
dx dx
1317. 1318. r
i x+l+x+O3.
1319.
"`.-I
- r
dY
1320.
x+1+2 dx.
. vx+1
/ 3 J (x+1) -ux+I
V dx
1321. dx. 1322.
x+2 J (2-x)Nr1--xx
I ¡ x-1 x+ dx.
1323. r
Jx+1 dx.
1
1324.
f
d
Y
V x - 1
x+3
1325. dx.
x2ti12x+3
r P(x) dx, (2)
Jax2+bx+c
gtlje je P-n (x) yrol;c.onT n-iag strñyanja.
Stavimo
P(x) dx
dx = Q-1 (x)./ax2+bx+c+.l (3)
J Jax2+bx+c Jax2+bx+c
gdje je Q_, (x) polinom stupnja (n-1) s neodredenim koeficijentima, a a je broj.
Koeficijente polinoma Q_, (x) i broj a odredujemo deriviranjem identiteta (3).
+ 4x2
Prim,ier 2. i x21./ x2 + 4 dx - x°
x2 +4 dx
(Ax2 -f- Bx2 + Cx + D) Vx'2 + 4 + ?
.lIll
dx
':x .
6 INTEGRIRANJE NEKIH IRACIONALNIH FUNKCIJA 127
Odatle je
xa + 4x' (Ax' + Bxz Cx + D) x ì.
-(3Ax2+2Bx+C)Vx2+4+
xz Vxz +4 + +4
Mno2enjem sa 1,:x2+4 i izjednacenjem koeficijenata istih potencija od x dobivamo:
A=-;
4
1
B=O; C=-; 1
2
D=O; ),=-2.
Slijedi da je
x3 + 2x
xz 1, x2 + 4 dx
4
+ 4- 21n (x + l/x2 +-4 ) + C.
3`. Integrali oblika
dx
(4)
(x-rX)"t/ax2+bx+C
Svode se na integrale oblika (2) pomoéu supstitucije
1
x-x
J,_dx.
5
x2dx
2326
xz -x+ 1327. f x
1 1-x2
x6 dx
1325, h dv 1329. iq
j ,1+xz x
5
x2-1
B
z
1330. dx 1331.
+x+ dx 1
J(x+1)3\/ x2+2x Jx Jxz-x+1

4`. Binomni integrali
Jx"'(a+bx")°dx, (5)
i p racionalni brojevi. gdje su rn, n
Uvjeti (;ebisevao Integral (5) mo2emo izraziti konacnom kombinacijom elementarnih
futlkcija samo u ova tri slucaja:
I) ako je p cio broj;
2) ako je -
m+1
razlomka p;
n
cio broj. Ovdje primjenjujemo supstituciju a-I-bx" = zs, gdje je s nazivnik
m+1
3) ako je +p cio broj. U ovom slucaju koristimo se supstitucijom ax-"+b=as.
n
Primjer 3. Nadimo
dx=l.
128 NEODREDENI INTEGRALI lV'
m+1
--41 1
Rjesenje. Ovdje je ro = - -; 2
1
n = -;
1
4
p = -;
1
3 n
_
2
1
- 2.
4
Prema tome imamo slucaj 2) integrabilnosti.
Supstitucij a
1+x4=z3
daje: x= (z3- 1)°; dx=12z-(z3 - 1)34z. Prema tome je
1 1 )
I= 21+x4 dz= 12 ((z°-z3)dz=12 '-3z4+C,
¡
x dx=12
(z3-1)' 7
3
gdje je z= 1 -{ Y x.
3
dx
1332. x3(1 +2x2) 2 dx. 1333.
4 x4
dx dx
1334. f 1335.
,1 x4./I+x2 x3 1+x5
dx dx
1336. J 1337.
x2 (2+ x3;13' J 4 z'3
7. Integriranje trigonometrijskih funkcija

rsin"' x cos° x dx (1)
gdje su nr i n cijeli brojevi.
1) Ako je m = 2k-I-1 neparan pozitivni broj, onda stavljamo
- -sin2kx cos" xd (cos x)= -(1-cOs2x)k cos" xd (cos x).

Analogno postupamo, ako je n neparan pozitivan broj,
sin"x sn13 x
Primjer 1. sin10xeos3xdx = r° (1 -
sinx sin' C.
11 13
2) Ako su m i n parni pozitivni brojevi, onda se podintegralni izraz (I) transformira po-
moat formula:
sin 2 x = (1- cos 2x), cos2x = ± (1 + cos 2x),
sin x cos x = 12 sin 2x.
7 INTEGRIRANJE TRIGONOMETRIJSKIIi FUNKCiJA
129
Prirsjer 2. f cost 3x sing 3x dx = f (cos 3x sin 3x)' sin2 3x dx =

sin26x 1 - cos 6x dx = 1
(sin' 6x -sin2 6x cos 6x) dx
4 2 8
=
1 1 - cos 12x sin' 6x cos 6x) dx =
1 ¡x sin 12x l
sin' 6x) -I- C.
8 2 8 \ 2 24 18
3) Ako su in = -Ee i n = -v cijeli negativni brojevi jednake parnosti, pri emu je
v 2, tada je
dx
cosec "x secv -2 x d (tgx) _
sin" x cos" x
V-2 /1 +V_I
d(tgx)=J(1+tg x)'-
z
=J(1+ z ) 2(1+tg2x) 2 d(tgx).

te x tg "x
Posebno se na taj slucaj svode integrali
d =) d(x+
nl
dx ` dx 2
_ 1
I
2 _ /J
x 2 J
stn"- cos"-
Y
2
x
2
cos" x
sin'' x + - P
dx
Primjer 3. = J sec2x d'C
(tg x J ( I -{- t g2 è d([ g x )=
1 tg- + 1 tg s x} -C.
cos' x 3
dx dx x x
Primjer 4
^
sin3x
1
23 x x
1
8 J
ftg-3- see
2
-dx=
2
sin3- cosa-
2 2
1
1+ tg' -
x
2
2
sec2
x
dx =
8
f tg 3
x
+
2
+ tg -x d tg -
x
x 2 2 2 x 2 2
tg' tg
2 2
tg'
x
+ 21n + + C.
4 x tg 2
2 tg'
2
4) Integrali oblika f tg'x dx (in f ctg"x dx), gdje je m cijeli pozitivni broj, racunaju se pomocu
formule
tgz x sec2 x- 1
(ili ctg2x =cosec' x-1).
PDF compression, Demidovic:

9 OCR, Zadaci
web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Prinejer '-
tg" xdx= tg2 x(sec2 x- 1) dx = tg" x 3
tg2 x dx =
tg 3
C.
5) Opce> sc integr_1i I,,, -, oblika (1) racunaju pomoéu formula redukcije (rekurzijskih formula)
ko; su zvedene parcijalnom integracijom.
dx Csn2x -f- cos'x sin x dx
= sinx
j cosa _ _
Prirnjer 6. dx dx +
cos' x cosa x cos x
1" cos z dx sin x

= sm
2 cos' x 2 COS2 x
dx f cos x 2 costi x 2
1
ln tgx secxi+ C.
1338. fcos3 x. dx. 1339. f sin5 x dx.
1340. J sinn x cos3 x dx. 1341. síu3 Y Coss x dx.
2 2
cose X
1342. dx 1343. sin4 x dx.
sin3 x J
1344. f sin2xcos2xdx. 1345. f sin2 x cos4 x dx.

dx
1346. c056 3x dx. 1347.
sin4 X
r 2
dx cos x
1348. 1349. dx.
cOsb sins X
dx " dx
1350. 1351.
J sin2 x cos4 x sins xcos3 x
1352.
-
dx
'sin x +-4 n
sin cos 1353. dx.

2 2 sin x cos x
dx
1354. 1355. sec 5 4x dx.
sin5 x J
1356. f tg2 5x dx. 1357. f ctg3 x dx.

1358. ctg4 x dx. 1359.
j(tg3_+tg4
3
cos2 x
1360. xsin2x2dx. 1361. dx.
J sin4 x
dx
1362. si.n5 z -3s/cos x dx. 1363.
N/stn. X COS3 x
dx
1364. .
vtgx
INTEGRIRANJE TRIGONOMETRIJSKIH PUNKCIJA
131
2 ", integrali oblika
sin mx cos nx dx, Ç sin mx sin nx dx i cos mx cos nx dx.
YJ tim slucajevima primjenjujemo formule:
i) sin rnx cos olx=-1 [sin (m+n)x+ sin (in -n)x];

2
2) sin mx sin nx= [cos(m n)x-cos(m+n)x];

2
[cos (m-n)x+ cos (in +n)x].

1
3) cos nix cos nx =
2
Primjer 7. sin 9x sin x dx = - [cos 8x

i
2
cos 10x] dx = - sin - -sin
1
16
8x
20
I
10x + C.
1365. f sin 3x cos 5x dx. 1366. f sin lox sin 15x dx.
e
1367. i cos cos x dx. 1368. sin ~¡ cos 2 dx.
2 3 3 3
1369. f cos (ax +b)cos (ax -b)dx. 1370. f sin rot sin (ail +q))dt.
1371. f cos x cost 3x dx. 1372. f sin x sin 2x sin 3x dx.
integrali oblika
JR(sinx,cosx)dx, (2)
gdje je R racionalna funkcija.

1) Pomoéu supstitucije
tg- = t,
odakle je
sinx=
1+t2
21
- cosx=
1-t2
1+127
dx=
2d1
1+12'
integrale oblika (2) svodimo na integrale racionalnih funkcija s novom varijablom t.
Primjer 8. Nadimo
d.x
1+ sin x+ cos x
-L
J
NEODREDENI INTEGRALI IV
132
Stavivsi tg imat temo

Rjes"enje.
2= t
2 dt
+ t" dt
+C =In 1+tgx2 +
1
ln + C.
1+I+12 1-
1
I 2tl2 1+t
1+12
2) Ako vrijedi identitet
R(- sin x, -cos x) - R (sin x, cos x),

onda za svodenje integrala (2) na racionalni oblik mozemo primijeniti supstituciju tg x = t.
Ovdje je
1
S111 X = COS X
1 +t2 -11+tZ
dt
x = arctg t, dx =
1+12
Primjer 9. Nadimo
dx
(3)
I + sinx
Rjesenje. Staviv'si
dt
tgx=t, sin' x=
1
12
+ t2'
dx - 1 -f- t2
imat temo
dt dt 1 d ([ 2)
`1 + 2t2
t2 ` + (ty)2
j(i+,2)(1+ 1+t2f J
1
= l
Y-2
arctg (t ri) -1- C - 1
arctg ( ritg x) + C.
Y
Primijetimo da bismo integral (3) mogli brze izracunati ako bismo prethodno brojnik
i nazivnik razlomka podijelili sa cos2 x.
U pojedinim slucajevima korisno je primijeniti neke doskocice (vidi npr. zadatak 1379).
dx dx
1373. 1379.
3 +5cosx sin x+cos x
cos x Sin x
dx.
- sin x dx.
1375. 1376.
1+cosx 1
dx dx
1377. 1378.
8-4 sin x+7 cos x ,1 cosx+2sinx+3
8 INTEGRIRANJE HIPERHOLNIH FUNKCIJA 133
3 sin x+2 cos x (.l+tgx

139**. dx. 1380.
2sinx+3cosx l -tgx (x.
dx dx
1381 *. 1382 *.
1 +3cos2 x 3sin2x+5cos2x
__
dx dx
1383*. 1384*.
sin z x+3 sin x cos x-cos 2 x sin` x-5 sin x cos z
sin sin 2x
1385. dx. 1386. dx.
(1 -cos x)3 , 1+sin2x
cos 2,r cos x

138io r dx. 1388. dx.
J cos'x+sin4 x Jsin2x_ôsinx+5
dx
1389. 1390* dx.
(2-sinx)(3-sinx) 1+sinx-cosx
8. Integriranje hiperbolnib funkcija

Integriranje hiperbolnih funkcija potpuno je analognointegriranjutrigonometrijskih funkcija.
Sjetimo se osnovnih formula:
1) ch2x-sh2x= 1; 2) sh2x= 1 (ch 2x-1):

2
3) ch2 x = 1 (ch 2x + 1); 4) sh x ch x=

1
sh 2x.
2
Primjer 1. Nadimo
fch2 x dx.
Rjesenje. Imamo:
(
ch2xdx=
(
-
I
2
1
(ch 2x-hl)dx=-sh2x
4
-x+C.
2
I
Prinrjer 2. Nadimo
fcha x dx.
Rjesenje. I mamo :
sh3 x
cha xdx= ch=xd(shx)= Jf(1 +sh2x)d(shx)=shx+----a-C.
x
Izracuntijte integrale:
1391. fsh3xdx. 1392. fch°xdx.
1393. fsh3xchxdx. 1394. fsh3:xch3xdx.
1395.
''
dx
sh xch2 x
1390. fsh' dxch' x x
1397. fth3xdx. 1398. fcth'xdx.
dx
1399. dx 1400.
sh2x+ch2x 12shx+3chx
dx "shxdx
1401" 1402.
d thx-1 d ch2x
9. Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na

odredivanje integrala oblika
fR (x, .1ax2+bx+c) dx, (1)

gdje je R racionalna funkcija.
Ì'ransformacijom kcadratnog trinorna a.x2+hv+c u sumu ili razliku kvadrata svodimo
(1) na jedan od integrala ovin tipova:
I) f R(z,./m3-z2) dz;
/m2 ±z2) dz;
2)
f
3) fR(z,v/zz-m2) dz.
Nave ne integrale rje"savamo pomoéu supstitucija:

1) z = in sin t ili z=nstht,
2) z = ni tg t ili z = m sh t,
3) z = in sec t ili z=nicht.
Prirnjer I. Nadimo
dx
S'(x+I)"- x2+2x-1-2
- I.
Rjesenje. Imamo:
x2+2x+2 =(x+1)z+1.
Uvrsrimo x+ 1 - tg t, tada je dx= sec2 t dt i
dx secz t dt cos I
7= _ _ dt =
x--; 1)2 (x+l)z+l tg2t sec t sine t
1 VIT'Tz+2x1-2
-1-C = -4- C.
sint x-1-I
9 INTEGRALI OBLIKA fR(x, Vax.-1-1,x+c)dx 135
Prinzjer 2. Nadimo
dx--
Rje§enje. Imarno:
x2+x+ + )2+
Stavi ch
1/73
x +
1
2 2
sh t i dx 3
2
eh t dt,
dobivamor
3 \ VT
I sh t ch t chtdr=
2 2 2 2
T.fsh eh' t dt
3
eh' t
3 c 113 t 1 1
ch
1
1) + C.
8 8 8 3 8 2 2
Buduei da je
2 2
Ix-
1
sh x 1, ch t
1/-3 2
VT
1 2
+
imam() korigno:
3 / 1
( + x2 x2+x+1)
1
(.
x"-x+1 1
2;3
1 1
16 in lx+-2
lzraamajte integrale:
1403. IN/3 - 2x - x2 dx. 1404. Nt2+x2dx.
1405. dx. 1406. 'Ix' -2x +2 dx.

19+x2
1408. IN/3(2+a d,c.

14107 r 4 rh
1409. f -\/x2 - 6x -7 d.x

1410. r(x2+x+ 1)2 dx
dx
dx 1412.
1411.
(x- 1)N/x2-3x+ 2 (X2 -2X +5) 2
dx dx
1413, 1414.
(1-x2). x2
136 NEODREDENI INTEGRALI 1 V
10. Integriranje raznih tran§cendentnih funkeija

lzracunajte integrale:
1415.
r(x.2+1)2e2edx. 1416. fx2cos23xdx.
1417. f x sin x cos 2xdx. 1418a f e2`sin2xdx.
1419. e' sin x sin 3x dx. 1420. j xe` cos xdx.
J
dx
1421. dx 1422. f
e +eY-2 J fe-2_r+e`+1.
1423. Jx2ln'd.v. 1424. f 1n2(x+./1+x2)dx.

1-x
1425. fxarccos(5x-2)dx. 1426. fsinxshxdx.
11. Primjena redukcionih formula

Izvedite formule redukcija za integrale:
dx
1427. 1_ izracunajte 12 i 13.
(x2+a2)",
1428. 1" _ f sin" xdx; izracunajte 14 i 15.
dx
1429. I,- cos" x
izracunajte 13 i 14.
1430. 1= f x" e-- 'dx; izracunajte Ito.
12. Integriranje raznih funkcija
1431.
dx
1432.
x-5 dx
J
7x2-4x+9 x2-2x+2
3
x r dx
11.13. dx. 1434_
Jx(x2+5).
, xz +x+-2 1
dx
1435. f dx 1436.
,J(x+2)2(x+3)` (x +1)2(x2 +1)
dx dx
1438.
f (x2+2)2 x4-2x2+1
1439.
x dx 3-4x
.
1440. dx.
(x 2 -x+1)- (1-2x) 2
12 1NTEGRIRAN.JE RAZNll-[ EUNKCIJA
137
dx
1441. d X. 1442. .
XZ+x+1
1443.
1-2x _ dx. 1444.
dx
2 + y x)2
2x+1 dx
1445. dx. 1446.
J (4xz -2x+ 1 )
3
-x+f5-x
xdx
1447. dx. 1448.
(1 +xz)J1 -X1.
1449.
x+I
1450. dx.
JI -2xz-x (x2+ 1)-2
dx
1451;. 1452.
I
fxz-9 dx.
+4x) N/4-x2
1453. j fx-4xzdx. 1454.
1455. xN/xz+2x+2 dx. 1456.

J
dx dx
1457. 1458.
X1-x3 1+x3
5x
1459. dx. 1460. J cos' x dx.
J
dx p1 + victg x
1461. 1462. dx.
cos X X sin2 x
sin3 x
1463.
\ cos 3 X
dx. 1464. cosecs 5x dx.
/n
'
2
(rt
=` dx.
Y
1465.
S111
1466. sin4 -x sin4 + x
x dcos
ftg3 d.`
1467. + 1468. J
2 4; 2 sin x+3 cos x-5
(
dx dx
1469. 1470.
2+3 cosz x cos
z
x+2sinxcosx+2sin'x
1471. dx--. 1472.
dx
sin x sin 2x (2+ cos x)(3+ cos x)
138 NEODREDENI INTEGRALd IV
ax
1473. , sec2 .x
dx.
COs
Ja'+Sln , (I x
¡
N'tg-.x+4tgx+1
xdx
1475. 1476. xsìnz xdx.
cos z J x
1477. fx'e`'dz. 1478. jxe'dx.

'x a rctg Y
1479. x'`hl./t-x dx. 1480. dx.
J 1+x2
,Y dx
1481. sin2 cos dx. 1482.
2 2 (sin s+cos x)2
dx
1483. 1484. sh x ch x dx.
(tg x+1)sin2x
sh./1-x r shxchx
1485. --7++= dx. 1486. dx.
v'1-x 8132 x+ch2.x
dx
1487. dx. 1488. c,
sh`x J
,:,
1489. dx. 1490. dx.
ber+ 13 c,`- )' I
1491.
1 - 4'
dx. 1492. j (.c' - I ) I O 2' dx.
arctg x
1493. ,/ex+1 dx. 1494. dx.
x-
1495. x3aresi11 dx. 1496. f cos (Inx)dx.

1497 f(x -'- ;.xisin 5x dx. 1498. x arctg (2x +3) dx.
1499. aresin vfxdx. 1500. LX [ d x.
GLAVA v
ODREDENI INTEGRAL
Odredeni integral kao limes sume

1.
1°. Integralna suma. Neka je funkcija f (x) definirana u intervalu a 5x <b i

a -- x <x1< x,z=b neka je po volji odabrana podjela tog intervalo na n dijelova (sl. 37).
Sumu oblika
-t
s= i=0
E .f(,)0xi, (1)
gde je
xi < tii x ; Axi = xi+r - .-i; i = 0,
-, 1,
, (n- I),
nazivamo integralnom sumonl funkcije f(x) u [a, b]. Geometrijski .S predstavija algebarsku sumu
povr`sina pripadnih pravokutnika (vidi sl. 37).
S]ilco 37
2'. Odredeni integrali. Limes sume S,,, pod uvjetom da broj dijelova n podjcle
te2i k beskonacnosti, a najveéa razlika 4xt teL k nuli, nazivamo odredenim inteoralom funk-
cijc j(x) u granicama od x = a do a = b, tj.
lim f(0 4x; = f f(x)dx. (2)

masOx¡-.0 z=0
Ako je funkeija f (x) neprekinuta u [a, h], onda je ona integrabilna u [a, b], tj. limes (2)
egzistira i nije ovisan o nabinu diobe intervala integriranja [a, b] na odsjecke ni o izboru tacaka
na tim odsjeccima. Odredeni integral (2) geometrijski predstaelja algebarsku sumu povrëina likova
koji sacinjavaju krivocrini trapez aABb, pri Orno se povrsine dijclova iznad osi OX prigodom
zbrajanja smatraju pozitivnim, a one ispod osi OX negativnim (vidi sl. 37).
llefinicije integralne sume i odredenog integrala prirodno se uopcavaiu na slucai intervalo
[a, b) gdje je a=>b.
140 ODREDENI INTEGRALI V
Primjer l. Tvorimo integralnu sumu Sn za funkciju

f(x) = 1 +x
u intervalu [1, 10] time da taj interval podijelimo na n jednakih dijelova i odaberemo
tacke tako da su one ujedno tacke lijevih krajeva odsjecaka [xi, xi+,]. Koliki je lim Sn?
Rjesenje. Ovdje je Ax, -

_ 10-1 = -9
= xi = xo + i Axi = + 1 -9z
. Odatle je
9i 9i
f +1-f--=2+-- n n
Slijedi (sl. 38),
S
S 1 Í(i)Oxi= 1 2+
9 18
-n+ -(0 +1
81
{-...-{-n-1
i=0 n n n nz
81n(n-1)
= 18 -1-
712 2
= 18 + -2
81
(
1
n
= 58 - - -,
1
2
81
2n
hm.Sn=58-- 1
2
Primjer 2. Nadimo povr'sinu krivocrtnog trokuta omedenog lukom parabole y=x2, osi OX
i vertikalom x = a (a>0).
11
0 1 !0 X
Slika 38. Slika 39.
Rjeïenje. Podijelimo bazu a na n jednakih dijelova Ax = . Izabrav"si vrijednost funkcije u po-

iKetku svakog intervala imat éemo:
y(0, yz=l ñ IZ .Ya=[2I IzJ; yn=[(n- 1)

Q
n
2
Povr`sine upisanih pravokutnika izracunavaju se mnozenjem svakog y s bazom Ax = -a.

n
(sl. 39). Sumiranjem dobivamo povrsinu stepenastog lika
a 1z(
Sn = n 71 \
+(n-1)z
2 IZRACUNAVANJE ODREDENIH INTEGRALA
141
Sluzeéi se formulom za sumu kvadrata cijelih brojeva

n (n -I- 1) ( 2n -{- I)
k2
k=i 6
nalazimo:
a3(n-1)n(2n--I)
Sn =
6n3
odakle, prijelazom na limes, dobivamo:

a3 (n I)n(2n-I)
S = ]im S= lim
6113
-
Izracunajte odredene integrale kao limese pripadnih integralnih suma:

(n'
1501. J dx. 1502. J(vo+gr)dt,

a u
vo i g su konstante.
1503. J xZ dx.
_z
1¡°0 5
1504. J 2Y dx. 1505*. J x3 dx.

o
1506*. Nadite povrinu krivuljnog trapeza omedenog hiperbolom
Y=-x
osi OX i ordinatarna: x a i x b(0<a<b).
1507*. Nachte
o
f(x) = J sin t dt.
2. Izracunavanje odredenih integrala pomoéu neodredenih

1°. Odredeni integral s promienljivom gornjom granicom. Ako je funkcija f (i)
neprekinuta u intervalu [a, b], onda je funkcija
F (x) = f(t) dt
primitivna za funkciju 1(x), tj.

F'(x) = f(x)
kada je
2°. Newton-Leibnizova formula. Ako je F' (x) =f (x), onda je
n n
J.r(x) dx = F (x) = F (b) -F (a).
Primitivna funkciia F(.z) izracunava se odredivanjem neodredenog integrala
ff(x)dx = F( X) + C.
er 1. Izracunajte integral f x4 dx.

it
iljcsenje. x dx - -.í' .-
3` (- 115
- 48 - 4
.
f
-1
5
-1
5 5 5
1508. Zadano je
(b°
=Jdx (b>a>1).
I Inx
Izracunajte
1) 2)
da ° db
Nadite derivacije ovili funkcija:
1509. F(x) = f In tdt (.x>0). 1510. F(x)= f,1+t'dt.

/
1;
s
1511. F(x)= 1512. I = f cos(t2)dt (.x>0).
1513. Nadite tacke ekstrema funkcije
sin t
y = dt u podrucju x>0.
. t
Primjenom Newton -Leibnizove formule nadite integrale:
if (ix
1519. 1515.
I+x
0
1516 f e`dt. 1517. J cos t d t.
Pomoeu odredenih integrala nadite limese suma:
1518**. lim 1 + + .
n-1
o it 17- n2
1519**. lim --+ +...+ n+n

1 I 1
1520, lim l
P
+2 P
+... +n P
n+l n+? n°+, (p >0).
2 IZRACUNAVAN,E ODREDEN[N INTEGRALA 143
1521. (x2-2x+3) dx_ 1522. ( 2x 3 x) dx.
+
1523.. y. 1524. .\,/x-2 dx.
y2
z
_ ; _;
" dx dx
1525. 1526.
25+3x x2-1
-2
x dx y' dy
1527. 1528.
x2-F3x+2 y+2
_I
4
dx dX
1529. 1530.
x2+4x+5 x2-3x+2
o
z3 4
1531.
zs+1
dz. 1532. f sec2 a da.
vz- 3,5
dx
dx 1534.
1533.
1-x2 v/5+4x-x2
z
0
y2dy 4
1535. 1536. f cose a da.
Jy`'+4
o
f d
1537. f sin'
o
9) dq). 1538.
J
i
xlnx
4
1539, dx. 1540. f tg x dx .
JsiIì(IIlx)
4
ex
1541. r ctg4 g dg. 1542. dx.
1 +e2'
1n 3
dx
dx. 1544. 1545. sh2 x dx.
1543.
f0 ch x ch2x o
In 2
3. Nepravi integrali
l'. Integrali neogradenlh funke°sja. Ako funkcija f(x) nije ogradena u bilo kojoj
okolini unutarnje tacke c intervala [a,b] i neprekinuta za a < x< c i r < x< b, onda pe
definiciji stavljamo:
c-e
Î(x)dx = lim f(x)dx+lim f(x)dx. (1)
I
a a +rl
Ako limesi na desnoj strani jednad"zbe (I) postuje i konaeni su, onda nepravi integral nazi-
vamo konvergentnim, a u protivnom slueaju divergeluuìm. Za c =a ili c =b definicija se na odgo-
varajuéi nacin pojednostavnjuje.
Ako u intervalu [a, b] postoji neprekinuta funkcija F (x) takva da je F(x)=f(x) za x c
(uopcena primitivna funkcija), onda je
f(x)dx = F(b) - F(a). (2)
Ako je if (x)j (x) za a <x <b a J (x) dx konvergira, onda integral (1) takoder
konvergira (kriterij usporedbe).
Ako je f (x) 3?-0 i f
lim { (x) -xj'"} = A= oo, A-7=O, tj. (x) f kada x-->c,
x->, jc--xjm
onda: 1) za ul<1 integral (1) konvergira, 2) za in>I integral (I) divergira.
2°. Integrali s beskonacnim lianesima. Ako je funkcija f(x) neprekinuta za < ,
onda stavljamo
f(x)dx = lim f f(x)dx (3)

h co
<I
i ovisno o postojanju ili nepostojanju konacnog limesa na desnoj strani jednadzbe (3) pripadni
integral nazivamo konvergentnim ili. divergente m.
Analogno je
6 h co
f(x)dx = 1-oa
ff(x)dx i f(.x)dx = Jim
m
f(x)dx.
a -w h +ro
Ako if (x)] (x) i integral f F (x) dx konvergiraju, onda integral (3) takoder konvergira.
A
Ako je f (x) i {f(x)x"'}=Aoo, A tj. f(x) za x-r v, onda:
xm
1) za in> integral
1 (3) konvergira, 2) za m of integral (3) divergira.
Primjer 1.
dx
x2
= 1im
e-+0
-+
dx
x2
lim
e-so
dx
x2
= lim
n0
- 1
71
1 + lim
r7--0
/
--
1
1
)
/
-1 -I e
7)
integral divergira.
3 NEPRAVI INTEGRALI
145
Printjer 2.
b
dx
I+x2
= lim
dx
1+x2
= lim (arctg
b--.00
h - arctg 0) _ - n
2
.
o o
Primjer 3. Ispitajmo konvergenciju Euler-Poissonova integrala
fe-x2dx. (4)
Rjeienje. Stavimo
CO
fe-x2dx= fe-x2dx+ fe `"'dx.

o o t
Prvi integral na desnoj strani nije nepravi, a drugi konvergira, jer je e kada je
x?1 i
co b
fe-x dx = lim f e-x dx = lim (- e b+ e-') = e-'

t b->oo t bx
pa prema tome integral (4) konvergira.
Primjer 4. Ispitajmo konvergenciju integrala
(5)
Rjeienje. Kada x-o+ oo imamo:
1 1 1
x3+ 1
I
1
+ xa
x3
dx
Kako integral s konvergira, to na-' integral (5) takoder konvergira.
Primjer 5. Ispitajmo konvergenciju eliptickog integrala
dx
(6)
0
Rjeienje: Tacka prekinutosti podintegralne funkcije: x I. I'rimijenimo fomulu I -

(1- x) (I x) (I ;- x4), pa dobijemo:
1
VI - x4 V(1 - x) (1 + x) (1 + x2) V (1 + 4112 V(1 -{-- x) (1 + x2)
10 Demidovic: Zadaci
Prema tome emu pri x->I imati
Kako integral
o
1 z
0
J(1_x)dx
konvergira, to dani integral (6) takoder konvergira.
lzracunujtc nehreve integrale ¡ili ustanovite njihovu divergenciju):
dx dx.
1546. 1547.
x
dx d
1548. 1549.
1r lx-1)z.
0 0
dx
1550. 1551. dx.
N/1-x z
X
0
x
dx dx
1552. . 1553.
x"
dx Jr da
1554. 1555.
+xz xz+4x+9
1556. i sinxdx. 1557. dx
0
x ln s
0
2
dx dx
1558. 1559. (a>1).
xln'x xÍI1X
o
dx
1560. (a > 1).
xln2x 1561. ctg x dx.
J
0
3 NEPRAVI 1NTECRALr
147
1562. kx
x (Ï<>0). "arctgx
1563, ax.
J x2+1
o
1564. d
x
(x'- _
-l) 2 . 1565.
dx
x3+1
o
dx
1566.
x; -5x2
0
Ispitajte konvergenciju integrala:

100 +>,
dx dx
1567. 1568.
*.
0
JX+2:/ x+x.3 2x+3 x2+1+
1569, 1570.
dx
1571, 15720
0
-
sin x
1573. dx.
n
2
1574*. Dokazite da Eulerov integral prve vrste (beta-funkcija)
13(p, q)° f x°
0
'ti-xr'dx
konvergira za p>0 i q>0.
1575 *, Dokazite da Euterov integral druge vrste (gama funkcija)
E(p)= fx° O
x
konvergira za p > O.
los
4. Zamjena varijable u odredenom integralu

Ako je funkcija f (x) neprekinuta u intervalu a
zajedno sa svojom derivacijom g' (t) u inters a1u z
je f [j,(t)] definirana i neprekinuta u intervalo
t a x
gdje je a
onda je
= m (t) je
= q, (x) i
funkcija neprekinuta
b (ßi, pri cernu
f(x)dx = fko(t)] yo' (t)dt.
Primjer I. Izracunajte
fx2 a2 - x2 dx (a?0).
o
Rjesenje. Stavimo
x=asint;
dx=a cos tdt.
Tada je t = arcsin -x
a
i prema tome mozemo uzeti da je 7.=- aresin 0 = 0, ß = arcsin =I -
rz
2
.
Prema tome temo imati:
a
¡'
J x2 az - x2 dx
¡2
=1. a2 sin2 tVa2
J
- a' sin' t
¡2
a cos t dt = a°J sin2 t cose t dt =
0 0 0
z
a42°
4J
sin2 21 dt =
a°
-f(1
8
- cos 4t) dt = - (t - -sin 4t
a"
8
1
4
= 16
ra4
0 0
1576. Moe li se integral

2
f6-x2dx
o
izracunati pomoéu supstitucije x = cos t?

Transformirajte odredene integrale pomoéu naznacenih supstitucija:
3
dx
1577. fx+1dx, x=2t-1. 1578. x = sin t.
f 1- x4
2
4
3
2
dx
1579. x = sh t.
f x2+1 1580. f(x)dx, x = arctg t.
4 ZAMJENA VARIJARLE U ODREDENOM 1MrEGRa\LU 149
1581. Za integral
f f(x)dx (b>a)
odredite cijelu linearnu supstituciju x = at+ß, pomocu koje ée pripadne
granice integriranja postati O i 1.
Primjenom naznacenih supstitucija izracunajte ove integrale:
r
dx
1582.
1+
<,
29
(x-2)2J3
1583. dx, x-2=z3.
(x -2)2/3+3
3
In 2
1584. \/ex-1dx, ex-1=z2.

o
di
1585. tg --=z.
3+2cost' 2
o
dx
1586. t2x=t.
1+a2sin'.c
o
Pomoéu odgovarajucih supstitucija izracunajte integrale:
1587.
IÏ dv 1588. .1x2 1 dx.
J x2 x
l=
2
In 5
1589.
[ ex Vex - dx. 1590.
dx
er+ J j 2x+ _ +1
U
dx dx
1591. 1592.
x x2+5x+1 (I+x2)2
I
dx
1593. vlax-x2 dx. 1594.
5-3cosx
150 OD DEM INTEGRAL' V
1595. Dokazite da je
f(x) dx = 2 f (x) dx.
kada je f (x) parna funkcija, a da je
f(x)dX = O.
kada je f (x) neparna funkcija..

1596. Pokazite da je
e dx = 2 e dx=
o
1597. Poka2ite da je
dx sin x
dx.
arccosx J x
o o
1598. Pokazite da je
f(sinx)dx = J f(cosx)dx.
o o
5. Parcijalna integracija
Ako su funkcije u (x) i v (x) neprekinuto derivabilne u intcrvalu [¢, b], onda je
b h
(X) V' (X)dX = u(X)U(X) Jr (x) ti' (x)dX. (1)
Primjenom formule za parcijalnu integraciju izracunajte integrale:

z
1599. f x cos x dx. 1600. f In X dx.
1601. fx3ezsdx. 1602. f es sin xdx.

0 O
1603. f xe-sdx. 1604. je-°` cos bxdx (a>0).
1665. fe °` sin bxdx (a>0).

o
6 TEOREM O SREONJOJ VRIJEDIVOSTL
151
1606'`. Pokaite da za gama-funkciju (vidi br. 1575) vrijedi formula rekurzije:

['(p+l)=pr(p) (p>0).
Odatle izvedite da je r (n+ 1) = n! ako je n prirodni broj.
1607o Pokazite da za integral
f`
C = sin" x dx = cos" xdx

0
vrijedi formula rekurzije

I"=
n-I I"_Z.
Nadite 1, ako je n prirodan broj. Pomoéu dobivene formule izraunajte 19 i
hu
1608. Primjenom visestruke parcijalne integracije izracunajte integral (vidi br. 1574)
B(p, q)=x°-t(1-x)Q 'dx,

o
gdje su p i q cijeli pozitibni brojevi
1609*. Izrazite pomoéu B (beta-funkcije) integral
= sinmx cos" xdx,

J
ako su m i n cijeli nenegativni brojevi.
6. Teorem o sredaijoj vrijednosti

1°. Procjena integrala. Ako je f(x) (x) za a sx>;b, onda je
n n
ff(x)dx F(x)dx. (1)
Ako su f (x) i q, (x) neprekinute za a a pored toga je p, (x) 0, onda je

n n
M rp(x)dx f(x)ç)(x)dx<M (p(x)dx, (2)
gdje je m najmanja, a M najveéa vrijednost funkcije f (x) u intervalu [a, b].

Napose, ako je ç, (x) E 1, onda je
rn(b - a) J
f(x) dx (b-a). (3)
Nejednadzbe (2) i (3) mo°zemo zamijeniti ekvivalentnim pripadnim jednad"zbama:

b n
f(x) (x)dx=f(c)9)(x)dx
(ID
i'f(x)dx =.Ì(S)(b-a),
n
gdje su c i s` neki brojevi koji lege izmedu a i b.
Print/et.: Prócijeniti integral
l
I =
Rjesenje. Kako je 0 s_ sin'x <_1, to imamo:
tj. 1,57< < 1,91

2 <I<zV 2
.
2'. Srednja vrijednost funkcije. Broj
rt - b -a 1 r T(x)dx
nazivamo srednjorn vrijednosti funkcije f (x) u intervalu ax

1610*. Ne izraéunavsi integrale odredite njihov predznak:
z zn
sin z
a) x3dx; c) dx.
_1
0
b) f x cos x dx;
1611. Istrazite koji je od dva integrala veéi ne izracunavsi integrale:

I 2
¡I'
a) J ,./1 + x2 dx ili f xdx; c) f ex'dx ili

J
exdx.
0 o I 1
i 1
b) f x2sin2x dx ili f xsin2x dx;

o o
Nadite srednje vrijednosti funkcija u oznacenim intervalima:

1612.f(x)=x2, 0<x<1. 1613.f(x)=a+b cos x, -rz<x<n
1614. f (x) = sin2x, 0<x<ZC. 1615.f(x)=sin4 x, 0<x,---_n.
1
2 -}-
dx
x -- xz
ukljucen izmedu ?3
0,67 i 1 z 0,70 .
0
Nadite tacnu vrijednost tog integrala.
7 POVRSINE RAVNINSKIn LIKOVA
153
Procijenite integrale:
+1
dx
1617. X2dx. 1618.
R+x
_1
2n
4
1619.
10+3cosx 1620 *. xN, tgx dx.
sin x
1621. dx.
x
4
zoo
cosx
1622. Parcijalnom integracijom dokazite da je 0 < dx<
x 100n
oo
7. Povrgine ravninskih likova

Povr`sina u pravokutnim koordinatama. Ako je neprekinuta krivulja zadana u
1°.
pravokutnim koordinatama jednadzbom y =J (x) [f (x) 0], onda se povrsina krivocrtnog trapeza
omedenog tom krivuljom, dvjema vertikalama u tackama x=a i x= b te odsjeckom osi apscisa
a (sl. 40) odreduje formulom
S = j f (x) dx. (1)
Prirnjer I. Izracunajmo povrsinu omedenu parabolom y

apscisa (sl. 41).
= -
C2
2
, pravcima x= i i =3 i osi
Y
Y
Slika 41.
Rjesenje. Trazena povrsina izraiena je integralom

3x_
I
S= dx=4
i
ODREDENI INTEGRALI V
154
Primjer 2. Izradunajmo povrsinu omedenu krivuljom x = 2--y -3/2 i osi ordinata (sl. 42).
Rjelenje. Ovdje su zamijenjene uloge koordinatnih osi pa se stoga trazena povr`sina izra2ava
integralom
S= (2-y-y2)d.Y=4 r,
-2
gdje su granice integriranja y = -2 i y2 = I nadene kao ordinate tadaka u kojima dana
krivulja sijede os ordinata.
y= f2(x)
a ` b X
y=f(xl
Slika 42. Slilca 43.
U opéenitijem sludaju, kada je povr"sina S omedena sa dvije neprekinute krivulje y=fr (x)
=12(x) i sa dvije vertikale x = a i x= b, gdje je f,(x) :(((1, (x) za a <x (sl. 43) imat éemo:
[.!z (x) - Jr (x)l dx.

Primjer 3. Izradunajmo povrsinu S zatvorenu medu krivuljama (s1. 44)
y = 2- x2 i V3 - x2
Rje.fenje. Rjesavajuéi sistem jednad"zbi (3) nalazimo granice integriranja: x1= -1 i x2= i.
Na osnovu formule (2) dobivamo:
x3 3 5' 2
S= (2-x2-x3)dx=(2x-
- 3 - 3 x3) ,
- =2 15.
Slika 44. Slika 45.
1?AVtvtNstcn3 [,txOVA 5>
Ako je po dijelovima glatka krivulja zadana jednad"zbama u parametarskom obliku

x -== (t), y
I 56 ODREDENI INTEGRALI
1623. Izracunajte povrsinu omedenu parabolorn y = 4x-x2 i osi apscisa.

1624. Izracunajte povrsinu omedenu krivuijom y = 1nx, osi OX i pravcem x = e.
1625*. Nadite povrsinu omedenu krivuljom y = x (x - 1)(x - 2) i osi OX.

1626. Nadite povrsinu omedenu krivuijom y3 = x, pravcem y = 1 i vertikalom
x = 8.
1627. Izracunajte povrsinu omedenu jednirn poluvalom sinusoide y = sin x i
osi OX.
1628. Izracunajte povrsinu omedenu krivuljom y = tgx, osi OX i pravicem x =

1629. Nadite povrs"inu omedenu hiperbolom xy == m2, vertikalama x = a i x = 3a
(a>0) i osi OX.
a3
1630. Nadite povrsinu koja se nalazi izmedu «versiere» Marije Agnesi y = z
i osi apscisa.
1631. Izracunajte povrsinu lika omedenog krivuljom y = x3, pravcem y = 8 i
osi OI'.
1632. Nadite povrsinu omedenu parabolama y2 = 2px i x' = 2py.
1633. Izracunajte povrsinu omedenu parabolom y = 2x - x' i pravicem y = -x.
1634. Izracunajte povrsinu odsjecka koji od parabole y = x' odsijeca pravac
y = 3-2x.
x°
1635. Izracunajte povrsinu zatvorenu izmedu parabola y x', y= i pravca
2
y = 2x.
1636. Izracunajte povrsinu zatvorenu medu parabolama y =i x2

3
y = 4- -x'.3
1637. Izracunajte povr°sinu omedenu »versierom« Marija Agnesi y = 1
; x'
i parabolom y -
= x=
2
.
1
1638. Izracunajte povrsinu omedenu krivuljama y = e', y= e-` i pravicem x- I.
1639. Nad te povrsinu lika omedenog hiperbolom -2

az
- Us
= I i pravicem
x = 2a.
1640*. Nad te povrsinu omedenu astroidom z 3 +y = 3 a .
1641. Nadite povrsinu izmedu lancanice y = ach -x , osi OY i pravca

a
a
y ==
2e
(e'1).
-f-
POVRSINE RAVNINSKIH LIKOVA
157
1642. Nadite povrsinu omedenu krivuljom a"y° = x2 (a2-x2).

1643. Izracunajte povr`sinu unutar krivulje
1644. Nadite povrsinu izmedu istostrane hiperbole x

kojì prolazi tackom (5; 4).
- y2 = 9, osi OX i promjera
1645. Nadite p ovrsinu izmedu krivulje ) y=-, 1 osi OX i ordinate x I (x> 1).
x3
1646*. Nadite povrsìnu omedenu cisoidom y° = njenom asimptotom
x -
2a (a> 0). 2a -x i
x (x-a)°-
1647*. Nadite povrsinu izmedu strofoide v¿ = njene asimptote
(a > 0). 2a -x
1648. Izracunajte povrsinu obaju dijelova na koje parabola y' = 2x dijeli krug
x2 -- v=' = 8.
1649. Izracunajtc povrinu unutar kruïnice x2 +32 =1 6 i parabole x2=I2 (y- 1).
1650. Nadite povrsinu unutar astroide x = a cos3 t; y = h sin3 t.
1651. Nadite povrsinu omedenu osi OX i jednim lukom cikloide
x=a(t-sinl), y=a(1-cost).
1652. Nadite povrsinu omedenu jednom granom trohoide
x=at-b sin t,
(0 <b(a)
y=a-bcost
i tangentom u-njenim najni±im tackama.
1653. Nadite povrsinu omedenu kardioidom
x=a(2 cos t- cos 2t),

1 y=a(2 sin t- sin 2t).
1654*. Nadite povrsinu petlje Decartesova lista
3at 3a t2
x
1+t3 1+t3
1655*. Nadite povrsinu lika omedenog kardioidom r = a (1 +cos y).
i58 ODREDENI INTEGRALI `T
1656*. Nadite povrinu koja se nalazi izmedu prvog i drugog zavoja Arhimedove
spirale r = aço (si. 48).
1657. Nadite povrinu jedne latice krivulje
r=a cos 2(p. ¡'
1658, Nadite povrsinu omedenu krivuljom
r2 ==az sin 4T.

1659*. Nadite povrinu omedenu krivuljom
r=a sin 3(p. Slika 48.
1660. Nadite povrinu omedenu Pascalovirn
puzem r = 2+ cos cp.
1661. Nadite povrsinu omedenu paraboloni r
DUL,IINA LUKA KRIVULJE
ß 159
2°. Duljïina luka krivulje zadane paraxnetarski. Ako je krivulja zadana jednad2bama
u parametarskona obliku x = m (t) i y= (t) (9,(t) i / (t) su neprekinuto derivabilne funkcije),
onda je duljina luka s krivulje
12
S = Jx + t' 2 d t,
gdje su t, i t, vrijednosti parametara koji odgovaraju krajevima tuka (ti
Primjer 2. Nadimo duljinu svoda (luka) cikloide (sl. 50)

x=a(t- sin t),
y=a(1 -cost).
Rjesenje. Imamo x' __
dx
--
dt
-(2(1 cos t) i y' _ -=
dy
di
a sin t. Prema tonic je
27, 2,
s=f CP(1 -cost)Z=i-a2sín=tdt:= 2a sin -dt=
?
t
8a.
0 0
Granice integracije t, =0 i tg == 2rr odgovaraju krajnjim tackama svoda cikloide.
s = 8a
Slika 50. Slika 51.
Ako je glatka krivuija zadana jednad2óom r r (T) u polarnim koordinatama r onda

duljina luka s iznosi
S= Ni
2 i-
1' t"
2
(199,
gdje su z i ß vrijednosti polarnog kuta u krajnjim tackama luka (a<ß).

Primjer 3. Nadimo duljinu citave krivulje r-asin' 3
(sl. 51). Citava krivulja opìsana je taekn
(r, y) kada se g' mijenja od 0 do
Rjesertje. Imamo r' - a sine cos

- , pa prema tome citava duljina krivulje iznosi
,
3 3
3n
,q, 3rra
3
P
a'sin --i-a'-sin' -- cos-- -d,N
3 3
=a sin - -dq=
3 2
o
1665. Izracunajte duljinu luka semikubne parabole y- = x' od ishodi°sta koordi-

natnot; sistema do tacke kojoj su koordinate x - 4, y 8. -
1666*. Nadite duljinu luka lancanice y= a ch x od vrha A (0; a) do tacke B (b; h).
1667. Izracunajte duljinu luka parabole 2 VA od x = 0 do x = I .
1668. Nadite duljinu luka krivulje y = e' izmedu tacaka (0; 1) i (I ; e).
1669. Nadite duljinu luka krivulje v==In x od x= 73 do x4-8.

1670. Nadite duljinu luka y = arcsin (e-') od x = 0 do x = 1.
1671. Izracunajte duljinu luka krivulje x = In sec y izmedu y = 0 i y = -

7r
1672. Nadite duljinu luka krivulje x = -4

V2 - 12 In od y= 1 do v = e.
1673. Nadite duljinu luka desne grane traktrise
x=a -y z z
+aln a +./a2 _yz od y= a do y h (0<b<a).
Y
1674. Nadite duljinu Inka zatvorenog dijela krivulje 9 ay' = x (x-3a)z.

x
1675. Nadite duljinu luka krivulje y = ln (cth od x = a do x = b (0<a <b).
2
1676°. Nadite duljinu luka evolvente kru2nice
x = a (cos t + t sin t),

od t = 0 do t = T.
y=a (sin t-tcost)
1677. Nadite duljinu evolute elipse
x= cos3t;
a
z
y=--sin3t
z
(cz=az-bz, 0<b<a).
1678. Nadite duljinu krivulje
x = a (2 cos t - cos 2t),

y = a (2 sin t - sin 2t).
1679. Nadite duljinu prvog zavoja Arhimedove spirale r = aço.
1680. Nadite ukupnu duljinu kardioide r = a (1 -{-cos (p).
1681. Nadite duljinu luka dijela parabole r = a sec' koji od parabole odsijeca
vertikalni pravac kroz pol. 2
9 VOLUMENI TIJELA
161
11382. Nadite duljinu luka hiperbolne spirale
r = 1 od tacke (2;
ll
1)
2J
do tacke (- 2;)
1
2
.
Nadite duijinu luka logaritamske spirale r = ae'w (rn>O) koji je unutar

kruga r = a.
Nadite duljinu luka krivulje (r + od r = I do r = 3.
2 r
S. Volumeni tijela
h°. Volaueaexa rotacionog tijela. Volumen tijela nastalog rotacijom krívocrtnog trapeza
omedenog krivuljom y =f (x), osi OX i dvjema vertikalama x=a i x b, oko osi OX ili OY, iz-
r.azen je pripadno formulama:
n b
1) IX=rz fyZdx; 2) Vr=2rz fxydx*).
Primjer 1. Izracunajmo volumen tijela nastalog rotacijom lika omedenog jednim poluvalom si-
nusoide y = sin x i odsjebkom osi OX oko a) osi OX i b) osi O Y.
Rjeserrje.
rc rz
Z
a) Vx = 77 l'sin2 x dx- 2; b) V = 2rz
J
(
x sin x dx = 2n (-xcos x-F sin x)' = 2n2<
to1
Volumen tijela nastalog rotacijom oko osi OY lika omedenog krivuljom i sa

paralele y=e i y= d (c < d), mozemo odrediti pomoéu formule:
VY=rz x2dy,
C
koju dobivamo iz ranije navedene formule I) permutacijom koordinata x i y.

Ako je krivulja zadana u nekom drugom obliku (parametarski, u polarnim koordinatama
ltd.) onda u navedenim formulama moramo provesti odgovarajuéu zamjenu varijable integracije.
U opéenitijem sluéaju volumen tijela nastalog rotacijom lika omedenog krivuljama
y1 -Mx) i yz =f2(x) [pri éemu je fl(x) < fz(x)] i pravcima x= a, b (a < b) oko koor- x-
dinatne osi OX jest
odnosno oko osi OY

V = (Yz - L) dx'
Vr = 2rz -x (Yz -Y 1) dx.

a
°) Neka je tijelo nastalo rotacijom oko osi OY krivocrtnog trapeza omedenog

neprekinutom krivuljom y =f(x) i pravcima x= a i x= b (a< b) i y = O. Za element volu-
mena toga tijela odabiremo volumen dijela tijela koji nastaje rotacijom pravokutnika sa stra-
nicama y i dx oko osi OY i udaljenog za'x od osi OY. Tada je element volumena
d Yr = 2 n xy, odakle je Yr=2nJ xy dx.
PDF compression,
11 OCR, web
D emidovic: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadaci
'vDRED?;,;\IZ LtiTECdRr'.L: a;
!62
Przrr?¡e> 1. Nádx-rao volumen eor113a nasez:dc ; retacijom kruga x -{-(y-i2)z ,a (h >= u : -',v) otu
os: OX (si, 52),
,t b-i Ya2 xä
b /r -- ..., __.
finii integral rjer,av& se suDStitlìci)OITl ?:=/Z s..:

r,asta5..rg rvt.aeijcsrs isjecka orrereraog ?ulcom 'ceii,ije r i-' (g) sa dar
'
..
n.:_ (:ea. '1; c:a poíarne osi, mozexaro i.z: acrrati ovorz fccrnu±or,:
Biao 32. ,dka 53.
D':3 forma., 'pTeC.Or . îaS"t3log zotacliom C:O `3oÍs.rne

GSI Ilxa &O; ,e C"ë'ZeF3vt r Ckom Zt._ 1.._o.11 polar,îm kOOTC,iTató.ma.
yrzrrajer .', üdredive roomer `.coil : assane --otacij- kriviaije r ca sin 21r cko polarne osi.
jeenje.
'4
-
'.
;05
îzS.à6@.&k1a["st;`. . pcZF:12rdAg ?ovare aaog pa°eajekaa Ako ?e

S (x) poarsa`na rrres3e :,m -a nelci prava.c (koji uzimamo za os OX) u
arascisortr oncja .
apsciae
?r2"r+ajer . í:drerai°nona :'olura, :
er 'base 1 rL:fa ie ;
'.r, css prom-
`.'JLfJst"EN_,' T_.,EL!-_
7CSeY67e. Oala!3Pr?r; o .',a ost2,i; p ?'oZl)ér Laze pc kojeI,, ra;'Y11n2: aresrjeca baz2z, a za os
. lz ptolTrcJeï
haze l:o;i ;e olcorîi na CìY. kednadfb: kc_,sïniê 'Gaze ca,,
Pov.s;na p_ cïcr. '?ïC, ucial;esio g od is1,,o.;_i`sta i oorcliratz 0, jednaka }e-
: (,) Fo)_ L - ii O.--
V=2 tg -?.2\ R.'.
t
C11" a.
2
ts
1685. N-adite `v"ol1Pr[leo. asf_aioz PoLacrFord .o,ko oSt i poile oi osi

a2Fs?o3o'r = G- (a> C).
-61o;;
p'r
Nad;te t%J!-E.Lrr?e=.. %í)°_a aoaststio, rot,C.. .... oko osi CO pi

-
.
r2xioF(o..ó = Q Cf? o:,. -.r.Ì; - "i?`, . Ftv. X= _

..,.,_ OZ ;zr_
y,(O )etî;. ,°.(5.yl .

-,
6. pa_.
ì> i.
Ûc.satk'.._ 1689 oe{.3 ds`_ 0755
, suiner: v.rie 1:11 %ïi. 3'

%23E.,n
'1ä6;.4Y:.: No ...v osi. OtT onog oF)ri". {5a1.2.boie

r2 = 44 ax à:oj±
NaoRtw 41o_%.um'^d nC.sLaiog coda okv =j5°atr'îa a:=c vnog z-

rabote : ods:t. 2
pF'r;°r'v2 P ;ï..È;2 .i.iicS'2og
c,sï (558 nYoï e=: ì=' c:' nalazä
t'LVU
rCtfa,^ì3'o'.,`., c2t.SOP.;ï5 . _ nìene

'a .a
164 ODREDENI INTEGRALI v
1698. Nadite volumen rotacionog paraboloida kojemu je polumjer haze R, a

visina H.
1699. Ravni parabolni odsjecak kojem je baza 2a i visina h rotira oko baze. Odredite
volumen rotacionog tijela koje pri tome nastane (Cavalierijev «limun»).
1700. Pokaite da je volumen tijela koje ravnina x = 2a odsijeca od theta nastalog
rotacijom istostrane hiperbole x2-y2 = a' oko osi OX, jednak volumenu
kugle polumjera a.
1701. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom lika omedenog jednim svodom
-
cikloide x = a (t sin r), y = a (1- cos c) (0 < t < 2 .7) i osi OX, oko:
a) osi OX, b) osi OY i c) osi simetrije lika.
1702. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom astroide x = a cos' t, y = b sin3 r
oko osi OY.
1703. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom kardioide r = a ( i -{-cos q.) oko
polarne osi.
1704. Nadite volumen tijela nastalog rotacijom krivulje r = a cos' 99 oko polarne
osi.
1705. Nadite volumen obeliska kome su paralelne baze pravokutnici sa stranicama
A, B i a, b, a visina je h.
1706. Nadite volumen eliptickog stoica kome je baza elipsa s poluosima a i b, a vi-
sina h.
1707. Na tetivama astroide x213+y2I3 = a'l3 paralelnim s osi OX konstruirani su
kvadrati kojima su stranice jednake duljinama tetiva, a ravnine su im okomite
na ravninu XOY. Nadite volumen tijela koje sacinjavaju ti kvadrati.
1708. Krug se mijenja i pomice tako da jedna tacka njegove kruznice lezi na osi OY,
a centar opisuje elipsu -+ - =
x2
a2
y2
b2
1, dok je ravnina kruga okomita na
os OY. Nadite volumen tijela koje tvori taj krug.
1709. Ravnina pomicnog trokuta ostaje okomita na nepomicni promjer kruga po-
lumjera a. Baza trokuta je tetiva kruga, a vrh trokuta klize po pravcu koji je
paralelan s nepomicnim promjerom i od ravnine kruga udaljen za h. Nadite
volumen tijela (nazvanog konoidom) koje nastaje pomicanjem tog trokuta od
jednog do drugog kraja promjera.
1710. Nadite volumen tijela omedenog valjcima x2-1-z2 = a2 i y'+z2 a'
1711. Nadite volumen odsjecka koji ravnina x = a odsijeca od eliptickog parabo-
y2 z2
loida x.
2p 2q
1712. Nadite volumen tijela omedenog jednodijelnim hiperboloidom
x2 y2 z2
a2 b2 c2
= 1 i ravninama z = 0 i z= h.
xz z2
1713. Nadite volumen elipsoida +y2 1
a2 b2 c2
10 POVRSINA ROTACIONE PLOHE
165
16. p°ovrgina rotacione plohe

Povr"sina plohe nastale rotacijom oko osi OX luka glatke krivulje y =f (x) izmedu tacaka
x= a i x= b (a < b) izracunava se formulom
b
ds r-
Sy, = 2rt y -dx=2n yl+p/dx (1)
dx
(ds je diferencijal luka krivulje).
Ako je jednadzba krivulje drukcije zadana, onda se povriina Sg dobiva iz formule (1) od-
govarajuéom zarnjenom varijabla.
Prinijer 1. Nadimo povrsinu plohe nastale rotacijom oko osi OX petlje krivulje 9y2=x(3-x
(sl. 54).
2a
AS
.`
I I
Ta-x
' f I
X 71a 27ra X
Slika 54. Slika 55.
Rjesenje. Za gornji dio krivulje za imamo:

-
y = - -x)1/7c. Odatle
1
(3 je diferencijal luka ds=
x+l
dx. Na temelju formule (I) po-
3 2.1/7k-:
vrsina plohe Ce biti 3
x+l
S= 2rr 1'k-ï (3-x) dx = 3.
J 3 2
o
Pritnjer 2. Nadimo povrsinu plohe nastale rotacijom jednog svoda cikloide x = a (t-sin t);
y = a (1-cos t) oko njene osi simetrije (sI. 55).
Rjesenje. Trazena povr"sina nastane rotacijom luka OA oko pravca AB kojemu je jednaaba
x= aa. Ako odaberemo y za nezavisnu varijablu i uzmemo u obzir da je os rotacije AB
pomaknuta za rra od koordinatne osi O Y imat demo:
S = 2z
2a`
(%a - x) -dy.
ds
dy-
Prijelazom na varijablu t dobivamo:
S = 2r
(
o
(au-
rc sin tl / ((
dx
dt+1`dt -1- ((
dy `"
de = 2r
o
( ra-at+a sin f 2a si
t
dt
=47 a2 rsn- -t sin -+ sin

z 2
t sin -dt=
2,
0
-+ 2t cos --4 sin -+- sin

t 4 t r. t n
=4 ca3 -- 2r cos 3 -- fir -. iLL.
2 2 2 3 2 o 3, ,
OUP EDEN, IN',EGR.A.L;
)G
D!íll.`,nz:-¡E C%log zrcala AGE Jz+_"IaCe.ne su na si. 56. k. TeYI? n%iCY p_ :7-
pl-olle tog 4°,"ca'L_î,
e povrSLálu piotle ï5'retena(< koje se dobiva

Slf' jednog po:uvala sinusoide Ja = sin x Elko
OX.
e 1;El°Si'S1iti Oahe nest rC)tac dh jei`r'r. tari- 8e.
51è ÿ'=__ od ...=O do OX.
1717. Nadite plohe r.astate rott.ci.jom oko osi 027

lul:a krivulie y==e x od x=C? du x= H-00, s
1718, Naciste povr;inü plohe (nazvane kate zoido,r,) nas-

taïe rotaci.jorn la:iLanice y.=a cl-. oko os_ OX
a
aluode.,= Csdoa=o..
1719. Nadite povrsinu pione nastaie rotacijom astroide Slika 56,
x2/3+y2l3 = a21' oko osi OY.
l b
172e. Nadite povrsinu plohe nastaïe rotacijorn krivuije x = y2- in y oko
osi OX od y = " do y = e. 4 2
172f.*, Nadite povrsinu torusa nastalog rotacijom kruznice xe-l-(y h)2 = a2 -
eke osi OX (b>a).
1722. Nadite povrsinu piohe nastale rotacijom elipse -
a
xe
y=
2
bG
l oko: 1) osi OX;
2) osi (a>b),
1724. Nadite povrsinu piohe nastaie r.otacijorn jednog svoda cikioide x=a(t- sin c);
>>=a (' -cas t) (0 < t < 2n), oko: a) osi OX; b) osi OI'; c) tangente
na cikloidu u njenoj najvisk tacki.
1724, Nadite pc)vrsìnu nastaie rotacijom oko osi OY kaddioide
,v=a(2 cos =- cos 2t),
Y = a(2 sin r-sin2t). ;
1725 Odredite -povrsinme piohe nastale rotacijom íemniskate r` = a2 cos 2m oko
polarne csi.
Nadite povr`sinu plohe nastaie rotacijorn kardioide r 2a. ('á +cos (6) oleo
polarnc osi.
1k. MvorrEenBL GuÍidpreov;i te®rexrs;.

P°. StatPCM moment. Statickim momentom s obzirom na os I materijalne tacke A soase m
udaljene za d od osi t nazivamo vrijednost Aft =and.
Statickhn momentorn s obzirom na os l sistema n materijalnih tacaka s masama rni, anQ, .,.7na,
koje le2e u istnj ravnini s osi i udaljene su od nje za d,, dz, . . . , nazivamo surnu d
_
pri cemu udaljenosti tacaka koje ieze s jedne strane os-à l uzimamo s predznakom (-{-j, a one s druge
strane s predznakom ( ). Analogno odredujemo çtatic°ki moment sistema tacaka s obzirom na rav-
nin1L
MOMENTI TEZISTA. GLILDINOVI TEOREMI
167
Ake masa nepretdnuto ispunjava liniju i[i lik ravnine XOY, onda staticke momente h4X i
obzirom na koordinatne osi OX i umjesto surnom (6) izrazavamo pripadnim integralimaa
eometrijsl:e likove smatramo da je gustoéa jednaka jedinici.
Napose: I) za krivulju x = x (s), y =y (s) gdje je parametar s duljina luka, imamo:
r
.0 giSjd.C: (.S)d.0
o n
V(dr)2- Oh je diferencijal luka, a L duliina cita krivuije);
7a nivninski Iik omeden lcrivuhuin 1' (x), osi ON sa dvije vertikale i x=a
dobïvarno
b
r
M ryyldx: Tyldx.
}'rirsrjer 1. I'Zadimo statci moment s obzirom na osi OX ; OY trokuta omedenog pravcima:

- -=
n
a
I
y
ti
I, x = 0, y =ß (si. 57).
Rjefenje. Ovdje je y = b i-- x

Ya
Primjenom formule (3) dobijemo
a
y2 ab2
1 ---a! dx= 6
2
o
x
a
x alb -a
ldy b dx= a X
, U)
,Stika 57.
2°a Mornextt gromostfl (inerrolje), Momentom trainasti s obzirom na os 1, materijalne tabke
mase 'rn udaljene od osi 1 za d, nazivamo broj ij= md2.
Mtomentosn tromosti s obzirom na os 1, sistema od n materijalnih tacaka s masama m3,
?n2, . , mn nazivamo SUM`,
i2
iI-ì,
ì=1
gdje su .dd,
sume dobivamo odgovarajuci integral.
d udaljenosti tacaka od osi 1. Za slucaj negrekinute razdijeljene mase, umjesto
Trimjer 2. Nadimo moment :romosti trokuta s bazom b i visinom h s obzirom na njegovu bazu.
Rjetenje. Bazu trokuta uzet demo OX, a njegovu visinu za os OY (sl. 58).
;;astavimo trokut na neizmjerno tanke hori-
zontalne trste.e Brine dy koje predstavljaju
elementarne mase dm. Koristeéi se slicno"séu
trokuta dobivamo:
dm = b dy
h
dy-j
d (g _- y2 din = - y2 (h -y) dy.
b
Odatie je
t
-°
y) dy -- -- bA Lç °
e 5ìika. 58.
°S'eæike. Koordinate tezista ravninske krivulje (ili lika) mase tn racunamo p®

formulama
nt,.
tn
V - --
tta
in
gdje su ;bfx i tl4 y statieki momenti mase. Za geometrijske likove masa M je brojdano jednaka pri-
padnoj duljini luka ili povr"sini.
Za koordinate teïi§ta ( x, y) luka glatira krivulje u rayraxni y =f(x) (a Gx <b), koji
spaja tacke A (a; .f (a)) i B (b; f (b)), imamo:
B h B
f xds f x 1+(1,')2dx fy
6
f yds 1+(y')2dx
x=-- - = A a
.y =
A
- a *)
f J1 +(y')2 dx
s
n
s
f1 +(y')2 dx
6
Koordinate teiista ( x, ÿ) krivocrtnog trapeza a O mozemo izrabunati po

formulama
6 b
xy dx 2dx
Xc =
S
1 - S
gdje jc S f y dx pov-r`sina lika
a
Analogue formule vrijede za koordinate te2i"sta tijela.

Pt-inner 3. Nadimo teilte luka polukruznìce xz+yz =a' (y >0) (sl. 59).
dZje.certj e. Imamo Y(
x
a2-z;
Frz-x""
a dx
ds = 1/1-1-(y')2 dx :-
Va'-x2 o a
Odatle je Slika 59.
ax
My xds = dx = 0,
a'- x2
a
F
a dx a dx
My = y ds - a2- x2 = 2a2, M= =rra.
J '2_x2
a d Va-x°
-a _a -a
Prema tome je 2
=0; Y=-a. TC
4°e Gaaleiiu¢svi teoremi.

Teurem 1. Povrsina plohe nastale rotacijom luka ravninske krivulje oko neke osi koja je u
istoj ravnini s krivuljom, ali je ne sijece, jednaka je produktu duljin..e luka s duljinom kruznice
koju opisuje tezi°ste luka krivulje.
*) Definiciju krivuljnih integrala f x cis i f y ds vidite u gl. VII, 9, 1°.

A.
11 MOMENTI TEZIETA. GULDINOVI TEOREMI
169
Teorem 2. Volumen tijela nastalog rotacijom ravninskog lika oko neke osi koja lezi u rat-
nini lika, ali ga ne sijece, jednaka je produktu povrs"ine tog lika s duljinom kruznice koju opisuje
tezi"ste lika.
1727. Nadite staticke momente, s obzirom na koordinatne osi, odsjecka pravca

x
+- = 1,
a b
zatvorenog medu koordinatnim osima.
1728. Nachte staticke momente pravokutnika sa stranicama a i b s obzirom na nje-
gove stranice.
1729. Nadite staticke momente s obzirom na osi OX i OY i koordinate tenista tro-
kuta, omedenog pravcima: x-f-y=a, x=0 i y=0.
1730. Nadite staticke momente s obzirom na osi OX i OY i koordinate tenista luka
astroide
x2/3 +y2/3
= a2t3e
koji lezi u prvom kvadrantu.
1731. Nadite staticki moment kruznice
r=2a sin g,
s obzirom na polarnu os.
1732. Nadite koordinate tezista luka lancanice
y=ach-x
a
od x = -adox=a.
1733. Nadite tenikte luka krunnice polumjera a nad kutom 2a.
1734. Nadite koordinate tenista luka prvog svoda cikloide
x=a(t- sin t); y=a(1-cost)
(0 .<t
1735. Nadite koordinate tenista lika omedenog elipsom x2 + y2 = l i koordi-
natnim osima OX i O Y (x 0, y ; 0).
a2 b2
1736. Nadite koordinate tenista lika omedenog
y = x2; y = 1krivuljama
A V
1737. Nadite koordinate tenista lika omedenog prvim svodom cikloide

x=a(t -sin t); y=a(1-- cos t)
i osi OX.
1738**. Nadite tenikte polovice kugline plohe polumjera a sa srediktem u ishodidtu
koordinatnih osi, smjektene nad ravninom XO Y.
170 OD2EnEL\I INTEGRALI
1739". Nadite te2iste homogenog uspravnog kru2nog stosca s polumjerom r i vi-

sirlom h.
E740". Nadite teziste homogene polukugle (djela) poîumjera a sa sredistem u
ishodistu koordinatnih osi, smjes`tene iznad ravnine -X0 X.
17414 Nadiae moment tromosti kruznice poiumjera a s obzirom =.ea njen promjer.
1742. Nadite momente tromosti pravokutnil:a sa stranicarrv_ a i b s obzirom na
njegove stranice.
1743. Nadite moment tromosti uspravnog parabolnog odjecka s bazom 2b i visinom
/i s obzirom na njegovu os simetrije.
X2
1744. Nadite moment tromosti povrsine elipse s obzirom na njene
glavne osi. a' b°
1745 Nadite polarni moment tromosti kru2nog prstena s polumjerima RI i Rg

(R,<R2), tj. moment tromosti s obzirom na os koja prolazi kroz srediste
prstena okomita je na njegovu ravninu.
i
1745". Nadite moment tromosti homogenog uspravnog kru2nog stosca s polumje-

rom baze R i visinom H, s obzirom na njegovu os.
1747". Nadite moment tromosti homogene kugle polumjera a i mase M s obzirom
na njen promjer.
1748. Nadite povrsinu i volumen torusa nastalog rotacijom kruga polumjera a
oko osi koja je u ravnini kruga i udaljena za b (b : - a) od njegova sredi`sta.
1749. a) Odredite polo2aj te2ista luka astroidexi., r'1a = koji lei u prvom
kvadrantu.
b) Nadite te2is`te lika omedenog krivuljama y2 =2px i xz=2pv.
1750". a) Nadite te2iste polukruga pomobu Guldinova teorema.
b) Doka2ite pomoéu Guldinova teorema da je te2iste trokuta pomaknuto od
njegove baze za treéìnu visive.
12. Primjena odredenih integrala na rjesavanje

zadataka iz fizike
1°. Put koji prijede taéka. Ako se taèka giba po nekoj krivulji, i apsolutna velicina njene
brzine z, =f (i) je poznata funkcija vremena t, onda je put koji prijede tail:ka u intervalo vremena
[t,> tzl
s= (f(t)cit.
Primjer I. Brzina tacke je
= 0,1 t3 mfs.
Nadimo put s kojeg prijede tacka u vremenu T= 10 sekundi od pocetka gibanja. Kolika
je srednja brzina gibanja za to vrijeme?
Rje3"enje. Imamo:
:
10
5 -0,1 t"
t3dt==0,1-
4
lo
250 ru t/t, _
s
-
= 25 ,n s.
0
YRSnIJ.ENA (;iJß.:E.çENLH INTEGRALA NA RJESAVANJE ZADA.tAiíA SZ FIZIKE á'¡
R Rad tde, 'ko promjenjiva sfila X =f (x) djeluje u smjeru osi OX, onda je rad sile u
intervalu [x_, x2]
,f (x) dx.
ri;rzrer 2 oliki rad treba utro"siti da se opruga rastegne za 6 cm ako sua od 1 kp rastegne oprugu
za; cm?
Fjesenje. po F;ookovu zakonu sila X kp, koja rastese oprugu za xm, iznosi X= kx, gdje je k koefici-
jent proporcionalnosti.
Prerpostaviv"si da je x = 0,01 m i X =1 kp dohivamo k = 100 i prema tome X= 100 x.
Odatie je trazeni, rad
0,06
P o,06
A _ 100x dn= = SOR = 0,18 k
e
o
3°. Kireeti6'ka eaneu°Oa, Kineticko;n ertergijorn materijalne tacke mase mi brzine v nazivamo
szraz
K_ mtz
2
Ki,zeticka energij¢ sistema od n mater lnih tacaka s masama ;ni, an , m i pripadnim

v
. .
brziiiama v2, .. , v
jednaka je
K=y "
¿a odredivanje kineticke energije tijela rastavija-

mo to tijelo na odredeni naci-n na elementarne cestice
(koje imaju ulogu maierijalnih tacaka) a zatim, sumi-
rajusi kinetické energìje tih cestita, u ïirnesu umjesto
sume (ï) dobivamo integral.
Prirnjer 3. Nadimo kineticku energiju homogenog 'zru-

znog valjka gustose ir s polumjerom haze R i
visinom h, koji se vrti k-'utnom brzinom cw
oko svoje osi. Stika 60.
Rjeseat-¡e. Za elemenrarnu n;asu drrz odabiremo masu supijeg val ka visine h, s unutarnjim polumje-
_,-.-- a. i ;.. (,i 60I Imams,
.
= 2rrr h8 dr.
dm
Kako lin.arna brzina maso drarz iznosi v=rw, to je elementarna kineticka energija
JP don
t*r3co2 h& dr .
^datie je
R
702 SR4 h
K -= rcr,° h8
4
ö
Pritisak tekaasiaaeo Za racunanje sile pritiska tekuéine koristimo se Pascalovim zakonom,

po kome pritisak tekuéine na povr°sinu S uronjenu na dubinu h iznosi
P yhS,
gdje je y gustoea tekuéine.
Primjer 4. Nadimo pritisak na polukrug polumjera r uronjenog vertikaino u vodu talco da se
njegov promjer podudara s povr"sinom vode (sl. 61).
Slika 61.
Rje.tenje. Podijelimo povr°sinu polukruga na elemente (trake) paralelne povrsini vode. Povrsina
jednog takvog elementa (ako odbacimo beskonacno male vi'seg reda) udaljenog za
h od povr"sine iznosi
dS = 2x dh :- 21/r2- hz dh.
Pritiska, koji djeluje na taj element, jest
dP = yh ds = 2yh Yra-hs dh,
gdje je y gustoéa vode jednaka jedinici.
Odatle je ukupni pritisak
P=2 h r-h2dh=- 2
3
(rz -h')l' _
o
2
3
r5.
o
1751. Brzina tijela bakenog vertikalno uvis poketnom brzinom vo, uz zanemareni
otpor uzduha, dana je formulom
v=vo gt, -
gdje je t proteklo vrijeme i g ubrzanje sile teze. Na kojoj Ce se udaljenosti
od poketnog polozaja nalaziti tijelo nakon t sekundi od trenutka izbacivanja?
1752. Brzina tijela bakenog vertikalno uvis poketnom brzinom y0, uz otpor uzduha,
dana je formulom
v=c°íg -g t;-arctg--°
vo).
gdje je t proteklo vrijeme, g ubrzanje sile tee i c konstanta. Nadite visinu

leta tijela.
1753. Takka osi OX vrsi harmonijsko njihanje oko ishodista koordinata pri cemu je
njena brzina dana formulom
v = vo cos cot,
gdje je t vrijeme, a vo i w su konstante.
Nadite zakon njihanja takke ako je ona za t = 0 imala apscisu x = O.
Kolika je srednja vrijednost apsolutne vrijenosti brzine takke za period njihanja?
12 MOMENTI. TEaISTA. GULDINOVI TEOREMI
173
1754. Brzina gibanja tacke iznosi te- °,°1` m/s. Nadite put koji prijede taèka od
pocetka gibanja do potpunog zaustavljanja.
1755. Raketni projektil leti vertikalno uvis. Smatrajusi da uz konstantnu silu teku
ubrzanje rakete na raun smanjenja njene te2ine raste po zakonu
a bt
(a-bt>0), nadite brzinu rakete u nekom trenutku t, ako je njena pocetna
j=
-`4
brzina bila nula. Nadite takoder visinu koju je raketa postigla u trenutku
t t,.
1756*e lzrakunajte rad koji treba utrositi da se iscrpe voda iz vertikalnog valjkastog
rezervoara polumjera haze R i visine H.
1757. Izracunajte rad koji treba utrositi da se iscrpe voda iz konicne posude okre-
nute vrhom nadolje, kojoj je polumjer haze R i visina H.
1758. Izracunajte rad koji treba utrositi da se iscrpe voda iz polusfernog kotla kojem
je polumjer R = 10 m.
1759. Izracunajte rad koji treba utrositi da se iscrpe ulje kroz gornji otvor hori-
zontalne cisterne valjkastog oblika s bazom polumjera R i duljinom H,
ako je gustosa ulja y.
1760**. Koliki rad treba utrositi da se tijelo mase m digne s povrsine Zemlje koja
ima polumjer R na visinu h? Koliki je rad potieban da se tijelo udalji do
neizmjernosti?
1761**. Elektricni naboji eo = 100 CGSE i e, = 200 CGSE nalaze se na osi OX u
pripadnim tackama x = 0 i x, = 1 cm. Koji se rad proizvede ako se drugi
naboj premjesti u tacku x2 = 10 cm?
1762**. Cilindar s pomicnim klipom promjera D = 20 cm i duljine 1= 80 cm
ispunjen je parom tlaka p = 10 kp/cm'. Koliki rad treba utrositi da se pri
nepromijenjenoj temperaturi (izotermicki proces) volumen pare smanji
na polovinu?
1763**. Odredite rad proizveden pri adijabatskom irenju zraka pocetnog volumena
Vo = 1 m3 i tlaka po = kp/crn2, do volumena V,- 10 m3.
1
Slika 62.
1764**. Vertikalna osovina tegine P i polumjera a podupire se na legaj AB (sl. 62).

Sila trenja medu malim dijelom o haze osovine i prilekese povrsine le2aja je
F = µpo, gdje je p = const. pritisak haze na jedinicu povrsine legaja, a µ je
koeficijent trenja. Nadite rad sile trenja za jedan okretaj osovine.
ODP.EDENI INT GRAL? .j
u energiju di.ska mase Zvi i polurnjera R

oko osi kroz Çentar disks aoja Je c;kC;r='iaï:t
LI4-'.nergPlLl llspravnog k£Onog stoSCa íYiase M, kG.jf. .`
cko svoje osi, ako je polumjer baze stoscs R, s- vis

..,: °u?trC'S?t2 z<"t zaustavljanje ,e kugje ,_ol"J.1:'.
.arzinom 1000 o/rri,.n oko s vog, !.
a y = 7,8 g/cm3)^
_.,ic?at s bazom b I vásrnom h uronjen je ,a Gdt1. wham í1A6's!;1je
take da se rijego,a haza nalazi na povrsini vode. Nadite pritisak vode.
aise 'r,rana ima oblik trapeza. Izracunajte pritisak vade na bava ?ranu;
-DG-vratG da je go_°nja baza brane a = 70 rn, Jonja baza b = 50 rrz, a
1170. isak Eekucine specificne orase p na vertil.alnu °,ipsu s osima ïa ä

ie cernasuronjen u tekucinu na dubinu ,z, pri bemtl je velik«. os 2(2
^:'ipse paralelos nivou tekuéine (h > b).
itisak code na vertikalni kruZni stozac s 1:olumjemrn bazo R i si
je uronjen u vodu vrhom nadolje tako da se njegova baza naiazi
?
ode.
asu duljirae l = 100 cm, ako je linearna gustoéa ria

Fdt]Gg '_..aja
i=2+0,00tx`;/cm.
podacima specif idna toplina code psi temperaturi t°
t , . :0) jednaka je
-
Y= 0.9983 5,184.10-5/ + 5,912 10-' l'. °
treba utrosìti da se g vode zagrije od temperature

1 0 °C, do
refl:.perature 100 'C?
1774o `::tar proizvodi jednolik tlak p p/cm2 na vrata urine b cm i visine h cm. Na
di°,: _;,c.:ae pritiska vjetra koji nastoji zakrenuti vrata oko s"arnira.
privladenja djeluje materijalna 'sipka duljine i rosse 1
,.zäse m" l:niá. SF nál;l7.i na istorn nra°rC'.L S. S7Dkor.,

canog kraja sipke?
1776". ?'ri ustaljenom laminarnom (strujnom) toku tekudine kroz cijev ',.-uznog
presjeka polurnjera a brzina y u tadki tekudine, koja se nalazi ila u.daljencsti r
cd osi cijevi, ciana je formulom
u = P
4p1
taz - i°),
je p razlika tlaka tekudine na krajevirna cijevi, µ koeficijeiat viskozatosti.,
a cijevi. Odredite protok tekuéine Q, tj. kolidim_t tekudine koja protjecc.
presjek cijevi u jedinici vremena.
12 PR.7:11IJElNz. ODR.EDENL£I INTEGRALA NA RJL-'SAVANJE Z.ADATAKA IZ F1Z.T-IïE
27s
1777*. FJvjeti su isti kao u zadatku 1776, ali je cijev pravokutnog presjeka p,ri cento.
je baza a velika u usporedbi s visinorn 2h. U tom je brzina protje-
ranja v u tacki ).1 (x, y) odredena formulom
v = [hz - y)2].
2Ii1
Odref.lice protol: tekucine Q.

_.. izU.cavanju dAnamrckth svo)staVa automoblla Cesto se konStr'lira ì;lcC:!ali?i
,_
dijagram: na osi apscisa nanose se brzine v, na osi ordinata reciprocne vri-

jedno,ti odgovarajuéih ubrzanja a. Tokazite da je povrsina S, omedena luko-rn
tog grafa, sa dvije ordinate v = vi i v = vz i osi apscisa, brojcano jednaka ere-
trienu potrebnom za ubrzanje automobila od vr do v., (vrijenre zaleta).
OM. Horizontalna greda duljine / nalazi se u ravnoteli pod djeïovanjetn tereta
koji djeluje prema dolje, jednoliko raspodijeljenog na du?ini grede, i reakcija-
ma u uporistima A i B 4--B== usmjerenih vertikaino nagore. Na-
dite moment savijanja 211.r u poprecnom presjeku x, tj. moment s obzirom na
tacl:u P s apscisom x svih sila koje djeluju na dio grede AP.
117M florizontalna greda duljine / nalazi se u ravnotezi pod djelovanjcm reakcija
u uporis'tima A i B i tereta rasporedenog po duljini grede intenzitetom q
gdje je x udaljenost od lijevog lezaja x a k konstantni Poet
hx,
Nadite
-
ntonnent savijania ,1-1x u presjeku x.
Naponzena: Intenzitetom raspodjele tereta nazivamo teret silo po jedinici duljine.
1781*m Nadite koliëinu topline proizvedene izmjenicnorn sinusnom strujom
I=Fusin -t
2>r
qJ
u toku perioda T u vodicu s otporom R. Ovdje je Io amplituda, t vrijeme,

a 7) faza.
176 FUNKCIJE VISE VARIJABLI VI
GLAVA VI
FUNKCIJE VISE VAIiIJABLI
1. Osnovni pojmovi
1°. Pojam ffunkcije nekoliko varijabli. ®znacivanje funkcija. Varijablu z nazivamo
jednoznacnom funkcijom dviju varijabji x, y, ako svakom paru njihovih vrijednosti (x, y) iz danog
podrucja odgovara jednoznacno odredena vrijednost z. Varijable x, y nazivamo argumentima
nezavisnim varijablama. Funkcionalnu zavisnost oznacavamo ovako:
z= f (x, y), ili z F (x, y)

i slicno.
Analogno se definiraju funkcije triju i ville argumenata.
Primjer 1. Izrazimo volumen stoica V kao funkciju njegove izvodnice x i polumjera baze y.
Rje.lenje. Iz geometrije nam je poznato da je volumen stoica
V = 7,y2h,
3
gdje je h visina stoica, za koju vrijedi h=11-x2-y2. Prema tome je
V = - 1
3
7,y2 I(x2 -y 2,
To je upravo trazena funkcionalna zavisnost.
z
o
bPlx; yl
Slika 63,
Vrijednost funkcije z = f(x, y) u tacki P (a, b) tj. za x = a i y = b oznacavamo sa f(a, b)

f(P). Geometrijska slika funkcije z = f (x, y) u pravokutnom koordinatnom sistemu X, Y, Z,
opéenito je neka ploha (sl. 63).
Primjer 2. Nadimof(2, -3) i f 1, -

Y
x
ako je
+ y2
f (x, y) = x22xy
PDF compression,12 OCR, web optimization

UclTidoviC: Zadaci using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
z %74
Rjesenje. Uvr"stenjem
Uvr "stenje rn
2°o
x= 2
x= 1 i
y
X
i y
f
FUNKCIJE VISE VARIJABLI
-3
2,
zam j enom y sa
2.1
/ y
x
X
Podrusje egzisteaaeije asaskcije. Pod podrucjem

dobivamo:
17
/
+ ( 3)2
- 3) - 2-2(-3)
22
- dobit
y
x2 _{_'r2
éetrio
_ -
f(
13
--
12
f(:c,y)
egzistencije (definicije) funkcije
OSNOVNI FOiMOVI '79
á°-, ivo9p,52ai-ge fcarakcájee Pdivo-iinijom funkcije z=--f (x, y) nazivarno takvu

î-iniifaf(x, y)--^. u ravniri X017, u ciiim tackama funkcija prima jeo.inu te istu vrijednost
(fYbiCu un:esPn..a na crue u obliku ?sota).
ï svo-piohaaFZa fttnkcije triju argumenata u=,(x, y, z) nazivamo takvu pIokiu f(x, y, z) -C,
i ta2ka ;_ funkcija prima konstarntnu vrijednost u= C.
<
ào n.i.o-liniju funkcije z x?y.
%inçní"JC, )Edi7.l.ci2b9 obiik = -

C
x='
. i?retposta Ii da ;e C = 7, -I- t,
"', , , dobije*no porodicu ni.vo-linija (si. 66).
Sbi1.e 56.
1782, Izrazi;e volumen yr pravilne cetverostrane piramide kao fankciju njene visine
x i pobocnog brida y.
17F3o =zrazite povrinu S plasta pravilne `sesterostra.ne krnje piramide kao funkciju
stranica x i y haze a, i visine z.
57134, izracunajte f
2
;
, f(í, -1), ako je
x
f(x, y)=xY+
y
lzracutlajte f(y, x), f(- -y),

y)
ako je
Ax, 37)-
x2
- y-
2xy
1786 Itiadite vrijednosti koje dobiva funkcija
f(x,
,yarabole =xz i aacrtajte graf funkcije
F(X) =f(x> x2).
1787. Nadite vrijednost funkcije

y4
x4 + 2x2y2
z = 1-x -yy2 z
u tackama kruznice x2+y2 = R2.

1788*. Odredite f (x) ako je
f Y
x
= xz z
+y (xy>0).
y
1789'":' Nadite f (x, y) ako je f(x + y, x - y) = xy + y2.
1790*. Neka je z = U-f--f ( Vx - 1). Odredite funkcijef i z ako je z = x za y= I.
1791**o Neka je z = xf ( -Y ) . Odredite funkcije f i z, ako je z = 1
+y2 za x = 1
x
1792. Nadite i nacrtajte podrucja egzistencije ovih funkcija:
a) z=y/1-//x2-y2; i) z=v/Y sin x;
b) z=1+V -(x-y)2; j) z=ln(x2+y);
c) z=ln(x+y); x Y .
k) z = arct gt+x2yz, -
d) z = x + arccos y ; +
x2
1
e) z= 1-x2+ 1-y2; m) z = ,
Jy-Vx
f) z = aresin Y
; n)z=
x-1
1
+-;
1
g) z = \/ + /4 _ 2 ; o) z = Jsìn (x2 + y2).

h) z = -\,/ (x2 + y2 - a2)(2a2 - x2 - y2) (a>0);
1793. Nadite podrucja egzistencije ovih funkcija triju argumenata:
a) u=x+Vy+vz; c) u = a/resin x + aresin y + aresin z ;
b) u = In (xyz) ; d)u=./1-x2-y2-z2.
1794. Nacrtajte nivo-linije danih funkcija i ispitajte karakter ploha koje odgovaraju
tim funkcijama:
a) z = x+y; d) z = -./xy; g) z z;
x
b) z = x2+ y2; e) z = (1+x+y)2; h) z =
c) z = x2-y2; f) z=1-Ixl-IYI; i) z=_2x

x2+yz
2 NEPREKINUTOST 181
1795 , Nadite nivo-linijc ovih funkcija:

=f(\/Ç2 +y2);
a) z = ln(x2+y); c) z
e) z=f (). Y
b) z = aresin xy; d) z = f(y-ax);

1796. Nadite nivo-plohe funkcija triju nezavisnih varijabli:
a) u = x+y+z,
b) u = x2+y2+z2,
c) u = x2+y2-z2.
2. Neprekinutost
f'. Limes funkcije. Broj A nazivamo limesom funkcije z f (x, y) kada tacka P' (x, y)
tai P (a, b), ako za po volji odabrani e>0 postoji takav b>0, da za O<pGS, gdje je
k tacki
p=V (x--a)2+(y---b)2 udaljenost medu tackama P i P', vrijedi nejednadTha
If (x, y) -A < E.
U tom slucaju pisemo:
limf(x, y) = A.
x-a
yb
2°. Neprekinutost i take prekinutosti. Funkciju z f(x, y) nazivamo neprekinutom
u tacki P ;a, b), ako je
lim f (x, y) =.f (a, b)

x-a
y
Funkciju neprekinutu u svim tackama nekog podrubja nazivamo neprekinuom u tom pod-
rucjt
Nezadovoljavanje uvjeta neprekinutosti za funkciju f (x, y) moze nastupiti kako u pojedi-
nim tackama (izolirana ta(:ka prekinutosti), tako i u tackama koje tvore jednu ili vise linija (linije
prekinutosti) a ponekad i slozenije geometrijske likove.
Primjer 1. Nadite tacku prekinutosti funkcije
z= xy -I- 1
x2-y
Rjesenje. Funkcija gabi smisao ako je nazivnik jednak nali. No x2-y=0 ifiy-x2 je jednad`zba
parabole. Prensa tome dana funkcija ima za liniju prekinutosti parabolu y = x2.
1797*e Nadite ove limese funkcija:
a) lim (x 2 +y 2 ) sin
x-o
-
1
xy
; c) lim
x-o
sin xy
x
- ; e) ]jm
x-.ox+y
x
;
y2
x+y X2
b) lim .
d) lim 1 f) lim
- x
2
-I- y
2
x m x x 0x2+y2
y+0
FUS!KCL7E VISE '. ;.ß?J?Z312Z
S)b.^;3t°: pogledu neprekinutosti Punkciju
f (x, _ . J..
f e
1')
pr.°kin, tcsti. t:tkc?ja:
z -F zj z=
b; z=-(x-}-z F
; dj z= cos l
xy
.
Tokazite je funkci¡a
2x)'
X24-y2 0,
z= xz+yz
O za x = }' = (Y
t;.eprekinti:ta za svaku varijablu x i y pcsebno ali da n ePtintata =t tackï.

(0, Q) za ob;e 7ar7jable z2ïjeQno.
30 Pat' ej.'.e5r?: e,.C11
Dmf axa :jalnk?rz dex°gvacsja< <;.ko j

-=
1 (:r, y) onda, uz pretpostavku da je opt.
ú,nstanta, dobivamo derivaciju
aZ f(x v
x LSxO
koju nazivarno parcijalzeona derivacijoni funkcije z po varijabG x. Analogno se definira i ozna.cava.
parcijalna derivacija funkcije z po varijabi y. 06igledno je da se za odredivanje parcijainih deriva-
cija mozemo sluziti obicnim formulama deriviranja.
x
Primjer I. Nadimo parcijalne derivacije funkcije ° = In tg -.
y
Rjesenje. Smatrajuéi y konstantom dobivamoe
ar 1
dx x
tg -- cosz
y
-
x
3'
y
y sin
Analogpo, srnatrajtzéi z konstantom imat éemo:,

dz 1 1 x Zti
tg - Cos2 -
vzl
'T'3-imjer 2. Nadimo parcijalne derivacije funkcije rriju argumenata

=xsyzz+?s- ;- 5.
PARCIJALNE DERIVACISE
183
I?jesenje.
du
dx
3x2y2z -I- 2 , -=
du
dv
2x3yz - 3, -= x3y2 i
du
dz
=
f
2'. Eullevov teaxrerns.. Funkciju (x, y) nazivamo Isornogenoan fìunkcijon stupnja n, ako zz
po volji odabrani reami faktor h vrijedi jednad`zba
f(kx, kg) = k"f(x, y).

racionaba fu nkcija bit
ce ñomogena, alto su sai njeni ciarbovâ istog stupnja.
Za homogenu derivabitnu funkciju stupnja n vrijedi reflacija (Euleî-ov teorerrz):
xf (x, y) + y , y) = nf (x, y).
Nadite parcijalne derivacije funkcija:

1801. z = x3+y3-3axy. 1802 z
x-y
x.+y
1803. z= -.
x
1804. z = IX-2 -.y2.
x
1805. z = 180e. z = ln(x+\ix2+y2).
y2
+
1807. z = arct g-y 1308. z = xy.
1809. z = esm 1810. z = arcsin
1811. z = In sin -- -x +a 1812. u = (xy)z.
1813. u =
1814. Izrac':unajte f'(2; 1) i f;(2; 1), ako je f(x, y)= xy+ -x
1815. lzracunajte .Jx (1 ; 2; 0), f, (1; 2; 0), f (1; 2; 0), ako je
f(x, y, z) = ln(xy+z)
Provjerite Eulerov teorem o homogenim funkcijama (br. 1816-1819):
x
1816. f(x, y) = Ax2+2Bxy+Cy2. 1817. z -
xZ+y,
x+ y
1818. f(x, y) 3 x2
_- 1819. f(x, y) = In
+y Z
.l"
184 FUNKCIJE VISE VARIJABLI vi
1820. Izraaunajte gdje je r = xz-i-y2+zZo

ax \r),
ax ax
Or a99
1821. Izraaunajte ay ay , ako je x = r cos q2 i y = rsinq).
ar aq)
az az
1822. Poka2ite da je x 2, ako je
ax ay
z = ln(x2+xy+y2).
Dz az =
1823. Pokaite da je x xy+z, ako je z = xy+xe ".
ax ay
au au au
1829. Poka2ite da je 0, ako je
ax ay az
u = (x-Y)(Y-z)(z-x).
au au au
1825. Poka2ite da je 1, ako je
ax ay az
u=x+ x-y
y-z
1826. Izraaunajte z = z (x, y), ako je
az x
ay x2+ y2*
1827. Nadite z = z (x, y), ako znate da je
az x2+ y2
i z(x, y) = sin y za x = 1.
ax
1828. Taakom M (1; 2; 6) plohe z = 2x2+y2 prolaze ravnine paralelne koordi-
natnim ravninama XOZ i YOZ. Odredite kutove sto ih zatvaraju koordi-
natne osi i tangente dobivenih presjeènica u zajedniakoj taaki M.
1829. Povrsina trapeza s bazama a i b i visinom h je S = -
1
2
(a +b) h. Nadite
as
Oa
as as .
Ob Oh l
pomocu crte2a objasnite njihov geometrijski smisao.
1830*. Poka2ite da funkcija
2xy
, ako je x2+y2 0,
.f(x, Y) = x2+y2
0, ako je x = y = 0,
ima parcijalne derivacije fx (x, y) i f; (x, y) u taaki (0; 0), premda je prekinuta
u toj taaki. Konstruirajte geometrijsku sliku te funkcije u blizini taake (0; 0).
TOTALNI DIFERENCISAL FUNKCIJE 185
4. Totalni diferencijai funkcije

1°, Totalni primat funkcije. Totalnim prirastom funkcije z = f (x, y) nazivamo razliku
= Af(x, y) =f(x+Ax, y+Ay) -f(x, y).

Az
2°. Totalni diferencijal funkeije. Totalnim diferencijalon funkcije z=f(x,y) u tacki
(x,y) nazivamo glavni dio totalnog prirasta Az za flx-n0 i 4y- 0 koji je linearan s obzirom
na priraste argumenata Ax i Ay.
Ana visega reda s obzirom na p=V flx,+fly2.

Funkcija svakako ima totalni diferencijal u sluéaju neprekinutosti njenih parcijalnih deri-
vacija. Ako funkcija ima totalni diferencijal, nazivamo je diferencijabilnorn. Diferencijali nezavisnih
varijabli se po definiciji podudaraju s njihovim prirastima, tj. dx = Ax i dy = fly. Totalni diferen-
cijal funkcije z = f (x, y) racuna se po formuli
az az
dz = dx + dy.
ax ay
Analogno se totalni diferencijal funkcije triju argumenata u =f (x, y, z) racuna po formuli
au au
du = dx + au dy dz.
ax ay dz
er 1. Za funkciju
.f (x, y) = x2 + xy - y2
nadimo totalni prirast i totalni diferencijal.

Rjesenje. f (x + Ax, y + fl Y) = (x + 4x)2 + (x + 4x) (y + fly) - (y + Ay)2;
flf(x, y)=[(x+tlx)'+(x+lSx)(y+ Ay) -(y+fiy)sj-(xz +xy-ya)=
=2xflx+flx2+xfly+y-flx+6x fly-2yflY- Ay' =
= [(2x +y).flx + (x - 2y)fly] + (®x2 + Ax-Ay - ay2).
-
Ovdje je izraz df = (2x + y) Ax + (x 2y) Ay totalni diferencijal funkcije, a
-
(flz2 -}- Ax Ay Ay') je neizmjerno mala velicina vi"sega reda u usporedbi s neizmjerno
malom velicinom p= V flx2 + Ay2.
Primjer 2. Nadimo totalni diferencijal funkeije
z=
dz x dz y
Rjesenje.
ax ' z
ay j/x2 -I- Y2
dz = dx + dy - xdx+yrly
x2 1 Y2 x2+y2
3°. l'rimjena totaEnog diferencijala funkcije u pribliinim racunima. Uz dovoljno

male Fflxl a to znaci, uz dovoljno mali p = 11Tx2+fly2 za diferencijabilnu funkciju
z f(x,y) u tacki (x,y) vrijedi priblizna jednad2ba Az dz ili
azOx+ azAy)
Oz
ax ay
Primjer 3. Visina stoica je H= 30 cm, a polumjer baze R = 10 em. Kako Ce se promijeniti volumen
stoica ako poveéamo H za 3 mm, a R smanjimo za 1 mm?
186 FUNKCIJE VISE VA.RIJABLI VI
Rjegenje. Volumen sto"sca je V nR211, Promjenuvolurnenaz.ami.jenimopriblienodiferencijalom.

3
Ai' =-- rt (2RHdR-R2dH)=

1
=-r,1,--2.10 30 0,1+1000,3'=-107 - --31,<,cm3.
Primjer 4. Izra.?lunajrno pribli2no

Rjegenje. Ispitajrno unkciju z =.xl'. 'Tra2ersi broj mozemo smatrati poveéanjem vrijednost.i te funk-
ci¡e ;_tzete za x = 1,y = 3, = 0,02, Ay = 0,03. Pocetna vrijedn ost funkcije je z -1' -3,
Az dz =yxt°-"=AY: - xv 1nxAy = 3 1 0,02 + 1 in 1 - 0,01 = 0,06.
Slijedi da je 1,023>'r 1 + 0,06 = 1,06.
183io Za funkciju f (z, y) = x2v nadite totaing prirast i totadni dgfe.rerlcijal u tackî
( 9
, 2); P.ËsCtJreUite ih ako je:
a) sx = l, = 2; b) ;ix = 0,1, Ay = 0,2,
1832. Pokaite da za funkci,je, u.ä od vige varrj i (npr. dvije) v>ijede obi.cna
pravila diferenciranja:
a) d(+.a+r) ._ dra.rdv; b) d(fáll) = Jdf/..+U. dv;
. Zd + UCLE-tide
C} C j
n % v2
Nadite totaln dIf:rrraC3":ak -l`lIl? i?FrlhCi.ja:
1833. N = x' + Y _ 18349: z = x2y3.,
1836, z = cinZ x+cos2 y,
z = y.4-9 . 1838a z = 1n(x2+y2).
1838o f(x, y) = : 1840m z = arctg-- + arctg .
18$2. lzracunajte d1(1; D_),
1841, z =
ako je f (x, y1=
1843, u = xyz, 1844, u =
x},
184E;. ., _ ; x _ arctg
; q; 5), aka je f(x, ,,, z

+
DErIVIñANJE SLO2ENIK FUNKCIJA
1 ` ri2'Cá te araarokutnika a=
10 crrl, a drugs b = 24 cm. Kako ée se
#JrOrnPjÇ.r33t2 £ pravokratnika ako stranicu a produljsnar, za 4 mm, a
stRàrRiru ( mm? Nadite promjenu i usporedite ;e

s ta.rn.oiï£.
Z::,=vCr'Urtë su vanjske dimenzije 10 crn, Fcñ1 i cm na.pravljt9a!

r kz p:
ÿ ° 2 mm. Odredite prlbllZnlT volumen rnaí:drfliaÉa utl"o°
sc;nfJg r
I'edflS.ìk kFSt étruk1oZ` RsjeCka. iznosi 8009 a Lelite ga smaríjit3. za
murata p_"odu`sj!tt ;7oQumjer YsjeC(a. da njegova poVrs?na ostane P:eproïrta)enjer!ay
ako je prvobitn.a duljina polum.jera 20 cm?
Izra,_unajte pribRno: a) (1,02)3°(0,97)2; b) ,I/(4,05,p + (2,93)2:,

e) siri 32° cos 59° (pri prevodenju stupnjeva u radijane i pri raunanju sin
-
60° ra=`ünaitc ,:3a tri mjesta; posljednju znarraenkFá. zaokrutitr).

Pokazitn da. je r°eiativna pogreska nrodukta priblizno jednaka zï">roj<< rejiam
tivnih pog,resaka fak*_ura.
rrokura ABC dobili ste ove podatke: stranica a=
19530
= IOOm+2P.
taCnoSjnk
.°a:je,r enjze a aes-PrFu.
a b
v
i
= 200 rn 3 rn, kut = 60° ± 1°. S kojoa,?. se
StEanirB. e?
jFiR1?'L, erma a ra0una se pa formuli
= 2r '
gdjc j: ' a g ubrzanje site teze. Nadite pc,gre..:.o

vat-4u ícao rezuita_malir .Fogresaka /1aï = u
prilikcrr
Zirfla. f'e xo; y1 ,_ y )
i(s., iznoss_ p, a -J_J t noji cin; vektor
., Gs, izaG.,si oa.:.a koïiko ce se premijeniti fue . ak:? tacka 1' uz ne-
portaicr!u t zauzme poiozaj fr (x-f-dx, y+dy)?
i,vïiraraie sdaeieffisia fearnáreIlj2.

2e <aaa eae earijafbTie. Ako je z=,f (x, y) diferencijabìina fünkrija argu=
nie;at; z svoje Strane deüvabilne funkcije nezavisne varijabie a:
x = ¢ (t), y
onda derivaciju slofonc funk e z - jj Im (t), (t)j mozemo izracu.nati po formuli:
--_-
.z
di
ôz dx
ax di
-+
az dy
ay di (°)
hdapose, ako se t pociudara s jedním, argumentom, nor. x, onda ce » totaina a derivacija funkcjje z
-po r, tliï',
az sjz dy
T (2)
n av dX
dz
Primjer I. Izradunajte ako je
dt,
z= gdje je x= cos t, y= t2.
Rjesenje. Po formuli (1) imamo:
dz =es.,+sy.3(-
sin t) {-e3x+"y.2 2t=
át
- e3x+2y (4t - 3 sin t) = et' (4t - 3 sin t).
Primjer 2. Nadimo parcijalnu derivaciju -ax

dz
i
dz
totalnu derivaciju , ako je
dx
z = exy, gdje je y = w(x)
dz
Rjesenje. = yexy, Na temelju formule (2) dobivamo
ax
dz
dx - yexy + xexy (x).
2'0 Slucaj vige nezavisnih varijabli. Ako je z slo2ena funkcija od nekoliko nezavisnih
varijabli, na primjer z = f (x, y) gdje je x = m (u, y), y = (u, y) (u i su nezavisne varijable; Ù
f, 0 su diferencijabilne funkcije), onda se parcijalne derivacije z po u i v izrazavaju ovako:

az az ax az ay
(3)
ata ax au ay au
az az ax az ay
(4)
av ax au ay av
Za sve razmotrene sludajeve vrijedi formula
az az
dz =
ax
dx + -dy
ay
(svojstvo invarijantnosti totalnog diferencijala).
Primjer 3. Izradunajmo -
dz
du
i
dz
--,
by
ako je
u
z=f(x, y), gdje je x=uv, y =
v
Rjesenje. Primjenom formule (3) i (4) dobivamo:
dz , , 1
du
=fx (x, y)'v +fy y) v
dz
by
= fx (x, y) u --fy (x> y) --u
Primjer 4. Pokazimo da funkcija z =9 (x2 -{- 3'2) (q, je derivabilna) zadovoljava jednadzu
dz dz
y ax x -- O.
S DERIVIRANJE SLOtI,ENIH FUNKCIJA 189
Rje.cenje. Funkcija 9, misi o x i y preko meduargumenta xz+ys = t, pa je stoga

dz dz òt
dx di d.x
_ cp'(x2 + yz) 2x
dz dz at
dt ay
p'(x2- 1-y2)2y.
ò.v
Parcijalne derivacije prenesimo na lijevu stranu jednadzbe pa demo imati
dz òz
y =y(x2+y2)2x-xW' xz-y2)2y=2xy'(x22-2xy
-1-y) '(x2--y2)=0. W
Mc ay
ò1'
tj. funkcija z zadovoljava zadanu jednadzbu.
dz
1856. Izracunajte , ako je
dt
z= x, gdje je x=e`, y=Int.
du
1857. Izradunajte ako je
dt
x
ra=lnsin gdje je x = 3t2, y=st2+1.
vY
du
1858. Izracunajte ako je
dt
u = xyz, gdje je x tz+ 1, y In t, z = tg t.
du
dt
z
u = , gdje je x = R cos t, y = R sin t, z = H.
yx2+yz
dz
dx
z gdje je u = sin x, v = cos x.

z- dz
ax dx
v
z = arctg - Xz.
x
9J mwKC e: VISE VA. F.J.T AB c
az
-i--,akoy
az
)z
idd21-9(x)
DG ako je
ay
zzaGv), la=2ee
imt;ow % w.w-,akey
y a
z=area», ªe3z=»sin s 3=v cos c
az , a:
ake
azal
: -f(u), gdjeªzzz«+
+«¡e 6 ¿
w, k
¢(x:
gdje z= ecos ym;y acy z=2:
,mr
e= z), a<££-±(x),z= ¡If b,
Pok mc 6 je
n k z (z+ay), R3:%±de-
Po aae mnyï
w=f Ga);
gd%k zzz¿æ, s=3 T6, »dov maz
a*
=n Ow +a (w
--.
Æ aE
6 DERIVACITA U ZADANOM SMSERU I GRADUENT FUNCL7E
91
I_
Po.ka2ite da funkcija z = pp (x2 y2) zadovoljava jed.nadzbu
1 dz 1 az z
x ax y ay
,.0711a Pck0.-i,.e da fu.nkcfâ z = xi; +xcp '- zadovoliava. jedn.adbu

x,' á
a7 az
x +y = xy+z.
y
Y2
okatibi°w da funkcija Z =e(ye21

Y;,
2
zadodioljava jgdnadzbu.
+xy í- _
az z
(x` -y`) xaz.
ax Y
<«o .x_ransca pravokutnika x = 20 m produzava se brzinom od 5 m/s, druga strG

nica. = 30 ro skPaduje se brzinorn ad 4 m/s. Kojor-t brzireom se mijenja
opseg i % ovrsina pravokutnika?
d. ja materî.jalnc: 4ad.ke glase
- v3 y = 12, z = iR.
_'t,+ÍOrYi ,r,'.¿yp,i_tCë±t raste LFL'daljenost t° CaCke od xshodiSF.a ikOOrCiF-rìai.S"1.og
.1375 ï'.;Y3 broda isplove iStovremEno iz hike A, jeda:. rEa. *vex, a!';r9.19E na *Vero°
slok. Ba"zina bt-odova je 20 km/h i 40 km/h, ábojom bizir:om raste njihova
;,èr,;-°t1soF°=;`_a. u; vijenost?
Der vac4a u za.clanovaú srijeru 1 gz adi18enR

Derieracija frv'akcilci zadantmn smjertae De*ivacijn.F:i >nkct,= z=f (r, y) u tacki
s zadanorn smjeru 1=PP3 nazivam.o

áz =
lim if(P i)
-.f(P)
Û1 PIP
die su f (P) i f (P,) vrijednosti funkcija u tankama p i P,. Ako je funk ja z diferencijabilna, onda
.
dz dz ddz
= cos a + - - sin a, (1)
i ax ay
gdje je a, kue koji cini vektor $ s osi rJY, (s?. 57).
Anajogno se odreduje derivacija u zadanom srnjeru p
funiceiie triju ärgumenata u=f (x, y, z). U torn siurraju je
au
cos a ± co cos 7, (2)
az
gdje su a, ß,y kutovi medu smjerom / i pripadnim koordinatnim osima. Derivacija u zadanom
smjeru karakterizira brzinu mijenjanja funkcije u tom smjeru.
Primjer I, Nadimo derivaciju funkcije z = 2x2- 3y2 u tai ki P (1; 0) u smjeru koji sa osi OX zatvara
hut od 120°.
Rjefenje. Nademo parcijalne derivacije zadane funkcije i njihove vrijednosti u tani P:

dz
= 4x; = 4;
dx \dx p
dz
6y; I\dY 0.
dv
Ovdje je
cos a = cos 120° _ - -,2 1
sin ce = sin 120° = -.

i!
2
3
Primjenom formule (1) dobijemo:
¡
Z +o. Z=
dz V3
2.
dl 4 j\
Predznak minus pokazuje da je funkcija u danoj tack danom smjeru silazna.
2°. Gradijent funkcije. Grcdijentoan derivabilne funkcije z=f(x,y) u tacki (x,y) na-
zivamo vektor kojem su projekcije na koordinatne osi pripadne parcijalne derivacije zadane
funkcije:
az ôz
grad z = (3)
ax ay
Derivacija zadane funkcije u smjeru d vezana je s gradijentom funkcije ovom relacijom
aZ
= prr grad z,
ai
ti derivacija u zadanom smjeru jednaka je projekciji gradijenta funkcije na smjer deriviranja.

Gradijent funkcije.. u svakoj taaki, u kojoj ..je on razlicit od taule, je normala na pri-
.
,::
padne nrvo-Iinlle funkcije. Smjer gradijenta funkct)e u zadanoj tác1:I je_smjer nalvece brains
.
porasta funkcije u toj tacki, tj. za I=grad derivacija ima najveéu vrijednost koja iznosi
az
ax)z
Analogno se definira gradijent funkcije triju varijabli u = f (x, y, z):
grad u = au i+ au
1+
au
k. (4)
ax ay az
G
DERIVACIJA U ZADANOM SMJERU I GRADIJENT FUNKCIJE
193
Gradijent funkcije trìju varijabli u svakoj tacki, u kojoj je on razliiat od nule, okomit
je na nivo-plohu koja tom tackom prolazi.
Primjer 2. Nadimo i konstruirajmo gradijent funkcije z=x'y u taelki. P I).
Rjesenje. Izracunamo parcájalne derivacije i njihove vrijednosti u tacki P.
dz
dx - 2xY ;
dx p
= 2;
dz
dY-x'
- 2
dz
dYr
= 1.
Prema tome je grad z = 2i + j (sl. 68).
Slika 68.
1876. Nadite derivaciju funkcije z

s osi OX zatvara kut od 60".
= x2 -xy - 23,2 u tacki. P (1; 2) u smjeru koji
1877. Nadite derivaciju funkcije z = x3 2x2y - -F- xy° -a- 1 u tacki M (1; 2) u
smjeru od te taèke prema tacki N (4; 6).
1878. Nadite derivaciju funkcije z = In 1./x2 -; y2 u tadki P (I ; I) u smjeru si-

metrale prvog kvadranta .
1879. Nadite derivaciju funkcije u = x2 -

3yz -}- 5 u tacki M (1; 2; -1) u smjeru
koji sa svim koordinatnim osima zatvara jednake kutove.
1880. Nadite derivaciju funkcije u = xy + yz -{- zx u tacki M (2; 1; 3) u smjeru

od te tacke prema tacici N (5; 5; 15).
1881. Nadite derivaciju funkcije u= in (e' H- e° e') u isbodistu koordinatnog
sistema u smjeru koji s koordinatnim osima OX, OY, OZ zatvara pripadne
kutove a /3, y.
1882. Tacku u kojoj je derivacija u bib kojem smjeru jednaka nulii nazivamo sta-
cionarnom tackom te funkcije. Nadite stacionarne tacke ovih funkcija;
a) z = x2+xy+y2-4x-2y;
b) z = x3+y3-3xy;
c) u =2y2+z2-xy-yz+2x.
13 DemidovM: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadaci
1883. Pokazita da je derivacija funkcije

y2
4 x
uzeta u nekoj tacki elipse

2x2 + y2 = C2
male na elipsu jednaka nuli.

1884a Nadite grad z u tacki (2; 1) ako je
z=xJ+y'-3xy.
1885. Nadite grad z u tacki (5; 3) ako je
z=yx -y l z 2
.
1886. Nachte grad u u tacki (1; 2; 3), ako je u = xyz.

1887. Nadite velicinu i srnjer grad u u tacki (2; -2; 1), ako je u = x2 + y2 + z`'.
1888 Nadite kut medu gradijentima funkcije z - [n y u tackama

x
A (
1
2
1
4)
i B(l; 1).
1889. Nadite vrijednost najstrmijeg uspona plohe z = x2 + 4y2 u tacki (2; I; 8).
1890. ©dredite vektorsko polje gradijenta ovih funkcija:
a) ..=x+y; e) z=x2-I Y2;
b) z = xy; d) u=
x2 + 172 + z2
7. Derivacije i diferencijali viseg reda

9°. Parcijalne derivacije vigeg recta. Parcijalnirn derivacijanza drugag reda funkcije
z =f (x, y) nazivamo parcijalne derivacije njenih parcijalnih derivacija prvog reda.
Za derivacije drugog reda upotrebljavamo ove oznake
a taz)_ a`z
=.Ìxx(x y) ;
ax ax ax
a az atz
= rY, (x, Y) itd.
ä, är, xay
Analogno se definiraju i oznadavaju derivacije vi"sih redova.
U primjerima ove glave mi demo formalno derivirati pretpostavljajuéi, bez da to po-
sebno istaknemo, da su zadovoljeni dovoljni uvjeti glatkosti promatranih funkcija.
Elko su parcijalne derivacije, koje racunamo, neprekinute, onda rezultar, visestrukog derivira-
nja ne ovisi o poredaju derivirartja.
DERI`JACIJE I DIFERENCIJALI ViSEG REDP.
195
Prinzjer P, Nadirno parcijalne derivacije drugog reda funkcije
z = arctg -
z
Rjefenje. 1°dadimo najprije par cija lne derivacije prvdg reda
dz 1 1 y
x2+y2.
dx
î + -
x2
y2
y
dz 1 x x
ay x2+y2,
l+ x2 Y2
y2
Zatim deriviramo ponovo:
d'-z d y ) 2xy
dx2 dx (x2 d/\ +y2J (xz + y2)z '
d'z x 1 2xy
ay' ay x2 +y2 íx2 + y2)2 '
62z a y ` 1 (x2 + y2) -. 2, y x2 y2 -
dx ay +y2, + (x2 + y2)2
ay (x2 (x2 yz)2
Primijetimo da tzv. »mje`sovitu« parcijalne derivaciju mozerno naci i na drugi nadin i to:
d2z d`z a / x 1 (x2+y2)-2xx x' - y'
dx dy ay ax dx -I-y2 (x2 + y2)2
(x2 -+ y2)2
'.
!rd°rferencljai v°sgeg reaia. Difereucijalomdrugogredo funkcije z=f(x,y) nazivarno
diferencijal diferencijaia (prvog reda) te funkcije za fiksirane priraste nezavisnih varijabli.
d2z = d(dz).
Analogno se odreduju diferencijali funkcije z vi"sega nego drugog reda, na primjer:
d3z = d(d2z)
i opéenito
d"z = d (d"- tz) (n = 2, 3, . . .).
Ako je z=f (x, y) gdie su x i y nezavisne varijable i funkcijaf ima neprek'snute parcijaine derivacije
drugog reda, tada se diferencijal drugog reda funkcije z raduna po formuli
a
z
dx2 + 2
a? dxdy + a2û
z
z dy' (1)
ax1 ôx ay ay2
°péenito, kada posto )e neprekinute odgovarajuée derivacije, vrij edi simbolidka formula
+ dy -
a `"
d°'z = dx-a
\ ax ay
koja se formalno razvija po binomnorn zakonu.
zn
f
Ako je z = (x, y), gdje su argumenti x i y funkcije jedne ili vige nezavisnih varijabli, onda je
az
z 2
a2 a z ózd2x
d2z + 2 dxdy + zdy2 + +Zd2y.
ax2 ax ay ay 2 ax ay (2)
Ako su x i y nezavisne varijable, onda je d'x -= 0, d2y == 0 i formula (2) prelazi u formulu (1).
Primjer 2. Nadite totalne diferencijale prvog i drugog reda funkcije
z = 2x2 - 3xy - y2.
Rjefenje. Prvi nacin. Imamo.
dz dz
dx-4x-3y, Y
=-3x-2y.
Prema tome
dz = - dx + - dy = -
dz
dx
dz
dy
(4x 3y) dx - (3x + 2y) dy.
Dalje
d2z d5x
áx2
= 4,
dx ay
_ - 3, d2z
-_
aye
- 2,
odakle slijedi, da je
d2z =- d2z
dx2
dx2 + 2
d2z
dx dy
dx dy +
d2z
dy2
dy'- = 4dx2 - d dy - 2 dy'-.
6
Drugi nacin. Diferenciranjem nalazimo:

dz = 4x dx - 3 (y dx + xdy) -2y dy = (4x - 3y) dx - (3x + 2y) dy.
Diferencirajmo jogs jednom i sjetimo se da dx i dy ne zavise od x i y. Dobivamo:
d2z = (4 dx - 3dy) dx - (3dx + 2dy) dy = 4dx2 - 6dx dy - 2 dy2.
atz atz 02z
ax2 ' axay ayz
Z = C
02z 02z atz

ax ox ay
z =1n (x2 + y).
1893. Izracunajte
ô z
, ako je
dxdy
z=NÌ2xy+y2.
2
a
ax ay
z = arctg
x+y
1 - xy
7 DERIVACIJE I DIFERENCIJALI VISEG REDA
197
z
a
1895. izraaunajte ako je
axz'
,. _ 2 + 2
1896. Nadite sve parcijalne derivacije drugog reda funkcije
u=xy+yz+zx.
3
a u
1897. Izracunajte - ako je
ax ay aZ
u = x"yflzy.
1898. Izraaunajte
ô--- 3
ako je
axayz'
z = sin (xy).
1899. Izracunajte frx(0, 0), 11x,j(0, 0), f,,;(0, 0), ako je
f(x, i')=(1+x)m(1+y)".
(3.27
azz
1900. Pokazite da je _ , ako je
ax ay ay "ax
z = arcsin
x-y
x
1901. Pokazite da je ---

-z
ax ay
= _á
ay ax
z
- , ako je
z = xy.
1902*. Pokazite da za funkciju

X
2
-V 2
f = xC
s dodatnim uvjetom f (0, 0) = 0 imamo

0)=-1, f(O, O)=+1.
z z zz
1903. Izraunajte
c
ax2
?
âx(7'p ' 672
, ako je
Z =f(u, v),
gdje je u x2 + l', U= xy.

(,tZ,
1904. Izraaunajte ako je
cx
u =f(x, l', z), gdje je z = 4'(x, y).
1905. izraaunajte ?,
ix âxap'
ï, E:+2.7.
azz
a+)
ako je
z =f (Li , I')> gdje je u = 49(x, y), y = 11)(x, y)

190fe. Pokazite da funkcija
u = arctg }
x
zadovoljava Laplaceovu jednadzbu
a2u a2u
+ =0.
ax2 aY2
1907. Pokazite, da funkcija
1,
u=1n
r
gdje je r = (x - a)2 + (y - b)z zadovoljava Laplaceovu jednadzbu

a2u azu
+ aye =0.
axz
1908 Pokazite, da funkcija
u(x, t) = á sin (a),t+7)) sin a.x
zadovoljava jednadzbu titranja ice
a2 2 a2ld
=a
atZ axZ
1909. Pokazite da funkcija

(x-xo)2 +(Y-o)z+(z-zo)Z
1
u (x, y, z, t) = e 4a2[
(2a nt)]
(x , y,, z,,, a su konstante) zadovoliava iednadzbu vodenia tonline
at
au
=a 2
a2ü
ax2
+ -+ azul
azu
ay2 az2
/j
1910. Pokazite, da funkcija

u = cp(x at) + tfr(x+at), -
gdje su ço i qi po volji odabrane dvaput derivabilne funkcije, zadovoljavaju
jednadau titranja ice
a2u 2 a2u
= a
at2 aX7
DERIVACIJE I DIFERENCIJALI VISEG REDA
7 199
-xT +If )
zadovoljava jednad2bu
2ÇZ+2x
z z
a z +yea z
X y, =0.
ax2 ax ay ay2
u = 99(xy) + .\/xY
\x
zadovoljava jednadzbu
a2u a2u
x
2
ax2
-y 2
ay2 = 0.
1913. Pokazite da funkcija z =f (y)] zadovoljava jednadzhu
az a2z az a2z
ax ax ay ay axe.
1914. Nadite u = u (x, y) ako je
a2u
=0.
ax ay
1915. Odredite oblik funkcije u = u (x, y), koja zadovoljava jednadzbu
a2u
= 0.
axe
1916. Nadite d2z, ako je
z = eY.
1917. NaclWtP 1l2u, ali(} je
u = xyz.
1918. Nadite dzz, ako je
z = 99(t), gdje je t = x2+y2.
1919. Nadite dz i dzz, ako je
x
z = u°, gdje je u = , v = xy,
y
fy+)d(x2 200
1922a Nadite d3z, ako
1924. Nadite df (1, 2)
'.
Rjesenje. U mom slucaju su P
gdje je
Iz uvjeta
u
S.
Primjer 7. Uvjerimo se da je izraz

z
f(x, y) =
1925. Nadite d2f (0, 0, 0), ako je
f(x, y,
tra2ena funkcija.
-
cu
cx
=f(u,
= f(u,
je
1923. Nadite diferencijal tieéeg reda funkcije
d2f
2x -1-y slijedi
u-
FUNKCIJE VISE VARIJABLI
e), gdje je u
u), gdje je u
odredite sve parcijalne derivacije treéeg reda

(I, 2) ako
z)=
x2
z =
je
e
= xcosy+ysinx,
x
+xy+y2 -4Inx-101ny.
+2y2+3z2-2xy+4xz+2yz.
Integriranje totalnih diferencijala

= ax,
cos y.
= xe,
y
17
Uvjeti totalnog diferencijala. Da bi izraz P(x, y) dx+Q (x, y) dy, gdje su funkcije
P (x, y) i Q (x, y) neprekinute u jednostruko suvislom podruaju D zajedno sa svojim parcijalnim
= by.
derivacijama prvog reda, bio u podrucju D totalni diferencijal. neke funkcije u (x, y), nuzno je i
dovoljno da je ispunjen uvjet
aQ
ax
(2x±y)dx- {-
totalni diferencijal neke funkcije i nadimo tu funkciju.
OP
ay
2x+y, Q= x-i-2y. Prema tomeje
du du
(2x+y)dx-}-(x-{-2y)dy=du=-dx+-dy,
(x +2y)dy
ax
Ves.
-_ -=
8Q
ex
ay
cP
ey
I i stolta je
VI
INTEGRIRANJE TOTALNiH DIFERENCIJALA
201
No s druge strane je - =x+y' (y) = x+2y, odakle

au
Y
je
y'(Y)=2Y, y(Y) =y2+C

i u=x2+xy+y'+C.
Konaano je
(2x-ry)dx+(x+2y)dy=d(x2-1-xy+y2 -rC).
2`. 51u2Saj triju varijabla. Analogni izraz
P(x, y, z) dx + Q(x, y, z) d y + R(x, y, z) dz,

gdje su P (x, y, z), Q (x, y, z), R (x, y, z) funkcije varijabli x, y i z, neprekinute zajedno sa svojim
parcijalnim derivacijma prvog reda, onda i samo onda je totalni diferencijal neke funkcije u (x, y, z)
u prostornom jednostruko suvislom podrucju D, ako su u D ispunjeni uvjeti
aQ aP aR aQ OP OR
OX ay ' ayaZ' äZax
Primjer 2. Uvjerimo se da je izraz
(3x2 + 3y - 1) dx + (z2 + 3x) dy -1 (2yz + 1) dz
totalni diferencijal neke funkcije i nadimo tu funkciju.
RjeSenje. Ovdje je P= 3x2+ 3y -1, Q= z2-1- 3x, R= 2yz+ 1.

Ustanovimo da je
dQ dP dR dQ dP dR
ax ay 3' ay dz 2y ' dz dx 0
i prema tome
du
(3x2+3y-1)dx+(z2+3x)dy+(2yz+1)dz=du=dx dx+
du
Y
dydz,
+
du
gdje je u traxena funkcija.

Imamo:
du
dx
=3x2+3y-1.
Znai da je
u=f(3x2+3y- 1)dx=x3 +3xy-x+ (y, z).
S druge strane je
du dy
dy
=3x+-=z2+3x,
dy
du d =2yz-{- 1,
dz dz
ag, ?
E-
odakle je =z2 i =2yz+1. Zadatak se svodi na tra"zenje funkcije dviju varijabli
av az
(y, z) kojoj su parcijalne derivacije poznate i ispunjen je uvjet totalnog diferencijala,
202 FUNI{LIJE VISE VARIJABLI vi
Nadimo g :
y (y, z) = z 2'1
d4
- 2 vz !- V(z) = 2 yz 1,
C(z) = l, 0(°) =z + C,
tj. (y, z)=yz2 +z+C. Konaéno dobivamo

u=xa+3xy-x+yz2 +z+C.
Uvjerivsi se da su dalje navedeni izrazi totalni diferencijali nekih funkcija, nadite
te funkcije.
1926, ydx+xdy. 1927. (cosx+3x2y)dx + (x3 -y2)dy.
1928.
(x+2y)dx+ydy . 1929.
x+2y
dx - 2x -y d ,.
(x+y) x +y x +y -1
1930.
1
dx - xdy.
y2
1931. x
/x2ty2 _1 -dy.
dx+ \ix2+y2
Y
1932. Odredite konstante a i b tako, da izraz

(az2+2xy+y2)dx - (x2 + 2xy + by2)dy
(x2+y2)2
hude totalni diferencijal neke funkcije z, i nadite tu funkciju.
Uvjeriv'si se da su dalje navedeni izrazi totalni diferencijali nekih funkcija, nadite
te funkcije.
1933. (2x+v+z)dx + (x+2y+z)dy +(x+y+2z)dz.

1934. (3x2+2y2+3z)dx + (4xy+2y-z)dy + (3x-y-2)dz.
1935, (2xyz-3y2z+8xy2+2)dx+(x2z-6xyz+8x2y+1)dy+(x2y-3xy2+3) dz.
1936. 1
\y
- z dx + -i --x)dy + 1
- Zdz. ,
x / .z y' / x Z /
xdx+ydy+zdz
1937.
x2+y2+Z2
1938*. Zadane su projekcije sile na koordinatne osi:
Í.x
X =- Y
Y=
(x+y)2 (x+y)2'
gdje je konstantna velicina. Kakav mora biti koeficijent a, da sila ima po-
tencijal?
9 DERIV:RANJE IMPLICITNO ZADANIH FUNKCIJA
203
1939° Koji uvjet mora zadovoljavati derivabilna funkcija f (x,y) da izraz

r)Ids+dv)
hude totalni diferencijal
1940o Nadite funkciju u, ako je f(z) neprekinuta i
dr. =f(xy)(ydx-f-xdy).
9. Deriviranje lrnpflieidn® zaclanih funkcija

1°. Slucaj jedne nezavisne varijable. Akojednad`zba f(x,y)=- 0, gdje je f(x,y)dife-
rencijabilna funkcija varijabli x i y, definirti y kao diferencijabilnu funkciju od x, onda deriváciju
te implicitno zadane funkcije, uz uvjet da je f,'(x,y) =;' 0, mo2emo naéi po formuli
dy fx (x, y)
(1)
dx ),).
Derivacije vikh redova nalazimo uzastopnim deriviranjem formule (I).
Primjer I. Izradunajmo -
dy
dx
i --,
d2y
dx2
ako je
(x2 + y2)3 - 3 (x2 + y2) + 1 = O.
Rjdenje. Oznacimo lijevu stranu zadane jednad"zbe sa f (x, y) i nadimo parcijalne derivacije
fx(x,y) 3(x2-Fy2)22x-3 2x=6x[(x2+y2)2-11,

f y (x, y) = 3 (x2 .T
y2)2 2y - 3
.
2y - 6y [(x2 y2)2 1) .
Odatle primjenom formule (1) dobivamo:
dy fx(x,y) 6x[(x2+y2)2-1] x
dx fy (x, y) 6y [(x2 _1-y2)2 - 1 y
Da nademo drugu derivaciju derivirajmo po x dobivenu prvu derivaciju uzimajuéi pri
tome u obzir da je y funkcija od x:
d2y d ( x
1
y -x dx--y y-x -- x
y 1,2 x'
dx" dx y 2
2`. Slucaj vge nezavisnih varijabli. Analogño, ako jednad"zba F(x,y,z) -= 0, gdje je
F(x,y,t() diferencijabilna funkcijavarijabli x, y i <., odreduje z kan diferencijabilnu funkciju
nezavisnih varijabli x i y a F'(x,y,z) .-' 0, parcijalne derivacije implicitno zadane funkcije
mo2emo naéi po formulama:
az F(x, y, z) az _ F (x, y, z) (2)
ax (x, y, z)' ay F; (-z, y, z)
Drugi nain odredivanja derivacija funkcije z je ovaj diferenciranjem jednad2be F (x, y, : z)- 0,
dobivamo
OF F'
dx+aF-dy+adz=0.
ax ay az
ez az
Odavde se mote odrediti dz, a prema tome i i
ax ay
Primjer 2. Nadimo -
dz
dx
i -ay
dz
'
ako je
x2-2y2+3z2-yz+y=0
Idjesenje. Prvi nacin. Oznacimo lijevu stranu zadane jednad2be sa F (x, y, z) i nadimo parcijalne
derivacij e
Fx (x, y, z) = 2x, FY (x, y, z) _ - 4y -- z + 1, F; (x, y, z) = 6z - y.
Primjenom formule (2) dobivamo:
dz F (x, y, z) 2x dz Fy (x, y, z) 1 - 4y -z
dx Fz (x, y, z) 6z y dy Fz (x, y, z) 6z -y
Drugi nacin. Diferenciranjem zadane jednadThe dobivamo:

2xdx-4ydy+6zdz-ydz-zdy+dy=®.
Odatle izrazimo dz tj. totalni diferencijal implicitno zadane funkcije:
dz =
2x dx + (1 - 4y - z) dy
y - 6z
ôz 2z
Usporedba s formulom dz = dx+ dy pokazuje da je
Y
dz 2x dz 1 -4y-z
dx y - 6z" dy y - 6z
3°. Sistem implicitno zadanih funkcija. Ako sistem dviju jednad"zbi
JFG(x,
y, u, v) = 0,
(x,
y, u, v) = 0
gdje su F i G diferencijabilne, definira kao diferencijabilne funkcije varijabli x i y i
ako je jakobijana
OF aF
D(F,G) aU áv 0,
D(uv)= OG OG
Du av
onda diferencijale tih funkcija (a prema tome i njihove parcijalne derivacije) mo2emo naéi iz
sistema jednadz"bi
aFax
ax
1 ádv+ d,+ aFdv=o,
ay au Dv
(3)
aGdx+aGdy+«Gdu+aGdv=O.
ax ay a, ay
9 DERIVIRANTE IMPLICITNO ZADANIH FUNKCIJA
205
l'rinsjer 3. Jednad"zbe
u+v=x+y, xu+yv=1
definiraju u i v kao funkcije od x i y; nadite --
ax ' ' ay
au au
-
ayax
av
i -
av
Rjesenje. Prvi nacin. Derivirajmo obje jednadzbe po x, pa dobijemo

du dv dv du
dx dx
1, u+xax+ydx=0,
odakle je
du u+y dv u
dx x -y' dx x -y'
Analognim nahnom nalazimo:
du v+y dv v
dy x -y dy x -y
Drugi nacin. Diferenciranjem nalazimo dvije jednadzbe koje povezuju diferencijale
sve éetiri varijable
du+dv=dx+dy,
xdu+udx+ydv+vdy=0.
Rjesiv"si taj sistem po diferencijalima du i dv, dobivamo
= - (u+y)dx+(v+y)dy (u+x)dx (it +x)dy

du du =
x -y x --y
Odatle je
du u+y du v +y
dx x -y ay x-y
dv u+ x dv v-i x
dx x -y dy x -y
4°. Funkcije zadane u parametarskom obliku. Ako je diferencijabilna funkcija z
s varijablama x i y zadana u parametarskom obliku jednadzbama
x = x (u, v), y = y (u, v), z = z (u, y) gdje su x, y i z diferencijabilIle
ax ax
D (x, y) au av
0 0,
D (u, y) ay ay
au av
onda diferencijal te funkcije mozemo naéi iz sistema jednadzbi
dx-ax du +-0xdv,
au av
dy=âydu+âydv, (4)
au av
=aZaZ
au
du +
av
dv.
Kada nam je poznat diferencijal dz =p dx-Fg dy, dobivamo parciialnc derivacüe

dz dz
i
dx=p ay=
Prim) 4. Funkcija z s argumentima x i y zadana je jednad'zbam.a
x v, y=u2+v2, °=u3 ;-v' (be 7`v).
dz dz
Nadimo - i -
dx dy
Rje.tenje.Pr vi naLin. Diferenciranjem nademo tri jednadzbe koje povezuju diferencijale sviti pet
varijabli:
dx = du + du,
dy=2udu+2udu,
dz = 3u2 du + 3v2 du.
Iz prve dvije jednad"zbe odredimo du i dv:
du=2vdx-dy dv-dy--2udx
2(v-1!)
2(v -1[)
Uvrstimo u treat jednad"zbu dobivene izraze du i dv:
2vdx-dy dy-2a+dx
-I- 3Ú=._.____-___.._
3142
2(v-u) 2(v--u)
=
6uv (u - v) dx -¡- 3 (v2 -- u2) dy
3uv dx -}-
3
(u v) dy.
2(u-u) 2
Odatle je
dz dz 3
äx
3uv,
ay
=-(u+v).
2
Drugi nacin, Iz treée zadane jednadz"be mozemo naéi:
dz du dv dz du dv
==3u2-+3v2-' 3u2 -1-3v2- (5)
ax ax ax ' ay ay ay
Derivirajmo prve dvije jednad"zbe najprije po x, a zatim po y:
du dv j a, aU
-.:
) ' - d.x dx ' )
" a, a,
o =
du
2u --
dx
-I- 2v -
dv
dx
, ( I = 2u --
Ou
ay
-I-
d01)
ay
Iz prvog sistema nalazimo:
du v dv u
ax v- u ax u-u
Iz drugog sistema nalazimo:
du I d
ay 2(u-u)' ay 2(v-u)
DEHIVIftANJE IMPLICITNO ZADANIH FUN CIJA
207
Uvr'steaijem. izraza -z cz-u formulu

8x
i
Cy
(5) dobivamo:
dz
dx
= 3u2 -
v
v
+ 3u2
u-v = -
u
3uv,
dz 1 1 3
=3ut +3v2 = (u v)
dy 2(u-v) 2(v-u) 2
1981. Neka je y funkcija od x odredena jednadzbom

X2
gï +
y2
b2
= .
3
dx9
2
dy d y
Nadite i d Y
dx2 dx 3
1942o Neka je y funkcija odredena jednadzbom
x2+y2+2axy = 0 (a> I).
dz
Pokazite da je
dx2
y= 0 i objasnite dobiveni rezultat.
d
1943. Nadite , ako je y = 1+ r .
dx
d
1944. Nadite idZy, ako je y = x+ln y.
dx dx2
1945, Nadite
/
! }
dx z=i
i
dx2
}
x=I
, ako je
x2-2xy+y2+x+y-2 = 0.
Pomoéu dobivenih rezultata konstruirajte priblizno graf zadane krivulje u
okolini tacke x = I.
1946. Funkcija y odreduje se jednadzbom
InNix 2 +y 2 = aarctg- (a 0 0).
dz
Nadite
d
' i
d.:2
'
z
d ll
1947. Nadite i d , ako je
dx dx2
1 +xy -ln (ex''+c-xY) = O.
1948. Funkcija z s varijablama x i y zadana je jednadzbom

x3+2y3+z3-3Xyz --2y+3 = O.
8z
Nadite I- .
ax by
1949. Nadite ` i aZ, ako je

ax ay
x cos y + y cos z + z cos x = I.
1950. Funkcija z zadana je jednadzbom
x2+y2-z2-xy = 0.
z- az
Nadite za sistem vrijednosti x = -1, y = 0, z =1.
ax ay
z2
-a2 + - + -
az y2
1951. Nadite -ax
aZ
'
-
ay '
a2Z
ax2 '
a2Z
axay'
a2Z
ay2 '
ako je
x2
b2 c2
= 1.
1952. f( x, y, z) = 0. Pokazíte da je e-ay

ax ay áz
az ax
1953. z = (x, y) gdje je y funkcija od x odredena jednad"zbom (x, y) = 0.
dz
Nadite .
dx
1954. Nadite dz i d2z, ako je
x2+y2+z2 = a2.
1955. Neka je z funkcija s varijablama x i y, odredena jednadzbom
2x2+2y2+Z2-8xz-z+8=0.
Nadite dz i d2z za sistem vrijednosti x = 2, y = 0, z = 1.
1956. Nadite dz i
drugog reda funkcije z?
d2z, ako je ln z = x -{- y +z-
1. Kolike su derivacije prvog i
1957. Naka je derivabilna funkcija z odredena jednadzbom

x2+y2+z2 = cp((Ix+by+czy,
gdje je 9) po volji odabrana derivabilna funkcija, a a, b i c su konstante.
Pokazite da je
âz az
(cy-bz) +(az-ex) = bx-ay.
ax ay
1958. Pokazite da funkcija z, odredena jednadzbom
F(x-az, y-bz) = 0,
gdje je F po volji odabrana diferencijabilna funkcija svojih argumenata, za-
dovoljava jednadzbu
-az
ax
+báz=1.
ay
1959. F(z' Y
z
= 0. Pokazite da je x á` + y
ax ay
= z.
az
9 DERIVIRANJE 1MPLICITNO Z.aDANIH FUNKCLiA
209
1960. I'okazite, da funkcija z, (lefinirana jednadzbom y = xg) (z) -f- (z) zado-
voljava jednadzbu
d'z ' d.. 2
a az d'z
-+ ay2
azz
- I =0.
axZ \ G)' ) dx ay EX ô V
1961. Derivabilne funkcije y i z nezavisne varijable x zadane su sistemom
jednadzbi dy dz d2y d2z
x- '--y=-z'- _- 0, x' '- 2y= 3z2 = 4. Nadite
dx 3 dx dx2' dx2
ako je x= 1, v= 0, z= L
1962. Derivabilne funkcije y i z nezavisne varijable x zadane su sistemom
jednadzbi Yi.z =a, x+ v+z = b.
Nadite dy, dz, d2y, d2z.
1963. Derivabilne funkcije u i v nezavisnih varijabli .x i y zadane su implicitno
sistemom jednad2bi
u=x+V. uv=
Izradunajte
au au a2u 02u 02U av av a2v 02U 02v
za x=0, y=1.
x ay' dx2axay ay ax ay âxz'oxay ay
1964. Derivabilne funkcije u i y nezavisnih varijabli x i y zadane su impli-
cintno sistemom jednadzbi
u+v=x. u-_t'v=0
gdje su 4' i derivabilne i D(g,y)/D(u,v) # 0.
Nadite du, dv, d2u, d2v.
1965. Funkcije u i v s varijablama x i y zadane su implicitno sistemom jednadzbi
x = cp (u, v), y = qz (u, v)
Nadite
au
ax
au
-
ay ax
- -
av
ay
dv
.
v vz
1966. a) Nadite i , ako je x = u cos v, y = u sin v, z = cv.
ôx av
dz az
b) Nadite
.
I , ako je x= u+ v, y= u- v, z= uv,
dx aV
c) Nadite dz, ako je x = e°+°, y = e° z = uv.
1967. z = F (r, (p), gdje su r i 99 funkcije varijabli x i y odredene sistemom jednadThi

x=rcosg), y=rsinq).
az az
Nadite i
dx
1968. Smatrajudi z funkcijom od x

atj
i y, nadite:
cz
ax
i -
-az ako je
ay
x= cl Cos qo cos tP, y = b sin g, cos i, z =c sin ifi.

14 DemidovlC: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadaci
210 FUNKCIJE VISE VAHIJAIILI 1I
10. Zamjena varijabli

Prilikc'Jm zamjene varijabli u diferencijalaim izrazima derivacije u njima moramiJ izraziti
derivacijama po novim varijablama, sluïeéi se pravilom za deriviranje slozenih funkcija.
I Zaixngena variiabii u izraziiiia s®tsisè'ntirss aPerivac°ijaanaa,
PriJnjer I. Transformirajmo jednadïbu
x'-- 2x-dvdx -
d2 v
dx"
a2
x2
=0
supstitucijom x = -
1
Rjes"enje. Izrazimo derivacije od y po x pomoéu derivacija od y po t.

Imamo:
dy dy
dy dt dt dy
dx
- dx
- 1
_- r2
dt
dt r2
dy
dx2
d
dx
dy'
_-
dx
d
dt
dx
dr
dy
dx
'
- 2t -+
dy
dt
t2 -
duy
dt"
( - t
2,
) = 2t 3
dy
--
dt
d2y
+ t ---
dee
Uvr`stenjem dobivenih izraza za derivacije u zadanu jednadzbu i zamjenom x sa - - do-

bivamo:
dy d'y dy
I
12 J (
2--+r-
dr dt2 )
1 2
I
t
f'
di
}a"`t"y=--0
day
dr2
-+ a2v = O.
Primjer 2. Transformirajmo jednad"zbu
xd2Y
+dYl3 d1
= 0,
dx2 dx //II
dx
uzimajuéi y kao argument, a x kao funkciju.
Rje3'enje. Izrazimo derivacije od y po x derivacijama od x po y

dy 1
dx dx'
dy
d2x d2x
d'y d 1 d 1 dy dy2
dx2 dx dx dy dx dx dx\2 dx dx a
dY dy dy/ dy \dy)
11 ZAMJENA t'AI4IJABLI
211
Uvrstenjem tih izraza za derivacije u zadanu jednad`zbu imat éemo
d'y
dv, I I
dx ' dx`3 dx
dy sdY) dy
li konacno
32 -(+- =0.
x-
d'x dx"'
dy
Prirnjer 3. Transformirajmo jednadzbu

dy x+y
dx x-y'
prijelazom na polarne koordinate
x= r cos g, y= r Sin g.
Rje.{enje. Smatrajuéi r funkcijom od g dobivamo iz formule
dx=cosgdr - rsingdg, dy= sin gdr+r cos gdg,

i odatle
dy sin gdr+r cos gdg

sin g -
dr
dg
-I- r cos g
dr cosgdr - rsingdg cosgd

dr
-rsiag
g
dy
Uvrstenjem izraza za x, y u zadanu jednadzbu imat temo
dx
dr
sing- 393
-{ -reosg
r COS g- er sin g
cos g
dr
- r sin g rcos¢ -rsing'
39,
li nakon pojednostavnjenja
dr
= r.
dg
2'. Zamjena varijabli u izrazima sa parcijalnim derivacijama
Prinajer 4. Jednad"zbu titranja Pee

d2u
Or"
= a2 -
d2u
òx2
(a - 0)
};djc ic nepoznata funkcija u
212 FUNKCLTE VISE VARI.TABLI VI
Rjesenje. Izrazimo parcijalne derivacije od u po x i t parcijalnim derivacijama od u po x i ß. Prim-

jenom formula za deriviranje slo'zenih funkcija
du du da du dß du du da du dß
at da dt + dß at ax da ax + dß ax'
dobivamo
du
dt
du
dx'
du
(-a)+-a=a
dß
du
dß
- dudx '
du
dz
du
da
cu
c^ß
du
da
-+- du
dß
Deriviramo ponovo primjenjujuéi iste formule:

d'u d du d du da d du dß
di' at (at)=aa(dt)dt +dß(at at =
=a (Ò2u
dadß
- (-a)+a
a2u
da2 6132
dLU d2u
dadß
a=(22 --2
d'-u
dot' dadß
d2u
+
d2u
dß2)'
d'u d du d (du)
du da d (du)
du dß
dx2 dx (ax)+ da dx dß dx
62u d'u d2u d2u d2u d'u d2u
+ 1 f 2dadß dß2
.
sax' dadß) 1 + sdadß +
d'u d2u
Kada dt,2 i
dx2 uvrstimo u zadanu jednadtbu, dobit demo:
a2I
/62u
/
-2 dadß +
du
ßdx2
02u
= a2 (32u + Z dadß
62u
dß2
ii
62u
dadß
0- .
Prinzjer 5. Transformirajmo jednad"zbu x2

âx
y2 y- z2, gdje je nepoznata funkcija z z(x,y)
1y - -x
I
derivabilna, izvbrav"si za nove varijable u x, v a za novu funkciju 1 .

x z
dz az dw ôw
Rjesenje. Izrazimo parcijalne derivacije i pomoéu parcijalnih derivacija i U tu
íx aY du
svrhu diferencirajmo zadani odnos medu starim i novim varijablama
du=dx, dv=
x2
- --dy
dx
, dw=---
dx dz
x2
S druge strane
ôw dw
dw =
au
du + -dv.
2v
Prema tome je
dw
du
du+-dv=--=
dw
dv
dx dz
x2 z2
dx dy
dw
du
dx+
du)
Ou x2 y2 = x2
dx
- dz z2'
10 ZAMJENA VARI.IAnT.I
213
Odatle je
dw dw dw
dz
x2
1
du x2
I
dv
dx -{-
22
---
y2
-dy
dv
i prema tome
dz ( 1 dw 1 dw
dx x2 du x2 dv
Oz z2 dw
ay dv
y2
Uvrstiv"si te izraze u zadanu jednadnu dobivamo
x2z2
1
x'-
dw
du
I
x2
-
dw
dv
+ z2
dw
dv
= za
iI i
dw
= O.
du
1969. Transformirajte jednadzbu

z
xzd Y+2xdY+y=0,
dx2 dx
stavivsi x = e`.
1970. Transformirajte jednadThu

z
(I-xz)d dY=0,
dx2 dx
stavivi x = cos t.
1971, Transformirajte ove jednadzbe uzevsi za argument y:
a)
dx2
+ 2ydx)z = 0, b)
dx dx3
- 3(dxzz 0.
1972. Tangens kuta µ koji zatvara tangenta MT i radijvektor OM diralista (sl. 69),
ïzrazen je na ovaj nacin:
tgµ =
Transformirajte taj izraz prijelazom na po-

larne koordinate: x = r cos cp, y = r sin 9).
1973. Formulu zakrivljenosti krivulje
K=
+ ( i'')Z]'/S [1
izrazite u polarnim koordinatama x = r cos y, v = r sin y.
1974, Transformirajte na nove nezavisne varijable u i jednad"zbu
)' , -x-=0,
az
ax
ôz
ac
ako je u = x, y = xz+yZ.
1975, Transformirajte na nove nezavisne varijable u i v jednadzbu
x
âz
ax
+y--z=0,
ôz
oy
ako jeu=x,v=y.
x
1976, Laplaceovu jednadzbu

azu
2 + a)' 2
aZU
-0
Óx
transformirajte na polarne koordinate r i stavivsi

x=rcoscp, t'=r sin gp.
1977, Transformirajte jednadzbu
xZ c'
,
z = 0,
ax2 a,),2
x
sta vivsiu=xyiv= .
1978. Transformirajte jednad`zbu

ôz az
y x
ay
=(y-x)z,
ax
uvodenjem noviil nezavisniit varijabli
u=xX2 +y,z v=-+-

x y
1 1
i nove funkcije w = ln U- (x + 10.
1979. Transformirajte jednadzbu
a2z a2z a2z

0
3x2 ax ay ay2
II TANGENCIJALNA RAVNINA I NORMALA NA PLOHU 215
uzevfi za nove nezavisne varijable
u y, v= Y
x
i za novu funkciju
198HI. Transformirajte jednadzbu

z z
ax z
+2 a' +az=o,
ax ay
z
supstitucijom tz = x+y, o = x-y, w= xy-z, gdje je w =w(u, u).
11. `l'angencîtjalna ravnina 1 normala na plohu

Jednadzba tangencijalne ravnine i normale kada je ploha aadana u ekspli-
1°.
citnoan obliku. Tangencijalnom ravninom na plohu u njenoj tacki M (diralist.n) nazivamo
ravninu u kojoj le2e sve tangente u taeki Al na razlicite glatke krivulje povucene na plohi
tom tackom.
:\'ormaloan na plohu nazivamo okomicu na tangencijalnu ravninu u dirali`stu.
Ako je jednad2ba plohe u Descartesovom koordinatnom sistemu zadana eksplicitno
z (x, y), gdje je f (x, y) diferencijabilna funkcija, onda je jednadzba tangencijalne ravnine u
tacki Rf (x0, y, z) plohe
Z-zo=%x(xo, Yo)(X -xo) +f;(xo, Yo)(Y-Ya). (1)

Ovdje je z -==f (x, y), a X, Y i Z su koordinate pomicne taeke tangencijalne ravnine.
Jednad2ba normale ima oblik
X-x0 Y-)'0 Z --- Z0

(2)
{
Jx (x0, YO)
{{
Jy (x0, YO) - I
gdje su X, Y i Z koordinate pomifne tafke normale.

x'-
Prirnjer I. Napi`simo jednadzbu tangencijalne ravnine i normale na plohu z= u njenoj tacki
2-y2
M(2; -1; I).
Rjesenje. Nadimo pa aine de acije zadane funkcije i njihove vrijednosti u tafki /,JI
dz dz
dx
=x>
dx M
=2
dz
2y> -
dz`
dyM
=2 .
Odatle éemo primjénom formula (1) i (2) imati:

N-1 =2(x-2)+2(y+l) ili2x+2y-z-1 = kao jednadzbu tangencijalne ravnine i
x-2 v+l z-1

kao jednadzbu normale.
2 2 -1
216 FUNKCIJE VISE VA11 I.JAI3LI Il
2°. Jednad"zba tangencijane ravnine i normale kada je plolxa zadana itttgrláeátQOo
U tom slucaju, kada je jednad`zba glatke plohe zadana u implicitnom obliku sa.
F(x, y, z) = 0
gdje je F derivabilna funkcija, F(xq,ye,zo)=0 i grad F(xo,yo,zo) A0, pripadna jednadzba
tangencijalne ravnine imat de oblik
Fx(xo, Yo, zo)(X -xo) + Fy (xo, Yo, zo)(Y-Yo) + F. (X0, Yo, zo)(Z-zo) 2-- 0, (3)
a jednadzba normale
X-xo Y- yo Z - zI, (4)
Fx (xo, Yo, zo) Fy (xo, Yo, zo) F. (xo, Yo, zo)
Primjer 2. Napi"simo jednad"zbe tangencijalne ravnine i normale na plohu 3xyz-z'=a' u tacki za

koju je x=0,y=a.
Rjesenje. Nademo aplikatu dirali`sta uvr"stenjem x =0,y =a u jednadzbu plohe: -z' =a', odakle je
_ -a.
Na taj nacin dobivamo da je diraliste M (0, a, -a).
Oznadimo sa F (x, y, z) lijevu stranu jednadzbe, pa nadimo parcijalne derivacije i nji- -
hove vrijednosti u tacki M:

Fx = 3yz, (Fx)n4 = - 3a2,
Fly = 3xz, (Fy)ng = 0,
F` = 3xy - 3z'-, (F ;pm =- 3 a2.
Primijeniv"si formule (3) i (4) dobit éemo
- 3(22 (x - 0) + 0(y - a) - 3a2(z -F a) =0

x-{-z+a=O
kao jednadzbu tangencijalne ravnine, a
x-0 y-a z+a

3,2 0 - 3a2
x y-a z-{-a
1 0 1
kao jednadzbu normale.
1981. Napisite jednad"zbu tangencijalne ravnine i jednadzbe normale na ove plohe

u navedenim tackama:
a) na rotacioni paraboloid z = x2 + y2 u tacki (1; -2; 5);
h) na stozac
)
x2
16 +
1,2
9
- 8
- = O u tacki (4; 3; 4);
c) na kuglu x2 -{- y2 + z2 = 2Rz u tacki (R cos a; R sin a; R).

1982. U kojim tackama elipsoida
z 2
x2
Z
2v z
1
n b
normala na elipsoid tvori jednake kutove s koordinatnim osima?

11 TANGFNCIJALNA RAVNINA I NORMAr,.A NA PLOHU 217
1983. Tackom M (3; 4; 12) kugle x2 - y2 + z2 = 169 polozene su ravnine oko-

-
mite na osi OX i Y. Napi`site jednadzbu ravnine koja prolazi tangentama

na dobivene presjecnice u njihovoj zajednickoj taciti M.
1984. Pokazite da jednad'zba tangencijalne ravnine centralne plohe drugoga reda

ax2+bl'2+c_2 = k +161 -{- c 7=- 0)
u njenoj tacki r41 (x,,, y zo) ima oblik
axox+byoy+czoz = k.
1985. Na plohu x2 + 2y2 -i- 3z2 = 21 polo2ite tangencijalne ravnine paralelne s

ravninom x + 4y + 6z = O.
-+
a h
,v
1988. Na elipsoid +`? _= polozite tangencijalne ravnine koje na
a 62 c:2
I
koordinatnim osima odsijecaju jednake odsjeèke.

1987. Na plohi x2 + y2 z2 - -
2x = 0 nadite tacke u kojima su tangencijalne
ravnine paralelne s koordinatnim ravninama.
1988. Dokazite da tangencijalne ravnine plohe xyz = m" tvore s koordinatnim
ravninama tetraedar konstantnog volumena.
1989. Pokazite da tangencijalne ravnine plohe l/x + Vy + Vz -- Va odsijecaju
na koordinatnim osima odsjebke kojima je suma konstantna.
1990. Pokazite da se stozac

1 -}- y=
z z
i kugla
a2 1,2 e2
2 z
x2+1'"+ -b C
=
C
(b2+( )
diraju u tackama (0, .71_ b, e).
1991. Kutom iznaedu dviju ploba u tacki njihova presijcanja nazivamo kut medu
tangencijalnim ravninama polozenim na zadane plohe u razmatranoj tacki.
Pod kakvim kutom se sijeku valjak x2 + y2 - R22 i kugla
R)2+ (R RN I3
(x 2+ r2+_2 = R2 u tacki Vl , 0 )?
l2 2
/
1992. Plohe nazivamo ortogonalnim ako se one sijeku pod pravim kutom u svakoj
tacki njihove presjecnice.
Pokazite da su plohe x2 + y2 + z2 = r2 (kugla), y = x tg 0 (ravnina) i
z2 = (x2 + y2) tg2zlr (stozac), koje su koordinatne plohe sfernih koordinata
r, T, 0, medusobno ortogonalne.
1993. Pokazite da sve ravnine tangencijalne na plohu stosca z = xf ( y u njegovoj

x
tacki M(xp, y, zu), gdje je xo 0, prolaze ishoditem koordinatnog sistema.
218 FUAKCIJE V1Sé, VAC21JA13LC VI
1994*, Nadite projekcije elipsoida

x2+1'2+`2-- -0
na koordinatne ravnine.
19950 Doka2ite da normala u po volji odahranoj tackì rotacione plohe

= f (x2 _v2) (f 0) suede us rotacije. .`.-
12 . Taylorova formula za funkeije vile varijabli

Neka funkcija f (x, y) ima u okolini tacke (a, b) neprekinute derivacije svih redova do
t- I)-vog ukijucivo. Tada za razmatranu okolinu vrijedi Taylorova formula:
f(x, y) =f(a, h) + -.[fx(a, b)(x-a) + fy (a, b)(y-b)] +

7!
I
+ b)(x-a)2 + 2fxy(a, b)(x-a)(y-b) +fyy (a, b)(Y b)2] + ...
2!
n!
(x - a) ex- +(y-b) -1
cy
f (a, b)+R"(x, y), (1)
gdje je
+1
R(x, y) = (x -a ("
+(y-b)- C
f[a+0(x-a). 0(y- b)]
(n +ll! ex 1r
(0 <0< i).
Drugirn oznakarna:
f(x+h, r+k)=f(.x, y)+ [hfr(x, y)+k-f('<, r)]+

i!
+ [hfsr(x, y) +2hkfs> (x, y) + k2f' (x, y)] + ...
... +
1
n!
h -+
,
c
(7x
k f(x, y) +
(n+l)! Ch 8x
-+
0
k
8
'y.
+'
f(x+0h; y+0k), (2)
_ k __ AYr; iIi
of(x, y) = df(x, y) + -1 d2f(x,
d" 1f(x +Oh; y +0k).

+ d "f(x, y) + (3)
n (n +1)
Specijalni slucaj formule (I) za a = b = O nazivamo Maclaurinovorn %ormulom.
Analogue formule vrijede za funkcije sa tri i vise varijabli.
Primjer. Nadimo prirast funkcije f (x, r) = -2y'+3xy pri prijelazu od vrijednosti x=1, y=
na vrijednosti xi = +h, y, = 2+k,1
12 TAtiLOROVA FORMULA ZA FUNIiCIJE VISE VARLJAA[ìLI 219
Rjesenje. Trakeni izraz mokemo naéi primjenom formule (2). Prethodno izraeunajmo uzastopne
parcijalne derivacije i njihove vrijednosti u zadanoj tacki (l, 2):
f,(x,1')=°3x';-3Y, Jt 2)-( i ; 3.1 ; 3 2=9,

fr(x,v)°-6y2 3x f,(is2)=` ca.31= 21,
= 6x, fxx(l; 2) = 6-1 = 6,
fxi,(x, 1') 3, f.zj(l; 2) 3,
Irv(x, y)= -12v, fy.ti.(l; 2) - 12-2 - 24,
f.,xx(x, y)- 6, fx>z(1; 2) 6,
f;xfy (x, 1') 0, f.<.ry (1 j 2) " 0,
fxvr(x,y) =0> fzyy(1 2) ,0,
f;;; (x, y) _ -12, f vrv ( l; 2) _ -12. -
See daljnje derivacije identicki su jednake null. Uvrstenjem zadanih rezultata u for-
mulu (2) dobivamo:
Qf(x,Y)=f(i+h, 2+k)-f(1, 2)=h-9+k( 21)+
+ Z- [h2 6 + 20.3 + k2 ( - 24)] + [h3 -6' + 3 h2 0 ;- 3hk2 0 + k3 ( - 12)]
= 9h 21k -I- 3h2 3hlz- 12k2 +h3 - ' 2k3.
1996. Razvijte f(x + h, y + k) po cijelim pozitivnim potencijama od h i k,
ako je
f(x, y) = ax2+2óxy+cy2 .
1997. Funkciju f(x, y) _ x2 -j- 2xy

voj formuli u okolini tacke
-
3y2
2; 1) (-
- 6x - 2y 4 razvijte po Tavloro-
1998. Nadite prirast koji dobiva funkcija f(x, y) -_ x2y pri prijelazu od vrijed-
nosti x== 1, y-
na vrijednosti
1
x , = 1 +h, = 1 +k .
1999. Funkciju f (x, y, z) = X2 + y2 + -¡- 2xy yz - - 3y -z ,-

+ 4 raz-
vijte po Taylorovoj formuli u okolini tafke (1 ; I ; I).
2000. Razvijte f (x h, y k, z + 1) po cijelim pozitivnim potencijama od h,
kil,akoje
f(x, r, x2 +t'"+zz-2xt-2x:-2r-.
2001. Razvijte po Maclaurinovoj formuli do ukljucivo flanova 3. redo funkciju
,f(", y) _ ;.
2002. Razvijte po Maclaurinovoj formuli do ukljuèlvo flanova 4. redo funkciju

f(x, y) = cos xcos p.
2003. Razvijte po Taylorovoj formuli u okolini tafke (1; 1) do ukljufivo flanova
drugog reda funkciju
f(x, y)
2004. Razvijte po Taylorovoj formuli u okolini tacke (1; I) do ukljufivo flanova
treéeg reda funkciju
f(x,<+,,
220 FUNKCtJE VISE VARLIABLI vi
2005. Izvedite priblizne formule s tacnosti do élanova drugog reda s obzirom na

velicine z i ß za izraze
a) arctg
l +a (l+a) + (1+ p)"
1-/f' 2
ako su I71 i 1/31 maleni prema I.
2000*. Primjenom "l'aylorove formule do élanova drugog reda izracunajte pribiizno

a) f1703, ,/0,98; b) (0,95)2'01
2007. Neka je z ona implicitna funkcija od x i y odredena jednadThom
z3 -
2xz -}- y = 0, koja dobiva vrijednost z = za x=1 i y = 1.
Napisite nekoliko clariova razvoja funkcije z po uzlaznim potencijama razlika
1
x-1 i y 1. -
13. Ekstremi funkcija vige varijabli
1°. Definicija ekstrema funkcije. Kaiemo da funkcija f(x,y) ima maksimunt (mini-
mum) f (a, b)u tacki P (a, b) ako je za sve tacke P'(x;y) razlicite od P u nekoj okolini tacke
P ispunjena nejednad"zba f(a,b) > f(x,y) (odnosno f(a,b) < f(x,y)). Maksimum ili minimum
funkcije nazivamo njenim ekstremom. Analogno se odreduje ekstrem funkcije sa tri ili ville
varijablì.
2`. leluini uvjeti ekstrenaa. Talke u kojima diferencijabilna funkcija f (x, y) mole do-
stiéi ekstrem (tzv. stacionarne tacke) nalazimo se rje"savanjem sistema jednad"zbi
fx(X> y) = 0, f;(x, y) = O (I)

(nuzni uvjeti ekstrema). Sistem (1) ekvivalentan je jednoj jednad"zbi a df(x,y) = 0 za sve
dx i dy. U opéem slucajuu tacki ekstrema P(a,b) funkcije f(x,y) ili je df(a,b)=0 ili
df(a,b)=0 ili df(a,b) ne postoji.
3'. Dovoljni uvjeti ekstrenaa. Neka je P(a, b) stacionarna tacka funkcije f(x, y) tj.
df (a, b) = O. Tada:
aì ako je d2f (a, b)<0 za dx2+dy">0, onda je f (a, b) ntaksirnurn funkcije f (x, y);
b) ako je d"f (a, b)>0 za dx"- dy2>0, onda je f (a, b) minimum funkcije f (x, y);
c) ako d2f (a, b) mijenja predznak, onda f (a, b) nije ekstrem funkcije f (x, y).
=
Navedeni uvjeti ekvivalentni su ovima: neka je f (a, b) f _ (a, b)-). 0 i A = f t,_ (a, b),
',.
B = f ,>,(a, b), C _- f ,.,(a, b). Tvorimo diskriminantu
A=AC - Bz.
Tada: I) ako je A>0, onda funkcija ima ekstrem u talki P(a, b) i to maksimum kada je A<0
li C<0) i minimum kada je A>0 (ili C>0); 2) ako je A <0 onda nema ekstrema u talki P (a, h);
3 i ako je A = 0, onda pitanje postojanja ekstrema funkcije u taaki P (a, b) ostaje ocvoreno (pot-
ì ebna sn daljnja ispitivanja).
4°. Slaaj funkcija varijabli. Za funkciju od tri i vile varijabli nuzni uvjeti po-
stojanja ekstrema analogni su uvjetima 1', (I), a dovoljni uvjeti analogni su uvjetima 3 ', a), bl, c).
Prunier I. Ispitajmo da li funkcija z _ .r3 + 3x2y - I5x - 12y ima ekstrem.
Rjesenje. Nadimo parcijalne derivacije i tvorimo sistem jednad"zbi (I):
Oz.
ax
-3z=+3y=- 15 =0, -- 6xy-
da
ay
12 _-0
x'+y--5==0,
xy--'=0.
13 EKSTREMI FUNKCLIA VISE VARITABLt 221
Rjesenjem sistema dobivamo ceti stacionarne tacke:

P,(1; 2); P2(2; 1); P3(-1; -2); P,(-2; I).
Nademo derivacije drugog reda
d'=z d=z d"z
= 6x, = 6y, = 6x
dxs dxdy ay2
i tvorimo diskriminantu A= AC- B° za svaku stacionarnu tacku.
1) Za tacku P, je: A=- cx- P,

=6, 13=
axdy
ô2...,
= 12, C= (-
"z
- 6,
A = AC -B' = 36-144< 0. Znaci da u tacki P, nema ekstrema.

2) Za tacku Pz je: A= 12, B=6, C= 12; A= 144-36>0, A>0. U tacki funkcija
ima minimum. Taj minimum jednak je vrijednosti funkcije kada je x = 2, y - 1:
=8-f-6-30--12=-28.
3)Za tacku P;, je: A=-6, B=-12, C= -6; A= 36-144 <0. Ekstrema nema.
4) Za tacku P, je: A = -
12, B=-6, C=-12; A=144-36>0, A<0. U taeki P,
funkcija ima maksimum koji je jednak _,,,,,=-8-6+30+12=28.
5". Uvjetni ekstrem. U jednostavnijem slucaju upjetnirn ekstrenom funkcije f(x, y)
nazivamo maksimum ili minimum te funkcije, dostignut pod uvjetom da su argumenti funkcije
povezani jednad"zbom g (x,y) = 0 (jednadzba veze). Da bi na`sli uvjetni ekstrem derivabilne
funkcije f(x,y) uz postojanje derivabilnog odnosa ,y)= 0 tvorimo tzv. Lagrangeovu junkcíjat
F(x, y) =f(x, y)+ï.'4(x, V),
gdje je A neodreden konstantan faktor, i trazimo obican ekstrem te pomoéne funkcije. Nuzni uvjeti
ekstrema svode se na sistem od tri jednadkbe
OF
ax
- axaf-+A-=0,
û4
ax
OF
ay
_
Of
ay
+i--0,
ay
a9. (2)
(p(x, y) =0
sa tri nepoznanice x, y, A iz kojih je opéenito moguée odrediti te nepoznanice.
Pitanje o postojanju i karakteru uvjetnog ekstrema rje"savamo na osnovu izucavanja pred-
znaka drugog diferencijala Lagrangeove funkcije
z 2, z
dzF"(x, Y) = dxz+2 a F dxdy + a cif
ax axay a)%
za ispitivani sistem vrijednosti x, y, A dobiven iz (2) pod uvjetom da su dx i dy vezani jednad`zbom
()dx +
ax
d}'
ay
=0 (dxz+dyz 0).
To znaei da funkcija f (x, y) ima uvjetni maksimum ako je d'F<0, i uvjetni minimum, ako je
d2F>0. Napose, ako je diskriminanta A za funkciju F (x, y) u stacionarnoj tacki pozìtivna, onda je
u toj tacki uvjetni maksimum funkcije f (x, y) kada je A <0 (ili C<0) i uvjetni minimum kada je
A > 0 (ili C> 0).
Analogno éemo naéi uvjetni ekstrem funkcije sa tri ili vise varijabli kada postoji jedna
li vise jednadzbi veze (broj jednadzbi veze mora biti manji od broja varijabli).0 tome slucaju
uvodimo toliko neodredenih faktora u Lagrangeovu funkciju, koliko ima jednad'zhi vcze.
Primjer 2. Naditno ekstreme funkcije
z=6-4x-3y
FUNKCCJE VtSE VARLIAI:LI j71
222
pod uvjetom da varijable x i y zadovoljavaju jednad2bu

x°TV=
Rjescreje. Geometrijski se zadatak svodi na tra2enje najvece i najmanje vrijednosti aplikate z rav-
nine z= 6-4x-3y za tacke u kojima ravnina sijece valjak x°-}-y2 = l.
'Tvorimo Lagrangeovu funkciju
F(x,y)=6-4x-33'+A
? F' .F
Infam 4 +2 3x, 3+2 Av. Nu ni uvjeti daju sister jednad2bi
cv
-4+2)<z=0,
-3+2Ay0,
x°+-y°= i.
, ,
Kada rijeSim taj sistem, nalazimo da je
5 4 3
Ai= x,= yi= 5
5 4
Az=-
Kako je
d 02F
= 23, =0,
o dxdy
to je
d'-F= 23(dxz+dv2).
Kada je l- -, x= -
5
3
4
5
i y = -, tada je d2F:>0, pa prema torne u toj
3
5
tacki funkcija ima
uvjetni minimum. Kada je A - - - x= 4 y 5

, tada je i
3
,
, pa prema
tome u toj tacki funkcija ima uvjetni maksimum.

Na taj nacin je
16 9
,,c°6+ 5
5 = 1i,
nn=6
16
5
9
5
- 1.
fa". Najveca á najmanja vrijednosE. f'xan"sssije. Funkcija, diferencijabilna u ogradenom

zatvorenom podrucju poprima svoju najveéu (najmanju) vrijednost ili u stacionarnoj ta6ki
u graninnoj tacki podrucja.
¢Y
Prunier 3. Odredimo najvecu i najmanju vrijednost funlceije (-3;0) 2-;011
x
._.°x` ys -
- xy x y
(0; -21
u podrucju <LW
x _0, y <0, x ì 3.
( -2 , - 2
Rje3'enje. Navedeno podrucje je trokut (si. 70),
1) Trazimo stacionarne taeke: (0,-3)

zz - 2x-3, -H 1 =0,
zy.-2y-x-; 1=0; Slika 70.
odatle je x I, y =_ -1; dobivamo tacku Ad 1; L. (-

U tacki M je vrijednost funkcije z,11=-1. Ispitivanje ekstrema nije potrebno.
13 EKSTREMI Fi7NKCIJA VISE VARIJABLI
223
2) Istra`zimofunkciju na rubu podrucja.

Kada je x = 0 imamo z y2 +y i zadatak se svodi na trazenje najveée i najmanje vrijednosti
te funkcije jednog argumenta na dijelu --3 Sy 0. Ispitivanjem éemo naéi da je
(zna,-)x=u=6 u tacki (0; -3); (zai,n).z=o=- -u

4
tacki 0; - -2, I`
Zay =O dobivamo z=xa+x. Analogno nalazimo da je (zna =6 u tacki (-3; 0);

(znr.j,n)y=o = - I
-4 ?i tack.z --;
2
0
Za x+y= --3 ili y -3-x imat éemo z=3x2+4x+6. Na isti naein naéi éemo
da je (zn,a in,)x Y___,s =+ - - 4 u tacki - - 2 (znss jv)x+y=-s = 6 poklapa
3
s` ; se sa
(znajv)x=0- (znujv)yo0
t
Na pravcu x-1-y= -3 mogli bismo ispitati funkciju na uvjetni ekstrem ne svodeéi je na
funkciju jednog argumenta.
3) Usporedbom svih dobivenih vrijednosti funkcije z ustanovljujemo da je zna¡, = 6 u
u tackama (0; -3) i (-3; 0); zna,¡n,= -1 u stacionarnoj tacki Al.
Ispitajte na ekstrem ave funkcije dviju varijabli:

2008. z=(x-1)2+2y2. 2009. z=(x-1)2-2y2.
2010. z = x2+xy+y2-2x-y. 2011. z = x3y2(6-x-y) (x>0, y>0).
2 l,z
X
2012. z = x4+y4-2x2+4xy-23 2. 2013. z = x a2 b2
l,z) +,.-,
2014. z=1-(x2+y2)'. 2015. z=(zz e cx
1+z-y 8
2016, z 2016.1. z = + + y (x>0, y>0).
J1+x2+yz' x y
2016.2. z = ex y(x2-2y2).
Nadite ekstreme funkcîja sa tri varijable:

2017. u _ x2+y2+z2-xy+x-2z.
z 2 2
2018. u=x+ y
+ + (x>0, y>0, z>0).
4x P z
Nadite P7tsrrPmP zaciaxtilt_ imnlsríträn,

2019e. x2+y2+z2-2x+4y-6z-11 = 0.
2020. .x3 -y2-3x +4y +z2+z -8 = 0.
Odredite uvjetne ekstreme funkcija:

2021. z = xy za x+y = 1. 2022. z=x+2y za x2+y2=5.
20230 z = x2+y2 za
x
2
+ y3
1. 2024. z = cos2x+cos2 y za y-x = -rz
4
.
2025. u = x-2y+2z za x2+y2+z2 = 9.

xz z
z2
2026. u=x2+y2+z2 za +y2+ z=1 (a>b>c>0).
b c
2027a u = xy2z3 za x+y+z = 12 (x>0, y>0, z>0).

2028. u = xyz uz uvjete: x+y+z = 5, xy+yz+zx = 8.
2029. Dokazite nejednadzbu
x+y+z 3
xyz,
3
ako je x 0, y 0, z
Uputa: Trazite maksimurn funkcije u = xyz pod uvjetom x y-fz=s.
2030. Odredite najveéu vrijednost funkcije z = 1 + x + 2y u podrucjima:
a) 0, y 0, x 1;
b) x 0 y<0, x-y 1.
2031. Odredite najveéu i najmanju vrijednost funkcije

a) z= x2y i b) z= x2 -
y2 u podrucju x2 + y2 1.
2032. Odredite najvecu i najmanju vrijednost funkcije

z = sin x + siny + sin (x + y)
u podrucju x -- ,
2 2
2033. Odredite najveéu i najmanju vrijednost funkcije

` y < 2.
z = x3 + y3 - 3 xy
u podrucju x < 2, -1
19. Zadaci za odredivanje najveéih i najaalanjih vrijednosti
funkcija
Primjer 1. Pozitivni broj a treba razdijeliti na tri pozitivna sumanda tako da njihov produkt bude
najveci.
Rjesenje. Neka trazeni sumandi budu x, y, a-x-y. Tra"zimo maksimum funkcije
f (x, /Os= xY (a-x-y).
Po smislu zadatka funkciju f(x, y) razmatramo unutar zatvorenog trokuta x
y >0, x+y a (sl. 71).
Rijesimo sistem
f fz (x, y) = y(a 2x y) = 0, - -
fy(x, y) x(a-x-2y)=0>
pa dobijemo za unutra"snjost trokuta jednu stacionarnu tacku (
á á) . Za nju provjeri-
3 3
mo da li ispunjava dovoljne uvjete.
Imamo: fxx (x, y)= - 2y, f y) = a - 2x-2y, f ;;,(x, y) _ - 2x.
14 ODF.EDIVAN:JE NAJVECIH I NAdMANJIH VRITEDNOSTI FUNICCIJA
225
Prema tome je
/a a'
A=fss -
\3
- _- 3,
2
3
a,
B =fxy
a
3
a
-
3
=- 1
3
a,
C=fY1,
a
3
-_ -a'
3,
2
3
a I
A=fEO-B'>0, f2c0. Slika 71.
Dakle, u tacki
á ä funkcija ima maksimum. Kako je na rubu trokuta funkcija f (x, y) _
3 ' 3
= 0, tai maksimum bit Cie i najveéa vrijednost funkcije, tj. produkt Ce biti najveéi, ako je
a a'
x=y=a-x-y= l
; pri tome je najveéa vrijednost produkta27.
1\'apomena. Zadatak smo mogli rife"siti metodom uvjetnog ekstrema trazenjem maks
muma funkcije u=xyz uz uvjet da je x-(-y+z=a.
2034. Od svih pravokutnih paralelepipeda s jednakim volumenima V nadite onaj

kojemu je oplo"Aje najmanje.
2035. Uz koje dimenzije otvorena pravokutna kada zadane zapremine V ima naj-
manju povrsìnu?
2036. Od svih trokuta zadanog opsega 2p nadite onaj koji ima najveéu povrinu.
2037. Nadite takav pravokutni paraielepiped koji uz zadano oplosje S ima najveéi
volumen.
2038. Predocite pozitivni broj a u obliku produkta od cetiri pozitivna faktora tako
da njihov zbroj bude najmanji.
2039. U ravnini XO Y nadite taéku M (x, y) tako da zbroj kvadrata udaljenosti od

tri pravca: x = 0, y = 0, x -f- I = 0 bude najmanji. -y
2040. Nadite trokut zadanog opsega 2p koji pri rotaciji oko jedne svoje stranice
tvori tijelo najveéeg volumena.
2044. U ravnini su zadane tri materijalne tacke P, (xt yi), P2 (x2, .Ya), P3 (z3, y3)
S°?iaSama M2% m3. 7a koji ..e pololaj taOke P (î, y) moment tramasti za-
danog sistema tacaka s obzirom na tacku P (tj. suma m,P,P2 m2P2P2
maP3P2) biti najmanji?
2042. Tackom !LI (a, b, e) polozite ravninu koja s koordinatnim ravninama tvori
tetraedar najmanjeg volumena.
2043. U elipsoid upisite pravokutan paralelepiped najveéeg volumena.
2044. Odredite vanjske dimenzije otvorenog pravokutnog sanduka sa zadanorn deb-

ljinom stijena b i unutra2njom zapreminom V tako da bi za njegovu izradu
trebalo utro'siti najmanje materijala.

15 Demidovió: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadaci
FUNKCLTE VISE VARIJABLI 5J1
2
U kjoj tacl.i elipse -}
Y
h2
ragenta psu zatvara s koordinatnim osima trokut najmanje povrsine?

\'a.litc o.. elipse
5x2+8xy°+5y2 = á.
upisite valjak s najveéim oplosjem.
(u granicama nekog podrucja) pr.ïblizno predstavijaju
pravac x-y-2=©. Treba spojiti obje rijeke ravnim
;ma duljine. Kojim tackama treba provesti kanal?
2049, Na najk.racu udaljenost tacke M (1, 2, 3) od pravca
t v z
i -3 2
Tadkc A i B nalaze se u razlicitim optickim sredinama odijeijenim medu-

sahno pr.avicem (sl. 72). Brzina `sirenja svjetlosti u prvoj sredini je a u v
Slilca 73.
drugoj v2. î'oslu"zite se »Fennatovim principom« prema kome se zraka svjet-

's.osti siri po onoj liniji AMB, za koju je potreban minimum vremena, te iz-
vedite zakon loma zrake svjetlosti.
20510 Koristeéi se »L,ermatovim principom« izvedite zakon refleksije svjetlosne
snake od ravnine u homogenoj sredini (sl. 73).
etili-,,im _il étrtijn onda T
topünc proizvedene u jedinici vrernena biti proporcionalna sa I2R. Odredite

kako treba razgranati struju .! na struje 11, 12, 13 pomoéu tri vodica s paje-
dinacnim otporima R
R2, R3 da oslobodena toplina bude najmanja?
Siragullarne tasflce ravnisiskih 3Zri.vuAija
Defisaici,la sánnguIlarraa 3aëflzeo Tacku Al (x0,220) ravninske krivui)e f(x,y) = 0, gúJe

e f derivabilna,
nazivamo singularnom tackon: ako njene koordinate istovremeno zadovolja-
J:aju tri jednadkbe
yo) = 0, .7x (xß> y0) = l3, p (x0> yo)- 0.
l5 Y NGULARNE TACKE 12AV'NIN511N 1 1;1A LJ:A 217
Osnxovrsg +tigaavi si¢aganlarnilt taZaika. Neka u izoliranoj singularnoj tacká IVI(xo,ye)

derivacije drugog ceda
A _ ,C«(zo,
B (yo, yo),
C =f,"; (ho, l'o)
nisu sve jednake null i neka je
A _ ,4C-B2 >
onda: Slika 74. Slika 75.
a) kada je A>0, M izolirana CQCka (sl. 74);

tada je
b) kada je tS<0, tada je M cvor (dvostruka tacka) (sl. 75);
c) kada je C. -
0, tada je M ill siljak prve vrste (sl. 76) ill druge vrste
tacka, ill tacka sanrotangiranja (sL 78).
(sl. 77) ili izolira a
Prilikom rjesavanja ovili zadataka pretpostavlja se obavezna konstrukcija krivulja.

I'rinjer I. d'okazimo da krivulja y2=ax2+x' ima: cvor, ako je a>0; izoliranu taéku, ako je
a <0; "siljak prve vrste, ako je a=0.
Y"
Slika 7E. Stika 77. Slikff 75.
Rjesenje. Ovdje je f (x, y)=ax2+x'-y2. Odredimo part: aine derivacije i izjedna6imo ih s nulom:
fx (x; y) = 2ax -F 3x' = ,
f; (x, y)-= -2y =

/ 2 \
'raj sistem ima dva rje"senja: O (0; 0) i N j
'
--- o_; 0 i
; ali koordinate tacke 14' ne zadovo-
ljavaju jednadzbu zadane krivulje. naCi da po3stoji jedina singujarna tacka 0 (0; 0).
Nadimo druge derivacije i njihove vrijednosti v. tacki 0:

fxs(xy)=2a+6r, f=2o.,
J xv (x,y) ._ 0, 13 == 0,
ft; (x,y)= -2, C
/.5 =ff.c;-732= - 4a;

1='
228 FUNKCIJE VISE VARIJABLI vi
Iz toga slijedi:
kada je a>0, tada je A<0 i tacka O je cvor (si. 79);
kada je a<0, tada je ,>0 i tacka O je izolirana tacka (sl. 80);
kada je a = 0, tada je A = 0. Jednad"zba krivulje Ca u tom slucaju biti y2 = x' ih y = ±Vx',

gdje je x 0; krivulja je simetridna s obzirom na os OX koja je tangents. Prema
tome je tacka siljak prve vrste (sl. 81).
Slika 79. Slika 80. Slika 81.
Istrazite karakter singularnih tacaka ovih krivulja:
2053. y2 = -x`+x4.
2054. (y-x2)2 = x5.
2055. a4y2 a2x4-x6
2056.
x2y2_x2-y2=0.
2057. x3+y3-3axy = 0 (Descartesou list).
2058. y2(a-x) = x3 (cisoida).
(x2 y2)2
2059. = a2(x2-y2) (lemniskata).
205©0 (a+x) 52 = (a- x)x.2 (.strofoicla).
2061. (x2+y2)(x-a)2 = b2x2 (a>0, b>0) (konhoida).
Razmotrite ova tri slusaja:
1) a > b, 2) a = b, 3) a < b.
2062. Istrazite promjenu karaktera singularne tacke krivulje

y2 - (x - a) (x -b)(x - c)
u zavisnosti od vrijednosti a, b, c (a realni).

j 6 OVOJNICA 229
16. Ovojnica
'. skup
vulju (ili
Definicija ovojnice.
ei`se
Ovojniconi porodice glatkik ravninskih krivetlja nazivamo kri-
krivulja) koja tangira sve krivulje zadane porodice, pri cemu u svakoj
ta"cki tangira neku liniju razmotrene porodice.
,jednadaEzzt ovojnice. Ako porodica krivulja
f
(x, r^, a) = 0
gje je f derivabilna, ovisna o jednom promjenljvom parametru (z ima ovojnicu, onda se para-
metarske jednad2be ovojnice odreduju iz sistema jednad'zbi
f(x, y, a) = 0,
(1)
a) = O.
Eliminiramo li iz sistema (1) parametar z, dobivamo jednad2bu oblika
D(x, y) = O. (2)
Treba napomenuti, da formalno dobivena krivulja (2) (tzv. diskriniinantna krivulja")
osim ovojnice, ako ona postoji, mo"ze sadr2avati geometrijsko mjesto singularnib ta.e.aka zadane
porodice koje ne ulaze u sastav ovojnice te porodice.
Prilikom. rje'savanja ovakvih zadataka preporuéa se skiciranje Crte2a.
I'rirnjer. Nadimo ovojnicu porodice pravaca
a cos a+y sin a-p=0 (p = const,p > 0).
Rjes°enje. Zadana porodica pravaca ovisi o parametru a. ?'vorimo sistern jednad"zb (1)
x cos a+y sin oi-p==0,
--- xsin rz+y cos a=0,
Kada sistem rije"$imo u odnosu na x i y, dobijemo parametarske jednad2be ovojnice
x p ens a, y =p sin a.
ISvadriramo obje jednad"zbe pa ih zatim zbrojirno, cime je eliminiran parametar a:
x + y' = p=.
Tako dobivamo da je ovojnica zadane porodice pravaca kru"znica polurn era p sa sredi`stem u
ishodi'stu koordinatnog sistema. Zadana porn-
dica pravaca je porodica tangenata na tu kru-
dnicu (si. 82).
°2063. Nadite ovojnicu porodice kruznica
a2
(x-a)z yz =
2_
2064, Nadite ovojnicu porodice pravaca
=kx+
2k
'L)
¡ \
parametar, a p = const).
(k je Slika 82.
2065. Nadite ovojnicu porodice kruznica jednakih polumjera R, 1<.ojima se sredi`sta
nalaze na osi OX.
2066. Nadite kribulju koju ovija odsjecak duljine I, kada njegovi krajevi kliku po
koordinatnim osima.
230 FUNKCIJE VISE VARLJARLI VI
2067. Nadite ovojnicu porodice pravaca koji s koordinatnim osirna tvore trokut
konstantne povrs"ine S.
2068. Nadite ovojnicu elipsâ konstantne povr"sine S kojima se osi sirnetrije pokla-
paju.
2069e i.spitajte karakter »diskriminantnih krivuljau ovili porodica krivulja (C je
parametar) :
a) kubnih parabola y = (x C)3; -

b) semikubnih parabola y2 = (x C)3; -
c) Neilovih parabola y3 = (x C)2; -
d) strofoida (a H-- x) (y -
C)2 = x2 (a x). -
2070. Jednadzba trajektorije gibanja taneta izbacenog iz tacke O s pocetnom brzi-
nom v02 pod kutom a prema horizontu (uz zanemaren otpor uzduha) glasi
y=xtga v2
cos
21,02
2
a
gdje je g ubrzanje site te2e, uzimajuéi kut a kao parametar, nadite

ovojnicu svih trajektorija taneta koje se nalaze u istoj vertikalnoj ravnini
(»parabola sigurnostiu (sl. 83)).
Slzka 83.
17. Duljina luka prostorne krivulje

11iJerenclial luka prostorne krivulje u pravokutnim Descartesovim koordinatama jednak je
ds = Vdx2+dy2+dz',
gdje su x, y, z koordinate pomicne tacke krivulje.
Ako sn
x=x(I;> Y=Y(tÌ> -=-"(l)

parametarske jednad"zbe prostorne krivulje, onda duljina luka njenog dijela od t - t, do t - t2
(t, <12) iznosi
rz
s=
r
¡dx ''+ (d\2 (dz
dz)Zdt.
dt) dt1
U zadacima 2071 do 2076 nadite duljinu luka krivulje:
2071. x=t, t'=tz, _=2t3 od t = 0 do t = 2.

3
iii VEKTORSKA FUNKCIJA SKALARNOG ARGUMENTA
2072, x = 2 cos t, y 2 sin t, z = 3 t od t = 0 do t= tr.

7<
2073.. x = ecos t, y = e` sin t, z = e` od t = 0 do po volji odabranog t.

2
2074. y=-, z== 2 6

od x=0 do x=6.
2975, x2 = 3y, 2xt' = 9z od tacke 0(0; 0; 0) do tacke i1 (3; 3; 2).
2076, y = a arcs in---,

a
z = -a4 In a+x
a-x
od tacke 0(0; 0; 0) do tacke M(xo, yo, zo).
2077. l'olozaj tacke u bilo kojem trenutku t (t > 0) odreden je jednad2bama
x= 2t, y= 1n t; z= tz.
Nadite srednju brzinu gibanja u razdoblju od t = i do t= 10.
28. Vcktorska faunkciján slsaPairanog argumenta

Derivacija vektorske funkcije skalarnog argumenta, Vektorska funkcija a=a(t)
moze biti odredena pomoéu tri skalarne funkcije a,(t), ay(t) i a(t) koje su projekcije vektorske
funkcije na koordinatne osi:
a = a,(t)d+ay(t)j+a,(t)k.
gdje su ?, j, A jedinicni koordinatni vekto;i sustava Oxyz.
Derivacija vektorske funkcije a =a(t) po skalarnom argumentu t je nova vektorska fun cija
odredena jednad"zhom
da =
lim a(t+At)-a(t) da,(t)i+da"(t))+daz(t)
dt At dt dt dt
Modul de acije vektorske funkcije jednak je
da (di,)z+(dty)zdt
dt
Siljak varijabilnog radijvektora r =r (t) opisuje u prostoru krivulju
r = x(t)i+y(t)J+z(t)k,
nazvanu hodografona vektora r.
Derivacija - dr
dt
je vektor koji tangira hodograf u pripadnoj tacki, pri emu je
dr ds
dt dt
gdje je s duljina luka hodografa, racunajuéi od neke pocetne tacke.
dr
Napose je =1.
ds
232 FUNKCIJE VISE VARIJABLI yi
Ako je parametar t vrijerne, onda je

vektor ubrzanja sitjka vektora r. dt
_ -
dr
v vektor brzine `siljka vektora r, a
dzr
dtz
-_
s
dv
dt
-_
2°e Osga©vanáa praail9a dñfereaneigmejaa vækttca°ske funa&ccáje aiatauuncg 2rgustc.erutreo
da
--(art+b-c) -
de
I)
d
dt dt
+
db
dt
- dt
d da konstantan skalar;
(ma) = rn , gdje je rrt
dt dt
d dg da
3) a +99 , gdje je T (t) skalarna funkcija od t;
dt(ga) dt dt
d db
4) (ab) ff+a 9
dt dt dt
d da db
5) -(aæxa)= xb+ax
di' dt di
d da dg
6) a
dt (t) - d4 dt
da
7) a -- = 0, ako je ¡al = const.
dt
T'tirnjer 1. Radijvektor ta_ke u gibanju u nekom trenutku zadan je jednad"zbom
r= g - 412j + + 3t2k
Odredimo trajektorije gibanja, brzinu i ubrzanje.
Rjesenje. áz jednad"zbe (I) imamo:
x=1, y 412, z=3t". -
Rlirriiniravsi vrijerne t nalazimo da je trajektorija gibanja pravac
x 1 - y z
-4
.
0 3
Iz jednad"zbe (i) deriviranjent dobivamo brzinu gibanja

dr
dt
_ - 8 t,R .. F. 6. er
i ubrzanje
dzr
dt"
_ - 8j -F 6k.
Iznos brzine je prema tome

dr
dt -y(-8t)z+(6t)z=10It1-
Primijetimo da je ubrzanje konstantno i iznosi
dzr ,
:= VC-
dtz 8)2+6z- 1®
18 VFKTORSKA FUNKCSSA SKALARNOG ARGUMENTA 233
2078. Pokazite da je vektorska jednadTha r ri = - (°2 - r1)r jednadzba pravca,

ako su rl i r2 radijvektori dviju zadanih tacaka.
2079. Odredite kakve krivulje su hodografi ovih vektorskih funkcija:
a) r=at+c; c) r=acost+hsint;
b) r=at2+bt; d) r=acht+bsht,
gdje su a, b i r konstantni vektori, a vektori a i b .su medusobno okomiti.
2080. Nadite derivaciju vektorske funkcije od funkcije u (t) = a (t) a' (r), gdje je
a (t) skalarna funkcija, a e(t) jedinicni vektor, u síucajevima kada se vektor
a (t) mijenja: 1) samo po duljini, 2) samo po smjeru, 3) po duljini i po smjeru
(opéi slucaj). Objasnite gcometrijski smisao dobivenih rezultata.
2081. Pomocu pravila za deriviranje vektorskih funkcija po skalarnom argumentu
izvedite formulu za deriviranje mjesovitog produkta od tri vektorske funkcije
Q, b i c .
2082. Nadite derivaciju po parametru t volumena paralelepipeda razapetog sa tri

vektora
a = i+tj+t2k;
h = 2ti-j+t3k;
c = - tzi + t3j + k.
2083. Jednadzba gibanja je
r = 3i cos t+4j sin t,
gdje je t vrijeme. Odredite trajektoriju gibanja, brzinu i ubrzanje. Konstru-

irajte trajektoriju gibanja i vektore brzine i ubrzanja u trenucima t = 0,
r`
t= i t=
4 2
2084. jednadzba gibanja je
r = 2i cos t + 2j sin t +3kt.
Odredite trajektoriju gibanja, brzinu i ubrzanje. Kolika je brzina i ubrzanje
n?
i kakvi su im smjerovi u trenucima t = 0 i t =
2
r=i cos a cos wt+j sin a cos coi +k sin cot,
gdje su i w konstante, a vrijeme. Odredite trajektoriju gibanja, velicinu i
t
smjer brzine i ubrzanja.

2086. Jednadzba gibanja taneta (uz zanemaren otpor uzduha) glasi
tz
r= vut-9 k,
2
gdje je vo {v0x, v v,} pocetna brzina. Nadite brzinu i ubrzanje u po volji

odabranom trcnutku.
2987. Uokazite da je ubrzanje konstantno kada se tacka giba po paraboli

y = -
x
a
ti = 0 tako, da projekcija brzina na os OX ostaje konstantna
(dx
constj.
dr
TICkz na narezu vijka koji uvijamo u gredu opisuje zavojnicu
x=acos8, a sin Ct, <=ho,
gdje je H kut zakreta, a polumjer vijka, a h visina uspona kada se vijak zak-
rene za jedan radijan. Odredite brzinu gibanja tacke.
2089. Nadite brzinu tacke na kruznici kotaca polumjera a koji se okreée konstant-
nom kutnom brzinom w tako da se pri tone njegovo sredi`ste pomice po
pravcu konstantnom brzinom v,,.
19. Popratni trobrid prostorne krivuljje

U svakoj nesingularnoj tacki M (x, y, z) prostorne krivulje r (t) mozemo konstruirati -r
popratni trobrid (triedar), sastavljen od tri medusobno okomite ravnine (sl. 84):
/%
"' .l
Normalna
Raconta ravnína
rektifikacye
Oskalatorna
ravnlna
N2
N
r=cLr
dt
Slika 84.
dr der
1) Oskulatorne ravnine MM,Mz koja sadrzi vektore
dt dt'
dr
2) Normalne ravnine MMzM, okomite na vektor i
dt
3) Ravnine rektifikacije Mt44,14, okomite na prve dvije ravnine.
19 POPRATNI TRODRID PROSTORNE KRIVULJE
235
Presjecnice su tri pravca: 1) tangente IvMMi; 2) glavne normale VIA12; 3) binomiale

MM aodredeni su pripadnim vektorima:
dr
T= (vektor tangente);
dl
z
dr d r
(uektor bina-male);
dr dtz
3) Pd =B x T(uektor glaone normale).

Pripadné jedinicne vektore
T N
; ; v=
INI
mo2emo izracunati po formulama
di
dr ds
4= V= ; ß=YY.V.
ds dr
ds
Aka su X, Y, Z koordinate pomicne tacke tangente, onda jednadzbe tangenata u tacki
ìf (x,y, z) imaju oblik
X-x Y-v Z-z (1)

T 7l. T
gdje je T.=-dxdt , T,
y
_ -dt
dy
, T. _ -;
dz
dt
iz uvjeta okomitosti pravca i ravnine dobi-
vamo jcdnadïbu normalne ravnine
T(X-x) + T,(Y- v) + T_(Z-z) =0. (2)

Zamijenimo li u jednad2bama (1) i (2) Z'x, "T sa Bx, By, B, i Ny Nz dobijemo T N
jednad2be binormale i glavne normale, a prema tome i oskulatorne ravnine i ravnine rektifi-
kacije.
Priníjer I. Nadimo osnovne jedinidne vektore 7;, V i ß krivulje
x=t y = t3
u tacki t = 1 .
Napi`simo jednad"zbe tangente, glavne normale i binormale u toj tacki.

Rjesenje. Imamo
r=ti+tzj+t'k
dr
dt
= i + 2t/ f 3t2k,
dzr
= 21+ 61k.
dt2
236 FUNKCIJE VISE VARIJAFLI VI
Odatle za t = 1 dobivamo
dr
T- dt
t+2j+3k;
dr d2r 1 j k
8= 1 2 3 = 6i- -6j -I- 2k;
dr X dt2 0 2 6
i j k
N= El x á= 6 -6 2 -°221--16j+I8k.
1 2 3
Iz toga slijedi
i+2j+3k 31-3j+k -11i- 8j + 9k
= ,
V14 V19 V266

Kako za t = 1 imamo x = 1, y = 1, z = 1, to su
jednadzbe tangente
x- 1 y- l z- 1
1 2 3
jednadThe binormale
x- 1 y-1 z- 1
3 - 3 1
jednadzbe glavne normale

x- 1 y- l z-
- 11 - 8 9
Ako je prostorna krivulja zadana kao presjednica dviju ploha
F (x, }', z) = a, C (x, y, z) _ 0,
onda umjesto vektora

dt
i
dt2
- --
dr d2r
mo°zemo uzeti vektore dr {dx, dy, dz} i d'r {d2x, d2y, d2z}
pri, cemu jednu od varijabli x, y, z mozemo smatrati nezavisnom i njen drugi diferencijal staviti
jednak null.
Primjer 2. Napi"simo jednad"zbu oskulatorne ravnine kru°znice
x2+y2+z2 =6, x,+y-1-z=0 (3)

u njenoj tackì M (1; 1; - 2).
Rjesenje. Diferenciranjern sistema (3), smatrajuéi da je x nezavisna varijabla, dobit éemo
x dx + y dy -I- z dz = 0,
dx+dy+dz=0
dx2 -I- dy2 + y d2y !- dz2 -; z ddz = 0,
d2y + d2z = 0.
Uzev'si da je x = 1, y = 1, z = --2 dobijemo:
dy = -- dx; dz = 0;
d2y = -- -dx2;
2
3
d2z = -
2
3
dx2.
19 POPRATNI TROBRID PROSTORNE I{RIVULJE
237
Prema tome je oskulatorna ravnina odredena vektorima
{dx, - dx, 0} i 0, -? 3
dxæ, ? dx2
3
{1, -- 1, 0} i {0, - 1, 1).

Odatle je normalni vektor oskulatorne ravnine
i j k
8= 1 -1 0 =-i-j-k
0 - l 1
pa je prema tome jednad"zba oskulatorne ravnine:

-1(x-1)-(y-1)-(z+2)=0,
tj.
x-s y+z=0,
sto i treba da bude jer se nata krivulja nalazi u toj ravnini.
2090. Nadite osnovne jedinicne vektore r, v, ß krivulje
x = 1-cos t , y= sin t, z = 2
u tacki t = -.
n
2091, Nadite jedinicne vektore tangente i glavne normale konicne spirale

r=e`(i cos t+j sin t+k)
u po volji odabranoj tacki. Odredite kutove koje zatvaraju ti pravci s osi OZ.
2092. Nadite osnovne jedinicne vektore r, v, ß krivulie
y= xz, z= 2x u tacki x = 2.
2093. Za zavojnicu
x = a cost, y = a sin t, z = bt
napi'site jednad2be pravaca koji eine bridove popratnog trobrida u po volji
odabranoj tacki krivulje. Odredite kosinuse smjerova tangente i glavne nor-
male.
2094. Napisìte jednad2be ravnina koje tvore popratni trobrid krivulje
x2+y2+z2 = 6, x2-y2+z2 = 4
u njenoj tacki M (1; ; 2). 1
2095. Odredite jednadkbe tangente, normalne ravnine i oskulatorne.ravnine kri-

vulje
x = t, T = tz, z = 13 u tacki M(2; 4; 8).
2096, Odredite jednadzbe tangente, glavne normale i binormale u po volji odabranoj
tacki krivulje
t4 t; tz
x= , y= , z= .
4 3
Nadite tacke u kojima je tangenta na tu krivulju paralelna s ravninom
x-{-3y+2z-10 = O.
238 â UNKCIJE V15E V ARIJABLI `,/i
2097o Odredite jednad`zbe tangente, oskulatorne ravnine, glavne normale i binor-

'naie krivulje
X = t, - t, _ =
iZ
u taciki .t = 2. Izradunajte kosinuse smjera binorrrtale u toi taciki.

Napi.§ite jednadzbe tangente i normalne ravnine za ave krivuljé:
a) x = R cost t, , = R sin t cost, z = R sin t za (R
4
b) z _ ,.+!', x = y u tacki (1; 1; 2);
c) x2+y2+z2 = 25, x+z = 5 u taciki (2; 20; 3).
20990 Nadite jednad2bu normalne ravnine krivulje z x2-y2, y x u ishod.istu

koordinatnog sistema.
2100o Nadite jednad2bu oskulatorne ravnine krivulje
y=e , z=--f 2 u tadki t= O.
2101, Nadite jednadzhe oskulatornih ravnina za krivulje:
a) x2+y2+z2=9, x-y=3 u tadki (2; 1; 2);
h) x- = 4y, V3 = 24: u tacili (6; 9; 9);
c) X2+:2 = u', y2+:2 = b2 u po volji odabranoj taciki krivulje (x,,, yo, zu).
2102. Odredite jednadThe oskulatorne ravnine, glavne normale i binormale kri-
vulje
yZ = x, x2 = z u taciki (1; 1; 1).
2103. Odredite jednadzbe oskulatorne ravnine, glavne normale i binormale za

konicinu spiralu x = t cos t, y = t sin t, z =bt u ishodi`stu koordinatnog sis-
tema. Nadite jedinidne vektore tangente, glavne normale i binormale u
ishodistu koordinatnog sistema.
26. Zak Y'xvi)eYaCy"st fi îfDY'Gñ)ä ÿá':'ráw`n-û iääät`äîeGw
r. Zakrivijesaost. Pod zakrivljenoséu glatke krivulje u njenoj tadki ,1f razumijevamo broj
K = --
1
= lim -
R o 8s
gdje je kut zakreta tangente (kut kontingencije) na dijelu krivulje M14',.a 4s duljina luka tog dijela
krivulje. R nazivamo polumjeronz zakrivljenosti. Ako je krivulja zadana jednadzbom r =r (s), gdje
je s duljina luka, onda je
1 d2r
R ds2
20 2AKRIVLJENOST I TORZIJA PHOSTORNE KRIVULJE 239
U slucaju da je krivuija zadana opéim parametarskim jednad'zbana imamo:
de
-- X
d 2
1
dE dt`
dr
dt
2% 7Torzâjae Pod torzijorae (drugom zakrivijenos"éu) krivulje u taeki ItY razumijevamo broj
T= j=iim
P As-»o @s
gdje je O kut zakreta binormale (kut kontingencüe druge vrste) na dijelu krivulje MN. Velicinu p
nazivamo poltcntjerom torzije iii polumjerotat druge zakrivljenosti. Ako je r =r (s), onda je
dr d2r d3r
-= Y
T-
d da ds2 ds3
ds rd2r 2
P
\ds2
d
gdje predznak minus odabiremo tada kada vektori
plus kada su smjerovi suprotni.
á i V imaju jednake smjerove, a predznak
Ake je r =r (t), gdje je t po vo ji odaberiv parametar, tala je
dr d2r d3r
( dt dtZ dt3
(2)
p (dr dZr z.
dt des
Pritnjer 1. Nadimo zakrivljenost i torziju zavojnice
r = i a cos t -i- ja sin t + k (a>0).
Imamo.
dr
di
= - iasint+jacost -Fkb,
dzr
dt2
==-ja cos t-ja sin t,
d3T
dt3
= jasint -jacost.
Odatle je
i j k
dr dzr
-
dt
X
dt2
a sin t a cost b = i ab sin t - jab cost + a2k
- a cos t - a sin t 0
--a sin t acost b

dr der dar
dt dt2 át3
-a cos t - a sin t 0 = a2b
a sin t - a cost 0
Prema tome, na osnovu formula (1) i (2) dobivamo:
1 al a2 +b2 _ a 1
R (a2-{-b2)a12 a2 b2 p a2 (a2+b2) a2+b2 '

tj. za zavojnicu su zakrivljenost i torzija konstantni.
3°. Frenetove formule

d v dv _+p d¡I__
ds R ' ds R p ds p
2104. Dokazite da je linija pravac, kada joj je zakrivljenost u svim taaama jednaka
nuli.
2105. Dokazite da je krivulja ravninska, ako je torzija u svim taekama krivulje
jednaka nuli.
2106. Poka2ite da je krivulja
x = 1+3t+2t2, y= 2-2t +5tz, z = 1 -t2

ravninska krivulja; nadite ravninu u kojoj ta krivulja lezi.
2107. Izracunajte zakrivljenost krivulja:
a) x = cos t, y = sin t, = ch t za
z t = 0;
b) x z
-y z
+z = z
1, y -2x+z = 0
z
u tacki (1; 1; 1).
2108. Izracunajte zakrivljenost i torziju u po volji odabranoj tacki krivulja:

a) x=e`cost, y=e` sin t, z=e';
b) x = a ch t, y = a sh t, z = at (a > 0) (hiperbolna zavojnica).
2109. Nadite polumjere zakrivljenosti i torzije u po volji odabranoj tacki
(x, y, z) krivulja (parametri su pozitivni) :
a) x2 = 2ay, x3 = 6a2z;
b) x3 _ 3p2y> 2xz = p 2.
2110. Dokazite da se tangencijalna i normalna komponenta vektora ubrzanja
w racunaju po formulama
dv v2
IN, V,
dt R
gdje je v brzina, R polumjer zakrivljenosti trajektorije, a ti i v jedinièni vek-
tori tangente i glavne normale na krivulju.
2111. Po zavojnici r=i
a cos t-F-j a sin t-}-bt k giba se jednoliko tacka brzinom
v. Izracunajte njeno ubrzanje w.
Y = tl+t2j+t3k.
Odredite
PDF compression, OCR, web u trenucima
optimization t i t=evaluation
using a watermarked 1: 1) zakrivljenost trajektorije
copy of CVISION i 2) tangen-
PDFCompressor
cijalnu i normalnu komponentu vektora ubrzanja.
GLAVA VII
VIIgEST'IIBQJKII I btRIVIIJLJNII INTEGRALI
L Dvostruki integral a pravokutnim koordinatama

i°. Neposredno izracunavanje dvostrukih integrala. Dvostrukini integralonc nepre-
kinute funkcije f (x, y) protegnutim preko ogradenog zatvorenog podrucja S ravnine XOY nazi-
vamo limes odgovarajuée dvostruke integralne sume
f (x, y) dx dy =
inex
lim Lf(xi, 5k) Ax; Ay, (1)
l5) max 0
gdje je Axi = x;+r-xà Ayk _yk+i-.Yk i suma je protegnuta preko onih vrijednosti i i k za koje
tacke (xi; yk) pripadaju podrucju S.
2'. Odredivanje granica integriranja u dvostrukons integralu. 12azlikujemo dva
osnovna oblika podrucja integracije.
1) Podruke integracije S(s1. 85) omedeno slijeva i zdesna pravcima x
ì
(xz x,), a odozdo i odozgo neprekinutim krivuljama y-
i
µ,(x) (AB) i y= p ti(x) (CD) [pz(x) -.-, p,(x)]
koje sijeku vertikalu x =_= X (x,< X <z,) samo u jednoj tacki (vidi st. 85). U podrucju S varijabla
Y
Y
e
y2
X2
y
X1 ,r=0alyl
x=0,(y)
yr
A C
0 X
SI ka 86.
x se mijenja od x, do xz, a varijabla y uz konstantan z mijenja se od y, = g1(x) do y2 = px(x). Inte-

gral (I) mozemo izraiunati svodenjem na uzastopne integracije po formuli
7z(x)
( ff(x, y) dx dy dx f (x, y) dy,

(s)
F..(x)
gdje prilikom racunanja integrals f f (x, y) dy velicinu x smatramo konstantnom.
9l(x)
2) Podrucje integracije S omedeno odozgo i odozdo pravcima y =y, i y=-=yx (yz,w,),
PDF compression, OCR,
a slijeva web optimization
i zdesna neprekinutimusing a watermarked
krivuljama x=tb,(y) evaluation copy (CD)
(AB) i x= (_(y) of CVISION PDFCompressor
[1n,(y) ,"jb,(y)j, koje
horizontala y = Y (y,<Y<yz) sijece samo u jednoj takki (sl. 86).
242 VISESTRUKI t KRIVULJNI INTEGRAL_ VII
Analogno prethodnom imamo

vz J2(r)
l(x9 Y)dxd)''= dY .Ì(x9Y)dx9
(S) yl 4,1-(y)
4'z(Y)
gdje prilikom ra'unanja integrala f f (x, y) dx veli'inu y smatramo konstantnom.
vy(y)
Ako pod-ru'je integracije ne pripada nijednom od spomenuta dva oblika, onda to podru'je
nastojimo razdijeli.ti ns dijelove koji odgovaraju jednom ili drugom od ta dva oblika.
Primjer 1. Izraeunajmo integral
t I
I=fdxf(x+y)dy,
o x
Rjeienje:
`l dx=
t
\
( xy+ y-2)13' 1dx=f1L( x
)
-(x2+ Z/ .
1= Iy=x
0
2 r
Primjer 2. Odredimo granice integracije integrala

fff (x, y) dx dy,
(S)
ako je podru'je integracije S (sl. 87) omedeno
hiperbolom y2 -xz = 1 i sa dva pravca x= 2 i
x=- 2 (pri 'emu imamo u vidu podru'je u
kojem se nalazi ishodiste koordinatnog sistema).
Rjesenje. Podru'je integracije 413D C (sl. 87) omedeno
je pravcima x= i x = 2 i sa dvije grane -2
hiperbole :
y=V1+x2 i y= -V1+x2,
tj. pripada prvom obliku. Imamo:
2 y ti-x2 Slxka, 87.
fff(x>y)dxdy= fdx f f(x>y)dy
(S)
Izracunajte ove visestruke integrale:

4 2
dy
2113. Jdy J (x2 +2y)dx.
(
2114. f x
(x y)z
0 0 3 1
1 1 2 s
2115. dx r "l 2116° JdxL'
+Y'
.
J J
o o 1 1
3 5 2rt
2117. f dy f (x+21)dx. 2118. f dg) f rdr.

-3 y2-4 0 a sin q,
2 3 cos 9>
1 VI-x2
2119. f d(p ( r 2sin 29)dr. 2120. f dx f N/1-x2-y2dy.
rz 0 0 0
DVOSTRUKI INTEGRAL U PRAVOKUTNIM KOORDINATAMA
243
Napiite jednad2be krivulja koje omeduju podrucja na koja se prote2u dalje nave-
deni dvostruki integrali i nacrtajte ta podrucja:
i,, y 3 s+9
2121. dx f(x, y)dx, 21220 dx f (x, y) dy.

yz 1 xz
-6
4
"0- 3 2a
dy f(x, 2124e jr f(x, y)dy.

0 1 _A
3
11,
3 V25-x2 2 x+2
r
2125. f dx f(x, y) dy 2128. , dx f(x, y) dy
1
0 ö _1 xz
Odredite granice integracije u jednom i drugom poredaju integriranja u dvo-

strukom integralu
J f(x, y)dxdy
ts>
za zadano podrucje S.
2127. S je pravokutnik s vrhovima O (0; 0), A (2; 0), B (2; 1), C(0; 1).
2128. S je trokut s vrhovima O (0; 0), A (1; 0), B (1; 1).
2129, S je trapez s vrhovima O (0; 0), A (2; 0), B (1; 1), C (0; 1).
2130. S je paralelogram s vrhovima A (1; 2), B (2; 4), C (2; 7), D (1; 5).
E3(-1;11 A(9;Y1
o
aii1.., QR Slika 89.
2131. S je kru2ni isjecak OAB sa sredi'stem u tacki 0 (0; 0) kojem su krajevi luka
A (1; 1) i B(-1; 1) (si. 88).
2132, 5 je odsjecak parabole AOB omeden parabolom BOA i dijelom pravca
BA koji spaja tacke B (-1; 2) i A (1; 2) (sl. 89).
2133, S je kru2ni prsten omeden kru2nicama polumjera r= i R= 2 sa zajednic- 1
kim sredis'tem 0 (0; 0).

2134, S je omedeno hiperbolom y2 -x2= i kru2nicom x2 +y2 -= 9 (ima se u vida1
podrucje u kojem se nalazi ishodi"ste koordinatnog sistema).
244 VISESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI VII
2135. Odredite granice integracije u dvostrukom integralu
J f (x, y) dx dy,
is)
ako je podrucje S odredeno nejednadzbama
a) x y77,-0; x+y,;l; d) n ,x; x >-9; y<1;
b) x2+y2n2; e) y +2a;
c) x2+ y2 0
Promijenite poredaj integriranja u ovim dvostrukim integralima:

4 12x 3x
2136. dx f (x, y) dy. 2137. dx 1 f (x, y) d y.

O 3x' 0 2x
a l a2.-x7 V2ax-x2
2138. J dx f(x, y)dy. 2139. dx
J
f(x, y)dy.
0 a2_z2 0
2a z
2a V4nx 1
2140. dx f(x, y) dy. 2141. J dy rfX, y) dx.

2nr-x2
11
O o -V1-r2
V3-y2
2142. r dy f(x, y) dx.
O y2
2
RV2
2 x R VRZ-x2 sm
2143. dx r f (x, y) dy + dx J f(x, y) d y. 2144, xJ f(x, y)dy.

0 ó Rz o
2
Izracunajte ove dvostruke integrale:
2145. x dx dy, gdje je S trokut s vrhovima O (0; 0), A (1; 1) i B (0; 1).
-(s)
2146. x dx dy, gdje je podrucje integracije S omedeno pravicem koji prolazi

s)
tackama A (2; 0), B (0; 2), i lukom kruznice polumjera 1 sa sredistem u
tacki C (0; 1) (sl. 90).
dxdy
2147.
J Va x2 ,
2
(s)
gdje je S dio kruga polumjera a sa sredistem u tacki 0 (0; 0) koji lezi u prvom
kvadrantu.
UVOSTRUK. INTEGRAL U PRAVOKUTNIM KOORDLNATAMA
245
2148.- \/52-r2dxdy, gdje je S trokut sa vrhovima

¡S
O(D; 0), A(1; -1) i B(1; I).
2149. A/xr - r' dxdy, gdje je S trokut sa vrhovima
0(0; 0), A (10; I) i B (1; I).
2150. I
l e ) d.v d r, gdje je S krivocrtni trokut OAB omeden
(s)
parabolom y2 =x i pravcima x = 0, y = I (sl. 91).
Bí0;21
C10;í1
Al2;01 X
Slika 90. Slika 91.
2151. Xd+d z , gdje je S odsjecak parabole omeden parabolom y =

J'
S
pravicem y = x.
2152. Izracunajte integrale i nacrtajte podrucja integracije:
1+cos x- 2 1 2 3 cos y
a) 1 dx f y2 si nxdy; b) dx y4dy; c) fdy fx2sin2ydx.

J
0 o cos x Z o
Prilikom rjesàvanja zadataka 2153 do 2157 preporuca se prethodno napraviti crte2.

2153. Izracunajte dvostruki integral
xy2dxdy,
es')
ako je S podrucje omedeno parabolom y2=2px i pravcem x=p.
2154.* Izracunajte dvostruki integral
J xy dx dy,
tsj
protegnut preko podrucja S omedenog s osi OX i gornjorn polukru2nicom
x-2-; v
yz
= I,
VISESTRUKI I KRIVUL.Ni INTEGßALI VII
2155, Izracunajte dvostruki integral

dx dy
v'2a -x
gdje je S krug polumjera a, koji dira koordinatne osi i lezi u prvom kvad-
rantu.
2156*o izracunajte dvostruki integral
ydxdy,
(s3
gdje je podrucje S omedeno s osi apscisa i svodom cikloide
1
x = R(1 -sin t),
y = R( I-cos t) (O St
2157. Izracunajte dvostruki integral
xydxdy,
JJ
(s)
u kome je podruje integracije omedeno koordinatnim osima i lukom
astroide
x = R cos 3 t, y = R sin 3 t(0 <t < rz.
`` 2
2158. Nadite srednju vrijednost funkcije f (x, y) = xy2 u podrueju S {0 <x -,..1;
0-,..y.,11.
Uputa. Srednjom vrijedno'séu funkcije f (x, y) u podrueju S nazivamo broj
f(x, y)dxdy.
povina S
(S)
2159. Nadite srednju vrijednost kvadrata udaljenosti tacke M (x, y) kruga
(x-a)2+y2 od ishodista koordinatnog sistema.
2. Za*njena varijabli u dvostrukorn integralu

l`. Dvostruki integral u polarnirsr koordinatarrra. Za prijelaz u dvostrukom integralu
od pravokutnih kou-dìnata x, y na polarne r, koje su s pravokutnim koordinatama vezane od-
nosima
x = r cot qD, y = r sin rp,
'riìedi formula
f(x, y)d f(r cos g,r sin g)rdrdT. (1)

s) rs)
Ako je podrucje integracije S omedeno zrakama r i r < jS) i krivuijama r r, ((i)

i r r2 (q7), gdje su rf(rp) i r2(92) 1(T) rz(q,)) je9noznacne derivabilne funkcijc u intervalu
ti, onda dvostruki integral mozemo izracunati po formuli
rz Cy)
F(p,r)t°drdm= dm F(y,r)rdr'
`? s r, (9')
rz(w)
gdje je F (y, r) =f (r ces ti, r sin y). Prilikom racunanja integrala F (y, t) r dr smatramo f
PDF compression, OCR, y konstantan,
da jeweb optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION ,10r) PDFCompressor
2 RANLIf?NA CARLiARLd (ì f)VOSTRUKOM INTEUPWLU
247
Ako podrucje integracije nema razmotrení oblik, onda to podrucje dijelimo
koji su podrucja takvog oblika. na dijelove
2°. Il)vostreceEsá integral u krivocrtnim 4roordñflaatarna. U opéaútijem slucaju, ako u

dvostrukom integralu
(s, ('jdxdv
.$)
treba od varijabli x, y prijeéi na varilabie u, n vezanim sa x, y neprekínutim
odnosima.
i diferencijabilnim
>> = 9'(u, c), .i' = I// (;r, u),

koji daju uzajamno jednoznacno i u oba smjera neprekinuto pridruzenje medu
tackama podrucja
S ravnine XO Y i tackama nekog podrucja S' ravnine (70' V, a pri tome jahohijana
ax ay
D(x, y) au ñu
D (u u) ()A- äy
atr av
zadrtava stalan predznak u podru`ju 5, onda je primjenljiva formula
.f(x, y)dxdy= .f[9o(u, u), (u, u)] dudi+.

S) (S')
Granice novog integrals odreduju se po opéim pravilima na osnovu oblika podrucja
Primjer I. Prijelazom na polarne koordinate izra6unajmo:
I( -\/1. -x2-y2dxdy,
Zs.)
gdje je podrurje S krug polumjera R= I sa sredi"stem
u ishodistu koordinatnog sistema (sl. 92).
Rje§en+e. Stavimo x= r cos y r sin T. Dobivamo
-xs-' =/1-(r cos----
___ --- -
)a-(rsinpr)=V1 -r'. R'i X
Kako se u podrucju S koordinata r za po volji odabrani

p mijenja od 0 do 1, a g se mijenja od 0 do 2n, to je
2n 1
V1 -xti-y°dxdy-= dg rtt-r' dr= 2 rr. Slika 92.

s1 ó 'o
Prijedite na polarne koordinate r, ry i odredite granice integracije po novim vari-

jablama u ovim integralima ( f je neprekinuta funkcija);
2 x
2160. dx ( f(r,y)d)'. 2161. dx {f(c/x2+)'2)dy-

ö ò ò ci
2162. .f(x, v)dxdy,
gdjc je S trokut orrcden pravcima v = x, y'=->
2163. dx
X
J
f 'v
/
dy.
PDF compression, OCR,x,web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
VISESTRÜKJ I KRIVUL.JNI INTEGRALI v11
248
2164. f (x, y) dx dy,

(s)
gdje je podrucje S omedeno lemniskatorn
(x2 ,2)2 02(x2-3,2).
2165, Prijelazom na polarne koordinate izracunajte dvostruki integral
jj ydxdt', Y
rs,
gdje je S polukrug promjera a sa sredistem
u tacki C (a/2; 0) (sl. 93).
2166, Prijelazom na polarne koordinate izracunajte
dvostruki integral
(x2 +12)dxdy,
rsj
protegnut preko podru(ja omedenog kruznicom x2 +y2 =2ax.

2167. Prijelazom na polarne koordinate izracunajte dvostruki integral
I
ti/az -x2-y2dxdy,
7.S5
gdje je podrucje integracrje S gornji polukrug polumjera a sa sredistem u

ishodistu koordinatnog sistema.
2168. Izracunajte dvostruki integral funkcije f (r, cp) = r u podrucju omedenom
kardioidom r = a (1 + cos g)) i kruknicom r = a. (Imajte u vidu podruje
koje ne sadrzava pol).
2169. Prijelazom na polarne koordinate, izracunajte
a pa2_x
dx X2+y2dy.
o fl
2170. Prijelazom na polarne koordinate, izracunajte
Va2 -x2-y2 dx dy,

s)
gdje je podrucje S omedeno laticom lemniskate
(x2 1,2)2 02 (x2 v2)
(x ,..0).
2171*. Izracunajte dvostruki integral
2 2
- a2 - dx dy,
ji
za podrucje S omedeno elipsom
CS')
i
a2
+y = z
bz
1, prijelazom na t+opéene po-
larne koordìnate r i cp po formulama:
a
.r
-=rcoscp,
b
-=r
I
sin y3.
3 IZRACUNAVaN.!E POVRSINA LIKOVA
249
2172". `l,ransiormiraite
fix
I dx f(x, y)dy
,0<r c>G) uvodenjem novib varijabla u=x

Provedite zamjenu varijabli u -- x-j-y, x-y u integrala
dx ¡f(x, 1')dy.
ö
2E74". Izracunajte dvostruki integral
dxdi',
is i
gdje je S podrucje omedeno lcrivuljom

h2 J`.2
x2
+ 2- x2 _
\a b2
Upa.!a: Provedire zamjenu varijabli x = ur cos ,p, y = hr sin T.
3, azr°Otasravánbe pevrina ?nova

Pova°giara xx pr.avoÂ2eataiænn isoaas°diaeatarna, Pczrsiaaa ram odrudjn S` anos
pov. S= d.x d r.
ts>
Ako je podrudje S definirano nejednadzbom a 6x< 6 y.(x) 5-} <_ y, Lrl, gdje su up p
nepgekánute, onda je e ty)
V
pov. .S = I
^ dx d ;'.
a 7 (x)
Povregirsa u poflaTMaira koèreliaataaana. Ako je podrucje S u polarnim koordina-
ta!na r i 42 definirano nejednadzbama a < ji, 0< f(rp) ç r< F(p), gdje su f i F nepre-
c
kinute, onda je p Fr7i
pos'. S = .(.Ilddl I9d J
rdr.
s) a fia-)
2E75, Konstruirajte podrucja kojima su povrs"ine izrazene integralima:
2 + 2
a) ri dx d,r; b) dy dx.
Izracl'unajte te povrsine i izmijenite poredaj integriranja.

2176, Konstruirajte podrucja kojima su povrsine izra2ene integralima:
urctg2 3secW 2 all+cos4`1
a) d99 rdr; b) dg rdr.

f
4
Izracunaite te povrsine.
2177. Izracunajte povrsinu orncdenu pravcima x= y, x = 2y, .xrt_v = a, xT3y = a

(a>0).
2178. Izracunajte povrinu koja lai iznad osi OX i omedena je tom osi, parabolom
y2=4ax i x-I-v=3a.
pravicem
21178*. Izracunajte povrinu omedenu eiipsom
(3, -x)2+x2 = !.
2180, Nadite povrsinu omedenu parabolama
y2 = -6x+9.
= 10x+25 i yz
2181. Prijelazom na polarne koordinate nadite povrinu omedenu krivuljama
x2+}'2 = 2x, x2+}'2 = 4x, y = x, y = 0.

2182. Nadite povrsinu omedenu pravcem r cos cp = 1 i kruznicom. r = 2. (Imajte
u vidu podrueje u kojemu se ne nalazi poi).
2183. Nadite povrsinu omedenu krivuljama
r =ra(1+ cos q() i r=a cos ep (a> 0)

2184. Nadite povrsinu omedenu krivuljorn
i
x2 '2\z xG }'P
4 9) 4
2185*. Nadite povrsinu omedenu elipsom
(x-2y+3)2+(3x+4v-1.)2 = 100.
2186. Nadite povrsinu krivocrtnog cetverokuta omedenog lukovima parabola

x2=ay, x2=by, y2 -ax, y2=ßx (0<a<ó, 0 <oc Gg).
Uputa. Uvedite nove va jable u i v, stavivsi x2 = uy, y2 = vx.

2187. Nadite povrsinu krivocrtnog cetverokuta omedenog lukovima krivulja
2=ax, y2=bx, xy xy=ß (0<a<b, 0<v.</3).
Uvea,._ nova._ ar.,able ... .. _
st yá,' +y _
ve =
4. lzracunavanje volumena tijela

Volumen V cilindroïda omedenog odozgo neprekinutom plohom z= j(x,y), odozdo
ravninom x = 0 a postrance valjkastom plohom koja na ravnini XOY izrezuje omedeno
zatvoreno podrucje S (sl. 94), iznosi
_ j(x, y) dx dy.
(s)
2188. Izrazite pomocu dvostrukog integrala volumen piramide s vrhovima
z 4
21910
2E9
0(0;
integracije.
r
dx
(Ix
o
VI
Vä=-x
-x2
nost tog integrala.

(1-x)dy.
IZRA6UNAVANJE VOLUMENA TIJELA
0; 0), A (1; 0; 0), B (1; 1; 0)
Nacrtajte tijelo kojem je volumen izraken integralom
.lcr`- - ),2 d y, i
i C (0; 0; I) (sl. 95). Odredite granice
2192,
k
U zadacima 2I89 do 2192 nacrtajte tijela kojima su volumeni izrazeni dvostrukim
218
integralima:
J
o
dx
I-s
(1-x-y)dye 2190.
0
0
2
F
2
dx
dx
2-x
2-s
0
Z
Slika
CI0;0;1)
95.
(4-x-y)dy.
(4-x-y)dy.
geornetrijskim rasudivanjern nadite vrijed-
2194. Nadite volumen tijela, omedenog eliptiekim paraboloidom

ravninOm .. -'.-O = I L koorClinatnlm ravninama.
2195. Tijelo je ornedenil hïperbolr,im paraboloidom
y- 0,
z=x`'-y"
511;1;01
z= 2x'--; v'
i ravninama
251
252 VISESTRUKI I KRIVUL.]NI INTEGRALI VII
2199. z=xz+yz, y=x2, y =1, z=0.

2200. x+^+z=a, 3x+y=a, -1-x+y=a, y=0, z=íl.
2
z
x
2201. 1, y= -hx, y=0, _=0.
a C' 2 a
2202. x2+y2 = 2ax, z = ax, z = fix (a> J?).

U zadacima 2203 do 221 i koristite se polarnint i uopéenim polarnim koordinatama.
2203. Nadite ukupan volumen unutar valjka X2 -1-y2 =: a2
i hiperboloida
x2+2-z2-_ --a2.
2204, Nadite ukupan volumen unutar cunja 2 (X2+3,2)-z2 -= 0 i hiperboloida.
x2+y2-z2 = -a2.
2205. Nadite volumen omeden plohama 2az x2-ry2, x2 +y2-z2 = a2, z = 0.
2206. Odredite volumen elipsoida
x2z z 2
z + z+--Z=1.
a b
z
2207. Nadite volumen tijela omedenog paraboloidom 2az = x2+y2 i kuglom

x2 +y2 +z2 = 3a2. (Misli se na volumen unutar paraboloida).
2208. Izracunajte volumen tijela omedenog ravninom X0 Y, valjkom x2+y2=

= 2ax i cunjem x2 +y2 =
2209. Izracunajte volumen tijela omedenog ravninom XO Y, plohom z = ae-(xz+y")
i valjkom x2.+y2 = R2.
2210. Izracunajte volumen tijela omedenog ravninonl X0 Y, paraboloidom

z =
x2
a2
--F -
y2
b2
i valjkom
x2
a2
- -{-
y2
b2
- = 2 --
a
.
2211. U kakvom omjeru hiperholoid x2 +y2 - z2 = a2 dìjeli volumen kugle

x2+y2+z2 3a2
2212*. Nadite volumen tijela omedenog plohama z = x+y, xy = 1, xy = 2, y = x,
y=2x, z=0 (x>0, y>0).
5. Izracuxnaeannje povr"siiasa ploha
Povrsina a glatke jednoznacne plohe z=f (x, y) koja svojom projekcijom na ravnini XOY
clini podrucje S, iznost
2
-ôz az
a= 1 + dx dy.
v
(S)
ax / 1
ayJ
2213. Nadite povrsinu dijela ravnine

x
a
+
b
-=
c
1 zatvorenog medu koor-
dinatnim ravninama.
6 PHIMJENE DVOSTRUKOG INTEGRALA li MEnANICI 253
2214. Nadite povrsinu dijela plohe valjka x2+y2 = R2 (z koji se nalazi medu
ravninama z = nzx i z = nx (in> n> 0).
2215*. Izracunajte povrsinu plohe cunja x2-y2-z2, smjestene u prvom oktantu
i omedene ravninom y-}-z =a.
22160 Izracunajte povrinu plohe valjka x2 +y2 = ax koju iz njega izrezuje kugla
x2+y2+z2 = a2.
2217. Izracunajte povrs"inu plohe kugle x2+y2 + z2 = a', izrezane plohom
x2 y2
Q2
+62= 1, (0<b<a),
2218. Izracunajte povrsinu plohe paraboloida y2 +z2 = 2ax koja se nalazi izmedu
valjka y2- ax i ravnine x -a.
2218. Izracunajte povrsinu plohe valjka x2+y2 = 2ax koja se nalazi izmedu ravnine
XOY i cunja x2+y2=z2.
2220*. Izracunajte povrsinu plohe cunja x2-y2 =z2 koja lezi unutar valjka
x2+y2-= 2ax.
2220.1"'. Nadite povr`sinu plohe valjka y2 = 4x izrezane kuglom x2+y2Tz2 = 5x.
2220.2. Nadite povrinu plohe cunja z= ví x2 +y'- izrezane valjkom
(x2+_32)2__ a2 (x2-y2).
2221*. Dokazite da su povrsine dijelova ploha paraboloids.
x2+y2 = 2az 52-l'2=2az,
izrezanih valjkom x2+y2 = R2, jednake.
2222*. Kugla polumjera a prorezana je sa dva kruzna valjka kojima su promjeri
jednaki polumjeru kugie i medusobno se dodiruju duz jednog promjera
kugle. Nadite volumen i povr`sinu plohe preostalog dijela kugle.
2223*. U kugli polumjera a izrezan je otvor s kvadratnom bazom kojoj je stranica
a. Os otvora poklapa se s promjerom kugle. Nadite povrsinu preostale kug-
line plohe.
2224*o Izracunajte povrsinu dijela zavojne plohe z= c arctg Y
kojí lezi u prvom
oktantu i nalazi se medu valjcima 52 ¡-y2 - a2 i x2+y2 = Fi2 (0 < a < b).
6. Primjene dvostrukog integrala u znelhaaaieï

t°. Masa i statiá ki momenti aloca. Ako je S podrucje ravnine XOY koju zauzima aloca,
(s, y) je plosna gustoéa ploce u tackt (x, y), onda se masa iVf ploce i Meni staticki momenti
a p
Mx i My s obzirom na osi OX i OY izrazavaju dvostrukim integralima
P °
M=k(x, v)dxdy, fltx = yp(x, y)dxdy,

si (s)
tirY = (fxP(x, y)dxdy. (1)

is)
Ako je ploca homogena, onda je p (x, y) =const.
254 VISESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI vI1"
Koordinate tezz"sta ploce. Ako je C CZ ÿ) ploce, onda je
_-
te°zi"ste
M r
y=
'
gdje je M masa ploce, a Aix, 114y su statícki momenti ploce s obzirom na koordinatne osi (vid
Alto je ploca homogena, onda u formulama_(8) motemo uvrstiti p=l.
S', lilloAneritl tE msrios-a.i ploce. Momenti tromosti pioce s obzirom na osi OX i C? l' iznose
óx = d
(Si
y2p(x, y)dxdy, yr =
cs;
xzp(x9 ylilxdy. (2)
Moment tromosti ploce s obzirom na ishodißte koordinatnog sistema je

Pp
Io =)(x` + yZ) p(x, y) dx d y= IY { I r. +)
Uvrkenjem p (x, y) = i u formule (2) i (3) dobivarno geometrijske momente tromost
ravninskog lika.
2225. Nadite masu kruzne plohe polumjera R, ako je njezina gustoda proporcic-
nalna udaljenosti tacke od sredi`sta i iznosi 8 na rubu ploce.
2226. P1oda ima oblik pravokutnog trokuta s katetama OB = a i OA = b. Gustoéa
ploie u bile kojoj tadki jednaka je udaljenosti tadke od katete OA. Nádite
staticke momente plode s obzirom ria katete OA i OB.
Y,
Aí?-7;f!
Slika 96. Slika 97,
2227. Izracunajte koordinate tezi'sta Iika OrnAnO (sl. 96) omedenog krivulj°otr_
y = sin x i pravicem OA koji prolazi ishod'IStem koordinatnog sistema i
tjemenom A ; l sinusoide.
2
2228, Nadite koordinate te2i`sta lika omedenog kardioidom. r =a (1-{- cos .73).
2229. Nadite koordinate tezi`sta kruznog isjedka polumjera a sa sredi`snjim kuton:.
27. (si. 97),
2230. Izradunajte koordinate tezis'ta lika omedenog parabolama y2 =
y2= -2x-}-4.
2231. Izradunajte moment tromosti trokuta omedenog pravcima x+y = 2, x=2,
y =2 s obzirom na os OX.
2232. Nadite moment tromosti kruznog prstena s promjerima d i D (d <D):.
a) s obzirom na sredi`ste prstena i b) s obzirom na promjer prstena.
2233. Izracunajte moment tromosti kvadrata sa stranicom a s obz.irom na os koja
prolazi njegovim vrhom okomito na ravninu kvadrata.
2234*o Izradunajte moment tromosti odsjedka koji na paraboli ya = ax odsijeca
pravac ;y= a, s obzirom na pravae y = -a.
7 TROSTRUKI INTEGRALI
255
'35*. Lzracunajte moment tromosti povrsine omedene hiperbolom xy = 4 i
pravicem x i-v = 5, s obzirom na pravac x -y.

2235*a Kvadratna }loca stranice a ima gustoéu proporcionalnu udaljenosti od
jednog njenog vrha. Izra(l'unajte moment uromusti ploce s obz.irom na stra-
nice koje prolaze tim vrhom.
2237 Nadite moment tromosti kardioide r= a ( +cos m) s obzirom na pol. E
2230, lzraèunajte moment tromosti povrine ìemniskate r2 = 2a2 cos 29) s obzirom
na os kroz pol, okomitu na ravninu lemniskate.
2235,% ázraëunajte moment tromosti homogene ploce omedene jednim lukom
(svodom) cikloide x = a (t -sin t), a (1-cos t) i osi OX, s obzirom na y=
os OX.
Trostr atâtá integrali

I°. T ro§truká integral ne prawokrntniran koordianatarara. Trostiukim integralom ne-
prekinute funkcije (x,3), a) protegnutim preko omedenog zatvorenog podrutja V, nazivamo
limes pripadné trostruke sume:
e r
f(x, y, z) dx dy d_ = him f(x,, yJ, zk) ßx; dyi ßzk.
dJ
(V)
' max 4_nr-+0
maxAY1-'o
i 7 k
max At/c.()
3zradunavanje trostrukog integrala svodimo na uzastopno ratunanje triju obiénih (jedno-
strukih) integrals ili na racunanje jednog dvostrukog integrala i jednog jednostrukog.
Prinzjer 1. .[zracunajmo
I= f f f x3y2z dx dy dz,
( V)
gdje je podrucje V odredeno nejednad"zbama

®<x<', ß<yx, ßSz<xy.
Rjesenje. Imamo
x xy x xy
dx V
dy j x3y2z dz - dx xayr
a-
2
dy
a 0 0 6 é o
nr ... izrat_,. ;n7^

f f f xzdxdydz,
.
(v)
protegnut na unutrasnjost elipsoida -+

x'
az
-+ -=
2 y2
b- ez
i .
IZjesenje.
a
Ff fx2dxdyd = f x2dx ff dy dz f x2 S, dx,
(V) -'a (Syz) -a
gdje je S3,, povrs"ina elipse
y2
_i- a , X = const, koja iznosi
a
256 VISÈSTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI Vlï
z x2..
x2 c 1- x2 -= bc 1 ).
4 a a
Prema tome konacno mamo:
a
z \\
4
xzdxdydz-7rbc x=(1- ax
1dx=
15
,ra3bc.
U/) -a
2'o jeena; vazgjzatb&;i ae tx°oatrulsom `santegrea3u.e U trostrukom integralu
j f(x, y, z)dxdydz
Q)
treba prijeéi od varijabli x, y, z na varijable u, v, w, koje su sa x, y, z povezane odnosima
x (u, v, w), y =:fr (u, y, w), z =y, (u, v, w), gdje funkcije y imaju ova svojstva:
1) neprekinute su zajedno sa svojim parcijalnim derivacijama prvog reda;
2) uspostavljaju medusobno jednoznacno i obostrano neprekinuto pridru°zenje tacaka
podrucja integracije V prostora OXYZ tackama nekog podrucja V' prostora O'UVW;
3) funkcionalna determinanta (jakobijana) tih funkcija
c1x ax ax
au av aw
D(x, y, z) ay ay Dy
_
D(u, y, w) au av aw
az az cz
au a u cw
zadrLava u podr'ucju V' statut) predznak, onda vrijedi formula
(ff(x, y, z)dxdydz=°.f [p(u, J

u, w), tku, u, w), z(u, u, w)] Ill du dudw.
(E) )
SLika 98. Slika 99.
Napose
1) za cilindarske koordinate r, cp, h (sl. 98) gdje je
X = r cos 99, y= r sin q9, z={l,

dobivamo da je I=r;
2) za sferne koordinate , 0, r (q, je duljina, rG je "sirina, r je radijvektor) (sl. 99) gdje su
x= r cos tif cos qo, y= r cos Vi sin q,, z r sin
imamo I= r2 cos ifr.
TROSTRUKI INTEGRALI 257
l'rimjer 3. Prijelazonl na sferne koordinate izracunajmo

¡ p
,7 ,r,) vx2 + y2 + z2 dx dy dz,
( V)
gdje je V kugla polumjera R.

Rjesenje. Za kuglu bit Ce granice varijabilnosti sfernih koordinata t° (duljine), t ("sirine) i r (radi-
vektora):
7T 7T
0 so s7 27r, 0<r-- R .
2 2
Imat temo prema tome
2n 2 R
f f f Vx2 -i- y2 + z2 dx dy dz = f dip f d frt.' cos
/i (i dr = ,rR°.
(V) o
-? 0
3°. l'rinejena trostrukih integrala.

Volumen podrueja trodimenzionalnog prostora OXYZ iznosi
V=fffdxdydz.
(V)
Masa tijela koje zauzima podrucje V jest
M = f f f y(x, y, z)dxdydz,
(V)
gdje je y (x, y, z) gustoéa tijela u tacki (x, y, z).
Statieki momenti tijela s obzirom na koordinatne ravnine jesu
Mxr fffy(x, y, z)zdxdydz;

(V)
MYZ = ff f y(x, y, z)xdxdydz;

(V)
Mzx = f(V)
ffy (x> y, z) y dx dy dz.
Koordinate tenista su:
x=-MYZ y= Mzx á= Mxr , ,

M M M
Ako je tijelo homogeno, onda u formule za koordinate tezista mozemo uvrstiti y (x, y, z)=1.
Momenti tromosti s obzirom na koordinatne osi glase
Ix = f(V)f f (y2+z2)y(x, y, z)dxdydz;
IY= fff(z2+x2)y(x, y, z)dxdydz;

(V)
Iz = f(v)f f (x2+y2)y(x, y, z)dxdydz.

Stavimo li u tim formulama y (x, y, z)=. I, dobijemo geometrijske momente tromosti
tijela.
PDF compression, OCR, webZadacì

17 DemidoviC: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
258 VISESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI VI1°
A. Izraëunavanje trostrukih integrala

Odredi granice '. ntegracije u trostrukim integralima
f fff(x, y, z) dx dy dz
(v)
za riavE.tte°1a xid"rUJa V.
2240. V )a tmracydaz omeden ravninama

x+y+d=1, x=0, y=0, z=C).
2241. V je valjak orI?eden plohama
x2 ±y2 z=0, z=H.
= R2,
2242 . V je cunj omeden plohama
x2 y2 z2
+ Ç2 Z = C.
Q 2
2243. V je volumen omeden plohama

z = 1-x2--y2, z = O.
Izracunajte ove integrale:

1 1 1
dz
2244. fdxfdyf ,
o o oNlx+y+z+1
2 2
x
V
--
4x-Y2
2
2245. f dx f dy f xdz.
o o o
a a-x2 a2-x2-y
dz
2246. Jdx dy
o ó o
a2-x2-y2-z2
1 1-x 1-x-y
2247. fdx f dy f xyzdz.
o o o
224$. izracunajte
Jr dxdydz
(V)
(x+y+z+1)3
gdje je V podrucje integracije omedeno koordinatnim ravninama i ravni-
nom x-ky-{-z=1.
2249. Izracunajte
f ff(x+y+z)2dxdydz.
(v)
gdje je V zajednickï dio paraboloida taz kugle .2+y2+z2 <3a2.
7 TROSTRUKI INTEGRALI 259
225®4 Izracunajte
f Jf z2 dx dy dz,
oz;
gdje je V zajednieki dio kugala x2+3/2+z2.-R2 i x2-Fy2+z2
2251® Izracunajte
f ffzdxdydz,
v)
gdje je V volumen omeden ravninom z=0 i gornjom polovinom elipsoida

X2 y2 z2
-----= I,
2252e Izracunajte
2 z2\
2+ y22 + 2¡dx dy dz,
b c///
(V
gdje je V unutrasnjost elipsoida
g2
+ b2
+ c22 = 1.
2253, Izracunajte
fffzdxdydz,
(v)
h2
gdje je V podrucje omedeno cunjom z2 = (x2 +y2) i ravninom z = h.
2254. Prijelazom na cilindarske koordinate izracunajte

f ffdxdydz,
V)
gdje je V podrucje omedeno plohama x2+y2+z2 = 2Rz, x2+3,2= z2 a u

podrucju je tacka (0, 0, R).
22554 Izracunajte
2 V2x-xz
fdx f dy fz X dz,
o o 0
transformiravsi ga prethodno na cilindarske koordinate.

2256. Izracunaite
2r V 2rx-x2 V4rz- -y2
o
i dx -V f dy f dz,
2rx-za O
transformiravi ga prethodno na cilindarske koordinate.

2257. Izraeunajte
R VR2_xz 12_xz_Yz
f dx f dy f (x2+y2)dz,
-R -VRz-xa 0
transformiravsi ga prethodno na sferne koordinate.
PDF compression,
I7° OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
2258. Prijelazom na sferne koordinate izracunajte integral

f ff./x2+y2+z2dxdydz,
(v)
gdje je V unutrasnjost kugle x2+y2+z2 <x.
B. Izracunavanje volumena pomoéu trostrukih integrala

2259. Izracunajte pomoéu trostrukog integrala volumen tijela, omedenog plohama
y2 = 4a2-3ax, y2 = ax, z = +h.
2260**. Izracunajte volumen dijela valjka x2 + y2 = 2ax unutar paraboloida

x2+y2 = 2az i ravnine XO Y.
2261*. Izracunajte volumen tijela omedenog kuglom x2+y2+z2 = a2 i sto"scem
z2 = x21-y2 (vanjskog s obzirom na stozac).
2262*. Izraeunajte volumen tijela omedenog kuglom x2+y2+z2 = 4 i parabolo-

idom x2+y2=3z (unutra"snjeg s obzirom na paraboloid).
2263. Izracunajte volumen tijela omedenog ravninom XOY, valjkom x2+y2 = ax
i kuglom x2+y2+z2=a2 (unutra"snjeg s obzirom na valjak).
y2 z2 x
2264. Izracunajte volumen tijela omedenog paraboloidom b2 + c2
2
ravninom x = a. a
2264.1. Nadite volumen tijela, omedenog plohom

(x2 y2 z
y2
zz X2 Z2
az + a2 + b2 c2
b2 cz/
2264.2. Nadite volumen tijela omedenog plohama
x2 y2 z2 X 2 z2
a2+2-C2=0 (z >0).
a2+Z+c2=2,
C. Primjena trostrukih integrala u mehanici i f izici
2265. Nadite masu M pravokutnog paralelepipeda 0 <x <a, 0 <y <b, 0 <z <c,
ako je p (x, y, z)--= x+y-{-z gustoéa u taeki (x, y, z).
2266. Iz oktanta kugle x2+y2+z2 <c2, x>0, y 0, z 0 izrezano je tijelo OAi3C
x
omedeno koordinatnim ravninama + y = (a <c, b <c)
i ravninom 1
a b
(sl. 100). Nadite masu tog tijela ako je gustoéa u svakoj tacki (x, y, z) tog
tijela jednaka aplikati te tacke.
2267* U tijelu oblika polukugle x2+y2+z2 <a2, z gustoéa se mijenja propor-
cionalno udaljenosti taeke od sredis"ta. Nadite teziste tog tijela.
2268. Nadite teziste tijela omedenog paraboloidom y2+2z2 = 4x i ravninom x = 2.
2269*. Nadite moment tromosti kruznog valjka visine h i polumjera haze a, s
obzirom na os koja je ujedno promjer haze valjka.
z NEPRAVI INTEGRALI 261
2270*o Nadite moment tromosti kru2nog tunja visine h, polumjera baze a i gus-
toce p, s obzirom na promjer baze.
2271**. Nadite privlacnu situ kojom homogeni sto2ac visine h, vrnog kuta -/.
(u osnom presjeku), privlaci materijalnu tacku s jedinicom mase postavljenu
na vrh stosca.
2
silica 100.
2272**. Poka2ite da se privlacna sila kojom homogena kugla djeluje na vanjsku

materijalnu tacku ne mijenja ako se citava masa kugle koncentrira u njenom
sredistu.
S. Nepravi integrali ovisni o parametru

Nepravi visestruki integrali
1°. Deriviranje po parametru. Uz neka ogranicenja za funkcije f(x, a), f:(x, a)
i pripadne neprave integrale vrijedi Leibnizovo pravilo
d
f(x, a) dx a) dx.
da
Primjer J. Pomoéu deriviranja po parametru izracunajte
dx (a>0, ß>0).
Rjesenje. Neka je
ro
¡ axa
-e sz
dx = F(a, ß).
x
o
Tada je
CO
rv
¡¡
ÓF(cc, Y) -asz 1
= xe dx =--e _azz
Oa 2a 2a
o o
262 VISESTRIJKI I KRIVUL,INI INTEGRALI VII
Odatle je F (a, ß) = - I
2
In a + C(ß). Da bi na`sli C (ß) stavimo u posljednjoj
jednadThi a = ß. Imamo O = - -2 In ß
I
-{- C (ß) .
Odatic je C (ß) _ - 1
2
In ß, pa slijedi da je
F (a, ß) _- -2
In a I In ß =
2
12 In ßa .
2°. Nepravi dv®streaki inategr°a1ii. a) Slucaj neizmjernog podrucja. Ako je funkcija f (x, y)
neprekinuta u neogradenom podrucju S, onda stavljamo
ff f (x, y) dx dy = lim f f f(x, y) dx dy, (1)

(S) (a)
gdje je a omedeno zatvoreno podrucje koje u potpunosti le2i u S, pri emu S oznacava
da prosirujemo podrucje a po bilo kakvom zakonu tako da u nj ude i u njemu ostane bilo
koja tacka podrucja S. Ako limes na desnoj strani postoji i ne ovisi o izboru Podrucja a,
onda pripadni nepravi integral nazivamo konvergentnim, a u protivnom slucaju divergentnim.
Ako podintegralna funkcija f (x, y) nije negativna ( f (x, y) ?-...0) onda je za konvergenciju
nepravog integrala nu2no i dovoljno da limes na desnoj strani jednadThe (1) postoji barem za
jedan sistem podrucja o koja iscrpljuju podruéje S.
b) Slucaj prekinute funkcije. Ako je funkeija f (x, y) neprekinuta u ogradenom zatvorenom
podrucju S svuda osim u tacki P (a; b), onda stavljamo
Jf f (x, y) dx dy = lim f f f (x, y) dx dy, (2)

c 0
(S) (SC)
gdje je Ss podrucje dobiveno iz S odstranjivanjem malog podrucja promjera e koje sadr2i tacku P.
U slucaju da limes (2) postoji i nezavisan je od oblika malih podrucja izdvojenih iz oblasti S, raz-
matrani nepravi integral nazivamo konvergentnim a u protivnom slucaju divergentnim.
Ako je f (x, y) >0 tada limes na desnoj strani jednadThe (2) ne ovisi o obliku podrucja
koja odvajamo iz podrucja S; napose takva podrucja mogu biti krugovi polumjera sa sredis-
tem u tacki P. 2
Pojam nepravih dvostrukih integrala lako pro"sirujemo na trostruke integrale.
Primjer 2. Ispitajmo konvergenciju integrala

dx dy
(3)
fs (1+x2+y2)P'
gdje je S citava ravnina XOY.
Rje.r"enje. Neka je o krug polumjera p sa sredi"stem u ishodi°stu koordinatnog sistema. Prijelazom

na polarne koordinate uz 1 imamo:
f
2rz e
¡
dxdy rdr
I(a)= J(1+x2+y2)P-f d
(1+r2)P-
(a) 0 0
2n
(` 1 (1 + r2)1-A
J 2 1-p QdP=1 1(I-f-n2)1-P-1].
8 NEPRAVI INTEGRALI 263
Ako je p< 1, onda Fan I (a) = lim oo i integral divergira. Ako je pak p> 1, onda
cp-s-S
Tr
lira I (a) = i integral konvergira.
P-1
2n e
Uz p = 1 imamo / (a) = dp
¡'r dr ln (I + 192); lim / (a) 00, tj. integral
r2
17) o
divergira. Prema tome integral (3) konvergira za p> I.
2273. Nadite f(x) ako je

CO
f(x) = f e'Y dy (x> 0).

+0.
2274. Neka je funkcija f (z) neprekinuta za ze(- oo, +co) i ilf(z)1(1±z2)-1dz
konvergira. DokaZite da funkcija
+ co
u =
x (z) f zadovoljava Laplaceovu jednadnu
x2+
-
a2u a2u
2
=0.
x2
2275. Laplaceov transformat F (p) funkcije f (t) definiran je formulom
I. (p) = f e f(t) d t
Nadite F (p), ako je:
a) f (t) = I ; b) f (t) = eat ; c) f (t)- singt; d)f (t)=- cos p.
2276. Pomoeu formule
x"-Idx = -1 (n > 0),
izraeunajte integral
lnxdx.
2277*. Pomoeu formule
00
1 e- PI dt = -1 (p> 0),
P
o
izraeunajte integral
f l2e - dt
Primjenom deriviranja po parametru izracunajte ove intregale:

co
epF_eßs
_ _
2278. dk (a>0, ß>0).

x
o
e- ax_e -flx rt
arctg ax
2279. sin nix dx 0, ß> 0). 2280. dx.
x x(1+x2)
o o
"In(1-a2x2) ax sin ßx
2281. dx (jal < 1). 2282. e dx
. x2 1-x2 x
o o
Izratunajte ove neprave integrale:

m CO 1 y2 x
2283. f dx f e-I`+Y)dy. 2284. fdy fe dx.
o 0 o o
2285.
(S)
,,x+y
a
dx dy
z° gJ je S
gdje 1 P odruc'e 1
odredeno ne ednad2bama 1 >y
x> I >x2.
.0 00
2286*. dx(x2+ydy (a>0).

J +a2)2
o 0
2287. Euler-Poissonov integral odreden formulom I = fe "a dx moemo napisati

o
takoder i u obliku 1= fe-Y' dy. Pomno2ite medusobno te formule i prije-

o
dite zatim na polarne koordinate, pa izracunajte I.
CO CO CO
dz
2288. Izracunajte dxfdy (xz+yz+zz+l)z
o o o
Ispitajte konvergenciju nepravih dvostrukih integrala:

2289**. f f In x+y2dxdy, gdje je S krug x2+ y2 1.
(S)
2290. (xdx d gdje je S podrucje odredeno nejednadzbom x2-I--y2 1
j]'
(S)
(>rvanj`stinau kruga).
dxdy
2291*. ff ,
gdje je S kvadrat ixi<1,
(S)
(x-y)2
9 KRIVULJNI INTEGRALI
265
dx dy dz
2292° 2 a, gdje je V podruéje odredeno nejednadThom x2-I-y2+z2
(x2 + y2 +z )
1
( V)
(nvanjstina« kugle).
9. Krivuljni integrali
1°. Krivuljni integrali prve vrste. Neka je f(x,y) neprekinuta funkcija, a y _ (x)
[a <x <b] jednad"zba neke glatke krivulje C.
Odaberimo sistem tacaka Mi (x;, yi) (i = 0, 1, 2, . . . , n), koji krivulju C rastavlja na ele-
mentarne lukove It7 _ ihd; = Asi, i nacinimo integralnu sumu S =Ef yi) As;. Limes te
t=1
sume kada n-.co i max As;->0 nazivamo krivuljnint integralem ptve vrste
I im E f (x;, y;) As; = f (x, y) ds

n--- co i=l
(ds je diferencijal luka) i taj se integral racuna po formuli
6
¡
f(x,y)ds = ff(x, pGO) Ni 1+ OD' (x))2dx.

J
c a
U slucaju da je krivulja C zadana parametarski: x (t), y (t) [a <t <ß], imamo:
2(t)+ly,z(t) dt.
ff(x,y)ds=1f(9D(t),tlf(t))
C a
Razmatraju se takoder krivuljni integrali prve vrste tunkriia tmu arijahli f (x, y, z) uzeti .
po prostornoj krivulji, koji se analogno racunaju. hrivul¡ni integral prve vrste ne ovisi o smjeru
puta integracije; ako podintegralnu funkciju f interpretiramo kau linearnu t;ustoéu krivulje ìnte-
gracije C, onda je taj integral masa krivulje C.
Primjer 1. Izracunajmo krivuljni integral
(x +y) ds,
C
gdje je C kontura trokuta ABO sa vrhovima A (1; 0),

B (0; 1) i O (0; 0) (sI. 101).
Rjesenje. Ovdje je: jednadzba stranice AB: y =1- x, jednad`zba
stranice OB: x =0, jednad'zba stranice OA: y =0. 01 A
Tmat éemo prema some Slika 101.
f (x+y)ds= f (x+y)ds+ f (x-Fy)ds+ f (x+y)ds=

C AB BO OA
= dx + f y dy
o
+ f x dx =
o
5+ 1.
0
2'. Krivuljni integral druge vrste. Ako su P(x,y) i Q(x,y) neprekinute funkcijc,
a y = (x) glatka krivulja C, kojom se prolazi kada se x mijenja od a do h, onda pripadni
krivuljni integral druge vrste izrazavamo na ovaj nacin:
f P (x, y) dx + Q (x, y) dy = f [P (x, m (x)) +w' (x) Q (x, T (x))] dx.

U opéenitijem slucaju kada je krivulja C zadana parametarski: x = g (t), y = ¢ (t), gdje

se t mijenja od a do ß, imamo:
ß
f P(x,y)dx+Q(x,y)dy = f [P(q)(t),0(t))m'(t)+Q(w(t),tG(t))ty(t)]dt.
t
Analogne formule vrijede za krivuljne integrale druge vrste uzete po prostornoj krivulji.
Krivuljni integral druge vrstc mijznja predznak prilikoaas promjene asaajera pasta
iategracije. Mchanicki moterno taj integral interpretirati kao rad pripadne promjenljive site
{P (x, y) Q (x, y)) duz krivulje integracije C.
Primjer 2. Izracunajmo krivuljni integral

fy2dx+x2dy,
C
gdje je C gornja polovina elipse x = a cos t, y =--b sin t (a ,> 0, b ,.> 0), koja se prelazi u
srnislu gibanja kazaljke sate.
RjeSenje. I mamo :
C
o
fy2 dx + x2 dy = f[b2 sin2 t (- a sin t) + a2 cos

n
2 t b cos t] dt =
0 0 4
= - ab2 f sin't dt + a2b f cos'
n rz
t dt = -3
ab2.
3". Slucaj totalnog diferencijala. Ako je podintegralni izraz krivuljnog integrala druge
vrste totalni diferencijal neke jednoznacne funkcije U = U(x,y), tj. P(x,y) dx i- Q (x,y) dy
= dU (x, y), onda taj krivuljni integral ne ovisi o putu integracije, i vrijedi Newton-Leibnizova
formula
(x2; Y2)
f P(x,y)dx+Q(x,y)dy=U(x2,y2)-U(xt,yt), (1)
(xt; yil
gdje je (xl; y,) poeetna, a (x2; y2) krajnja tacka puta. Napose, kada je krivulja integracije C zat-
vorena, tada je
f P(x, y) dx + Q(x, y) dy = 0. (2)
C
Ako je 1) krivulja integracije u potpunosti unutar nekog jednostruko suvislog podrucja

S i 2) funkcije P (x, y) i Q (x, y) zajedno sa svojim parcijalnim derivacijama prvog reda nepreki-
nuta u podrueju S, onda je nu2dan i dovoijan uvjet za postojanje funkcije U da je u podrucju S
jednadtba
aQ_aP
(3)
ax áy
identicki zadovoijena (vidi integriranje totalnih diferencijala). Ako uvjeti 1) i 2) nisu ispunjeni,
postojanje uvjeta (3) ne garantira postojanje jednoznacne funkcije U, pa formule (1) i (2) mogu
biti netacne (vidi zadatak 2332). Pokatimo nacin odredivanja funkcije U (x, y) iz njenog totalnog
diferencijala, koji se osniva na primjeni krivuljnih integrala (tj. jot jedan nacin integriranja to-
talnog diferencijala). Za krivulju integracije C uzimamo lomljenu liniju PoP,M (sI. 102) gdje je
PO (xo; yo) fiksirana tacka, a Al (x; y) pomicna taeka. Tada dug POP, imamo y -yo i dy = 0, a
dut P,M vrijedi dx=0. Dobivamo:
(x; Y)
U(x,y)- U(xo, yo) = f P(x,y)dx+Q(x,y)dy=
(xo;yo)
x y
= f F(x,yo)dx+ fQ(x,y)dy.
x0 YO
9 KRI V U LJNI INTEGRALI
267
Analogno, integrirajuéi po lomljenoj liniji PoP2M, imamo:
U(x,y)-U(xo, yo) =fQ(xo,Y)dy+fP(x,y)dx.

Yo Yo
Primjer 3. (4x+2y) dx+(2x-6y) dy =dU. Nadimo U.
Rjesenje, Ovdje je P (x, y) = 4x+ 2y i Q (x, y) = 2x-6y; pri emu je uvjet (3) ocigiedno ispu-
njen. Neka je xo = 0, yo = O. Tada je
x y
U(x,y)= f4xdx+ f (2x-6y)dy+C=2x2+2xy-3y2+C
0 0
y s
U(x,y)= f -óydy+ f0 (4x+2y)dx+C= -3y2+2x2+2xy+C,
0
gdje je C = U (0; 0) po volji odaberiva konstanta.
Xp X
Slika 102.
4°. Greenova formula za ravninu. Ako je C po dijelovima glatka granica podrucja

S, a funkcije P(x,y), Q(x,y) su neprekinute zajedno sa svojim parcijalnim derivacijama
prvog reda u zatvorenom podrucju S + C, onda vrijedi Greenova formula
aP)dxdy,
#Pdx+Qdy = ( 7aQ
J qx ay
(S
gdje obilazak krivulje C odabiremo tako da podrucje S ostaje s lijeve strane.
5°. Primjena krivuljnih integrala, 1) Povr.sìna omedena jednostavno zatvorenom

krivuljom C jednaka je
i
S = ydx= fxdy
(smisao obilaska krivulje odabire se suprotan smislu gibanja kazaljke sata).
Prikladnija za upotrebu je ova formula povr°ssine:
S = fi(xdy-ydx)= fixZd! .
2 2
2) Rad site koja ima projekcije X= X (x, y, z), Y = Y (x, y, z), Z = Z (x, y, z),
(odnosno rad polja sfila), due puta C izrazava se integralom
A = fXdx +Ydy +Zdz.

c
268 VISESTHUKI I KRIVULJNI INTEGRALI VII
Ako sita ima potencijal, tj. ako postoji funkcija U =U (x, y, z) (potencijalna funkcija
funkcija site) takva da je
aux au_Y auZ
ax ay dz
onda rad, neovisno o obliku puta C iznosi

(x,;Y¡Z';zz) (x,;Ya; zx)
A= J Xdx+Ydy+Zdz= f dU=U(x2,yZ,z,)-U(xyt,z)),
Cxi;YliZl) (xi zi)
gdje je (x,; y,; z,) pocetna i(xz; y2; zz) zavr'sna tacka puta.
A. Krivuljni integrali prve vrste

Izrasunajte ove krivuljne integrale (parametri su pozitivni):
2293. f xy ds, gde je C opseg kvadrata l x 1 + y I
I
=a (a > 0).
c
2294. ds , gdje je C dio pravca koji spaja tacke 0 (0; 0) i A (1; 2).
,ixZ+ y2 +4
c
2 2
2295. f xy ds, gdje je C setvrtina elipse a2

+
b2
= l, koja lezi u prvom
kvadrantu.
2296. f y2 ds,
c
gdje je C prvi svod cikloide x = a (t - sin t), y= a (1 - cos t).
2297. f x2 +y2ds gdje je C luk evolvente kruznice x = a (cos t + t sin t),
y = a (sin t-t
cos t) [0 t < 27r].
2298. f (xz+yz)zds, gdje je C luk logaritamske spirale r= ae"'T (m>0) od tacke
c
A (0; a) do taske O (- oo; 0).
2299.
2300.
f (x+y) ds, gdje
c
f (x+z)ds,
c
je C desna latica
gdje je C luk krivulje x

lemniskate
= t, y = j
r2
2
z
= a2 cos
, z =
290.
t2 [0 t
2301. f ds gdje je C' rvj zavojnice x=a cos t,y=asin t, z = bt

,
,
c x2+y2+z2 (0 t s 2m).
2302. f .12y2+z2ds, gdje je kruini.( .r= f-y2+z2=a2, x=y.
2303*. Nadite povrinu plata parabolnog valjka y= 3 x2, omedenog ravninama
z=0, x=0, z=x, y=6. 8
2304, Nadite duljinu luka sunjaste zavojnice x=ae`cas t, y=ae` sin t, z=ae`
od tacke O (0; 0; 0) do tacke A (a; 0; a).
y2
2305. Odredite masu konture elipse X2 + b2
= I (a > b > 0), ako je njena line-
az
arpa gustosa u svakoj ta&i M (x, y) jednaka I.
9 KRIV ULJNI INTEGRALI
269
2306. Nadite masu prvog zavoja zavojnice x = a cos t, y=a sin t, z =bt, ako
je gustoéa u svakoj tacki jednaka radijvektoru te tacke.
2307. Odredite koordinate tenista polusvoda cikloide
x = a (t - sin t), y = a (1 - cos t) [0 <t n],
2308. Nadite moment tromosti, s obzirom na os OZ, prvog zavoja zavojnice
x= a cos t, y= a sin t, z= bt.
2309. Masa M rasporedena je jednolikom gustoéom na krunnici x2-{-yz az
z = 0. Kojom silom ta masa djeluje na masu m smje`stenu u tacki A (0; 0; b)?
-
B. Krivuljni integrali druge vrste
Izraéunajte ove krivuljne integrale (parametri su pozitivni):
2310. f (x2 - 2xy)dx + (2xy + y2) dy, gdje je AB luk parabole y=x2 od taeke
AB
A (1; 1) do tacke B (2; 4).
2311. f(2a - y)dx+xdy, gdje je C luk prvog svoda cikloide

c
x = a(t - sin t), y = a(1 - cost),
prijeden u smjeru porasta parametra t.
2312. f 2xy dx - x2dy, uzet du2 raziicitih putova koji pocinju u ishodistu
OA
koordinatnog sistema O (0; 0) i zavrsavaju u tacki A (2; 1) (sl. 103):
Slika 103.
a) pravca OmA;
b) parabole OnA, kojoj je os simetrije os OY;
c) parabole OpA, kojoj je os simetrije os OX;
d) lomljenelinije OBA;
e) lomljene linije OCA.
2313. f 2xy dx + x2 dy pod istim uvjetima kao i u zadatku 2312.

OA
2314*.
(x+y)dx - (x -y)dY , uzet dun kruga xz --y a -_ a z u smislu suprotnom
x2+ Y
gibanju kazaljke sata.
2315, fy2dx+x2dy, gdje je C gornja polovina elipse x =a cos t, y =b sin t,

prijedena u smislu gibanja kazaljke sata.
2315. f cosy dx - sin r. dy, uzet dui odsjecka AB simetrale drugog koordinatnog
AR
kuta, ako apscisa tacke A iznosi 2, a ordinata tacke B iznosi 2.
dy),
231, xy ( Xz+ z gdje je C prva latica lemniskate r2=a2 cos 299 prijedena
C y
u smislu suprotnom gibanju kazaljke sata.
2318. Izracunajte krivuljne integrale ovih izraza koji su totalni diferencijali:
(2; 3) (3; 4) (1; 1)
a) f xdy+ydx, b) f xdx+ydy, e) f (x+y)(dx+dy),
(-1; 2) (0; 1) (0; 0)
(2; 1)
d)
ydx-xdy (po putu koji ne sijece os OX),
J y
(1; 2)
(x; y)
dx+dy
(po putu koji ne sijece pravac x+y, = 0),
x+y
(i' )
(x'' y2' d'e su funkcije
gdje rP(x") I neprekinute
p redom
f) J y.) q(x)dx+(y)dY
.
j
na lntervalima [x1Jx2]
'l (Y)
1
[y1,y2].
2319. NaSavS1 primitivne funkcije podintegralnih izraza izracunajte integrale:
(3; 0)
a) f (x4+4xy3) dx + (6x2y2 - 5y4) dy,
t-2;-1)
(1 0)
xdy-ydx (put integracije ne sijece pravac y=x),
(X-
(0;-1)
(3; 1)
(x+2y)dx+ydy
c) (put integracije ne sijece pravac y = -x),
(x + y12
(1; 1)
(1; 1)
(x+y2 +y)dx+ +x
d) dy.
/ 1/x +y2
(o, o)
2329. Izracunajte
xdx+ydy
-\11+x2+y2
uzet u smislu gibanja kazaljke sata du2 cetvrtine elipse
x2
az
- y2
62
= I, koja
lei u prvom kvadrantu,
9 KRIVULJNI INTEGRALI 271
23210 Pokazite da je
0(x2+ y2)(x dx+ydy) = 0,
kada je f (u) neprekinuta funkcija, a C je zatvorena po odsje&ima glatka

kontura.
2322. Nadite primitivnu funkciju U, ako je:
a) du = (2x+3y)dx + (3x-4y)dy;
b) du = (3x2 -2xy + y2) dx - (x2-2xy+3y2)dy;
c) du = ex-y[(1+x+y)dx + (1-x-y)dy];
dz dy
d) du =
x+y x+y
Izracunajte krivuljne integrale uzete duz prostornih krivulja:
2323. f(y-z)dx+(z-x)dy+(x-y)dz, gdje je C zavoj zavojnice

c
x = a cos t,
y a sin t,
z
koji odgovara promjeni parametra t od 0 do 2ir.
2324. fy dx + z dy +x dz, gdje je C krunica
x R cos a cos t,
y R cos a sin t,
z = R sing (a = const),
prijedena u smjeru porasta parametra.
2325. f xydx+yzdy+zxdz, gdje je OA luk kruznice
x2+y2+z2=2Rx, z=x,
smjesten s one strane ravnine XOZ gdje je y >0.
2326. Izracunajte krivuljne integrale totalnih diferencijala
(6; 4; 8)
a) f xdx+ydy-zdz,
(1; 0;-J)
(a; b; c)
b) f yzdx+zxdy+xydz,
(1; 1; 1)
(3; 4; 5)
xdx+ydy+zdz
c)
x2+y2+z2
(0; 0; 0)
\x' y' Yl
yz dx + zx dy + xy dz
d) (put integracije je u prvorn oktantu).
xyz
(1; ]; 1)
C. Greenova formula
2327. Pomoéu Greenove formule trasformirajte krivuljni integral
I = x2+y2dx+y[xy+ln(x+ x2+yz)]dy,
gdje kontura C omeduje podrucje S.
2328. Primjenom Greenove formule izracunajte
1 = 5G2(x2+y2)dx + (x+y)2 dy,
gdje je C kontura trokuta s vrhovima u tackama A (1; I), B (2; 2) i C (1; 3)

prijedena u pozitivnom smislu. Provjerite dobiveni rezultat izracunav"si
integral izravno.
2329. Primjenom Greenove formule izracunajte integral
- x2ydx+xy2dy,
gdje je C kruznica x2+y2 = R2 prijedena u smislu suprotnom gibanju
kazaljke sata.
2330. Tackama A (1; 0) i B (2; 3) polozena je parabola AmB tako da joj se os
poklapa sa osi OY,a tetiva joj je AnB. Nadite (x+y)dx (x-y)dy -
Am BnA
neposredno i primjenom Greenove formule.
2331. Nadite f e"y[y2dx+(1+xy)dy], ako tacke A i B leze na osi OX, a
AmB
povrsina omedena putom integracije AmB i odsjeckom AB iznosi S.
dx
2332*. Izracunajte x dz . Razmotrite dva slucaja :
Y
c
a) kada je ishodiste koordinatnog sistema izvan konture C,
b) kada kontura n puta okruzuje ishodiste koordinatnog sistema.
2333". Pokazite da je
cos (X, n) ds = 0,
gdje je s duljina luka, a n vanjska normala.
9 KRIVULJNI INTEGRALI
273
2334. Primjenom Greenove formule nadite integral

I = f[x cos (X, n) +ysin(X, n)]ds,
gdje je ds diferencijal luka i n vanjska normala na konturu C.
2335". Izracunajte integral
dx-dy
c x+y
uzet duz konture kvadrata s vrhovima u tackama A (1; 0), B (0; 1),
C (-1; 0) i D (0; -1) pod uvjetom da se kontura obilazi u smislu supro-
tnom gibanju kazaljke sata.
B. Primjene krivuljnih integrala

Izracunajte povr"sine likova omedenih ovim krivuljama:
2336. Elipsom x = a cos t, y = h sin t.
2337. Astroidom x = a cos' t, y = a sin' t.
2338. Kardioidom x = a (2 cos t -- cos 2t), y -= a (2 sin t sin 2t). -
2339". Petljom Descartesova lista x'-;-y'- 3axy--0 (a>0).
2340. Krivuljom (x+y)'=axy.
2341". Kruznica polumjera r kotrlja se bez klizanja po vanjskoj strani nepomicne
,R
kruznice polumjera R. Pretpostavite da je cio broj, pa nadite povr°sinu
omedenu krivuljom (epicikloidom) koju opisuje po volj; odabrana tacka

pomicne kruznice. Razmotrite i specijalni slucaj kada je r= R (kardioida).
2342*. Kruznica polumjera r kotrlja se bez klizanja po unutrasnjoj strani nepo-
micne kruznice polumjera R. Uz pretpostavku da je cio broj nadite
povrsinu omedenu krivuljom (hipocikloidom) koju opisuje po volji odab-
rana tacka pomicne kruznice. Razmotrite specijalni slucaj kada je r F`
4
(astroida).
2343. Polje tvori konstantna sila F usmjerena u smjeru pozitivne poluosi OX. Na-
dite rad polja, kada materijalna tacka opisuje u prvom kvadrantu cetvrtinu
kruznice x2-4-y2 -R2 u smislu gibanja kazaljke sata.
2344. Nadite rad proizveden silom tee kada se materijalna tacka mase m pomakne
iz polo2aja A (.A.I; y1; zr) u polo2aj B (x2; y2; z2) (os OZ usmjerena je ver-
tikalno nagore).
2345. Nadite rad elasticne sile usmjerene prema ishodistu koordinatnog sistema.
Jakost sile proporcionalna je udaljenosti tacke od ishodista koordinatnog
sistema, a tacka na koju djeluje sila opisuje u prvom kvadrantu cetvrtinu
elipse -
xz
a2
+ -_
yz
b2
1 u smislu suprotnom gibanju kazaljke sata.
18 DenlidOVió: Zadaci:
2346. Nadite potencijalnu funkciju sile R {X, Y, Z} i odredite rad sile na zadanom
dijelu puta, ako je
a) X = 0, Y = 0, Z= -mg (sila teze), a materijalna tacka prernjesti se iz
polozaja A(x1, yI, z1) u polozaj B (x2, y2, z2);
h) X- r Y= - r Z = r3, gdje
=
7tz
je lt = colist í
r=x'+y+z (Newtonova privlacna sila) i materijalna tacka se iz

polozaja A (a, b, e) udaljava u neizmjernost;
c) X = -k2x, Y= -k2y, Z= -k2z, gdje je k=const (elastina sila) pri
cemu se pocetna tacka puta nalazi na kugli x2+y2+z2= R2, a krajnja tacka
na kugli x2 +y2-rz2=r2 (R>r).
10. P1os>ini integrali

1°. Plo"sni integral prve vrste. Neka je f(x,y,z) neprekinuta funkcija, a z = g (x y)
glatka ploha S.
Plo.s"ni integral prve vrste je limes integralne sume
f/f(x,
S mi=1
y, z)dS = lim
n
.f(xi, y zr)A51,
gdje je OS; povr"sina i-tog elementa plohe S i tacka (x;, y;, z,,) pripada tom elementu, pri cemu
maksimalni promjer elemenata razdiobe tai k null.
Vrijednost tog integrala ne ovisi o izboru strane plohe S, po kojoj se er'si integracija.
Ako je projekcija o plohe S na ravninu XOY jednozna(na, tj. svaki pravac paralelan s osi
OZ sijece plohu S samo u jednoj tacki, onda pripadni plosni integral prve crete mozemo izraai-
nati pomoéu formule
ff.f(x,
S
y, z')dS=fff[x, y, 9'(x, y)]J1+pti`'(x, y)+g;."'(x, r) (lx dy.
( a)
Priujer I. Izracunajmo plos""ni integral

f f (x+y+z)dS,
s
gdje je S povr°sina kocke 0 S x 5 l, 0 0 <z < I.
Rjesenje. Izracunajmo zbroj plosnih integrala po gornjoj strani kocke (z = I) i po donjoj strani
kocke (z -0)
I I ' 1 1 1 1
Cxty -I 1)d:cdy+ff(x +y)dxdy= ff(2xd 2 uy =3.

00 00 00
Ocigledno je da je trazeni ploisni integral tri puta veéi i iznosi
ff(x +y + z)dS =9.
s
2°. Ploni integral druge vrste.
Ako su P = P(x,y, z), Q = Q (x,y, z) R = R (x,y, z)
neprekinute funkcije a S+ strana glatke dvostrane plohe S koju karakterizira smjer normale
n cos u, cos (3, cosy}, onda se pripadni integral druge vrste izra2ava na ovaj nain
ffPdydz+Qdzdx+Rdxdy = f f(Pcosa+Qcos/3+Rcosy)dS.
s+
Pri prijelazu na drugu stranu S- plohe taj integral mijenja svoj predznak.
lá1 PLOSNI INTEGRALI
275
Ako je ploha S zadana implicitno F (x, y, z) = 0, onda kosinus smjera normale te plohe
odredujerfio po formulama
oosx=-
D
1 aF
ax
, eosß= -D
1 aF
ay
cosy =
1
D
aF
âz
gdje je
D -+ IaFz (OF
\
ax cP
a izbor predznaka radikala mora odgovarati odabranoj strani plohe S.
3', Stokesova formula. Ako su funkcije P=P(x,y,z), Q=Q(x,y,z), R R (x,y, z)
neprekinuto derivabilne, a C je zatvorena po dijelovima glatka krivulia koja omeduje glatku
dvostranu plohu S, onda vrijedi Stokesova formula
fPdx+Qdy+Rdz =
OR aQ aP a )cos raQ aP
cos a + (1 + cosy dS,
C ay a
C a_
ax ax ay
5
gdje su cosa, cosjJ, cosy kosinusi smjera normale na plohu S, pri emu se smjer normale
odreduje tako da je sa strane normale obilazak krivulje C suprotan smjeru gibanja kazaljke
na satu (u desnom koordinatnom sistemu).
Izracunajte ove p1o'sne integrale prve vrste:

2347. f,J(x'`+)'")dS, gdje je S kugla x'+yz+zz=
s
2348. ffxz+yzdS, gdje je S plait unja

z z
X2
+ yz -?z = 0 [0 <z <b].
a a b
Izracunajte ove plosne integrale druge vrste:
2349. ff yzdydz+xzdzdx+xydxdy, gdje je S vanjska strana povrsine tetraedra

s
omedenog ravninama x = 0, y = 0, z = 0, x+y +z = a.
z z z
2350. zdxdy, gdje je S vanjska strana elipsoida + yz + = 1.

a b c
2351. ff xz dy dz + y' dz dx + z z dx dy, gdje je S vanjska strana plohe polukugle

s
x2x2+z2=a2 (z ì0).
2352. Nadite masu povr"sine kocke 0 <x <1, 0 0 ako plo`sna gustoéa
u taaki M (x; y; z) iznosi xyz.
2353. Odredite koordinate tenista homogene parabolne ljuske az=x2-{-y2
2354. Nadite moment tromosti dijela plaira cunja z= x2+Y2 [0 <z Sh] s oh-
ziròm na os OZ.
PDF compression,
rs*
OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
2355. Primjenom Stokesove formule transformirajte integrale:

a) f(x2-yz)dx + (y2-zx)dy + (z2-xy)dz;
b) fydx+zdy+xdz.
Primjenom Stokesove formule nadite zadane integrale i provjerite neposrednim
racunom :
2356. f (y+z)dx + (z+x)dy + (x+y)dz, gdje je C kruznica

c
x2+y2+z2 = a2, x+y+z =O.
2357. f (y - z) dx + (z - x) dy + (x - y) dz, gdje je C elipsa
x2+ y2 = 1, x+z = 1.
2358. f xdx + (x+y)dy + (x+y+z)dz, gdje je C krivulja

x = a sin t, y = a cos t, z = a (sin t +cos t) [0
2359.
ABCA
f y2 dx+z2 dy+x2 dz, gdje je ABCA kontura Q ABC s vrhovima
A(a; 0; 0), B(0; a; 0), C(0; 0; a).

2360. U kome slucaju je krivuljni integral
I = fPdx+Qdy+Rdz
po bib kojoj zatvorenoj krivulji C jednak nuli?
11. Formula ®strogradskog-Gaussa

Ako je S zatvorena glatka ploha koja omeduje konacno podrucje V, a P=P(x,y,z),
Q = Q (x,y, z), R = R (x,y, z) su funkcije neprekinute zajedno sa svojim parcijalnim deriva-
cijama prvog reda u zatvorenom podrucju V + S, onda vrijedi formula Ostrogradskog-Gaussa
J(Pcosz+Qcosß+Rcosv)dS = J Jf( dP + dQ + )dxdYdz.

ax ay óz
iv>
gdje su cos a, cos ß, cos y kosinusi smjera vanjske normale na plohu S.
Primjenom formule Ostrogradskog-Gaussa transformirajte ove plosne in-

tegrale po zatvorenim plohama S koje omeduju konacno podrucje V (cos a,
cos ß, cos y su kosinusi smjera vanjske normale na plohu S) :
2361. ffxydxdy+yzdydz+zxdzdx.
2362. ff x2 dy dz +y2 dz dx + z2 dx d y.
2363. 11xc0+i0szc0s7ds.
ti
y x-; +yz+zz
12 ELEMENTI TEORLJE POLJA
277
du au da
2364. cosa + cos ß + cos l dS.
ôx 8y dz /
Pomoéu formule Ostrogradskog- Gaussa izracunajte ove plosne integrale (para-

metri su pozitivni):
2365. ff x2 dy dz+ y2 dz dx +z2 dx dy, gdje je S vanjska strana povrsine kocke
0<x
2366. f f x dy dz +y dz dx+ z dx dy, gdje je S vanjska strana piramide omedene
plohama x+y+z=a, x=0, y=0, z=0.
2367. f fx'dydz+y'dzdx+z'dxdy, gdje je S vanjska strana kugle
x2+y2+z2 = a2.
2368. ff (x2 cos a + y2 cos )3+z2 cos y) dS, gdje je S vanjska potpuna povrsina unja
x2 2 2
a2
+ - b2 = 0 [0 <z (1)].
ffcos (n, 1) dS = 0,
s
ako je S zatvorena ploha i I po volji odabran konstantan smjer, a a vanjska

normala na plohu S.
2370. Dokazite da tijela V omedenog plohom S iznosi
V= 3J (x cos a+y cos ß+z cos y)dS,
gdje su cos a, cos ß, cos y kosinusi smjera vanjske normale na plohu S.
12. Elementi teorije polja

U. SásoIlarno i veNaoratso yaoIlle. Skalarno polje definirano je skalarnom funkcijom cacke
u = f (P) = f (x, y, z) gdje je P (x, y, z) tacka prostora. Plohe f (x, y, z) = C, gdje je C =cons t
nazivamo nivo-plohatna skalarnog polja.
Vektorsko polje definirano je vektorskom funkcijom tacke a =a (P) =a (r), gdje je P tacka
prostora a r=xi+yj+zk radijvektor tacke P. U koordinatnom obliku a=axi-f-ayj+a,k gdje
su ax = a,, (x, y, z), a, = ay (x, y, z), az = a,(x, y, z) projekcije vektora a na koordinatne osi. Vek-
torske linije (silnice, strujnice) vektorskog polja radunaju se iz sistema diferencijalnih jednad'zbi
dx dy dz
ax az
Skalarno ili vektorsko polje koje ne ovisi o vremenu t, nazivamo stacioaarnint, a ono koje
ovisi o vremenu nesta.cionarnitn.
2 °. Gradijent. Vektor
grad U(P)=aUi+aUj+aUk=_0U,
âx ay az
a_ a a
gdje je V = Hamiltonov operator (nabla) nazivamo gradijentom derivabil-
ax F ay + az
m
nog polja U = f (P) u danoj tacki P (vidi- VI, 6), Vektor grad U (P) = O je usmjeren po
normali n na nivo-plohu u ta6ki P u stranu porasta funkcije U ima duljinu jednaku
au
an - \aUz + + /z
\áy \az.
Ako je smjer u tacki P zadan jedinicnim vektorom l {cosa, cos fl, cosy} onda je
au au
oU- grad U°1=grad,U=aU cosa+cosß+cosy
al ax ay az
(derivacija funkcije U u. tacki P u smjeru 1).
3°.
nazivamo skalar div a =
aa
+ aav +
ax
Va.
a-
Divergencija i rotor. Divergencijom derivabilnog vektorskog polja a(P)=azz -i- a,,j+a.k
Y
Rotorotn derivabilnog vektorskog polja a(P) nazivamo vektor

CaaZ aay aas aa (aay aaxl ,J xa.
Pota = i+ J
ay az az ax + ax ay =
4°. This vektora. Tokom neprekinutog vektorskog polja a(P) kroz plohu S u stranu
odredenu jedinicnim vektorom normale n {cosa, cos 13, cosy} na plohu S, nazivamo integral
f fandS= ffadS= ff
s s s
Ako je S zatvorcna ploha koja omeduje volumen V, a n je jedinicni vektor vanjske normale
na plohu S, onda vrijedi formula Ostrogradskog-Gaussa, koja u vcktorskom obliku glasi
f f a dS = f,vIff diva dx dy dz.
s
5'. Cirkulacija vektora; rad polja. Linijski integral neprekinutog vektora a po dije-
lovima glatkoj krivulji C odreden je formulom
fadr= fasds= c axdx+aydy+azdz (1)
. .
ipredstavlja rad polja a du2 krivulje C (a, je projekcija vektora a na tangentu na C).
Ako je krivulja C zatvorena, onda linijski integral (1) nazivamo cirknlaciiom vektorskog
polja a duz krivulje C.
Ako zatvorena krivulja C omeduje dvostranu plohu S, tada vrijedi Stokesova formula,
koja u vektorskom obliku glasi
fa dr = f f n rota dS =f f(rota ) dS,

c s s
gdje je n vektor normale na plohu S kojem smjer mora biti tako odabran da je za promatra.Th
koji gleda sa strane plohe karakterizirane smjerom vektora a, obilazak krivulje C u desnom sis-
temu koordinata suprotan smislu gibanja kazaljke sata.
12 ELEMENTI TEORIJE POLJA
279
6 °. Potencijalno i solenoidalno polje. Vektorsko polje a (r) nazivamo poteucijalnim

ako je
a = grad U,
gdje je U=f(r°) derivabilna skalarna funkcija (potencijal polja).
Za potencijalnost polja a, zadanog i neprekinuto derivabilnog u jednostruko suvislom
podrucju nuzno je i dovoljno da ono bude bezvrtlo.s'no, tj. da bude rota= O. U tome stucaju
postoji potencijal U, koji se odreduje iz jednadThe
d(, = u,_dx+uj,dr+ctzd.
Ako je potencijal U jednoznacna funkcija, onda je f

AB
a dr=U(B)-U(A); napose je cir-
kulacija vektora a jednaka null: f adr O.
Derivabilno vektorsko polje a(r) nazivamo solenoidalnim ako je u svakoj taaki polja
diva 0; u tome je slucaju tok vektora kroz bib koju zatvorenu plohu jednak null.
=_=
Ako je polje istovremeno i potencijalno i solenoidalno, onda je div (grad U)=0, i potenci-
jalna funkcija U je harmonijska funkcija, tj. zadovoljava Laplaceovu jednad"zbu
a2U 2U a2U
-I + =0 ili AU= 0,
ax2 Gy2 z2
gdje je A =p2 1- Laplaceov operator.

2x2 23,2 i)z2
2371. Odredite nivo-plohe skalarnog polja U=f(r), gdje je r=s= -b 22

Kakve Ce hid nivo-plohe polja U= F (p), gdje je p ?
2372. Odredite nivo-plohe skalarnog polja
U = aresin
xa-I-yz
2373. Pokazite da su vektorske linije vektorskog polja a (P) =c, gdje je c kon-
stantni vektor, pravci paralelni s vektorom c.
2374. Nadite vektorske linije polja a = - coyi+wxj, gdje je u, konstanta.
2375. Izvedite formule:
a) grad (C, U+CzV) = CI grad U+Cz grad V, gdje su C, j Cz konstante;
b) grad ( U V) = U grad V+ V grad U ;
e) grad(U2) = 2U grad U;
d) grad
U
=
Vgrad U- U grad V
,
V V2
e) grad 9)(U) = (U) grad U.

2376. Nadite velicinu i smjer gradijenta polja U=x31y3-)-z3-3xyz u tacki
A (2; 1; 1). Odredite u kojim tackama je gradijent polja okomit na os 02
i u kojim tackama je jednak nuli.
280 VISESTRIJKI I KRIVULJNI INTEGRALI VII
2377. Izracunajte grad U, ako iznosi:
a) r, b) r2, c)
¡U
d) f(r) (r=V.rz+y2+zz)
//
r
2378. Nadite gradijent skalarnog polja U =cr, gdje je c konstantan vektor. Kakve
ée biti nivo-plohe tog polja i kako su one rasporedene u odnosu na vektor c?
2379. Nadite derivaciju funkcije U = -+

a- b2
2
+ -
c2
u zadanoj tacki P (x, y, z)
u smjeru radijvektora r te tacke. U kojem slucaju ée ta derivacija hiti jednaka
vrijednosti gradijenta?
2380. Nadite derivaciju funkcije U= 1 u smjeru l {cos a, cos ß, cos y}. U kojem
slucaju je ta derivacija jednaka nuli?

a) div(CIaI+CzaZ) = Cldival+Czdivaz, gdje su CI i C2 konstante;
b) div (Uc) = grad U c, gdje je c konstantan vektor;
c) div (Ua) = grad U a + U diva.
2382. Izracunajte div (-r .
rJ
2383. Nadite div a za centralno vektorsko polje a (P) = f (r) -r , gdje je
r =,/x2+3'2+z2.
a) rot(CIaI+C2a2) = CI rotai+Czrotaz, gdje su C, i Cz konstante;
h) rot (Uc) = grad U x c, gdje je c konstantan vektor;
c) rot (Ua) = grad U xa+ U rota.
2385. Izracunajte divergenciju i rotor vektora a, ako a iznosi: a) r; b) re i c) f(r)c,
gdje je c konstantan vektor.
2386. Nadite divergencijui rotor polja linearnih brzina tacaka tijela koje retira
konstantnom kutnom brzinom w oko osi CZ u smisiu suprotnorn gibanju
kazaljke sata.
2387. Izracunajte rotor polja linearnih brzina v =cot- tacaka tijela, koje rotira
konstantnom brzinom w oko neke osi koja prolazi ishodistem koordinatnog
sistema.
2388. Izracunajte divergenciju i rotor gradijenta skalarnog poija U.
2389. Dokazite da je div (rot a) = 0.
2390. Uz pomoé teorema Ostrogradskog-Gaussa dokazite da je tok vektora a -r
kroz zatvorenu plohu koja omeduje neki volumen y, jednak trostrukom
volumenu.
12 ELEMENTI TEORIJE POLJA
281
2391. Nadite tok vektora r kroz punu povrsinu valjka x2 i y2 R2, O
2392. Nadite tok vektora a = x3i+v3j+z3k kroz: a) plast aima

x2-y2 :=
z2
0 H; b) kroz punu povrsinu 'unja.
2393*. Izra'unajte divergenciju i tok privlacne sile F= - rnr tacke

r3
mase m
smjestene u ishodistu koordinatnog sistema, kroz hilo koju zatvorenu plohu

koja okrukuje tu tacku.
2394. Izra'unajte linijski integral vektora r duk jednog zavoja zavojnice
x=R cos t; _y=R sin t; z=ht od t=0 do t=27r.
2395. Pomoéu Stokesova teorema izra'unajte cirkulaciju vektora a=x2y3i r-j -}-zk
duz kruknice x2+y2
= R2; z= 0, ako se za plohu odabere polukugla
- R2 x2-v2.
2396. Pokakite, ako je sila F centralna, tj. usmjerena prema nepomì'noj ta'ki
O i ovisi samo o udaljenosti r do te ta'ke: F=f(r) r, gdje je f(r) jednozna'na
neprekinuta funkcija, da je to polje potencijalno. Nadite potencijal U polja.
2397. Nadite potencijal U gravitacionog polja koje stvara materijalna tacka mase
m smjestene u ishodiste koordinatnog sistema: a- m
ry.:3
r. Pokakite da
potencijal U zadovoljava Laplaceovu jednadkbu Lì U -O.

2399, lstrakite ima li zadano vektorsko polje potencijal U, i nadite U ako potencijal
postoji :
a) a = (5x2y-4xy) i + (3x2 -2y)p,

h) a = yzi+zxj+xyk;
c) a=(y+z)í+(x+z))+(x+y)k.
2399. Dokakite da ée prostorno centralno polje a =1 (r) r biti solenoidalno samo
h
za f (r) = gdje je k = const.
r3
2400. Da li je vektorsko polje a =r (c x r) solenoidalno (c je konstantan vektor)?
282 REDOVI VIE
GLAVA VIII
RE OVI
1. Redovi brojeva
P. Osnovni pojmovi. Red brojeva
x
al+aZ-i- ... +an+ ...= E an (I)
n=1
nazivamo konvergentnim, aka njegova parcijalna suma
S = a1 +a2+ ... + an
ima limes kada n ->ca. Velicinu S -Hm S nazivamo tada sunzom reda, a broj
Rn = S-Sn = an+l+an+2+ ...

ostat.korn recta. Ako limesa lim S nema, onda red nazivamo divergentnim.
Kada red konvergira, tada je lim an = 0 (nuzdan uvjet Izonvergencije). Obratna tvrdnja
n-.co
nije tacna.
Da bi red (1) konvergirao, nu°zno je i dovoljno da za svaki pozitivni broj e mo2emo odabrati
takav N, da je za n>N i po volji odabrani pozitivni p zadovoljena jednad"zba
2 +...+a+n«
(Cauchyjev kritertij).
Konvergencija ili divergencija reda ne poremeti se ako redu dodamo ili od njega oduz-
memo konacan broj clanova reda.
2'. Uvjeti konvergencije i divergencije redova s pozitivnim clanovima.
b,+ b,+.,.+b,:+.-.= ,
a) Kriterij usporedivanja I. Ako je 0 --((:a 5b pocev"si od nekog n = no, a red
n=1
h,
konvergira, onda red (1) takoder konvergira. Ako red (1) divergira, onda divergira i red (2).
Za usporedivanje redova napose je povoljno odabrati geonzetrijski red
(2,
aq" (a 0),
n=o
koji konvergira za GI, a divergira za i harmonijski red
n=l O
koji je divergentan.
284 REDOVI VIII
Prinajer I. Red
-
1-2
1
+
2 23
I
+
3-23
I
+ ... + n-2" +
1
...
konvergira buduéi da je ovdje

1
a = n. 2 `' 2n,
1
pri 'emu geometrijski red

1
z
kojemu je kvocijent g= , konvergira.
Primjer 2. Red
In2 ln3 Inn
{- -- ...
2
divergira buduéi da je njegov

reda (koji divergira).
opéi'lan -
In
n
rt
veci od pripadnog'lana --
e
1
harmonijskog
an
b) Kriterij usporedivanja II. Ako postoji kona'an lim razli'it od nule (napose
-. b
ako je a- b), onda oba reda (I) i
it
(2) konvergiraju ili divergiraju istovremeno.
W
Primjer 3. Red
1+--F-+--+ 1
3
1
5 2n -- 1
--
divergira, buduéi da je
lim
2n-1
I 1
n
= - #0,
I
a red s opéim 'lanom divergira.

n
Primjer 4. Red
- ---+
1 I 1
2- 2 - 2
+ +- -
1 23 3
konvergira, jer je
1 I 1
lim
2" ._ n
:
v) I, tj.
a red s opéim 'lanom - konvergira.

limes
c) D'Alembertov kritgrij. Neka je a>0 (poéev`si od nekog n -n) i neka postoji
lIm--- =
ü+
- q.
n n CI
REDOVI BROJEVA
1
285
Tada red (1) konvergira kada je g<1, a divergira kada je q> 1. Ako je q I, kriterij ne daje
odluku (red moze konvergirati ili divergirati).
Prirrger 5. Ispitajmo konvergenciju reds
--I
2
l
- 2-
2'
3
'-
5
... +
2n
2"
Rjeienje. Ovdje je
a"
2n --- 1 2nß 1
2" anTi= tra +r
1 + -
1
lim
r,-.
a,,-1
== 1 (2n + 1)2"
- =
1
lim
2n
= v.
1
a,z n -. 2"+r(2n 1) 2 n->

1 - 2n-
1
Prema tome zadani red konvergira.

d) Cauchyjev kriterij. Neka je an (pocev"si od nekog n=no) i neka postoji limes
q.
Tada red (1) konvergira kada je q<1, a divergira kada je q>1. U slucaju kada je q= 1 kriterij
ne daje odluku (red moze konvergirati ill divergirati).
e) Iirtegralni kriterij (Cauchy). Ako je a,-f (n), gdje je funkcija f (x) pozitivna,
monotono silazna i neprekinuta za x a 1, onda red (1) i integral
ff(x)dx
konvergiraju ili divergiraju istovremeno. "
Pomoéu integralnog kriterija dokazuje se da Dirichletov red
(3)
konvergira kada je p > 1, a divergira kada je p 51. Konvergenciju mnogih redova mozemo
ispitati usporedivanjem s odgovarajuéim Dirichletovim redom (3).
Primjer 6. Ispitajmo konvergenciju reds
1
1.2
+
3
1
-4
,- -
5.6
1
+..
(2ra -1)2n
Rjesenje. I mamo :
a -
1 I 1 1
(27z l ) 2n 4n2
1 - -2n 1 4n2
Buduéi da Dirichletov red za p-

2 konvergira, onda na osnovu kriterija usporedivanja II
moiemo utvrditi da i zadani red konvergira.
3`. Kriteriji konvergencije redova s clanovima promjenljivog predznaka. Ako red
Ìatl+la2l+...+Ia"I+..., (4)
koji je sastavljen od apsolutnih vrijednosti cjanova reda (1) konvergira, onda red (1) takoder kon-
vergira i nazivamo ga apsolutno konvergentnin:. Ako pak red (1) konvergira, a red (4) divergira,
tada red (1) nazivamo t<vjetno (neapsolutno) konvergentnim.
286 REDOVI VIII
Za ispitivanje apsolutne konvergencije reda (1) mozemo za red (4) upotrijebiti poznate
uvjete konvergencije redova s pozitivnim clanovima. Napose red (1) konvergira apsolutno ako je
lim <1.
n-+r an
f
11Y
Ijm aI < 1.
n .n
an+r
Opéenito iz divergencije reda (4) ne slijedi divergencija reda (1). No ako je lim
an
lim an; > 1 tada ne divergira lamo red (4) nego i red (I).
n r.
Leibnizov kriterij. Ako su za alternirani red
b1-b2+b3-b4+... (b>0) (5)

unjeni uvjeti: 1) b, b3 1+5, . . . , 2) lim bn_ 0, onda red (5) konvergira.
n->o
Za ostatak reda Rn u tome slu(aju vrijedi ocjena
(nI Cbn+t
Primjer 7. Ispitajmo konvergenciju reda
7 3 4A n (n-t) n
-1 )
1
3, 5/ 7/
: ( 2
2n-1
Rje>eráje. Sastavimo red iz apsolutnih vrijednosti (lanova zadanog reda:
2
3
z
-3s
5
-
(-4..i +...
7, 1)
n
._.
13uduéi da je
- - lint 2n - -"-re.
n `n n 1
lim lím
(2n 1 00 1 1
2
n
to zadani red konvergira apsolutno.
Prumjer 8. Red
I 1
1
1
2 3
...±(-- 1)n-+1
n
konvergira jer je ispunjen uvjet Leibnizova kriterija. Taj red konvergira uvjetno (ne-
apsolutno) zato 'Ito red
1
1
2
+ -1
3
...+ -+...
n
1
divergira (harmonijski red).

Arapomena. Za konvergenciju alterniranog reda nije dovoljno da njegov opéi Clan tezi k nuli.
Leibnizov kriterij utvrduje samo da alternirani red konvergira ako apsolutna vrijednost opéeg
(lana reda teli k nuli monotono. Tako na primjer red
i
5
1
2
I
5' 3
1
- --+...
l
k
1
5k
REDOVI I3ROSEVA 287
divergira hez obzira na to °sto njegov opéi élan tedi k nul i (monotonost mijenjanja apsolutne
vrijednosti opéeg diana ovdje je naravno naru"sena).
Stvarno, ovdje je S,k = Skr + Sk, gdje je
S = 1 + + +...+ , Sk = + +...+ 1,
3 5Z 5k
pri cemn je lim S7,= (Si( je parcijalna suma harmonijskog reda) dok limeslim Su postoji
k-*oo
konacan je (S: je parcijalna suma konvergentnog geometrijskog reda), prema tome je
lim S2k = rsc.
S druge strane za konvergenciju alterniranog reda ne mora biti ispunjen Leibnizov

kriterij: alternirani red mode konvergirati, ako apsolutna vrijednost njegova opéeg diana tedi k
nuli nemonotono.
Tako red
i - 22
1
+
1
33
142 +
(2n)2
. . . -1-
i
(2n-4)3
1
-F. . . .
konvergira i to apsolutno premda Leibnizov kriterij nije ispunjen: apsolutna vrijednost opéeg
Thna reda dodu"se tedi k noli, ali ne monotono.
4'. Redovi s Iconanplelcsni>rnn clanov°nrna. Red s opéim élanom c = + i b (i je a

imaginarna jedinica) konvergira tada i samo tada kada istovremeno konvergiraju redovi s
realnim clanovima i a ;
b,,, pri cemu je u tom slucaju
n-1 n=1
Ec=- n=1 a+
n=1 n=1
b. (6)
Red (6) ocito konvergira i nazivamo ga apsolutno konvergentninl, ako konvergira red
icnl =
n=1 n=1
kojemu su clanovi moduli clanova reda (6).
5°. ®smmovne racunslse operacije s redoviana.
a) Konvergentni red modemo pomnodi.ti élan po élan s hilo kojim brojem k, tj. ako je
a1+a2+...+a+... = S,
onda je
kal+ka2+...+ka+... = kS.
b) Pod minim: (raalikorn) dvaju konvergentnih redova
a1+a2+...+a+... = S1, (7)

b1+b2+...+b+... =S2 (8)
razumijevamo pripadni red
(a1±b1)+(a2±b2)+...+(a±b)+... = S1±S2.
e) Produktoln redova (7) i (8) nazivamo red
(9)
gdje je e = (7117-H cab +... a6r(n=1, 2,...).
288 REDOVI V Il t
Ako redovi (7) i (8) konvergiraju apsolutno, onda red (9) takoder konvergira apsolutno
i ima sumu S1S2.
d) Ako red konvergira apsolutno, njegova suma se ne mijenja permutacijom clanova reda To
svojstvo ne vrijedi ako red konvergira uvjetno.
Napisite jednostavnu formulu za n -ti clan reda prema navedenim clanovima:

I-
2401. 1 + 1
3
+
1
5
-- +
7
1
+ .. . 2402. 12 + 4
+
1
6
+
1
8
+ . . .
2403. 1 + -+ 2
2
3
4
+ 4
8
+... 2404. 1 +
1
4
+
l
9
+
16
+...
4
2405.
3
+ + -5 +
6
+ .. . 2406.
2
+4-+6 +á +...
4 9 16 25 5 8 11 14
2407.
1
+
1
+ 1+
20
1
+ 1 + -+...
42
2 6 12 30
+1 3 1°3-5 3 5 7
2408. 1 +
1
+...
1 °4 1.4.7 1. 4.7-10
1- +1- +1 -1 +... +5+ -1 +...

1
2409. 1 1 2410. 1+ 1 +3-+-
2 4 6
U zadacima hr. 2411 do 2415 napi`site 4 do 5 prvih clanova reda prema poznatom
opcem clanu a,,.
3n-2 (-1)"0
2411. a 2412. an=
n2+1 2
2413. a - 2 + ( -1)" 2414. a" = 1
n2 [3+(-1)"]"
lllcos nA
(2+sin_
2415. a_ 2,
n!
Ispitajte konvergenciju redova primjenom kriterija usporedivanja (ili nu2nih

uv j eta) :
2416. 1 - 1+1 - 1+ ... +(- 1)" 1 + ...

2417. 5+2`5 2
5
Z
-3C5 +...+n
3
5
n
+...
2 n+1
2418. + 3 + -4 + . . . + . . .
3 5 7 2n+1
2419.
N/10
1
3
1
10
+
4
1
10
+
( 1)
"+-V10
n+1
- +.
REDOVI BROJEVA
289
2420. -+-+-+ ... + -+ ...

2
l I
4 6
1
2n
1
2421. -1 + -1 + + . . . + 1 + . . .
11 21 31 10n+1
1 1 1 1
2422. + + + . . . + + . . .
./12 ÿ23 3.4 n(n+1)

22 23 2r
2423. 2+-+-+... + - 2 3 n
+...
1
2424. 1 + + 1_ + ... + 1_ + ...
J2 ./3 n
2425. - +-+-+... +
1
22 52
1
82
]
(3n -1)2
1
2426. + ,/
/
?+ / 3+
3
.. . +
n
+ ...
2
3\ /2 4Ní3 (n+l)
Pomoéu LYAlembertova kriterija ispitajte konvergenciju redova:
2427. 1 _+
3
+
5-+...+ 2n
1
N/2 2 2 J2 (./2 )^
2428.
2
+
2-5
+
258 + ... + 2-58...(3n-1) + ...
1 15 159 159...(4n-3)
Pornoéu Cauchyjeva kriterija ispitajte konvergenciju redova:
2 3
4 +
2429. 2 -1- 3 l + + + n 1
+ ...
\3/
. . .
I 5 (2n-1 n
\5 2n-t
-+
3
1 2 3 n
2430. + + ... + + ...
2 5 8/ 3n-1
Ispitajte konvergenciju redova s pozitivnim élanovima:
2431. 1 +-+-+...
2! 3!
+-+...
1
n!
1 1
I
2432. + + 1+ ... + 1 + ...
3 8 15 (n+1)2-1
2433.-t + + +...+ 1
+...
47 710
1
14
1
(3n-2)(3n+1)
2
2434. 1+ 3
4
9
+
19
9
+... +
2n2+1
11 +...
PDF compression,
19 OCR, web
Demiducìc optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
7.adac :
290 REDOVI
2435e --+-+-!+...
10
2 3
+
,z
+...
?- ., /12+1
5 7 2n+1
3 .42 + 42'52 +...+
(n+1)2(r,+2)_
\z /) 3 / 3n "
10/ 3/r +1
i
`,\2 (79,2
+ ,3n2n +I
2
4 )
+- + 5
7
-+ +.,
10/ r +1)
2439. ---
1
e
-!- - -+ S
2
+
27
e-
.. . + -+ ...
n3
e"
2 4 2"'
24461, 2+
2441. -+
7+1
?i
22+1
1
- -f
2442. +- 2
1?
-1_ - 4
-1
2443, -+ 4'8 - 4812 -
4
. . . +
48&12
( rn
... 4n
)
+
2444.
(H)2
+
(2.}2
+ -- ,<r12
+ . . . 'r
,
)
2
+ . . .
10001002 11000.1002 1004

2445. 000 + +.
)
4 1.f..7
.. (9 9 8+
1000.1002 1004...(998 4- 2 n)
+ . .
'4'7...(3n -2) 1
ì )í (t.. ibn-7)(5n-4)
2446 a -+ 5.9 + '?+
. . . -( -15°9-13 17...(8n-I1)(8n-73
+ . ,
2
I
-+ =.q,.65.._ 1
+
9,..(4n 3)
2.4.F.4-10 ... (4n-4)(4rr-2)
+ ..
S
:440 - 1 -i- )
. .
+ ;-
?' 31'2Ì.. ;IOn- `31
. . . + +
(2'!±-1)!
. . .
2449° 1
-r
4
t 4.9
+ . . .
49...,= 1
7°9 i' -`J'7'9..,(4-n-J)
REDOVr BROJEVA
291
2456. 2452. 2
y + s_ \ êB -{- 1
2452o
=I
1
F3 . 2453A in
N; 2
2454. Z 2455.
n=2IRn
2456. `
2497.
, = 2 n 1112 li
2458. 21, 2458.

=z -n
1
2460. 246L
n(n +1?(n +2) i=znlr.n+N/1n3n
2462. v=2
11;J17
-- ,s/n
-- 24630
(2r7-1)(53\/l7-
3/n
1)
2464. f` - cos -1n

1 24ár5.
,=ln"
nn,
2"n!
2466. 2467. .
n = I n=1 n
-
n
e n
2468*0
2469. Dokazite da red

n=2 nPISÌ:1 li
I) konvergira za bila koji q, laida je je p= i. p> 1, < za ç> 1, kada

2) divergira za bi:o kaii q, kada je kada je p= z. i za g<;,
Tspitajte konvergenciju dalje zadanil, redova s clanovima promjenljiva predznaka.
Kada red konvergira, tada ispitajte ú,,. li je ta konvergencija apsolutna il`s
uvjetna.
- -+ - `-í -7
}n
4 i
2470o 1
3 5
'l
2n-:t
2471. T
- T%+ /" -. .. -I- (
Jn
+. . .
2472o 1 - +-7
o
+,.. 24Ma T
7 13 6n-5
4
1e"OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor

PDF compression,
292 REDOVI VIII
2474.
3
1.2
323 +
3.4
7
+ ( 1.)n
_ 1 2n +
n(n+1)
1
+ . . .
"2 +"
3 -3
2
2475. -+
2 4 8
+ 4 -...+(-1)
16
2" +...
2476. - 2 3 4
+... + ( - 1)" n + 1
2,/2-1 3-1 474-1 (n+l),/n+1 1
2477. -3 + 4
5
7
2
\10
3
+...+(- 1)" 2n+1

3n+1)"
2478.
3 3 5
+3
5 7
1)
3.5.7...(2n +1)+
2 2.5 2.5.8 ( 2 5.8...(3n -1)
2479.
1- 1 4 1 4 7 +( -1) 147...(3n-2) +..
7 7.9 7.9.11 7.911 ...(2n+5)
sin a sin 2a sin ne
2480. + +... + + .. .
In 10 (In 10)2 (In 10)"
2481. (_1)lnn 2482. (-1)"-'tg 1
n=1 I7 1
nvn
2483. Uvjerite se da D'Alembertov kriterij konvergencije ne rjesava pitanje o
konvergenciji reda Ea gdje je
2k-1 2"
a2k-1 = 3k-1' a2k (k= 1, 2, ...),
31`
dok po?noéu Cauchyjeva kriterija mozemo ustanoviti da taj red konvergira.
2484*. Uvjerite se da Leibnizov kriterij nije primjenljiv ria' alternirane redové

a) do d). Istrazite koji od tih redova divergiraju, koji konvergiraju uvjetno, a
koji konvergiraju apsolutno:
a) _1
1
- 1 +
1
1
72 -1 72 +1 73 -1 73 +1 74 -1 -N/4 -I-1
(a2k - 1 =
,/k+1-1
a2k - Vk+1+1.1
1
ll
REDOVi BROJEVA
293
b) 1 --+---+--1
3
1
2
I
33
1
22 35
1.
+...
02k -
e) 1--+---+---+... 1
3
1
3
1
32
1
5 33
1
a2k 1-2k-1 02k=-3

d) 1 -1+ 1- 1+ 1-- 1
3 7 5 11 9
l 1
(02k-1 Q2k =
4k-1' 4k-3,
Ispitajte konvergenciju redova s kompleksnim clanovima:
n (2+ i)" n (2i -1)"
2485. 2486.
^=1 2 ^=1 3
1 i^
2487. 2488. .
n (3 + i) ^=i n
2489. _1 2490.
^-IJn+i ^_' (n+i)Vn
2491.
1
2492. (2 -')+
^=i[n+(2n-1)i]2 =i _n(3-2i)-3i_
2493. Medu krivuljama y = -
z3
i y=
z2
desno od njihova sjecista konstruirani
su odsjecci paralelni s osi O Y i medusobno jednako udaljeni. Da li je suma
duljina tih odsjecaka konacna?
2494. Da li ée duljina odsjecaka iz prethodnog zadatka biti konacna ako krivulju
y =-
1
zamijenite krivuljom y = 1?
1 } n ( 1}" n
2495. "Lhrojite redove Da li ta suma konvergira?
3^ =1 3^
1
2496. Nacinite razliku divergentnih redova i ` i ispitajte njezinu

=1 2n-1 n-1 2n
konvergenciju.
1_
2497. Da li konvergira red tvoren oduzimanjem reda od reda
=i 2n- 1 »=i n
2498. Odaberite takva dva reda da njihova suma konvergira, a razlika divergira.
294 REDO VI VIII
24990 Nacinite produkt redova 2_, 1 Da taj produkt kon-

n=1 n V n P:=a 2
vergira?
L
1 1
2500. tvacinite red l -}- + ` +- . . . + + . . . . taj red konver-
2 4 2"-I
gira?
2501. Zadan je red - 1 -! - 3! + . . . + (- 1)" + . . . Ocijenite moguéu
2! n!
pogre"sku pri zamjeni sume tog reda surnom prva cetiri Clam tog redo te
surnom prvib pet clanova. Sta mo2ete reel o predznacima tih pogresaka?
2502*a Ocijenite moguéu pogre`sku pri zamjeni sume reda
1 /9)2
1
1 1\3 1 lln
2 2!\2; 3! 2, n! \2)
surnom njegovih prvih n clanova.
2503. Ocijenite mogucu pogresku pri zamjeni sume reda
1+111 2!
+
3!
+...+
n!
+...
surnom njegovih prvih n clanova. Napose ocijenite tacnost takvog pribli-
2enja za n =10.
2504**. Ocijenite moguéu pogresku pri zamjeni sume reda
1+32 + 32+...+2 +...

surnom njegovih prvib n clanova. Napose ocijenite tacnost takvog pribli-
2enia za n = 1000.
2505*o Ocijenite moguéu pogresku pri zamjeni sume redo
l 1 ) z + 3(¡ a 1
1z"-2
+2, 1+2(1)2+3(1)4
\4, \4
+...+n 4f +...
surnom njegovih prvih n clanova.
(-1)"-Y
2506. Koliko clanova reda treba uzeti da se njegova suma izracuna
s tacnoséu do 0,01? do 0,001?
2507. Koliko clanova recta treba uzeti, da se iz.racuna njegova suma

I) 5" =1(2n+
s tacnoséu do 0,01? do 0,001? do 0,0001?
2508*. Nadite sumu recia

1
+
1
+ 1
+
1
1.2 2.3 3.4 n(n-}- 1)

2509. Nadite sumu recia
+(\lx-vx- ) +(
51 3 7
x-/x)+...+( 2k+1ix 2k-1
x)+
REDOVI FUNKCIJA
295
2. Redovi funkcija
P'. P''ode°xa'tjie konvergencije. Skup vrijednosti argumenata x za koje red funkcija
fI (x) + fz (x) +. . +ffl (x) +. .

(1)
konvergira, nazivamo podrucjern konvergencije tog reda. Funkciju
S(x) = lim
gdje je (z) =,fi (x) +fz (x)+
5,,, .+f
(x), a x pripada podrucju konvergencije, nazivamo surnom
-S
. .
reda, a R (x) = S(x) (x) ostatkorn reda.

U jednostavnijim slucajevima je za odredivanje podrucja konvergencije reda (1) dovoljno
primijeniti na taj red poznate kriterije konvergencije, smatrajuéi x fiksiranim.
Prirnjer I. Odredite podrucje konvergencije reda
x i (x 1)2 (x+1)3 (x {-1))t
(2)
1-2 2-2' 3-2' n,2
Rjeseríje. Oznacimo sa u opéi clan reda, pa éemo imati:
an,=+7I Ix-r I I"+12"n Ix+l I.
lim lim
-» I t6 (
ra->cc 2Y+r (n + 1) Ix ± 1 I" 2
Na osnovu D'Alembertova kriterija mo°zemo ustanoviti da red konvergira (i to apsolutno),

Ix r1I Ix+11
ako je <1, tj. za -34.t- x<1; red divergiraakoje- > I, tj. ako je -cro<x<-3
_ 2
di 1 < (sl. 104). Za x =I dobijemo harmonijski red 1+

_
1
-+
1
3
. . . koji divergira,
rJiveigira Kanvergira Divergira

-3 -1 0 ?
Slika 104.
a za x = -3 red -14-
1 I
-.- . . . koji (prema Leibnizovom kriteriju) konvergira (uv-
2 3
jetno). Red dakle konvergira za -3 <1.
2'o Redovi poYentcája. Za svaki red potencija
co+cl (x - a) + c2 (x-a)2 +...+c(x-a)" +... (3)
(c i a su reami brojevi) postoji takav interval (interval konvergencije) -al GR sa sredi"stem u

taéki x := a, unutar kojega red (3) konvergira apsolutno; za ix -al > R red divergira. Polurnjer
konvergencije R mofe u specijalnim slucajevima biti i 0 ili éo. U zavrsnim tackama
intervala konvergencije x moguéa je kako konvergencija tako i divergencija reda potencija.
Interval konvergencije odreduje se obicno pomoéu D'Alembertova ili Cauchyjeva kriterija pri-
mijenjujuéi ih na red kojem su clanovi apsolutne vrijednosti clanova zadanog reda (3).
Primjenom na red apsolutnih vrijednosti
¡col + Icll Ix -al +...+ Icfll Ix-al° +...

D'Alembertova i Cauchvjeva kriterija konvergencije dobivamo za polumjer konvergencije reda
potencija (3) pripadne formule
C
R_ R = liln
Iim fl- 00
296 REDOVI VIII
No upotreba tih formula zahtijeva oprez zbog toga Ito limesi s desnih strana tih formula cesto
ne postoje. Tako npr. ako ima neizmjerno mnogo koeficijenata c,i koji su jednaki nuli (to je napose
ispunjeno u slucaju kada red ima samo clanove s parnim potencijama ili samo s neparnim po-
tencijama od (x--a)), nije moguée primijeniti te formule. U vezi s time preporuca se za odredi-
vanje intervala konvergencije primijeniti D'Alembertov ili Chauchyjev kriterij neposredno, kako
je to ucinjeno prije prilikom razmatranja reda (2), gdje nisu upotrijebljene opée formule za polu-
mjerkonvergencije.
Ako je z varijabla, onda za red
Ikompleksna /potencija ±...
c2(z-z0)2 +...+c"(z-zo)"
co +e1 \z-z0) + (4)
(c-=a+ib,,, z=x+iyo) postoji neki krug (krug konvergencije) lz-z¡<R sa sredi`stem u taéki
z==z unutar kojeg red konvergira apsolutno; za >R red divergira. U tackama koje leze
na samom rubu kruga konvergencije red (4) moze ili konvergirati ili divergirati.
Krug konvergencije obiéno se odreduje pomoéu D'Alembertovog ili Cauchyjevog kriterija pri-
mijenjenih na red
ICJ '1z - zo) + lc21'Iz -zoi2 +...+ cl' Iz-zo1" +...,

kojemu su élanovi moduli clanova zadanog reda. Tako na primjer pomoéu D'Alembertovog kri-
terija lako mozemo ustanoviti da je krug konvergencije reda
z+1 (z + 1)2 (z+l)3 (z+l)"
+ + +...+ +...
12
2°22 323 n°2"
odreden nejednadïbom lz+11<2 (dovoljno je ponoviti ono Ito je navedeno na str. 295, a Ito je
sluïiloza odredivanje intervals konvergencije reda (2), zamijenivsi samo x sa z). Sredi"ste kruga
konvergencije nalazi se u tacki z = -1, a polumjer R tog kruga (polumjer konvergencije) iznosi 2.
3`. jeafnoflifsa (raniformna) fonvergeraeiÿa. Red funkcija (I) konvergira u nekom inter-
valu jednoliko ako za bilo koji e>© moïemo naéi takav N koji ne ovisi o x, da uz n>N za sve x iz
zadanog podrueja vrijedi nejednad"zba R
(x)I <e, gdje je R. (x) ostatak zadanog reda.
Ako je (x)1 ,:;:c. (n = 1, 2, . . . ) za a x <b i red brojeva c konvergira, onda red

"-1
funkcija (I) konvergira u intervahu [a, b] apsolutno i jednoliko (Weierstrassov kriterü).
Red potencija (3) konvergira apsolutno i jednoliko u svakom intervalu unutar podrucja
konvergencije. Red potencija (3) moguée je elan po clan derivirati i integrirati unutar njegova
podruéja konvergencije (kada je Ix-ai<R), tj. ako je
co+c, (x-a) + c2(x-a)2 +...+ c"(x-a)" +... = f(x), (5)

on®a za sva podruéja konvergencije reda (3) imamo
c1+2c2(x-a)+...+nc"(x-a)" ' +... =,f'(x), (6)
fcodx+ f ci('x-a)dx+ fc2(x-a)2dx+...+ fc"(x-a)"dx+...=
(x-a)"+i- (xo-a)"+1 p,
n=o n + 1
f (x) dx (7)
(broj x takoder pripada podrucju konvergencije reda (3)). Pri tome redovi (6) i (7) imaju isto pod-
raje konvergencije kao i red (3).
Nadite podrucje konvergencije reda:
=' 1
s+i
2510.
nY
2511. E (-1) n''
ßEDOVI FUNKCI.JA
297
2512. (_1)"+I x. 2513.

' sin(2n-1)x
n=i (2n-1)2
r cos n
2514. 2" sin . 2515 * *.
0 3" =o ens
(_On+ie E
2516.
n=0
2517.
n=1x n
2518. 1 2519. 1
n=1.n!x" n=1.(2n-1)x".
Jn 2n +1
2520.
=1 (x-2)"
2521.
n (n+1)5x2n
2522. (-1)"-I 2523. n 11
=1 n3"(x-5)" n=1 X
n"
1
2524*. E x" + ). 2525. x".
n = 1 2"x" n=-1
Nadite podrucje konvergencije reda potencija i ispitajte konvergenciju na

krajevima intervala konvergencije:
xn
2526. x". 2527.
n=o n=1 n.2n.
2n- I 2n-Ix2n-1
2528. 2529.
=12n- 1 n1 (4n-3)2
(-1)" Ix" \"2, (n+1)5x2n

2530. 2531.
n=l il nG=o 2n+1
2532. (-1 )"(2n+1)2x" 2533.

n=o n-1 t1!
2534. E n ! x". 2535. E xn

n=1 n=t n
2n-1
n
2536. E 2537. E
n=1 2n+1 =0
n!x"
2538. E 2539. E
n=1n+1 2 n=I n"
x, xn-I
2540. 2541. E x"'.
,=2n3"Inn n=I
298 RE IDOVI Viii
II
2542**. n!x"'. 2543*. E

II= I
n = 2" - 'n"
2544*. 2545. y
n=1 11 ' V'
t)27
2546, 2_, 25t7.
= /7 5' =l 0 9"
2548. Y, ( -1r- , (x -2) 2549.

(x+3)"
n2
n= 2n
2550. E n"(x +3)". 2551.

n=1 u =1 2n -4 "
2552. E
(x-2)"
2553. E 1r +1(2n - 1)2"(x
-1(2n - 1)2" n (3n -2)2"
(x+1)"
2554. 2555.
u=1(n +1)1n 2 (7 1)
2556. E
(x-3)2" , (x - 2)"
.-.1(n+1)1n(n+1) n=1 (n +1)1a(n +1).
2558. 2559 *. E (1 + --) "' (x - 1)".

1
n=1 n n
2560. r (2n -1)"(x+ ir . 2561. E ( 1. y'/n +2(x 2)".

z.-
u =12"-1° n" n=0 11 + 1
2562. V
L.,
(3n -2)(x - 3)" . 2563. E
' ( 1)"
(x-3)"
=o (n+ 1)22"+1 u= O (2 n + 1 )
Odredite krug konvergencije:
2564. E i"z". 2565. E (1 + n i) z".

n=0
-21)" z2"
2566. E 2567. y
n 3 =o2 "
2568. (1+20 + (1+20(3+20 z + (1 +2i)(3+21)...(2n + +2i) z" 1
711
z2
2569. + + + +
1
1 -i (1 -0(1-20 (1- 0 (1 -21) ... (1 --ni)
2570. + 21"
n=o
FiLDOVI FUNKCIJ?.
ú 299
25710 Polazeéi od definicije jednolike konvergencije dokazite da red
1+x+x2+...+x"+...
ne konvergira jecjnoliko u intervalu (-1, 1), ali da konvergira jednoliko u
svakorn intervalu unutar tog podreja.
Rjes"enje. Primijeniv"si formulu za zbroj geometrijskog reda dobit éemo za
ti.n+1
R(x) = xn,-r + xn+'-
1
Uzmimo u podrucju (-1, 1) interval [-1 + a., 1 --a] gdje je a po volji malen pozitivan
broj. U torn intervalu je ixi s<il -a, /1 -xi i prema tome 'je
(1 - a)n1-I
Rn(x)1
a
Da dokazemo jednoliku konvergenciju zadanog ceda u intervalo 1 + a, (I -a)], dovoljno
je pokazati da za po volji odabrani e> O mozemo odabrati takav N koji ovisi samo o e, da
[-
za svaki n>N vrijedi nejednad"zba R(x)j <e za svaki x u promatranom inteavaiu
(1 -a) n+I ``
Uzevsi po volji odabrano E> o treba da je <E; ßdatle je (I -a) rz+r Era
a
In (Ea) In (Ea)
(n+1)In (I -a)<ln (Ea), tj. n 1> (jer je ln (1-a)<0 ì n> 1.
ln(I -a)
}
In (1-a)
ln (Ea)
Stavivsi prema tome N = I, uvjerit éemo se da je uz, n> N zaista Rn (x)I <E
ln (1-a)
za svaki.x iz intervala [-1-i-a, 1-a), i jednolika konvergencija zadanog reda u bilo kojem
odsjecku unutar intervala (-I,
I) time je dokazana.
Sto se tice cijelog intervala (-1, 1), on obuhvaéa tacke koje su po volji blizu tacki
xn+r
x= 1, a kako je lim R(x)=&m - _ oo, tada za bilo kako veliki n ima tacaka a za
1-x
koje je R (x) veéi od po volji odabranog bilo kako-velikog broja. Frema tome, nemoguée
je odabrati takav N da bi za n>N nejednadzba [R (x)I <E vrijedila za sve tacke intervala
(--1, l), a to znaci da konvergencija reda u intervalu (-1, 1) nije jednolika.
2577a Polazeéi od definicije jednolike konvergencije doka2ite da:

z
x x
a) red 1.+-+ +...+ X"
+...
1! 2! n!
konvergira jednoliko u svakom konacnom intervalu;
x2 x4 x6 (_ on- lx2r
h) red
1 2 3 n
konvergira jednoliko u citavom intervalu konvcrgencije (-1, 1);

1 1 i
c) red 1 + + +-..+ +.-.
2x 3' nx
konvergira jednoliko u podrucju (1-f3, co), gdje je 3 po volji odabran po-

zitivan broj ;
d) red (x2-x4) + (x4 x6)
+ (x6 x8) +...-1- +... (x2nx2n+2)
konvergira ne samo unutar intervala (-1, 1) nego i na krajevima toga inter-
vala, ali je konvergencija reda u intervalu (-1, 1) nejednolika.
300 REDOVI VIII
Dokazite jednoliku konvergenciju recia funkcija u zadanim intervalima:
2573. na odsjecku [-1; 1].

=1 n
sin nx
2574. cijelom brojnom pravcu.
n= 2"
2575.
n=1
( -1)"-'
J n
na odsjecku [0, 1].
Primijenivsi deriviranje i integriranje clan po clan, nadite sume redova:

2 3 n
X X
2576, x + + +...+ +. . .
2 3 n
2577. x-xY2 +
3
-...+(-i)" x
n
+...
2578. x+x + +...+x

3
3
5
5
2n-1
2n- 1
+...
- -+ - +(-1)"
,3 x5 rzn I
2579. x
3 5 2n-1
2580. 1 +2x+ 3x2 +. + (n+ t) x"+.

. . . .
2581. 1-3x2+5x4-...+ (-1)"- (2n- 1)x2n-2+...

2582. l 2+2. 3x+3.4x2+...+n(n+l)x" `+...
Nadite sume redova:
2583. 1 +2 +3 +...+n+...
X x2 x3 x"
-+ - +...+ 4n-3 + x4n-3

x5
x9
2584. x +
5 9
2585 *. 1 -3 1
3 5
1
32
- 7.33 +...+ (2n -1)"
1
'
-1) 3 -'
+... (
"
2586. 1
+ 3
22
+ 5
223
+...
+2n -1
2"
3 TAYLOROV RED
301
3. Taylorov red
1°. Razvoj funkcije u red poteneija. Ako funkcija f(x) dopusta u nekoj okolini
x a ; <R tacke a razvoj u red potencija po potencijama od x-a, onda taj red (Taylorov red) glasi
(
f(x)=.f(a)+.f'(a)(x-a)+f (a) (x a)z+...+f-(a)(s a)+... (1)
2! n!
Za a=0 Taylorov red nazivamo takoder Maclaurino-v red. Jednad2ba (I) vrijedi ako za
lx a) <R ostatak Taylorova redo
(k)
R (x) =.f (x) -[f (a) + k=1
Ef
k!
(a) (x -a)1-). 0
kad
Za ocjenu ostatka mo2emo se poslu2iti formulom
R(x) _ (x-a)+1 f(+la+ß(x-a)], (2)

(n+1)!
gdje je 0 <, O 1 (Lagrangeova formula).
Prinijer 1. Razvijmo funkciju f (x) = ch u red po potencijama x.
Rjesenje, Nademo derivacije zadane funkcije f (x) = ch x, f' (x) = sh z, f"(x) _- ch z,
f"'(x) _=
sh x, opéenito f(")(x) =ch x, kada je n paran, a f(") (x) ==sh x kada je n
; . . .
neparan. Staviv "si a = 0 dobivamo f (0) = I, f' (0) =0, f "(0) = 1, "(0) = 0, - ; opéenito
P0 (0) = I kada je n paran, a f() (0) = 0, kada je n neparan. Odatle na osnovu (I)
f . .
imamo:
x2
chx=1+-
2!
-+...+
x4
4!
x2n
(2n)!
-I-. )
Da odredimo podrucje konvergencije reda (3) primijenit éemo D'Alembertov krite

Imamo:
x2+2 xan x.2
lim = lim = 0
(2n 3- 2)! (2n)! (2n + 1)(2n + 2)
za po volji odabrani x. Prema tome red konvergira u intervalu )-se. Ostatak
prema formuli (2) glasi
xn+l
R(x) ch Ox, ako je n neparan, i
(n+1)!
x+1
R(x) _ sh Ox, ako je n paran.
(n + 1)!
Kako je 0< 0 <1, to je
e0z et), _ e- oM
IchBxl _ ,>e.r, ishBx = sl
2 2
i prema tome R(x)I S I

Ix1n}1
(n+l)!
e z
l . Red s opéim clanom -- x
n!
n
konvergira za bilo koji x
(u to se mo2emo lako uvjeriti pomoéu D'Alembertova kriterija) pa je u suglasnosti s nu2-
nim uvjetom konvergencije
IX j"+1
lim - 0,
(n +1)!
a prema tome i lim R (x) =0 za po volji odabrani x. To znaci da je suma redo (3) za
yam
hilo koji x zaista jednaka ch x.
302 REDOVI 'VIII
;aagitxaa se 3fleaiiraso ptri t°azeaojes ,ns red paaeraeija.

Sluzimo ti se osnovnim r.azvojima
2
L 1+-+X2! +...+n! +... (-co<x<a),

!
x
z+ i
... F( 1)" +...
5! (2n +1)!
2 4 2n
lfi. cos x=1

X
+
}."
-...+( 1)" +... (-7 <x<oo),
2! 4! (2n)!
(l+x)m=1+ ni rn (m-1) x 2
IV. x + +...
1
2!
nt(tn- 1)... (In -n+1)
(-1<x<1)*),
n!
2 3
V. ln(1+X)=x-` +X -...+(-1)°-'Y+... (-1<x<1),
2 3 n
mozemo u mnogim slucajevima jednostavno provesti razvoj zadane funkcije u red potencija,
pri Cemu otpada potreba ispitivanja ostatka. Ponekad je pri razvoju korisno derivirati ili inte-
grirati clan po c1an. Pri razvoju u red potencija racionalnih funkcija preporuca se rastaviti
te funkcije na parcijalne razlomke.
Primjcr 2. Razvijte po nenegativnim potencijama od x55) funkciju
f (x) -
3
(1 - x) (1 -!- 2x)
Rjesenje. Ra.stavimo funkciju na parcijalne razlomke, pa éemo imati
1 2
f (x) _ 1 -x + 1 =- x
kako je
= x + xs ._ _ (4)
- x
1 -7- _ . .
CO
1
2x
_ 1 2x 'r (2x)2 - . .. _ ( 1)n2ntin., (5)
1
)t - o
to konacno dobüemo
f(x)= 2 ä` (___ 1),r2uxx= E (I =r (- 1)"2"-') x". (6)

n -= 0 nL.O
Geometrijske progresije (4) i (5) konvergiraju kada je jxi <1 odnosnó x!< prema
tome formula (6) vrijedi za tj. kada je --1<x<1.
Na granicama intervala konvergencije (tj. za

* i za x I) razvoj IV pona'sa se x=-1
ovako za /n ,0 vrijedi apsolutna konvergencija na obje granice; za 0>>.n>
:
razvoj divergira -1
za x - -t a uvietno komvergira za I; za -1 divergira na obje granice.x-
) Ovdje i nadalje demo podrazumijevati po cijelim i pozitivnim potencijama",
3 TAYLOROV RED 303
30o áaykr.ev sed za áeYa;csiÿe divábaa va;rilabflia Razvoj beskonacno mnogo puta deri-
vabilne funkcije dviju varijabli f (x,y) u Taylorov red u okolini taeke (a; b) glasi
r
.1- (X y) =f(a, b) + 1 (x-a)
ax
+ (y- b) f(a, h) +-- (x-a) +
! L 2! Lax
+(y-h)- c;
z
b)+... + - -a>--
a
(y-b) a° (7)
a ax ay
Ako je a = b =0 Taylorov red nazivamo takoder i Maelaurinov red. Ovdje su upo-

trijebijene ove oznake:
of(x, y)
[(x_a)-a + (Y b)-a f (a, b) _ (x -a} + af(x, y) (y-h);
ox ay ax ay
x=a
Y=b y=,,
2
(x-a) a
+(y
a a f(x, y)
(x -a)2 +
b) f(a, b) _
ax ay_ ex'
x=a
y=b
+ 2 azf (x> y) (x -a)(y - b) + azf(x, y) (y-b)2 itds

axay ay'
x=a =a
y=b
Razvoj (7) vrijedi bada ostatak reda
Ra(x, y) = f(x, y) - )f(a, b) +

i
1
k!
(x -a)aa +(y -h) a-
f(a, >0
kada Ostatak mozemo predociti u obliku
RR(x, y) _
1
[(x_a) + (y-b)- f(x, y)
(+l)! ax ay, =a+(x-a)
gilie je 0<8<1. y=b+0 (y-b)
Razvijte po cijelim ne negativnim potencijama od x navedene funkcije, nadite inter-

vale konvergencije dobivenih redova i ispitajte ponasanje njihovih ostataka:
4.,enQYdo (ix tÚ ï vf. %5p

p sin X + 4//
n
1
2589, cos (x + a).
2590. sjnZ.z. 2591*. In(2+x).

Koristeái se osnovnim razvojima I do V napisite razvoj po potencijama od x
ovih funkcija i odredite intervale konvergencije redova:
2. x 5
2592. 2593. z
(-v-02.
r ]) 2
x -4x+3.
2594, xe-Zx. 2595. ex'.
304 REDOVI VIII
2596. sh x. 2597. cos 2x.
2598. coszx. 2599. sin 3x + x cos 3x.

x
2600. 2601. 1
9+x2 4-xz
2602. ln 1
+x 2603. In (1+ x -2x2).
i-x
Primjenom deriviranja razvijte po potencijama od x ove funkcije i odredite inter-
vale u kojima ti razvoji vrijede:
2604. (1 +x)In(l +x). 2605. arctg x.
2606. arcsin x. 2607. ln (x +,/1 + x2).
Na razne naine razvijte po potencijama od x zadane funkcije i odredite inter-
vale u kojima ti razvoji vrijede:
2608. sin2xcos2x. 2609. (1+x)e x.
2610. (1+ex)3. 2611. ' 8+x.

2612.
x -3x+1
z
2613. ch3x.
x2-5x+6
1
2614. 2615. In(xz+3x+2).
4-x4.
2616. JSinXd x 2617. f e-x2dx.

o
o
ln (1 +x).dx dx
2618. 2619.
X X4
O
Napisite tri prva clana, raz licita od nule, razvoja u red po potencijama od x
funkcija:
2620. tgx. 2624. th x.
x.
2622. eCOS 2623. sec x.
2624. ln cos x. 2625. ex sin x.

2626X. Pokazite da se za racunanje duljine elipse mozete posluziti pribliznom
formulom
z
s.2na 1-E4
gdje je r ekscentricitet a 2a velika os elipse.
TAYLOROV RED
305
2627. Teska nerastezljiva nit se pod djelovanjem vlastite mase provjesi po

lancanici y =- a ch -a pri emu je a = , gdje je H horizontalna nape-
tost niti a q masa po jedinici duijine. Poka2ite da za mali x, s taénoséu

do velicine reda x4, moere uzeti da se nit provjesi po paraboli
y
_a+2a
x2
2628. Razvijte funkciju x'-2x2-5x-2 u red po potencijama od +4.

2629. f(x) = 5x3-4x2-3x+2. Razvijte f(x+h) u red po potencijama od h.
2630. Razvijte Inx u red po potencijama od x-1.
2631. Razvijte 1 u red po potencijama od x-1.
2632. Razvijte 12 u red po potencijama od x+1.

x
1
2633. Razvijte u red po potencijama od x+4.
x2+3x+2
2634. Razvijte 1 u red po potencijama od x+2.
x2+4x+7
2635. Razvijte e x u red po potencijama od x+2.
2636. Razvijte u red po potencijama od x-4.
2637. Razvijte cos x u red po potencijama od x --71 .
2638. Razvijte cos 2x u red po potencijama od x -

4
1-x
2639*. Razvijte In x u red po potencijama od
1+x
x x
2640. Razvijte u red po potencijama od .
1+x 1+x
2641. Kakva je vrijednost dopustene pogreske ako stavimo da je priblizno
e^2+1+1+1?
2! 3! 4!
2642. Kako taéno éete izracunati broj -7r , ako se posluzite redom
4
arctgx=x--+--...,
x3 x5
3 5
uzevk sumu njegovih prvih pet clanova za x =1??
7r
2643*. Izracunajte broj s tacnos"éu do 0,001 pomoéu razvoja u red po poten-
6
cijama od x funkcije arcsin x (vidite primjer 2606).
20 DemidOViC: Zadaci
R.EDOVI
306
2644. Koliko onorate uzeti clanova reda
COS x = 1 -- +
2!
da izraunate cos 18' s tacno`séu do 0,001 ?
2645m Koliko morate uzeti clanova recia

3
sin x=x--+..
3!
da izracunate sin 15' s tacno'séu do 0,0001?
2646, Koliko morate uzeti clanova reda
x x2
eY=1+--I--+...,
1! 2!
da nadete broj e s tacno'séu do 0,0001?
2647. Koliko morate uzeti clanova reda
lit(1+.x)=x--+..
da izracunate in 2 s tacnoséu do 0,01 ? do 0,001?
2648. Izracunajte 3\r- s tacno`séu do 0,01 pomoéu razvoja funkcije 8-1-x u red
po potencijama od x.
2646. Objasnite postanak pribli2ne formule + (a>0) i pomoéu

2a
nje izracunajte N/23 uvrstiv`si da je a= 5, te ocijenite pri tome moguéu pog-
re`sl.u.
2650a Izracunajte V19 s tanoséu do 0,001.
2651. Za koje vrijednosti x pribli2na formula
cosxl - x22 -
claie pogresku koja nije veéa od 0,01? 0,001? 0,0001?
2652. Zn koje vrijednosti x priblizna formula
sin x á x
daje pogresku koja nije veéa od 0,01? 0,001?
1
sin x
2653. Izracunajte --dx s tacnoséu do 0,0001.
2654. Izracunajte fe `' dx s tacnoséu do 0,0001.

o
4 FOURIEROVI REDOVI
307
265+5. Izracunajte f ,;,/x cos x dx s t_acnos`éu do 0,001.

o
sin x
2656. Izracunajte dx s tacno`séu do 0,001.
yl -+
2657. Izracunajte f I+.z }dx s racno'scu do 0,0001.

1/9
2658, Izracunajte f x/xe`dx s tacnoséu do 0,001.
2659. Razvijte u red po potencijama od x i y funkciju cos (x- v), nadite podrueje
konvergencije dobivenog reda i ispitajte ostatak.
Napisite razvoje po potencijama od x i y ovih funkcija i odredite podrucja kon-
vergencija redova:
2666. sin x sin y. 2661. sin(x2+y2).
1-x+ Y
2662*.
1+x-v 2663*a In (1. -x-y+xy).
x+ y
2664*. arctg
1- xy
2665. f(x, y) = ax2+2bxy+cy2. Razvijte f(x+h, y+k) po potencijarna od la i k.
2666. f(x, y) =x3-2y3+3xy. Nadite prirast te funkcije pri prijelazu od vrijed-
nosti x =1, y = 2 na vrijednosti x = 1+h, y
2666. Razvijte funkciju ex+y po potencijama od x-2 i y+2.
2668. Razvijte funkciju sin (x+y) po potencijama od x i y - 7,-
Napisite tri, cetiri prva clana razvoja u red po potencijama od x i y funkcija:

2669. e`cosy. 2670. (1+x)I+y
4. Fourierovi vedovi
1°o Dirichletov teorem, Kazemo da funkcija f (x) zadovoljava Dirichletove objete u inter-
valu (a, h) ako je u tom intervalu funkcija
I) jednoliko ogradena, tj. f (x)I <I{.4 za a<x<b, gdje je !1/1 konstanta;
I
nema vise od konaenog broja taeaka prekinutosti, a one su sve prve vrsti (0. u svakoj
tacki prekinutosti
konaean desni limes f 0)
f
funkcije (x) postoji konaean lijevi limes (g 0)
= lirn f (1 + s) (e > 0));
e) i f - -
F--.o
3) ima najvise konaean broj tacaka strogog ekstrema.
Dirichletov teerein utvrduje da funkcija f (x) koja u intervalu zadovoljava Diri-
chletove uvjete, tì svakoj tacki x tog intervala u kojoj je f (x) neprekinuta mo°zemo razviti u trigo-
nometrijski Fourierov red:
f(x)= ao
7 +a, cos x+blsinx+a2cos2x+b2sin2x+...
+a cosalx +b sinnx +.. , (1)
PDF compression,
204 OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
308 REDOV1 VIII
gdje se Fourierovi kodicijenti a b i raeunaju po formulama
a= f(x) cos nxdx(n=0, 1, 2,...); b= f(x)sin FIX dx(n=1, 2,...).

- -R
Ako je x iz intervala ( -:r, ) taeka prekinutosti funkcije f (.x), onda je suma Fourierova reds
S (x) jednaka aritmetickoj sredini lijevih i desnih limesa funkcije:
S(x) = [f(x-0) + f(x+0)].

2
Na krajevima intervala x = -n i x =
S(-7) = S(n) =-7,-[f(- rz+0) +f -0)]. (TE
2°. Nepotpuni Fourierovi redovi: Ako je funkcija f (x) parna (tj. f (-x) = f (x)) onda
je u formuli (1)
b=0
(n=1, 2, ...).
2
a= f(x)cosnxdx (n =0, 1, 2, ...).
d
o
Ako je funkcija f (x) neparna (tj. f (-x) = -f (x)), onda je an= 0 (n = 0, 1, 2, . . . ) i
2
f(x)sinnxdx (n = 1, 2, ...).
o
Funkcija zadana u intervalu (0, or) moze po na"soj volji biti produzena u interval (-9, 0)
bilo kao parna, bilo kao neparna, prema tome mozemo je po zelji razviti u intervalu (0, 7) u ne-
potpuni Fourierov red po sinusima ili po kosinusima vi"sestrukih lukova.
3°. Fourierov red perioda 2 1. Ako funkcija f (x) zadovoljava Dirichletove uvjete u nekom
intervalu (-1, l) duljine 2l, onda u tackama neprekinutosti funkcije koje pripadaju tom intervalu
vrijedi razvoj
1-+b
ao 7tx 2nx 2ttx
f(x)=- +atcos sin
SEX
-+azcos +bzsin +
2 1 1 1
... +a COS
117CX
1
+b stil
MTCX
1
+..,
gdje je
a= 1
f(x)cosnxdx (n =0, 1, 2
(2)
= -
1
.1-(x) sm
11IIX
dx (n = 1, 2, ...).
U tackama prekinutosti funkcije f(x) i na rubovima x=+1 intervals suma Fourierova

reds odreduje se analogno kao pri razvoju u intervalu (-rr, 7).
Kada se funkcija f (x) razvija u Fourierov red u po volji odabranom intervalu (a, a+21)
duljine 21, granice integriranja u formulama (2) treba zamijeniti sa a i a+21.
4 FOURIEROVI REDOVI 309
Dalje navedene funkcije razvijte u Fourierov red u intervalu (-T, 7), odredite
sumu reda u tackama prekinutosti i na krajevima intervala (x
x = 77), konstruirajte graf te funkcije i sume odgovaraiuéeg reda (takoder
-,
i izvan intervala (-7r, 7)):
2671. f(x) _
)c, za -ñ<x<0,
0, za 0<x«.
Razmotrite specijalni slucaj kada je cI =-1, c¿= I.
2672. f(x)
ax za -rz<x<0,
(bx za 0<x<rc.
Razmotrite specijalne slucajeve : a) a =b = 1; b) a= -1, b=1; c) a. = 0. b=1,
cl) a=1, b=0.
2673. f(x) = x Z. 2674. f (x) = e"-`:
2675. f(x) = sin ax. 2676. .f(x) = cos ax.

2677. fix) = shax. 2678. f(x) = ch ax.
2679. Funkciju f (x) =

2
razvijte u Fourierov red u intervalu (0, 27).
2680. Razvijte u intervalu (0, 7) po sinusima vi`sestrukih lukova funkciju f (x)=

= Dobiveni razvoj upotrijebite za sumiranje redova brojeva:
4
a) 1-1+ -1+...;
7 3 5
b) 1+ 1- 1-1+i+1-.
5 7 11 13 17
c) 1--+---+--..1
5 7
1 1
11
1
13
Dalje navedene funkcije razvijte u intervalu (0, 7) u nepotpune Fourierove redove.

a) po sinusima visestrukih lukova; b) po kosinusima visestrukih lukova.
Nacrtajte grafove funkcija i grafove suma pripadnih redova u podruciu
njihove egzistencije.
2681. f (x) = x. Nadite pomoéu dòbivenog razvoja sumu reda
1 +
1
32
+1+...
5'
2682. f (x) = Nadite pomocu dobivenog razvoja sumu redova brojeva
1) l±-+-+...,
1 1
2) 1-Zz+jZ1 1 1
22 3- az+...
2683. f(x) = e".
n r
I za 0<x<-,
2
x za 0<.r<-.
2
2689. (( x = 2685. .f (x) =
- <x<R.
)
1 0 za -
rr
2
1<-x za
R
310
Ruzvijte u intervalu (0, 77-) po sinusima visèstrukih lukova funkcije:
x za 0<x
n
, 2687. f(x)=x(R-x).
26&6. f(x) = <
.
0 zt- <x < n. 2688. .f (x) = sin --x- .
Razvijte u intervalu (0, T) po kosinusima vis"estrukih lukova funkcije:
`L6113.
JLa0<x<lt,
-z
2690. f(x) =
1- za0<v<2h,
211
10 za h< x< rz. <x<r,.
O za 211
COS za 0<x<-r. ,
2691..0.0 = x sin x. 2692../.(x) =.

1, -cosx za - <x<r..
Th
2
2693. l'rimjenom razvoja funkeija s i a-' u intervalu (0, A) po kosinusiraa vi`sestru-

kih lukova (vidi zadatke hr. 2681, 2682), dokazite jednadzhu
'' cos nx 3x2-67x +272
-1
- n
_
12
(0x<n).
2694"', Doka2ite da kada je funkcija f (a) porno, a pri tom je f I
-x) _
toda njen hourierov red u intervalu (-?Y, 77) predocuje
i 2
razvoj po kosinusimo neparnih visestrukih lukova, a kada je funkcija (a) f
neparna i f I--- -}- x f se ono raran* u intervalu (--, r, )
l2 1= (2
po sinusima neparnih vi`sestrukih lukova.
U navedenim intervalima razvijte u hourierov red funkcije:
2695. f(x)=ix'I (-1<x< 11. 2696. f(x)=2x (0<x<I).
2697. f(x)=e' (-1<x<I). 2698. f(x)= 10-x (5<x<15).
Ran-ijte u navedenim intervalima u nepotpune hourierove redove:
a) po sinusima visestrukih lukova i b) po kosinusima visestrukih l uko a
ove funl:cijc:
2699. 1(x) = I (0<x<I). 2700. 1(x) = x (0<x <11.
x za 0<x <I..
2701. f(x) = x" (.0<x<2n). 2702. /(x) = 5
1 2-x za 1<x <2.
2703. Ran üte po kosinusima visestrukih lukova u intervalu ( -3 , 31 funkciju
2
f(x)
1 za -3
3-x za 2<x<3.
CLAVA IX
MFE1RENC11JALNE JE NAD2 :a E i
fla Provjera rjggenjaa Sastavljanje difereneijalniln jednaadzbi

poroclisa krivuljae Pnsetni uvjeti
asaervni pcjim.novio Jednad"zbu oblika
F (x, y, y', . . . _)"> = 0, (1)

gdje je F zadana funkciia i y = (x) trazena funkcija, nazivamo diferencijalnom jednadzbont
n-tog reda. Svaku funkciju y= q)(x) koja iednadzbu (I) prevodi u identitet, nazivamo rjese-
njeni te jednad"zbe, a graf te funkcije integralrtom krivuljom. Ako je rjesenje zadano ímplicitno
rh (x,y) _= 0 tada ga obicno nazivamo integralom.
l'rin¿ier 1. I'rovjerimo da li je funkcija y = sin x rjesenje jednadzbe
0.
Riesenje. Imamo
l'' = cos X, y" _ - Sin x
i prema tome
y"+y= - sin x+ sin x-0.
Integral
(x, )', C,, - , C) = 0 (2)
diferencijalne jednad"zbe (I) koji ima n nezavisnih po volji odaberivih konstanti C,,. . ,C" .
i ekvivalentan je (u zadanom podrucju) jednadz"bi (I ), nazivamo opéim integralmn te jednadzbe

(u pripadnom podrucju). Dajuéi u relaciji (2) konstantama C,,..., Codredene vrijednosti,
dobivamo partikularni integral jednadzbe (1).
Obrnuto, kada imamo porodicu krivulja (2) i eliminiramo parametre C,.
iz sistema jednad"zbi
(1) = 0, "Cl) = 0,
c1 = 0,
dx dx"
dobivamo opéenito diferencijalnu jednad"zbu oblika (I) kojoj je opéi integral u pripadnom
podrucju relacija (2).
Primjer 2. Nadimo diferencijalnu jednadzbu porodice parabola
y = C, (x-CZ)2. (3)
Ride') e. Derivirajmo dva puta jednad"zbu (3) pa éemo imati
y' = 2C, (x-Cz) i y" = 2C . (4)
312 DICERENCIJALNE JEDNAD'LHE I};
Iz jednad"zbi (3) i (4) eliminiramo parametre C1 i C2 pa dobijemo tra°zenu diferencijalnu

jednad"zbu
2yy" = y'2.
Lako mozemo provjeriti da funkcija (3) prevodi tu jednad2bu u identitet.
,
2°. hocetaai uvjeti. Ako su za trazeno partikularno rjesenje y = y (x) diferencijalne jed-
nadzbe
(n) ( n- 1 )
(5)
Y = f(x, y, Y"> Y )
gdje je f funkcija definirana u okolini tacke (xo,ymyó, ,Yó 1 ), zadani pocetni uvjeti
(Cauchyjev problem)
Y (xo) = Yo, Y / (xo) = Yo, . , V (" --1) (xo) = Yó
11
i poznato je opée rjesenje jednad"zbe (5)
}' _ 9) (x, C 1 , Cn),

onda se po volji odaberive konstante C . . . , C odreduju, ako je to moguée, iz sistema jed-
nadThi
Yo=49(xo, C1, , Cn),
YO = ço'(xo, C1, , Cn),
Yo
(
Primjer 3. Nadimo krivulju porodice

n-1)
-
_ (n-1) (xo, c,, . . . , c)
y = C1ex+C2e (6)
za koju je y(0)=1, y'(0)= -2.
Rjesenje. Imamo:
y' = Ciex-2C2e (7)
Stavimo li u formulama (6) i (7) x = 0, dobit éemo
1 = Ci ±C2, -2=C1---2C2,
odakle je
C1=0, C2=1
i, prema tome,
y=e zr .
Istrazite, da li su navedene funkcije rjesenja zadanih diferencijalnih jednadzbi:

2704. xy' = 2y, y = 5x2.
1
2705. y" = x2+y2 ,
2706. (x+y)dx+xdy = 0, y = C2-x2

2x
SASTAVLJANJE JEDNADZBI Y PROVJERA RJESENJ3 313
2707. y"+y = 0, y = 3sinx-4cosx.

z
x
2708. d +(02x=0, x=C, COS wt+CZ sin cut,
dl
2709. y"-2y'+y = 0; a) y = xex, b) y = xzex
2710. y"- (1. +;.z) y'+î,/1zy = 0, y = C,eJ`x+Czezx.
Pokazite da su za zadane diferencijalne jednad2be naznacene relacije integrali:

2711. (x-2y) y' = 2x-y, xz-xp+yz = Cz.
2712. (x-y+ 1) v' = 1, y = x+Ce`'.
2713. (xy-x)y"+xy''+y'y'-2v' = 0, t' = in(xy).
Odredite diferencijalne jednadzbe zadanih porodica krivulja (C, C C2, C;, su

po volji odaberive konstante):
2714. y = Cx. 2715. y = Cxz.
2716. v' = 2Cx. 2717. xz+ t'' = C2.
2718. y = Cex. 2719, x3 = C(x2-y'2).
2720. y2 +
1
= 2+Ce 2 . 2721. In-x = 1 + a y (a je parametar).
z y
2722. (y -yo)2 = 2px 2723. y = C,ezx +Cze -x

(yo' p su parametri).
2724. y = C cos 2x+Cz sin 2x. 2725. y=(C,+Czx)ex+C3.

2726. Odredite diferencijalnu jednadzbtt svih pravaca u ravnini XOY.
2727. Odredite diferencijalnu jednadzbu svih parabola s vertikalnom osi u rav-
nini XO Y.
2728. Odredite diferencijalnu jednadzbu svih kruznica u ravnini XOY.
Za Liane porodice krivulja nadite linije koje zadovoljavaju zadane pocetne uvjete:
2729. x2 - y2 = C, y (0) = 5.
2730. y=(C,+Czx)ezx, y(0)=0, y'(0)=1.

2731. y=C, sin (x-Cz), y(rc)=1, y'(n)=0.
2732. y = C,e-x+Czex+C3ezx; y(0) = 0, y'(0) = 1, y"(0) _ -2.
31.4 DIFERENCIJALNE JEDNADZBE
1aerenejja;ine jednadz"be prveag recia

difereneilaiuxifln Dedaradibi prvog redaa, lliFerencijalna jednad"zba prvog
retie s nepoznatom funkcijom y, rije`sena po derivaciji y', ima oblik
y'
je f (x,
y) zadana funkcija. U nekim slucajevima povoljno je trazenom funkcijom smatrati
hlu x i jednad`ztru (I) napisati u obliku
x'=g(x, y), (1')
gdje je g (x, y)=
,l(x, y)
dy dx
iJzev`si u obzir da je y' = i x'= dy diferencijalne jednadzbe (1) .i (1') mozemo
dx
napisa u simetricnorn obliku
F'(x, y)dx+Q(x, y)dy = 0, (2)
gdje sa P (x, y) i O (x, y) poznate funkcije.
Pod rjesenjima jednad"zbe (2) razumijevamo funkcije oblika y=q (x) (y) icoje
zadovoljavaju tu jednadzbu.
Opéi integral jednad"zhi (1) i (1') ili jednadzbe (2) ima oblik
(it (x, y, )=0,

gdje j,, x coiji odaberiva konstanta.
©fie saaajerova. Skup smjerova
tea
nazivamo pnljern snrjerovà dïferencijalne jednad"zbe (1) i obicno ga prikazujemo sistemom rtica
strijelica s priklonim kutom a.
Krivulje f (x, y) = k, duï kojih je prikioni kut polja konstanten i iznosi k, nazivamo iso-
klinarna_ 1Vacrtavsi izokline i polje smjerova mozemo u jednostavnijim slucajevima priblì.:no
nacrtati polje integralnih krivulja shvativ"si ih kan krivulje koje u svakoj svojoj tacki imaju zadani
smjer pol.ja.
Pria jer !. Jtietodom izoklina konstruirajmo polje integ-
rainih krivulja jednadzbe
I?jeserrje. Nacrtav"si izokline x k (pravce) i polje smje-

rova, priblizno dohijerno polje integralnih kri-
vulja (sl. 105). Opée rje"senje je porodica pa-
rabola
v = 2+ C.
Metodom izok'.ina nacrtajte priblizno polje

integrainih krivulja za dalje navedene
diferencija'ne jcdnadzbe:
2733. 2734. y' _ - x-
2735. = 1+
x+ j'
,
2736
2737, ,.-c 5lika 105.
DIFERENCt.JALNE JEDNAD7ßE PRVOG REDA
..."i_11
3°0 Catxclag,jev te®a°emo Akb je funkcija f(x, y) neprekiriuta u nekom podrucju

U-fa <x <f'., ti <x <B} i ima u torn podrucju ogradenu derîvaciju fy' (x, y), onda svakom tackorn
(xy) podrucja U prolazi jedna i samo jedna integralna kriyulja y = Y (x) jednad"zbe (1) (q.
=S:)
(x)-
4110 Metoda Eulerove lextaljeaae erte. Za pribliznu konstrukciju integralne kri.vlie
jednadzbe (I j, koja proiazi zadanom tackom Mo (x, y), tu krivulju zamjenjujemo lomljenom cr-
tom s vrhovima yi) gdje je
x.i+I = xi-FAxi,
Axi = 11 (korak procesa),
Aì'i = 11f(xr, j'i) (i = 0, i, 2, ...).

Primjer 2. EulerovoJn metodom za jednadz"bu
xy
2
nadimcy(i), ako je y(0)=1 (h = 0, 1).
bdaLinimo rablicu:
xiy:
20
0 0, 1 0
1 0,1 1 0,005
2 0,2 1,005 0,010
3 0,3 1,015 0,015
4 0,4 1,030 0,021
5 0,5 1,051 0,020
5 0,6 1,077 0,032
7 0,7 1,109 0,039
8 0,8 1,148 0,046
9 0,9 1,194 0,054
10 1,0 1,248
Prema tome je y (1)= 1,248. Za usporedbu naeodimo tacnu vrijednost v (1)- e'I' =1,284.
,"aicï Ov on) ,i1cC0Q0.-0. i,aCxitG .5F,î ídkaxiaffla ïli, îeitlù
ra navedene vrijednosti x:
2738e y' = i, y (0) = 7 : nadite y (I) (h = 0,1).
2739a J' _ ,,+)', y(1) nadite y(2) (h = 0,1).
2740o p' -- -, v(0) = 2 nadite y(1) (h = 0,1).

1+.
2241. v(0) = 1: nadite y(I) (h =0,2).
31 6 DIFERENCIJALNE JEDNAD$BE 1},
3. Diferencijalne jednadäbe prvog reda sa separiranim

varisablama. Ortogonalne trajektorije.
l'. Jednadiba prvog reda sa separiranim varijablama. Jednad"zbom sa separiranirn
zarajablama nazivamo jednadzbu prvog reds oblika
=f(x)g(y) (1)
ili
Y
X (x) Y(y) dx + X 1.(x) Yt (y) dy = O. (f, g, X, X Y, Y, su neprekinute). (1')
Podijelimo li obje strane jednad"zbe (1) sa g (y) i pomnozimo sa dx, dobit demo -y
d
g (y)
= f(x)dx.
OdatIe integriranjem dobivamo opéi integral jednadbze (I) u obliku
dy
=Jf(x)dx+C. (2)
g( }')
Analogno, ako obje strane jednad"zbe (1') podijelimo sa X, (x) Y (y) i integriramo, dobit demo opdi
integral jednadzbe (1') u obliku
X Yt (Y)dY
(x) dx + = C. (2')
X ,(x) Y(1')
Ako za neku vrijednost y =yo imamo g (yo)- 0 onda je funkcija y =yo takoder rje"senje
jednadzbe ( I) u sto se neposredno lako mozemo uvjeriti. Analogno de pravci x= a i y = b biti
integralne krivulje jednad"zbe (1') ako su a i b korijeni jednad"zbi X,{x)=0, odnosno Y(y)=0
dijim lijevim stranama smo dijelili pocetnu jednadzbu.
Priuijer J. Rijesimo jednadzbu
y
y'= x
(3)
Napose nadimo rjesenje koje zadovoljava pocetni uvjet: y(1) = 2.

ßjesenje. Jednadz"bu (3) mo2emo napisati u obliku
dy y
dx x
Odatle demo separacijo arijabli imati

dv dx
x
prema tome In Ivi = - In Ix! +InC,,
gdje je po volji odaberiva konstanta ln C, uzeta u logaritamskom obliku. Nakon potenci-
ranja dobijemo opée rje"senje
C
y (4)
x
gdje '' C = _ C
gd,c- ìe -
Prilikom dijeljenja sa y mogli smo izgubiti rjesenje y = 0, ali se ono nalazi u formuli (4)
za C=-0.
Pomoéu zadanog pocetnog uvjeta dobivamo C=2, pa je prema tome trazeno parti-
kularno rjesenje
7
2'. Neke diferencijalne jednadibe koje se svode na jednadibe sa separiranim vam

rijablama. Diferencijalne jednadzbe ohlika
y' = f(ax+by+c) (b 0 0)
(f je neprekinuta) svode se na jednad°zbe oblika (1) zamjenom u = ax+ by -H c, gdje je u nova
tra°zena funkcija.
JEDNAD'l.BE PRVOG REDA SA SEPARIRANIM VARIJABLAMA
3 317
3 ". Ortogonalne trajektorije su krivulje koje sijeku linije zadane porodice (1)(x, y, a) = 0
(a je parametar) pod pravim kutom. Ako je F (x, y, y') =0 diferencijalna jednad"zba porodice,
onda je
=®
diferencijalna jednad`zba ortogonalnih trajektorija.

Priníjer 2. Nadimo ortogonalne trajektorije porodice elipsa
x2+2y2=a=. (5)
Rjes'enje. Deriviranjem obiju strana jednad"zbe (5) nalazimo diferencijalnu jednadzbu porodice
x } 2yy' = 0.
Odatle, zamijeniv`si y' sa --y' 1

, dobijemo diferencijalnu jednadzbu ortogonalnih trajek-
torija
x -
- 2y =0
y'
ili y'= 2y
x
Integriranjem demo dobiti y =Cxz ( porodicu parabola) (sl. 106).
&Ilka 106.
4'. I'ostavljanje diferencijalnih jednadibia Pri postavljar.ju diferencijalnih jednad"zbi

u geometrijskim zadacima cesto se mozemo koristiti geometrijskim smislom derivacije kao tan-
gensa kuta sto ga cini tangenta na krivulju s pozitivnim smjerom osi OX; to u mnogo slucajeva
omoguéava da odmah ustanovimo odnose medu ordinatom y trazene krivulje, njenom apscisom
x i y', tj. da dobijemo diferencijalnu jednad"zbu. U drugim slucajevima (vidite zadatke 2783, 2890,
2895) koristimo se geometrijskim smislom odredenog integrala kao povr"sine krivocrtnog trapeza
li duljine luka. Pri tome se neposredno iz uvjeta zadatka dobije jednostavna integralna jednad"zba
(ukoliko je trazena funkcija pod znakom integFala), a deriviranjem obiju njenih strana mozemo
lako prijeéi na diferencijalnu jednadzbu.
Prin¿jer 3. Nadimo krivulju koja prolazi tackom (3; 2), a diralgte bilo koje njene tangente raspo-
lavlja odsjecak tangente medu koordinatnim osima.
318 DIFERENCI.JALNE JEDNAD'GhE
Rjeseliie. Neka je tadka RI (x, y) polovifste tangente AB, a ta tacka je po uvjetu zadatka dirali"ste
(tacke A i 13 su tacke u kojima tangenta sijece osi OY'i OX). Na osnovu uvjeta je OA = 2}
i OB = 2:x hoeficijent smjera tangente na krivulju u tacki (x, y) je
dy OA
de OB x
To je ved diEerencija.Ina jednad"zha trazene krivulje. Ì`ransfornlacijom demo dob.iti:

de
-+
e
d
y
v
=
i iz toga
Inx+mny=InC iii. xy C.
Primjenom pocetnih uvjeta dobivamo da je C = 32 =6. Tako smo ustanovili da je trazena
krivulja hiperbola xy 6. -
Rijesite diferencijaine jednadzbe:
2742, tg sin' vdx+cos'x ctg ydy = O. 2743. xy' - t' = 1''
2744. xyy' = 1 - x'. 2745. y - xy' = a ( i + 2
27460 3e` tg y dx +( i- e`) secZ y dy = O. 27470 y' tg x = y.
Nadite partikularna rjesenja koja zadovoljavaju navedene pocetne uvjete;

2748. (I+e) yy'=e y= za ; O.
2749. (xy2+x)dx+(x2y-y)dy=0; x=(;.

R
2750, y'sinx = riny; y= 1 za X =
Rije"site diferencijalne jednad2be pomoéu zamjene varijabli :
2751. y'=tx+{ÿ`.
2752, y'=(8x+ +1)`.
2753_ (2x+3y-1).dx+(4x+6y-5)dy=O.
2754. (2x-y)dx + (4x - 2y + 3) dy = O.
U zadacima 2755 i 2756 prijedite na polarne koordinate:

Jxz+li2-x
2755.
2756. (x2+y2)dx-xydy=0,
2757*, Nadite krivulju za koju je duljina tangente jednaka udaljenosti diralista
od ishodi"sta koordinatnog sistema.
2758. Nadite krivulju za koju se odsjecak normale izmedu koordinatnib osi. u hilo
kojoj tack; krivulje raspolavlja u toj tacki.
2753o Nadite krivalju za koju suptangenta ima konstantnu duijinu (a > O)
4 HOMOGENE SFDNAD''LBE PRVOG REDR. 319
2760o Nadite krivulju za koju je suptangenta dvostruko veda od apscise diralista.

2761*. Nadite krivulju za koju apscisa tezista lika omedenog koorr atnim osima,
tom krivuljom i tardina.tom bila koje njene tadke iznosi 374 apsctse te tadke.
2762m Nadite jednadzbu krivulje koja prolazi tadkonl (3; !), za koju se odsjedak
tangente iztnedu diraiista i osi OX raspolavija u sjecis`tu s osi OY.
2763o Nadite jednadzbu krivulje koja prolazi tadkom (2; 0), ako odsjedak tangente
na krivulju izmedu diralista i osi :ma konstantnu duljinu 2.
Nadite ortogonalne trajektorije zadaniF porodica krivulja (a je parametar), kon-
struirajte porodice i njihove ortogonalne trajektorije.
2764o xz+ 'Z = a`'. 2765° v' = cax.
2766. xy = a. 2767o (,x-o)-2 + y2 = ca`.
. 1òrp2e,gdmtft cúipettealSáá,adrUe pedrtnâAbe pt vog rada

Homogene ;iedaaadikse, 13iferencjalnu jednadzbu
dra(x^ t')d:c (`., ')d: = O (1)
nazivaau> horrrogenonr ako su Rx,l i O4:, vl homogene funkcije istoga stupnja, Jednad"zbu
mozemo svesti na ohlik
=rl U
v
)
/
pomodu supsti[ucije y =.ru, s,dje je u nova nepoznata funkcija, transformiraìno u jednad`zhu sa
,epariranim varijahlama. Moderno takoder p jeniti i supstituciju s=wti.
Prinrjer I. Nadite opce rjesenje jednad"zhe
Rjesenje. Stavirno v 7.tx, pa éerno dohiïi ui-xí<=e"+u ili

d7t=- C(.v
Integriranjem dobivamo u= -In In -i. , odakle je
C
-xlnln
2', jednadzbe koje svoa2e asad ;InoBSaogease. Ako je
a,x+b, i'-S-et (2)

azx+h,rN+ez%
gdje je f neprekinuta
> 0,
lrt2 ha
onda, stavivsi u jednadzbi (z) x=u+a, y=u-?-ß gdje se konstante z i (3 edredaju iz sistema jed-
nadz`bi
a+5rß+cr = 0, a,a+hzi+ez = 0,
320 DIFERENCIJALNE JEDNADZBE IT
dobivam_o homogenu diferencijalnu jednadzbu s obzirom na varijable i v. Ako je 6=0, onda
uvr"stenjema,x+biy =u u jednadzbu (2) dobivamo jednad`zbu sa separiranim variiablama.

Integrirajte diferencijalne jednadzbe:
x+)'
2768. y' = - i. 2769. y'
x
2770. (x-y)ydx-x2dy = 0.
2771. Za jednadzbu (x2+y2)dx-2xydy=0 nadite porodicu integralnih krivulja,
a takoder izdvojite krivulje koje prolaze kroz tacke (4; 0), odnosno ( I). I ;
2772. ydx+(2-1;:y-x)dy=0. 2773. xdy-ydx=NbC'+y'dx.

2774. (4x2 + 3xy + y2) dx + (4y2+3xy+ x2) dy = 0.
2775. Nadite partikularno rjesènje jednad"zbe (xe--3y2)dx+2xydy=0 iz uvjeta
da je v= 1 za x=2.
Rije"site jednadzbe:
2776. (2x-y+4)dy + (x-2y+5)dx = 0.
1-3x-3y y' _
x+2y+I
2777. y' _- 2778.
1+x+ v 2x+4y+3
2779. Nadite jednadThu krivuije koja prolazi tackom (I ; 0) i ima svojstvo da je
odsjecak koji odsijeca tangenta na osi OY jednak polarnom radijusu dira-
lista.
2780**. Kakav oblik treba dati zrcalu projektora da se zrake iz tacl:astog izvora
svjetla reflektiraju u paralelnom pramenu?
.2781. Nadite jednadzbu krivuije u kojoj je suptangenta jednalca aritmetickoj
sredini koordinata dirali"sta.
2782. Nadite jednadzbu krivuije za koju je odsjecak, koji na osi ordinata odsijeca
normala u bilo kojoj tacki krivuije, jednak udaljenosti te tacke od ishodista
l:oordinatnog sistema.
2783". Nadite jednadzbu krivuije za koju je povrsìna, omedena s osi apscisa, kri-
vuljom i sa dvije ordinate od kojih je jedna konstantna a druga promjenljiva,
jednak omjeru kuba promjenljive ordinate i pripadne apscise.
2789. Nadite krivulju za koju je odsjecak na osi ordinata, koji odsijeca hilo koja
tangenta, jednak apscisi diraïista.
5. Linearne diferencijalne jednadzbe prvog recia.

Bernoullijeva jednadzba
Y°. Linearne jednadzbe. Diferencijalnu jednad`zbu oblika
y'+P(x)y=Q(x) (II
prvog stupnja obzirom na y i y' nazivamo linaernom.
s
Ako je funkcija Q (OE 0, onda jednadzba (1) dobiva Malik
y'+P(x)y=0 (2)
LINEARNE JEDN?.DGL'E PRVOG ItiEDA
321
i nazivamo je houtogenonz linearnorn diferencijalnom jednad°zbom. U tome slucaju se varijable se-

pariraju i opée rjesenje jednadzbe (2) je
P = c e- J-P (x)de (3)

Za rjesati°anje nehomogene linearne jednad$be (1) primjenjujemo tako zvanu metodu vari
jacije po volji odaberive konstante; ta metoda se sastoji u tome da najprije nademo opée rjesenje
pripadne homogene linearne jednadzbe, tj. relaciju (3). Zatim, smatrajuéi u toj relaciji da je C
funkcija od x, trazimo rje°senje nehomogene jednadkbe (1) u obliku (3). U tu svrhu uvrstimo u jed-
nadzbu (1) y i y' koje smo odredili iz (3), i iz dobivene diferencijalne jednadzbe odredujemo funk-
ciju C (x). Na taj nacin opée rjesenje nehomogene jednad`zbe (1) dohivamo u obliku
l' = C (x) e - P (s) d-'
Prinqer I. Rijesimo jednadzbu

y'=tgry= cos x
Rjesenje. Pripadna homogena jednad"zba je
y' -tgxy=0.
Rje"savanjem te jednadkbe dohivamo:
y= C..
1
cos x
Smatrajuéi C funkcijom od x, deriviranjem nalazimo da je

1 dC sin x
cosx dx cos "x
Uvr°stenjem y iy' u jednad`zbu (4) dohivamo:
I dC sin x C dC
C =tgx. cos x, = cos' x,
cos x dx cos' x cos x dx
odakle je
C(x)=cos'xdx=--x-'-- sin 2x=C

1 1
2 4
Iz toga slijedi da opée rjesenje jednadkbe (4) glasi
y=( -x---- sin 2x+C- cos x

1 1 1
Za rjesavanje linearne jednadzbe (1) mo°zemo takoder primijcniti supstituciju
()
gdje su u i v nepoznate funkcije od x. Tada-jednadz"ba (1) dobiva oblik
[u"+P(ç)tr] r+rI, = 0(x). (6)
Ako trazimo da bude
u"+P(x)ar =0, (7)
onda iz (7) dobivamo u, z iz (6) nalazimo e, a prema (5) imanto y.
PDF compression,
21
OCR, web
Demidovic: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadacì
322 DIFEIRENCI.JALNE JEDNAD'LBE IX
Bernoullijeva jednad"zba. Jednad2bu prvog reda oblika

y'+P(x)y = Q(x)y',
gdje je ,. -0 i nzivamo Bernotdlijevom jednadzboiu. Nju svodimo na linearnu pomoéu supsti-
tucije z ai-ì. takoder neposredno primijeniti supstituciju y ==try ili metodo varijacije
konstant:
Prinjer 2. aje"s'imo +drad"zbu
4 l
--y + xl Y
x
Rjesenje. To je Bernoullijeca jednad"zba z= -1 Stavimo da je
pa dobivanno:
4
uv v u'- 4
X
u+
)
v'u = x111.0). (8)
Da bi odredili funkciju u treba da ispunimo relaciju

4
u -u
x
=- 0,
odakle je
IIvrstenjem tog izraza u jednadz`bu (8) dobijemo:

ex) = x 7.1[)
a odatie nalazimo v:
(1
II
]
i prema tome dobivamo opee rjesenje u óblihu
,2
Nadite opée integrale jednad2bi:
2785. --
di
dx x
= X.
dr 2r
2786. + =
dx x
2787'`. (1+ r'`) dx = (N/I +yz sin -xy) dy.

2788. i2 dx-(2xr+3)dy=0.
izr
a 2799.
2730, y
279E. y'
2792.
2794.
d
dx
2793. 2x rd
dx
2795. 3xdy =
EGZAKTNE DIFERENCIJALNE JEDNADZBE. EUL.EROV iVLULTIPLIKATOR
Nadite partikularna rjesenja koja zadovoljavaju navedene uvjete:

xp'+P-e' =0;
rdx + x-
-x`
-vtgx=
--x =
- rZ+x
1
cos X
Nadite opda rjesenja jednadzbi:
xy'`,
2
=
x
3
y=b
x=0; y=0
O.
y(1+xsinx-3y3 sin x)dx.

J'=0
2790..Zadana su tri partikularna rjesenja y, yI,

da
Yo-1'
=
za
O.
x=a.
za
za x =
x=0.
O.
y2
323
linearne jednad"zbe. Dokazite
324 DIPEßENCIJALNE JEDNADfiBE IX
Prinz] I. Nad imo opéi integral diferencijalne jednadzbe

(3x2 -}- 6xy2) dx + (6x2y + 4y3) dy =0.
Rjeseuje. To je egzaktna diferencijalna jednadzba, jer je
d (3x2 + 6xy2) d (6x2y -}- 4y3)
12x y
ay dx
i prema torne jednad"zba ima oblik d U= O.
Ovdje je
()LT dU
x2+6xy' = 6x2y + 4y';
dx dy
a odatle je
U r (3x2 6xy2)dx + (Y) = x3 + 3 x2y'-' CV,:-
Deriviranjem U po y naéi éemo

au
= 6x 2y '- : (y) 6x2y + 4y3
ay
(prema uvjetu); odakle je So' (y) = 4y2 (y) Najzad dobijemo U (x, y) = x' -I-
+3x2y2+y1 +Co, i prema tome je x3+3x2y2+y4=C trazeni opéi integral zadane jednadzbe.
2'. Eulerov multiplikator. Ako lijeva strana jednad"zbe (1) nije totalni diferencijal, a
ispunjeni su uvjeti Cauchyjeva teorema, onda egzistira funkcija µ = µ (x, y) (Zulerov multiplikator)
takva da je
µ(Pdx+Qdy) = dU. (21
Odatle dobivamo da funkcija t, zadovoljava jednad"zbu
-(11P)= (cX (FtQ)

av
Eulerov multiplikator µ lako je naéi u dva slucaja:
(OP
Q ay
1
- aQax = F (x), tada j e 1t = 1t (x) ;
CoP
2)
P Y
- aQ
= Ft (Y), tada je p = u(y).
Prirnjer 2. Rijesimo jednadzbu
12xy + x2y + -
y3\
3'
dx + (x2 .i y2) dy = O.
Rj den je. Ovdje je
P=2xy-{-x2y+y, O= ,21y2
3
i
1 dP dQ 2x-;- 2x2 +y - 2x
3 Q(áy dx)
iz cega slijedi da je µ = µ(x).
d( µP) d(wQ) dP dQ d
Buduéi da je li µ µ : tada je
dy dx ay ax dx
dµ dP dQ
g
1
Q ay ax
dx=dx i lnµ- x, µ=er.
¡ JEDNADZßE PRVOG REDA
325
Dada jednadzbu pomnozimo sa p=ez, dobijemo:

e"` 2xy -f x2y
.Y3
3
) dx -I- ex (.x2 - y2) dy = ß>
a to je egzaktna diferencijalna jednad"zba. Kada je integriramo, imat éemo opéi integral
yex x2 +
3
= C.
Nadite opée integrale jednadzbi:
2802. (x+y)dx+ (x+2y)dy = 0.
2803. (x2+y2+2x)dx+2xydy = 0.
2804. (x3-3xy2+2)dx- (3x2y-y2)dy =0.
2805. x.dx+ydy =
xdy-ydx
1,2
x2+
2xdx y2-3xZ
2806. + a
d í' = O.
Y3 l'
2807. Nadite partikularni integral jednadThe
x+eY)dx+eY(1
x
_)d y = 0,
koji zadovoljava poéetni uvjet y (0) = 2.

Rijesite jednad"zbe za koje postoji Eulerov multiplikator iz=µ (x) µ =µ(y):
2808. (x+y2)dx-2xydy = 0.
2809. y(l +xy)dx- xdy= 0.
2810. Ydx+(y'-lnx)dy=0.
2811. (x cos y-y sin y)dy+(x sin y+y cos y)dx=0.
7. Diferencijalne jednadibe prvog reda koje nisu rijesene

s obzirom na derivaciju
i'. Diferencijaine jednadibe prvog reda vi"seg stupnja. Ako je jednadzba
F(x,y,y')=0, (1)
na primjer drugog stupnja s obzirom na y', onda, rjesavanjem jednad"zbe (1) s ob2irom na y', do-
bivamo dvije jednadzbe
Y' =.ft (x, )'), Y' =.Ì2 (x, Y) (2)
Tako svakom tackom M (x yo) nekog podrucja ravnine prolaze opéenito dvije integralne
krivulje. Opéi integral jednadzbe (1) u tome slucaju ima oblik
ci") (x, Y, C) °(1)1 (x, Y, C) CP2 (x, Y, C) = 0, (3)
gdje su ch, i opéi integrali jednadibi (2).
326 DIFERENCSALNE JEDNADZBE IX
Povrh toga za jednadzbu (1) mote postojati singuarni integral. Singularni integral geomet-
rijski predstavlja ovojnicu porodice krivulja (3) i motemo ga dobiti eliminacijom konstante C iz
sistema jednadgbi
(x,y,C)=0, ,y,C)=0, (4)

li ako eliminiramo p =y' iz sistema jednadtbi
°
F(x, y, p) 0, F; (x, y, P) = O. (5)
Primijetimo da krivulje definirane jednadzbama (4) ili (5) nisu uvijek rje"senja jednad"zbe
(1); prema tome to u svakom pojedinom slucaju treba proejeriti.
Primjer. I. Nadimo opéi i singularni integral jednadzbe
xy'2 2xy' -y = 0.
Rjesenje. Rije"si.mo s obzirom na y' pa imamo dvije homogene jednadtbe:
y'=-1-111 J y'=-1-
definirane u podrucju
x(x '-y)>0,
a njihovi opéi integrali su
(2x y-C)-2 x2=xy=0, (2x-y-C)-I-2 xy=0.

Kada ih pomnotimo, dobijemo opéi integral zadane jednad`zbe
(2x-y-C)2-4(x'2Txy)=0
(y-C)2=4Cx
(porodicu parabola).
Derivirajmo opéi integral po C i eliminirajmo C. Nalazimo singularni integral
y + x = 0.
(Pokus pokazuje da je y x=0 rjesenje zadane jednad`zbe.)
Singularni integral mozemo takoder naéi deriviraniem xp2-1- -2xp-y=0 po p i eli-
miniranjem p.
2°. Rjesavanje diferencijalne jednadzbe uvodenjena parametra. Ako diferencijalna
jednad"zba prvog reda ima oblik
x=4'(y,Y),
onda varijable x i y mo"zemo odrediti iz sistema jednadzbi
i acp ag) dP
=a1 + x= (Y,P),
P ap
gdje je p =y' parametar.
7 JEDNADZBE PRVOG REDA 327
Analogno, ako je y al, (x, y') onda se x i y odreduje iz sistema jednadzbi
all' t?/i d p
P= + y (x, P).
ax óx dx
Pr ìn jer 2. Nadimo opéi i singularni integral jednad"zbe
x2
y=ÿ2 xy'+ Z
Rjes"enje. Staviv`si y' =p prepisimo jednadz"bu ovako
X2
y=p2-xp-4-
Derivirav"si po x i smatrajuéi da je p funkcija od x dobivamo
dp dp
p=2pdx-p-xaz+x
dp
-x) = -x), =x +C. Uvrstenje
- jednadzbu
dx
(2p
dx
daje opte rjesenje:
(2p ili 1. Integriranjem izlazi p u po-
x2 x2
y=(x+C)2-x(x+C) l- ili y= 2
+Cx+C2.
Deriviranjem opéeg rjesenja po C i eliminacijom C dobijemo singularno rje"senje:
y =
xi
(Pokus pokazuje da je y
4
.
x2
--
zaista rjesenje zadane jednad"zbe).
4
Ako faktor 2p-x, kojim smo kratili, izjednacimo s nulom, dobijemo p =-2 i nakon
x2
uvrstenja p u zadanu jednad"zbu izlazi y = , a to je isto singularno rje"senje.
Nadite opée i singularne integrale jednadzbi (u zadacima 2812 i 2813 konstru-

irajte polje integralnih krivulja):
2812. y--y'+1=0.
'2
2813. 4y'2 - 9x = O.
2814. yy'2 - (xy + y'+x = 1) O.
2815. yy'2 - 2xy'+y = O.
281. laatte .
.x
Nadite uiíegraine kiivulje jednadThe
jeanaazbe --rv 9 1 2 _
=1 r.ulc
koje pro.aze
i - "9,.
tac.m
M (0; 1 .
2
Uvodenjem parametra y' =p rijeite jednadThe:
2817. x = sin y' +ln y'. 2818. y = y'z e2'.
2819. y=yrz+2lny'. 2820. 4}' = xz+y'Z.

y/2
2821. e =
2y'
328 DIFERENCIJALNE JEDNAD2BE IX
8. Lagrangeova i Clairautova jedxaadzba

1. Lagrangeova jednadz`ba. Jednad2bu oblika
P=xT(P) (P), (I)
gdje je p ==y' nazivamo Lagrangeovom jednaeli6orn. l)eriviranjem, znajuéi da je dy == p dx, jedna-
d"zbu (I) svodimo na linearnu s obzirom na x i dx:
pdx = (p(P)dx + [xy'"(P) + V(P)]dP (2)

Ako je p * <p (p), onda iz jednadzbi (1) i (2) dobivamo opée rje"senje u parametarskom obliku:
x = Cf(p) + g (p), y= [CI (P) + g (p)] 9)(p) + (p),

gdje je p parametar, a f (p), g (p) su neke poznate funkcije. Povrh toga mode postojati singularno
rje"ser,je koje trazimo na obican nacin.
2'. Clairautova jedaiad"aba. Ako je u jednadzbi (I) (p) = p onda dobivamo Clairaut
tozu jednadzbu
= xp + (p).
y
Njeno opée rje"senje ima oblik y =Cx+ (C) (porodica
pravaca). Pored toga egzistira singularno
rje"senje (ovojnica) koje dobijemo nakon eliminiranja parametra p iz sistema jednad"zbi
I x = (P),
P = Px (P)
Primjer. Rije"simo jednad"zbu
y = 2y'x + --
y
(3)
Rjeseríje. Stavimo y' p, pa je tada y=2px+-; deriv ira jmo i zamijenimo dy sa p (ix . Dobi-
P
éemo :
pdx=2pdx+2xdp- dp
-
pZ
dx
dp
---x.}--. 2
P
1
P3
Kada rijesiino tu linearnu jednadz`bu, imat demo
x = (I n p + C).
Iz toga je opéi integral
1
x = (lnp + C).
PZ
1
y = 2px + --.
P
Da nademo singularni integral po opéem pravilu tvorimo sistem
y=2px+-, 0=2x-- 1 1
9 ßA'LNE DIFERENCLIALNE JEDNADZBE
329
Odatle je
x=
2p 2'
J'=-p
i prema tome
y=±2 2x_
livrstenjem y u jednadzbu (3) uvjerit Perno se da dobiaena funkcija nije rjesenje, p<
prema tome jednadzba (3) nema singuiarnog integrala.
Rijesite Lagrangeove jednadzbe:
2822. y= x(r'+
` 2823. )' = y 2
2824. y = (1 +.I'')x+y'2. 2825*. y = - 1

r'(2x+
Nadite ope i singularne integrale Clairautove jednadzbe i konstruirajte polje

integralnih krivuljá:
2826. y = xy' + y' 2. 2827. y = xy' + r'.
2828. y = xy'+71 +(y')2. 2829. y = xy' + -1 .
2830. Nadite krivulju za koju je konstantna povrina trokuta, koji tvore tcoordi-
natne osi i tangenta u hilo kojoj tacki.
2831. Nadite krivulju, ako je udaljenost zadane tacke do bilo koje tangente te
krivulje konstantna.
2832. Nadite krivulju za koju duljina odsjecka hilo koje njene tangente unutar
koordinatnih osi ima stalnu vrijednost 1.
9. Razne diferencijalne jednadibe prvog reda

2833. Odredite tipove diferencijalnih jednadzbi i ukazite na metodu njihova ì-je-
`savanja:
a) (x + y) y' = x arctg , h) (y' -2x)')j=x3>

i) y' =(x+y)2;
b) (x-)')1'' = Y`;
j) x cos y' + y sin y' = 1;
c) y' = 2xy+x3;
k) (x2-xy)y' = y4;
d) y' = 2xy+y3;
1) (x2 +2xy3) dx + (y2+3x2y2)dy = 0;
e) xy'+t'=siny; m) (x3-3xy)dx + (x2+3)dy = 0;
1 ) (Y- x.02 = y'3; n) (xy3 + ln x) dx = v2 dy.
g) r= xe' ;
330 DZFERENCZJALNE JEDNAD%ßE I7
Itijesite jednadzbe:
2834. a) x -y cos dx+xcos d1' = (Ì;

\ x
b) xln dy-rdx=0.
(x2
2835. x dx = 2836. (2xy2-y)dx+xdy=0.
y
2837. xy'+y = xy2ln x.

2839. y = xy' +
2840.
f
x2(y+1)dx+(x3-1)(y-1)dy=0.
ay' .
2838. y = xy'+y' In C.
2841. (1+y2)(e2xdx-eYdy) - (1+y)dy = 0.

2842. y` -y 2x -1 X2
2
= 1. 2843. ye'' = (y3 +2xeY)y'.
2844. y''+y cos x= sin x cos x. 2845. (1- x2)y' +xy.= a.
2846. x 1' - x+1 -x = 0. 2847. y' (x cos y + a sin 2y) = 1.
2848. (x2y-x2+y-1)dx+(xy+2x-3y-6)dy=0.
2849. y'=(1+y1)2. 2850. xy3 dx = (x2y+2) dy.
2x
2851. y' =
3x2
3+p+1
2852.2dx+dy-dx=0. v x
2853. y'= + tg y 2854. yy +y2 = cos

" X.
x x
2855. x dy +y dx = y'` dx. 2856. y' (x + sin y) = l.
2857. ydp= -p+p2. 2858. x3dx-(x4+y3)dy=0.

dr
xd/x+ydy xdy dx
2859. x`y'2+3xyy'+2y2 = 0. 2860.
Vx2+y2 Y
2861. e''dx+(xeY-2y)dy=0. 2862. y=2xy'+,/1+yr2.

2863. y' _ =-(1+1ny -In x). 2864. (2e' +y4)dy -ye`dx = 0.
9 RAZNE DIPERENCIJALNE JEDNADZBE
331
y+2 y
2865. y' = 2r 2866. xy(xy2+1)dy-dx=0.
\x +y-]
2867. a (xy' +2y) = xyy'. 2868. xdy-ydx=y2dx.
2863. (x2 -1)3/'dy+(x3+3xyNtx2-1)dx=0.
2870. tg xd = a.
dx
2871. a2+x2dy + (x+y-./a2+x2)dx = 0.
2871 xyy'2 - (x2+y2)y'+xy = 0. 2873. y = xy' + lz'

2874. (3x2+2xy-y2)dx+(x2-2xy-3y2)dy=0.
2875. 2ypdp = 3p2+4y2.

dy
Nadite rjesenja jednadzbi za navedene poeetne uvjete:
2876. y'=y'+1; y 0 za x = 1.
2877. e`-"y'=1; y=1 za x=1.

2878e r'ctgx+y=2; y = 2 za x = 0.
2879. e''(y'+1) = 1; y= 0 za x = 0.
2880. y'+y= cos x; y= za x=0.

2
2881. y' x2; y = 14 za x = 0.
2882. y'+y=2x, y= -1 za x = 0.
2883. xy'=y; a) y = za x = 1;
1 b) y=0 za x=0.
2884. 2xy'=y; a) y=1 za x=1; b) y=0 za x=0.
2885. 2xyy'+x2-y2=0; a) y=0 za x=0; b) y= I za x=0.

c) y=0 za x= 1.
2886. Nadite krivulju koja prolazi tackom (0; 1) u kojoj je suptangenta jednaka
zbroju koordinata diralista.
2887. Nadite krivulju ako yam je poznato da je suma odsjecaka, koje na koordi-
natnim osima odsijeca tangenta krivulje, konstantna i iznosi 2a.
2888. Zbroj duljina normale i subnormale jednak je jedan. Nadite jednad2bu
krivuije ako je poznato da krivulja prolazi kroz ishodiste koordinatnog
sistema.
332 DIFERENCLJALNE JEDNADZBE IX
2889*. Nadite krivulju za koju je kttt koji tvori tangenta i radijvektor dìralis"ta,
konstantan.
2890. Nadite krivulju ako yam je poznato da je povrsina izmedu koordinatnih
osi, te krivulje i ordinate bilo koje taeke na krivulji jednaka kubu te ordinate.
2891. Nadite krivulju ako je poznato da je povrsi.na sektora, omedenog polarnom
osi, tom krivuljom i polarnim radijusom bilo koje tacke krivulje, propor-
cionalna kubu tog radijusa.
2892. Nadite krivulju za koju je odsjecak koji na osi OX. odsijeca tangenta jednak
duljini te tangente.
2893. Nadite krivulju za koju parabola y2 = 2x raspolavlja odsjecak tangente
izmedu koordinatnih osi.
2894. Nadite krivulju za koju je duljina normale u bilo kojoj tacki krivulje jednaka
udaljenosti te tacke od ishodista koordinatnog sistema.
2895*.Povrsina lika omedenog krivuljom, koordinatnim osima i ordinatom bile
koje tacke krivulje jednaka je duljini pripadnog luka krivulje. Nadite jednadzbu
te krivulje ako je poznato da ona prolazi tackom (0; 1).
2896. Nadite krivulju za koju je povr°sina trokuta, koji tvori os apscisa, tangenta
i radijvektor dirali"sta, konstantna i jednaka 02.
2897. Nadite krivulju ako je poznato da je poloviste odsjecka koji na osi OX odsi-
jecaju tangenta i normala na krivulju, konstantna tacka (a; 0).
Pri postavljanju diferencijalne jednadz"be prvog reda, narocito u zadacima iz fizike, cesto
je svrsishodno primijeniti tzv. metodu diferencijala koja se sastoji u tome da priblizne odnose medu
neizmjerno malim prirastima zadanih i trazenih aelicina, ispravne s tacno"séu do neizmjerno
malih velicina vi'seg reda, zamijenimo pripadnim odnosima medu njihovim diferencijalima,
'Ito ne utjece na rezultat.
Zadatak. U rezervoaru ima 100 vodene otopine od 10 kg soli. Voda utjece u rezervoar brzinom
1
od 3 I u min., a smjesa iz njega istjece brzinom od 2 I u min, pri cemu se mijesanjem podr-
2ava jednolika koncentracija. Koliko soli ée biti u rezervoaru po isteku jednog sata?
Rjefenje. Koncentracijom c zadane tvari nazivamo kolicinu tvari u jedinici volumena. Ako je kon-
centracija jednolika, onda kolicina tvari u volumenu V iznosi cV.
Neka je kolicina soli koja se nalazi u rezervoaru x kg, po isteku vremena t min. Kolì-
cina smjese u rezervoaru u tome trenutku bit ée (100+ t) 1 i prema tome koncentracija
x
kg na 1 I.
100+t
U toku vremena dt iz rezervoara istjece 2 dt smjese sa 2c dt kg soli. Prema tome
1
promjenu dx kolicine soli u rezervoaru karakterizira odnos
-dx=2cdt, ili -dx- 1002x+t dt.

To i jeste tra2ena diferencijalna jednad"zba. Kada separiramo va Jable i integriramo,
dobi[ éemo
lnx- 21n(100+t)-{-ln C
C
x =_
(100 + t)=
Konstantu C odredujemo iz uvjeta da je za t= 0, x= 10, tj. C= 100000. Po isteku jednog
100000
sata u rez.ervoaru ée bid x 3,9 kg soli.
1602
9 i{AZNE DIFERENCIJALNE JEDNADZßE
333
2898". Doka2ite da slobodna povrsina teske tekuéine, koja rotira oko vertikalne
osi, ima oblik rotacionog paraboloida.
2898°. Nadite ovisnost tlaka zraka o visini, ako je poznato da je tlak kp/cm2 1
na razini mora, a 0,92 kp/cm2 na visini od 500 m.

2900". Prema Hookeovom zakonu elastiéni konop duljine / pod djelovanjem raz-
vlaéne sile F dobiva prirast duljine klF (k = const). Koliko Ce se produ2iti
konop pod djelovanjem svoje te2ine W, ako ga objesimo za jedan njegov
kraj? (Poéetna duljina konopa je Z).
2901. Rijesite isti zadatak pod uvjetom da je na kraju konopa objesen teret P.
Pri rjesavanju zadataka 2902 i 2903 upotrijebite Newtonov zakon po kome
je brzina hladenja tijela proporcionalna razlici temperature tijela i okoline.
2902. Nadite zavisnost temperature T od vremena t ako tijelo zagrijano do To
stupanja unesemo u prostoriju u kojoj je temperatura stalna i iznosi a stup-
njeva.
2903. Kroz koje Ce se vrijeme temperatura tijela zagrijanog do 100° sniziti do 30°
ako je temperatura prostorije 20°, a za prvih 20 min tijelo se ohladi do 60°?
2904. Usporavajuée djelovanje trenja na disk koji se vrti u tekuéini proporcionalno
je kutnoj brzini vrtnje. Nadite ovisnost te kutne brzine o vremenu ako je poz-
nato da se disk poéeo vrtjeti brzinom od 100 okr/min i da se nakon min 1
vrtio brzinom od 60 okr/min.

2905". Brzina raspadanja radijuma proporcionalna je prisutnoj koliéini radijuma.
Poznato yam je da nakom 1600 godina ostane polovina prvotne kolicine.
Nadite koliki se postotak radijuma raspadne nakon 100 godina.
2906*. Brzina istjecanja vode iz otvora na udaljenosti h po vertikali od slobodne
povr"sine odreduje se formulom
u= c,r/2gh , gdje je c-z.0,6 i g ubrzanje sile te2e.

Za koje vrijeme voda kojom je napunjen polusferni kotao promjera 2 m
istjeée iz njega kroz okrugli otvor na dnu, polumjera 0,1 m.
2907. Koliéina svjetlosti koja se apsorbira pri prolazu kroz tanak sloj vade propor-
cionalna je koliéini svjetla koje pada na vodu i debljini sloja vode. Ako se pri
prolazu kroz sloj vade debljine 3 m apsorbira polovina prvobitne kolitine
svjetla, koliki dio svjetla prodire do dubine od 30 m?
2908*. Sìla otpora zraka pri padanju tijela s padobranom proporcionalna je kvadratu
brzine padanja. Nadite graniénu brzinu padanja.
2909*. Dno rezervoara sadr2ine 300 1 pokrito je smjesom soli i netopive tvari.
Uz pretpostavku da je brzina otapanja soli proporcionalna razlici medu
koncentracijom u zadanom trenutku i koncentracijom zasiéene otopine
(1 kg soli na 3 1 vade) i da zadana koliéina éiste vode otapa 1/3 kg soli u 1
min, nadite koliko ée soli sadr2avati otopina po isteku sata.

1
2910°. Elektromotorna sila e u strujnom krugu struje i, otpora R i induktiviteta

L sastavljena je od pada napona Ri i elektromotorne sile samoindukcije
di.
L Odredite struju i u trenutku t, ako je e = E sin wt (E i w su konstante)
dr
a i=0 za t=0.
334 DrFERENCIJALNE JEDNIDZI3E IX
10. Diferencijalne jednadThe vi eg reda

1'. Neposredno integriranje. Alto je
onda je
p = (dx f ... f.f (x)dx+Ci x" +C2xn 2+...+C,,.

n puta
2°. Sniienje reda jednad"zbe. 1) Ako diferencijalna jednad"zba ne sadrzi eksplicitno

y, opt.
F (x y' J'") = 0,
onda supstitucijom y' p dobivamo jednad"zbu kojoj je red za jedinicu nizi:
F(x, p, p)=0.
Primjer I. lvadimo partikularno rje"senje jednad2be
x1'" +y' + x = 0,
koja zadovoljava uvjete
y=0, y"=='0 za x=0.
Rjermje. Stat imo r' = p, pa imamo y" - p' odakle je
xp'+p 0.
Nada rij jednad`zbu kan linearnu s obzirom na funkciju p, dobijemo
Pe = C, - x'--.
Iz uviera = p=0 za x=0 imamo O C,-0, tj. C, =0. Iz toga slijedi da je
dy x
d.e ?
odakle jos jednom integracijom izlazi

a
--+C,.
4 -
Uvrstiv"si ==0 za x =0, dobijemo C, 0. Frema torne trazeno partikularno esenne glasi
-x-.
1
ko diferencijalna jednadzba ne sadrzi eksplicitno x, npr.
F ( t', l'", 1,,,) = 0,
10 DIEERENCIJALNE JEDNADZBE VISEG REDA
335
dp
onda stavljajuéi y' =p, y"=pd dobivamo jednad°zbu kojoj je red za jedan nizi:
y
dP
P =0.
dy
njer 2. Nadimo partikularno rjesenje jednad`zbe
yy"-y'' =y1
pod uvjetom da je y = 1, y' = 0 za x -0.
dp
Rjesenje. Uvr"stenjem y' =p, a prema tome i y" =p na'sa jednad"zba se transformira u ovu:
y
dp
yp
d1
- pz =y'.
Dobili smo Bernoullijevu jednad"zbu s obzirom na p (y smatramo argumentom). Rijeëimo
je, pa nalazimo da je
p = ± y Cr+y=
Iz uvjeta y' -p = O za y = 1 imamo C, _ - I.
Prema tome je
p=±y y'-1
Integriranjem izlazi:
arccos -
1
+ x = C2.
Stavivsi y =1 i x=0 dobijemo C, = 0, odakle je -=

y
cos x il y sec x.
Rijesite jednadzbe:
2911. y"= 1
2912. y"=- 1
X 2y3
2913. y" = 1- y'2. 2914. xy°+y' = 0.

2915. yy" = ÿ. 2916. yy"+y'' = 0.
2917. (l+x2)y"+y,2 +1=0. 2918. y'(]+y"2)=ay°
2919. x'y"+xy' = 1. 2920. yy" = y3y'+
2921. - y' (1 -i- y') - 0. 2922. "_-

J
I 2923. (x+1)r"-(x+2)y'+x+2=0. 2924. xy" = y' In
336 DIFERENCIJALNE JEDNAD'LBE IX
,, 1 )2
2925. 2926. x r"' + d"' = 1 +
4
2927. i 2+y z= 1.
Nadite partikularna rje°senja uz zadane pocetne uvjete:

2928. (1+x2)y"-2xy'=0; y = 0, y'=3 za x=0.
2929. 1+y'2=2yy"; y=1, y'=1 za x=1.
2930. yy"+y,2=y'3; l'=1, y'=1 za x=0.
2931. xy"=y'; y=0, y'=0 za x=0.
Nadite opce integrale jednadzbi:
2932. .1'Y' =y2+y'2y_y,y
l'y
yy y,2 y,, /y 2+ y/2.

2933.
2934. y,2 yy" y2y'.

2935. yy"+v'2_y'31ny=0.
Nadite rjesenja koja zadovoljavaju navedene uvjete:

2936. y"y3 = i; y = 1, y' = 1 za x = -I. .
2937. yy"+y'2=1; y'=1 za x = O. y = 1,
2938. xy"=11+y'2; y=0 za x=1; y= 1 za x=e2.
2939. y"(i+lnx)+ 1 y'=2+lnx; y= 1 , y'=1 za z= 1.

x 2
2940. y"=" 1+1n

x
; y=--1. ,
2
y'=1 za x=1.
2941. y"-J'"2+y'(y-1) = 0; y= 2, y' = 2 za x= O.
2942. 3y'r"=y+yr3+1; y = -2, y'=0 za x = O.
2943. y2+.1''2-2y'y" = 0; y = 1, y' = 1 za x = O.
2944. yy`+y'2+yy"=0; y=1 x=0 y=0 za x=-l. za i
2945. 2r'+(v'2-6x)y"=0; y=0, y'=2 za x=2.

2946. p"y2+yy"-y'2 = 0 y = r' = 2 za x= O. ; 1 ,
2947. 2rr"-.3y"2 =4y2; y=1, y'=0 za x=0.

l() DIIERENCIJALNE JEDNADZIIE VISEG REDA
337
2948. 2yy"+y2-y-2 = 0; y= 1, y' = 1 za x=0.

2949.y" =Y z
-J'; l'= -4 1
, J''= 2 zax=l.
1
295®. y" + z -2YY'2=0; l'=1, ezax=-1.

2e
2951. 1+yy"+y'2=0; y=0, y'=1 za x=1.

2952. (1+yy')y"=(1+y'2)y'; y=1, y'=1 za x = 0.
2953. (x+1)y"+xyi2=y'; y=-2, y'=4 za x=1.
Rijesite jednadzbe:
2954. i"' = xy,"2+y"22
2955. Y'=xy"+y"- 2
z
2956. r"
2957. yy'y" = y'3+p"2. Izdvojite integralnu krivulju koja prolazi tackom (0; 0)
i u njoj dira pravac = O.
2956. Nadite krivulje konstantnog polumjera zakrivljenosti.
2959. Nadite krivulju za koju je polumjer zakrivljenosti proporcionalan kubu nor-
male.
2960. Nadite krivulju za koju je polumjer zakrivljenosti jednak normali.
2961. Nadite krivulju u kojoj je polumjer zakrivljenosti dvostruko veéi od normale.
2962. Nadite krivulju za koju je projekcija polurnjera zakrivljenosti na os OY
konstantna.
2963. Nadite jednadzbu uzeta viseéeg mosta ako pretpostavite da je optereéenje
jednoliko rasporedeno po projekciji uzeta na horizontalni pravac. Tezinu
uzeta zanemarite.
2964*. Nadite polozaj ravnoteze gipke nerastezijive niti, koja je krajevima ucvrs-
éena u dvije tacke i ima konstantan teret g(ukljucivo tezinu niti) na jedinicu
duljine.
2965*. Tesko tijelo bez pocetne brzine klize po kosini. Nadite zakon gibanja ako
je prikloni kut z', a koeficijent trenja µ.
Upiva. Sila trenja je 1"N gdje je N sila reakcije podloge.
2966*. Silu otpora zraka pri padanju tijela mozemo smatrati proporcionalnom
kvadratu brzine. Nadite zakon gibanja ako je pocetna brzina nula.
2967'. Motorni camac tezine 300 kp giba se po pravcu s pocetnom brzinom od
66 m/s. Otpor vode proporcionalan je brzini i iznosi 10 kp pri brzini m/s. 1
Za koje vrijeme ce brzina biti 8 m/s2.

22 Demidovi6: Zadaci
338 DIFERENCIJALNE JEDNAD2ßE IX
11. Linearne djifereneflja9ne Dednadzbe

1 . Homogene jednadäbe. Funkcije Yr = 4'1 (x), Y2 = 9'2 (x)3 , Yr, = 9'n(x) nazivamo
C koje nisu
.
linearno zavisnint ako egzistiraju konstante Cr, Co, . . . , sve jednake nuli, takve da je
CIyt+C2y2+ ...+CY = 0;
U suprotnom slucaju zadane funkcije nazivamo linearno nezavisnirn.
Opée rje"senje homogene linearne diferencijalne jednadzbe
y("' + P I (x) y(" + . . . + Pn (x) .v = ® (1)

s neprekinutim koeficijentima (x) (i = 1, 2, . . . , n) ima oblik
Y = CIYI+C2Y2+...+CnY",
gdje su yi, y2, . . . , y linearno nezavisna rjesenja jednadzbe (I) (fundamentalni sistene ,jeienja).
2°. Nehomogene jednadzbe. Opée rje°senje nehooaogene linearne diferencijalne jednadzbe
Y1,o+PI(x)y<"-n+...+P"(x)Y =f(x) (2)

s neprekinutim koeficijentima P (x) i desnom stranom f (x) ima oblik
l'=.Vo+Y,
gdje je y" opte rje'senje pripadne homogene jednadzbe (1),
a Y je partikularno rjes"enje zadane ne-
homogene jednadThe (2).
Ako je poznat fundamentalan sistem rje"senja y2, , Y homogene jednadzbe (1),
onda opée rje"senje pripadne nehomogene jednad"zbe (2) mozemo naéi po formuli
y -
y = C, (x)y,+C2(x) v2+...+C(x)Y",
gdje su funkcije C; (x) (i = 1 , 2, . . . , n) odredene iz sistema jednad"zbi
Ci(x)Y,+Cz(x)y2 +...+C(x)Y"=0,
Ci(x))'i+Cz(x)Yí +... +C(x)Y=0,
(3)
2)+C2 2)+. .. +C;, = 0,
CI (h) (x) An- (x) y 2)
Cí (x) +...+C (x) y;," n _.f(x)

"+Cz(x)Yz"-"
(metoda varijacija po volji odaberivih konstant.).
Primjer. Rije"simo jednadzbu

xy" +y, x2. (4)
Rjesenje. Rje°savanjem homogene jednad"zbe

xy" + = 0,
d obi vamo:
y=Cl]nx-i-C2. (5)
Prema tome mozemo uzeti da je
=Inx i y2 = 1
i rje"senje jednazdbe (4) tra°ziti u obliku
y = C, (x) x + C2(x).
11 LLNEARNE JEDNADZBE
339
Postavimo sistem jednadzbi (3) i uzmimo u obzir da je svedeni oblik jednad2be (4)
y" + -21- = x. Dobit éemo
Cji(x)In x + C2(x)-1 = 0,
CI (x) -+ C2(x)0 =
I
X
X.
Odatle je
x3
Ci(x) =
x3
3+A
i Cz(x)=- - 3 In +
x3
9+ B
i prema tome je
x3
y= +Alnx+B,
gdje su A i B po volji odaberive konstante.
2968. Ispitajte linearnu zavisnost ovih sistema funkcija:

a) x, x+1; e) x, x2, x3;
e2x, e3x.
bl x2, -2x2; ex
c) 0, 1, x; g) sin x, cosx, 1;
d) x, x+1, x+2; h) sin2x, cos2x, 1.
2969. Nadite linearne homogene diferencijalne jednadzbe ako je poznat njihov

fundamentalni sistem rjesenja:
a) y, = sin x, 1'2 = cosx;
b) y, =
ex>
1'z = xex;
z;
c) y, = x, Y2 =x
d) y, = ex, yz = ex sin x, y3 = ex cos x.
2970. Poznavajuéi fundamentalni sistem rjesenja linearne homogene diferencijalne
jednad"zbe
Yt=x> )'2 =x2 , Y3=x3 ,
nadite njeno partikularno rjesenje y koje zadovoljava pocetne uvjete
1'ix=5 = 0, 12' ix= = -1 Y" L=, = 2.
2971*. Rijesite jednad"zbu

2
r"+ v'+y=0,
x
sin x
ako vam je poznato njeno partikularno rjesenje y, _ x
2972. Rijesite jednad2bu
x2 (In x--1)r'-ry' +y=0,
ako vam je poznato njeno partikularno rjesenje y, _
22^
340 DIFERENCIJALNE JEDNAD2BE IX
Metodom varijacije konstanti rijesite nehomogene linearne jednadzbe:

2973. x2y"-y'=3x2.
2974`. x23»"+xy'-y = x2.
2975. y"'+ y'= sec x.
12. Linearne diferencijalne jednad"zbe drugog reda

s konstantnim koeficijentima
t°. Homogene jednadz`be. Linearna jednadzba drugog reda s konstantnim koeficijentima

p i q bez desne strane ima oblik.
y"+py'+qy = 0. (I)
Alzo su k, i k, korijeni karakteristiene jednadz"be
99(k)-k2+pk+q=0, (2)
onda opée rje"senje jednad`zbe (I) pisemo u jcdnom od ova tri oblika:
I) y = Cier'x+C2er2'`, ako su k, i k, realni a kr#kz;

;,-r = k,;
2) y e (C, +C)x}, ako je h1
3) y = e'x(C, cos fix+C2 sin fix), ako su kt = ßi a k2 =u"-ßi(ß 0).
2°. Nehosnogenejednadzbe.Opéerje:knjelinearne nehomogenediferencijalnejednadzbe

y"" -I- py +qy = Ì(x) (3)
mozemo pisad u obliku zbroja
y=yo+Y,
gdje je yo opée rjesenje pripadne jednad°zbe (I) bez desne strane, odredeno po formulama 1) do
3), a Y je partikularno rjesenje zadane jednad"zbe (3).
Funkciju Y mozemo naéi metodom neodredenih koeficijenata u ovim jednostavnim slu-
cajevima:
1. f (x) = e°Y P (x), gdje je P
(x) polinom n-tog stupnja.
Ako a nije korijen karakteristicne jednadzbe (2), tj. ya (a) 7-(z 0, onda stavljamo
Y e" Q (x), gdje je Q (x) polinom n-tog stupnja s neodredenim koeficijentima.
Ako je a korijen karakteristicne jednadzbe (2) tj. ap (a) = 0, onda je Y x'e°` (x), Q
gdje je r visestrukost korijena a (r = i ili r == 2).
2. f (x),- e°'" [P (x) cos bx-F Q,,, (x) sin bx].
Ako je (a+bi) #0, onda stavljamo
Y [SN (x) cos bx +TN CO sin bx],
gdje su SN (x) i TN (x) polinomi stupnja N = max {n, in}.
Ako je pak ça (a+bi) = 0, onda je
Y = xre°x [SN (x) cos bx + TN (x) sin bx],

gdje je r viäestrukost korijena a +bi (za jednad"zbe drugog reda r == I).
U opéem slucaju se za rjesavanje jednad2be (3) primjenjuje metoda varijacije konstanti
(vidi 1 I.)
12 LINEARNE.IEDNADZBE DRUGOG REDA 341
Prinzjer I. Nadimo opée rjesenje jednadzbe 2y" y' y=4xe2x.
Rjesenje. Karakteristicna jednadzba 2k2- k 1 0 ima korijene k, = I ì k2 =- 1
2. Opée rjesenje
pripadne homogene jednadïbe (prvi oblik) glasi = C,e`' f-C2e -1112. Desna je strana zadane y
jednad2be f(x)=4xe2Y= e°SP(x). Prema tome je Y=e'-x (Ax -B) jer je n=1 i r=0.
Deriviramo li Y dva puta i uvrstimo derivacije u zadanu jednadïbu, dobivamo
2e2x(4Ax 4B + 4A) - e1x(2Ax rt 2B ;- A) - e2x(Ax + B) = 4xe2z.
Kraéenjem sa e'-x i izjednacenjem koeficijenata uz prve stupnjeve od x i slobodnih clanova

na lijevoj i desnoj strani jednadzbe imamo: SA = 4 i 7A-}" 5B = O, odakle je A = -
4
a
B.=- 25- 28
-
5
x(4
Na taj nacin, Y == e2 I\-- x
5
- 28\
25
/1, a opée rje"senje zadane jednadzbe je
4 28`
Y=CIex-C2e 2
x
25,
( 5
Prbnjer 2. Nadimo opée rjesenje jednad`zbe y"-2y'-i-y = x ex.

Rjesenje. Karaketristicna jednadzba k2-2k -1-
0 ima dvostruki korijen k = I. Desna strana jed-
I
nadzbe ima oblik f

(x) = xex; ovdje je a = 1 i n = 1. Partikularno je resenje
Y = x2ex (Ax-1-B) jer se a poklapa s dvostrukim korijenom k =1, a iz toga je r = 2.
Derivirajmo Y dva puta, uvrstimo u jednad"zbu i izjednacimo koeficijente. Dobivamo
1
A B O. Prema tome opée rjesenje zadane jednad'zbe glasi

6
1
y = (C, '- Czxl ex ._ x3ex.

6
Prinajer 3. Nadimo opée rjesenje jednadzbe y"-y =x sin x.

Rjesenje. Karakteristicna jednadzba k2+I =0 ima korijene k,=i i k2= -i. Opée rjesenje pri-
padne homogene jednadz"be bit Ce [vidi 3), gdje je =0 i ß= t]:
C, cos x C, sin x.
Desna strana ima oblik
f(x)= e ""[P(x) cos bx= Q,,,(x)sinbx],
gdje je a = 0, 1)=1, P (x) = 0, Q,2(x) = x. Njoj odgovara partikularno rjesenje
Y - x [(Ax + B) cos x (Cx D) sin x]
( ovdje je N = 1, a = 0, h = 1, r = I).
Derivirajmo dva puta i uvrstimo u jednadzbu, izjedna /imo koeficijente u obje strane jed-
nadzbe uz cos x, x cos x, sin x i x sin x. Time demo dobiti cetiri jednadzbe: 2A +2D = 0,
4C =0, -2Bi-2C =0 i -4A =1,izkojihizlazidajeA- 1j4,B =O, C= O,D -114.
x2 x
Prema tome je Y cos x + sin x.
4 4
Opée rjesenje je
y= Crcosx -F C,sinx - x2
4
cosx
x
4
sin x.
342 DIFERENCIJALNE JEDNAD2SE IX
3`. Princip superpozicije rje"senja. Ako je desna strana jednad'zbe (3) suma vie funkcija;
.f(x) =.f, (x) +Î2 (x) + . . . + f (x)

a Yi (i = 1, 2, . . . , n) su rjesenja pojedinih jednadïbi
y" +py' +qy =.f, (x) (i = 1, 2, . . . . n),

tada je suma
y=Yt+Y2+... +Y
rjesenje jednad2be (3).
Nadite opce rjesenje jednadzbi:

2976. y" - Sy' + 6y = 0. 2977. y"-9y=0.
2978. y" - y' = O. 2979. y" + y = O.
2980. y" - 2y' + 2y = 0. 2981. y"+4y'+13y=0.

2982. y"+2y'+y=0. 2983. y"-4y'+2y=0.
2984. y" + ky = O. 2985. y = y" + y'
2986. Y
-Y=3.
Nadite partikularna rjesenja koja zadovoljavaju navedene uvjete:

2987. y- +4y=0; y=5, y'=8 za x=0.
Sy'
2988. l'"+3y'+ =0; y=1, y'= - l za x=0.

2989. y"+4y=0; y=0, y'=2 za x=0.
2990. y"+2y'=0; y 1, y'=0 za x = O.
2991. y"=á ; y=a, y'=0 za x=0.
2992. y"+3y'=0; y=0 za x=0 i y=0 za x=3.

2993. t'"+n2y=0; y=0 za x=0 i y=0 za x=1.
2994. Odredite oblik partikularnih rjesenja za zadane nehomogene j?dnadzbe:
a) p"-4t'=x 2
e
2x ,
,
h) y" + 9y = cos 2x;

e) y"-4y'+4y= sin 2x+e2';
d)y" +2y'+2y=ex sin x;
e) t"" - Sy' + 6y = (x2 + 1)e' + xe2"
() y"-2y'+5y=xex cos 2x-x2ex sin 2x.
12 LZNEARNE JEDNAD'LBE DRUGOG REDA 343
Nadite opte rjesenje jednad`zbi:

2995. y"-4y'+4y=xz. 2996. y" -y'+y=x3+6.
2997. y" + 2y' + y = e2x. 2998. y" - 8y" + 7y = 14.
2999. y" -y = ex 3000. y'' + y = cos x.
3001. y" + y' - 23, = 8 sin 2x. 3002. y" + '' - 6y = xezc
3003. y" - 2y' + y = sin x + sh x. 3004. y" + y' = sin` x.
3005. y" - 2y' + 5y _ excos2x.

3006. Nadite rjesenje jednadThe y" +4y = sin x, koje zadovoljava uvjete y=1
y'=1 za x=0.
Rijesite jednadzbe:
2X
x + wZx = Asin p1. Razmotrite slucaj: 1) p w; 2) p = co.
dtz
3008. y" - 7y' + 12y = - e4s. 3009. y" - 2y' = xz - 1.
3010. y" - 2y' + y = 2ex. 3011. y"-2y'=eZx+5.

3012. y" - 2y' - 8y = ex - cos 2x. 8 3013. y" + i'' = 5x + 2ex.
3014. y" - i^'=2x-1-3ex. 3015. y" +2y'+y=ex+e A.
3016. y" - 2y' + lOy = sin 3x + ex. 3017. y'" - 4y' + 4e = 2e2i + 2
.
3018. y" - 3y' = x + cos x.

3019. Nadite rjesenje jednadzbe y" 2y' = e2'+x2--1, koje zadovoljava uvjete:
y =
1
, y'=1 za x=0.
S
Rijesite jednadzbe:
3020. y" -y = 2x sin x. 3021. y" - 4y = ezx sin 2x.
a}
30e2. -1 1.
y",-.Y=sin-.cos2x-1-,. 7 1
Oa. i"-2y'+2y=4ê
egop x
sin x.
3024. y" = xex + y. 3025. y" + 9}'= 2x sin x + xe3x
3026. y" - 2y' - 3y = x(1 +e3z). 3027. r"' - 2y' = 3x + 2xex.

3028. y" - 4y' + 4y = xe'x. 3029.y"+2y'-3y=2xe-3x+(x+1)ex.
3030*. y" + y = 2x cos x cos 2x. 3031. y" - 2y = 2xex (cos x - sin x).
Primjenom metode varijacije konstanata rijesite jednadne:
3032. y" + v = tg x. 3033. v" + v = ctg x.
344 DIFERENCIJALNE JEDNADZBE IX
3034. y"-2y +,1 =. x

3035. y"+2p'+y=
x
.
3036. y" + y= 3037. y" + y

1.
cos x sin x
3038. a) y'' -y = th x: b) y" - 2y = 4x2ex2.

3039. Dva jednaka tereta objesena su na kraju opruge. Nadite jednadkbu gibanja
koje Ce vrsiti jedan teret kada drugi otpadne.
Rjes'enje. Neka produljenje opruge pod djelovanjem jednog tereta u stanju mirovanja iznosi a,
a masa tereta m. Oznaeimo sa x koordinatu tereta racunajuéi po vertikali od polozaja ravno-
teze kada je obje"sen jedan teret. Tada je
d'=x
m =mg-k(x=-a),
dt2
gdje je ocigledno
Opée rjesenje je
k =_ -
mg
a
, a odatle i -
d2x
dt2
--_ -
o
a
x.
x -- CI cos 1 ! ".. t + C, sin llga t.

dz
Pocetni uvjeti daju x = a i = 0 za t = 0; odatle je C, =- a i C, = 0, pa je dakle
át
x =a cos t.
l,
3040*. Sila koja rasteke oprugu proporcionalna je njenom produljenju i iznosi

1kp kada se duljina poveéa za cm. Na oprugu je objesen teret tekine 2 kp.
1
Nadite period titranja koje nastane kada taj teret lagano povudete dolje i
zatim ispustite.
3041% Teret tekine P = 4 kp objesen je na oprugu i produlji je za cm. Nadite 1
zakon gibanja tereta ako gornji kraj opruge vrsi vertikalno harmonijsko
titranje y = 2 sin 30t cm, a u podetnom trenutku teret se nalazi u mirovanju
(otpor sredine je zanemaren).
3042. Materijalnu tadku mase m privlade dva sredista silama koje su proporcio-
nalne udaljenosti (koeficijent proporcionalnosti je k). Nadite zakon gibanja
tadke ako znate da je medusobna udaljenost sredista 2b i da se u podetnom
trenutku tacka nalazila na dukini koja spaja sredista, na udaljenosti c od njenog
polovista, i da je podetna brzina bila nula.
3043. Lanac duljine 6 m sklike nadolje s podloge bez trenja. Ako gibanje zapodne
u trenutku kada visi m lanca, za koliko vremena Ce odklizati ditav lanac?
I
3044*. Uska duga cijev vrti se konstantnom kutnom brzinom w oko na nju okomite,
vertikalne osi. Kuglica koja je u cijevi klike po njoj bez trenja. Nadite zakone
gibanja kuglice s obzirom na cijev smatrajuéi da je
a) u podetnom trenutku kuglica bila udaljena za a od osi rotacije a podetna
brzina kuglice bila nula;
b) u podetnom trenutku kuglica bila na osi rotacije i imala pocetnu brzinu z,,.
13 LINEARNE SEDNADZI3E VISEGA OD DRUGOG REDA
345
13. Linearne diferencijalne jednadz"be

digega od drugog reda s konstantnim koeficijentirrra
1". Homogena iednadz"baa Fundamentalni sistem rje"senja y1, y.,, ..., y" homogene li-
nearne jednad2be s konstantnim koeficijentima
y(7,1 a + ... +a-,)' +a,J' = 0 (1)
postavlja se na osnovu karaktera korijena karakteristiene jednadzbe
k"+a,k"-'+... +a_,k+a = 0. (2)
Napose: 1) ako je h realni korijen jednadzbe (2) vi"sestrukosti n,, onda mu odgovara nt
linearno nezavisnih rjesenja jednadz"be (1):
y, = ekx, y2 = xekx, , y,= m- I eks
2) ako je 7.+ßi par kompleksnih korijena jednadzbe (2) visestrukosti ni onda mu odgovara
2m linearno nezavisnih rjesenja jednadzbe (1):
nx ax
P I = e COS fix, y, = 2 sin fix, y3 = XE x cos fix, }4 = Xe sin fiX,..
.. , J'2m-i =x,-e"xcosfix, Y'2,=x," ie"sin fix.
2". Nehomogena iednadzba. Partikularno rje"senje nehomogene jednadzbe
y()+a I.'t"-I+...+a»-, v+a_l' =J(x) (3)

trazimo na osnovu pravila 12, 2" i
Nadite opée rje§enje jednadzbi:

3045. v""- 13y" + 12y ' = O. 3046. r' --y' - O.
3047. r"'+y = O. 3048, v'' -2y-= 0.

3049. y"'-3y°+3r'-y = O. 3050. y" +4y = 0.
3051. yly+8y"+16y = O. 3052. ),v+)'' = 0.
3053. y1°-2y"+y=0. 3054. y'V a4.y0 (a 0).
3055. y'v-6y"+9y = O. 3056. y"+az1,,,=0.

3057. v'v+2r"'+v"=0. 3058.
3059. vIi+ ' II-n+n(n-1)vt z+...+ i,

_ - t'+e'=0.
1
3060. v -2 v"' + r°- e'. 3061. v- 2y + r" -r 3

_
3062. v' l' = x3-1. 3063. v'v+ l'"' = cos 4x.

3064. y"'+y" = x2+i+3xex. 3065. y"'+y"+y'+y = xex.
3066. y"' +y' = tg x sec x.
3067. Nadite partikularno rjesenje jednadz"be
l'"+2v"+2y'+ v = x,
koje zadovoljava pocetne uvjete v (0) =y'(0) =v"(0) - O.
346 DIFERENCIJALNE JEDNADZBE 1X
14o Eulerova jednaditsa

Linearnu jednad2bu oblika
(ax +b)"y(")+A,(ax+b)" `yl" tl+...+An_I(ax+b)y'+A,, =f(x), (1)

gdje su a, b, A . , An-i konstante, nazivamo Eulerovont jednadähmn.
. .
Za podrucje ax b>0 uvodimo novu nezavisnu varijablu t stavljajuéi
ax+b=e'.
Tada je
y' = ae-`
dy
dt
, y= a2e-2t d2
dt2
dl
dt )'
d 1
= a3e 3' Cd3 Y-
dt3
-3}-
dt2
+ 2}
d2
dt
itd.
i Eulerova jednad"zba se transformira u linearnu jednad2bu s konstantnim koeficijentima.

Primjer 1. Rije'simo jednad°zbu x2y"+xy'-}-y = 1.
Rjesenje. Staviv"si x = et dobivamo:

dy _ dy dzy
zt
dzy dy
e e .
dx dt' dx2 dt2 dt
Prema tome zadana jednad"zba prima oblik
d2v
odakle je
y =C, cos t C2sint=1
y = C, cos (ln x) + C2 sin (ln x) + 1.
Za homogenu Eulerovu jednad"zbu
x"y(")+Atx"-ty("-t)+...+A"_,xy +A"y = 0 (2)

kada je x>0 mo2emo rje"senje traiti u obliku
Y = xk (3)
Uvrstimo li u (2) y, y', . . , y(") koji se odreduju iz relacije (3), dobivamo karakteristicnu
.
jednad2bu iz koje mo2emo naci eksponent k.

Ako je k reami korijen karakteristicne jednad2be vi"sestrukosti ni, onda mu odgovara
ne linearno nezavisnih rje"senja
p,=x, y2=x ]x,

k
n
k
173 = x k (lnx) 2 , , Y=x m
k
(I n .X)"'
t
.
Ako je z+ßi par kompleksnih korijena vi"sestrukosti in, onda mu odgovará 2tn linearno
nezavisnih rjesenja
yt = x" cos (ßlnx), y, = x"sin (fl lnx), y3 = xxlnx cos (ßlnx),

y4=x"lnx sin (ßlnx), .. , Y2rn_I=x"(lnx)"'-' cos (ßlnx),
y2m = x' (In x)"`- i sin (ß ln x).
15 SISTEMI DIFERENCIJALNtH JEDNADZBI
347
Prirnjer 2. Rije"simo jednadzbu

x2 y" - 3xy' + 4y = O.
Rjes"enje. Stavimo
y ..- xk ; y' = kxk-1, y" = k(k - 1) xk--.
Uvritenjem u zadanu jednad°zbu nakon kraéenja sa xi, izlazi karakteristicna jednadzba
122-4k+4=(b.
Kada je rije°simo, dobijemo:
h1=k2=2,
pa je prema tome opée rje"senje
y = Cix2 C2x2ln x.
Rijesite jednadzbe:
z
3068. x2d
Y+3xdy+y=0. 3069. x2y"-xy'-3y = O.
dx2 dx
3070. x2y"+xy'+4y = O. 3071, x3y"'-3x2y"+6xy'-6y = O.
3072, (3x+2)y"+7y' = 0. 3073. y" = 2y

xz
3074. y,' + ,
x
+
x
Z = O. 3075. x2i."-4xy'+6y = x.
3076. (1+x)2 y"-3(1+x)y'+4y=(1+x)3.

3077. Nadite partikularno rjesenje jednadzbe
x z y"-xy'+y=2x,
koje zadovoljava 1-ioéetne uvjete: y = 0, y' = 1 za x = 1.
15. Sistemi diferencijalnih jednadzbi

Metoda eliminacije. Da nademo rje"senje, na primjer, normalnog sistema dviju diferen-
cijalnih jednad"zbi prvog reda, tj. sistema oblika
dy dz
= f(x, .'' '),
dx
rije`senog s obzirom na derivacije tra'zenih funkcija y i z, deriviramo jednu od njih po x. Imamo
na primjer:
dyz f áf
(2)
dx2 ax dy oz
Odredimo li z iz prve jednadz"be sistema (1) i uvrstimo nadeni izraz
dy) (3)
z x, y,
dx
348 DIFERENCIJALNE JEDNADZSE IX
u jednadzbu (2), dobivamo jednadzbu drugog reda s jednom nepoznatom funkcijom y. Rjeavanjem
te jednad"zbe izlazi:
y = t(i (x, Ct, C2), (4)

gdje su C, i Cz po volji odaberive konstate. Uvr"stenje funkcije (4) u formulu (3) daje
funkciju z bez novih integracija. Formule (3) i (4) gdje je y u formuli (3) zamijenjen sa y,
daju opée rjesenje sistema (I).
Primjer I. Rije`simo sistem
dy
dx
y+4z=l +4x,
dz
dx
+y-a= 3
2
x2.
Rjesenje. Derivirajmo prvu jednadzbu po x:

d2y
dx2
2
dy
dx
- -f 4
dz
dx
-= 4.
Iz prve jednadzbe izlazi z

1
= --
4 dx
1 + 4x- -
dy
-2y i time demo iz druge dobiti:
dz
dx
3
2
x2 + x +
4
--
3
2
1
y - --
4
dy
dx
.
1
Uvr"stenjem z i
dz
dx
u jednadzbu koju smo --
dobili nakon deriviranja dolazimo do jednadzbe drugog stupnja s jednom nepoznanicom y:
d2y dy
--I
dx2 dx
6v =- 6x2 - 4x d 3.
Kada je rijesimo, dobivamo

y Clez> _I-
Cze -i-. x2 + x
i odatle
'
u =
I
4 ,
1 + 4x - - 2y / = - Cie2x + -4 e-ax -
- dy
dx
C2 1
x>
Analogno se moe postupati kada se radi o sistemu s veéim brojem jednad2bi.
Rijesite sisteme:
dy dy
=y +5z,
dx dr
3078. 3079.
dz+y+3z=0.
dx dx
dx
dy dt
dx dy
3080. 3081.
dz dt
dx d = s.
dt
15 SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAD2BI
349
dx dy
=y +z,
dt dx
3083.
dy dz
3082. x+z, = x+y+z.
dt dx
dz
=x+y.
dt
d±
+ 21' +z. = sin x,
dx
3084.
dz
-2z = cos x.
d- x
4y
dy
+3y+4z = 2x,
dx
3085.
dz
y=0, z=0 za x=0.
-- r-z=x,
d.v
dx
4x-y+36t = 0,
dt
3086.
dy
x=0, y=1 za t=0.
+2x- y+2e` = 0;
dt
dv y2
dx z
3087.
dz
dx
-_- 1
dx dy dz dx dy dz
3088* a )
x3+3xy2 2y3 2yzz' x-y x+y z
dx dy dz odvojite integralnu krivulju koja prolazi

c)
y-z z-x x-y' tackom (1; 1; -2).
dy
+ z= 1,
d +2y+
z
z
4z = e',
3089. dZ 3090. dz
dx
f.__y=1nx.
x2 dx2
`-y-3z=-x.
3091**. Tane izleti iz oruda pocetnom brzinom vo pod kutom a prema horizontu.
Nadite jednadzbu gibanja taneta uzevsi da je otpor zraka proporcionalan
brzini.
1
3092*. Materijalnu tacku M privlaci sredi"ste O silom koja je 1:4oporcionalna uda-

ijenosti. Gibanje zapocinje u tacki A udaljenoj za a od srëdi"sta, pocetnom
brz.inom vo koja je okomita na du2inu OA. Nadite trajektoriju tacke M.
350 DIFERENCIdALNE JEDNADTßE 1N
16. Integriranje diferencijalnih jednad"zbi

pomoéu redova poteneija
Ako integriranje diferencijalnih jednad°zbi elementarnim funkcijama nije provedivo,
onda rje'senje jednadzbe u nekim slucajevima mo"zemo traziti u obliku reda potencija
) _
n=0
(x xo)
n
(1)
Neodredeni koeficijenti (n = 0, 1, 2, c
.) odreduju se uvrstenjem reda (1) u jednadzbu. .
i izjednacenjem koeficijenata uz jednake potencije binoma x -xo na lijevoj i desnoj strani do-
hivene jednadzbe.
Rjesenje jednadzbe
y); (2)
gdje je y (x)) = y,,, mozemo takoder traiti u obliku Taylorova reda
í ,
' (x o)(x-xo)",
,
)
y(x) _ (2)
n=0 n!
gdje je y (x) -y,
y'(x) = f (x, y), i daljnje se derivacije y(") (x) (n = 2, 3, . . .) postepeno na-
laze pomoéu deriviranja jednadzbe (2) i uvr"stenja x umjesto x.
Primjer 1. Nadimo rje°senje jednadzbe y" - xy = 0, ako je y ==y i y' = yo za x = O.
Rjesenje. Stavimo da je
y=eo-I-crx-F...+cx"- ,
odatle deriviranjem dobivamo:
J'-=?.Ic2-', 3 2c.,x ...-) n(_21),,,,,,, -' (r+l)nc': ix"
, - (n 4- 2)(n+l)c_,x"+...
Uvr'stenjem y i y"' u zadanu jednadzbu izlazi identitet
[2 lcz ; 32cax n(n-I)cnx"-z+ (n+1)ncx_x ._
J_(12 -}-2) ñ+I)c+2 x"+...1-x[ca+c,x+...+cx>,+...1-0.

Rada na lijevoj strani dobivene jednad"zbe zbrojimo clanove s jednakim potencijama od
x i koeficijente uz te potencije izjednagimo s nulom, imat gemo:
cz=0; 32c3-co=0, ca=

c cl
32' 4.3cg-cr=0,
.
c.a=
4 3 '
s 4c5 - = o, _ =- itd. , 5.4

Opéenito je
Co C1
c3,,
2356...(3k-1)3k 3-467...3k(3k+1)
c3L+2 = 0 (Ic = 1, 2, 3, ..).
Prema tome je
31:
X3 X6
! + __-_ .1.
2-3 23-56
_..--_-- +...+ ._-.___.. ._.-_...._____...
2.3.5-6.....(3k -1)3k
+... +
-7 - 3k+{
X
' + _
X
_ + . - _- _. +... + X
(4)
3-4 3-4-6-7 34-6-7...3k(3k+1)
gdjc je c-- yo
16 INTEGRIRANJE JEDNAD"LBI
351
Primijeniv"si D'Alembertov kriterij lako éemo se uvjeriti da red (4) konvergira za -oo<x<+c.
Primjer 2. Nadimo rje"senje jednad"zbe`
t
Y'=x+Y> Yo=Y(0)=1.
Rjesenje. Stavimo
Yo + Yo
Y= Yo -I- yox xz x3 +...
Imamo y,= 1, yó -0+1 = I. Derivirajmo obje strane jednad2be y'=x+y, pa éemo
redom dobiti y" = -y', y -1 + I = 2, y"' = y", y o = 2 itd. Prema tome je
I
} x + - x' + 3!
2
2!
2
_-_ X3 +
Rjesenje analiziranog primjera mogemo pisati u konacnom obliku
y= +x +2(e " -1 -x)

1 ili y= tex --I - x.
Analogno treba postupati u slucaju diferencijalnih jednad"zbi vi"seg reda. Ispitivanje kon-
vergencije dobivenih redova, opéenito je slozeno i pri rje`savanju zadataka is rn ga paragrafa
nije obavezno.
Nadite pomoéu redova potencija rjesenja jednadzbi uz navedene pocetne uvjete.

U zadacima 3097, 3098, 3099, 3101 ispitajte konvergenciju dobivenih
rjesenja.
3093. = y+x'; r = -2 za x = 0.
3094. p'=2y+x-1; y=1'o za x = 1.
3095. yY2+x';
= Y = za x=0.
3096. y' = X2- y ; y =0 za x = 0.
3097. (1-x)y'=1+x-y; y=0 za x=0.

3096*. xy"+y=0; y=0, y'=1 za x=0.
3050. y"+xy = 0; y = 1, y' = 0 za x = 0.
2
3100*. y" + ---Y =0; y=1, y'=0 za x=0.
y'+y=0; y=l, y'=0 x=0.

1
3101'. y"+ za
x
z
dx
3102. -tl -+xcost=0; x=a; =0 za t=0.
dt' dt
352 DIFERENCIJALNE .SEDNAD°LBE IX
1l7® Zadaei za Foaarierovu metodu

Za trakenje rje"senja 'incarne homogene parcijalne diferencijalne jednadkbe po Fou-
rierovoj metodi najprije traïimo partikularna rjesenja specijalnog tipa te jednad"zbe, od kojih
je svako produkt funkcija ovisnih samo o jednom argumentu. U jednostavnom slucaju imamo
beskonacan skup takvih rje°senja (n = 1, 2, u.), linearno medusobno nezavisnih u hilo
. .
kojem konacnom broju, i koja zadovoljavaju zadane rubne uvjete. Traïeno rje"senje u predocujemo
u obliku reda razvijenog po tim partikularnirn rjesenjima:
tt = y Cu,,. (I)
n_
Preostali neodredeni koeficijenti C odreduju se iz pocetnih acvjeta.
Zadatak: Poprecni pomak u=u (x, t) tacaka ïice s apscisom x u trenutku t zadovoljava jednad"zbu
d2u d2zl
= aa (2)
dt2 dx2'
gdje je a' = - = (T,, je napetost, p je linearna gustoéa kice). Nadimo oblik ïice u trenutku
p
t, ako su njeni krajevi x 0 i x == l ucvrséeni, a u pocetnom trenutku t =0 kica je imala
4h
oblik parabole u = x(l-x) (sl. 107) i njene tacke imale su brzinu jednaku nuli.
d2
ih
0 l X
2
Slika 107.
Rjeïenje. U skladu uvjetima zadatka treba naéi rje"senje
s u -- u (x, t) jednadïbe (2) koje zadovoljava
rubne uvjete:
u(0, t)=0, u(l, t)=0 (3)
i pocetne uvjete:
4h
u (x, 0) = -x (l - x),
l2
u; (x, 0) = 0. (4)
Trakimo netrivijalno rjesenje jednadkbe (2) specijalnog oblika

u = X (x) T (t).
Kada taj izraz uvrstimo u jednadkbu (2) i sepa amo varijable, dobivamo:
T" (t) X" (x)
(5)
a'T(t) X(x)
Kako su varijable x i t nezavisne, to je identitet (5) mogué samo tada, kada je zajednicka
vrijednost omjera (5) konstantna. Ako tu konstantu oznacimo sa dobivamo dvije -a',
obicne diferencijalne jednad`zbe:
T"(t)-I-(al)'T(t)=0 i X"(x)--><'X(x)=0.
Rje`senje tih jednad"zbi daje:
T(t) -I- Acosalt -;- Bsina 1t,
X (x) _= C cos Ax -I- D sin ,lx,
gdje su A, B, C, D po volji odabèrive konstante. Iz uvjeta (3) imamo: X (0) .- 0 i X (/) 0
iz lega slijedi da je C = 0 i sin Al -= 0 (jer D ne mage istodobno sa C biti jednak nuli). Prema
kv
tome je ax - -1gdje je k cio broj.
ZADACI ZA FOURIEROVU METODU
17 353
Lako se mozemo uvjeriti da ne smanjujemo opéenitost ako za k uzmemo samo

pozitivne vrijednosti (k = 1, 2, 3,...). Svakoj vrijednosti Ah odgovara partikularno rje`senie
ka,r kar karx
tak Ak cos t - Bk sin t sin
/
koje zadovoijava rubne uvjete (3).

Postavimo red
kart kart` krrx
u = Ah cos {- Bk sin -) sin
k =1 1 / 1
kojeg suma, oéigledno, zadovoljava jednadzbu (2) i rubne uvjete (3).

Izaberimo konstante Ah i Bk tako da suma reda zadovoljava poéetne uvjete (4).
Kako je
at k.=1
1
- Ak sin kart - -- ) sin krx
-- + Bk cos kart
--
1 1 1
o za t = 0 dobivamo
u (x, 0) _ E Ak sin
karx
- 4h x - x) (1
k=l
du (x, kar krx

1 Bk sin = O.
k=I
Iz toga slijedi da za odredivanje koeficijenata Ak i Bk treba razviti u Fourierov red po

412 au (x, 0)
samim sinusima funkciju u (x, 0) = x (1-x) i funkciju O.
l at
Po poznatim formulama (glava VIIL4.3°) imamo:
Ak =
2
l j¡
4h
x (1 - x) sin krx dx - 32h
a a'
o
ako je k neparno, i Ak == 0, ako je k parno;
kar 2 krx
Bk -- O. sin dx = 0, Bk = O.
r
Trazeno rje"senje Ce biti

(2n 1- 1) art
cos
32h °° (2n -j- 1)7x
o
1
u sin
r3 (2n -I- 1)3
3103`r. U po'etnom trenutku t = 0 je zica, koja je u'vrséena na krajevima x 0

7rx,
i x =1, imala oblik sinusoide u =A sin pri 'emu su brzine njenih ta'aka
bile jednake nuli. Nachte oblik ice u trenutku t.
23 DemidoviC: Zadaci
354 DIFERENCIJALNE JEDNADZFIE t}i
3104*. U pocetnom trenutku t =0 tacke pravocrtne ice 0<x<1 dobile su brzinu

cu
= I . Nadite oblik ice u trenutku t, ako su njeni krajevi x== 0 i x =1
ct
ucvrs"éeni (vidite zadatak 3103).
3105*. Lica duljine 1= l00 cm ucvr`séena na krajevima x= 0 i x=1 u pocetnorn
trenutku potegnuta je u tacki x = 50 cm na udaljenost li = 2 cm; a zatim
isputena bez udarca. Odredite oblik ice u hilo kom trenutku t.
3106", Pri uzduznom titranju tanke homogene ravne sìpke kojoj se os poklapa s
osi OX, pomak u = u (x, t) poprecnog presjeka s apscisom x u trenutku
t zadovoljava jednad"zbu
d2U
dt
2
= a 2d2u-
dx'
E
gdje je a2 = (E je Youngov modul, p gustoéa `sipke). Odredite uzduzna
titranja elasticne horizontalne "sipke duljine I= 100 cm uklijestene na kraju
x == 0 i potegnute na kraju x=100 na duljinu Ai= cm, a zatim otpu `stenc
1
bez udarca.
3107". Za ravnu homogenu "sipku kojoj se os poklapa s osi OX, temperatura
u == u (x, r) u presjeku s apscisom x u trenutku t kada nema izvora topline
zadovoljava jednadzbu vodenja topline
du zdzu
=a
Of dxZ'
gdje je a konstanta. Odredite raspored temperature za bilo koji trenutak
t u ipki dugoj 1=100 cm ako je poznata pocetna razdioba temperature
u (x, 0) = 0,01x(100-x).
GLAVA X
IR1BI,I2NI RACiJN
1e Ra6unanje s prióiiznim vrijednostima

A1Dsolutna pogreska. Apsolutnom pogreskom (apsolutnom greskom) pribli2nog broja
1°
a koji zamjenjuje tacan broj A, nazivamo apsolutnu vrijednost njihove medusobne razlike. Broj
koji zadovoljava nejednad"zbu
IA-al A, (1)
nazivamo krajnjom apsolutnorn pogreskom. Tani broj A nalazi se u granicama a- t.1..<.../1,..a+ A
kraée A= a+ A.
2°. Relativna lsogre"ska. Pod relativnom pogreskorn (relatzvnom greskorn) pribli2nog broja
a, koji zamjenjuje tacan broj A (A>0), razumijevamo omjer apsolutne pogreske broja a i tacnog
broja A. Broj I koji zadovoljava nejednad`zbu
IA-al ,_>
A
nazivamo krajnjom relativnom pogreskorn pribli2nog broja a. Kako je u praksi Atia to za krajnju
A
relativnu pogresku cesto uzimamo broj
a
3 . Broj tacnih decimalnih znamcnaka. Ka2emo da pozitivan pribli2an broj a, napisan
u obliku decimalnog raz,voja, ima n taenih derimalrah znamerzaka (brojaka) u uzern ako
apsolutna pogreska tog broja ne prelazi jedinice ii-tog reda. Kada je n> tada za krajnju re-
I
2
Iativnu pogre°sku mo2emo uzeti broj
1 -
)=
2k
1 i n 1
gdje je h prva znacajna brojka broja a. Obrnuto, kada znamo da je I , tada
2(1+1) ,10
broj a ima n tacnih decimalnih znamenaka u u2em smislu. Napose ée broj a bezuvjetno imati n
Vi
tacnih znamenaka u Intern
em sn.sh eke je S < -1 l .
2
Ako apsolutna pogre°ska pribli2nog broja a nije vela od jedinice posljednjeg reda (takvi
su na primjer brojevi koji se pojavljuju pri mjerenju s tacnosti do odgovarajuée jedinice), onda
ka2erno da su sve decimalne z.namenkestog pribli2nog broja tacne u sirens smzslu. Kada u konacnom
rezultatu pribli2nog racuna imamo ville znacajnih brojaka, tada obicno posljednju brojku zaokru-
2ujemo tako da see preostale brojke budu tacne u uzem ili °sirem smislu.
U daljnjem éemo pretpostaviti da su sve brojke napisanih pocetnih podataka tacne u u2em
smislu (ako nije drukcije dogovoreno). Rezultati meduracuna mogu medutim imati jednu do dvije
rezervne brojke.
Napomenimo da su primjeri ovog paragrafa u pravilu konacni rezultati racuna i prema
tome su odgovori pribli°zni brojevi u kojima su sadrkane samo tacne decimalne znamenke.
U daljrrjim uvodnim izlaganjima bit le dane same kratke upute: detaljnije treba pon-a2iti
u specijalnoj literaturi.
23°
356 PRIBLIfNI RACUN X
4°. Zbrajanje i oduzimanje pr°sbliznih brojeva. Krajnja apsolutna pogreska algebarskog

zbroja vue brojeva jednaka je zbroju krajnjih apsolutnih pogresaka tih brojeva. Prema tome, da
bismo u zbroju malog broja pribliznih brojeva sa samim tadnim decimalnim znamenkama imali
samo tadne brojke (barem u sirem smislu) treba prikratiti sve pribrojnike po uzoru na onog prib-
brojnika kojemu je decimalni zapis prekinut prije nego kod ostalih, saduvavsi u svakom od njih
rezervnu znamenku. Nakon toga zbrojimo dobivene brojeve kao tadne i zaokru°zimo sumu na
jednu znamenku.
Ako zelimo zbrojiti nezaokruzene priblizne brojeve, treba da ih zaokru'zimo tako da u
svakom pribrojniku zadr2imo jednu do .dvije rezervne znamenke, a zatim, da se ravnamo prema
prije navedenom pravilu zbrajanja, zadrzav"si odgovarajuée suvi"sne znamenke do kraja raduna.
Primjer I. 215,21+14,182+21,4= 215,2(1)-I-14,1(8)-;-21,4-250,8.
Relativna pogre"ska zbroja pozitivnih pribrojnika nije veéa od najveée relativne pogreske
pojedinih pribrojnika.
Relativna pogreska razlike ne pokorava se obidnom odbijanju. U tome pogledu narodito
je neugodna razlika dvaju bliskih brojeva.
Primjer 2. Pri oduzimanju pribliznih brojeva 6,135 i 6,131 sa detiri tadne decimalne znamenke
1 1
0,001 + 0,001
dobivamo razliku 0,004. Krajnja relativna pogre°ska je 8- 2
0,004
_ -=
4
0,25;
prema tome ni jedna znamenka razlike nije pouzdana. Stoga po moguénosti treba izbje-
gavati odbijanje medusobno bliskih pribli2nih brojeva i u sludaju potrebe transformirati
zadani izraz tako da se ta nepo2eljna operacija izbjegne.
5". Mnoienje i dijeljenje pribliznih brojeva. Krajnja relativna pogreska produkta
ikvocijenta brojeva jednaka je zbroju krajnjih relativnih pogre°saka tih brojeva. Na osnovu
toga i primjenom pravila za broj tadnih znamenaka (3°), u rezultatu zadr2imo samo odredeni broj
znamenaka.
Primjer 3. Produkt pribli2nih brojeva 25,3 4,12 = 104,236.
Pretpostavimo da su sve znamenke u faktorima tadne pa dobivamo da je krajnja relarivna
pogre"ska produkta
8 = 0,01 +
1
0,01 r
- 0,003.
Odatle dobivamo da su u produktu tri tadne znamenke, i rezultat, ako je konadan, treba
napisati ovako: 25,3 4,12 = 104 ili tadnije 25,3 4,12 - 104,2+0,3.
6°. Potenciranje i korjenovanje pribliinih brojeva. Krajnja relativna pogreska in-te
potencije pribli'znog broja a je m-struka krajnja relativna pogreska tog broja.
1
Krajnja relativna pogreska m-tog korijena iz pribliznog broja a je ---ti dio krajnje relati-
vne pogreSke broja a. Yï
7°. Odredivanje pogreske rezultata raznih matematickih operacija s priblii-

nim brojevima. Ako su Aa1,..., Aa granidne apsolutne pogreske pribli2nih brojeva
a . .., a, on3a granidnu apsolutnu pogre°sku AS rezultata
S = fia ., a)
mozemo priblizno ocijeniti pu lin-muli
c7f
AS 1 j + Aa.
11 da
Granidna relativna pogre"ská za S =-0 je tada
AS ('-'1 Aa' +1tf Aa__ 0Inj'
S
IS! da,
If!
+
i.r ea, a l
Aa,+...+ Aa
RAC.ÙNANJE S PRIBLIZNIM VRIJEDNOSTIMA 357
Pr der 4. Izracunajmo S = ln (10,3-44,4); pribli.2ni brojevi 10,3 i 4,4 ta6ni su u svim napisanim
znamenkama.
Rjesenje. Izracunajmo najprije krajnju apsolutnu pogresku AS u obliku: S=In (o.-HP),

I Ab
AS- A a-}=
1
Imamo Aa=db20; 1
14,4=2,0976 ... ;
b V b
napi°semo 2,1 jer je relativna pogre"ska pribli2nog broja 1.14,4 Ñ

1
--
2
- -
i
40
_
1
80 '
-
1 ï
apsolutna je pogre"ska tada N 2' 80 40

; za desetinke mo2emo jamciti.
Prema tome je
AS
10,3 -I- 2,1 (20 + 2 2012,1) - 12,4 20 1 4,2) 2604 w0,005.
Znaci da 6e stotinke biti tacne.
Sada provedimo racun s jednom rezervnom znamenkom:
lg(10,3 -I- V4,4) Ig 12,4 = 1,093; In(10,3 +-14;4) 10,93.2,303 = 2,517.

Dobivamo odgovor: 2,52.
8°. Utvrdivanje dopustivih pogresaka prñbliznála brojeva u nmtenaatiékina ope-

racijaffia kada je zadana pogreska rezultata. Primjenom formula iz prethodnog stavka 7"
kada su nam zadane vrijednosti AS ili IS smatrajuéi pri tome da su svi parcijalni diferencijali
aF
oak
i
Aak ili vrijednosti

a
8ak
Aak
If
-f
medusobno jednake, izracunamo dopustive apsolutne
fia
pogrc.'skc Aa ..., Aa, ... ili pripadno, relativne pogreske ..., a pribli2nih brojeva
a .. , koji ulaze u matematicku operaciju (princip jednakih utjecaja).
.
Treba napomenuti da pri radunanju dopustivih pogre"saka argumenata funkcija ponekad

nije pogodno primijeniti princip jednakih utjecaja jer to mo2e znaciti prakti"cki neispunjive zahtjeve.
U tim slucajevima preporuca se razumna raspodjela pogre"saka, po moguénosti takva da sumarna
pogreska ne bude veda od zadane vrijednosti. Na taj nacin je, strogo uzev`si, postavljeni zadatak
neodreden.
Prinejer 5. Volumen svaljkastog odsjecka° tj. tijela odsjecenog iz kruinog valjka ravninom koja
prolazi promjerom haze 2R pod kutom a prema bazi, racunamo po formuli
2
tg z.
S kakvom tacnoséu treba izmjeriti polumjcr R 60 cm i prikloni kut a, da volumen

valjkastog odsjecka bude odreden s ta'crn,;ru d:, I" .?
Rjesenje: Ako su AV, AR i Aa granine apsolutne pogre?;ke velicina V, R i a, onda je gra-

nicna relativna pogre"ska izracunatoo volumena V
AV 3AR 2Aa 1
SV
V R+ sin 2a < 100
3AR I ?Az I
Stavimo (Made Íc
R 200 sin 2a 200
AR
R
600
60 cm
600
= I mm. Aa Jr.;-",
sin 2a
400
-1
400
radijana 9'.
Prema tome potrebnu tadnost odgovora od I "f, osigurat demo tako da polumjer izmjeri-no
s tacno"séu do 1 mm, a prikloni kut x s tacno'séu do 9'
358 PRIBLI2NI RACUN X
3108. U rezultatu mjerenja dobili ste ove pribli2ne brojeve, tacne u sirem smislu
u svim napisanim znamenkama:
a) 12° 07'14"; b) 38,5 cm; c) 62,215 kg.

Izracunajte njihove apsolutne i relativne pogre`ske.
3109. Izracunajte apsolutne i relativne pogre"ske pribli2nih brojeva koji su tacni
u u2em smislu u svim napisanim znamenkama:
a) 241,7; b) 0,035; c) 3,14.
3110. Odredite broj tacnih znamenaka*) i prema tome napi"site pribli2ne brojeve:
a) 48 361 pri tacnosti od % ; 1
b) 14,9360 pri taènosti od 1%.

c) 592,8 pri tacnosti od 2%;
3111. Zbrojite pribli2ne brojeve kojima su tane sve napisane znamenke:

a) 25,386+0,49+3,10+0,5; b) 1,2-102+41,72+0,09;
c) 38,1+2,0+3,124.
3112. Oduzmite pribli2ne brojeve kojima su tacne sve napisane znamenke:
a) 148,1 -63,871; b) 29,72-11,25; c) 34,22-34,21.
3113*. Izracunajte razliku povrsina dvaju kvadrata kojima su izmjerene stranice
sa 15,28 cm i 15,22 cm (s tacnoséu do 0,05 mm).
3114. Izracunajte podukt pribli2nih brojeva kojima su tane sve napisane znamenke:
a) 3,49 8,6; b) 25,1 1,743;
- c) 0,02 .16,5.
Navedite moguée granice rezultata.

3115. Stranice pravokutnika su 4,02 m i 4,96 m (s tacnoséu do 1 cm).
Izracunajte povrsinu pravokutnika.
3116. Izracunajte kvocijent pribli2nih brojeva kojima su tane sve napisane zna-
menke :
a) 5,684:5,032: b) 0,144:1,2; c) 216:4.

3117. Katete pravokutnog trokuta su 12,10 cm i 25,21 cm (s tacnoséu do 0,01
cm). Izracunajte tangens kuta nasuprot prve katete.
3118. Izracunajte navedene potencije pribli2nih brojeva (baze potencija tane su
u svim znamenkama):
a) 0,41582; b) 65,23; c) 1,52.
3119. Stranica kvadrata je 45,3 cm (s tacnoséu do 1 mm). Nadite povrsinu kvadrata.

..
_
*) Tarnost znamenaka razumijeva se u uïem smislu,
INTERPOLACIJA FUNKCIJA
359
3120. Izracunajtc vrijednosti korijena (sve napisane znamenke radikanda su taéne):

a) 2,715; bW65,2; c) \/81,1.
3121. Polumjeri haza i izvodnica krnjeg stosca su R= 23,64 cm +0,01 cm; r 17;31
cm 10,01 cm; 1= 10,21 cm +0,01 cm; 7 = 3,14. Prema tim podacima iz-
racunajte ukupnu povrinu krnjeg stosca. Ocijenite apsolutnu i relativnu
pogres`ku rezultata.
3122. Idipotenuza pravokutnog trokuta je 15,4 cm +0,1 cm; jedna kateta je 6,8
cm +0,1 cm. Kako taéno mozete iz tih podataka odrediti drugu katetu i
njoj susjedni kut? Nadite te vrijednosti.
3123m Izracunajte gustoéu aluminija ako aluminijski valjak promjera 2 cm i visine
11 cm ima masu 93,4 g. Reíátivna pogres`ka mjerenja duljine je 0,01, a rela-
tivna pogreska mjerenja mase je 0,001.
3124. Izraéunajte jakost struje ako je elektromotorna sila 221 Vit V, a otpor 1
809 S2 +1 12.
3125. Period titranja njihala duljine / jednak je
T=2n
v g
gdje je g ubrzanje sile tele. S kakvom tacnoséu treba izmjeriti duljinu njihala
kojem je period titranja priblilno 2 s, da bi se dobio period titranja s
relativnom pogreskom od 0,5%? Kako tane moraju biti uzete vrijednosti.
7r i g?
3126. Treba izmjeliti s tacnoséu od 1°-o povr"sinu plasta krnjeg stosca kojem su
polumjeri baza 2 m i m, a izvodnica 5 m (priblizno). Kako tacno treba
1
izmjeriti polumjere i izvodnicu i s koliko znamenaka treba uzeti broj rr?

3127. Za odredivanje Youngova modula iz provjesa grede pravokutnog presjeka
primjenuje se formula
1 i'P
E=
4 d'bs'
gdje je duljina grede, b je baza i d visina poprecnog presjeka grede, s je
Z
provjes, P je optereéenje. S kakvom tacnoséu treba da izmjerite duljinu /

i provjes s, da pogreska od E ne bude veéa od 5,5% pod uvjetom da je P
poznato s taénoséu do 0,1%, a vrijednosti d i b poznate su s taénoséu do
1%, 1ti50 cm, s,2,5 cm?
2. Interpolacija funkcija
1'. Newtonova formula interpolacije. Neka su xo, xi, , xn tablicne vrijednosti
-
.
argumenta kojih je razlika h Ax, (AxI = xi,,- xt; i == 0, 1, . . n-1) konstantna (korak tablice)
.
a Yo Yv Yn su pripadne vrijednosti funkcije y. Tada vrijednost funkcije y za meduvrijednost

argumenta x priblizno daje Newtosova formula interpolacije
y = yo+q Ayo +
q(q-1) A z Yo + ... + q(q-1)...(q-n+1) A yo, n
(1)
2! n!
gdje je
x-xo;
q= Ayo = yI -yo, a A2yo = Ay, -Ayo, ...
h
360 PRII3LtZNI RACUN X
znace uzastopne konaéne diferencije funkcije y. Za x = xi (i = 0, 1, . , n) polinorn (1) dobiva . .
pripadne tablicne vrijednostiyi (i = 0, 1, . . ,n). Kao poseban sluéaj Newtonove formule dobivamo:
.
za n = 1 linearnu interpolaci,iu, za n = 2 kvadratnu interpolaciju. Da bi se olak"sala upotreba Newtonove

formule preporueljivo je prethodno sastaviti tablicu konacnih diferencija.
Ako je y = f (x) polinom. n-tog stupnja, onda je
A"yi=cost i A"+tyi=C'
i prema tome je u torn sluéaju formula (1) tacna.
U opéem sluéaju, kada f (x) ¡ma neprekinutu derivaciju f ("10 (x) u intervalu [a, b] koji
sadrzi ta'eke xx
. , x i x, tada pogre"ska formule (1) iznosi
. .
g(9 1)...(g-i+l)Q;yo-
i=o i!
h"q(q-1) ... (q-n)fo+>)(0, (2)

(n + 1)!
gdje je e netta meduvrijednost izmedu xi (i = 0, 1, . . . , n) i x. U praksi je prikladnije upotrijebiti
pribliznu formulu
+t
A
R, (x) ... (q-n).
(n+1)!
Ako se n moze po volji odabrati, onda ga treba odabrati tako da bude diferencija A"+'ypti0
u granicama zadane tacnosti, drugim rijecima diferencije A"y moraju biti konstantne u okviru
zadanog reda decimalnog mjesta.
Printjer 1. Nadimo sin 26'15' koristeéi se tablienim podacima sin 26' = 0,43837, sin 27° = 0,45399,
sin 28° = 0,46947.
Rjesenje. Sastavimo tablicu
i xi yi Ayi A2l'1
0 26° 0,43837 1562 - 14

1 27° 0,45399 1548
2 28° 0,46947
26°15'-26' I
Ovdje je h = 60', g= ,
60' 4
Primijenimo formuíu (í) i posiuzimo se prvim redom tablice, pa imamo
]
1
sin 26° 15'=0,43837+ - 0,01562+

4
4 4
2!
(- 0,00014)= 0,44229.
Ocijenimo pogre"sku R2. Upotrijebimo formulu (2) i uzmimo u obzir da je Iyt">l I kada
je y = sin x, pa demo imati
1
i 1
1///(14 2 7 1 1
R 4 4 LO
a
.
3 ! 180 128 57,333 4
Tako su sve nap sane znamenke sin 26°15' tacne.

INTh2POLAC1.lA FUNKCIJA
361
Pomoéu Newtonove formule mozemo takoder iz zadane meduvrijednosti funkcije y naci

pripadnu vrijednost argumenta x (obrnuta interpolacija). U tu svrhu najprije odredujemo pri-
padnu vrijednost q metodom postupnog priblizavanja stavljajuéi:
Y-y'u
9(0)
Ay
4- (4 (!)-j ) ALYu
qG) (q(,)- 1)...(q(1)-n l) Allyn
q(o+I)-_ g(a)- .
(i= 0,
. 1, 2,
Aya nl Ayu
Za q uzimamo zajedni_ku vrijednost (sa zadanom taenoku[) dviju posljednjih priblizènja
q(»=) - +1), Odatle je x=x+q h.
Pringar 2. Upotrebom tablice
x y=shx Ay Azy
2,2 4,457 1,009 0,220

2,4 5,466 1,229
2,6 6,695
priblizno ìzracunajmo korijen jednad"zbe sh x=5.

Rjesenje. Uzmimo da je y = 4,457 pa imamo
q (o)=
5-4,457 0,543
0,538;
1,009 1,009
I g1 0,538 0,462 0,220
=0,5381 v
0,538 +0,027=0,565;
Ayo 1,009
0,5650,435 0,220
q(-J--0,535 0,565.
2--___. I 009 =0,538-I-0,027=
1
Na taj myvícm., uzet i da je

=2,2+0,565-0,2=2,2-1-0,113=2,313.
-r
L°. Lagrangeova formula interpolacije. U opcem slucaju polinom n-tog stupnja koji
za x = x dobiva zadane vrijednosti y; (i = 0, 1, . , n) daje Lagrangeova formula imterpolacije:
. .
(x-xi)(x-x2) ...Ax-xnj (x-x0)(x-x2) ... (x xn)

.Y = )'o + )1 + ...
(x0-xi) (x0!-x2)...((x0-xrt) (xl-x0)(X1-X2) ...\xl-Xn) /
(x-x0)(x-x1) ...(x-xk-I(x_xk+1)
¡
...(x-xn)
...+ 1k + ...
(Xj -xJ(xk-x1
l ... ¡x;.-xk_ 11(xk-xk+ 1) -.. (xk-.C'n} 11
... +¡(x-x0)(x-x1)...(x-xn_ i)
lxn-x0)(xn-X1)...(xn-xn-1)-
3128. Zadana je tablica vrijednosti za x i y:
x 1 2 3 4 5 6
y 3 10 15 12 9 5
Sastavite tablicu konacnih diferencija funkcije y.

362 PRIBLIZNI RACL'N
3129. Sastavite tablicu razlika funkcije y-x3-5x2+x-1 za vrijednostì I, x-

3, 5, 7, 9, t Uvjerite se da su sve konacne diferencije treC2eg ceda medusobno
I .
jednake.
3130*. Koristeéi se konstantno§éu diferencija cetvrtog reda sastavite tablicu raz-
lika funkcije y=x3-I Ox" -{-2x2--3x za cijele vrijednosti a; unutar intervala
I<s'x-<I0.
3131. Zadana je tab Ca
1g 1 = 0,000,
1g 2 = 0,301,
1g 3 = 0,477,
1g 4 = 0,602,
Ig 5 = 0,699.
Izracunajte pomoéu linearne interpolacije brojeve: lg 1,7; 1g 2,5; 1g 3,1;
1g 4,6.
3132. Zadana je tablica
sin 10° = 0,1736, sin 13° = 0,2250,
sin 11° = 0,1908, sin 14° = 0,2419,
sin 12° = 0,2079, sin 15° = 0,2588.
Upotpunite tablicu izracunavsi po Newtonovoj formuli (za r- 2) vrijednosti

sinusa za polustupnjeve.
3133. Sastavite Newtonov interpolacioni polinom za funkcijc-. zadanu tablicom
0 1 ) 2 3 4
; 15 40 85
3134*. Sastavite Newtonov interpolacioni polinom za funkciju zacíanu tablicom
2 4 6 8 10
_v 3 i 27 5v 83
Nadite y za x = 5,5. Pri ko em x je y =20?

3135. Funkcija je zadana tablicom
x 2 4
25 8 -15 --23
Sastavite Lagrangeov interpolacioni polinom i nadite vrijednost y za a- O.
3 ODREDIVANJE REALNIH KORIJENA JEDNAD2BI 363
3136. Pokusom su nadene vrijednosti skraéenja opruge (x mm) u ovisnosti o opte-

reéenju (P kp) te opruge:
x 5 10 15 20 25 30 35 40
P 49 105 172 253 352 473 619 793
Nadite optereéenje koje skraéuje oprugu za 14 mm.

3137. Zadana je tablica vrijednosti x i y
0 1 3 4 5
y - -- 3 25 129 381
Izracunajte vrijednosti y za x = 0,5 i za x = 2:

a) pomoéu linearne interpolacije;
h) pomocu I.agrangeove formule.
3. Odredivanje realnih korijena jednadæbi i sistema jgdnadzbi

1. Utvrdivanje pocetnih pribli.znih korijena. Pribli2no odredivanjc korijena zudune
jednad"zbe
f(x) = 0 (I)
provodi se u dvije etape: 1) razlncivanje korijena tj. utvrdivanje po moguénosti "sto manjih intervala
u kojima se nalazi jedan i samo jedan korijen jednadzbe (1); 2) izraauravanje korijena sa zadanim
stupnjem tacnosti.
Ako je funkcija f (x) definirana i neprekinuta u intervalu [a, b] i f (a) f (b) <0, onda se
u intervalu [a, h] nalazi bar jedan korijen e jednadzbe (I). Taj korijen je sigurno jedini, ako je
f' (x)>0 ilì f' (x)<0 kada je a<x<b.
Za racunanje korijena ( preporucljivo je na milimetarskom papiru nacrtati graf
funkcije y = f (x). Apscise tacaka u kojima graf funkcije sijece os OX korijeni su jednad2be { (x) = O.
Ponekad je zgodno da zadanu jednad"zbu zamijenimo ekvivalentnom jednad"zbom q (x)=4 (x'.
Fada korijene jednad`zbe nalazimo kao apscise sjecista tacaka grafova y =cp (z) i y (x).
20. Y'ravilo proporcionalnih dijelova (metoda tetiva). Ako se u intervalu [a, bj
nalazi jedini korijen jednad"zbe f (x)- 0, a funkcija f (.a) neprekinuta je u inter-valu [a, h] i
,
f(a)f(b) < 0, onda, zamijeniv"si krivulju y = f(x) tetivom koja prolazi tackama (a; f (a)) i
(b;f (b)), dobivamo prvu aproksimaciju korijena
er = a - f(") (b -a). (2)

f(b)-fO)
lla bismo dobili drugu aproksimaciju cz, formulu (2) primijenirno na onaj odsjecak [a, c,]
[c na bijim krajevima funkcija f (x) ima vrijednosti suprotnih predznaka. Isto tako provodi se
b]
naredna aproksimacija. Niz brojeva c
(n = 1, 2, .) konvergira ka korijenu tj.
. .
lim e = .
Racunanje aproksimacija c
e2J opéenito treba provoditi sve dotle dolc se ne prestanu
. . ,
mijenjati decimalne znamenke koje éemo zadr2ati u rezultatu (suglasno sa zadanim stupnjem tac-
nosti!); za medurabune treba uzeti jednu do dvije rezervne znamenke. To je opéenita napomena.
364 PIiIBLI'LNI I2ACUN
Ako funkcija f (x) ima neprekinutu prvu derivaciju (x) razlicitu od nule u intervalu f'
[a, b], onda za ocjenu apsolutne pogre`ske aproksimativnog korijena mozemo upotrijebiti formulu c
{¡
IJ ICn)I'
It
gdje je p _ min If'(x)I.
3)a Newtonuva metoda (aanet®ds. tangente). Ako je f' (x).#= 0 i f" (x) 7=0 za a
pri emu je f (a)-f (b) <0, f (a) f" (a)> 0, onda postupnu aproksimaciju x (n = 0, 1, 2, . . .) korijena
f jednad"zbe f (x) = 0 provodimo po formulama
x = x_I f(xn 1) (n = ...). (3)

xo = a, 1, 2,
fI (xn-i)
Uz dane pretpostavke niz x,, (n =1, 2, . . .) je monoton i
lim x = S.
n co
Za ocjenu pogreske moze nam poslu2iti formula
gdje je µ = min if '(x) i .

I xn - I\ U(xn)
Ft
I
a5:x4b
Praktiéki je prikladnije uptrijebiti jednostavnije formule

xo = a, x = x_ -áf(x- t) 1
(n = 1, 2, ...), (3')
1
gdje je a , nam daju otprilike istu tabnost kao i formule (3).

f' (a)
(b)>0, onda u formulama (3) i (3') treba staviti x=b.
Ako je f (b) f"
4'. Metoda iteracije. Neka je zadana jednadzba svedena na oblik
x (x), (4)
gdje je IT'(x)1 <r<1
(r je konstanta) za a<x<b. Polazeéi od poéetne vrijednosti x koja pripada
intervalu [a, b] konstruirajmo niz brojeva xzJ . . po ovom zakonu: x .
xL = (x0), x2 = m(Xi), - , xn (xn-1), .._ (5)

Ako je a<x<b (x = 1, 2, ...), onda je limes
= lim x
-..>
j edini korijen jednadzbe intervalu [a, b], tj. x su postupna pribbizenja korijena
(4) u .
Ocjenu apsolutne pogreske n-te aproksimacije x daje formula
IS- xnI x+-xI

1-r
Prema tome, ako se x x_i
i podudaraju s tabno"séu do e, onda ée krajnja apsolutna
E
pogreska za x, biti
1 r
Za transformaciju jednad"zbe f (x) =0 u oblik (4) zamijenimo jednadzbu f (x) = 0 ekvi-
valentnom jednad"zbom
x ° x- 4(x),
3 ODREDIVAN.JE RE,ALNIH KORIJENA JEDNAD%III
365
d
gdje broj A=, odabiremo tako da funkcija [x-1 f (x)] = 1 -3 f ' (x) bode po apsolutnoj v°rìjed-
nosti mala u okolini taéke xo (na primjer mozemo staviti 1-%f' (x) ===0).
Prirnjer I. Svedimo jednadzbu 2x-In x-4 = 0 uz pocetnu aproksimaciju korijena x 2,5 na
oblik (4).
Rjesenje. Ovdje je f(x) = 2x-ln x-4; f'(x) = 2 -- 1

. Napisimo ekvivalentnu jednad`zbu
x==x-A(2x-ln x-4) i kan jednu od prikladnih vrijednosti A odabcrimo broj 0,5 koji
je blizak korijenu jednadzbe
I-ì,2 x) x=>,s
=0, tj. blizak -
1,6
Prvotna jednad2ba svodi se na oblik

x=x-0,5 (2x- In x-4)
iii
x=2-F-Inx.
2
Primjer 2. Izracunajmo s tacno"séu do 0,01 korijen f prethodne jednad2be koji se nalazi izmedu
2 i 3.
Izracunavanje korijena metodom iteracije. Koristeéi se rezultatom primje-
ra I uvrstimo x = 2,5. Racunamo po formulama (5) s jednom rezervnom znamenkom.
1
xI=2 1n2,52,458,
2- -
1
2
In 2,458 2,450,
x3=2+ ln 2,450-2,448,
Z
1
x4=2-} z In 2,448
Tako je. 2,45 (proces daljnje aproksimacije mo`zemo skratiti jer se treéa deci-
mala (tisuéinke) ustalila.
Ocijenimo pogre"sku. Ovdje je
W(x)=2+
1
In i '(x)-2x 1
Smatrajuéi da sva priblizenja leze u intervalu [2,4; 2,5] dobivamo:

1
r = max I ' (x)1= -0,21.
2-2,4
Prema tonic krajnja apsolutna pogreska aproksimacije x na osnovu ranije navedene prim-
jedbe je
0,001
A- =0,0012 0,001.
1-0,21
Na taj nacin tacan korijen e jednadzbe nalazi se u granicama
2,447 <r<2,449;
mozemo uzeti da je pri cemu Ce sve znamenke tog pribliznog broja biti tacne u
uzem smislu.
Izracunavanje korijena Newtonovom metodom. Ovdje je
f(x)=2x-lnx-4, f'(x)=2--,
x
1
f" (x)=
I
366 PRI[3L17NI RACUN 1
Na odsjecku 2=7 <3 imamo: f'(x)>0 i f"(x)>0; f (2) f (3)<0; f (3)1"(3)1),---0.

Prema tome su uvjeti iz tacke 3" za x 3 ispunjeni.
Uzmimo
l
z=(2 =0,6.
3)
Racunamo po formulama (3') sa dvije rezervne znamenke
x, = 3--0,6 (2.3 1n 3-4) -= 2,4592;
x, -- 2,4592-0,6(22,4592- 1n2,4592-4) = 2,4481;
2,4481-0,6(2 2,448 l In 2,4481 4) = 2,4477;
= - -
x.r -- 2,4477-0,6(22,4477- In 2,4477-4) = 2,4475.
U toj etapi prekidamo racunanje jer se broj tisuéinki vise ne mijenja. Dajemo odgovor:
korijen je 6 2,45. Ocjenu pogreake ne provodimo.
5 . Sistern sa dvije jednadibe. Recirno da trcha sa zadanom tacnoséu izracunati reame

korijene sistema od dvije jednadibe sa dvije nepoznanice
(x, 1) = 0, f
9' (i, y) = 0, (6)
i neka pocetna aproksimacija jednog rje'senja (ç,ry7) tog sistema bude x-xo, y yo, pri cemu
su f i 99 derivabilne u nekoj okolini taa.e (xo,yo) koja sadr2i tacku (.(0)).
Tu paetnu aproksimaciju mozemo dubiti, na primjer, graficki konstrukcijom (u jednom te
istom sistemu Descartesovih koordinata ) krivulja f (x, y) = 0 i ,r (x, y) = 0 i odredivanjem koordi-
nata tacaka u kojima se sijeku te krivulje.
a) Newtonova metoda. Pretpostavimo da se funkcionalna determinanta
0 (h ?))
(''(x, f)
ne ponistava u blizini pocetne aproskitriacije =1'n. Tada po Newtonovoj metodi prva ap-
roksimacija rje"senja sistema (6) ima oblik xi = x-1-7/.,,, y, =y+ß, gdje su z,,, ß rje"senja
sistema dviju linearnih jednadzbi
f(x0, 1'0)+ c(ol.c(x0, Yo) +IOy (x0, Yo) )=. U,

(P(xo, Yo) + x099x (KO y0) + /30(4 (x0, Yo) - O.
Drugu aproksimaciju dobivamo na isti nacin:
X2 = x1+11, 1'2 = y1 +l'],

gdje su ß, rje"senja sistema linearnih jednadzbi
Yt) + atf>(xl, Yi) + /31f (X7, Y1) = 0,

t y1)
7' (X1 c l, 1't)+WtTr(x(, Y1)=0.
Analogno dobivamo treéu i daljnje aproksimacije.

b) Metoda iteracije. Za rje`savanje sistema jednad"zbi (6) mozemo primijeniti i metodu
iteracije, transforrniranjem tog sistema u ekvivalentan oblik
x = F (x, l'),
(%)(.A. l'l. (7)
uz pretpostavku da su F i 4) derivabilne i da jc
+ (1);,(x, Y)1 r< 1; I

F,, (x, Y)1 + 3)1 <r <1 (8)
u nekoj dvodimenzionalnoj okolini U pocéhlog pribli2enja (x, y) koja sadrïi i tacno rjesenje (4,7))
sistema.
ODRLDIVANJE REALNIN KOR.IJENA JEDNaD2L3I 367
Niz priblizenja (x,,, y) (rz= 1, 2, .) koja konvergiraju k rjesenju (7) ili,

. . "sto je isto, k rje-
enju sistema (6), nastaje po ovom zakonu:
xI = F(xo, y0), YI = (x0, Yo),
x2 = F(xl, y1), Y2= (Nxt, YI),
x3 = F(x2+ y2), Y3 = (.1) (x2, Y2),
Ako sri (x, y) pripadaju U, onda je lim

n,00
x-
P1--)- 00
6, limy=,7.
Za transformaciju sistema jednadzbi (6) u oblik (7) s postivanjem urjeta (8) taj je nacin
preporucljiv. Razmotrimo sistem jednadzbi
j uf(x, y) + ßT(x, y)= 0,
l yf (x, Y) + 69)(x, y) = 0,
a,
koji je ekvivalentan sistemu (6) pod uvjetom da je =0. Pi"semo ga u obliku:
l',
x= x+cef(x, r) + ß(p (x, r) - F (x. r).
Y= Y+yf(x, y) +h(x, r) (P(x, rl.
Izaberemo parametre a, 0, y, S tako, da parcijalne licikrija F(_e, y) i eh (x, y)
budu jednake ili bliske nuli uz pocetnu aproksimaciju, tj. nadimo z, (, y. ,ì kao aproksimativna rje-
`senja sistema jednadïbì
' 1+f.,(xo, ro)+ Ii P., ro

af,. (x0, 3'o) + ßT; (xo- )ru) = O.
yfs (x0, Y0) + (59):y (-YO, 3'0) = 0,
. I + -if; (x0, Y0) + 4r
(xo, 3'0) = O.
S tako odabranim parametrima a, ß, y, 6 uz pretpostavku da se parcijalne derivacije
funckija f (x, y) i q, (x, y) ne mijenjaju vrlo brzo u okolini pocetne aproksimacije (x,,, y), uvjet (8)
ée biti ispunjen.
Primjer 3. Dovedimo sistem jednadzbi

( x=+y=-1=0,
{i x3--x=0
uz pocetnu aproksimaciju korijena x = 0,8, y -= 0,55 na oblik (7).
Rjesenje. Ovdje je f(x,y)=x2-1y'--1, g(x,y)==x3-yi fx(xo,yo) = 1,6, fy (x0,y0) = 1,1;
c?c(xmyo) 1,92, 5ai,(xo,yo)=-1.
Napi"simo sistem koji je ekvivalentan pocetnom,

a(x2+y2-1)+ß(x3-Y)=0, Ia, ß
10
Y (x2+y'2 1) -{-8 (v3 y)=0 I Y, 8 )
u obliku
x=x+a (x'-+y2- 1) i-(3 (x3 -y),
y=y' l'(x2-+-y2-1)+8(x3-y).
Izaberimo kan pogodne brojcane vrijednosti z, /3, y i 6 rje`senje sistema jednad`zbi
1+1,6a-i-1,92 /3=0,
1,I a - 0,
1,6y-I 1,928-=0,
1 +-],l y-8=o,
tj. stavimo a._ -0,3, (3-- -0,3, -0,5,
368 FRIBLIZNI RACUN
Tada sistem jednadz"bi

x=x-0,3 (x2+y2-1) -0,3 (x3-y),
y=y--0,5 (x2+3,2 1) 4-0,4 (x3 -Y),
koji je ekvivalentan pocetnom, ima oblik (7) pri cemu ée u dovoljno maloj okolini tacke
(xo; yo) uvjet (8) biti ispunjen.
Metodom pokusa razlucite realne korijene jednad2bi i pomoéu pravila propor-

cionalnih dijelova izracunajte ih s taénosti do 0,01.
3138. x3-x+1=0. 3139. x4+ 0,5x - 1,55 = 0.
3140. x3-4x-1=0.
Polazeéi iz graficki nadenih pocetnih aproksimacija, Newtonovom metodom
izracunajte s taenoséu do 0,01 realne korijene jednad2bi:
3141. x3-2x-5 = 0. 3142, 2x-lnx-4 =O.
3143. 2s = 4x. 3144. 1g = -1 .
Sluzeéi se pocetnim aproksimacijama dobivenim grafickim putem izracunajte

metodom iteracije s tacnoséu do 0,01 realne korijene jednadzbi:
3145. x3-5x+0,1 = 0. 3146. 4x = cos x.
3147. x5-x-2=0.
Nadite graficki pocetne aproksimacije i izracunajte s tacnoséu do 0,01 realne
korijene jednadzbi i sistema:
3148. x3-3x+1 = 0. 3149. x3-2x2+ 3x-5 = 0.
3150. x4+x2-2x-2=0. 3151. xlnx-14=0.

3152. x3+3x-0,5=0. 3153. 4x- 7 sin x=0.
3154. x`+2x-6 = 0. 3155. e(x+ex-4 = 0.
3156.
{ x2+y2-1=0,
3157. J
x2 +y-4-0,
x
3
-y = O. y-Igx-1 = 0.
3158. Izracunajte s taenoséu do 0,001 najmanji pozitivni korijen jednad2be tg x -x.

3159. Izracunajte s taenoséu do 0,0001 korijene jednad2be x th x= 1.
4. Numericko integriranje funkeija

1 °. Trapezna formula. Za aproksimativno izracunavanje integrala
ff(x)dx
(f(x) je neprekinuta funkcija na [a, h]) razdijelimo podrucje integriranja [a, h] na n jednakih di-
b-a
jelova i izaberimo korak izracunavanja h = n
. Neka su xi = x+ih (x = a, x =b, i =0, 1,
2, .. . , n) apscise djeli`sta a yi =f(x;) pripadne vrijednosti podintegralne funkcije y -f(x).

NC"ihtELZIZ`KO INTECRtRAN.JE I'UNKCLrA
369
Tada po trapeznoj formuli _mamo:
f(x)dxtih +Y1+Y2+...+Yn-1 (i)

2
s apsolutnom pogre"skom
Rn 12(b-a) - Ivi 2,
gdje je M2 _ max f" (x) za I
Da postignemo zadanu taenost e pri raeunanju integrala, korak raunanja h odredujemo

iz nejednadz"be
12e
(2)
(b -a)M2
tj. h mora imati red velicine E. Dobivenu vrijednost h zaokru2ujemo na manju vrijednost talco da
b - a -a
h
bude cio bro¡, i to nani dale broj razdjelaka n. Kada smo odredili h i n po formuli (I), izrabunamo
integral odabrav"si vrijednosti podintegralne funkcije s jednom ili dvije rezervne decimalne zna-
menke.
2 °. Simpsonova formula (formula parabole). Ako je n paran broj, onda s ozna-
kama prema 10 vrijedi Sirnpsonooa formula
il
f(x)dx [(yo+yn)+4(Y1+Y3+...+y_1)+2(Y2+Y4+ ... +y-2)] (3)
3
s apsolutnom pogre'skom
h4
R M 4. (4)
C1R0(b-a)
gde je M4=max f1v (x) za
Da bi se osigurala zadana taenost
iz nejednad"zbe
, pri racunanju integrala korak racunanja h treba odrediti
h4
- a) M4 , (5)
180 (b
4 b-a
tj. korak h ima red .velicine Vrijednost h zaokru2ujemo na manju vrijednost, da n=
bude cio paran broj; n
Napomena. Kako je odredivanje koraka racunanja h i s njime vezanog broja n iz nejednad"zbi

(2) i (5) opéenito dosta te`sko, u praksi se Is odreduje grubom procjenom. Zatim, kada dobijemo re-
zultat, udvostrueimo vrijednost n, tj. raspolovimo korak h. Ako se novi rezultat podudara s pret-
hodnim u decimalama koje smo zadrzali, onda je rabun zavr'sen. U protivnom slucaju taj po-
stupak ponovimo itd.
Za aproksimativno rabunanje apsolutne pogre°ske R Simpsonove kvadraturne formule (3)
mo2emo takoder upotrijebiti Rungeov princip, prema kome je
1E- El
R =
15
gdje su E i E rezultati raeunanja po formuli (3) suglasni koracima h i H= 2h,
24 Demidovic: Zadaci
370 PRIBLIZNI RACUN
3160. Pod djelovanjem promjenljive sile F u smjeru osi OX materijalna tacka

se pomakla po osi OX iz polo2aja x= 0 u polo2aj x = 4. Izracunajte priblizno
rad A sile F ako je zadana tablica vrijednosti njenih modula F:
x 0,0 1 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0
F 1,50 0,75 0,50 0,75 1,50 2,75 4,50 6,75 10,00
Racunajte po trapeznoj formuli i po Sì-mpsonovoj formuli.
3161. Izracunajte pribli2no f(3x2-4x) dx po trapeznoj formuli uzevi n= 10.

0
Izracunajte taj integral tacno i nadite apsolutnu i relativnu pogresku rezul-
tata. Nadite gornju granicu A apsolutne pogreske racuna kada je n=10
pomocu formule za pogresku koja je navedena u tekstu.
3162. Izracunajte s tacnoscu do 10-' pc Simpsonovoj formuli

xdx uzev`si da je
x- 1
o
n = 10. Ustanovite gornju granicu 0 apsolutne pogreke koristeci se formulom
za pogreske koja je navedena u tekstu.
Izracunajte s tacno"scu do 0,01 ove odredene integrale:
1 1
dx
.3163. f dx 3164. r
J 1+x 1+ x2
0 0
a 2
dx
3165. 3166. f x lg x d x.
1+x3
2
3167. unlgxdx. 3168. J'SinXd x.
nrsin x cosx
3i69. ! dx. .3176. ax.
J x x
0
ï
"cos xdx. JeX'dx
3171. 3172 .
1+x
.
0 0
3173. Izracunajte s tacnoséu do 0,01 nepravi integral dx primjenom sup-

d
1+x2
1
NUMERICKA INTEGRACIJA JEDNAD2BI 371
stitucije x = 1 Provjerite raun primjenom

. Simpsonove formule za integral
t
b +oo
1
dx
+x2
, gdje je b odabran tako da bude
1
dx
+x2
< 1.
2
10-2.
1 b
3174. Ravninski lik omeden poluvalom sinusoide y = sin x i osi OX rotira oko osi
OX. Izracunajte po Simpsonovoj formuli s tacnoscu do 0,01 volumen rota»
cionog tijela.
3175 *. Izracunajte po Simpsonovoj formuli s tacnoscu do 0,01 duljinu luka elipse
x2 yz
-+1(0,6222)2
= 1 koji se nalazi u prvom kvadrantu.
5. Numericka integracija obicnih diferencijalnih jednad"zbi

1°. Metoda postupnih pribliienja (Picardova metoda). Neka je zadana diferenci-
jalna jednad"zba prvog reda
f
Y' = (x, y) (1)
s poéetnim uvjetom y=yo za x = xo.
Rje"senje y (x) jednadThe (1) koja zadovoljava zadani pocetni uvjet mo2emo opéenito pre-
dociti u obliku
y(x) = 1im yi (x), (2)

a)
gdje se postupna priblizenja yc (x) odreduju po formulama
Yo(x) = Yo,
Yi(x) = Yo + ff(x, Yi- I (x))dx
(i = 0, 1, 2,...).
Ako je desna strana f (x, y) definirana i neprekinuta u okolini
R {Ix - xol
oj okoini zadovoljava Lipschitzou uvjeï
If(x, yI)-f(x, y2)I <LIYr-Y2I

(L je konstanta), onda proces postupnih priblizenja (2) sigurno konvergira u intervalu
Ix - xo I
<h,
gdje je
b
h = min a,
R M
M = max If(x, y)I.

R
24°
372 PRISLI`GNI RAC`CUN
Fri tome, je pogreska
R"= Y(x)-Y"(x)I-ML"lx-xor+i
(n+1)!
ako je sauro
Ix- x0/ h.
Metodu postupnih priblizavanja (Picardovu nzetodu) s neznatnim promjenama oblika prim-
jenjujemo takoder na normalne sisterne diferencijalnih jednadzbi. Sto se tiee diferencijalnih jed-
nadzbi vi"sih redova, njih mozemo napisati u obliku sistema diferencijalnih jednadzbi.
2°. Metoda Runge-Kutta. Neka u zadanom intervalu xo treba naéi rjesenje
y (x) zadatka (1) sa zadanim stupnjem tacnosti e.
X--xo
Za to najprije odaberemo h-- (korak racunanja) podijeliv"si odsjeoak [xo, X] na n
n
jednakih dijelova tako da bude h'<e. Djeli"sta x; odredujemo po formuli
x; = xo+ih (i = 0, 1, 2, .. , n).
Pripadne vrijednosti yà =y (x1) trazene funkcije po metodi Runge-Kutta postupno se racunaju po
f ,rmulama
Yi+t = Yi+DYi,
® Yi i (q)+ 2k2+2k3al +k4 ),

gdje je
¡=0,1,2,..., n
k(2`)` =f
k(ii)
x;
=.f(xv
+
li
2, h,
Yi) h,
Yi +
k lii
2
f xi +-bt ,
2
Yi +--
2
h, (3)
kV =f(xw+h, Yi+k3°)h.
Metoda Runge-Kutta ima red tacnosti h;. Grubu ocjenu pogreske metode Runge-Kutta
u zadanom podrucju [x0, X] mozemo dobiti polazeéi od Rungeova principa:
R Í Y2,"
is
gdje su n = 2 m, y2i ÿ,,, rezultati racuna po shemi (3) s korakom h i s korakom 2h.
i
Metoda Runge-Kutta primjenljiva je takoder za rje"savanje sistema diferencijalnih jednad"zbi
Y = f(x, y, z), z' = 9 (x, Y, z) (4)

sa zadanim pocetnim uvjetima: y =yo, z = zo za x = x".
3°. Milneova aaaetoda. Za rje"savanje zadatka (1) Milneovona rnetodonz, polazeéi od po-
cetnih podataka y =y za x = x nadu se na bilo koji nacin postupne vrijednosti
y1= 3' (x1), Y2 =Y(x2), Y3 =Y(x3)
trazene funkcije y (x) (na primjer, mozemo se posluziti razvojem rjesenja y (x) u red (gl. IX, 16)
5 NUNIERICKA CNTEGftACIJA JEDNADZtSI
373
vrijednosti mo2emo naéi metodom postupnih pribli2enja, ili primjenom metode Runge-
ili te
Kutta itd.). Pribliienja yi i yi za iduée vrijednosti y, (i = 4, 5, , n) postupno nalazimo po . . .
formulama
4h {
Y i = Yi-4 + (21f._3-i-2+2f -1),
3
(5)
h
= Yi- 2+ 3(f+4f,-t+f,-2),
gdje je
l i =J (Xi, Vi) i =J (xi> .i)
Radi kontrole izracunamo vrijednost
Ei=
1
29
Yi (6)
Ako e; nije veéi od jedinice posljednjeg decimalnog mjesta 10 -m koje smo u odgovoru za-
dr2ali zay (x), onda za yi izaberemo+i i prijedemo na raL'unanje iduée vrijednosti yi, r ponavljanjem
postupka. Ako je pak e,>10-'" onda moramo poceti ispocetka skrativ°si korak racunanja. Velicina
poéetnog koraka pribli2no se odreduje iz nejednad"zbe h'<10-Y".
Za rje"savanje sistema (4) Milneove formule pi"semo odvojeno za funkcije y (z) i z (_e). Po-
redaj racunanja isti je kao prethodni.
Prunier 1. Zadana je diferencijalna jednad"zba y' =y-x s pocetnim uvjetom y (0)=1,5. Izra(u-
najmo s tacnoséu do 0,01 vrijednost rjesenja te jednad"zbe zá vrijednost argumenta x = 1,5.
Racunat éemo kombiniranom metodom Runge-Kutta i Milnea.
Rjesozj . izaberimo pocetni korak racunanja h iz uvjeta h'<-0,01. Da izbjegnemo slo"zeno pisanje
za h, ostanimo hod h = 0,25. Tada citavo podrueje integracije od x = 0 do x = 1,5 razdi-
jelimo na "lest jednakih dijelova duljine 0,25 pomoéu tacaka x; (i =0, 1, 2, 3, 4, 5, 6) ; pri-
padne vrijednosti rjesenja y i derivacije y' oznacimo sa yi i yi'.
Frye tri vrijednostiy (bez pocetne) izracunamo metodom Runge-Kutta (po formulama
(3)); ostale tri vrijednosti y,,, Ys i y, metodom Milnea (po formulama (5) )
Vrijednost y, bit ée ocigledno odgovor na zadatak.
Ra(un éemo provesti sa dvije rezervne znamenke po odredenoj she sastavljenoj od
tablice i 2 (na str. 374 i 375). Na kraju tablice 2 dobivamo odgovor.
1
Izraéunavanje vrijednosti y,. Ovdje je

-x+y, x0=0, yo =1,5, h=0,25.
Imamo
A Yo= 1 (ki°)-}-2kzo)+2k3o)+ká°))=
6
1
= =
(0,3750+ 20,3906+20,3926+0,4106)0,3920;
ki°)=f (xo, yo) h= (-0+1,5000) 0,25=0,3750;

h k(o)
4o) h=(-0,125+1,5000+0,1875)0,25=0,3906;
xo + ,Yo+
2 2
kä '=f xo -h
2
Yo+
kta
2
h=( 0,125+1,5000+0,1953) 0,25=0,3926;
k3°)=f h, yo +k(3°)) h=(-0,25-}-1,5000-j-0,3926) 0,25-j-0,4106;
y, =yo+Ayo = 1,5000+0,3920= 1,8920 (prve tri znamenke u ovom pribli2nom broju su

pouzdane).
374 PRIBLI2NI RACUN X
Analogno racunamo vrijednosti y, i y,. Rezultati racuna uneseni su u tablicu 1.
Tablica 1. Izr°a6unavanje Yr, Y2, Y3 rnetodonr Runge-Lutta

J (x, y)=-x+Y; h=0,25
h
Vrijed- f (xi+ 2 '
nost xi y, /el' ) kx°)
i Yi' =.f (xi, Yi)
31,1-
k1i)
2
0 0 1,5000 1,5000 0,3750 1,5625 0,3906

1 0,25 1,8920 1,6420 0,4105 1,7223 0,4306
2 0,50 2,3243 1,8243 0,4561 1,9273 0,4818
3 0,75 2,8084 2,0584 0,5146 2,1907 0,5477
h
Vrijed- f (xi+ 2 '
f (xi+h,
nost (i) k3`) k(g kk(4`) Yi Yi +1
i 2 yi+ 3 )
Yi+
2
0 1,5703 0,3926 1,6426 0,4106 0,3920 1,8920

1 1,7323 0,4331 1,8251 0,4562 0,4323 2,3243
2 1,9402 0,4850 2,0593 0,5148 0,4841 2,8084
3 2,2073 0,5518 2,3602 0,5900 0,5506 3,3590
Izraeunavanje vrijednosti y4. Imamo: f(x,y)=-x-y-y, h=0,25, x,=1;

y0=1,5000, yY=1,8920, y2=2,3243, y3=2,8084;
yo=1,5000, yí=1,6420, y2=1,8143, y;=2,0584.
Primjenom formule (5) dobivamo:
4h , , , 4.0,25
y4=yo+ (2y4 -y2+2y3)= 1,5000+ (2 1,6420-1,8243-}-2.2,0584) = 3,3588;
3
y4= f (x4, y4)= -1+3,3588=2,3588;

h , , , 0,25
74=3,2+ 3 (j,, +4y3+y2) = 2,3243+ (2,3588+4.2,0584+1,8243)=3,3590;
1y4--y41 13,3588-3,35901 0,0002
<4
29 29 29
7 10-g <-2 1
0,001;
prema tome nije potrebno revidirati korak racunanja.

Dobivamo y,=y,=3,3590 (prve tri znamenke u ovoj aproksimaciji su pouzdane).
Analogno éemo racunati vrijednosti y, i ye. Rezultati racuna uneseni su u tablicu 2.
Tako konacno imamo:
y (1,5)=4,74.
Tablica 2. Izraunavanje y4, y,, y, Milneovom metodom. f(x, -x + y; h - 0,25.
(kurzivom su ozndeeni u1azni podaci)
i x, yi .Y,'-f(x0Y;) ----- ---- Revizija koraka

3,, E, Yi Y,.'
-yi -' I (xi, yi) f (xi, Yi)
7, (prema formuli (6))
0 0 1,5000 1,5000
1 0,25 1,8920 1,6420 o
z
2 0,50 2,3243 1,8243
O
po
3 0,75 2,8084 2,0584
4 1,00 3,3588 2,3588 3,3590 .--,7.10-5 3,3590 2,3590 nije potrebno O

sa
!al
5 1,25 3,9947 2,7447 3,9950 -,---10-5 3,9950 2,7450 nije potrebno
6 1,50 4,7402 3,2402 4,7406 .---.--1,4.10-' 4,7406 nije potrebno
Odgovor: y (1,5)=4,74
376 PRIBLI5f.NI ßAC'LFN X
4°. Adamsova ataetmda. Za rje'savanje zadatka (1) Adamsovom metodom polazimo od

pocetnih podataka-y_(xo) =yo i nademo bilo koji nacin ove tri vrijednosti trarne funkcije y (x):
yt=i(xl)=y(x0+h), y2=y(x2)=)v(xo+2/,), y3 (x3)-1'(x0+3h)

(te tri vrijednosti mo"zemo naéi, na primjer, pomoéu razvoja y (x) u red potencija (glava IX, 15)
li metodom postupnih pribli2enja (1°) ili pak metodom Runge-Kutta (2°) i t. sl.).
Pomocu brojeva xp, x
i yo, Y
yz, ya izracunamo vrijednosti q,,, di, g2, g3, gdje su
¡xa
(io = hV0 = hl (xo, l'o), ' gl hf(xi, yi),
g2 -
hY2 = hf(x2, y2), q3 hY3 = hÍ(x3, y3). -
Zatim sastavimo dijagoraalnu tablicu konacnih diferencija velicina q:
Ay 4= G9= A29= :'9-

x y
-yn+ i -Yn y=f(x,y) =Y'h =9n+i-q>a -A9n+i-A9n -A2gn+i-AZgn
xo Yo Ayo f (xo, yo) go Ago A2qo 6,390
xi Yi Ay, .f (xi, 3'i) qi Aq, AZqt A39,
xz y2 Ay, f(xs, y2) qz Aq, A292 A'92
x3 Ya Ay, f (xu,Ys) gs A93 A29s
x, .y'a Ay, f (x4, ya) ga Aqa
x, ys Ay, f (x y,) gs
x6 y5
Adamsova metoda sastoji se u produzenju dijagonaine tablice diferencija pomoéu

Adamsove formule
Ayn = gn + Aq-i + A2-2 12

+ 3 A3g,-3. (7)
Tako, upotrebom brojeva q Ag2, AZg A'q koji su u tablici diferencija Yasporedeni po
5
I
dijagonali, pomoéu formule (7) u kojoj stavimo n 3, izracunamo Ay, = g3- Ag2+
+ A3go. Kada smo na`sli vrijednost Ay,, racunamo y,-y3 -Ay,. Kada pak znamo xa iya, izracu-
8
namo q(= hf (xa, y,), unesemo y
Ay3 i q, u tablicu diferencija i dopunimo je zatim konacnim dife-
rencijama Ag3, A2g2, A3q1 koje zajedno sa q, cine novu dijagonalu, paralelnu prethodnoj.
Zatim, upotrebom brojeva iz nove dijagonale pomoéu formule (7) u kojoj stavimo n == 4
izracunamo Ay,s, y, i q, i dobijemo daljnju dijagonalu gs, Aga, AZq A'q2. Pomoéu te dijagonale
izracunamo vrijednost y6 tra2enog rje"senja y (x) itd.
Adamsova formula (7) za izracunavanje Ay polazi od pretpostavke da su treée konacne di-
ferencije A3q konstantne. Suglasno tome vrijednost h pocetnog koraka racunanja odreduje se iz
nejednad"zbe h' <10 _,,, (ako 2elimo dobiti vrijednost y (x) s tacno§éu do 10'»+).
5 NUMERLCL<A 1NTEGRACLJ A JEDIQAD2BI
377
-U tome smislu je Adamsova formula (7 ) ekvivalentna formuli Prlilnea (5) i formulama Run-
ge-Kutta (3).
Ocjena pogre°ske za Adamsovu metodu je slozena i prakticki nekorisna, jer opéenito daje
znatno previsoke vrijednosti. U praksi promatramo trefe konacne diferencije i izaberemo korak h
tako malen da se susjedne razlike A'qi i A'g; medusobno razlikuju najvi"se za jednu do dvije jedi-
niee zadanog reda tacnosti (ne racunajuéi rezervne znamenke).
Za povisenje tacnosti rezultata Adamsova formula se moze dopuniti èlanovima s eetvrtim
i vi`sim diferencijama velieine q. Pri tome raste broj prvih vrijednosti funkeije y koje su nani potreb-
ne za pocetno popunjenje tablice. A.damsovu formulu povi"sene tacnosti necemo razmatrati.

13rimjer 2. lzracunajmo kombiniranorn metodom Runge-Kutta i Adamsa s tacno°scu do 0,01 vri-
jednosti rje`senja diferencijalne jednad`zbe y' =y-x za x = 1,5 s poeetnim uvjetom y (0) _
= 1,5 (v. primjer 6).
Rjesenje. Sluzimo se vrijednostima y2, y y
koje smo dobili u rje`savanju primjera 1. Njihovo iz-
racunavanje vidimo iz tablice 1, lduée vrijednosti ya, y,, y, izracunat éemo Adamsovom
metodom (v. tablice 3 i 4).
Tablica 3. Osnovffia tablica za gzeairrmavagnjs' y,, y5, y, Adamsoe°oz,. metadom
I(x, y)=-x+y; h=0,25
(kurzivmn su oznaceni ulazni podaci)
i Ayi =Yi'(xí, yi) gi-Yi'h

xi Yi Agi Aagi A'qi
0 0 1,5000 1,5000 0,3750 0,0355 0,0101 0,0028
1 0,25 1,8920 1,6420 0,4105 0,0456 0,0129 0,0037
2 0,50 2,3243 1,8243 0,4561 0,0585 0,0166 0,0047
3 0,75 2,8084 0,5504 2,0584 0,5146 0,0751 0,0213
4 1,00 3,3588 0,6356 2,3588 0,5897 0,0964
5 1,25 3,9944 0,7450 2,7444 0,6861
6 1,50 4,7394 I
ßdgovor : 4 74
Tablica 4. I'orxaoéaaa tablica za izracuxxavagaje Adamsovom metodoxxa

1 5 3
AY-gi+ 2
Aq + 12 A2gi-2+ 8
A3gi,
5 3
Vrijednost gi
1
Agi-, 12 Azq,- s s Agi-a Ay;
3 0,5146 0,0293 0,0054 0,0011 0,5504
4 0,5897 0,0376 0,0069 0,0014 0,6356
5 0,6861 0,0482 0,0089 0,0018 0,7450
Vrijednost z6 = 4 74 bit fe rezultat zadatka.
378 PRIBLIZN1 RACTIN X
Kada rjaavamo sistem (4), tada Adamsovu formulu (7)1 shernu raéuna pokazanu u tablici 3
primjenjujemo odvojeno za obje funkcije y (x) i z (x).
Nadite tri uzastopna pribliZna ridenja dalje navedenih diferencijalnih jed-
nacabi i sistema:
3176. y' = X 2+ y 2; y (0) = 0.
3177. y' = x + y + z, y-z; y(0) = 1, x(0) = -2.
3178. y" =-y; y(0) = 0, y' (0) = 1.
Metodom Runge-Kutta, uzevgi da je korak h= 0,2 izrkunajte pribliZno za
navedene intervale rjegenja zadanih diferencijalnih jednadZbi i sistema:
3179. y' --- y -x; y(0) = 1,5 (0
3180. y' = - y2; y(1) = 1 (1 x
x
3181. y' =- z +1, -
z' = y x, y (0) = 1, z(0) =- 1 (0
Primjenom kombinirane metode Runge-Kutta i Milnea iii Runge-Kutta
i Adamsa, izrkunajte s tknoku do 0,01 vrijednosti rjeSenja dalje navedenih
diferencijalnih jednadZbi i sistema uz naznkene vrijednosti argumenta:
3182. y' = x + y; y = 1 za x = 0. Izrkunajte y za x = 0,5.
3183. y' = x2+ y; y = 1 za x = 0. Izrkunajte y za x = 1.
3184. y' = 2y-3; y = 1 za x = 0. Izrkunajte y za x = 0,5.
3185 .
y' -x+2y+z,
x+ 2y +3z; y = 2, z= -2 za x -= 0. lzraCunajte y i z za x=0,5.
3186.
y' = -3y- z,
z' --- y -z; y = 2, z= -1 za x 0. IzraCunajte y i z za x- 0,5.
3187. y" = 2 -y; y = 2, y' = -1 za x = 0. Izrkunajte y za x=1.
3188. y3y"-F 1 = 0; y = 1, y' = O za x = 1. Izrkunajte y za x = 1,5.
d2x x
3189. + cos 2t = 0; x=0, x' = 1 za t O. Nadite x(t) i x'(7).
dt2 2
PribrIna izra6unavanje Fourierovih hoeficijczata

Shema 12 ordinata. Neka su y,,--f(x)(n = 0, I, ... 12) vrijednosti funkcije y =/(x) ,
u ekvidistantnim taékama x = -
2rn
6
odsjeéka [0 22,-] pri 'eemu je yo --yi2. Sastavimo tablice:
Yo Yi Y2 Ya Ya ya .Y11
Yii YI0 Y9 Y0 Y7
Suma (E) Up Ul /42 U3 U4 U3 U,
Razlika (A) V, V2 V, 04 V,
us ui U2 U, V4 V, 0,
U, U5 U4 V, V4
Sume So si so so Sume 01 02 0.2
Razlike to t, t, Razlike Ti T2
6 PRIBLIZNO IZRACUNAVANJE FOURIEROVIH KOEFICIJENATA
379
Fourierovi koeficijenti an, b (n = 0, 1, 2, 3) funkcije f (x) mogu se pribíizno odrediti po

formulama :
6ao= so +sl+s2+sz, 6b1 =0,5,71+0,866,72+,,,,

6a1= to+0,866t1+0,5t2, 6b2 =0,866 (T1+ r2),
6a2= so-so +0,5 (s, -s2), 6b3 --- QI-0.3, (1)
6aa = to - t2,
1 1
gdje je 0,866 =
2 ~ -10
1 30
Imamo:
3
a
f (x) + (a cos nx +bn sin nx).
No mogu se upotrijebiti i druge sheme. Da bi olak"sali racunanje cesto se sluzimo sablonama.
Primjer. Nadimo Fourierov polinom za funkciju y =f (x) (0 koja je zadana tablicom
Yo Yo Yo Ya .Yu Ys Ye Y, Y8 Ye Ylo Ylt
38 38 12 4 14 4 -18 -23 -27 -24 8 32
Rjesenje. Sastavimo tablicu

38 38 12 4 14 4 -18
Y
32 8 -24 -27 -23
u 38 70 20 -20 -13 -19 -18
v 6 4 28 41 27
38 70 20 -20 6 4 28
u v
-18 -19 -13 27 41
20 51 7 -20 a 33 45 28
56 89 33 T -21 -37
Po formulama (1) imamo:
a0=9,7; a1=24,9; a2=10,3; a3=3,8;

b1=13,9; b2= -8,4; b3=0,8.
Prema tome je
f (x)R--,4,8 + (24,9 cos x+ 13,9 sin x) + (10,3 cos 2x -8,4 sin 2x) -I- (3,8 cos 3x +0,8 sin 3x).
Primjenom sheme sa 12 ordinata nadite Fourierove polinome za dalje na-
vedene funkcije koje su zadane u intervalu [0, 27r] tablicama svojih vrijed-
nosti koje odgovaraju jednako udaljenim vrijednostima argumenta (yo=.Ytz):
3190o yo = -7200 y3 = 4300 y6 = 7400 y9 = 7600
Yt = 300 y4 = O y7 = -2250 yo = 4500
y2 = 700 ys = -5200 y8 = 3850 y11 = 250
3191e yo = O y3 = 9,72 y6 = 7,42 y9 = 5,60
Yt = 6,68 y4 = 8,97 y7 = 6,81 Ylo = 4,88
Y2 = 9,68 Y5 = 8,18 Y8 = 6,22 Ytt = 3,67
380 YRIBLIZNI RACUN X
3192. yo = 2,714 y3 = 0,370

= 1,273 Y6 y9 = -0,357
yI = 3,042 y4 y, = 0,540
= 0,788 YIO = -0,437
Y2 = 2,134 y5 = 0,495
Ys = 0,191 YII = 0,767
3193. dzracunajte nekoliko prvih Fourierovih koeficijenata po shemi sa 12 or-

dinata za ove funkcije:
lz(x3-3nxz+2nzx)
a) f(x) =
2n
b) f(x) = lz(x - n)z

n
ODGOVOR%
GLAVA I
1. Rjesenje, Buduéi da je a= (a-b)-1-h, to je la<..ta-b1+ lbl. Odatle je la-bl > ¡al Ibl -
ì la-b1=- lb-al lbl-lal. Prema tome je la -bl Ilal-Ibll. Osim toga je la-bl = Ia+
+(-b)I < lai +I-bl = Ial+lbl.
3. a) -2<x<4; b) x<-3, x>1; c) -1<x<0; d) x>0.
4. -24; -6; 0; 0; 0; 6.
r n
5. 1; 17-4 ; 1+x2; lx1-1 1+x2; 1/ 1+x2. 6. 7rj j 0.
x2-13x+1.
f(x)=-5 x+ I.
7
7.
3 3
8. f(x)= 6 6
1
9. 0,4. 10. (x+Ixl). 11. a) -1 <x<+cp; b) -oo<x<+oo.
2
12. (-00, -2), (-2, 2), (2, +00)
13. a) -00<x V-2-<x<+00; b) x=0, lxl % y
14. -1 <x <2. Rjesenje. Mora biti 2+x-x2 0, ili x2-x-2 <0, tj. (x+1) (x-2) <0. Odatle
je x+ 1 30, <0, tj. x-2 -1 <x <2; ili x+1 <0, x-2 >-0, tj. x <-1, x 32 "sto nije moguée .
Prema tome je -1 <x <2.

15. -2<x<0. 16. -00<x<-1, 0<x<1. 17. -2<x<2.
18. -1<x<1, 2<x<+00 19. --<x<1.
1
3
20. 1<x5100.
21. x<kv+ -(k=0, +1, +2,...). 22. Gp(x)=2x4-5x2-10, yt,(x)=-3x'+6x.

2
23. a) parna; b) neparna; c) parna; d) neparna; e) neparna.
24. Uputa. Upotrijebite identitet f (x) = [f (x) + f (-x)]+

1 1
2
[J(x) -f (-x)].
26. a) Periodicna, T = - 2
3
rr; b) periodiena, T =-;
a
27,
c) periodicna, T = n; d) periodicna,
T = a; e) neperiodicna.
b b
27. y=-x,akoje0<x<c;y=b, akojec<x<a; S=--x2,akoje0<x<c;S=bx-
c 2c
bc
,akojec<x<a.
2
28. m =4,x za 0 <x <11; so =4,1,-{-g2 (x-1,) ako je 11<x <1i+12; m = 411i a-4z12+43 (x-1,-12)
za 1,+12<x <1,+12+1, =1.
2x2 (x+2)2.
29. m (x)) = 22x; (x)) = . 30. x. 31.
n
37. - -z 0; 4.
1T
382 ODGOVORI 38
38. a)y=0 zax=-1,y>0zax>-1,y<0zax<-1;b)y=0 zax=-1 ix=2,y>0

za -1<x<2,y<0 za -co<x<-1 i 2<x<+oo; c)y>0 za -oc<x<+oc; d)y=0
za x=0, x= x y>0 za <x<0 i 1/-3-<x<-1-oo, y<0 ako je
-oo<x<- i 0<x<1G;e)y=Oakojex=1,y>0akoje-oo<x<-1 i1<x<+00,
y<0 ako je 0<x<1.
38.
1
a) x= -(y-3)(-co<y<+oo);
2
b) x= 7y+1 i x=- S' +l (-1 y<+oo);
c) x=V1-Y'/(-oo<y<+); d) x=210Y(-oc<y<+);
e) x= tgYl- Z <y< .
40. x=y alto je -\\\oo<y<0; x=ry- ako je 0<y<+Oe.

X
41. a) y= u10, u= 2x-5; b) y= 2", u = cos x; c) y= lg u, u= tg v, v= 2; d) y= aresin u,
u=3v, v=-x'.
42. a)y=sin'x; b)y=arctg Igx;c)y=2(x'-1),zaIxl <I, iy=0akojejx1>1.
43. a)y=- cos xi, Fr <jxj< IF27n; b) y =1g (10-10x), -oo<x<1; c) y= ako je
-oo<x<0 i y=x ako je 0<x<+oc.
47. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 1.
51. Uputa. Dopunom kvadratnog trinoma na puni kvadrat, dobivamo y=y°+a(x-x°)',

gdje je x° _. -b/2a i y° = (4ac-b')14a. Odatle izlazi da je trazeni graf parabola y = ax'
pomaknuta u smjeru osi OX za x° i u smjeru osi OY za y°.
53. Uputa. Vidjeti prilog VI, slika 2. 58. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 3.
61. Uputa. Graf je hiperbola y = -, pomaknuta u smjeru osi OX za x° i u smjeru osi OY
za y0.
Uputa. Izdvojimo li cijeli dio, dobivamo y = (vidjeti br. 61).
62. -2
3 9 /( x + -2
3)
65. Uputa. Vidjeti prilo; VI, sl. 4. 67. Uputa. Vidjeti prilog VI, sI. 5.
71. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 6. 72. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 7.
73. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 8 75. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 19.
78. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl 23. 80. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 9.
85. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 11. 87. Uputa. Period funkcije je T = 2n/n.
89. Uputa. Traieni graf je sinusoida y =5 sin 2x s amplitudom 5 i periodom n, pomaknuta
udesno duz osi OX za 1 - .
90. Uputa. 8taviv§i a = A cos

2
i b = -A sin , dobit éemo da je y = A sin (x- rp), gdje je
A = a'+b' i y =arctg (-
\ a
-). U na`sem primjeru je A = 10, q, =0,927.
92. Uputa. cos' x = (1+ cos 2x).

2
93. Uputa. Trazeni graf je zbroj grafova y, = x i ya = sin x.
94. Uputa. Tra"zeni graf je produkt grafova y, = x i y2= sin x.
99. Uputa. Funkcija je parna. Za x> 0 odredimo tai`ke u kojima su
Kada x-.-I- oo, y-s1.
1) y =0; 2) y = 1 i 3) y = - 1.
165 ODGOVORT
383
101, Uputa. Vidjeti prilog VI, si. 14. 102. Uputa. Vidjeti prilog VI, si. 15.
103. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 17. 104. Uputa. Vidjeti prilog VI, si, 17.
118. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 12. 119. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl, 12.
120. Uputa. Vidjeti prilog VI, si. 13. 121. Uputa. Vidjeti prilog VI, si, 13.
132. Uputa. Vidjeti prilog VI, si. 30. 133. Uputa. Vidjeti prilog VI, si, 32.
134. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 31. 138. Uputa. Vidjeti prilog VI, si. 33.
1411. Uputa. Sastavimo tablicu vrijednosti
t 0 1 2 3 ... -1 -2 -3
x 0 1 8 27 ... -1 -8 - 27
y 0 1 4 9 ... 1 4 9
Konstruiramo h dobivene talle (x, y) dobivamo tra.Zenu krivulju (vidjeti prilog VI, sl. 8).
(Parametar t se pritom geometrijski ne odvaja!)
142. Vidjeti prilog VI, sl. 19. 143. Vidjeti prilog VI, si. 27.
144. Vidjeti prilog VI, si. 29. 145. Vidjeti prilog VI, sl. 22.
150. Vidjeti prilog VI, sl. 28.
151. Uputa. Rijelimo h jednadem po y, dobivamo y --= +1,127.2. Sada je lako po taekama
konstruirati trdienu krivulju.
153. Vidjeti prilog VI, sl. 21.
156. Vidjeti prilog VI, sl. 27. Dovoljno je konstruirati talle (x, y) koje pripadaju apscisama
a
x =0, ±a.
2
157. Uputa. Rijelimo ii jednadThu po x, dobivamo x =10 lgy-y(*). Odatle dobivamo talke
(x, y) tralene krivulje dajuei ordinatama y po volji odabrane vrijednosti (,y>0) i prema
formuli (*) izralunajuei abscisu x. Treba imati na umu da 1g co kada
159. Uputa. Prijelazom na polarne koordinate r =fj i tg 7, = dobivamo da je r

(vidjeti prilog VI, si. 32).
160. Uputa. Prijelazom na polarne koordinate x r cos to i y = r sin 92, dobivamo
3 sin q) cos
= (-ridjeti prilog VI, si. 22).
cosa pH- sin' q,
161. F = 32+1,8 C. 162. y =0,6x (10-x); yn,,,,= 15 za x = 5.
163. y = - sn x;
2
yrna,, = -2
ab
za x = -
2
.
164. a) x, = i,, x2= 2; b) x -0,68; c) x1= 1,37, x2= 10; d) x =0,40; e) x= 1,50; f) x =0,86.
165. a) x, = 2, y, = 5; x2= 5, Y2= 2; b) xi = -3, 3'1= 2; xz = - -2, yz -- -3, x3 - 2, Ys= 3;

-
x, = 3, y4=2; c)x, 2, y, = 2; x2,-,-.. 3,1, y2.,..-. 2,5; d) x, - ...-,, -3,6, y, -3,1; ,--,--, xz,-..,, -2,7,
yz x, 1,8'; -1,6; e)ici -4 , y1 = -2-; x2 = -, y2
57r
--2 °
384 ODGOVORI 166
186. n> - 1
a) n b) n> 10; c)n32.
167. n > -i
E
-1 N. a) N = 9; b) N --- 99; c) N 999.
189. 3 = -
e
5
(s < 1). a) 0,02; b) 0,002; c) 0,0002.
168. a) lg x< -N ako je 0<x<3 (N); 2x> N ako je x>.X (N); c) (x)> N za X (N).
170. a) 0; b) 1; c) 2; d) -7
30
171. -.
2
1
172. 1.
173. - 3
2
174. 1. 175. 3. 176. 1.
177. -.
3
4
178. -
1
3
Uputa. Upotrijebite: 12+22+ +n2= -
1
6
(n+ 1)(2n +1).
179. 0. 180. 0. 181. 1. 182.. 0.
183. 00, 184. 0. 185. 72. 186. 2.

187, 2. 188. 00. 189. 0. 1!1, i.
191. 0. 192. cc. 193. -2. 194. 00.
195. 196.
a- 1
197. 3x2. 198. - I.

T, 3a'
4
199.
-2
1
200. 3. 201. 202. -9
1
_-
203. - 56- 1
. 204. 12. 205. -
3
2
. 206.
1
207. 1. 208.
2 Vx
,-
1
. 209. ,
3,61
1
°
210.
1
211. 0. 212.
-
a
2
. 213. - -. 5
2
214.
-2--
I
215. 0. 216. a) - 1
2
sin 2; b) 0. 217, 3. 218.
5
2
1
219. -. 220. 7, 221. -I 222. cos a.

3 2
223. - sin a. 224. -rr. 225. cos X. 226. - 1
V2
227. a) 0; b) I. 228. -.
2
7,-
229. -.
1
2
230. 0.
231.
ff
1
232. -2
1
(n2 -m'). 233.

2
234. 1.
235.
2
3
236. -.
2
7r
237. - -. 1
4
238. n .
239. -
1
4 '
240. 1. 241. 1.
4
1
243. 0.
3
244. 7_- 2450 0. 246. e-'. 247. e'.
2 .
249. e-'. 249. e 250. ex. 251. e.
287 ODGOVORI
385
Y 1
252. a) 1. Rjesenje. lim (cos x) = lim [1 - - cos x)]

(1
x
= lim 1-2 sin
= lim /
\
1
x-.0
-2 sm.' -2i X\ 2 sin'

; 2
2sin' x
x
2
2 sin'
z
2
Buduéi da je
2 sine -
x
1
Iim
x-.) C x
2 = -2 1 him
x o
-=
x
4
0, to je him (cos x)x
xo
=
1
= e' = 1; b) Rjesenje. Analogno naprijed pokazanom (primjer a) imamo,
e
-2 sin' 2r-
1 lim 2 / -2sin2x
xs
him (cos x)x'=ex-`0 .Buducida je limi 2 1=-21im
x-.o x-.0 x2 / x-e0
_ - -,
1
to je lim (cos x)x2 = e
? a
2
1
2 x-r0 lre
253. In 2. 254. 101g e. 255. I. 256. 1.
257. - 2
258. 1. Uputa. Uzmimo da je ex- =a, gdje I
259. In a. Uputa. Poslu"zimo se identitetom a=elna,

260. In a. Uputa. Stavimo -= a, gdje a-J-0 (vidjeti primjer 259).
1
n
26F. a-b.
262. 1. 263. b)
a) 264.
I ;- 1
2
. a) I ; b) I. 265. a) -1; b) 1.
266. a) I ; b) 0. 267. a) 0; b) 1. 268. a) -1; b) 1. 269. a) - 1; b) 1.
270. a) -a ; b) + oó.
271. Rjesenje. Ako je x. (k =0, + 1, T 2, . . .), onda je cos' x< 1 i y =0; ako je pak x = 47,
onda je cos' x = 1 i y= 1.
272. y za 05x<1; y = za x = 1 ; y=0 za x>1. 27 3 . y

n
274._y=-2 zax<0;y-0 zax=0;y=2 za x>0.
275. y=1 za 0<xl; y=x za 1<x<+0.. 276. -

61
450
277. xl-> -b; x2--
c
C`"' ° 278. r. 279. 2trR.
280. --.
e-1
e
281. 1 - 1
3
. 282
l
14' +
it
1
1
284. lim AC" = .
e2._ 1 n--W
285. -
ah
2
286. k= 1, b=0; pravac y=x je asimptota krivulje y =_
x3
x2+1
-4 1
= Qo -- n
gdje je k koeficijent proporcionalnosti (zakon slozenih kama-
ta"); Qs- Qoekt,
25 Demidovió:
PDF compression, OCR, webZadaci
optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
386 ODGOVORI 288
288. kl -;
1
a) lx >10; b) Ixl>100; c) Ixl>1000.
289. Ix- 1< - ako j_ 0<e<1; a) Ix-11<0,05; b) Ix-11<0,005; c) Ix-11<0,0005.
290. 1x-2, < î.
= 8; 3' 8 =0,1; b) 8 =0,01; c) 8 =0,001. 291. a) Drugi; b) treéi,

1
2 ,
3
2
2
292. a) 1 ; b) 2; r_) 3. 293. a) 1; b)
1
4
; c) -;
3
d) 2; e) 3. 295, Ne.
296. 15. 297. -1. 298. -1. 299. 3.

300. a) 1,03 (1,0296); b) 0,985 (0,9849); c) 3,167 (3,1623). Uputa. Vlm = V9-}-1 = 31/ i g ;
9
d) 10,954 (10,954).
301. 1) 0,98 (0,9804); 2) 1,03 (1,0309); 3) 0,0095 (0,00952); 4) 3,875 (3,8730); 5) 1,12 (1,125);
6) 0,72 (0,7480); 7) 0,043 (0,04139).
i 2
303. a) 2; b) 4; c) ; d) .
307. Uputa. Ako je x>0 onda za IAxI<x imamo IVx+Ax-Vxl=1Ax1/(Vx+Ax+Vx)

I Axl /ix.
309. Uputa. Upotrijebite nejednadzbu 'cos (x+Ax) - cos xI
n
310. a) x-72; gdje je k cio broj; b) x gdje je k cio broj.
2
311. Uputa. Upotrijebite nejednad'zbu ¡Ix+Axl -IxH cIAxI

313. A=4. 314. f (0)= 1. 315. Ne.
316. a) Ì (0) =n; b) .f (0) _ ; c) f (0) = 2; d) f (0)= 2; e) .f (0)=0; f)f (0) = I.

2
317. x = 2, talka prekinutosti druge vrste. 318. x = -1, talka uklonjive prekinutosti.
319. x = -2, talka prekinutosti druge vrste; x = 2, tacka uklonjive prekinutosti.
320. x -0, talks prekinutosti prve vrste.
321. a) x ; 0, talka prekinutosti druge vrste; b) x =0, talka uklonjive prekinutosti.

322. x =0, talka uklonjive prekinutosti, a x = kn- (k = +1, ±2, . .) su tacke neizmjerne pre-
.
kinutosti.
323. x = 27rk + -
2
(k = 0, + 1 , +2, . . .) su talke neizmjerne prekinutosti.
324. x (k =0, ±1, ±2,...) su tacke neizmjerne prekinutosti.

325. x =0, talka prekinutosti prve vrste.
326. x =__ -
1, talka uklonjive prekinutosti; x = 1, talka prekinutosti prve vrsti.
327. x= -1, talka prekinutosti druge vrsti.

328. x -0, tacka uklonjive prekinutosti. 329. x = 1, talks prekinutosti prve vrste.
330. x ==3, talka prekinutosti prve veste. 332. x = 1, talka prekinutosti prve vrste.
333. Funkcija je neprekinuta.
334. a) x =0, talka prekinutosti prve vesti; b) funkcija je neprekinuta; c) x = kir (k je cio broj),
talke prekinutosti prve vrste.
360 ODGOVORI
387
335. broj), tacke prekinutosti prve vrste; b) x k (k #0 je cijeli broj),tacke

a) x = k (k je cijeli
prekinutòsti prve vrste.
337. Ne, jer je funkcija y = E (x) prekinuta za x = 1. 338. 1,53.
339, Uputa. Pokaïite da pri dovoljno velikom xo imano P(-xo)P(xo)<0.
GLAVA II
341. a) 3; b) 0,21; c) 2h+h9. 342. a) 0,1; b) -3; c) Va+h-Vrz.

344. a) 624; 1560; b) 0,01; 100; c) -1; 0,000011.
345. a) aAx; a; b) 3x'Ax+3x(Ax)'-f(Ax)'; 3x'+3xAx+(Ax)';
2xAX+ (Ax)' 2x+Ax 1
c) d) Vx+Ax-Vx;
x'(x+Ax)' ; x'(x+Ax)'' x-Ax+Vx
2x(2Ax-1); 2x(2Ax-I)
x+ Ax 1 Ax1
e) , f) In ; In (1+ I.
Ax x Ax
346. a) -1; b) 0,1; c) -h; 0. 347. 21. 348. 15 cm/s.
349. 7,5. 350.

f (x+ Ax)- f (x)
. 351. f' (x) = lim
f (x+ Ax) -f (x)
Ax Ax-.0 Ax
352. a) -;
A9,
At
b) -
d9,
dt =amo
AT
At
, gdje je 9, velicina kuta vrtnje u trenutku t.
353. a)
AT
; b) -
dT AT
dt =oitmo At
, gdje - je T temperatura u trenutku t.
dQ Ag,
354. = Lim gdje je Q kolieina tvari u trenutku t.
dt At-.o At
Am Ant
355. a) -; b) lim
Ax ox-.o Ax
356. a) - 1
-0,16; b)
5
. -0,238; c) ---50 ti -0,249; y'x_2=-0,25.
201
357. sec' x. Rjesenje. y' = lim

tg (x+ Ax) - tg x_ hm sin Ax
Ax--+o Ax Ax-.4) Ax cos x cos (x-{- Ax)
sin Ax 1 1
= Hm - hm sec' x.
Ax-.o Ax, Ax-,o cos x cos (x+ Ax) cos' x
358. a) 3x'; b)
2
---;
xs
c) --
2sin'x
1
'
d)
-1
9
-VT
359. -
1
12
. Rjesenje. f' (8) = lim
Ax->o
f (B-I-Ax)-f (8)
Ax
- lim
_.lx-,o
8 ITAx
Ax
=
B+Ax-8 1 1
= 1im lim
Ax-.0 Ax [)/(8+Ax)'-{-V(8-1-Ax)8+V-8-2] ax-,o 11(g Ax)'-1-.2' 8 +Ax-1-4 12
360. f' (0) _ -8, f' (1) =0, f'(2) =0.
PDF compression,
25' OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
388 ODGOVORI 361
361. xl =0; x, = 3. Uputa. Jednad°zba f' (x) = f (x) za zadanu funkciju ima oblik 3x2 = x3.
362. 30 m/s. 363. 1,2. 364. - 1. 365. f'(xo) = _

-1
366. -1; 2; tg 003. Uputa. Koristimo se rezultatima primjera 3 i zadatka 365.

1
(Ax)2
)
367. Rjesenje. a) f'(0) = lim l ( = lim , _= oo;
px-a0 Ax px-->O v Ox
V 1+Ox-1 I
b) f'(1) = lim lim
px0 Ox pz-.ob
2k+1
cos +4x sinOx
c) f '- (-2k-7r 1
= m
®x
-px->-0
lim
®x
1;
2 ` J1 px->li-o
¡2k+ 1 sin Ox
f'+ )
Qxlimo
I
= 1. 368. 5x4-12x2+2. 369. - 1
+2x-2x'.
15 x2
370. 2ax +b. 371.
a
6ax5
372. matm-1+b (m +n) tn + -1 . 373.
vat' -b2 1
I 3
374. 375. 2x 3 -5x2 -3x -4.
S2
5 2 e
8 4b 2a
376. x 3
. Uputa. y x2x 3
=x 3 377.
3 3x2 j x 3x } x2
378.
bc-ad
379.
- 2x2 - 6x + 25
(c+dx)2 (x2-5x+5)2
1-4x 1
380. 381.
x2(2x-1)2. Vz (1- C--) 2.
V
382. 5 cos x-3 sin x. 383.

sin2 2x
384.
-2
385. t2 sin t.
(sin x -cos x)2
386. y' =0. 387. ctg x - sin2 x .
388. arcsin x -1- 389. x arctg x.

1 x2
390. xfiex (x+ 7). 391. xex.
x-2 5x4-x6
392. ex . 393.
x3 ex
394. e" (cos x-sin x). 395. x2ex.
396. aresin +
1 x (21nx-1)
ex 397. .
1 -x2 1,2 x
441 ODGOW3131
389
398. 3x2 In x. 399. -x +__

2 In x
x2 x2
2
2 In x I
400. 401. sh x+x ch x.
xln 10 x
2x ch x- x2 sh x
402.
cha x
403. -th' x.
-3 (x In x+ sh x ch x) -2x2
404. 405.
x1n2 x sh2 x 1-x8
406.
1
Arsh x+ arc sin x.
x- ,P--71-Archx
407.
VT.-1-t-x2 x2 xff--1-
1+2x Arcth x 3a (ax-1-13)2.
408. 410.
-x2)2
(1 e
411. 1246+ 18b2y. 412. 16x (3+2x2)3.
413.
x2 - I
414.
-x
(2x- 1)8 V-1---T2
415.
Va + 6,0)2
bx2
416. - r_
3
1 -tg2 x+te x -1
418. 419.
cos' x V.)-c
2 sin2 x
420. 2-15 cos2 x sin x, 421. -

-16cos2t
sin3 2t
Uputa. x sin-2t + cos-2 t.
sin x sins x
422. 423.
(1-3 cos x) cos"
3 cos x +2 sin x 2 cos x 3 sin x
424. 425.
2 1/15 sin x-10 cosx 3 Vain x COS4 x
1 3 (arcsin x)2
426. 427.
2 Vi -x2 VI +arcsin x 2 (1+x2):
428.
- I
429.
xex +1
(I+ x2) (arctg x)2 2
2e'-2x In 2 51n4 x a
430. 432. (2x 5)x cos (x5 5x + 1)
3 V(2ex -2'+1)2 a
x2cos2-
x
433. -a sin (ax+f3). 434. sin (21+ q)).
cos x -1
435. -2 . 436. --- .
sins a
sin2
a
-2
437. x cos 2x' sin 3x2. 439.
x Vx2 -1
-1
440. 441.
2
390 ODGOVORI 442
--1
442.
I -V x'
443. - I Oxe .
444. - 2x 5 In 5. 445. 2x IO2x (1 +x In 10).
-ex 2
446. sin 2, + 2r t cos 2t In 2. 447. 448.
2x+ 7
-2x 2 ln x 1
449, ctg x 1g e. 450. 451.
I -x2 x xlnx
(e'+5 cos 453.
1 1
452.
(ex+ 5 sin x -4 arcsin x) VI - x2
(1+1n2x)x (1+x2) arctg x
1 1
454,
2x x +1+ 2 (VX4x)
455. Rjelenje. y'=- (sin' 5x)'cos2 - +sins

X
3
5x
I
cos' 1=3
3
sin2 5x cos 5x 5 cos2--
3
+
+ sins 5x 2 cos ° -x (-sin 2-r) -=15 sin' 5x cos

3 3
1
3
5x cos2 - -- sins
x
3
2
3
5x cos - sin -
x
3
x
3
4x+3 x3+ 4x -6 x7 x-1

456. . 457. . 458. 459.
(x-2)3 (x-3)6 (I-x2)5 ' x' V 2)0- 2x+ 1-
1 x2 (1-i-Fcr
460. 461. 462. 463. xl./(1 +.x3)2 .
1
464.
465. 4x' (a- 2x3) (a - 5x3).
fkx - 1)3(x+2)6
2abaznxn -1 (a+ bxn)'n-' x3-1 a-3x
466.
(a - bxtr), +1
467.
(x 2)6
468.
2Va -x
3z2+2 (a+b+c)x+ab+bc+ac 1 + 2 y
469. 470.
2 V(x+a)(x+b)(x+c) 6 FY 1/ty + rY )2
471. 2 (7t + 4) V3t + 2. 472.

y -a . 473.
1
1:(Lay-y "Vex+1
1
474. sin3 x cos' x. 475. 476. 10 tg 5x sec' 5x. 477. x cos x2.
sin' x cos" x
cos 2x
478. 3:2 sin 2t3. 479. 3 cos x cos 2 x. 480. tg' x, 481.
sin' x
(a- f3) sin 2x

482. 483. 0.
2 Va sin' x+/3 cos2 x
484. -2
1 arcsin x (2 arccos x- arcsin x) 485.
x I/2x'
2
-1
539 oDCO17oai
391
488. 487.
C arccos x- l 1-.x2 488.
1 +x2 (1-x2 )31' jia--bx2
489.
a-x
a+x
(a>o). 490. 2 1.a, .x' (a,.o). 491.
5
492. arcsin 493. 494.
V1-25 xz aresin 5x
sin 1
495.
1-2x cas a+x2
496.
5+4 sin x
497. 4x IIb-x
stn z x a
498. 499. Ve°S . 500. sin 2xe"°zx
1+cos2x 2
501. 2m2p (2ma"'x+b)p_1 a'"x In a. 502. eat (a cos fit- ßsinßt).

503. eux sin ßx. 504. e-x cos 3x. 505. xn-ia-x'(n-2x2lna).
ctg
3 x In 3
506. - 1
y tg x (1+ Vcos x Ina). 507.

12
(x sin 1
x
2ax+b Vx
508. . 509. l 510.
axe-i-bx--C Va2+xa 1+ Vx
-2 x-1
511.
2ax I-xz
1
512.
x 1ns x
513. - -1
xz
tg
x
514. -
2x+
x2-x-2
I I
. Uputa. y = 5 In (x-2) - 3 In (x+1). 515.
3x2-16x+ 19
(x-1)(x -2)(x--3)
1
Vxz-a2. -6x2
516. . 517. 518.
sin2 x cos x (3-2 x3) In (3-2x3).
15a In' (ax+h) mx+n
519. . 520. 2 , 521.
ax+b xz+az x2-az.
1 Vl+x2
522. V2 sin In x. 523. 524. .
sin' x x
x+1 3
525. -------- 526. [2"resin3xln2+2 (I -arccos 3x)]
x5-1 9x2 .
ax
51p sin' ax a cos ax cos bx+ b sin ax sin bx l
527. ( 3 cos bx In 3+ 528.
t` cos2bx cose bx 1+2sinx
529.
1
In x 1
x(1+1n2x) 530. +1 f t
i -x2 aresin x x x,v 1-Inz x
1 x2 1
531. 532. 533.

x (1+1n" x) x+x z- 2
4
cos x Usin x
x'2-3x 1 aresin x
534. 535. 536.
x4- 1 I +x2 (I -x2)30
537. 6 she 2x ch 2x. 538. eov(a ch ßx+ßsh ßx). 539. 6 th' 2x (1- th' 2x).
392 OYSGOV ORI 540
2x 1 1
540. 2 cth 2x. 541. 542. . 543. .
Va4+x4 x 1n2 x- 1
cos 2x
544. 545, 2 . 546. x Arth x. 547. x Arsh x,

sin x 1-x2
548. a)y'=1 zax>0;y'=-1zax<0;y'(0)neegzistira;b)y'= 549.
5511. f (x) _ -I za x<0,

552. - 1 V3
553, 6-.
e-x za x>0. 2 3
2
554. a) f (0) = -I, f + (0) = 1; b) f_ (0) = a
9 f+ (0) =
a
; c (0) I. f (0)=0;
d) f (0) =f (0) =0; e) f (0) i f+ (0) ne egzistiraju.
x-3
555. 1 -x. 556. 2 -I
4
557. -I. 558. 0.
561. Rjesenje. Imamo y' =e-x (1-x). Buduéi da je e-x =-Y-, to je y'=
x
(I -x)
x
iii xy' =y(1. -x).
566. (1+2x)(1+3x)-F2(1-Fx)(I-{-3x)+3(x+1)(1+2x).
(x+2) (5x2)-19x-F20) x2-4x-I 2
567. - (x- 1) 4 (x+3)s
568.
2 Vx (x- I) (x-2)'
3x2+5 3
x2 (x-2)5(x2-7x+1)
51P9; 570.
3(x2+ 1) V x2 i- I (x-I) (x-3)1/(x - 1)5 (x-3)'t
5x2-Fx-24
571. 572. xx (1 +ln x). 573. xx` (1 +2 In x).
3 (x- 1)2/2 (x+2)5/2 (x + 3)2/2
x - -]nx P X r
574. l/x 575. x 2(1+Z Inx .

x'-
x-+
/ 1 sin x
576. xx-a xx In x ln2 x 577. xsln x + cos x to x)
.c
1
578. (cos x)sin x (cos x In cos x- sin x tg x). 579. (1+-xi [ln ( i + xi)
1
1+x
X ` I
x
589. (arctg x)x [ln arctg x +
(1+x2)arctgx ]
581. a)
3(1+x2)
1
5
b) x v
, 2
2- cos x '
c) x=
v
, 10
1 + 5e 2
582. - 3
583.
-2t -2t
t2 . . 584. . 585.
2 t 1-1 1 -t2
586.
2 t+ I
. 587. 588. tg t. 589.
x_ t(t2+1)
3 1/t
59®. - -a
I)
tg t. 591. tg 3t. 592. Y= -1
1
za
za t(-7-:--°0:
648 ODGOVORI
393
593. -- 2e31. 594. tg t. 5960 1. 5920 6.

2
599. Ne. 600. Da, j er je
j jednadzba identitet. 601.
S'
602.
b2x
d'y
- --
z
x2
604.
x (3x-1-2y)
x2+2y 605, l/ Y.
t, x
,3-,
606.
x
607.
3 (x2-y2)
2y2
f 2xy
1
1-1-3xy2+4y3
y3 _ .
608.
10-3 cosy
10
cos2 y z -y z
609. -- 1. 610. Y y . 611. 1-x 612. (x-ry)2.
1-x cos2y x 11-x2+3,2 '
613. y' _
ex-
1
I
=
x+y-
1
1
614. -+
Y
x
ex.
Y
615.
x-y
y
.
616.
x1-Y ey-{-xUx2+ YZ
618.
xlny-y y 1
--;
617. 620. a) 0; b) c) 0.
x -Y cx -y Uxz+yz y ln x-x x 2
2
622. 45°; arctg 2 631'26'. 623. 45°. 624. arctg -- ti 36`21'.
e
625. (0; 20); (1; 15); (-2; -12). 626. (1; -3). 627. y=x2--x-}-l.
-1
y-5=0;
1
628. 629. 631. x+2==0.

k-11 8 16
632. x-1==0;y=0.
633. a) y == 2x; y = -2 1
x; b) x-2y- =0; 1 2x+ y-2 =0; c) 6x +1-2y -- =0; 2x-6y '; 3,, =0;
d) y=x-1; y=1-x; e) 2x+y-3=0; x-2y+1=0 za tacke (1; 1); 2x-y+3=0;
x+2y- =0 1 za tacke (- 1; 1).
634. 7x-10y-{-6=0, 10x+7y-34=0.
635. y =0; (+
n 4) x + (-4) y - z4
77
-- 0.
636. 5x+6y-13=0, 6x-5y+21 =0. 637. x+y-2=0.

1-x
638. U tacki (1; 0): y = 2x-2; y= ; u tacki (2; 0): y= -x+2; y =x-2; u taCki (3; 0)'
2
3-x
y=2x-6; y = .
639. 14x- 13y +12 =0; 13x +14y -41 =0.

x y
640. Uputa. Jednad"zba tangente je --
2xo
+
2Yo
=1. Prema tome tangents suele os OX u tacki
A(2xo, 0) i os OY u tacki B (0,2yo). Nademo li polovi"ste odsjecka AB, dobijemo tacku
(xa, yo)
643. 40 °36'.
644. U tacki (0, 0) parabole se dodiruju; u tacki (1, 1) se sijeku pod kutom arctg -1
7
8-8'.
1
647. St=S=2; t=n=2 V2. 648.
ln2
ODGOVORI 652
394
t
652. T , - 20 sin
r
tg ; rAr -= 2a sin
r
; S,=2a sin2
t
tg ; S = a sin t.
17
653. arctg .
651. + 27.
655. Sr = 4r2a; S = a; t -= 2raV1 -{-4,4; n a1/1+47,1; tgµ
64$. S, a; S_;o r=la0+: r.=- o a-I-ri

a
z
tgµ=-°
657. 3 cm/s; 0; -9 cm/s. 658. 15 cm/s. 859. -z m/s. 3
g vá sin 2a
660. Jednadiba trajektorije je y = x tg a x'. Domet je . Brzina iznosi
2vá cose x g
v° sin a-gr
pli-2vogt sin a+g e
t s., koeficijent smjera vektora brzine je . ta. Da bismo
Uputa.
cos a
odredili trajektoriju, potrebno je eliminirati parametar t iz zadanog sistema. Domet je
dx dy fdx V.
apscisa taeke A (sl. 17). Projekcije brzina na osi jesu:
dt
i
dt.
Brzina je
) +4)2'
vektor brzine ima smjer tangente trajektorije.
661. Smanjuje se brzinom 0,4. 662. , .

( 8 2 )
663. Dijagonala raste s brzinom cm/s, a povr'sina brzinom od 40 cme/s.
664.' Povr"sina plohe raste brzinom od 0,2 r m2/s, a volumen brzinom od 0,05 IT mg/s.
r
665. cm/s.
3
666. Masa cijelog "stapa iznosi 360 g, gustosa u taski M jednaka je 5x g/cm, gustoéa u taski A
je 0 i gustosa u taski B je 60 g/cm.
667. 56x° +210.0. 668. ex' (4x0 +2). 669. 2 cos 2x.
2 (1-x')
670.
3 (1 +x2)2
671.
-x 672. 2 arctg x +
2x 2 2x arcsin x
. 673. .
l (a2+ x2)3 I+x2 1-x' (1-x')'/'
a
I
674. -- ch
a
. -x 679. y'" = 6. 680. J"' (3) = 4320. 681. y =
24
(x-1-1)5
682. yvt= -64 sin 2x. 684. 0; 1; 2; 2.
685. Brzina v == 5; 4,997; 4,7. Ubrzanje a =0; -0,006; -0,06.
7akon pa kome se taeka Nü giba glasi x cos wt; brzina u trenutku t je -aw sin wt;
ubrzanje u trenutku t je -(2w' cos wt. Posetna brzina je 0; pocetno ubrzanje je -aw';
-a
brzina za x =0 je +aw; ubrzanje za x =0 je 0. Maksimalna vrijednost apsolutne vrijed-
nosti brzine je aw. Maksimalna vrijednost apsolutne vrijednosti ubrzanja je aw'.
687. y(")n!
= a". 688. a) n! (1 b) (-1)+r 1 3...(2n-3)
2" x_. 1,
r (n -- 1)!
689. a) sin x+n- ; b) 2" cos (2x +n-'7 c) (-3)"e-3x; d) (-1)-L
2 \\\ 2 '
(-1)"+rni 2n! r 1) I(n 1)!a
e)
(1 x)r:tr' f) (1-x)+r;
g) 2"-r sin [2x-{-(n-1) 2; h)
(
(a x - b" )
726 ODGOVORI 395
n (n-1)
690. a) x ex+;tei'; b) 2"-le-2x 2( 1}" xP + 2n (- I)" i x
2
( ir-2] 1
(n-2)73)
c) (1-x2) cos (x T - 2nx cos {x+
(n l)
) n (n - 1) cos (x+
(-1)"-i I-3 , . . (2n-3)

(2n-1)]; e)
(- 1)" 6 (n-4)! za n
d) [x
2,1+1 x"-3
691. y(") (0) _ (n-1)! 692. a) 9t'; b) 2t2+2; c)
-1 1 -1 -1
693. a) ; b) ; c) ; d)
a sin' t 3a cos' t sin t
4a sin' -
2
t at sin' t
(I+t')(1+3tP); b)
t(1+t
694. a) 0; b) 2e3at_ 695. a)
(1-t)
696.
(cos
-2e_t
t+sin t)5
697. Imamo y= e' I i
dx
d'y
c =-o
- I. Obicno pravilo dcriviranja
ovdje nije primjenljivo.
3 ctg® t 4e2i (2 sin t-cos t)
700. .
sin t (sin t +cos t)6
701. -6e°1 (1 i 3t . tP(. 702. nt"t"'
703.
dix -f"(x) d3x 3 [f"(x)]P -f'(x)f,,,(x)
dya [f(x)]5
[f'(x)l3 ' dy3
705. - p2 .Y3.
706.
b4
a2y3
707.
2y 2 +2
y5
708.
dx2
d Py
(1-y)' '
y
dy2
P
x
yP .
709. -
III
256
710.
1
16
1 3a'x
711. a) ; b) 712. 4y =0,009001; dy =0,009.
ys
]
713. d(1-x3)=Izax=li4x= . 714. dS=2x4x, AS= 2x4x+(4x)P.
717 . 7a a =0. 718. rle,
719. dy = - -
72
-0,0436. 720. dy =
2700
1
0,00037.
m dx
721. dy 0,0698. 722.
45 xm+1
dx
723. 724.
aP _ xP
725. 726. -2xe-x2 dx.
396 ODGOVORI 727
-2dx
727. ln x dx. 728.
1 -x2
729. - 1+cos
sins 9,
y
dg, . 730.
et
1+0,
dt
x
-ye
732. - 10x+8y
7x+5y
dx. 733.
Y dx
x
- x-y
y
dx.
y2- xe Y
734.
x +y
x -y dx.
735. - dx.
12
11
737. a) 0,485; b) 0,965; c) 1,2; d) -0,045; e) 0,025 0,81.

4
738. 565 cm3.
739. 5.2,25; 17.4,13; 70,,,8,38; 1/640.25,3.
740. V10.2,16; V200.5,85. 741. a) 5; b) 1,1; c) 0,93; d) 0,9.
742. 1,0019. 743. 0,57. 744. 2,03. 748.

- (dx)2
(1-x2)'IZ
749.
-x (dx)2 750. -sin x In x+
2 cos x sin xl
(dx)2. 751.
21n x-3
(dx)2.
(1 -x2)'x x xs x3
384 (dx)4
752. -e-x (x2-6x+6) (dx)3. 753.
(2-x)5
754. 3 2" sin 2x+5+ - (dx)". 755. ex cos a sin (x sin a+na) (dx)".
757. Ne, jer f'(2) ne postoji.
758. Ne. Tacka x = je tacka prekinutosti funkcije. 762. =0.

2
14
763. (2, 4). 765. a) e = -9-; b) ;~ = .
4
768. ln x = (x-1) - -2 (x-1)2 +

1 2 (x-1)3
3! e3
, gdje je'e=1+0(x-1), 0<O<1.
769. sinx=x--+-
x3
3!
x5
5!
cos ei, gdjejeS l=Olx, 0<O1<1; sinx=x- -+ - - 7!- çosS
x3
3!
x5
5!
x7
2,
gdje je 62= O2x, 0<OZ<1.

x"-1
-770.
x2
ex=1+x+-
x3
+ --f-... +
2! 3! (n- 1)!
+
x"
n!
-e, gdje je e=0x, 0<O<1.
772. Pogre"ska: a) - (1+)5t'

1
16
x3
° b) - (1+?ï)at'
81
5 x3
; u oba slucaja je e=0x; 0<®<1.
773. Pogrdka je manja od -_ -

5!
3
40
1
.
775. Rjesenje. Imamo

a+x-= / 1+-x1§ 1-- 3
. Razvojem oba multiplikatora po po-
a-x a
1 1
tencijama od x, dobivamo: ( 1-1- -a l

x
/I
k
1 +
1
2
x
a
1
8a2,
x2
1-
x
a
3
- -+
a
1
2
x
3' x2 x x
+ . Nakom mno2enja imamo: a+x
a-x.. 1+ +
x2
Nadalje razvojem ea po poten-
8 a 2a2.
x
x x x2
cijama od , dobivamo isti polinom e" 1 +
a a 2a2
835 ODGOVOAI
397
777. -- 1
3
778. co. 779. 1. 780. 3.
1
781. . 782. 5. 783. 00. 784. 0.
2
785.
2- 786. 1. 788. -.2n 789. 1.
2
790. 0. 791. a. 792. co za n>1; a za n= 1; 0 za n<1.
793. 0. 795. -.
1
5
796. -
12
1
. 797. -1.
799. 1. 800. O. 801. 1. 802. 1.
803. 1. 804. -.
1
e
805. -. 1
e e
1
807. 1. 808. 1.
S
810. Uputa. Nadimo lim
u o?bh
, gdje je S=-2 (a-sin a)
Rz
talan izraz povr"sine segmenta (R je
3
polumjer odgovarajuce kruïnice).
GLAVA III
811. (- co, -2), uzlazna; (-2, co), silazna. 812. (-00, 2), silazna; (2, co), uzlazna.
813. (- 00, co), uzlazna. 814. (- oo, 0) i (2, co), uzlazna; (0, 2), silazna.
815. (- co, 2) (2, co), silazna.
i 816. (- 00, 1), uzlazna; (1, co), silazna.
817. (- co, -2), (-2, 8) (8, co), silazna. 818. (0, 1), silazna; (1, co), uzlazna.
i
819. (- oo, -1) (l, co), uzlazna; (-1, 1), silazna.

i
/
820. (- oo, co), uzlazna. 821. 0, -), silazna; (-1 , co), uzlazna.
1
f
\ e J
822. (-2, 0), uzlazna. 823. (- co, 2), silazna; (2, co), uzlazna.
824. (- co, a) i (a, oo), silazna. 825. (- co, 0) i (0, 1), silazna; (1, oo), uzlazna.
9 1
827. ymax = za x = . 828. Nema ekstrema.
4 2
830.ymin=Ozax=0;ymtn=Ozax=12;ymax=1296zax=6.
831. ymin -0,76 za x 0,23; ymax = 0 za x = 1; -0,05 za x r 1,43. Za x = 2 nema
ekstrema.
832. Nema ekstrema. 833.ymax=-2zax 0;ymm=2zax=2.
9
834. ymax =
-
16
za x = 3,2.
835. ymax = 3 za x= 3;
2
ymin = 30- za xV32
398 ODGOVOftI 836
836. ymax = za x = O.
837. ymax= 43 za x= -21r3;ymin= V3 za x=2V3.

838. Ymin=Ozax=+1;ymax=l zax=0.
839. ymin = -
2
,,-
3 za x =(k-
6 /
zr; ymax =
2
7v3 za x --I
/
k-{ l (k=0, ÷1, 2, . . .).
840. ymax=5 za x=12ka;ymax=5cos -5 za x=12

(
kt- 5 )
a,
ymin = -5 cos 5
za x =12 (k±-) ar; y.= 1 za x = 6 (2k +1) ir (k = 0, ±1, f 2, . . .).
841. ymin =0 za x = O. 842. ymin = - 1
e
za x =
1
e
4
843. y.=--e za x=
1
e$
; ymin = 0 za x = 1. 844. Ymin =1 za x = O.
1 4
845. ymin=--zax=-1.
e
846. ymin=0zax=0;ymax=-zax=2. e2
847. ymin = e za x =1. 848. Nema ekstrema.

1 1
849. Najmanja vrijednost m = za x = -1; najveda vrijednost M = za x= 1.
2
850. m=Ozax=Oix=10;M=5zax=5.
1 ar kir
851. m=2 zax=(2k-{-l)4;M=1zax=2 (k=0, f1, +2,...).
852. m=0zax=1;M=azax=-1. 853. m=-1 zax=-1;M=27zax=3.
854. a) m=-6 za x=1; M=266 za x=5; b) m=-1579 za x=-10; M=3745 za x=12.
a
856. p= -2, 4=4. 861. Svaki od pribojnika mora biti jednak .
2
862. Pravokutnik mora biti kvadrat kojemu je stranica . 863. Istokradan.

4
864. Stranica terena uz stijenu mora bici dva puta veta od druge stranice.
a
865. Stranica izrezanog kvadrata mora bici . 866. Visina mora biti dva puta manja od baze.
6
868. Visina valika je ,

867. Takav, kojemu je visina jednaka promjeru baze.
a promjer njegove baze R
869. Visina valjka je R V2, gdje je R polumjer zadane kugle.

3
; R je polumjer zadane kugle.
4
870. Visina stoica je R, gdje je R polumjer zadane kugle.
4
871. Visina stoica je R, gdje je R polumjer zadane kugle.
3
872. Polumjer baze stoica je r, gdje je r polumjer baze zadanog valjka.
873. Takav, kojemu je visina dva put veda od promjera kugle.
898 ODGOVORI
399
874. = tj. presjek zljeba je polukrug. 875. Sredignji kut isjebka je 2

9, 277
3
876. Visina valjkastog dijela mora biti jednaka nuli, tj. posuda mora imati oblik polukugle.
x
877.h=113-d3) 2. 878.
y
2x0 2y0
+=1.
879. Stranice pravokutnika su a1/2- i by y, gdje su a i b odgovarajuée poluosi elipse.
880. vrhova pravokutnika koji leibe na paraboli su ( a, ±2 pa

3
/Koordinate
881. fV3,
I
4).
882. Kut je jednak najveLoj od dviju vrijednosti arccos i arctg .
k d
883. AM=a 884. -.

V2
r
885. a) x=y= ; b) x=V3; 3. 886. x=

Y
gQ; Pmin= 2aQQ.
887. Mm. Uputa. Pri potpuno elasticnom udaru dviju kugala brzina koju dobiva nepomiena
kugla mase mr nakon Ito u nju udari kugla mase m2, kojoj je brzina gibanja y, jednaka je
2m2v
ml+m2
888. n = l NR r
(ako taj broj nije cio ili nije djeljiv s brojemN,uzima se cijeli broj najblizi nadenoj
n2r
vrijednosti, koji je djeljiv s brojem N). Buduéi da je unutarnji otpor baterije jednak
Ñ,
to je fizikalni smisao nadenog rije"senja ovaj: unutarnji otpor baterije mora biti po mogucnosti
`sto blize vanjskom otporu.
H
889. y = . Uputa. x=2V y (H-y).
2
891. (- oo, 2), konkavan nadolje, (2, oo), konkavan nagore; M (2; 12) je tacka infleksije.
892. (- oo, oo), konkavan nagore.
893. (- oo, -3), konkavan nadolje, (-3, 00), konkavan nagore; tacaka infleksije nema.
894. (- oo, -6) i (0, 6), konkavan nagore, (-6, 0) i (6, oo), konkavan nadolje; tacke infleksije su
M1(-6; - 21, O (0; 0), M21 6; 2 I.
895. (- oo,
fleksije su M1,2
-) i (0, V3), konkavan nagore;
(fV3; 0) i O (0; 0).
(-V3, 0) i (13, oo), konkavan nadolje; tacke in-
\
896. ((4k + ) (4k+3) konkavan nagore, ((4k+ 3 ) 2,(4 k+5) Z , konkavan nadolje (k =
/(2k-1)
=0, ±1, +2, . . .); tacke infleksije su 2; 0l .
897. (2k7r, (2k-}-1)7r), konkavan nagore, ((2k-1) 7r, 2 k7r)), konkavan nadolje (k=0, + 1, +2, . );
apscise tacaka infleksije jednake su x=kg.
898. (0, 3,
1
konkavan nadolje, (
lV
1
ool, konkavan nagore; M
/ V
1
;
3
su tacke in-
fleksije.
400 ODGOVORI 899
899. (- 00, 0), konkavan nagore, (0, co), konkavan nadolje; 0 (0, 0) su tacke infleksije.
900. (- oo,
/
-3) i (-1, co), konkavan nagore,
/
(- 3, -1), konkavan nadolje; tacke infleksije su
10 2
M11-3;-1
`
iMEI-1;-
` e e8
901. x=2;y=0. 902. x=1, x=3; y=0.

903. x=± 2; y= 1. 904. y= x.
905. y = -x (lijeva), y = x (desna). 906. y = -1 (lijeva), y = 1 (desna).
907. x= ±1, y = -x
(lijeva), y = x (desna). 908. y = -2 (lijeva), y = 2x-2 (desna).
909. y = 2. 910. x = 0, y = 1 (lijeva), y = 0 (desna).
911. x=0, y=1. 912. y=0. 913. x=-1.
914. y = x-
7T (lijeva); y = x+7r (desna). 915. y = a.
916. ymax=0 za x=0;ymin=-4 za x=2; tai`ka infleksije M, (1,-2).
5
917. ymax = 1 rf; za x = ymin = 0 za x = 0; take infleksije su M1,2(±1 j
918. y. =4 za x = -1; ymtn = 0 za x=1; ta6ka infleksije M1 (0; 2).
9
919. ymax = 8 za x = -2; ymin = 0 za x = 2; tera infleksije M (0; 4).

/ 64
920. ymm=-1 zax=O;.takeinfleksijesuMl,4(fV5;0) M4,, f1;-125). I
921. ymax = -2 za x = 0; ymin = 2 za x = 2; asimptote su x = 1, y= x-1.

922. Take infleksije su M1,4(±1, +2); asimptota x = 0.
923. ymax = -4 za x= -1; ymin =4 za x=1; asimptota x= 0.
924. ymin = 3 za x=1; tOka infleksije M(- ni 0); asimptota x = 0.
925. ymax = za x=0; taèke infleksije M1,, I; asimptota y=0.

3 1±1; 4
928. ymax=-2zax=0;asimptotesux=±2iy=0.
927. ymtn=-1 zax=-2;ymax=l zax=2; takeinfleksije
asimptota y = 0.
su 0 (0; 0) i M1,41
\\l
f2 +q);
928. ymax = 1 za x taiKka infleksije -9-8); asimptote su x= 2 i y= 0.
929. Taka infleksije 0 (0; 0); asimptote x= ±2 i y = O.
930. ymax = - 27
za x =
8
3
; asimptote x = 0, x= 4 i y = 0.
931. ymax = -4 za x = -1; ymin = 4 za x = 1; asimptote su x= 0 i y = 3x.
932. A (0; 2) i B (4; 2) krajnje take ymax = 2 1,F2-za x = 2.
933. A (-8; -4) i B (8; 4) su krajnje ta6ke. Tai`ka infleksije je 0 (0; 0).
934. Krajnje tacke su A (-3; 0); ym,=-2 za x= -2.
935. Krajnje tgke su A (-11-37, 0), 0 (0; 0) i B (11"3-; 0); ymax =1F2- za x = -1; taLka infleksije
je M( 3-r- 6 1-}-
V
936. ymax = za1 -= 0; tacke infleksije su M1,4 (+1; 0).
937. Taake infleksije su M, (0; 1) i 2142(1; 0); asimptota y = -x.
959 ODGOVORL
401
938. ymax=0 za x= -1;ymin= -1 (za x = 0).

939. ymax =2 za x = 0; take infleksije su M1,, (± 1; V2); asimptota y = 0.
940. ymia = -4 za x = -4; ymax = 4 za x = 4; taska infleksije je 0 (0; 0); asimptota y = O.
941. ymia=V-4-za x=2, ymin=Frza x=4; ymax=2 za x=3.
942. ymia
944. ymin
=2
=,
0 (0; 0)
za x
i M2 ( 3;
za
= 0; asimptote x = ± 2.
VT
x=ymax=-
3
2); asimptote su x= ±1.
za x= -
943. Asimptote za x = ±2 i y = O.
take infleksije su Mi (-3; - 3 l,

l //
945. ymin = - 3
za x = 6; ta6ka infleksije M r12;V
100
l; asimptota x = 2.
946. ymax = za x = 1; ta6ka infleksije M ( 2; e I; asimptota y = 0.

947. Tacke infleksije su M, ( -3a; -
10a
es
i M2 -a,- asimptotay=0.
e
;
948. ymax = ee' za x= 4; taske infleksije su M, ¡8t2. asimptota y = 0. e

2/l
949. ymax = 2 za x 0; taske infleksije su M, 2 1; -;

3
asimptota y = 0.
950. ymax =1 za x = +1; ymin =0 za x = 0.

951. ymax= 0,74 za x= e2 7,39; ta6ka infleksije je M (ea ,,,,14,39; 0,70); asimptote su x =0 i
y=0.
a2 a / a 3a2
952. ymia = -4e za x ta6ka infleksije je M I
l
- 4e 3
)
e2
953. ymin = e za x = e; ta6ka infleksije je M (e2; ); asimptota je x = 1; y-0 kada
2
954. ymax = -
e2
4
0,54 za x =- - - 0,86; ymin = 0 za x = 0;
1
e2
I taska infleksije je
M
¡1
I\- -1 -0,63;
e
- 0,37
e
1 }
/1; y-+0 kada x-->-1-f-0 (krajnja ta6ka limesa).
955. ymin = l za x = +U2; take infleksije su M,,2 (+1,89; 1,33); asimptote su x =+ 1.
956. Asimptota je y = 0.
957. Asimptote su y = 0 (kada x-,--{- co) i y = -x (kada x - 00).
ll
958. Asimptote su x = - e
; x = 0; y = 1; funkcija fije definirana na odsjesku
L-
, 0J.
959. Periodisna funkcija s periocjom 24 ymia= _ri za x= -4 a+ 2kvr; ymax=

L y yza x= +2kn.
/3
(k= 0, +1, ±2, . . .); take infleksije su Mk 14 ar-i-k7r; 0 .
26 Demidoviö: Zadaci
402 ODGOVOR1 960
960. Periodicna funkcija

I s pperiodom 27r; ymin =- 3
za x=
5
3
7r+2 kv; ymax = -L-1.3 Tri-za x=
n
=3+2k7r(k=0, ± I, ± 2, ...);
1
tacke infleksije su Mk (kir ; 0) i Ak arccos(-4)+
3
+2k7r; 1615 .
1 7r
961. Periodicna funkcija s periodom 27r. Na odsjecku [-rr, ,r] je ymax = za x =±
4 3-;
= -2 za x = ±7r; ymin = 0 za x = 0; tacke infleksije su M1,2 (±0,57; 0,13) i M3,4 (±2,20;
- 0,95).
962. Neparna periodicna funkcija s periodom 2u. Na odsjecku [0, 2,r]:ymax = I za x = 0; ymin =
= 0,71 za x=; 7r
ymax = 1 za x= 2;
,r
ymin =-1 za x= 7r; 5
y,ax = -0,71 za x= 4,r ;
3
min = -1 za x = ymax= 1 za x= 2,r; tacke infleksije su MI (0,36; 0,86); M2 (1,21;
2
0,86); M3 (2,36; 0); M, (3,51; - 0,86); M5(4,35; -0,86); M8 (5,50; 0).
963. Periodicna funkcija
) s pperiodom 27r. ymm= V G
2
za x=
4+2k7r; ymax =- V L
2
za x
_ -4
7r+2k7r (k= 0, ±1, ±2, . . .); asimptote su x=
47r+k7r.
7
964. Periodièna funkcija s periodom 7r; tacke infleksije su Mk + (k = 0, ± 1, ±
l 4 2 /)
-
965.
±2,...); asimptote su x =
Parna periodicna funkcija
x=arccos ]1 ; ymax=O za
s
4
periodom
x=7r; ymin=
27r. Na odsjecku [0, ir] je: y,nax =
- 4
za x=arccos(-î);
-
3
1
4
3
za
7r
ymin = 0 za x = 0; tacke infleksije su MI
4
; 0 ;
M2 (arc sin 3 ;
27 );
M3 ( - aresin V-1 3 27 /
;
4l
966. Parna periodicna funkcija s periodom 27r. Na odsjecku [0, ,r] je: ymax = 1 za x = 0; yn,ax =
2
= za x = arccos - 1
Ymir, =
2
za x = arccos - 1
6
; ym;n = -1 za x = ;
3 V-6-- 3
4-
tacke infleksije su M, (1;
2
0); M2 (arccos
13
18' 9
/'g) ; M3 (arccos (- 13
18)'
4- 13
9 18)
967. Funkcija je neparna. Tacke infleksije su Mk (kv; kw) (k=0, ±1, ±2, ...).
968. Parna funkcija. Krajnje tacke su A,,2 (± 2,83, -1,57); ymax 1,57 za x =0 ('siljci); tacke
infleksije su M1,2 (±1,54; -0,34).
969. Neparna funkcija. Podrucje definicije je
su x = ±1.
- 1 <x<1. Tacka infleksije je O (0; 0); asimptote
986 ODGOVORI 403
970. Neparna funkcija. ymax =

2
-I+ 2krr za x= 4 +krr; Ymir
3
= 2 ,r+ I +2kn za x=
3
4
+kn;
2k + 1
tacke infleksije su Mk (kn, 2k,r); asimptote su x = n (k = 0, +1, +2, . . .).
971. Parna funkcija: ymm =0 za x = 0; asimptote su y = - x-1 (kada x-* - co) i y=

R
= x-1 (kada x-. + co).
972. ymin = 0 za x = 0 (kutna tacka); asimptota je y = 1.

37,
973. ymin = 1 +- za x = 1; ymax = -2
IT
-1 za x = -1; tacka infleksije (srediste simetrije) je
(0, vr); asimptote su y = x+2a (lijeva) i y =x (desna).
974. Neparna funkcija: ymin N 1,285 za x = 1; ymax N 1,856 za x = -1; tacka infleksije je M
(0,
2
l;
lAsimp//tote
asimptote su y =
2
+,r (kada x - CID) _ i y=
2
(kada x--> + Oc).
975. su x=0 i y= x-in 2.

976. ymin . 1,32 za x = 1; asimptota je x= 0.
977. Periodicna funkcija s periodom 2n. ymin =

6
1
za
3
x= n+2k7r; ymax = e za x - +2krr
,r
VT-1
/
...); tacke infleksije su MkI aresin V, -1 +2kn; )
t
= 0, +1, +2,
f
(k e 2
\ 2
i Nk -aresin V' + (2k+ 1) ir; e 2

2
978. Krajnje tacke su A (0; 1) i B (1; 4,81). Tacka infleksije je M (0,28; 1,74).
979. Take infleksije su M (0,5; 1,59); asimptote su y v0,21 (kada - co) y 1 4,81 (kada
x+ oc).
i
980. Podrucje definicije funkcije je unija intervala (2kn, 2kn+rr), gdje je k=0, +1, +2, ...
n
Funkcija je periodicna s periodom 2n; ymax = O za x = +2k,r (k = 0, +1, +2,...);
asimptote su x
1 1
981. Podrucje definicije je unija intervala 2k- n, ( 2k + ) ir,) gdje je k cio broj. Funk-
110)
cija je periodicna s periodom 2r. Tacke infleksije su Mk (2k,r; (k = 0, +1, +2, . . .);
n
asimptote su x= +
-2-+ 2k,r.
982. Podrucje definicije je za x> 0; funkcija je monotono uzlac-na; asimptota je x = 0.
n
983. Podrucje definicije je lx- 2kvrl <-(k = 0, ±1 +2,...). Funkcija je periodicna s periodom
2
2,7; ymin= 1 za x=2kn (k=0, +1, ±-2, ...); asimptote su x = -+ k,r.

TT
984. Asimptota je y 1,57; -- n

2
za (granicna krajnja tacka).
985. Krajnje tacke su Ai 2 ( } 1,31; 1,57); ymin =O za x = 0.

\r
986. ymin = ( 1
e
I
e
N 0,69 za x= I . 0,37; y--
e
1 kada x-+ 0.
26.
404 ODGOVORI 987
987. Graniéna krajnja tacka je A (-{-0; 0); ymax = e e 1,44 za x= e N 2,72; asimptota je y= 1; s
tacka infleksije je Ml (0,58; 0,12) i M2 (4,35; 1,40).
988. xmin = -1 za t = 1 (y = 3); ymin = -1 za t = -1 (x = 3).
989. Za konstrukciju grafa dovoljno je mijenjati t u podrucju od 0 do 2ar; xmin = -a za t = ,
317
(y=0);xmax=azat=0(y=0);ymin=-a("siljak)zat=-} (x=0); ymax = +a(siljak)
za t=
2
(x =0); tacke infleksije su za t =
1T
4 '
377
4
,
5n
4
,
7e
4
(x--= t 22V' y -+
a a
l
990. xmin = - - za t = -1
1
e
(y = -e); ymax = - za t =
1
1 (x = e); tanke infleksije su
, -el
e
(- za t= i
(ye1; Úl t=; za asimptote su x=0
J
i y=o
991. xmin= 1 i ymin = 1 za t = 0 ("siljak); asimptota je y = 2x kada
992. ymin=0 za t=0.
993. ds =-y dx; cos a = y; sin a= -x .
a a
a4-c2x2 a a2-x2 bx
a 2- b.2
1
994. ds = dx; cos a= ; sin a= d'e j e
gdje c=
a a2-x2 a4-c2x2 a c2x2
995. ds= 1 p2+y2 dx; cos a=

p2+y2
y ; sin a -
Y
996. ds = / - dx; x
cos a=1/
x
a
; sin a = -
3
y
a
997. ds= ch -a dx;

x
cos a=
1
x
; sin a= th-
x
a-
.
ch-
a
998. ds = 2a sin -t dt;

2
cos a = sin
2
t
; sin a = cos
t
.
999. ds = 3a sin t cos t dt; cos a= -cos t; sin a = sin t.

1000. ds =a V1+ g>2 da,; cos ß= 1 1001. ds =a 1- { -9,2 ds,; cosß - 1 .
+ 92 +2
992
1 1
a
1002. ds = dq'; sin )6-= cos 2 . 1003. ds = a cos dqi; sin ß = cos .
cos' P -2
2 2
á2
1004. ds -r 1/1+ (In a)2 dg); sin ß- 1 1005. ds=
r
dpi; sin (3= cos 2q,.
1 I (lna)2
1
1006. K=36. 1007. K =
3ri-
a b 6
1008. KA=b2 ; Kg= . 1009. K=
13 rff
1047 ODGOVORI
405
3
1010. K= za oba tjemena. 1011.(8; 3) i (8; -3) .
al-2-
ln2 21 9)e
12
1012. 1013. R=I(1-1-9x
E 2 2 ) 6x
b4 x2+a4 y 2)912 2
1) 2
1014. R= ( . 1015. R= (y
a4b4 4
4y
3
1016. R = a sin 2t 1017. R=lati.
2
4
1018. R=.Ir 1019. R=
3
a cos 2
1020. Rua)m.= Ipl 1022. (2; 2).
3
1023.
11
a;
16
aI.
1
1024. (x-3)9+ (y-
2
a
-4 1
1025. (x +2)2+ (y - 3)2 = 8. 1026. pY2=

8
27 (X-p)3
(semikubnaparabola).
2 2 4
1027. (aX) 3-I-(bY) 3= c 3, gdje je c2 = a2 - b2.
GLAVA IV
U odgovorima je radi jednbstavnosti ispultena konstanta C.
1031. - a2x'.
5
7
1032. 2x9+4x2+3x.
x4 (a+b) x' abx3 abx4 b$x'

1033. + + 1034. a2x+ +
4 3 2 . 2 7
n-1
rn
1035. -
2x
3
-
/2px. 1036.
n-1
4 5 2 7
1037. " 1177X . 1038. a2x- 9

a g x2+ a x7 3. x3
1039.
2x2 r "
+x . 1040. 3x13 6.
2x zm x- 4x m .nx+2x2n x
-4ax+4x -2x2+ 2xs
1041.
4m-{- l 2m+2n+1 4n+1
1042. 2a
5x
1 arctg x x- 1"
x+
V
1043. 1044. 1 In
V' V
2 Yi4
x
1045. In (x+114+x2) 1046. aresin
tri
1047. aresin X
2
- In (x +1/).
406 ODGOVORI 1048
1
1048 . a) tg x- x. Uputa. Staviti tg' x= sec' x-1; b) x-th x. Uputa. Staviti th' x = 1-
ch2x
(3e)x
1049. a) -ctg x-x; b) x-cth x. 1050. .
In 3+1
('d(a-x)
1051. a ln --
C
a-x
1. Rjesenje. J
¡ a
a-x dx =-
aJ
a-x - a ln 1 a- x l-{- a 1n C = a In
C
a-x
2x+3
1052. x+In 12x+1{. Rjesenje. Podijelimo li brojnik s nazivnikom, dobivamo =
2x+3 (2x+1)
=I+
2x+1
2
. Odatle je
2x+1
- dx = dx +
2x+1
2dx
=x+
i
d
2x+1
-
= x+ln 2x+1 1
{.
1053. - 3
2
x+111 in - 4
13+2x { . 1054. x
b
- á ln b2
{ a+bx ; .
1055.
a
x+baa2aß ln ax+ß { . 1056.
2+x-I-21n
1x-11.
-
x2 x° x3
1057. - +2x+ln{x-I-3{. 1058. 4+3+x2+2x+31n{x-11.
2
1059. a2x + 2ab ln { x-a { - x-a b2
1 xdx (x+l)-1 dx dx
1060. ln { x+ 1 + . Uputa. f dx =
x+1 x+1
1
J (x+1)2 (x+1)2 (x+I)2

1061. -2b 1- y. 1062. -3b (a-bx)2.
x dx d (x2-t-1)
1063. x2+ 1. Rjesenje
S vx2+1
- 1
` - P-7--1.
2 J x2+1
ln x x 1
3
1064. 2Vx +
2
1065.
lil
arctg (x 5).
1066. 1 In
xr7-- 2 V2
1067. ln
Va+b + x a- b
a+b -x a- b
1
4VÌ4 x17 +212 2 a2-b2
1068. x - V2 arctg
VT-
x
1069.. - -+ --
x2
2
a2
2
ln { a2-x2 {
x
1070. x - 5
In (x2+4)+arctg 1071. -- ln (2 irix+ 7+8x2).
2 V2
1072. ir 1
arcsin x
5
1073. - ln {3x2-21-
1 5
ln
x V3 - V2
5 1. 3 2 V6 xV3+V2
1074.
3
35
arctg x - 1
ln (5x2+7).
1075. 5 V5x2+1+ ln(xVS+ 5xI

2- 1). 1076. x2-4+31n {x+ x2-41
5
1 1
1077. ln {x2- 51 . 1078. ln (2x2+3).
4
1114 ODGOVORI 407
1079. -
2a
1
ln (a2x2 + b2) + -a arctg ax
1
-b
. 1080. - arcsin -
2
1 x2
a2
.
1081. -
3
arctg x 3. 1082. - Ix' +
3
In
1083.
2
(aresin x)3. (arctg -)
x 2
1084. 2
4
1085. - In (1+4x2) -
8
2x)1
1086. 2 Vin (x + VI +x2).
1087. - - a
m
e-mx 1088.
3In4
1
42-3x
1089. e'+e-'. 1090.

á e°2x +2x- á
2 2
e .
2x
1 ax b 1 / 3 _ 1
1091. 2x. 1092. 2 1 a 2 x + a 2 x

Ina- lnb b," axx J lna
(
3
1093. - 2ex2
1
+ '
1094.
2 In 7
1 7x2
2
1095. - e 1096.
In 5
51rx-.
1097. In I ex- 1 I . 1098. - 3b

(a-bex)3
x 4
1099.
4
(e° + 1)3
1100.
x
3
-\ 3In2
1 /
ln (2x + 3). Uputa.
1
2x+3
- 1
3
1
2x+3)
2x
1101.
ln a
1
arctg (ax). 1102. - - I
2b
ln
1+e-bx
l -e-bx
1103. aresin et. 1104. - - cos (a +bx). 1
1106. x -
1
1105. 2 sin . cos 2ax.
] 2 2a
1107. 2 sin 1108. -In 10 cos (Ig x).
1109.
x
2
sin 2x
4
Uputa. Stavimo sine x = - (1-cos
1
2
2x).
1110. -+
x
2
sin 2x
4
. Uputa. Vidite uputu za zadatak 1109.
1111. -a tg (ax b). 1112. - ctg ax

a
x.
1113. a ln tg -
2a
x
1114. 15 In tg(25x + n
)
408 ODGOVORI 1115
1115. -a
1
In tg
ax + b
2
1116.
1
tg (x2).
1117.
2
-
1
cos (I -x2). 1118. x - 1
ctg x 1%2 - /In

1 tg
x 2
1119. - In cos xi. l 1120. In Tsin x I.
1121. (a --b) in sin

x
a-b
1122. 5 ln sin -
x
5
1
1123. -2 In !cos 11. 1124. ln T
sin (x2 +1)I.
2
1125. ln ltgxl. 1126. -a

2
sin2 -a
x
. 1127.
sin" 6x
24
. 1128.
1
4a sin" ax
1129. -- 1
3
In (3+cos 3x). 1130. - I
Vcos 2x.
1131. -2 V(1 +3 cos2x)3. 1132.

3
4
tg'
x
3
. 1133. 3 tg3 x.
s
3 ctg 3 x
1134.
5
1135. 3 I tg 3x -t
cos 3x )
ax
1136. 1 In +2 sin ax). 1137.
3a
1 ìn Ib -a ctg 3x1.
a \
1138.
2
-ch5x
5
- - sh 5x.
3
5
1139. - x
2
+ 1 sh
4
2x. 1140. In th
2
1141. 2 arctg ex. 1142. ln Ith xI 1143. ln ch x. 1144. ln I sh x I
1 1 x4
1145. -- 1/(5- x2)6. 1146. -lnlx4-4x+11. 1147. arctg
12 4 4
1148. - e-x .
1149. -3
arctg
3 1 In (x V3 + 2 } 3x2).
2 2 2 V3
1150.
x3
3
- x2
+ x-2 ln Ix+II. 1151. - 2
1152. In Ix+cosxl. 1153.3 (in sec 3x +tg 3x1 + sin 3x )

I
1154. - ln x 1
1155. ln Itg x + tgnx - 21.
1 ea x
1156. V 2 arctg (x VT)) - 4(2x2+1) 1157.
lna
1158.
y(x3+
2
1)2
1159. 12 are sin (x2). 1160. i a
tg ax - x. 1161.
x
2
sin
2
x.
tg x
1162. arcsin 1183. a ln (
2 tg\2a+4)
2
1164. 141-}-1n x)4. 1165. -21n Ices
4
ODGOVORI
1200 409
x
earctg x
In' (I+x2)
1166. In I tg
2
1167.
4
+ arctg x. 1168. -In Isinx+cosxl.
1169. Vfin tg
2l
x
2x -V2 cos x. 1170. x 1- 1 ln x 1/-2-
lz IT x+17Y
1171. In lx1 + 2 arctg x. 1172. es'"2x.
5 x 3
1173.
V3
arcsin
2
-I- 14- 3x2. 1174. x - In (l+ex).
1175.
a2_be
1 arctg I
1
d
-i n
\
1176. In (ex +
Ve2X 2) . 1177. -]n
a
1
tgaxI.
x 2
arccos
1178. - T cos ¡2nt
\ T
+
2n
To
/
. 1179.
4
1 In
2-}-]n x
2-lnx
1180.
1 - 2
2
x
x
1181. -e-tg x. 1182.
2
aresin(s1n 1183. -2 ctg 2x.
(arc sin x)2
1184. 1 -x2. 1185. In (sec x+ Vsec' x + 1.
1186. '1
ln
}+ sin 2x
4 V 5 VS- sin 2x
dx
1 tg x dx dx cose x
1187. arctg . Uputa.
V L V L 1+ COS' x sin' x+2 cos' x S tg' x+2
1188. ?3 V[In (x+ +x2)]3. 1189. 1
3
sh (x3+3). 1190.
I
In 3
3thx.
1191. a) - -
1
2
arccos
l[2-
x
za x> 12;
b) -In (I+e-x); c) 805x2-3)8; d)

3
1-2
(x +)a x+1; e) In (sin x+ 1+sin2x).
1192.
1
4
r(2x+5)12
IL 12
5(2x+5)1'1
11
1193.2 ( P -x f2 -21n11+1[3:1,
2x+ 1-1
1194. In 1195. 2 arctg
2x +1 +1
1196. ln x- ln 21n I In x+2 In 21. 1197.

(arcsin x)3
. 1198. - (ex-2)
2
3
ex+1.
1199. (cose x- 5) V cos x.
1200. In
1+-
x
Vx'+1
Uputa. Pretpostavimo da je x = - 1
410 ODGO\'OPI 1201
1201. x 2
I x2 + 12 ares in x. 1202. -x
2
3
x2 -- 3
lal
1203. x2-a2-lal arccos
x
1204. arccos
lxl
1
za x # 0 *). Uputa. Stavite x _ j
t
+
1205. 1ix2+ 1- In 1 11x2+ 1
4-x2
1206. - 4x
. Napomena. Umjesto trigonometrijske supstitucije mozemo primijeniti i supsti-
tuciju x = -.
1
z
1207. +
1
2
aresin x.
1208. 2 arcsin 1z 1210.

x
x2-a2 +
á In x+
z
11 xz-a2 1. 1211. x ln x-x.

2 2
1212. x arctg x - 1
ln (1+ x2). 1213. x arcsin x +

x sin 3x cos 3x
1214. sin x -x cos x. 1215. +
9
x+1 xln2 +l
1216. . . 1217.
Cx 2"1n2 2
1218. -
eax
27
(9x2-6x+2). Rjesenje. Umjesto vi"sestruke parcijalne integracije mo2emo primijeniti
ovaj postupak neodredenih koeficijenata:
fx2e3Sdx = (Ax2+Bx+ C) eax

nakon deriviranja
x2e3S = (Ax2 + Bx+ C) 3e3%-{- (2Ax -i- B) eax
Skratimo li sa eax i izjednacimo li koeficijente uz jednake potencije od x, dobijemo:

1=3A; 0=3B+2A; '0=3C+B,
odakle je A =
1
3
; B = - 29 ; C
2
=27. Opéenito je .1 P (x) eaxdx = Q (x) ex, gdje je
P (x) zadani polinom n-tog stupnja, a Q,, (x) polinom n-tog stupnja s neodredenim koefi-
cijentima.
1219. - e-x (x2+5). Uputa. Vidite zadatak 1218*.
x
1220. -3e s (x3+ 9x2+ 54x + 162). Uputa. Vidite zadatak 1218*.
x cos 2x sin 2x
1221. +
4 8
2x2+10x + 11 2x+5
1222. sin 2x + cos 2x. Uputa. Preporucamo upotrebu metode neodredenih
4 4
koeficijenata u obliku
(x) cos ßx + R (x) sin ßx, gdje je P (x) zadani polinom n-tog stup-
fP Q(x) (x)cos ßxRdx(x)=suQ polinomi
nja, i n-tog stupnja, neodredenim koeficijentima (vidite zadatak s
1218*).
*) U daljnjem kod analognih slucajeva ponekad éemo dati rje"senje koje odgovara samo za iz-
vjesne dijelove podruéja postojanja podintegralne funkcije.
1252 ODGOVORI
411
1223. - In x-
x3
3
x3
1224. xln2x-2xlnx+2x.
1225. - In2x2x -- 4x2

1
1226. 2 In x- 4.
1227.
x2+1
2
arctg x - -.x2 1228.
x2
aresin x - 1
arc sin
x
x+ 4 j1 -x2.
1229. x In (x + VI + x2) - 1 +x2. 1230. -x ctg x + In sin xi. I
x (sin x -cos x)
1231. -sin x
+ ln
tg 2
1232.
ex
2
33 (sin x+cos x ln 3) e°% (a sin bx -b cos bx)
1233. 1234.
1 +an 3)2 a2 + b2
e-x2
1235.
2
[sin (ln x) - cos (ln x)]. 1236. - (x2+1).
1237. 2erx (VT-1). 1238.

(x3
\3
- x2+3x \ lnx - I
x3
+
x2
2-3x.
1239. x2- 1 ln
1 -x -X. 1240.
\ in2x 2lnx 2
2 1+x x x x
1241. [ln (ln x) - 1] In x. 1242.

x3
3
arctg 3x - 18
x2 1
+ 1621n
(9x2 -I- 1).
1243. 1
2x (arctg x)2 -x arctg x + 2
In (1 +x2).
1244. x (arcsin x)2 + 2 lrf-x2 arcsin x-2x.

1245. -
aresin x
In
x
1246. -2 1 -x arcsin F+2 V.
1+ lt1-x2
1247.
x tg 2x
+
In cos 2x
4
I. x2
1248.
e-x cos 2x-2 sin 2x
2( 1 .
x x cos (2 In x) -{- 2x sin (21n x) l
1249.
2 + 10
xdx
+ - arctg x.
x
1250. - 2(x2+1) 2
1
Rjesenje. Staviv'si u =x i du =
(x2+1)2'
dobijemo du = dx i
1 x2 dx x dx x 1
v = Odatle je = + + arctg x +C.
2(x2+1) (x2+1)2 2(x2+1) 2(x2+1) (2x2 +1) 2
1251. - 1
a2
1
a
arctg
x
a
+
x2+a2
x
. Uputa. Koristimo se identitetom 1
1
-Qa [(x2+a2) x2].
x a2
1252. V a2-x2 +
Z
arcsin -.
a
Rjesenje. Stavimo u = 7-x2 i dv = dx; odatle je du =
-x2 dx
x dx
i v= x; imamo I! a2 x2 dx = x a2x2 -
axz J a2-x2
=x 11,2 x2 dx x Va2 x2 - Va2=x2 dx-F-a2

f (a2x2)a2
a2-xa
x
Dobivamo, 2 lla2-x2 dx=xha2-x2+a2 arcsin -.
a
412 ODGOVORI 1253
1253. P---7-x2 + ln x 1 + Pr-+---2

x I . Uputa. Vidjeti zadatak 1252*.
2 2
1254. - x 9-x2 + 9
arcsin
x
-. Uputa. Vidjeti zadatak 1252*.
1255. x+
12 arctg.
2
1
3
1256. 12 In x+2
x
2 6x-1
1257. arctg
Vif vii
1258.
1260. x
-
1
-
In (x2-7x+13)
5
2
In (x2+3x+4)+
+ -
7
V3
arctg
9
2x-7
arctg2x+3
° 1259.
1261.
3
2
x+3
ln (x2-4x+5)+4 arctg (x-2).
ln (x2-6x+10)+8 arctg (x-3).

r7
4x-3
1262. arcsin 1263. aresin(2x-1).
5
1264. ln Ix+ 2 + V x2+px+q 1265. 3 Vx2-4x+5.
1288. -2 1 -x- x2 - 9 arcsin 1 .
1287. V5x2-2x+1 + 1nIxV5+ +V5x2-2x+11.
1268. In
S
1+ 1-x2
x
2-x
5 5 l 5
1269. -aresin
//
-
2-x
xVS
.
1270. arcsin
(1-x)V2
(x> 1271. - arcsin --
x+1
1
.
1272. x 1 V x2+2x+5+21n (x+ 1+ V x2+2x+5).

2x+1 1 2x+1 9 2x+1
1273. x x2-1- arcsin (2x-1). 1274. 2-x-x2 + 8 aresin
4 8 4
3-sin x
14 In x2-3 1276. - 1
_ arctg
1275.
x2-1 V3 0
l
1277. In ex+ Z+ i
V 1+ex+e2x
l 1278. - in 1 cos x+2 + Vcos2 x+4 cos x+11.
2+1nx
1279. - V1-41nx-In2 x-2 aresin
1
x+b
V5
1280.
a-h In x+a, (ab).
1281. x+31n 1x-31 - 31n 1282. ln
(x - 1) (x + 3)2
12 (x + 2)'
(x -1)4 (x -4)6
1283. In 1284. 5x+ ln
(x + 3)7
312 ODGOVORI
1
413
x x18
1285.
1-I-x
1
+In
x+l,
I
1286. -x+-In
1
4 16
1
(2x-117 (2x+ 1)2
1287. - - (x-2)2
x2
2
11 8
x-2 1288.
2(x-3)
9 1
2(x+l)
8 27 30 x-5 1
1289. + In 1290.
49 (x-5) 49 (x+2) 343 x+2 2 (x2- 3x+2)2
.x x-1
1291. x + In
x2+I I
1292. x+ -4i In
x+1
-
2
arctg x.
1293. 52 ln Ix-31 -- In (x-1 + 651n (x=+4x+5) + 130 arctg (x+2).

i
1294.
1
6
ln
(x+1)2
x2-x-I-1
+ - arctg .
1 x2+xU2+1 1/2 x1/2 1 x2+x+1 1 x2-1

1295. ln + arctg 1296. + arctg .
4V2 x2-x+1 4 1-x2 4 in x2-x+l 21/3 xV3
x arctg x 2x-1
1297. 1298. arctg (x+ 1).
2 (1+ x2) 2 2(x2+2x+2)
1299. ln 1x+11 +
3(x +x+1) + 3 arctg
31
-2 In (x2+x+1).
1300.
2
3x-17
(x2-4x+5) + 2
1
In (x2-4x+5) + - arctg (x-2).
15
2
-x2-4-x
In Ix+11 -
1 1 1
1301. ln (x2+1) + arctgx.
4(x+l)(x++1) 2 4 z
4
1302. -3 arctg x -
x x-1 3
+ ln
4(x4-1)
8 x+1 16
15x5+40x3+33x 15
1303. x.
48 ( 1 1 x z)a + 48 arctg
x-3
1304. x ° + 2 In (x2-2x+2) -y arctg (x-1).
x2-2x+2
1305.
1
(8 In 1x3+81 - in (x3+11).
1306.
1
ln 1x4-I 1-
4
In 1x8+x4-11 -2 1
V5
In
I
- 2 (x-4)2 13 3 x-4 i 1 1
1307. - -{
2 In 1308.
x-4 x-2 x3 x3+1
1309.
1
+
x-2
In
x-1 x-1
1310. In lx{ - -7 ln 1x7+11.
i
Uputa. Stavite 1 = (x7+1) - x7.
x+1
1311. In
5
1x1
5 (x5+1)
- 1 ln ¡x5+11 2 .
+ 1 1312. 1 arctg(x+i)- 16
3
arctg
414 ODGOVORI 1313
1313.
9(x-1)9
1
4(x-1)&
1
7(x-I)7
1
1314. -
5x5
I
+ --
3x3
1 I
-
x
-- arctg x.
1315. 2 x 1 r(x +3(x5 . 1316. -5bj (ax +b)21 .
10a2
1317. 2 arctg hx-} 1 . 1318. 6 1x-3 -1- 2 T 6 1n (1

8
+ 1/z).
1319.
6
x_ 5-s 66 3
P+21/7c-31T;-6
8
3 In I 1+31/7c + 6arctg
( x+1-1)2 2 2 x+1+1
1320. In arctg
x+2+ x+l 11-3- V-3
1321. 2 -2 1 / arctg 1322. - 2 arctg I x .
x2 1
x+ /.
1
1323. (x 2)+ In / x2 1
2 2
z2+z+1 2 2z+1 2z
z= 3%x+1
1
1324. -- ln + arctg + , gdje je
3 (z-1)2 3 z3-1 V x-1
V2x+3 2x+3
1325. - 1326.
1
81n(2x-1-}-2 x-x+1).
4 hx2-x-i-I
8+4x2+3x4
1327. V x2 .
155
¡-
1328. I Sx- 5 x3+
24
x5lli I+x2 - 516 In (x-I- 1 1-x'-).
-
16 6 111
1329. (-1
4x4
1 3
8x2 I
V x2-1- -3 arcsin
8
-
1
x
. 1330.
2 (x+
1
1)2
x2+ 2x
1
2
aresin
x+
1
1331. R ln¡xj -1- Z ln (x -2-i-Rl - In (1 -2-I R) , gdje ie R yxz- x -l- I.

4
1 1 -I -x2 1+
.14-7----+ I
1332. - 1333. 1 ln
1
arctg X 4 {-1 .
2 1 + 2x2 4 4 2
x-4+1-1
1334.
(2x2 -I) 1
+x2
3x3
1)2
1335. 1 ln
(z
+
3
arctg , gdje je z= j/ 1+xs,
10 z2+z+ 1 5
1336. 1337. -21/ (x 4+1)2

8 x (2+ x' )'- .,
1338. sin x -1 sin' x. 3

1339. - cos x -1-
2
3
cos' x 1
5
cos5x .
1340.
sin3 x
3
sins x
5
1341. -
1
4
cose - - -- -
x
2
I
3
cos6
x
2
.
1374 ODGOVOR7
415
1342.
sinzx
2
I
2 sin2x
2 In 1 sin x 1. 1343. - - sin 2x
3x
8 4
-I-
sin 4x
32
.
x
1344.
8
- sin324x 1345.
x
16
sin 4x
64 +
sin' 2x
48
5
-x+ 1
+
1 1
1346.
16 12
sin 6x
- sin 12x +
64
sin' 6x.
1347. - ctg x - ctg' x 3

1348. tg x + - tg'x - tg'
2
3
-f-
1
5
x.
1349. - ctg'
-
x ctgs x
- 1350. tg x +
tg' x
2 ctg 2x.
1351. - tg2 x +3 In
2
1
3
I tg x I
3
2tg2x 4tg4 x
1 1352. 1
cos2
x
2
+2 In
3
ctg
x
2
- - cos x - ln
1353.
2 L
In tg
2
+ ln tg(2
4J
} 1354.
4 sin" x
3 cos x
8 sine x
+
3
8
tg2
sin 4x 3 sin 4x 3
1355. ln tg(2xF4)
16 cosa 4x + 32 cos' 4x + 32
1356. - tg 5x -x.
5
1
1357. - ctgs2 x - In I sin x I
.
- - ctg3 x +tg' -3tg x +31n cos - +x.

1 3 x x
1358. x-I- ctgx+x. 1359. tg2
3 2 3 3 3 3
1360. - sin
x2
4 8
2x2
1361.
ctg3 x
3
33
1362. -4 cos' x +
3 3
-1(cos10 x -233
611 os1ó x
1363. 2 tg x .
l z2+zV 2+1 1 z V 2
1364. ln arctg , gdje je z = Vtgx .
2V2 z2-ZV+1 V2 z2- 2
cos 8x cos 2x sin 25x sin 5x

1365. 1366.
16 + 4 50 } 10
3
1367. -- sin
5
-+
5x
6
3 sin --
x
6
- 1368. - cos -- - - cos
3
2
x
3
1
2
x.
sin 2ax x cos 2b. t cos 9' sin (20t +9')

1369. 1370.
4a 2 2 4.
1371.
sin x
2
sin 5x
20
sin 7x
28
1372. -24
I
cos 6x - - cos 4x - - cos 2x.
I
16
1
2-f tg
1373. in 1374. In tg(2+81
4 2
2-tg
416 ODGOVORI 1375
1375. x - tg -2 . 1376. -x+tg x+ sec x.
tg -5
1377. ln 1378. arctgrl-i-tg - .
tg -3 ll
1379. - x-
12 5
ln 2 sin x+3 cos xi. Rje3enje. Stavimo 3 sin x+2 cos x = a (2 sinx + 3 cos x)-1-
12 S
+ß(2 sin x+3 cos x )'. Odatle je 2a -3 ß =3, 3aß 2 ß =2 i prema .
13 ' 13
Imamo da je
3 sin x+2 cos x
2sinx+3cosx
dx = -
12
13
dx -- 5
13
(2 sin x+3 cos x)'
2 sin x +3 cos x
dx-
12 5
13
x
-
13
ln 2 sin x +3 cos xi.
1380. -ln 'cos x- sin x l.

1381. arctg Zx I . Uputa. Brojnik i nazivnik razlomka razdijelimo na cos' x .
B \t
1382.
1
arctg
(Vtx) . Uputa. Vidjeti zadatak br. 1381.
---ln 1 2tgx+3-Vg Uputa. Vidjeti zadatak br. 1381.

1383. .
13 2tg x+3+ 13
1384. 1ln tg x- 5 Uputa. Vidjeti zadatak br. 1381.

5 tgx
1
1385. 1386. In (1 + sin2 x).
2(1- cos x)'
1387.
1
- ln }-sin 2x
sin 2x
1388. -
4
1
In
5-sin x
1-sin x
2 t 2--Ix
3 t 2-1
x
1389.
2
arctg arctg
1
2 r Uputa. Upotrijebimo identitet
1 1
(2- sin x) (3-sin x) 2-sin x 3-sin x
tg 2
1390. -x -}- 2 In . Uputa. Upotrijebimo identitet
tg f 1
1-sin x+ cos x_ 2
l+sin x- cos x 1 -1- sin x- cos x
1391.
3x
' - ch x. 1392.
3x
+
sh2x
+
sh4x
32
4 .
1422 ODGOVORI
417
sh'.x sh4x
1393. ---
4
. 1394. - --x 8
+
32
.
1395. In th -x
2 chx
1
1396. - 2 cth 2x.
th' x cth3 x
1397. In (ch x)- . 1398. x-cth x
2 3
1399. arctg (th x).

x
3 th -- -, 2
?- arctg
2 ili - arctg (exV 5)
2
.
1400.
s s )
sha sh2x x -1
1401. . Uputa. Upotrijebimo identitet = sh x-} ch x.
2 4 2 sh x-ch x
1 x-{-1 x+l
1402. In ch x-i-l/ch 2x). 1403. 3-2x-x2 arcsin -
-
( V 2 V -{- 2
V 2 2 2
1404. 2 V 2+x2-} In (x -; V2-I x2). 1405.

2
9 1-x3 In (x+ 9+xa) .
1406. x --2x+2
Vx2 1 -H In (x-1 + 1/ xz-2x+2).
1407.
2
Vx2--4 -- 2 In l
x+ Vxz- 4 l.
2x+ ( 1
1408. li, 2Vx2H -xI.

4 8lnl2x+l
x-3
1409. --Vx2-6x-7-- 81n1x-3 -{ Vx2-6x-71.
2
1410. (2x+ I) (8x2+8x+17) V x2 {-x+1 + 27 In (2x+ +2Vxz - x 1 I).

64 128
x-2 x-1
1411. 2 1412. x . 1413. 1_ arctg, x V 2
V x-1 4Vx2-2x+5 V2 V1-x2
1 V 14-x24xV 2 e2x 7
1414. ln 1415.-(0-2x3+5x2-5x+ )
2 V 2 V1+x2_xV2 2 2
x2 x
1416.
1
6
x3 -¡-
2
sin 6x+ cos 6x - 1
sin 6x).
1417. - X cos 3x
6
+
sin 3x
18
+
x cos x
2
sin x
2
. 1418. -
e2x
8
(2 -sin 2x -cos 2x).
ex 2 sin 2x +cos 2x 4 Sin 4x +cos 4x

1419.2
5 17
1420. -
ex
2
[x (sin x -F cos x) - sin xj.
1421. - -+
x
- In 1
3
l ex-1 j -I-
6
1
In (e-' +2). 1422. C In (2+ex+2 Ve2X+x+1).
27 Demidov16: Zadact
418 ODGOVORI 1423
1 r 1 +x
1423. -Ix'ln 1-x -I-ln(1-x2)-xQ
3 LLL
1424. x In' (x + r1
-r-x2) - 2 Vl +x2 In (x+ VI ±x2) +2x.
5x-6
1425.
x2
2
- 9
T.6.(5) arccos (5x-2)-
100
V20x-25x2-3.
sinxchx -cosxshx
1426.
2
1427. I=2 2ri 3) Ir, , 1 ; Iz = 2a2 (x.2 + + a arctg ;

a
1
+
3
arctg
x
- /
13- 4a2 2a2 (x2+a2)2 2a3 a
1428. 1"= - cos x sin"' x n- 1 3x cos x sin3x 3 sin 2x

+ 1i_2; 14-
n 8 4 16
75= - cos x sin4 x

5
4
15
cos xsin'- x - 8
cos x.
n-2
1429. 1,:=
(n-1)cos°-'x
sin x
+
n-1 I,-z; 13-
sin x
2cos2-x
+ - 1
2
ln tg -+
x
2
-l 77
4
I i
sin x
I,- 3 cos' x +
2
3
tg x.
1430. 1=-x°e-r-I-nln_1; I10=-e x(x30+10x9 +109x8+ ...+10.9-8 ... 2x+10-9.... 1).

V 2 (x-1)
1431. arctg
1 1432. In Vx2-2x+2 -4 arctg (x- I).
V 14 V 1
(x-1)2
1433. + 4 In ( .x2+x+ 11
1
/f + arctg (2x+1).
Ix +3
5 l/ - x+2 - x+3
-=
1
1934. In xt
-
z
1935. 21n
ll
5 lx+2
1436. -l
S
2
/
I In
x-1-1.
-
x2+1
- x+l 1
.
1437.
1
4
x
x'-+2
+
1
V 2
-x
V 2
1 ( 1 \
1438. 2x + In x+
4
I
1-.x2 x-1 i
x-2 2x-1
1439. - (x2-x-F
1
6
+
1
x2-x+
+
2
arctg
2x-1
1)2 6 1
3 V 3
Fi
x(3+2Vx)
1440.
1-2 VT
1441. --- 1 4
2x2
1
x 3xV x
2+
ft
1442. ln (x+ x2+x+ 1. 1443. V2x V(2x)'
1444.
3 2x-1
1445.
Vx + I V 4x2-2x + 1
1446. -2(45-x-1)2-41n(1 + 1/5-x).
1474 ODGOVOftI
419
1447. In I x+ Vx2 1 I
1/x2-
x
I
1448. - 2 V
1 -x2
1-{-x2
1449. - arcsin x2+1

1
2
1450.
X-1
Vx2+ I
1451.
1
In
1/4 -x2 -2 1
arcsin
2 (x+1)
. Upaua.
1 1 1 i
8 x 81/3 x-1-4 x2+4x 4 x x+4)
1452.
2
1/x2-9 -Z 1n (x+Vx2-9 I.
1453. 1 (8x-1) Vx-4x2 + aresin (8x-1).
16 64
x
1454. In
x+2+2 V x2+x+ 1
(x2+ 2x+2) 1/x2+2x+2

1455.
3
(x-1-1)
V x2+2x+2 - 1
In (x+1 + V xa+2x+2).
1456.
x2 -]
x
V(x 2 -1) 3
3x3
1457. i
3
In
V1-x3-1
V1 -x3+1
1458. -- 3
In I z-1 + (
1
ln (z2+z-}-1)- arctg 2z+1 gdje je z=
VI x
yl 3
V3 V3
5 3x sin 2x sin 4x
1459. In (x2+ 1/I +x4). 1460. -I-
2 8 4 + 32
1461. in (tgx( - ctg2 x - -4 ctg' x. 1
1462. - ctgx 2 V(ctg x)2

3
1463. (cos2 x-6)Vcos2 x.
1464. - 20cossino5x5x 3
40 sine 5x
cos 5x
+
3
40
in
tg
5x
2
1465.
tg3 x
3
- tg5 x
5
1466. -4
sin 2x.
x
-1
1467. tg2(x + 7-j+21n
`2 4
cos
X
+ -
7
4 1468. - 1
arctg
4 tg
2
V3 V3
I 2tgx`
1469. arctg 1470. arctg (2 tg x+ 1).
V10 10 i
/ x / x
tg tg
tg2
1471.
1
ln tg( x+sec x ( - 1
cosec x. 1472.
2
arctg - -_ arctg , V2
1
V3 J/-73 V2
1473. ln tg I x+2+ Vtg°-x+4 tg x+11. 1474. -a

1
In (sin ax + Vaa+ sine ax).
PDF compression,
27" OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
420 ODGOVORI 1475
1475.
1
3
x tg 3x + -1
In cos 3x]
] . 1476.
x'
4
x sin 2x
4
cos 2x
8
1
e2x
1477. ex'. 1478. (2x -1).
3 4
x' x' x2 x
31nj/1-x- 6ln x-11-18
1
1479.
12 6
1480. Vl
+x2 arctg x - In (x + VI +x2). 1481. - sin - - - sin -
3
1 3x
2
1
10
5x 1
2
si n
x
2
1482.
1+tgx
1
1483. In j1 + ctg x] - ctg x.
she x
1484. 1485. -2chVl -x.
1486. 15 In ch 2x. 1487. -xcthx + In shx
1488. 1- x+ 1
2ex 4 4
In I ex-2 1. 1489. - arctg x_
2
e
2
3
4 x
1490. V (ex-1)' 3 V (ex +1)'. 1491.
In41ñ1±2.
10 2x / x +1-1
1492. - 21n 10 x2 1-F-
1n 10
x
+
2
I
ln' 10
1493. 2 Vex+l +In e
V ex+ l+ l
1494. ln
V1
x
+xz
arctg
x
x
1495. -
4
1 ¡
I\ x4 arcsin -+
1
x
x2-{-2
3
1496. -
2
(cos In x +sin in x).
2
1497. l -x2 cos Sx + x sin 5x+3x cos 5x-1 -? cos 5x- 3 sin 5x .
5 5 25 5
1498.
2
(x2-2) arctg (2x+3)+
LLL 1 4
In (2x2+ 6x+5) - -2 11]
1499. Vx-x2+ x- aresin V7. 1500.
GLAVA V
T2 270-1
1501. b-a. 1502. va T-1-g . 1503. 3. 1504.
ln 22
1505. 156. Uputa. Odsjecak osi OX od x = do x= 5 razdijelimo na dijeloce tako da apscise dje-1
li"sta eine geometrijsku progresiju: x0=1, x, = x0q, x 2 = x0g2, . , = xog . x

b
1506. In -.
a
Uputa. Vidjeti zadatak br. 1505.
1544 ODGOVORI
421
1507. 1 - cos x. Uputa. Upotrijebite formulu sin a+ sin 2a+... -{- sin na-
1
a
r
L cos --
a
2
/ 2 sin-
- cos
\
n+- ad. I
2
2
1508. lld
I=- 1 2)
d!=- I
1509. In x.
da In a db in I>
1510. - VI +x1. 1511. 2xe-x'-
1512.
cos x
2,/ x + - cos -
1
x2
1
x2
.
1513. x=nn (n= 1, 2, 3, ...).
1514. ln 2. 1515. - 3
1516. e'- e-' =2shx. 1517. sin x.
1518. -.
2
1
Rjesenje. Sumu s= n2-+ -+
2
n2
1
. . . -}-
n-1
n'-
_ - -+ -+
n
1 1
n
2
n
. . . +
n -
n
I
mozemo
shvatiti kao integralnu sumu za funkciju f (x) = x na odsjebku [0, 1]. Prema tome je
lims= xdx=Z.
1
n o0
1519. ]n 2. Rjesenje. Sumu s _ nl ]

+
1
+ . . . I
1
=
I I
i
1
+ . +
1\
1 n I-2 n n
1+-n 1
1 - 2
n
1+-n
mozemo shcatiti kau integralnu sumu za funkciju f (x) = 1
na odsjebku [0, 1], gdje su

+x
djelis"ta sr = - k
(k = I. 3 . . . _ n . Prema tome je lita
-.a s _ 1x- = ln 2.
dx
1520.
p
1
t
1521. - 7
3
. 1522. -
100
3
=33 -. I
3
1523. -
4
7
.
1524.
16
3
. 1525. - -2 3
. 1526. - -1
2
In
2
3
. 1527. In -
9
8
1528. 35 - -32 ln
15
3. 1529. arctg 3 - arctg 2 = arctg - 7
. 1530. ln -
4
3
.
R
1532. 1- I
1533.
, 1534.
R
1531.
16
.
3
.
6.
1535.
1
In
1-}-v5
2
. 1536.
n
8
+
I
4
. 1537. - 2
3
. 1538. In 2.
1539. - cos 1. 1540. 0. 1541.

8 n
1542. arctg e -4IT
-
1
9 1/ 3 6
/
1543. sh 1 = I
`
e 1544. th (In 3) - th (ln 2) = 1 5
422 ODGOVORI 1545
1545. -á + 2 4
sh 2T. 1546. 2. 1547. Divergira.
1548. , ako je p< 1; divergira, ako je p > 1.

-p
1
1549. Divergira. 1550. -

2
. 1551. Divergira. 1552. 1.
1553. -,
p-1
1
ako je p > 1; divergira, ako je p < 1.
1554. n. 1555. -
U5
1556. Divergira. 1557. Divergira.
1 1
1558. 1559. Divergira. 1560. 1561. Divergira.

1n2 lna
1562. - 1
k
. 1563. -
8
2
1564.
1
+
1
4
In3. 1565.
3
27r
V3
1566. Divergira. 1567. Konvergira. 1568. Divergira. 1569. Konvergira.
1570. Konvergira. 1571. Konvergira. 1572. Divergira. 1573. Konvergira.
1574. Uputa. B (p, q) = f f (x) dx -f f f (x) dx, gdje je f (x) = xp ' (I - x)y-'; buduéi da je
limf (x) x'4 = I i lim ( I - x)'-e f (x) = 1, to oba integrala konvergiraju za 1 -p < 1 i
1-g<1,tj.zap>Oiq>0.
1575. Uputa. T (p) =
o
f (x) dx + f f (x) dx, gdje je f (x) = xp-'e-'. Prvi integral konvergira za
p > 0, a drugi za po volj i odabran p.
In
2
' dt 3
1576. Ne. 1577. 21/ 2 f t d t. 1578. i

V I +sin' I.
1579. f dt.
In 2
1(arctg t)
1580. {
1 +12
dt. 1581. x=(b-a) tia. 1582. 4-21n 3.
1583. 8 - 9
1584. 2 - n
1585. 1586.
2 V 3 2 US 21,i1+az
1587. 1 - 4
. 1588. l/ 3 -3 . 1589. 4- 7r. 1590.
1
In 112.
1591. In 2
+
9
2
j,
1 2 1592. t 2
-
,r
4
. 1593. a 8
2
. 1594.
2
e2 -i- 3
1599. -I-1. 1600. I . 1601. 1602.
1
(e" + 1).
2 8
a
1603. 1. 1604. 1605.
a' b2 a2-f-b'
1641 ODGOVORI 423
1606. Rjdenje. P (p+ I) = fxPe-x dx. Primjenjujuéi formulu za parcijalnu integraciju, stavljamo
0
xp=u, e-xdx=dv. Odatle je _du=pxQ-1 dx, v=-e-x i
(p+ 1) _ [-xre-x] + p fxP-xe-x dx=pl' (p). (*)

0
Ako je p prirodni broj, onda, primjenjujuéi formulu (*)p puta i uzimajuéi u obzir da je
l (1) = fe-zdx=I,
0
dobivamo:
1'(p+I)=p.!
I 3 5 . . . (2k- I)
1607. I2k = ako je n = 2k paran broj;
2.4.6...2k 2
/25+i= 13-5...(2k+1)'
2 4 6 . . . 2k
ako je n = 2k+ neparan i broj. I, = -
128
315
; 1,0 =
63n
512
1608.
(p-1)! (q-1)!
(p+4-1)!
n-}-i
1609. -B
1
2
0:+1
2 2
. Uputa. Stavite sin' x= t.
1610. a) Plus; b) minus; c) plus. Uputa. Nacrtajte graf podintegralne funkcije za vrijednosti ar-
gumenta na odsjecku integriranja.
1611. a) Prvi; b) drugi; c) prvi.
1612. -
3
. 1613. a. 1614. -
1
2
. 1615. -3
1616. 2 arcsin - 1
3
. 1617. 2 <1<V5. 1618.
2
9
<1<
2
.
2
1619.- i,</<-
13
2
7
n.
n2
1620. OG/< -
32
. Uputa. Podintegralna funkcija monotono raste.
11//
1621. -GI<V
2 2
2 . 1623.5=32.
3
1624. I.
1625. -
2
I
. Uputa. Uzmite u obzir predznak funkcije.
1626. 4-4 1
. 1627. 2. 1628. In 2. 1629. m2 In 3.
1630. na'. 1631. 12. 1632. -

4
3
p". 1633. 4
I
.
1634. l0-23 . 1635. 4. 1636. -

32
3
. 1637. -n 2
1
3.
1638. e+--2=2(ch
e
I- I). 1
1639. ah [2 V3-b1 (2+V3 )].
1640. - 3
8
na2. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 27. 1641. 2a2e-'.
424 ODGOVORI 1642
1642.
4
3
a'. 1643. 157. 1644. -
9
2
In 3. 1645. I.
1646. 37a2. Uputa. Vidjeti prilog VI, si. 23.
1647. a' (21- Uputa. Vidjeti prilog VI, 21. 24.

2
1648. 27+-4 3
i
4
67--. 3
1649. -7- 4j/3 i-7+--
16
3
32 4j/3
3 3 3
.
1650. -
3
8
'Tab. 1651. 37a2. 1652. -I-2ab). 1653. 67a'.
1654. -
3
2
a'. Uputa. Parametar t u petlji mijenja se u granicama 0+t++N. Vidjeti pr log
VI. sl. 22.
3
1655. -- 7a'. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 28. 1656. 87'a2. Uprrta. Vidjeti prilog VI, sl. 30.
2
1657. -8.
,raz
1658. a'. 1659.
7a'
4
Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 33
1 660.
9
2
7. 1661.
14
3
8 2
a"-. 1662. p
(1-e2)'l'
z
1663. a'
/
I1+ 3
3
2
1664. 7 . Uputa. Prijeéi na polarne koordinate. 1665. 27 (10 j/10 -1).

1666. j/h2-a2. Uputa. Upotrijebite formulu ch' a-sh2 a -= I.
1667. V2+1n(l+j/2). 1668. Ul+e2-j/z+in(j/1+ez-1)(j/z+l)

e
1669. 1+
2
ln z. 1670. In (e+j e2- I). 1671. ln (2+V3 ). 1672.
4
(e2± 1).
a e26 -1 shb
1673. aln
b
. 1674. 'aj'3. 1675. In
eta -1
+a -b =1n sha
(a' - b')
1676. -2 a T'. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 29.
1
1677.
4
ab
. 1678. 16a.,
á +ji +472). [j'2 +In (j/2 +1)].

1079. ,a1.1 I +4 2+ In (27 1 1680. 8a. 1681. 2a
2
1682.
V5
-+ln
2
3+V5
2
. 1683.
aVl+in'
. 1684. - [4+1n
1
2
3]. 1685.
7a"
30
.
4 a3 7 3 7
1686. 7abz. 1687. (e2-4-e-'). 1688. 7. 1689. vx=
4
4 8
1690. vy= -
4
7
7 . 1691. vx= vY= 27. 1692.
167a'
5
1693.
32
7a'.
4 3 7a3
1694. 7,3. 1695. 7. 1696. (1 S -161n2). 1697. 27'a'.
3 10 2
7R'H 16 7R3
57'a';
- 7h'a b) 673a'; c)
Á (972-16).
1698. . 1699. . 1701. a)
1738 ODGOVORI 425
1702.
32
105
1703. - aa'.
8
3
1704. - na'.
4
21
h Ab-I-a$ abh 128

1705. AB+ ;- ab . 1706. 1707. a
105
8 1 16
1708. na'b. 1709. na'h. 1710. a'. 1711. nag l/pa.
3
1712. nabh (1+ 3,2 ).

hg
1713. - nabc.
4
3
1714.
8n
3
(V172 -1);
16
3
nag (5 V/5 -8).
2 (V2+1)
1715. 2n [V2+ln (V2-ß 1)]. 1716. n (V5 -V2) +n In .
V5 +1
1717. n [V2+1n (1 +V2 )]. 1718. -

nag
4
(e2 +e -2 +4) = -
nag
2
(2+sh 2).
12 n
1719. 1720. (e-1) (e2+e+4) .
5
1721. 4n2ab. Uputa. Ovdje je y=b±l,ja2-x2. Uzmemo h predznak plus, dobijemo vanjsku
plohu torusa, a za predznak minus dobijemo unutarnju plohu torusa.
2nab nb2 1+e Va2-b'
1722. I ) 2nb2 I- arcsin e; 2) 2na2+ In , gdje je s= (ekscentricitet elipse).
e e a
1723. a)
64na2
3
; h) 167,2a2; c) -
32
3
nag. 1724. -
128
5
nag. 1725. gnat (2 -V2 ).
128 b
1726.
5
nü'. 1727. Ma=
2l,a2+b2;
My= `1a2+bg.
a
ah' agb a' a

1728. Ma= Mb= 1729. Mx=My=6; x=y-3
2;
3 2
1730. Mx
5
a2; x=y=-a. 5
1731. 2,T a'.
a 2+sh2 asina
1732. x =0; y =- 1733. x=
a
; =O.
4 sill
4a 4b
1734.
4
x=na; y=-a. 1735. x=-;
3n
v=--
37,
9 5
1736. x =
20
1737. x=na; v=-6 a.
ct
1738. 0; 0; . Rjes"enje. Razdijelimo polukuglu na elementarne kugline pojase povrine do
2
pomocu horizontalnih ravnina. Imamo da =2nadz, gdje je dz visina pojasa. Odatle je
2nfazdz
- o =a
2na2 2
Zbog simetrije je x ==v -- 0.
426 ODGOVORt t739
1739. Na udaljenosti - visine od vrha

3
4
sto"sca. Rjesenje. Razdijelimo stozac na elemente pomoéu
ravnina koje su paralelne s bazom. Masa elementarnog sloja dm, = y ptdz, gdje je y gustoéa,
z udaljenost presjecne ravnine od vrha stoica, p= z. Odatle je
117,
n z3dz
hZ
v- 1
- 4 h.
3
,rr2h
3
1740. 0; 0;4-
8
3
a . Rjesenje. Zbog simetrije je zÿ
==0. Da bismo odredili razdijelimo po-
lukuglu na elementarne slojeve pomoéu ravnina koje su paralelne s horizontalnom ravninom.
Masa takvoga elementarnog sloja je dm = y,rrt dz, gdje je y gustoéa, z udaljenost presjecne
ravnine od baze polukugle, a r =a'-zt
je polumjer presjeka. Imamo
,TI .r' -, _dz
2
- 3
8
a.
,aa
r
3
1741. I =,ra3. 1742. 1 =

1
ab'; Ib = . -
1
3
a3b.
1743. 1 = -4 lib'.
15
1744. 1= -
1
4 4
1
,ra'b.
1745. 1 = (Rz-R¡. Rjesenje. Razdijelimo prsten na elementarne koncentricne prstenote.

R,
Masa takvog elementa je din= y2,rr dr, a moment D-omosti 1= 2,1 r3 dr = -n

2
1
(Rz - ;
(Y= R,
1746. 1 = R'Hy. Rjesenje. Razdijelimo stozac na elementarne valjkaste cijevi paralelne s osi
stoica. Volumen takve elementarne cijevi je d V = 2arh dr, gdje je r polumjer cijevi (udalje-
t
nost do osi stosca), a h=H I- visina cijevi; tada je moment tromosti jednak
r yrrR'H
I= y 217 H I- r3 dr = , gdje je y gustoéa stoica.
0
2
1747. 1 = Mat. Rjesenje. Razdijelimo kuglu na elementarne valjkaste cijevi, kojih je os zadan
promjer. Elementarni volumen je dV = 2,rrh dr, gdje je r polumjer cijevi, a h = 2a I--rt ü2
Mena visina. Tada je moment tromosti I _ 4,ray /1- - r' dr=

Y2
at 15
$
na'y, gdje je y
gustoéa kugle, a buduéi da je masa M = -

4
3
na3y, to je 1
2
= -Mat.
5
1762 ODGOVOftI
427
1748. V=2n2a2b; S=472ab; 1749. a) =y= -a; b) x=y =

4 r
1750. a) x = 0, ÿ = 3 7
. Uputa. Koordinatne osi su tako odabrane, da se os OX poklapa s prom-
h
jerom, a ishodi"ste je u sredi§tu kruga; b) x = . Rjeseuje. Volumen tijela dvostrukog stoica
1
koji dobijemo vrtnjom trokuta oko njegove baze, jednak je V= 7hh2, gdje je b baza,
3
V=27x-
1
a h visina trokuta. Prema Guldinovom teoremu taj je volumen takoder jednak hlr,
2
gdje je x udaljenost te2i"sta od haze. Odatle je x= -
h
3
.
- c- v
2
g
1751. vot . 1752. ln 1}
2 2g C2
1753. x = -
vo
sin .t; v p=-2 vo. 77
1754. S= 10' m.
1755. v =
A
b
ln I a 1;
a-bt /
li = A btl- (a-btl) In
b2
I
LL
a
a-bt,
.
1756. A =
y R2H2. Upttta. Elementarna sila (sila te2e) jednaka je te2ini vode obujma sloja s
2
debljinom dx, tj. dF=y7R2 dx, gdje je y te2ina jedinice volumena vode. Prema tome
elementarni rad sile je dA=ynR2 (H-x) dx, gdje je x razina vode.
n
1757. A = 12yR2H2.
1758. A = - R' TM c0,79

vy
4
10' = 0,79 10' kpm.
1759. A =
mgh rtt11I
1760. A= ; Ace= gR. Rjesettje. bila koja djeluje na tijelo mase m jednaka je F=k
r2
1+
gdje je r udaljenost od sredi"sta Zemlje. Buduéi da za r = R imamo F=mg, to je kM = gR2.
R+h
mM I I rngh
Traieni rad imat ée oblik A= r k dr =km M ( Za h=
ìz
2 R R { h 1fRh
imamo A =mgR.
eoe,
1761. 1,8 - 10' erga. Rjesenje. Sila koja djeluje izmedu naboja je F = dina. Prema tome rad
x2
x.,
pri pomicanju naboja e, iz tacke x, u tacku x2 bit ée: A = eoe, -=

dx
x2
eoe, - - -- )=
1
xl
1
x2
1,8 104
x,
erga.
1762. A = 800,r ln 2 kpm. Rjesenje. Za izotermicki proces je pv = povo. Rad pri sirenju plina od
volumena vo do volumena v, jednak je A = p dv = povo ln -

vo
.
za
428 ODGOVORI 1763
1763. A 500 kpm. Rjesenje. Za adijabatski proces vrijedi Poissonov zakon pvk= pvo, gdje
-
1
( vo k-i
jee k a 1,4. .Odatle jee A= J pw
vk
dv = povo
k-1
I- vl,
.
1764. A =-4 aµPa. Rjefenje. Ako je a polumjer haze osovine, onda pritisak na jedinicu
3
pour "sine
P
oslonca iznosi p=-. ora
Sila trenja prstena Shine dr, koji je udaljen od sredista za r jednaka
2µP
je
a2
r dr. Rad sile trenja na prstenu pri punom okretaju iznosi dA - 4a µPr2 dr. Prema
as
a
4a µP 4
tome ukupni rad iznosi A = r'- dr = aµPa.
a2 3
ó
1 02 din pr2w2
1765. MRzw2. Rjesenje. Kinetibka energija elementa diska je dK = da, gdje
4
je da = 2ar dr element povr°sine, a r udaljenost tog elementa od osi vrtnje te p povrsinska
R
- aR2 M - Mw2 2
gustaba, p . Prema tome je dK r2 da. Odatle je K= Rw I r' dr =

MR'
4
w2
1766. K= - MR2w2.
3
20
1767. K= 12'602 =2,3 10' kpm. L.'puta. Kolicina potrebnog rada jednaka je zalihi kinetibke
5
energije.
442 (a+2b) I22
1768. p =
6
. 1769. P = - 11,310' T. 1770. P = abynh.
aR2H
1771. P = (vertikalna komponenta usmjerena odozdo prema gore).
1772. 533 g. 1773. 99,8 cal.

3
hb2 p hMm
1774. M = gcm. 1775. (k je gravitaciona konstanta).
2 a (a-1-1)
apa' apa'
1776.
8µl.
Rjefenje. Q= v 2ar dr = 2ap
4
(a' r2) r. dr
ap
2 µ1
a2r2
2 4 o 8µ1
f 1
o
2b
2 ab3
1777. Q= r va dy = p Uputa. Os apscisa neka bude usmjerena po donjoj veboj strani
o
3 t
pravokutnika, a os ordinata okomito na nju, u polovi°stu.
vz
dv
1778. Rjesenje. S= f
I
dv; s druge strane je -== a, odatle dt = 1
dv pa prema tome vrijeme
v,
v,
( dv
zaleta iznosi t= 1 = S.
a
vi
1792 ODGOVORI
429
1779. Mx =- (x-t) -ZQ x= - xt-Zt

2
-ZQ Qx
x=2
o
1780. Mx=- (x-t) kt dt-{-Ax = kx (12-x2).

1 -
6
0
1781. Q= 0,12 TRI: cal. Uputa. Primijenite Joule-Lenzov zakon.
GLAVA VI
1782. V = x. 1783. S= V4z2+3 (x-y)2.

3(y2-x2) 3(x-1-y)
1784.f --1 ;
2
3l;f(I;
/
= -1)=-2.
-5
3
1785.
y22-x2
2xy
x2-y2
2xv
2-x2 2xy
R4
1786. f (x, x') = 1-}-x-x2. 1787. z =
1-R2
1788. f (x) = V1Ix'

Ix'
. Uputa. Prikazemo zadanu funkciju u obliku f -xi 6( xv
,
+ I i zami-
jenimo -y
x
sa x.
f (x, y) =
x2-xy
x+y = u, x-y =v. Tada
u--v u-v '
1789. . Rjesenje. Oznacimo je x =

2 , y = 2
u-v u-v u2- uy
f (u, v) _-u-i-v
2 2+( 2/=
2
2
Ostaje jo"s da argumente u i v nazovemo
xiy.
1790. f (u) = u2+2u; z =x -1+V y. Uputa. U identitetu x = I +f (Vx- 1) stavimo Vx-1 =u;
tada je x = (u-}- I)2 i, prema tome, f (u) = u2+2u.
1791. ,f (y) =V I +y2; z= x

Vx2+y2. Rjesenje. Za x= 1 imamo identitet VI +y2 = i f
jf
1l¡ y1
z
tj. f(y)=Vl+y2. Prema tome je f(y)=

x x
1z
z=x
x
1
=yx2+ -.
1792. a) Jedinicni krug sa sredi"stem u ishodistu ukljucivo kru"znice (x2-}-y2 b) bisektrisa

y = x I i III koordinatnog kuta, e) poluravnina smje"stena iznad pravca x+y = 0 (x+y> 0);
d) pruga izmedu pravaca y=+1, ukljucujuéi te pravce (-1 <y l); e) kvadrat,
koji tvore odsjecci pravaca x = ±1 i y = I, ukljucujuéi njegove stranice (--I (,x 1;
-1 <y 51); f) dio ravnine uz os OX izmedu pravaca y= Ix, ukljudujuci te pravce s tzuze-
éem ishodi"sta (-x za x>0, x za x<0; g) dvije pruge x -,2, -2 =,:y 2 ;
i x <-2, -2 ,y
<2; h) prsten izmedu kruznica x2+y2 = a2 i x2 +y2 ° 2a2, ukljuèivo gra-
nica; i) pruge 2n7 (2n+ 1) ir, y >0 i (2n+ 1) rr (2n 1-2) 7, y gdje je n cio
broj; j) dio ravnine iznad parabole y = -x2 (x2+y> 0); k) cijela ravnina X0 Y; 1) cijela
ravnina XOY s izuzetkom ishodi"sta; m) dio ravnine iznad parabole y2=x i desno od osi
OY, ukljucivo tacaka osi O Y í izuzeécm tacaka parabole (x 0, y> V x); n) cijela ravnina, ,
s izuzetkom tacaka pravaca x iy 0; o) porodica koncentricnih prstenova 27k
1 y2
S7 (2k -1-1) (k = 0, 1, 2, . . .).
430 ODGOVORI 1793
1793. a) I oktant (ukljucivo granica); b) I, III, VI i VIII oktant (s izuzeéem granice); c) kocka,
omedena ravninama x = ±1,y= i z = 1,ukljuZivo njene stranice; d) kugla polumjera

sa sredi"stem u ishodi"stu, ukljueivo njenu povr"sinu.
I
1794. a) Ravnina; nivo-linije su pravci paralelni s pravcem x+y=0; b) rotacioni paraboloid;

nivo-linije su koncentricne kru2nice sa sredi"stem u ishodi`stu; c) hiperbolni paraboloid;
nivo-linije su istostrane hiperbole; d) sto2ac drugog reda; nivo-linije su istostrane hiper-
bole; e) parabolni valjak, tvoren paralelnim pravcima x-{-y-}- =0; nivo-linije su paralelni 1
pravci; f) pla§t kvadratne piramide, nivo-linije su rubovi kvadrata; g) nivo-linije su para-

bole y =Cx'; h) nivo-linije su parabole y = C Vx; i) nivo-linije su kru2nice C (x'+y2) = 2x.
1795. a) Parabole y = C-x' (C> 0); b) hiperbole xy = C (ICI < );
I c) kru2nice x2-1-y2 = C2;
d) pravci y=ax-{-C; e) pravci y=Cx(x0).
1796. a) Ravnine paralelne s ravninom x+y =0; b) koncentricne kugle sa sredistem u isho-
di"stu; c) za u>0 jednokrilni rotacioni hiperboloidi oko osi OZ; pri uG0 dvokrilni rotacioni
hiperboloidi oko iste osi; obje porodice ploha dijeli sto2ac x2-{-y2-z2 =0 (u = 0).
1797. a) 0; b) 0; c) 2; d) eh; e) limes ne egzistira; f) limes ne egzistira. Uputa. U tacki b) prijeéi
na polarne koordinate. U tackama e) i f) ispitajte mijenjanje x i y du2 pravaca y =kx i po-
kazite da zadani izraz mole teziti k razlicitim limesima u zavisnosti od izbora k.
1798. Neprekinuta.
1799. a) Tacka prekinutòsti za x=0 i y =0; b) sve tacke pravca x =y (linija prekinutosti); c)
linija prekinutosti je kruznica x'-f-y'= I; d) linije prekinutosti su koordinatne osi.
1800. Uputa. Staviv"sì y =y, =const., dobijemo funkciju g, (x) - 2xyr 2, koja je svagdje nepre-
x2 -I-Yr
kinuta buduéi da je za y, nazivnik = a za y, _
0 4't (x) 0. Analogno je za
x=x, = const funkcija (y) = 2x,y sagdje neprekinuta. S obzirom na obje varijable
Wz
xry2
+ 2
x, y zajedno funkcija z ima prekinutost u tacki (0, 0), jer lim z ne egzistira. Zaista, ako
a--i0
v-+o
prijedemo na polarne koordinate (x = r cos y = r sin g), dobivamo z=sin 2g, odakle
je vidijivo da je, ako x--+0 i y-+0 tako da je =const (0 onda z--,sin 2g. Buduéi
da ove granicne vrijednosti funkcije o ovise o smjeru g, to z nema limesa kada x-+0 i
1801.
az
x=3
(x2-ay),
?z
ay
=3 (y2-ax)- 1802. -_
az
2x
2y
(x +y)2
az
ay
- 2x
(x-I-Y)'-
1803.
2z
ax
-_-_ ?z-= v
x° ?V x
1
1804. -
fo
ax
_
x
V,2 -y2
az
ay
_
1/x2
y
3,2
az y2 az X_),
1805. ay
aX (X' -1-Y2)''' (x2+1r21oi_
1806. -_
fo
ax
1
l x'--+y., cy
-
Vx° -f Y2
1.
"
(x+ Vx'z+y")
1807.
az
aa
-_ - x2
y
+y2
az
ay
o
x' + y'
1808. -ax = yxy-I
az az
ay
-=x' In x.
1809. -=--e
az Y sir,
.
x
y
?'cos-, --=- 1
e
sin
y
Xcos-
y
.
ax x' x ay x o
az xy212x2-2y' az y.x' V2x2-2y2
I810. =
ax 1 yI04-A ay Iyj(x4-y4)
1811. -_
i1z
ax
I
VT))
ctg
x-}-a
VY
,
2z
ay
- x+a
2Y VY
ctg
x-I-a
tiY
-.-Y-
1849 ODGOVORI 431
Ou Ou Ou
1812.
Ox
(xv)z-r,
c
=xz (xy)z -i, Oz=(xy) ln (xy).
Ou f(l
1813. -=vz`vInc,
cx "ey
- ' ' )n z
Ou
?z
=xyzxy-1.
1814. f, (2, 1) =-,A..

1
(2, 1) =0.
1815. f; (1; 2; 01=1, f,,(I; 2; 0)=,Jí(I; I
2; 0)=--
1
x
1820. 1821. r.
(X2+y2+z2)'I
1826. z = arctg -+ (x). 1ß2Z z =

x°
I y216 x F sin y - -21
1828. 1) tg v. =4, tg (_ tg v= ; 2) tg a. _, tg ß= 4, t3 Y= 4.
1
1829.
OS
Oa
_ - -= -h,-
i
2
as
h ,
OS
Oh
1
2 Oh 2
1
1830. Uputa. Provjcrite da je funkcija jednaka nuli na cijeloj osi OX i na cijeloj osi OY i poslu°zite
se definicijom parcijalnib derivacija. Uvjerite se da je fy (0, 0)=fr (0, 0)=0.
1831. 4f=44x+4y+24x2+24x4y+4xz4y; df=4dx+dy; a) Of-df=8; b) 4f-df=0,062.

1833. dz = 3 (x2---y) dx+3 (y'--x) dy. 1834. dz= 2xy' dx-1-3x2yz dy.
4xv
1835. dz = (xz+y (y dx-x ciy). 1836. dz = sin 2x dx-sin 2y dy.
r
1837. dz =y2xY'-' dx+xY (1 -}-y ln x) dy. 1838. dz - x2 _y2
2
(x dx+y dy).
1839. df =
x+y
1
dx - -d
y
y
x
1840. dz = O.
1841. dz = 2
dy- -y dx .
= dx-2dy.
r sin -
2y
X.
x 1842. df(1, 1)
1843. du =yz dx+zx dy+xy dz. 1844. du - 1

(x dx+y dy+z dz).
Vxz.+yz+.zz
1845. du = (xy+
\
Iz y+ z dx+ 1- yz \ xz dy-{- (xy+
I
1n xy+
Y
dz] .
¡ 2xy
1846. du =
xzy z
z'
+a a
lydx+xdy--dz
.
1847. df (3, 4, 5) = (5dz-3dx-4dy). 1848. d1=0,062 cm; A1=0,065 cm.
1849. 75 cm' (s obzirom na unutarnje dimenzije).
432 ODGOVORI 1 850
1850. cm. Uputa. Postavimo da je diferencijal povr"sine isjeaka jednak nuli i nademo odatle
ó
diferencijal polumjera.
1851. a) 1,00; b) 4,998, c) 0,273.
1853. S taano"séu do 4 ni (preciznije do 4,25 ni).
ag-ßl
1854. n . 1855. dz = I dy Cl, 7 dx sin a)_
gVt t,
1856.
dz
dt
_
et (t In
t In2 t
t -- 1)
. 1857. -_ - ctg --
du
dt V, 11;
t x '
6--
x
2y"
.
du (12+ I) tg t (t2+ 1) In t du
1858.
dt
=2tlnttgt+ t
+
cos"-- t
1859.
dt
-=0.
1860. -= (sin
dz
dx
x)coS x (cos x ctg x-sin x ln sin x).
1861:
az
ax
y dz
x2+y2 ' dx 1
1
+x2
1862. -
az
2x
y_' dz
; dx =xy
g,' (x) In x+
z
1
J
.
ti =2x!'
a- - 2y f' (u,
az
1863. (u, e) + ycx' j' (u, ,) .
u
7_,)-1- xexy f' (u, v).
u
ax °
1864. - =0, - =1.

az
au
az
ay
w I y cz 1
1865. xy-I-
ax x' x ay x
du
1867. =-- fx(x, Y, z) + v;(x)f v (x, y, z) + I: (x, Y, z) [+k> (x, Y) + 0; (x, Y) F' (x)j
d----x
1873. Opseg raste s brzinom od 2 m/s , povr"sina raste s brzinom od 70 m2/s.

+2t2+3t4
--
1
1874. 9 V 3
1875. z01%s-21/2 km/h. 1876.
1(1+0-4-(4 2
1877. I. 1878.
V2
. 1879. - V3 1880.
68
13 .
cos a +cos ß + cos y

1881. 1882. a) (2; 0); h) (0; 0 i I; I);c)(7;2; I).
3
1884. 9i -3j. 1885. (5i -3j). 1886. 6i +3 j + 2lr.

4
1887. ¡grad u l = 6; cos a= -,2 3

cos ß = - -2 3
cos y =
3
1888. cos ,p = -3
Vio
1889. tg N 8,944; m 83 °37'.
atz abcyy 42z abcxy atz abcx2

1891. _ (62z2+áy2)st2 ' (b2x2 +a2y2)312
axe ax 8y aY' (b2x2+a2y2)312.
1892. -=
a'=z
ax'a
2 (y-x2)
(x2 i y)2
,
a2z
ax ay
_ - (x2+y)2 2x c)2z
ay2
-
1927 ODGOCORI
433
a'z xy a'z a'r r'-x2

1893. 1894. -0. 1895.
-
ax ay (2xy+Y2)3/2 óx ay ax'- r3
1896.
a'u
--- _
axz
-_ - =0;
a'u
ay'
a'u
az'
?'u
ax cy c
2'-11 8'
P,z
u
ax
L
1897.
a3u
ax ay az
- aßyxa-t yi-1 1898.
&3z
ax ay'-
= x'y cos (xy)-2x sin (xy).
1899. fxz (0, 0) = in (7i1- I); f:iy (0,0) = nui; fyy (0, 0) = 21(n-1).
1902. Uputa. Provjerite, upotrebom pravila za deriviranje i definicije parcijalne derivacije, da je
x'--y' 4Xÿ'
fx (x, y) = y y2 xs ( x,+Y zz
)
(za x'+y' 0), fx (0, 0) = 0 i, prema torne, ,f. (0, y)
-y za x = 0
za svaki y. Odatle je fxy (0, y)
i _ - 1, a napose je, fxy (0, 0) = - 1. Ana-
logno nalazimo da je fÿx (0, 0)= I.
1903. -
a'z
(DX'
a'z
=2fú (u, v)-I-4x'fúü (u, v)+4xy fúv (u, v)-I-f,v (u,v);
fv (u, y) +4xy fúu (u, v)+2 (xz+Y')fúv (u, v) +xy fvv (u, v);
c'xóy
a'z
ayz
2 f (u, v) +4y'fatu (u, v)+4xy fú (u, v)+x' f,, (u, v).
1904. -
a'2
ax'
.-:- fxx+2fxz 9'x+fz (9,x)' -i- fx xx
1905.
E`.2z.
2x=
t wx )- f, 9-4xx +f.x 'Gx x -
ax ay
q
H
f;.t Ny) lvz.,f, f v" ,. fvGxs
12
f,u, ('l ,,)'+2ftv
1914. u (x, y) (x) sh (y) 1915. u (x, y)=xw(Y)-rqt(Y)

1916. d'z -- ex?' [(y dx x dy)2 -¡ 2dx dy]. 1917. d2u = 2 (x dy dz+y dx dz+z dx dy).
1918. d'z (t) (x dx+Y dY)' -{- (t) (dx' i-dy').
xY
x
1919.dz=l- ex x
ey y
x
(yln-dx+xin-dy;d'z=(--1
/
y \y /
xY
(y'In'---
l y
y
x.
ex
dx2 +
l
/ ex x x x
2lxyln-ln-+ln-
` y ey
x
Y
dxdy -- x2 In'
ey y
dy2
1929. d'z=a'fú,(u, v)dx'-i215f;c(u, v)dxdy+b'fvv(u, v)dy'.

1921. d'z=(yexfv-I e'Yfúu': 2yex+Y.f;;v+Y2e2X fvr,) dx'+2 (eYfú+exfv+xe'Y.Íuu+
+ex+Y(1+xY)fúv -I-Ye" fva) dx dy+(xeY.fu+x'-e'-Yfúu+2xex+Y fúv+ezx fvv) dy'.
1922. d3z = ex (cos y dx3-3 sin y dx' dy-3 cos y dx dy'-rsin y dy3).
1923. d3z = -y cos x dx' -3 sin x dx' dy -3 cos y dx dy' -1 x sin y dy3.
1924. df (1; 2) = 0; d2f (1; 2) = 6dx'+2dx dy 1-4,5 dy'.
1925. d'f (0, 0, 0) = 2dx'+4dy'+6dz'-4dx dy+8dx dz+4dy dz.
x3-
1926. xy+C. 1927. y
3 + si n x+ C.
28 Demidovie: optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
Zadaci
434 ODGOVORI I 91
1928. -- _ in x - y '
1929. -
1
2
ln (x2 -I-y2) -I 2 arctg -y -f C.
V x2 -1-y2
1930. C. 1931. + C.
x--y
1932. a - -- I, b= -1, z-
x2 -f-y2
C 1933. x24 y3 i xy+xz+yz-I-C.
1934. x" -1-2xy2-f-3xz '-y2-yz--2z -C. 1 1935. x2yz-3xy2z+4x2y2+2x-f-y+3z C.
x y x2+y2+z2+C.
1936. ' C. 1937. 11
y z x
1938. A =_ -1. Uputa. Napisite uvjete totalnog diferencijala za izraz X dx+ Y dy.
xy
1939. f:z' = jy'. 1940. u =f f (z) dz + C.
1941. --
dx
dy
__
b2x
ày '
-_
dey
dx2
-
b4
-
à2y3 ' dx3
d3y 3bsx
a4y5
1942. Jednadiba koja odreduje y jest jednadz"ba za par pravaca.
dy yx lny Y Y d2y
y y
1943. =
dx 1 --xyx-i dx y- 1 ' dx2 (1 -y)3
/d2y
1945. 3 ili -1; = 8 ili --8.
dx dx 2
x-t
dy x d'y (a2 -f- 1) (x2 y2)
1946.
dx ax-y dx2 (ax--y) 3
dy y az
=
x--yz bz 63.'2-3xz-2
1947. -
dx
_
x' dey
dx2
2y
x2
1948.
ax xy-z2' by 3(xy-z2)
1949. --
az
_ z sin x-cosy az x siny - cos z
2x cos x-y sin z' by cos x-y sin z
1950.
az
-=--1;
ax
-_
az
by
1
2
.
1951.
az
-
ax
-- a2z
c2x
;
by
_-- bzz'
az c2y aez
ax2
_-- c4(b2-y2)
a2b2z3 '
a2z
ax by
_- c4xy
(2'62 z3
aez
ay2
=
c4 (a2-x'2)
a2b2z3
x 9'y
dz 0z'
1953.
dx
- I t/5,,'
y'
y2 a2 x-_a2
1954. dz =- - -x dx - - dy; z
d2z =
z3
dx2-2 -- dx dy
z3
-i
z;i
dy2 .
4
1955. dz == 0; d2z = (dx24
15 dy2)
z z
1956. dz --
--z (dx+dy); d2z=
1
(dx2+2dx dy -!-dy2).
1961. -y'=oo; z- dz z 4
dx dx 5
1
dx2 25
y (z-x) z (x-y)
1962. dv --. dx; dz = dx;
x(y-z) x(y-z)
d2y
1991 ODGOVORI
435
au au
-_---_ a'u =0; -=-1; -=0;
a'u a'u av av a'v a2v a'v
=0.
-
1963.
ax
_ ay
=1;
ax ay
=2; =1;
ô.x' ay" ax ay ax' ax ay ay'
dv= -- dx- --
y , 1 v
1964. du = dx-L dy;
1+y 1+y 1+y 1+y
2 2v
d'-u=-d'u= dx dy dy2.
(1 +y)2 (l+y)"
1965. du - vdx- g 'dy ; dv - dx-I-q' dy
w
--
9>u 9u 9'v
v
1
Sbu I
1966. a)
az
-ax _ c sin v
u
,
az
ay
_
e cos e
zt
; b) -ax _
az
2
I
(v+u)
' ay
- ^- - (v-u);
az 1
2
1
c) dz= [eu-' (v+u) dx+eu+-v (v-u) dy].
1967. - =Fr'
2x
(r, q,) cos 9' -F (r, ' w)
stn
r
W
;
ay
z
Fr (r, W) sin 9 +F9 (r, 9)
cos t'
r
1968.
az
ax
= - -a c
cos T ctg 0;
az
ay
- c
b
sin w ctg 0.
2y d'y
2
1969. }- + y= 0. 1970. = 0.
d dt
d'x dx d'x r
1971. a)
d
2y
y
-0; b)
yi
0 1972. tg t4 -
r"+2 (
dr
dq,,
r
d'r
dg'
1974.
az
au
= 0. 1975. u --
az
au
., = 0.
1973. K = .
dr
Fr';-
3Ì2
1976.
a'u
at-2
+
i
r2
-a,'
a'u
-I
i au
r ar
0. 1977.
S'z
au av 2u ay
I az
1978. -=
aw
av
0. 1979.
a'w
av'
= 0. 1980.
a'w
au'
- 1
2
.
2x-4y-z-5 = 0; x-1 y+2 z-5 x-4 y-3 z-4

1981. a) = -- = ; b) 3x-}-4y-6z= 0;
2 -4 3 4 -6
x-R cosa y-R sin a z-R
c) x cos a-1 -y sin a--R ,-= 0,
cos a sin a 0
a' b' c'
1982. 1 ; } ;
Va'+b'+c' V a'+b'+c2 V a'+b'-?-c'
1983. 3x+4y+12z-169=0. 1985. x+4y-{-6z=+21.
1986. x-1-y+z = -y- Va'-{-b' {-c'.
1987. U tackama (1; +1; 0) tangencijalne ravnine su paralelne s ravninom XOZ; u tackama
(0; 0; 0) i (2; 0; 0) paralelne su s ravninom YOZ. Nema tacaka plohe u kojima bi tangen-
cijalna ravnina bila paralelna s ravninom XOY.
1991. -- .
3
436 ODGOVORI 1994
z=o
1994. Projekcija na ravninu XOY jest:
x2-1,y2-xy-I =0.
x=0
Projekcija na ravninu YOZ jest: 3y2
{-z'--1=0.
4
y=o
Projekcija na ravninu XOZ jest: 3x2
1 z2--1=0.
4
Uputa. Dodirna krivulja plohe s valjkom, koji projicira tu plohu na neku ravninu, jest geo-
metrijsko mjesto taaka na plohi u kojima je tangencijalna ravnina te plohe okomita na
ravninu projekcije.
1996. f (x+ h, y+k)=ax2-I-2bxy cy2+2 (ax+by) h+2 (bx+cy) k+ah2+2bhk+ck2.
1997. f (x, y)= 1-(x+2)2+2 (x+2) (y- 1)+3 (y-1)2.
1998. 4 f (x, y)=2h+k+h2+2hk+h2k.
1999. f (x, y, z)=(x- 1)2+(y-1)2+(z-1)2 + 2 (x-1) (y-1) - (y-1) (z-1).
2000. f (x+h, y+k, z+l) = f (x, y, z)+2 [h (x-y-z)+k (y-x-z)+l (z-x-y)] -f-
+ f (h, k, l).
x2 -I-y2 x'+6x2y2+y'
2001. y+xy+3x2y-y3 2002. 1-
3! 2! 4!
2003. 1+(y-I)+(x-I)(y-1).
I)
2004. 1 + [(-x-1) + (y+ 1)] +[(x-1)
3
1+a 7r 1 1
((-,c2-ß2);
2005. a) arctg I- 1 (a+ß)
4
r(1 +a)m+(l +ß)n
b) s 1+ 2(nfa+nß)+32[(3m2-4m) a2-3mnaß+(3n2-4n) ß2].
2006. a) 1,0081; b) 0,902. Uputa. Primijenite Taylorovu formulu na funkcije: a) f (x, y)=Vx VA'
u okolini tacke (1; 1); b) f(x, y)=yx u okolini tacke (2; 1).
2007. z=1+2(x-1)-(y-1)-8(x-1)2+10(x-1)(y-1)-3(y-1)2+...
2008. zmin = 0 za x = 1, y = 0. 2009. Ekstrema nema.
2010. zmf n=- 1 za x= 1, y= 0. 2011. zma x= 108 za x= 3, y= 2.
2012. zmi=-8 za x=V2, y=-V2 i za x=-V2, y=V2. Za x=y=0 ekstrema nema.

ab a ab
2013. zmax=- u tackamax=-, y=
b
i x=--_a y=- ,
b
_; zmn=----
3 V 3 V3 V3 V3 V3 3V 3
u tackama x=-, y=-- x=-

a b
i
a
, y=
b
V3 V3
2014. zmax =1 za x =y = 0.
2015. zmin =0 za x =y = 0; nepotpuni maksimum z= I u tackama kruznice x2+y2 =
e
1.
2016. z... =V3 za x=1, y=-1. 2016.1. zmin=6 za x=4, y=2.
?039 ODGOVORI
437
2016.2. z,;,5. = 8e-2 za x = -4, y == ; ekstrema nema za x = 0, y =0.
2017. u,i _---43 za x=--,y=--

2
'
- 1.
3
l
2018. un,in=4 za x=-,y=l,

2
z=1.
2019. Jednad2ba definira dvije funkcije od kojih jedna ima maksimum (zmaa = 8) za x = 1, y = -2,
a druga minimum (zmin = -2) za x =1, y = -2; u tackama kruznice (x-1)' + (y-I-2)2= 25
svaka od ovih funkcija ima granicni ekstrem z = 3. Uputa. Funkcije navedene u rje"senju
definiraju se eksplicitno jednadz"bama z=3+1/25- (x-1)2-(y+2)2 i postoje, prema
tome, samo unutar i na granici kru2nice (x-1)2 -F (y+2)2 = 25, u cijim taékama obje
funkcije dobivaju vrijednost z = 3. Ta vrijednost najmanja je za prvu funkciju i najveéa
za drugu.
2020. Jedna od funkcija definiranih jednad"zbom ima maksimum (zmax = -2) za x = -1, y =2,
a druga minimum (zm:n = 1) za x = -1, y = 2; obje funkcije imaju granicni ekstrem u
tackama krivulje 4x3- 4y2- 12x + 16y- 33 = 0.
2021. = - za x=y=
4
1 1
2
2022. z za x=1, y=2; z,;,,=-5 za x=-1, y=-2.
36 18 12
2023. zn,;n__'- za
13
x=-,
13
y=-.
13
2024. z,,,a =
2+1/2
za x=
7 +k, y=
9n
-;-kT; z,,,,=
2-1/2
za x=
3;
+k, y-
5zr
+k,.
2 8 8 2 8 8
2025. u,,,;n=-9 za x= - I, y=2, z=-2; u,a,=9 za x=1, y=-2, z=2.

2026. uma,=a za x=±a, y=z=0; u,in==c za x=y=0, z=+c.
2027. urna,=2.42.63 za x-=2, y=4, z = 6.
2028. uma,:=4'1., u tackama ( ---
4
3
,
4
--
3
-);
7
3
4
,3 '
7
3' -;
4'
3
7
3
4
3
4'
3
; um;=4 u tae-
kama (2; 2; 1);(2; 1; 2);(1; 2; 2).

2030. a) Najveéu vrijednost z =- 3 za x - 0, y = 1, b) najveéa vrijednost z =2 za x = 1, y = 0.
2031. a) Najveéa vrijednost z=

3v3
2
za x=+ -, y=
2
3
1
3
; najmanja vrijednost
2
za x= +
r2 y=- b) najveéa vrijednost z= I za x -- _i,
_ 3 ti 3 3, 3;
y = 0; najmanja vrijednost z = -1 za x = 0, y= + 1.
3
2032. Najveéa vrijednost z= 3- za x = y ,= (unutarnji maksimum); najmanja vrijednost
3
z = 0 za x =y == 0 (granicni minimum).
2033. Najveéa vrijednost z = 13 za x = 2, y = -1 (granicni maksimum); najmanja vrijednost
z = -1 za x =y = 1 (unutarnji minimum) i za x = 0, y = -1 (granicni minimum).
2034. Kocka. 2035. 1/21/, 1/217, 1 }/21/.

2
2036. Istostranieni trokut. 2037. Kocka.

4 4
2038. a == 11a 1/a . 1/a ' Va. 2039. M - 4' I 1
l 4
ODGO V ORI 2040
438
2040. Stranice su trokuta:

4 p' 4 p 2
nz,xl+mzxz-i-maxs
2041. x =
mr+m2+ma
, y - m1Y1+zrz2Y2+77Ze3' s
mi+m2+m3
xy z
2042.a 4-b-H =3.
c
2043. Mjere paralelepipeda su: -

2a
V3
,
2b 2c
, gdje su a, b i c poluosi elipsoida.
2044. x= y= 26 -{- V2 V, z= 2. 2045. x= t a b
V2 U2
2046. Velika os 2a = 6, mala
os 2b = 2. Uputa. Kvadrat udaljenosti tacke (x, y) elipse od njenog
sredi°sta (ishodi"sta) jednak je x2-I-y2 Zadatak svodimo na tra°zenje ekstrema funkcije x2i.y2
uz uvjet 5x2 -}- 8xy +5y2= 9.
2047. Polumjer haze valjka je: -

R
2
2-, Vs
2
a visina R= 2- -dje
2
V5
, g je R polumjer kugle.
2048. Kanal mora spaiati tacku parabole (-1 ;

4/
s tackom pravca (
8
; - 8) ; njegova je
7 V 2
duljina __. . 2049. V2730.
8 14
sin a v,
2050. Uputa. Ocigledno je da se tacka M u kojoj zraka prelazi iz jedne sredine u drugu
sin ß e2 '
a b
mora nalaziti izmedu A, i B1, pri emu je AM=----- , BM==---- , A,M = a tg a,
cos a cos ß
a b
1:11M == b tg ß. Trajanje gibanja zrake jednako je + . Zadatak svodimo
v, cos a v2 cos ß
a
f (a, ß)== 'Ui cos a -
b
na trazenje minimuma funkcije uz uvjet da je a tg a-I-b tg ß = c.
Z'2 cos N
2051. a = ß.
2052. I,: I2:I3-=

1Z
I
:
I
R2 :
1
12 .
Uputa. Nadite min imum funkcije f (I I 2, I,)=IiR, 7282
+ I3R3 uz uvjet da je I,+I2-1-73 = I.

2053. Izolirana tacka (0; 0). 2054. Siljak druge vrste (0; 0).
2055. Samododirna tacka (0; 0). 2056. Izolirana tacka (0; 0).
2057. vor (0; 0). 2058. Siljak prve vrste (0; 0).
2059. Cvor (0; 0). 2060. Cvor (0; 0).
2061. Ishodi"ste je izolirana tacka kada je a> b, i "siljak prve vrste ako je a b, te cvor ako je a<b.
2062. Ako izmedu velicina a, b i c nema medusobno jednakih, onda krivulja nema singularnih
tacaka. Ako je a b <c, onda je A (a, 0) izolirana tacka; ako je a<b --= c, onda je B (b, 0)
-
Nor; ako je a -- h'=- e, onda je A (a, 0) "Siljak prve vrste.

. 2
2063. 1, x. 2064. y2 = 2px. 2065. v ±R. 2066. x' - yx =l 3 .
2067. x
2
s .
2093 ODGOVORI
439
2068. Par pridru2enih istostranih hiperbola kojih jednad2be, ako osi simetrije elipsa uzmemo
S
za koordinatne osi, imaju oblik . xy=+-
2-tr
2069. a) Diskriminantna krivulja y =0
je geometrijsko mjesto tacaka infleksije i ovojnice zadane
porodice; b) diskriminantna krivuljay = 0 je geometrijsko mjesto siljaka i ovojnice porodice;
c) diskriminantna krivulja y = 0 je geometrijsko mjesto "siljaka i nije ovojnica; d) diskri-
minantna krivulja raspada se na pravce: x = 0 (geometrijsko mjesto cvornih tacaka) i
x = a (ovojnica).
2070. y=
vó
2g
-- gx 2
24)
2071. 7-
3
1
- . 2072. 1/9+ 2073. V3 (el-1).
In 10
2074. 42. 2075. 5. 2076. xo+zo 2077. 11+
9
2079. a) pravac; b) parabola; c) elipsa; d) hiperbola.
- -¡da
2080. 1)
da
dt
-
a°; 2) a
da
dt
; 3)
da
dt
a°-f-a
da°
dt
.
d
2081. -(abc)
dt
- -bc
dt
{- a-db
dt
del
e)+( ab dt--
2082. 4t (t2+ 1).
2083. x=3 cos t; y-.=4sint (el ipsa); v=4j, w=-3i za t=0; v=-322i+21/2j,
3 V2
w=- 2-i-2V2 j za t=4; v=-3i, w=-4j za t=
7T
2084. x = 2 cos t, y=2sin t, z=3t (zavojnica); v=-2i sin t+2j cos t+3k; v=1/13 za
po volji odabrani t; w = -2i cos t-2j sin t; w = 2 za po volji odabrani t; v= 2j+3k,
w=-2i za t=0; v=-2i+3k, w=-2j za t=2.
2085. x = cos a cos wt; y = sin a cos wt; z = sin wt (kru2nica);
v = - wi cos a sin wt- col sin a sin wt+ wk cos wt; v = 1°,1;
w=- w2i cos a cos cot- w2j sin a cos wt- w2k sin wt; w w5.
2086. v --._ Vvór + vo,, + (vo, - gt)2 wx = wy = 0; wz _, -g; w =g

d8
2088. wV d+ h', gdje je w= -- kutna brzina vrtnje vijka.
dt
r=
2
k); -j; {i=12
2 (i-k).
2089. Va2w2+vo-2acovo sin wt. 2090. (i V ==
2091. T =
1
[(cos t -sin t) i+ (sin t+cos t)j +k]; V = -_ - 1

[(sin t+ cos t)i +(sin t -cos t)j];
1/.
cos (T,z)-
1/ 3
3
; cos =0.
z)
(V,
2092. t- i +4j +2k - 4i +5j -8k ß

-2i-1-k
V21 ; V- V105 ; l 5
2093. -
x -a cost - y -a sin t _ z -bt
-a sin t a cost b
( tangenta);
x -a cost -- y -a sin t - z -bt
b sin t -b cost a
(binormala);
x -a cost y -a sin t z -bt

(glavna normala). Kosinusi smjera tangente su:
cost sin t 0
a sin a cost b
cos z= - t
; cos ß= ; cos
Vae -1-b2
y= . Kosinusi smje; a glavne nor -
Va2 -1-b2 11 +b2
a2
male jesu: cos a, = cos t; cos ß, = sin t; cos y, = O.
440 ODGO V ORI ?094
2094. 2x-z= 0 (normalna ravnina); y = 0 (oskulatorná ravnina); x+2z--5 ==0 (ravnina

rektifikacije).
2095.
x-2
=-y-4 4 z-8
(tangenta); x+ 4y+ 12z-114=0 (normalna ravnina); I2x-6y+
-{- z -8 = 0 (oskulatorna ravnina).
x- --
4
14
y- -
C3
z- 12
x-
t4
4
y- 13
z- r2
2096.
12
- t
3
- 1
(tangenta); ta+2r 1-t4
3
2/3-t
2
(glavna
r4 t3 r2
x- y- z
normala);
1
4
__
-2t
3
_
t2
2
(binormala); Ml -
1
4;
-- 1
3
;
1
2 I ;
/
M214 - 3; 8
2 .
2097. -x-2 _1
y-I-2
-1
_
z-2
2
(tangenta); x-1-y = 0 (oskulatorna ravnina);
--2 v 1-2
- 1
z-2 x-2 y-{-2 z-2

= (glavna normala); = - =
Ö (binormala); cos r,
1/2
COS ß2 =
V2 - , COs y2 =-0.
x- R
y- R
z- -2
V2
R
2098. a) (tangenta); x z = 0 (normalna ravnina);
2 0 - y2
x-1 y-I z-2
b)
(tangenta); x-f-y-I-4z-10=0 (normalna ravnina);
1 1 4
x-2 y-2 V3 z-3
c) -- _ - ------ _ (tangenta); 2 V3 x-;-y-2 V3 z=0 (normalna ravnina).
2y3
2099. x +y = 0. 2100. x-y-z V2=0.
2101. a) 4x-y-z-9 = 0; b) 9x-6y+2z-18 = 0; c) b2xóx-a2yóy -I- (a2-b2) zoz = a2b2 (a2-h2).
x-1 y 1 z-1
2102. 6x-8y-z-F3==0 (oskulatorna ravnina); (glavna normala);
31 26 -22
x-1 y-1 z-1
(binormala).
-6 8 1
2103. bx-z = 0 (oskulatorna ravnina); z _Q (glavna normala); x+bz

y=
} (binormala);
i-f-bk -bi-;-k
2= R- .
, V
V1-'-b2 V I + bz
2106. 2x }-3y-{-19z-27-s0. 2107. a) 2; b)

b --4 .
2108. a) K=--
e-e
3
1'2
- ; T =
e-''
3
- , b) K=T =
1
2a ch2 t
2133 ODGOVORI
441
a_
(y a xs a
2
2109. a) R =-- p -- ; b) R -= P
= (p 2111.
ave
a 8p1 x3 a2 +1,2
22
2112.K_=2, w,=0,)1,,, 2zat=0;K=71[14,wT= , w'n = 2 za t =
/14 / 14
CLAVA VII
2
2113.4-.
3
2114.1n-.
25
24
2115.
Tr
12
2116. -.
9
4
na2
2117. 50,4. 2118. 2119. 2,4. 212.0.
2 6
2121. x= 1; y=2 y; -6; y=2. 2122. y=x2; y=x+9; x= l; x 3.

4
2123.y=x; y=10-x; y 0; y 4. 2124. y =- -; y=2x;

3
x=- 1; x=3.
2125. y 0; y=V25 x2; x 0: x =3. 2126. y =x2; y>x12; x -1; x

I 2 I I I s
2127. f dy f (x, y) dx r d.x f f (x, y) dy. 2128. f dy f f (x, y) dx f dx 0f f (x, y) dy.
O 0 0 O 0 y 0
I 2-y I 2 2-x
2129.
o
f dyff(x, o
y)dx =f dx
0 o
( f(x, y)dy+ f dx off(x, y)dy.
I
2 2x+3 4 y/2 5 2 7 2
2130. ,1- dx f f (x,
2x
y) dy J
2
dy J f
(x, y) dx+ f dy ff (x, y) dx+f dy y-2f f (x, y) dx.
4 5
2
Y V2 V2-y2 O V2-x2
f f f (x, y) dy
1
2131. f dy f f (x, y) dx + f dy ( f (x, y) dx= dx

O -y I
-V2-y2 -I -x
1 V2-x2
+Jdx
o
f f(x,y)dy-
x
é 2 2 Vy/2
2132. r dx f f (x, y) dy= f dy f f (x, y) dx.
L' I 2x2 0 -V9h
-1 V4-. I -V1-x2 1 V4-x2
2133. f dx f f (x, y) dy
/
-}- f dx f f (x, y) dy+ -1f dx f f (x, y) dy +
-2 -V 4-x2 -1 -114-x2 V Ix2
2 V4-x2 - l 164-y2 1 -V1-Y2
+ f dx
-1/4-=x= f f (x, y) dy = -2f dy f f (x, y) dx+ f dy f f (x, y) dx +
-V4-y2 -1 V4-y2
1
11'
V 4-Y° 2 V4-y2
+ f dy f f (x, y) dx+ f dy f f (x, y) dx.
-1 VI 3,s 1 -1/4-7
442 ODGOVORI 2134
-2 1/9-752 2 1/1-1-x' 3 V9-24"

2134. f dx f f (x, ÿ) dy+ .f dx f f (x, y) dy + f dx f f (x, y) dy =
-3 - 1/19-x2 -2 -V I+x2 2 -V9-x2
-I -Vy2-1 -I V9-Y2
- j dy f f(,y)dx+ f dy f f(x,y)dx+
-Vs -V9_,2 -Vs VY2-1
1/9_ÿ2 Vs -Vyp-=1 Vs V9=Y=
- f (x, y) dx + f dy f f (x, y) dx.
1
.f dy f f (x, y) dx-}- f dy49-y2

-1 - V9-yz 1
.1
l/y2-1 1
1 1-x 1 I-y a I a2-x2

2135. a) f
O
dx f f (x,
O
y) dy= f dy f f
0 0
(x, y) dx; b) f dx f f (x,
-a -1(a2-x2
y) dy =
a Va2-Y2 1 Vx-x2
_
-a
,f dy f f (x,
4a2-y2
y) dx; c) f dx f f (x, y) dy =
O -Vx-x2
1 +V1-4Y2
1/2 2 ) 1 1 y
=
- f dy
1/2 1_V1=4y2
f f (x, y) dx; d) f dx f f (x,
-1 x
y) dy= f
-1
dy .f
-1
f (x, y) dx;
2
a y+2a a x 2a a 3a a
e)
O
f dY yf f (x, y) dx = 0f dx 0f f (x, Y) dy + f
O
dx
0
f f (x, Y) dy +
2a
f dx
x-2a
f f (x, y) dy
48 V.ÿï3
2136. f
0
dy f f (x,
y/I2
y) dx.
2 y/2 3 1
2137.
0
f dy f f (x, y/13
y) dx+ f dy f f (x,
2 y13
y) dx.
a/2 V/a2-Y2 a Vax-y2

2138. f
0
dy f f (x,
1/a2-2ay
y) dx + f
a/2
dy .f
0
f (x, y) dx.
aV3
2 a a
2139. f dy f f (x,
a/2
y) dx + f dy f f
(x, y) dx.
o aft- a-Vae-y2
2
a a-y a2-y2 a 2a 2 2<f 2a

f dy y2/4a f dy fa_-yf (x,
1
2140.
O
f f (x, y) dx+
0 a+ V°
Y) d.t' : f
-.a ,
dy f f (x,
y2/4a
y) dx..
O V1-z2 1 1-x
2141. f dx f f (x,
-1 0
y) dy+ j dx f f (x, y) dy.
0 0
I/2 ptx 112 I V V3-x2

2142. dx f f (x, y) dy+
1;2
f dx f f (x, y) dy+ f dx f f (x, y) dy.
O 0 o
VZ o
RUT
2 V122-y' I II-accsin y
2143. J dy f f (x_ r dx. 2144. f dy f f (x, y) dx.
O O accsìn y
n
2145.
6
1
. 2146. -
1
3
. 2147. -- a.
7,-
2
2148. --
6
2 173 ODGOVORI
443
2149. 6. 2150. 2151. In 2.

2.
-16
2152. a) -
4
3
; b)
15
150
2-25 2153. 8
V2
21
p",
V1-(x-2)
2154. f dx
3
f xy dy =
4
2155.
8
a 2a.
2nR y=f(x) 2n R(1-cos t)

2156. - nR3.
5
2
Uputa. ff
(s)
y dx dy = f
0
dx
0
f y dy = f
0
R (1-cos t) dt f
0
y dy
gdje posljednji integral dobijemo iz preda'snjeg supstitucijom x = R (t-sin t).
I\
R4 I R2
2157. . 2158. . 2159. a' +
6 2 .
n/4 1/cos ça a/2 1/sin rp
2160. f clip f tf (r cos g, r sin g) dr+ f dg f rf (r cos g, r sin g) dr.

O O o/4 0
44 2/cos N 3n/4 1/sin a
2161. f dg f rf (r ) dr. 2162. f dg f rf (r cos g, r sin g) dr .
O 0 n/4 O
n/4 sin ry/cos2y, 344 1/sin 9, sin ,P/cossW

2163. f f (tg g) dg f r dr-i- f f (tg so) dg f r dr + f f (tg ry) dg f r dr.
O 0 n/4 0 3n/4 ' 0
n.14 al/cos 2 5n/4 aVcos 2m

2164. f dg f rf (r cos so, sin ,p) dr + f dq, f rf (r cos g, r sin g) dr.
-n /4 0 3n/4 0
2165.
77/2
f
o
dg
a cos
f
o
ro
rz sin g dr = - a3
12
. 2166. -
2
7a1 .
na3 22 >
Z,)
2167.
3. 2168.
\ 9
y a3
2169. 6
3
2170.
16 I/2 - 20
\-
.
3 9 2
2
2171. nab. Uputa. Jacobijeva determinanta je I = abr. Granice integriranja jesu: 0 5¢ <-27r,
Or,.1.
ß/(1+d) c/(1-v)
2172. f dv f f (u-uv,
uv) u du. Rjesenje. Imamo da je x= u (1-v) i y = uy; Jacobijeva
u/(1+a) O
determinanta je I = u. Odredimo granice za u kao funkcije od v: u (1-v) =0 za x =0,

odakle je u =0 (jer je 1-v #0); u -
c
za x= c. Granice mijenjanja od v: buduéi da je
1-v
a
y =ax, to je uy =au (I -v), odakle je v = ; za y = ßx nalazimo da je v = --- .
,s
1 u 2 2-u
f ( u-} v u-v +dv-)- f ( u-v ' u-v Idl
1( I \ \
2173. 7= 21 du I , ( du
L J -Ju \ I \ 1 J
0 2+v 1 2-v
fl u-{-v u-v1 u+v u-v
/
=
1
2I Idv
2-Idu-Jdvl f I
`
du .
-v
//
L-I 0 vJ
444 ODGOVORI 2236
Uputa. Nakon zamjene varijable jednadThe stranica kvadrata ée biti: u = v; u+v == 2;

u-v=2; u= -v.
2174. ab[( 12-72- - -77--b22) arctg
ak
bh
+
ab
hk,' Rjesenje. Jednad"zba krivulje je r4
a2
= r2 (va' cos2 -
- k2 odakle je
sine , 0. a donja grafica za r jednaka gornja grafica
r=/I h2a2 cos2 9,-/--ei sin2cpl. Buduéi da r mora biti realan, izlazi da je cose so-
- b2 a2 b2
- sin2 q> _.>0;
11
h2 k2
ak
odatle je za prvi kvadrant tg < Zbog simetricnosti podrucja integriranja s
bh .
obzirom na osi mo2emo izracunati -4

1
cijelog integrala ogradenog prvim kvadrantom:
arctg
ák
bh
ldä ,.,...zM_ 62
..:..2m
¡¡ (
ffdx dy = 4 I d J
abr dr.
(S) o 0
t Vy 2 VY a a¡z_xx
¡ 2 2
2; 4- 2;
¡ ¡
2175. a) 4 dy I dx + I dy I dx; b) dx J dy.
6
-Ity t y-2 0 a-x
9 7a2
2176. a) - ; b) 2 + a2. 2177. 2178. 10 a2.
) 2 ) 4 ) 120 ' 3
16'/
2179. 7. Uputa. 1< x< l. 2180.
3
V 2181. 3(4+ 2-1l.
2182.
4n
3
- V3. 2183.
5
4
vra2. 2184. 6.
2185. 107. Uputa. Provedite zamjenu varijabli x-2y = u, 3x+4y = v.

b
2186. (b-a)(ß- a). 2187. -I (ß- a)ln .
3 3 a
I I 1 x a(23
2188. v=ó dy f (1 -x)dx=ó dx (1-x)dy. 2193. .
3 a3 nr4
2194.
4 2195.
6
2196. . 2197. - 4a .
2198.
48 V6
5
2199.
105
88
2200. - a3
18
. 2201. -
abc
3
-.
4
2202. na3 (a-ß). 2203. rra' (2 V2- 1). 2204.
4
na3 (V2 - 1).
2205.
1ra3
3. 2206.
4
nabc 2207.
1ra3
(6 V3 -5). 2208. - 32
9
a3
3,, ab 3V3-2.
2209. rai (1-e-R2). 2210. 2211.
2
y
2212.
V2
3(2 V2-1). Uputa. Provedite zamjenu varijabli xy = u, -=
x
v.
2236 ODGOVORI
445
2213. -2
Va2b2+b2c2+c2a2. 2214. 4 (m -n) R2.
2215. - 22 a2. Uputa. Integrirajte u ravnini YOZ. 2216. 4a2.
2217. 8a2 arcsin

a
b
2218.
3
ira' (3 V3 -1). 2219. 8a2. -
1
2220. 3ua2. Uputa. Prijedite na polarne koordinate.

2220.1. Uputa. Projicirajte povrsinu na koordinatnu ravninu XOY.
2220.2. a2V 2.
3
2
2221. a = 3 sra2
L\
1 +H -1 Uputa. Prijedite na polarne koordinate.
J.
2222. -
16
9
a3 i 8a2. Uputa. Prijedite na polarne koordinate.
a a a
2223. 8a2 arctgg -.

Vi
Uputa.
p a =
_ 2
dx r
2
ady
= 8a
2
aresin
a
dx. Parcï al-
5 JV a2-x2-y2 2Va2-x2 1
o o o
no integrirajte, a zatim provedite supstituciju x = --

aV
2
3
sin t; rje"senje transformirati.
2224.
4(b
Vb2+c2 - a Va2+c2 + c2 in
2
21
Uputa. Prijedite na polarne koordinate.
ll ab+
{- V az c 1
2r 2 3
a2 2
2225. . 2226. 12 ; a24

12-v2 a 5
2227. x= 3 (4- ir) '
'
v= 6 (4-7r)
' 2228. x=-6 a; y= O.
2a sin a
2229. x=
3a
; y-0. 2230. x= 5; 9=0.
2231. /x= 4.
2232. a) Io=
á (Dd4);
- '' b) Ix= (D2-d'). 2233. I =? a'.
32 64 3
'/
a Vax
8
2234. a'. Uputa. I = J dx (y+a)2dy.
o -ti'äx
2235. 161n 2 - 9-3 . Uputa. Udaljenost tacke (x,y) od pravca x iznosi d =x-yI a dobivamo
je pomocu normalne jednad"zbe pravca.

1
2236. I =40 kas [7 V 2+3 ln (V2-I-1)], gdje je k koeficijent proporcionalnosti. Uputa. Posta-
koordinatnog sistema u onaj vrh, udaljenost kojega je proporcionalna gustoéi
viv`si ishodi"ste
plaice, usmjerimo koordinatne osi po stranicama kvadrata. Moment tromosti odredujemo
prema osi OX. Prijedemo li na polarne koordinate, imamo:
n/4 a sec q, a/2 a cosec
4.=f dg, f kr (r sin 9,)2 r dr + f clip f kr (r sin rp)2 r dr.
0 0 a/4 0
446 ODGOVORI 223,
7,24
2237. I 21635 Tra4. 2238. fo =
2
35
2239. 7ra4. Uputa. Uzmite za varijable integriranja t i y (vidjeti zadatak 2156).
1 1-x 1-x-y R y Rz-xz H

2240. f dx f dy f f (x, y, z) dz. 2241. f dx f dy f f (x, y, z) dz.
o o 0
-R -VRz-xz 0
a a Vaz-a
2242. f dx f dy f f (x, y, z) dz.
-a b
Vaz-zz
a b
1 (f1-xz
2243.
-1
f dx
_V 1_xz
f dy f
0
f (x, y, z) dz.
4
,2,2
2244. 815 (31 + 12 V 2-27 V 3). 2245. 2246. .
2247.
720
2248. - In
2
2 . 2249. 18 V 3-
/
59 T abc2 h2I¿z
2250. TrRs. 2251. . 2252. 4- Trabc. 2253.
480 4 5 4
2254. 71-R3. 2255. - 8

9
a2. 2256.
8
r3 r- 3 41
/I 2257.
4
7,1Z5.
- 2259. -
32
2258. . a2h.
10 9
x2+y2 ra
'/
2a V2ax-x2 2a 2 2a cos ¢ 2a
3 ¡ ¡ ¡
2260. Tra3. Rjefenje. v= 2 dx dy f dz=2 I dq, I rdr f dh

4 J
ó 0 0 o b
2=
2 2a cos s, 2
r3 dr 1 (' (2a cos ,p )4 3
[d dm= Trai.
-2 0 0
2a a J
0
4
2za3V2
2261. . Uputa. Prijedite na sferne koordinate.
3
19
2262. Tr. Uputa. Prijedite na cilindricke koordinate.
6
a3 Tr2abc
2263.
9
(3v-4). 2264. Trabc. 2264.1. ----- . 2264.2. (V 2 --1) abc.
4 V 2
2265. -
abc
2
(a +b c). 2266.
ab
(6c2-a2-b2).
2
2267. x = 0; 3 = 0; ï"== ,t. Uputa. Uvedite sferne koordinate.
5
4
2268. x=3> 9=0, z°=0.
2285 ODGOVORI
447
za2h
2269. - (3a2--1-4h2). Uputa. Os valjka uzimamo za os OZ, a bazu valjka za ravninu XO
Y. Mo-
12
ment tromosti izra6unamo s obzirom na os OX. Nakon prelaska na cilindricke koordinate
kvadrat udaijenosti elementa r drp dr dz od osi OX jednak je r2 sin' 9,5-i-z2,
2270. - 60
p ha'
(2h2+ 3a2). Uputa. Bazu sto"sca uzmite za ravninu XO Y, os stoica za os OZ. Moment
tromosti izracunajte s obzirom na os OX. Prijelazom na cilindricke koordinate, za tacke plohe
a
stoica imamo: r = (h-z), pri cemu je kvadrat udaijenosti elementa r c19, dr dz od osi
OX jednak r2 sin2 z2.
2271. 277-kph (1-cos a), gdje je k koeficijent prgporcionalnosti, a p gustosa. Rjesenje. Vrh stoica
uzmite za ishodi'ste koordinatnog sistema, a njegovu os za os OZ. Ako uvedete sferne koordi-
nate, onda je jednadz"ba p1a"sta
sin 4,
stoica
. Iz simetrije - - a,
r
2
a jednad`zba baze r =
h
slijedi da ukupno naprezanje djeluje u smjeru osi OZ. Mase je elementa volumena dm =
= pr2 cos dp d4 dr, gdje je p gustosa. Komponenta u smjeru osi OZ sile kojom taj ele-
ment privlaci jedinicu mase u tacks O, jest
k dm
sin = kp sin cos dr. Ukupno
r2
dd
2n 2-a hcosectp
privlaenje je f dcp f d4 f kp sin cos 4, dr.
0 0 0
2272. Rjesenje. Uvedite cilindriske koordinate (p, ry, z) s ishodi"stem u srediitu kugle i osi OZ koja
prolazi materijalom tackom, za koju pretpostavljamo da ima masu m. Udaljenost te tacke od
srediita kugle oznacimo sa e. Neka je r = V p2 + (f-z)2 udaljenost elementarnog volu-
mena dv od mase m. Privlacna sila elementarnog volumena dv kugle i materijalne take
dv M
nz usmjèrena je duz r a numericki je jednaka -kym , gdje je y = gustosa kugle
- 3
77123
a dv = p clip dp dz elementarni volumen. Ptojekcija te sile na os OZ je:

dF=
" = - kmy C-z
- kmy dv cos (rz) p dqi dp dz.
7.2 r3
2¡¡''n R jR2-z'
Odatle je
j F= -km y
J
d (-z) dz p dp
r3
= kmy -3Rz 2
4 1
, no buduci da je
0 -R 0
kMrn 00
4
3
yR2=M, to je F= . 2273. -f
X
y2e-xy2 dy-e-x2.
2275. a) (p>0); b) 1 za p>a; c) paß2 (p>0); d) aßs (p>0).

P a Y
2276. - 1
.
ß
2277. . Uputa. Derivirajte dva puta I e pt dt= . 2278. In .
p3 a
0
2279. arctg
ß
m
- arctg ám . 2280. -2
In (l+a). 2281. ir (V1-a2-1).
a
2282. arctg.ß . 2283. 1. 2284. 12 2285. -4
.
448 ODGOVORI 2286
n
2286. . Uputa. Predite na polarne koordinate.
4a2
2287. --2 . 2288. -8

z
2289. Konvergira. Rje§enje. Izdvojimo iz S ishodi°ste koordinatnog sistema zajedno s njegovom

e-okolinom, tj. razmotrimo IF= In Vx2+y2 dx dy, gdje je izdvojeno podrueje krug ff
(S )
polumjera e sa sredi"stem u ishodistu koordinatnog sistema. Presavisi na poiarne koordinate
2n I 2n 1
imamo Ie= d r In r dr = - In r
r2
2
1
E
1
2 J
` r dr d= 2r ez
(4
- 2 In e- 1.
z2
4)
Odatle
ò m ò
je lim IE=--.
2
7T
2290. Konvergira za a> I.
dx dy
2291. Konvergira.
gi Uputa.
p Opkolimo
p ppravac y x uskom prugam i stavimo ,
.. i¡(x-y)2
( S)
1 x-c 1 i
dy ¡' dy 3
= lim dx , _ + lim dx J , 2292. Konvergira za a>-- .
40.
o o
1(x-y)2 a-.o
x+ó
(x-y)2 2
o
5+3 ab (a2 ab 256

2293. 0. 2294. ]n V 2295, 2296. a3.
2 3 (a+b) 15
¢r 3 ii sV
2297. 3 (1+42)I-1J. 2298.
a
Srn mv
2299. a2 V 2.
L
1 11a2+b2 27rb
2300. (56 V 7-1). 2301. arctg 2302. 27ra2.
ab a.
2303.
16
(10 V10-1). Uputa. f f (x, y) ds mo2emo geometrijski interpretirati
C
kao povr'sinu valj-
kaste plohe s izvodnicom koja je paralelna s osi OZ, bazom kao konturom integriranja i vi-
sinama koje su jednake vrijednostima podintegralne funkcije. Prema tome je S = f x ds,
c
gdje je C - luk OA parabole y = - 3
8
x2, koji spaja taeke (0; 0) i (4; 6).
ai b ai-b
V
2
2304. a V 3. 2305. 2(b2+ aresin

Va2_b2 a
/4
2306. Vai+b2 (7t Vai+47rb2 - ln 2,rb+Va2+4Tr2b2
a2
13
4
a)
(
. 2307. a, .
+2b a
19
2308. 27ra$ Vai+bi. 2309. 2310. 40 . 2311. -27ra2.
b2)a .
2312. a) -;
3
b) 0; c)
5
d) -4; e) 4. 2313. Za sve slucajeve 4.
2314. -2/r. Uputa. Upotrijebite parametarske jednadz"be kru2nice. 2315. 3 ab2.

2316. -2 sin 2. 2317. 0.
2354 ODGOVORI
449
¡,
2318. a) 8; b) 12; c) 2; d) ; e) In (x+y); f) (x) dx + I (y) dy.
x, yi
2319. a) 62; b) 1; c)
4
+ 1n2; d) 1+V2. 2320. l/1 +a2 - V1 +b2.
2322. a) x2+ 3xy -2y2+ C; b) x3-x2y+xy2-y3+C; c) ex y(x Fy) C: d) ln lx IyI 1 C.
-R2 cos2 a. 1 -r / 2
2323. -2ra (a+b). 2324. -77R2 2325. za R 0 i
- za
-
6 16 i R < O.
2326. a) -2; b) abc-1; c) 5 V 2; d) 0. 2327. I = f

(s)
, y2 dx dy.
r,R4
2328. -4 3
. 2329.
2
. 2330.
-3
1
. 2331. 0.
2332. a) 0; b) 2nr. Uputa. Za slucaj b) Greenova se formula primjenjuje u podrucju omedenom

konturom C i krugom dovoljno malog polumjera sa sredi'stem u ishodi§tu koordinatnog sis-
tema.
2333. Rjesenje. Smatramo li da se smjer tangente poklapa sa smjerom pozitivnog obilaska(konture,
tada je cos (X, n)=cos (Y, t)=S , pa je prema tome cos (X, n) ds=cp
d ds = t¢ dy=0.
C C C
2334. 2S, gdje je S povrgina, omedena konturom C.
2335. -4. Uputa. Ne mo"zemo primijeniti Greenovu formulu. Dani integral je nepravi, zato 'Su)
u tackama presi eka konture s pravcem x -!- y _ 0 podintegralni izraz ima oblik ° .
2336. rab.
2337. - rae.
3
8
2338. 6ra2.
Y
2339. a2. Uputa. Stavite y = tx, gdje je t parametar. 2340.

2
2341. r (R+r) (R + 2r); 67TR2 za R = r. Uputa. Jednad"zba epicikloide ima oblik x = (R + r) cos t -
R+ r R-}-r
-r cos r
t, y = (R +r) sin t -r sin r
t gdje je t kut zakreta polumjera nepomienog
kruga u tacki tangiranja.
3
2342. r (R -r) (R -2r); rR2 za r = R. Uputa. Jednad°zba hipocikloide dobije se iz jednad"zbe
8 4
odgovarajuce epicikloide (vidjeti zadatak 2341) i to zamjenom r sa -r.
2343. FR. 2344. mg (z1-z2).,
2345. - (a'
k
2
b2), gdje je k koeficijent proporci.onalnosti.
W
2346. a) Potencijal U = -mgz, rad je mg (zl-z2); b) pOtencijal U= W
, rad
a2-f-b2-1" e2y
c) potencijal U= - ke-2 (x2+y2+z2), rad - (R2-r2)

k2
2
.
2347. -
8
3
7,a4. 2348.
2ra2 Va2+b2
3
. 2349. 0. 2350.
4
3
r abc.
2351.
ra 9
. 2352.
3. 2353.
25 5 +1
2354.
r V 2 h4
2 4 10(5V5-1) 2
29 Demidovic:
PDF compression, Zadaci
OCR, web optimization using a watermarked evaluation copy of CVISION PDFCompressor
450 ODGOVORI 2355
2355. a) 0; b) -f (S)
(cos a-}-cos ß+cos y) dS.
2356. 0. 2357. 47. 2358. - 7ra2. 2359. -a'.

2360. -_-,
aR
ay
e3Q
az
SP
Bz
- aRox '
aQ
ax
- 2P
ay
2361. 0.
dx dy dz
2362. 2 f f (x-i-y +z) dx dy dz. 2363. 2fff
(V) Vx+y2 -l'
a2U a2U e,2U, a'
2364. ff + dx dy dz. 2365. 3a". 2366. .
8a2 ay2-+ az2 /
2367. -
12
5
,ra5. 2368. --
,ra2b2
2
. 2371. Kugle; valjci. 2372. Stoici.
2373. Kruznice x2-1-y2 =ci, z =c2.
2376. grad U(A)=9i-3j-3k; ! grad U(A)=V99=3V11; z2=xy; x=y=z.

2377. a) - r
r
; b) 2r; c) - 3r r
; d) f' (r) -r
r
2378. grad (er)-- e; nivo-plohe su ravnine okomite na vektor c.
2379. -_ - -=
au
ar
2U
r
,
SU
Sr
!grad U za a- b = c. 2380. -al _ - cos
SU
- (l, r) r2
SU
81
= 0 za I l r.
2382. -2
*
. 2383, div a=-2r f (r) f' (r). -{-
2385. a) div r = 3, rot r = 0; b) div (re) _

re
r
- , rot (re) =
rx
r
c
; c) div ( '--
f (r) e) = f' (r) (er),
r
rot ( f (r) c) = f , (r) [ r .x't j
r
. 2386. div v = 0; rot y = 2a), gdje je (0 = wk.
2387. 2 coa°, gdje je a' jediniéni vektpr koji je paralelan s osi vrtnje.
a'U a2U a2U
2388. div grad U=-----
cx'2
A - -------;
cy az2
rot grad U=0. 2391. 37rR2H.
3
2392. a) --- TR2H (3R2+2H2); b) 7rR2H(R2-I-2H2).
10 10
2393. div F== 0 u svim tackama osim ishodi"sta koordinatnog sistema. Tok je jednak 4 Uputa.
Pri izracunavanju toka kdristite se teoremom Ostrogradskog-Gaussa.
2394. 2,,2h2. 2395.

--- ,rR" .
2396. U = rf( r ) dr. 2397. -.
m
Í
8 ro
2398. a) Nema; b) U=xyz-}-C; c) U=xy+xz-{-yz+C. 2400. Da.
2501 ODGOVORI
451
GLAVA VIII
2401. -
2n-
1
1
2402. -
1
2n
2403. --
2n-I
n
2404. -
n2
1
n+2 2n 1 1 3 5...(2n-I)
2405. 2406. 2407. 2408.
(0+1)" 3n+2 n(n+1) 1-4.7...(3n-2).
2409. (- 1)n * 1. 2410. n(n-')n +r. 2416. Divergira. 2417. Konvergira.
2418. Divergira. 2419. Divergira. 2420. Divergira. 2421. Divergira.
2422. Divergira. 2423. Divergira. 2424. Divergira. 2425. Konvergira.
2426. Konvergira. 2427. Konvergira. 2428. Konvergira. 2429. Konvergira.
2434. Divergira. 2435. Divergira. 2436. Konvergira. 2437. Divergira.
2438. Konvergira. 2439. Konvergira. 2440. Konvergira. 2441. Divergira.
2450. Divergira. 2451. Konvergira. 2452. Divergira. 2453. Konvergira.
2454. Divergira. 2455. Divergira. 2456. Konvergira. 2457. Divergira.
2458. Konvergira. 2459. Divergira. 2460. Konvergira. 2461. Divergira.
2462. Konvergira. 2463. Divergira. 2464. Konvergira. 2465. Konvergira.
2466. Konvergira. 2467. Divergira. 2468. Divergira. Uputa.

an
2470. Uvjetno konvergira. 2471. Uvjetno konvergira.
2472. Apsolutno konvergira. 2473. Divergira.
2474. Uvjetno konvergira. 2475. Apsolutno konvergira.
2476. Uvjetno konvergira. 2477. Apsolutno konvergira.
2478. Apsolutno konvergira. 2479. Divergira.
2480. Apsolutno konvergira. 2481. Uvjetno konvergira.
2482. Apsolutno konvergira. 2484. a) Divergira; b) apsolutno konvergira;
c) divergira; d) uvjetno konvergira. Uputa. U primjerima a) i d) razmotrite red
(a2k-r+a2k), a u primjerima b) i c) istrazite odvojeno redove a2k-r E a2k

k=1 k=1 k=1
2485. Divergira. 2486. Apsolutno konvergira.
2487. Apsolutno konvergira. 2488. Uvjetno konvergira.
2489. Divergira. 2490. Apsolutno konvergira.
2491. Apsolutno konvergira. 2492. Apsolutno konvergira.
°
1+(-1)n
2493. Da, 2494. Ne. 2495. E ; konvergira.
n=1 3n
1
2496. V ---- ; konvergira. 2497. Divergira. 2499. Konvergira.
n= t
2n(2n-I)
2500. Konvergira. 2501.IR41< I , IR51< ;R<O,R;, O.

120 720
452 ODGOVORI 2502
an
2502. R< -2n+1 =
2" (2n+ 1)n!
1
Uputa. Ostatak reda mo°zemo ocijeniti pomoéu sume geometri.-
ske progresije, koja prelazi taj ostatak: R=an - -- -

n+1 2
2
{
2
-----_---
(n+1)(n+2)
1 1 1 2 1 n-!-2
n 2503. R ; R,,,<3 10-8.
2 n+1 + 2 (n +1)2 (n-{-1)(n+1)!
2504. -
1
<Rn<-n 1
. Rjesenje: R I
i
1 1
n+1 I12 (n 2:' (n 1)(n+2)

- (n+2)(n+3) 1
+ -
n+1
1
n
I
21 (rr
I
2 n-{ 3
1
+ - n+1 1
; Rn< n(n-1)- 1
1 1
+ . . . =
(n+1) (n+2) n
2505. Za zadani red mozemo lako naci tacnu vrijednost ostatka:
I 2n-2
1
l(
Rn 15(n+ \4
1 l2n 1 l2n+z
Rjesenje. Rn=(n+1) I +(n+2) 1 -I- .. .
4 111 /
2
Pomno2imo s .
4
+2 +4
16 Rn=(n+1)/
4 +(n+2)( +
Izracunavi dobijemo: s°
zn
15 2n 1 2n 1 2n+2 1 12n +a l n `4 16 / 1\
((
1
(4) j`4) +41 +...=n(4Iy+ I

In,151\4I
16Rn=nl4) / ///
1 - -16 l / /
Iz toga dobivamo naprijed navedenu vrijednost za Rn. Stavimo li n = 0, nalazimo sumu

z
reda S= . 2506. 99; 999. 2507. 2; 3; 5.
15)
2508. S =1. Uputa. an= - - n+1

n
1 1
2509. S= 1 za x>0, S= -1 za x<0; S=0 za x=0.

2510. Za x> 1 apsolutno konvergira, za x.<1 divergira. .
2511. Za x> 1 apsolutno konvergira, za 0<x<1 konvergira, ali ne apsolutno, za x<0 divergira.
2512. Za x>e konvergira apsolutno, za 1<x <e konvergira, ali ne apsolutno, za x <1 divergira
2513. -oo<x<co. 2514. -oo<x<oo.
2515. Apsolutno konvergira za x>0, divergira za x <®. Rjesenje. 1) Ian¡ < -, a za x> 0 red s
-
enx
1 1
opéim clanom konvergira; 2) za x a cos nx ne tezi k nuli ako n >oo, jer bi iz
enx enx
cos nx->0 slijedilo da cos 2nx -1; prema tome je za x <0 naru"sen nuzni uvjet konvergen-
cije.
2516. Apsolutno konvergira za 2k7r<x< (2k+1) 7r(k=0, +I, +2, ...); u ostalim tackama di-
vergira.
2583 ODGOVORI
453
2517. Svugdje divergira. 2518. Apsolutno konvergira za x 7E0.

2519. x>l, x<-1. 2520. x>3, x<1. 2521. x x<-1.
2
2522. x;5-,x<4-. 1
3 3
2523. x>1, x<-1.
l O°
-1<x < y
1
2524. , <x <1. Uputa. Za ove vrijednosti od x konvergira kako red xk, ta-
k=i
°O 1 1
ko i red . Za Ix' %1 i za IxI<- opéi elan reda ne tezi nuli.
k- 2kxk 2
2525. -1<x<0, 0<xU. 2526. -1<x<1. 2527. -2<x<2.

2528. -1<x<1. 2529. -I
V2
<x < I
V2
. 2530. -1<x <1. 2531. -1<x<1.
2532. -1<x<1. 2533. - <x < co.
oo 2534. x = 0. 2535. - oo <x < 00.
2536. -4<x<4. 2537. --<x<-

1
3
1
3
. 2538. -2<x<2. 2539. -e<x<e.
2540. -3 <x<3. 2541. -1<x<1.
2542. - 1 <x<1.
Rjesenje. Za IxI 1 divergencija reda je oeigledna (interesantno je primijetiti
da se divergencija reda na krajevima intervala konvergencije x = ± ne pronalazi samo po- 1
moéu nuznth uvjeta za konvergenciju vec i pomoéu D'Alembertova kriterija). Za Ixl < ima- 1
(n+ 1)!xtn}11! n+1

mo: lim -rim( (n+ 1) xn!n I
< lim (n+1) IxIn=lim n
=0 (posljednju
nixn! n->oo n-,00 n-,,,c; 1
X
jednad"zbu jednostavno dobijemo pomoéu L'Hospitalova pravila).
2543. -1 <x <1. Uputa. Pomoéu D'Alembertova kriterija mo"zemo ne samo naéi interval konver-
gencije vec i istra2iti konvergenciju zadanog reda na krajevima intervala konvergencije.
2544. -1 <x <b. Uputa. Pomoéu Cauchyjeva kriterija mozemo ne samo naéi interval konvergen-
cije veé i istraziti konvergenciju zadanog reda na krajevima intervala konvergencije.
2545. 2<x <8. 2546. -2 <x<8. 2547. -2<x<4. 2548. 1 <x <3.
2549. -4 <x <-2. 2550. x = -3. 2551. -7<x< - 3. 2552. 0 <x <4.
2553. - 4 <x<13.
4
5
2554. -e-3<x<e-3.2555. -2<x<0. 2556. 2<x<4.
2557. 1<x <3. 2558. -3 <x < -1.
2559. 1 - 1
e
<x < + 1 . Uputa.
1
e
Za x = 1 f 1 red divergira jer je x->oo
e
him
(1+-1n )
e"
- 0.V
1
2560. -2<x<0. 2561. 1<x <3. 2562. 1 <x<5. 2563. 2 <x <4.
2564. Izl <1. 2565. IzI <1. 2566. Iz-2i1 <3 2567. IzI <V2.
5268. z - O. 2569. Izl < oz. 2570. Iz! <-2 1

.
2576. -In (1-x)(-1<x<I). 2577. ]n(1+x)(-1<x<1).

2578.
l
-- ln
2
--
1+x
1-x
(lx!< 1). 2579. arctg x (Ix] <1).
z x
2580. 1 (xl<1). 2581. 1 x (Ix1<1).2582. --(1x1<1).
(1-x)'
2583. -
(x-1)2
(Ixl>I).
(x-- 1)2 (1+x2)2
454 ODGOVORI 2584
1 1-x
2584.
1
(arctg x- 2
In (`x'G1).
2585.
4I V-3
6
. Uputa. Razmotrite sumu reda x- 3
x3
+
x5
5
- . . . (vidjeti zadatak 2579) za x=
1
..
.
l_ 3
x" In" a
2586. 3. 2587. ax=1+
°O
.4-,
-
nI
(- <x < oo).
0=1
-n
2588. sin ----I--+--
x+-11=11-211+x-
3! 4! 2
-1-(-1) -+...
n!
X'
x2
2!
x3 x4 X5
5!
n4
2
xn
2589. cos (x-I-a)=cos a-x sin a-- cos a-{-- sin a+- cos a+ ..
x2 X3 x4
.
2! 4! 3!
xn
(n-I-1)'rl
...+-sin
n!
[a-i-
2
(-ooGx<oo).
23x.4 25x6 22n-1x2n
2590. sin2x=
2x2
- 4 +
6!
-...+(-1)n-1 (2n)!
+...(_0.<x<.).
x x2 x3
2591. In(2-.Fx)=1n2+-
2 2.22
+
3.23
-...-(1)n_1 n2n
x0 -I-...(-2<x2).
Uputa. Pri istra2ivanju ostatka primjenjuje se teorem o integriranju reda potencija.

2x-3 no
E(n+3)xn(x1<1). 2593.
3x -5 - + 1+3n2
2592.
(x-1)2 =o x2-4x-1-3 L
=o +1xn(Ìxl<1).
oc,
(-1)n-12n-lxn
2594. xe-2x = x+ ( co <x< 00).
(n-1)!
2595. ex2 = + 1
uI
1.:=1
x2n
n
( - oo < x < 001. 2596.
n=o (2n+ 1)
x2n+1
!
( <x < ).
2597. 1 + z
(-1)n (2n)!
22"x2"
2598. 1+ - V (-1)n(2n)!
2
I (2x)2"
( oo <x< oo).
n-1
2599. 2 n=o
(-11n
(n+ 2)32n.x2n+1
(2n+1)!
(- 00<x<0.0). 2600.
n=0
E (-1)n
x2n+1
9n+1
(-3<x<3).
2601. -+
2
1
2
1 x2
23
+-
1.3x4 13.5x6
2 +2.476
4 25
-
-+...+ 1.3.5...(2n-1)
2-4.6 ... 27 2n
x2"
220+1
(-2<x<2).
(-1)n+12n-1
- <x< -
W x2n+1
1 1
2602. 2 (';x < 1). 2603. E xn
n=0 n=1
n,-- n 2 2
x2n+1
2604. x+ E(_ ir xn
(xl 1). 2605. E (-1)n (xI <1).
n=2 (n-1) n n=o 2n+1
x+---}-- xs x3 1- 3 3 5...(2n-1) xzn}1

24 +... ...(x)
1 1
2606. F + 1).
2 3 5 246...2n 2n+1
2607. x- 2
I x3
3
f- 1.3
2.4
x5
5
+( 1)n
1-3.5 .
246...2n
. . (2n-1) x20+1
2n+1
+...(xI<1).
2634 ODGOVORI 455
m 24n- a x2n
n-1
2608.
"=1
E (-1)n+i
(2n)!
(-03<x<co). 2609. 1+ E( 1)"-'-
n!
xn(-oo<x<0o).
n=2
m 1-}-2n+3n-i
2610. 8+3E xn(-oo<x<oo).
n-1 n!
x 2-x2 2.5x3 2.58...(3n-4)x'1
2611. 2+ 22.3.1! 26.32.2i
+ 2'.33.3! -I .. +(-1)"-1 23"-1.377.yt! + ...
+... (-oo<x<oo),
2612. 6
n-1
x422
(2n+1 +3n+1 ( 2<x<2). 2613. I+ 4 n1
(11+
Zn
(
2n-i) 2:
)
x (Ixl<)
2614.
7=0 422 +1
(1x1<.1/ 2).
n
xn
`N
2615. 1n2+E (-1y'-i(1+2-n)- (-1<x 1).
n=1
x2n+1
2616. V( 1)"(2n+1)(2n+1)i ( °O<x<oo).
n=0
x2n+1
E (-1)"+1 x"
°O
2617. x+(-1)n--
(2n+1) n!
(Ix1<). 2618.
2n (x 1).
n=1 n=1
2619. x+ - 1
2.5
xs + 1.3
22.92!
x9+ +
1-35...(2n-i) x4n+1+
2n(4n+1)n!
x3 2x5 x3 2x5
2620. x+ 3 + 15 + . . 2621.x-
3+15
. .
5x4
2622. e(1-2+6-...). x2 x4
2623. 1+
x2
2+24 +...
2624. - ¡x22 +12+45 +

(
.x4 x6
)
2625. x+x2+
1
3 x'+ . .
2626. Uputa. Polazeéi od parametarskih jednadzbi elipse x = a cos t, y= b sin t, izracunajte du-
ljinu elipse i dobiveni izraz razvijte u red po potencijama od e.
2628. x3-2x2-5x-2 = -78+59 (x+4) 14 (x+4)2 + (x+4)3 (- oz, <x < oo). -
2629. f (x+h) =
5x3-4x2-3x+2+(15x2-8x-3) h + (15x-4) h2+5h3
(-oo<xCoo; -oo<h<oo).
2630. E (-1)n i(x-1)n (0<x 2631. E (-1)n (X- (0<x <2).
)1=1 n n=0
2632. E (n+1) (x+1)n (-2<x<0).

"=0
2633. E (2 s 1-3 "-1)(x+4)" (-6<x< -2).

n=0
( x+2)2n
2634. E (-1) ( 2 V3<x<-2+V3).
n=0 3+1
456 ODGOVORI 2635
2635. e-"-
"L' (x+2)" (Ix[<)
i
n!
x-4 I (x-4)2 13 (x-4)a 135 (x-4)4

2636. 24-
22 4 24 4.6 2' 4,6 8 2'
I.3.5 ... (2n-3) (x -4)"
+ (-1)n , . (Ox<8).
1
4.6.8...2n 2"
2rt-1
x-7-
2637. (-1)" (Ixl <D5).
rt_t (2n-1)!
a n-1
4'-'(x--)
2638. + y (-1)n (Ixi < 0°).
2 n==-t (2n-1)!
co
1-x
-2 "_o2n+1 1-x
I 2"+1
2639. (0<x< co). Uputa. Izvr"site zarnjenu =t i razvijte In x
1+x) 1+ x
po potencijama od t.
2640.
x
1-{-x
+
2
1
1--x
x `2
--)+...
'
1.3
2.4 1+x
x
F
1.3.5 .
2.4.6... (2n-2 ) 1+x

. . (2n-3) x `"
+...(--x<W)
2
1
e I I
2641. ¡RI < < . 2642. I R I<
5
1 I '
n
-. -- --
( 2 )' I-3 ( 2 )
2643. ;: 0,523. Uputa. Dabismo dokazali da pogre"ska ne pre-
6 2 2 3 24 5
lazi 0,001, nu2no je ocijeniti ostatak pomoéu geometrijske progresije koja prelazi taj os-
tatak.
2644. Dva e1ana tj. I ----
x2
2
, 2645. Dva elana tj. x-- x2
6
.
2646. Osam elanova, tj. I + 2647. 99; 999. 2648. 1,92.

n=Ln
2649. IRI <0,0003. 2650. 2,087. 2651. [xI <0,69; [xi <0,39; IxI <0,22.
1 1
2652. [xi <0,39 Ix¡ <0,I8. 2653. 0,4931.
2 233.3!
2654. 0,7468. 2655. 0,608. 2656. 0,621. 2657. 0,2505.
2n
2658. 0,026. 2659. 1+ E (-1)" ( Y)
(2n)!
( co<x< co; - cw<y < cc).
n=1
2660. E(-1" (x -y)2" - x -y)2n oo<x< ; -co<y<cc),

t 2.(2n)!
+y2\2n-1
2661. E (-1)"-1
n=1
(x2
(2n-1)! ( <x<.; -00<y<oo).

00
1-x+y 2
2662. I-!-2
L (y-x)";
n=t
Ix -y <1. Uputa.
1+x-y
= 1-1- --
-1-(y-x) Posluïite se geometrij-
skom progresijom.
2682 ODGO V ORI
457
°"
2663. -- --
x" 1-Y"
--- (-1 <x<1; -1 <y<1). Uputa. 1-x-y+xy=(1-x) (í-y).
cn
+yZ"+l x+y
2664. E ( 1)" -----
2n+
- -- (-1 <x <l -
x$77 1-1
1
; 1 <y <1). Uputa. arctg
1-xy
= arctg x + arctg y
0
(Prl Ixl <î, lyl <I).
2665. f(x-{-h,y+k) =ax2+ 2b xy + cy2 + 2 (ax +by) h-}- 2(bx + cy) k+ ah2 + 2bh -{- cks.
2666. f (1+h, 2+k) -f (1, 2) =9h-21k+3h2+3hk-12k2+h2-2k3.
>r
E [(x-z)-(y; 2)]" f ``
2667. 1-{- Lx+\y 2 /
--t n! 2668. 1+ E (-t)"
s=1 (2n)!
2669. I I-x+
x2 -y2
2!
- +
x3-3xy2
3!
+ 2670. 1-1-x-rxy+-
1
2
x2y ..
c1-Fc2 2 (c1-c2) °° sin (2n+1)x c1+c2 c1+c2

2671. S(0)=- ; S(%7r)=
2 2n -{-1 2 2
2672.
b -a
-- 2(b-a) "s cos (2n=1) x
!-b)
°°
(-1)n-1
sin nx
S
b-a
7r ; -7r.
4 77
o
(2n+1)2 n-,1 n 2
7r2 cos nx
2673. +4 , S(±7r)=7r2.
JZ2
2674. - 2
sh a7r
r 1 W (-I)" (a cos nx -n sin nx)] ; S (4 rr) ch arr.
2a a2 y- n2
2675.
2 sin ar,
7r
°
_1
--
n sin nx
(-1)"-
a2 n 2'
ako a nlle cijeli broj; sin ax, ako je a cto broj; S (í7r)=0.
W
2sina I a cos nx
n1 (-1)" a2-n2
2676. ---- - + , ako a nije cto broj; cos ax, ako je a cio broj;
2a
S (j_ 7r) = cos a7r.
2677. ----
2sha7r
n_1
(- 1),r-1 n sin nx
a2+ns
3(+2r)=0.
2678. --
2 sh a7,
7 2a
1
+
>,
°°
=1
( -1)"
a cos nx
as ± n2
S( f rr) = ch a7r. 2679.
°
L
sin nx
n
sin(2a-1)x
2680. E
°°
; a) --;
7r
b) -;
7,
c)
77
>,
-t
2n 1 4 3 2v3
sin nx 7r 4 `''' cos (2n-1)x
-1)n_t
26 8 1 . a ) 2
2=E
(
n ' b) 2 7 nt (2n-1) 2
8
2682. a) E Lin sin nx, gdje je 62k-1 =-

2k-1
27 8
- ,r (2k-1)3' a bak= - 7-;
k
n,..t
c°
7r2 COS nx 7,2 7,2
b) +4 E (-1)" ; 1) -6-;
2) 12.
3 n°-1 tt2
458 ODGOVOR1 2683
co
n sin nx b)ea=-1 2a °O [(-Iean-1]cosnx
)"
2683. a) E [1-(-1)" ean
-
n=1 a2+n2 aa 2+n2
1-cos -
na
sin -
n7r
2684. a)
2
IT
n_i n
2
sin nx; b)--1
7
2
2
-
a n1
`°
n
- 2
cos nx.
4 sin (2n-1) x a 2°° cos 2(2n-1) x

2685. a)
1 (-1)n_i 2n-1)
(2n-1)2 ' b) -4 - a nt (2n-1)2
2
E
1
2686. bn sin nx, gdje 1,2k =(-1)k-

n=1
l 2k b2kT 1=(- 1)k a ( 2k+1
2687. -yn-1
8 °O sin (2n-1)
(2n-1)3
x
2688.
8
E
n=l
n sin nx
4n2-1
2689. -a t -
2h 1
2
1
,t_1
sin nh
nh
cos nx
l
2690. -a -
2h 1
2
-}-
n_1
(
sin nh
nh J I
cos nx
cos x °O cos nx
-
4
-+
1 °° cos 2 nxl.
2691. 1- +2 E ( -1) "-1 2692.
2 n =2 n2 -1 a 2 n =I 4n2 -1
,, n
¡2'
2694. Rjesenje. 1) a2n= ?a f f (x) cos 2nx dx=?a J f (x) cos 2nx dx+?a f (x) cos 2 nx dx. ('
Izvr"si-
J
0 0 7r
mo li zamjenu t -x u prvom integralu i t - 2a u drugom integralu, tada pri-

=x
mjenom pretpostavljenog identiteta f I
\
+t_ -f ( -t), lako nalazimo da je a2n=0 J
(n=0, 1, 2, ...);
2 n
2) b2"= f (x) sin 2nx dx= f (x) sin 2nx dx+ r f (x) sin 2n x dx.
J n
O O a
2
Ista zamjena kao u primjeru I uz identitet { ±t)== f -t dovodi do jednad"zbi

\` 2 J \l Z I/
b2n=0(n=1, 2, ...).
2695. --
1
2 az
4
n
°° cos (2n--1) ax
(2n+1)1)2
. 2696. 1
2 sin 2n ax
l cos
flax
- an sin flax
l
2697. sh 1
l
+2 E ( -1)" 12+n2a'
n =1
flax
10 °G
sin
2699. a)
4 °O sin 2(n - I) ax b) 1.
2698. -- E ( -1)" ,i-1 2n-1
;
an -1 a
2755 ODGOVORI 459
2700. a) -
2l °°
ir
co
E (-1)r +i
n--=-1
nx
sin -
nrrx
n
1
3 b) -
Z
8
-
41
,R2
Xi
°°
(2n-1)
(2n-1)2
1
ì
4
,rx
2701. a) E bn sin -,
2
gdje je b2k+i =
ir 2k+1
11.2
(2k+1)a ' b2k =

4vr
k'
"_1
2
cos
nx
2
-
b) 4 -16 1 (-1)n i .
x=1
(Zn+1) trx
sin
8 2
b)
1 4 'cos (2n-{-1)nx
2702. a) ;
(2n+1)2 2 ^tr2 ,,E=o (2n+1)2
2703. --
2
3
9 °O
rz-1 n2
- cos-3-- +27,2
1 2 n,rx 1
n=1
°° cos 2 narx
n
GLAVA IX
2704. Da. 2705. Ne. 2706. Da. 2707. Da.

2708. Da. 2709. a) Da; b) ne. 2710. Da.
2714. y-xy'=0. 2715. xy'-2y = 0. 2716. y-2xy'=0. 2717. xdx+ydy=0.
2718. y' =y. 2719. 3y2-x2 = 2xyy'. 2720. xyy' (xy2+ 1) = 1.
2721. y = xy' In -
x
Y
. 2722. 2xy" -í-y' = 0. 2723. y" =y' - 2y = O. 2724. y"+4y = 0.
2725. y"'-2y"-{-y= O. 2726 y"=0. 2727. y"'=0.
2728. (1 +y'2) y"'-3y y"2 =_ . 2729. y2-x2 = 25. 2730. y = xe2S.
1
2731. y = -cos x. 2732. y = (--5e-x+9ex-4e2S).
2738. 2,593 (tacna je vrijednost y = e). 2739. 4,780 [taeno, y = 3 (e-1)].

2740. 0,946 (tacna je vrijednost y = 1). 2741. 1,826 (tacna je vrijednost y =V 3).
Cr
2742. ctg2y = tg2x+C. 2743. x = ; y = 0. 2744. x' -{-y2 =1n Cx2.
+y2
Cx
¡---- 2747. y = C sin x.
-
2745. y - a . 2746. tg y = C (1-ex)a; x = O.
+ ax
1
v2 2
(1-e x ).
=
2749. 1 +y2 = 1-x2 . 2750. y = 1.
2748. 2e 1/e
2751. arctg (x +y) = x+C.

2752. 8x+2y-1- 1 -2 tg (4x+C). . 2753. x+2y+31n 12x+3y-71 = C.
2754. 5x-I-10y == 31n 110x-5y+61. 2755. p = ili y2=2Cx+C2.

1-cos p
460 ODGOVORI 2756
2756. In p =
2
1
cos' so
ln Icos 9,1 -1- C ili In IxI - Y
2x2
2
= C.
2757. Pravac y = Cx ili hiperbola y = -.C

x
Uputa. Duljina tangente jednaka je
l
2758. y' -x2 = C. 2759. y = Ce a . 2760. y' = 2px.
fxy dx
2761. y = ax'. Uputa. Prema uvjetima je
á
- 4
x. Derivirajuei dvaput po x dobivamo di-
fydx
o
ferencijalnu jednad"zbu.
2
2762. y' = 3 x. 2763. y = ,!4-x'+21n
Ix
x
2
2764. Pramen pravaca y = kx. 2765. Porodicu slicnih elipsa 2x2+ y' = C2.
2766. Porodicu hiperbola x' -y' = C. 2767. Porodicu kruznica x2+ (y-b)'= b'
2768. y = x In 4
C1
ix
- 2769. y=
C
x
x
2
-
2770. x= Ce v.
2771. (x-C)2 -Y'=C2. (x-2)'-y2=4;Y=+x.

C
2772.
x
-+lnlyl
Y
'
C. 2773.y==
2
x2 - ZC; x=0.
1
2774. (x'+y2)3 (x+y)2 = C. 2775.y=x 1 - 3

8
x.
2776. (x+y-1)3 = C (x-y-{-3). 2777. 3x+y+2ln Ix+y-11 = C.

2778. ln 14x+8y+5I+8v-4x = C. 2779. x' =1-2y.
2780. Rotacioni paraboloid. Rjesenje. Na temelju simetrije trazeno zrcalo je rotaciona ploha. Is-
hodi§te koordinatnog sistema postavija se u izvor svjetla; os OX je smjer pramena zraka.
Ako tangenta u po volji odabranoj tacki M (x, y) krivulje presjeka trazene povr°sine i ravnine
XOY tvori s osi OX kut g, a odsjecak, koji spaja ishodi'ste koordinatnog sistema s tackom
2 tg y , tg q, =y'. Trazena dife-
M (x, y), kut a, onda je tg a = tg 2g>= . Ali tg cc =
1- tg' rp
rencijalna jednad"zba je y-yy" = 2xy' i njeno je rjesenje y' = 2Cx+C'. Ravninski presjek
je parabola. Trazena je povr"sina rotacioni paraboloid.
2781. (x-y)'-Cy = 0. 2782. x2 =C (2y+C).
2783. (2y'-x')3 = Cx2. Uputa. Upotrijebite da je povr"sina jednaka f ydx.

2784. y=Cx-x In jx1. 2785. y= Cx+x'. 2786. y =
1
6
x' + -
C
x'
dx
2787. x l%l +y' + cos y == C. Uputa. Jednad"zba je linearna s obzirom na x i
ay
2788. x= Cy' --. 1
Y
2789. y = - ex
x
-{-
ab-ea
x
2790. y =- - ,I -
1
2
(x x'- -{- aresin x)
1-x
. 2791. y =
cosx
x
2825 ODGOVORI
461
C
2792. y = (x21-Cx) = 1. 2793.y2=xln-.
x
2794. x"- 2795. y3 (3+Ce°333I) = x.

yICy'
2797. ay = Cy2+a2. 2798. y2+x+ay =O.
2799. x=y In y. 2800.
á-- b- 1
a x y
X2
2801. x21-y2-Cy +a2 = 0. 2802. + xy+y2 =
2803. 3+ xy2+x2 =
X3
C. 2804.
X4
4
2x
3
X y2
4
3= C.
2805. x2+y2-2 arctg = C. 2806. x2 -y2 = Cy3.
x
2807. + ye v = 2. 2808. ln x I l - x
= C.
2809. -+
x
y
-=
2
C.
x2
2810. - In x+ -
Y
1 1
2
y2 = C.
2811. (x sin y +y cos y - sin y) ex = C.

2812. (x2C2 +1 -2Cy) (x2-+2 -2Cy) = 0; singularni integral je x2 -y2 =0.
2813. Opéi integral je (y+C)2 = x3; singularnog integrala nema.
x2
2814. Opei integral je
2
-y+ C x- 2 +C = 0; singularnog integrala nema.
2815. Opéi integral je y2 -I-C2 = 2Cx; singularni je integral x2 -y2 =0.
x = sin p +ln p,
2816. y= 1
2
cos x f V3
2
sin x. 2817.
y =p sin p +cos p +p +C.
2818.
x=cP+PcP+C,
2819.
x = 2p - 2
+ C.
y=p2eP. l Y=p2+21np.
Singularno rjesenje je y = 0.
x
2820. 4y = x2+ p2, In p-x I == C +
p-x
y +PL
2821. ln yt p2+y2 + arctg = C, x = ln Singularno rjesenje je y =
2P
2822. y = C+
x2
C ; y = + 2x. 2823.
I x = In -
aresinIpl í-C,
Y =jPj+ líI-p2.
x= (Cp
2
-p),
x = Ce-P-2p+2, 3
2824. 2825.
Y=C(I +p)e P-p2+2. 1
r
y=-6 (2Cp 2 +p2)

Uputa. Diferencijálna jednad"zba iz koje odredujemo x kao funkciju od p je ho ogena.
462 ODGOVORI 2826
XZ
2826. y = Cx-{-C2; y = 2827. y = Cx+C; singularnog rjesenja nema.
4
1
2828. y = Cx + U1+C2; x2-{-y2=1. 2829. y = Cx + ; y2 = 4x.
2830. xy = C. 2831. Kruznica i porodica njenih tangenata.
2 2 2
2832. Astroida x 3 -f- y 3 =i 2.

2833. a) Homogena; y = xu; b) linearna s obzirom na x; x = uy; c) linearna s obzirom nay; y = u v;
d) Bernoullijeva jednad'zba; y = uy; e) sa separiranim varijablatna; f) Clairautova jednadTha;
svedite na oblik y = xy' + y'3; g) Langrangeova jednad"zba; derivirajte po x; h) Bernoul-
lijeva jednadz"ba; y=uv; i) svedite na jednad"zbu sa separiranim varijablama; u=x+y;
j) Lagrangeova jednad'zba; derivirajte po x; k) Bernoullijeva jednad`zba s obzirom na x;
x = uv; 1) jednadïba s totalnim diferencijalima; m) linearna; y = uy; n) Bernoullijeva jed-
nad`zba; y = u V.
2834. a) si
x
= In',xl-!-C; b) x=Y-eçv+1. 2835. x21-Y° = Cy2.
2836. y -
x2+ C.
x
. 2837. xy C - -2 ln2 x )-
]
1.
2838. y ==Cx+C ln C; singularno rje"senje je y = -e-(x+i).
2839. y =- Cx + -aC; singularno rje"senje je y = 4x

1x3-1
2840. 3y-4 ln
(Y 1)e
1
- C. 2841.
1
e2x - ex --- arctg y - 1
In (1 4-y2) = C.
t
2842. y=x2(1+Cex). 2843. x =y2 (C-e-Y).
2844. y= Ce-s n
x -+- sin x-1. 2845. y = ax+ -x2!
x
2846. y --=-(x+ln
x -¡- 1
x +C). 2847. x = Ce"nY-2a (l+siny).
2848.
x2
-'- 3x+y+In [(x--3)5" 13]=C. 2849. 2 arctg
Y-1 =1n Cx.
2x
2
2850. x2=1--+Ce Y 2851. x3 = CeY-y-2.

Y
2852. 1/ +lnI = C. 2853. y = x aresin (Cx).
2854. y2= Ce-2x -F --sin x-I-

2
5
- cos
4
5
x. 2855. xy = C ( y -1).
1
2856. x - CeY- (siny+cosy). 2857. py=C(p,-1).
3 3 3
2858. xz -COY y3 y2 y 2859. (xy+C) (x2y C) = O.
4 8 32
2860. -1lx2+y2 -x =C. 2861. xeY-y2 = C.
2862.
x= - C
p'z
l/1
2p
pz .
- 2p2
1
]n (p+ / 1-fp')>
y--2px V1-[p2.
2905 ODGOVORI
463
2863. y = xe Cx. 2864. 2ex-y4 = Cy'.

+2
2865. In Iy-l-Z+2 arctg'
x-3
-- C. 2866. y' -{- Ce z -{- - 1
-- 2 = O.
y
2867. .x2 _y = Ce ° . 2868. x -{- -x =C.
Y
2869. y =
C-x4
4 (x2-1)'/,
a' ln (x+ V a'+x2)+C

2870. y = C sin x-a. 2871. y .
x+ Va'+x2
2872. (y-Cx)(y'-x'+C)=0. 2873. y=Cx+
1
y =
3 ,-
II2x2.
2874. x2+x'y-y2x-y'=C. 2875. p'+4y'=Cy2. 2876. y = x-1.

2877. y = x. 2878. y = 2. 2879. y = 0.
1 1
2880. y= (sin x+cos x). 2881. y= (2x'+2x+1).
2 4
2882. y= e-x+2x-2.
2883. a) y = x; b) y = Cx, gdje je C po volji; taeka (0, 0) je singularna taeka diferencijalne jed-
nadThe.
2884. a) y' = x; b) y' = 2px; (0, 0) je singularna tacka.
2885. a) (x-C)'-ley' = C'; b) nema rje"senja; c) x'+y' = x; (0, 0) je singularna taeka.
2886. y -ev. 2887. y=(V2afVx)'. 2888. y'=1-e-x.

2889. r == Ceam. Uputa. Predite na polarne koordinate. 2890. 3y'-2x = 0.
2891. r=kp. 2892. x'+(y-b)2=bz. 2893. y'+16x=0.
2894. Hiperbole y2-x' = C ili kru2nice x'+y2 = C2.
2895. y=- (ex+e-x).

1
Uputa. Upotrijebite da je povr"sina f y dx, a du2ina luka f V 1+y'' dx.
2896. x== - +Cy.

a'-
Y
2897. y2,-- 4C (C+a-x).
2898. Uputa. Koristite se time da je rezultanta sule tee i centrifugalne sile normalna na povrsinu.
Uzmemo li os vrtnje za os OY i oznaeimo li sa ,., kutnu brzinu vrtnje, dobit eemo za rav-
d
ninski presjek kroz os tra2ene plohe diferencijalnu jednadz"bu g=a'x.
2899. p = e-0,000167 h. Uputa. Tlak na svakom nivou vertikalnog zraenog stupca mo2emo smatrati
da je uvjetovan samo tlakom gornjuh slojeva. Upotrijebite Boyle-Maridtteov zakon prema
kojemu je gustoca proporcionalna tlaku. Tra2ena diferencijalna jednad"zba je dp = -kp dh.
1 l-x dx.
2900. s = klw. Uputa. Jednad"zba je ds=kw
2901. s p+-w
2
1
kl. 2902. T=a+ (To -a)e AZ
2903. Kroz jedan sat. 2904. Q, = 100 (-/ 3
5
`
'o/min.
dQ
2905. Za 100 godina raspadne se 4,2% pocetne kolueine Q0. Uputa. Jedand"zba je =kQ;
c
(1
Q=QoI - 1600 .
464 ODGOVORI 2906
2906. t, 35,2 s. Uputa. Jednad2ba je n (h2-2h) dh = n -

10
I 2
v dt.
2907. Uputa. Jednad"zba je dQ = -kQ dh; Q = Q0(-1 i-

1024 ' /
2908. v1/( kada t-* co (k je koeficijent proporcionalnosti). Uputa. Jednad2ba je
dv
mat=mg-kv'; v=V
¡ kttth(tk
2909. 18,1 kg. Uputa. Jednad2ba je
dx
-dt k ---
1
3
x
300
E -x-t
2910. i =
R2+L2w2
[(R sin wt-Lcos
w wt)-1-1,0ee L
di
].-Uputa. Jednad2ba je R, -{- Lat =Esin wt. -
¡ C,x z
2911. y= x ln xl+C,x+C2. 2912. 1+C,y2 =I Cz+ 2 I.

2913. y=1n Ic'x+Cil -x+Cz. 2914. y = C1+Cz In ixl. /
2915. y = C1eCzx. 2916. y = fVC,x+Cz
2917. y =(1+C1) 1n Ix+C, -C,x-{-Cz. 2918. (x-C)=aln sinY -a C2 za a 0;
=Czaa=O.
2919. 1'= -2 (In x)'+C, ]n
1 ( xl+C z
I- . 2920. x =
i ln
Y
+ C,; y=C.
Y
C y+ Ci
2921. y=C,eCzx+
1
2922. y=±2 xUCi-xz }-C3aresinC 1 +C.. .
,
2923. y=(C, ex+ 1) x+C2-
2924. y=(C,x-Ci) eC,+l y= x2+C (singularno rjesenje).
2
x3
2925. y=C,x(x-C,)+Cz; y=--{-C(singularno rje"senje).
3
x3 x2
2926. y=12+2+C,xln Ix' -{-Czx+C,. 2927. y=sin (C,,+x)+C2 x+C3.
1
2928. y = x'+ 3x. 2929. y = (x' + 1). 2930. y = x+ 1. 2931. y = Cx2.
2932. y= C, 1+ C2 e; y
x
2933. x=C1+ln Y Cz
1-Cex 1Y-I-C2
2934. x= C, --- In
Cl
1
II
-y
Y+C2
2935. x=C,y2+y lny+Cz
2936. 2y2-4x' = l. 2937, y = x + 1.
x2-1 e'--1
2938. y= -
2(e2-1) 4
In Ix1 li y=
1--x2
2(e2+1)
+
0-I-1
4
in ;x1. 2939. y = -
1
2
x2
2940. y = -
1
2
x2. 2941. y = 2ex. 2942. x = -2 3
(y +2)2P
e e-x
2943. y = ex. 2944. y2==---+--.
e-1 1-e
2945. y= V 2
3
x2!2 ---83
2977 ODGOVORI
465
3e"
2946. y=
2 e
2947. Y - sec' x. 2948. y 2949. y=---. x2
4 2
1
2950. x =_ - --2 I
e 2951. Rje'senja nema. 2952. y = ex. 2953.y=2lnjx¡-? .
(x+C¡
(x+l) I +C2.
i- 1)2 4
2954. y= + C, Singularno rje"senje je y=C.
2955. y = C, x2 +(C,-Ci) x+C2. Singularno rje`senje je y= (x+1)2 +C.

1
2956. y=12(C,+x)4+C2 x+ Cs.
2957. y =C1+C2 eCix; y= 1-ex; y=-1+e-x; âingularno rjegenje je y - 4
2958. Kruí:nice. 2959. (x-C1)2-C2y2+kC=0.

x-xo
2960. Lancanica y = a ch . Kru2nica (x-xo)2+y2 = a2
2
2961. Parabola (x -x0)2 = 2ay -a2. Cikloida x -x0 = a (t -sin t), y = a (1 -cos t).
2962. eqv +c2= sec (ax- -C,). i 2963. Parabola.
9 q
C, H erix I H -'ix x+C
2964. y= +2G e +C2 ih y a ch +C2, gdje je H konstantno horizon-
2 9
9
y
H dey= dy 2
talno naprezanje, =a. Uputa. Diferencijalna jednadzba 1+

a
q
je
dx2 H dx .
des gt2
2965. Jednad2ba gibanja je =g (sin a-µ cos a). Zakon gibanja je s =- (sin a-µ cos a).
2966. s = -
m
k
ln ch ( t g
k
m
. Uputa. Jednadz"ba gibanja je rn -
des
dt2
mg
k(dt
ds 2
2967. Za 6,45 s. Uputa. Jednad"zba gibanja je -

300 d2x
g dt2
=-10v.
2968. a) Ne; b) da; c) da; d) da; e) ne; f) ne; g) ne; h) da.
2969. a) y'"+Y=O; b) Y" -2y' -i-Y=O; c) x2y,.-2xy'-1-2Y=0; d)

y,,,-3y'+4y'-2y=0.
2970. y -= 3x-5x2 } 2x'.
1
2971. y= -- (C, sin x -1 -C2 cos x). Uputa. Primijenite supstituciju y =y,u.
2972. y= C,x-I- C2 in x. 2973. y A-} Bx2 +x'.
x2
2974. y==-3 +Ax-f- . Uputa. Partikularna rje"senja homogene jednadzbe su y, _- x, y2
x
x Xa
Metodom varijacija konstanti dobivamo C,=, Z -4 -A; C2=- B.
6
2975. y -A + B sin x + C cos x+ ln sec x+tg xi I- sin x ln 'cos -x cos x.

2976. y = C,e2X-{- C2e3x. 2977. y =C, e-ax _I_ C2 ex.
30 DemidoviC: Zadaci
466 ODGOVORI 2978
2978. y =C,+C2 ex. 2979. y =C, cos x+C2 sin x.

2980. y = ex (C, cos x+ C2 sin x). 2981. y = e-2x (C, cos 3x+C2 sin 3x).
2982. y=(Ci+C2 x) e-x. 2983. y= e2x (C exVs +C2 e-x").
2984. Kada je k>0, y=Ci ex17'+C2 e-xriz; kada je kGO, y=C, cosx+C2 sind-kx.
2985. y =e 2 (Cie 2 x+ e- z x y = e 6 (Ci cos 61 x+C2sin 61 x)

2987. y = 4ex+e4%. 2988. y = e-x. 2989. y = sin 2x. 2990. y = 1.
2991. y = a ch a . 2992. y = 0. 2993. y =C sin ax.

2994. a) xe2x (Ax2 +Bx+C); b) A cos 2x +B sin 2x; c) A cos 2x +B sin 2x +Cx2 e2x ;
d) ex (A cos x +B sin x); e) ex(Ax2 +Bx +C) +xe2X(Dx +E); f) xex [(Ax2 +Bx+C) cos 2x+
2995.
+(Dx2+Ex +F) sin 2x).
y= (C, +C2 x) e2x+

1
8
(2x2 +4x +3). 2996. y =e 2z C,cos
x -f C2 sin
x) +x3- }-3x2.
1
2997. y =(Ci +C2x) e -x+ e2 %. 2998. y= Ciex +C2 e °x +2.
9
1 1
2999. y =C1 ex +C2 e x+ xex. 3000. y -Ci cos x +C2 sin x + x sin x.
2
3001. y =C, ex+C2e-2x- 5 (3 sin 2x+cos 2x). 3002. y =C,e2x+C2e-3S+x(10 e2x

25)
1 x2 1
3003. y= (Ci+C2x)ex+2 cos x+4 ex- - e-x.
8
1 1
3004. y=Ci+C2e-x-{ x+20 (2 cos 2x-sin 2x).
3005. y = ex (Ci cos 2x+ C2 sin 2x +xex sin 2x. 3006. y =cos 2x+ 1 (sin x+ sin 2x).
3
3007. 1) x= Ci cos wt +C2 sin

A
wt+ U,2 -p2 sin pt; 2) x =C, cos wt +C2 sin wt -- A
2w
t cos wt.
x x2 x3
3008. y =Ci eex +Cs e4X -xe4X. 3009. y =Ci +C2 e25 + 4 -4 6
3010. y = ex (C, +C2x +x2 . 3011. y = Ci +C2 e 2x -- 1

2
xe2x - x.5
2
1 1
3012. y =C, e-2X +C2 e4x- ex+ (3 cos 2x+sin 2x).
9
5
3013. y =Ci+C2 e-x+ex+ -- x2-5x. 3014. y = C,+ C2 ex- 3xex-x-x2.
2
3015. y= (C,+C2x+ x2)e-x+ ex.

2 4
ex
3016. y= (C, cos 3x +C2 sin 3x) ex {- 1 (sin 3x +6 cos 3x) {- .
37 9
x+1
3017. y=(Ci+C2x-{-x2)e2%+ ,
8
3043 oncovoai
467
xz x
3018. y= C1 + C2 e3x-10 (cos x+ 3 sin x) 1
6 9
1 x3 x2 x
3019. y-- e2X(4x+ 1)- 3020. y =C, ex+C2 e-x-x sin x-cos x.
8 6- 4 4. -f-
e2x
3021. y=C,e-2x+C2e2X-20 (sin2x+2cos2x).
3022. y =C, cos 2x +C2 sin 2x - -x (3 sin 2x+ 2 cos 2x) + - 1

.
3024. y = C1 ex +C2 e -x +4 (x2 -x) ex.

1
3023. y = ex (C, cos x +C2 sin x -2x cos x) .
3025. y= C1 cos 3x +C2 sin 3x+ 1 x sin x

4
-116 cos x+ 154 (3x-1) 0x.
3026. y =C1 e'x +C2e -X+ (2- 3x) +16 (2x2 -x) e'x
1 1
9
3 3 ( x3
3027. Y = C,- C2e2Y- 2xex- x- 4x2. 3028. y= 1\Cl + C2 x+ 6 e2%.
3029. y = C1e-3x +C2 ex_ +x)

1 1
(2x2 e-2-2 +3x) ex.
8
3030. y =C1 cos x +C2 sin x +-x cos x+ x24 sin x- x8 cos 3x -
3
sin 3x. Uputa. Produkt kosinusa
pretvorite u sumu kosinusa.
3031. y -C, e -x ri +C2 ex -{-xex sin x+ ex cos x,
3032.y= C1 cos x+C2 sin x + cos xln ctg(-x +4)

3033. y =C1 cos x+ C2 sin x+ sin x ln . 3034. y=(C,-I-C2 x) eX+xex In Ix.
tg 2
3035. y = (C1+C2 x) e-X+xe-x In xl.
3036. y=C1 cos x+C2 sin x+x sin x+cos x ln cos x. i
3037. y=C1 cos x+ C2 sin x-x cos x+sin x ln isin x.

3038. a)y=C, ex+C2 e-x +(eX-I-e-x) arctg ex; b)y =C, ex17-}-C2 e-xlz+ex2.
2 / z
3040. Jednadz"ba gibanja je I x) =2-k (x+2) (k = 1); T=2r s.
` dt2
3041. x=
2g sin 30t-60 ri sin Vit cm. Uptta. Ako x raéunamo od polo2aja u kojem teret
g-900
miruje, onda je-4 x"=4-k(xo+x-y-l), gdje jexo udaljenost tacke mirovanja tereta
g
od pocetne tacke ovje"senja opruge, 1 je duljina opruge u stanju mirovanja; prema tome je
)
4 d2x
k (xo--l) = 4 i =-k (x-y), gdje je k _ 4, g= 981 cm/s2.
% dt2
d2x ( j
3042. mat2=k (b-x)-k(b+x); x=ccos t
V rn
z
6
3093. 6 d s =gs; t ln (6+ 35).
dt2 g
30`
468 oDGOVORi 3044
3044. a) r=
á (ewt+e-wt); b) r=
óo
(ewt-e-wt). Uputa. Diferencijalna jednadTha gibanja
je -
d2r
2
= w2r.
2w
3045. y = C1+C2 ex+C3 e12X. 3046. y =C1+CZ e-x+C ex.

irs x
3047. y =Ci e_x +e 2 (CI COS +C3 sin x) .
2
3048. y =C1 +C2x +C3 r2-x /3049. y= ex(C1 +C2x+C3x2).
3050. y = ex (C1 cos x+ C2 sin x) + e -x (C3 cos x+ sin x).
3051. y = (C1 +C2 x) cos 2x + (C3 +C4 x) sin 2x.
3052. (C3 eos

2 x-I-C4 sin
3
x
3053. y = (C1+C2 + (C3+ C, x) ex.
x) e-x 3054. y =C1 eax +CZ e -"x+ C3 cos ax +Ca sin ax.
3055. y=(C1+C2x) eV3x+(C3+C4 x) e-"x. 3056. y =C1 +C2x +C3 cos ax +C4 sin ax.
3057. y =C1+C2 x+(C3+C4 x) e-x. 3058. y = (C1 +C2 x) cos x+ (C3 +C4 x) sin x.
3059. y = e-x (C1+ C2 x+ . . . +Cn x"-1). 3060. y =C1+ C2 x±(C3 + Cr x+2x2 ex.
l 1
x5+(C3+C4 x) ex.
3061. y=C1+C2 x+ 12x2+3x3+
2 x4+20
3062. y=C1 ex-{-e 2

( CZ cos ' x+C3 sin -1(-2--x)-x3-5.
1
3063. y =C1+C2 x+C3 x2+C4 e-x+ (4 cos 4x-sin 4x).
1088
3 1 1 ( 3
3064. y=C1e-x+C2+Cax+2x2-3xa+12xa+ex
2x-4
3065. y=Cl e-x+C2 cos xC3 sin x+ex
-{-
( 4- 8 ).
3066. y =C1+C2 cos X sin x+ x+ cos x In I cos x I -tg x sin x+x sin X.
1
3067. y= e-x+e 2Y(
cos x+ sin V3 x+x-2.
3 3
1
®
3068. y-(C1+C2lnx)
/
. 3069. y =C1 x3+ v2.
x x
3070. y =C1 cos (2 ln x) + C. sin (2 In x). 3071. y -C1 x-[ C3 x2+C3 x3.
? C2
3072. y=C1+C2 (3x+2) 3 . 3073. y =C1 x2+-
x
1
3074. y -C1 cos (ln x) +CZ sin (In x). 3075. y -C1 x3 +C2x2+ x.
2
3076. y = (x +1)2 [Ci +C21n (x +l)] +(x +1)3. 3077. y =x (ln x +ln2 x).
3078. y =C1 cos x+ C2 sin x, z =C2 cos x -05 sin x.
3090 ODGOVORI
469
x+ C2 sin x), z =- e-"[(C2-2Ci)

1
3079. y =e'-x (C, cos
5
cos x- (C, +2C2) sin x].
3080. y = (Ci C2-Ci x) e-2x, z = (Ci x+C2) e-2x.
3081. x= Ciet +e 2(C2cos 1t +C3 sin V t ),

2 2
y =Gier +e -(C3V 3
2
-C2 cos- t- C2V
V
T a + Ca
sin -V t
1
,
z =Ci et +e
t 2 C3 { J -C2 cos
V t+ C2 Y' -C3 sin Y -'
t i.
2 2 2 2
3082. x e-t+C2 e2t, y=Ca e-t+C2 et, z= -(Ci+C) e-t+C2 e2t

1 1
3083. y =C+C2 e2"- (x2+ x), z=C2 (x2-x-1).
3084. y =Ci +C2 x +2 sin x, z = - 2C2 -C2 (2x+1) - 3 sin x -2 cos x.

3085. y = (C5-2 Ci-2 C2 x) e-x-6x+14, z=(Ci+C2 x) e-"d5x-9; Ci = 9, C2= 4,
y = 14 (1 -e-x) - 2x (3 +4e-x), z= -9 (1-e-x) + x (5+4e-x).
3086. x = 10 e2j-8e2t -et +6t-1; y= -20e2t+8e3t + 3et+ 12t+ 10.
2 CI CI
3087. y =
(C2- x)2 C2-x
(x2+y2)y z y z
3088 . a) -CI,-=C2; b) ln x2+y2=arctg -+CI, -C2. c) Uputa. Inte-
x2 y x x2+y2
dx d y
griranjem homogene jednad2be
x-y x+y
nalazimo prvi integral lni/x2+y2=arctg -+
x
+ C1. Nadalje upotrebom svojstava izvedenih razmjera, imamo -_ x (x-y)

dz
z
x dx
=
y dy
y (x+y)
=
x dx+y dy 1 z
Odatle je Inn z= ln (x2+y2)+in C2 i prema tome, -C2; d)x+y+
x2 +y 2 .
2 2
+y 3
+z=0, x2+y2+z2 = 6. Uputa. Primjenom svojstava izvedenih razmjera imamo:
y-z -_
dx
dy dz dx+dy+dz
_ _ -_ ; odatle je dx+dy+dz= 0 i prema tome x+y+z=Cl. Analogno
z-x x-y 0
je
xdx
x(y-z)
y dy
z dz
-y (z-x) - z (x-y) - x dx+y 0dy+z dz ; xdx+ydy+zdz=0 i x2+y2+z2=C2.
Na taj na6in integralne krivulje su kru2nice x+y+z=C1, x2+y2+z2=C2 Iz pocetnih

uvjeta x=1, y=1, z = -2 dobit éemo C1 = 0, C2=6.
C2 x2 C2 x
3089. y=Ctx2-}----(31n2x-21nx), Z=1-2CIx+-+- (31n2x-}-lnx-1).
x 18 x2 9
3090. y=Ci ex Ir+C2 e +Cy cos x+C4 sin x+ex-2x,

Z=-CiexV-C2e-x"- 43 cos x-44 sin x-2 ex+x.
ODGOV ORI 3091
470
3091. x=
vp m cos
k
a
dv
1 e
kt
m ), y=
m
k2
(kvo sin a-Fmg) (1- e - k °R
t
-
//
mgt
Rje3énje. m
dvx
de
= -kvx; m = -kvy-tng pri pocetnim uvjetima: xo =yo = 0, vxo = vo cos a, vyo
dc
= y, sin a pri t= 0. Integriranjem dobijemo: vx= vo cos a e
k
m
t
, kv+mg=(kva sin a-E-
+ mg)
-
e m
3092. x = a cos -
k
"'
t, y=
vo V
k
r"
sin
-
Y
k
""
t, -+
x2
a2 mv
=1.
k2y2
Uputa. Diferencijalne jednadzbe giba-
dt x d2y
nja su: m-=-k2x;
dt2
m -=-k2y.
dt2
3093. y= -2-2x-x2.
3094. y=1 yo-F
4/
e21x ')- 2 x+- .
\
y= 2+-x+- x2+x2+
1 1 1 9 1 21
3095. x4+320
16 32
3096.
1
2
1
a
2 it- .
3 x 7 9x + 7 11 27 x
3097. y=x-}--+-+-+...;
12 23 3.4
red
x2 x3 x4
konvergira za -1
3098. y =x
x2
(1!)2.2 (21)2 .3 (3!)2.4 + . . .;
red konvergira za
}
x3 x4
- oo <x < + co. Uputa.
Koristite se metodom neodredenih koeficijenata.
1.4 1.4.7
3099. y=1--x'+-xs-
3!
1
6! 9!
x'+...; red konvergira za -oo<x<+co.
3100. y =-sin x
x
. Uputa. Koristite se metodom neodredenih koeficijenata.
x2 x4 x'
3101. y = 1- 62+ . . .; red konvergira za x <+ oo. Uputa. Koristite se
22+ 22 42
metodom neodredenih koeficijenata.
3102. x 1--t2-- t4--9 +-558! t'-...
2!
1
4!
2
6! is
a-rt ax
3103. u = A cos sin Uputa. Koristite se uvjetima: u (0, t)=0; u (1, t)=0, u (x, 0)=
= A sin j
arx
,
a u (x, 0)
at
-0.
3104. u--
RZlt
21
k-p (2k- 1)2

1
sín
( 2 k+1)wat
Z
sin -
(2k+1),x
Z
Uputa. Koristite se uvjetima:
au (x, 0)
u (0, t)=0, u (1, t)=0, u (x, 0)=0, -1.
at
3105. u =-8ha2
n=1 n2
1
sin - cos ntrat sin flax
na
2 1
-
1
. Uputa. Koristite se ovim uvjetima:
2hx i
za0<x<-,
2
au (x, 0) 1
=0, u(O, 6=0, u(l, t)=0, u (x, 0)=
at x\ 1
1-
2 <x</.
2h za
d
J
3127 ODGOVORI
471
OD 2n+1)a,rt (2n 1) x
3106. u = sin su koeficijenti
E An
n =o
cos (
21 21
!
2 x (2n -1)zrx 8(-1)"
sin dx-(2n . Uputa. Koristite se ovim uvjetima:
An 1 1 +1)22
o
au (1, t) x au(x,0)
u (0, t)=0, =0, u (x, 0)- =0.
ax 1 ' at
3107. u = -I
400 °°
1r3 71. n3
- (1-cos
1
/he) sin -
n ,rx
100
e
QP
"E
too=
E
" t
Uputa. Koristite se ovim uvjetima:
u (0, t)=0, u (100, t)=0, u (x, 0)=0,01 x (100-x).
GLAVA X
3108. a) <1"; 0,0023%; b) <Imm; <0,26°ó; c) d)

3109. a) 0,05; 0,021%; b) 0,0005; c) 0,005; 0,16°ó.
3110. a) 2 znamenke; 48 103 ili 49 10', jer je broj ukljucen izmedu 47877 i 48 845; b) 2 znamenke;
15; c) 1 znamenka; 6 102. Prakticki rezultat treba pisati u obliku (5,9+0,1) 102.
3111. a) 29,5; b) 1,6 102; c) 43,2. -
3112. a) 84,2; b) 18,5 ili 18,47+0,01; c) rezultat izracunavanja nema taenih znamenaka jer je
razlika jednaka stotinki pri mogucoj vrijednosti apsolutne pogre"ske od jedne stotinke.
3113 . 1,8+0,3 cm2. Uputa. Koristite se formulom za prirast povr"sine kvadrata.
3114. a) 30,0+0,2; b) 43,7+0,1; c) 0,3+0,1.
3115. 19,9+0,1 m2.
3116. a) 1,1295+0,0002; b) 0,120+0,006; c) kvocijent moze varirati izmedu 48 i 62. Prema
tome u kvocijentu nije moguce smatrati pouzdanim niti jednu decimalnu znamenku.
3117. 0,480. Posljednja brojka moze varirati za 1.
3118. a) 0,1729; b) 277 - 103; c) 2.
3119. (2,05+0,01) 103 cm2.

3120. a) 1,648; b) 4,025+0,001; c) 9,006+0,003.
3121. 4,01 10' cm2. Apsolutna pogie"ska iznosi 6,5 cm2. Relativna pogre"ska iznosi 0,16%.
3122. Kateta je jednaka 13,8+0,2 cm; sin a=0,44+0,01; a=26°15'+35'.
3123. 2,7+0,1. 3124. 0,27 A.
3125. Duljinu njihala treba izmjeriti s taeno§cu do 0,3 cm; brojeve 7r i q uzmite s tri znamenke
(prema principu istih utjecaja).
3126. Polumjere i izvodnicu izmjerite s relativnom pogre"skom 1/300. Broj R uzmite s tri znamenke
(prema principu istih utjecaja).
3127. Velicinu I izmjerite s tacno"séu 0,2% a s s tacnoséu od 0,7% (prema principu istih utjecaja).
472 ODGOVORI 3128
3128.
x y Ay oay a3y 09v a5y
1 3 7 -2 -6 14 -23
2 10 5 -8 8 -9
3 15 -3 0 - 1
4 12 -3 -1
5 9 -4
6 5
3129.
x y Ay 6,2y A3v
i -4 -12 32 48
3 -16 20 80 48
5 4 100 128 48
7 104 228 176
9 332 404
11 736
3140 ODGOVORI
473
3130.
x Y Ay Dey 03y 6,4y
0 0 - 4 -42 -24 24
1 - 4 - 46 -66 0 24
2 - 50 -112 -66 24 24
3 -162 -178 -42 48 24
4 -340 -220 6 72 24
5 -560 -214 78 96 24
6 -774 -136 174 120 24
7 -910 38 294 144
8 -872 332 438
9 -540 770
10 230
Uputa. Izracunajte prvih pet vrijednosti od y i kad dobijete 44yo = 24 ponovite broj 24
u cijelom stupcu cetvrtih razlika. Nakon toga ostali dio tablice ispunite zbrajanjem (od
desna ulijevo).
3131. a) 0,211; 0,389; 0,490; 0,660; b) 0,229; 0,399; 0,491; 0,664.
3132. 0,1822; 0,1993; 0,2165; 0,2334; 0,2503.
3133. 1+x xs-I-xa
11 65 85
3134. y= 1
96 x4 48
x"
r 24
x'
12
x+ 8; y 22 za x=5,5; y=20 za xti 5,2. Uputa.
Pri izracunavanju x za y = 20 uzeti yo =11.
3135. Interpolacioni polinom je y =x'-10x-1- 1; y = 1 za x=0.
3136. 158 kp (pritSli`zno).
15
3137. a) y (0,5) _ --1, y (2) = 11; b) y (0,5) _ - 16
, y (2) _ -3.
3138. -1,325. 3139. 1,01. 3140. -1,86; -0,25; 2,11.
474 oDGOVORt 3141
3141. 2,09. 3142. 2,45; 0,019. 3143. 0,31; 4. 3144. 2,506.

3145. 0,02. 3146. 0,24. . 3147. 1,27. 3148. -1,88; 0,35; 1,53.
3149. 1,84. 3150. 1,31; -0,67. 3151. 7,13. 3152. 0,165.
3153. +1,73 i 0. 3154. 1,72. 3155. 1,38.
3156. x = 0,83; y =0,56; x 0,83;y= =- -0,56.
3157. x = 1,67; y = 1,22. 3158. 4,493. 3159. ± 1,1997.
3160. Prema trapeznoj formuli je 11,625; prema Simpsonovoj formuli je 11,417..
3161. -0,995; -1;0,005;0,5 %;A =0,005 3162. 0,3068; A= 1,3.10-'.
3163. 0,69. 3164. 0,79. 3165. 0,84. 3166. 0,28.
3167. 0,10. 3168. 1,61. 3169. 1,85. 3170. 0,09.
3171. 0,67. 3172. 0,75. 3173. 0,79. 3174. 4,93.
3175. 1,29. Uputa. Koristite se parametarskim jednadzbama elipse x = cos t, y = 0,6222 sin t
n
z
i dovedite formulu za duljinu luka u oblik f VI -e' cos' t dt, gdje je e ekscentricitet
elipse.
x' x15
3176. yi (x)= 3
x3
, Y2 (x)=
3
+ 63 '
Y3 (x)
3 +
x7
63
2x"
+ 2079 + 59535
6x' + 3x'
-x +1, 6 3x'
2 -x +1;
x22 x4 x3
3177. y,(x)= 2
-x +1, Y2(x)= y3(x)= 1--
6 - 2x' +3x -2,

x3 7x2
z1 (x) =3x -2, z, (x)= za (x)= - -2.
2x'-3x
X3 x3 x5
3178. y1 (x) =x, Y2 (x) -x - -6 Ya (x) =x- 6 + 120
3179. y (1) = 3,36. 3180. y (2) = 0,80. 3181. y (1) = 3,72; z (1) = 2,72.
3182. y = 1,80. 3183. 3,15. 3184. 0,14.
3185. y (0,5) = 3,15; z (0,5) -3,15. __= 3186. y (0,5) = 0,55; z (0,5) _ -0,18.
3187. 1,16. 3188. 0,87. 3189. x (z) = 3,58; x' (z) = 0,79.
3190. 429 +1739 cos x-1037 sin x -6321 cos 2x+ 1263 sin 2x- 1242 cos 3x -33 sin 3x.
3191. 6,49 -1,96 cos x +2,14 sin x-1,68 cos 2x +0,53 sin 2x- 1,13 cos 3x+0,04 sin 3x.
3192. 0,960 +0,851 cos x +0,915 sin x +0,542 cos 2x +0,620 sin 2x+0,271 cos 3x +0,100 sin 3x.
3193. a) 0,608 sin x-1-0,076 sin 2x +0,022 sin 3x; b) 0,338 +0,414 cos x -{ -0,111 cos 2x +0,056 cos3x.
IDRILOZI
I. GRL`KI ALFABET
Aa - alfa Hn - eta Nv - ni Tz - tau

Bß - beta 00 - theta 8f - ksi To - ipsilon
- gama
1:'y Ii - jota Oo - omikron thrp - fi
0S - delta Kx - kapa flit - pi Xx - hi
Ee - epsilon AA - lambda Pp - ro Ìra, - psi
Zl - dzeta Mµ - mi Ea - sigma 12w - omega
II. NEKE KONSTANTE
Velicina x 1g x Velicina x 1g x
ir 3,14159 0,49715 -
1
e
0,36788 1,56571
27r 6,28318 0,79818 e2 7,38906 0,86859
1,57080 0,19612 re- 1,64872 0,21715

2
IT
0,78540 1,89509 Ve- 1,39561 0,14476
4
- 7
1
0,31831 1,50285 M = 1g e 0,43429 1,63778
7,2
9,86960 0,99430 = ln 10 2,30258 0,36222
M
ri 1,77245 0,24857 1 radijan 57°17'45"
1,46459 0,16572 arc I° 0,01745 2,24188
e 2,71828 0,43429 g 9,81 0,99167
476 PRILOZI
III. RECIPROäNE VRIJEDNOSTI, POTENCIJE, KORIJENI, LOGARITMI
1
x x2 x3 irx- IribTx 'Vx VIOx ' 100x Ig x In x
x mantise
1,0 1,000 1,000 1,000 1,000 3,162 1,000 2,154 4,642 0000 0,0000
1,1 0,909 1,210 1,331 1,049 3,317 1,032 2,224 4,791 0414 0,0953
1,2 0,833 1,440 1,728 1,095 3,464 1,063 2,289 4,932 0792 0,1823
1,3 0,769 1,690 2,197 1,140 3,606 1,091 2,351 5,066 1139 0,2624
1,4 0,714 1,960 2,744 1,183 3,742 1,119 2,410 5,192 1461 0,3365
1,5 0,667 2,250 3,375 1,225 3,873 1,145 2,466 5,313 1761 0,4055
1,6 0,625 2,560 4,096 1,265 4,000 1,170 2,520 5,429 2041 0,4700
1,7 0,588 2,890 4,913 1,304 4,123 1,193 2,571 5,540 2304 0,5306
1,8 0,556 3,240 5,832 1,342 4,243 1,216 2,621 5,646 2553 0,5878
1,9 0,526 3,610 6,859 1,378 4,359 1,239 2,668 5,749 2788 0,6419
2,0 0,500 4,000 8,000 1,414 4,472 1,260 2,714 5,848 3010 0,6931
2,1 0,476 4,410 9,261 1,449 4,583 1,281 2,759 5,944 3222 0,7419
2,2 0,454 4,840 10,65 1,483 4,690 1,301 2,802 6,037 3424 0,7885
2,3 0,435 5,290 12,17 1,517 4,796 1,320 2,844 6,127 3617 0,8329
2,4 0,417 5,760 13,82 1,549 4,899 1,339 2,884 6,214 3802 0,8755
2,5 0,400 6,250 15,62 1,581 5,000 1,357 2,924 6,300 3979 0,9163
2,6 0,385 6,760 17,58 1,612 5,099 1,375 2,962 6,383 4150 0,9555
2,7 0,370 7,290 19,68 1,643 5,196 1,392 3,000 6,463 4314 0,9933
2,8 0,357 7,840 21,95 1,673 5,292 1,409 3,037 6,542 4472 1,0296
2,9 0,345 8,410 24,39 1,703 5,385 1,426 3,072 6,619 4624 1,0647
3,0 0,333 9,000 27,00 1,732 5,477 1,442 3,107 6,694 4771 1,0986
3,1 0,323 9,610 29,79 1,761 5,568 1,458 3,141 6,768 4914 1,1314
3,2 0,312 10,24 32,77 1,789 5,657 1,474 3,175 6,840 5051 1,1632
3,3 0,303 10,89 35,94 1,817 5,745 1,489 3,208 6,910 5185 1,1939
3,4 0,294 11,56 39,30 1,844 5,831 1,504 3,240 6,980 5315 1,2238
3,5 0,286 12,25 42,88 1,871 5,916 1,518 3,271 7,047 5441 1,2528
3,6 0,278 12,96 46,66 1,897 6,000 1,533 3,302 7,114 5563 1,2809
3,7 0,270 13,69 50,65 1,924 6,083 1,547 3,332 7,179 5682 1,3083
3,8 0,263 14,44 54,87 1,949 6,164 1,560 3,362 7,243 5798 1,3350
3,9 0,256 15,21 59,32 1,975 6,245 1,574 3,391 7,306 5911 1,3610
4,0 0,250 16,00 64,00 2,000 6,325 1,587 3,420 7,368 6021 1,3863
4,1 0,244 16,81 68,92 2,025 6,403 1,601 3,448 7,429 6128 1,4110
4,2 0,238 17,64 , 74,09 2,049 6,481 1,613 3,476 7,489 6232 1,4351
4,3 0,233 18,49 79,51 2,074 6,557 1,626 3,503 7,548 6335 1,4586
4,4 0,227 19,36 85,18 2,098 6,633 1,639 3,530 7,606 6435 1,4816
4,5 0,222 20,25 91,12 2,121 6,708 1,651 3,557 7,663 6532 1,5041
4,6 0,217 21,16 97,34 2,145 6,782 1,663 3,583 7,719 6628 1,5261
4,7 0,213 22,09 103,8 2,168 6,856 1,675 3,609 7,775 6721 1,5476
4,8 0,208 23,04 110,6 2,191 6,928 1,687 3,634 7,830 6812 1,5686
4,9 0,204 24,01 117,6 2,214 7,000 1,698 3,659 7,884 6902 1,5892
5,0 0,200 25,00 125,0 2,236 7,071 1,710 3,684 7,937 6990 1,6094
5,1 0,196 26,01 132,7 2,258 7,141 1,721 3,708 7,990 7076 1,6292
- 5,2 0,192 27,04 140,6 2,280 7,211 1,732 3,733 8,041 7160 1,6487
5,3 0,189 28,09 148,9 2,302 7,280 1,744 3,756 8,093 7243 1,6677
5,4 0,185 29,16 157,5 2,324 7,438 1,754 3,780 8,143 7324 1,6864
PRILOZI
477
nastavak
x -
1
x
x" x' irx- VIOx ih7V10x }í100x 1g x
mantise
In x
5,5 0,182 30,25 166,4 2,345 7,416 1,765 3,803 8,193 7404 1,7047
5,6 0,179 31,36 175,6 2,366 7,483 1,776 3,826 8,243 7482 1,7228 '
5,7 0,175 32,49 185,2 2,387 7,550 1,786 3,849 8,291 7559 1,7405
5,8 0,172 33,64 195,1 2,408 7,616 1,797 3,871 8,340 7634 1,7579
5,9 0,169 34,81 205,4 2,429 7,681 1,807 3,893 8,387 7709 1,7750
6,0 0,167 36,00 216,0 2,449 7,746 1,817 3,915 8,434 7782 1,7918
6,1 0,164 37,21 227,0 2,470 7,810 1,827 3,936 8,481 7853 1,8083
6,2 0,161 38,44 238,3 2,490 7,874 1,837 3,958 8,527 7924 1,8245
6,3 0,159 39,69 250,0 2,510 7,937 1,847 3,979 8,573 7993 1,8405
6,4 0,156 40,96 262,1 2,530 8,000 1,857 4,000 8,618 8062 1,8563
6,5 0,154 42,25 274,6 2,550 8,062 1,866 4,021 8,662 8129 1,8718
6,6 0,151 43,56 287,5 2,569 8,124 1,876 4,041 8,707 8195 1,8871
6,7 0,149 44,89 300,8 2,588 8,185 1,885 4,062 8,750 8261 1,9021
6,8 0,147 46,24 314,4 2,608 8,246 1,895 4,082 8,794 8325 1,9169
6,9 0,145 47,61 328,5 2,627 8,307 1,904 4,102 8,837 8388 1,9315
7,0 0,143 49,00 343,0 2,646 8,367 1,913 4,121 8,879 8451 1,9459
7,1 0,141 50,41 357,9 2,665 8,426 1,922 4,141 8,921 8513 1,9601
7,2 0,139 51,84 373,2 2,683 8,485 1,931 4,160 8,963 8573 1,9741
7,3 0,137 53,29 389,0 2,702 8,544 1,940 4,179 9,004 8633 1,9879
7,4 0,135 54,76 405,2 2,720 8,602 1,949 4,198 9,045 8692 2,0015
7,5 0,133 56,25 421,9 2,739 8,660 1,957 4,217 9,086 8751 2,0149
7,6 0,132 57,76 439,0 2,757 8,718 1,966 4,236 9,126 8808 2,0281
7,7 0,130 59,29 456,5 2,775 8,775 1,975 4,254 9,166 8865 2,0412
7,8 0,128 60,84 474,6 2,793 8,832 1,983 4,273 9,205 8921 2,0541
7,9 0,127 62,41 493,0 2,811 8,888 1,992 4,291 9,244 8976 2,0669
8,0 0,125 64,00 512,0 2,828 8,944 2,000 4,309 9,283 9031 2,0794
8,1 0,123 65,61 531,4 2,846 9,000 2,008 4,327 9,322 9085 2,0919
8,2 0,122 67,24 551,4 2,864 9,055 2,017 4,344 9,360 9138 2,1041
8,3 0,120 68,89 571,8 2,881 9,110 2,025 4,362 9,398 9191 2,1163
8,4 0,119 70,56 592,7 2,898 9,165 2,033 4,380 9,435 9243 2,1282
8,5 0,118 72,25 614,1 2,915 9,220 2,041 4,397 9,473 9294 2,1401
8,6 0,116 73,96 636,1 2,933 9,274 2,049 4,414 9,510 9345 2,1518
8,7 0,115 75,69 658,5 2,950 9,327 2,057 4,431 9,546 9395 2,1633
8,8 0,114 77,44 681,5 2,966 9,381 2,065 4,448 9,583 9445 2,1748
8,9 0,112 79,21 705,0 2,983 9,434 2,072 4,465 9,619 9494 2,1861
9,0 0,111 81,00 729,0 3,000 9,487 2,080 4,481 9,655 9542 2,1972
9,1 0,110 82,81 753,6 3,017 9,539 2,088 4,498 9,691 9590 2,2083
9,2 0,109 84,64 778,7 3,033 9,592 2,095 4,514 9,726 9638 2,2192
9,3 0,108 86,49 804,4 3,050 9,644 2,103 4,531 9,761 9685 2,2300
9,4 0,106 88,36 830,6 3,066 9,695 2,110 4,547 9,796 9731 2,2407
9,5 0,105 90,25 857,4 3,082 9,747 2,118 4,563 9,830 9777 2,2513
9,6 0,104 92,16 884,7 3,098 9,798 2,125 4,579 9,865 9823 2,2618
9,7 0,103 94,09 912,7 3,144 9,849 2,133 4,595 9,899 9868 2,2721
9,8 0,102 96,04 941,2 3,130 9,899 2,140 4,610 9,933 9912 2,2824
9,9 0,101 98,01 970,3 3,146 9,950 2,147 4,626 9,967 9956 2,2925
10,0 0,100 100,00 1000,0 3,162 10,000 2,154 4,642 10,000 0000 2,3026
478 PRILOZI
IV. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE
x° x= arc x° sirr x tg x ctg x cos x

(radijani)
0 0,0000 0,0000 0,0000 oo 1,0000 1,5708 90

1 0,0175 0,0175 0,0175 57,29 0,9998 1,5533 89
2 0,0349 0,0349 0,0349 28,64 0,9994 1,5359 88
3 0,0524 0,0523 0,0524 19,08 0,9986 1,5184 87
4 0,0698 0,0698 0,0699 14,30 0,9976 1,5010 86
5 0,0873 0,0872 0,0875 11,43 0,9962 1,4835 85
6 0,1047 0,1045 0,1051 9,514 0,9945 1,4661 84
7 0,1222 0,1219 0,1228 8,144 0,9925 1,4486 83
8 0,1396 0,1392 0,1405 7,115 0,9903 1,4312 82
9 0,1571 0,1564 0,1584 6,314 0,9877 1,4137 81
10 0,1745 0,1736 0,1763 5,671 0,9848 1,3963 80
11 0,1920 0,1908 0,1944 5,145 0,9816 1,3788 79
12 0,2094 0,2079 0,2126 4,705 0,9781 1,3614 78
13 0,2269 0,2250 0,2309 4,331 0,9744 1,3439 77
14 0,2443 0,2419 0,2493 4,011 0,9703 1,3265 76
15 0,2618 0,2588 0,2679 3,732 0,9659 1,3090 75
16 0,2793 0,2756 0,2867 3,487 0,9613 1,2915 74
47 0,2967 0,2924 0,3057 3,271 0,9563 1,2741 73
18 0,3142 0,3090 0,3249 3,078 0,9511 1,2566 72
19 0,3316 0,3256 0,3443 2,904 0,9455 1,2392 71
20 0,3491 0,3420 0,3640 2,747 0,9397 1,2217 70

21 0,3665 0,3584 0,3839 2,605 0,9336 1,2043 69
22 0,3840 0,3746 0,4040 2,475 0,9272 1,1868 68
23 0,4014 0,3907 0,4245 2,356 0,9205 1,1694 67
24 0,4189 0,4067 0,4452 2,246 0,9135 1,1519 66
25 0,4363 0,4226 0,4663 2,145 0,9063 1,1345 65
26 0,4538 0,4384 0,4877 2,050 0,8988 1,1170 64
27 0,4712 0,4540 0,5095 1,963 0,8910 1,0996 63
28 0,4887 0,4695 0,5317 1,881 0,8829 1,0821 62
29 0,5061 0,4848 0,5543 1,804 0,8746 1,0647 61
30 0,5236 0,5000 0,5774 1,732 0,8660 1,0472 60

31 0,5411 0,5150 0,6009 1,6643 0,8572 1,0297 59
32 0,5585 0,5299 0,6249 1,6003 0,8480 1,0123 58
33 0,5760 0,5446 0,6494 1,5399 0,8387 0,9948 57
34 0,5934 0,5592 0,6745 1,4826 0,8290 0,9774 56
35 0,6109 0,5736 0,7002 1,4281 0,8192 0,9599 55
36 0,6283 0,5878 0,7265 1,3764 0,8090 0,9425 54
37 0,6458 0,6018 0,7536 1,3270 0,7986 0,9250 53
38 0,6632 0,6157 0,7813 1,2799 0,7880 0,9076 52
39 0,6807 0,6293 0,8098 1,2349 0,7771 0,8901 51
40 0,6981 0,6428 0,8391 1,1918 0,7660 0,8727 50

41 0,7156 0,6561 0,8693 1,1504 0,7547 0,8552 49
42 0,7330 0,6691 0,9004 1,1106 0,7431 0,8378 48
43 0,7505 0,6820 0,9325 1,0724 0,7314 0,8203 47
44 0,7679 0,6947 0,9657 1,0355 0,7193 0,8029 46
45 0,7854 0,7071 1,0000 1,0000 0,7071 0,7854 45
cos x ctg x tg x sin x x x°

(radijani)
PRILOZI
479
V. EKSPONENCIJALNE, HIPERBOLNE I TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE
x e" e-x sh x ch x th x sin x cos x
0,0 1,0000 1,0000 0,0000 1,0000 0,0000 0,0000 1,0000

0,1 1,1052 0,9048 0,1002 1,0050 0,0997 0,0998 0,9950
0,2 1,2214 0,8187 0,2013 1,0201 0,1974 0,1987 0,9801
0,3 1,3499 0,7408 0,3045 1,0453 0,2913 0,2955 0,9553
0,4 1,4918 0,6703 0,4108 1,0811 0,3799 0,3894 0,9211
0,5 1,6487 0,6065 0,5211 1,1276 0,4621 0,4794 0,8776

0,6 1,8221 0,5488 0,6367 1,1855 0,5370 0,5646 0,8253
0,7 2,0138 0,4966 0,7586 1,2552 0,6044 0,6442 0,7648
0,8 2,2255 0,4493 0,8881 1,3374 0,6640 0,7174 0,6967
0,9 2,4596 0,4066 1,0265 1,4331 0,7163 0,7833 0,6216
1,0 2,7183 0,3679 1,1752 1,5431 0,7616 0,8415 0,5403

1,1 3,0042 0,3329 1,3356 1,6685 0,8005 0,8912 0,4536
1,2 3,3201 0,3012 1,5095 1,8107 0,8337 0,9320 0,3624
1,3 3,6693 0,2725 1,6984 1,9709 0,8617 0,9636 0,2675
1,4 4,0552 0,2466 1,9043 2,1509 0,8854 0,9854 0,1700
1,5 4,4817 0,2231 2,1293 2,3524 0,9051 0,9975 0,0707

1,6 4,9530 0,2019 2,3756 2,5775 0,9217 0,9996 -0,0292
1,7 5,4739 0,1827 2,6456 2,8283 0,9354 0,9917 -0,1288
1,8 6,0496 0,1653 2,9422 3,1075 0,9468 0,9738 -0,2272
1,9 6,6859 0,1496 3,2682 3,4177 0,9562 0,9463 -0,3233
2,0 7,3891 0,1353 3,6269 3,7622 0,9640 0,9093 -0,4161

2,1 8,1662 0,1225 4,0219 4,1443 0,9704 0,8632 -0,5048
2,2 9,0250 0,1108 4,4571 4,5679 0,9757 0,8085 -0,5885
2,3 9,9742 0,1003 4,9370 5,0372 0,9801 0,7457 -0,6663
2,4 11,0232 0,0907 5,4662 5,5569 0,9837 0,6755 - 0,7374
2,5 12,1825 0,0821 6,0502 6,1323 0,9866 0,5985 -0,8011
2,6 13,4637 0,0743 6,6947 6,7690 0,9890 0,5155 -0,8569
2,7 14,8797 0,0672 7,4063 7,4735 0,9910 0,4274 -0,9041
2,8 16,4446 0,0608 8,1919 8,2527 0,9926 0,3350 -0,9422
2,9 18,1741 0,0550 9,0596 9,1146 0,9940 0,2392 -0,9710
3,0 20,0855 0,0498 10,0179 10,0677 0,9950 0,1411 -0,9900

3,1 22,1979 0,0450 11,0764 11,1215 0,9959 0,0416 -0,9991
3,2 24,5325 0,0408 12,2459 12,2366 0,9967 --0,0584 -0,9983
3,3 27,1126 0,0369 13,5379 13,5748 0,9973 -0,1577 -0,9875
3,4 29,9641 0,0334 14,9654 14,9987 0,9978 -0,2555 -0,9668
3,5 33,1154 0,0302 16,5426 16,5728 0,9982 -0,3508 -0,9365
480 PRILOZI
VI. NEKE KRIVULJE (I'ODSJETNIK)
1. Parabola 2. Kubna parabola 3. Istostrana hiperbola

y =x2. y =x3.
y=-
x
1
Q Y
4. Graf razlomljene funkcije 5. Versiera" Marije Agnesi

1 1
x2 y =1
Y +x2
6. Parabola (gornja grana) Kubna parabola7.

y= y =rt.
PRILOZI 481
8a. Neilova parabola 8b. Semikubna parabola

2
=x3 iii 1ll x =t3
v y -t
_2 .
y2 =x3
x -t3'
t .
Y'
9. Sinusoida i kosinusoida
y=sin x i ,y=cos x
Y
y=tgx y=ctgx
M/
Ill W
IA_2IN0all
3
2
E1
WA Ell
1II1
INN=
11111
,- 311,22g
IN
- .'
3 52 3r X
2
NI /I
-MI TI
1
-3
10. Tangentoida i kotangentoida
y=tg x i y= ctg x.
31 Demidovi Zadaci
482
_3
-
NM
l
111111
i
- MA
y=sec X
Mal
2
----
Y}
-Plirdril-
1
l
11111
2
PRILOZI
1111
i
2
/1111M
\
22t
MIMI
EMI
2
Pil
I
3n X
11. Grafovi funkcija

y=secx i y =cosec x.
y=Arccos x
y=arccosx
1 X
y=Arccosx
12. Grafovi arkus-funkcija

y=Aresinx i y=Arccosx.
PRILOZI 483
13. Grafovi arkus-furlkcija

y=Arctg x i y=Arcctg x.
14. Grafovi eksponencijalnih funkcija

y=ex i y=e x.
31"
484 PRILOZI
15. Logaritamska krivulja 16. Gaussova krivulja

y=1n x. 1'=e x
3 X 2 X
17. Grafovi hiperbolnih funkcija 18. Grafovi hiperbolnih funkcija

ex-e-x ex-e-x
y=sh xe y=thx
2 ex-i-e-x
ex-i-e-x ex+ e-x
y = ch x (lancanica). y=cthx=
ez-e-x
PRILOZI
485
19. El psa 20. 1-liperbola

x2 y2 x=a cos t, x2 y2
}b21 il =1 ili
sin t. a2 b2
ch t,
(za desnu granu).
y=b sh t
0/1=A8
21. Parabola 22. Descartesov list 23. Dioklova cisoida

y2_2px. x3+y3- 3axy -0 ili y2- ,x3
3at a -x
- 1
+t3'
x=
ate
3,222 1+22'
1 +12 ata
1 +t2
486 PRI LOZI
25. Bernoulljeva lemniskata

(x2 +y)2
=a2 (x2 -y2)
li r2 =a' cos 29,.
24. Strofoida
y2, x a+x
2
a -x
27. Hipocikloida (astroida)

x=a scions:3 t,
26. Cikloida
x=a (t-sin t), y=a t.
y= a (1-cos t). ili xy a .
28. Kardioida 29. Evolventa kru2nice

r=a (1 +cos . x =a (cos t +t sin t),
y=a (sin t -t cos t).
PRILO2I 487
30. Arhimedova zavojnica 31. Hiperbolna zavojnica

r=aço
r=-a (r>0).
32. Logaritamska zavojnica 33. Ruza sa tri latice

r = e°T. r =a sin 39, (r0).
34. Ruta sa cetiri latice

r =a sin 29.
Znak: 7817 Sv.
Izdanje
B. P. DEMIDOVIC I SURADNICI
ZADACI I RIJESENI PRIMJERI IZ VISE MATEMATIKE
S PRIMJENOM NA TEHNICKE NAUKE
Naslov originala
3AAATiIQ 14 YTIPA}KHEHYIFi 110 MATEMATLILIECKOMY AHAJIIQ3Y
AJI.R BTY3OB
Preveli s ruskoga
Ing. I. UREMOVIC i ing, Z. VISTRICKA
Redaktor prijevoda
Prof. dr ing. DANILO BLANUSA
Izdavac
TEHNICKA KNJIGA, izdavacko poduzeée
OOUR IZDAVACKA DJELATNOST
ZAGREB, Juri"sieeva 10
Za izdavaéa odgovara
Ing. KUZMAN RAZNJEVIC
Uredni"stvo izdanja za sveuciliste

Glavni urednik
ZVONKO VISTRICKA
Urednik edicije
IVAN UREMOVIC
Naslovnu stranu izradio

SRECKO PRELOVEC
Crteze izradili
M. KAVSEK i T. STRUJIC
Tisak
»BIROGRAFIKA« - SUBOTICA
Tisak dovrsen:
U PROSINCU 1978.
Na osnovu 01. 36. st. 1. toc. 7. Zakona o oporezivanju proizvoda i usluga u prometu
(Si. list SFRJ 33/72) na ovu se knjigu ne plaéa porez na promet.

Zbirka Zadataka Iz Matematicke Analize - Demidovic PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Zadataka Iz Matematicke Analize - Demidovic PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NASLOV ORIGINALA

I C. B.AP.AHEHKOB, B. n. AEMHAOBH4, B. A, EmHmEHKO,

H3AAHHE AEBBTOE, CTEPEOTHnHOE

REDAKTOR HRVATSKOSRPSKOGA IZDANJA

ZADACI I RIJEENI PRIMJERI

PETO ISPRAVLJENO IZDANJE

Gradivo iz raznih podrucja vige matematike mote se samo onda temeljito

PREDGOVOR PETOM IZDANJU

Giava I. Uvod u analizo ....... 11

Giava II. Deriviranje funkeija .. ...... ........ .......... .... 43

Giava III. Ekstremi funkeija i primjene derivacija u geometriji 83

Glava IV. Neodredeni integral .............. 105

1. Neposredno integriranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

6. Integriranje nekih iracionalnih funkcija .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 125

Giava V. Odredeni integral ........... 139

Giava VI. Funkeije vile varijabli ........................ ..... 177

1. Osnovni pojmovi 177

16. Ovojnica 229

Giava VII. Vigestruki i krivuljni integrali . 241

Giava VIII. Redovi 283

Giava IX. I3iferencijalne jednadzbe .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 311

1. Provjera rjegenja. Sastavljanje diferencijalnih jednad"zbi porodica kri-

1 2. Linearne diferencijalne jednad2be drugog reda s konstantnim koefi-

Giava X. hriblizni rasun .. .. .... .. . .. .. .... .. .. .. .... . 355

RjeSenje. Ako jednad"zbu (1) rije"simo po x, dobivamo:

Podrucje definicije funkcije (2) ocigledno je ovo: -:70<y<1.

1.** Dokazite, ako su a i b reami brojevi, da je

b) Ia12 = a2; d) N/a2 - lal.

7. Funkcija f (x) je linearna. Nadite ovu t funkciju ako je f (-1) = 2 i

*) 1g x >_- log x, oznacuje dekadski logaritam broja x.

Odredite podrucja definicije funkcija:

P(x) --[f(x)+f(-x)] i tif (x) = 2 C.f(x)-f(-x)]

27. Izrazite duzinu odsjeéka y = MN i povr`sinu S lika AMN kao funkciju od

31. Izracunajte f (x + 1), ako je f (x 1) = x2. -

36. Neka je (x) (ax +a x) i Í' (x) == ((a' a- x). Pokaiite da je

37o Izracunajte f (-1), f (0), f (1), ako je

b) y = x2 -1; e) y = arctg 3x.

b) y = 2`°s X; d) y = arcsin (3-'2).

43. Napisite u eksplicitnom obliku funkcije y koje su zadane jednad2bama:

2. Grafovi elementarnih funkeija

Konstrukciju grafova olaksava poznavanje grafova osnovnih elementarnih fukcija (vidi

Konstruirajte grafove linearnih funkcija (pravci):

45. y=x+b, ako je b =0, 1, 2, -1, -2.

Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija 2. stupnja (parabole):

47. y = ax2, ako je a = 1, 2, 12' -1, -2, 0.

48. y =xz+c, ako je c =0, -1.

49. y = (x- x0)2, ako je xo = 0, 1, 2, -1.

51*. y = axz+bx+c, ako je: 1) a = 1, b = -2, c = 3;

Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija vi"seg stupnja:

Konstruirajte grafove razlomljenih linearnih funkcija (hiperbole):

Konstruirajte grafove razlomljenih racionalnih funkcija:

67 *, (»Versiera« Marije Agnesi).

Konstruirajte grafove iracionalnih funkcija:

73*. y = x2 (Neilova parabola).

74. y = ±xs/x (semikubna parabola).

75*. y = - 3V25 - x2 (elipsa).

76. y = ±\/x2-1 (hiperbola). 77.

78*. y = ± (Dioklova cisoida). 79. y = ±x 25-7,x2.

Konstruirajte grafove trigonometrijskih funkcija:

84 *. i' = sec x. 85 *. y = cosec x.

86. y = A sin x, ako je A = 1, 10, -2.

87*. y = sin nx, ako je n = 1, 2, 3, - 1

2' 2' n' 4

84 . i' = sec x. 85 . y = cosec x.

118. y = arcsin x. 119. y = arccosx.

120. y = arctg x. 121. r = arcctg x.

133 . r = e" (logaritamska spirala)- 134. r = (hiperbolna spirala).

2`. Limes funkcije. Ka"zemo, da funkcija f (x)--A kada x-a (A i a su brojevi),