Skripta iz Pomorsko pravo

1. kolokvij
 1. Pojam i podjela pomorskog prava

Pomorsko pravo čini sustav normi koje reguliraju pravne odnose u svezi s pomorskim djelatnostima.
Pomorsko pravo samostalno i sustavno obrađuje specifične pravne odnose koji se javljaju na moru i u
svezi mora. Pravni odnosi u svezi s morem proučavaju se u sklopu međunarodnog prava mora
(međunarodnog morskog prava), pomorskog upravnog prava i pomorskoga imovinskog prava.

Međunarodno pravo mora – regulira odnose međunarodnih subjekata (države i međunarodnih

organizacija) u svezi s morem i pomorskim djelatnostima. Dijeli se na:
 Međunarodno pravo mora u miru
 Međunarodno pravo mora u ratu

Pomorsko upravno pravo – sadrži ponajprije propise čiji je cilj ostvarenje sigurnosti plovidbe

Pomorsko imovinsko pravo – uređuje specifične imovinsko – pravne odnose u sklopu onih aktivnosti
koje su vezane za more (stvarna prava na moru, iskorištavanje brodova, posebice ugovore o prijevozu
stvari i osoba, probleme koji nastaju pri sudaru brodova, pomorske havarije, pravne odnose spašavanja
na moru).

U podjeli pomorsko – pravne materije također se može izdvojiti:

a. Međunarodno pomorsko privatno pravo (propisi o mjerodavnom pravu koji će se primjeniti na
odnose s međunarodnim elementom)
b. Pravo pomorskog osiguranja
c. Pomorsko radno pravo (regulira pravne probleme radnih odnosa u pomorstvu)
d. Pomorsko kazneno pravo (sadrži odredbe o suzbijanju i kažnjavanju kruga specifičnih kaznenih
dijela koja se javljau u pomorskim pomorskim djelatnostima)
e. Pomorsko procesno pravo (obuhvaća norme koje se odnose na posebnu nadležnost tijela i
postupak za primjenu imovinsko – pravnih , upravnih i kaznenih normi pomorskog prava)

2. Međunarodna pomorska organizacija IMO

Ciljevi si organizacije, u prvom redu, tehnički, ali i gospodarski. Uloga je organizacije savjetodavna i
informativna, a zadatak joj je da raspravlja o tehničkim pitanjima koja utječu na međunarodni razvoj
trgovačkih mornarica, osobito na sigurnost ljudskog života na moru i na postizavanje najviših standarda
za neometanu plovidbu. Organizacija želi također nadgledati i sprječavati onečišćenje morskog okoliša,
želi nadalje pružati svaku moguću pomoć vladama pojedinih zemalja da razvijaju svoju flotu u ujedno želi
sprječiti svaku diskriminaciju u međunarodnoj plovidbi.
Njezina tijela su:
 Skupština koja se sastaje svake 2. godine i bira Vijeće od 24 člana
 Odbor za pomorsku sigurnost
 Odbor za zaštitu morskog okoliša
 Pravni odbor
 Odbor za tehničku suradnju
 Odbor za olakšice
 3. Unutrašnje morske vode

Unutrašnje morske vode dijelovi su mora uz obalu u tijesnoj vezi s kopnenim područjem i pod
neograničenom vlašču obalne države kao što je to i kopneno područje države. Unutrašnje vode RH
obuhvaćaju:
 Luke i zaljevi na obali kopna i otoka
 Dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine
teritorijalnog mora
Zaljevom se smatra jasno istaknuta uvala uvučena u kopno čija je morska površina jednaka površini ili je
veća od površine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u
zaljev.
Strani trgovački brod smije prolaziti unitrašnim vodama RH najkraćim uobičajenim putem radi
uplovljavanja u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojej je brodogradilište.
Kabotažu tj. prijevoz stvari i putnika iz jedne hrvatske luke u drugu mogu obavljati samo brodovi
hrvatske državne pripadnosti. Međutim, ne smatra se kabotažom prijevoz osoba stranom jahtom ako se
taj prijevoz obavlja bez naplate.
Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod te strani znanstvenoistraživački brod smije
uploviti u unutrašnje morske vode RH radi ulaska u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u
kojoj je brodogradilište, ako za to prethodno dobije odobrenje mjerodavnih ministarstava. U hrvatskim
lukama istodobno mogu boraviti 3 strana ratna broda iste državne pripadnosti

4. Teritorijalno more

Teritorijalno more RH je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru
gospodarskog pojasa. Polaznu crtu čine:
 Crte srednje niske vode uzduž obala kopna i otoka (normalne polazne crte); crta srednje niske
vode jest aritmetička sredina svih niskoh voda tijekom mjeseca ili godine
 Ravne crte koje zatvaraju ulaze u luku ili zaljeve
 Ravne crte koje spajaju sljedeće točke na obali kopna i na obali otoka: rt Zarubača – jugoistočni
rt otoka Mrkan – južni rt otoka Sv. Andrije – rt Gruj, zatim rt Korizmeni – otok Glavat – rt Struga
itd.
Dakle, vanjska granica teritorijalnog mora jest crta kojoj je svaka točka udaljena 12 morskih molja od
najbliže točke polazne crte.
Iako je RH suverena u svojem teritorijalnom moru, ipak svi strani brodovi imaju pravo tzv. neškodljivog
prolaska teritorijalnim morem. Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba
teritorijanim morem RH bez uplovljenja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet ili radi
ulovljenja u brodogradilište. Zaustavljanje i sidrenje stranog plovnog objekta, koji se koristi pravom
neškodljivog prolaska, dopušteno je jedino ako je prouzročeno događajima u redovitoj plovidbi, odnosno
ako se nalaže viša sila ili nevolja na moru.
I strani ratni brodovi imaju pravo neškodljivog prolaska. Stranom ribarskom brodu za vrijeme prolaska
hrvatskim teritorijalnim morem zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bića.
Poznato je načelo međunarodnog običajnog prava da strani ratni brod i u unutrašnjim morskim vodama
ostaje pod jurisdikcijom države čiju zastavu vije. On uživa imunitet tj. izuzet je od nadležnosti sudskih i
upravnih vlasti obalne države u svim sporovima vezanim za ratni brod.
 5. Gospodarski pojas

Gospodarski pojas RH obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru pučine
do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom. U svojem gospodarskom pojasu
RH bi ostvarila suverena prava radi:
 Istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim o prirodnim bogatstvima
 Proizvodnje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova

U gospodarskom pojasu RH ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu
umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskom podzemlju. Pravna ili fizička
osoba kojoj je odobrena gradnja dužna je najmanje 30 dana prije započinjanja radova, putem lučke
kapetanije objaviti podatke o mjestu, načinu izgradnje i o dimenzijama, veličini, dubini i izgledu tog
morskog objekta.
Umjetni otoci, uređaji i neprave i zone sigurnosti ne smiju se postavljati na mjesta gdje mogu ometati
uporabu priznatih međunarodnih plovnih putova.
Prilikom plovidbe gospodarskim pojam RH plovni su objekti dužni poštivati općeprihvatne međunarodne
propise i standarde.

6. Epikontinentalni pojas

Epikontinentalni pojas RH obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan granice hrvatskog
teritorijalnog mora u smjeru pučine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim državama.
Granice epikontinentalnog pojasa određene su sporazumom između Italije I SFRJ.
Nad epikontinentskim pojasom RH ostvaruje suverena prava radi njegova istraživanja i iskorištavanja
prirodnih bogatstavatoga pojasa.
Zbog ostvarenja suverenih prava radi istraživanja i iskorištavanja hrvatskoga epikontinentskog pojasa ne
smiju se neopravdano sprječavati plovidba, ribarenje, zaštita živih bogatstava, a ni osnovna
oceanografska ili druga znanstvena istraživanja javnog značenja.
Iskorištavanje prirodnih bogatstava epikontinentskog pojasa RH te podizanje, puštanje u rad i
održavanje potrebnih postrojenja i uređaja za istraživanje i iskorištavanje mogu se obaljati uz uvjete
predviđene zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

7. Pravo progona

Progon stranog broda pouzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani brod, njegova
brodica ili plovilo, koje radi zajendo s njime, povrijedio Pomorski zakonik, druge propise RH ili
općeprihvaćena pravila međunarodnog prava. Progon stranog borda može početi samo ako se sumnjivi
brod nalazi u unutrašnjim morskim vodama, u teritorijalnome more, u gospodarskom pojasu ili nad
epikontinetskim pojasmo RH.
Progon mogu obavljati policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi za to ovlašteni. Ako se
gonjeni brod tijekom progona uhit, gonitelj će ga predati kapetaniji koja je nadležna za luku u kojoj se
brod nalazio. Odredbe o progonu ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uživaju
imunitet.
 8. Posebice – arhipelaško more (vode)

Arhipelag (otočje) važan je element pri određivanju granica u međunarodnom pravu mora. Arhipelag
može biti uz obalu (glavnoga) državnog područja koje je na kontinentu ili u sklopu područja koje se
tijekom povijesti nije smatralo arhipelagom.
U smislu međunarodnog prava mora arhipelag je, kao posebam međunarodnopravni pojam, držvno
područje koje je s morem uokolo otoka toliko usko povezano da zajedno tvore prirođenu zemljopisnu,
gospodarsku i političku cijelin. Tada država koja je suverena nad tim otočjem ima položaj arhipelaške
države i pravo proglašenja arhipelaškog mora.
Arhipelaške polazne crte su ravme crte kojima se spajaju krajnje točke najudaljenijih otoka i nadvodnih
grebena u arhipelagu; mogu se povući ako su tim crtama obuhvaćeni glavni otoci i područje u kojemu je
omjer površine mora i kopna između 1:1 i 9:1.
Nad arhipelaškim morem, podmorjem arhipelaškog mora i nad zračnim prostorom iznad arhipelaškog
mora arhipelaška država je suverena u skladu s međunarodnim pravom.

9. Međunarodni tjesnaci

Poseban se režim primjenjuje za neke najvažnije međunarodne tjesnace. Za njih vrijede posebni
dogovori. Jedni od tih su Bospor i Dardaneli. Plovdba tim tjesnacima uređena je posebnim Konvencijom
o režimu tjesnaca. Prema toj konvenciji prolazak trgovačkih brodova posve je slobodan danju i noću te
pod bilo kojom zastavom. Na ulasku u tjesnace Turska će obavljati zdravstveni nadzor što je moguće
brže, a ako postoji sumnja o zaraznim bolestima, brod je dužan primiti tursku sanitarnu stražu.

10. Posebice o morskim prokopima (kanalima)

Morski prokopi su umjetni plovni putovi koji povezuju dva mora poradi kraće plovidbe iz jednog u drugo.
Morski prokopi djelo su ljudskog rada, dok su tjesnaci rezultat djelovanja prirodnih sila, nastali su
prirodnim putem. Morski prokopi se mogu podijeliti na:
 Nacionalne morske prokope
 Međunarodne morske prokope
Neki morski kanal može biti osobito značajan za međunarodnu plovidbu. Neke države nastoje osigurati
nesmetano korištenje tim kanalom a to se postiže sklapanjem ugovora između oblne države i drugih
država, ili jednostranom izjavom volje obalne države uređuje odvijanje plovidbe.

11. Pravo pristupa neobalnih država moru i od mora i sloboda tranzita

Neobalna država je država koja nema morsku obalu.

Tranzitna država označava državu s morskom obalom ili bez morske obale, koja se nalazi između
neobalne države i mora, preko čijeg se područja obavlja promet u tranzitu. Promet u tranzitu je tranzit
osoba, prtljaga ili više tranzitnih država kada je tranzit preko toga područja s prekrcajem, uskladištenjem,
podjelom tereta ili mijenjanjem načina prijevoza ili bez toga samo dio cjelokupnog putovanja koje
započinje ili završava unutar područja neobalne države.
Tranzitne države u ostvarivanju svoje pune suverenosti na svome području imaju pravo poduzimati sve
potrebne mjere radi osiguranja da prava i olakšice, predviđene u ovom dijlu za neobalne države, ne
narušavaju njihove legitimne interese.
Promet u tranzitu oslobođen je svih carina ili drugih pristojbi, osim naknada za posebne usluge učinjene
u svezi s takvim prometom.
Brodovi koji viju zastavu neobalnih država uživaju jednaki postupak kao drugi strani brodovi u morskim
lukama.

12. Otvoreno more

Obuhvaćaju se dijelovi mora koji nisu uključeni u isključivu gospodarsku zonu, teritorijalno more ili
unutrašnje morske vode neke države ili u arhipelaške vode neke arhipelaške države.
Otvoreno more je slobodno za sve države, obalne i neobalne. Sloboda otovrenoga mora ostvaruje se
pod uvjetima koje određuje Konvencija o pravu mora i drugih pravila međunarodnog prava. Za obalne i
neobalne države ona sadrži između ostaloga:
 Slobodu plovidbe
 Slobodu prelijetanja
 Slobodu polaganja pomorskoh kabela i cjevovoda
 Slobodu podizanja umjetnih otoka
 Slobodu ribolova
 Slobodu znanstvenoga istraživanja
Svaka država, obalna ili neobalna, ima pravo da otvorenim morem plove brodovi njezine zastave.
Brod koji plovi pod zastavama dviju država ili više njih, kojima se služi po svojemu nahođenju, neće se
moći prema nijednoj drugoj državi pozvati ni na jednu od tih državnih pripadnosti i može se izjednačiti s
brodom bez državne pripadnosti. Svaka država djelotvorno ostvaruje svoju jurisdikciju i nadzor nad
brodovima vlastite zastave glede upravnih, tehničkih i socijalnih predmeta.
Posebice, svaka država:
a) Vodi registar brodova s imenima i podacima o brodovimakoji viju njezinu zastavu
b) Ima nad svakim brodom svoje zastave, njegovim zapovijednikom, časnicima i posadom
jurisdikciju

Svaka država stavlja u dužnost zapovijedniku broda pod svojom zastavom, ako to zapovijednik može
učiniti bez ozbiljne opasnosti za brod, posadu ili putnike:
a) Da pruži pomoć
b) Ako je obavješten o potrazi da zaplovi punom brzinom u pomoć osobama
c) Da nakon sudara pruži pomoć drugom brodu
Zaštita mora