Optimizacija proizvodnog procesa

u
brodogradnji
Sadržaj
1.Uvod

Pod optimiziranjem proizvodnog procesa smatramo pronalazak najkraćeg i najlakšeg

puta protoka materijala i radnika te najoptimalniji mogući raspored alata, strojeva i uređaja
koji omogućuju lakši protok materijala i radnika. Optimizacija proizvodnog procesa
omogućuje minimiziranje troškova gradnje broda kao i rokova gradnje broda sa ciljem
ostvarenja kvalitetnog finalnog proizvoda (brod) te primopredaju brodovlasniku u roku
naznačenom u sklopljenom ugovoru o gradnji broda.
Optimizacija proizvodnog procesa u brodogradnji se temelji na primjeni tehnika mrežnog
planiranja.

Tehnike mrežnog planiranja (TMP) omogućavaju:

 Lako razumljiv pregled cjelokupnog planiranog projekta
 Jednoznačno predstavljanje logičnog tijeka aktivnosti
 Procjenu potrbnog vremena
 Proračun i prikaz kritičnog puta (najdužeg puta)
 Pravovremeno sagledavanje rizika koji mogu utjecati na planirani rok izvršenja
projekta

Među najznačajnijim TMP proizvodnog procesa spadaju CPM, PERT i PDM tehnike
planiranja, nastale krajem 1950-tih godina.

CPM (Critical Path Method – Metoda kritičnog puta)-deterministička metoda orijentirana

aktivnostima koja se koristi u planiranju projekata kod kojih se potrebno vrijeme za izvršenje
pojedinih aktivnosti može precizno odrediti.

PERT (Project Evaluation and review Technique – Metoda procjene i analize projekta),
Je stohastička metoda, orijentirana događajima i koristi se kod projekata koji nisu nikad bili
izvođeni tj., zasnovana je na procjeni vremena trajanja aktivnosti.

PDM (Precedence Diagram Method) – metoda „prvenstva“ (prethođenja), danas se sve

intenzivnije koristi kod proizvodnih procesa radi pogodnosti primjene uz računalnu podršku.

Sve navedene metode optimiziranja omogućuju prikaz toka proizvodnje kroz grafičke prikaze,
korištenjem krugova, pravokutnika i strelica. Razlika CPM, PERT i PDM metoda je upravo u
grafičkom prikazivanju. CPM i PERT metode aktivnosti prikazuju srelicama a događaje
krugovima, dok PDM metoda aktivnosti prikazuje pravokutnikom, strelica međuovisnosti
aktivnosti a događaji se ne prikazuju.
Primjer:

CPM/PERT PDM

U neke od aktivnosti proizvodnog procesa brodogradnje spadaju:

  Manipulacija limovima i profilima
 Sušenje prostorije nakon bojenja
 Montaža motora itd.

Događaj predstavlja trenutačno zbivanje koje nema vrijeme trajanja (početak proizvodnje,
završetak proizvodnje itd. ).

Primjena spomenutih tehnika optimiziranja proizvodnog procesa se odvija u 4 koraka:

1. analiza strukture
2. analiza vremena
3. analiza troškova
4. analiza resursa
Pod analizom strukture smatramo izradu liste aktivnosti, određivanje međusobne ovisnosti
između pojedinih faza provođenja projekta, određivanja trajanja međufaza i faza proizvodnje
broda, određivanje potrebnih resursa (ljudi, strojeva, materijala) za svaku od tih aktivnosti,
određivanje cijene koštanja finalnog proizvoda (broda) i crtanje mrežnog dijagrama.

U nastavku seminara biti će korištene metode PERT/COST za prikaz optimiziranja troškova

proizvodnje broda kao i samog procesa proizvodnje.
2.Osnovna pravila za crtanje i numeriranje mrežnih dijagrama temeljenih
na metodama PERT/CPM

1. Svaka aktivnost otpočinje i završava događajem. Mrežni dijagram mora imati samo
jedan početni i jedan završni događaj mreže. Ako mreža ima više početaka ili
završetaka, potrebno ih je prividnim aktivnostima spojiti u jedan početak ili završetak.

2. Ako neka aktivnost mora biti završena da bi mogla početi druga, onda aktivnosti
moraju biti postavljene jedna iza druge. Završni događaj prve aktivnosti odgovara
početnom događaju sljedeće aktivnosti.

3. Ako više aktivnosti može otpočeti nakon što je prethodna aktivnost završena, onda sve
te aktivnosti otpočinju u završnom događaju prethodne aktivnosti.

4. Ako više
aktivnosti trebaju
završiti da bi
započela sljedeća,
aktivnosti moraju završiti u istom događaju.

5. Ako u
jednom
događaju
započinje i završava više aktivnosti koje nisu međusobno povezane, točne se
međuovisnosti prikazuju prividnim aktivnostima.
 C ovisi o A i B, D ovisi o A i B

6. Ako neka aktivnost može otpočeti prije nego što je prethodna u potpunosti završena,
potrebno je prethodnu aktivnost podijeliti.

Pravila za numeriranje mrežnih dijagrama se temelje na Fulkersonovom rastućem pravilu

numeriranja događaja sa sljedećim karakteristikama:
 Početni događaj mreže numerira se početnim brojem, te se precrtavaju sve aktivnosti
koje proizlaze iz početnog događaja
 Sljedećim većim brojem numeriraju se događaji kojima prethode samo precrtane
aktivnosti
 Precrtaju se aktivnosti koje izlaze iz događaja numeriranih u 2.koraku
 Koraci 2. i 3. se ponavljaju sve dok se ne numeriraju svu događaji u mrežnom
dijagramu
3. Analiza vremena proizvodnog procesa

Cilj analize vremena proizvodnog procesa je odrediti vrijeme potrebno za izvršenje

projekta u zadanim uvjetima rada te odrediti kritični put.
Pod kritičnim putem (najdužim putem) smatramo put u mrežnom dijagramu od početnog do
završnog događaja koji svojim trajanjem određuje trajanje cijelog projekta. U mrežnom
dijagramu može postojati više kritičnih puteva.
Moguće je skraćivanja vremena kritičnog puta na taj način da se isključe aktivnosti koje leže
na kritčnom putu a nisu neophodne za realizaciju projekta ili usporednim izvođenjem
aktivnosti koje inače dolaze u nizu jedna za drugom.

t ij - vrijeme potrebno za realizaciju aktivnosti

TE - najranije vrijeme događaja
TL - najkasnije vrijeme događaja

Za svaku aktivnost i-j potrebno je izračunati:

ti0 j -najraniji (mogući) početak aktivnosti i-j
ti1 j - najaksniji (dozvoljeni) početak aktivnosti i-j

Svaka aktivnost i-j čije je vrijeme trajanja manje od njezinog maksimalno dozvoljenog
vremena trajanja, na raspolaganju ima određenu rezervu.
Kod analize vremena PERT/CPM metoda definiraju se 4 vremenske rezerve:
1. ukupna vremenska rezerva (Rt)
2. slobodna vremenska rezerva (Rs)
3. uvjetna vremenska rezerva (Ru)
4. neovisna vremenska rezerva (Rn)

Ukupna vremenska rezerva (Rt) pokazuje koliko se može pomaknuti vrijeme trajanja
aktivnosti i-j od njenog najranijeg početka, a da pri tome krajnji termin cijelog projekta ne
bude ugrožen.
Rt= TL , j  (TE ,i  ti  j )

Slobodna vremenska rezerva (Rs) pokazuje za koliko je vremenskih jedinica moguće

pomaknuti rok najranijeg početka promatrane aktivnosti, a da se time ne ugroze najraniji
počeci svih navedenih aktivnosti koje neposredno slijede. Slobodna vremenska rezerva
promatrane aktivnosti može nastati samo u slučaju da događaj –j- ovisi od završetka većeg
broja aktivnosti.
Rs  TE , j  (TE , j  ti  j )

Uvjetna vremenska rezerva (Ru) odnosi se samo na događaje u mrežnom dijagramu, za

razliku od prethodnih vremenskih rezervi koje se odnose na aktivnosti.

Ru=Rt-Rs
Neovisna vremenska rezerva (Rn) pokazuje koliko se može produžiti ili pomaknuti
izvršenje aktivnosti i-j ako je događaj i, uslijed zadržavanja neke od prethodnih aktivnosti,
dostignut u najkasnijem dozvoljenom vremenu, a za događaj j se želi održati najraniji početak
za izlazeće aktivnosti. Pomicanje ili produženje aktivnosti i-j u ovom području nema
nikakvog utjecaja na daljnje odvijanje projekta. Neovisna vremenska rezerva može poprimiti
negativnu vrijednost, ali se tada upisuje da je njena vrijednost nula.

3.1. Primjer analize vremena CDM metode na primjeru faza gradnje brodskog trupa

A- obrada pojedinačnih elementa brodskog trupa

B- predmontaža sklopova
C- predmontaža panela
D- predmontaža sekcija
 E- trodimenzionalne sekcije trupa
F- velike trodimenzionalne sekcije trupa
G- montaža sekcija
Potrebno je nacrtati i numerirati mrežni dijagram, te odrediti kritični put.

Rješenje:

Kritični put se nalazi na aktivnostima B-E-G.

 4.Analiza troškova proizvodnog procesa PERT/COST metodom

Analizom troškova pronalazi se optimalna ovisnost troškova i vremena realizacije

pojedinih aktivnosti,ali i projekta kao cjeline.
Za rješenje problema analize troškova koriste se heurističke metode. Postoji više različitih
metoda koje se koriste u analizi troškova, a koje se s metodooške strane značajno razlikuju
jedna od druge. Te metode poznate su pod, već prije spomenutim imenom, PERT/COST.
Metode PERT/COST nastoje uspostaviti odnos između vremena trajanja određenog projekta i
troškova realizacije. Stoga je potrebno procijeniti troškove svake aktivnosti u funkciji
vremena njenog trajanja ili troškove skupine srodnih aktivnosti, pri čemu se obavlja slična
procjena samo za jednu aktivnost iz promatrane skupine.

Analiza troškova projekta primjenom TMP služi za :

 određivanje troškova za svaku aktivnost
 proračun troškova projekta
 određivanje ovisnosti „troškovi-vrijeme“ za svaku aktivnost
 proračun ukupnih troškova gradanje broda te njihovo optimiranje

4.1.Troškovi aktivnosti za normalno trajanje

Određivanje vremena pri normalnom trajanju aktivnosti zasniva se na detaljnom opisu

aktivnosti za:
 način izvođenja
 potrebni materijal i sredstva za rad
 potrebno vrijeme izvođenja
4.2.Troškovi projekta

Zbroj troškova svih aktivnosti nekog projekta određuje izravne troškove projekta Cp.
Svaki dio troškova može biti dodijeljen u dvije vremenske točkke: najranijem početku i
najkasnijem završetku.
Prema tome, troškove projekta moguće je prikazati kao funkciju vremena. Obje krivulje
troškova zatvaraju površinu u kojoj bi se morali kretati efektivni troškovi projekta.

Vrijeme

4.3.Ovisnost „trošak-vrijeme“ za aktivnost

Ukoliko se želi skratiti proračunato vrijeme trajanja projekta TE na vrijednost TS ,

potrebno je skratiti aktivnosti koje su na kritičnome putu.

Postavlja se pitanje, koje ktivnosti treba skratiti !?

Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, potrebno je promatrati ovisnost troškova u funkciji
vremena trajanja neke aktivnosti. Procjenjenom vremenu trajanja aktivnosti t ij pripadaju
troškovi C ij . Ako se skrati vrijeme izvršenja aktivnosti, u općem slučaju troškovi rastu i to
do maksimuma kojega dostižu pri minimalnom mogućem vremenu trajanja proatrane
aktivnosti. Na taj način nastaje funkcija „troškovi-vrijeme“ za aktivnost.
Minimalno trajanje aktivnosti naziva se vrijeme ubrzane procjene (tu), a troškovi nastali pri
takvom trajanju nazivaju se maksimalni, odnosno troškovi ubrzane procjene (Cu).
Optimlalno trajanje aktivnosti naziva se normalno trajanje aktivnosti (tn). Troškovi realizacije
koje imaju normalno vrijeme trajanja su minimalni i zovu se troškovi normalne procjene (Cn).
Aktivnost se može i usporiti pri čemu troškovi mogu biti povećani ili smanjeni, ili ostati kao u
početnoj kalkulaciji. Promjena troškova s obzirom na promjenu vremena trajanja aktivnosti
može biti kontinuirana ili diskretna, ovisno o značajkam same aktivnosti.
Postoje aktivnosti za koje postoje samo npr. tri alternative izvođenja (npr. transport ili brodom
ili kamionom ili vlakom), paa se ovisnost „troškovi-vrijeme“ definira u samo tri točke.
4.4.Dodatni troškovi

Obuhvaćaju posredne troškove relizacije projekta, ali i „penale“ koji nastaju ukoliko
neki projekt nije izveen u roku. Dodatni troškovi uzrokuju gubitak prihoda. Kod nabave
postrojenja ili izgradnje nekih objekata, gubici prihoda računaju se od vremena najraijeg
završetka projekta. Kod zaustavljanja nekog postrojenja radi remonta, gubitak prihoda računa
se od dana zaustavljanja postrojenja. Ovi su troškovi uglavnom konstantni u jedinici vremena,
te povećanjem trajanja projekta rastu linearno, ali se mogu mijenjati i nelinearno ili
diskontinuuirano.
Ako se npr., planira i provede reorganizacija brodogradilišta, vrlo teško će se moći definirati
gubitak prihoda u ovisnosti o trajanju projekta. Uspjeh reorganizacije teško je izraziti u
novčanim jedinicama, a učinsci se rijetko osijećaju u kratkom roku.

4.5.Ukupni troškovi

Ukupni troškovi projekta (Cu) sastoje se od zbroja troškova projekta Cp i dodatnih

troškova Cd, a ovise o vremenu trajanja projekta, odnosno o proračunatom vremenu završetka
projekta TE .
CU  C P  C D

Problem je odrediti optimalno vremensko trajanje projekta TE ,opt .

Proračun krivulje ukupnih troškova i njenog optimuma naziva se optimiranje odvijanja
proizvodnog procesa ili iznalaženje optimalnog mrežnog dijagrama.
Na istom principu kao i za analizu vremena proizvodnog procea, bazira se i analiza troškova
proizvodnog procesa u brodogradilištu.

5.Zaključak

Kroz ovaj seminarski rad se pokušao objasniti princip proizvodnog procesa

brodogradilišta na temelju izabrane metode optimizacije.
S obzirom da je svako brodogradilište univerzalno (različitih radnih kapaciteta, proizvodnih
mogućnosti te prije svega različite proizvodnje različitih tipova brodova), a proizvodni proces
širok pojam sam po sebi, nije moguće detaljno prikazati princip optimiziranja.
Izabrana metoda PERT/COST je najučestalija metoda optimiziranja općenito većine
proizvodnih procesa, ne isključivo brodograđevnog proizvodnog procesa.
Prethodno opisanim optimiziranjem vremena i troškova proizvodnog procesa dobili smo uvid
u način proizvodnje brodova većine svjetskih brodogradilišta. Princip proizvodnje se bazira
prvenstveno na uštedi vremena od početne faze (obrade limova) do krajnje faze (primopredaje
broda).

Ukratko opisan proizvodni postupak:

 Predobrada limova
 Odlazak limova u linije za rezanje itd.
 Mala predmontaža
 Predmontaža
 Izrada 2D i 3D sekcija
 Ukrupnjivanje sekcija
 Montaža na navozu, suhom doku itd.

Radi već spomenute uštede, faze opremanja, bojanja itd.se odvijaju paralelno sa
predmontažom i montažom broda da bi sam proces bio što učinkovitiji i optimiziraniji.