TEHNIKI FAKULTET

Sveuilita u Rijeci

GORIVA
Brodski sustavi
1. UVOD

ovjek je odavno poznavao naftu i koristio je u razliite svrhe kao:

fosilno gorivo (6.000 godina pr. n. e., Sumerani);
sredstvo za brtvljenje brodova (Feniani);
buku i premaz (Babilonci);
zatita zidova od vlage (Egipani);
zatita pri balzamiranju mrtvaca (Egipani);
sredstvo za podlogu u gradnji cesta (Perzijci);
sredstvo za rasvjetu (Kinezi);
sredstvo za dezinfekciju u medicini (Kinezi, Grci i Rimljani);
sredstvo za religiozne svrhe oboavatelja vatre (okolica Bakua)
2. NAZIVI I POECI PRIMJENE NAFTE

Prvi nazivi za naftu: znoj Zemlje, krv dubine i eliksir ivota

Naziv nafta potjee od staroperzijske rijei nafada to znai znojiti
se.
Sve do prve polovine XIX st. nafta se smatrala ljekovitom, a za druge
primjene gotovo bezvrijednom.
Prva destilacija nafte u Rusiji, a organizirali su je braa Dubinin.
Pravi poetak moderne proizvodnje nafte: 27.08.1859. godine u
Pennsylvaniji gdje je buenjem do 21 metara dubine pronaena nafta.
Taj se datum obiljeava kao dan preraivaa nafte.
Prvo dobivanje nafte u Hrvatskoj datira od 1788. godine u podruju
Peklenice (Meimurje).
Ve 1900. godine njena proizvodnja u svijetu dostie 20 milijuna tona
3. BRODSKA PRIMJENA TEKUIH I PLINOVITIH GORIVA

Kao pogonsko gorivo za porivne sustave broda u uporabi su tekua i, u novije vrijeme,
plinovita goriva.

Tekua goriva mogu biti preraevine nafte ili se mogu dobiti umjetnim nainom iz krutih
goriva ili organskih tvari.

Plinovita goriva se pojavljuju kao prirodna (npr. zemni plin), a dobivaju se i umjetnim
nainom.

U propulziji broda u uporabi su sljedei toplinski strojevi odnosno pogonska postrojenja:

motori s unutarnjim izgaranjem - do 52% korisnog djelovanja
parnoturbinska postrojenja - do 45% korisnog djelovanja
plinskoturbinska postrojenja - do 55% korisnog djelovanja
kombinirana postrojenja (dizelska, parnoturbinska, plinskoturbinska) - do 60%
korisnog djelovanja.

Za motorne pogone, porivne i pomone, najvanija su i najea u primjeni tekua goriva.

Za parnoturbinske i plinskoturbinske pogone u primjeni su tekua i plinovita goriva.

4. VRSTE TEKUIH BRODSKIH GORIVA

Brodska dizelska i teka goriva upotrebljavaju se za brodske:

motore s unutarnjim izgaranjem
generatore pare
plinske turbine

Skupni nazivi moguih goriva za brodske :

dizelske motore:
vrlo lako gorivo (Marine Gas Oil - MGO)
lako dizelsko gorivo (Marine Diesel Oil - MDO)
teko gorivo (Heavy ili Bunker Fuel Oil - HFO ili BFO) u koja se svrstavaju:
mijeano gorivo (Intermediate Fuel - IF)
ostatna goriva (Residual Marine Oil RMO)

generatore pare :
teko gorivo (Heavy ili Bunker Fuel Oil - HFO ili BFO)
mijeano gorivo (Intermediate Fuel - IF)
ostatna goriva (Residual Fuel Oil - RMO)

plinske turbine:
vrlo lako gorivo (Marine Gas Oil - MGO)
lako dizelsko gorivo (Marine Diesel Oil - MDO)
mijeano gorivo (Intermediate Fuel - IF)
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

PREGLED OSNOVNIH ZNAAJKI BRODSKIH GORIVA:

Ogrjevna vrijednost goriva (Hd)
Temperatura plamita (Flash Point) ili plamite
Temperatura ili toka samozapaljenja
Gustoa goriva
Conradsonov broj
Temperatura stinjavanja ili stinite
Dinamika ili apsolutna viskoznost
Kinematska viskoznost
Cetanski broj
Udio sumpora
Udio pepela i vanadija
Sadraj vode
TAN (Total Acid Number)
TBN (Total Base Number)
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA
Ogrjevna vrijednost goriva (Hd) jest koliina topline koja se oslobaa izgaranjem jedinice mase
goriva, a sadrana je u plinovima izgaranja.

Referentna temperatura pri kojoj se odreuju ogrjevne vrijednosti iznosi 25 C.

Pri referentnoj temperaturi, koja je ujedno i prosjena temperatura okoline, plinovi izgaranja
kondenzacijom se oslobaaju vodene pare koja je nastala izgaranjem vodika i iz udjela vlage u
gorivu. Prema nazivu i vrijednosti, razlikuju se donja i gornja ogrjevna vrijednost goriva.

Toplina osloboena izgaranjem, a sadrana u plinovima izgaranja, naziva se gornja ogrjevna

vrijednost i oznaava se sa Hg. Gornja ogrjevna vrijednost vea je za toplinu koju vodena para iz
plinova izgaranja kondenzacijom predaje okolini i nije korisna za toplinski proces. Zbog toga se
za toplinske proraune upotrebljava donja ogrjevna vrijednost (Hd).

Razlika izmeu donje i gornje ogrjevne vrijednosti ovisi o udjelu vlage u gorivu (w) i udjelu vodika
u gorivu (h), a po jedinici mase vodene pare iznosi 2,5 MJ/kg, to je toplina isparavanja vode pri
okolnom tlaku.

Hg = Hd + 2,5 W MJ/kgg

gdje je: 2,5 MJ/kg - toplina isparavanja vode

h - kgH2/kgg - maseni udio vodika u gorivu
w - kgH2O/kgg - maseni udio vode u gorivu

W = 18(h/2 + w/18) kgH2O/kgg - vodena para nastala izgaranjem goriva

5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Kemijski sastav goriva definiran u masenim udjelima sastoji se od:

c + n + h + o + s + a + w = 1 kg/kg
gdje je: c maseni udio ugljika u gorivu u kgC/kgg
n maseni udio duika u gorivu u kgN/kgg
h maseni udio vodika u gorivu u kgH/kgg
o maseni udio kisika u gorivu u kgO/kgg
s maseni udio sumpora u gorivu u kgS/kgg
a maseni udio pepela u gorivu u kga/kgg
w maseni udio vode u gorivu u kgH2O/kgg

Na osnovi poznatoga sastava goriva, donja ogrjevna vrijednost Hd moe se izraunati prema
sljedeoj jednadbi:

o
H d 8100 c 29000 h 2500 s 600 w kJ kg
8
Prosjeni udjeli gorivih elemenata u gorivu za brodske motore su:

c = 0,85 kg/kgg; h = 0,13 kg/kgg; o = 0,017 kg/kgg; s = 0,003 kg/kgg ,

iz ega slijedi prosjena donja ogrjevna vrijednost goriva za brodske motore: Hd 42 MJ/kg
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Donja ogrjevna vrijednost goriva moe se izraunati i s pomou sljedee jednadbe:

Hd (47,704 - 8,80210-62+3,16710-3)[1-0,01(w+a+s)]+0,01(9,42s-2)

gdje je: gustoa goriva pri 15,5 C u kg/m3

w maseni udio vode u gorivu u kgH2O/kgg
a maseni udio pepela u gorivu u kga/kgg
s maseni udio sumpora u gorivu u kgS/kgg

Brodska goriva koja imaju donju ogrjevnu vrijednost od 39,5 do 43 MJ/kg, smatraju se
dobrim gorivima, a goriva do 39 MJ/kg smatraju se loim gorivima. Pri usporedbi
karakteristika motora, specifina potronja goriva preraunava se za referentno gorivo sa
42,7 MJ/kg.

Ako nema sigurnijih podataka o ogrjevnoj vrijednosti goriva, gustoa goriva moe posluiti
kao osnova za priblian izraun gornje ogrjevne vrijednosti goriva. Tako je American Bureau
of Mines ustanovio priblinu gornju ogrjevnu vrijednost goriva u MJ/kg iz poznate gustoe
goriva:

Hg 51,916 -8,792 2

gdje je: - gustoa goriva pri 15,5 C u kg/m3.

5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA
Temperatura plamita (Flash Point) ili plamite (goriva i maziva) najnia je temperatura pri
kojoj se smjesa osloboenih gorivih para i zraka u dodiru s otvorenim plamenom zapali.

Temperatura plamita svih tekuih pogonskih goriva na brodu mora biti iznad 60 C jer se
takva goriva koriste u zatvorenom prostoru.

Temperatura plamita nepogonskih goriva na brodu (amci za spaavanje) moe biti i ispod
60 C (lako dizelsko gorivo ima temperaturu plamita najmanje na +43 C) jer se takva goriva
koriste na otvorenom prostoru.

Radi usporedbe, temperatura plamita ulja za podmazivanje znatno je via i obino za novo
ulje iznosi 230 C - 254 C. Ako gorivo dospije u ulje za podmazivanje, plamite ulja moe pasti
do 170 C, to se smatra krajnjom granicom kada postoji opasnost od zapaljenja uljnih para u
karterima (uljnim kadama) motora. Iskustvo je pokazalo da udio od 1% goriva u ulju za
podmazivanje snizuje temperaturu plamita ulja priblino za 10 C.

Gorivo Temperatura plamita C

Benzini - 40

Petrolej 40

Lako dizelsko gorivo 70

MDO (Marine Diesel Oil) 90 - 95

HFO (Heavy Fuel Oil) 115

5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Temperatura ili toka samozapaljenja (SIT - Spontaneous Ignition Temperature) najnia je

temperatura pri kojoj dolazi do samoupaljivanja goriva, odnosno temperatura pri kojoj se gorivo
zapali uz prisutnost zraka i BEZ prisutnosti izvora paljenja, kao to je npr. iskra ili plamen.

Benzin za pogon motornih vozila ima temperaturu samozapaljenja oko 260 C (eurosuper 95 i 98).

Za dizelska goriva motornih vozila, temperatura samozapaljenja iznosi oko 340 C (eurodizel i
D-2). Brodska dizelska i teka goriva imaju temperaturu samozapaljenja viu od one za
motorna vozila, a kree se od 400 C do 500 C.

Rad dizelskih motora, u kojima se paljenje goriva obavlja samozapaljenjem utrcanoga goriva
u komprimirani zrak u cilindru ovisi o samozapaljivosti koritenoga goriva.

Goriva s viim temperaturama samozapaljenja imaju za posljedicu oteano poetno paljenje

motora i naginju nepotpunom izgaranju (poveani udio CO u plinovima izgaranja).
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Gustoa goriva
Sastav i svojstva sirove nafte usko su povezani, a razlikuju se prema mjestu nalazita. Gustoa
nafte i naftnih proizvoda (), radi usporedbe, definirana je redovito pri referentnoj ili nazivnoj
temperaturi koja iznosi 15,5 C (60 F). Pri ostalim se temperaturama gustoa odreuje
posebno za svaki medij, pa tako i za naftu i naftne derivate.

U pomorstvu se zbog velikog utjecaja SAD-a, a pogotovo u naftnom gospodarstvu u svijetu,

koristi i mjerna jedinica gustoe goriva API - gradacija goriva umjesto gustoe (kg/dm3) te
Fahrenheit (F) kao jedinica za temperaturu. API-gradacija oznaava se u stupnjevima API-ja,
a biljei se kao: API.

Preraunavanje gustoe nafte i naftnih derivata iz kg/dm3 u API i obrnuto izvodi se pri nazivnoj
temperaturi od 15,5 C (60 F), prema jednadbama:

API =(141,5/) -131,5 , odnosno = 141,5/(API +131,5)

API gradacije iznose za:

teka brodska goriva API = 5 do 29

dizelska brodska goriva API = 23 do 48
avionska goriva (kerozin) API = 38 do 56
motorni benzin API = 48 do 66
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Promjena gustoe nafte i naftnih derivata u odnosu na promjenu API - gradacije

API >10 za naftu i naftne derivate

manje gustoe od vode

API < 10 za naftu i naftne derivate

ija je gustoe vea od gustoe vode
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Priblina gustoa goriva moe se odrediti i iz sastava goriva prema jednadbi:

c
124 20 kg m 3
h

S obzirom na gustou, tekua se goriva dijele na:

vrlo laka: do 650 kg/m3
laka: 650 do 755 kg/m3
srednja: 755 do 920 kg/m3
teka: 920 do 1015 kg/m3

Conradsonov broj (CCR - Conradson Carbon Residue) - predstavlja koksirani ostatak goriva
izraen u % koji preostaje nakon to gorivo ispari, odnosno ukazuje na sadraj asfaltena u
gorivu. Previsoki CCR moe izazvati probleme u izgaranju, jae stvaranje naslaga na dijelovima
motora ili preveliko stvaranje taloga u separatorima. Za brodska dizelska goriva CCR iznosi od
0,14% do 3%, a za brodska teka goriva od 10% do 22% masenog udjela.
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Temperatura stinjavanja ili stinite (Pour Point) - predstavlja temperaturu pri kojoj gorivo gubi
sposobnost teenja. Pri toj temperaturi dolazi do kristalizacije parafina u gorivu te ono postaje
neprozirno.

eli li se temperatura stinjavanja goriva sniziti, treba smanjivati udio parafinskih

ugljikovodika pri mijeanju goriva, jer parafinski ugljikovodici imaju visoke temperature
stinjavanja u odnosu prema drugim ugljikovodicima iste temperature vrelita.

Drugi nain sniavanja temperature stinjavanja provodi se uporabom aditiva - depresanata

stinita. Poznato je da parafini imaju visok cetanski broj, a za brodska goriva poeljan je
cetanski broj vei od 32.
Metoda sniavanja temperature stinjavanja uklanjanjem parafina rezultira smanjenjem
cetanskog broja, pa zato u ovakvim sluajevima treba odluiti emu je potrebno pridavati
veu pozornost - temperaturi stinjavanja ili cetanskom broju.

Za brodska dizelska goriva temperatura stinjavanja iznosi od -6 C do +6 C, a za brodska

teka goriva od +24 C do +30 C.

Za dizelska goriva koja su u uporabi na kopnu temperatura stininjavanja iznosi od -15 C do

- 18 C.
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Viskoznost goriva
Viskoznost je svojstvo tekuina i plinova, a odnosi se na veliinu unutarnjeg trenja izmeu
estica te drugih meumolekularnih sila.

Pri definiranju unutarnjeg trenja tekuina i plinova, u primjeni je nekoliko vrsta viskoznosti:
dinamika ili apsolutna viskoznost
kinematska viskoznost i
relativna viskoznost

Dinamika ili apsolutna viskoznost () mjera je otpornosti tekuine prema teenju ili plina prema
gibanju. Definira se kao odnos primijenjenoga sminog naprezanja i gradijenta brzine smicanja.
Jedinica za dinamiku viskoznost je Pa s.

Pascal sekunda je izvedena SI jedinica dinamike viskoznosti homogenog medija koji laminarno
struji (slika) i u kojem izmeu dva paralelna sloja na udaljenosti od 1 m (y), s razlikom u brzini
od jednog metra u sekundi (v), nastaje smino naprezanje od 1N/m2 ili 1 Pa djelovanjem smine
sile od 1N.
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA
Jedinica dinamike viskoznosti u c-g-s sustavu mjernih jedinica (koji nije vie u uporabi, ali se
jo uvijek susree) je Poisse (P), a odnosi s mjernom jedinicom SI sustava su sljedei:

1 P = 0,1 Pa s
1 cP = 1 mPa s

Kinematitka viskoznost () definira se kao omjer dinamike viskoznosti i gustoe fluida:

= / m2/s

Jedinica kinematike viskoznosti m2/s izvedena je SI jedinica koja je jednaka kinematikoj

viskoznosti homogenog medija kojemu je dinamika viskoznost 1 Pa s, a gustoa 1 kg/m3

Jedinica za kinematiku viskoznost u c-g-s sustavu je Stockes (St); upotrebljava se vrlo esto, a
iznosi:

1 St = 10-4 m2/s
1 cSt = 1 mm2/s = 10-6 m2/s

Za brodska goriva uobiajene vrijednosti kinematike viskoznosti iznose:

brodsko plinsko ulje (MGO)
brodsko dizelsko gorivo (MDO)
brodsko teko gorivo (MFO):
mijeano gorivo (IF)
ostatno gorivo (RM)
od 2 do 7 cSt pri 40 C
od 4 do 17 cSt pri 40 C
do 600 cSt pri 50 C
do 700 cSt pri 50 C (55 cSt pri 100 C)
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

U praksi je ponekad u uporabi i relativna viskoznost, to znai da se viskoznost (osobito

tekuina) usporeuje s nekom standardnom vrijednosti. Relativna viskoznost se mjeri
Englerovim viskozimetrom, a izraava u E (Englera).

Ureaj za mjerenje relativne viskoznosti se sastoji od standardizirane cilindrine posude

volumena 200 cm, koja na dnu ima otvor za isputanje tekuine ija se viskoznost mjeri.
Omjer vremena istjecanja 200 cm3 tekuine (u ovom sluaju goriva) i vode, predstavlja E.

Za preraunavanje viskoznosti izraene u Englerovim stupnjevima u kinematiku viskoznost

u SI jedinicama, slui empirijska formula:

= (7,31 E - 6,31 / E ) 10-6 m2/s

Da bi se postiglo dobro rasprivanje goriva pri ubrizgavanju u cilindar motora, potrebno je

sniziti viskoznost goriva. To se postie zagrijavanjem pri emu se brodska teka goriva
moraju zagrijavati i do temperature od 145 C, dok brodska dizelska goriva nije potrebno
zagrijavati prije ubrizgavanja u cilindar motora (dijagram slijedi).
Viskoznost goriva pogodnog za ubrizgavanje u sporokretne dizelske motore iznosi oko
17 cSt, a za ubrizgavanje u srednjekretne motore od 13 do 16 cSt.
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Promjena viskoznosti razliitih vrsta goriva u ovisnosti o temperaturi goriva

5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Cetanski broj - odreuje samozapaljivost goriva pri viim temperaturama. Donja granica
cetanskog broja za srednjekretne motore je 40, a za sporokretne 30. U brodskomu tekom
gorivu zajamen je cetanski broj od 28 do 30, a u brodskomu dizelskom gorivu od 32 do 48
(radi usporedbe, eurodizel za motorna vozila ima cetanski broj 54).

Kao idealno gorivo, za usporedbu se uzima cetan (C16H34) koji ima najbolju zapaljivost i
kojemu je dodijeljena brojana oznaka 100. Najnepovoljniju zapaljivost ima alfametil-
naftalin (C11H10) kojemu je dodijeljena brojana oznaka 0. Mijeanjem volumnih udjela tih
dvaju goriva, moe se dobiti bilo koji cetanski broj brojane oznake od 0 do 100. Takva je
mjeavina referentno gorivo.

Utvrivanje cetanskog broja nekoga goriva obavlja se usporedbom izgaranja referentnim

gorivom pri istim uvjetima (kompresijski omjer, temperature motora, optereenje).

Udio sumpora - u gorivu treba biti to je mogue nii. Izgaranjem se vee u okside SO2 i SO3
koji s kapljicama kondenzirane vodene pare tvore sumporastu i sumpornu kiselinu te
uzrokuju niskotemperaturnu koroziju. U brodskomu tekom gorivu doputen je maseni udio
sumpora do 5%, a u brodskomu dizelskom gorivu maseni udio sumpora do 2%.
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Udio pepela i vanadija - preporuuju se goriva s niskim udjelima pepela i vanadija.

Pepeo uzrokuje pojaano habanje, dok se vanadij tijekom izgaranja goriva vee u V2O5
(vanadij pentoksid). Nastali vanadijev pentoksid taloi se na okolnim povrinama na kojima
djeluje jako korozivno pri temperaturama od 420 C do 690 C jer se pri tim temperaturama
vanadijev pentoksid nalazi u rastaljenom stanju. Najvea oteenja uzrokuje na dosjednim
povrinama ispunih ventila dizelskih motora.

Oksidacija metalnih povrina odvija se prema sljedeoj kemijskoj formuli:

4Fe + 3V2O5 3V2O3 + 2Fe2O3

Korozivni vanadijev pentoksid (V2O5) djeluje na eljezo u metalnim dijelovima pri emu
nastaju vanadijev trioksid (V2O3) i eljezni dioksid (Fe2O3) na metalnoj povrini. Proces se
nastavlja na nain da se nastali vanadijev trioksid u kemijskoj reakciji s vikom kisika iz
plinova izgaranja, pretvara ponovno u vanadijev pentoksid.

V2O3 + O2 V2O5

U brodskomu dizelskom gorivu doputen je maseni udio pepela od 0,01% do 0,05%, a u

brodskom tekom gorivu maseni udio pepela od 0,1% do 0,2%. U brodskom tekom gorivu
doputen je udio vanadija od 150 do 600 ppm, dok je u brodskomu dizelskom gorivu
doputeni udio vanadija do 100 ppm.
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Primjeri oteenja dosjednih povrina ispunih ventila dizelskih motora zbog

visokotemperaturne korozije
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Primjeri oteenja dosjednih povrina ispunih ventila dizelskih motora zbog

visokotemperaturne korozije
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Smjetaj ispunog ventila

5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Sadraj vode - voda sniava ogrjevnu vrijednost goriva i oteava filtriranje. U brodskomu
tekom gorivu doputen je volumni udio vode od 0,5% do 1%, a u brodskomu dizelskom
gorivu volumni udio vode do najvie 0,2% .

TAN (Total Acid Number) - predstavlja koliinu svih kiselina u 1 gramu goriva mjereno u mg.

TBN (Total Base Number) - predstavlja koliinu svih luina u 1 gramu goriva mjereno u mg.
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA
Primjeri izrauna donje ogrjevne vrijednosti za razliita goriva
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA
5. OSNOVNE ZNAAJKE BRODSKIH GORIVA

Promjena donje ogrjevne vrijednosti u ovisnosti o API gradacije goriva