1)Objasni i definiraj stupanj pougljenja krutih goriva.
2) Objasni 2 tehnička svojstva krutih goriva-temperaturu taljenja pepela
Nabroji vrste krutih goriva prema stupnju
pougljenja.
POUGLJENJE (KARBURIZACIJA) – je proces
povećanja udjela ugljika u gorivu na uštrb kisika,vodika
i vlage uslijed kojeg u posebnim uvjetima nastaju
različite vrste krutog goriva iz biljnog materijala.
VRSTE: treset lignit,smeđi(bez lignita),kameni(bez
antracita),antracit
3) Skiciraj i objasni generalnu shemu procesa prerade nafte.
- Sirova nafta se zagrijava i dovodi u kolonu za atmosfersku
destilaciju. Ovdje se odvajaju frakcije nafte: lakše frakcije
(plinovi i laki benzin) odlaze prema gornjem dijelu
kolone,srednje frakcije (primarni benzin,teški benzin,kerozin)
se odvajaju na sredini kolone dok se teţe frakcije odvajaju na
dnu kolone. Cilj je dobiti što više benzina pa se sve ostale
frakcije šalju na procese sekundarne obrade
(reformiranje,krekiranje,izomerizacija….). Najteţe frakcije se
dogrijavaju i šalju u kolonu za vakuumsku destilaciju gdje se
ponavlja proces iz atmosferske destilacije,ali sa sniţenim
tlakom (vakuumom). Produkti vakuumske destilacije se
nakon sekundarnih procesa pretvaraju u konačne proizvode.
5) Objasni sve poznate karakteristike i specifičnosti prirodnog
plina.
ZEMNI PLIN- Plin bez boje i mirisa,nekorozivan i neotrovan.
Nalazi se u podzemnim leţištima uz naftu ili zasebno. Sastoji se
preteţno od metana (preko 90%),ali i ostalih ugljikovodika sve do
tekućeg heksana. U njemu ima i vode,ugljičnog dioksida te
plemenitih plinova i dušika u tragovima. U procesu pripreme
prirodnog plina izdvoje se plinski kondenzat,voda i druge nečistoće.
SKADIŠTENJE PRIRODNOG PLINA:
1.Podzemno skladištenje prirodnog plina – Kompresorima se utiskuje
u iscrpljena podzemna plinska ili naftna leţišta kako bi se mogao
koristiti kada je velika potranje.
2.UKAPLJIVANJEM PRIRODNOG PLINA (UPP-LNG) – Koristi se
za transport velikih količina na velikim udaljenostima.Ukapljuje se pri
atmosferskom tlaku i pri temp. -161,5°C,time mu se smanjuje volumen
za oko 600x. KOMPRIMIRANI PRIRODNI PLIN – CNG - primjena
u postrojenjima i u vozilima,te za kućnu upotrebu
ADSORBIRANI PRIRODNI PLIN – ANG (ADSORBED NATURAL
GAS) – nova tehnologija koja omogućuje efikasnije skladištenje
prirodnog plina. - primjena u postrojenjima i u vozilima,te za kućnu
upotrebu
ADSORBIRANI PRIRODNI PLIN – ANG (ADSORBED NATURAL
GAS) – nova tehnologija koja omogućuje efikasnije skladištenje
prirodnog plina.
i sadržaj volatilnih spojeva.
TEMPERATURA TALJENJA PEPELA – ova je karakteristika vaţna
zbog sprečavanja lijepljenja pepela na ogrjevnim površinama kao i za
izvedbu načina odvođenja pepela iz loţišta. Utvrđuje se tzv. Standardnim
konusnim testom
SADRŢAJ VOLATILNIH SPOJEVA – Volatili su plinoviti sastojci
(CO,H2,CH4 i sl.) koji se oslobađaju iz krutog goriva pri povišenim
temperaturama. Ova karakteristika ukazuje na sklonost goriva ka
zapaljenju. Temperatura samozapaljenja volatilnih sastojaka je 350-600°C
4) Objasni sve poznate karakteristike i specifičnosti naftnog plina.
- Dobije se u procesu prerade nafte u različite derivate
Smjesa je različitih frakcija plina,a u komercijalnoj upotrebi osim kratica
UNP ILI LPG često se primjenjuje i termin ''propan-butan'' jer se u smjesi
ukapljenog naftnog plina obično nalazi 75% butana i 25% propana.
Osnovni sastojci UNP-a pri normalnim uvjetima nalaze se u plinovitom
stanju,no već pri tlaku od 1,7bar prelaze u kapljevito stanje pri čemu im se
volumen poveća čak 270x. Prevozi se i skladišti kao kapljevina,a koristi kao
plin. Nema boje ni mirisa,pa mu se dodaju odoranti. Teţi je od zraka i nije
topiv u vodi. Područje eksplozivnosti mu je usko.
6. Objasni kemijske jednadžbe i oslobođenu energiju pri izgaranju
ugljika. Plinovite sastojke u konačnoj jednadžbi rikaži u mn3
IZGARANJE UGLJIKA:
- Koristimo se kilomolima
- 1kmol neke tvari sadrţi onoliko kg koliko iznosi relativna molekularna
masa - Računamo sa mn3 jer je praktičnije
- Slijedi
- Pomoću izračuna iz primjera
izg. C dobivene su slijedeće
jedn.
7) Objasni način izračuna i jednadžbe za stehiometrijsku i stvarno
potrebnu količinu zraka za izgaranje bilo kojeg goriva.
Potrebna masa kisika za stehiometrijsko izgaranje 1kg goriva je
Ost=2.66667*c+8*h+s-0 kgkisika/kg goriva
Ost=1.866*c+5.6*h+0.7*s-0mn3kisika/kg goriva
gdje su c,h,s i 0 redom maseeni udjeli ugljika vodika sumpora i kisika u
gorivu- atmosferski zdrak je smjesa dušika kisika u u manjoj mjeri
plemenitih linova- u atm zraku volumni udio kisika iznosi 21 a dušika 79%
- u atm zraku maseni udio kisika iznosi 23.2 a dušika 76.8 stoga je potrebna
količina zraka za stehiometrijsko izgaranje Lsteh=Ost/0.232kgz/kgg
Lsteh=Ost/0.21mn3/kgz da bi se osiguralo porpuno izgaranje gorivih tvari
u praksi se uvijek dovodi više zraka nego što je to teorijski potrebno višak
zraka izražavamo sa koef pretička zraka lambda =L/Lsteh L dovedena masa
zraka Lsteh idealno potrebna masa zraka -Uoliko je lambda premalen
imamo nepotpuno izgaranje a ukoliko je prevelik immo velike gubitke
8.razlike idealnog i stvarnog procesa plinske turbine. U istom
T-s dijagramu skiciraj oba procesa.
IDEALNI (BRAYTON) PROCES PLINSKE TURBINE
1-2 – Adijabatska kompresija atmosferskog zraka
2-3 – Dodavanje topline izgaranjem goriva ima za posljedicu porast
volumena radnog medija (plinova izgaranja) – p=konst.
3-4 – Adijabatska ekspanzija plinova kroz turbinu
REALNI (STVARNI) PROCES PLINSKE TURBINE
1-2' – Kompresija - St. djelovanja turbokompresora uzrokuje
promjenu iz adijabate u politropu
- St. djelovanja turbokompresora ovisi o gubicima: pretvorba
mehaničkog rada u toplinu,porast entropije i izlazne
temprerature,gubici usisa 2'-3' – Komora izgaranja - Pad tlaka
uslijed otpora strujanja zraka,gubici topline,iskoristivost izgaranja
3'4' – Ekspanzija - Politropska ekspanzija,gubici slijed iz stupnja
djelovanja turbine: gubici strujanja,vrtloženje radnog
medija,toplinski gubici,prema kućištu,gubici ispuha
10.U istom dijagramu prikaži i objasni kretanje tlaka,
brzine i temperature kroz cijeli sklop plinske turbine.
- Za vrijeme kompresije turbokompresor povećava tlak
zraku,a posljedica kompresije je povećanje temp. zraka
- Aksijalna brzina opada na uštrb povećanja tlaka
- Za vrijeme izgaranja gorivo se dodaje zraku te nakon
miješanja smjesa izgara uzrokujući povećanje temperature
- Komora izgaranja je otvorena pa tlak ostaje gotovo
konstantan dok brzina stujanja raste
- Za vrijeme ekspanzije turbina oduzima energiju struji
plinova tako da tlak i tempetatura opadaju,a brzina imam
skokovite promjene
9.Objasni način izračuna stvarnog stupnja djelovanja plinske
turbine. Objasni utjecaj temperature na ulazu u plinsku
turbinu na stvarni stupanj djelovanja plinske turbine.
- STVARNI STUPANJ DJELOVANJA obuhvaća teorijski st.
djelovanja,ali i gubitke koji se pojavljuju kod realnog procesa. Moţe se
izraziti kao omjer korisne snage na pogonskom vratilu te umnoška
masenog protoka goriva i njegove ogrjevne moći
- Stvarni st. djelovanja nije funkcija samo omjera
tlakova već veliki utjecaj ima i temperatura na ulazu u
turbinu T3
- Zbog toga se posebna paţnja posvećuje materijalima i konstrukciji
turbine kako bi se omogućile što više temperature i time postigao veći
stvarni stupanj djelovanja
11,U T-s dijagramima skiciraj idealne procese plinske i parne turbine
i usporedi ih. Kakvi su to termodinamički procesi?
12,Skiciraj presjek turboventilatorskog motora. Objasni princip i
karakteristike njegova rada.
Ovo je dvoprotočni motor; dio zraka ulazi u jezgru motora, a dio je obilazi te
odlazi u atmosferu ili ulazi u prostor iza turbine miješajući se potom s
ispušnim plinovima prije ulaska u mlaznicu.Princip dobivanja potiska kod
mlaznih motora zasniva se na trećem Njutnovom zakonu, zrak se dovodi pod
visokim tlakom u komoru izgaranja gdje se miješa s gorivom. Izgaranjem
dolazi do još većeg tlaka koji plinove velikom brzinom tjera iz komore kroz
mlaznicu pritom stvarajući snaţnu struju zraka na straţnjoj strani motora. Ta
se struja zraka kreće tako brzo u odnosu na okolišni zrak da njihova reakcija
potiskuje zrakoplov prema naprijed. Kod ovakvog motora potisak ne dolazi
samo od jezgre motora već i od bypass struje odnosno ventilatora. Omjer
količine zraka koji prolazi izvan jezgre motora u odnosu na količinu zraka
kroz jezgru motora naziva se bypass omjer.
16.Skiciraj presjek jedne lopatice plinske turbine. Objasni
princip i način hlađenja te lopatice koji se danas primjenjuje?
Plave linije-nisko tlačni zrak za
hlađenje Crvene linije-visko tlačni
zrak za hlađenje
Lopatice se hlade na način da se oko njih napravi sloj zraka,koji
ih hladi,jer bez tog hlađenja lopatice bi mogle izdrţati
temperature do 1000 °C,a uvođenjem ovog tipa hlađenja
temperatura se povećava na cca 1800 °C.
Zbog zakretnih labirinata unutar lopatice, lopaticu je moguće još
bolje hladiti omogucujuci još bolju izmjenu topline zbog veće
površine. Također se ti unutrašnji labirinti orebruju zbog lakše
razmjene topline.
17.Objasni toplinsku regeneraciju kod plinske turbine?
Regenerator je zapravo izmjenjivač topline (zrak/dimni
plinovi).Kod regeneracije,dio topline koji bi se inače dobila
izgaranjem goriva,nadomješta se toplinom koja bi se inače
izbacila u okolinu kroz ispušne plinove.Ispušni plinovi
zagrijavaju komprimirani zrak prije nego što uđe u komoru
izgaranja.Pozitivna posljedica regeneracije je ušteda skupog
pogonskog goriva.Negativne posljedice regeneracije je pad
tlaka,velike površine za izmjenu topline,viša cijena izvedbe
sustava i sl.
Nuţan uvjet regeneracije je T4 > T2
18.Objasni i skiciraj proces naknadnog izgaranja kod
plinske turbine u industrijskoj primjeni?
Nakon ekspanzije u turbini visokog tlaka,u dodatnoj komori
izgaranja omogućuje se naknadno izgaranje i na taj način
priprema radni medij za ekspanziju u niskotlačnoj turbini.Kod
naknadnog izgaranja je potrebno osigurati da prva (primarna)
komora izgaranja u sustavu plinske turbine radi sa velikim
pretičkom zraka.U industrijskoj primjeni plinska turbina sa
naknadnim izgaranjem jedino je ograničenje maksimalna
temperatura koju izdrţe materijali turbine.Primjenom
naknadnog izgaranja povećava se mogućnost primjene
regeneracije.
13,Skiciraj presjek turboosovinskog motora. Objasni princip i
karakteristike njegova rada. Navedi sve poznate prednosti i nedostatke
ovog motora.
Gotovo se sva energija iz ispušnih plinova koristi za pokretanje osovine koja
zatim okreće propeler. Ostatak ispuha proizvodi mali ili gotovo nikakav
potisak. Prednost im je što omogućuju vertikalno polijetanje te se mogu
koristiti i u kamionima, lokomotivama i brodovima.Potrebno im je vrlo malo
zraka za hlađenje, manja masa itd. Nedostaci su mu potrošnja veće količine
energije za pokretanje, veća proizvodna potrošnja itd. Energija se na
pogonsko vratilo predaje pomoću tzv. aerodinamičke spojke (dimni plinovi
između turbine za pogon turbokompresora i turbine na pogonskom vratilu.)
14.Skiciraj presjek komore izgaranja plinske turbine. Objasni koji su
njeni zadaci i objasni princip njena rada?
Zadaci komore izgaranja: 1. usporavanje struje zraka 2. reguliranje pretička
zraka 3 priprema gorivne smjese 4. hlađenje plamena 5.usmjervnje ispušnih
plinova
Radi ograničavanja temperatura u komori izgaranja,pribjegava se velikom
pretičku zraka.U slučaju komore izgaranja plinske turbine takvo bi rješenje bilo
problematično jer u tako razrijeđenoj smjesi ne bi bilo moguće odrţati stabilan
plamen,a brzine strujanja zraka bile bi prevelike.Stoga se u ovom slučaju
pribjegava podjeli struje zraka na primarni i sekundarni, dok je smjesa goriva i
primarnog zraka otprilike stehiometrijska.
15 Skiciraj presjek komore izgaranja plinske turbine. Objasni princip i
karakteristike strujanja zraka u toj komori izgaranje
Ovakvom konstrukcijom komore izgaranja usporava se struja zraka i organizira
torusni vrtlog primarnog zraka u svrhu boljeg miješanja sa gorivom.Postepeno se
iz kanala između vanjskog i unutarnjeg plašta komore u plamen domještava
sekundarni zrak koji hladi plamen.
20% zraka ulazi kroz središnji usis i stvara vrtlog pomoću vrtloţnih otvora
(primarni zrak)
20% zraka ulazi u primarnu zonu kroz bočne otvore u unutarnjoj stijenci i skupa
sa primarnim zrakom tvori toroidalni (torusni) vrtlog.
Konični malz goriva se ubrizgava u taj vrtlog što rezultira efikasnim miješanjem
goriva i zraka.Preostali zrak (60%) postupno se domješava plinovima izgaranja u
zoni razrjeđivanja (dilution zone).80% zraka koji se ne ulazi u središnji usis se
koristi i kako bi hladio stijenke komore izgaranja.
20.Skiciraj shemu plinske turbine sa zatvorenim
procesom. Objasni prednosti i nedostatke ovakve turbine?
19.Objasni i skiciraj proces naknadnog izgaranja kod plinske turbine u
avionskoj primjeni?
Kod plinskih turbina u avinskoj primjeni,avionski motori,postiţu se visoki
radni parametri jer dodatna komora izgaranja ne sluţi za pripremu radnog
medija koji ekspandira u turbini niskog tlaka,već sluţi za povećanje energije
ispušnih pliova koji čine potisni malz,tj. nema turbine niskog tlaka,a dodatna
komora izgaranja nosi naziv afterburnera.

Prednosti plinske turbine sa zatvorenim procesom:

1.pouzdanost turbine je znatno je znatno viša,a njen životni
vijek znatno duži,zato jer radni medij ne sadrži tvari koje bi
mogle izazvati koroziju ili eroziju 2.Ove turbine mogu raditi
na goriva bilo koje vrste ili mogu koristiti druge izvore topline
3.Povećanjem početnog tlaka ispred kompresora moguće je
povećati maseni protok u sutavu i na taj način povećati snagu
postrojenja 4.Stupanj djelovanja ostaje gotovo konstantan u
širokom području opterećenja 5.Osim zraka mogu se koristiti
različiti drugi radni mediji

Nedostaci plinske turbine sa zatvorenim procesom:

1.Cjelokupno postrojenje sa zatvorenim procesmo je puno
složenije i kompleksnije 2.Za istu snagu ,postrojenje sa
zatvorenim procesom ima velike dimenzije,troši se više
materijala za njihovu izvedbu i mnogo su skuplja 3.Umjesto
komore izgaranja koja je vrlo malih dimenzija,koriste se
izmjenjivači topline (zagrijači) koji su dimenzijama vrlo slični
generatorima pare u parnoturbinskom procesu 4.Rashladni
izmjenjivači topline (hladnjaci) isto su tako golemih
dimezija,a njihove su dimenzije usporedive s kondenzatorom
pare u parnoturbinskom 21Skiciraj regenerativni izmjenjivač topline i objasni princip njegova rada?
22.Definiraj i objasni srednju logaritamsku razliku Izmjena topline između dva plina se vrsi posredstvom krute mase.plinovi moraju
temperatura na primjeru parnog kondenzatora? imati dvije struje – toplu i hladnu. Kruta masa je akumulacijska masa toplinske
energije.Topla struja u nekom vremenskom intervalu grije krutu akumulacijsku
masu,a zatim akumulacijska masa u sljedećem vremenskom intervalu grije hladnu
struju.

DTsr=dT1-DT2/lndt1/dt2 dt1=tk-th1 dt2=tk-th2

1-ulaz fuluida 2-izlaz fluida k-kondenzat
h-hladniji fluid
Temperatura kondezata ostaje ista,ali se temperatura
hladnijeg medija (vode/vodenog medija) podize,tj, on
preuzima dio topline od kondenzata.
U praksi u zadacima iz izmjenjivača topline uzima da su sve
razlike temperature pozitivne.
23.Definiraj i objasni srednju logaritamsku razliku
temperatura na primjeru isparivača generatora pare?

DTsr=dT1-DT2/
lndt1/dt2 23.OBJ Kod isparivača generatora pare temperatura hladnijeg
dt1=Tt1-Ti medija ostaje konstantna,dok se temperatura kondenzata
dt2=Tt2-Ti smanjuje jer se toplina predaje hladnijem mediju.
1-ulaz fuluida
2-izlaz fluida
i-ispareno para
t- topliji fluid
26.Skiciraj presjek vlažnog rashladnog tornja sa prisilnom 24.Skiciraj presjek i objasni princip rada površinskog kondenzatora. Koji su
cirkulacijom zraka i objasni princip njegova rada? zadaci koje mora ispuniti ovaj kondenzator?
- Površinski kondenzatori rade na principu da je rashladni fluid (običnno je
morska ili obična voda) metalnom stijenkom,preko koje se toplina pare predaje
rashladnom mediju,odvojen od truje pare.Površinski kondenzatori su klasični
priimjeri rekuperativnih izmjenjivača topline.Konstrukcija i izvedba
kondenzatora ovisi o radnim parametrima pare
(protok,tlak,temperatura).Najčesće se sastavljaju od iznimno velikog broja cijevi
(kroz koje teče rashladna voda) kako bi se dobila što veća površina za izmjenu
topline. - Zadaci koje mora ispuniti kondenzator su: a) Sniziti krajnji tlak
ekspanzije pare, znatno ispod atmosferskog tlaka b) Prikupiti i rekuperirati
toplinu ispušne pare iz turbine c) Kondenzirati paru kako bi se kondenzat vratio u
proces d) Odvojiti zrak i plinove od kondenzirane pare
Princip rada kod vlaţnog rashladnog tornja sa prisilnom
cirkulacijom,pored direktne konvekcije između površine
čestice raspršene vode,prijenos toplinne i mase zbiva se
također uslijed otparivanja dijela vode koja se uljid toga
hladi.Kod prisilnog strujanja zraka cirkulacija se ostavruje
na način da se koriste ventilatori.

32.Objasni karakteristike i princip rada ventilatora.

Skiciraj presjek i objasni sastavne dijelove jednog
ventilatora.
25.Skiciraj presjek vlažnog rashladnog tornja sa prirodnom cirkulacijom zraka
Ventilator je radni stroj koji plinu povećava prvenstveno
i objasni princip njegova rada?
brzinu strujanja (kinetičku energiju) kako bi plin mogao
svladati gubitke strujanja u cjevovodu pri danom protoku. Uz Princip rada kod vlaţnog rashladnog tornja sa prirodnom cirkulacijom,pored
povećanje brzine strujanja, ventilator povećava i tlak radnom direktne konvekcije između površine čestice raspršene vode,prijenos toplinne i
mediju (plinu), ali je to povećanje tlaka vrlo malo i nije od mase zbiva se također uslijed otparivanja dijela vode koja se uljid toga hladi.Kod
primarnog značaja. prirodnog strujanja zraka cirkulacija se ostavruje na način da je toranj ima
Centrifugalni ventilator sluţe za odsisavanje ili hiperboličnu izvedbu,tj. koristi se princip mlaznice odnosno povećava se brzina
tlačenje velikih količina plina kod malog zraka prema izlazu iz tornja.
tlaka.Aksijalniventilatori sluţe za transport velikih količina
plin malog tlakado 250 Pa

Najosnovniji tip ventilatora se sastoji od statora, rotora na

kojem se nalaze lopatice i elektromotor koji pokreće rotor.
Lopatice u aksijalnom ventilatoru stvaraju struju paralelnu
osi rotacije i to tako da “sijeku” radni medij pod nekim 30.Objasni i definiraj izgaranje u fluidiziranom sloju
kutem te tako te čestice radnog medija “udaraju” u lopatice
Nova tehnologija izgaranja u kojoj se biomasa tretira prije samog izgaranja.
uzrokojući njihovo gibanje. Rotor se direktno učvršćuje na
Tretiranjem biomase prije izgaranja postiţe se veći stupanj homogenosti goriva bez
vratilo elektromotora.
obzira na njegovu vlaţnost, udio pepela i ogrjevnu moć. Izgaranje u fluidiziranom
Neke sloţenije izvedbe ventilatora imaju i zakretne lopatice sloju pruţa veliku fleksibilnost obzirom na kvalitetu i vlaţnost goriva, mnogo veću
za podešavanje njihovog kuta kao i regulacijski dio te razne nego izgaranje na rešetci.Ovom se tehnologijom izgaranja postiţu visoke
vrste leţajeva i prstenova regulacije. iskoristivosti generatora pare (i do 90%) bez obzira na karakteristike i svojstva
korištenog goriva.
28.Skiciraj shemu i T-s dijagram kombiniranog 27.Skiciraj shemu i T-s dijagram jednostavnog kombiniranog postrojenja i
postrojenja sa loženim utilizatorom i objasni princip objasni princip njegova rada. Objasniizmjenjene topline u utilizatoru ovog
njegova rada. objasni izmjene topline u utilizatoru postrojenja.
postrojenja
Kombinirana postrojenja baziraju se na kombinaciji plinskoturbinskog i
Kombinirana postrojenja baziraju se na kombinaciji parnoturbinskog postrojenja.Spojila su se iz razloga što je temperatura ispušnih
plinskoturbinskog i parnoturbinskog postrojenja.Spojila su se plinova na izlazu iz turbine relativno visoka ( od 450 °C do 650 °C ) te su te
iz razloga što je temperature ispušnih plinova na izlazu iz temperature dovoljne za daljnji prijenos topline. Prijenos se topline vrši u
turbine relativno visoka,ali PONEKAD nisu dovoljno visoka u utilizatoru koji ujedno ima i funkciju generator pregrijane pare.
ovakvoj vrsti postrojenja.Zbog toga, utilizatoru je potreban Utilizator je izveden kao klasični generator pare, sa 3 standardne
dodatni zagrijač za povećanje temperature dimnih plinova komponente.Dio, u kojem su plinovi sa najvišim temperaturama, se ponaša kao
plinske turbine.Jedna od karakteristika plinske turbine je i ta pregrijač vodene pare te se razmjena vrši konvekcijom. Srednji dio utilizatora se
što je kod nje prisutan visok omjer zrak/gorivo, pa se taj višak ponaša kao isparivač gdje se vrši najveća razmjena topline koja se vrši
zraka moţe iskoristiti za izgaranje dodatnog goriva konvekcijom. Posljednji dio utilizatora gdje će plinovi naposlijetku i izaći iz
neposredno u utilizatoru, ili prije njega. njega se ponaša kao zagrijač napojne vode. Kao što znamo iz generatora pare
Utilizator je izveden kao klasični generator pare, sa 3 ovom dijelu su potrebne najniţe temperature. Također se izmjena topline vrši
standardne komponente.Dio, u kojem su plinovi sa najvišim konvekcijom. U ovakvom tipu postrojenja sva topline potrebna za rad utilizatora
temperaturama, se ponaša kao pregrijač vodene pare te se dobiva se iz dimnih plinova plinske turbine.
razmjena vrši konvekcijom. Srednji dio utilizatora se ponaša Ovakva vrsta postrojenja imaju najveću korisnost od svih postrojenja za
kao isparivač gdje se vrši najveća razmjena topline koja se proizvodnju električne energije.
vrši konvekcijom. Posljednji dio utilizatora gdje će plinovi
naposlijetku i izaći iz njega se ponaša kao zagrijač napojne
vode. Kao što znamo iz generatora pare ovom dijelu su
potrebne najniţe temperature. Također se izmjena topline vrši
konvekcijom. U kombiniranom procesu sa loţenim
utilizatorom, toplina potrebna za rad utilizatora dobiva se
dijelom iz dimnih plinova plinske turbine, a dijelom iz
dodatnog zagrijača.

29.Usporedi klasični generator pare sa generatorom pare na ispušne plinove

koji se koristi u nekom kombiniranom postrojenju
Klasični generator pare kao i utilizator moţemo podjeliti na dva
međusobno povezana sustava: sustav zraka i dimnih plinova i sustav vode i
vodene pare. Utilizator je izveden kao klasični generator pare, sa 3 standardne
komponente i u svim trima komponentama, izmjena topline je potpuno ista kao i
kod klasičnog generatora pare .Dio, u kojem su plinovi sa najvišim
temperaturama, se ponaša kao pregrijač vodene pare te se razmjena vrši
konvekcijom. Srednji dio utilizatora se ponaša kao isparivač gdje se vrši najveća
razmjena topline koja se vrši konvekcijom. Posljednji dio utilizatora gdje će
plinovi naposlijetku i izaći iz njega se ponaša kao zagrijač napojne vode. Kao što
znamo iz generatora pare ovom dijelu su potrebne najniţe temperature. Također
se izmjena topline vrši konvekcijom. Zagrijač napojne vode u utilizatoru kao i u
klasičnom generator pare zagrijava vodu i priprema je za isparivač. Dimni plinovi
isto izlaze u atmosferu. Razlika je u tome što utilizator nema ložište i gorionike.
Usporedi karakteristike i princip rada aksijalnih i Skiciraj presjek parnog ejektora i objasni princip njegova rada.
radijalnih turbokompresora. - Pogonski radni medij (A) dovodi se pri visokom tlaku u mlaznicu (3). Iz
AKSIJALNI TURBOKOMPRESORI mlaznice pogonski radni medij struji brzinom c koja je proporcionalna razlici
- Aksijalni turbokompresori uvijek se izvode kao tlakova Δp = pu – pi. Oko mlaza pogonskog radnog medija (A) na izlazu iz
višestupanjski zbog malog omjera kompresije po stupnju. - mlaznice (3) nastaje potlak kojim se usisava dobavni medij (B). U dijelu difuzora
Imaju viši stupanj djelovanja od centrifugalnih neposredno nakon izlaska iz mlaznice (a) nastaje miješanje pogonskog radnog
urbokompresora. medija (A) i dobavnog medija (B). Mješavina radnih medija ulazi velikom
- Imaju niţi omjer kompresije po stupnju u odnosu na brzinom u difuzor (2) gdje tlak naraste, a brzina opada (svojstvo difuzora). Na
centrifugalne turbokompresore. koncu, mješavina radnih medija (C) izlazi iz ejektora.
- Poprečni presjek im je manji u odnosu na centrifugalne
turbokompresore.
- Vrlo su zahtjevni za projektiranje, proizvodnju i pogon.
- Obično predstavljaju prvi izbor kod strojeva čija snaga
premašuje nekoliko MW.
RADIJALNI TURBOKOMPRESORI
- Centrifugalni (radijalni) turbokompresori omogućuju viši
omjer kompresije po stupnju u odnosu na aksijalne (do 8:1
kod zrakoplovnih primjena), ali sa slabijim stupnjem
djelovanja (od 80 do 85%).
- Veći poprečni presjek centrifugalnih turbokompresora
uvjetuje manji specifični protok po presjeku u odnosu na
aksijalne. - Moguće su jednostupanjske i višestupanjske - Koriste se za stvaranje vakuuma u usisnim cjevovodima velikih duljina, za
izvedbe. isisavanje i posušivanje kaljuţa strojarnice i skladišta tereta, za posušivanje
Skiciraj presjek jednog stupnja radijalnog balasta, za posušivanje tankova tereta na tankerima, te za odrţavanje vakuuma u
turbokompresora. Objasni sve elemente tog stupnja. kondenzatorima i vakuumskim evaporatorima.
Skiciraj presjek aksijalnog trostupanjskog kompresora. Ispod skice prikaži
- Sastavni dijelovi stupnja
promjene tlaka, temperature i brzine na rotoru i statoru svakog stupnja ovog
centrifugalnog kompresora
turbokompresora:
1) Rotor (IMPELLER)
2) Stator (DIFFUSER)
3) Tlačni kanal u kućištu
(VOLUTE)
4) Usisni kanal (EYE)
5) Ulazni dio rotora
(INDUCER)

Skiciraj i objasni pojavu stall-a kod aksijalnog turbokompresora.

- Stall je pojava "odljepljivanja" graničnog sloja radnog fluida s gornje strane
lopatice rotora i stvaranje turbulencija.
- Ovom pojavom strujanje radnog fluida ne prati geometriju lopatice i stvara se
zasebno (turbulentno) strujno polje.
- Stall se kod turbokompresora najčešće događa zbog prevelikog kuta srednje
linije lopatice rotora u odnosu na smjer relativne brzine strujanja fluida.
- Zbog toga se upadni kutevi radnog fluida na lopatice rotora turbokompresora
moraju paţljivo proračunavati i definirati kako bi se izbjegla ova pojava.
U h-s dijagramu prikaži idealnu i realnu kompresiju na jednom Skiciraj i objasni pojavu pumpanja kod radijalnog turbokompresora.
stupnju turbokompresora (od ulaznog do izlaznog stanja
mirovanja radnog medija).

- Ako se prijeđe granica stabilnog rada turbokompresora, dolazi do pojave

pumpanja pri čemu dolazi do cikličkog premještanja padne točke po
radnoj karakteristici kompresora.
- Pojava pumpanja manifestira se u vrlo neugodnom zvuku, koji ponekad
ima jačinu pucnja iz pištolja ili puške, dok brzina vrtnje turbokompresora
jako varira u kratkim vremenskim periodima.
- Pojavom pumpanja turbokompresor se počne ponašati kao pumpa koja
OBJ HS DIJA ne dobavlja radni medij u npr. neki spremnik, već radni medij "isisava" iz
- Kompresija se promatra od stanja mirovanja (zastojna spremnika.
točka) na usisu u kompresor do stanja mirovanja na izlazu
iz kompresora. - Turbokompresor komprimira radni medij
sa tlaka p1 na tlak p2 (bez obzira da li je riječ o idealnom
ili realnom slučaju). - Zastojne točke su 0 na usisu u
kompresor i T2 ili T2s na izlazu iz kompresora.
- c12/2 je kinetička energija radnog medija na usisu u
turbokompresor, a c22/2 je kinetička energija radnog
medija na izlazu iz turbokompresora
- Rad idealne (adijabatske) kompresije ws manji je od rada
stvarne kompresije wi.
0 = zastojna točka (točka mirovanja) 1 = usis u
turbokompresor 2 = izlaz iz turbokompresora
- Zastojna entalpija na usisu u turbokompresor : h10
- Zastojna entalpija na izlazu iz turbokompresora: h20
28.Skiciraj shemu i T-s dijagram kombiniranog postrojenja
sa loženim utilizatorom i objasni princip njegova rada.
objasni izmjene topline u utilizatoru postrojenja

Kombinirana postrojenja baziraju se na kombinaciji plinskoturbinskog i parnoturbinskog

postrojenja.Spojila su se iz razloga što je temperature ispušnih plinova na izlazu iz turbine
relativno visoka,ali PONEKAD nisu dovoljno visoka u ovakvoj vrsti postrojenja.Zbog toga,
utilizatoru je potreban dodatni zagrijač za povećanje temperature dimnih plinova plinske
turbine.Jedna od karakteristika plinske turbine je i ta što je kod nje prisutan visok omjer
zrak/gorivo, pa se taj višak zraka moţe iskoristiti za izgaranje dodatnog goriva neposredno u
utilizatoru, ili prije njega.
Utilizator je izveden kao klasični generator pare, sa 3 standardne komponente.Dio, u
kojem su plinovi sa najvišim temperaturama, se ponaša kao pregrijač vodene pare te se
razmjena vrši konvekcijom. Srednji dio utilizatora se ponaša kao isparivač gdje se vrši
najveća razmjena topline koja se vrši konvekcijom. Posljednji dio utilizatora gdje će plinovi
naposlijetku i izaći iz njega se ponaša kao zagrijač napojne vode. Kao što znamo iz
generatora pare ovom dijelu su potrebne najniţe temperature. Također se izmjena topline vrši
konvekcijom. U kombiniranom procesu sa loţenim utilizatorom, toplina potrebna za rad
utilizatora dobiva se dijelom iz dimnih plinova plinske turbine, a dijelom iz dodatnog
zagrijača.
 29.Usporedi klasični generator pare sa generatorom pare na ispušne plinove koji se koristi u nekom kombiniranom
postrojenju
Klasični generator pare kao i utilizator moţemo podjeliti na dva međusobno povezana sustava: sustav zraka i dimnih
plinova i sustav vode i vodene pare. Utilizator je izveden kao klasični generator pare, sa 3 standardne komponente i u svim trima
komponentama, izmjena topline je potpuno ista kao i kod klasičnog generatora pare .Dio, u kojem su plinovi sa najvišim
temperaturama, se ponaša kao pregrijač vodene pare te se razmjena vrši konvekcijom. Srednji dio utilizatora se ponaša kao
isparivač gdje se vrši najveća razmjena topline koja se vrši konvekcijom. Posljednji dio utilizatora gdje će plinovi naposlijetku i
izaći iz njega se ponaša kao zagrijač napojne vode. Kao što znamo iz generatora pare ovom dijelu su potrebne najniţe
temperature. Također se izmjena topline vrši konvekcijom. Zagrijač napojne vode u utilizatoru kao i u klasičnom generator pare
zagrijava vodu i priprema je za isparivač. Dimni plinovi isto izlaze u atmosferu. Razlika je u tome što utilizator nema ložište i
gorionike.

30.Objasni i definiraj izgaranje u fluidiziranom sloju

Nova tehnologija izgaranja u kojoj se biomasa tretira prije samog izgaranja. Tretiranjem biomase prije izgaranja postiţe se veći
stupanj homogenosti goriva bez obzira na njegovu vlaţnost, udio pepela i ogrjevnu moć. Izgaranje u fluidiziranom sloju pruţa
veliku fleksibilnost obzirom na kvalitetu i vlaţnost goriva, mnogo veću nego izgaranje na rešetci.Ovom se tehnologijom izgaranja
postiţu visoke iskoristivosti generatora pare (i do 90%) bez obzira na karakteristike i svojstva korištenog goriva.
Glavni nedostatak ove tehnologije je visoka cijena, mnogo viša u odnosu na izgaranje na rešetci, pa se zato primjenjuje u
elektranama većih snaga. Korištenjem ove tehnologije moguće je zadrţati maksimalne temperature izgaranja ispod 972 °C i na taj
način znatno smanjiti udio dušikovih spojeva, poglavito dušikova monoksida u dimnim plinovima.

32.Objasni karakteristike i princip rada ventilatora. Skiciraj presjek i objasni sastavne dijelove jednog ventilatora.
Ventilator je radni stroj koji plinu povećava prvenstveno brzinu strujanja (kinetičku energiju) kako bi plin mogao svladati gubitke
strujanja u cjevovodu pri danom protoku. Uz povećanje brzine strujanja, ventilator povećava i tlak radnom mediju (plinu), ali je to
povećanje tlaka vrlo malo i nije od primarnog značaja.
Centrifugalni ventilator sluţe za odsisavanje ili tlačenje velikih količina plina kod malog tlaka.Aksijalniventilatori sluţe
za transport velikih količina plin malog tlakado 250 Pa

Najosnovniji tip ventilatora se sastoji od statora, rotora na kojem se nalaze lopatice i elektromotor koji pokreće rotor.
Lopatice u aksijalnom ventilatoru stvaraju struju paralelnu osi rotacije i to tako da “sijeku” radni medij pod nekim kutem te tako te
čestice radnog medija “udaraju” u lopatice uzrokojući njihovo gibanje. Rotor se direktno učvršćuje na vratilo elektromotora.
Neke sloţenije izvedbe ventilatora imaju i zakretne lopatice za podešavanje njihovog kuta kao i regulacijski dio te razne
vrste leţajeva i prstenova regulacije.
31) Skiciraj presjek parnog ejektora i objasni princip njegova rada.
- Pogonski radni medij (A) dovodi se pri visokom tlaku u mlaznicu (3). Iz mlaznice pogonski radni medij struji brzinom c koja je
proporcionalna razlici tlakova Δp = pu – pi. Oko mlaza pogonskog radnog medija (A) na izlazu iz mlaznice (3) nastaje potlak
kojim se usisava dobavni medij (B). U dijelu difuzora neposredno nakon izlaska iz mlaznice (a) nastaje miješanje pogonskog
radnog medija (A) i dobavnog medija (B). Mješavina radnih medija ulazi velikom brzinom u difuzor (2) gdje tlak naraste, a brzina
opada (svojstvo difuzora). Na koncu, mješavina radnih medija (C) izlazi iz ejektora.

- Koriste se za stvaranje vakuuma u usisnim cjevovodima velikih duljina, za isisavanje i posušivanje kaljuţa strojarnice i skladišta
tereta, za posušivanje balasta, za posušivanje tankova tereta na tankerima, te za odrţavanje vakuuma u kondenzatorima i
vakuumskim evaporatorima.

33) Usporedi karakteristike i princip rada aksijalnih i radijalnih turbokompresora.

AKSIJALNI TURBOKOMPRESORI
- Aksijalni turbokompresori uvijek se izvode kao višestupanjski zbog malog omjera kompresije po stupnju.
- Imaju viši stupanj djelovanja od centrifugalnih turbokompresora.
- Imaju niţi omjer kompresije po stupnju u odnosu na centrifugalne turbokompresore.
- Poprečni presjek im je manji u odnosu na centrifugalne turbokompresore.
- Vrlo su zahtjevni za projektiranje, proizvodnju i pogon.
- Njihovo odrţavanje je vrlo kompleksno zbog velikog broja stupnjeva i velikog broja lopatica na obodu svakog stupnja.
- Obično predstavljaju prvi izbor kod strojeva čija snaga premašuje nekoliko MW.
RADIJALNI TURBOKOMPRESORI
- Centrifugalni (radijalni) turbokompresori omogućuju viši omjer kompresije po stupnju u odnosu na aksijalne (do 8:1 kod
zrakoplovnih primjena), ali sa slabijim stupnjem djelovanja (od 80 do 85%).
- Veći poprečni presjek centrifugalnih turbokompresora uvjetuje manji specifični protok po presjeku u odnosu na aksijalne.
- Moguće su jednostupanjske i višestupanjske izvedbe.

34) Skiciraj presjek aksijalnog trostupanjskog kompresora. Ispod skice prikaži promjene tlaka, temperature i brzine na
rotoru i statoru svakog stupnja ovog kompresora.
Primjer 4 stupanjskog
35) Skiciraj presjek jednog stupnja radijalnog turbokompresora. Objasni sve elemente tog stupnja.

- Sastavni dijelovi stupnja centrifugalnog turbokompresora: 1) Rotor (IMPELLER) 2) Stator (DIFFUSER) 3) Tlačni kanal u
kućištu (VOLUTE) 4) Usisni kanal (EYE) 5) Ulazni dio rotora (INDUCER)

36) U h-s dijagramu prikaži idealnu i realnu kompresiju na jednom stupnju turbokompresora (od ulaznog do izlaznog stanja
mirovanja
stanja radnog
mirovanja medija).
radnog medija).

- Kompresija se promatra od stanja mirovanja (zastojna točka) na usisu u kompresor do stanja mirovanja na izlazu iz kompresora.
- Turbokompresor komprimira radni medij sa tlaka p1 na tlak p2 (bez obzira da li je riječ o idealnom ili realnom slučaju). -
Zastojne točke su 0 na usisu u kompresor i T2 ili T2s na izlazu iz kompresora.
- c12/2 je kinetička energija radnog medija na usisu u turbokompresor, a c22/2 je kinetička energija radnog medija na izlazu iz
turbokompresora
- Rad idealne (adijabatske) kompresije ws manji je od rada stvarne kompresije wi.
0 = zastojna točka (točka mirovanja) 1 = usis u turbokompresor 2 = izlaz iz turbokompresora
- Zastojna entalpija na usisu u turbokompresor : h10
- Zastojna entalpija na izlazu iz turbokompresora: h20
37) Skiciraj i objasni pojavu pumpanja kod radijalnog turbokompresora.
- Ako se prijeđe granica stabilnog rada turbokompresora, dolazi do pojave pumpanja pri čemu dolazi do cikličkog premještanja
padne točke po radnoj karakteristici kompresora.
- Pojava pumpanja manifestira se u vrlo neugodnom zvuku, koji ponekad ima jačinu pucnja iz pištolja ili puške, dok brzina vrtnje
turbokompresora jako varira u kratkim vremenskim periodima.
- Pojavom pumpanja turbokompresor se počne ponašati kao pumpa koja ne dobavlja radni medij u npr. neki spremnik, već radni
medij "isisava" iz spremnika.

38) Skiciraj i objasni pojavu stall-a kod aksijalnog turbokompresora.

- Stall je pojava "odljepljivanja" graničnog sloja radnog fluida s gornje strane lopatice rotora i stvaranje turbulencija.
- Ovom pojavom strujanje radnog fluida ne prati geometriju lopatice i stvara se zasebno (turbulentno) strujno polje.
- Stall se kod turbokompresora najčešće događa zbog prevelikog kuta srednje linije lopatice rotora u odnosu na smjer relativne
brzine strujanja fluida.
- Zbog toga se upadni kutevi radnog fluida na lopatice rotora turbokompresora moraju paţljivo proračunavati i definirati kako bi
se izbjegla ova pojava.