Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc.

Anica Trp
Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

RAD I pV - DIJAGRAM

dK = p ⋅ dF Granična ploha čestice F pomakne se za ds,

volumen čestice se poveća za dV
ds
F dF dV = ∫ ds ⋅ dF
p
F
V
p
Svaki element dF granične plohe pri tom
dV pomicanju za ds protiv sile dK = p ⋅ dF
izvršit će rad
dK ⋅ ds = p ⋅ dF ⋅ ds
Ukupno izvršeni rad

V2
Za cijelu graničnu plohu
L = ∫ p ⋅ dV elementarni izvršeni rad je
V1
dL = ∫ p ⋅ dF ⋅ ds = p ⋅ ∫ dF ⋅ ds = p ⋅ dV
F F

za dV = 0 L =0

Kod promjena stanja kod kojih nema promjena volumena, plin ne može izvršiti mehanički rad.

Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp

Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić
V2
Ukupno izvršeni rad L = ∫ p ⋅ dV može se prikazati u pV-dijagramu
V1

p površina ispod krivulje promjene stanja

Q
1
1. glavni stavak dQ = dU + dL
2

dQ = dU + p ⋅ dV
2
∫
1
Q = U 2 − U 1 + ∫ p ⋅ dV
1
dL = p ⋅ dV
U 2 −U1 jednoznačno određeno početnim
i konačnim stanjem plina
p V2 2 2
L = ∫ p ⋅ dV ∫ p ⋅ dV ovisi i o putu promjene stanja plina
V1 1

dV V
p 1 L = ∫ p ⋅ dV ≠
a
p1 p2 b L = ∫ p ⋅ dV
b
a
2
Q 1 2
V

1
Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp
Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

JEDNADŽBA STANJA IDEALNIH PLINOVA F (p ,v ,t ) = 0

⇔ homogene tvari (fizikalna svojstva su posvuda jednaka)

idealni plinovi
⇔ nema unutarnjeg trenja među molekulama

Gay Lussacov pokus (1816. godine)

• plin početne temperature t volumen v se mijenja linearno s
• promjena temperature plina uz p =const. temperaturom t

v0
Gay Lussacov zakon v = ⋅ (273,15 + t )
273,15
v v - specifični volumen plina pri temperaturi t
st. v 0 - specifični volumen plina pri 0 °C
c on
p=
p1 T = t + 273,15
v0
p2 -termodinamička (apsolutna) temperatura

v0
v = ⋅T
273,15
-273,15 °C 0 °C t

Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp

Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

Pokusi Boylea (1664. godine) i Marriottea (1676. godine)

• promjena tlaka plina uz t = const. odnos između v i p

(p ⋅v )t = const.

p ⋅v = F (t ) = F (T − 273,15) = F 1 (T )
p ⋅ v = F1 (T )

t3
t2
t1 = c
onst.

2
Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp
Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

v0
v = ⋅T Gay Lussac
273,15

v 0 = f (p )
v = f (p ) ⋅ T /⋅ p
p ⋅ v = p ⋅ f (p ) ⋅ T = ϕ (p ) ⋅ T

p ⋅ v = F1 (T ) Boyle i Marriotte

F1 (T ) = ϕ (p ) ⋅ T
ϕ (p ) = R R [J/kg K] – plinska konstanta – ovisi o vrsti plina

p ⋅v = R ⋅T JEDNADŽBA STANJA ZA 1 kg IDEALNOG PLINA

p ⋅V = G ⋅ R ⋅ T JEDNADŽBA STANJA ZA G kg IDEALNOG PLINA

V = G ⋅v

Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp

Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

Zakoni važni pri kemijskim promjenama

Tvari međusobno reagiraju samo u određenim masenim omjerima

npr. s 1 kg H2 ne možemo vezati po volji mnogo O2 već samo 8 kg pri čemu nastaje H2O
ili 16 kg O2 pri čemu nastaje H2O2 (vodikov peroksid)

Idealni plinovi međusobno reagiraju ne samo u određenim masenim omjerima,

već i u određenim volumnim omjerima (prema Gay-Lussacu)
npr. za isti p i t - 1 m3 H2 reagira s ½ m3 O2 u 1 m3 H2O, a s 1 m3 O2 u 1 m3 H2O2

Plinovi se sastoje od molekula Avogadrov stavak

U jednakim volumenima, pri istom tlaku i istoj temperaturi,

svi plinovi sadrže isti broj molekula.

U tom se slučaju mase plinova odnose kao mase njihovih pojedinih

molekula tj. kao molekularne težine {m}.

Za jedinicu količine plina (uz kg) može se odabrati i ona količina

koja sadrži {m} kg plina
1 kmol

3
Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp
Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

Molni volumen v m = m ⋅v [m3 / kmol]

m – masa sadržana u 1 kmol plina molna masa [kg/kmol]

ovisi o vrsti plina ⇒

termodinamičke tablice

Prema Avogadrovom stavku, molni volumeni različitih plinova

v m1 = v m2 = . . . = v m
pri istom tlaku p i temperaturi t jednaki su.

p ⋅v = R ⋅T /⋅ m

p ⋅v ⋅ m = m ⋅ R ⋅T
p ⋅v m = m ⋅ R ⋅T jednadžba stanja za 1 kmol plina

• jednadžbe stanja 1 kmol plinova 1 i 2 pri istom tlaku p i istoj temperaturi t

m1 ⋅ R1 ⋅T
p ⋅ v m1 = m1 ⋅ R1 ⋅ T ⇒ v m1 =
p
v m1 = v m2
p ⋅ v m2 = m 2 ⋅ R 2 ⋅ T m ⋅ R ⋅T
⇒ v m2 = 2 2
p

Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp

Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

m1 ⋅ R1 ⋅T m ⋅ R ⋅T
= 2 2
p p
m1 ⋅ R1 = m 2 ⋅ R 2 = . . . = m ⋅ R = ℜ

ℜ = m ⋅R [J/kmol K] - opća plinska konstanta

ℜ = 8314 J/kmol K
- za sve plinove jednaka

p ⋅v m = m ⋅ R ⋅T

p ⋅v m = ℜ ⋅T JEDNADŽBA STANJA ZA 1 kmol IDEALNOG PLINA

p ⋅V = M ⋅ ℜ ⋅ T JEDNADŽBA STANJA ZA M kmol IDEALNOG PLINA

V = M ⋅v m

p ⋅V = M ⋅ m ⋅ R ⋅ T

p ⋅V = G ⋅ R ⋅ T G = M ⋅m

4
Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp
Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

Prema Avogadrovom stavku, molni volumen vm

ovisi samo o tlaku p i temperaturi t
ne ovisi o vrsti plina

npr. za p = 1 Atm = 760 Torr = 101300 Pa i t = 0 °C

ℜ ⋅T 8314 ⋅ 273
vm = = = 22,4 m3/kmol
p 101300

Količinu plina koja je pri tlaku 760 Torr i temperaturi 0 °C zatvorena

u prostoru od 1 m3 nazivamo
normni metar kubni ili normalni metar kubni

1 m mn3
1 m n3 = kmol = kg V 0 = 22,4 ⋅ M
22,4 22,4

V0
1 kmol = 22,4 m n3 = m kg G = M ⋅m = ⋅m
22,4

kg, kmol, mn3 – mjerne jedinice za količinu plina

Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp

Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

SPECIFIČNA TOPLINA

1806. godine – Gay Lussac pokusima istraživao kaloričnu jednadžbu stanja idealnih plinova
u = ϕ1 (v , t ) u = ϕ2 (p , t ) u = ϕ3 (p ,v )

u ≠ ϕ (p ,v ) u = ϕ (t )

Ovisnost unutarnje energije u o temperaturi t opisuje se uvođenjem pojma

specifične topline c
dQ
c = [J/kg K]
G ⋅ dt

Specifična toplina je količina topline koju treba dovesti jedinici količine tvari da bi joj
povisili temperaturu za 1 K (ili 1 °C).
Specifična toplina
• mijenja se s temperaturom
• jednoznačno je definirana za krutine i kapljevine, ali kod plinova ovisi i o
načinu promjene stanja

5
Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp
Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

grijanje kod konstantnog volumena (v = const.)

u spremniku je zatvoren 1 kg plina pri v = const.

v = const. dovođenjem topline ∆q raste temperatura i tlak plina
za v = const p ⋅v = R ⋅T
T i p

⎛ ∆q ⎞ specifična toplina kod konstantnog volumena

cv = ⎜ ⎟
∆q ⎝ ∆t ⎠ v toplinu trošimo za ugrijavanje plina

grijanje kod konstantnog tlaka (p = const.)

spremnik s pomičnim stapom koji osigurava p = const.

dovođenjem topline ∆q raste temperatura i volumen plina
za p = const p ⋅v = R ⋅T
T i v
p = const.
⎛ ∆q ⎞
cp = ⎜ ⎟ specifična toplina kod konstantnog tlaka
⎝ ∆t ⎠ p
toplinu trošimo za ugrijavanje plina i za
∆q
pomicanje stapa

Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp

Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

cv ≠ cp
dq du dv
I. glavni stavak dq = du + p ⋅ dv c = = +p⋅
dt dt dt
⎛ ∂q ⎞ ⎛ ∂u ⎞
za v = const. dv = 0 cv = ⎜ ⎟ = ⎜ ⎟
⎝ ∂t ⎠ v ⎝ ∂t ⎠ v
⎛ ∂q ⎞ ⎛ ∂u ⎞ ⎛ ∂v ⎞
za p = const. cp = ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ + p ⋅⎜ ⎟
⎝ ∂t ⎠p ⎝ ∂t ⎠p ⎝ ∂t ⎠ p

⎛ ∂u ⎞ ⎛ ∂u ⎞ du
kod idealnih plinova u ≠ f (p ,v ) ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ = =cv
⎝ ∂t ⎠ v ⎝ ∂t ⎠ p dt
⎛ ∂v ⎞ R
iz p ⋅ v = R ⋅ T ⎜ ⎟ =
⎝ ∂t ⎠ p p

R
cp = c v + p ⋅ cp = cv + R cp −cv = R
p

Kod grijanja pri p = const. toplina cp troši se za povećanje

cp > cv unutarnje energije plina (član cv) i za savladavanje rada pri
pomicanju stapa (član R).

6
Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp
Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

MOLNA SPECIFIČNA TOPLINA

• specifična toplina svedena na jedinicu količine od 1 kmol (m kg)

Cp = m ⋅cp ⎛ ⎡ kg J J ⎤⎞
⎜⎢ ⎟
[J/kmol K] ⎜ kmol ⋅ kg K = kmol K ⎥ ⎟
C v = m ⋅c v ⎝⎣ ⎦⎠

C p − C v = m ⋅ c p − m ⋅ c v = m ⋅ (c p − c v ) = m ⋅ R = ℜ

C p − C v = ℜ = 8314 J/kmol K Razlika molnih specifičnih toplina

kod svih je plinova jednaka.
Molne specifične topline

• za jednoatomne plinove
za sve plinove jednake
ne ovise o temperaturi
(Cp) = 5 kcal/kmol K ≈ 21 kJ/kmol K
1 kcal = 4187 J
(Cv) = 3 kcal/kmol K ≈ 12,6 kJ/kmol K
• za dvoatomne plinove
ovise o temperaturi i vrsti plina termodinamičke tablice

Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp

Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

cp Cp
Omjer specifičnih toplina κ = =
cv Cv
5
• za jednoatomne plinove κ = = 1,667
3
• za dvoatomne plinove κ ≈ 1,4

• za višeatomne plinove - κ je to bliže vrijednosti 1 što je veći broj atoma u molekuli

Ako ne znamo vrstu plina kojim se vrši promjena stanja, molne specifične topline
Cp i Cv mogu se približno izračunati poznavanjem broja atoma u molekuli plina
korištenjem jednadžbi
Cp
= κ i Cp −C v = ℜ Cv =Cp − ℜ C p ⋅ (κ − 1) = κ ⋅ ℜ
Cv
Cp κ ⋅ℜ
=κ Cp =
Cp − ℜ κ −1
C p = κ ⋅ (C p − ℜ ) Cp
Cv =
κ
C p = κ ⋅C p − κ ⋅ ℜ
ℜ
Cv =
κ ⋅C p − C p = κ ⋅ ℜ κ −1

7
Toplina – II. predavanje Red. prof. dr. sc. Anica Trp
Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić

Srednja specifična toplina

t2 t2

∫C p ⋅ dt ∫C v ⋅ dt
[C ]
p t
t2
1
=
t1

t 2 − t1
[C ] t2
v t1 =
t1

t 2 − t1

Vrijednosti C p [ ] t
0
⇒ tablice

[C v ]t0 = [C p ]t0 − ℜ

Pri tome vrijedi [C ] ⋅ (t

p t
t2
1
2 − t 1 ) = [C p ]02 ⋅ (t 2 − 0 ) − [C p ]01 ⋅ (t 1 − 0 )
t t

[C ] t2
⋅ t 2 − [C p ]01 ⋅ t 1
t

[C ] t2
p t
1
=
p 0

t 2 − t1
[C ] i [C ]
t1
p 0
t2
p 0 iz tablica, t1 i t2 u °C

[C v ]tt 2

1
= Cp [ ] t2
t1
−ℜ

za t1 ≤ 60 °C ⇒ [C p ]t 2 = [C p ]01
t t +t 2
1