TRANZIJENTNE POJAVE U

CJEVOVODNIM SUSTAVIMA

Prof. dr. sc. Zdravko Virag, prof. dr. sc. Mario Šavar

Zagreb, 18. – 20. veljače 2019.

 Sadržaj prezentacije:

1. Uvod
2. Teorijske osnove
3. Metode sprječavanja/ublažavanja hidrauličkog udara
4. Primjeri
 UVOD
• Cjevovodni sustavi pretežno rade u stacionarnom režimu rada (temeljem
kojega se dimenzioniraju cjevovodi, vrši izbor materijala, armature, .......)
• Jednako važno je predvidjeti (u fazi projektiranja sustava) i imati pod
kontrolom (operator sustava) tranzijentne režime rada koji se redovito
pojavljuj kao posljedica uključivanja pumpe, promjenu strujanja zbog
promjenjive potrošnje, ili mogućeg prestanka rada pumpe zbog nestanka
struje.
•Posljedice takvog načina rada mogu biti pojave: (1) vrlo visokog tlaka, (2) vrlo
niskog tlaka (kavitacije) s mogućom posljedicom oštećenje cjevovoda, pumpe,
spojeva, brtvi te pojavom vibracija.
• To vrijedi i za rekonstrukciju sustava u cilju povećanja potrošnje (povećanjem
protoka i radnog tlaka opasnosti se povećavaju).
TRANZIJENTNE POJAVE U CJEVOVODIMA
TEORIJSKE OSNOVE
 VALNA JEDNADŽBA
∂ 2φ ⎛ 2
2 ⎜∂ φ ∂ 2φ ∂ 2φ ⎞⎟
− c ⎜ 2 + 2 + 2 ⎟⎟ = 0
∂t 2 ⎜⎝ ∂x ∂y ∂z ⎠
φ = akustični poremećaj tlaka, brzine, gustoće ili temperature
c = konst. = brzina širenja poremećaja (brzina zvuka c2=dp/dρ )

D’Alabertovo rješenje valne jednadžbe u jednodimenzijskom strujanju:

φ ( x, t ) = f ( x − ct ) + g ( x + ct )

Funkcije f i g zavise od početnih i rubnih uvjeta, pri čemu f opisuje širenje

vala (poremećaja) u smjeru osi x, a g u smjeru –x.
x − ct = C + = konst. ⇒ f = konst.
x + ct = C − = konst. ⇒ g = konst.
ILUSTRACIJA ŠIRENJA POREMEĆAJA IZAZVANIH
TITRANJEM MEMBRANE U MIRUJUĆEM FLUIDU
p' t

t = konst.

p'=g(x+ct) p'=f(x-ct)

karakteristike karakteristike
x+ct = konst. x-ct = konst.
x
0 x=x1=konst.

x
membrana
 ELASTIČNOST / STLAČIVOST VODE
F ( p = F / A) F + dF (dp = dF / A)
A A m = ρV = konst.
dm = ρ dV + dρV = 0
V, ρ V − dV
ρ + dρ dV dρ
m = ρV m =−
V ρ

dV dp dρ dp ∂ρ ρ ∂p ∂ρ ρ ∂p
Empirički izraz : =− ili = = i =
V K ρ K ∂t K ∂t ∂x K ∂ x
K je volumenski modul elastičnosti (za vodu K = 2,1·109 Pa)
dp K
Brzina zvuka u vodi : c = = = 1450 m/s
dρ ρ
 ELASTIČNOST CJEVOVODA KONSTANTNE DULJINE
HOOKEOV ZAKON
σ σ = Eε A = R 2π
dA = 2 Rπ dR
p R
dσ dA dR
=2 = 2dε
s p p + dp A R

σs F = 2 pR σs dε ε = ∆R / R

Pretpostavka tankostjene cijevi (s << R) i malih deformacija (ε << 1):

Jednadžba ravnoteže : 2 pR = 2σ s odakle je σ = pR / s
Porastom tlaka za dp dolazi do porasta deformacije za dε i naprezanja za dσ = dε·E
dpR dA 2R D ∂A AD ∂p ∂A AD ∂p
dσ ≈ = dε E odakle je = 2dε = dp = dp = i =
s A Es Es ∂t Es ∂t ∂x Es ∂x
 MATEMATIČKI MODEL – jednadžba kontinuiteta
∂ρ ∂A ∂ρ ∂A ∂v
dm = ρ Adx A +ρ + v( A +ρ )+ ρA = 0
N ∂t N ∂t N ∂x N ∂x ∂x
ϕ ϕ + dϕ x ρ A ∂p
K ∂t
ρ AD ∂p
Es ∂t
ρ A ∂p
K ∂x
ρ AD ∂p
Es ∂x
x 1 ⎛1 D ⎞⎟
m m + dm x ⎜
A + dAx Ako uvedemo da je : 2 = ρ ⎜ + ⎟⎟ dobije se
A c ⎜⎝ K Es ⎠
dx ∂p ∂p ∂v
+v + ρc2 =0
∂ϕ ∂ ( ρ vA) ∂t ∂x ∂x
dϕ x = dx dm x = dx p
∂x ∂x Piezimetrička visina: h = + z ili p = ρ g (h − z )
ρg
∂m
= m in − m out = −m x ∂p ∂ h ∂p ∂h dz ∂h
∂t = ρg ; = ρg −ρg = ρg − ρ g sin Θ
∂t ∂t ∂x ∂x dx ∂x
∂ ( ρ A) ∂
+ ( ρ vA) = 0 ∂h ∂h c 2 ∂v
∂t ∂x + v − v sin Θ + =0
∂t ∂x g ∂x
 MATEMATIČKI MODEL – II. Newtonov zakon
τw ∂ ( pA) ∂A
g ρ Aa = −
N +p −τ w Dπ − ρ gA sin Θ
N 
D
x masa puta ∂x N ∂x Sila trenja Sila težine u
ubrzanje Sila tlaka na Sila tlaka na plašt smjeru osi x
pA pA + d ( pA)x popr. presjeke na plašt

d ⎣⎡ v ( x, t )⎦⎤ ∂v ∂v dx ∂v ∂v
dx Ubrzanje: a= = + = +v
dt ∂t ∂x dt ∂t ∂x
⎛ ∂v ∂v ⎞⎟ ∂p Smično naprezanje iz stacionarnog strujanja
⎜
ρ A⎜⎜ + v ⎟⎟ + A + τ w Dπ + ρ gA sin Θ = 0
⎝ ∂t ∂x ⎠ ∂x p1 τw p2
D
∂v ∂v 1 ∂p τ w Dπ L
+v + + + g sin Θ = 0
∂t ∂x ρ ∂ x ρA ( p1 − p2 ) A = τ w Dπ L
L v2
Ili preko ∂v ∂v ∂h τ w Dπ p1 − p2 = λ ρ ( Darcy‐ Weissbach )
+v + g + =0 D 2
h ∂t ∂x ∂x ρA τ w Dπ λ v v
=
ρA 2D
 MATEMATIČKI MODEL – fizikalno tumačenje konstante c
∂p ∂p 2 ∂v
+v + ρc =0 ∂p ' ∂v ' ∂
∂t ∂x ∂x + ρc2 =0
∂t ∂x ∂t
∂v ∂v 1 ∂ p λ v v -
+v + + + g sin Θ = 0 ∂p ' ∂v ' ∂
∂t ∂x ρ ∂ x 2D c2 + ρc2 =0
∂x ∂t ∂x
Mirujući fluid u horizontalnoj cijevi: p = p0
Unesemo perturbaciju tlaka p’ koja
izazove perturbaciju brzine v’, te vrijedi ∂2 p ' 2 ∂ 2
p'
2
− c 2
=0
mala veličina
∂t ∂x
2. reda
P VALNA JEDNADŽBA !
∂p ' ∂p ' ∂v '
+ v' + ρc2 =0 1
∂t ∂x ∂x c=
⎛1 D ⎞⎟
∂v ' ∂v ' 1 ∂p ' λ v ' v ' ⎜
ρ ⎜ + ⎟⎟
+ v' + + =0 ⋅ ρ c2 ⎝ K Es ⎠
∂t N ∂x ρ ∂x 2 D
mala veličina mala veličina
BRZINA ZVUKA !
2. reda 2. reda
 Brzina zvuka (1)
1
Korekcije brzine zvuka: c=
1 ⎛ 1 Dφ ⎞
c=
⎛1 D ⎞⎟
ρ ⎜⎜ + ⎟⎟⎟
⎜ ⎝ K Es ⎠
ρ ⎜ + ⎟⎟
⎝ K Es ⎠ 1) Za cijev bez aksijalnog pomaka (ν = Poissonov koef.)
K φ = 1−ν 2
Za E → ∞ : c =
ρ
2) Za cijev sa slobodim aksijalnim pomakom
Es φ = 1− 0,5ν
Za E << K : c =
ρD 3) Debelostjena cijev bez aksijalnog pomaka
čelična cijev: D = 80 mm, D 2s
s = 4 mm, E=2·1011, φ=
D+s
(1 −ν 2
) +
D
(1 +ν )
voda: K= 2,1∙109 Pa, ρ =1000 kg/m3
4) Debelostjena cijev s ekspanzijskim elementima
c = 1317 m/s
D 2s
Podatljivost cijevi smanjuje c! φ= + (1 +ν )
Brzina zvuka je manja u plastičnim D+s D
nego u čeličnim cijevima!
 Brzina zvuka (2)

Brzina zvuka u cijevima

različnih debljina stjenke
izrađene iz različitih
materijala.
 Brzina zvuka (3)
U slučaju cijevi s više slojeva
uzima se ekvivalentni modul
elastičnosti.

Ako se radi o mješavini vode i zraka

brzina zvuka se smanjuje s povećanjem
udjela zraka. Lijeva slika prikazuje
zavisnost brzine zvuka s tlakom i
udjelom zraka. Podaci su iz reference
[1] za čelične cijevi, omjera D/s = 20.
Zrak može biti i otopljen u vodi. Kod
pojave niskog tlaka, on će se izlučiti, i
neće se brzo reapsorbirati na pri
povećanom tlaku. U toplovodima je zrak
nepoželjan jer smanjuje prijelaz topline!
 METODA KARAKTERISTIKA
c + ⎡ τ w cDπ ⎤
∂h ∂h c ∂v 2 ∆h + ∆v − ∆t ⎢ v sin Θ −
+
⎥=0
+ v − v sin Θ + =0 g ⎢⎣ ρ gA ⎥⎦
∂t ∂x g ∂x ∆x + = (v + c) ∆t
+
∂v ∂v ∂h τ w Dπ ⎛ c⎞
+v + g + = 0 ⋅ ⎜⎜± ⎟⎟⎟ c − ⎡ τ w cDπ ⎤
∂t ∂x ∂x ρA ⎜⎝ g ⎠ ∆h − ∆v − ∆t v sin Θ +
−
⎢ ⎥=0
g ⎢⎣ ρ gA ⎥⎦
∆x− = (v − c ) ∆t
⎡ ⎛ dx ⎞⎟±
⎤ ⎡ ⎤
⎢ ⎜⎜ ⎟ ⎥ ⎢ ⎥
⎢ ⎝
 ⎥
⎜ dt ⎠⎟
⎢ (
 ⎥
v ±c )
t C- C+
⎢ ∂h ∂h ⎥ c ⎢ ∂ v ∂v ⎥ B
⎢ + (v ± c ) ⎥ ± ⎢ + (v ± c ) ⎥ F
⎢ ∂t ∂x ⎥ g ⎢  ∂t ∂x ⎥
⎢ ⎛ dh ⎞⎟±
⎥ ⎢ ⎛ dv ⎞⎟±
⎥
⎢ ⎜⎜ ⎟ ⎥ ⎢ ⎜ ⎟ ⎥
⎢⎣ ⎝⎜ dt ⎠⎟ ⎥⎦ ⎢⎣ ⎝⎜⎜ dt ⎠⎟ ⎥⎦ ∆t
O
τ w cDπ
− v sin Θ ± =0 ∆x- ∆x+ x
ρ gA ∆h− = hB − hO ∆h+ = hF − hO
∆v− = vB − vO ∆v + = vF − vO
 PRIMJENA METODE KARAKTERISTIKA
Horizontalna cijev, bez trenja i uz zanemarenje v u jednadžbi karakteristika
pa g g∆h+ + c∆v + = 0
H pa ∆x + = (v + c) ∆t
H1
v0 = 2 gH p0 = pa + pgH 2 g∆ h −
− c∆v −
=0
H2
∆x− = (v − c ) ∆t
g (hP − hR ) + c (vP − vR ) = 0
∆t
g (hP − hS ) − c (vP − vS ) = 0
∆t L P D Za točku P
∆t
hR + hs c (vS − vR )
∆x T ∆x R ∆x ∆x S ∆x hP = +
2 2g
rub rub
c c vR + vS g (hR − hS )
hL = hT + (vL − vT ) = 0 hD = hS − (vD − vS ) vP = +
g g 2 2c
 Prirast tlaka uslijed zatvaranja ventila
v = 0, h = h0 + cv0 / g c
∆h =v0 ili
g
v = 0, h = h0 + cv0 / g ρ g∆h = ∆p = ρ cv0
v = 0, h = h0 + cv0 / g Formula Žukovskog
h0 , v0 h0 , v0
trenutno zatvaranje ventila ∆p = ± ρ c∆v
h0 , v0 h0 , v0 h0 , v0 h0 , v0
Kada pretlačni val doputuje do spremnika Kada reflektirani val doputuje do ventila
h0 , − v0 v = 0, h = h0 − cv0 / g
h0 , − v0
h0 , − v0 v = 0,
h0 , − v0 h = h0 − cv0 / g

h0 , v0 v = 0, h = h0 + cv0 / g h0 , −v0 v = 0, h = h0 + cv0 / g

Širenja poremećaja tlaka nakon trenutnog zatvaranja ventila
c
v0 , p0 2L
c t=0 −v0 , p0 t=
c

c v =0, p + ∆p t = L 5L
v0 , p0 0 0 −v0 , p0 c v0 =0, p0 − ∆p t=
2c 2c

t=
L 3L
c v0 =0, p0 + ∆p c v0 =0, p0 − ∆p t=
c c

c v0 =0 3L c 7L
−v0 , p0 p0 + ∆p t= v0 , p0 p0 − ∆p t=
2c 2c

c 2L c
t= 4L
−v0 , p0 v0 , p0 t=
c c
 Trenutno zatvaranje ventila
p Tlak uz zatvoreni kraj cijevi

ρcv0

p0 tL/c
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ρcv0

tz = 0
 Zatvaranje ventila u vremenu tz=L/c
p Tlak uz zatvoreni kraj cijevi

ρcv0

p0 tL/c
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ρcv0

tz = L/c
 Zatvaranje ventila u vremenu tz=2L/c
p

ρcv0

p0 tL/c
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ρcv0

tz = 2L/c
 Zatvaranje ventila u vremenu tz=3L/c
p

ρcv0

p0 tL/c
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ρcv0

tz =3L/c
 Zatvaranje ventila u vremenu tz=4L/c
p

ρcv0

p0 tL/c
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ρcv0

tz = 4L/c
 Promjena tlaka za različita vremena zatvaranja
p

ρcv0

p0 tL/c
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ρcv0

tz = 0 tz = L/c tz = 2L/c tz =3L/c tz = 4L/c

Period pojave je T=4L/c, odnosno frekvencija je f=c/(4L) (važno za pojavu rezonancije)

 Formula za prirast tlaka ovisno o brzini zatvaranja ventila
L
Za tz ≤ ∆p = ∆pmax = ρ c∆v Pretpostavljena je linearna promjena
2c
brzine u vremenu !
L 2L ∆v
Za tz > ∆p = ∆pmax = 2ρ L
2c ctz tz

brzina ∆v v0 Dvostupanjsko zatvaranje


Oprez s vremenom tz! v0 tz tz ventila: u prvih 20%
Kod zatvaranja ventila vremena zatvoriti ventil
do značajne promjene 80%, a preostalih 20%
∆v v0 otvorenosti zatvoriti u 80%
brzine dolazi tek u =
tz tz vremena!
zadnjoj fazi zatvaranja!
0
0 tz vrijeme
100 50 0 otvorenost ventila, %
 Utjecaj trenja Promjena tlaka pri ventilu
nakon trenutnog zatvaranja
pa g ∆pF
p
H pa
H1
v0 = 2 g ( H − hF )
H2

p0,ulaz = pa + pg ( H 2 + hF ) p0 = pa + pgH 2

•Tlak premašuje maksimalni tlak

p prema formuli Žukovskoga
ρ cv0 ∆p
Profil tlaka u •Bitno kod dugih cjevovoda
stacionarnom ∆pF = ρ ghF
ρ cv0
∆p p0 •Trenje prigušuje oscilacije, ali
strujanju je to prigušenje u prvom titraju
zanemarivo
x
 Kavitacija (prekid stupca fluida)
• Pojavom kavitacije strujanje
postaje dvofazno, za koje
p izvedene jednadžbe više ne
vrijede.
• Pri nailasku pretlačnog vala na
kavitacija parni mjehur, on implodira, pri
p0 tlak
isparavanja čemu može nastati prirast tlaka
pv veći od tlaka Žukovskoga
0 tL/c • Podtlak u tankostjenim
cijevima može izazvati gubitak
Minimalni tlak u sustavu odgovara tlaku zasićenja stabilnosti i pucanje stjenke
(tlaku isparavanja) pri zadanoj temperaturi fluida. • U pravilu se sustav štiti od
Ako je tlak p0 manji od tlaka Žukovskoga ρcv0, pojave kavitacije!
tada će se u sustavu pojaviti kavitacija
(isparavanje fluida ‐ pojava parnih mjehura).
 Napomene

• U Elastično postavljenom cjevovodu (postoji elastičnost u aksijalnom smjeru) –

može doći do interakcije izmežu strujanja fluida u cjevovodu i elastične
strukture, te pojave prirasta tlaka višeg od tlaka Žukovskog.
• Tranzijenti su najčešće izazvani jednokratnom promjenom u sustavu (ispadom
pumpe, zatvaranjem ventila), međutim sustavima sa stapnom pumpom koja radi
itermitentno imamo stalnu uzbudu (određene frekvencije) koja može izazvati
rezonanciju u sustavu i pojavu tlakova viših od taka Žukovskoga. Jednako tako i
regulacijski ventili koji neprestano mijenjaju svoju otvorenost mogu izazvati
oscilacije tlaka, koje pri rezonantnoj frekvenciji mogu biti značajne.
METODE SPREČAVANJA/UBLAŽAVANJA HIDRAULIČKOG UDARA
• Uzeti cjevovod većeg nazivnog tlaka (skuplja armatura !) – preporuča se
tamo, gdje je manji dio cjevovoda ugrožen visokim tlakom
• Povećati promjer cjevovoda (smanjiti brzinu stacionarnog strujanja budući
je ∆p=ρcv0) – skupo
• Produljiti vrijeme zatvaranja ventila (dvostupanjsko zatvaranje)
• Povećanje inercije rotora pumpe (ugradnja zamašnjaka)
• Boljim izborom opreme (npr. nepovratnog ventila iza pumpe – u
paralelnom radu dvije pume pri isključivanju jedne od njih dolazi do naglog
zatvaranja toga ventila (čuje se udar pri zatvaranju) – postoje varijante
nepovratnih ventila s oprugom ili hidrauličkim prigušivačem koje to
sprječavaju – U RH – HYDROMAT iz Ivanca)
Učinak zamjene nepovratnog ventila

Izborom odgovarajućeg tipa

nepovratnog ventila mogu se smanjiti
fluktuacije tlaka nakon ispada pumpe.
METODE SPREČAVANJA/UBLAŽAVANJA HIDRAULIČKOG UDARA
• Ugradnja tlačnih posuda sa zrakom – povećava elastičnost sustava –
smanjuje frekvenciju pojave – prigušuje oscilacije tlaka
Kada u sustavu postoji veliki spremnik – koji povećava elastičnost sustava
(elastičnost vode i cjevovoda se može zanemariti) – frekvencija pojave se
smanjuje – može se problem simulirati teorijom krutog stupca (model
oscilacije masa).
• Ugradnja obilaznog cjevovoda (by‐pass) pumpe za sprječavanje podtlaka

•Ugradnja sigurnosnih ventila (u slučaju visokog tlaka ispuštaju dio vode iz

sustava)
• Ugradnja dozračnih ventila (koji uvlače zrak u sustav) u slučaju pojave
podtlaka.
 Analiza sustava s tlačnom posudom (1)
Zanemaruje se elastičnost cjevovoda i vode: (c = ∞)
Spremnik B.J. za nestacionarno strujanje nakon zatvaranja ventila:
g N L dv
pS p
pS +H = + ∆hF + ∆hP + ∑ i i
ρg ρg
N i=1 g dt

Tlačna hS h
H posuda
Q J.K za cijev: Q = vA = konst.
D1 p,V
L1 Linijski gubici u cjevovodu:
∆hF0
D2 ∆hF = α Q Q , gdje je α = 2
1D model: L2 Q0
∂p ∂p 2 ∂v
+v + ρc =0 prigušnica ventil Lokalni gubici u prigušnici:
∂t ∂x ∂x
KP ∆hP0
∂v ∂v ∂h λ v v 1
L1 + L2
∆hP = β Q Q , gdje je β = =
2 gA12 Q02
∂t
+v + g
∂x ∂x
+
2D
=0
g 0 ∫ dx
 Analiza sustava s tlačnom posudom (2)
dV
Za volumen plina u posudi: = −Q
dt
Politopska promjena stanja plina (n=1,2‐1,4): pV n = konst. odnosno hV n = C

dQ 1
= [ hS − h −(α + β ) Q Q ]
Sustav običnih dt N L
∑ i
Diferencijalnih i=1 gAi
jednadžbi: dh nh1+1/ nQ
=
dt C1/ n
Početni uvjeti iz
u t=0 vrijedi: Q=Q0 i h = hS - α⏐Q0⏐Q0.
stacionarnog strujanja:
Numeričkom integracijom ovoga sustava se dolazi do vremenske promjene tlaka u posudi (u
točki cjevovoda uz posudu). Metoda ne daje informaciju o tlaku u svim točkama cjevovoda (u
složenijim cjevovodima maksimalni tlak ne mora biti kod posude. Tlak u posudi treba držati
na propisanoj vrijednosti, ako zrak iscuri iz posude, posuda više ne štiti sustav !
PRIMJERI
Primjer procjene porasta tlaka u priključnom i glavnom vodu

Kroz dugački glavni vod promjera D=250 mm struji voda gustoće ρ=1000 kg/m3,
brzinom v=2 m/s. Iz glavnog voda ide priključni cjevovod duljine L=50 m, promjera
d=25 mm, kroz koji voda struji brzinom v1=3 m/s. U oba cjevovoda je brzina zvuka
c=1200 m/s. Odredite prirast tlaka u priključnom i glavnom cjevovodu, ako se
strujanje u priključnom cjevovodu potpuno zaustavi (linearno) u vremenu ∆t=0,2 s.
Maksimalni prirast tlaka u priključnom cjevovodu je po formuli Žukovskoga:
∆pmax = ρcv1 = 1000 ⋅1200 ⋅ 3 = 36 bar
2L 2 ⋅ 50
koji će se pojaviti ako je vrijeme prekida strujanja kraće od: = = 0, 0833 s
c 1200
S obzirom da je vrijeme dulje od toga, prirast tlaka u priključnom cjevovodu je:
2L / c 0, 0833
∆p = ∆pmax = 36 ⋅ = 15 bar
∆t 0, 2
 Promjena brzine u glavnom vodu koje će izazvati prekid strujanja u priključnom
vodu je:
D 2π d 2π d2 252
∆v = v1 ili ∆v = v1 2 = 3 2
= 0, 03 m/s
4 4 D 250
Ova se promjena brzine također događa u vremenu zatvaranja priključne cijevi,
koje je puno manje od karakterističnog vremena dugačkog glavnog voda, pa će
prirast tlaka u glavnom vodu biti prema formuli Žukovskoga:
∆pGV = ∆pmax = ρc∆v = 1000 ⋅1200 ⋅ 0, 03 = 0,36 bar

U ovom primjeru glavni vod možemo smatrati velikim spremnikom u odnosu

na priključni vod. Frekvencija hidrauličkog udara u priključnom vodu je:
c 1200
f = = = 6 Hz
4L 4 ⋅ 50
Ako bi se ova frekvencija poklapala s vlastitom frekvencijom npr. regulatora,
mogla bi nastati rezonancija. Problem se može riješiti promjenom brzine c, npr.
ugradnjom plastične cijevi ili ugradnjom hidrauličkog amortizera.
 Primjer zaštite toplovoda s booster pumpom
Polazni vod

Toplinski izvor TE‐TO

Toplinske
stanice

Glavne
Booster pumpe pumpe
Sustav za
Povratni vod
održavanje
Tlaka (2 bar)
Nepovratna zaklopka
Duljina cjevovoda od booster Nakon ispada obje booster pumpe u Toplani i
pumpi do glavnih pumpi je jedne cirkulacijske pumpe u TE‐TO dolazi do
oko 5,5 km, a od glavnih otvaranje sigurnosnih ventila i poplave, te
pumpi do zadnjih potrošača pucanja radijatora i armature, te curenje vode iz
oko 12 km. kućnih instalacija.
 Funkcionalna shema i model direktne toplinske stanice
čvor razvodne mreže čvor razvodne mreže Vrela voda struji od čvora 1
1 1 prema čvoru 2, gdje se
miješa s ohlađenom vodom
p regulator tlaka koja povratno struji od čvora
p regulator 4 prema čvoru 2. Izmiješana
pumpa tlaka
2 3 voda prolazi kroz pumpu,
zaklopka kućna kućnu instalaciju i regulator
7 tlaka te odlazi u povratni
mješališta instalacija
vod.
4 5 Regulator
Q S obzirom na karakteristično
protoka
Q regulator protoka vrijeme u glavnom
cjevovodu, detalji kućne
6 6
instalacije se ne razmatraju.
čvor povratne mreže čvor povratne mreže
 Analiza mogućnosti pojave hidrauličkog udara u kućnoj instalaciji

čvor razvodne mreže Do hidrauličkog udara u kućnoj instalaciji dolazi

1 uslijed naglog prekida strujanja, koje se
p regulator tlaka pojavljuje kada se naglo zatvori regulator
protoka (tlak u povratnom vodu naraste iznad
pumpa reguliranog tlaka u stanici) ili zatvaranjem
4,8 bar 2 3 regulatora tlaka (tlak u razvodnoj mreži padne
zaklopka kućna ispod reguliranog tlaka).
mješališta instalacija
Indikator pojave hidrauličkog udara je
4 5 smanjenje protoka kroz toplinsku stanicu.
Hidraulički udar je to jači što je to smanjenje
Q regulator protoka
protoka veće.
6 U slučaju indirektne toplinske stanice kućna
čvor povratne mreže instalacija neće imati hidraulički udar.
 Funkcionalna shema indirektne toplinske stanice
čvor razvodne mreže
1 Budući je strujanje u kućnoj instalaciji potpuno
neovisno od strujanja u vrelovodnoj mreži ne
zaklopka postoji mogućnost nastanka hidrauličkog udara u
2 kućnoj instalaciji uslijed strujanja u mreži.
Indirektna toplinska stanica modelirana je
izmjenjivač jednako kao i direktna toplinska stanica s tim da
kućna
topline je regulirani tlak postavljen na dovoljno visoku
instalacija
3 vrijednost, tako da regulacijski ventil tlaka nije u
funkciji (potpuno je otvoren i ponaša se poput
Q regulator običnog ventila sa zadanim koeficijentom
protoka
otpora).
6
čvor povratne mreže
 Hidraulička shema sustava
TE‐TO

box

Booster pumpe
TS2
TS1 TS5
172 161
214
TS3 Čvorovi i elementi
u razvodnoj mreži
idu od 101 do 259,
231 TS6 a u povratnoj 301
TS4 do 359 (za 200 veći
brojevi)
TS7
Kalibracija modela stacionarnog strujanja
 Analizirane varijante tranzijentnih pojava
•Varijanta 1: U mreži ne postoji zaštita tlačnim posudama, nakon ispada booster
pumpi glavne pumpe ostaju u radu.

•Varijanta 2: Ugrađena tlačna posuda na usisu booster pumpe, nakon ispada

booster pumpi glavne pumpe ostaju u radu.

•Varijanta 3: Ugrađena tlačna posuda na usisu booster pumpe, nakon ispada

booster pumpi ispada jedna glavna pumpa.

•Varijanta 4: Ugrađena tlačna posuda na usisu booster pumpi i na pretlačnoj

strani glavnih pumpi, nakon ispada booster pumpi ispada jedna glavna pumpa.

•Varijanta 5: Ugrađena tlačna posuda na usisu booster pumpi i na razvodnom

cjevovodu u toplani, nakon ispada booster pumpi ispada jedna glavna pumpa.
 Varijanta 1 – postojeće stanje
U mreži ne postoji zaštita tlačnim posudama, nakon ispada
booster pumpi glavne pumpe ostaju u radu.

2 × 30 m3
 Varijanta 1 – propagacija poremećaja
boxStacionarno stanje Neposredno nakon
ispada booster pumpi
18 18
17 17
16 16
15 15
14 14
13 13
12 12
11 11
10 10
9 9

p/bar
p/bar

8 8
7 7
6 6
5 5
4 4
3 3
2 2

Q/Qreg
Q/Qreg

1 1
0 0
250 240 230 220 210 200 190 180 170 160 150 140 130 120 110 250 240 230 220 210 200 190 180 170 160 150 140 130 120 110
Cvor Cvor
 Varijanta 1 – propagacija poremećaja

18 18
17 17
16 16
15 15
14 14
13 13
12 12
11 11
10 10
9 9
p/bar

p/bar
8 8
7 7
6 6
5 5
4 4
3 3
2 2
Q/Qreg

Q/Qreg
1 1
0 0
250 240 230 220 210 200 190 180 170 160 150 140 130 120 110 250 240 230 220 210 200 190 180 170 160 150 140 130 120 110
Cvor Cvor
 Varijanta 1 – propagacija poremećaja
18 18
17 17
16 16
15 15
14 14
13 13
12 12
11 11
10 10
9 9
p/bar

p/bar
8 8
7 7
6 6
5 5
4 4
3 3
2 2
Q/Qreg

Q/Qreg
1 1
0 0
250 240 230 220 210 200 190 180 170 160 150 140 130 120 110 250 240 230 220 210 200 190 180 170 160 150 140 130 120 110
Cvor Cvor

Hidraulički udar nastaje zbog porasta tlaka u povratnom vodu

 Varijanta 1 – Dijagrami tlaka i protoka

18
17
16
15
14
13
12
11
10
9
p/bar

8
7
Indikacija pojave hidrauličkog 6
5
udara u toplinskim stanicama 4
je naglo smanjenje protoka 3
2
Q/Qreg

kroz regulator protoka 1

0
250 240 230 220 210 200 190 180 170 160 150 140 130 120 110
Cvor
Varijanta 2 – ugrađena posuda na usisu booster pumpi
Ugrađena tlačna posuda na usisu booster pumpe, nakon ispada booster pumpi
glavne pumpe ostaju u radu.

30 m3 2 × 30 m3
 Varijanta 2
Riješen problem hidrauličkog udara u povratnom vodu (porasta iznad
reguliranog tlaka)
0.05 14

13
0 Volumen zraka u
12
posudi
-0.05
Q/(m**3/s)

V/m**3
11
Protok iz posude
-0.1
10

-0.15 9

8
-0.2
50 100 150 50 100 150
t/s t/s

Posuda može biti i manja!

Varijanta 2 – Promjena tlaka ispred glavnih pumpi nakon
ispada booster pumpi
18

17.5

17 U Varijanti 3 se analizira
automatsko isključivanje
p101/ bar

16.5 jedne od glavnih pumpi

nakon ∆t = 40, 50, 60 i 80 s
16

15.5

15
0 50 100 150
t/s
Varijanta 3 – ispad booster pumpi + 1 glavne pumpe
Ugrađena tlačna posuda na usisu booster pumpe, nakon ispada booster
pumpi ispada jedna glavna pumpa.

30 m3

isključivanje jedne od dvije glavne

pumpe s kašnjenjem ∆t u odnosu
na trenutak ispada booster pumpi
 Varijanta 3

U slučaju ∆t = 40 i 80 s dolazi do nagle promjene protoka kroz neke

toplinske stanice, te se očekuje pojava hidrauličkog udara u njima, dok u
slučajevima ∆t = 50 i 60 s vjerojatno neće biti hidrauličkog udara u
toplinskim stanicama.
S obzirom da se ne može sa sigurnošću tvrditi koliko će biti vrijeme ∆t,
preporuča se zaštita razvodnog cjevovoda pomoću tlačne posude.
U varijanti 4 tlačna posuda se smješta iza glavnih pumpi, a u varijanti 5 u
toplani.
Varijanta 4 – ispad booster pumpi + 1 glavne pumpe
Ugrađena tlačna posuda na usisu booster pumpe, i nakon glavnih pumpi:
istovreni ispad booster pumpi i jedne glavne pumpa.

13 m3

30 m3 2 × 30 m3

isključivanje jedne od dvije glavne

pumpe s kašnjenjem ∆t u odnosu
na trenutak ispada booster pumpi
Nema hidrauličkog udara!
Varijanta 5 – ispad booster pumpi + 1 glavne pumpe
Ugrađena tlačna posuda na usisu booster pumpe, i nakon glavnih pumpi:
istovremeni ispad booster pumpi i jedne glavne pumpa.
9 m3

30 m3 2 × 30 m3

isključivanje jedne od dvije glavne

pumpe s kašnjenjem ∆t u odnosu
Nema hidrauličkog udara! na trenutak ispada booster pumpi
 LITERATURA:

[1] A.R.D. Thorley: Fluid Transients in Pipeline Systems, D&L George Ltd, (1991).
[2] J. A. Fox: Hydraulic Analysis of Unsteady Flow in Pipe Networks, The
Macmillan Press Ltd, (1997).
[3] Z. Virag: Nestacionarno strujanje u cjevovodima, Inženjerski priručnik IP1,
Školska knjiga (1997).