RIJEŠENI PRIMJERI – 1.

VJEŽBE 1

1. Zapišite u Gibbsovoj notaciji te nizom skalarnih jednadžbi izraze za:

G
a) moment sile F u odnosu na ishodište
G G
b) rad sile F na putu d r .

z a)
F
G G G
M = r ×F
M x = ry Fz − rz Fy = yFz − zF G
r r = (rx , ry , rz ) = ( x, y, z )
M y = rz Fx − rx Fz = zFx − xx F G
x y F = ( Fx , Fy , Fz )
M z = rx Fy − ry Fx = xFy − yFx
z b)
F G G
dW = F ⋅ d r
dr d W = Fx d x + Fy d y + Fz d z
r
Napomena:
y dW
Snaga je P =
x dt
G
dW G d r G G
P= =F⋅ = F ⋅v
dt dt

G
2. Odredite jedan jedinični vektor s u čijem smjeru nema promjene polja p = 6 x 2 + yz u točki
T(1,2,3).

Rješenje:
- općenito:
grad P
G
- s može biti bilo koji vektor u
ravnini koja je tangencijalna na p =
T
z konst. u točki T
si
∂p G ∂p G ∂p G
grad p = ∇p = i+ j+ k =
∂x ∂y ∂z
y p=konst.
x ⎛ ∂p ∂p ∂p ⎞
=⎜ , , ⎟
⎝ ∂x ∂y ∂z ⎠

∂p ∂p ∂p U točki T ∇p T = (12;3; 2 )
= 12 x ; = z; =y
∂x ∂y ∂z
G
Uvjet okomitosti grad p i s
RIJEŠENI PRIMJERI – 1. VJEŽBE 2

G ∂p ∂p ∂p
∇p ⋅ s = 0 sx + sy + sz = 0
∂xx ∂xy ∂xz

G
( ∇p ⋅ s )T = 0 12 sx + 3sy + 2sz = 0

Proizvoljno odabiremo sx = sy = 1 pa je
1 15
sz =
2
( −12sx − 3sy ) = − = −7,5
2
G
s = sx2 + s y2 + sz2 = 12 + 12 + ( −7,5 ) = 58, 25
2

G ⎛ 1 1 −7,5 ⎞
s =⎜ ; ; ⎟ = ( 0,131;0,131; −0,983)
⎝ 58, 25 58, 25 58, 25 ⎠

G G
3. Izračunajte vrijednost integrala F = ∫ pn d S , gdje je S površina kugle polumjera R = 3, sa
S
G
središtem u točki S(2,1,3) a n je vanjska normala na površinu, ako je p = x 2 + y 2 + z 2 .
G
Kolika bi bila vrijednost F za slučaj p = konst?

Rješenje:
G G
F = ∫ pn d S = ∫ ∇p dV
S V

p = x2 + y 2 + z 2 ∂p ∂p ∂p
= 2x ; = 2y ; = 2z
∂x ∂y ∂z

4
Fx = ∫ 2 x dV = 2 x s ⋅ V = 2 ⋅ 2 ⋅ 33 π = 144 π
V
3
4
Fy = ∫ 2 y dV = 2 y s ⋅ V = 2 ⋅1 ⋅ 33 π = 72 π
V
3
4
Fz = ∫ 2 z dV = 2 z s ⋅ V = 2 ⋅ 3 ⋅ 33 π = 216 π
V
3

G
F = (144 π , 72 π , 216 π )

G
Za p = const. i ∇p = (0, 0, 0) slijedi r = (0, 0, 0)
RIJEŠENI PRIMJERI – 1. VJEŽBE 3

G G
4. Odredite fluks vektora : Q = ∫ v ⋅ n dS po površini S kocke brida a=2 s centrom u ishodištu
S
G G
T (0, 0, 0) . Površina S je orijentirana vektorom vanjske normale n , a vektor v je
G G G G
v = ( 3z + y ) i + 2 xj + ( 4 x + z ) k .
z
Rješenje:

Formula Gauss-Ostrogradski
G G G
Q = ∫ v ⋅ nd S = ∫ ∇ ⋅ vd V y
S V
x
G ∂v ∂vy ∂vz
∇⋅v = x + + =1
∂ x
N N N∂y ∂z
0 0 1

Q = ∫ 1⋅ d V = 1⋅V = 8
V
G G 1 1 1 1
Q = ∫ v ⋅ nd S = ∫
S
∫ ( 3z + y )dz dy
−1 −1 x =1
−∫
−1 −1∫ ( 3z + y )dz dy x =−1
+

1 1 1 1 1 1 1 1
+∫ ∫ ( 2 x )dz dx
−1 −1 y =1
−∫
−1 −1 ∫ ( 2 x )dz dx y =−1
+∫ ∫ ( 4 x + z )dx dy
−1 − 1 z =1
−∫ ∫ ( 4 x + z )dx dy
−1 − 1 z =−1

1 1 1 1 1 1 1 1
Q=∫ ∫ ( 4 x + 1)dxdy − ∫ ∫ ( 4 x − 1)dxdy = ∫ ∫ ( 2 )dxdy = ∫
−1 −1 −1 −1 −1 − 1 −1
2 x dy =
−1
1
= ∫ 4dy = 4 y −1 = 8
1
−1

5. U točki T fluida tenzor naprezanja ima sljedeće komponente u odnosu na koordinatni sustav
Oxyz
⎡σ xx σ xy σ xy ⎤ ⎡ −7 0 2 ⎤
⎢ ⎥
⎡⎣σ ij ⎤⎦ = ⎢σ yx σ yy σ yz ⎥ = ⎢ 0 −5 0 ⎥
⎢ ⎥
⎢σ zx σ zy σ zz ⎥ ⎣⎢ 2 0 −4 ⎦⎥
⎣ ⎦

G ⎛ 2 2 1⎞
Odredite vektor naprezanja na ravninu orijentiranu normalom n = ⎜ , − , ⎟ , te apsolutnu
⎝ 3 3 3⎠
vrijednost toga vektora.

Rješenje (dodatno):
⎡ −7 0 2 ⎤
G ⎛ 2 2 1⎞
⎡⎣σ ij ⎤⎦ = ⎢ 0 −5 0 ⎥ n = ⎜ ,− , ⎟
⎢ ⎥ ⎝ 3 3 3⎠
⎢⎣ 2 0 −4 ⎥⎦
G G
σ = n ⊗ σ ji
RIJEŠENI PRIMJERI – 1. VJEŽBE 4

2 1
σ x = nx σ xx + ny σ yx + nz σ zx = ( − 7 ) + ( 2 ) = −4
3 3
2 10
σ y = nx σ xy + ny σ yy + nz σ zy = − ( −5 ) =
3 3
2 1
σ z = nx σ xz + ny σ yz + nz σ zz = ( 2 ) + ( −4 ) = 0
3 3
G ⎛ 10 ⎞
σ = ⎜ −4; ;0 ⎟
⎝ 3 ⎠
2
G ⎛ 10 ⎞
σ = σ x2 + σ y2 + σ z2 = 42 + ⎜ ⎟ = 5, 21
⎝ 3⎠
RIJEŠENI PRIMJERI – 2. VJEŽBE 1

1. Na visini h=1 m, prema slici, nalazi se otvor cijevi iz koje izlazi mlaz fluida stalnom brzinom
v=8 m/s, pod kutom α=49°. Uz pretpostavku idealnog fluida i uz zanemarenje trenja između
zraka i fluida odredite maksimalnu visinu H i duljinu L koju će mlaz dosegnuti.

pa v
g
α

Rješenje:

Mlaz fluida je sa svih strana okružen zrakom pod konstantnim atmosferskim tlakom, tako da je
rezultirajuća sila tlaka na svaku česticu fluida u mlazu jednaka nuli, te od vanjskih sila ostaje
samo sila težine. Prema tome, svaka čestica fluida u mlazu gibat će se poput materijalne točke u
polju gravitacije (kosi hitac). Budući da svaka čestica u izlaznom mlazu ima brzinu v, dovoljno
je promatrati gibanje jedne čestice fluida, a gibanje svih ostalih čestica će biti potpuno identično.
Stoga će oblik mlaza biti jednak obliku putanje što bi ga opisala jedna materijalna točka izbačena
brzinom v pod kutom α s visine h u odnosu na koordinatni sustav prikazan na slici.

z vB

vA=v tB
α g
dm .g
tA=0
dm .g

tC
x
dm .g vC
RIJEŠENI PRIMJERI – 2. VJEŽBE 2

Gibanje se rastavlja u smjeru osi x i osi z. U svakom trenutku na česticu djeluje samo sila težine
G G G G G G
d F = d m ⋅ g , te prema drugom Newtonovom zakonu d m ⋅ a = d F , vrijedi a = g , ili

d2 x
ax = 
x= =0
dt 2
d2 z
az = 
z= = -g (1)
dt 2

Jednadžbe (1) se integriraju u vremenu nakon čega slijedi:

dx
x = = vx = C1
dt
dz
z = = vz = - g t + C2 (2)
dt

Konstante C1 i C2 se određuju iz početnih uvjeta. Vremenski trenutak t=0 odgovara trenutku

nailaska čestice fluida u točku A u kojoj se komponente brzine

vx = v ⋅ cos α
vz = v ⋅ sin α ; za t=0 (3)

Uvrštavanjem (3) u (2) slijedi da je

C1 = v ⋅ cos α i C2 = v ⋅ sin α (4)

odnosno vrijedi

dx
= vx = v ⋅ cos α
dt
dz
= vz = v ⋅ sinα − g t (5)
dt

Integriranjem jednadžbi (5) dobije se promjena puta čestice fluida u vremenu:

x = v ⋅ cos α ⋅ t + C3
1
z = v ⋅ sin α ⋅ t − gt 2 + C4 (6)
2

Konstante integracije C3 i C4 se ponovo dobiju iz početnih uvjeta, tj. U trenutku t=0 čestica
fluida se nalazi u točki A s koordinatama x=xA=0 i z=zA=h, što uvršteno u (6) daje: C3 = 0 i
C4 = h , odnosno:

x = v ⋅ cos α ⋅ t
1 2
z = h + v ⋅ sin α ⋅ t − gt (7)
2
RIJEŠENI PRIMJERI – 2. VJEŽBE 3

Položaje točaka B i C moguće je odrediti iz jednadžbi (5) i (7).

Do točke B mlaz fluida ide prema gore, odnosno brzina vz je pozitivna, a nakon točke B brzina vz
je negativna, što znači da je u točki B brzina vz jednaka nuli, te se iz jednadžbe (5) može
izračunati vrijeme tB potrebno da čestica fluida dođe od točke A do točke B.

v ⋅ sinα
vzB = 0 = v ⋅sinα − g tB ⇒ tB = (8)
g

Iz jednadžbe (7) za t= tB slijede koordinate točke B

v ⋅ sin α v 2 sin α ⋅ cos α

xB = v ⋅ cos α ⋅ = = 3, 23 m
g g
( v ⋅ sin α )
2

zB = H = h+ = 2,86 m (9)
2g

U točki C je t=tC i zC=0 te iz jednadžbe (7) slijedi

1
0 = h + vsin ⋅α ⋅ tC − g ⋅ tC2 (10)
2

Rješenje kvadratne jednadžbe (10) je:

vsinα ± v 2sin 2α + 2 gh
tC = (11)
g
gdje je očito samo jedno rješenje fizikalno (tC mora biti pozitivno)

vsinα + v 2sin 2α + 2 gh
tC = = 1,379 s
g

Uvrštenjem tC u jednadžbu (7) za x-koordinatu točke C slijedi:

xC = L = v ⋅ cos α ⋅ tC = 7, 24 m .
RIJEŠENI PRIMJERI – 2. VJEŽBE 4

2. Blok mase m=10 kg kliže po glatkoj površini kosine nagnute pod kutom α=20°. Odredite
brzinu U bloka koja će se ustaliti, ako se između bloka i kosine nalazi uljni film debljine
h=0,1 mm. Koeficijent dinamičke viskoznosti ulja je µ=0,38 Pa⋅s, a površina bloka u
dodiru s uljem A=0,15 m2. Pretpostavite linearni profil brzine u uljnom filmu.

U=?
µ
m

α A

Rješenje:

U
h τ =µ
h

Fτ = τ ⋅ A

Fτ = mg sin α

Fτ U
µ ⋅ A = mg sin α
h
α
mg mg sin α ⋅ h
U=
µ⋅A
inα
mgs 10 ⋅ 9,80665 ⋅ sin 20D ⋅ 0,1 ⋅10−3
U=
0,38 ⋅ 0,15

U = 0, 0588 m/s

Napomena: Za konstantu g se koristi vrijednost g = 9,80665 m/s 2 .

RIJEŠENI PRIMJERI – 2. VJEŽBE 5

3. Newtonska kapljevina gustoće ρ =920 kg/m3, kinematičkog koeficijenta viskoznosti

ν=5⋅10-4 m2/s struji preko nepomične stijenke. Profil brzine uz stijenku dan je izrazom
y
3
u 3 y 1⎛ y⎞
= − ⎜ ⎟ U
U 2 δ 2⎝δ ⎠

δ
u(y)

gdje je y udaljenost od stijenke, a δ udaljenost na kojoj je brzina u = U . Odredite veličinu i

smjer tangencijalnog naprezanja na površini stijenke, u zavisnosti od U i δ .

Rješenje:

du du
τ =µ = ρν
dy y =0
dy y =0

du ⎛ 3 1 3 y2 ⎞ du 3U
=U ⎜ ⋅ − ⋅ 3 ⎟ ⇒ =
dy ⎝2 δ 2 δ ⎠ dy y =0
2δ

3U
τ = ρν
2δ

3 U
τ = 920 ⋅ 5 ⋅10−4 ⋅ ⋅
2 δ

{U }m/s
{τ }N/m = 0, 69 ⋅
{δ }m
2

Tangencijalno naprezanje fluida na stijenku djeluje u smjeru relativne brzine fluida u odnosu na
stijenku.
RIJEŠENI PRIMJERI – 2. VJEŽBE 6

4. U cilindričnoj posudi polumjera R0=220 mm, nalazi se cilindar polumjera R=216 mm koji
rotira stalnom brzinom vrtnje n=200 o/min za što se troši snaga P = 46 W. Odredite
koeficijent dinamičke viskoznosti µ kapljevine koja ispunjava prostor između cilindra i
posude u kojem pretpostavite linearni profil brzine, a utjecaj dna zanemarite. Zadano je:
h=20 cm.

g n=konst

POSUDA cilindar
h

µ=?
R
R0

Rješenje:

π ⋅n u
ω= ; u =ω⋅R; τ =µ
30 R0 − R

F = τ ⋅ 2 Rπ h ; M = F ⋅ R ; P = M ⋅ω

u
P = F ⋅ R ⋅ ω = τ ⋅ 2 R 2π ⋅ h ⋅ ω = 2µ R 2π ⋅ h ⋅ ω
R0 − R

ω 2 R3 π 3n2 R3
P = 2µ π ⋅ h = 2µ ⋅h
R0 − R 900 ( R0 − R )

450 P ( R0 − R )
µ=
π 3n2 R3h

450 ⋅ 46 ⋅ ( 0, 220 − 0, 216 )

µ=
π 3 ⋅ 2002 ⋅ 0, 2163 ⋅ 0, 20

µ = 0, 0331 Pa ⋅ s