TEHNIČKI FAKULTET

Sveučilišta u Rijeci

GORIVA
Brodski sustavi, Dio 1.
1. UVOD

Čovjek je odavno poznavao naftu i koristio je u različite svrhe kao:

► fosilno gorivo (6.000 godina pr. n. e., Sumerani);
► sredstvo za brtvljenje brodova (Feničani);
► žbuku i premaz (Babilonci);
► zaštita zidova od vlage (Egipćani);
► zaštita pri balzamiranju mrtvaca (Egipćani);
► sredstvo za podlogu u gradnji cesta (Perzijci);
► sredstvo za rasvjetu (Kinezi);
► sredstvo za dezinfekciju u medicini (Kinezi, Grci i Rimljani);
► sredstvo za religiozne svrhe obožavatelja vatre (okolica Bakua)
2. NAZIVI I POČECI PRIMJENE NAFTE

► Prvi nazivi za naftu: “znoj Zemlje”, “krv dubine” i “eliksir života”

► Naziv nafta potječe od staroperzijske riječi “nafada” što znači “znojiti
se”.
► Sve do prve polovine XIX st. nafta se smatrala ljekovitom, a za druge
primjene gotovo bezvrijednom.
► Prva destilacija nafte u Rusiji, a organizirali su je braća Dubinin.
► Pravi početak moderne proizvodnje nafte: 27.08.1859. godine u
Pennsylvaniji gdje je bušenjem do 21 metara dubine pronađena nafta.
Taj se datum obilježava kao «dan prerađivača nafte».
► Prvo dobivanje nafte u Hrvatskoj datira od 1788. godine u području
Peklenice (Međimurje).
► Već 1900. godine njena proizvodnja u svijetu dostiže 20 milijuna tona
3. BRODSKA PRIMJENA TEKUĆIH I PLINOVITIH GORIVA

► Kao pogonsko gorivo za porivne sustave broda u uporabi su tekuća i, u novije vrijeme,
plinovita goriva.

► Tekuća goriva mogu biti prerađevine nafte ili se mogu dobiti umjetnim načinom iz krutih
goriva ili organskih tvari.

► Plinovita goriva se pojavljuju kao prirodna (npr. zemni plin), a dobivaju se i umjetnim
načinom.

► U propulziji broda u uporabi su sljedeći toplinski strojevi odnosno pogonska

postrojenja:
• motori s unutarnjim izgaranjem - do 52% korisnog djelovanja
• parnoturbinska postrojenja - do 45% korisnog djelovanja
• plinskoturbinska postrojenja - do 55% korisnog djelovanja
• kombinirana postrojenja (dizelska, parnoturbinska, plinskoturbinska) - do 60%
korisnog djelovanja.

► Za motorne pogone, porivne i pomoćne, najvažnija su i najčešća u primjeni tekuća

goriva.

► Za parnoturbinske i plinskoturbinske pogone u primjeni su tekuća i plinovita goriva.

 4. VRSTE TEKUĆIH BRODSKIH GORIVA

Brodska dizelska i teška goriva upotrebljavaju se za brodske:

• motore s unutarnjim izgaranjem
• generatore pare
• plinske turbine

Skupni nazivi mogućih goriva za brodske :

• dizelske motore:
• vrlo lako gorivo (Marine Gas Oil - MGO)
• lako dizelsko gorivo (Marine Diesel Oil - MDO)
• teško gorivo (Heavy ili Bunker Fuel Oil - HFO ili BFO) u koja se svrstavaju:
• miješano gorivo (Intermediate Fuel - IF)
• ostatna goriva (Residual Marine Oil – RMO)

• generatore pare :
• teško gorivo (Heavy ili Bunker Fuel Oil - HFO ili BFO)
• miješano gorivo (Intermediate Fuel - IF)
• ostatna goriva (Residual Fuel Oil - RMO)

• plinske turbine:
• vrlo lako gorivo (Marine Gas Oil - MGO)
• lako dizelsko gorivo (Marine Diesel Oil - MDO)
• miješano gorivo (Intermediate Fuel - IF)
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

PREGLED OSNOVNIH ZNAČAJKI BRODSKIH GORIVA:

 Ogrjevna vrijednost goriva (Hd)
 Temperatura plamišta (Flash Point) ili plamište
 Temperatura ili točka samozapaljenja
 Gustoća goriva
 Conradsonov broj
 Temperatura stinjavanja ili stinište
 Dinamička ili apsolutna viskoznost
 Kinematska viskoznost
 Cetanski broj
 Udio sumpora
 Udio pepela i vanadija
 Sadržaj vode
 TAN (Total Acid Number)
 TBN (Total Base Number)
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA
Ogrjevna vrijednost goriva (Hd) jest količina topline koja se oslobađa izgaranjem jedinice mase
goriva, a sadržana je u plinovima izgaranja.

Referentna temperatura pri kojoj se određuju ogrjevne vrijednosti iznosi 25 °C.

Pri referentnoj temperaturi, koja je ujedno i prosječna temperatura okoline, plinovi izgaranja
kondenzacijom se oslobađaju vodene pare koja je nastala izgaranjem vodika i iz udjela vlage u
gorivu. Prema nazivu i vrijednosti, razlikuju se donja i gornja ogrjevna vrijednost goriva.

Toplina oslobođena izgaranjem, a sadržana u plinovima izgaranja, naziva se gornja ogrjevna

vrijednost i označava se sa Hg. Gornja ogrjevna vrijednost veća je za toplinu koju vodena para iz
plinova izgaranja kondenzacijom predaje okolini i nije korisna za toplinski proces. Zbog toga se
za toplinske proračune upotrebljava donja ogrjevna vrijednost (Hd).

Razlika između donje i gornje ogrjevne vrijednosti ovisi o udjelu vlage u gorivu (w) i udjelu
vodika u gorivu (h), a po jedinici mase vodene pare iznosi 2,5 MJ/kg, što je toplina isparavanja
vode pri okolnom tlaku.

Hg = Hd + 2,5 ·W MJ/kgg

gdje je: 2,5 MJ/kg - toplina isparavanja vode

h - kgH2/kgg - maseni udio vodika u gorivu
w - kgH2O/kgg - maseni udio vode u gorivu

W = 18(h/2 + w/18) kgH2O/kgg - vodena para nastala izgaranjem goriva

5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Kemijski sastav goriva definiran u masenim udjelima sastoji se od:

c + n + h + o + s + a + w = 1 kg/kg

gdje je: c – maseni udio ugljika u gorivu u kgC/kgg

n – maseni udio dušika u gorivu u kgN/kgg
h – maseni udio vodika u gorivu u kgH/kgg
o – maseni udio kisika u gorivu u kgO/kgg
s – maseni udio sumpora u gorivu u kgS/kgg
a – maseni udio pepela u gorivu u kga/kgg
w – maseni udio vode u gorivu u kgH2O/kgg
Na osnovi poznatoga sastava goriva, donja ogrjevna vrijednost Hd može se izračunati
prema sljedećoj jednadžbi:

 o
H d  8100 c  29000  h    2500 s  600 w kJ kg
 8

Prosječni udjeli gorivih elemenata u gorivu za brodske motore su:

c = 0,85 kg/kgg; h = 0,13 kg/kgg; o = 0,017 kg/kgg; s = 0,003 kg/kgg ,

iz čega slijedi prosječna donja ogrjevna vrijednost goriva za brodske motore: Hd ≈ 42 MJ/kg
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Donja ogrjevna vrijednost goriva može se izračunati i s pomoću sljedeće jednadžbe:

Hd ≈ (47,704 - 8,802·10-6·ρ2+3,167·10-3·ρ)·[1-0,01·(w+a+s)]+0,01(9,42·s-2)

gdje je: ρ – gustoća goriva pri 15,5 °C u kg/m3

w – maseni udio vode u gorivu u kgH2O/kgg
a – maseni udio pepela u gorivu u kga/kgg
s – maseni udio sumpora u gorivu u kgS/kgg

Brodska goriva koja imaju donju ogrjevnu vrijednost od 39,5 do 43 MJ/kg, smatraju se
dobrim gorivima, a goriva do 39 MJ/kg smatraju se lošim gorivima. Pri usporedbi
karakteristika motora, specifična potrošnja goriva preračunava se za referentno gorivo sa
42,7 MJ/kg.

Ako nema sigurnijih podataka o ogrjevnoj vrijednosti goriva, gustoća goriva može poslužiti
kao osnova za približan izračun gornje ogrjevne vrijednosti goriva. Tako je American Bureau
of Mines ustanovio približnu gornju ogrjevnu vrijednost goriva u MJ/kg iz poznate gustoće
goriva:

Hg ≈ 51,916 -8,792 ρ2

gdje je: ρ - gustoća goriva pri 15,5 °C u kg/m3.

5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA
Temperatura plamišta (Flash Point) ili plamište (goriva i maziva) najniža je temperatura pri
kojoj se smjesa oslobođenih gorivih para i zraka u dodiru s otvorenim plamenom zapali.

Temperatura plamišta svih tekućih pogonskih goriva na brodu mora biti iznad 60 C jer se
takva goriva koriste u zatvorenom prostoru.

Temperatura plamišta nepogonskih goriva na brodu (čamci za spašavanje) može biti i ispod
60 C (lako dizelsko gorivo ima temperaturu plamišta najmanje na +43 C) jer se takva goriva
koriste na otvorenom prostoru.

Radi usporedbe, temperatura plamišta ulja za podmazivanje znatno je viša i obično za novo
ulje iznosi 230 C - 254 C. Ako gorivo dospije u ulje za podmazivanje, plamište ulja može pasti
do 170 C, što se smatra krajnjom granicom kada postoji opasnost od zapaljenja uljnih para u
karterima (uljnim kadama) motora. Iskustvo je pokazalo da udio od 1% goriva u ulju za
podmazivanje snizuje temperaturu plamišta ulja približno za 10 C.

Gorivo Temperatura plamišta °C

Benzini - 40

Petrolej 40

Lako dizelsko gorivo 70

MDO (Marine Diesel Oil) 90 - 95

HFO (Heavy Fuel Oil) 115

5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Temperatura ili točka samozapaljenja (SIT - Spontaneous Ignition Temperature) najniža je

temperatura pri kojoj dolazi do samoupaljivanja goriva, odnosno temperatura pri kojoj se gorivo
zapali uz prisutnost zraka i BEZ prisutnosti izvora paljenja, kao što je npr. iskra ili plamen.

Benzin za pogon motornih vozila ima temperaturu samozapaljenja oko 260 C (eurosuper 95 i 98).

Za dizelska goriva motornih vozila, temperatura samozapaljenja iznosi oko 340 C (eurodizel
i D-2). Brodska dizelska i teška goriva imaju temperaturu samozapaljenja višu od one za
motorna vozila, a kreće se od 400 C do 500 C.

Rad dizelskih motora, u kojima se paljenje goriva obavlja samozapaljenjem uštrcanoga goriva
u komprimirani zrak u cilindru ovisi o samozapaljivosti korištenoga goriva.

Goriva s višim temperaturama samozapaljenja imaju za posljedicu otežano početno paljenje

motora i naginju nepotpunom izgaranju (povećani udio CO u plinovima izgaranja).
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Gustoća goriva
Sastav i svojstva sirove nafte usko su povezani, a razlikuju se prema mjestu nalazišta. Gustoća
nafte i naftnih proizvoda ( ), radi usporedbe, definirana je redovito pri referentnoj ili nazivnoj
temperaturi koja iznosi 15,5 C (60 F). Pri ostalim se temperaturama gustoća određuje
posebno za svaki medij, pa tako i za naftu i naftne derivate.

U pomorstvu se zbog velikog utjecaja SAD-a, a pogotovo u naftnom gospodarstvu u svijetu,

koristi i mjerna jedinica gustoće goriva API - gradacija goriva umjesto gustoće  (kg/dm3) te
Fahrenheit (F) kao jedinica za temperaturu. API-gradacija označava se u stupnjevima API-ja,
a bilježi se kao: API.

Preračunavanje gustoće nafte i naftnih derivata iz kg/dm 3 u °API i obrnuto izvodi se pri nazivnoj
temperaturi od 15,5 C (60 F), prema jednadžbama:

API =(141,5/) -131,5 , odnosno  = 141,5/(API +131,5)

API gradacije iznose za:

► teška brodska goriva °API = 5 do 29

► dizelska brodska goriva °API = 23 do 48
► avionska goriva (kerozin) °API = 38 do 56
► motorni benzin °API = 48 do 66
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Promjena gustoće nafte i naftnih derivata u odnosu na promjenu API - gradacije

°API >10 za naftu i naftne derivate

manje gustoće od vode

°API < 10 za naftu i naftne derivate

čija je gustoće veća od gustoće vode
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Približna gustoća goriva može se odrediti i iz sastava goriva prema jednadžbi:

c
  124   20 kg m 3
h

S obzirom na gustoću, tekuća se goriva dijele na:

• vrlo laka: do 650 kg/m3
• laka: 650 do 755 kg/m3
• srednja: 755 do 920 kg/m3
• teška: 920 do 1015 kg/m3

Conradsonov broj (CCR - Conradson Carbon Residue) - predstavlja koksirani ostatak goriva
izražen u % koji preostaje nakon što gorivo ispari, odnosno ukazuje na sadržaj asfaltena u
gorivu. Previsoki CCR može izazvati probleme u izgaranju, jače stvaranje naslaga na dijelovima
motora ili preveliko stvaranje taloga u separatorima. Za brodska dizelska goriva CCR iznosi od
0,14% do 3%, a za brodska teška goriva od 10% do 22% masenog udjela.
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Temperatura stinjavanja ili stinište (Pour Point) - predstavlja temperaturu pri kojoj gorivo gubi
sposobnost tečenja. Pri toj temperaturi dolazi do kristalizacije parafina u gorivu te ono
postaje neprozirno.

Želi li se temperatura stinjavanja goriva sniziti, treba smanjivati udio parafinskih

ugljikovodika pri miješanju goriva, jer parafinski ugljikovodici imaju visoke temperature
stinjavanja u odnosu prema drugim ugljikovodicima iste temperature vrelišta.

Drugi način snižavanja temperature stinjavanja provodi se uporabom aditiva - depresanata

stiništa. Poznato je da parafini imaju visok cetanski broj, a za brodska goriva poželjan je
cetanski broj veći od 32.
Metoda snižavanja temperature stinjavanja uklanjanjem parafina rezultira smanjenjem
cetanskog broja, pa zato u ovakvim slučajevima treba odlučiti čemu je potrebno pridavati
veću pozornost - temperaturi stinjavanja ili cetanskom broju.

Za brodska dizelska goriva temperatura stinjavanja iznosi od -6 °C do +6 °C, a za brodska

teška goriva od +24 °C do +30 °C.

Za dizelska goriva koja su u uporabi na kopnu temperatura stininjavanja iznosi od -15 °C do

- 18 °C.
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Viskoznost goriva
Viskoznost je svojstvo tekućina i plinova, a odnosi se na veličinu unutarnjeg trenja između
čestica te drugih međumolekularnih sila.

Pri definiranju unutarnjeg trenja tekućina i plinova, u primjeni je nekoliko “vrsta” viskoznosti:
• dinamička ili apsolutna viskoznost
• kinematska viskoznost i
• relativna viskoznost

Dinamička ili apsolutna viskoznost (η) mjera je otpornosti tekućine prema tečenju ili plina
prema
gibanju. Definira se kao odnos primijenjenoga smičnog naprezanja i gradijenta brzine smicanja.
Jedinica za dinamičku viskoznost je Pa s.

Pascal sekunda je izvedena SI jedinica dinamičke viskoznosti homogenog medija koji laminarno
struji (slika) i u kojem između dva paralelna sloja na udaljenosti od 1 m (Δy), s razlikom u brzini
od jednog metra u sekundi (Δv), nastaje smično naprezanje od 1N/m 2 ili 1 Pa djelovanjem
smične sile od 1N.
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA
Jedinica dinamičke viskoznosti u c-g-s sustavu mjernih jedinica (koji nije više u uporabi, ali se
još uvijek susreće) je Poisse (P), a odnosi s mjernom jedinicom SI sustava su sljedeći:

1 P = 0,1 Pa s
1 cP = 1 mPa s

Kinematska viskoznost (ν) definira se kao omjer dinamičke viskoznosti i gustoće fluida:

ν = η / ρ m2/s

Jedinica kinematske viskoznosti m2/s izvedena je SI jedinica koja je jednaka kinematskoj

viskoznosti homogenog medija kojemu je dinamička viskoznost 1 Pa s, a gustoća 1 kg/m3

Jedinica za kinematsku viskoznost u c-g-s sustavu je Stockes (St); vrlo često se upotrebljava, a
iznosi:

1 St = 10-4 m2/s
1 cSt = 1 mm2/s = 10-6 m2/s

Za brodska goriva uobičajene vrijednosti kinematske viskoznosti iznose:

brodsko plinsko ulje (MGO)
brodsko dizelsko gorivo (MDO)
brodsko teško gorivo (MFO):
miješano gorivo (IF)
ostatno gorivo (RM)
°C)
od 2 do 7 cSt pri 40 °C
od 4 do 17 cSt pri 40 °C
do 600 cSt pri 50 °C
do 700 cSt pri 50 °C (55 cSt pri 100
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

U praksi je ponekad u uporabi i relativna viskoznost, što znači da se viskoznost (osobito

tekućina) uspoređuje s nekom standardnom vrijednosti. Relativna viskoznost se mjeri
Englerovim viskozimetrom, a izražava u °E (Englera).

Uređaj za mjerenje relativne viskoznosti se sastoji od standardizirane cilindrične posude

volumena 200 cm³, koja na dnu ima otvor za ispuštanje tekućine čija se viskoznost mjeri.
Omjer vremena istjecanja 200 cm3 tekućine (u ovom slučaju goriva) i vode, predstavlja °E.

Za preračunavanje viskoznosti izražene u Englerovim stupnjevima u kinematsku viskoznost

u SI jedinicama, služi empirijska formula:

ν = (7,31 · °E - 6,31 / °E ) · 10-6 m2/s

Da bi se postiglo dobro raspršivanje goriva pri ubrizgavanju u cilindar motora, potrebno je

sniziti viskoznost goriva. To se postiže zagrijavanjem pri čemu se brodska teška goriva
moraju zagrijavati i do temperature od 145 °C, dok brodska dizelska goriva nije potrebno
zagrijavati prije ubrizgavanja u cilindar motora (dijagram slijedi).
Viskoznost goriva pogodnog za ubrizgavanje u sporokretne dizelske motore iznosi oko
17 cSt, a za ubrizgavanje u srednjekretne motore od 13 do 16 cSt.
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Promjena viskoznosti različitih vrsta goriva u ovisnosti o temperaturi goriva

5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Cetanski broj - određuje samozapaljivost goriva pri višim temperaturama. Donja granica
cetanskog broja za srednjekretne motore je 40, a za sporokretne 30. U brodskomu teškom
gorivu zajamčen je cetanski broj od 28 do 30, a u brodskomu dizelskom gorivu od 32 do 48
(radi usporedbe, eurodizel za motorna vozila ima cetanski broj 54).

Kao idealno gorivo, za usporedbu se uzima cetan (C 16H34) koji ima najbolju zapaljivost i
kojemu je dodijeljena brojčana oznaka 100. Najnepovoljniju zapaljivost ima alfametil-
naftalin (C11H10) kojemu je dodijeljena brojčana oznaka 0. Miješanjem volumnih udjela tih
dvaju goriva, može se dobiti bilo koji cetanski broj brojčane oznake od 0 do 100. Takva je
mješavina referentno gorivo.
Utvrđivanje cetanskog broja nekoga goriva obavlja se usporedbom izgaranja referentnim
gorivom pri istim uvjetima (kompresijski omjer, temperature motora, opterećenje).

Udio sumpora - u gorivu treba biti što je moguće niži. Izgaranjem se veže u okside SO 2 i SO3
koji s kapljicama kondenzirane vodene pare tvore sumporastu i sumpornu kiselinu te
uzrokuju niskotemperaturnu koroziju. U brodskomu teškom gorivu dopušten je maseni udio
sumpora do 5%, a u brodskomu dizelskom gorivu maseni udio sumpora do 2%.
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Udio pepela i vanadija - preporučuju se goriva s niskim udjelima pepela i vanadija.

Pepeo uzrokuje pojačano habanje, dok se vanadij tijekom izgaranja goriva veže u V 2O5
(vanadij pentoksid). Nastali vanadijev pentoksid taloži se na okolnim površinama na kojima
djeluje jako korozivno pri temperaturama od 420 °C do 690 °C jer se pri tim temperaturama
vanadijev pentoksid nalazi u rastaljenom stanju. Najveća oštećenja uzrokuje na dosjednim
površinama ispušnih ventila dizelskih motora.

Oksidacija metalnih površina odvija se prema sljedećoj kemijskoj formuli:

4Fe + 3V2O5  3V2O3 + 2Fe2O3

Korozivni vanadijev pentoksid (V2O5) djeluje na željezo u metalnim dijelovima pri čemu
nastaju vanadijev trioksid (V2O3) i željezni dioksid (Fe2O3) na metalnoj površini. Proces se
nastavlja na način da se nastali vanadijev trioksid u kemijskoj reakciji s viškom kisika iz
plinova izgaranja, pretvara ponovno u vanadijev pentoksid.

V2O3 + O2  V2O5

U brodskomu dizelskom gorivu dopušten je maseni udio pepela od 0,01% do 0,05%, a u

brodskom teškom gorivu maseni udio pepela od 0,1% do 0,2%. U brodskom teškom gorivu
dopušten je udio vanadija od 150 do 600 ppm, dok je u brodskomu dizelskom gorivu
dopušteni udio vanadija do 100 ppm.
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Primjeri oštećenja dosjednih površina ispušnih ventila dizelskih motora zbog

visokotemperaturne korozije
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Primjeri oštećenja dosjednih površina ispušnih ventila dizelskih motora zbog

visokotemperaturne korozije
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Sadržaj vode - voda snižava ogrjevnu vrijednost goriva i otežava filtriranje. U brodskomu
teškom gorivu dopušten je volumni udio vode od 0,5% do 1%, a u brodskomu dizelskom
gorivu volumni udio vode do najviše 0,2% .

TAN (Total Acid Number) - predstavlja količinu svih kiselina u 1 gramu goriva mjereno u mg.

TBN (Total Base Number) - predstavlja količinu svih lužina u 1 gramu goriva mjereno u mg.
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA
Primjeri izračuna donje ogrjevne vrijednosti za različita goriva
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA
5. OSNOVNE ZNAČAJKE BRODSKIH GORIVA

Promjena donje ogrjevne vrijednosti u ovisnosti o °API gradacije goriva