Kolegij GORIVA I MAZIVA

FSB - Zagreb

5. PODJELA I KARAKTERISTIKE TEKUIH GORIVA PREMA NAMJENI

293 K (15C) kg/m3 700 - 750 720 - 760 (Europa) 800 - 900 800 - 950 774 - 825 750 - 805 OGRJEVNA VRIJEDNOST, kJ/kg 43900 41000 - 42700 39500 - 42700 43300 43500

VRSTE GORIVA Benzini Plinska ulja (Diesel goriva) Loiva ulja Mlazna goriva MG - 1 Mlazna goriva MG - 4

VRELITE, C 40 - 190C 120 - 350C 150 - 350C 100 - 240C 80 - 180C

5.1. BENZINI
Sam naziv "benzini" nije u potpunosti jednoznaan. Naime, postoji razlika izmeu proizvoda benzin i goriva koje se prodaje pod trgovakim nazivom benzin. Po kemijskoj grai benzini su smjesa lananih i ciklikih ugljikovodika. U praksi se najvie koriste mjeavine: benzin + tetraetilolovo (najee); benzin + alkohol; benzin + benzen. Benzini za pogon OTTO motora: IOB MOB Pb, g/l S, % 10 % destil. 90 % destil. Ostatak dest. kod 190C Tlak para po Reidu, bara (37C) REGULAR 86 - 88 86 84 < 0,6 < 0,1 55C 180C < 1,5 % 0,8 SUPER 98 - 100 98 87 < 0,6 < 0,1 55C 180C < 1,5 % 0,8

Avionski benzini (za klipne motore)

Za klipne avionske motore koriste se benzini sa uim podrujem vrenja (45 160C) te s veom otpornosti prema detonacijama imaju vei udio aromata, naftena i tetraetilolova (manji dio parafina zbog niskih temperatura u eksploataciji). Najvie toplinske energije po

Katedra za EZ i VGM

Kolegij GORIVA I MAZIVA

FSB - Zagreb

jedinici mase dobiva se iz parafinskih, a najmanje iz aromatskih ugljikovodika. Meutim, avionski benzini s obzirom na zahtjev za visokim oktanskim brojem moraju sadravati preteno izoparafinske ugljikovodike i neto aromata. Koliina aromatskih ugljikovodika ograniena je zbog nedostatnog termikog iskoritavanja.

Volumni udio, %

60

40

20

10

11

12

Broj C atoma

Tipina raspodjela broja atoma C ugljikovodika od kojih se sastoje benzini za avionske klipne motore (engl. aviation gasoline = AvGas) Pojava udaranja u avionskom motoru daleko je opasnija od udaranja u automobilskom motoru, stoga se posveuje mnogo panje pri izboru i kontroli oktanskog broja benzina za avionske motore. Poeljno je da se avionski benzini sastoje iskljuivo od ugljikovodika i dozvoljenih aditiva tetraetilolova (TEO), etilendibromida i boje.

tetraetilolovo Tetraetilolovo se dodaje avionskom benzinu radi poveanja njegova oktanskog broja, a dodaje se u smjesi s etilendibromidom (BrCH2CH2Br) i bojom. Etilendibromid (1,2dibrometan) tijekom izgaranja benzina u cilindru motora pretvara olovo u hlapivi olovni bromid i tako sprjeava nakupljanje olova u motoru.:
C C 2 H 4 Br2 480530 C 2 H 4 + 2HBr

PbO + 2HBr PbBr2 + H 2 O

Nastali olovni bromid isparava ve pri 370C i naputa motor zajedno s ispunim plinovima.

Katedra za EZ i VGM

Kolegij GORIVA I MAZIVA

FSB - Zagreb

5.2. PLINSKA ULJA (DIESEL GORIVA, NAFTA)

Slue za pogon diesel - motora (automobili, kamioni, traktori, brodski diesel motori, generatori, lokomotive). Smjesa ugljikovodika koje karakterizira vea gustoa i poviene temperature vrenja u odnosu na benzine. Proizvode se uglavnom iz zemnog ulja. Najbolja diesel goriva se sastoje preteno od parafinskih ugljikovodika. Vei udio olefina i aromata ometa ispravan tijek izgaranja u motoru. Iz smeeg i kamenog ugljena se proizvode diesel goriva koja se koriste uglavnom za stabilne diesel motore koji imaju slabiju sklonost zapaljenju (i mali cetanski broj umjesto Cbr = 40 - 45, Cbr je ak do 10) Vanija ispitivanja kod Diesel goriva: 288 K (15C); Cetanski broj; Koks po Conradsonu. Podjela i karakteristike diesel goriva: D1 - lako 3 810 - 820 288 K (15C), kg/m Viskozitet 293 K (20C), cSt 2 Koks po Conradsonu, 0,01 - 0,05 % < 0,05 H2O + ostatak, % Cetanski broj > 45 Sumpor, % < 0,5 Pepeo, % < 0,01 Plamite, K (C) < 313 K (40 C)

D2 - srednje 830 2,5 - 9 < 0,1

D3 - teko 850- 880 5 - 25 < 0,3

< 0,1 > 40 < 1,0 < 0,02 < 313 K (40 C)

< 0,2 > 30 < 1,5 < 0,02 < 338 K (65 C)

Gorivo za diesel motore treba biti sklono upaljivanju, a ta se sklonost iskazuje cetanskim brojem (Cbr). Cetan (C16H34) je ugljikovodik visoke kvalitete zapaljenja i pridruuje mu se broj 100. -metilnaftalen kao ugljikovodik niske sklonosti upaljivanju oznaen je s 0 (nula). Postoji i postupak za indirektno odreivanje kvalitete zapaljivosti pomou specifine teine izraene u API i srednje temperature vrenja, a iskazuje se kao cetanski indeks (ASTM D 975).

5.3. GORIVA ZA MLAZNE MOTORE

Proizvodnja mlaznih goriva vezana je uz uspjenu primjenu plinske turbine u avijaciji. Plinska turbina moe posluiti za pogon aviona na dva naina: a/ iskoritavanje potiska nastalih plinova izgaranja (engl. turbojet airplane turbomlazni avion); b/ pokretanje elise (engl. turboprop airplane turboelisni avion)

Katedra za EZ i VGM

Kolegij GORIVA I MAZIVA

FSB - Zagreb

turbomlazni motor

turboelisni motor
Prvo mlazno gorivo ispitano u praksi bilo je petrolej (komercijalni rasvjetni). Budui da je iskoritenje petroleja s obzirom na naftu kao sirovinu vrlo nisko (kree se od 6 do 15%) nametnula se potreba za irenjem frakcije dodavanjem benzina (avionskih benzina).

288 K(15C), kg/m3

S, %

H2O, % = 0,00 Koks po Conradsonu, % < 0,03 Sadraj aromata najvie 25% vol. Toka stinita nia od -60C Toka dimljenja najmanje 20 mm (u svjetiljci bez dimljenja) Ujednaene karakteristike izgaranja mlaznih goriva ispituju se tokom dimljenja. Toka dimljenja je maksimalna visina plamena u milimetrima kod koje gorivo moe izgarati bez aenja u standardnoj svjetiljci. S obzirom da mlazno gorivo u eksploataciji moe biti izvrgnuto utjecaju vrlo niskih temperatura (dolazi do izluivanja kristala krutog parafina, raste viskozitet, gorivo se skruuje), potrebno je definirati toku stinita goriva. To je temperatura pri kojoj gorivo prestaje biti tekue.

< 0,05

= 750 - 820

Katedra za EZ i VGM

Kolegij GORIVA I MAZIVA

FSB - Zagreb

Tendencija goriva da stvara koksne ostatke u motoru odreuje se mjerenjem koksa po Conradsonu. Koks je ostatak nakon isparavanja i kemijske razgradnje goriva pri povienim temperaturama.

5.4. LOIVA ULJA

Loiva ulja za domainstva: = 820 - 830 288 K(15C), kg/m3 Koks po Conradsonu, % < 0,05 Plamite > 338 K (65 C) Viskozitet, cSt,288 K(15C) = 12

Loiva ulja za energane (industrijska): EKSTRA LAKO IND. EKSTRA LAKO 830 - 840 42500 0,01 11 MARINA 840 42300 0,015 75 SREDNJE TEKO 870 41000 0,02 98 TEKO (BUNKER C) > 900 40100 0,05 65 kod 373 K (100 C)

288

K(15C) , kg/m3

820 830 42700 < 0,01 12

Hd, kJ/kg Pepeo, % Viskozit et, cSt323

K

Osnovni kemijski sastav TEKOG LOIVOG ULJA: C = 84 % H = 11 % S=1-3% (O+N) = 1 - 3 % Po = 0,01 - 0,02 % Stinite = 308 - 318 K (35 - 45 C), ovisno o sastavu Najee se loiva ulja pripremaju mijeanjem ostataka vakuum destilacije s razliitim produktima iz primarnih i sekundarnih procesa (kreking).

5.5. MOTORNI BENZEN

Kemijski isti benzen nije prikladan kao gorivo, jer ai i smrzava ve kod 277 K (+ 4C). Motorni benzen se u principu koristi jedino kao mjeavina s benzinom - poveava otpornost detonacijama.

Katedra za EZ i VGM

Kolegij GORIVA I MAZIVA

FSB - Zagreb

5.6. ALKOHOLI
Uglavnom se koriste: - etilni alkohol (etanol) C2H5OH; - metilni alkohol (metanol) CH3OH. Ne smije se koristiti denaturirani pirit koji sadrava vodu, ve samo isti - suhi - etilni alkohol. Alkoholi imaju visoku otpornost detonacijama i daju isto izgaranje. Uglavnom se koriste kao mjeavina s benzinom.

5.7. SMJESE, MJEAVINE I GORIVA ZA TRKE

MJEAVINE - goriva sa primjesama: benzin + ulje za dvotaktne motore SMJESE - goriva koja se rade mijeanjem raznih goriva: benzin - benzen benzin - alkohol Smjese se intenzivno mijeaju da se ne razdvoje prilikom upotrebe (Kod alkohola moe doi do razdvajanja pri naglom ohlaenju u sluaju vezanja veih koliina vlage.). SMJESE ZA TRKAE MOTORE Sastav gorive smjese ovisi o vrsti trke. Za duge trke smjese sa veom kalorinom vrijednosti po litri goriva (smjese bogate benzenom). Za visoke snage smjese koje daju najveu snagu motora (smjese sa visokim sadrajem alkohola - etanol ili metanol ili oba) Prednost alkohola je visoka toplina isparavanja, a time i jae hlaenje same smjese gorivo - zrak (uz bolji efekt brtvljenja) - efikasno unutarnje hlaenje motora, to je bitno za trku. Primjer: namjena korisnik laki benzin 5%vol benzen etanol metanol dodaci*

auto trke

Daimler/Benz

22%

10%

60%

3%

*Toluol, Ricinus, Nitrobenzen (C6H5NO2). Tona smjesa, naroito omjer snage i potronje, odreuje se prema uvjetima pojedine trke: prema motoru i samoj trkakoj stazi. Ovdje treba napomenuti da se metanol samo djelomino otapa u benzinu, pa treba dodati sredstva za otapanje: benzen i etanol.

Katedra za EZ i VGM

Kolegij GORIVA I MAZIVA

FSB - Zagreb

5.8. PLINOVITA GORIVA

Koriste se TEKUI PLINOVI (propan, propilen, butan, butilen, ...) odnosno LPG (kratica od Liquefied Petroleum Gas - hrv. UNP-ukapljeni naftni plin), koji su kemijski i fizikalno bliski lakim ugljikovodicima benzina - jedino im je tlak para izrazito visok u odnosu na benzin. Kod poveane temperature raste tlak plinova - zato boce s plinom moraju biti zatiene od direktnog utjecaja sunca, topline ispunih plinova,itd. Boca ne smije biti napunjena do vrha - zatita od prevelikog tlaka nestajanjem tekue faze. Volumeni boca za 1 kg plina koji moraju biti na raspolaganju: propan 2,35 l/kg butan 2,05 l/kg propilen 2,25 l/kg. U praksi se koriste smjese plinova. Permanentni plinovi - gradski, motorni metan, zemni/prirodni plin Karakteristike plinovitih goriva: TEKUI PLINOVI Propan Butan Propan/Butan 50:50 Boce za tekui plin (probni tlak 25 bar) 2,011 2,709 / PERMANENTNI PLINOVI Motorni Gradski Zemni/prirodni metan plin plin Visokotlane boce (probni tlak cca 300 bar) 0,915 0,800 0,753

Vrsta spremnika Gustoa plina (15C, 1 bar) kg/m3 Gustoa tekuine (15C, p > 7,5 bar ) kg/m3 Hd kJ/m3 Hd kJ/kg Oktanski broj (IOB)

507

585

540

91025 46340 125

118356 45710 95

108700 460600 >100

41860 45800 >100

16000 26300 90

37000 / 105

Prednosti plina u odnosu na benzin: Potpuno stvaranje smjese (zrak/gorivo); Lagani start (i kod niskih vanjskih temp.) - od poetka je na raspolaganju lako zapaljiva smjesa plin/zrak; isto izgaranje; Nema pojave kapljevitog goriva u usisnoj cijevi i cilindru, nema "ispiranja" cilindra i razrjeenja ulja; Visoka otpornost detonacijama - mogao bi se poveati kompresijski omjer bez problema, ali se ne radi da bi motor uvijek mogao koristiti i benzin; Povoljnija potronja (raunato na ogrijevnu vrijednost), a posebno zato jer se koriste "mrave" smjese i jer je bolje mijeanje zraka i plina.

Katedra za EZ i VGM