PISMA IZ NORVEŠKE – ISIDORA SEKULIĆ

Norveška (folija)

Norvešš ka (šlužš beni naživ: Kraljevina Norvešš ka) držš ava je Nordijške regije koja obuhvaćć a žapadni dio
Skandinavškog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktićš ki arhipelag Svalbard. Ovu žemlju površš ine
385.252 kvadratnih kilometara naštanjuje oko 4,8 milijuna štanovnika. Norvešš ka je jedna od najrjeđe
našeljenih držš ava Evrope. Najvećć i dio žemlje granićš i ša SŠ vedškom na ištoku, dok najšjevernija regija
granićš i še š Finškom na jugu i Rušijom na ištoku. Krajnji jug od Danške raždvaja tješnać Skagerrak. Glavni
grad Norvešš ke je Ošlo.

Pisma iz Norveške

„Daljine! Tu rijećš ne treba pred Norvežš anima špomenuti. U njihovoj je žemlji šve daleko, jer nema ljudi, jer
je višš e no šlabo naštanjenja u višš im i višoko šjevernim oblaštima. Norvešš ka je žemlja gdje še ćš ežne ža
oblikom i glašom ćš ovjeka, gdje ćš itave pokrajine štotinama godina štoje pušte, jer ne mogu da daju toliko
toplote da poštanu nećš ija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da poštanu nekome žavićš aj..

Novi književni pojmovi (folija)

Putopiš je vršta knjižš evno-žnanštvene prože u kojoj še išpreplićć u elementi pješnićš koga (umjetnićš koga) i
žnanštvenoga/naućš noga ižražš avanja. Putopišać otkriva švoje viđenje krajeva, žemalja, gradova, ljudi,
obićš aja, kulturnih žnamenitošti, poviješnih događaja i ošoba.
U knjižš evno-žnanštvene tekštove špadaju:
- putopiš
- reportažš a
- biografija/žš ivotopiš
- autobiografija
- dnevnik
- ešej
- memoari.