Projektiranje Zidanih Konstrukcija

B.
Trogrlić, Projektiranje i proračun zidanih konstrukcija 1/70

GR A ðE VI NSK O - ARH ITE KT O NS K I FAK UL TE T U SPLI TU
GR Að E V I NS K O - AR H I TE K T O N S K I F A K U L TE T U S P LI TU
w w w. g ra d st . hr Mat ic e hr va ts ke 1 5 SPLI T
Napomena: Tekst nije recenziran, niti lektoriran. Koristi se na vlastitu odgovornost.
w w w. g ra d st . hr Matice hrvatske 15 SPLI T
Sažetak
Projektiranje konstrukcije zidane grañevine sukladno osnovnim inženjerskim načelima, uz izbor
jednostavnijih, ali pouzdanijih proračunskih modela, može u mnogome pojednostaviti dokaz
mehaničke otpornosti i stabilnosti za grañevine, pogotovo onih koje su po složenosti konstrukcije u
najvećoj mjeri zastupljene u inženjerskoj praksi.
Proračun konstrukcije zidane grañevine sukladno novim hrvatskim (europskim) normama (EC6 i
EC8) postaje zahtjevna inženjerska zadaća, uglavnom u smislu proračunskih napora potrebnih za
dokazivanje mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcije. Norme opisuju složenije i jednostavnije
proračunske postupke, koji se primjenjuju ovisno o složenosti konstrukcije. Meñutim, zajedničko za
oba pristupa je iznimno složeno mehaničko ponašanje ziña kao gradiva, te upitnost kvalitete
proračunskog modela za odreñivanje računskih vrijednosti učinaka djelovanja (unutarnjih sila,
naprezanja i pomaka).
Ključne riječi: proračun zidane grañevine, HRN EN 1996, HRN EN 1998.
Program stručnog
usavršavanja u
Projektiranje zidanih konstrukcija
graditeljstvu
i Split, 23. veljače 2009.
Doc.dr.sc. Boris Trogrlić, dipl.ing.grañ.
B. Trogrlić, Projektiranje i proračun zidanih konstrukcija 2/70
GR A ðE VI NSK O - ARH ITE KT O NS K I FAK UL TE T U SPLI TU Napomena: Tekst nije recenziran, niti lektoriran. Koristi se na vlastitu odgovornost.
Članak 19.
(1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklañivanja tehničkog
ZAKON O PROSTORNOM zakonodavstva razrañuju, odnosno odreñuju bitni zahtjevi za grañevinu, tehnička
UREðENJU I GRADNJI svojstva koja moraju imati grañevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s
(Nar.nov. br. 76/07) grañevinama i njihovim grañenjem.
(2) Tehničke propise donosi ministar.
(3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.
TEHNIČKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE

(Narodne novine 01/07)
HRN ENV 1991 HRN ENV 1996 HRN ENV 1998 HRN ENV 1997
Eurokod 1: Osnove Eurokod 6: Projektiranje Eurokod 8: Projektiranje Eurokod 7: Geotehničko
projektiranja i djelovanja zidanih konstrukcija konstrukcija otpornih na projektiranje
na konstrukcije potres
+ NAD + NAD + NAD
+ NAD
HRN ENV 1991 HRN ENV 1996 HRN ENV 1998 HRN ENV 1997
Eurokod 1: Osnove Eurokod 8: Projektiranje
Eurokod 6: Projektiranje Eurokod 7: Geotehničko
projektiranja i djelovanja zidanih konstrukcija konstrukcija otpornih na projektiranje
na konstrukcije potres
+ NAD + NAD + NAD
+ NAD
HRN EN 1990
Eurokod 0: Osnove HRN EN 1996 HRN EN 1998-1 Eurokod HRN EN 1997-1 Eurokod
projektiranja Eurokod 6: Projektiranje 8: Projektiranje 7: Geotehničko
zidanih konstrukcija konstrukcija otpornih na projektiranje
HRN EN 1991-1-1 potres
Eurokod 1:
Djelovanja na
konstrukcije
+ ND (nacionalni dodatak) + ND (nacionalni dodatak) + ND (nacionalni dodatak) + ND (nacionalni dodatak)
Projektiranje zidanih grañevina:
Arhitektonsko projektiranje
+
Projektiranje konstrukcije i proračun konstrukcije
Propisi i norme:
▪ Tehnički propis za zidane konstrukcije
▪ EN 1991 + EN 1996 + EN 1997 + EN 1998
Osnovna djelovanja i mehanička otpornost konstrukcije

Osnovna djelovanja i mehanička otpornost konstrukcije
Osnovna djelovanja: Vertikalna i horizontalna
G=vlastita težina, stalni teret

Q1=promjenjivo djelovanje-vodeće
Qi=ostala promjenjiva djelovanja
NSd=1.35NG+1.5NQ
γM=1.7-3.0 (2.2)
Sy, Wy
G
S, W Q1, Qi
Sx, Wx
S=potres; W=vjetar (Qi) y

ESd=1.0GEd+Ψ2iQ1Ed+γI*AEd x
γM=1.2-2.0 (1.5)
Učinci vertikalnog djelovanja

Učinci vertikalnog djelovanja - meñukatne konstrukcije
Uobičajeno:
▪ a-b ploče
▪ stropni sustavi
- polumontažne konstrukcije od gredica i blokova
- polumontažne konstrukcije od prednapregnutih gredica i blokova
A-b ploče
EN 1992:
hmin=8 cm
GSU-progibi, debljne ploča:
slobodno oslonjene ploče: h≈L/25
L
krajnje ploče kontinuiranog nosača: h≈L/30
unutarnje ploče kontinuiranog nosača: h≈L/35
A-b ploče, nastavak
Momenti savijanja u smjeru lokalnih osi, Mx, My Glavni momenti savijanja, M1, M2
Mxy=0
Mxy?
A-b ploče – djelovanja na zidove
Reakcije [sila/m]
A-b ploče – djelovanja na zidove
EN 1996:
“4.9 Omeñeno ziñe
(2) Kod provjere omeñenih elemenata
opterećenih savijanjem i/ili uzdužnim
opterećenjem treba usvojiti
pretpostavke za armirano ziñe.
U tlačnim se područjima blok
tlačnog naprezanja treba temeljiti
samo na čvrstoći ziña. Tlačnu
armaturu takoñer treba
zanemariti.”
:-/
Lokalna kontrola tlačnih naprezanja

fSd=NRd/A < fk,d
Nearmirano ziñe Ziñe omeñeno Ziñe omeñeno
vertikalnim vertikalnim i
serklažima horizontalnim
serklažima
Vrste meñukatnih konstrukcija
Stropni sustavi:
Polumontažne konstrukcije od gredica i blokova Polumontažne konstrukcije od
prednapregnutih gredica i blokova
h≥22 cm h≥15 cm h≥22 cm
‘FERT strop’ ‘BIJELI strop’ ‘Stropni sustav WIENERBERGER’

(s prednapregnutim gredicama)
poprečno rebro
L
horizontalni serklaž
← rebro za ukrutu
Shema polaganja gredica
stropnog sustava
Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje
Računska nosivost na vertikalno opterećenje (NRd):

NRd = fk × t × Φi,m / γM > NSd
parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale
faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost
debljina zida
karakteristična tlačna čvrstoća ziña
NSd = γG NG + γQ NQ 1.35 NG + 1.5 NQ
NRd > NSd

Karakteristična tlačna čvrstoća nearmiranog ziña (fk):
fk = K × fb0.65 × fm0.25 [N/mm2]
Tlačna čvrstoća morta [N/mm2]

Mort za zidanje:
Oznaka proračunske tlačne čvrstoće:
▪ mort opće namjene
slovo M, a zatim tlačna čvrstoća u
▪ tankoslojni mort (1-3 mm)
N/mm2 (npr. M5, M10 itd.)
▪ lagani mort (od perlita, eksp. gline i sl.)
Normalizirana tlačna čvrstoća bloka [N/mm2]

Normalizirana tlačna čvrstoća fb = fck,sr × δ
Konstanta ovisna o grupi zidnih elemenata (K=0.60∼0.40)

Zidni element se svrstava u grupu 1, 2a, 2b ili 3 ovisno o udjelu šupljina
Vrste zidnih elemenata
Opečni Vapnenosilikatni Zidni elementi od Betonski (od gustog i Zidni elementi od prirodnog
porastog betona laganog agregata) kamena (i umjetnog)
Karakteristična tlačna čvrstoća

nearmiranog ziña (fk) - nastavak 10.0 Vertikalno
naprezanje
σ [MPa]
θ=0o
8.0
o
0
Dijagram naprezanja/deformacija za različite tg 22.5o ≅ θ=
nagibe horizontalnih sljubnica prema 0.4 θ=90o
horizontalnoj podlozi
6.0 o
.5
o θ =2 2
0
θ =9
V
θ=22.5o
4.0
θ
θ=45o
2.0 o
θ=45
V θ=67.5o
θ=67.5o
Vertikalna deformacija ε [10-4]


debljina zida
NRd > NSd


debljina zida
NRd > NSd

Faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost (Φi) ovisi o:

- proračunskom momentu savijanja na vrhu zida, na dnu zida, na srednjoj petini zida...?
- proračunskom vertikalnom opterećenju
- ekscentričnosti na vrhu ili podnožju zida uslijed hor. sila Φi,m = 1-2ei / t
- slučajnom ekscentricitetu
- puzanju... ei=Mid / Nid+ehe+einit
nosivost pri vrhu zida
nosivost u srednjoj petini
nosivost pri dnu zida
HRN ENV 1996, stranica 52 EN 1996, stranica 66

Faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost (Φi), nastavak
Pojednostavljeni postupak za proračun ekscentričnosti:
nE1 I 1
h1  w3l32 w4 l42 
M1 =  −  2
nE1I 1 nE2 I 2 nE3 I 3 nE4 I 4  12 12 
+ + + h2
h1 h2 l3 l4 w4
w3
3 4
?
1 h1
l3 l4
EN 1996-3
Pojednostavljeni proračunski postupci i jednostavna pravila za zidane konstrukcije
2
 hef 
Φ s = 0.85 − 0.0011 
 tef 
 
Faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost (Φi), nastavak


debljina zida
NRd > NSd

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala -Ovisno o kontroli proizvodnje zidni blokovi se
razvrstavaju u:
I. razred (tamo gdje je proizvoñač sporazuman
isporučivati zidne elemente odreñene tlačne čvrstoće a
Stalno i promjenjivo djelovanje [EC6]
ima program kontrole kvalitete s rezultatima koji pokazuju
da srednja tlačna čvrstoća pošiljke uzorkovana i ispitana
prema odg. normi ima vjerojatnost podbačaja odreñene
tlačne čvrstoće manju od 5%)
II. razred (kad je srednja vrijednost tlačne čvrstoće

sukladna s izjavom u skladu s odg. normom ali dodatni
zahtjevi za I. razred nisu ispunjeni)
- Zidni elementi od prirodnog kamena svrstavaju se u II.

razred.
NAD – HRVATSKA:
Razred izvedbe A:
Izvoñač:
ima certifikat ISO 9001,
ima potvrñen sustav kontrole kvalitete izvoñenja
Izvanredno djelovanje [EC8] ugrañuje samo materijale koji imaju isprave o sukladnosti
mora omogućiti nadzor u ime investitora.
Razred izvedbe B:
Izvoñač:
ugrañuje samo materijale koji imaju isprave o sukladnosti
mora omogućiti nadzor u ime investitora.
Razred izvedbe C:
Izvoñač:
ugrañuje samo materijale koji imaju isprave o sukladnosti
IZJAVA / ISPRAVA O SUKLADNOSTI (s tehničkom specifikacijom)
ZAKON O GRAðEVNIM PROIZVODIMA (NN 86/08)
Članak 10.
“Grañevni proizvod može se staviti na tržište, distribuirati i rabiti
samo ako je dokazana njegova uporabljivost te ako je označen i
popraćen tehničkim uputama u skladu s ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona.”
Članak 12.
“Grañevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva
sukladna tehničkoj specifikaciji.
Uporabljivost grañevnog proizvoda dokazuje se, ovisno o njegovoj
vrsti i tehničkoj specifikaciji, ispravom o sukladnosti koja se izdaje
nakon provedbe, odnosno osiguranja provedbe postupka
ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava grañevnog proizvoda s
tehničkom specifikacijom te oznakom sukladnosti, propisanih ovim
Zakonom.”
Program kontrole i osiguranja kvalitete
“....Za zidne blokove je prije ugradnje obvezno je dokazati

uporabljivost i tehnička svojstva temeljem proizvoñačeve
ili dobavljačeve Izjave o sukladnosti....”
Φ ⋅ fk ⋅ t ⋅ l Φ ⋅ fk ⋅ t
N Rd = [kN ] N Rd = [kN m]
γM γM
Za efektivnu visinu zida:
hef= h*ρ = 280 cm
i
debljinu zida: t=30 cm → Φ ≅ 0.75-0.80
ili
debljinu zida: t=25 cm → Φ ≅ 0.71-0.77
l
h
PRIMJER
1/ Tlačna čvrstoća ziña:
▪ zidni blok: POROTHERM 30 S P+E
▪ grupa blokova: 2a, K=0.55
▪ normalizirana tlačna čvrstoća bloka: cm
30
fb = 11.5 MPa
▪ mort opće namjene M5
(ili toplinski mort: POROTHERM TM50)
▪ karakteristična tlačna čvrstoća: 6.0 m
fk = K × fb0.65 × fm0.25 g,q
Tlačna čvrstoća ziña:

fk = 0.55 × 11.50.65 × 5.00.25 = 4.0 MPa 30 cm
2/ Nosivost zida na vertikalno djelovanje: 5. 6.0 m

▪ karakteristična tlačna čvrstoća: fk = 4.0 MPa g,q
▪ faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost: Φ = 0.75
▪ debljina zida: t=30 cm
▪ parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale: γM = 2.2
4. 6.0 m
g,q
(I. ktg. kont. proizvodnje, B ktg. kontrole izvedbe)
▪ nosivost zida na vertikalno djelovanje: NRd = Φ × fk × t / γM
3. 6.0 m
g,q
Nosivost zida na vertikalno djelovanje:
NRd = (0.75 × 4.0 × 0.30 / 2.2) × 1000 = 409 kN/m
2. 6.0 m
Npr. Za gSd+qSd=13 kN/m2 (uključivo vlastita težina zida) i utjecajnu

g,q
duljinu djelovanja L=6 m, zid ima nosivost za najmanje 5 etaža.
1. 30 cm
Koncentrirana opterećenja
horizontalni serklaž!
Zid s otvorom?
Luk
L1
σyy
σyy*Luk/(Luk-L1)

PRIMJER PRORAČUNA ZIDOVA NA VERTIKALNO DJELOVANJE
debljina zidova t=30 cm

Φ ⋅ f k ⋅ Ai
N Sd = 1.35 N G + 1.5 N Q [kN ] N Rd = [kN ]
γM

Učinci horizontalnog djelovanja - potres

Proračunski postupci
1/ Pojednostavljeni modalni proračun (za jednostavne zgrade – dominira 1. mod)
Ukupna horizontalna sila:

HRN ENV 1998: Fb=Sd(T1)·W
EN 1998: Fb=Sd(T1)·m·λ
λ=0.85-1.00 (korigira iznos efektivne mase)
Proračunski postupci - nastavak
2/ Višemodalni proračun (za sve vrste zgrada)
3/ Ostale metode proračuna

Tipovi tla
Računski spektri ubrzanja 5.0

Sd(T) [m/s ]
2
4.5
4.0
E
3.5 D
3.0 B
intenzitet potresa – seizmička zona C
2.5
A
VII. VIII. IX. 2.0
ag 1.5
1.00 2.00 3.00
[m/s2] 1.0
0.5
5.0 2
Sd(T) [m/s ] 0.0
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
T [s]
4.5
Referentni (ag=1.0 i q=1.0) proračunski spektri odgovora za horizontalno
4.0 djelovanje prema EN 1998 (tip 1 - područje visoke seizmičnosti)
3.5 5.0 2
Sd(T) [m/s ]
4.5 D
3.0
4.0 E
2.5 C
3.5
C B
2.0 3.0
B 2.5 A
1.5
A 2.0
1.0 1.5
1.0
0.5
0.5
0.0
0.0
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
T [s]
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
T [s]
Referentni (ag=1.0 i q=1.0) proračunski spektri odgovora za Referentni (ag=1.0 i q=1.0) proračunski spektri odgovora za horizontalno
horizontalno djelovanje prema HRN ENV 1998. djelovanje prema EN 1998 (tip 2 - područje niske seizmičnosti)
USPOREDBA PRAVILNIK1981 / TPBK2005 (priznata pravila) / HRN ENV 1998 / EN 1998

Prikazana je usporedba proračunskih spektara prema:
▪ Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (iz 1981. god),
▪ Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (iz 2005. god.),
▪ HRN ENV 1998 (ENV 1998) VIII. ZONA
▪ EN 1998 (EN 1998) PRAVILNIK1981 (Ks=0.05=0.5 m/s2)
za stambenu zgradu od zidanih zidova. TPBK2005 (Ks=0.05=0.5 m/s2)
Parametri proračuna za pojedini pravilnik i normu su prema slijedećem: 2
HRN ENV 1998 (ag=2.0 m/s )
PRAVILNIK1981 EN 1998 (ag=2.0 m/s2)
stambena zgrada (Ko=1.0)
2
zidana konstrukcija (Kp=1.6) 3.0 Sd(T) [m/s ]
tlo: I. ktg 2.8
2.6
TPBK2005 (priznata pravila)
2.4
zidana konstrukcija (Kp=2.4) 2.2
tlo: I. ktg 2.0
1.8
HRN ENV 1998 1.6
stambena zgrada 1.4
zidana konstrukcija - omeñeno ziñe 1.2
faktor ponašanja q=2.0 1.0
tlo: A
0.8
EN 1998 0.6
stambena zgrada 0.4
tlo: A T [s]
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
USPOREDBA PRAVILNIK1981 / TPBK2005 (priznata pravila) / HRN ENV 1998 / EN 1998

Prikazana je usporedba proračunskih spektara prema:
▪ Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (iz 1981. god),
▪ Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (iz 2005. god.),
▪ HRN ENV 1998 (ENV 1998) IX. ZONA
▪ EN 1998 (EN 1998) PRAVILNIK1981 (Ks=0.10=1.0 m/s2)
za stambenu zgradu od zidanih zidova.
TPBK2005 (Ks=0.10=1.0 m/s2)
Parametri proračuna za pojedini pravilnik i normu su prema slijedećem: 2
HRN ENV 1998 (ag=3.0 m/s )
PRAVILNIK1981 EN 1998 (ag=3.0 m/s2)
2
zidana konstrukcija (Kp=1.6) 5.0 Sd(T) [m/s ]
tlo: I. ktg
4.5 T1 < 0.5 sec
TPBK2005 (priznata pravila)
4.0
zidana konstrukcija (Kp=2.4) 3.75
3.5
tlo: I. ktg
3.0
HRN ENV 1998
stambena zgrada
2.5 3.75/1.60=2.34
faktor ponašanja q=2.0
1.60
tlo: A 1.5
EN 1998 1.0
stambena zgrada
0.5
zidana konstrukcija - omeñeno ziñe
tlo: A T [s]
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
Djelovanje potresa – proračun omeñenih zidova

NEKI OSNOVI ZAHTJEVI ZA OMEðENO ZIðE:
▪ Materijali:
zidni blok – minimalna tlačna čvrstoća: fb,min= [5.0 MPa]
mort – minimalna tlačna čvrstoća: fm,min= [5.0 MPa] vertikalni serklaž
▪ Sljubnice - u potpunosti ispunjene! (horizontalne i vertikalne)
▪ Faktor ponašanja: q=2.0-3.0
▪ Grañevinu ukrutiti u dva ortogonalna pravca.
▪ Najmanja debljina zida tmin=24 cm.
▪ Vitkost h/t ≤ 15. (h=visina zida, t=debljina zida)

meñukatna
▪ Minimalne dimenzije serklaža: 15x15 cm. konstrukcija
m
▪ Vertikalne serklaže postaviti: 5 .0
x.
- na slobodnom rubu zida ma
- s obje strane otvora većeg od 1.5 m2
- na razmaku ne većem od 5 m
- na križanju zidova.
▪ Horizontalne serklaže izvesti sa meñukatnom konstrukcijom i najmanje na svakih 4 m.
▪ Serklaže armirati s najmanje As,min=300 mm2 (4φ10, vidjeti Tehničke propise))

NEKI OSNOVI ZAHTJEVI ZA OMEðENO ZIðE:

Značaj horizontalnih serklaža za otpornost konstrukcije na potres
NSd
MSd
VSd
Posmična čvrstoća fvk = fvk0 + 0.4σd ili fvk = 0.065 fb

ziña (fvk):
tlačno naprezanje
posmična čvrstoća bez predtlačnog djelovanja tlačna čvrstoća
bloka
Nosivost na poprečne sile (VRd): VRd = fvk × t × L [kN]
bez ispunjenih s ispunjenim

vertikalnih fuga vertikalnim
fugama
mortni džepovi
Wienerberger bloka
Primjer proračuna posmične čvrstoće ziña:

▪ zidni blok: POROTHERM 30 S P+E
▪ grupa blokova: 2a, K=0.55
cm
▪ normalizirana tlačna čvrstoća bloka: 30
fb = 11.5 MPa
▪ mort opće namjene M5
(ili toplinski mort: POROTHERM TM50)
▪ karakteristična posmična čvrstoća:
fvk = 0.065 × fb
Posmična čvrstoća ziña:

fvk = 0.065 × 11.5 = 0.75 MPa
Pretpostavke proračuna omeñenih zidova (EN 1996-1):

▪ Za djelovanje momenta i/ili uzdužne sile rabe se načela armiranih konstrukcija.
▪ U izračunu MRd može se rabiti pravokutna razdioba naprezanja temeljena samo na
čvrstoći ziña (bez betona i armature vertikalnih serklaža).
▪ U izračunu VRd uzima se u obzir čvrstoća ziña i betona serklaža (bez armature).
▪ U izračunu nosivosti na bočna djelovanja, uzima se u obzir savojna čvrstoća ziña i
serklaža (sa armaturom).
N Sd
< 0 .3 f d = ČISTO SAVIJANJE
t⋅L
Σ M = 0 → Fs ⋅ d − Fd (d − z ) = 0
d
Fs = As ⋅ f y ; Fd = f d ⋅ t ⋅
2
 As ⋅ f y 
z = d  1 − 0.5  ≤ 0.95 d
 f d ⋅ t ⋅ d 
 As ⋅ f yd ⋅ z
M Rd = min 
α ⋅ f d ⋅ t ⋅ d
puna plastifikacija 2
α = 0.4 za Grupu 1
α = 0.3 za Grupu 2 , 3 , 4
Odabrano: As [cm2]
Potrebno je dokazati da je:
M Sd < M Rd
N Sd
≥ 0 .3 f d = SAVIJANJE + UZDUŽNA SILA
t⋅L
Σ V = 0 → N Sd = Fd − Fs
M Sd + N Sd ⋅ s1 = ( N Sd + Fs ) ⋅ z
Σ M = 0 → M Sd + N Sd ⋅ s1 = Fd ⋅ z
l d 
M Sd + N Sd ⋅  − c 
Zadano: MSd, NSd, As → z= 2 2 
N Sd + As ⋅ f yd
ε mu
; xu = 2(d − z )
xu
x= ⋅d ; xu = 0.8 ⋅ x ; z = d −
ε mu + ε s 2
ε mu = 3.5 0 00 za Grupu 1
ε mu = 2.0 0 00 za Grupu 2 ,3,4
Kontrola tlačnih naprezanja:

M Sd + N Sd ⋅ s1
Fd = < Fd ,R = xu ⋅ t ⋅ f d
z
NOSIVOST NA POPREČNE SILE:

VRd=VRd1+VRd2
VRd 1 = f vk ⋅ L ⋅ t γ m
VRd 2 ( EC 2 )
NOSIVOST NA BOČNO OPTEREĆENJE

Pretpostavke proračuna omeñenih zidova (EN 1996-1):
....
▪ U izračunu nosivosti na bočna djelovanja, uzima se u obzir savojna čvrstoća ziña i serklaža
(sa armaturom).
NOSIVOST NA POPREČNE SILE:

VRd=VRd1+VRd2 VRd 1 = f vk ⋅ L ⋅ t γ m VRd 2 ( EC 2 )

PRIMJER PRORAČUNA ZIDOVA NA DJELOVANJE POTRESA
debljina zidova t=30 cm
presjek
tlocrt
1/ Tlačna čvrstoća ziña: 2/ Posmična čvrstoća ziña:
▪ zidni blok: POROTHERM 30 S P+E ▪ zidni blok: POROTHERM 30 S P+E
▪ grupa blokova: 2a, K=0.55 ▪ normalizirana tlačna čvrstoća bloka: fb = 11.5 MPa
▪ normalizirana tlačna čvrstoća bloka: fb = 11.5 MPa ▪ karakteristična posmična čvrstoća: fvk = 0.065 × fb
▪ mort opće namjene M5 (ili toplinski mort: POROTHERM TM50) ▪ Karakteristična posmična čvrstoća ziña:
▪ karakteristična tlačna čvrstoća: fk = K × fb0.65 × fm0.25 fk = 0.065 × 11.5 = 0.75 MPa
▪ Tlačna čvrstoća ziña: fk = 0.55 × 11.50.65 × 5.00.25 = 4.0 MPa

Podaci za proračun:
ag=2.0 m/s2 (VIII. zona)
faktor ponašanja: q=2.0
gspec ≅ 7.0 kN/m2 (težina po etaži uključivo zidove)
q = 2.0 kN/m2
A = 408 m2
katnost: Po+Pr+4
Ukupna proračunska sila od potresa: Fb = Sd(T1) * m
W = ΣGk+Σϕψ2,1Qk,1 = (7.0+0.5*0.3*2.0)*408*4 = 11914 kN m=W/g
Period 1. oblika slobodnih vibracija: T1 = Ct * H 3 / 4

0.075
n   L 
2
Za konstrukcije od zidova: Ct = Ac = ∑  Ai  0.2 + wi

 

i =1   
Ac H
Ac [m2]=kombinirana računska površina nosivih zidova u prizemlju

Ai [m2] =računska površina presjeka nosivog zida "i" u prizemlju
Lwi [m]=duljina nosivog zida u prizemlju u smjeru usporednom s djelovanjem sila, uz ograničenje Lw/H ≤ 0.9
H [m]=visina zida (zgrade)
Za zgradu iz primjera:
smjer X: T1= 0.21 sec
smjer Y: T1= 0.09 sec
Sd(T1) = β * ag * S / q = 2.5*2.0*1.0/2 = 2.5 m/s2


Ukupna proračunska sila: Fb = Sd(T1) * m

Fb = 2978 kN
Fb400 =1191 kN
Fb300 =894 kN
Fb200 =596 kN
Fb100 =298 kN
Raspodjela horizontalne seizmičke sile po visini zgrade:
zi wi
Fi = Fb
∑ z jwj
j

Početna krutost zida bez otvora: Primjer:
GA 0.88 0.82
Ke =
 Gh 
2
1.2 h 1 + α   
 E L  1

E = modul elastičnosti
1
G = modul posmika (G≅E/6) 0.95 0.87
t = debljina zida
h = svjetla visina zida
L = duljina zida
A = površina zida (A=t×L)
α = proračunski koeficijent
za punu upetost na gornjem i donjem katu α = 0.83
za konzolni zid α = 3.33
2
Početna krutost zida s otvorima za prozore:
 t ΣLi 
K e ,otv . = K e ⋅ k 1 k1 =  1 − 
 0.85 A 
ΣLi = zbroj duljina svih otvora u zidu Ostali utjecaji na početnu krutost:
A = površina zida (A=t×L) - vertikalni serklaži
- savojna krutost meñukatnih konstrukcija
- zidovi na kraju promatranog zida (I-presjek, T-presjek)
- omeñenje otvora....

Dokaz nosivosti u tlačnom području:
N Sd M Sd
Fd = + < Fd ,R = xu ⋅ t ⋅ f d
2 z
xu = 2(d − z )
Potrebna armatura vert. serklaža:
M Sd N
As1 = As 2 = − Sd
z f yd 2 f yd
l d 
M Sd + N Sd ⋅  − c  f yk = (500 MPa )
2 2  f yd =
z= γ s = 1.15
N Sd + As ⋅ f yd

Izvanredna proračunska kombinacija
Ed = ΣGkj " +" γ I AEd " +" Σψ 2i Qki" +" Pk
VSd=računska poprečna sila

K VRd=računska nosivost na
Ke =
GA VSd ,i = Fb i

* k1 ΣK i poprečne sile
Gh 
2
1 . 2 h 1 + α    FSd=računska tlačna sila
 E  L   K
M Sd ,i = Mb i FRd=računska nosivost na
ΣK i tlačnu silu
 t ΣLi 
k1 =  1 − 
 0.85 A  potrebna armatura vert. serklaža

Krutost meñukatne konstrukcije

Omjer vertikalne (G,Q) i horizontalne sile (S,W), temeljenje
- Zidove koji dominantno preuzimaju horizontalna

djelovanja potrebno je opteretiti vetrtikalnim
djelovanjima (uz posebnu kontrolu tlačnih
naprezanja)
- Temelje povezati, pogotovu u smjeru pružanja

zidova koji preuzimaju horizontalna djelovanja, s
ciljem ‘aktiviranja’ što većeg vertiklanog
(stabilizirajućeg ) djelovanja.
U tom sljučaju je važna i savojna krutost
nadtemeljnih zidova.
Mstabilizirajući=(G,Q)*L/2
Mdetabilizirajući=(S,W)*h
Omjer vertikalne (G,Q) i horizontalne sile (S,W), temeljenje
- Zidove koji dominantno preuzimaju horizontalna

djelovanja potrebno je opteretiti vetrtikalnim
djelovanjima (uz posebnu kontrolu tlačnih
naprezanja)
- Temelje povezati, pogotovu u smjeru pružanja

zidova koji preuzimaju horizontalna djelovanja, s
ciljem ‘aktiviranja’ što većeg vertiklanog
(stabilizirajućeg ) djelovanja.
U tom sljučaju je važna i savojna krutost
nadtemeljnih zidova.
- Širinu temelja odabrati s ciljem ujednačavanja

kontaktnih naprezanja, što osigurava jednakost
slijeganja na terenu jednolikih mehaničkih
(deformacijskih) svojstava.
- Zbog velike krutosti u ziñu se za male vrijednosti

slijeganja razvijaju velike sile, meñutim zbog male
vlačne čvrstoće se brzo razvijaju pukotine.
w w w. g ra d st . hr EUROKOD 6: M
Projektiranje
at ic e hr va ts ke 1 5 Szidanih
PLIT konstrukcija
O projektiranju i proračunu

PRORAČUN NA DJELOVANJE GLOBALNOG MOMENTA UVRTANJA
Izračun središta krutosti i masa: Učinci uvrtanja:
y
xc,j
eTx yi
C.K.
xs
Fbyd eTy xi
C.M. Fbxd yc,j

ys
∑ (x j * K y , j ) ∑ (y j * K x , j )
j j
središte krutosti: xs = ys =
∑ K y, j ∑ K x, j
j j
Globalni moment uvrtanja:
∑ (x j m j ) ∑ (y j m j ) ( )
TG = Fbxd * eTy + 0.05 L y + Fbyd * (eTx + 0.05 L x )
j j
središte masa: xm = ym =
∑mj ∑mj slučajni ekscentriciteti
j j

Proračun horizontalnog opterećenja zida VSd
Proračun kuta zaokreta:
Jednadžba ravnoteže:
 

∑ K y , j * ϕ * xc , j * xc , j + ∑
K x , j * ϕ * y c , j * y c , j  = TG

 j j 
Kx,j , Ky,j = krutost zidova na translacijski pomak Zaokret uslijed djelovanja momenta uvrtanja:
j = nepoznati pomak
xc,j , yc,j = udaljenost središta zidova od središta krutosti TG
ϕ=
∑ K y , j * xc2, j + ∑ K x , j * yc2, j
j j
Proračun horizontalnog opterećenja zida VSd
sila na zid 'j' uslijed djelovanja momenta uvrtanja: FTx , j = ϕ * y c , j * K x , j ; FTy , j = ϕ * xc , j * K y , j
ukupna sila na j-ti zid (translacija+zaokret): Fbx , j = FHx , j + FTx , j
x
Slučajni ekscentricitet se može uzeti i prema izrazu: δ = 1 + 0 .6 ⋅
Lc′
d = koeficijent kojim se množe djelovanja na pojedini zid
x = udaljenost nosivog zida od središta zgrade
L'c = razmak najudaljenijih nosivoh zidova mjereno okomito na smjer djelovanja potresa
Pravila za jednostavne zidane zgrade

>> Nisu obvezujuća, ali su DOBAR POČETAK za DOBAR KONCEPT nosive konstrukcije ! <<
5.2 Gradiva i načini povezivanja elemenata

□ vrsta zidnih elemenata
□ najmanja čvrstoća zidnih elemenata
fb,min = 4.0 N/mm2;
fbh,min = 2.0 N/mm2
□ mort
min M5 (za omeñeno ziñe)
□ prionjivost
ispunjene vertikalne fuge
5.5 Kriteriji proračuna i pravila gradnje

□ nosivi zidovi se moraju predvidjeti u dva smjera
□ dodatni zahtjevi za omeñeno ziñe
□ geometrijski zahtjevi:
ag ≥ 0.2g ag ≥ 0.3g
VIII. zona MSK IX. zona MSK
EUROKOD 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres - 1-3 dio: (točka 5. Posebna pravila za zidane zgrade)

>> Nisu obvezujuća, ali su DOBAR POČETAK za DOBAR KONCEPT nosive konstrukcije ! <<
[30 cm]
Ly/Lx ≥ 0.25
ukupna težina: W=G+Qi

WZIDOVA=0.75*W
[30 cm]
EUROKOD 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres - 1-3 dio: (točka 5. Posebna pravila za zidane zgrade)
[30 cm]
npr – omeñeno ziñe:

smjer X: ΣAZX-i≥0.04A
smjer Y: ΣAZY-i≥0.04A
[30 cm]
PROJEKTIRANJE ZIDANIH GRAðEVINA
Zaključno:
▪ EN opisuju proračunske metode za točnije ali ipak proračunski složenije postupke proračuna (EN
1996-1), meñutim, daju i pojednostavljene proračunske metode (EN 1996-3).
▪ Inženjer-konstrukter će na temelju znanja i iskustva, a u ovisnosti o složenosti problema, odrediti

potrebu za ‘točnijim’ proračunskim postupcima ili će dokazati otpornost konstrukcije na temelju
pojednostavljenih metoda.
▪ Preporučuje se koristiti jednostavne proračunske modele i izraze, prihvatljive točnosti, jer i

složeniji proračunski postupci, jednako kao i jednostavniji, imaju pretpostavke proračuna koje
mogu prouzročiti velike razlike u rezultatima (nekoliko puta),
▪ U projektu konstrukcije (Programu kontrole i osiguranja kvalitete) potrebno je naglasiti zahtjev za

dokazom uporabljivosti zidnog bloka (Izjava o sukladnosti) i morta (program uzimanja i ispitivanja
uzoraka).
▪ Suradnja projektanata u ranoj fazi projektiranja značajno utječe na kvalitetu rješenja.

Zaključno:
S ciljem postizanja dobrog koncepta nosive konstrukcije tipičnih zgrada potrebno je slijedeće:
▪ Izbjegavati fleksibilna prizemlja. Ako već postoje – onda je potrebno fleksibilnu etažu projektirati kao
PRAVILNU okvirnu konstrukciju s povećanom rezervom nosivosti na vertikalna djelovanja.
Zaključno:
▪ Izbjegavati nepravilan raspored nosivih elemenata konstrukcije (pogotovo zidova), koji dovodi do
uvrtanja cijele grañevine pod djelovanjem horizontalnih sila.
Zaključno:
▪ Izbjegavati izmještanje ▪ Izbjegavati oslabljivanje
▪ Izbjegavati diskontinuitet zidova ukrute grañevine nosivih zidova voñenjem
krutosti. na horizotnalna instalacija.
djelovanja.
Zaključno:
▪ Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan.

▪ Konstrukcija treba biti statički neodreñena.
▪ Potrebno je osigurati otpornost grañevine u oba glavna pravca.
▪ Nastojati izbjeći efekete uvrtanja ili ih umanjiti.
▪ Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajući im stabilnost kroz meñusobnu povezanost.
▪ Osigurati odgovarajuće temeljenje (kruti i povezani temelji).
‘Serijsko projektiranje’
Arhitekt : Inženjer – konstrukter :

funkcionalnost/estetika Glavni
proračun
‘postavljanje projekt proračun
konstrukcije’ proračun
...
‘Paralelno projektiranje’ Arhitekt ☺:

(od Idejnog rješenja, ....) funkcionalnost/estetika
Idejni projekt, Glavni projekt
Inženjer – konstrukter ☺:
projektiranje nosive konstrukcije
proračun (Tehnički propis,
Eurokod)

Projektiranje Zidanih Konstrukcija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Projektiranje Zidanih Konstrukcija

Uploaded by

Copyright:

B.

Trogrlić, Projektiranje i proračun zidanih konstrukcija 1/70

w w w. g ra d st . hr Matice hrvatske 15 SPLI T

TEHNIČKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE

Projektiranje zidanih grañevina:

Osnovna djelovanja i mehanička otpornost konstrukcije

Osnovna djelovanja i mehanička otpornost konstrukcije

Osnovna djelovanja: Vertikalna i horizontalna

G=vlastita težina, stalni teret

S=potres; W=vjetar (Qi) y

Učinci vertikalnog djelovanja

Učinci vertikalnog djelovanja - meñukatne konstrukcije

Učinci vertikalnog djelovanja - meñukatne konstrukcije

A-b ploče, nastavak

Učinci vertikalnog djelovanja - meñukatne konstrukcije

A-b ploče – djelovanja na zidove

Učinci vertikalnog djelovanja - meñukatne konstrukcije

A-b ploče – djelovanja na zidove

Lokalna kontrola tlačnih naprezanja

Vrste meñukatnih konstrukcija

h≥22 cm h≥15 cm h≥22 cm

‘FERT strop’ ‘BIJELI strop’ ‘Stropni sustav WIENERBERGER’

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Računska nosivost na vertikalno opterećenje (NRd):

parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale

faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost

karakteristična tlačna čvrstoća ziña

NSd = γG NG + γQ NQ 1.35 NG + 1.5 NQ

NRd > NSd

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Karakteristična tlačna čvrstoća nearmiranog ziña (fk):

fk = K × fb0.65 × fm0.25 [N/mm2]

Tlačna čvrstoća morta [N/mm2]

Normalizirana tlačna čvrstoća bloka [N/mm2]

Konstanta ovisna o grupi zidnih elemenata (K=0.60∼0.40)

Vrste zidnih elemenata

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Karakteristična tlačna čvrstoća

Vertikalna deformacija ε [10-4]

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Računska nosivost na vertikalno opterećenje (NRd):

parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale

faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost

karakteristična tlačna čvrstoća ziña

NSd = γG NG + γQ NQ 1.35 NG + 1.5 NQ

NRd > NSd

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Računska nosivost na vertikalno opterećenje (NRd):

parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale

faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost

karakteristična tlačna čvrstoća ziña

NSd = γG NG + γQ NQ 1.35 NG + 1.5 NQ

NRd > NSd

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost (Φi) ovisi o:

nosivost pri vrhu zida

nosivost u srednjoj petini

nosivost pri dnu zida

HRN ENV 1996, stranica 52 EN 1996, stranica 66

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost (Φi), nastavak

Pojednostavljeni postupak za proračun ekscentričnosti:

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Faktor smanjenja za vitkost i ekscentričnost (Φi), nastavak

Učinci vertikalnog djelovanja - proračun zida na vertikalno djelovanje

Računska nosivost na vertikalno opterećenje (NRd):