RAST I PRIRAST

ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA

1 SASTOJINA

NAKLADNI ZAVOD ZNAK. E

ZAGREB
 PROF. DR DUŠAN KLEPAC

RAST I PRIRAST
UMSKIH VRSTA DRVEĆA
I SASTOJINA

NAKLADNI ZAVOD ZNANJE

ZAGREB 1963.
UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGREBIAE

O d o b re n o po K o m is iji za U d žb en ik e i skripta
S veu čilišta u Z a g reb u br. 02-3121/1-1961

Šta m p a rsk i za vod »O gn jen P riča «

 SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................ 7

PRVI DIO
1 OSNOVNI P O J M O V I ............................................................................ 9

DRUGI DIO
2 RAZVOJ I PRIRAST S T A B L A .............................................................. 19
2.1 Anal-ga s s b L a ................................................................................... 19
2-1 1 V-gy?:^ n a ]\ 7 s i .................................................... . . . 20
2.12 Debinnita a n a l i z a .................................................................... 22
2.13 Vc mro-r- a n ^ i i / a ....................................................................24
22 Rane ; prirast stabla u v i s i n u .................................................... 28
23 R^r : j r : g l srabla u d e b l j i n u .................................................... 42
2.4 R^rr; zir-jtsz drme mase s t a b l a ............................................... 52

TREĆI DIO
3 RAZVOJ I R H U S T S A S T O J IN A ......................................................... 63
3.1 JaftanAtac ¿¿¡as ii |m i ...............................................................63
3 . lJ n a a j i pricaai jc d n ia ia c sastojale a visinu . . . . 66
3.1.2 Karm i ? «nrast jodaadnfaae sastojine u d e b ljin u .....................68
' 3.13 f a n i i prirast drvne mase jednodobne sastojin e.....................73
32 Si.-išCT^i s a s u j i n e ......................................................................... 79
33 Preč>:«^£ san^ š i n e .......................................................................... S3
33tl I t im l prebome sastojine u debljinu . . ‘ ..................... 83
3_3-I Prirast preborne sastojine u v i s i n u ..........................................85
333 Pr lr a : drvne mase preborne s a s to jin e .....................................87

ČETVRTI DIO
4 PRIRAST ŠUMA U SVIJETU I U NAŠOJ Z E M L J I ............................... 95

PETI DIO
5 M ET: DE ZA UTVRĐIVANJE PRIRASTA I P R O D U K C IJ E .....................101
- -- i .anje produktivnosti s pomoću klimatskih faktora (Patersonov
. t produktivnosti » C V P « ) ...............................................................101
m
52 L . Tđivanje prirasta na temelju prizemne flore . .....................103
5.3 Prirasno-prihođne t a b l i c e .......................... ....................................104
5.3.1 Visoke regularne š u m e ...............................................................105
5.3.2 Preborne š u m e ......................................................................... 112
5.4 Metode izvrtaka ili metode b u š e n ja .................................................... 114
5.4.1 Uzimanje i z v r t a k a ....................................................................114
5.4.2 Broj i z v r t a k a ......................................................................... 118
5.4.3 Analiza iz v rta k a ......................................................................... 120
5.4.3.1 Vrijeme p r i j e l a z a .................................................... ! 121
5.4.3.2 Debljinski p r i r a s t ......................................................... 135
5.4.3.3 Faktori k o r e ....................................................................137
5.4.4 Štete koje nastaju od bušenja stabala Presslerovim svrdlom . . 140
5.4.5 Izvori pogrešaka pri metodi izvrtaka (b u š e n ja ).......................... 143
5.4.6 Najpoznatije metode iz v rta k a .................................................... 144
5.4.6.1 Objekti za dem onstraciju............................................... 145
5.4.6.2 Metode apsolutnog p r i r a s t a ..................... ..... . . ■ 150
5.4.6.2.1 Hufnaglova metoda............................................... 150
5.4.6.2.2 Meyerova diferencijalna m e to d a .......................... 151
5.4.6.2.3 Hohenadlova m e t o d a ..........................................156
5.4.6.2.4 Lachausseeova metoda .....................................161
5.4.6.2.5. Brza metoda D. K l e p c a .................................... 166
5.4.6.3 Metode postotka p r i r a s t a ............................................... 174
5.4.6.3.1 Metoda Andre Sch aeffera.................................... 174
5.4.6.3.2 Formule Leona Schaeffera, (Metoda tablica postotka
p rira s ta )...............................................................177
5.4.6.3.3 Meyerova metoda postotka p r ir a s t a .....................191
5.4.6.3.4 Emrovićevi prirasni nom ogram i.......................... 193
5.4.6.4 Metode prelaženja stabala iz jednog debljinskog stepena u
d r u g i .............................................................................. 196
5.4.6.4.1 Općenita metoda prelaženja stabala iz jednog de­
bljinskog stepena u d r u g i .................................... 196
5.4.6.4.2 Grafička metoda prema Kenneth Davisu . . . 197
5.5 Kontrolna m e to d a .................................................................... . 199
5.5.1 Mjerenje prsnih p r o m je r a ..........................................' . . . 200
5.5.2 Obračun drvne mase na p a n j u ............................................... ........ 200
5.5.2.1 Pogreške in v en tu re ......................................................... 200
5.5.2.2 Pogreške k u b i c ir a n ja .................................................... 201
5.5.3 Kontrolna p e r i o d a .................................................................... 202
5.5.4 Evidencija posječenih s t a b a la .................................................... 203
5.5.5 Demonstracija mjerenja prirasta po kontrolnoj metodi . . . . 204
5.5.5.1 Opis objekta . ......................................................... 204
5.5.52 Mjerenje s t a b a l a ......................................................... 204
5.5.5.3 Uređajne tablice C t a r i f e )............................................... 205
5.5.5.4 Korekcioni f a k t o r ......................................................... 205
5.5.5.5 Obračun prirasta za sastojinu kao c j e l i n u ..................... 208
5.5.5.6 Obračun prirasta po stepenima o p s e g a .......................... 208
5.5.5.7 Interpretacija dobivenih rezultata.....................................210
5.6 Anučinova metoda za utvrđivanje sastojinskog prirasta s pomoću late-
ralne površine stabala . . .......................................................... 212
5.7 Metoda K o so n o go va......................................................................... 214
 ŠESTI DIO
: PRIMJENA METODA ZA UTVRĐIVANJE PRIRASTA I PRODUKCIJE U
ŠUMSKOM G O S P O D A R S T V U ............................................................... 215
r l Specifičnost p r ir a s t a ......................................................................... 215
r2 Određivanje maksimalnog prirasta i njegove vrijednosti u jelovim pre-
bornim š u m a m a .............................................................................. 219
r3 Utvrđivanje etata i njegove vrijednosti u jelovim prebomim šumama . 223
- - Izračunavanje gubitaka na prirastu zbog različitih oštećenja . . . 229
6,4.1 Izračunavanje gubitka na prirastu u jelovim šumama koje su
zaražene i m e l o m .................................................................... 229
6.4.1.1 Objekt istraživanja......................................................... 229
6.4.12 Utvrđivanje stvarnog p r ir a s t a ..........................................231
6.4.1.2.1 Prvi kolektiv — zdrava jelova s t a b la .....................231
6.4.1.2.2 Drugi kolektiv — jelova stabla zaražena imelom . 232
6.4.13 Utvrđivanje gubitka na p r ir a s t u .....................................234
- - 2 Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao
r - i i 'i r .........................................................................................236
e 1 Pokusni o b j e k t ...............................................................237
6-42_2 Metoda r a d a .................................................................... 239
: ¿23 Rezultati ..........................................................................242
- - 2 - Razmatranje dobivenih rezu ltata.....................................242

SEDMI DIO
' ?! VE ; i_VJE PRODUKCIJE PRIMJENOM VRSTA DRVEĆA BRZOG RASTA
I VELIK O G P R I R A S T A ............................................................................. 247
I I fiHBS n ifa ti. Dan. iH Pinus insignis, Dougl.................................... 249
X2 Zdeaa (fteudotsaga taxifolia, var. viridis, Britt. ili P. Dougla-
- - ..............................................................., , 256
a c g i lju lm n (Pinus Strobus, L . ) ............................263

....................................................... 277
In tM iULl . . . ............................................... 293
 PREDGOVOR

O vu sam k n jig u napisao kao udžbenik za studente Š u m a rsk og fa k u lteta

Z a g reb a čk og S veučilišta. S o b z iro m na to, da do danas u našoj s tru č n o j
lite ra tu ri n em a m o k njige, k oja b i c je lo v ito ob u h va tila rast i p rira s t šum skih
vrsta drveća i sastojina, nadam se, da će ona p o s lu ž iti isto v re m e n o i kao p r i­
ru čn ik šu m a rsk im stru čn ja cim a u op era tivi.
M a te riju o »R a s tu i p rira s tu šum skih vrsta drveća i s a s to jin a « ob ra d io
sam u više d ije lo v a : Uvod, O snovni p o jm o v i, R a z v o j i p rira s t stabla, R a zv oj
i p rira s t sastojina, P rira s t šuma u sv ije tu i u našoj ze m lji, M e to d e za u tv r­
điva n je p rira sta i p ro d u k c ije , P rim je n a m etoda za u tvrđ iv a n je p rira sta i
p ro d u k c ije u šu m skom gospodarstvu i P o v eća n je p ro d u k c ije p rim je n o m vrsta
drveća brzog rasta i v e lik o g prirasta.
U uvodu sam d e fin ira o i o b ja s n io p o jm o v e o r a s t u , p r i r a s t u , p r i ­
livu i produkciji.
U p rv o m d ije lu sam ob ra d io elem ente, k o ji su p o tre b n i kao p red znan je
za p rou ča va n je rasta i p rira sta stabla i sastojine.
D ru g i d io se od n osi na rast i p rira s t n a jv a žn ijih vrsta drveća: hrasta,
bukve, javora, top ole, jo h e , je le , sm reke, bora, ariša i drugih.
U tre će m sam d ije lu ob u h va tio rast i p rira s t šum skih sastojina.
U č e tv rto m d ije lu prikazao sam k o lik i je p rira s t šuma u sv ije tu i u
našoj ze m lji.
O brad ivši u spom enuta č e tir i d ijela osnove, zak onitosti, k ara k teristik e i
svojstva rasta i p rira sta n a jva žn ijih vrsta drveća i sastojina, prešao sam na
m etod e za u tvrđ iv a n je p rira sta i p ro d u k cije . O b ra d io sam ih u p e to m d ijelu.
T a j d io je n a jo p š irn iji. R a zlog leži u tom e, što je svaka m etoda d em onstrirana
na o b je k tim a u šum am a naše zem lje. N a ta j način čita la c dolazi in d ire k tn im
p u tem do saznanja o p rira s tu i p r o d u k c iji naših šuma.
U šestom d ije lu nalazi se a p lik a cija te o rije o rastu i p rira s tu u šu m skom
gospodarstvu. T u je došlo do izražaja u tv rđ iv a n je m ak sim alnog p rira sta u
prebomim šumama, u tvrđ iv a n je p rira sta i n jeg ov e v rije d n o s ti u ra z lič itim
tip o vitn a šuma, izračunavanje g u b itk a na p rira s tu zbog ra z ličitih oštećen ja itd.
U zadnjem d ije lu opisao sam n e k o lik o vrsta drveća brzog rasta i ve lik o g
prirasta, k o je dolaze u o b z ir da se p ro š ire u n a šoj zem lji.
Ova je knjiga rezultat m o g nau čno-istraživalačkog i nastavnog rada na
Šianarskom fa k u lte tu Sveu čilišta u Zagrebu, k o je m i je o m o g u ć ilo u toku
p c i'.:ed n jih 15 godina in te n zivn o p rou ča va n je p rira sta naših šuma. U tom e
radu izlazili su m i u susret k olege sa Š u m a rsk og fa k u lteta u Za g reb u i iz
šumarske op e ra tiv n e službe N R H rva tske, tako da je ova knjiga dobila
obilježje Zagrebačke škole.
 P ro f. dr. B o r iv o j E M R O V IĆ p ro č ita o je ru k o p is i dao m i v r lo korisne
sugestije.
U tok u rada pom a ga li su m i sveu čilišn i asistenti inž,. Š im e M E Š T R O V IĆ
i inž. R adovan K R IŽ A N E C , k o ji je izvrš io m n o g o b ro jn e analize i nacrtao
većin u slika.
Šum . sa vjetn ik in i. Iv o P O D H O R S K I o m o g u ć io m i je s v o jim radovim a,
da sam m ogao b o lje o b ra d iti p rira s t topola.
Š U M A R S K I L I S T m i je izašao u susret tim e, što je p osu d io nakladniku
dobar d io klišeja iz m o jih do sada o b ja v lje n ih radova.
Ma ukazanoj p o m o ć i svim a ov d je n a jto p lije zah valjujem .

A u to r
 U\OD

Pod r a s t o m stabla ili sastojine razumijevamo fenomen r a z v o j a

stabla ili sastojine. promatran u njegovoj cjelini. Rast stabla ili sastojine
predstavlja njihov razvoj, te govorimo o razvoju stabla u visinu i debljinu,
tretiramo razvoj drvne mase stabla i cijele sastojine*
Kako stablo raste povećavaju se i njegove dimenzije (debljina, visina i
volumen). To povećanje stabla u određenom vremenskom intervalu zovemo
p r i r a s t o m . Razlikujemo prirast stabla u debljinu (debljinski prirast),
prirast stabla u visinu (visinski prirast) i prirast drvne mase stabla (volumni
__prirast). Analogno tome govorimo cTprirastu sastojine i cijele šume.
• T e č a j n i g o d i š n j i ' p r i r a s t označuje iznos za koji se jedno stablo
ili sastojina poveća u toku jedne godine.
• T e č a j n i p e r i o d i č k i p r i r a s t je iznos za koji se stablo ili sasto­
jina poveća u toku jedne vremenske periode*.
» T e č a j n i d o b n i p r i r a s t je iznos za koji se stablo ili sastojina
poveća u toku svog cijelog života*
• P o p r e č n i p e r i o d i č k i p r i r a s t je prosječni godišnji iznos te­
čajnog periodičnog prirasta,.
* C Š ° P r e ^ n i d o b n i p r i r a s t je prosječni godišnji iznos tečajnog
dobnog prirasta;, dobije se tako da se dimenzije stabla ili sastojine1razdijele
S njihovom starošću. _y ; . ' *.
Tečajni periodički prirast zovemo obično » tečajni prirast« a poprečni
dobni »poprečni«. .
" Od prirasta razlikujemo p r o d u k c i j u . Govorimo o prirastu stabla
ili sastojine; kažemo da njihova masa p r i r a š ć u ali govorimo o odre­
đenoj površini terena koji p r o d u c i n a , /aln'iVmn posebno tretirati pro­
dukciju određene parcele (odjela ili odsjeka) a posebno prirast njezine
drvne mase.
Spomenuti pojmovi dolaze naročito do izražaja kad se kompariraju rezul­
tati dviju inventura drvne mase jedne sastojine ili cijele šume. Radi ilustra­
cije i boljeg razumijevanja navest ćemo ovdje četiri S c h a e f f e r o v a
primjera.
Ako je vremenski interval između dvije inventure kratak, te u tom vre­
menu nije bilo sječe stabala, može se dogoditi da u prvoj i drugoj inventuri
imamo isti broj stabala. U tom slučaju prirast drvne mase je identičan
produkciji odnosne parcele.
Ali može se desiti da između dvije inventure nije bilo sječe stabala,
no u drugoj inventuri imamo ipak veći broj stabala nego u prvoj. Razlog
leži u tome što je druga inventura obuhvatila neka stabla koja pri prvoj
inventuri nisu imala dovoljnu debljinu da budu izmjerena. Ta stabla zovemo
p r i l i v o m u sastojinu. Priliv, izražen u broju stabala, može se preračunati
u Kubne metre, /\ko je taksacijska granica (granica mjerenja stabala) npr.
20 cm i ako srednje stablo s prsnim promjerom od 20 cm ima 0.2 m3, onda
će p r i l i v od 7 stabala iznositi: 7x0.2= 1.4 m3. P r o d u k c i j a u tom slu­
čaju obuhvata p r i r a s t i n v e n t a r i z i r a n e d r v n e m a s e i p r i l i v .
Prirast se računa tako da se od produkcije odbije priliv.,
U trećem slučaju se može dogoditi da u sastojini nije bilo priliva između
dvije inventure, ali je u tom vremenu u sastojini izvršena sječa. Posječena
drvna masa ne čini elemenat prirasta drvne mase koja je ostala na panju.
U tom slučaju prirast je jednak diferenciji konačne i početne drvne mase.
U četvrtom slučaju, koji je najčešći, događa se da se između dvije inven­
ture istodobno javljaju priliv i sječa stabala u sastojini. Da bi odredili pri­
rast, treba diferenciju između konačne i početne drvne mase smanjiti za
priliv stabala. Produkcija je jednaka diferenciji konačne i početne drvne
mase, uvećane za posječena stabla.
U tabeli 1 rezimirana su spomenuta četiri slučaja.
Tabela 1
sječa priliv u
slučaj prirast produkcija
stabala sastojinu
1 0 0 M r -- M r M k — Mp
2 0 + M k — Mp — P. F. M k — Mp
3 + 0 Mk -M p M k — Mp + C
4 + + M k -— Mp — P. F. M k — Mp + C

Mk = konačna drvna masa, odnosno drvna masa utvrđena drugom inventurom;

Mp = početna drvna masa, odnosno drvna masa utvrđena prvom inventurom;
P.F. = priliv u sastojinu;
C = posječena stabla u vremenu između prve i druge inventure.
Ističemo da u literaturi ima i drugih shvaćanja o iumskoj produkciji. U
ovoj smo knjizi usvojili shvaćanje, koje nam se činijo najprikladnijim sa
gledišta uređivanja šuma.
 'PRVI DIO

4 O SN O VN I POJMOVI

Stablo se sastoji od niza godišnjih plašteva — priraštaja — koji su

nanizani jedan iznad drugoga kao serija stožaca, obučenih i pokrivenih korom
kako se to vidi na slici 1.
Na kraju debla i na kraju svake grane nalazi se terminalni rastući vrh
gdje se očituje prirast u visinu. Između kore i drva nalazi se kambij koji
stvara prema unutra drvo a prema van koru. Na si. 2. prikazani su različiti

SI. 1. Dijagram sedamnaestogodišnjeg crnogoričnog stabla (K ram er

Kozlow ski).
presjeci debla. Iz te slike se vidi da se kora sastoji od dva sloja: jednog
mrtvog vanjskog (A ), koji zovemo lub, i jednog unutrašnjeg živog (B ). Iza
tog sloja dolazi k a m b i j na koji se naslanja drvo. Ono se također sastoji
od jednog vanjskog sloja ili tzv. bjeljike (bijeli), koja sadržava nešto živog
staničja (C ), i unutrašnjeg sloja (D ) — srži — u kome nema živih stanica.

A r »'.a

čfirtz/]
SI. 2. Jedan isječak iz debla mladog listopadnog stabla. A. Vanjski
m rtvi dio kore ili lub. B. Unutrašnji živi dio kore. C. B jeljika
(b ije l) sastavljena u tom slučaju od četiri godišnja prirasta ili
goda D. Srž, sastavljena u tom slučaju od sedam godišnjih p ri­
rasta ili godova (K ram er, Kozlovvski).

Kad se diobom kambija stvore stanice drva, njihove stijenke su gipke.

No s vremenom one postanu tvrđe i napune se ligninom, što im daje krutost,
neelastičnost, tako da se ne mogu dalje proširivati. Pošto parenhimske stanice
dozriju, većina ih u drvu umire, no oko 10% (od 5 do 40% za različite vrste)
ostaju nekoliko godina žive u bijeli. Mnoge od živih stanica javljaju se u
zrakama srčike ili u tzv. sržnim tracima. To su trake parenbimskih stanica,
horizontalno orijentirane i radijalno smještene od prvog goda prema kori,
kao žbice na kotaču. Vezane su kroz kambij sa zrakama floema i čine važne
prolaze za premještanje i spremanje hrane. Smatra se da na zrake srčike
otpada oko 17% od volumena drva listača, a oko 7,8% od volumena drva
četinjača. Traheje i traheide imaju longitudinalni smjer; premda nisu žive,
fiziološki su važne jer čine put za kretanje vode od korijenja do lišća. Prema
tome vidimo da je deblo stabla sastavljeno većim dijelom od mrtvih stanica
među kojima ima i živih, uglavnom u vanjskom dijelu drva i u unutrašnjem
dijelu kore.

10
 JJ stablu su tri područja rastenja: vršni meristemi u stablu i na vrhovima
korijenja, primarni i sekundarni kambij. Prirast se očituje u više faza: dioba
stanice, povećavanje stanice, diferencijacija i dozrijevanje. Prirast, koji se
očituje na vršnom meristemu, obično je klasificiran kao »primarni prirast«,
a nastale stanice zovu se primarne. Prirast od lateralnog meristema očituje
se u povećanju promjera. Zovu ga »sgkundami jprirast«.
Neke tropske vrste drveća rastu preko cijele goditie za razliku od drugih
vrsta drveća u hladnim klimatima, gdje je rastenje ograničeno samo na 2
mjeseca i manje. Zato govorimo o periodi prirašćivanja ili ouegetaciiskoi^
periodi. Ipak u toku vegetacijske periode ne prirašćuju svi dijelovi stabla
istodobno i ne pokazuju isti tempo prirašćivanja. Prirast u visinu obično
počinje prije prirasta u debljinu, a prirast korijenja ima mnogo dulju peri-
odu prirašćivanja. od nadzemnih dijelova~siabIa. U nekim toplijim područ­
jima korijenje raste cijelu zimu. Odnos priraštaT za pojedine dijelove stabla
prikazan je na si. 3, koja se odnosi na bijeli bor iz Nove Engleske.

Si. 3. Tok prirasta pojedinih dijelova bijelog bora (izbojak, kambij,

iglice i k orijen je) iz Nove Engleske za vrijem e jedne vegetacijske
periode (Kram er, Kozlovvski)

No ni u toku vegetacijske periode prirašćivanje nije kontinuirano nego

je isprekidano, te govorimo o dnevnom periodicitetu prirasta.
Općenito uzevši, veći dio prirasta u visinu vrši se noću. Spominjemo
kao primjer mjerenja u sjevernoj Kaliforniji, gdje je R e e d (1939) mjerio
dnevni i noćni prirast na Pinus taeda, Mili. i Pinus echinata, Mili. On je
dobio ove rezultate:
prosječni dnevni prosječni noćni
prirast prirast

Pinus taeda 4,17 cm 8,15 cm

Pinus echinata 3,22 cm 5,41 cm

11
 Ako promatramo tok visinskog prirasta za vrijeme vegetacijske periode,
vidjet ćemo u rano proljeće polagani tempo, koji bude naglo zamijenjen
vrlo brzim prirastom; skoro dolazi do maksimuma, zatim prirast opada i
prirašćivanje brzo prestaje. To je prikazano na si. 4. gdje je grafički predo­
čen tjedni prirast u visinu različitih borova u Indiji u toku periode prirašći-
vanja. Iz te slike se vidi da krivulje prirasta nisu simetrične. Može se čak
dogoditi i to da krivulja ima dva vrha — dvije kulminacije. To se događa
kod nekih vrsta drveća umjerenog pojasa, koje pokazuju tendenciju da
stvore u kasno ljeto još jednu kulminaciju prirasta prije sezone mirovanja.
Druga kulminacija prirasta u visinu nastaje zbog tzv. ljetnih »ivanjskih«
izbojaka (cngl. »lammas shoots«, njem. »Johannistriebe«), koji po svojoj
veličini mogu premašiti rani proljetni visinski prirast.

Apr. M oj Ju ni Ju Ii Aug. Sept. Okt.

SI. 4. Tipovi krivulja visinskog prirasta u toku jedne periode prirašćivanja.

T ip C je najobičniji. Tip G sa dva vrha je rjeđi (K ram er, Kozlow ski).

U tom smjeru su zanimljiva istraživanja iz šumskog rasadnika Zagrebač­

kog šumarskog fakulteta, gdje je A n i ć došao do ovih zaključaka:
a ) Pinus montana, Pinus silvestris i Pinus strobus ne pokazuju tendenciju
stvaranja »ljetnih izbojaka«.
b ) Abies alba Pseudotsuga taxifolia Ailanthus altissima
Pinus leucodermis Ginkgo biloba Picea Abies
Gymnocladus dioica Pinus peuce Picea pungens
Pinus nigra Picea omorica Fraxinus ornus
Abies concolor Aesculus Hippocast. Ulmus laevis
Ulmus carpinifolia Tsuga canadensis Chamaecyparis Laws.
Betula pendula Platanus orientalis

12
Fraxinus excelsior Taxus baccata Juníperas virginiana
Acer saccharinum Ulmus glabra Ostrya carpinifolia
Larix decidua Acer monspessulanum Acer negundo
Pinus Griffithii Castanea sativa Thuja occidentalis

stvaraju »ljetne izbojke«, ali je prirast tih izbojaka neznatan u odnosu na

cjelokupni godišnji visinski prirast.

c) Tilia platyphyllos Tilia cordata Fagus silvatica

Tilia tomentosa Quercus borealis Acer platanoides

imaju snažne »ljetne izbojke« kojih prirast može iznositi oko 10— 50?^ od
cjelokupnog godišnjeg prirasta u visinu.

d ) Quercus petraea i Quercus robur imaju tako snažne »ljetne izbojke« da

se na njima može očitovati cjelokupni godišnji prirast u visinu.
I prirast u debljinu pokazuje također dnevni periodicitet.

SI. 5. Dendrograf za m jerenje varijacija prom jera (K ram er, Kozloivski)

Brojne studije o prirastu stabla u debljinu pokazale su da se dnevne

varijacije promjera događaju gotovo redovito. To je moguće pratiti s pomoću
dendrografa koji bilježi promjene u debljini stabla, kako je to prikazano na
slici 5. Iz grafikon^ se mogu razabrati varijacije debljinskog prirasta. Kao pri­
mjer spominjemo dnevne varijacije promjera jednog bukovog stabla iz Ohija:
gornji grafikon na si. 6. odnosi se na rano proljeće, kad je u tlu bilo obilno
vlage te je prirašćivanje bilo brzo; donji graf na istoj slici pokazuje polaga­
nije prirašćivanje i veće dnevne varijacije, koje su nastale zbog manje koli­
čine vlage u tlu i veće transpiracije. Svako poslije podne zabilježena je kon­
trakcija promjera stabla.
Varijacije debljine stabla mogu se mjeriti i na drugi način, npr. specijal­
nom čeličnom vrpcom, koja je prikazana na si. 7.
Dnevne varijacije debljinskog prirasta nastaju stoga što biljka može
izgubiti transpiracijom više vode nego što je iz zemlje crpe. To prouzrokuje
utezanje, a dizanje vode po noći prouzrokuje nabubrivanje i povećavanje
promjera stabla. Veličina utezanja i nabubrivanja zavisi o vrsti drveća, o
transpiraciji, temperaturi, vlazi u tlu itd.

O 6 «2 *• 24 C <2 /ft 34 « <2 <8 24 6 *8 24 6 12 A& *4

SI. 6. Dnevne varijacije prom jera jednog bukovog stabla. Jedna jedinica
na ordinati iznosi 0.0005 inch. (K ram er, Kozlow ski)

.Dnevne varijacije u promjeru, koje su prouzrokovane promjenama u

sadržini vode, očituju se u prirastu, koji nastaje kao razlika između noćnih
dilatacija i dnevnih kontrakcija. Vjerojatno je da se i prilikom dnevnih kon­
trakcija ipak rast nastavlja u kambijalnoj regiji, jer su regije rasta često
sposobne da dobiju vodu na štetu onih regija koje ne rastu.
Iz svega toga vidimo da se j>_r i r a s t š u m s k i h v r s t a d r v e ć a ne
s t v a r a k o n t i n u i r a n o . To se naročito očituje u umjerenoj zoni, gdje
se izmjenjuju periode prirašćivanja s periodama mirovanja. Ako želimo npr.
promatrati visinu stabla kao funkciju njegove starosti, ta će funkcija biti
diskontinuirana kako to kaže H u f f e 1*
Nanesemo li na apscisnu os vrijeme a na ordinatnu os odgovarajuću visinu
stabla, dobit ćemo stepeničastu krivulju koja je na slici 8 prikazana punom
crtom. To je u stvari niz malih krivulja rasta u odgovarajućim vegetacijskim
periodama. Te su krivulje međusobno povezane pravcima koji odgovaraju
periodama mirovanja. Stepeničastu krivulju rasta možemo zamijeniti crtka­
nom krivuljom na istoj slici. Izravnana (crtkana) krivulja može u naše svrhe
zamijeniti stvarnu krivulju rasta, jer obje krivulje daju iste rezultate na
koncu pojedinih godina. Diferencija između totalne visine stabla dviju uza-

14
stopnih godina daje nam t e č a j n i g o d i š n j i p r i r a s t stabla u visinu.
Ako pak promatramo rast stabla od njegova početka do određene starosti, pa
ako za to vrijeme računamo prirast, dobivamo p r o s j e č n i dobni prirast ili
p o p r pJ n j Npr. ako stablo postigne visinu od (H ) metara u vremenu od

(n ) godina, onda godišnji prosječni prirast iznosi —

SI. 7. Specijalna čelična vrpca za m jerenje varijacije opsega

stabla (K ram er, Kozlow ski)

Odnos između ta dva prirasta proizlazi iz toka razvoja stabla. Ako pro­
matramo razvoj visine ili prsnog promjera ili drvne mase stabla kao funkciju
starosti, vidjet ćemo da te veličine pokazuju takav tok rasta koji je sličan
krivulji »S«. Krivulja rasta najprije je konkavna a zatim konveksna, kako je
to prikazano na si. 9.
Krivili ia -rasta (1 ) u početku je više-manje položita, zatim postaje sve
strmija, nakon toga mijenja smjer te postepeno postaje sve položitija. To
se reflektira na krivulji tečajnog prirasta (2), koja je ustvari prva derivacija

15
 Krivulje rasta, a krivulja poprečnog prirasta (3) definirana je kvocijentom
ordinate ¡ _ apscise krivulje rasta. Kulminacija tečajnog prirasta odgovara
tački inflekslje k m 1LLljtT(T)’ a kulminacija poprečnog prirasta nastaje uvijek

SI. 8. Stepeničasta i izravnana krivulja rasta

jednog stabla u visinu ( Huf f el )

SI. 9. K rivu lja rasta (1 ), krivulja tečajnog (2 ) i popre­

čnog (3 ) prirasta (o rig .)

kasnije i odgovara maksimalnom kutu pravca, koji povučen iz ishodišta

koordinatnog sistema dodiruje krivulju (1). Tečajni prirast jednak je po­
prečnom, kad ovaj posljednji kulminira.

16
 U našim daljnjim razmatranjima n e ć e m o s e o b a z i r a t i n a d n e v ­
ni i s e z o n s k i p e r i o d i c i t e t p r i r a s t a , a m j e s t o s t e p e n i c a -
ste k r i v u l j e r a s t a i p r i r a s t a o p e r i r a t ćemo s i z r a v n a ­
nim krivuljama.
Mnogi istraživači pokušali su matematički formulirati zakonitosti rasta i
prirasta. U tom smislu spominjemo radove B a c k m a n n a , Huger-
s hof f a, L e v a k o v i ć a , M i h a j l o v a , M i t s c h e r l i c h a , Peschel a,
R a d o n j i ć a , T i s c h e n d o r f a , T o d o r o v i ć a , W e b e r a i druge.
 DRUGI DIO

2 RAZVOJ I PRIRAST STABLA

2.1 ANALIZA STABLA

U umjerenom klimatu godišnji prirasni plaštevi stabla su uočljivi, kako

je to prikazano na si. 1. Oni nam mogu dobro poslužiti za prosuđivanje rasta
i prirasta stabla, jer se s pomoću njih može utvrditi kako je stablo bilo visoko,
kako je bilo debelo i koliku je drvnu masu imalo u pojedinoj godini svoga
života. Postupak, kojim se dobiva uvid u rast i prirast stabla za vrijeme nje-
; va života, zovemo a n a l i z o m . U tu svrhu stablo treba posjeći. Sa obo­
re- stabla uzimaju se kolutovi. Dva se koluta uzmu na tačno određenom
mjestu — prvi, na panju (20— 30 cm iznad zemlje), drugi, u prsnoj visini
(1.30 m iznad zemlje). Ostali kolutovi uzmu se na međusobno jednakim uda-
ljenostima (1 ili 2 ili 3 metra), naravno, ako je to moguće. U gornjim dije­
lovima debla razmaci između pojedinih kolutova obično su gušći. Na ispiljene
kolutove upisuje se s gornje strane, tj. sa strane koja je bila okrenuta prema
krošnji, visina iznad tla, gdje je kolut ispiljen. Na drugoj strani koluta, koja
tačno odgovara visini koluta od zemlje, broje se godovi i vrši se mjerenje.
Mjesto da mjerimo godišnje priraste, obično mjerimo prirast u perioda­
ma od 5— 10 godina. Za mlađa stabla intenzivnog prirasta uzimamo periode
od 5 godina a za starija stabla periode od 10 godina.
Starost stabla utvrđujemo brojeći godove na panju. Treba imati na umu
da broj godova na bilo kojem poprečnom presjeku pokazuje uvijek starost
onog dijela stabla koji se nalazi iznad dotičnog prereza. Ako je stablo u
prvoj godini svog rasta u visinu naraslo preko visine panja, pa se u sredini
njegova poprečnog presjeka nalazi i poprečni presjek bivše jednogodišnje
biljke, onda nam broj godova na panju daje potpunu starost stabla. Ako taj
uvjet nije ispunjen, onda se broju godova na panju dodaje broj godina koji
je bio potreban da je stablo izraslo u svojoj najranijoj mladosti do visine
panja. Na taj način dobivamo fizičku (stvarnu) starost stabla. No ako je stablo
raslo pod abnormalno teškim" okolnostima, može se fizicka starost zamijeniti
gospodarskom starošću. Pod njom razumijevamo onu starost u kojoj bi stablo
postiglo svoje dimenzije da je raslo pod normalnim uvjetima.
Za ilustraciju donosimo ovdje analizu stabla američkog borovca iz odjela
5 1 gospodarske jedinice »Zelendvor« šumskog gospodarstva Varaždin; prsni

19
promjer stabla iznosio je 34,35 cm, totalna visina stabla bila je 22,1 m. Stablo
je posječeno u prosincu god. 1959. Iz stabla smo uzeli 12 kolutova, koji su
analizirani u Zavodu za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

SI. 10. 49-godišnja sastojina američkog borovca u Zelendvoru (B u ra )

2.1.1 Visinska analiza. Na 30 cm visokom panju toga stabla izbrojili smo

46 godova. Toj starosti dodali smo 3 godine, da dobijemo totalnu starost
stabla. Iz tabele 2 vidi se da sm o im a li 12 k olu tov a u visinam a od 0.3, J.3, 3.3,
5.3. 7.3, 9.3, 11.3, 13.3, 15.3, 17.3, 19.3 i 20.3 metra iznad tla. Razmak kolutova
iznosio je najprije 1 m, zatim 2 m i na koncu opet 1 m. Na tim kolutovima
izbrojili smo godove i upisali ih u drugu kolonu spomenute tabele. U trećoj

20
koloni navedena je starost stabla. Iz te tabele čitamo da je u 3. godini stablo
bilo visoko 0.3 m, u 6. godini 1.3 m, u 9. godini 3.3 m, u 13. godini 5.3 m itd.
Te smo podatke prikazali grafički, tako da smo podatke iz kolone 3 tabele
2 nanijeli na apscisnu os a podatke iz kolone 1 na ordinatnu os. Dobili smo
krivulju razvoja visine stabla (vidi si. 11).

Tabela 2

Visinska analiza

Visina prereza starost u kojoj je

iznad tla broj godova stablo do visine
(m) na prerezu prereza naraslo
(godine)
(1) (2) (3)
0,3 46 3
1,3 43 6
3,3 40 9
5,3 36 13
7,3 34 15
9,3 33 16
11,3 29 20
13,3 27 22
15,3 24 25
#
17,3 19 30
19,3 10 39
20,3 8 41

Iz te krivulje čitamo da ie spomenuto borovčevo stablo postiglo

u starosti od 10 20 30 40 49 godina
visinu od 3,65 11,30 17,15 20,00 22,10 metara
i - O
Tečajni godišnji prirast u vismu izračuna se tako da se diferencija po­
stignutih visina u susjednim desetgodištima razdijeli sa 10 ili da se krivulja
rasta u visinu diferencira. Tačka infleksije krivulje rasta reflektira se u kul­
minaciji prirasne krivulje, kako se to vidi na slici 11 na kojoj je prikazana
krivulja rasta i krivulja prirasta u visinu borovčeva stabla.

Tečajni godišnji visinski prirast u pojedinom razdoblju iznosio je:

između 10— 20 godina . . . . . 0,765 m

između 20— 30 „ .............................. 0,585 m
između 30— 40 „ .............................. 0,285 m
između 40— 49 „ .............................. 0,233 m

21
 SI. 11. Razvoj i prirast američkog
borovca u visinu, Zelendvor nedale­
ko od Varaždina, (o rig .)

2.1.2 Debljinska analiza. Na poprečnim prerezima (kolutovima) spomenu­

tog borovčeva stabla izmjereni su na kraju pojedinih perioda promjeri,
koje smo upisali u tab. 3. N a temelju tih podataka i visina iz krivulje visinskog
rasta nacrtali smo uzdužni presjek debla (vidi si. 12).

Iz podataka debljinske analize može se konstruirati krivulja razvoja pr­

snog promjera stabla, ako se nanesu na apscisnu os starosti a na ordinatnu
pripadajući promjeri na prerezu u visini od 1,3 m iznad zemlje. Na si. 13. pre­
dočena je takva krivulja.* Ispod nje nalazi se krivulja godišnjeg debljinskog

* Ističemo da se krivulja razvoja prsnog promjera na si. 13 odnosi na prsni

promjer bez kore, što proizlazi iz tabele 3.

22
prirasta, koja je konstruirana na analogan način kao i krivulja godišnjeg
visinskog prirasta.

Tečajni godišnji debljinski prirast analiziranog borovca u pojedinom

razdoblju iznosio je:

između 10— 20 godina 1,293 cm

20— 30 „ 0,771 cm
30— 40 0,437 cm
„ 40— 49 „ 0,284 cm

a
SI. 12. Uzdužni presjek debla (o rig .)
T abela 3

Debljinska analiza
promjer bez kore (cm) na koncu: promjer s
korom na
u visini od 10 20 30 40 49
koncu 49.
m godine cm
godine
0,3 8,06 19,93 28,35 35,00 38,55 41,20
5,39 18,32 26,03 30,40 32,96 34,35
3,3 0,87 15,16 22,00 27,50 31,49 32,50
5,3 — 12,38 18,96 24,18 28,55 29,40
7,3 — 9,00 17,22 22,82 27,48 28,50
9,3 — 5,00 14,05 21,75 26,76 27,60
11,3 — — 10,81 18,44 24,62 25,35
13,3 — — 7,80 14,17 20,35 21,00
15,3 — — 3,32 11,48 18,13 19,05
17,3 — — — 6,36 13,35 14,15
19,3 — — — 0,34 7,88 8,20
20,3 — — — — 5,65 5,90'

Iz debljinske analize — tj. iz podataka u tabeli 3 — mogu se izračunati

temeljnice ili kružne plohe pa se na taj način može konstruirati krivulja
razvoja temeljnice i njezina prirasta.
Podaci o plošnoj analizi nalaze se u tab. 4.
2.1.3 Volumna analiza. Prema podacima iz plošne analize izračunamo
drvne mase, što ih je deblo imalo na koncu svake periode.
U tom smislu imamo na umu L e v a k o v i č e v e riječi o volumnoj analizi:
»Ona se direktno priključuje na plošnu analizu i to tako, da se za svaki
stadij deblova razvitka, tj. za deblo na koncu svake n-te godine pomnoži
zbroj svih kružnih ploha, koje se nalaze u sredini pojedinih jednako dugih sek­
cija, sa dužinom jedne sekcije. K svakom ovom produktu ima se još pribrojiti
volumen odnosnog debla ispod 0.3 m nad zemljom i volumen pripadnog vrška,
koji ne sačinjava potpunu sekciju. Tek ovako dobije se potpuna drvna masa
debla na koncu svake n-te godine, a iz diferencije ovih drvnih masa proizlazi
tečajni periodični gromadni prirast.
Visina debla na koncu prve periode vrlo često ne doseže dužinu jedne
sekcije, pa se stoga to deblo mora kubicirati kao vršak. Svi vršci kubiciraju
se najzgodnije po formuli za kubiciranje potpunog stošca

i to s pomoću dimenzija očitanih na uzdužnom prerezu debla, a deblo ispod

0.3 m nad zemljom kubicira se po Huberovoj formuli, u koju se svrhu po­
trebni promjer također mora očitati na uzdužnom prerezu.«

24
 Ako pogledamo sliku uzdužnog presjeka debla, vidjet ćemo da se drvna
masa debla na koncu prve periode od 10 godina sastojala od tri dijela: od
panja visokog (0,3 m ), od centralnog dijela debla dugog 2 m i od vrška (koji
je na slici označen crnom bojom). Drvna masa panja i vrška iznosi 0,0021 m3,
a drvna masa centralnog dijela debla je 0,0046 m3, što ukupno iznosi 0,0067 m3.

SI. 13. Razvoj i prirast borovca u

debljinu, Zelendvor nedaleko od
Varaždina (o rig .)

Analogno tome drvna masa debla nakon 20 godina sastoji se od panja, vrška i
desetmetarskog centralnog dijela debla itd. itd. Vršak i panj se kubiciraju
posebno na temelju dimenzija očitanih iz presjeka debla (vidi si. 12). Cen­
tralni dio debla kubicira se po metodi sekcioniranja. Kako se prerezi nalaze
u razmacima po 2 m, drvna masa centralnog dijela dobiva se tako da se kružne
plohe pomnože s duljinom od 2 m, odnosno da se podvostruče. Tabela o
volumnoj analizi (5 ) sadržava drvnu masu cijelih đvometričkih sekcija. To su
u stvari dvostruki iznosi kružnih ploha iz tab. 4. Ako se drvnoj masi cijelih

25
dvometričkih sekcija doda drvna masa jednometričkih sekcija, ovršaka i ko­
mada ispod 0,3 m nad zemljom, dobiva se ukupna drvna masa debla na koncu
pojedinih perioda. Odnosni podaci volumne analize za spomenuto borovčevo
stablo nalaze se u tab. 5.

Tabela 4

Kružno-plošna analiza

kružna ploha bez kore (m2) na koncu: kružna

rici prerezu ploha s
u visini od 10 20 30 40 49 korom na
m koncu 49.
godine godine m2

1,3 0,0023 0,0263 0,0531 0,0726 0,0853 0,0926

3,3 — 0,0180 0,0380 0,0594 0,0778 0,0830

5,3 — 0,0120 0,0283 0,0459 0,0640 0,0679

7,3 — 0,0064 0,0232 0,0409 0,0593 0,0638

9,3 — 0,0020 0,0155 0,0371 0,0562 0,0598

11,3 — — 0,0092 0,0267 0,0476 0,0505

13,3 — — 0,0048 0,0157 0,0325 0,0346

15,3 — — 0,0009 0,0103 0,0258 0,0285

17,3 — — — 0,0031 0,0140 0,0157

19,3 — — — — 0,0048 0,0053

V
0,0023 0,0647 0,1730 0,3117 0,4673 0,5017

Ako drvnu masu debla prikažemo grafički kao funkciju starosti , dobit
ćemo krivulju razvoja drvne mase, koja je prikazana na si. 14. Iz te krivulje
može se diferenciranjem konstruirati krivulja prirasta drvne mase, koja je *
prikazana na istoj slici ispod krivulje rasta drvne mase. Godišnji volumni
prirast može se očitati iz krivulje ili izračunati iz tab. 5. U pojedinim perio­
dama on iznosi:

između 10— 20 g o d i n e ...................................... 0,01322 m3

20— 30 „ ....................................... 0,02270 m3
30— 40 „ ....................................... 0,02886 m3
40— 49 „ ....................................... 0,03544 m3

26
 Tabela 5

Volumna analiza

drvna masa jed-

na koncu pojedi­ drvna masa cije­ nometričkih sek­
ne od dolje na­ ukupna drv­
lih dvometričkih cija, ovršaka i ko­
vedenih godina: sekcija mada ispod 0,3 m na masa debla
nad zemljom

m5
10 0,0046 0,0021 0,0067
20 0,1294 0,0095 0,1389
30 0,3460 0,0199 0,3659
40 0,6234 0,0311 0,6545
49 0,9346 0,0389 0,9735
49 s korom 1,0034 0,0454 1,0488

iOO

G30\

SI. 14. Razvoj i prirast drvne mase

stabla borovca, Zelendvor kraj Vara­
ždina (o rig .)
 Da bi bolje upoznali rast i prirast pojedinih vrsta drveća, analizirali
smo mnogo stabala iz različitih područja naše zemlje. Između mnogobroj­
nih analiza izabrali smo n a j k a r a k t e r i s t i č n i j e slučajeve, koji bi
mogli poslužiti kao primjeri o rastu i prirastu najvažnijih vrsta. Osnovne
podatke o izabranim, analiziranim stablima donosimo u tabeli 6. Ipak je
potrebno ovdje naglasiti, da izabrani primjeri nemaju općenitu vrijednost,
te ih ne treba kao takve shvatiti; oni su navedeni, da bi pružili orijentaciju
u obiasti rasta i prirasta dok se ne sabere veći broj podataka iz drugih
šumskih područja i drugih vrsta, koji će kompletirati i eventualno korigirati
poglavlje o razvoju i prirastu stabla.

Tabela 6

£ G
G
0
N
) 133
rt T3
0c 2o 13
vrsta drveća s m O
c. o D, lokalitet
—¿4 G
_N Cd rt
Go G O
X N "rt
-e C
Tj
S3
£ rt M
i-* O ^£
C<-Q O G co </d
s-i rto"
_D CLw rrv
jela 70,70 68,47 86 94 40,2 7,20
»Jasle« VI, 3, f
obična smreka 65,45 63,52 89 95 39,0 5,69 O Zalesina
evropski ariš 48,90 45,61 67 72 24,0 2,00
bukva 40,65 39,83 116 126 24,4 1,55 o »Kupjački Vrh«
gorski javor 38,35 37,50 116 121 a Zalesina
20,9 1,13
hrast lužnjak 74,80 72,00 142 145 34,9 6,79 Posa­ »Josip Kozarac«
vina 158 Lipovljani
topola (Populus cd Brezje kod
marilandica) 67,20 63,70 25 26 22,5 2,50 C V araždina
crna joha 27,30 26,40 55 55 26,8 0,74 Kupinje — Crni
jarek, Đurđevac
američki borovac 34,35 32,96 46 49 22,1 1,05 T3
O Zelen dvor kod
zelena duglazija 46,15 43,47 49 52 23,3 1,62 Varaždina
alepski bor 29,00 28,70 49 51 18,1 0,70 Dal­
ma­ Kožinski Gaj
primorski bor 38,30 36,00 52 54 16,3 1,03 cija kod Zadra

Sva analizirana stabla rasla su u sastojini (u šumskom uzgoju), tj. u

većem ili manjem sklopu. Analizirana su posljednjih nekoliko godina u Za­
vodu za uređivanje šuma, izuzevši crnu johu koja je analizirana u Zavodu za
uzgajanje šuma Zagrebačkog Šumarskog fakulteta.

2.2 RAZVOJ I PRIRAST STABLA U V IS IN U

Prirast u visinu manifestira se već u rano proljeće. Obično počinje veli­
kom aktivnošću, koja traje 2— 3 tjedna, zatim se pomalo zaustavlja i kod
nekih vrsta prestaje a kod drugih se nastavlja bez prekida sve do mjeseca

28
rujna i listopada. Kod hrastova i primorskog bora a gdjekad i kod bukve
visinski prirast brzo padne na nulu, ali zato je moguć u istoj vegetacijskoj
periodi (na koncu mjeseca lipnja ili na početku srpnja) ponovni prirast u
visinu, štoviše, kod hrasta je moguće da se u jesen po treći put u vegetacijskoj
periodi manifestira prirast u visinu.
Visinski prirast smreke i hrasta traje ukupno oko 2 mjeseca, nešto dulje
kod jele, oko 3 mjeseca kod običnog bora, oko 4— 5 mjeseci kod primorskog
bora, breze, javora i jcihe. Trajanje prirašćivanja u visinu može biti skraćeno
zbog suhog i hladnog ljeta, no može biti i produženo, ako je ljeto toplo i
vlažno, što omogućuje stvaranje novih izbojaka, koji mogu biti kod nekih
vrsta drveća veći od proljetnih.
Razlog za tako raznoliko prirašćivanje pojedinih vrsta drveća leži vjero­
jatno u njihovu različitom reagiranju prema fotoperiodi. Za poljoprivredne
biljke istraživan je utjecaj fotoperiode na vegetacijske fenomene. Rezultat tih
istraživanja bio je, da su istraživači počeli razlikovati biljke »dugih dana«, koje
trebaju produženo osvjetljenje, da mogu cvasti, i biljke »kratkih dana«, koje
ne cvatu, ako je dnevno osvjetljenje prešlo određenu granicu. Između jednih
i drugih nalaze se biljke, koje su indiferentne na fotoperiodu. Istraživanja o
šumskim vrstama drveća manje su napredovala, ali su ipak unijela više
jasnoće u te probleme. Kao primjer spominjemo B u r g e r o v a istraživanja.
On je u okolici Ziiricha posadio obične borove iz Centralne Evrope i nordijske
rase tog istog bora. Opazio je da su nordijske rase mnogo ranije prestale pri-
rašćivati nego borovi iz Centralne Evrope. B u r g e r je također utvrdio da
je sibirski ariš prestao prirašćivati već u sredini mjeseca lipnja, a japanski
ariš prirašćivao je sve do sredine mjeseca rujna; evropski ariš nalazio se po
sredini s obzirom na trajanje prirašćivanja, premda su sva tri ariša rasla
pod istim okolnostima.
Prema švicarskim podacima iz šumskog rasadnika kod Ziiricha pojedine
vrste drveća izrastu na jednakom tlu prosječno visoko:

do konca 1 2 3 4 5 6 7 8 9 godine
jela ~ 3 4 7 10 16 22 28 46 65 cm
smreka 4 10 17 24 33 39 57 70 103 cm
bukva li 12 20 32 39 51 — — — cm
hrast 10 18 30 54 78 99 120 — — cm
breza 1 38 100 230 cm
joha 8 46 230 cm

Rast šumskih vrsta drveća u visinu ima tok, koji je sličan krivulji »S«.
Krivulji rasta odgovara prirasna krivulja. Tačka infleksije na krivulji »S«
indicira kulminaciju.tečajnog prirasta u visinu
Na si. 15. prikazan je visinski rast i prirast jele, obične smreke i evropskog
ariša u jednoj sastojini šumarije Zalesine u Gorskom kotaru (odjel VI, 3, f
gospodarske jedinice »Jasle«), Iz krivulja rasla se vidi da je u toj sastojini
do četrdesete godine najviši bio ariš a najniža je bila jela; po sredini se nala­
zila smreka. U kasnijoj dobi —• poslije pedesete godine — jela je preuzela
vodstvo; ona je postala najviša, nešto niža bila je smreka a najniži je ostao

29
ariš. To se očituje na krivuljama godišnjeg prirasta u visinu. Iz tih se krivulja
vidi da evropski ariš najbrže raste u visinu, zatim dolazi smreka a onda jela.
Kulminacija godišnjeg prirasta ariša i smreke nastala je oko petnaeste godine.
Kod jele je ta kulminacija mnogo kasnija, te je vidimo tek u trideset i petoj
mt

SI. 15. Visinski rast i prirast jele (1 ), obične

smreke (2 ) i evropskog ariša (3 ) na pokusnoj
plohi »Jasle« šumarije Zalesine u Gorskom
kotaru (o rig .)

godini. U dobi kulminacije godišnji prirast u visinu iznosio je kod ariša i

jele oko 0,8 m a kod smreke oko 0,6 m. Prirasne krivulje jele i ariša pokazuju
naglo opadanje za razliku od prirasne krivulje smreke , koja polaganije
opada. Zato nije isključeno, da bi u kasnijoj dobi smreka mogla nadvisiti jelu.

30
 Rast i prirast bukve i gorskog javora proučavali smo u zajednici bukve
i jele, u Kupjačkom Vrtiu šumarije Zalesine (v. si. 19). Na si. 16. prikazana
je krivulja rasta i prirasta za te dvije vrste drveća. Iz krivulje rasta vidimo
da je gorski javor bio do devedesete godine viši od bukve. Tek tada je bukva
nadvisila rastom gorski javor. No u mladosti je gorski javor bio znatno viši

SI. 16. Visinski rast i prirast bukve (1 ) i gor­

skog javora (2 ) na pokusnoj plohi »K upjački
V rh « šumarije Zalesine u Gorskom kotaru
(o rig .)

od bukve. Tako je npr. u dvadesetoj godini bukva bila visoka svega oko 2,5 m
dok je gorski javor imao u istoj dobi već preko 8 m visine. Prirasne krivulje
to potvrđuju. Gorski javor je vrlo rano počeo prirašćivati u visinu. Već u
petnaestoj godini godišnji prirast postignuo je najveći iznos (nešto preko
pola metra), dok je bukva postignula kulminaciju svog prirasta trideset
godina kasnije; u času kulminacije godišnji visinski prirast bukve iznosio je
oko polovinu maksimalnog prirasta gorskog javora.

31
SI. 17. Sastojina hrasta lužnjaka, poljskog jasena i običnog graba, stara 145 godina;
158. odjel gospodarske jedinice »Josip Kozarac« šumarije Lipovljani u Posavini
(o rig .)
 N a si. 18. prikazan je visinski rast i prirast jednog dominantnog stabla
hrasta lužnjaka, koje je u starosti od 145 godina bilo visoko 35 m (v. si. 17).
Iz krivulje rasta i prirasta vidimo da je tempo rasta u visinu bio najveći
prvih 50 godina, kad je stablo naraslo za 23 m; u toku 50— 100,-te godine
tempo rasta u visinu je znatno smanjen (u tom vremenu je stablo povećalo
svoju visinu za neko 8,5 m ); u trećem pedesetgodištu tempo rasta u visinu
mi

SI. 18. Visinski rast i prirast hrasta lužnjaka u odjelu 158. gospodarske
jedinice »Josip Kozarac« šumarije Lipovljani u Posavini (o rig .)

33
SI. 19. Preborna sastojina jele, bukve i javora u odjelu I I I , 2, f gospodarske jedinice
»K u p ja čk i V rh « šumarije Zal'esine u Gorskom kotaru (o rig .)
još je više smanjen (u tom vremenu je stablo naraslo u visinu samo za 3,5 m ).
Analizirano stablo pokazuje vrlo ranu kulminaciju prirasta, koja je nastala
oko pete godine, kad je stablo za jednu godinu priraslo u visinu 0,8 m.
Visinski rast i prirast topole (Populus marilandica), crne johe, američkog
borovca i zelene duglazije iz različitih lokaliteta Podravine prikazan je na si.
20. Iz te slike vidimo da su u dvadesetoj godini spomenute vrste imale ove

SI. 20. Visinski rast i prirast topole (1 ), crne

johe (2 ), am eričkog borovca (3 ) i zelene dugla­
zije (4 ) u Podravini (o rig .)

visine: topola 22.1 m, crna joha 16.3 m, američki borovac 11.3 m, zelena
duglazija 6.0 m. Iz toga se jasno vidi brzina prirašćivanja spomenutih vrsta
drveća. Kulminacija visinskog prirasta nastala je kod topole u 5. godini, kod
crne johe u 7. kod američkog borovca u 15. a kod zelene duglazije u 25. godini.
U to vrijeme navedene vrste drveća imale su ovaj godišnji prirast u visinu:

t o p o l a ........................ oko 1,5 m

crna joha . . . . oko 1,1 m
američki borovac . oko 0,8 m
zelena duglazija oko 0,8 m
35
 Od crnogoričnih vrsta drveća u Mediteranu spominjemo primorski i
alepski bor. Na si. 21. prikazan je visinski rast i prirast tih borova iz okolice
Zadra. Krivulje rasta tih borova pokazuju nam da je sve do 25. godine pri­
morski bor bio viši od alepskoga. To proizlazi odatle što primorski bor jače
prirašćuje u visinu. Apsolutni godišnji prirast primorskog bora veći je od
prirasta alepskog bora.
Razmotrimo li vrste drveća, koje smo analizirali, vidjet ćemo da je kul­
minacija godišnjeg visinskog prirasta nastala:

kod topole i hrasta lu ž n ja k a ............................................... oko 5. godine

kod crne j o h e ....................................................................... 7.
kod alepskog b o r a ...........................................................
kod primorskog b o r a ........................................................... 10.
kod ariša, američkog borovca, obične smreke, gorskog javora 15.
kod zelene d u g la z i je ........................................................... 25.
kod j e l e ............................................................................ 35.
kod bukve . ............................................... 45.

U vrijeme kulminacije nabrojene vrste drveća imale su ovaj godišnji pri­

rast u visinu:

topola ....................... oko 1,5 m

crna joha . . . . „ 1,1 m
evropski ariš . . . . . . „ 0,8 m
američki borovac . . . „ 0,8 m
j e l a ............................. . . „ 0,8 m
zelena duglazija . . • „ 0,8 m
hrast lužnjak . . . . • - „ 0,8 m
primorski bor . . . . . . „ 0,6 m
alepski bor . . . . „ 0,6 m
obična smreka • • „ 0,6 m
gorski javor . . . . • • „ 0,6 m
bukva . ........................ • • „ 0,3 m

Ističemo da vrijeme kulminacije visinskog prirasta i apsolutna veličina

tog prirasta u to vrijeme zavise o vrlo mnogo faktora. Zato ovdje izneseni
podaci nemaju općenitu vrijednost. U drugim uvjetima navedene vrste drveća
prirašćivat će drugačije, jer tok visinskog prirasta i njegova apsolutna vri­
jednost zavise o različitim faktorima, od kojih spominjemo samo najvažnije:
genotip, stanište, okolina stabla, itd.
Može se reći da visinski prirast pod inače jednakim okolnostima kulminira
ranije kod heliofilnih vrsta drveća (topola, joha, bor, ariš, hrast), kasnije kod
skiofilnih vrsta drveća (jela, bukva); ranije na boljim, kasnije na lošijim
staništima; ranije kod slobodnih, kasnije kod potisnutih stabala itd.
Za rast i prirast stabla u visinu karakteristično j e da na njih okolina
manje utječe ¿iego na rast i prirast u debljinu.

36
 Za prirast u visinu najvažnija je količina rezervnih materija koje je
stablo skupilo u protekloj godini. Razumije se, prema tome, da izbojci iz
panja pokazuju u početku veći prirast od stabalaca iz sjemena. Kulminacija
prirasta u visinu nastaje ranije kod izbojaka iz panja nego kod stabala iz
sjemena. Maksimalni prirast u visinu veći je kod izbojaka iz panja nego kod
individuuma iz sjemena. No prirast izbojaka iz panja vrlo rano opada i brzo

’?9o0'l

SI. 21. Visinski rast i prirast prim orskog (1 ) i

alepskog bora (2 ) u Dalm aciji (okolica Zadra,
orig.)

bude manji od prirasta stabala iz sjemena. To lijepo ilustriraju G l a v a č e v a

istraživanja kojih rezultate donosimo na si. 22. i 23. Krivulje rasta i prirasta
na tim slikama odnose se na 10 johovih stabala (5 iz sjemena i 5 iz panja)
iž sastojine »Preložnički berek« — Lepa greda, odjel 41 e, šumarije Đurđevac.
Iz grafikona na spomenutim slikama jasno se razabira razlika u rastu i pri­
rastu johovih stabala iz sjemena i iz panja. Stabla iz sjemena rastu u početku
sporije od izbojaka iz panja no već u 12. godini stabla iz sjemena su dosegla
a onda i premašila izbojke iz panja (vidi si. 22). Kulminacija visinskog pri­

37
rasta nastaje kod stabala iz sjemena oko desete godine, a kod stabala iz panja
između treće i četvrte godine. Samo do 6. godine visinski prirast stabala iz
panja veći je od prirasta stabala iz sjemena (vidi si. 23).

Si. 22. Visinski rast johovih stabala iz sjemena (1 ) i iz panja (2 ) u

Podravini (Glavač)

i
cm

SI. 23. Visinski prirast johovih stabala iz sjemena (1 ) i iz panja (2 )

u Podravini (Glavač)

38
 nr

Interesantno je spomenuti da je visinski prirast manji u onim godinama

kad su stabla fruktificirala, što je razumljivo, jer je jedan dio rezervnih
supstancija u stablu upotrebljen za fruktifikaciju.
N a istom staništu i pod istim okolnostima često je zamijećeno da stabla
iste vrste drveća pa i iste rase prirašćuju u visinu vrlo različito. Individualni
faktor, koji je vezan Kereditarno za pojedine individuume, igra vrlo veliku
ulogu, tako da uz inače jednake prilike neki individuumi prirašćuju dva pa
čak i tri puta više od drugih.
Od vanjskih faktora — čini se — da na rast i prirast stabala u visinu naj­
više utječe kvaliteta tla. Zato su istraživači došli na ideju da tlo bonitiraju
na temelju visine i starosti stabala, štoviše, visina stabla se vrlo često uzimlje
kao indikator boniteta staništa.
U SAD i u Engleskoj bonitet staništa izražavaju stanišnim indeksom (»si­
te index«), koji je definiran srednjom visinom stabala u pedesetoj (gdje­
kad u stotoj) godini. N a pr. »site index« 60, 70, 80, 90, 100 itd. označava sta-
nišne prilike u kojima stabla postizavaju u starosti od 50 godina prosječne
visine od 60, 70, 80, 90, 100 stopa itd.
U novije vrijeme mnogo se operira s dominantnom visinom stabala u sa­
stojim (H ), jer ona nije izložena tolikim promjenama kao srednja visina svih
stabala.

Dominantnu visinu (H ) (njem. Oberhöhe, franc, hauteur dominante, engl, top

hight) definiraju na različite načine:
1- W e i s e je među prvima precizirao taj pojam. On je podijelio sastojinu
u 5 od kojih je svaki imao isti broj stabala. Dominantna visina bila je
srednja visina najjačeg razreda. Evo za to objašnjenja na jednom P r o d a n o v o m
primjeru:
Broj stabala svakog srednji promjer svakog srednja visina
razreda razreda svakog razreda
168 15,34 cm 19,0 m
168 19,18 „ 20,8
168 22.44 „ 22,5
16S 25.83 „ 23,6
165 32,19 „ 25,7
Dominantna visina sastojine je 25,7 m. Ona se može očitati iz krivulje visina
stabala u sastojini.
2. Mnogo jednostavnije se dominantna visina može odrediti prema E r a s 1a-
nu. Za njega je dominantna visina srednja visina dominantnih stabala. Prema tome
dominantna visina se određuje tako, da se u sastojini izmjeri hipsometrom određeni
broj visina dominantnih stabala. Njihova aritmetička sredina je dominantna visina.
3. Za H u m m e l a , kao i za mnoge druge engleske autore, dominantna visina
je srednja visina od stotinu najdebljih stabala po hektaru. No drugi autori prepo­
ručuju izmjeriti visine na oko 100 — dapače i manje (oko 50) stabala po hektaru.
4. H o l a n d s k i š u m a r i dijele često motrenu sastojinu na kvadrate sa
stranicama od 10 metara. Zatim mjere u svakom kvadratu visinu najvišeg stabla
i onda naprave srednjak od stotinu izmjerenih visina.
5. Š v e đ a n i izračunavaju srednji sastojinski promjer (d ) i njegom standard­
nu devijaciju (o). Dominantna visina je prema njima visina stabala prsnog pro­
mjera od d 4- 3o'.
6. Za B a d o u x a dominantna visina u prebornoj šumi je definirana visinom,
koju mogu postići najdeblja stabla glavne vrste drveća.

39
 7. Za S u s m e l a »statura« znači razmak između nivoa tla i nivoa, koji je
označen srednjom visinom najviših stabala.
Francuzi uzimaju srednju visinu dominantnih stabala za utvrđivanje opti­
malne drvne zalihe. Prema S c h a e f f e r u, G a z i n u i D’ A l v e r n y j u op­
timalna drvna zaliha u jelovim prebornim šumama, izražena u silvama po
hektaru, jednaka je deseterostrukoj srednjoj visini dominantnih stabala.

SI. 24. Johova sastojina stara 52 godine u odjelu 1 gospodarske jedinice » Kupinje
— Crni ja rc i« u Podravini (Glavač)

U novije je vrijeme S u s m e l u Italiji došao do zaključka da se opti­

malna drvna zaliha (V ) i optimalna temeljnica (G ) u jelovim prebornim šu­
mama Centralne Evrope mogu izraziti kao funkcija srednje visine dominant­
nih stabala ovim jednadžbama:

40
 V = 0,345 ■HM»
G = 0,92 ■HM 1*
ili u pojednostavljenom obliku
H2
v = in
G = H

Ako u nekoj jelovoj prebornoj šumi srednja visina dominantnih stabala

iznosi npr. 30 metara, onda normalna drvna zaliha iznosi oko 300 m3/ha a ^ \
temeljnica oko 30 m2/ha. , !
Ipak treba imati na umu da na visinu stabla utječe i okolina. Stabla u
gustom sklopu”brže f jače prirašcuju od stabala, koja "rastu na osami. No bez V I ^ ^
obzira na to, pojedine vrste drveća brže rastu u visinu nego druge. Evo apro-
ksimativnog redoslijeda šumskih vrsta drveća po brzini rasta u visinu: topole, '
johe, primorski bor, breza, jiriš, javor, jasen, kesten, brijest, obični bor , hrast
TuznjakT hrast kitnjak, smreka, bukva, jela, tisa. Brzina rasta u visinu nabro­
jenih vrsta drveća podudara se uglavnom s njihovim potrebama svjetlosti.
No utjecaj okoline na rast i prirast stabla u visinu može biti toliko velik, da
potpuno poremeti navedeni redoslijed vrsta drveća po brzini prirašćivanja
u visinu.
Što su prilike staništa povoljnije, to prije će nastupiti maksimum prirasta
u visinu, ali i opadanje prirasta je također ranije.
Može se reći da u većini slučajeva breza, joha, topola i primorski bor
postižu najveći dio svoje visine do 20— 25 godine; grab, jasen, kesten i obični
b r veći dio svoje visine do 40— 50 godine, hrast, brijest do 50— 60 godine, a
bukva, jela i ariš do 60— 70 godine.
Prema P e t r a č i ć u naše glavne vrste drveća dosegnu na veoma po­
ro! inim staništima ove visine:
• Se m: smreka, ariš, bukva, cer, obični bor, jela;
; — 55 m: hrast lužnjak i kitnjak, obični jasen, brijestovi, javori, bijela i
~:va topola, jablan;
25— 3# vmz čempres, crni bor. obični grab. platana, pitomi kesten;
29—25 m: »fc [i i i bor. primorski bor. bagrem, breza, crna i bijela joha;
15— 20 m: limba, hrast medunac. crnika, crni i bijeli grab, klen, obični ko-
privić;
10— 15 m: crni jasen, rašeljka. maklen;
5— 10 m: rogač, smrdljika, žuti koprivić.
Na lošijim bonitetnim razredima tla dosegne drveće manje visine, a
donekle se mijenja i poredaj vrsta s obzirom na visine.
U pojedinim dobro uzgojenim sastojinama — a naročito u sačuvanim
prirodnim šumama — navedene vrijednosti znatno su premašene. Nije bilo
rijetko da smo u šumama Gorskog kotara naišli na jele i smreke visoke
preko 45 m. Stara stabla hrasta lužnjaka u Posavini, bukova stabla na Papuku
i drugdje prelaze vrlo često spomenute dimenzije. No te visine svejednako
su još malene u odnosu na sekvoje u Kaliforniji koje premašuju i stotinu
metara.
Primjeri vrlo brzog prirasta u visinu odnose se uglavnom pa tropska i
suptropska područja. Phyllostachys edulis, A. pripada među vrste, koje naj­
jače prirašcuju, te je u južnoj Kini zabilježeno da je ta vrsta narasla 15 do
20 m u 4 ili 5 tjedana.

41
 B r a d l e y (1922) navodi da A l b i z i a m o l u c a n a na Andamskim
otocima naraste od sjemena do visine od 26 m i u promjeru od neko 25
cm u sedam godina. I u umjerenoj zoni Albizia raste također vrlo brzo.

2.3 RAZVOJ I PRIRAST STABLA U DEBLJINU

Isti faktori koji utječu na rast i prirast stabla u visinu djeluju na rast
i prirast stabla u debljinu. I za godišnji debljinski prirast može se reći, da za­
visi o količini rezervnih materija, koje je stablo skupilo u toku prošle godine.
No debljinski rast i prirast stabla, više zavisi o okolini nego visinski rast i
prirast, te se može reći đa je debljinski prirast do određenih granica to veći,
što stablo ima više prostora i svjetlosti. Imajući to pred očima, stručnjaci
često govore o prirastu koji je uvjetovan slobodnim prostorom (njem. »Lich-
tungszuwachs«).

SI. 25. Lažni god (1 ) (Šum .

Enciklopedija)

Godišnji debljinski prirast stabla očituje se u godovima. Širina godova

nije podjednaka uzduž cijelog debla. Godovi su najširi u gornjem dijelu
debla, i to odmah ispod prvih grana; odatle prema dolje njihova širina poste­
peno opada te se pri dnu debla opet proširuje dajući tako donjem dijelu
debla specijalni oblik (vidi si. 12). U praksi se obično mjeri širina godova na
stablu u visini od 1,3 m iznad zemlje.
Svako stablo normalno stvara na godinu jedan god. Izuzetno se može
dogoditi da se u jednoj godini stvori više godova. To su tzv. lažni godovi. Oni
mogu nastati na različite načine. Kao primjer spominjemo stvaranje lažnih
godova zbog drugog listanja u jednoj vegetacijskoj periodi, koje je nastalo
poslije golobrsta. Može se dogoditi da prirast prestane za vrućih ljetnih tje­
dana, pa se ponovno aktivira na koncu iste vegetacijske periode, ako nastane
topla, lijepa jesen. T i n g 1e y (1936) našao je dva goda, formirana u stablima
crvene jabuke iz Astrahana, u godinama kad su jabuke jako rodile. U nor­
malnom godu rano drvo više-manje postepeno prelazi u kasno drvo, koje
se naglo završava i n a . svom kraju se dotiče s ranim drvom slijedeće
godine. Lažne godove, koji se katkad pojavljuju s granicama potpunoga
godišnjeg prirasta, možemo prepoznati po njihovim slabo definiranim vanj­
skim granicama (vidi si. 25). Zbog pojave više godova ili zbog nekontinui-

42
ranih godova ili zbog njihova eventualnog izostanka, brojenje godova ne
indicira uvijek tačnu starost stabla. Tako npr. brojenje godova kod Pinus
palustris, Mill. nije pouzdano. Ta vrsta drveća ne stvara godove u svojoj
ranoj mladosti. Visinski prirast tog bora počinje intenzivnije tek nakon
četvrte godine ili kasnije; do tog vremena godovi nisu vidljivi. Tek nakon
početka prirasta u visinu mladi individuumi formiraju godove. Naravno, u
tom slučaju brojenjem godova ne dobiva se tačna starost stabla.

SI. 26. Patološki god (K ram er, Kozlow ski)

Smrzavice nakon blagih zima često uzrokuju stvaranje »godova mraza«

koji se histološki razlikuju od normalnih godova, kako je to prikazano na
si. 26. Od promjena koje se pojavljuju u »godovima mraza« spominjemo
iskrivljene ksilemske elemente, formiranje parenhimskog staničja, gumozne
tvari, formiranje traumatičnog parenhimskog staničja itd.
God obično čini kompletni krug. Ipak se gdjekad dogodi da kambij
ostane neaktivan na jednoj strani stabla, tako da ne dođe do stvaranja
stanica na toj strani. Diskontinuirani god, koji iz toga rezultira, ne okružuje
stablo nego ulazi u jedan stari god. Jednostrana aktivnost kambija pojavljuje
se kod stabla s jednostranom krošnjom. Katkada je kambijalna aktivnost
prekinuta u vertikalnom smjeru, pa ima za posljedicu prekinute godove. Ti
prekidi mogu biti uzrokovani lokalnom nestašicom auksina ili hrane.
W e c k (1955) navodi da se na lošim staništima za vrijeme nepovoljnih
vegetacijskih prilika može dogoditi da u donjem i srednjem dijelu debla
izostane god. Ipak mi to nismo mogli konstatirati, premda smo motrili i
mjerili rast i prirast stabala u debljinu. U toku naših istraživanja utvrdili

43
smo drugu — tako reći — protivnu činjenicu: da su neka stabla stvorila
rani dio goda prije nego što su prolistala. To je razumljivo, jer između
širine goda i prošlogodišnje količine oborina postoji korelacija. Na temelju
toga razvila se d e n d r o h r o n o l o g i j a , koja po širini godova prosuđuje
kakva je klima bila u prošlosti.
Općenito uzevši, debljinski prirast stabala u našoj zemlji počinje na
koncu mjeseca travnja a završuje se u mjesecu listopadu. Dakako, ima
područja gdje je ta perioda dulja i gdje je kraća. Za šumsko gospodarstvo
vrlo je važno znati kako je raspoređen debljinski prirast u vegetacijskoj
periodi. U pomanjkanju originalnih podataka, poslužit ćemo se podacima
iz strane literature.
U botaničkom vrtu u Edinburgu došli su na temelju istraživanja do
rezultata o distribuciji debljinskog prirasta u pojedinim mjesecima što se
vidi iz tab. 7.

Tabela 7 t ► * * VI
mjeseci IV V VI VII VIII IX Ukupno
mjesečni đeb. prirast u %> od
ukupno proizvedenog
godišnjeg prirasta 3,4 14,1 29,2 29,4 18,9 5,0 100
kumulativni godišnji
debljinski prirast u "/<> 3,4 17,5 46,7 76,1 95,0 100,0 _

Razdijelimo li vegetacijsku periodu u tri grupe po dva mjeseca, moći

ćemo konstatirati općenito da se više od polovice, a katkada pače više od
dvije trećine debljinskog prirasta formira u lipnju i srpnju. Većina promatra­
nih vrsta drveća formira najmanje :jn , a katkada više od s/io svoga prirasta
u toku od tri mjeseca. Tako npr. o b i č n i j a s e n formira 87% od cjelo­
kupnog prirasta od 1. svibnja do 31. srpnja, l i p a formira 85%, a h r a s t
k i t n j a k 79% od cjelokupnog prirasta u isto vrijeme.
Još su interesantniji podaci prema Topcuoglu koje donosimo u
tab. 8.
Tabela 8

Distribucija debljinskog prirasta za vrijeme vegetacijske periode prema Topcuoglu

Mjesečni debl jinski prirast u " o od godišnjeg debljinskog prirasta

bor bor bukva hrast

na osami u sastojini u sastojim u sastojini
mjesec
korijen
korijen

korijen

korijen

_o
stablo

stablo
stablo

■si
svibanj 8 — 10 — 3 — 33 —
lipanj 58 21 32 10 23 5 33 29
srpanj 18 16 42 34 43 26 26 27
kolovoz 13 42 Í4 32 31 32 8 25
rujan 3 19 2 19 — 24 — 16
listopad — 2 - 5 — 11 — 2
studeni — — — — — 2 — 1

44
 Iz te se tabele vidi da je korijenje počelo prirašćivati poslije nadzemnih
dijelova, ali je zato dulje prirašćivalo. Pored toga vidimo i to da je najveći
dio debljinskog prirasta stvoren u lipnju i srpnju. To su mjeseci, kad je
prirašćivanje najintenzivnije.

SI. 27. Debljinski rast i prirast jele (1 ), smreke

(2 ) i evropskog ariša (3 ) na pokusnoj plohi
»Jasle« šumarije Zalesine u Gorskom kotaru
(o rig .)

U normalnim uvjetima debljinski prirast počinje u mladosti polagano,

zatim se povećava, dolazi u fazu velike aktivnosti i zatim se postepeno
smanjuje te bude vrlo malen kod starih stabala. Krivulja koja predočuje
tok rasta stabla u debljinu ima također oblik slova »S » kao i krivulja rasta

45
u visinu s tom razlikom što je krivulja debljinskog rasta spl®štenija> i e ima
često oblik pravca na svom početku. Grafikoni na slijedećim slikama she­
matiziraju rast stabla u debljinu kao funkciju starosti.

dio

•5 « 35 36 *6 Si «5 7S 6i 9S iOS -H6 -VS god

SI. 28. Debljinski rast i prirast bukve (1 ) i gorskog javora

(2 ) na pokusnoj plohi »K u p ja čk i V rh « šumarije Zalesine u
Gorskom kotaru (o rig .)

Razmotrit ćemo one iste vrste drveća s istih lokaliteta koje smo tretirali
pri visinskom rastu i prirastu.
Na si. 27. vidimo kojim se tokom razvija prsni promjer jele, smreke i
ariša. Do 35. godine ariš i smreka pokazuju veće prsne promjere od jele; u
35. godini ariš i smreka imaju oko 30 cm debljine u prsnoj visini za razliku
od jele, koja u toj istoj dobi ima jedva oko 20 cm prsnog promjera bez kore.
To se reflektira u krivuljama debljinskog prirasta, iz kojih se jasno razabira

46
da najprije kulminira debljinski prirast ariša, zatim smreke i tek onda jele.
Ovaj redoslijed u kulminaciji debljinskog prirasta u skladu je s potrebama
tih vrsta drveća za svjetlošću. Za šumsko gospodarstvo tempo debljinskog
prirasta tih triju vrsta drveća od velikog je značenja. Na temelju prednjeg

25 35 *5 55 75 85 95 105 *5 135 135 *15 155 CfoJ

SI. 29. Debljinski rast i prirast hrasta lužnjaka u odjelu 158

gospodarske jedinice » Josip Kozarac« šumarije Lipovljani
i orig.)

saznanja bit će nam jasno zašto su ariš i smreka vrlo povoljne vrste drveća
za produkciju tanjih sortimenata, za razliku od jele koja je mnogo zgodnija
za produkciju debelih sortimenata, jer je njezin rast u debljinu mnogo
postojaniji od rasta ariša i smreke. Debljinski prirast ariša i smreke rano
kulminira i naglo pada, a debljinski prirast jele postiže svoju kulminaciju
kasnije, ali ne opada tako brzo.

47
 Rast gorskog javora u debljinu ima tok krivulje »S« koja nalikuje na
pravac. Kod bukve je također slično (vidi si. 28);
Krivulje debljinskog prirasta prilično su zaobljene za razliku od ana­
lognih krivulja ariša i smreke, koje imaju više-manje šiljate vrhove. Bukva
i gorski javor trebaju tri puta više vremena nego ariš i smreka da postignu
prsni promjer od 30 cm. Razlog tome leži u prvom redu u polaganijem deb-
ljinskom rastu bukve i javora; drugi je razlog u tome što ariš i smreka rastu
na pokusnoj plohi u »Jaslama« na dubokom, glinenom tlu fitocenoze jele
s rebračom (Abieto — Blechnetum, Horv. ), a bukva i gorski javor rastu
na kamenom tlu »Kupjačkog Vrha« fitocenoze bukve i jele (Fagetum —
Abietetosum, Horv.) kako se to vidi na si. 19.
Na si. 29. prikazan je debljinski rast i prirast hrasta lužnjaka u Posavini.
Iz te slike se vidi karakteristika hrasta lužnjaka, da dugo vremena i pod­
jednako prirašćuje u debljinu. Krivulja debljinskog prirasta je vrlo sploštena,
što pokazuje da je debljinski prirast bio prilično podjednak za cijelog
života stabla. Iz toga izlazi da su i godovi prilično podjednake širine. Kri­
vulja rasta nam kaže da je hrastovo stablo u 145. godini postiglo debljinu
od 70 cm bez kore u prsnoj visini. To znači da godišnji poprečni debljinski
prirast iznosi oko 0,5 cm, a da je prosječna širina goda 0,25 cm. Iz krivulje
debljinskog prirasta vidimo da je maksimalni tečajni godišnji debljinski
prirast dosegnuo iznos od 0,68 cm u 45. godini. U starosti od 35— 65. godine
debljinski je prirast bio samo nešto malo veći od 0,6 cm na godinu; u svim
ostalim godinama debljinski prirast bio je manji od 0,6 cm na godinu. To
znači da su godovi na poprečnom presjeku u prsnoj visini stabla uži od 3
mm, izuzevši starost stabla od 35— 65. godine, kad su godovi bili neznatno
širi, što ukazuje na finoću hrastovine. Iz si. 29. vidimo i to da je krivulja
debljinskog prirasta prilično postojana poslije stote godine; ona ima ten­
denciju da se održi na istoj visini, a to znači da analizirani hrast nije ni u
145. godini svog života pokazivao znakove ozbiljnijeg opadanja prirasta. Na
si. 17 prikazana je sastojina u kojoj je analizirani ihrast rastao.

Od vrsta drveća brzog rasta topola pokazuje u mladosti najveći debljin­

ski prirast. Za njom slijedi crna joha, koju ubrzo dosežu i premašuju zelena
duglazija i američki borovac. Iz si. 30. vidi se da je u 25. godini topola postig-
nula prsni promjer od preko 60 cm bez kore, dok su u istoj starosti američki
borovac i zelena duglazija imali nešto više od 20 cm prsnog promjera a crna
joha nešto manje od 20 cm p. p. bez kore.
Od mediteranskih borova primorski bor ima prednost pred alepskim
borom. U trideset i petoj godini primorski bor u Dalmaciji post'ignuo je istu
debljinu kao ariš i smreka u Gorskom kotaru.
Alepski je bor u poredbi s rastom primorskog bora poslije petnaeste
godine postepeno zaostajao, najprije malo, kasnije sve više, tako da mu je
u pedesetoj godini prsni promjer osjetljivo manji od prsnog promjera pri­
morskog bora u istoj dobi, (vidi si. 31).
Razmotrivši sve analizirane vrste drveća, poredat ćemo ih prema vre­
menu kulminacije debljinskog prirasta.

48
 Veličina debljinskog
Vrsta drveća Vrijeme kulminacije prirasta u doba
debljinskog prirasta kulminacije
topola oko 9. god. oko 3,7 cm
crna joha oko 8. god. oko 0,9 cm
alepski bor oko 8. god. oko 1,1 cm
primorski bor oko 12. god. oko 1,3 cm
ariš i američki borovac oko 15. god. oko 1,3 cm
zelena duglazija oko 25. god. oko 1,6 cm
obična smreka oko 32. god. oko 1,5 cm
jela oko 42. god. oko 1,3 cm
hrast- lužnjak oko 45. god. oko 0,7 cm
javor oko 50. god. oko 0,4 cm
bukva oko 80. god. oko 0,4 cm

SI. 30. Debljinski rast i prirast topole (1 ), crne

johe (2 ) američkog borovca (3 ) i zelene dugla-
zije (4 ) u Podravini (o rig .)

49
 Usporedimo li vrijeme kulminacije debljinskog prirasta s vremenom
kulminacije visinskog prirasta, vidjet ćemo da kod nekih vrsta drveća (to­
pola, joha, borovi, duglazija) nema velike razlike u tom vremenu, no kod
drugih vrsta (smreka, javor, jela i bukva) ta je razlika vrlo velika. Odatle
potječe razlikovanje vrsta drveća po tempu prirašćivanja; prvo su vrste
ranog, drugo su vrste kasnog prirasta u debljinu.

SI. 31. Debljinski rast i prirast prim orskog (1 ) i

alepskog bora (2 ) u D alm aciji (okolica Zadra)
(o rig .)

S obzirom na veličinu debljinskog prirasta u vremenu kulminacije na

prvome mjestu se nalazi t o p o l a , zatim dolazi z e l e n a d u g l a z i j a ,
onda o b i č n a s m r e k a , a m e r i č k i b o r o v a c, p r i m o r s k i b o r itd.
Dakako, u drugim ekološkim i gospodarskim prilikama mogu nastati
velike razlike u tome redoslijedu, te ono što smo rekli u tom pogledu za
visinski rast i prirast još više vrijedi za rast i prirast stabla u debljinu.

50
 Na rast i prirast stabla u debljinu može se jako utjecati. Tu činjenicu
koriste uzgajivači šuma. Različitim šumsko-uzgojnim zahvatima oni reguli­
raju debljinski prirast šumskih vrsta drveća u sastojim. Primjenom jakih
proreda pospješuju debljinski prirast stabala, dok slabim proredama — tj.
u gustim sastojinama — usporuju taj prirast. U hrastovim šumama dobivaju

SI. 32. Alepski bor na otoku Šćedru u Dalm aciji (M eštrović).

u prvom slučaju za kraće vrijeme deblja stabla slabije kvalitete a u drugom

slučaju postižu tanja stabla bolje kvalitete. Za druge vrste drveća to ne
mora biti analogno. Kao primjer spominjemo poljski jasen, kojega drvo
širokih godova znači dobru kvalitetu; jasenovina uskih godova obično je
lošija ( B e n i ć , 1955.).

51
 S pomoću debljinskog prirasta može se izračunati plošni ili temeljnički
prirast. Karakteristika tog prirasta leži u tome što je on postojaniji od
debljinskog prirasta. Ako npr. debljinski prirast stabla ostane na istom
nivou, plošni prirast se ipak povećava. To se jasno vidi iz si. 33. gdje smo
shematski prikazali dva jednako široka goda koji imaju različitu površinu.

SI. 33. Odnos između godišnjeg debljinskog prirasta (2z) i plošnog

prirasta ( A G ), (Hawley, S m ith ).

2.4 RAZVOJ I PRIRAST D RVNE MASE STABLA

Sveukupni volumni prirast stabla ne sastoji se samo od drvne supstan­

cije nego i od lišća (iglice), sjemenja, korijenja itd. Pored toga dobar dio
prirasta gubi se respiracijom.
Prema tome možemo uzeti da se sveukupni volumni prirast stabla sastoji
uglavnom od tri dijela: prvi se odnosi na drvnu supstanciju, drugi na lišće,
sjemenje i plodove, a treći na onaj dio koji se gubi respiracijom. Da se mog-
ne izvršiti komparacija sveukupnog godišnjeg prirasta po tim grupama, obič­
no se tretira suha tvar, koja se postiže sušenjem pri temperaturi od 103/105°
C. Mjerenjem težine suhe tvari, koju stablo u toku jedne vegetacijske peri­
ode proizvede, dobiveni su vrlo interesantni podaci. Radi ilustracije dono­
simo u tabeli 9 P o l s t e r o v e rezultate mjerenja. Iz te tabele se vidi da ni
u najpovoljnijim slučajevima na prirast drvne supstancije— ili na tzv. upo­
trebljivi prirast — ne otpada 50% od sveukupnog volumnog prirasta stabla.
Istraživanja B o y s e n — J e n s e n a i C. M. M o l l e r a dala su slične
rezultate.
Tabela 9
lišće, iglice,
prirast drvne otpale grane, gubici zbog sveukupni
starost supstancije grančice, ot­ respiracije prirast
pala kora itd.
tone »/o tone •/« tone % tone %-
20 9,5 45 5,0 24 6,5 31 21,0 100
40 10,0 38 5,5 21 11,0 41 26,5 100
60 9,5 33 5,0 18 14,0 49 28,5 100
80 8,5 30 4,5 16 15,5 54 28,5 100
100 7,0 25 4.0 14 17,0 61 28,0 100

52
 Mjerenje suhe supstancije ima osobito značenje ako želimo komparirati
produktivnu sposobnost pojedinih vrsta drveća na istom staništu. U tom
pogledu mogu nam poslužiti B u r g e r o v i podaci o učešću drvne materije
u istom volumenu pojedinih vrsta drveća:

američki borovac 21%

smreka i jela 24— 25%
obični bor 25%
ariš 30%
hrast 36%
bukva 37%

Imajući pred očima te relacije B u r g e r je u svojim istraživanjima

došao do zaključka da određeno stanište proizvodi jednaku količinu suhe
tvari bez obzira na vrstu drveća. S obzirom na suhu tvar svejedno je da li
će se proizvesti 10 m3 bukovine ili 18 m3 američkog borovca.
Ipak treba priznati da u šumskom gospodarstvu ne dolazi do izražaja
suha tvar nego proizvedena drvna masa. Stoga sa gledišta šumarske ekonomike
nije svejedno da li će se na nekom staništu proizvesti 18 m3 američkog
borovca ili 10 m3 bukovine.*
Zanimljivi su B u r g e r o v i podaci o potrebnoj količini iglica (lišća)
za produkciju 1 m3 prirasta drvne supstancije. Ti se podaci nalaze u tabeli 10.

Tabela 10
za proizvodnju 1 m:i drvne mase
potrebno je
vrsta drveća
svježih iglica površina iglica
(lišća) kg (lišća) m2
20—45 god. duglazija 900— 1.500 5.900—9.800
80 god. bor 1.200 6.500
50—105 god. ariš u nizini 600 6.300
ariš u višem položaju 2.500 26.400
40 god. smreka 1.640—2.500 10.400— 16.400
56 god. jela 1.500 8.800
stara jela u prebornoj šumi 3.200 18.900
mladi hrast 1.300 16.100
stari hrast 1.000 12.400
80 god. dominantna bukva 700 13.000
80 god. potisnuta bukva 1.400 34.000

* Novija istraživanja dat će u tom smjeru jasnije rezultate naročito što se

tiče topole i ostalih vrsta drveća brzog rasta i velikog prirasta.

53
 Iz te tabele se jasno vidi da je produktivna sposobnost pojedinih šum­
skih vrsta drveća različita. Za određenu vrstu drveća u određenoj biljnoj
zajednici potvrđena je korelacija između površine krošnje stabla i plošnog
prirasta.

H3

SI. 34. Shematska bilanca potroška mineralnih tvari za proizvodnju

10 tona m aterije prirasta (A ubert i G ut)

Šumske vrste drveća pokazuju u svom prirašćivanju naročito svojstvo

s obzirom na potrošnju mineralnih h r a n i v a. Glavni elementi, koji su
potrebni stablu za formiranje prirasta jesu dušik (N ), kalcij (C a), kalij (K )
i fosfor (P ). Za godišnju proizvodnju materije od neko 10 tona šuma crpe

54
iz tla oko: 61 kg N, 113 kg Ca, 14 kg P i 14 kg K po jednom hektaru. Od tih
202 kg samo 18 kg sudjeluje u izgradnji drvne mase a ostatak od 184 kg
sadržan je uglavnom u lišću (vidi si. 34). Kako se u redovitom šumskom
gospodarstvu iz šume odnosi samo drvna masa a lišće, grane i grančice
ostaju u šumi, proizlazi da veći dio mineranih tvari ostaje u šumi; štoviše
one se gomilaju u površinskom sloju tla, jer šumsko drveće crpe mineralne
tvari iz dubljih slojeva i odlaže ih na površinu. Deficit na dušiku od 8 kg
kompenziran je dušikom koji iz atmosfere dolazi u tlo s kišnicom. Zahva­
ljujući tom procesu, mnoge šumske vrste drveća popravljaju tlo i stvaraju
humus.*
Drvna masa stabla raste s visinom i s promjerom od njegova rođenja
do smrti. Krivulja rasta drvne mase stabla ima također oblik slova »S«, no
tačka infleksije na toj krivulji dolazi još kasnije nego kod krivulje rasta u
visinu i debljinu, što ima svoju reperkusiju na kulminaciju volumnog pri­
rasta. Uz inače jednake okolnosti, volumni prirast kulminira poslije visin­
skog, debljinskog i plošnog prirasta. Karakteristika volumnog prirasta stabla
leži u tome da ne opada tako naglo kao visinski i debljinski prirast nego se
dulje vrijeme zadržava po prilici na istom nivou. Ova karakteristika volum­
nog prirasta objašnjava se činjenicom što u volumnom prirastu debljinski
prirast sudjeluje s kvadratom, tako da smanjenje debljinskog prirasta ne
mora imati za posljedicu opadanje volumnog prirasta. Sa starošću stabla
godišnji debljinski prirast postepeno opada — godovi postaju sve uži i uži
— no odgovarajući volumni prirast zadržava se dulje vremena na približno
istom nivou te počne opadati tek onda kad godovi postanu znatno uži.
Općenito bi se moglo reći: što je polaganiji razvoj stabla u mladosti, to
kasnije nastaje kulminacija njegova prirasta, te se mogu očekivati manje
apsolutne vrijednosti o prirastu u toj kulminaciji, ali se zato postignuti
maksimalni prirast dugo vremena zadržava poprilici na istom nivou. Čini
se da je konačni sveukupni prirast to veći, što je polaganiji razvoj stabala
u mladosti. Taj fenomen je najizrazitiji kod hrasta za koji naš narod kaže
da 100 godina raste, 100 godina živi i 100 godina umire.
Da bolje upoznamo tok rasta i prirasta pojedinih vrsta drveća, razmo­
trit ćemo rast i prirast odabranih vrsta koje smo u tu svrhu analizirali i
već tretirali s obzirom na njihov visinski i debljinski rast i prirast.
Što se tiče ariša, smreke i jele na pokusnoj plohi «Jasle« u Gorskom
kotaru, prijašnja naša konstatacija još se više potvrđuje s obzirom na
produktivnu sposobnost tih vrsta drveća. Ariš i smreka su produktivniji od
jele, ako se cilj gospodarenja sastoji u produkciji tankih sortimenata. Drvna
masa tridesetgodišnjeg ariševa stabla (0,41 m3) sedam puta je veća, a drvna
masa smrekova stabla (0,18 m3) tri puta je veća od isto tako starog jelovog
stabla (0,06 m3) na spomenutoj pokusnoj plohi. No u šezdeset i petoj godini
situacija je potpuno drugačija: jelovo i smrekovo stablo imaju približno
jednaku drvnu masu (oko 3,2 m3) a drvna masa ariševa stabla dva puta je
manja (1,6 m3).

* Ipak se u intenzivnom šumskom gospodarstvu đubri tlo. To naročito dolazi

do izražaja u plantažnom uzgoju šuma, gdje se s pomoću fertilizatora pospješuje
prirast šumskih vrsta drveća.

55
 Iz si. 35. vidimo da kulminacija godišnjeg volumnog prirasta pada kod
ariša u 35. godini, kod smreke u 6(X a kod jele u 75. godini. Te starosti nam

SI. 35. Volum ni rast i prirast jele (1 ), smreke (2 )

i evropskog ariša (3 ) na pokusnoj plohi »Jasle«
šumarije Zalesine u Gorskom kotaru (o rig .)

indiciraju u ovom slučaju konkretne zrelosti tih triju stabala: 35, 60 i 75

godina. Na našoj pokusnoj plohi u tim starostima spomenute vrste drveća
postižu ove dimenzije:

vrsta drveća prsni p r o mj e r drvna ma s a

evropski ariš oko 39 cm oko 0,65 m3
smreka oko 53 cm oko 2,50 ms
jela oko 57 cm oko 4,50 m3

56
 Odatle se jasno vidi v e l i k a p r o d u k t i v n a v r i j e d n o s t d o m a ­
će j e l e , k a d s e u z g a j a z a p r o d u k c i j u d e b l j i h s o r t i m e -
n a t a.
Analizirano jelovo stablo u dobi kulminacije svog volumnog prirasta u
75. godini dalo je na pokusnoj plohi »Jasle« 0,15 m3 prirasta na godinu;
smrekovo stablo u dobi od 60 godina priraste na istoj plohi 0.09 m3 na go­
dinu, a ariš u dobi od 35. godine jedva 0.04 m3.

SI. 36. V olum ni rast i prirast bukve (1 ) i gor­

skog javora (2 ) na pokusnoj plohi u »K upjačkom
V rh u « šumarije Zalesine u Gorskom kotaru
( orig.)

Volumni rast i prirast bukve i gorskog javora na si. 36. pokazuje nam da
bukva još nije postignula kulminaciju svog volumnog prirasta a kod javora
ta je kulminacija nastala u 85. godini. Razlog treba tražiti u činjenici da je
bukva vrsta drveća sjene i da su ekološki uvjeti, gdje je rasla, vrlo teški.

57
 Na si. 37. prikazan je tok razvoja drvne mase hrasta lužnjaka u odjelu
158 lipovljanske šumarije. Krivulje rasta i prirasta na toj slici govore nam da
je hrast lužnjak v r s t a d r v e ć a d u g o g a v i j e k a . Kulminacija volum-

Sl. 37. Volum ni rast i prirast hrasta lužnjaka u odjelu 158

gospodarske jedinice »Josip Kozarac« u šum ariji Lipovljani
u Posavini (o rig .)

nog prirasta nastala je oko stote godine, kad je godišnji prirast analiziranog
stabla iznosio oko 0,06 m3. Poslije stote godine taj prirast je neznatno pao i
zadržao se dugo vremena po prilici na istom nivou od neko 0,05 m3 na godinu,
što se vidi iz krivulje volumnog prirasta na si. 37.

58
 Od vrsta drveća velikog prirasta na prvo mjesto dolazi topola, koja je
u dobi od 15 godina prirasla na godinu oko 0,12 m3 drvne mase. Ostale vrste
drveća brzog rasta kao npr. zelena duglazija, američki borovac i crna joha
daleko zaostaju za topolom, kako se to vidi iz si. 38. Naravno, u drugim pri­
likama te razlike mogu biti znatno manje.

SI. 38. V olum ni rast i prirast topole ( l ) , crne

johe (2 ) američkog borovca (3 ) i zelene dugla-
zije (4 ) u Podravini (orig .)

SI. 39. nas upućuje da primorski bor može biti mnogo produktivniji od
alepskog bora; u starosti od 50 godina drvna masa primorskog bora iznosila
je oko 0,85 m3 a alepskog bora oko 0,61 m3. Od desete godine nadalje primor­
ski bor ima stalno veću drvnu masu od alepskog bora. Analogno je i sa volum-
nim prirastom, izuzevši vrijeme poslije četrdesete godine, kad je godišnji
volumni prirast primorskog bora počeo naglije opadati nego prirast alepskog
bora.

59
 Radi ilustracije navest ćemo ovdje vrijeme kulminacije volumnog pri­
rasta s maksimalnim iznosom tog prirasta za istraživane vrste drveća.

SI. 39. Volum ni rast i prirast prim orskog (1 ) i

alepskog bora (2 ) u D alm aciji ( okolica Zadra)
(o rig .)

Iz pregleda na str. 61. vidimo da topola, primorski bor, ariš i alepski bor
pokazuju mnogo raniju kulminaciju volumnog prirasta nego javor, smreka, je­
la i bukva. U drugim uvjetima — dakako — ovaj redoslijed može biti promije­
njen jer tok rasta i prirasta drvne mase stabla zavisi između ostalih faktora

60
naročito o položaju i prostoru što ih stablo ima u sastojini. Stabla koja rastu
u gustom sklopu ne mogu u dovoljnoj mjeri razviti svoje korijenje i svoju
krošnju; stoga im volumni prirast prerano opada i prerano se smanjuje.

vrijeme kulminacije maksimalni godišnji

volumnog prirasta volumni prirast

topola oko 15 god. 0,125 m3

crna joha — 0,016 m3
primorski bor oko 25 god. 0,0258 m3
alepski bor oko 35 god. 0,0200 m'1
ariš oko 35 god. 0,039 m3
američki borovac — 0,034 m3
zelena duglazija — 0,057 m3
obična smreka oko 60 god. 0,092 ms
jela oko 75 god. 0,145 m3
javor oko 90 god. 0,014 m5
hrast lužnjak oko 95 god. 0,064 m!
bukva — 0,028 m3

SI. 40. Utjecaj prorede na volum ni prirast jelova

stabla (C u if)

Međutim, ako se stablu pravodobno dade više prostora i svjetlosti, ono

će se dobro razviti, štoviše, to će stimulirati volumni prirast stabla, kako je
to prikazano na si. 40. gdje se vidi pozitivni utjecaj prorede na volumni pri­
rast stabla.

61
 Ipak ne treba očekivati, da su šumske vrste drveća tako plastične, da je
moguće u svako vrijeme postignuti analognu stimulaciju prirasta. Kod hrasta
i bora to je naročito teško, jer te vrste drveća nemaju onu sposobnost, koju
ima bukva i jela. Ova posljednja vrsta može i poslije stogodišni* 'astora na­
glo prirašćivati ako joj se dade dovoljno prostora i svjetlosti Ipak i tu ima
jedna granica, te će jelova stabla, koja su bila predugo zastrta, slabije pri­
rašćivati od onih koja su pravodobno oslobođena. To nam lijepo ilustriraju
grafikoni A. S c h a e f f e r a o razvoju drvne mase jelovih stabala, prikazani
na si. 41.

SI. 41. Razvoj drvne mase jelovih stabala koja su

bila na vrijem e oslobođena (1 ) i (2 ) i onih koja
su bila zastrta preko 100 godina (3 ) i (4 ) (H u ffe l).

Pored volumnog prirasta stabla treba voditi računa i o njegovoj vrijeđ-

nosti. U tom slučaju govorimo o kvalitetnom prirastu, koji je od osnovnog
značenja za šumsko gospodarstvo. Vanredno je velika razlika na kakvom se
stablu gomila volumni prirast. Vrijednost godišnjeg volumnog prirasta od
0.1 m:i na dva hrastova stabla različite kvalitete može varirati deset i više
puta — već prema tome kakve su kvalitete ta stabla. Zato uzgajanje šuma
poduzima različite mjere, da uzgoji što vrednija stabla. No pored tehnike
uzgoja i ekoloških faktora za postizavanje tog cilja važna su također i unu­
trašnja svojstva stabala unutar iste vrste. Zato se na različite načine izabiru
(selekcioniraju) ona stabla, koja pokazuju dobar kvalitetni prirast; ide se
još dalje pa se oplemenjuju ili križaju, da bi se postignuli vredniji indi­
viduumi.

62
 TkEC'i DIO

3 RAZVOJ I PRIRAST SASTOJINA

.. .. .v v
Sastojina nije obična suma stabala nego je to biocenoza mnogobrojnih
individuuma koji su povezani u jednu cjelinu gdje vladaju različiti odnosi.
Pojedini individuumi u sastojini vrlo različito priraščuju; mnogi su u toku
svog života eliminirani iz sastojine umjetnom ili prirodnom selekcijom, što
ima za posljedicu da je razvoj i prirast'sastojine drugačiji od razvoja i pri­
rasta pojedinog stabla*
U svojim razmatranjima razlikovat ćemo jednodobne i preborne sasto­
jine, jer između njih ima velikih razlika kako u njihovoj konstituciji, tako i
u njihovu razvoju i prirastu.
Jednodobna sastojina prolazi u toku svog razvoja različite faze od mla-
dika, letvenjaka pa sve do odrasle sastojine koja se u određeno vrijeme po-
siječe čistom ili oplodnom sječom. U toku razvoja jednodobne sastojine
čišćenjem i proredom realizira se samo jedan dio prirasta sastojine, a drugi
dio kumulira se u sastojini, da se u dobi njezine zrelosti iskoristi. Skup jedno-
dobniih sastojina različitih starosti čini visoku regularnu šumu.
U prebornoj sastojini je drugačije. Preborna je sastojina takve konsti­
tucije da je redovno uvijek više-manje podjednaka; u njoj se redovno reali­
zira cjelokupni prirast, a drvna zaliha u sastojini ostaje konstantna.
"Jednodobna sastojina prolazi u svom razvoju od svoje mladosti do sta­
rosti različite faze; kod preborne sastojine to se ne dešava, jer ona ostaje
stalno više-manje nepromijenjena.

3.1 JEDNODOBNE CISTE SASTOJINE

U početnoj fazi svog razvoja jednodobna sastojina sastoji se od velikog

broja individuuma. U toku razvoja sastojine dolazi do borbe između njih, jer
u sastojini nema dovoljno prostora da bi se svi individuumi mogli dobro i
lijepo razviti. Već u ranoj mladosti sastojine najjači individuumi preuzimlju
vodstvo, izdižu se u svojoj okolini, nadvisuju svoje susjede i tako pronalaze
slobodan prostor za daljnji razvoj. Istodobno potisnuti individuumi zaostaju
u rastu i postepeno propadaju. Na taj se način stabla u sastojini grupiraju
u etaže: od sloja dominantnih stabala do sloja potpuno potisnutih stabala
koja su na putu da propadnu. Sloj dominantnih stabala, koja primaju di­

63
rektnu svjetlost, stariji autori zovu »glavnom sastojinom« za razliku od sloja
potisnutih stabala, koja zovu »sporednom sastojinom«. Odatle proizlaze
termini: glavni prihodi i međuprihodi — prvi potječu od stabala zrelih za
sječu,jdrugi se^odnose na stabla koja se postepeno iz sastojine izlučuju.
Neprestano izlučivanje stabala iz sastojine vrši se uvijek na štetu naj­
slabijih stabala. To je razlog da srednja sastojinska visina i srednji sastojinski
prsni promjer rastu brže od pojedinih stabala u sastojiuUZato je razvoj i
prirast sastojine lazličit od prirasta pojedinih stabala*
...

SI. 42. Shematska slika normalne šume (o rig .)

Da se dobije tačan uvid u razvoj i prirast jedne sastojine, trebalo bi je

promatrati i mjeriti od njezina osnivanja do sječe, recimo npr. od prve do
stote godine. No mjesto razvoja jedne sastojine možemo zamisliti jedan niz
od sto sastojina različitih starosti od prve do stote godine, koje rastu u pod­
jednakim ekološkim i gospodarskim prilikama. Takav niz sastojina osigurava
kontinuitet prihoda i zovu ga normalnom šumom, koja je shematski prika­
zana na si. 42. Iz te se slike vidi da je drvna masa najstarije sastojine jed­
naka sumi prirasta svih sastojina.
Dakako, gotovo je nemoguće pronaći takav potpuni niz sastojina u pri­
rodnoj šumi, no ipak se na taj način može istražiti razvoj i prirast sastojine.
Najjednostavniji je grafički postupak, koji se sastoji u tome, da se na apscisu
nanesu starosti sastojina a na ordinatu odgovarajuće srednje sastojinske
visine odnosno srednji sastojinski promjeri ili drvne mase. Tako se dobiva
razvoj i prirast srednje sastojinske visine, prsnog promjera i drvne mase
sastojine. U većini zemalja izvršena su sistematska istraživanja u tom smjeru.
Rezultat tih istraživanja jesu prirasno-prihodne tablice, koje za različite vrste
drveća i različite prilike daju podatke o razvoju i prirastu optimalnih sasto­
jina. Prirasno-prihodne tablice jesu u stvari numerički podaci za »normalnu
šumu«.„
—---------e
Radi pregleda donosimo ovdje popis važnijih njemačkih prirasno-pri-
hodnih tablica s naznakom tko ih je izradio, i kada i gdje su publicirane.

64
 Tabela 11
godina
vrste drveća prorede autor publici­ literatura
ranja
hrast umjerene J ü t t n e r 1955 M, u. H. Schaper, Hannover,
jake J ü 11 n e r 1955 1957.
crveni hrast Bauer 1955 Die Roteiche, 1953 bei J. D.
Sauerländer, Frankfurt a. M.
bukva umjerene W i e d e ­ 1931 Die Rotbuche 1931, Mitt. aus
ma n n Forstwirtschaft und Forstwis­
senschaft 1932.
bukva jake Wiede­
ma nn 1931
vrlo j ake Wiede­ (Lichtungsbetr.), Zeitschrift
ma n n 1943 für Forst- und Jagdwesen 1943.
crna joha jake Mi t s c h e r ­ Untersuchung über Zuwachs
lich 1945 und Form der Schwarzerle,
Neudamm 1902.
jasen slabe Wi mme n - Wachstum und Ertrag der
auer 1919 Esche, Allgemeine Forst- und
Jagdzeitung 1919.
breza Schwap- Zeitschrift für Forst- und
p ach 1903 Jagdwesen 1903.
%
bagrem E r t e 1d 1951 Die Robinie und ihr Holz. Dt.
Bauern-verlag, Berlin 1952.
topol a* C r o c o 11 1954 Forstwissenschaftliches
Centralblatt 1956.
topola Bl ume 1951 H e s m e r, H.: Das Pappel­
buch, Bonn 1951.
smreka V a ns e l o w 1951 V a n s e 1o w, K.: Fichtener-
tragstafel für Südbayern Un­
tersuchungen über Zuwachs,
Ertrag, Stammformen und
Struktur reiner Fichtenbe­
stände in Südbayern, Forst-
w'issenschaftliches Central­
blatt 1951, S. 409.
smreka umjerene W i e d e ­ Die Fichte, 1936, Mitt. aus
ma nn 1936 Forstwirtschaft und Forstwis­
jake Wiede­ senschaft 1937.
ma nn 1942 Mitt. aus Forstwirtschaft und
Wiede­ Forstwissenschaft 1942, S. 287.
ma nn 1936
smreka Z i mme r l e 1947 Zi mme r l e , H.: Beiträge zur
Biologie der Fichte in Würt­
temberg. Mitt. der Württem-
bergischen Forstlichen Ver­
suchsanstalt 1947, Bd. 8, Lud­
wigsburg 1949.
sitkanska M. u H. Schaper, Hannover,
smr eka umjerene S c h o b e r 1955 1957.
zelena >>
d u g 1a z i j a umjerene S c h o b e r 1956

* V id i d e ta ljn ije na str. 277— 292.

65
jela umjerene H a u s s e r 1956 Die Weisstanne in Ostfries­
umjerene G. D. land, Forstwissenschaftliches
Schmi dt 1955 Centralblatt 1951.
bor umjerene W i e d e ­ 1943 Die Kiefer, 1948 bei Schaper,
ma n n Hannover.
jake Wiede­
ma n n 1943
vrlo jake W i e d e ­
ma n n 1943
e v r o p s k i ar i š umjerene S c h o b e r 1946 Die Lärche, 1949 bei Schaper,
jake Schober 1946 Hannover.
j a p a n s k i ar i š umjerene S c h o b e r 1953 Die Japanische Lärche, 1953
bei J. D. Sauerländer, Frank­
furt a. M.

I 3.1.1 Razvoj i prirast jednodobne sastojine u visinu

Srednja sastojinska visina nema isti razvojni tok kao visina pojedinih
stabala u sastojini. Dva su faktora, koji utječu na srednju sastojinsku visinu.
Prvi se sastoji u visinskom prirastu svih stabala, drugi leži u kontinuiranom
■Eliminiranju najnižih individuuma, što utječe na povećanje srednje sasto-
jinske visine*
Na si. 45* prikazujemo razvojni tok srednje sastojinske visine. Iz te se
slike vidi kako se svakom proredom uklanjaju u većoj mjeri tanja stabla.
Stoga se nakon svake prorede vrijednosti srednjih stabala podižu naviše.
Zato kulminacija srednje sastojinske visine pada uvijek vremenski kasnije
u poredbi s^ Kumnnaciioni Visinskog bnrasta pojedinih stabala.
No zakoni koji djelu ju na razvoj srednje sastojinske "visine analogni
su onima koji djeluju na razvoj visine pojedinih stabala. Godišnji visinski
prirasti u početku su maleni, zatim se povećavaju, dosežu kulminaciju, iza
koje se smanjuju i konačno prestaju. Prema tome tok razvoja srednje
sastojinske visine pokazuje također oblik krivulje slova »S «, kad se srednja
sastojinska visina promatra kao funkcija starosti sastojme? Radi ilustracije
navodimo ovdje razvoj srednje sastojinske visine za smreku na I bonitetnom
razredu prema W i e d e m a n n o v i m prirasno-prihodnim tablicama. Kri­
vulja rasta srednje sastojinske visine ima svoj pandan u prirasnoj krivulji,
koja se nalazi na si. 44.
No razvoj srednje sastojinske visine može se promatrati kao funkcija
prsnog promjera, a to se u šumarskoj praksi češće i radi. U tom slučaju
valja razlikovati visinske krivulje pojedinih sastojina od visinske krivulje
cijele šume. Ove prve se pomiču kako sastojina raste za razliku od druge,
koja ima stalniji karakter.
To ima svoju reperkusiju u uređivanju šuma kad se utvrđuje drvna
masa i volumni prirast. Ako npr. danas izaberemo ili konstruiramo za jednu
50-godišnju sastojinu jednoulaznu tablicu drvnih masa (uređajnu tablicu ili
tarifu) na temelju sadašnje visinske krivulje te sastojine, jasno je da kon­
struirana tablica ne će vrijediti za tu istu sastojinu nakon 10, 20 ili više
godina. Razlog leži u pomaku visinske krivulje. S c h a e f f e r o v e tarife,
koje su uglavnom namijenjene za atvfđivanje drvne mase i prirasta jedno-
dobnih sastojina, imaju taj smisao da se u toku razvoja sastojine mijenja
tarifa. S c h a e f f e r o v e tarife donosimo u tabeli 12.

66
 godine

SI. 43. Shematska slika o visinskom rastu p oje­

dinih stabala (a ) i o toku razvoja srednje sasto-
jinske visine smrekove sastojine ( b ) ; ( c ) dijelovi
krivulja pravog visinskog prirasta srednjih sta­
bala u periodama bez prorede; (d ) skok u raz­
voju visine zbog prorede (W eck ).

Srednja visina sastojine važan je elemenat, jer se na temelju nje može

utvrditi produkcija. U tom smislu spominjemo E i c h o r n o v zakon prema
kojem je sveukupna produkcija jedne jednodobne sastojine funkcija nje­
zine srednje visine (h ). To znači da se sveukupna produkcija jednodobne
sastojine može utvrditi na temelju njezine srednje visine i onda kad ne
poznajemo njezinu starost. U južnoj Njemačkoj je M o o s m a y e r izrazio
sveukupnu produkciju smrekovih sastojina ovom funkcijom:

sveukupna produkcija = — 265 + 46,8 h — 1,06 h2 + 0,033 h3

Kasnije su H u m m e l i C h r i s t i e u Engleskoj a S c h o b e r u N je­

mačkoj pokazali da korelacija između sveukupne produkcije i srednje sasto-
jinske visine postoji u samim klimatskim oblastima. To znači da ćemo u
različitim klimatima za istu srednju sastojinsku visinu imati različite pro­
dukcije.

67
 “l
52-
30*

»i

27

«■

0 10 20 90 10 50 to 70 90 90 100 no 120 190 go af

SI. 44. Rast i prirast srednje sastojinske visine za smreku

na I bonitetu prema Wiedemannovim prirasno-prihodnim tablicama (o rig .)

3.1.2 Razvoj i prirast jednodobne sastojine u debljinu

Kad promatramo razvojni tok sastojine u debljinu, primijetit ćemo

razlike u debljini pojedinih stabala, premda su sva stabla jednako stara.
Te su razlike to veće, što je sastojina starija. To nam ilustrira slika 45 na
kojoj smo pomoću M c. A r d l o v i h prirasno-prihodnih tablica prikazali
distribuciju stabala zelene duglazije s obzirom na njihovu debljinu u prsnoj
visini u pojedinim godinama starosti: 40, 60, 100 i 140. Iz te se slike vidi
kako se s povećanjem srednjeg sastojinskog promjera povećavaju i razlike
u debljinama stabala. U mladoj sastojini frekvencijske krivulje broja sta­
bala su šiljaste; kasnije postaju sve sploštenije.
Što se tiče razvoja srednjeg sastojinskog prsnog promjera vrijedi uglav­
nom ono što smo rekli za razvoj srednje sastojinske visine.
Radi ilustracije prikazujemo na si. 46. razvoj srednjeg sastojinskog
prsnog promjera za poljski jasen sa područja lipovljanske šumarije u Posa­
vini služeći se P l a v š i ć e v i m istraživanjima. Spomenuta slika prikazuje

68
 rO
» CN LO OO CN vq '“ J oo LO ro *-H T—( i-H CN ro NO ON ro oo
CN Ö Ö o r—H —( 1 CN cn ro LO v¿ r-' OO ON o T-i ro
T-H
CM
CN r-- vq r— r—
H O oo oo ON O CN LO oo CN
T-H O Ö o y—i 1 CN cn ro LO LO vO ON Ö CN

CN
M ÏN r- 1-H LO O nO <N O oo vq nO nO oo O ro
T"H Ö Ö Ö T-H —
1
i CN CN ro r - 3 LO* vO oô ON CN ro
T_H 1 1
r_(
CN ■i; r— O lo ON LO OO vq rf ro ro ro vq ON <N
T__l O o o i—H T —
1 i—î CN ro ro io' nO r-' oo ON o ro
T—
1
O
vO CN r- O ON O ["_ CN i—
t p p CN
'r—
1 O Ö o y—i r—( »—i CN ro ro lO nO oo ON Ö t—
H CN

ON
LO ; n* vq O ro OO ro ON LO CN p OO r- t-; oo ON
o o O T—ï i—i T
—Í CN CN ro LO LO V¿ oo* ON O CN

oo
Tf- *-« n* sq ON ro r^- CN O oo vq ro ro ro vq
o o o Ö t—i —
3
i <N (N ro LO vd r-' oo ON Ö
11
r-
rO ro vq ON CN NO ’“H NO Ol oo LO ro T—
1p ON ON o y—
i
T“1 o ö o Ö T—« T-H CN CN ro ro LO vO r-' OO o
1tq »
r-
.^ CN ro 'O oo CN vq p LO T—( t ; ro i—- OO nO LO LO vO
: i—i '“H Ö O Ö o 1
-H T-H CN (N ro ro 3
"= - LO LO vO N oô ON O
Ph
< vO
T—J co LO 30 *“2 LO ON ON LO r-H OO lO ro CN »—( p O :
iH
T—
i O O o Ö r—i T—! 1—
5 CN CN ro LO NO oo OÑ O :
r—t j
W m
> o
*0
c
t—
o
; co
Ö
lo
o
t"-
Ö
O oo CN
CN CN
ro
cO
ON
ro
LO CN
LO
o
NO
oo
V¿
vO
r-'
LO
oo
LO j
ON
1o
c*
1w ON ro LO O ro r'- ’-H vq ’-H K ro O CN i-H O
: Ph
Ö Ö O Ö *-4 CN CN ro ro* LO LO nO r-‘ oo ON
Ph
ro
OO rO ON CN vq O ON LO p ro O oo vq
i « i
Ö O o o O —' — CN CN CN ro LO vO NO* t"-' OO

\x\
:< ,

CN
cJ î c- CN Tl- vq ON CN LO ON ro r- CN OO O r-; r —
1 ON i
C/D O O o o o *"* CN CN ro' ro LO LO vO ;

CN
■o J CN vq OO J r- y—
* vq O LO y—
i t^; ro ON vq
O Ö o Ö o ,"H CN CN ro ro LO LO NO IN

lo CN m oo O ro \q O OO ro oo ro ON LO CN ON
o O o o Ö CN CN CN ro ro" LO* nO nO

o
'-h CN ro LO r- ON CN LO OO CN vq O LO p LO T— - ro j
Ö O O o o O CN CN ro ro LO LO* VO ;

ON
ro p (N ro LO •o ON r-j O CO CN <N r-; CN OO
*>
Ö Ö O Ö o Ö T-H CN CN CN ro’ ro lO lO

OO
CN o CN ro -^- 1 NO oo O CN «o OO O] LO ON ro oq CN ro '
Ö O O Ö Ö Ö vH T-H CN CN CN ro ro* t;î : LO

r-~ lo
,— i o ■r-H CM rT LO r- ON 1— i vq O ro vq O 't oo ro r-.
Ö Ö Ö O o o O T— ( CN CN CN ro ro ro t í1

« à
5h O S m o m O LO o LO o LO o LO O LO O LO o lO o
P m *h o CN CN ro ro LO LO NO VO r - r - oo oo ON o . o
a

< 9
 SI. 45. Distribucija stabala zelene duglazije po debljinskim
stepenima u različitim godinama starosti sastojine (o rig .)
Dcm

10 -

3 0 * 0 30 60 70 6 0 30 4 0 0 g o d

SI. 46. Razvoj srednjeg sastojinskog prsnog prom jera za poljski

jasen u gospodarskoj jed in ici »Josip Kozarac« šumarije Lipovljani
na I i I I bonitetu (o rig .)

70
SI. 47. 7O-godišnja sastojina poljskog jasena, odjel 70/b. gospodarske jedinice »Josip
Kozarac« šumarije Lipovljani u Posavini (orig .)
 SI. 48. 50-godišnja sastojina hrasta lužnjaka u odjelu 100/b gospo­
darske jedinice » Josip Kozarac« šumarije Lipovljani u Posavini
(o rig .)

razvoj srednjeg sastojinskog promjera gornje etaže na I i II bonitetu. Vrlo

polagani razvoj srednjeg promjera u tom slučaju treba pripisati slabom ili
nikakvom prorjeđivanju jasenovih sastojina u toj šumi koja je pregusta
kako se to vidi na si. 47. Dakako, takav način gospodarenja bio je pogrešan.
Iz rasta i prirasta u debljinu može se lako dobiti plošni (temeljnički) rast
i prirast.

Razvoj temeljnice sastojine kao funkcije starosti ima također tok kri­
vulje »S«. No taj je tok različit prema vrstama drveća. U hrastovim, borovim,
brezovim i topolovim sastojinama temeljnica vrlo brzo postiže određeni iznos

72
i na tom gotovo istom nivou (oko 32—=38 m2) temeljnica ostaje sve do kasne
starosti sastojine. U jelovim, bukovim i smrekovim sastojinama je drugačije.
Ondje temeljnica pokazuje stalnu tendenciju povećavanja te može doseći
čak iznos od 80 m2/ha. Shematski tok razvoja temeljnice za različite vrste
drveća prikazan je na si. 49.

(jodmm

Si. 49. Shematska slika razvoja tem eljnice za

različite vrste drveća (orig .)

(iTTj) Razvoj i prirast drvne mase jednodobne sastojine

Drvna masa sastojine u ranoj mladosti vrlo je malena; polagano se pove­

ćava i tek kasnije, u srednjoj dobi sastojine, naglo se povećava. Kasnije se
to povećavanje drvne mase usporava, ali ipak ne prestaje sve dok sastojina
ne počne propadati.
Razvoj drvne mase sastojine od njezina osnivanja do sječe možemo pra­
titi na dva načina, prvo, da promatramo ¿ygi^ugiM_4 uxnzvgdenu drvnu masu
i, drugo, da promatramo samo drvnu masu sastojine na panju. U prvom slu­
čaju govorimo o ukupno proizvedenoj masi; u drugom slučaju o razvoju
drvne mase na panju, tj. o razvoju drvne mase sastojine.
Da bi se dobio uvid o mogućnostima šumske produkcije, sabrali smo u
tab. 13. podatke o ukupno proizvedenoj drvnoj masi na 1 hektaru za I bonitet.
Uzeli smo u obzir različite vrste drveća iz različitih prirasno-prihodnih tablica.
Ako uzmemo kao bazu ukupno proizvedenu drvnu masu po hektaru do stote
godine, onda možemo po produktivnoj sposobnosti glavne vrste drveća ovako
rasporediti:

četinjače listače
jela . . . . 1356 m3 bukva . . . 835 m3
smreka . . . 1218 m3 joha . . . . 780 m3
ariš . . . . 849 m3 hrast . . . 666 m3
bor . . . . 779 m3 jasen . . . . 578 m*

Evidentno je da su č e t i n j a č e mnogo produktivnije od li­

st a č a.

73
 SI. 50. Sveukupna produkcija po hektaru za jelu, smreku,
ariš i bor prema različitim prirasno-prihodnim tablicama
(o rig .)

Tabela 13
Sveukupna produkcija
starost vrsta drveća starost
jela smreka evrop. bor bukva joha hrast jasen napomena
ariš
godine m3 godine
20 39 108 110 12 32 20
~ 25 106 178 99 177 38 25 j e 1a
30 105 188 246 159 60 233 86 131 30 - - (Hausser, 1956)
35 169 275 308 219 102 285 131 35
40 248 362 366 277 153 334 174 241 40 s m r e k a
45 337 447 420 331 206 381 217 45 - - (Wiedemann,
50 431 530 471 382 425 260 328 50 1936 42)
263

74
 55 528 611 520 431 322 467 303 55 evr. a r i š
60 627 689 566 478 383 507 346 399 60 ( Schober,
65 1946)
65 727 763 610 522 444 546 ' 389
70 826 836 651 564 503 583 431 456 70 b
75 924 906 689 604 562 619 473 75
1943)
80 1019 974 725 642 619 653 514 504 80
85 1110 1039 759 679 675 686 554 85
90 1197 1100 791 714 729 718 592 544 90
95 1279 1159 821 747 782 629 95 b
(Wisdemann,
100 1356 1218 849 779 835 666 578 100
1931)
105 1429 1272 876 809 887 703 105
110 1498 1324 901 838 939 739 608 110 j 1
115 1563 1374 923 866 990 775 115
1945)
120 1624 1422 943 892 1042 810 636 120
125 1681 963 916 1093 845 125 h
130 1734 982 939 1143 878 130
135 1784 998 961 1193 910 135
140 1831 1012 982 1243 942 140 j ;
145 1874 974 145
1919)
150 1913 1006 150
155 1037 155
160 1067 160
165 1096 165
170 1125 170
175 1153 175
180 1180 180
185 1204 185
190 1226 190
195 1248 195
200 1270 200

Promatramo li samo četinjače, vidjet ćemo da je od sp

vrste najproduktivnija jela; za njom odmah dolazi smreka, ariš i bor, dakako
uz proizvodni proces od 100 godina. Ako je taj proces kraći, recimo npr. 50
godina, smreka i ariš bit će produktivniji od jele. To se vidi iz si. 50.
što se tiče listača, vidimo da je bukva u proizvodnom procesu od 100
godina produktivnija od ostalih vrsta drveća. No situacija se mijenja ako
se te vrste drveća uzgajaju u kraćem turnusu — recimo npr. u 50 godina. U
tom slučaju najproduktivnija postaje joha, zatim dolazi jasen, a bukva i
hrast su na trećem mjestu. To se vidi iz si. 51.

75
Tabela 14

Drvna masa glavne sastojine

starost vrsta drveća starost

jela smreka evrop . bor bukva joha hrast jasen
ariš napomena
godine m3 godine
20 39 100 110 12 32 20
25 103 147 99 154 36 25
30 94 172 190 150 60 184 78 118 30 — (Hausser, 1956)
35 147 240 226 190 102 208 114 35
40 207 304 259 226 145 228 142 205 40 smreka
45 269 365 289 257 186 245 166 45 _— (Wiedemann,
50 329 423 317 284 228 260 189 268 50
55 386 478 344 308 269 272 211 55 e v r. a r i š
60 438 529 370 330 309 283 232 317 60 — (Schober, 1946)
65 486 574 394 349 346 292 252 65
70 529 615 416 366 380 300 270 354 70 bor
75 569 650 436 379 408 307 287 75 — (Wiedemann,
80 605 681 455 391 433 313 303 383 80
85 638 706 472 402 456 319 317 85
90 668 725 487 412 477 325 329 406 90
95 696 741 500 421 497 339 95 bukva
100 721 754 512 429 516 349 425 100 — (Wiedemann,
105 744 761 523 436 533 359 105
110 764 765 533 442 550 368 441 110 joha
115 782 767 542 447 566 377 115 — (Mitscherlich,
1945)
120 797 767 549 451 582 385 455 120
125 810 556 454 597 395 125 hrast
130 820 562 456 611 403 130 — (Jiittner, 1955)
—
135 829 567 458 625 411 135
140 836 570 459 638 419 140 jasen
145 840 427 145 ~~— (Wimmenauer,
150 842 436 150
155 444 155
160 451 160
165 459 165

76
 170 467 170
175 475 175
180 482 180
185 487 185
190 491 190
195 495 195
200 499 200

Od sveukupno proizvedene drvne mase treba razlikovati drvnu masu na

panju ili tzv. drvnu masu glavne sastojine. Ona se dobije tako da se od
sveukupno proizvedene drvne mase odbiju svi prihodi prorede, koji su do
određene dobi sastojine iskorišćeni.
Radi potpunosti donosimo u tab. 14. drvne mase glavne sastojine za one
iste vrste drveća za koje smo u prethodnoj tabeli donijeli sveukupno proiz­
vedenu drvnu masu.

SI. 51. Sveukupna produkcija po hektaru za bukvu, johu,

hrast i jasen prema različitim prirasno-prihodnim tablicama (o rig .)

Na si. 52. prikazujemo razvoj drvne mase na panju u jelovoj, smrekovoj,

ariševoj i borovoj sastojini. Analogno je učinjeno za listače: bukvu, jasen,
johu i hrast — na si. 53.
Sve te krivulje imaju oblik »S« i predočuju krivulje rasta. Diferencira­
njem tih krivulja mogu se dobiti krivulje volumnog prirasta. Mjesto diferen­
ciranja spomenutih krivulja može se prirast izračunati iz navedenih tabela
kao diferencija drvnih masa u pojedinim pet odnosno desetgodištima. Pritom
treba razlikovati prirast u sveukupnoj produkciji drvne mase i prirast drvne

77
 e « 10 U 4C 30 60 ,0 K «> ^ «£.

SI. 52. Razvoj drvne mase na panju jednodobnih sastojina jele,

smreke, ariša i bora prema različitim prirasno-prihodnim tab­
licama (o rig .)

SI. 53. Razvoj drvne mase na panju jednodobnih sastojina

bukve, jasena, johe i hrasta prema različitim prirasno-pri­
hodnim tablicama (o rig .)
mase na panju. Prvi je uvijek veći od drugoga; za četinjače prvi doseže u
vrijeme kulminacije iznos od oko 20 m3/hjj na godmy_Xnpr. za jelu), a drugi
u vremenu svoje kulminacije doseže iznos od oko J 2 m3/hgi na godinu (tako­
đer za jelu).
Razvoj ukupno proizvedene drvne mase i razvoj drvne mase sastojine na
panju slijedi tok krivulje »S«. Ako mjesto drvne mase, izražene u m3, pratimo
tok vrijednosti drvne mase, vidjet ćemo da i taj tok ima oblik krivulje »S«
samo s tom razlikom što kulminacija prirasta vrijednosti nastane mnogo ka­
snije. To se vidi iz si. 54.

3.2 MJEŠOVITE SASTOJINE

U mješovitim jednodobnim sastojinama vrijede analogni zakoni kao i u

čistim jednodobnim sastojinama s tom razlikom, što se u mješovitim sasto­
jinama očituju još i različita svojstva pojedinih vrsta s obzirom na tempo
i veličinu prirasta. To će nam najbolje ilustrirati nekoliko domaćih primjera
iz šumarije Lipovljani.
Na si. 55. prikazana je frekvencija stabala u jednoj jednodobnoj sasto­
jim Posavskih šuma (odsjek 176/b šumarije Lipovljani), gdje dosad nije
bilo ni čišćenja ni prorjeđivanja. Iz frekvencijskih krivulja na si. 55. jasno
se razabira da je u toj sastojim najjače zastupljen hrast lužnjak, zatim
poljski jasen, a na posljednjem je mjestu nizinski brijest. Hrast lužnjak i
poljski jasen pokazuju zvonoliku frekvencijsku krivulju broja stabala za razli­
ku od nizinskog brijesta. Frekvencijska krivulja broja stabala nizinskog
brijesta podsjeća na jedan krak zvonolike jako asimetrične krivulje. Iz toga
zaključujemo da su poljski jasen i hrast lužnjak potisnuli nizinski brijest
u donju etažu, a da dominantnu etažu čine hrast i jasen. Iz frekvencijskih
krivulja na si. 55. vidi se i to da je srednji prsni promjer poljskog jasena
dva puta veći od hrasta lužnjaka, a to pokazuje da poljski jasen u mladosti
brže prirašćuje u debljinu od hrasta lužnjaka.
Na si. 56. frekvencijske krivulje broja stabala nam kažu da je to mješo­
vita sastojina u kojoj hrast lužnjak i poljski jasen čine dominantnu vrlo
dobro razvijenu etažu. Srednji prsni promjer hrasta lužnjaka (28 cm) veći

79
je od srednjeg prsnog promjera poljskog jasena (25 cm), a to znači da je
hrast počeo jače prirašćivati od poljskog jasena. Kose krivulje (ili tačnije
rečeno, jako asimetrične zvonolike krivulje) običnoga graba i nizinskog bri­
jesta pokazuju da su životni uvjeti za te dvije vrste drveća slabiji nego za
hrast lužnjak i poljski jasen, koji pokazuju izrazite zvonolike krivulje. Slični
su primjeri zamijećeni u većini naših nizinskih mješovitih sastojina hrasta
lužnjaka suhog tipa (na gredama!).
No bude li dominantna etaža prejako prorijeđena, može se dogoditi da
stabla donje etaže dođu u povoljnije životne uvjete te mogu djelomično prijeći
u dominantnu etažu. Takav je slučaj prikazan na si. 57. Ovdje se radi o
b i m o d a l n o j frekvencijskoj krivulji broja stabala. U stvari to su dvije

SI. 55. Pedesetogodišnja m ješovita sastojina u

odjelu 1161b gospodarske jedinice »Josip Koza-
rac« šumarije Lipovljani (o rig .)

zvonolike krivulje: prva se odnosi na obični grab, a druga na hrast lužnjak.

Slabi obrast hrasta lužnjaka (57 stabala, 19,3 m2 i 379 m:i po hektaru) omo­
gućio je da se obični grab vrlo jako razvio (530 stabala, 14,1 m2 po hektaru)
na račun hrasta, što se očituje u zvonolikoj krivulji graba. Moglo bi se
reći da u toj sastojim imamo dva kolektiva: kolektiv graba i kolektiv hrasta.
Srednji prsni promjer prvog kolektiva iznosi oko 20 cm, a drugog kolektiva
oko 65 cm.
Frekvencijska krivulja broja stabala na si. 58. pokazuje također bimo-
dalni oblik, ako tretiramo sve vrste drveća kumulativno. Bimodalnu krivulju
možemo dešifrirati ako tretiramo svaku vrstu drveća zasebno. Iz si. 58. vidi
se da hrast lužnjak pokazuje izrazitu zvonoliku krivulju, a nizinski brijest

80
i poljski jasen kose krivulje (tj. vrlo asimetrične z v o n o l i k e krivulje!).
Jaka asimetrija frekvencijskih krivulja nizinskog brijesta i poljskog jasena
pokazuje da su životni uvjeti za te dvije vrste drveća u toj sastojini slabiji
nego za hrast lužnjak.

!5
3
! <<

- -------- h r o s t lužnjak
--------- p o ljsk i j a s e n
_-------- nizin sk i brijest
............ obični y r a b

<6 2-'t i2 4o 40 56 64

SI. 56. Sedamdesetpet-godišnja mješovita sasto-

jina u odjelu 150/a gospodarske jedinice »Josip
Kozarac« šumarije Lipovljani (o rig .)

SI. 57. Stočetrdeset i pet-godišnja mješovita

sastojina u odjelu 158/d gospodarske jedinice
» Josip Kozarac « šumarije Lipovljani (orig .)

81
 SI. 58. Stopetnaest-godišnja mješovita sastojina
u odjelu 98/d gospodarske jedinice »Josip K o­
zarac « šumarije Lipovljani (o rig .)

S!. 59. Nastavni i naučno-istraživački centar Zagrebačkog šumarskog

fakulteta na Opekama u šum ariji Lipovljani (o rig .)
 3.3 PREBORNE SASTOJINE
Normalno stanje u prebornoj šumi ne počiva na nizu jednodobnih
sastojina nego na jednom nizu stabala različite starosti (gdje svake godine
jedno stablo dolazi do dimenzije zrelosti) i na više upotpunjajućih nizova
stabala (koji nadomještaju posječena stabla različite debljine). Iskustvo
pokazuje da skup -sviih stabala čini jednu geometrijsku progresiju. Takva
geometrijska progresija stabala ili tzv. L i o c o u r t o v a distribucija sta­
bala prikazana je shematski na si. 60. gdje krivulja (1 ) označuje stanje pre-
borne sastojine prije, a krivulja (2 ) poslije sječe.

SI. 60. Distribucija stabala po debljinskim stepenima u pre­

born oj sastojim (o rig .)

Prema tome može se reći da konstitucija preborne sastojine ostaje više-

manje nepromijenjena. Preborna je sastojina uvijek podjednaka. Stabla iz
jednog debliinskog stenena prelaze u drugi; siječe j>e diferencija između broja
stabala dvaju susjednih debljinskih stepena i najjači debljinski ^stepen. Zato
nećemo govoriti o razvoju preborne sastojine nego samo o njezinu prirastu.

3.3.1 Prirast preborne sastojine u debljinu

Preborna sastojina sastoji se od stabala različitih debljina, počevši od

najtanjih do najdebljih. Zato, kad govorimo o prirastu preborne sastojine
u debljinu, mislimo na debljinski prirast srednjih stabala u pojedinim de­
bljinskim stepenima. Skiafilne vrste drveća, a naročito jela, pokazuju tenden­
ciju da dugo vremena dobro prirašćuju u debljinu. Srednja stabla najjačih
debljinskih stepena — npr. od 80j 90 cm — pokazuju još uvijek jaki tempo
prirašćivanja premda je kulminacija debljinskog prirasta na pojedinim sta­
blima već nastupila. Kako se prirodnom i umjetnom selekcijom uklanjaju
uvijek slabiji individuumi, a najbolji i najjači ostaju, to je razlog da se debljin­
ski prirast srednjih stabala u pojedinim debljinskim stepenima dugo zadr­

83
žava i, štoviše, dugo vremena raste. Evo za to jednog primjera — jedne
pokusne plohe jelove preborne sastojine: Stari Zaturni, II, 4, b u šumariji
Zalesini, gdje smo izmjerili ovaj godišnji sastojinski debljinski prirast:
ZD = 1.23901 + 0.15392 ■D — 0.00048 ■D2
Vrijednosti o apsolutnom godišnjem debljinskom prirastu u milimetrima
navedene su u tab. 15.

Tabela 15

Dcm 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75

Z Dmm 1,997 2,7303,440 4.125 4,787 5,425 6,038 6,628 7,193 7,735 8,253 8,746 9,216 9,661 10,083

Iz si. 61. vidimo tok godišnjeg debljinskog prirasta srednjeg stabla u

pojedinim debljinskim stepenima spomenute preborne sastojine.
Istražujući tok debljinskog prirasta jele u pojedinim debljinskim stepe­
nima preborne sastojine, konstatirali smo da se u fitocenozi jele s rebračom
tok toga prirasta dade izraziti jednadžbom parabole:
Zjj = a + b ■D -Hc ■D2/>
U prebornim jelovim sastojinama na vapnencu, tj. u fitocenozi jele i
bukve, tok debljinskog prirasta jele u pojedinim debljinskim stepenima mogli
smo izraziti ovom jednadžbom:
71 , 1 u
D C D2 ’
U dobro uređenoj prebornoj sastojim godišnji debljinski prirast ima
tendenciju da slijedi tok ove jednadžbe:

ZD = a — b • D ^

Dakako, te zakonitosti vrijede samo do određene debljine, tj. do određe­

nog debljinskog stepena (D ).

SI. 61. Debljinski prirast sred­

njeg stabla u pojedinim deb­
ljinskim stepenima u jelov oj
prebornoj sastojim »S tari
<0
Zaturni«, I I , 4, b šumarije
Zalesine u Gorskom kotaru
0 10 20 30 »O 50 60 10 60 J ) cm (o rig .)

84
 3.3.2 P rira st p re b o m e sastojine u visinu

Ako imamo pred očima ono što smo naprijed rekli o prebornoj sastojini,
jasno je, da visinska krivulja preborne sastojine ima više-manje stalni karak­
ter. Ili tačnije rečeno, ako preborna sastojina ima pravilnu strukturu, tj. ako
je uravnotežena, onda se njezina visinska krivulja u toku vremena mnogo
ne mijenja. Visinska krivulja se u prebornoj šumi obično ne tretira kao

•? 40 20 30 10 50 60 70 90 90 400 Dcm

SI. 62. Šurićeve krivulje visina za jelove prebor­

ne šume za 5 bonitetnih razreda (o rig .)

funkcija starosti nego kao funkcija prsnog promjera stabala, š u r i c e v e

visinske krivulje, prikazane na si. 62, dobro odgovaraju našim jelovim pre-
bornim šumama.
Iz visinske krivulje* može se s pomoću godišnjeg debljinskog prirasta
izračunati godišnji visinski prirast srednjeg stabla u pojedinim debljinskim
stepenima. Npr. g o d i š n j i v i s i n s k i p r i r a s t s r e d n j e g s t a b l a
u d e b l j i n s k o m s t e p e n u (50) iznosi:

Z45 = godišnji debljinski prirast u deb. stepenu (45);

Z50 = godišnji debljinski prirast u deb. stepenu (50):

Na analogan način može se izračunati godišnji visinski prirast u ostalim

debljinskim stepenima. To ćemo pokazati na materijalu iz preborne sas.tojine
u Starim Zaturnima, II, 4, b šumarije Zalesine, jer za tu sastojinu imamo u
tab. 15. podatke o godišnjem debljinskom prirastu. N a si. 64. prikazana je

* Visinska krivulja preborne sastojine ima često tačku infleksije kao npr. na
si. 63, te se matematički može izraziti hiperboličkom funkcijom za razliku od visin­
ske krivulje jednodobne sastojine kojoj bolje odgovara parabola drugog reda.

85
SI. 63. Shema visinske krivulje u prebor-
n o j sastojim (o rig .)

Visinska krivulja

SI. 64. Visinska krivulja i godišnji

visinski prirast u je lo v o j prebornoj
sastojini u Starim Zaturnima, I I , 4,
b, šumarija Zalesina (o rig .)
•visinska krivulja jelove preborne sastojine i njezin visinski prirast. U tab.
16. navedeni su podaci o visinama stabala u pojedinim debljinskim stepenima
za jelovu prebornu sastojinu u Starim Zaturnima, II, 4, b.

Tabela 16

E>cm 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85
hm 3,8 8.2 12,4 16,2 19,7 22,6 25,2 27,6 29,6 31,3 32,8 34,1 35,4 36,4 37,2 38,0 38,8
A h m 0,12 0,20 0,25 0,28 0,28 0,28 0,29 0,28 0,26 0,24 0,22 0,22 0,21 0,17 0,16

Rezultati obračuna o godišnjem visinskom prirastu, obračunanom po

naprijed spomenutoj formuli, nalaze se u tab. 16. iz koje se vidi da visinski
prirast kulminira u debljinskom stepenu od 35 cm, te iznosi 0,29 metara, kao
što je prikazano na si. 64.

3.3.3 Prirast drvne mase preborne sastojine

Budući da je u prebornoj sastojini u određenom tipu šume i na određe­

nom bonitetu tok i oblik visinske krivulje uglavnom stalan, opravdana je bila
ideja da se na temelju visinske krivulje i odgovarajućih dvoulaznih tabela
drvnih masa konstruiraju jednoulazne tablice (uređajne tablice ili tarife),
koje imaju više-manje permanentni karakter. Kao primjer spominjemo š u-
r i ć e v e tarife za jelu, koje je š u r i ć sastavio za 5 bonitetnih razreda.
Te tablice iskazuju za određeni prsni promjer srednju drvnu masu stabla.
Ilustracije radi donosimo u tab. 17. Š u r i ć e v e tarife za jelu, prikazane
grafički na si. 65.
Pogledamo li kako raste drvna masa srednjeg stabla kao funkcija prsnog
promjera, vidjet ćemo da u prebornoj šumi postoji u tom smjeru određena
zakonitost koju je još pred više od 50 godina utvrdio A l g a n u Francuskoj.
Ta se zakonitost sastoji u tom, da stabla podvostručuju svoju totalnu drvnu
masu kad im prsni promjer naraste:

od 20 do 25 cm od 30 do 40 cm
v. od 45 do 60 cm od 65 do 90 cm

— potrostručuju svoju totalnu drvnu masu kad im prsni promjer naraste:

od 60 do 100 cm
/
— popetorostručuju svoju totalnu drvnu masu kad im prsni promjer
naraste:
od 35 do 70 cm

— podesetorostručuju svoju totalnu drvnu masu kad im prsni promjer

naraste:
od 20 do 50 cm
od 25 do 65 cm
od 30 do 80 cm

87
 JELA I SM REKA — drvna masa

bonitetni
prsni ________ _ ____________________________________________________
promjer I II III

cm h hf m'! h hf m:l h hf

10 12,0 5,0 0,04 11,0 4,4 0,03 9,0 3,7

12 13,5 5,6 0,06 12,0 5,0 0,05 10,5 4,4
14 15,0 6,4 0,10 13,0 5,6 0,08 11,5 5,0
16 16,0 7,1 0,14 14,5 6,3 0,13 12,5 5,6
18 17,5 7,9 0,20 15,5 7,0 0,18 13,5 6,1
20 18,5. 8,6 0,27 17,a 7,6 0,24 14,5 6,6
22 20,0 9,3 0,35 18,0 8,2 0,31 15,5 7,1
24 21,0 10,0 0,45 19,0 8,8 0,40 16,5 7,6
26 22,5 10,7 0,57 20,0 9,3 0,49 17,5 8,1
28 23,5 11,3 0,70 21,0 9,8 0,61 18,5 8,6
30 24,5 11,9 0,84 22,0 10,3 0,73 19,5 9,1
32 25,5 12,4 0,99 22,5 10,8 0,86 20,0 9,5
34 26,5 12,8 1,16 23,5 11,4 1,04 21,0 10,0
36 27,5 13,2 1,36 24,5 11,6 1,18 21,5 10,4
38 28,5 13,6 1,54 25,0 12,0 1,36 22,5 10,7
40 29,5 13,9 1,75 26,0 12,3 1,55 23,0 11,0
42 30,5 14,2 1,97 - 26,5 12,7 1,76 23,5 11,2
44 31,0 14,6 2,20 27,5 12,9 2,09 24,0 11,4
46 32,0 14,8 2,46 28,0 13,2 2,19 25,0 11,6
48 32,5 15,1 2,73 29,0 13,4 2,42 25,5 11,8
50 33,0 15,4 3,02 29,5 13,6 2,67 26,0 12,0
52 34,0 15,6 3,31 30,5 13,8 2,92 26,5 12,1
54 34,5 15,8 3,62 31,0 14,0 3,21 27,0 12,3
56 35,0 16,0 3,94 31,5 14,1 3,47 27,5 12,4
58 35,5 16,1 4,25 32,0 14,2 3,75 28,0 12,5
60 36,5 16,3 4,61 32,5 14,3 4,05 28,5 12,6
62 37,0 16,4 4,95 32,5 14,4 4,34 29,0 12,7
64 37,5 16,5 5,31 33,0 14,4 4,64 29,5 12,8
66 38,0 16,6 5,68 33,5 14,5 4,96 29,5 12,9
68 38,5 16,7 6,06 34,0 14,5 5,26 30,0 12,9
70 39,0 16,8 6,47 34,5 14,5 5,58 30,5 13,0
72 39,5 16,9 6,88 34,5 14,5 5,90 31,0 13,0
74 40,0 17,0 7,31 35,0 14,6 6,28 31,0 13,0
76 40,5 17,0 7,72 35,5 14,6 6,63 31,5 13,0
78 40,5 17,0 8,13 35,5 14,6 6,98 31,5 13,0
80 41,0 17,0 8,55 36,0 14,6 7,34 31,5 13,0
82 41,0 17,0 8,99 36,5 14,6 7,72 31,5 13,0
84 41,5 17,0 9,42 36,5 14,6 8,09 32,0 13,0
86 41,5 17,0 9,88 37,0 14,6 8,48 32,0 13,0
88 42,0 17,0 10,34 37,0 14,6 8,88 32,0 13,0
90 42,0 17,0 10,81 37,0 14,7 9,35 32,5 13,0
92 42,0 17,0 11,30 37,5 14,7 9,77 32,5 13,0
94 42,5 17,0 11,80 37,5 14,7 10,20 32,5 13,0
96 42,5 17,1 12,38 37,5 14,7 10,64 32,5 13,0
98 43,0 17,1 12,89 38,0 14,7 11,08 33,0 13,0
100 43,0 17,1 13,42 38,0 14,7 11,54 33,0 13/)

88
 Tabela 17

debljine iznad 7 cm (Šurić 1938)

razred
prsni
IV V promjer

mr' h hf m3 h hf rri! cm

0,03 7,5 3,1 0,02 6,5 2.5 0,02 10

0,05 8,5 3,7 0,04 7,5 3,0 0,03 12
0,08 9,5 4,3 0,06 8,5 3,5 0,05 14
0,11 11,0 4,8 0,10 9,5 4,0 0,08 16
0,15 11,5 5,3 0,13 10,0 4,4 0,11 18
0,20 12,5 5,8 0,18 11,0 4,8 0,15 20
0,27 13,5 6,2 0,24 12,0 5,2 0,20 22
0,34 14,5 6,6 0,30 125 5,6 0,25 24
0,43 15,5 7,0 0,37 13,5 6,0 0,32 26
0,53 16,0 7,4 0,46 14,0 6,3 0,39 28
0,64 16,5 7,8 0,55 14,5 6,6 0,47 30
0,76 17,5 8,2 0,66 15,0 6,9 0,55 32
0,91 18,0 8,5 0,77 15.0 7,2 0,65 34
1,06 18,5 8,8 0,90 16,0 7,5 0,76 36
1,21 19,5 9,1 1,03 17,0 7,7 0,87 38
1,39 20,0 9,4 1,18 17,5 7,9 0,99 40
1,56 21,0 9,7 1,35 18,0« ' 8,2 1,14 42
1,73 21,5 10,0 1,52 18,5r 8,4 1,28 44
1,93 22,0 10,2 1,69 18,5 8,5 1,41 46
2,13 22,5 10,4 1,88 19,0 8,6 1,56 48
2,35 23,0 10,6 2,08 19,5 8.8 1,72 50
2,56 23,5 10,7 2,26 19,5 8,9 1,89 52
2,82 23,5 10,8 2,47 20,0 9,0 2,06 54
3,05 24,0 10,9 2,68 20,0 9,1 2.24 56
3,30 24,0 11,0 2,90 20,5 9,2 2,43 58
3,56 24,5 11,1 3,14 20,5 9,3 2,63 60
3,83 24,5 11,2 3,36 21,0 9,4 2,84 62
4,12 25,0 11,2 3,61 21,0 9,4 3,03 64
4,41 25,5 11,3 3,86 21,5 9,4 3,21 66
4,68 25,5 11,3 4,10 21,5 9,5 3,45 68
5,00 26,0 11,3 4,35 21,5 9,5 3,66 70
5,29 26,0 11,3 4,60 22,0 9,5 3,87 72
5,59 26,0 11,4 4,90 22,0 9,5 4,08 74
5,90 26,5 11,4 5,17 22,0 9,5 4,31 76
6,21 26,5 11,4 5,45 22,0 9,5 4,54 78
6,54 26,5 11,4 5,73 22,0 9,5 4,78 80
6,88 27,0 11,4 6,03 22,0 9,5 5,02 82
7,20 27,0 11,4 6,31 22,5 9,5 5,26 84
7,55 27,0 11,4 6,62 22,5 9,5 5,52 86
7,90 27,0 11,4 6,93 22,5 9,5 5,78 88
8,27 27,5 11.4 7,25 22,5 9,5 6,04 90
8,64 27,5 11,4 7,58 2.2,5 9,5 6,32 92
9,02 27,5 11,4 7,91 22,5 9,5 6,59 94
9,41 27,5 11,4 8,25 22,5 9,6 6,95 96
9,80 27,5 11,5 8,67 22,5 9,6 7,24 98
10,20 27,5 11,5 9,03 22,5 9,6 7,54 100

89
 A l g a n o v e tarife donijeli smo u tabeli 18. Te se tarife primjenjuju na
sve vrste drveća; dosta se dobro slažu sa š u r i ć e v i m jednoulaznim tabli­
cama drvnih masa kako slijedi:

vrsta drveća tablice bonitet odnosno broj tarife

Šurićeve I II III IV V
bukva Alganove No. 19 No. 16 No. 13 No. 10 No. 7
Šurićeve I II III IV V
jela i smreka Alganove No. 15 No. 13 No. 11/10 No. 8 No. 5
Šurićeve I II III IV V
bor Alganove No. 13 No. 11 No. 10 9 No. 8 No. 6

V l

SI. 65. Pet Šurićevih tarifa za jelu u prebornoj šumi

(o rig .)

Za šume koje su na prijelazu između jednodobne i preborne strukture

Č o k l (1959) je konstruirao tarife, koje se nalaze po sredini između A l g a -
novih i S c h a e f f e r o v i h tarifa.

90
1
—1
o P rsn i

06

cm
20
70

40
95

85

75

65
60
55
50
45

35
30
25
80
o p ro m je r
Ln 4* 4^ OJ OJ N) Ni NJ H- O o © O o ©
ln "vO 4* "vO 4^ VO \n OO Ln N) "vo V i Ln OJ NJ

ON Ln 4=* 4^* OJ OJ N> N) N) K- V—‘ o © o o ©

Ln VO OJ V i NJ oo 4^ © On OJ " o "oo Ln 4* NJ i—» N>

ON Ov Ln 4^ 4^ OJ OJ N) N ) t—‘ © © O O ©
Vi OJ Vi ON ON NJ "oo On 4^ OJ
© •—k o o "n j

ON Ln Ln 4* OJ OJ NJ NJ l__l © © O o ©
u> ON oo >“ * Ln 'vo OJ oo 4^ "vo V i NJ "vo ON 4^ OJ

ON Ln 4^ 4* OJ OJ NI N> i— (__k © O o ©
OJ ON "vO ON Ln
VO NJ •“ * Os * Vi
*” ■ OJ © Vi Ln OJ

oo On On Ln 4^» O J y > NJ NJ t—k , . o O p ©

Ln O n oo © OJ O n "vo OJ OO OJ oo 4^ oo "Ln OJ On
Ln
Ni !—» r-

z'o
9,2

4,9

3,0

0,8
0,5
0.3
8,2
7,3
6,4
5,6

4,2
3,5

4* "vo Ln -4
VO OO ~-4 ON ON Ln 4^ OJ OJ NJ NJ _ . © O p ©
oo V i OO VO © NJ Ln oo ON On NJ "vo O n OJ NJ oo

ALGANOVE
O o
2,7
3,3
6,4
5,5

4,0

0,6
9,3

0,2
8,3
7,3

4,7

0,9
VO
iz

V V i OJ V

l—‘
VO OO -4 ON Ln Ln 4=* OJ NJ NJ O © © aa
© oo V i V i V i vo © N> "Ln "vo OJ "oo 4* "o ON NJ ©

-
o VO OO ON Ln 4* OJ OJ N> , . i—» o © ©
O“ 4^ NJ i—* NJ OJ Ln Vi 4^ vo 4^* "o Vi 4^ NJ

TARIFE
NJ Ln 4* ro
10,9

3,2

0,7

0,2
9,7
8,6
7,5
6,5

3,9

2,6

0,4

NJ ON V i "o Ln c N>

CaJ
12,8

10,2

Ln 4* NJ o
0,2
9,0

6,8
7,9

5,0

2,7

0,5

Ln "vo 4* H-* On —k
1 "oo OJ
13,4

NJ O ON o
3,5

2,2
7,2

4,3

0,2
9,4

5,2

2,8

0,5
8,3

O Vi Vi NJ "oo 4*.

4* N> - VO OO ■sj ON Ln 4* OJ OJ NJ .. o © ©
O On NJ "vO On Ln 4^ 4* Ln VO "© OJ V i NJ "oo Ln NJ Ln
Ln

4^ £ VO **4 O n Ln 4^ 4^ OJ N) H-k V-* © ©

Ln ) o o
Vi Vi OJ O oo Vi Vi V i "© >-* "li* "oo OJ VO Ln "o j ON

U i Ln ) nj o VO oo -4 Ln 4^ 4=. OJ NJ O © p
OJ V i Vi 4* O vo "vo " o NJ Ln "vO OJ "vo Ln OJ *^1
t—»
Ln 4^ js> vo p o -4 On p i 4s* OJ NJ NJ o © ©
VO Ni On OO Ln Ln NJ OJ ON " o 4^ "vo ON OJ OO

!—»
Ov 4^> OJ © oo *>4 ON Ln 4^ OJ N> NJ i—‘ © ©
Ln 00 'U On vo Ln 4a» OJ OJ 'Ln V i "o Ln "o ON OJ vo

-4 Ln OJ N> o VO j -4 ON Ln 4* OJ NJ NJ © © NJ
i—k OJ ON O "Ln oo ON Ln Ln O n "oo Ln "o ON OJ ©
 Iz tarifa može se pomoću godišnjeg debljinskog prirasta izračunati godi­
šnji volumni prirast srednjeg stabla u pojedinim debljinskim stepenima.
Postupak je potpuno analogan onome po kojem smo izračunali godišnji
visinski prirast. Razlika je jedino u tome, da se mjesto visinske krivulje
uzme u obzir krivulja tarife.
Za pokusnu plohu »Stari Zaturni« konstruirali smo posebnu tarifu, koja
je donesena u tabeli 19.

Tabela 19

D cm 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75

vm3 0,114 0,264 0,501 0,824 1,240 1,742 2,328 2,990 3,728 4,533 5,444 6,372 7,340

Z m3 0,0149 0,0252 0,0380 0,0529 0,0692 0,0865 0,1048 0,1235 0,1460 0,1651 0,1789 0,1973

Tarifa u tab. 19. odgovara I Š u r i ć e v o j tarifi odnosno 15. A 1g a n o v o j.

Diferenciranjem tarife u tab. 19. uz pomoć godišnjeg debljinskog prirasta za
odnosnu plohu izračunali smo godišnji volumni prirast srednjeg stabla u poje­
dinim debljinskim stepenima. Rezultati tog obračuna nalaze se u tab. 19. Iz
te tabele vidimo da godišnji volumni prirast srednjeg stabla ima tendenciju da
se stalno povećava. No odatle ne smijemo zaključiti da i pojedina jelova stabla
u toj sastojini pokazuju tu istu tendenciju. Radi boljeg razumijevanja raz­
motrit ćemo pokusnu plohu »Jasle«, koja — doduše — ne reprezentira idealnu
prebornu strukturu nego tek jedan prelazni gospodarski tip između jedno-
dobne i preborne sastojine, koji je karakterističan za fitocenozu jele s rebra-
čom. Na pokusnoj plohi »Jasle« analizirali smo jedno jelovo stablo koje je
imalo prsni promjer 7#,7 cm. Iz si. 35. vidimo da je kulminacija godišnjeg
volumnog prirasta tog stabla nastala između 70. i 80. godine, tj. kad je to
stablo imalo oko 56 cm prsnog promjera. No to se ne dešava sa s r e d n j i m
s t a b l o m u pojedinim debljinskim stepenima, jer godišnji volumni prirast
t o g s t a b l a raste i dalje, te na pokusnoj plohi »Jasle« iznosi:

u debljinskom stepenu 50 c m ...................0,064 m3

„ 55 c m .................0,071 m3
„ 60 c m ...................0,077 m3
65 c m .................0,081 m3
„ „ 70 c m ................. ..0,082 m3

Da bi se uvjerili o ispravnosti te pojave, izvršili smo obračun prirasta

jele u mnogim prebornim sastojinama u zapadnoj Hrvatskoj. U svim sluča­
jevima, gdje smo istraživali i mjerili volumni prirast srednjeg stabla jele u
pojedinim debljinskim stepenima, konstatirali smo da taj prirast ima tenden­
ciju povećavanja. To nam ilustrira si. 66. Iz te slike vidimo da volumni pri­
rast srednjeg jelovog stabla u prebornoj šumi nije postignuo kulminaciju, pa
i poslije 70 cm prsnog promjera on još uvijek pokazuje tendenciju pove­
ćavanja.

92
 GODIŠNJI MOL U M N I P R IP A S T J E L E U PPEBO R N O J ŠUM !
NA VAPNENOJ PODLOZI
CROSS/SS£A\£NT MOvEN ANNUEL DU SAP/N DANS LA POPET JARD'NEE
SuP LE SOl CALCA/PE

Sum orijo fi/im e

O ' 100 cito, fo rih ' L i '*
inoecf'On

Sumanja Zotes/no šumarija Zo/es/no

Irvspecffonm Z;>ie,'r~j bsped'on c/esjoreh Zo/es'na

Stanje 1951 go din e Sfonje 7&5b godine

Crna Sušico, m.e.a y

oo7s a

- 0 025 £3

JB
ć

O 10 20 30 *0 SO 60 fO 80 90 em 0 10 20 30 *0 50 60 70 80 90

SI. 66. Godišnji volum ni prirast srednjeg jelova stabla u debljinskim stepenima
preborne šume u cenozi jele i bukve u Zap. Hrvatskoj (orig .)

93
 ČETVRTI DIO

4 PRIRAST ŠUMA U SVIJETU I U NAŠOJ ZEMLJI

Prema podacima organizacije FAO (W orld Forest Resources, FAO, 1955)

ukupna šumska površina u svijetu iznosi oko 3.837 milijuna ha, što znači oko
29Vo od ukupne površine cijelog svijeta. Od toga otpada na Evropu oko 136
milijuna a na Jugoslaviju oko 9,7 milijuna ha.
Naravno, površina ekonomskih šuma, u kojima se gospodari, mnogo je
manja od ukupne šumske površine. U cijelom svijetu površina ekonomskih
šuma iznosi oko 1.140 milijuna ha, u Evropi oko 130 milijuna ha, a u našoj
zemlji oko 6,1 milijuna ha. Diferencija između ukupne šumske površine FNRJ
i površine ekonomskih šuma iznosi oko 3,6 milijuna ha, što se odnosi jednim
dijelom na neobraslu površinu (krš, goleti itd.) sa neko 1,9 milijuna ha i
drugim dijelom na šikare, opustošene i degradirane šume sa neko 1,7 mili­
juna ha.
Drvna zaliha u ekonomskim šumama cijelog svijeta kreće se oko 101.000
milijuna m3; od toga otpada na četinjače 55.100 milijuna m3 a 45.900 milijuna
m3 na listače. U Evropi drvna zaliha iznosi 9.900 milijuna m3 (6.200 mil. m3
četinjača i 3.700 mil. m3 listača). U Jugoslaviji kreće se drvna zaliha oko
718 milijuna m3; u toj zalihi bukva sudjeluje sa neko 50%, jela i smreka
sa neko 25% a ostale listače i nešto četinjača sa neko 25%. Naša zemlja
prema tome sudjeluje u evropskom šumskom fondu sa neko 7%.
Godišnji prirast u ekonomskim šumama cijelog svijeta doseže iznos od
neko 2.390 milijuna m3, što iznosi u prosjeku oko 2 m3/ha.
Sveukupnu produkciju u svijetu (misleći pritom na količinu posječene
drvne mase) okarakterizirao je G l e s i n g e r (1960) na 5. Svjetskom šumar­
skom Kongresu u S e a t t l u ovako:
»God. 1960. bit će u šumama cijelog svijeta proizvedeno oko 1.700 milijuna
kubičnih metara oblovine. Taj volumen, koji teži oko 1.350 milijuna tona,
interesantno je komparirati sa svjetskom proizvodnjom cerealija od 800
milijuna tona ili sa svjetskom proizvodnjom čelika od 290 milijuna tona.
Vrijednost neprerađenih šumskih proizvoda kreće se oko 35 milijarda
dolara, što pripada u red veličina nacionalnih dohodaka Francuske, Njemačke,
Ujedinjenog Kraljevstva ili grubo uzevši, to je jedna četvrtina procijenjene
vrijednosti svjetske prehrambene proizvodnje. Osnovna šumska industrija
zaposlit će oko 5 milijuna ljudi, a prerađivačka industrija po prilici isto toliko.
Pet do šest milijuna ljudi bit će angažirano oko sječe i izvoza, a oko jedan i
pol milijun ljudi angažirat će se u gospodarenju sa šumama. Na taj će način

95
17 do 18 milijuna ljudi naći zaposlenje u šumarstvu i drvnoj industriji, ne
računajući koristi, koje će milijuni seljaka, odnosno zadruge izvući iz svojih
malenih šuma.«
Prema podacima organizacije FAO godišnji bruto-prirast u Evropi iznosi
oko 280 milijuna m\ kako se to vidi iz tab. 20.
Iz te tabele se vidi da prema statistici FAO godišnji bruto-prirast u našoj
zemlji iznosi 16,8 milijuna m3 ili oko 14,7 milijuna m3 u neto iznosu.

SI. 67. Bukova preborna sastojina u Zagrebačkoj gori (o rig .)

Vjerojatno je da je prirast jugoslavenskih šuma po prilici tolik, no nije

isključeno da je i veći. To će pokazati egzaktna mjerenja prirasta u našim
šumama, koja su počela tek u novije vrijeme. Zato je u ovoj knjizi slijedeće
poglavlje posvećeno metodama za utvrđivanje prirasta i produkcije. No bez
obzira na to, prirast naših šuma -— uzimajući ga u prosjeku za cijelu zemlju
— malen je. Ako uzmemo u račun obraslu šumsku površinu u FNRJ, koja
iznosi oko 7,8 milijuna ha, onda vidimo da godišnji prirast po hektaru iznosi
jedva oko 2,2 m u bruto iznosu ili oko 2 m1 u neto iznosu. U poredbi s
ostalim zemljama Jugoslavija se ubraja među zemlje s vrlo slabim prosječnim

96
 SI. 68. Sastojina crnike na otoku M lje tu u Dalm aciji (o rig .)

prirastom po jedinici površine. Pored toga struktura prirasta u našoj zemlji

je nepovoljna, jer se oko dvije trećine odnosi na listače a samo oko jedna
trećina na četinjare.

97
SI. 69. Johova sastojina stara 54 godine, odjel 39 gospodarske jedinice »Preložnički
berek« u Podravini (Glavač)
SI. 70. Jelove preborne šume u Gorskom kotaru (H arapin)
Tabela 20

Godišnji prirast Godišnji

prirast
Etat Etat
Zemlja bruto neto bruto 1 neto
u 1.000 m3 s korom ! u m3 s korom po ha
Evropa 280000 266000 241400 2,5 2,4 2,2
Albanija 3850 3300 3,9 3,3
Belgija 2360 2260 2160 4,2 4,0 3,8
Danska 2570 2500 1895 6,9 6,7 5,1
Zapadna Njemačka 25100 25000 20500 3,8 3,8 3,1
Istočna Njemačka 6135 5410 5410 2,2 2,0 2,0
Finska 40800 39100 34500 2,0 1,9 1,7
Francuska 32540 32425 32425 3,0 3,0 3,0
Grčka 3855 3750 3750 2,1 2,0 2,0
Velika Britanija 3280 3060 1640 3,2 3,0 1,6
Irska 290 290 290 2,3 2,3 2,3
Italija 15250 14810 12760 2,7 2,6 2,3
Jugoslavija 16800 14715 15000 2,3 2,0 2,0
Luxemburg 170 170 170 2,9 2,9 2,9
Nizozemska 650 647 600 2,6 2,6 2,4
Norveška 13100 12950 11800 2,5 2,5 2,3
Austrija 8250 8230 7000 3,3 3,3 2,8
Poljska 15400 14300 13100 2,2 2,0 1,8
Portugal 5810 5370 5340 2,4 2,2 2,2
Švedska 62000 57000 53500 2,8 2,6 2,4
Švicarska 3400 3300 2800 4,0 3,9 3,3
Španija 3000 2600 2500 0,4 0,4 0,4
Ćehoslovačka 14900 14830 12100 3,7 3,7 3,0
Madžarska 3000 2900 1700 2,4 2,3 1,4

Razlog za tako maleni i nepovoljni prirast u Jugoslaviji leži u prvom redu

u tome, što imamo oko 1.7 milijuna ha šikara, opustošenih i degradiranih
šuma u kojima je prirast vrlo malen. Pored toga nepovoljni ekonomski sastav
naših šuma s prevelikim obiljem bukve i graba i nekih drugih listača, pa i
nedostatak vrsta drveća brzog rasta i velikog prirasta uzrok su tako niskom
prirastu.
Ipak treba istaknuti da u Jugoslaviji ima takvih šuma koje po veličini i
kvaliteti svog prirasta nadmašuju najbolje uređene evropske šume. Kao pri­
mjer spominjemo sastojine hrasta lužnjaka u Posavini, koje u svojoj srednjoj
dobi (između 70— 80 godine) prirašćuju oko 12 m3/ha na godinu; sastojine
crne johe u Podravini kojih tečajni prirast u mladosti doseže iznos od 20
m3/ha, pa jelove preborne šume u Gorskom kotaru, kojih godišnji prirast
po hektaru iznosi oko 50.000 dinara itd.
 PETI DIO

5 METODE ZA UTVRĐIVANJE PRIRASTA I PRODUKCIJE

U šumskom gospodarstvu ima vrlo mnogo metoda s pomoću kojih se

može odrediti prirast i produkcija. Grubo uzevši, možemo ih razdijeliti na
indirektne i direktne metode. Prve se sastoje u tome da se prirast utvrđuje
indirektnim putem npr. s pomoću klime ili prizemne flore za razliku od di­
rektnih metoda kad prirast izravno mjerimo. Indirektne metode nisu još
dovoljno pouzdane a u nas nisu ni dovoljno istražene. Zato ćemo samo
ukratko spomenuti neke od važnijih. Ograničit ćemo se na direktne metode
koje smo razvrstali u četiri grupe: p r i r a s n o - p r i h o d n e t a b l i c e , me- ^
t o d e i z v r t a k a , k o n t r o l n a ' m e t o d a i o s t a 1e m e t oTl e?r;

5.1 UTVRĐIVANJE PRODUKTIVNOSTI S POMOĆU K LIM ATSK IH FAKTORA

(PATERSONOV IN D E K S PRODUKTIVNOSTI »C V P «)

Polazeći od činjenice da je klima jedan od bitnih elemenata za šumsku

produkciju, P a t e r s o n se ograničio na t o p l i n u , v l a g u , d u ž i n u ve-
g e t a c i j s k e p e r i o d e i n a i n t e n z i t e t r a d i j a c i j e , t e j e s po­
moću tih faktora želio utvrditi produktivnost, koju je izrazio s v e u k u p n i m
p o p r e č n i m d o b n i m p r i r a s t o m po hektaru u dobi od 100 godina.
Tv
Za toplinu P a t e r s o n je upotrijebio odnos u kojem je (T v ) pro-
1 3.
sječna mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca. (T a ) je odstupanje između
najtoplijih i najhladnijih prosječnih mjesečnih temperatura.
Vlagu je izrazio prosječnom godišnjom količinom oborina u milime­
trima (P ).
Dužinu vegetacijske periode (G ) izražava P a t e r s o n u mjesecima.
Za intenzitet radijacije (E ) služi se ovom formulom:
100 R„
E = Rs

U toj formuli (R,,) znači polarnu radijaciju; (R J je radijacija na mjerenoj

stanici. (E ) varira od 40% na ekvatoru do 90% na sjeveru u Sibiru. (E ) je

* Metodu analize stabala u ovom dijelu ne tretiramo jer smo je opisali na

početku knjige.

101
»faktor za redukciju evapotranspiracije«. Vrijednost tog faktora zavisi u
stvari o geografskoj širini; izražava se u postotnom odnosu između sunčane
polarne radijacije i radijacije na mjerenoj stanici.
Patersonov indeks ( I ) produktivnosti glasi:

Taj je indeks P a t e r s o n nazvao »CVP« (C = klima; V = vegetacija;

P = produktivnost). On varira od 0 — 100.000; kad je »CVP« manji od 25,
šumska kultura je nemoguća; povećanjem indeksa povećava se proizvodnost,
koja počne opadati kad »CVP« prijeđe vrijednost od 30.000.
P a t e r s o n je odredio indeks »CVP« za stotinu mjesta na kugli zemalj­
skoj. U svim slučajevima mogao je konstatirati korelaciju između svog in­
deksa i produkcije, koja se kretala u granicama od 0 m3/ha do 15— 16 m’/ha
na godinu.

( Parde)

Na si. 71. prikazan je odnos između indeksa »CVP« i produktivnosti; na

apscisnoj osi koordinatnog sistema naneseni su logaritmi indeksa »CVP« a
na ordinatnoj osi »potencijalne produktivnosti«.
N a temelju indeksa »CVP« mogu se nacrtati za svaki kontinent krivulje,
koje spajaju mjesta jednake produktivnosti. Te krivulje ili tzv. »klimato-
-isophyte« razlučuju regije različitih produktivnih sposobnosti. N a taj način
može se utvrđivati produktivna sposobnost za cijelu kuglu zemaljsku.
Primjena P a t e r s o n o v a indeksa na uža područja ne daje zadovolja­
vajuće rezultate. U toku vremena P a t e r s o n o v indeks doživio je razne kri­
tike i korekcije ( W e c k , P a r d e ) jer se pokazalo da se samo na temelju
klimatskih faktora ne može utvrditi produktivnost. Zato bi pored klimatskih
faktora trebalo uzeti u obzir plodnost tla a i vrstu drveća.

102
 5.2 UTVRĐIVANJE PRIRASTA NA TEMELJU PR IZEM NE FLORE
i
Analiza prizemne flore može indicirati produktivnu sposobnost šume.
Ovdje donosimo dva postupka koja su se u toku vremena iskristalizirala —
prema t i p o v i m a šuma i prema b i l j n i m z a j e d n i c a m a (asocijaci­
jama, fitocenozama).
Osnivači tipologije jesu: M o r o z o v i C a j a n d e r . U Finskoj je Č a ­
j a n d e r razvio nauku o tipovima, koju je kasnije nadopunio I l v e s s a l o .
Pod tipom šume razumijevamo grupaciju drveća i drugog bilja, koja je na­
stala međusobnim utjecajem bilja i staništa, kao i utjecajem jednih biljaka na
druge. Svakom tipu šume, nazvanom po jednoj karakterističnoj biljci — u
sloju prizemnog rašća — odgovara određen prirast. Npr. 100-gođišnja borova
sastojina Cladinia tipa ima 115 m3 drvne mase po hektaru, Calluna tipa 220,
Vitis — idaea tipa 350 i Myrtillus tipa 470 m l Tipologija se razvila i u drugim
zemljama (u Švedskoj, Kanadi, Sovjetskom Savezu, čehoslovačkoj i dr.).
No prirast se može studirati i na bazi fitocenoloških tipova kojima se
bavi nauka o biljnim zajednicama ili tzv. fitocenologija. Naročito se razvila
u južnoj i zapadnoj Evropi. Između različitih smjerova najpoznatija je škola
u Montpellieru na čelu s B r a u n - B l a n q u e t o m . Ta je škola došla do
izražaja u našoj zemlji gdje ju je I. H o r v a t proširio. U fitocenološkoj
klasifikaciji osnovna je jedinica biljna zajednica (asocijacija, fitocenoza) pod
kojom razumijevamo zajednicu određenog florističkog sastava, jednakih sta-
nišnih uvjeta i jednakog izgleda. U Hrvatskoj, I. H o r v a t opisao je šume
i razvrstao ih u asocijacije. Novija naučna istraživanja u šumarstvu baziraju
se na H o r v a t o v i m biljnim zajednicama, te je utvrđeno da pojedine vrste
drveća različito rastu i prirašćuju u različitim biljnim zajednicama. Kao pri­
mjer spominjemo jelu koju smo istraživali u tri fitocenoze: — A b i e t o —
Blechnetum, Fagetum Abietetosum i C alam agrosteto —
A b i e t u m . Na temelju višegodišnjih mjerenja došli smo do zaključka da
jelove sastojine različito prirašćuju u pojedinim biljnim zajednicama. U zajed­
nicama na vapnenoj podlozi debljinski prirast pokazuje tendenciju rastenja;
ondje je ritam debljinskog prirasta sličan jednom kraku hiperbole. Na silikat-
noj podlozi, tj. u fitocenozi jele s rebračom, debljinski prirast pokazuje izra­
zitu kulminaciju koja nastaje kod stabala 60— 70 cm prsne debljine; ritam
debljinskog prirasta sličan je paraboli. Različiti tok debljinskog prirasta u tri
spomenute fitocenoze prikazan je na si. 72.
U nizinskim šumama Posavine i Podravine istražio je G l a v a č (1960)
rast i prirast crne johe u različitim fitocenozama. Dvije najrasprostranjenije
fitocenoze pokazale su velike razlike u produktivnosti.
Neobično zanimljive rezultate postigli su E m r o v i ć , G l a v a č i P r a -
n j i ć (1962) istraživši punodrvnost poljskog jasena u različitim tipovima
šuma u Posavini. Od najvlažnijih do najsuših tipova šuma punodrvnost polj- ..‘ 0
skog jasena zakonito raste.
Dosad u našoj zemlji nije bilo moguće uspješno utvrditi prirast samo na
temelju prizemne flore. Vjerojatno će se to postići, no za to bi trebalo pro­
vesti istraživanja na velikom broju poredbenih pokusnih ploha u svim tipo­
vima šuma.
Danas su još najpouzdanije d i r e k t n e metode s pomoću kojih se pri­
rast i produkcija utvrđuje m j e r e n j e m . Zato ćemo te metode obraditi
detaljnije.

103
 10 SO y> iC SO 60 70 SO 90 Dem
SI. 72. Tok debljinskog prirasta u jelovim sastojinama različitih
fitocenoza Gorskog kotara (o rig .)

1. Abieto-Blechnetum, pokusna ploha »Jasle«

ZD = 1,17720 + 0,11802 D — 0,00085 D2
2. Fagetum Abietetosum, pokusna ploha »Crna Sušica«

3. Calamagrosteto-Abietum, pokusna ploha »Javorov Kal«

Zp = 2,9683 — 30,000 ^ + 100,00 (orig.)

5 3 PRIRASNO-PRIHODNE 1

Šumarski instituti evropskih zemalja posljednjih 70 godina konstruirali

su prirasno-prihodne tablice za najvažnije vrste drveća. No već vrlo rano
došlo se do spoznaje, da te tablice treba sastavljati za pojedine šumsko-
gospodarske oblasti. Tako je npr. F l u r y (1907) među prvima izradio po­
sebne prirasno-prihodne tablice za smreku u brdskim i brežuljkastim oblasti-
ma Švicarske. G u t t e n b e r g (1915) konstruirao je te tablice za smreku u
planinskoj oblasti. U Njemačkoj ima prirasno-prihodnih tablica za sjeverni
i južni dio te zemlje. Od novijih spominjemo: za sjev. S c h w a p-
p a c h - W i e d e m a n n o v e (1919/1949); za Württemberg prirasno-prihodne
tablice za bukvu od D i e t r i c h a; za bor, ariš i smreku od Z i m m e r l e a
(1933/34); za smreku u Gornjoj Bavarskoj od W a n s e l o w a (1952), po­
moćne P h i l i p p o v e tablice (1931) za Baden i K r e n n o v e (1946) pri-
rasno-prihodne tablice za južnu Njemačku.
Vrijednosti iz južnonjemačkih prirasno-prihodnih tablica odgovaraju do­
nekle vrijednostima iz austrijskih i švicarskih tablica.
U novije se vrijeme M i t s c h e r l i c h (1950/51) bavio problemom opće­
nite primjene S c h w a p p a c h - W i e d e m a n n o v i h prirasno-prihodnih
tablica. U tu svrhu on je Njemačku razdijelio na šumske oblasti na temelju
bonitetnih razreda.
 I za nejednodobne šume konstruirane su također slične tablice. U tom
smislu spominjemo: L. de L i o c o u r t a (1898) u Francuskoj, H. A. M e-
y e r a (1934) u Švicarskoj, P r o d a n a (1948) u Njemačkoj i V. M a t i c a
u Jugoslaviji.
U Njemačkoj su dosadašnja praktična iskustva pokazala da je procjena
prirasta s pomoću prirasno-prihođnih tablica oscilirala u granicama od
± 10% (prema P r o d a n u ) .
Danas većina zemalja ima za svoje vrste drveća vlastite prirasno-prihodne
tablice.
5.3.1 Visoke regularne šume

Kako nemamo originalnih prirasno-prihodnih tablica, posegnut ćemo za

stranima. Uzet ćemo kao primjer S c h w a p p a c h o v u prirasno-prihodnu
tablicu za smreku na I. bonitetu (tabela 21). Na si. 73. prikazana je spome­
nuta S c h w a p p a c h o v a prirasno-prihodna tablica, koja je donesena u
tab. 21. SI. 73. omogućuje nam da odvojeno pratimo, s jedne strane, drvnu
masu na panju (ili tzv. drvnu masu »glavne sastojine«) i, s druge strane,
globalnu produkciju, koja je postignuta od postanka te sastojine do njezine
120. godine. Pretpostavlja se da se prorede provode svakih 10 godina. Krivulju
drvne mase na panju dobili smo tako da smo povezali tačke koje predočuju
onu drvnu masu, što je ostala na panju na koncu svakog desetgodišta. Ta
krivulja dijeli drvnu masu na dva dijela — na onu, koja je iskorišćena pro-
redama (šrafirani trokuti iznad krivulje) — i na onu, koja je ostala na panju
(drvna masa ispod krivulje). U četrdesetoj godini drvna masa na panju
iznosi 262 m3/ha. Nakon 10 godina ta se drvna masa povećala za 205 m3. Od
tih 205 m:! proredom je iskorišteno 57 m3, a ostatak od 148 m3 kumulirao se
na masi na panju, tako da ona na koncu pedesete godine iznosi 410 m3/ha.
Prema tome je smrekova sastojina u vremenu od 40— 50 godina narasla za
205 m3/ha ili za 20,5 m3/ha na godinu. No kako je proredom u vremenu od
40— 50. godine iskorišteno 57 nr/ha ili 5,7 m3/ha na godinu, onda se kumuliralo
na drvnoj masi na panju samo 148 m3/ha ili 14,8 m3/ha na godinu. To je
tečajni prirast »glavne sastojine«, koji se može pronaći u tab. 21. za vre­
mensko razdoblje od 40— 50 godina.
Prirasno-prihodna tablica 21 i njezina grafička interpretacija omogućuju
nam da dođemo do podataka o prirastu pojedine sastojine u različitim sta­
rostima, dakako za »normalne« uvjete u području za koje je odnosna tablica
izrađena.
No mjesto razvoja jedne jednodobne sastojine možemo zamisliti na si.
73. niz jednodobnih sastojina od prve do stotinu i dvadesete godine, pa će
nam spomenuta slika predočiti normalnu šumu.
Pretpostavimo da smo izabrali ophodnju od 60 godina. Iz si. 73. i iz
S c h w a p p a c h o v e prirasno-prihodne tablice proizlazi da sveukupni go­
dišnji prirast u gospodarskoj jedinici površine od 60 ha i uz ophodnju od 60
godina iznosi 707 ms ili 11,78 m3/ha. Od tog prirasta otpada na glavni prihod
u dobi sječe 530 m3 (ili 8,83 m3/ha) i na prihode prorede 177 m3 (ili 2,95 m3/ha).
To znači da je u toj gospodarskoj jedinici:

normalni godišnji etat glavnog prihoda 530 m3 ili 8.83 m3/ha

„ međuprihoda 177 m3 ili 2.95 m3/ha
normalni god. etat sveukupnog prihoda 707 m3ili 11,78 m3/ha.

105
 Eto, na taj se način mogu izračunati normalni prirasti za cijelu šumu,
tj. za gospodarsku jedinicu. U stvari to su normalni etati, jer je u normalnoj
šumi etat jednak prirastu. Jasno je da to ipak nisu maksimalni prirasti, ni
maksimalni etati. Da izračunamo maksimalni prirast, odnosno maksimalni
etat, treba uzeti u obzir ophodnju najveće šumske proizvodnje. To je ophod­
nja, koja pada u vrijeme kad kulminira sveukupni poprečni dobni prirast, a
može se utvrditi tako da se iz ishodišta koordinatnog sistema povuče tan-

SI. 73. Razvoj drvne mase u jednodobnoj sm rekovoj sastojini (o rig .)

genta na krivulju sveukupne proizvodnje, kako je to naznačeno na si. 73.
Apscisa, koja odgovara dodirnoj tački krivulje sveukupne proizvodnje i tan­
gente, definira dob u kojoj sveukupni poprečni dobni prirast kulminira. Za
smrekovu sastojinu na I bonitetu po S c h v v a p p a c h o v i m prirasno-pri-
hodnim tablicama ta kulminacija nastupa u stotoj godini. Ako uzmemo u
106
 Tabela 21

Smreka (po Schwappachu)

rt
glavna sastojina c

Ti ^
srednjeg godišnji

■upnog drva)
| 3
prirast

Irvna masa
stabla rt
.N 6
£

prorede
rt
rt rt ~
! 2g
u 6 OM G
0) '5 >o
rt c3 C V ;s G"3
1 's C "u
c
G g- C/5
rt‘
a
ibah

>CJ
X U
broj

(U U u u
o.S Q. ¡> •4-i T 3 ¿4 5 3
■rt
2Vo
c/J Efl C/D cm m m2 m3
I bonitet
20 7.348 5,8 6,8 19,4 25 - 1,2 — 25
30 3.702 9,6 11,6 26,8 125 / 4,2 9 134
-117
40 2.210 13,8 16,6 33,1 262 6,5 > 34 305
50 1.468 18,2 21,2 38,2 410^ 8,2 A 57 510
12,0
60 1.037 22,6 24,7 41,9 5307 8,8 77 707
RD
70 771 27,2 27,4 44,7 610 8,7 96 883
5,6
80 598 31,5 29,7 46,7 666 8,3 108 1.047
42
90 479 35,6 31,6 47,9 708 7,9 111 1.200
26
100 396 39,6 33,3 48,3 734 7,3 107 1.333
1 7. —
110 334 43,3 34,8 48,0 747 6,8 103 1.449
02
120 284 46,2 35,9 47,4 749 6,2 98 1.549
(J .2 ,> Z_
račun ophodnju od 100 godina, dobit ćemo vrijednostj^za maksimalne nor­
malne priraste (ili normalne etate) u gospodarskoj jedinici.

maksimalni normalni godišnji etat

glavnog prihoda (E s) = 7,34 m3/ha
maksimalni normalni godišnji etat
međuprihoda (E m) = 5,99 m3/ha

maksimalni normalni godišnji etat

sveukupnog prihoda (E g) = 13,33 m3/ha

Da bismo dobili uvid o maksimalnoj produkciji šuma u Centralnoj Ev­

ropi, obračunali smo na gore opisani način s pomoću različitih prirasno-
-prihodnih tablica m a k s i m a l n e e t a t e za glavne šumske vrste drveća.
Rezultati tog obračuna nalaze se u tab. 22, iz koje vidimo da se u Centralnoj
Evropi mogu postignuti u gospodarskoj jedinici ovi prosječni godišnji prirasti
(etati):

107
 za hrast 7— 8 m3/ha
za bukvu 8 — 10 m3/ha
za smreku 12— 13 m:!/ha
za jelu 15 — 16 m3/ha

Dakako, prirast pojedinih sastojina u gospodarskoj jedinici varira od

tog prosjeka, što se najbolje vidi na primjeru smrekove gospodarske jedinice
na I bonitetu, gdje godišnji tečajni prirast pojedinih sastojina varira te do­
seže čak iznos od 20,5 m3/ha u dobi između 40 i 50 godina, no kad se uzme
u obzir prirast cijele gospodarske jedinice, on iznosi 13 m3/ha uz ophodnju
od 100 godina.

Tabela 22
Maksimalni normalni godišnji prirast (etat) u m3 za gospodarsku jedinicu po
hektaru, izračunan na temelju različitih prirasno-prihodnih tablica

Eg + Em = Es
j
Hrast + «?, ¿r
Wimmenauerove tablice, 1900 5,5 + 2,2 = 7,7
Schvvappachove tablice, 1929 3,0 + 4,1 = 7,1
Gehrhardtove tablice, 1930 3,2 + 4,7 = 7,9
Jiittnerove tablice, 1955 (umjerene prorede) 3,2 + 3,6 = 6,8
Jiittnerove tablice, 1955 (jake prorede) 2,9 + 4,1 = 7,0
i !*o <T6i_r —C. - T-O v A.H - $^
Bukva
Schvvappachove tablice, 1929 (slabe prorede) 5,2 + 2,8 _ 8,0
Schvvappachove tablice, 1929 (jake prorede) 3,2 + 6.4 = 9,6
Gehrhardtove tablice, 1930 5,6 + 3,3 = 8,9
VVieđemannove tablice, 1931 (umjerene prorede) 4,6 + 4,3 = 8,9
VViedemannove tablice, 1931 (jake prorede) 3,2 + 5,3 = 8,5
Jasen
Schvvappachove tablice, 1929 5,3 + 1,4 = 6,7
VVimmenauerove tablice, 1919 6,2 + 2,4 = 8,6
Crna joha
Mitscherlichove tablice, 1945 5,2 + 3,3 = 8,5
Smreka
Schvvappachove tablice, 1929 7,3 + 6,0 = 13,3
VViedemannove tablice, 1936/42 (umjer. prorede) 8,0 + 4,2 = 12,2
Jel a
Feistmantelove tablice 11,1 + 4,9 = 16,0
Schvvappachove tablice, 1929 10,2 + 5,2 = 15,4
Eichornove tablice, 1902 10,3 + 5,0 = 15,3
Evropski ariš
Schoberove tablice, 1946 6,3 + 3,2 = 9,5
Bor
Schvvappachove tablice, 1929 5,2 + 2,9 = 8,1
Wiedemannove tablice, 1943 (umjerene prorede) 5,3 + 2,8 = 8,1

108
 Praktična primjena prirasno-prihodnih tablica je jednostavna. Na temelju
starosti sastojine i srednje sastojinske visine utvrđuje se najprije bonitetni
razred a onda se iz odgovarajuće tabele očitavaju vrijednosti koje se redu­
ciraju prema konkretnom stanju sastojina. Očitani prirast iz tablica ne redu­
cira se obrastom nego jednim faktorom redukcije (k ), koji je obično nešto
veći od obrasta:

faktor redukcije (k)

o b rast------------------------------.'-------
hrast bukva smreka bor
1,0 1,0 1,0 TÖ“ 1,0“
0,9 1,0 1,0 1,0 0,95
0,8 0,95 1,0 1,0 0,9
" 0,7 0,9 1,0 0,95 0,85
0,6 0,8 0,9 0,8 0,75
0,5 0,65 0,8 0,65 0,65
0,4 0,5 0,7 0,5 “ 0,55
0,3 0,35 0,55 0,35 0,4
0,2 0,25 0,4 0,25 0,3
0,1 0,1 0,2 0,1 0,15

(Grundlagen der Forstwirtschaft, 1959)

Imamo li npr. pedesetogodišnju smrekovu sastojinu sa srednjom sastojin-
skom visinom od neko 21,0 m, onda ona pripada I S c t i w a p p a c h o v o m
bonitetnom razredu. Ako temeljnica naše sastojine iznosi 30 m2/ha, kažemo
30
da je obrast-. tj. oko 0,8. Budući da kod smreke faktor redukcije (k ) za
38,2
obrast 0,8 iznosi 1,0, ne treba reducirati prirast iz tablica, pa će procijenjeni
prirast glavne sastojine iznositi 12,0 m3/ha na godinu.
Kako za naše prilike nemamo odgovarajućih prirasno-prihodnih tablica,
izuzevši neke pokušaje ( P a u s a , P e t r a č i ć , P l a v š i ć , P o d h o r s k i i
dr.), postavlja se pitanje, koje ćemo strane tablice primijeniti u našim prili­
kama. Pritom valja imati pred očima područja za koja su odnosne prirasno-
prihodne tablice izrađene. Zatim treba voditi računa o cilju gospodarenja, o
intenzitetu proreda, jer o tome zavisi »normalni obrast«.* To ćemo objasniti
na jednom primjeru — na jednoj stogodišnjoj hrastovoj sastojini na I boni­
tetu. Ako uzmemo u obzir broj stabala (N ), drvnu masu (M ) i temeljnicu
(G ) po hektaru u stotoj godini, evo kako različite prirasno-prihodne tablice
različito definiraju normalni obrast:

Hrastova sastojina, I bonitet

N M G
Wi mmenauer, 1900 281 546 m3 34,3 m2
Schwappach, 1929 223 301 m3 21,3 m2
G e h r h a rdt, 1930 169 317 m3 20,5 m-
J ü 11 n e r, 1955 282 349 m3 25,6 m2
(umjerene prorede)
J ü 11 n e r, 1955 213 290 m3 21,3 m2
(jake prorede)
M ö l l e r , 1933. oko 110 280 m3 20 m2

_ * »Normalni obrast« je definiran temeljnicom, no iz praktičnih razloga ćemo

ga tretirati po broju "štaftala na 1 ha.

109
 Za jednog je autora normalni obrast 281 stablo po hektaru, za drugog
223, za trećeg 169 itd, jer je svaki od njih imao pred očima drugi cilj gospoda­
renja. W i m m e n a u e r želi slabim proredama postići vrlo finu strukturu
hrastovine, a M o l l e r želi vrlo intenzivnim (danskim) proredama postići
što prije debele trupce bez obzira na strukturu drva. Između ta dva ekstrema
nalaze se G e h r h a r d t i J i i t t n e r kojih bi prirasno-prihodne tablice
mogle odgovarati za Posavske šurne šumarije Lipovljani, gdje je po našem
mišljenju oko 190 hrastovih stabala u 100-godišnjoj sastojini optimalan obrast.
Taj obrast je rezultat cilja gospodarenja, koji se sastoji u tome da se uz
ophodnju od 140 godina proizvedu najvredniji hrastovi trupci (furniri), da se
sastojine intenzivno prorjeđuju, ali ne tako jako da bi prosječna širina goda
prešla 3 mm širine. Prema tome je razumljivo da se optimalni obrast u šuma­
riji Lipovljani, koji je rezultat našeg cilja gospodarenja — ne podudara ni s
»normalnim« obrastom prema W i m m e n a u e r o v i m ni prema M o l l e r -
o v i m tablicama, nego približno odgovara G e h r h a r d t o v i m ili J iittn e r-
o v i m tablicama koje bi u tom konkretnom slučaju mogle doći u obzir. No
ako u toku vremena promijenimo cilj gospodarenja i prijeđemo na što bržu
proizvodnju debelih trupaca bez obzira na finoću hrastovine, onda će se —
naravno — promijeniti optimalni obrast u šumariji Lipovljani, te će nam u
tom slučaju možda bolje odgovarati M o l l e r o v e tablice.
Držeći se našeg sadašnjeg cilja gospodarenja, upotrijebit ćemo G e h r -
h a r d t o v e prirasno-prihodne tablice i izračunati normalne priraste, odno­
sno normalne etate. Oni iznose za I bonitet i za ophodnju od 140 godina:

370
Eg = = 2,6 m3/ha
140
666
E,„ = — — = 4,8m3/ha
140

1036 „ „ „
s = 140 = 7’4m3/ha

Interesantno je istaknuti da smo mjerenjem dobili približno isti rezultat

o sveukupnom prirastu u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« šumarije
Lipovljani, što također potvrđuje i postojeća gospodarska osnova. Iz te gospo­
darske osnove citiramo slijedeće:
»Prosječna drvna masa po ha iznosila je po osnovi u 1930. godini 224 m3.
(Ukupna masa cijele bivše gospodarske jedinice A Posavske šume bila je
ustanovljena sa 1,210.260 m3; šumama obrasla površina iznosila je 5.424 ha).
Po sadanjem stanju (1952.) ukupna masa iznaša 1,463.773 m3 a površina
4.531 ha ili po jednom ha 323 m3. U proteklom razdoblju užita je sječama i
proredama masa od najmanje 60 m3 po ha. Prema tome bi prirast za jednu
godinu iznašao (323 + 60 — 225) : 22== 7.27 m3,/ha. Sa prirastom od 7 m3/ha,
može se sa sigurnošću kalkulirati i za slijedeću periodu od 1952. — 1971«.
No u pojedinim slučajevima — naročito kad se određuje prirast pojedinih
sastojina — treba imati pred očima ne samo konkretno stanje nego i dosa­
dašnji način gospodarenja. Tako npr. u šumariji Lipovljani ima hrastovih
sastojina koje su vrlo slabo prorjeđivane te bolje odgovaraju W i m m e n-
a u e r o v i m prirasno-prihodnim tablicama, pa će prema tome te tablice dati

110
bolje rezultate o prirastu. Kao primjer spominjemo hrastovu sastojinu u
odsjeku 100/b, koja je u dobi od neko 50 godina imala 260 m3/ha drvne mase
na panju i oko 10 m3/ha godišnjeg prirasta (vidi si. 48 na str. 72).
Oslanjajući se na konkretno stanje sastojina poljskog jasena u istoj
gospodarskoj jedinici, P 1a v š i ć je izradio prirasno-prihodne tablice za tu
vrstu drveća. P l a v š i ć e v e tablice razlikuju se neznatno od W i m m e n-
a u e r o v i h prirasno-prihodnih tablica za obični jasen, počivaju na slabim
proredama — kakve su se do sada u tim sastojinama provodile, te mogu poslu­
žiti za utvrđivanje prirasta konkretnih slabo njegovanih sastojina.
JLL novije vrijeme izrađene su u Njemačkoj prirasno-prihodne tablice za
mješovite šume. Kao primjer spominjemo C h r i s t m a n n o v e prirasno-
prihodne tablice za mješovite hrastove i bukove sastoji ne«*.
Slične su tablice sastavljene u Njemačkoj i za druge mješovite šume.
Potpunosti radi spominjemo da se u novije vrijeme boniteti prirasno-
prihodnih tablica definiraju sveukupnim poprečnim prirastom u stotoj godini.
Npr. smreka 8 znači, da smrekova sastojina do starosti od 100 godina daje
poprečno na godinu 8 m3/ha ili da je u vremenskom intervalu od 100 godina
dala sveukupno 800 m3./ha.
Mjesto srednje sastojinske visine u novije vrijeme upotrebljavaju za boni-
tiranje srednju visinu dominantnih stabala. Mnoge novije tablice iskazuju
faktore za preračunavanje srednje visine dominantnih stabala u srednju
sastojinsku visinu, i obrnuto.
Kad primjenjujemo prirasno-prihodne tablice u brdskom terenu, trebalo
bi uzeti u obzir inklinaciju terena. To je među prvima učinio M c A r d 1e
(1930), koji je u SAD izradio prirasno-prihodne tablice za duglaziju na brdo­
vitom terenu s prosječnom inklinacijom od 25%. Za ostale inklinacije (i )
M c A r d 1e preporučuje da se podaci njegovih prirasno-prihodnih tablica
korigiraju za ove veličine (K ):

1 K
0% — 5%
10— 25% —
30— 50% + 5%
60% —
80% — 10%

To bi značilo da horizontalni teren u poredbi s nagnutim terenom inklinacije

od 25% daje manju produkciju za 5%. Jako strmi tereni od 803/o pokazuju
manju produkciju za neko 1096. Najveću produkciju pokazuju tereni s inkli­
nacijom od 40%.
U vtezi s fime navodimo ovo S c h a e f f e r o. vo objašnjenje.
Horizontalna projekcija (s ) — koja se mjeri i koja dolazi u obzir u ure­
đivanju šuma — odnosi se prema nagnutoj površini tla (S ) kao:

s = S •Cos a

Cos a

&
 Za različite vrijednosti od a, koje u uređivanju šuma izražavamo inklina-
cijom u %, jednom hektaru horizontalne projekcije odgovaraju ove vrijed­
nosti nagnutog terena (S )

i 30% 45% 70% lOO'/o

(S ) 1,05 1,10 1,20 1,40 ha

Premda stabla ne rastu okomito na nagnuti teren, krošnje stabala se

etažiraju, pa asimilacioni aparat na nagnutom terenu raspolaže većom koli­
činom svjetla nego na horizontalnom terenu. To je razlog da nam se u ravnici
šuma s temeljnicom od 35— 40 m2/ha čini gustom, a na terenu s inklinacijom
od 70% treba imati temeljnicu od 50 m2/ha da na nas učini isti dojam.

5.3.2 Preborne šume

Prirasno-prihodne tablice, sastavljene na bazi starosti, nemaju za pre­

borne šume prave svrhe, jer u prebornoj šumi operiramo s debljinom, tj.
prsnim promjerom, a taj nije uvijek linearno proporcionalan sa starošću.
Stoga su prirasno-prihodne tablice za preborne šume drugačije.
Ovdje spominjemo prirasne tablice za naše preborne šume iz Instrukcije
za uređivanje prebornih šuma od god. 1937.

Tabela 23

bukva jela ili s m r e k a

položaj po nađ
morskoj visini prirast u m3na 1 ha za bonitet
dobar srednji loš dobar srednji loš
donji 5,6 4,6 3,8 9,6 7,2 5,8
srednji 4,6 3,8 3,0 7,2 5,8 4,4
visoki 3,8 3,0 2,2 5,8 4,4 3,2

»Položaji s obzirom na nadmorsku visinu razdijeljeni su u tri zone: za

sjeverozapadne krajeve, koji su bliže moru, donja zona odgovara visinama od
500— 800 m, srednja od 800— 1.200 m, a gornja (visoka) od 1.200 m naviše. U
centralnim i južnim krajevima pomjeraju se zone za 100— 200 m naviše.«
Tab. 23. služi za ocjenjivanje prirasta i daje vrlo grube podatke, jer ne
uzima u obzir ni drvnu masu, ni njezinu strukturu a ni debljinski prirast.
Mnogo bolje rezultate daju M a t i ć e v e p r i r a s n o - p r i h o d n e ta­
blice. U svojim istraživanjima M a t i ć razlikuje na području prebornih šuma
Bosne i Hercegovine tri osnovna gospodarska tipa šuma.
A. Smrekove — jelove šume, koje obuhvataju čiste smrekove i jelove
šume, mješovite smrekove i jelove šume i mješovite smrekove, jelove
i bukove šume s primjesom bukve do 15% (po drvnoj masi).
B. Jelove — bukove šume, koje obuhvataju mješovite šume spomenutih
triju vrsta drveća s primjesom bukve većom od 15%.
C. Čiste bukove šume.

112
 Nakon višegodišnjih istraživanja i dugotrajne varijaciono-statističke obra­
de materijala, M a t i ć je za »čiste« sastojine i potpuni obrast dobio ove
rezultate o prirastu za pet različitih boniteta:

bonitet I II III IV V
jela 12,9 10,9 8,9 6,9 4,8 m3
smreka 9,3 7,8 6,2 4,6 3,1 m3
bukva u smrekovim - jelovim
šumama (kad je učešće bukve
oko 10%) 1,1 1,0 0,9 0,7 0,6 m3
bukva u jelovim - bukovim
šumama 9,1 8,0 6,9 5,8 4,7 m3
čiste bukove šume 8,2 7.1 6,0 4,9 3,9 m3

Prema obrastu treba priraste reducirati s pomoću faktora (f ):

obrast 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0

redukcioni faktor (f) 0,51 0,62 0,72 0,80 ^.0,86^ 0,91 0,96 1,00
L

Prirast pojedinih vrsta drveća, obračunan za »čiste« sastojine, korigira

se u mješovitim sastojinama na temelju omjera smjese ovim faktorima:

stepen smjese 0,1 0,2 0,3 0,4 0.5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 L
jela u smrekovim —
jelovim šumama 0,79 0,83 0,86 0,90 0,93 . ' 0,97 1,00 1,04 1,07’ U1
^smreka u jelovim — ' i
smrekovim šumama 1,09 1,07 1,05 1,04 1,02 1,00 0,98 0,96 0,94■ 0,92
bukva u jelovim —-
bukovim šumama — 1,07 1,04 1,05 0,99 0,96 0,94 0,92 0,89i _

Kad se utvrđuje prirast, treba najprije očitati priraste iz tabele o prirastu

za »čiste sastojine« i potpuni obrast. Zatim treba te priraste korigirati prema
obrastu i smjesi vrsta drveća.

Evo jednog konkretnog primjera. U mješovitoj šumi jele, smreke i bukve

obrast je 0,7, a omjer smjese je ovakav: jela 0,5, smreka 0,4 i bukva 0,1 (prema
drvnoj masi!). Bonitet je za jelu II, za smreku I a za bukvu III. Prema tome
je prirast u toj šumi:

jela T 0 jjx.0,5 X 0,86 X 0,93 = 4,40 m3

smreka '9,3 X^flLi-X X — ¿¿¿¿n3—
bukva 0,9 X 0,86 / \ = 0,77 m3
ukupno 8,50 m3/ha

Na temelju opsežnih mjerenja M a t i ć je u navedena tri osnovna tipa

dobio ove prosječne priraste:

113
 tip šume godišnji prirast p o ha
A 5.38 m3
B 5,97 m3
C 4.38 m3

prosjek 5,17 m3

Kasnije je M a t i ć (1961) svoje prirasno-prihodne tablice obradio vari-

jacionostatistički i analitički izrazio.

5.4 METODE. IZVRTAKA ILI METODE BUŠENJA

Metode izvrtaka ili metode bušenja datiraju iz vremena kad je pred sto­
tinu godina P r e s s l e r izumio s v r d l o kojim se mogu iz stabla uzimati
uzorci ili tzv. izvrći. P r e s s l e r o v i m svrdlom buši se stablo okomito na
njegovu uzdužnu os u visini od 1,3 metra iznad zemlje. Izvrći mogu biti kraći
ili dulji. Dugim svrdlima može se doprijeti do sredine debelih stabala odnosno
do srca. Analiziranjem izvrtaka dolazimo do podataka o rastu i prirastu sta­
bala u pojedinim godinama njegova života. Jasno je — prema tome — da se
ovdje tretira rast i prirast stabla u debljinu. Na temelju tog prirasta odre­
đuje se prirast drvne mase a da se direktno ne mjeri prirast stabla u visinu.
Metode izvrtaka dolaze u obzir u umjerenom pojasu, gdje se zone prira-
šćivanja i zone mirovanja reflektiraju u stvaranju godova. U tropima i u
suptropima, pa kod nekih vrsta drveća u Mediteranu, vrlo je teško, a gdjekad
i gotovo nemoguće razlikovati godove. Dakako, u tim slučajevima metode
izvrtaka gube svoje značenje.
Metode izvrtaka najprije su se razvile u Njemačkoj, zatim su prešle u
Francusku i ostale evropske i vanevropske zemlje gdje su se dalje modi­
ficirale.
U našoj zemlji — specijalno u zapadnoj Hrvatskoj — metode izvrtaka
mnogo su se primjenjivale u prebornim šumama. Prije prvog svjetskog rata
stari su uređivači određivali prirast gotovo redovito s pomoću P r e s s 1e-
r o v a svrdla. No između dva rata te su metode zabačene, ali se u novije
vrijeme opet uvelike primjenjuju.

5*4.1 Uzimanje izvrtaka

S obzirom na oštećivanje stabla, koje nastaje od bušenja P r e s s l e r o ­

v i m s v r d l o m , nastojimo uzeti ograničeni broj izvrtaka. No nije svejedno
kako ćemo izvrtke uzimati. Subjektivni izbor stabala, koja ćemo bušiti, može
biti opasan. U praksi se pokazalo da se subjektivni momenat očituje i bez
naše volje. Čovjek je sklon da uzimlje uzorke s najljepših stabala. Dakako,
u tom slučaju ne dobivamo valjane rezultate o prirastu sastojine u kojoj su
ta stabla rasla.

114
 Da se izbjegne subjektivnom momentu pri uzimanju uzoraka P r e s s l e -
r o v i m svrdlom, preporučujemo tri postupka. U sva tri slučaja potrebno je
prethodno na nacrtu šume konstruirati sistem ekvidistantnih paralelnih pra­
vaca koji će služiti pri izboru stabala za bušenje na terenu. Te pravce treba
trasirati okomito na izohipse terena.
Prvi postupak sastoji se u tome, da se na nacrtu šume konstruira sistem
krugova koji se nalaze na ekvidistantnim paralelnim pravcima, kako je to
prikazano na si. 74. Na ekvidistantnim pravcima krugovi su međusobno jed­
nako udaljeni.

SI. 74. Shematski prikaz uzimanja uzo­

raka u šumi s pom oću krugova (o rig .)

SI. 75. Shematski prikaz uzimanja uzo­

raka na prekinutim vizurnim pravcima
( orig.)

Na terenu se buše svrdlom s v a stabla u krugovima kojih je položaj

unaprijed definiran na nacrtu. Površina krugova iznosi oko 5 ari, pa se tako
u jednom krugu nalazi prosječno oko 10— 25 stabala.
Drugi se postupak sastoji u tome da se na nacrtu šume izradi sistem
paralelnih ekvidistantnih pravaca. Na terenu se ne buše sva stabla koja su
pala u vizurni pravac nego se naizmjenice buši po deset stabala nakon svakih
(n ) metara, kako je to na si. 75. prikazano.

115
 Treći je postupak sličan drugom. Razlikuje se od drugog postupka u tome
što se uzorci uzimaju sa svih stabala koja se nalaze na vizurnom pravcu. Da­
kako, broj vizurnih pravaca za istu količinu uzoraka bit će manji u trećem

SI. 76. Shematski prikaz uzimanja uzo­

raka pom oću vizurnih pravaca (o rig .)

SI. 77. Bušenje stabla Presslerovim svrdlom (o rig .)

slučaju. Želimo li povećati broj vizurnih pravaca a ostati kod istog broja
izvrtaka, možemo to postići na taj način, da na vizurnim pravcima ne bušimo
sva stabla nego uvijek svako n-to stablo.
Broj vizurnih pravaca, kao i broj krugova, zavisi u prvom redu o broju
izvrtaka koji želimo imati.
Vizurni pravci s nacrta prenose se na teren obično s pomoću B e s a r d -
o v e busole. Pritom preporučujemo drveni stalak, koji služi kao stativ za tu
busolu (vidi si. 78).

SI. 78. Drveni stalak za Besardovu busolu (o rig .)

Od spomenuta tri postupka prvi je najpouzdaniji. Treći je najnepouzda-

niji ali najjednostavniji.
Izvrći se uzimaju iz stabla u visini od 1,3 metra iznad zemlje. Svrdlo
treba da uđe u stablo okomito na njegovu uzdužnu os. (vidi si. 77). Pri buše­
nju svrdlom ne treba se držati određenog smjera, štoviše, poželjno je da se
stabla ne buše uvijek s iste strane svijeta. U planinskim šumama stabla se
buše svrdlom s gornje strane stabla, tj. s one strane s koje se mjere prsni
promjeri stabla. Na taj se način dobivaju obično nešto niži rezultati o pri­
rastu.
U običnoj praksi dovoljno je pouzdano da se sa svakog stabla izbuši po
jedan izvrtak» No kad se prirast želi tačnije utvrditi, probitačno je izbušiti sa
svakog stabla po 2 izvrtka. Razlog leži u tome što širina godova nije jednaka
na svim stranama stabla, kako se to vidi na si. 79.
To također ilustriraju M i t s c h e r l i c h o v a istraživanja. M i t s c h e r -
1i c h je bušio smrekova stabla sa sve četiri strane svijeta — sa sjevera,
istoka, juga i zapada, te je dobio različite debljinske priraste koji su se
međusobno ovako razlikovali:
sjeverna strana 79,5%
istočna 92,5%
južna 119,8%
zapadna 108,1%
117
 Ako se uzmu dva izvrtka, izbušena dijametralno, dobivaju se ovakvi
rezultati:
dijametralno bušenje od sjeverne strane prema južnoj
— 99,7% od »istinite« sredine;
dijametralno bušenje od istočne strane prema zapadnoj
— 100,3% od »istinite« sredine.

SI. 79. Izv rći izbušeni dijam etralno s istočne i zapadne strane stabla
( K n u ch e l)

Stoga M i t s c h e r l i c h preporučuje dijametralno uzimati po 2 izvrtka

sa svakog stabla.
No ako bušimo stabla sa različitih strana svijeta — ne držeći se odre­
đenog smjera — postići ćemo ipak traženi prosjek. Zato smatramo da je

pouzdanije uzeti (n ) izvrtaka sa (n ) stabala nego (n ) izvrtaka sa stabala.

U prilog uzimanja samo jednog izvrtka s jednog stabla govore i najnovija

istraživanja o štetama koje nastaju od bušenja stabala.

5.4.2 Broj izvrtaka

Budući da se metode izvrtaka već odavno primjenjuju u prebornim

jelovim šumama, postoje neke empiričke norme za potrebni broj izvrtaka.
Stara je francuska praksa pokazala da je dovoljno uzeti jedan izvrtak sa
jednog stabla i da broj izvrtaka zavisi o površini šume. Smatra se da treba
uzeti 150 izvrtaka ako je šuma manja od 75 hektara; 2 izvrtka po hektaru
ako se površina šume kreće od 75— 150 ha; 1,5 izvrtak ako je površina šume
veća od 150 ha. Na temelju tih podataka određuje se broj izvrtaka za cijelu
šumu, a taj se onda raspoređuje na pojedine odjele prema broju stabala.
Evo za to jednog primjera. Površina gospodarske jedinice »Belevine«
šumarije Zalesine u Gorskom kotaru iznosi 276,50 ha. Prema tome bi u toj
šumi trebalo izbušiti 276,50 • 1,5 = 415 izvrtaka. Taj broj izvrtaka rasporedit
ćemo po odjelima. U tab. 24. naveden je u trećoj rubrici broj stabala u poje­
dinim odjelima gospodarske jedinice »Belevine«. Ukupni broj jelovih i smre-
kovih stabala u toj jedinici iznosi 93.000. Budući da treba u »Belevinama«
izbušiti 415 stabala, to se mogu postaviti ovi omjeri:

118
 93.000 : 415 = 4339 : xi

93.000 : 415 = 6902 : x 2

93.000 : 415 = 6580 : x 3

itd.

Xi, xi, X3 itd. označuju broj izvrtaka koje treba izbušiti u prvom, drugom, tre­
ćem, x-tom odjelu. Ili jednostavnije:

x, = - ■ 4339 = 0,004462 • 4339 = 19

415
x2 = 93 000 ■ 6902 = 0,004462 • 6902 = 31

x3 = 93 00Q • 6 5 8 0 = 0,004462 • 6580 = 29

itd.

Tabela 24

odjel površina (broj stabala broj izvrtaka

hektara jela + smreka)
VII, 1 a 11,3 4.339 19
VII, 1b 21,5 6.902 31
VII, 1c 19,7 6.580 29
VII, 1d 23,2 7.540 34
VII, 1e 8,7 2.993 13
VII, 1 f 18,4 6.127 27
VII, 2 a 22,4 8.131 36
VII, 2 b 30,0 11.100 50
VII, 2 c 22,1 9.724 44
VII, 3 a 17,6 4.646 21
VII, 3 b 18,6 4.762 21
VII, 3 c 18,1 4.561 20
VII, 4 a 12,7 3.975 18
VII, 4 b 21,0 6.972 31
VII, 4 c 11,2 4.648 21
Ukupno: 276,50 93.000 415

U zadnjoj rubrici tab. 24. naveden je broj stabala, odnosno broj izvrtaka
koji će se izbušiti u pojedinom odjelu.
U navedenim odjelima treba određeni broj izvrtaka izbušiti po principu
slučajnosti. Zbog malenog broja izvrtaka u pojedinim odjelima bit će u ovom
slučaju praktičnije primijeniti drugi ili treći postupak uzimanja izvrtaka,
opisan u prethodnom poglavlju.
 U najnovije je vrijeme P a r d e istraživao potrebni broj izvrtaka u jelo­
vim prebornim šumama na temelju varijacione statistike. Došao je do ovog
zaključka.
Za potrebe šumskog gospodarstva dovoljno je pouzdano uzimati sa svakog
stabla po jedan izvrtak.
Ako je drvna masa utvrđena na temelju primjernih pruga ili krugova,
dovoljna tačnost se postiže ovim brojem izvrtaka (b ) prema površini šume
( f ):
f < 100 ha b = 3 izvrtka/ha
f = 100— 300 ha b = 2 izvrtka/ha
f = 300— 600 ha b = 1,5 izvrtaka/ha
f > 600 ha b = 1 izvrtak/ha
Ako je drvna masa utvrđena mjerenjem prsnih promjera svih stabala,
broj izvrtaka treba da je nešto veći:
f < 100 ha b = 4 izvrtka/ha
f = 100— 300 ha b = 3 izvrtka/ha
f = 300— 600 ha b = 2 izvrtka/ha
f > 600 ha b = 1 izvrtak/ha
No uzorci se mogu uzimali i na drugi način koji se sastoji u tome da
se svaki odjel šume tretira posebno. U tom bi slučaju trebalo u svakom
odjelu uzeti oko 150 izvrtaka sa 150 stabala.* U našim jelovim prebornim
šumama postigla bi se tim brojem izvrtaka mjera tačnosti (m. t.) od neko
4%, jer smo vlastitim istraživanjima utvrdili da koeficijent varijacije de-
bljinskog prirasta u tim šumama iznosi oko 50%.

v 50
m *- = 7 b - (/l50 = 4%

Općenito uzevši, broj izvrtaka zavisi o mjeri tačnosti koju želimo po­
stići. No za mjeru tačnosti u određivanju volumnog prirasta trebalo bi po­
znavati koeficijent varijacije volumnog prirasta — što je vrlo zamršen
zadatak — jer zavisi o različitim faktorima, a vezan je uz mnoge izvore
pogrešaka.
Broj izvrtaka zavisit će o vrstama drveća, o načinu uzgoja, o strukturi
šume, pa konačno i o metodi koju ćemo upotrijebiti. Npr. po brzoj K 1e p-
č e v o j metodi može se izračunati prirast s manjim brojem izvrtaka nego
po mnogim drugim metodama.

5.4.3 Analiza izvrtaka

Kad je god moguće, dobro je da se izvrtak analizira odmah u šumi pri

stablu s kojeg je izbušen. To ima dvostruku prednost: prvo, što se rezultat
analize može odmah tretirati, protumačiti i tako postaviti d i j a g n o z a na
licu mjesta, i drugo, što se na taj način analizira svjež izvrtak. Naravno,

* U jednodobnim sastojinama postiže se u tom slučaju dovoljna tačnost po

prilici s polovinom broja izvrtaka (oko 80).

120
gdjekad je to teško pa čak i gotovo nemoguće provesti jer granice među
godovima nisu jasne kod svih vrsta drveća, a pored toga na terenu često
ima objektivnih zapreka za tačnu analizu izvrtka. Od nekih vrsta drveća
izvrći se analiziraju bez naročite teškoće. To su hrast, brijest, jasen, kesten,
bagrem, jela, smreka, bor i dr. No ima vrsta drveća kod kojih granice godova
nisu tako jasne i vidljive, npr. kod bukve, graba, lipe, topole, vrbe itd. U
tim i sličnim slučajevima analiza izvrtaka dopunjuje se u laboratoriju ili
se ondje isključivo vrši. U tom pogledu je učinjen u svijetu veliki napredak.
U Švedskoj je firma A d d o u M a l m o u konstruirala posebni stroj koji
automatski analizira izvrtke. Stroj se sastoji od mikroskopa i električne ma­
šine za računanje, koja bilježi i računski obrađuje podatke analize.
U švicarskoj se izvrći rendgenski snimaju, a snimke se analiziraju. Na
jednoj snimci ima obično oko 70— 80 izvrtaka.
U našoj su zemlji pojedini instituti i neki stručnjaci pronašli različite
mogućnosti za olakšanje analiziranja izvrtaka. Tako je u našoj praksi raširen
užlijebljeni linealić s milimetarskom skalom. U žljebić tog ravnala meće se
izvrtak koji se s pomoću milimetarske skale lakše analizira. Da bi godovi
postali vidljivi, izvrći se mogu navlažiti, natopiti uljem ili namazati stolar­
skim nitrolakom ili kojim drugim prikladnim sredstvom. Dobro je da se

SI. 80. U žlijebljeni linealić za analizu izvrtaka ( orig.)

izvrtak malo zagladi oštrim nožem pa će vidljivost godova postati jasnija.

Pri tom postupku neki preporučuju specijalni mikrotom kojim se izvrći mogu
uzdužno prerezati i tako dobiti glatka površina,na kojoj se uz pomoć lupe
mogu razlikovati godovi.
Što se tiče same analize izvrtaka, tu ima različitih mogućnosti. Uglavnom
razlikujemo dva postupka. Prvi se sastoji u tome da na određenoj duljini
izvrtka b r o j i m o g o d o v e . Drugi se postupak sastoji u tome da se mjeri
duljina zadnjih (n ) godova. Na prvi način dobivamo v r i j e m e jd r i’j e 1a z a
a na drugi d e b l j i n s k i p r i r a s t stabla.
U svakom slučaju treba se čuvati »lažnih godova«. «

5.4.3.1 V r i j e m e prijelaza

U francuskom šumarstvu stari je običaj da. se godovi i z b r a j a j u na

izvrtku, koji je dug 2,5 cm. Analiza izvrtka sastoji se u tome da se na izvrtku
od kraja završenog posljednjeg (najmlađeg) goda odmjeri 2,5 cm i da se na
toj duljini izbroje godovi. Broj godova na izvrtku dugom 2,5 cm označili smo
sa (t), koji na si. 81. iznosi 7,5 god. Ako posljednji god nije završen, tj. ako
bušimo stabla za vrijeme vegetacijske periode, odmjerit ćemo 2,5 cm od

121
 U ■--------------- 25 cm ------- --------—j
SI. 81. Shematska slika izvrtka (o rig .)

završenog posljednjeg goda i na duljini od 2,5 cm izbrojiti godove, kako je to

prikazano na si. 82. gdje je t = 11 god.

|<------------------ 2 '5 cm —--------------- J

SI. 82. Shematska slika izvrtka na kojem naj­
mlađi god nije završen ( orig.)

Broj godova na izvrtku, dugom 2,5 cm, zovemo v r i j e m e p r i j e l a z a

(temps de passage). Ono označuje broj godina, koji je potreban da stablo
naraste za 5 cm u prsnoj debljini, odnosno da prijeđe iz jednog debljinskog
stepena u drugi.*
Vremenu prijelaza vrlo je sličan pojam v r e m e n a z a d r ž a v a n j a
(temps du séjour). Evo primjera za to. Neka stabla upravo imaju prsni pro­
mjer 22,5 cm, što znači da pripadaju debljinskom stepenu (25), gdje će ostati
tako dugo dok ne prijeđu prsni promjer od 27,5 cm. Ta će stabla — prema
tome — biti u debljinskom stepenu (25) u toku (t ) godina, koje zovemo »vri­
jeme zadržavanja«.
Diferenciranje ovih pojmova — vremena prijelaza i vremena zadržavanja
— nema praktične vrijednosti ( S c h a e f f e r , 1958). Stoga ćemo se ograni­
čiti samo na vrijeme prijelaza.
Potpunosti radi spominjemo da se vrijeme prijelaza može tretirati i za
debljinske stepene drugačije širine, no uvijek se godovi broje na izvrcima
koji su dugi polovinu širine debljinskog stepena.
Razlikujemo i n d i v i d u a l n o i p r o s j e č n o vrijeme prijelaza. Indi­
vidualno vrijeme prijelaza dobiva se analizom jednop izvrtka. Srednja vrijed-
nost od više individualnih vremena prijelaza zove se prosječiio vrijeme pri­
jelaza. i
Pri utvrđivanju prirasta obično operiramo s prosječnim vremenom pri­
jelaza. Tu se postavlja pitanje koji ćemo prosjek uzeti: a r i t m e t i č k u s r e ­
d i n u (A. S.), m e d i j a n u (M e), ili h a r m o n i č n u s r e d i n u (H . S.).
Aritmetička sredina je definirana ovom formulom:
A. S. = (ti + to + ............+ tx) : b
Harmonična sredina (H . S.) definirana je formulom:

H. S. = b : ( — + - 1 + . . . + — \
\U + t2 tx )
U tim formulama ti, t2, .......tx označuju individualna vremena prijelaza;

* U francuskom uređivanju šuma debljinski stepeni su široki 5 cm, kao i kod

nas.

122
(b ) je broj individualnih vremena prijelaza.
Medijana individualnih vremena prijelaza dobiva se tako da se indivi­
dualna vremena prijelaza poredaju po veličini, a zatim se od jednog ili drugog
kraja odbroji polovica individualnih vremena prijelaza. U sredini se nalazi
medijana.
Budući da individualna vremena prijelaza, odnosno njihovi prosjeci,
dolaze pri obračunu volumnog prirasta u nazivnik, jasno je da je primjena
aritmetičke sredine nepravilna. Ako drvna masa srednjeg stabla u debljin-
skom stepenu (35) iznosi v35 a drvna masa srednjeg stabla u debljinskom ste-
penu (30) V30, te ako su ti, t2, .......tx individualna vremena prijelaza stabala
debljinskog stepena (30), onda je godišnji volumni prirast (A 32.5) srednjeg
stabla od 32.5 cm prsnog promjera jednak ovom izrazu:

t,

A32.5 — (V35 — V30) ■ I + + , ) •

V3T, — Van
A 32.5 —
b
/ I I 1 \
( t r + t2 + ' ■ ' + tx )
A v 35 — ' v 30

A(2'5 - H.S.
Matematički nije ispravan ovaj postupak:
v 3 5 ---- v 30
A 30.5 —
t) + t2 + . . . tx
b “
V:i5— V30
A;i2-5 - A. S.

Iz tih je razloga R e y pred više od 30 godina zabacio upotrebu aritme­

tičke sredine individualnih vremena prijelaza pri obračunu volumnog prirasta.
Aritmetička sredina se ipak u praksi svejednako još tu i tamo primje­
njuje, jer se na taj način dobivaju nešto niži rezultati o volumnom prirastu,
što proizlazi iz ovog odnosa:
A. S. > H. S.

1 1
a . s. < hts:

Harmoničnu sredinu je komplicirano odrediti. Zbog toga smo za naše

specijalne svrhe pojednostavili izračunavanje harmonične sredine ovako:

_ J ____ 1 i 1 +
1 4- 1
1 • ■.. +
H. S. “ | ~t 2 t,
i _t>
50 ii 50 50 50
+ + ..•+ :b
H.S. = 1 t2 tx

123
 U toj jednadžbi >• • ■> definiraju individualne prosječne godišnje
t] t3 tx

debljinske priraste (zi, z2, . . . zx), koji se ne moraju izračunavati nego ih za

različite vrijednosti od (t ) čitamo iz tab. 25.
50
H .S. “ b ~ m

50 . H .S .=
m
Prema tome vidimo, da je harmonična sredina individualnih vremena
prijelaza u stvari aritmetička sredina godišnjih debljinskih prirasta, koji se
odnose na različite vremenske periode, jer su individualna vremena prijelaza
različito dugačka.
P r i m j e r . U jednoj smo sastojini izbušili 6 izvrtaka sa 6 stabala. Na
tim izvrcima, koji su bili 2,5 cm dugi bez kore, izbrojili smo godove: 29, 22,
16, 32, 39 i 21. Evo prosječnih vrijednosti od tih individualnih vremena pri­
jelaza.

A. S. = (29 + 22 + 16 +32 +39 +21) : 6 = 26,5 godina

U C r n
H.S. = 5 0 : -
L724 + 2212 + 3-125 +~1-562 + 1.282------------
+ 2.380
= 24,3 godine

Me = 16,21, , 22,29, j32,39 = 25,5 godina^.

Tabela 25

50
z=
T
t z t z t z t z t z t z
2,0 25,000 8,0 6,250 14,0 3,571 20,0 2,500 26,0 1,923 40,0 1,250
1 23,810 1 6,172 1 3,546 1 2,487 1 1,915 5 1,234
2 22,727 2 6,097 2 3,521 2 2,475 2 1,908 1,0 1,219
3 21,739 3 6,024 3 3,496 3 2,463 3 1,901 1,5 1,204
4 20,833 4 5!,952 4 3,472 4 2,450 4 1,893 2,0 1,190
5 20,000 5 5,882 5 3,448 5 2,439 5 1,886 2,5 1,176
6 19,231 6 5,813 6 3,424 6 2,427 6 1,879 3,0 1,162
7 18,519 7 5,747 7 3,401 7 2,415 7 1,872 3,5 1,149
8 17,857 8 5,681 8 3,378 8 2,403 8 1,865 4,0 1,136
9 17,241 9 5,617 9 3,355 9 2,392 9 1,858 4,5 1,123
3,0 16,666 9,0 5,555 15,0 3,333 21,0 2,380 27,0 1,851 45,0 1,111
1 16,129 1 5,494 1 3,311 1 2,369 1 1,845 5,5 1,098
2 15,625 2 5,434 2 3,289 2 2,358 2 1,838 6,0 1,086
3 15,151 3 5,376 3 3,267 3 2,347 3 1,831 6,5 1,075
4 14,705 4 5,319 4 3,246 4 2,336 4 1,824 7,0 1,063
5 14,285 5 5,263 5 3,225 5 2,325 5 1,818 7,5 1,052
6 13,888 6 5,208 6 3,205 6 2,314 6 1,811 8,0 1,041

124
 7 13,513 7 5,154 7 3,184 7 2,304 7 1,805 8,5 1,030
8 13,157 8 5,102 8 3,164 8 2,293 8 1,798 9,0 1,020
9 12,820 9 5,050 9 3,144 9 2,283 9 1,792 9,5 1,010
4.0 12,500 10,0 5,000 16,0 3,125 22,0 2,272 28,0 1,785 50,0 1,000
1 12,195 1 4,950 1 3,105 1 2,262 1 1,779 5 0,990
2 11,904 2 4,901 2 3,086 2 2,252 2 1,773 1,0 0,980
3 11,627 3 4,854 3 3,067 3 2,242 3 1,766 1,5 0,970
4 11,363 4 4,807 4 3,048 4 2,232 4 1,760 2,0 0,961
5 11,111 5 4,761 5 3,030 5 2,222 5 1,754 2,5 0,952
6 10,869 6 4,716 6 3,012 6 2,212 6 1,748 3,0 0,943
7^ 10,638 7 4,672 7 2,994 7 2,202 7 1,742 3,5 0,934
8 10,416 8 4,629 8 2,976 8 2,192 8 1,736 4,0 0,925
9 10,204 9 4,587 9 2,958 9 2,183 9 1,730 4,5 0,917
5,0 10,000 11,0 4,545 17,0 2,941 23,0 2,173 29,0 1,724 55,0 0,909
1 9,803 1 4,504 1 2,923 1 2,164 1 1,718 5,5 0,900 "
2 9,615 2 4,464 2 2,906 2 2,155 2 1,712 6,0 0,892
3 9,433 3 4,424 3 2,890 3 2,145 3 1,706 6,5 0,884
4 9,259 4 4,385 4 2,873 4 2,136 4 1,700 7,0 0,877
5 9,090 5 4,347 5 2,857 5 2,127 5 1,694 7,5 0,869
6 8,928 6 4,310 6 2,840 6 2,118 6 1,689 8,0 0,862
7 8,771 7 4,273 7 2,824 7 2,109 7 1,683 8,5 0,854
8 8,620 8 4,237 8 2,809 8 2,100 8 1,677 9,0 0,847
9 8,474 9 4,201 9 2,793 9 2,092 9 1,672 9,5 0,840
6,0 8,333 12,0 4,166 18,0 2,777 24,0 2,083 30,0 1,666 60,0 0,833
1 8,196 1 4,132 1 2,762 1 2,074 5 1,639
2 8,064 2 4,098 2 2,747 2 2,066 1,0 1,612
3 7,936 3 4,065 3 2,732 3 2,057 1,5 1,587
4 7,812 4 4,032 4 2,717 4 2,049 2,0 1,562
5 7,692 5 4,000 5 2,702 5 2,040 2,5 1,538
6 7,575 6 3,968 6 2,688 6 2,032 3,0 1,515
7 7,462 7 3,937 7 2,673 7 2,024 3,5 1,492
8 7,352 8 3,906 8 2,659 8 2,016 4,0 1,470
9 7,246 9 3,875 9 2,645 9 2,008 4,5 1,449
7,0 7,142 13,0 3,846 19,0 2,631 25,0 2,000 35,0 1,428
1 7,042 1 3,816 1 2,617 1 1,992 5,5 1,408
2 6,944 2 3,787 2 2,604 2 1,984 6,0 1,388
3 6,849 3 3,759 3 2,590 3 1,976 6,5 1,369
4 6,756 4 3,731 4 2,577 4 1,968 7,0 1,351
5 6,666 5 3,703 5 2,564 5 1,960 7,5 1,333
6 6,578 6 3,676 6 2,551 6 1,953 8,0 1,315
7 6,493 7 3,649 7 2,538 7 1,945 8,5 1,298
8 6,410 8 3,623 8 2,525 8 1,937 9,0 1,282
9 6,329 9 3,597 9 2,512 9 1,930 9,5 1,265
U francuskom šumarstvu primjenjuju medijanu individualnih vremena
prijelaza, jer se, prvo, vrlo lako i brzo određuje i, drugo, jer medijana indivi­
dualnih vremena prijelaza nije vezana uz pogreške, koje nastaju pri brojenju
godova na gustim izvrcima.

125
 Što se tiče odnosa između aritmetičke sredine i medijane, taj odnos zavis:
o frekvencijskoj distribuciji vremena prijelaza.
Iz statističke je literature poznato da se kod normalne frekvencijske di­
stribucije varijanata aritmetička sredina (A. S .), mod (M o ) i medijana (M e >
međusobno podudaraju, te su jednaki (vidi si. 83).

Jh

I
1 2 3 V S 6 7 a 9
AS.
- = M£e = }
1
-------- Mn
Mo -----

SI. 83. Sim etrična frekvencijska distri­

bucija (Sm ith, Duncan)

SI. 84. Asimetrična frekvencijska distri­

bucija (pozitivna asim etrija)
(Sm ith, Duncan)

10L

.0
■;>
0
2 5

1
- Me
fl.S . -

SI. 85. Asimetrična frekvencijska distri­

bucija (negativna asim etrija)
(Sm ith, Duncan)

126
 Kod asimetrične frekvencijske distribucije pomaknute udesno, aritmetička
sredina (A. S.) uvijek je veća od medijane (M e) (vidi si. 84).
Ako je frekvencijska distribucija varijanata pomaknuta ulijevo, onda je
aritmetička sredina (A. S.) uvijek manja od medijane (M e) (vidi si. 85).
Jačina asimetrije (J. A.) definiran^ je diferencijom između aritmetičke
sredine i medijane:
J. A. = A. S. — Me
Asimetriju još bolje karakterizira formula:

J' A’ = 3 (A: S- ~ Me)

°
U toj formuli (a ) označuje standardnu devijaciju vremena prijelaza. U
prvom slučaju (si. 83) nema asimetrije: A. S. — Me = 0. U drugom slučaju
(si. 84) asimetrija je pozitivna: A. S. — Me = + J. A. U trećem slučaju (si. 85)
asimetrija je negativna: A. S. — Me = -— J. A.
O kakvoj se frekvencijskoj distribuciji radi kod vremena prijelaza?
Vlastitim istraživanjima u jelovim šumama Gorskog kotara na više od
10 pokusnih ploha u šumarijama Crni Lug, Fužine i Zalesina utvrdili smo da
se kod frekvencijske krivulje vremena prijelaza za jelu radi o pozitivnoj asi­
metriji, tretiramo li sastojinu kao cjelinu. Analogna asimetrija pokazala se
također i u pojedinim debljinskim stepenima, ako tretiramo stabla pojedinog
debljinskog stepena kao posebni kolektiv. Izuzetak se pojavio najčešće u tan­
kim debljinskim stepenima, ali ne uvijek.
Radi ilustracije donosimo ovdje dokazni materijal samo s jedne pokusne
plohe, nazvane »Križe«, jer su podaci s ostalih pokusnih ploha analogni. Po­
kusna ploha »Križe« obuhvata čistu jelovu sastojinu u odsjecima IV, 6, a, b,
c, d, f, g, h, s površinom od 149,30 hektara u šumariji Crni Lug. U tab. 26 (n )
označuje individualno vrijeme prijelaza za debljinske stepene širine od 5 cm,
što će reći da je (n ) broj godova na izvrtku dugom 2,5 cm bez kore; (b ) je
broj izvrtaka (uzoraka) izbušenih P r e s s l e r o v i m svrdlom. U našem je pri­
mjeru b = 1388. Prema tome imamo 1388 različitih individualnih Vremena pri­
jelaza, koja su u tab. 26. predočena crticama. (M e) je medijana individualnih
vremena prijelaza, koja je u tab. 26. označena strelicama. Smjer strelice ozna­
čuje godišnji stepen u kojem se medijana nalazi.
Uzmemo li 1388 izvrtaka (uzoraka), izbušenih na pokusnoj plohi »Križe«
kao jedan kolektiv, onda imamo 1388 individualnih vremena prijelaza. Za taj
kolektiv medijana individualnih vremena prijelaza iznosi 13,0 godina, što di­
rektno čitamo iz zadnjeg reda tab. 26. Treba u zadnjem redu tab. 26. izbrojiti
694 s jednog i drugog kraja; u sredini se nalazi medijana, koja je označena
strelicom iznad brojke 79. Smjer strelice označuje trinaesti godišnji stepen,
a broj 79 znači da u tom kolektivu ima 79 stabala s individualnim vremenom
prijelaza od 13.0 godina. Aritmetička sredina individualnih vremena prijelaza
iznosi 16,8; o = + 11,5, a harmonična sredina je 11,7 godina. Najkraće indivi­
dualno vrijeme prijelaza je 4, a najduže 75 godina. To znači da u tom kolektivu
ima jelovih stabala kojima trebaju samo 4 godine da prijeđu iz jednog debljin­
skog stepena u drugi, ali ima i takvih stabala kojima za taj prijelaz treba 60
godina, pa i više; ima čak jedno jelovo stablo koje za isti prijelaz treba 75
godina. Stoga je koeficijent varijacije individualnih vremena prijelaza jako
velik, te doseže iznos od 68%. Najveći broj stabala, njih 107, treba samo 10
godina da prijeđe iz jednog debljinskog stepena u drugi, tj. da poveća svoj
prsni promjer za 5 cm.

127
Tabela 26 •O

ISo
» § 8 9: «>> i § « ^0
a « ¡8 8! s? !S § § § Si $
1
'
>4 <N V.
>«. 1
jfc 1
1

51
VI . ..
1
1
1
1
fO 1
[o <N
— V*
«u _ c\l
O. Csj
£ QD
0 C\ . •
ip •

1 ‘o
<s _

*5
ro CM
<N ro
'_ _ CM
i* _
Cfe = = _
Cl oo = _ _ N
tN. _ _ CM
5
jr> ^O = = _ _ _ .- _
l'0 — _ ‘O
§5
<h = m _ V-
= = _ _ =
<N4 — _ _
v^. p-r _ — = — N
s s_ m 00
cr> = 1
<Q _ _ = _ _
t\ = _ = _ _ °o
= = _ = _ c>,
<6 _ _ _ —
----- 3
<i' _ = _ = = _ SSI
"■> m m _ _ _ _
<M = = — _ _ _ _ _

I &
Cr> _
1- —
_
= — =
=
=
~
_
_
_ ~m
_
= ??
Csl
ts
00 = ! _ = _ = _ = — _
r\ = = = _ _ _ 5^
VO _ = _ = _ _ _ _ = — _____

ls
^01 _ = = =
<s _ _
= _
m _
=
=
=!
=
m -0
_
= _
_
_
_
_.
=■ _
— CSj
!a <M = _ _
=-0 =
=
_!
=
=
—
=§
= —
____ —
_
=
_ _I
—
cvl
I & m = =
cr> _ — m = =m
OD = = #—== =
= ='
=
š
=m
=
-
—
=
m
=
=
=
_
=
_
_
=
=
_
S-!
s-,
C\ m m = = = = = = -m _ ■ _ s?
^ & = -1 m = m =m = == = = 32
"j o. *o _ — s a -— = = =m _ Eg m = = =: = _ _
<*' = = m - =w =m - % =m -B = — _ ! as
I <o tT) = m =m=mm
CM = = m = E l i
_ = = mm =m
=m
mm
-mm - mm
=m
h 4§l
mm =m
= m =mm,
= =m
=m
mm
_ . =
=
m
=
=
_

_
-R?
5=i
i>r s _ _ = _ =m mm = mmmmm*— mm - m m m - mmm _r= fe
1 o, '
co _ = — —
K
—= m =
—
- m= mm = mm
mm - m
m
mm<^ mmm+—=mm+—mm —m
= m-mmm rnmmm mmmm = m
m ~mm _ mmm = m m = mm =
m
s
_ _
=,
S.
vO
Crl
Vo 1_ — = =m m = m =mm - mm = = -
•o i_ _i = _m = mm ~m = m ==[ _ s?
’<0 0) — — -! ^ = -m m m
tejs O «r» V~, O io ^ ‘O Q IAI
<t*£ CNCN S5 SI 5 $ SS *0 05 «O t< co ao
 To se još zornije vidi na si. 86, na kojoj prikazujemo frekvencijsku distri­
buciju individualnih vremena prijelaza u spomenutoj jelovoj sastojini. Na
apscisnu os smo nanijeli godišnje stepene širine po jednu godinu, a na ordi-
natnu os je nanesena frekvencija vremena prijelaza. SI. 86. je u stvari grafička

110 .

100

so
FREKVENCIJA VREMENA PRIJELAZA ZA JELO
Odjel iv, 6, šum. p re dje l, Krize Gorski Kotar
60
Šumarija Crni Lug
Mjereno-- 1950gochne
b - 138B uzoraka
A S * 16'ć goc/rno, 6 - - 11S
M e - 13 O g o d rn a

H .S - 1 1 7 god/no

3{A S.-Me^ + 0 99
50 G

-ffh-n rfTjn__ n n n___ r_

-A.S. 60 qodme
- Me -
SI. 86. Frekvencija vremena prijelaza za jelu (orig .)

predodžba podataka iz zadnjeg reda tab. 26. Na toj slici vidimo da su indivi­
dualna vremena prijelaza distribuirana tako da ih jedna polovica (694) pri­
pada u godišnje stepene od 4 do 13, a druga polovica (694) u stepene od 13
do 75 godina; najviše ih ima u godišnjem stepenu (10), gdje se nalazi mod
individualnih vremena prijelaza, a medijana je pala u stepen od (13) godina.

129
 Iz si. 86. vidimo da je frekvencijska distribucija vremena prijelaza asime­
trična. Ta je asimetrija pozitivna, jer je A. S. — Me = + 3,8 godina, odnosno,
jer je
3( A. S. — Me)
-------------------- = 4- 0,99 godina.
a
N a svim ostalim pokusnim plohama u jelovim šumama Gorskog kotara
konstatirali smo analognu pojavu. Iz rezultata, što smo ih sabrali u tab. 27.
vidimo da u istraživanim sastojinama između aritmetičke sredine indivi­
dualnih vremena prijelaza, medijane i harmonične sredine postoji ovaj odnos:

A .S > M e ^ H .S . ,

To znači da je asimetrija frekvencijske distribucije vremena prijelaza za

Jelu pozitivna, bez obzira na tip šume.
I u jednodobnim sastojinama hrasta lužnjaka i u smrekovim sastojinama
utvrdili smo da spomenuti odnos vrijedi za sastojinu kao cjelinu.
Međutim, individualna vremena prijelaza možemo tretirati u više kolektiva
prema debljini stabala, s kojih su izvrći (uzorci) izbušeni. Uzet ćemo kao
primjer opet istu pokusnu plohu »Križe«. Iz tab. 26. vidimo da su u debljin-
skom stepenu 20 (p .p . 17,5 — 22,5 cm) izbušena 64 izvrtka, u debljinskom
stepenu 25 (p .p . 22,5— 27,5 cm) 86, u debljinskom stepenu 30 (p.p. 27,5— 32,5
cm) 92 izvrtka, itd. Svaki debljinski stepen možemo tretirati za sebe tako
da izvrći izbušeni iz stabala jednog debljinskog stepena čine posebni kolektiv.
Prema tome imat ćemo kolektiv 20, 25, 30, . . . 90. Mjesto jednog kolektiva imat
ćemo ih 15, tj. onoliko koliko ima debljinskih stepena.
Razmotrimo sada kako su distribuirana individualna vremena prijelaza
u pojedinim debljinskim stepenima. Iz tab. 26. vidimo da je ta distribucija
asimetrična! Crtice u pojedinim debljinskim stepenima tab. 26. predočuju nam
asimetričnu distribuciju, i to negativnu u najtanjim debljinskim stepenima,
a pozitivnu u ostalim stepenima.
Da tu asimetriju još jasnije uočimo, izračunali smo na temelju materijala
iz tab. 26. aritmetičku sredinu individualnih vremena prijelaza, medijanu,
harmoničnu sredinu, standardnu devijaciju i jačinu asimetrije za svaki de­
bljinski stepen. Ti su rezultati doneseni u tab. 28. Iz tih rezultata vidimo da
je asimetrija negativna samo u prva dva debljiriska stepena, a u svim ostalim
je pozitivna. U debljinskom stepenu (20) individualna vremena prijelaza distri­
buirana su od 8 do 75 godina; njihova aritmetička sredina iznosi 38,7 godina;
a = ±14,7 godina; medijana je 41 godinu; jačina asimetrije iznosi — 2,3,
odnosno — 0,47. U debljinskom stepenu (25) imamo individualna vremena
prijelaza od 5 do 62 godine; aritmetička sredina iznosi 29,9 godina; standardna
devijacija je ± 13,6 godina; medijana je 31,5 godina; jačina asimetrije je — 1,6,
odnosno — 0,35. U svim ostalim debljinskim stepenima izražena je pozitivna
asimetrija. Npr. u debljinskom stepenu (55) individualna vremena prijelaza
su distribuirana od 4 do 41 godinu; njihova aritmetička sredina iznosi 17.8
godina; standardna devijacija ± 6,6 godina; medijana je 11,0 godina; jačina
asimetrije iznosi + 1,8; odnosno + 0,82 godina.
N a ostalim pokusnim plohama, koje su navedene u tab. 27, utvrdili smo
analognu pojavu: u svim debljinskim stepenima frekvencijska distribucija
vremena prijelaza za jelu ima pozitivnu asimetriju, izuzevši najtanje stepene.
Prema tome spomenuti odnos između A.S, Me i H.S. vrijedi za sve debljinske

130
 Tabela 27

««r,-?5: 1006 Me
PO K U SN A ^ - A.S.te H.S. kl-Me jfA.j-Me)
A.S. 6
PLO H A St
P/ace d'expérience
Q ^
!f « god. % godine

C rn i 117
Krize jv. 6 16'ô 111's 66 S 13o +3a +099
Lu g

TuškiLaz, VIIAb 18't t 9o 489 15'0 15o + 3'4 + 1'13

!

Belevine, VU,1,d 1 15718'if 535 130 123 +2'7 +096

l
Belevine, V iiif 17i± sa 515 15'0 132 +2'1 + 072

1
1 1
Jasle M a j i 1621 75 463 no . 132 +22 + O'dd

Jasle, VI,3,c 147 i 8'0 544 12'o 11'3 +27 + 1'01

Siarilafumi, UM,6 10'6t 5'g 557 90 8'5 +1'6 + 061

C rn i
Ruhać, II, 1 1Ô7 - 102 545 15o 146 +37 + 109
Lu g 1

Kupjački Vrh, Ill2f i 15'at 85 53'b 13'0 124 +2'8 + 0'99

r
i
133 + 32 + 1'04
CrnaH/oja, !
! 172- 92 535 Wo

3 i
Crna SušicaJU,6,a 159i 95 597 150 12'1 +2'9 + 0'92
$
j
Tabela 28

POKUSNA PLOHA■iVčM/ŽfPOVRŠINA-Mio/to Šl/MARUACRN/LUG

P/ace d 'exper/encerfaze Surfbce- f49 jo/kj /nspecf/ondesfore/s-Cm/lug

DEBLJ.STEPEN 100& NAPOMENA

Cafetpriedediameire
A lt 6
AS. Me U.S. A.SrMe 3/AS.-Me)
6~ M>/e
cm god. \ •/. god/ne

20 38'7- 141 38o 41'o 303 -2'3 -0*7

25 299 t 136 4Ss 31* 22o -1'6 -0'3S

30 252 t 12* 492 21o 194 +42 +1'02

55 20e t 10'3 49s 18o 167 +26 +082

1950. g o d in e
185 - 9'o 48'S 15'o 15i> +3'5 +117
45 1 T1 ± 9s 55'e 14o 131 +31 +096

50 13z i Sz 391 125 11'3 +0'd +O

'IB

/jet/
55 ■12a t 6s 51'6 11'0 105 + ie +O
'BZ
60 119t ss 54'6 10o 93 + 19 +0'ae M jerenje je izvršeno

| 65 113 - 63 558 9o 9o +23 + 1'10

70 11'3 i 76 673 9o 8a +23 +0 91

75 11i t 6o 541 9o 8-6 +21 + 1'0S

80 13a t 89 685 10a 9l + 3'o + 1'oi

85 122t 6 2 SOS 105 96 + 1'7 + 062

90 1To i 2 '7 245 10o 10'6 *to +-Tu

Za sastojim.!
kao cjelinu 166- 11's 685 13o 11'7 +3'a *093
stepene, izuzevši najtanje. To nas je potaknulo da u četiri pokusne plohe
(»Stari Zaturni« II, 4, b; »Belevine« V II, 1, d; »Crna Hloja« I i I I ) u fakultet­
skoj šumariji Zalesini bušimo jelova stabla ispod taksacijske granice, tj. u
debljinskim stepenima (5) , (10) i (15) cm. Konstatirali smo da u najtanjim
debljinskim stepenima (5), (10), (15), (20) i (25) cm asimetrija frekvencijske
distribucije vremena prijelaza može biti i negativna i pozitivna, no ova po­
sljednja je češća i izrazitiia.
Na temelju pokusa i istraživanja, što smo ih izvršili u našim šumama,
prema tome, izlazi da je frekvencijska distribucija vremena prijelaza slična
asimetričnoj distribuciji varijanata, prikazanoj na si. 84. Izuzeci, koji se
pojavljuju ponajviše u tanjim debljinskim stepenima, nemaju praktične va-
žnosti, prvo, jer prirast tanjih stabala obično ne uzimamo u račun, i drugo,
jer negativna asimetrija nije jako izrazita.
Između aritmetičke sredine (A. S.) individualnih vremena prijelaza, me­
dijane (M e) i harmonične sredine (H . S.) u većini slučajeva ovaj je odnos:
A. S. > M e :> H. S.
No kod obračuna prirasta dolazi do izražaja inverzija:
.1 1 1
X Š 7 < Me = H. S.
To je razlog da medijana individualnih vremena prijelaza, uzeta kao
srednjak, daje za prirast veće rezultate nego aritmetička sredina, a u većini
slučajeva manje nego harmonična sredina. Ispravne rezultate o prirastu daje
harmonična sredina individualnih vremena prijelaza a to je u stvari aritme­
tička sredina godišnjih debljinskih prirasta.
Vrijeme prijelaza ima veliku primjenu ne samo na području utvrđivanja
prirasta nego uopće u gospodarenju i uređivanju šuma, i to naročito u pre-
bornim šumama.
U jelovim prebornim šumama vrijeme prijelaza pokazuje određene zako-
nitosti. Tanka stabla imaju dulje vrijeme prijelaza od debljih stabala. Ako na
apscisnu os nanesemo debljinske stepene a na ordinatnu os odgovarajuća
prosječna vremena prijelaza, dobit ćemo krivulju koja ima oblik jednog
kraka hiperbole.
U jelovim prebornim šumama, gdje se dobro gospodari, prosječno vri­
jeme prijelaza teži prema jednom minimumu (K ), koji karakterizira stanište.
A. S c h a e f f e r je analitički izrazio normalni tok jDrgsječnog vremena pri­
jelaza (Tr>) ovom jednadžbom:

Vlastitim istraživanjima u našim jelovim prebornim šumama došli smo

do zaključka da vrijeme prijelaza jele pokazuje različiti tok u pojedinim
biljnim zajednicama. U fitocenozi bukve i jele na vapnenom tlu (Fagetum
Abietetosum, Horvat) krivulja vremena prijelaza slična je jednom kraku
hiperbole; vrijeme prijelaza teži prema jednom minimumu, koje se kreće u
istraživanim šumama od 10— 13,5 godina. U fitocenozi jele s rebračom (Abieto-
Blechuetum, Horvat) jelova stabla prsnog promjera od 65— 70 cm pokazuju
minimalno vrijeme prijelaza, koje se povećava s porastom prsnog promjera,
što se u prvoj fitocenozi ne dešava. Krivulje vremena prijelaza u obje fito-
cenoze prikazane su na si. 87, gdje rimski brojevi označuju naše pokusne
plohe — poznate šumskogospođarske objekte u Gorskom kotaru.

133
 U tab. 29. nalaze se podaci o izravnanim prosječnim vremenima prijelaza
za navedene pokusne plohe koje su karakteristične za Gorski kotar. Ti podaci,
tj. s t r m e krivulje vremena prijelaza, govore nam da naše preborne šume
nisu još dovoljno njegovane. Mjesto s t r m i h k r i v u l j a v r e m e n a p r i ­

134
j e l a z a t r e b a p o s t i ć i š t o p o l o ž i t i j e k r i v u l j e . To se može
polučiti čestom intervencijom u sastojinu i optimalnom temeljnicom, odnosno
optimalnom drvnom zalihom.
Najpovoljnija je situacija u »Kupjačkom Vrhu«, gdje se konkretna kri­
vulja vremena prijelaza mnogo ne udaljuje od normalne. Zato ćemo »Kupjački
Vrh« uzeti kao bazu za obračun normalnog prirasta na III bonitetu za jelu.
N a si. 87. i u tab. 29. rimski brojevi označavaju ove objekte:
I Ruhač (šumarija Crni Lug) II Križe (šumarija Crni Lug)
III Lisičine (šumarija Fužine) V Brloško (šumarija Fužine)
IV Lisičine (šumarija Fužine) VII Tuški Laz (šumarija Zalesina)
VI Kupjački vrh (šumarija Zalesina)

___________________ Tabela 29
Prosječno vrijeme prijelaza jele
Debljinski u fitocenozi bukve i jele u fitocenozi jele i rebrače
stepen (na vapnenu tlu) __ _____________ _____( na glinenu tlu)
na pokusnim plohama
I III IV VI II V VII
cm godina
15 25,68 35,69 27,18 21,29 27,20 23,54 28,11
20 18,77 24,80 25,09 15,97 23,84 19,22 22,74
25 16,59 20,53 21,68 13,81 20,37 16,48 19,42
30 15,20 18,26 19,25 12,64 16,97 14,60 17,19
35 14,34 16,87 17,57 11,91 14,86 13,26 15,64
40 13,76 15,93 16,37 11,41 12,95 12,28 14,52
45 13,34 15,25 15,48 11,04 11,49 11,54 13,71
50 13,02 14,74 14,80 10,76 10,41 10,99 13,13
55 12,77 14,34 14,26 10,55 9,62 10,59 12,74
60 12,57 14,01 13,83 10,37 9,09 10,31 12,51
65 12,40 13,75 13,47 10,23 8,80 10,13 12,42
70 12,26 13,53 13,17 10,10 8,73 10,05 12,46
75 12,15 12,92 10,00 8,75 10,05 12,64
80 12,05 12.71 9,91 9,47 10,14 12,96
85 9,83 10,56 10,33 13,19

5.4.3.2 D e b l j i n s k i prirast

Na izvrcima se može mjeriti širina godova u pojedinim godinama. Na

si. 88. prikazan je jedan izvrtak, izbušen u siječnju god. 1958. s jednog hra­
stova stabla u odsjeku 150,/a šumarije u Lipovljanima.

135
 Ako želimo znati koliki je bio prirast u debljinu god. 1957, 1956. i 1955,
izmjerit ćemo širinu goda u tim godinama. Da se dobije godišnji debljinski
prirast stabla, treba širinu goda podvostručiti. Takva analiza izvrtka dolazi
u obzir u specijalnim slučajevima, npr. kad se žele utvrditi razlike u prira­
stima pojedinih godina, kao što se to svojedobno desilo u spomenutom od­
sjeku, gdje je gubar god. 1956. obrstio hrastova stabla i tako prouzrokovao
smanjen prirast ne samo god. 1956. nego i slijedeće godine. Takve analize
izvrtaka vrše se jedino uz pomoć specijalnih lupa s finim mjerilima ili uz
pomoć binokulara ili specijalnih instrumenata, izrađenih za tu svrhu.

o > (P r ) — — j
L
i s ■ ¡i m

SI. 88. Analiza izvrtka (o rig .)

Mnogo je češći slučaj da se ne mjeri širina godova u pojedinim godinama

nego da se izmjeri širina zadnjih 5 godova. Ako širina zadnjih 5 godova
iznosi ai mm, onda je prosječni_gQdišmi debljinski prirast bio u posljednjih
pet godina:

Mnogo je praktičnije a i sigurnije da se mjeri širina posljednjih 10 go­

dova. Ako širina zadnjih 10 godova iznosi a> mm, onda je prosječni godišnji
đebljijnski prirast u posljednjih deset godina:

•2 mm

No izvrći se mogu analizirati i tako da se ne mjeri' širina posljednjih

5 ili 10 godova nego se analiza ograničuje na određene godine. Kao primjer
spominjemo navedeni odsjek 150/a u kojem smo željeli utvrditi prosječni
godišnji prirast za vremenski interval od god. 1950— 1955. Zato smo mjerili
širinu pet godova od 1955— 1950, kako je to prikazano na si. 88. Prosječni
godišnji debljinski prirast spomenutog hrastova stabla u vremenskom inter­
valu 1950— 1955. iznosio je:
a, „
Z3 = ^ • 2 mm

Te su i n d i v i d u a l n i debljinski p r i r a s t i , jer se odnose na

jedno stablo.
Godišnji debljmski prirast može se izračunati i indirektnim putem s
pomoću vremena prijelaza po formuli:

___
No tako dobiveni debljinski prirast u pojedinim debljinskim stepenima
neće se odnositi na isti vremenski interval jer je vrijeme prijelaza različito
dugo u pojedinim stepenima.

136
 Pri određivanju volumnog prirasta jedne sastojine obično analiziramo
veći broj izvrtaka, pa dobivamo više individualnih debljinskih prirasta. N a j­
prije ih sortiramo po debljinskim stepenima, zatim izračunavamo aritmetički
srednji debljinski prirast (Z ) u svakom stepenu, a onda te srednje vrijed-
nosti (Z ) možemo izravnati grafičkom ili numeričkom metodom. Primjenju­
jemo li ovu posljednju metodu, uzimamo u pomoć obično jednadžbu pravca
za regularne šurne, a parabolu 2. reda /.a preborne šume., Radi ilustracije
navodimo ovdje izmjerene i izravnane godišnje debljinske priraste hrasta
lužnjaka u spomenutom odsjeku 150/a za vremenski interval od god. 1950—
— 1955. Ti se podaci nalaze u tab. 30. u kojoj (Z i) znači izmjereni a (Z 2)
izravnani godišnji debljinski prirast u centimetrima.
Tabela 30
D 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62

Z, 0-09 0-48 0-22 0'24 0‘26 0-29 0-39 0-42 0'44 0-45 0'52 0'58 0'60 0-68 0-67 0‘78 0-76 0.72 0.70 0-76 0-74 0-72 0'60 0'77 0'70
Z2 0-17 0-21 0-24 0-28 0-31 0'34 0'38 0-41 0-44 0-48 0-51 0-55 0-58 0-62 0-65 0-68 0-72 0-75 0-79 0-82 0-85 0-89 0'92 0'95 0'99

Jednadžba godišnjeg debljinskog prirasta za taj slučaj glasi:

Z 2 = — 0,063748 + 0,016966 D

5.4.3.3 F a k t o r i kore

Kad utvrđujemo prirast s pomoću P r e s s l e r o v a svrdla, dobivamo

samo podatke o p r i r a s t u d r v a b e z p r i r a s t a k o r e . Prirast kore
može se uzeti u obzir tako da se debljinski prirast pomnoži s kvocijentom
(D : d), gdje (D ) znači prsni promjer s korom, a (d ) prsni promjer bez kore.
Može se, naime, pretpostaviti da je između debljinskog prirasta drveta s ko­
rom (z ') i debljinskog prirasta drveta bez kore (z ) isti odnos kao i između
prsnog promjera s korom (D ) i bez kore (d ).
z ': z = D : d
D
Z' = Z ' d
Kvocijent (D : d) utvrđuje se tako da se na većem broju stabala razli­
čitih debljina i različitih položaja izmjeri debljina kore, koja u stvari znači
diferenciju prsnog promjera s korom (D ) i bez kore (d ). Debljina kore
mjeri se specijalnim švedskim instrumentom.
Instrument je dug 20 cm, a oko 20 dkg težak. Sastoji se od dva dijela:
od željezne šipke i od željezne c i j e v i s p l o č o m , šipka je duga 15 cm,
a ima promjer 6 mm; na jednom je kraju užlijebljena i oštra, a na drugom
kraju ima drveni držak. Na srednjem dijelu šipke nalazi se skala u milime­
trima. C i j e v s pločom je navučena na šipku po kojoj se pomiče i pokazuje
debljinu kore.
Debljina kore mjeri se tako da se ploča prisloni uz koru stabla, a željezna
šipka sa svojim užlijebljenim krajem utisne se u koru, i to tako, da se rukom
udari nekoliko puta po drvenom dršku. U vanjski dio kore (lu b) užlijebljena
šipka teško ulazi, no kad prođe kroz lub, onda ide kroz koru sve lakše i
lakše, a kad dođe do drveta, dalje ne ide. Zadnji kraj cijevi pokazuje na
milimetarskoj skali šipke koliko je šipka ušla u koru. To je debljina kore.

137
 Na temelju vlastitih opširnih istraživanja sa preko 30.000 mjerenja m i
smo za naše glavne vrste drveća utvrdili faktor kore (K ), tj. kvocijent (D : d )

i njegovu recipročnu vrijednost ^ , tj. (k ).

SI. 89. švedski instrumenat za m jerenje kore

(o rig .)

1. Quercus cerris, L, cer (Vučjak, k = 0,8829 ± 0,0053

Generalski stol) K = 1,1326 ± 0,0069

2. Quercus ilex, L, crnika (R ab) k = 0,9075 ± 0,0038

K = 1,1019 ± 0,0042

3. Quercus pedunculata, Ehrh, hrast k = 0,9204 ± 0,0012

lužnjak (Slavonski prosjek) K = 1,0864 ± 0,0012

4. Quercus sessiliflora, Sal, hrast k = 0,9243 ± 0,0015

kitnjak (Slavonski prosjek) K = 1,0818 ± 0,0016

5. Fagus silvatica, L. bukva (Gorski k = 0,9653 ± 0,0018

kotar, Zagrebačka gora i Velebit) K = 1,0359 ± 0,0017

6. Alnus glutinosa, Gaertn, crna joha k = 0,9030 ± 0,0031

(Lipovljani) K = 1,1074 ± 0,0041

7. Ulmus campestris, L, nizinski k = 0,9063 ± 0,0039

brijest (Lipovljani) K = 1,1034 ± 0,0056

Quercus pedunculata, Ehrh, hrast k = 0,9223 ± 0,0014

lužnjak (Lipovljani) K = 1,0842 ± 0,0016

138
9. Fraxinus angustifolia, Vahl, poljski k = 0,9266 ± 0,0060
jasen (Lipovljani) K = 1,0792 ± 0,0048

10. Carpinus betulus, L, obični grab k = 0,9651 ± 0,0020

(Lipovljani) K = 1,0362 ± 0,0030

11. Castanea sativa. Mill, pitomi k = 0,9126 ± 0,0022

kesten (Zagrebačka gora) K = 1,0958 ± 0,0030

12. Fraxinus excelsior, L, obični jasen k = 0,9200 ± 0,0048

(Zagrebačka gora) K = 1,0869 ± 0,0041

13. Acer pseudoplatanus, L, gorski javor k = 0,9499 ± 0,0031

(Zagrebačka gora) K = 1,0527 ± 0,0028

14. Fagus silvatica, L, bukva k = 0,9732 ± 0,0003

(Zagrebačka gora) K = 1,0275 ± 0,0022

15. Alnus glutinosa, Gaertn, crna joha k = 0,9012 ± 0,0039

(Crni Jarci, Lipovljani) K = 1,1096 ± 0,0042

16. Picea excelsa. Lk, obična smreka k = 0,9425 ± 0,0021

(Gorski kotar) K = 1,0609 ± 0,0024

17. Abies alba, Mill, obična jela k = 0,9420 ± 0,0029

(Gorski kotar) K = 1,0610 ± 0,0012

18. Larix europea, Lam, evropski ariš k = 0,8663 ± 0,0044

(Julijske Alpe, Slovenija) K = 1,1543 ± 0,0057

19. Pinus halepensis, Mili, alepski bor k = 0,8424 ± 0,0021

(H var) K = 1,1870 ± 0,0029

Da bi uzeli u obzir prirast kore treba godišnji debljinski prirast drva (z )

pomnožiti faktorom (K ). Prema tome će godišnji debljinski prirast drva i
kore iznositi:
 Ako operiramo s vremenima prijelaza, onda treba vrijeme prijelaza
pomnožiti faktorom (k ):
V - t k
U običnoj praksi mogu se faktori kore (K ) i (k ) zanemariti radi koeficijenta
sigurnosti.
S pomoću faktora kore (k ) može se izračunati procentualno (p ) učešće
kore u totalnoj drvnoj masi stabla.

v' — v
P = -----y----- 100
v
U toj formuli (v ’) označuje drvnu masu stabla s korom, a (v ) drvnu
masu bez kore. S pomoću faktora (k ) može se ta formula napisati u ovom
obliku:

d2-r
• h t ------ j— • hf
4 4
P = TV 100
® 71 hf
~4

P = - ^ . , o o

r 11 .»

p = (1 — k2) • 100

To je M e y e r o v a formula za procentualno učešće kore u totalnoj

drvnoj masi stabla. Po toj formuli, a na temelju izmjerenih vrijednosti od
(k ) za različite naše vrste drveća, izračunali smo ove postotke kore: cer
oko 22%, crna joha oko 18%, nizinski brijest oko 18%, crnika oko 18%,
pitomi kesten oko 17%, hrast lužnjak oko 15%, obični jasen 15%, hrast
kitnjak oko 14%, poljski jasen oko 14%, gorski javor oko 10%, grab oko 7%,
bukva oko 7%, smreka oko 10%, jela oko 11%, ariš oko 25% i alepski bor
oko 29%.
M e y e r o v a formula daje aproksimativne rezultate, jer se osniva na pret­
postavci da je oblični broj stabla s korom jednak obličnom broju stabla
bez kore. Međutim, ta pretpostavka nije ispravna, jer smo utvrdili da je
oblični broj stabla s korom veći od obličnog broja stabla bez kore. No
kako te razlike nisu jako velike, rezultati o procentualnom učešću kore (p )
mogu poslužiti u običnoj praksi.

5.4.4 Štete koje nastaju od bušenja stabala Presslerovim svrdlom

Bušenjem P r e s s l e r o v i m svrdlom ozljeđuju se stabla, pa od toga

mogu nastati veće ili manje štete. Tim se problemom bavio u Njemačkoj
W. S c h o p f e r te je na X III Kongresu IUFRO u Beču god. 1961. objavio
rezultate svojih istraživanja. Evo ih u kratkim crtama:

140
 Ako se rupice na stablu, izbušene svrdlom, odmah ne začepe, mogu
štetne Basidiomvcete iz porodice »Polvporaceae« inficirati kanal, gdje je
svrdlo ušlo u deblo.
Ozljeđivanje stabla P r e s s l e r o v i m svrdlom uzrokuje katkad pove­
ćani prirast, tako da se na deblu, gdje je bušenje izvršeno, mogu vidjeti
nakon nekog vremena nabrekline. Stoga mjerenje prsnih promjera na tak­
vim stablima nije više pouzdano.

SI. 90. Deform acije na poprečnom presjeku hrasta lužnjaka u šum ariji Lipo-
vljani. Deform acije su nastale zbog bušenja stabla Presslerovim svrdlom.
Bušenje je izvršeno pred 6 godina u prsnoj visini stabla na četiri mjesta, gdje
se danas vide nabrekline. ( orig.j

Štetno djelovanje bušenja P r e s s l e r o v i m svrdlom ispitivao je

S c h o p f e r na smreki, jeli, bukvi, hrastu i grabu, tako da su rupice na
stablu ostale 5— 6 godina otvorene.

141
 S m r e k a . Pokusi su vršeni u odraslim smrekovim sastojinama razli­
čitih područja i staništa. Utvrđeno je da je preko 80% rupica, izbušenih
svrdlom, bilo inficirano micelijem crvene truleži. Prirodna obrana stabla,
koja se očituje kao curenje smole, nije bila dovoljna, da spriječi infekciju.
Od 24 analizirana stabla micelij gljive se raširio u 5— 6 godina prosječno
za 1,43 m iznad napadnutog mjesta i za 0,95 m ispod njega. Premda nije
zapaženo da se drvo razara, ipak se vidjela promijenjena boja drva u okolini
rupice.
Ranjavanje, tj. bušenje stabla, prouzrokuje perturbaciju procesa raste-
nja u neposrednoj blizini rupice. Debljinski prirast, abnormalno velik, na­
stavlja se još oko 5 godina nakon bušenja. Ako su povrede vrlo jake, zamije­
ćene su rane na stablu, duge 30 cm i 6— 16 cm široke. Mlada smrekova stabla
bila su najjače deformirana.
J e l a . Ispitivanja su pokazala da se jela vlada kao i smreka. Sva ispi­
tana stabla bila su inficirana.
B u k v a . Ispitano je u svemu 17 stabala koja su bušena dijametralno.
Svaka rupa od njih 34 služila je kao ulazna vrata za micelij bijele truleži.
Tako je smanjena vrijednost najnižeg trupca. Vertikalno proširenje micelija
bilo je jače nego horizontalno.
Zbog bušenja i povrede kambija rad kambijalnog plašta je jako stimu­
liran pa se na deblu na izbušenome mjestu nakon 4— 5 godina vide velike
nabrekline.
H r a s t . Na 25 istraživanih stabala svaka je rupica imala znakove infek­
cije. Opažena je zona obojenog drva u dužini od neko 30 cm.
G r a b . Reagira kao i bukva.
Nakon tih pokusa S c h ö p f e r predlaže ovo:
a ) treba spriječiti bušenje stabala, ako se rupice na stablu ne zatvaraju;
b ) na stalnim pokusnim plohama treba odustati od bušenja stabala u
prsnoj visini, ako se na tim plohama periodički mjere prsni promjeri;
probitačno je da se na stablu označi mjesto gdje je bušenje izvršeno.
c) na stablima s kojih je izvrtak uzet ne bi trebalo ponovno uzimati
izvrtke.
S c h ö p f e r i B e i s e l istraživali su, mogu li se rupice dezinficirati i
efikasno zatvoriti. Potpuno začepljenje rupica nepropusnim i »fungiciđnim«
tamponima djeluje destruktivno na spore, koje su već ušle u rupe, te pored
toga čine efikasni vanjski pokrivač na stablu. U tom smjeru S c h ö p f e r je
ispitao nekoliko instrumenata, koji bi omogućili da se rupice pune uniformno.
Jakom prešom može se utisnuti u rupicu specijalna supstancija. U tu
svrhu isprobani su voskovi različitih vrsta.
Ručnom prešom treba nekoliko puta pritiskivati kako bi se potpuno
ispunila rupica i sve pukotine u njoj.
Schöpfer daje neke podatke o potrošku voska po jednoj rupici:

— dugoj 3 cm . . . . 1,9 g
— „ 5 cm . . . . 2,0 g
— „ 7 cm . . . . 3,0 g

I mi smo također konstatirali štete, koje su nastale u našim šumama

zbog bušenja stabala P r e s s l e r o v i m svrdlom. Najveće štete primijetili
smo na hrastovim stablima. Radi ilustracije prikazali smo na si. 90 poprečni

142
presjek stabla hrasta lužnjaka na kojem se vide četiri nabrekline. One su
nastale zbog bušenja stabla svrdlom. Bušenje je bilo izvršeno pred 6 godina
na četiri suprotne strane stabla u prsnoj visini.
Zavod za uređivanje šuma Zagrebačkog šumarskog fakulteta našao je
također jednu mogućnost kako bi se rupice na stablima mogle začepiti i
dezinficirati. Službenik spomenutog Zavoda N. S i t v u k konstruirao je za
tu svrhu posebni p i š t o l j s v o š t a n i m m e c i m a . Cijev toga pištolja
prisloni se na rupicu stabla i ispali se u nju voštani metak, koji začepi i
dezinficira rupicu. Ukoliko je rupica duboka, mogu se ispaliti dva pa čak
i tri metka u nju.

SI. 90a. Pištolj, željezni okvir za dobivanje voštanih metaka, voštani meci
( orig.)

Voštani meci imaju ove dimenzije: duljina 60 mm, debljina 8,7 mm; iz­
rađuju se od običnog voska, koji se zagrije i rastopi; radi dezinfekcije,
tekućem vosku dodaje se nešto lindana, pantakana i špirita, nakon čega se
tekući vosak nalijeva u odgovarajuće kalupe iz kojih se poslije kratkog
vremena dobiju voštani meci.
N a slici 90a prikazani su: p i š t o l j , ž e l j e z n i o k v i r s a žljebovima
u koje se toči tekući vosak i v o š t a n i me c i . Pištolj se puni s 8 voštanih
metaka.

5.4.5 Izvori pogrešaka pri metodi izvrtaka (bušenja)

N a X III Kongresu IUFRO god. 1961. u Beču A. K u r t h i P. S m i d t

sistematski su grupirali pogreške koje nastaju pri metodi bušenja. Te se
pogreške mogu svrstati u tri grupe. Evo tih grupa:
a) P o g r e š k e p r i m j e r e n j u e l e m e n a t a na s v a k o m s t a b l u

143
 Pogreške pri mjerenju debljinskog prirasta.
Pogreške koje rezultiraju iz deformacije izvrtka povodom izvlačenja
izvrtka i njegova konzerviranja.
Pogreške koje nastaju pri mjerenju širine godova.
b) P o g r e š k e o d r e đ i v a n j a v o l u m n o g p r i r a s t a na p o j e d i ­
nom stablu
Kumulativne pogreške prouzrokovane netačnim mjerenjem elemenata,
kao što su debljinski prirast, visinski prirast, prsni promjer, visina, oblič-
ni broj i kora.
Slučajna odstupanja volumnog prirasta pojedinog stabla od vrijednosti,
koja će biti dobivena iz uređajnih tablica odnosno tablica drvnih masa.
Sistematske pogreške pri utvrđivanju volumnog prirasta.
Sistematske pogreške vezane uz slučajne i sistematske pogreške, koje
su učinjene pri izradi uređajnih i drvnogromadnih tablica (pogreške
mjerenja, pogreške izjednačenja itd.).
Sistematske pogreške, koje nastaju zato što prirast pojedinih stabala ne
odgovara promjenama srednje vrijednosti.
c) P o g r e š k e o d r e đ i v a n j a v o l u m n o g p r i r a s t a c i j e l e sa-
stojine, g o s p o d a r s k e j e d i n i c e i p o d r u č j a
Kumulativne pogreške, koje nastaju iz skupa pogrešaka, učinjenih u
toku utvrđivanja prirasta svakog stabla, tretirajući ga posebno.
Slučajne pogreške, koje nastaju zbog ograničenog broja probnih stabala;
debljinski prirast i drugi elementi analizirani su samo na jednom dijelu
tih stabala.
Sistematske pogreške, koje nastaju zbog samovoljnog uzimanja uzoraka.
Sistematske pogreške, koje nastaju zbog primjene uređajnih odnosno
volumnih tablica, izrađenih za drugi kolektiv, koji se razlikuje od onoga
na koji se one primjenjuju.
U toku su studije i istraživanja o utjecaju različitih izvora pogrešaka na
prirast.

5.4.6 Najpoznatije metode izvrtaka

Različite metode izvrtaka razvrstali smo u tri grupe:

a) metode apsolutnog prirasta;
b ) metode postotka prirasta;
c) metode prelaženja stabala iz jednog debljinskog stepena u drugi;
Prva grupa metoda operira s a p s o l u t n i m p r i r a s t o m , druga s
p o s t o t k o m p r i r a s t a , a treća utvrđuje prirast na temelju d i n a m i k e
k r e t a n j a s t a b a l a iz n i ž i h d e b l j i n s k i h s t e p e n a u vi še.
Prvu smo grupu razdijelili na daljnje dvije podgrupe: prvo su metode,
koje operiraju s debljinskim prirastom; drugo su metode, koje upotreblja­
vaju vrijeme prijelaza za izračunavanje prirasta.
U prvu podgrupu pripadaju H u f n a g l o v a , M e y e r o v a diferenci­
jalna, H o h e n a d l o v a metoda i druge.
U drugu podgrupu pripadaju L a c h a u s s e e o v a metoda i b r z a
K l e p č e v a me t o da .
U drugu grupu smo uvrstili ove metode: formule A. S c h a e f f e r a.
S c h n e i d e r o v u formulu, formule L. S c h a e f f e r a, M e y e r o v u me ­
t o d u p o s t o t k a p r i r a s t a i E m r o v i ć e v e n o m o g r a m e.

144
 U trećoj grupi se nalazi o p ć e n i t a m e t o d a p r e l a ž e n j a s t a ­
b a l a i K e n n e t h D a v i s o v a me t o d a .
Različite metode za utvrđivanje prirasta demonstrirat ćemo na dva
objekta.

5.4.6.1 O b j e k t i za d e m o n s t r a c i j u

Uzeli smo dvije pokusne plohe kao objekte za demonstraciju.

Prvi objekt — pokusna ploha »Krstovi« — nalazi se u gospodarskoj jedi­
nici »Vuka« na Dilj planini (vidi si. 91). Površina pokusne plohe »Krstovi«

Si. 91. Pokusna ploha » K rstovi « u odjelu 60 gospodarske jedinice »V uka« na

D ilju u Slavoniji (o rig .)
iznosi: 6.14 ha. Nadmorska visina se kreće oko 200 m. Ekspozicija: južna.
Srednja godišnja temperatura: 11,1° C; srednja godišnja količina oborina:
653 mm*.
Na pokusnoj plohi »Krstovi« ima 1.994 stabla hrasta kitnjaka, 4 cera i
6 grabova uz taksacijsku granicu od 17.5 cm prsnog promjera. Ukupna temelj­
nica: 32,6 m 2/ha. Ukupna drvna masa: 447 m3/ha Starost sastojine: 90— 100
godina. Ostali taksacijski elementi — broj stabala (N ), srednja visina u me­
trima (h ), uređajna tablica ili tarifa u kubnim metrima (v ) i drvna masa (M )
— nalaze se u tab. 31.

Tabela 31

Pokusna ploha »Krstovi«, odjel 60, površina 6.14 ha.

Mjereno:
M ie III. 1955.

prsni promjer (D ) : cm
taksacijski
elementi 2Q 25 3Q 35 4Q 45 -0 55 6Q 65 7Q y5

N 80 294 530 466 306 149 95 50 15 7 2 — 1994

h 20,20 23,65 25,35 26,20 26,85 27,40 27,85 28,25 28,60 29,00 29,16 29,40 —

v 0,314 0,589 0,920 1,308 1,761 2,292 2,895 3,580 4,344 5,210 6,110 7,128 —

M = N •V 25’12 173>17 487'60 609-53 538.87 341.51 275,03 179,00 65,16 36,47 12,22 — 2743,68

Uređajna tablica (v ), konstruirana s pomoću visinske krivulje (h ) na

temelju S c h w a p p a c h o v i h dvoulaznih tabela drvnih masa za hrast, pre­
dočena je na logaritamskom papiru (vidi si. 92). Na pokusnoj plohi izmjereno
je u svemu 177 totalnih visina hrasta kitnjaka Blume-Leissovim hipsometrom.
Mjeseca ožujka god. 1955. izbušili smo P r e s s l e r o v i m svrdlom po
principu slučajnosti 678 izvrtaka sa 678 hrastovih stabala. Svaki izvrtak bio
je zamotan u poseban papirić na koji smo upisali prsni promjer izbušenog
stabla.
Drugi objekt za demonstraciju — pokusna ploha »Jasle« — nalazi se u
Gorskom kotaru, u šumariji Zalesini, (vidi si. 93). U tab. 32, 33. i 34. nalaze
se podaci za pokusnu plohu »Jasle«. Na toj plohi izbušili smo po principu
slučajnosti 160 izvrtaka sa 160 jelovih stabala.
Na pokusnoj plohi »Jasle« izmjerili smo 478 visina na 478 jelovih stabala.
S pomoću S c h u b e r g o v i h dvoulaznih tablica drvnih masa za jelu kon­
struirali smo na temelju izravnane visinske krivulje jednoulaznu tablicu
(uređajnu tablicu ili tarifu) za jelu, što se vidi iz tab. 34.
Radi ilustracije komparirali smo konstruiranu tarifu sa S c h a e f f e r o -
v i m tarifama i utvrdili da pokusnoj plohi »Jasle« približno odgovara 17.
S c h a e f f e r o v a tarifa.

* Meteorološki podaci su dobiveni od Meteorološke službe za NRH, a odnose

se na meteorološku stanicu u Đakovu, koja je oko 20 km daleko od pokusne plohe
»Krstovi«. Navedeni meteorološki podaci su u stvari srednjaci mjerenja od posljed­
njih šest godina (1949—1955).

146
 6 7 R q 1C 20 30 >tn SO 60 70 80 90 100 D Cm

SI. 92. Uređajna tablica ( ta rifa ) (o rig .)

Tabela 32

OPIS POKUSNE PLOHE »JASLE«

(izvršen 30. IX 1952)

1. Naziv pokusne plohe » Jasl e«

Pokusna ploha »Jasle« nalazi se u
šumi Poljoprivredno-šumarskog fakul­
Položaj plohe

a) Opći položaj teta »Zalesini« u Gorskom kotaru na

45,3° geografske širine i na 14,6° geo­
grafske dužine istočno od Greemvicha.
Pokusna ploha »Jasle« udaljena je oko
b) Mjesni položaj 60 km od Jadranskog mora, tj. od
grada Ri j e k e , a 1 km od željezničke
stanice S k r a d .

c) Gospodarska oznaka Pokusna ploha »Jasle« nalazi se u

odjelu Jasle VI, 3, f.

147
 3. Površina pokusne plohe 1,43 ha (ustanovljeno direktnim mje­
renjem na terenu).
4. Edafski faktori Glineno tlo, srednje duboko, mjesti­
mice čak i kamenito, slabo kiselo.
: a) Nadmorska visina 550 m
</) O
H gS b) Ekspozicija N W.
m c) Inklinacija 0°—30"
; a) Sred. godišnja temperatura 6,9' C
. a-g
•H WO
b) Sred. količina god. oborina 2200 mm
•vO c) Smjer glavnih vjetrova S.W.
Blechnum spicant, Polvtrichum atte-
a) Prizemno rašće nuatum, Vaccinium myrtillus, Aspidium
'SČ filix mas, Salvia glutinosa i dr.
>C
/D
0 Corylus avellana, Ilex aquifolium, Sor
Dg
U 5 bus aria, Rubus fructicosus, Rubus
oc b) Grmlje ideus i dr.; pomladak i mladik jele je
-ti ° obilat: manje ima bukovog pomladka
Üh'Ö)
i mladika.
c) Drveće Jela 0,95, smreka 0,01, bukva 0,04

a) Broj stabala po ha 313 jele, 4 smreke, 63 bukve,

1 trešnja = 381

C
/D b) Temeljnica po ha 36,7 m2

c3 (U c) Drvna masa po ha 510 m’ jele, 4 m3 smreke, 13 m3 bukve

c/3C = 527 m3
M E
H CL) d) Srednji prsni promjer za jelu 37,5 cm
oo
I bonitet prema Š u r i ć e v i m tabe­
e) Bonitet stojbine lama;
17. S c h a e f f e r o v a tarifa.
Ova je sastojina nastala prirodnim
9. Biotski faktori pomlađivanjem. Zadnja je sječa izve­
dena god. 1948. Oštećivanja nisu pri
mijećena.

Tabela 33
PRVA INVENTURA STABALA NA POKUSNOJ PLOHI »JASLE«
U POVRŠINI OD 1,43 ha, GOD. 1952.
Debliinski stepen Broj stabala (N )
(D) em jela smreka bukva trešnja ukupno
15
(12,5—17,5) 63 3 59 125
20
(17,5—22,5) 42 1 23 66
25
(22,5—27,5) 47 4 51
30
(27,5—32,5) 49 1 3 53
35
(32,5—37,5) 46 1 47

148
 40
(37,5—42,5) 48 1 49
45
(42,5—47,5) 55 55
50
(47,5—52,5) 53 53
55
(52,5—57,5) 23 23
60
(57,5—62,5) 15 1 16
65
(62,5—67,5) 5 5
70
(67,5—72,5)_____________ 1
_________________________________________________ I
ukupno 447 6 90 I 544
po ha 31? 4 f>3 1 381

SI. 93. Pokusna ploha »Jasle« u odjelu VI, 3, f šumarije Zalesine u Gorskom
kotaru (o rig .)
 1,376 1,879 2,464 3,114 3,827 4,585 5,396 6,224 7,062
5.4.6.2 M e t o d e a p s o l u t n o g
i 1

7,6
35,55 35,8

7,3
1

75
prirasta

27,71 29,59 3G,96 32,88 33,53 34,14 35,69 40,00

6,6
6,3
70
i^
5.4.6.2.1 Hufnaglova metoda

5,6
5,4
35,1
65

\^
' Osniva se na desetgodišnjem de­
34,5

4,6
1 °o bljinskom prirastu koji valja utvrditi
09

oc
u svakom debljinskom stepenu za pro­
.33,7

4,0
3,8
55

teklu periodu od 10 godina.

29

Demonstrirat ćemo je na pokusnoj

32,6

3,2
50

48

plohi »Krstovi«. Na svakom izvrtku

izmjerili smo širinu posljednjih
31,3

2,5
45

v q
45

rs f
(najmlađih) 10 godova. Zatim smo iz-
CD vrtke sortirali u debljinske stepene
29,7
40

o
!_ r.
<N

)rema prsnoj debljini stabla s kojeg je

i
27,7

m in in izvrtak uzet. Radi ilustracije navodimo

39

i ^

ovdje podatke za debljinski stepen

0,0348 0,132 0,308 0,564 0,930
14,24 19,15 21,67 24,62

25,0

1,0

(20). U tom debljinskom stepenu iz­

30

39

*—m

bušeno je 26 stabala. Prsni promjeri

OO
25

0,7
0,7

(D ) tih stabala i širina njihovih po­

39

sljednjih 10 godova (z/2 ) navedeni su

0,4
0,4
20

OO u tab. 35. Ako cifre u drugoj koloni te

• '3 ’

tabele zbrojimo i razdijelimo s brojem

0,22

T— |
LO <N <N
o” izvrtaka (u tom slučaju 26), dobivamo
aritmetičku sredinu individualnih pe­
9,28

O
9,2

i
1 ; riodičkih debljinskih prirasta samo s
49

1
o jedne strane stabla. Stoga tu veličinu
NO
Izravnana srednja visina u ni 4,2

m | CO 11 1 j
24

i treba podvostručiti. Na taj smo način

c
Gi
izračunali aritmetički srednji debljin­
Schaefferova tarifa No. 18
Schaefferova tarifa No. 17
Uređajna tablica u kub. m

3
a
ski prirast (Z ) u svakom debljinskom
Broj izmjerenih visina

.5
*(/D
Debljinski stepen cm

*> stepenu za vremenski interval od po­

a
r*i sljednjih 10 godina. Za debljinski ste­
T03)
So j pen ( 20) imamo:
a j
ß
o
5- ii 165,0 „ „
Z = — — 2 = 12,7 mm
26
1
s 1
N
H
H
T abela 35
z
D Za ostale debljinske stepene obračun je izveden ua
2
cm mm analogan način. Rezultati toga obračuna sabrani su u
21,5 10,5 tab. 36.
19,2 3,0
20,3 4,0 H u f n a g 1o v a metoda prikazana je u tab. 37. U
20,4 5,5 prve četiri kolone te tabele upisani su taksacijski elementi
20.2 5,0 iz tab. 31. U petu kolonu uneseni su podaci iz tab. 36. Po­
21,8 7,5
2U.3 5,0 daci u sedmoj koloni dobiveni su interpolacijom podataka
21,6 6,5 iz treće kolone. Brojke u kolonama (3 ) i (7 ) definiraju
22,3 5,5
18,7 4,5 istu uređajnu tablicu (tarifu) koja je grafički prikazana
20,0 9.0 na si. 92. Razlika je samo u tome što se u koloni 3 nalaze
21,9 7,0 podaci za prsne promjere 20, 25, 30, 35 itd. a u koloni 7
22,3 4,5
22,1 9,0 nalaze se podaci za prsne promjere 21.27, 26.65, 32.00,
20,3 5,5 37.22 itd.
20,9 4,5
18,6 12,0 Iz tab. 37. vidimo da tečajni godišnji volumni prirast
20,4 9,5
21,7 4,0 u »Krstovima« iznosi 6,3 ms/ha.
20.0 5,5 H u f n a g l o v a metoda može se primijeniti i tako
22,0 4,5
da se volumni prirast obračuna za proteklu periodu Od”
19,7 4,0
19,8 .5.0 10 godina. Takav smo obračun izvršili u tab. 38. Dobili
22,2 15,0 smo isti rezultat.
19,4 4,5
22,1 5.5
165,0 Tabela 36

Pokusna ploha »Krstovi«, odjel 60, površina: 6,14 ha

Mjereno: III 1955.

Prsni promjer (D): cm

20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80

Aritmetički srednji debljinski prirast za vremenski interval od posljednjih

10 god. (Z): mm

12,7 16,5 20,0 22,2 22,1 22,7 25,3 25,2 24,7 26,3 23,0 —

S.4.6.2.2 Meyerova diferencijalna metod: o

Metoda se sastoji u tome da se diferencira uređajna tablica. Najprije se
izračunaju diferencije uređajne tablice, koje odgovaraju diferencijama prsnih
promjera od 5 cm. Diferencije uređajne tablice za pokusnu plohu »Krstovi«
iznose 0.114, 0.275, 0.331, 0.388 m3 itd. kako je to prikazano u tab. 39. To su u
stvari volumni prirasti srednjih stabala prsnog promjera 17.5, 22.5, 27.5, 32.5
cm itd. Volumni prirasti srednjih stabala prsnog promjera 20, 25, 30 cm itd.
iznose: V|)(0.114 + 0.275), i / 2 (0.275 + 0.331), 1/2 (0.331 + 0.388) m 3 itd. Na taj
su način dobivene brojke 0.195, 0.303, 0.360 m3 itd. Te brojke se nalaze u četvr­
toj koloni tab. 39; one definiraju godišnji volumni prirast srednjeg stabla u
pojedinom debljinskom stepenu, kad bi godišnji debljinski prirast iznosio u

151
 Tabela 37

H U F N A G L O V A M E T O D A

Pokusna ploha„ K R S T O V / ' odjel 60, površ/na 6 '14/ta. M jereno M. 1955

Slanje u mjesecu ožujku 1G5S K $ Cn

i I
2*
* 1 11 5 Cj *
v * II
3 1 15' ss i i . l !
i i^ *v-
5
* ft
v&^ ^
||l
t
cm
1
m3
I l i
sg *
cm
i 5 i r r
<0* l | l
m3
gg

1 2 3 ‘t 5 6 7 a 9

20 80 0.314 25.12 1,27 21,27 0,384 30,72 5,60

25 294 0,539 173.17 1,65 26,65 0,698 205,21 32,04

30 530 0.920 487,60 2,00 82,15 ■*

32,00 1,075 569,75

35 466 1,308 609,53 2,22 37,22 1,509 703,19 93,66

40 306 1,761 538,87 2,21 42,21 1,996 610,78 71,91

45 149 2,292 341,51 2,27 47,27 2,566 382,33 40,82

50 95 2,895 275,03 2,53 52,53 3,242 307,99 32,96

55 50 3,580 17900 2,52 57,52 3,965 198,25 19,25

60 15 4,344 65.16 2,47 62,47 4,772 71,58 6,42

65 7 5,210 36,47 2,63 67,63 5,683 39,78 3,31

70 2 6,110 12.22 2,30 72,30 6,578 13,16 0,94

75 — 7,128 —

UKUPNO 1994- --- 2743,55 3132,74 389,06

NA 1fa 325 447 510,2 63/*

Tečajni godišnji vo/umniprinos/po he/r/oru • 6 ,3 m 3

svakom stepenu 5 cm. Međutim, godišnji debljinski prirast se utvrđuje mje­

renjem. Za pokusnu plohu »Krstovi« u debljinskim stepenima 20, 25, 30, 35
cm itd. on iznosi 0,127, 0,165, 0,200, 0,222 cm itd. Prema tome godišnji volumni
prirast srednjeg stabla u pojedinim debljinskim stepenima računamo ovako:

152
debljinski stepen 20 cm 0,195 m3: 5 cm = x : 0,127 cm x = 0,00495 m«
debljinski stepen 25 cm 0,303 m3 : 5 cm = x : 0,165 cm x = 0,00999 m ’
debljinski stepen 30 cm 0,360 ms : 5 cm = x : 0,200 cm x = 0,01440 m 3
itd.
Tabela 38

H U F N A G L O V A M E T O D A

Pokusno ploha,uK R S TO V /“ od/e! 60, površina 6 14 4a. Mjereno V/.19S5

Stanje u m jesecu ožujku 1955 s | ■TN

X i <o i
gr i š » ?! T Š1 5 o *
i s *
! 'K 5 "2> 1 fM
¡ I < 5 5* s s š . i h
i ? f
=5 v- i i — 5?5
l i j ?t§ i 5 $
^ § i $ SS» § r I Si ! I P
r Qi v 5 5 *
cm m j cm

2 3 * 5 « 7 e 9

20 80 0,314 25.12 1. 27 18,73 0,244 19,52 5,60

25 294 0,569 173.17 1,65 23,35 0,480 141,13 32,04

50 530 0,920 487,60 2,00 28,00 0,765 405,45 82,15

35 466 1.308 609.53 222 32,78 1.407 545,87 93,66

40 306 1,761 538,87 2,21 37,79 1.526 466,96 71,91

45 149 2,292 341.51 2,27 42,73 2,018 300,69 40,82

50 95 2.895 275.03 2,53 47,47 2,548 242,07 32,96

55 50 3,580 179,00 2.52 52,48 3,495 159,75 19,25

60 15 4,344 65,16 2,47 57,53 3,946 58,74 6,42

65 7 5,210 36,47 2,63 62,37 4,737 33,16 3,31

70 2 6,110 12,22 2,30 67,70 5,642 11,28 0,94

75 — 7,128 —

UKUPNO 1994 2743,68 2354j62 389,06

NA 1ha 325 447 383.5 63,4

Tečojn/ g o d iš n ji /o/um nip rira s t p o h e k ta ru ■ 6,5 m S

 Tabela 39

M EY£R O VA D IF £ R E A f C / J A W A M E T O D A

P o k u sn a p lo h a ,,K fiS TO V f]"o d je l 6 0 ,p o vršin a G'teha. Mjereno:W-1955-

i*
to
vi
J k l
I I
I

I -
| J i lim 11 11^ 5

^ cm
I fe | s s f c v-

777 3 3 3
c.m
S $
to <0
m
Š *
g i l i

m3
to
1 2 , I 3 ‘t 5 6 7 S
p
15 0,200 -"tr' ■ - -
\r
20 0,314
O.Mh ,
i ^A K t- /vJ
10,195 , 0,127 J Q 00495 60 0,396
0/275 V X
s * * 25 0,589 0,303 0,165 0,00993 294 2,937.
0,331
30 0,920 0,360 0,200 opm 4o 530 7,63 2
\ „ 0,388
35 1,306 0,421 0,222 o p i 8 69 466 8,709
0,h53
ho 1,161 0,1/92 0,221 0,02175 306 6,655
0,531
Kf5 2,292 0,567 0,227 0,02574- 149 3,835
<v 0,603
/V / 50 2,895 0,6 44 0,253 0,03259 95 3,096
0,685
V 55 3,580 0,725 0,252 0,03654 50 1,827
0,764
60 4,344 0,815 0,247 0p4026 15 0,604
0,866
65 5,210 0,883 0,263 ■ 0.04645 7 0,325
0,900
70 6,110 0, 959 0,230 004413 2 Ofi88
1,018 \
75 7,128 — -

UKUPNO 1994 36,104

Te č a jn i go c/išn ji vo iu m n i p rira s t jx> h e k ta ru • 5 ,9 rrf

- ............................................... - ' vfV . . <

Godišnji volumni prirast srednjeg stabla, iskazan u šestoj koloni tab, 39,
dobiva se — prema tome — tako da se podaci u četvrtoj i petoj koloni među­
sobno pomnože i razdijele sa 5. Nakon toga treba multiplicirati podatke iz
šeste i sedme kolone u tab. 39. da se dobije volumni prirast u pojedinim

154
debljinskim stepenima i ukupno. Za pokusnu plohu »Krstovi« izračunali smo
po M e y e r o v o j diferencijalnoj metodi tečajni godišnji volumni prirast od
5,9 m3/ha. To je godišnji volumni prirast bez kore. Da bi uzeli u obzir prirast
kore, pomnožit ćemo godišnji debljinski prirast (Z/10) koeficijentom »K « ili
»faktorom kore«. Izmjerivši debljinu kore švedskim instrumentom, utvrdili
smo da taj faktor za hrast kitnjak na pokusnoj plohi »Krstovi« iznosi:

K = ~ = 1,0831
d

Prema tome će godišnji debljinski prirast hrasta kitnjaka (drveta i kore)

na plohi »Krstovi« iznositi: Z/10 1,0831 kako je to u tab. 40. naznačeno.

Tabela 40

D
Pokusna ploha »Krstovi«; -3 - = 1,0831
d

Dcm godišnji debljinski prirast drveta godišnji debljinski prirast drveta

bez kore: (Z/10) cm s korom: Z/10 • 1,0831 cm
20 0,127 0,138

25 0,165 0,179

30 0,200 0,217

35 0,222 0,240

40 0,221 0,239

45 0,227 0,246

50 0,253 0,274

55 0,252 0,273

60 0,247 0,268

65 0,263 0,285

70 0,230 0,249

Na temelju tako rektificiranog debljinskog prirasta izračunali smo po

M e y e r o v o j diferencijalnoj metodi da tečajni godišnji volumni prirast
s korom u »Krstovima« iznosi 6,4 m 3 po jednom hektaru. To znači da ođ
ukupnog volumnog prirasta otpada oko 8 % na koru.
U običnoj praksi prirast kore se ne računa; zanemaruje se na račun koe­
ficijenta sigurnosti u obračunu prirasta.
M e y e r je svoju metodu najprije uveo u svojoj domovini švicarskoj
odakle se proširila u Njemačku i druge evropske i vanevropske zemlje (SAD ).
Metoda., je. vrijedna da se kod nas udomaći. Ipak treba imati na umu đa
u jednodobnim sastojinama tarifa nije stalna i nepromjenljiva jer se visin- j

155
ska krivulja mijenja i sa starošću pomiče. Stoga bi u jednodobnim sastoji-
nama valjalo uzeti u obzir pogreške koje nastaju zbog pomaknuća visinske
krivulje.

5.4.6.2.3 Hohenadlova metoda

Donosimo je u interpretaciji prof. E m r o v i ć a .

»Svrha. H o h e n a d l o v a metoda pripada u grupu metoda vezanog izbo­
ra primjernih stabala. U praksi bi se ta metoda mogla upotrijebiti za određiva­
nje ukupne drvne mase sastojine (odnosno za kontrolu obračuna drvne mase
po kojoj drugoj metodi), za određivanje vrijednosti (cijene) te drvne mase,
za određivanje ukupnog prirasta sastojine itd.
Opis metode i teorije. H o h e n a d l upotrebljava dva primjerna stabla,
i to: donje primjerno stablo kojem je prsni promjer D = D — o i gornje

primjerno stablo s prsnim promjerom D = D + o, gdje je D = ^ 2'D tj. arit­

metička sredina svih prsnih promjera u sastojini, a = Jf ( D — D )2 tj. stan­

dardna devijacija svih prsnih promjera u sastojini.

Metoda bazira na činjenici da se za svaku veličinu y, koja je zavisna o
prsnom promjeru, može naći aritmetička sredina po formuli

y - J(y + y+) *

ako se ta zavisnost veličine (y ) od prsnog promjera (D ) može prikazati jed­

nadžbom parabole drugog reda, tj. ako je

y — a 4- bD -f cD-'

Prema tome, za svaku veličinu y ( = drvna masa stabla, temeljnica stabla,

visina stabla, vrijednost drvne mase stabla, prirast stabla), ako je ona funk­
cija promjera oblika parabole drugog reda (odnosno ako je ta zavisnost
stohastička, a linija izjednačenja ima oblik parabole drugog reda, odnosno
ako se ta linija izjednačenja može praktički dovoljno tačno aproksimirati
parabolom drugog reda), onda se može izračunati aritmetička sredina te
veličine y tako da se izračuna (ili izmjeri) iznos te veličine (y-) na donjem
primjernom stablu kojem je prsni promjer D = D— o, i iznos te veličine (y +)
na gornjem primjernom stablu (prsni promjer D + = D + o), pa se ta dva
iznosa zbroje i razdijele sa dva i tako dobije aritmetička sredina svih v iznosa.
Pomnoži li se v sa brojem stabala u sastojini, dobije se ukupni iznos (2 y ).

Dokaz: ako je v = a + bD + cD-, onda će biti

y — a -|- bD -(- cĐ _2 — a -f- b ( D — o) '4- c ( D — o )2

y — a - f - bD -f cD +^ = a -(■ b ( D "f o) ■{■ c ( D -f" d)"

Aritmetička sredina y može se izračunati po formuli

156
 y = 1 (y + y , ) = a + bD + c (D2 + a2)
ili tako da se sumiraju pojedinačni v — iznosi i razdijele sa ukupnim brojem
stabala

y = ' • 2' v = \ 2 ( a + bD + cD2) ■= * (N a + b ■2' D + c - 2' D2)

N N N
, 2 ’D 2'D 2
-a + b i r + c N - .......+ +

Ako je način kojim se došlo do aritmetičke sredine y na prvi način ( + )

ispravan, onda desna strana jednadžbe ( + ) mora biti jednaka desnoj strani
jednadžbe ( + + ), a tako i jest, jer je
2’D 2 D2 2 D2 _
D = r aD2 + a ! = N ^ ^ N _E>2’ jer je

2 ( D — D )- 2 ( D2— 2 DD + D2) 2’D 2 - 2 ’D ND2 \'D2

\ = N = N N + N " N 02

Dakle, aritmetička siedina y može se izračunati po H o h e n a d l o v u načinu

ako je y funkcija od prsnog promjera oblika parabole drugog reda.
Primjena. Temeljnica stabla je ona veličina koja je funkcija prsnog pro­
mjera

g = 4 02
Isporedimo li taj izraz sa jednadžbom

y - a + bD + cD-

71
izlazi y = g; a = 0; b = 0; c = Prema tome aritmetička sredina svih te­

meljnica u sastojini može se dobiti tako da se izračuna

g = fD \ i g- = j D .2

i iz tih veličina g = | • (g + g + ). Pomnožimo li tu srednju temeljnicu sa

brojem stabala »N «, dobit ćemo ukupnu temeljnicu u sastojini

N • g = 2’g = G

I drvna masa stabla zavisi također o prsnom promjeru. No ta zavisnost

nije funkcionalna (kao kod temeljnice) već stohastička, jer drvna masa
stabla ne zavisi samo o prsnom promjeru, već i o visini stabla, o veličini
krošnje, o položaju koji stablo zauzima u sastojini itd. Dakle stabla istih
prsnih promjera mogu imati različite drvne mase, ipak u prosjeku stabla sa
većim prsnim promjerom imaju i veću drvnu masu. Linija drvnih masa
(drvnogromadna linija) — dobivena izjednačenjem — pokazuje tu prosječnu

157
ovisnost drvne mase stabla i prsnog promjera. Ta linija može se vrlo dobro
aproksimirati parabolom drugog reda, pa se prema tome može primijeniti
H o h e n a d l o v način i za određivanje drvne mase sastojine tako da se
odrede volumeni donjeg i gornjeg primjernog stabla (v _ i v +) i to ili direktno
mjerenjem oborenih stabala (konkretna stabla — realni predstavnici) ili čita­
njem volumena iz volumnih tablica. Ako se radi sa konkretnim primjernim
stablima, to treba, dakako, oboriti i premjeriti više takovih stabala, da se
dobiju prosječni iznosi volumena gornjeg i donjeg primjernog stabla.
I neki drugi taksacioni elementi (npr. debljinski prirast, volumni prirast,
vrijednost drvne mase — odnosno novčani iznos te vrijednosti) mogu se
također uzeti kao veličine koje su stohastički zavisne o prsnom promjeru,
a linije izjednačenja mogu se također — više ili manje dobro — aproksimirati
parabolama drugog reda, pa se za određivanje tih elemenata također može
primijeniti H o h e n a d l o v a metoda.
Naputak za rad. Sastojinu treba klupirati, izmjeriti visine i konstruirati
sastojinsku visinsku krivulju.
Aritmetičku sredinu prsnih promjera treba računati po formuli
^ 1 ■In D
D = -----
V r,

»D « = sredina debljinskog stepena

»n« = broj stabala u debljinskom stepenu
Standardnu devijaciju treba računati po formuli
r

V
0= Vžn (D -D )2

tj. za svaki debljinski stepen treba najprije izračunati razliku j = D — D,

tu razliku kvadrirati i pomnožiti sa brojem stabala u tom debljinskom ste-
penu, pa iznose sumirati i razdijeliti s ukupnim brojem stabala, a dobiveni
kvocijent radicirati.
Standardna devijacija može se izračunati i po formuli

Za tu formulu potreban je podatak _2’D2, a taj se može izračunati na slijedeći

način: temeljnica jednog stabla, odnosno suma temeljnica svih stabala u
sastojini iznosi

n
Rezultat bi morao biti isti, no mogu se očekivati male razlike (podaci u tabli­
cama temeljnica su zaokruženi na dvije decimale). Ako se pojavi velika
razlika između rezultata dobivenih po spomenutim formulama, to znači da
je negdje napravljena gruba pogreška (ili kod određivanja temeljnica ili
kod računanja aritmetičke sredine D, ili kod računanja o).
Izračunaj
D_ = D — o i D ,=D + 0
(na jednu decimalu, tj. na 0,1 cm tačno).

158
Sa visinske krivulje se očitaju pripadne visine h_ i h f pa se s pomoću istih
dvoulaznih tablica, koje smo dosad upotrebljavali, odredi volumen donjeg
( v _ ) i volumen gornjeg primjernog stabla ( v +), pa kod toga primijeni inter­
polacija u tablične podatke.

Izračunaj

v = -A-(v + v +)

i pomnoži s ukupnim brojem stabala po hektaru.«

H o h e n a d l o v u metodu demonstrirat ćemo na pokusnoj plohi »Kr-
stovi«.

D = aritmetička sredina prsnih promjera,

n = broj stabala u pojedinom debljinskom stepenu,
2 ’n = N = ukupan broj stabala u odjelu,
n = standardna devijacija prsnog promjera.

Tabela 41

D n n D

20 80 1.600
25 294 7.350
30 530 15.900
35 466 16.310
40 306 12.240
45 149 6.705
50 95 4.750
55 50 2.750
60 15 900
65 7 455
70 2 140
Y
1.994 69.105

1
69.105 = 34,65
1.994

d i n ■(D — D)*
X 2 Ti

159
Tabeia 42

1
\\
D D (D - D )2 n (D - D )2• n

0
>

o
20 34,65 — 14,65 214,6225 80 17169,8000
25 34,65 — 9,65 93,1225 294 27378,0150
30 34,65 — 4,65 21,6225 530 11459,9250
35 34,65 0,35 0,1225 466 57,0850
40 34,65 5,35 28,6225 306 8758,4850
45 34.65 10,35 107,1225 149 15961,2525
50 34,65 15,35 235,6225 95 22384,1375
55 34,65 2035 414,1225 50 20706,1250
60 34,65 25,35 642,6225 15 9639,3375
65 34,65 30,35 921,1225 7 6447,8575
70 34,65 35,35 1249,6225 2 2499,2450
V
— — — 1.994 142461,2650

=V )
142461.2650 =
1.994 r
l/
71)44 = ± 8>45

D. = D — a = 34,65- 8.45 = 26,20 cm I). prsni promjer donjeg

primjernog stabla
D. = D + n = 34,65 3.45 = 43,10 cm D45 prsni promjer gornjeg
primjernog stabla.

Obračun prirasta. Godišnji volumni prirast gornjeg i donjeg primjernog stabla

odredili smo interpolacijom:
D _ = 26,20 cm; 26,20 cm — 25,00 cm = 1,20 cm
Đ. =43,10 cm: 43.10 cm — 40,00 cm = 3,10 cm

z= (z + z )

i. D2r, —* 0,00999 m:l (vidi tab. 39)

Dao -*• 0,01440 m3
5 cm : 0,00441 m'1 = 1,20 cm : z_ rrr’

0,00441 • 1,20
z = , + 0,00999 = 0,01105 m‘

DJ0 -*■ 0,02175 m:1

D45 — 0,02574 m;!
5 cm : 0,00399 m-1 = 3,10 cm : z + m3

0,00399 • 3,10
+ 0,02175 = 0,02422 m*

160
 0,01105 + 0,02422 _ 0,03527
/ .= j-(Z_ + Z +) = U-U11UJ
2 = 0,01763 m*

Tečajni godišnji volumni prirast iznosi:

1.994 ■0,01763 m:* = 35,15 m‘
Tečajni godišnji volumni prirast po ha:
= 5 7 2 _ 5 j m . / h a

6,14

5.4.6.2.4 Lachausseeova metoda

Godišnji volumni prirast ( Aj,) srednjeg stabla u debljinskom stepenu (D )

može se izračunati po L a c h a u s s e e o v o j formuli:

Objašnjenje te formule vidi se iz si. 94.

9° d'ne
SI. 94. Uređajna tablica (o rig .)

Na apscisnoj osi te slike nanesena su vremena prijelaza a na ordinatnoj

osi vrijednosti uređajne tablice (tarife). (v D_5), (vp), (v D+5) označuju drvne
mase srednjeg stabla u debljinskim stepenima (D — 5), (D ), (D + 5) cm.
Kad izračunamo godišnje volumne priraste srednjih stabala u pojedinim
debljinskim stepenima, onda prirast cijele sastojine (P ) ili cijele šume mo­
žemo izračunati po ovoj formuli:

P — N j • Aj + N j • A2 + N3 • A3 + ........ + N x •Ax

161
N t, N 2, N 3 -----N x = broj stabala u prvom, drugom, trećem ,____ x-tom debljin-
skom stepenu;
Aj, A2, Ag -----Ax = godišnji volumni prirast srednjeg stabla u prvom, drugom,
trećem -----x-tom debljinskom stepenu.
Za prvi debljinski stepen — koji se nalazi neposredno iznad taksacijske
granice — L a c h a u s s e e o v a formula daje ne samo godišnji volumni pri­
rast srednjeg stabla u tom stepenu nego obuhvata i jedan dio p r i l i v a u
s a s t o j i n u . Zato su B o u r g e n o t i C h a t e l a i n (1951) preinačili
L a c h a u s s e e o v u formulu za prvi debljinski stepen u ovaj oblik:
. 1 v D + 5 — V D
AD = . --------- „ --------• N 20
Z Xd
Priliv u sastojinu definiraju isti autori ovako:
j-v .. Nj )_5 + Nj)
Godišnji priliv = - ------ vD
z J - D - 5

Lachausseeovu metodu demonstrirat ćemo na pokusnoj plohi

»Jasle«.
Nakon obavljenog bušenja stabala analizirali smo svaki pojedini izvrtak
tako da smo očitali broj godova na njegovoj dužini od 2,5 cm. Time smo dobili
individualna vremena prijelaza (t), koja smo sortirali po debljinskim stepe-
nima u tab. 43. Ističemo da se bušenjem stabala jednog debljinskog stepena
dobivaju individualna vremena prijelaza prethodnog stepena.
Prosječno vrijeme prijelaza za svaki debljinski stepen odredili smo tako
da smo najprije utvrdili individualne prosječne godišnje debljinske priraste
za odgovarajuća individualna vremena prijelaza s pomoću tab. 25, na str. 124.
Npr. za individualno vrijeme prijelaza od 30,5 godina očitali smo iz tab. 25.
individualni prosječni godišnji debljinski prirast od 1.639 milimetara i upisali
ga u drugu kolonu tab. 43. Zatim smo u svakom debljinskom stepenu zbrojili
individualne prosječne godišnje debljinske priraste i taj smo zbroj ( 2 z ) raz­
dijelili s odgovarajućim brojem izvrtaka (b ) u dotičnom stepenu. Na taj smo
način dobili prosječne godišnje debljinske priraste (m ) u milimetrima za
svaki debljinski stepen. Tako izmjerene prosječne godišnje debljinske priraste
izravnali smo numeričkom metodom.

mr = — 0,12040 + 0,16156 D — 0,00128 D?

U toj jednadžbi (m r) znači rektificirani prosječni godišnji debljinski pri­

rast u milimetrima, a (D ) je prsni promjer u centimetrima. S pomoću te
formule izračunali smo (m r).
Mjesto numeričkog izravnavanja može se upotrijebiti i grafičko izravna­
vanje izmjerenih podataka.
Nakon toga obračuna se prosječno vrijeme prijelaza (Tn) za svaki debljin­
ski stepen po tab. 25. Rezultati tih računa sadržani su u tab. 44.
Služeći se L a c h a u s s e e - B o u r g e n o t o v o m formulom izračunali
smo na našoj pokusnoj plohi »Jasle« prosječnu godišnju produkciju jelovine
sa 11,7 m 3 po hektaru.
Produkcija bukovine nije uzeta u obzir, jer je neznatna, a nekoliko smre-
kovih stabala svrstali smo među jelovinu. Detalji i rezultat toga obračuna
doneseni su u tab. 45.

162
 fvi
O o> o> to M O
CO OJ
to to to -\ -X a
o KJ Os Oi
OJ -X oj OJ o> OJ
CDi 00 Oi
•ts SJ -S
O o b o Cd o i o c> t o o
03 0 to -X o r+ * Nj Co,^
d o
M
5^ 01 o» Oi

si
T fo
to A to to o» 03 -X -X -X to
to
O
*
iKj 03:x ■ e> Ol Oi
t- Od Ol v]
to vO
to 0Ni o> oJ
-X £ 03 C'
o OJ OJ Co
S' (vi
OJ u
Oi to J ' o> 01 oo
<j>
Ol05 oi vO «S' -0 OJ C' vO 09 nJ vx> r>

K-1 J .

o* to o> 03 X KJ -X -X to NJ ta b
o<3, 'J 03 onj to
-X to OJ to N3 Oj O o p- NJ
<3 Qd bs to c> CD
b •tN Oi Oi
M
6»
o>
'•d o o
»0 -X ■X Oi
Oo to to o>
o
to to to
•£> vO OJ00
OJ to to -X X.
Co 03 o> ejNO
cs o CD O
-is 6> to
-X Nj
O
Oj
d
o
to
(A fv NJ
Ol
V/I
m
Os
r- r-
5
Od
O o> to to •o■ X si >0 Cd to CJ O SJNj O o IO
o
-f- Od -£> O o Od d O o 5 <o
li* X. to to to to NJ to VO -X X to OJ to O
o> 4 to 0» Oj -o n3 lN K OJ © to OJ iT ^ to
fris o> to o Ot Oj o> a -X oj NJ to OJ o o 0» N$ O »1 Oi
Oj
M
A O- to to to to •N OJ KO -X to o» KJ to to -X i Ci
oj nJ 0» oj io o> *• o> Ni O CD oJ o -X e' vU Ol to o * $
05 0i Oi Od ►O to kj OJ Si ■is O o n3 Od Nj 0\ vO X oi
l* vO o o to Oi o> vO O U Oj Oj Vi OJ vO o> Ui i.
O
r»i
■X. to
i. žs -X to A.
to -X ■\ A -X. ■X to -X 03 •0
£Oi toA. o« o to 0O vO OJ
O O
-C- s j a Oo
OJ to *> Š
c> oi o VJ Oi Ni 0\ i' to ao o rn
V1 u
Oi
« * OJ o? IO •l' Ot iv OJ to
Oj to 03 X OJ to Oi
0» >0 VP 4> 03 OJ 6> to tn o to 56 ^
o i- o
0 «S a> o oi
to ol .t> š £O
> ais oK>
K OJ o» Od o C o Ni
t'
S3 o» NJ o> oo
>c
Oi
Nj Oj CD OJ is o
i.
i> 5
CO *J
b
* O o-V O o -X
03
-X
* to OJ t ' VO to
to O
NJ
o
to A
o to r-t-
o-
OJ
to
Oi O o b -sj •O o» o oj Oi o»0 O fto o i- o> W| _ ; r>
V1 K n i
<>
o, Oi Ol Oi OJ i ' OJ OJ Oi Ul KJ o« to to OJ *■
KJ Oi 1
oi o, oo § SJ OJ 09 to o> to 03 •h Oi o is Oi 0» '¡T
o o to Oi o l ' i
cn o 5S CD OJ Oi
to ■ft o
Oj
o to
b Od is N Ni.
Š Ov <j\ KJ .s . i.
-V A -V -X -X -X
O vD ± SJ 03 o> SJ KO is o> to Oi Oi 10
i o Oi o o OJ KJ 0» o Q3 o to o* b o Oi Oi 03 o» si ot- ^ £
i« o* o> ±s »o «J ej o> OJ CD o». 03 0> * o> CD I
S
^
01
*> t r
o A o*-N vc -N o i«. 0» oj 03 o oi oj o to N
sJSJ
o» i-o r*
'i 8 oK> 0\ vo vo
-t' -o o OJ o o>
o i OJ 0» o>
to
s SJ OJ o> to
Nj -X
§ c:
X -X -X KJ a . i:
to
Š O» O a. o o> 00 VO 5S 0\ A. 00 »ft cr» to sJ *•r-t. * b
M Oi to o> oj 0» o« a to Oj Od Oi to to O o» 0> a
o> ^ -S .N OJ Oi Oi o, OJ ej o» >x to to "š
a 03 vo n3 vO o cj -t- to OJ -X o> o OJ is ivJ š 8*« s
a o> o o C' oj (SJ o< ej CD »ft t-o -X
3 03 ^ o s CD 03 KJ 4n Oi SJ OJ K O Ol 1,-----
o b
X *
-X
i0i o . to-X
ttoo -K 'i o •v
Oi
to NJ to
o »0
^x -X.
(^J d CD O Ot-
Nj Q
c:
M
to oi to Jš NJ -ts b to o to d 0\ to X o V> <% Co
:s>
*s 0 ■N «h K -X Oj to s> is OJ 0, ^ i"
o«to Oa
ej Orv ^0 GO 05 oi vft
*
0\
0>
co Os N a 01 $
O
o> o o 03Si Š O
<o -fc- š o -X vD 3
-t'£ to t Cto cn 0\ A. e •b OJ 0> OJ to Oj SS 1 o *
A. -X -X -X (0
0> 6^ i? v£> to CD CD -X OJ 0> to Oj OJ r^ - "b
Ma
1 C» 6^ GJ b o Oc
o\ o>
u i OJ ki o
SJ C '
Oj oj Oi O 8 S)
to 0> »O Oj OJ 0\ * c« OJ
Š sj 10 o
U>
0x\ iL 6Š o 0) Cb o 05 CD OlN t*oio ?
O O
nj
KJ
<J K to i ' 4> 00 o 0) o>
s Oi s i »o o
U\ 6"' 9 to to o to to Co

S
to OD to

M -X -X
O, -X
N» CD O -X >3 VO r 1- N>
«S to Oi Oj oj o o«
Mi
\J to
OJ
.tN * t o 0>
to to kJ «3N >> Oi 5'
e> * Oi
vO n3 5N o> to o
NJ s 0» .5 ,
sNJ SSJ C-K '■?
to ft
oj
M
to to N a
0i
o t>
«j r>
Oj v»j
Oi
SŽr
Tabela 43

IZBUŠENO 160 IZVRTAKA ( U Z O R A K A ) S A c

160 OELOVIH STABALA
 Tabela 44
PROSJEČNI GODIŠNJI DEBLJINSKI PRIRAST (mr) I PROSJEČNO VRIJEME
PRIJELAZA (T d ) ZA JELU NA POKUSNOJ PLOHI »JASLE«
Debljinski 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70
stepen
Iz 34,285 53,807 43,835 59,356 65,610 85,231 75,877 83,854 73,601 23,629 6,493 —
b 17 18 17 18 16 18 17 17 16 5 1 —
Iz
m - b 2,0168 2,9893 2,5785 3,2976 4,1006 4,7351 4,4634 4,9326 4,6001 4,7258 6,493 —

mr 2,015 2,599 3,119 3,574 3,966 4,294 4,558 4,758 4,893 4,965 4,973 4,917
50
24,81 19,24 16,03 13,99 12,61 11,64 10,97 10,51 10,22 10,07 10,05 10.17
Td= m"

Ističemo da izračunana godišnja produkcija od neko 12 m:i po hektaru

nema značenje prosjeka za naše jelove šume Gorskoga kotara. Prosječna godi­
šnja produkcija u tim je šumama mnogo manja. Pokusna ploha »Jasle«
navedena je samo primjera radi kao izraz naših odličnih ekoloških prilika.
Kod određivanja šumske produkcije probitačno je računati s nekim koe­
ficijentima sigurnosti, jer je ta produkcija biološko-gospodarska veličina koja
je podvrgnuta jakim kolebanjima. U opisanoj metodi rada ti su se koefici­
jenti očitovali u obliku dviju negativnih sistematskih pogrešaka, koje dosežu
oko 8%. To znači da ćemo po toj metodi izračunati produkciju za 8% prenisko.
Prva negativna sistematska pogreška izvire odatle što smo broj ili godove
na osušenim izvrcima zbog čega su nam prosječna vremena prijelaza preduga
za neko 2%.
Druga negativna sistematska pogreška dolazi otuda što nismo uzeli u obzir
prirast kore, nego samo prirast drveta. Zbog toga su nam prosječna vremena
prijelaza preduga za neko 6 %.
U sastojinama koje nemaju prebornu strukturu zanemarivanje visinskog
prirasta očituje se kao negativna sistematska pogreška.
želimo li po opisanoj metodi odrediti produkciju u nekoj sastojini,
tada treba: 1. isklupirati sva stabla; 2. izmjeriti prosječno vrijeme prije­
laza; 3. konstruirati uređajnu tabelu. Prva dva posla neka se izvrše što tačnije,
a treći se može pojednostavniti. Nije nužno sastavljati posebne uređajne ta­
bele nego ćemo se poslužiti A l g a n o v i m ili S c i h a e f f e r o v i m tarifama.
Upotrijebimo li 17. S c h a e f f e r o v u tarifu mjesto originalne uređajne
tablice, izračunat ćemo po istoj metodi prosječnu godišnju produkciju od
11,6 m 3 jelovine po hektaru.
U ovom smo obračunu upotrijebili h a r m o n i č n u sredinu (H. S.) indi­
vidualnih vremena prijelaza za razliku od Francuza, koji primjenjuju m e d i ­
j a n u individualnih vremena prijelaza, a neki drugi (konzervativniji) pri­
mjenjuju aritmetičku sredinu individualnih vremena prijelaza.
L a c h a u s s e e o v a formula ili bolje reći francuska metoda osniva se
na spoznaji da je visinska krivulja — pa prema tome i uređajna tablica — u
prebornoj šumi više manje stalna. Zato je L a c h a u s s e e o v a formula pot­
puno opravdana u prebornoj šumi.

164
Tabela 45
 Osim L a c h a u s s e e o v e ima i drugih sličnih formula. Uzmimo kao
primjer stablo od 30 cm prsnog promjera. Ono pripada debljinskom stepenu
(30) od onog časa kad je prešlo prsni promjer 27,5 cm sve do onda kad je
dosegnulo promjer od 32,5 cm. Odgovarajuće vrijeme se zove »vrijeme zadr­
žavanja« (s ). Za to vrijeme volumni prirast spomenutog stabla iznosio je
V 32,5— V 27!5. U pojednostavljenom obliku godišnji volumni prirast stabla od
30 cm iznosi:

V 35 “ V 23

2s
Na sličan su način naši stari taksatori ( M a j n a r i ć i drugi) računali
prirast u prebornoj šumi služeći se diferencijama tarife i vremenima pri­
jelaza.

5.4.6.2.5 Brza metoda D. Klepca

| Vlastita istraživanja u prebornim jelovim šumama pokazala su nam da

se volumni prirast srednjeg stabla u pojedinim debljinskim stepenima može
izraziti jednadžbom pravca:

y = a + b ■x

(y ) označuje godišnji volumni prirast stabla; (x ) je prsni promjer; (a ) i (b )

su parametri.

SI. 95. Prirasne tablice za jelove preborne šume u Gorskom kotaru (o rig .)

166
 Prema tome, čini se, da ne bi trebalo mjeriti prirast u svim debljinskim
stepenima; ne bi trebalo P r e s s l e r o v i m svrdlom bušiti stabla u svim
debljinskim stepenima, kako smo to dosad činili. Izgleda da bi bilo dovoljno
utvrditi prirast srednjeg stabla samo u jednom debljinskom stepenu, jer se
može pretpostaviti da svi »prirasni pravci« čine jedan pramen koji polazi iz
jedne tačke na apscisnoj osi, kako je to prikazano na si. 95.
U prebornim jelovim šumama Gorskog kotara godišnji volumni prirast
srednjeg stabla u pojedinim debljinskim stepenima mogli smo u većini slu­
čajeva izraziti ovom jednadžbom:

A d = b • ( D — 12,5)

U toj jednadžbi (A D) označuje godišnji volumni prirast srednjeg stabla u

debljinskom stepenu (D ) cm; (b ) je parametar koji definira nagib pravca.
Na temelju spomenute jednadžbe konstruirali smo 3 prirasne tablice (tab.
46, 47 i 48). To je u stvari 60 »prirasnih nizova« koje smo sastavili tako da
smo kao bazu uzeli godišnji volumni prirast srednjeg stabla u debljinskom
stepenu od 45 cm, kako je to na si. 95 naznačeno. U prvom nizu godišnji
volumni prirast stabla prsnog promjera od 45 cm iznosi 0,0110 m3, u drugom
0,0120 m3, u trećem 0,0130 m3, itd, itd; u zadnjem (šezdesetom) nizu godišnji
volumni prirast iznosi 0,0700 m3.
Naše »prirasne tablice« u stvari su numerički podaci za 60 »prirasnih
pravaca« a svi oni polaze iz jedne tačke na apscisnoj osi, udaljene 12,5 cm od
ishodišta koordinatnog sistema (vidi si. 95).
Na taj način nije uzet u obzir prirast stabala koja su tanja od 12,5 cm
prsnog promjera. To teoretski nije ispravno, ali je dopustivo, jedno zbog toga
što je prirast tih stabala neznatan, a drugo zbog toga što se taksacijska gra­
nica pri mjerenju prsnih promjera kreće oko 12,5 cm.
Prirasne tablice od 46— 48 iskazuju aritmetički srednji godišnji volumni
prirast stabla u debljinskim stepenima od 20 do 100 cm. Prirast sastojine ili
cijele šume (P ) utvrđuje se po formuli:

P = Aj • Nj + A2 ■N 9 + A 3 • N 3 + ........ + Ax ■N x

Vrijednosti A, A 2 A;i-----itd. očitavaju se iz »prirasnih tablica«. No kako

u tim tablicama ima 60 »prirasnih nizova«, treba odabrati onaj niz koji dotič­
noj sastojim najbolje odgovara. Izbor prirasnog niza vrši se na taj način da
se u sastojini izmjeri aritmetički srednji volumni prirast u srednjim debljin­
skim stepenima i da se taj isporedi s vrijednostima u »prirasnim tablicama«
za odgovarajući debljinski stepen.
Nj, N 2, N 3 -----itd. jesu brojevi stabala u pojedinim debljinskim stepenima.

Za praktičnu primjenu »brze metode« dajemo ove upute.

1. Po »brzoj metodi« uzima se oko tridesetak izvrtaka sa tridesetak sta­

bala koja padaju u tri debljinska stepena iznad srednjeg sastojinskog stabla
tako da se u svakom debljinskom stepenu izbuši oko desetak stabala. (Pritom
se misli na debljinske stepene širine od 5 cm).

167
 2. Uzimanje izvrtaka P r e s s l e r o v i m svrdlom mora bazirati na prin­
cipu slučajnosti. Ne smiju se svojevoljno odabirati stabla, koja će se bušiti,
nego treba prethodno na nacrtu povući ekvidistantne linije okomito na izo-
hipse, a zatim uzimati izvrtke sa stabala određenih debljina, koja padnu u
liniju (vizuru), definiranu Besardovom busolom. Potrebno je da barem dvre
linije prođu sastojinom; ako je sastojina nejednoličnija, bit će potrebno više
linija. Prema ukupnoj dužini linija i prema gustoći sastojine određuje se c;
Ii ćemo bušiti na liniji svako stablo ili svako drugo ili svako treće itd. To
treba odrediti prije bušenja i tog se principa valja striktno držati da bude
zadovoljen princip slučajnosti.

3. Prirasni niz se utvrđuje na temelju aritmetički srednjeg volumnog pri­

rasta (A ) u dva ili tri debljinska stepena koji se nalaze iznad srednjeg sasto-
jinskog stabla. Aritmetički srednji volumni prirast (A ) u pojedinom debljin
skom stepenu dobiva se tako da se drvna masa srednjeg stabla u tom debljin-
skom stepenu pomnoži s izmjerenim postotkom plošnog prirasta.

4. Radi koeficijenta sigurnosti probitačno je izabrati jedan ili dva pri-

rasna niza niže od izračunatog.

»Brzu metodu« verificirat ćemo na pokusnoj plohi »Jasle«; po L a c h a -

u s s e e o v o j formuli izračunali smo da godišnji volumni prirast na toj
plohi iznosi 16,06 m 3 ili 11,2 m*/ha.
Iz »Opisa sastojina« za pokusnu plohu »Jasle« čitamo da srednji sastojin-
ski prsni promjer za jelu iznosi 37,5 cm. Za taj prsni promjer čitamo iz tab.
45. na str. 165 ovaj godišnji volumni prirast srednjeg stabla:

A,,., = £ | A" - ** * * * 0'045073 = 0.040478 m.

Na temelju vrijednosti D = 37,5 cm i A 37 r, = 0,0405 m 3 utvrđujemo prirasni

niz iz prirasnih tablica. Iz tab. 48. vidimo da pokusnoj plohi »Jasle« odgo­
vara 43. prirasni niz:

A37.5 = A- 4 A* ^ 0 ^ 6 7 4- 0,0448 = ^ m3

Iz 43. prirasnog niza čitamo godišnje volumne priraste (A ) srednjih sta­

bala za ostale debljinske stepene i unosimo ih u tab. 49.
Rezultati o godišnjem volumnom prirastu, dobiveni po L a c h a u s s e e -
o v o j (11,2 m3/ha), i po »brzoj metodi« (11,37 m3/ha) za pokusnu plohu
»Jasle« razlikuju se za 1,5%.
Ogledajmo i drugu pokusnu plohu »Krstovi«, premda ona nije preborna
nego jednodobna sastojina. Na pokusnoj plohi »Krstovi« srednji sastojinski
prsni promjer iznosi 35,7 cm. Iz tab. 39. na str. 154. vidimo da godišnji prirast
srednjeg stabla u debljinskom stepenu 35 cm iznosi: A 35 = 0,01869 m3. Na te­
melju vrijednosti D = 35 cm i A 35 = 0,01869 m3 izabrat ćemo 17. niz naših
prirasnih tablica. Na temelju tog niza izračunali smo godišnji volumni prirast
od 6,0 m3/ha. Po M e y e r o v o j diferencijalnoj metodi dobili smo 5,9 m 3/ha.
Obračun po »brzoj metodi« vidi se u tab. 50 na str. 172.

168
 (a) mfNoüd co 0) >o lo CO Q) CO CO

KLEPAC 1957
O IO
/A/S&d e
o CN CN 8 rO 8 *o 8 CO S ?5 °o co § o> 1
,Ch c\l Co Sii1 iP CM
$ S O m fc CM s
6 58 1M
C 04 ro to ro si-
S ts R
s 1 I o O O O O O Ci 1 8 s § O 0 1
oi So v. <o ‘O *3- 50 fO CM Cs CM CO
V S ro R Os! Co S o> ro
Oi 6 > Cg ro ro o- <0 >0 S Co ts
V- 0 0 f O § O Ci s 0 O O O 1 0 0 O

ts ro cn CM Co CM Co V-
s § io IO CM Ci CO Oi s <*> CM 8 V-
8 6 V
s CM »O <s~ <J- *o CO ts 1
£ 8 Ci O O 0 O O 5 O 0 0 8 O O Ci O 0
CM <j- co Cs °o
CM CM co CM CO ts
6
CO o S. Co Ch ro Cs 00 CM •
V* O CM 04 ro ro ro *0 tx
i
o o O O o O O C> O O O 0 1 1 0 O

0380
o O Qi O
<0 -> CM 8 ' s
fO S § Sf-
1
s s
r~ b § CM £
CM ro <> § ‘o ^0 R
V 1 o o o O O O o O O Qi 0 O » Ci 0
*o
<0 *o rO CM Cs. <h 04 0^ 8 *ro0
i IO ^o * ro Cs
>-
~v-
CM
8
CM 1M
C
CM
ro iS
ro
O
1 IO
5
O5i
co CO
R
rs o
■>q~ § § O o O O O o o O I O 8 - 0 0 • O* §

CM Ch O ts V-.
<t*
b
CN
V
2
CM
>5*
CM CM IO
in
ro
<
S*>
fO
Co
Os!
<r
<M
co
-3-
8
lo
ro
CO
s
«o co
vo
>>
*-
8 § o O O o Ö O O O O Ö 0 O er er §

rO <0 o> »O CO ts 04 '> O)

to
\- b
<0 CM co ov
■>- a
cm ¿P
CM s
SR
to
ro
&
10 -*
-1-
s
<J-
£
¡0 '•0 »o Co
8 8 Ö O o O O o O O Ci O 0 Ci 0 O Q-
0085

>■ <0 CM $ 8
CM
CM «8
Oi fO IN ■v >o fO Oj
*- 6 o Cf)
$ <M
*
CM
S>
CM ro ro
CO
ro
OJ Co
<5-
O» CM 1c°o P>
§ C> O o O O O O O O 0 O O 8 0 'S

<0 ro ts CM CO v. 10 co
*■*
v- 6 >> <0 V
§
•v
s
oj
*<-
CM R
£
rO
Cs
ro 1 s
CO
ro
lo
co
§
§ 8 O O o o o C5 o O Qi 0 0 O O O 0
k Cs <0 o> fM 0- JO co CO ts CO
o $ ts o rO o> CM co >• -> *S ro
co o V- 3 Co CM CM CM ro ro s si s
**•
5 8 8 o o Q> o o O o O O 0 0 0 Q 0 §

•i- ro CM CM V Qi
<2-
ts CO »0 io ro CM CM
Cs ro <0

s
§ ro S co Oi CU >o
o v 58 CM CM CM 8 ro fO ro -3- .<J- Co
8 8 O O o Q O o O 0 O Qi O O O 0 C.
8r
*o CM
¿600

CM Ol CO pj ro co o> ts co
CM ro $ '>• ts Q CM CO <0
<0 ö $ 1 CM CM $ ro ro fO •» . >>.
§ § o O o o O o O O 0 O O O C3
0039

0222

io
a
Qi & §
Cs
CM
fO
»O
Oi
Cs
lo Ol «0
co s ro co
c^ o 1 V CM fO «O ro IO
8 8 0 O Qi S 0 0 O O 0 0 O C)

§ co co Ol ro CM Cs CM
fO S iS V ro 1
ro 8 «0 8 ro •o O ro
<0 b $ 8 CM CM CM ro ro ro S •>
8 8 § O § o Ci O Ci O O O Qi O Ci C

co 'S <h ts •O & CM JO CM co CO

»o $> o ts o-. v? JO $ ro »O $
lO ö >- CM
•V. >» "V CM CM $ ro «O ro ro
o §
o 0 § o o o o O O 8 O £ Qi O O O O
I CM ft
iS
o> CM 10 <0 0) ■V^
Oi
04 •>
to
Cs
Cs
o
ro lo
Qi
5
>.
->
$
»
3 CM ro iro
f> ro ro
§ 8 8 o 8 Ci o O Ci 1 § Qi § O O O O O
0090

Cj Ci Ci Qi
ro
Sf § R ro S g
§
% ro
CM
s § S
ro
ro 8
b Q V v. V CM CM CM ro ro

I
O 8 8 0 o O S o Qi O O O O O Ci

<s CO co ro CM QD CN •o <1- CM O) co ro
CM •3- CO «0 § 8 ro Cs ro <1* cp PD 8 CM
04 b o v~ v- $ £ CM CM CM CM CM ro to
o 8 8 8 O o Ci C> O O O O O O O O
fc !
pp Cs 's <*3 co CM CM Ö^
,Oi O) cö
X" b
iS
Qi
$ CM
v. V»
50 ts Ch
V-
V
CM
CM
CM 8
ts
CM CM
CM
8 § 8 Qi o o O Qi 5 Qi ‘ O 0) Ci O O O

{a)U3IHQäd IO Q CO O O 10
S »o
S £
/A'Süd 8 CM ro ro •> 3P s «o c£) ß § 00 Ol
.§ _____ 8
Tabela 47

KLEPAC, 1957
(d)V3rwond o 10 ¡3 JO *o IO »0 O
INSUd §
CNJ cg 3 fO ? •Ch 8 *0 8 CO R P 8 «0 8 cn 8

Ch ro c^j ch VO
o
JO 0
Si £ 3 CM 8 10 Cr> Si Vo <h
m
0 >. O
'5' O cd O 3 0 O § § 0 I § § § V-

ro $<0 Ch
ro $ $ ¡2
V-
& Ch <0 •^h c>
V
0> 6 V §M
C ro -3- Co g Oj ro
ro O O O O 0 O CD 0 1 § O 1 s š v- >»

*0 >h jo
<0 V * * CO K Cg i
Si
0 10
- lo 1 tN £ co CM 8!
ro 5 0 & s 0 O 0 § 0 O § O §

rr,
lT>
V)
CM Ch
CM
$ <i) Ch &
to oi
fo •o
§
6 CM fO ro 1 ft $ I 0^ >» CM
V
ro 0 0 O O O O I S 8 0 CD CD 0 V V V

QD m K
to § ro § š S
b CM s 8
<h 1 CM
§ ro $ 0 O s 8 1 ¡3 § § O § CD V 1 ? V
§
*č >
«> S
CM Oj Jo }° •O
R CM Oj
u <o b § CM $
5?
8 vo iD
Ch 1 CM
to s CD 8 1 !S § § § CD § V
■>q~
C
M Ch & fO U3 Oj o> N
O vo ro § R* § fe -> i s V
0 CM ro Co 0> §
fO O O 0 O 8 1 CD S s Q & 1 O CD V I
©> Jc C
M CD CM Vn
Ch <0 rO Ch ro »o o> s
ro b CM 04 i <f 3 10 s Ch 0V- V
fO 8 O O O 0 O 0 CD s 8 0 § § O

TN £ CD *o Ch- ro hs 04 Co
CN <0 CM č> $ CM CD <h •še­ 5 R ii? ro
1
io ro
b
fc
CM
O 8
ro
O
<r-
O
<t-
CD
VO
O
vo
0 S § § 8
0)
0 1 §

<0 V t^. ro UD Ch OJ CM
£ sCh >»
ft
** CM co $ ro P1 }o §V
o » CM CM ro <h -i *o $ £ 0>
*0 r> O O O O O O O 0 CD O O 0 03 C> V
k. Oj Ch C-. CM r*- N
o ro Ch IO « S 8 CM »3 * §? >? N
<S) ro 5 b O CM CM ro Cr. <2 CD
O 5 O O O 'i 1 0 § O C
D § 0 §

8V 0) CD CD
§ S. a a § Ci
o> 8 04 a ro 0> lo g s »o
CM
b
8 O O
CM
O
»O
O
ro
O
<3-
O O s § § O
1
0
CO
CD
Ch
CD
O)
0
CD

<0 <0 in m CM CD ts. ■a* 2? »0 fO

<0 JO CM ro Ch R ro c$ CM
CSI b V a ro S ^5- O- l§o N £ 1<6 §h
C Ch 0
§ 0 0 0 0) 0 CD O O § 0 CD 0 CD 0 O

I 04
o
*o
0
O
C
M

O
Ch
Oi
O
(8
CM
O
ro
ro
O
a
ro
O
Cx
CM
<h
O
<h
s
CD
s
*0
Ch
»o
O
18
«
CM

O
R
0
<0
Si
§
Si

1
1
O
co
Ol
O

§ ro <*) <T Ch Cn v. 5<j <M ro p> '5* On

CO ro Oi 8 § c^- CM Si
<*> ro rh <o Ns J9
b § V V ro ro IO vo § PD Ch
CM 0
O O 0 O O CD CD O O Q § CD CD CD CD CD

1 co
CM b I
O
ir>
ro
■v
O
Oj
>•
0
CM
<h
CM
O
S
CD
§
ro
CD
<h
§
O
vo
SJ-
0
§
Vo
0
§
O O
ro
t>-
'Š
Cv»
a
0
Š
O
»
8
1
Ch
0
<t) >■» *o S 10 Ch ro
*> t\ ro s ro <*> S C> Ch §> Jo $
CM o V CM ro ro $> 8 S Ch
1 § 0 0 O 0 0 0 f CD O O § O O 1 § 0

N <*) $
R CM Oj ro «0 io 3?
fO S Oj N CM Si ro <s ro
£
<
*> <s>
0
CN b V CM c\j ro ro <r io 8 R
8 O O 0 0 O CD C3 O O g i O O O CD

*S £
ro CVJ CM
CM N
Cd
04 P' X* N
NO
•0 m ro Oj CM
JO
CSI
OM b
Oj
•v- CM CM
»ro
'■i' 0Co- io lo S $ <0
8 s O O O 5 O 0 O O § O O O 0
&
Oj Ch tv <0
CM Ch
>
v-
N
co
CO
V-
CM
s
Qd
<0 § c?
«O
<h
8 •C
>h <o
Ch
5 ►O
CD O O 0 s0
o CM rP
CM ro CO ■> •i S lr>
5 8 O O O O CD CD CD CD O CD

O
(d) VsrMOHd
INSUd 8 CO
OJ S fO «O
IO CO
3“ <h 5 fO
‘O §
IO R »
co
O
CO
vn
«3 §
VO
OD O
Tabela 48

[a)H3mond IO Q> IO O *»3O y> O 0 £

ICLEPAC, -1957
10 SyQ
INSdd § CM c\l ro fO - 8 10 C O U D 8 c o CD § c > i
C<M Cn t-s »o O
n a <*>
j Jo Oroj V
ro- OD
rM
o Co 'lo 01 cn ttN >.
§ b O 0 iP
cm to S «C
O cr, O
V ■V C ro V « V- lp‘r
O O C d 0 § O >
c n io C M §? & C M ro UD
r c M I0O
o
lo b *0 O
$ O C
j t '- S
rD
o 3 1 § I
s
cn §
0
O
■Vj C
V > ro fO <
rrM c
Vo V 8 V )

<0 b cn O
O
Co j & ? & C > Co Q
rn roi rV5o C
Vm . tsd. C
CM ep
M ro
"¡o IO O C Dj o$ s 0 O § C> c 1 CM X' U V C o' &
'C -V- OVD
O
}o IO md >** i ro & c n Jo f 10 Od
cn cn &

DL90
tN
IO b lo
$ 0 4 ro o
O O
M
S
i
O O O
K
C n 1N~ 1 1C
VM§IO V »>o V V
1
C M lo CM5 ro cn
lo § K 0 l0 cn 1 •§V ro «K s10 &
*<o0 b
S o O ro 1
§ § 0 i
$ CVm V >- i t>
V
-č> o 8 s
0 **o o b lo
o
C M ro 1
O C D o
§■ § g
§ 8 0 § ic C n
i 1 V
8
V §
C
VM v
§
ro 1 8 o §
lV š
^T
lo ro CM § cM
n S 0 Co •0o ro
ro C M
< o c o 10 < n
0837
*5* 0 >- < J- o- ro
c n O to Cro C 4 1 04
*o o O Oj O ro O lo
O § R 0 O V V VM- rVo' «: 5 c Vo t>
V-
*«o O rj C n <o rro rt1 ' >. s?
*po b -3- < ro ro o cn § S § o
€ o O C M C D O O lo 8
0 0 1 O § V ?! rii $ »'i-o $ c >>
m C D <rror cn lo4 8 $ Cm 0 4 C
«O
D r o s cn
C M b ■ 3- ro o O iJ 0 icn §- § cn C M ro > » « U)
IO V o O Oj O < O - o «j
lo t'*
0 0 1 0> V V-
v- lo CN < ■v
0- ¡0
* b •> •3 ro M ? C M O
-C
‘iM
J 50 s •> J
S
C
Ti> &
h
rto
^* C
>MP ro lo <0 *C>M
to «o o> O rC
C o
D 'O - lo
0 > 0o 0 O 0 s ■v V« V - V $ V)- V 0 )
m ro c t> ^ O J rO V
D ro C - ro > 0
o Eb 0 ro 3 ro O J *-
ro O § C 0M> 5 M i o M «0
<o lo O O Oj O < o lo
0 § S g O § O cn 8 V* iOj V
fe IO cVr* IV O
%
U D C C ^
M> C Ji 8c^!- «&M rO o -3- lo
ro 10 O g c o tQ s. 0)
cn i*5
% Od b ro O j ro § 1
*o co ^ cn Q V- C M r^* >3- <r !?
o
$ O O O Io 0 0 § 0 O 0 V - ■
<a- roj O
b ro O
J
ro s c£ § '8 <*> ro C
n M
Ui in
> • 8J -> cn C ? C
iiD C M' O J
*<5s"
o
Cm O
o 0 S 0
Ji s
S c 0 O
V
v> O >~ Cm ro «
C M C n 04 R <0 rro >■» C D ^5 < ■ O
»D v o
j > <5- irn
0Z07

o n Q t-J '-O o
!
•C«3^* o IoO C M a
CroD
10
O s0 Q O D cO O V- C
V D C O
■ v rV o" »
o
ts ro Od 10
§
b 0
O i I O
4 Oj a s
C M & ii -§ C rN M cb
o § C n ro Si §
§ "O V C D o o 'iO lo0 § O s 0 C
cn c n
D § V» C \M - r\o - V10

IC n 04 <D i vo 8 lo
lo cn •> ro 8 O J K M 0ro 1 J o
5 o O V l 04 $ ro
§ M
ro3 O § cn V 1 C
CM r5
V
Xol V-
O o C D O 0 1 O
i «0 C M «O
D
•O oj &■ S 0 ro4 c o £> 0t*1v lo Jn
o C M C §M C D rV
o-
§ 5 b iC
O O o O
M ž ro 0 § § 0
R § c Ci •v >
o V» V M >o-
& C «o V - < n tM
N
CM rco n 10 03 0ro) Oi C M$
C M n C
ro 6 04 Q $ lo
r o o - c
O o O CM O 10 0 § § O O S 1 >m » §
*3 OJ O oJ o 8 § a a a S*
i? ro § I 1 m* <
O ¡8 1 8 g i c
n 1 V
o o § 1- > V V
tii O 8 C D O
<x> r o C M2 C
M V- OD 50 io
cn R
>* b o & £ O j «OtOo <rO
*o
■ § 1 JO O a ro
V* oi C
>M ro
» V*
CD § 8. § 1
{a)d3rNoud vo IO «O S § 0JO
INSdd § a OJ §i ro 9* 5 5! ^0 58 8 s § J
00 ^ §
Tabela 49

Pokusna ploha »Jasle« površina 1,43 ha

D A A •N
N
cm m® m*
20 0,0122 43 0,5246
25 0,0204 47 0,9588
30 0,0285 50 1,4250
35 0,0367 46 1,6882
40 0,0448 48 2,1504
45 0,0530 55 2,9150
50 0,0612 53 3,2436
55 0,0693 23 1,5939
60 0,0775 16 1,2400
65 0,0856 5 0,4280
70 0,0938 1 0,0938
Godišnji volumni prirast na plohi: 16,26
Godišnji volumni prirast po hektaru: 11,37

Tabela 50

Pokusna ploha »Krstovi«, površina 6,14 ha

D A N A- N
cm m3 m'
20 0,0062 80 0,4960
25 0,0104 294 3,0576
30 0,0145 530 7,6850
35 0,0187 466 8,7142
40 0,0228 306 6,9768
45 0,0270 149 4,0230
50 0,0312 95 2,9640
55 0,0353 50 1,7650
fcO 0,0395 15 0,5925
65 0,0436 7 0,3052
70 0,0478 2 0,0956
Godišnji volumni prirast na plohi: 36,6749
Godišnji volumni prirast po hektaru: 6,0 ms
 Evo praktične demonstracije »brze metode«. U šumariji Delnice, u od­
sjeku 70/b. šum. predjel »Donji Javornik«, izmjerena su sva stabla zaokru-
žbenim promjerkama njemačkog sistema. Srednji sastojinski prsni promjer
za jelu u tom odsjeku iznosi 42,5 cm. Prema tome smo uzimali izvrtke po
principu slučajnosti u debljinskim stepenima: 40— 45; 45— 50 i 50— 55 cm.

šumarija Delnice: odsjek 70/b

40— 45 45— 50 50— 55

(42,5 cm) (47,5 cm) (52,5 cm)
t t t
8 5 12
16 11 13
16 13 14
19 16 15
24 16 16
27 21 19
32 32 26
32 32 38
45 53
47
T|o -, = 25,5 god. T|7,o = 16 god. T 52,5 = 15,5 god.
P42.5 ='.0,92% p 47i5 = 1,32% P52,5 = l-23%
V42.5 = 1.84 m :1 v47,5 = 2,36 m3 Vo2.r> = 2,99 m3
A-12,5 = 0,01693 m3 A J7j5 = 0,03115 m3 A 52,5 = 0,03677 m3
Prirasni niz prirasni niz prirasni niz
br. 8 br. 19 br. 20

„ . . br. 8x10 + br. 19x9 + br.20x8 411

Broj pnrasnog niza: - —^ — = =

U svemu je izbušeno 27 izvrtaka sa 27 jelovih stabala, i to tako da je odsjek

70/b bio razdijeljen na 5 ekvidistantnfh linija na kojima je bušeno svako
peto jelovo stablo prsnog promjera od 40— 55 cm. Nakon analize 27 izvrtaka,
dobiveni su podaci o individualnim vremenima prijelaza (t ) i postotku plo-
šnog prirasta (p ). Aritmetički srednji volumni prirast (A ) izračunan je kao
produkt postotka plošnog prirasta (p ) i drvne mase srednjeg stabla (v )
za odgovarajući debljinski stepen. Na temelju aritmetički srednjih volumnih
prirasta (A ) u pojedinim debljinskim stepenima utvrdili smo prirasni niz,
uzimajući u obzir broj uzoraka kao težine.
Na temelju prirasnog niza br. 15 obračunali smo prirast po »brzoj me­
todi« tako da smo pomnožili aritmetički srednje volumne priraste iz pri­
rasnog niza br. 15 sa odgovarajućim brojem stabala u dotičnom stepenu.
Izračunali smo da godišnji volumni prirast po hektaru iznosi 5,4 m3 jelovine.

173
 Nakon toga — nezavisno o prvom postupku — obračunali smo prirast
na bazi novih 910 izvrtaka, izbušenih sa 910 jelovih stabala.
Na bazi analize 910 izvrtaka dobili smo po drugim metodama približno
isti rezultat.
Eksperimenti, koje smo izvršili u jednodobnim sastojinama hrasta lu­
žnjaka i poljskog jasena u Posavskim šumama, pokazali su da bi se »brza
metoda« mogla uspješno primijeniti i u tim šumama.
Operira li se s njemačkim debljinskim stepenima, naše prirasne tablice
mogu se lako preračunati za te stepene.

5.4.6.3 M e t o d e postotka prirasta

5.4 6.3.1 Metoda André Schaeffera

A. S c h a e f f e r je sastavio dvoulazne prirasne tablice za jelove pre-
borne šume. Jedan ulaz tih tablica je drvna masa na panju (M ) po hektaru
Tabela 51
Drvna masa na panju (M ) po jednom ha
prijelaza (Ts) u 320 m3 250 m3 200 m3 150 m3 100 m3
godinama
Godišnji prirast po jednom hektaru u m3
6 17,5 13,7 10,9 8,2 5,5
8 13,2 10,3 8,3 6,2 4,1
10 10,5 8,2 6,6 4,9 3,3
12 8,8 6,9 5,3 4,1 2,6
14 7,5 5,9 4,7 3,5 2,3
16 6,6 5,2 4,1 3,1 2,0
18 5,8 4,5 3,6 2,7 1,8
20 5,2 4,1 3,3 2,4 1,6
22 4,8 3,7 3,0 2,3 1,5
24 4,4 3,4 2,8 2,1 1,4
26 4,0 3,1 2,5 1,9 1,2
28 3,7 2,9 2,3 1,7 1,1
30 3,5 2,7 2,2 1,6 1,1
32 3,3 2,6 2,1 1,5 1,0
34 3,1 2,4 1,9 1,5 1,0
36 2,9 2,3 1,8 1,4 0,9
38 2,7 2.1 1,7 1,3 0,8
40 2,6 2,0 1,6 1,2 0,8
42 2,5 2,0 1,6 1,2 0,8
44 2,4 1,9 1,5 1,1 0,7
46 2,3 1,8 1,4 1,1 0,7

174
a drugi je ulaz prosječno vrijeme prijelaza (T s) za sastojinu kao cjelinu,
kako je to navedeno u tab. 51. To su dva elementa, koji se mogu pouzdano
izmjeriti za svaku sastojinu. Drvna masa se određuje mjerenjem prsnih
promjera stabala iznad 17,5 cm debljine. Prvi debljinski stepen (20) obu­
hvata stabla od 17,5 do 22,5 cm prsnog promjera, drugi debljinski stepen
stabla od 22,5 do 27,5 cm itd.

Prosječno vrijeme prijelaza utvrđuje se s pomoću P r e s s l e r o v a svrdla

tako da se izbrajaju godovi na izvrcima dugim 2,5 cm. Broj godova na izvrtku,
dugom 2,5 cm, daje nam individualno vrijeme prijelaza. Prosjek od indivi­
dualnih vremena prijelaza daje nam prosječno vrijeme prijelaza. Ako neki
odjel ima 250 m 3 po jednom hektaru i ako je prosječno vrijeme prijelaza u
toj sastojini 20 godina, onda po S c h a e f f e r o v o j tabeli godišnji prirast
jelovine u tom odjelu iznosi 4,1 m3 po hektaru.

Navedenu tabelu konstruirao je A. S c h a e f f e r na temelju jedne svoje

normale za preborne šume Alpa. S pomoću mnogobrojnih inventura on je
utvrdio da u srednjoj alpskoj regiji normalna jelova preborna sastojina ima
oko 400 stabala debljih od 17,5 cm prsnog promjera sa drvnom masom od
neko 320 ms/ha i temeljnicom od 36,1 m2/ha. U tab. 52. naveli smo tu nor-
malu koju S c h a e f f e r smatra najpovoljnijim tipom za tamošnje jelove
šume.

Tabela 52
Drvna masa u m3 za 1 ha
debljinski broj stabala tarifa
stepen u cm po hektaru po debljin. po debljin.
m3 stepenima razredima
20 114 0,2 22,80
25 73 0,4 29,20
30 55 0,6 33,00 120,20
35 44 0,8 35,20
40 35 1,1 38,50
45 27 1,4 37,80
50 21 1,9 39,90 202,10
55 17 2,5 42,50
60 14 3,1 43,40
Ukupno 400 322,30 322,30

S c h a e f f e r kaže da je ophodnjica od 16 godina u srednjoj oblasti

Alpa nužna i dovoljna da jelova stabla prijeđu iz jednog debljinskog stepena
u slijedeći viši.

Iz tab. 53. vidimo koja se stabla teoretski mogu posjeći u toku jedne
ophodnjice da bi na koncu ophodnjice našli početno stanje, dakako, uz pret­
postavku, da je neinventarizirana drvna masa (stabla tanja od 17,5 cm prsnog
promjera) dovoljna.

175
 Tabela 53
114 — 73 = 41 stablo od 20 cm s drvnom masom 8,20 m3
73 — 55 = 18 stabala od 25 cm 7,20 m:>
55 — 44 = 11 stabala od 30 cm 6,60 m3
44 — 35 = 9 stabala od 35 cm 7,20 m?
35 — 27 — 8 stabala od 40 cm 8,80 m3
27 — 21 = 6 stabala od 45 cm „ 8,40 m3
21 — 17 = 4 stabla od 50 cm „ 7,60 m3
17— 14 — 3 stabla od 55 cm „ 7,50 m3
14 — 0 = 14 stabala od 60 cm „ 43,40 m3
Ukupno 114 stabala Ukupno 104,90 m3

U toku 16 godina moći ćemo u svakom debljinskom stepenu posjeći stabla

koja nisu potrebna u slijedećem višem debljinskom stepenu; njihov broj
definiran je diferencijom broja stabala u dvjema susjednim debljinskim ste-
penima (vidi tab. 53). Iz tab. 53. se razabira da se u toku ophodnjice od 16
godina može posjeći 114 stabala s drvnom masom od 104,9 m3/ha. Prema
tome godišnji etat iznosi 104,9 m 3 : 16 = 6,6 m3 po hektaru produktivne šum­
ske površine. U tom je slučaju etat jednak prirastu!
Ako je prosječno vrijeme prijelaza 6 , 8, 10, 12 godina itd, pa ako iznos
od 105 m3 razdijelimo sa 6, 8, 10, 12 itd, dobivamo ove prosječne godišnje
priraste po hektaru: 17,5 m3, 13,2 m3, 10,5 m\ 8,8 m3 itd.
Eto na taj je način A. S c h a e f f e r dobio podatke o prirastu u drugoj
koloni tab. 51. Podaci u ostalim kolonama dobiveni su na temelju jednostavne
proporcije. Kod iste prosječne širine goda prirast je to veći, što je drvna masa
veća. Ako drvna masa neke sastojine iznosi 250 m3/ha i ako je prosječno vri­
jeme prijelaza u toj sastojim 16 godina, onda prosječni godišnji prirast (P )
iznosi:
6,6 m *: 320 m3 = P : 250 m3
P = 5,2 m3/ha ^
U tab. 51. navedeni su godišnji prirasti za drvne mase od 100, 150, 200,
250 i 320 m 3 i za prosječna vremena prijelaza od 6 do 46 godina. Za druge
drvne mase i za druga prosječna vremena prijelaza treba vršiti interpolaciju
ili jednostavnu multiplikaciju. Za drvnu masu od 400 m3/ha valja podvostru­
čiti podatke u koloni 4, a za drvnu masu od 450 m3/ha valja potrostručiti cifre
u koloni 5.
Za podatke o prirastu u tab. 51. A. S c h a e f f e r kaže da nisu apsolutno
tačni ali da se mnogo ne razlikuju od prirasta koji su utvrđeni po kontrolnoj
metodi.
Podaci o godišnjem prirastu u tab. 51. mogu se izraziti ovom formulom:

U toj formuli (M ) označuje drvnu masu na panju; (T s) je prosječno vri­

jeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu, uzimajući u račun debljinske stepene
od 5 cm.

176
 Postotak prirasta (p ) iznosi prema tome:

Navedene formule upotrebljavaju se n običnoj francuskoj praksi uređi­

vanja prebornih šuma.
Spomenutu formulu demonstrirat ćemo na domaćem primjeru.
Posegnut ćemo za pokusnom plohom »Jasle« jer je za tu plohu donesen
detaljni opis i obračun prirasta. Individualna vremena prijelaza za tu plohu
navedena su u tab. 43. Prosječno vrijeme prijelaza (T s) za sastojinu kao cje­
linu iznosi 14,7 godina ako uzmemo u račun broj stabala kao težine u poje­
dinim debljinskim stepenima. Može se postupiti i jednostavnije, tako da se
uzme medijalna vrijednost svih individualnih vremena prijelaza. Treba samo
odbrojiti polovicu individualnih vremena prijelaza, koji su nanizani po veli­
čini. U sredini se nalazi medijana. Za pokusnu plohu »Jasle« medijana
individualnih vremena prijelaza iznosi oko 14 godina. Za vrijednost M =
= 514m3/ha i Ts = 14 godina godišnji prirast po tab. 51. iznosi l l , 8 m3/ha.
(Z a M = 250 m3/ha i Ts = 14 godina P = 5,9 m3, a za M = 500 m3/ha- * P =
= 5,9 m3 x 2 = 11,8 m 3/ha).
Po L a c h a u s s e e o v o j formuli izračunali smo za istu pokusnu plohu
godišnji prirast od 11,2 m 3 po hektaru kako je to detaljno navedeno u tab. 45.
na str. 165.
N a ostalim plohama, gdje smo izvršili ispitivanje S c h a e f f e r o v e for­
mule, razlike su negdje veće, negdje manje.

5.4.6.3.2 Formule Leona Schaeffera (Metoda tablica postotka prirasta)

Za postotak volumnog prirasta ima mnogo formula. Jedna od najpozna­

tijih je P r e s s 1e r o v a:

_ 200 M— m
P n M + m
U toj formuli (m ) označuje drvnu masu na početku, a (M ) drvnu masu
na koncu periode od (n ) godina. U modernom uređivanju šuma drvnu masu
određujemo na temelju jednoulaznih drvnogromadnih tablica koje zovemo
također uređajnim tablicama ili tarifama. Krivulja takvih tablica predočena
je na si. 96.
Na toj slici ( V[,) označuje drvnu masu srednjeg stabla u đebljinskom ste-
penu od (D ) cm, tj. drvnu masu koju iskazuju jednoulazne drvnogromadne
tablice za prsni promjer od (D ) cm; (v D+3) označuje drvnu masu srednjeg
stabla u đebljinskom stepenu od (D + 5) cm, tj. drvnu masu koju iskazuju
jednoulazne drvnogromadne tablice za prsni promjer od (D 4- 5) cm.
Prema tome postotak prirasta (p ) iznosi:

: V') +5 + Vd = p : 100

200 Vp + 5 — Vp
T v D + 5 + V I>

177
 U toj formuli (T ) označuje vrijeme koje je potrebno da drvna masa (v D)
naraste na drvnu masu ( vd +s), a to je prosječno vrijeme prijelaza, koje bi
trebalo odrediti brojenjem godova na izvrcima dugim 2,5 cm, izbušenim iz
stabala debljinskog stepena (D + 5) cm.

SI. 96. Shematska slika uređajne tablice ( tari fe)

(o rig .)

( vd ) i ( vd +s) čitamo iz jednoulaznih tablica drvnih masa (uređajnih ta­

blica) ili tzv. tarifa.

L. S c h a e f f e r je definirao tarife ovim jednadžbama:

Vj) = k D (D — 5) I »polagane tarife« ili tzv. S c h a e f f e r o v e

Vd+5 = k • (D + 5) • D I tarife (vidi tab. 12)

vD = kj • (D — 5) • (D — 10) ^ »brze tarife« ili tzv. A 1g a n o v e tarife (vidi

vD+5 = k, • D • (D — 5) ) tab. 18)

Parametri (k ) i ( kj) su ovi:

k = V±5 • k = V45
1.800 ’ 1 1.400

( V45) je drvna masa stabla prsnog promjera od 45 cm, koja se kreće od

0>9— 2,8 m 3 prema bonitetu stojbine.

Ako u P r e s s l e r o v u formulu uvrstimo analitičke vrijednosti za

S c h a e f f e r o v e tarife, dobivamo ovu formulu za postotak prirasta:

p _
1000
_ _ _ .
1

1 Ako mjesto S c h a e f f e r o v i h tarifa upotrijebimo A l g a n o v e , dobi i

ćemo na analogan način drugu formulu:
 Prva je formula identična s originalnom Schneiderovom formu­
lom:
400 1
P= O ' n
Razlika je jedino u tome što u S c h n e i d e r o v o j formuli (n ) ozna­
čuje broj godova na 1 cm, dok je (T ) broj godova na 2,5 cm.
1000 1 , . , , v
Prema tome formula p = — g — • — daje postotak plosnoga prirasta, sto
će reći dvostruki postotak debljinskog prirasta.
Kod stabala, odnosno kod odraslih jednodobnih sastojina, zrelih za sječu
ili koje nisu daleko od sječne zrelosti, visinski je prirast neznatan. U tim je
slučajevima dopušteno zanemariti visinski prirast i uzeti u račun samo posto­
tak plošnog prirasta, koji je tada gotovo jednak postotku volumnog prirasta.
U mladim i srednjodobnim sastojinama, pa u prebornim šumama, ta
formula daje preniske rezultate za postotak volumnog prirasta. Tačnije re­
zultate za postotak volumnog prirasta u tim sastojinama dat će formula
1000 1
P “ 1 )— 5 ‘ T
jer je u njoj izražen i visinski prirast.
N a temelju tih dviju formula K 1e p a c je god. 1954. konstruirao tablice
postotka prirasta: tab. 54. i 56. za debela stabla, odnosno za odrasle — jedno-
dobne sastojine; tab. 55. i 57. za mlade jednodobne sastojine i prebome
šume. Uz te tablice K 1e p a c je obradio metodu za utvrđivanje prirasta,
koju je opisao u Šumarskom listu od god. 1954. u članku »Tablice postotka
prirasta«. Metoda je prodrla u našu praksu, te je bila god. 1958. propisana
kao oficijelna metoda po kojoj se danas utvrđuje prirast u N R Hrvatskoj.
Demonstrirat ćemo je na pokusnoj plohi »Krstovi«.
U terenski manual, koji ima formu tab. 58. upisujemo individualna vre­
mena prijelaza. To omogućuje da se jednostavno i brzo odredi medijana indi­
vidualnih vremena prijelaza. U tab. 58. individualna vremena prijelaza ozna­
čena su crticama, a medijana je označena strelicama; upisana je u rubrici pod
oznakom (M e). Na temelju vrijednosti (M e ) i (D ) čitamo iz tabele postotka
prirasta odgovarajući postotak prirasta (p ). Npr. u debljinskom stepenu (20)
medijana iznosi 34,0 godina. Za vrijednosti D = 20 cm i Me (T ) — 34,0 god. či­
tamo iz tab. 54. da je p = 1,47% itcl. Postotke prirasta (p ) upisujemo ispod vri­
jednosti (M e). Ako pomnožimo drvne mase u pojedinim debljinskim stepeni-
ma s odgovarajućim postotkom prirasta, dobit ćemo tečajni godišnji volumni
prirast po stepenima i ukupno. To je prikazano u tab. 59. Iz te tabele se vidi
da prirast po hektaru na pokusnoj plohi »Krstovi« iznosi 5,7 m 3 na godinu.
Napominjemo da smo pri obračunu prirasta po ovoj metodi upotrijebili
one iste uzorke kojima smo se služili u prethodnim metodama, s tom razli­
kom, što smo u ovom slučaju izvrtke nanovo analizirali jer smo određivali
vremena prijelaza.
U običnoj praksi nije potrebno uzimati toliko izvrtaka. Zadovoljavajući
rezultati dobivaju se s mnogo manjim brojem izvrtaka. Ako se prirast utvr­
đuje za svaki odjel posebno, onda je probitačno izbušiti oko 150 izvrtaka sa
150 stabala različitih debljina i različitih položaja kad se radi o prebornoj
jelovoj sastojini, a oko polovicu manje kad se radi o jednodobnoj sastojim.

179
 \
Tabela 54

to ~-V
P R S N / P R O M J E R ( D )- cm ^ U
■§ "r
15 20 25 30 35 4>0 4 5 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100
* §>!

A i)
h 4000 i
P O S T O T R k P L O Š M O G P R / P R S T R )
<*5 t;
9s r ' 7
5 1333 1(700 800 667 571 500 444 400 364 3 33 3 08 286 267 250 255 222 210 200 5

6 1111 333 6 67 555 4 76 417 3 70 5 33 303 278 256 238 222 203 196 185 175 167 6
7 9'52 714 571 4 76 408 357 317 286 260 238 220 204 190 179 168 159 150 143 7

8 8 32 625 500 417 357 312 278 250 227 208 192 179 167 156 147 139 132 125 8

9 741 555 4 44 3'70 317 278 247 222 202 185 171 159 1'4đ 139 131 123 117 111 9

10 5 67 500 4 00 3 33 286 250 222 200 182 167 154 145 133 125 118 111 105 100 10
41 6 06 4 54 364 303 260 227 202 182 165 151 140 130 121 114 107 101 096 091 14

12 5 55 417 3 53 278 238 208 1'85 167 151 139 128 119 111 104 098 093 088 083 12

13 513 383 308 256 2 20 192 171 154 140 128 118 110 103 096 090 085 081 077 li
14 4 76 357 286 238 204. 179 159 1 41 130 119 110 1 0 2 095 089 084 079 0 75 0 71 14

15 4 44 333 267 222 190 167 148 133 121 111 103 095 089 083 078 0 ’74 070 067 15
16 4/7 312 250 208 179 156 139 125 114 104 0 96 089 083 073 075 069 066 062 16
17 392 294 2 55 196 168 1*7 131 118 107 098 090 084 078 0'73 069 065 062 059 17

16 3 70 278 222 185 159 139 123 111 101 093 085 079 074 069 065 062 053 055 18

49 351 265 210 175 150 132 117 105 096 088 081 075 070 066 062 058 055 055 19

20 3 35 250 2 00 167 143 125 111 100 091 085 0 77 0 71 067 062 059 055 053 050 20

21 317 2 33 190 159 136 119 106 095 087 079 075 068 065 059 056 055 050 0 48 21

22 3 03 227 i 82 151 130 114 101 091 083 076 070 065 061 057 053 050 048 045 22

23 290 217 174 145 124 109 097 087 079 072 067 062 058 054 051 048 046 043 23
2+ 2 73 208 167 139 119 104 092 083 076 069 064 059 055 052 049 046 044 042 24
25 267 200 160 133 114 100 0'89 080 073 067 061 057 055 050 047 044 042 040 25
26 256 192 154 128 110 096 035 0 77 070 064 059 055 051 048 045 043 040 038 26
27 247 1S5 1 *8 123 106 093 082 074 067 062 057 053 049 0'b6 044 041 039 037 27

28 236 1'79 143 119 102 039 079 071 065 059 055 051 048 045 042 040 058 036 23

29 230 172 133 115 098 086 077 069 063 057 053 049 046 043 041 038 036 034 29
30 222 167 135 111 095 083 0 74 067 061 055 051 048 044 042 039 037 035 033 30
31 215 161 129 107 092 081 072 064 059 054 050 046 043 040 038 036 034 032 31

32 208 156 125 104 089 078 069 062 057 052 048 045 042 039 037 035 033 031 32

3i 202 151 121 101 087 076 067 061 055 050 047 043 040 038 0'36 034 032 030 33
3* 196 147 118 098 08* 073 065 059 0 53 049 045 042 039 037 035 033 031 029 34

35 1'90 145 114 095 082 0 71 063 057 052 0'48 044 041 038 036 034 032 030 029 35
36 135 139 111 095 079 069 062 055 050 046 043 040 037 0 35 033 0'31 029 028 36
37 180 135 103 090 0 77 068 060 054 049 045 042 039 036 034 032 030 028 027 37

35 175 132 105 038 075 066 058 053 048 044 040 038 035 033 031 029 028 026 38
39 171 128 103 085 073 064 057 051 047 04} 039 037 034 032 030 0 28 027 026 39
40 167 125 100 083 071 067 055 050 045 042 038 036 033 031 029 028 026 025 40

Zamišljeno je da se izvrći analiziraju odmah na terenu i da se individualna

vremena prijelaza upisuju u terenski manual (vidi tab. 58), koji je sastavljen
tako da se bez teškoće može odrediti prosječno vrijeme prijelaza (M e ) i po-
180
 Tabela 55

lb PRSN/ PROMJ£R ( D •cm 3K

15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100
U
«5) c; POSTOTRU UOLUMNOG PP/RRSTR •p = ~ t *
5 2000 1S33 10008 00 667 571 5 00 444 *00 36* 335 3'0S 236 267 250 2'35 2 2 2 210 5

6 1667 1111 8'33 667 5 55 *'76 *17 3 '70 333 3 03 273 256 238 222 2 08 196 1 85 1'75 6
7 1(29 952 714 5 71 *76 * 08 357 317 2'86 260 2 '38 220 204 190 179 1'68 159 150 7
8 12'50 833 625 500 417 357 312 278 250 227 208 192 1'79 1'67 156 1*7 139 132 8
9
"f 741 555 *4* 370 317 2 78 247 222 '202 165 171 159 1*8 139 131 123 117 ff
10 101X7 667 500 400 3 33 286 250 222 2 00 162 157 154 143 133 125 1'18 111 1'0S 10
44 9'09 606 45* 3'6* 303 260 227 2'02 132 165 151 140 130 121 11* 107 1'01 096 14
42 833 555 417. 333 2'78 238 208 1'85 167 151 139 1'28 119 111 1'0* 098 093 088 12
43 7 69 573 385 308 2 56 220 1'92 1'71 154 140 1'28 118 110 103 096 OSO 0 85 061 13
44 71/, 4'76 357' 286 2'38 20* 179 159 143 130 119 110 102 095 0'89 08* 079 075 14
45 6'67 tu 333 267 222 190 167 148 133 121 111 103 095 089 083 078 0'74 0 70 15
16 625 417 312 250 208 179 156 139 125 114 m 096 089 083 078 073 069 056 16
17 588 5 92 294 235 196 168 147 131 116 107 098 090 08* 076 073 069 0'6S 062 17

46 555 3 70 273 222 185 159 1'39 123 111 l'OI 093 085 079 0'7* 069 065 062 056 16
19 5 '26 351 263 210 175 1'50 132 117 1'05 096 088 031 0 75 070 066 062 058 055 19
20 S'CO 333 2 50 2'00 167 143 125 111 100 091 083 077 071 067 062 059 055 0 53 20
21 4'76 317 238 190 159 136 119 106 095 087 0'79 073 066 063 059 056 053 050 24
22 454 3 '03 227 182 151 130 114 IV I 091 083 076 070 055 061 057 055 050 048 22

23 ¥35 290 2'17 174 145 12* 109 097 087 079 072 067 062 058 054 0'51 0*8 046 23

24 *'17 278 208 167 139 119 104 092 083 0'7g 069 064 059 065 052 049 046 0 44 24
25 *00 267 2 00 160 133 114 100 039 080 073 067 0'61 057 053 050 0 *7 044 042 25
26 3'85 256 192 154 128 110 0'96 0'65 077 0'70 0'64 059 055 0'51 046 045 043 040 26 .

27 370 247 1'85 148 123 106 093 082 074 0 67 062 0'57 053 049 046 04* 041 039 27

28 357 238 179 143 119 102 089 079 071 065 059 055 0'51 046 045 042 040 038 28
29 3+5 230 172 138 115 098 086 077 069 0'63 057 05} 049 0*6 0*3 041 038 036 29
30 333 2 22 167 1'33 111 0'95 083 0 74 067 061 0'55 051 0 *8 0'4* 042 0'J9 037 0 3 5 30
31 3 23 215 161 1'29 107 0'92 0'81 0'72 064 059 054 050 046 0'43 0 *0 038 036 0'3* 31

32 312 206 156 125 10* 089 078 069 0'62 057 052 048 045 042 039 037 035 035 32

33 303 202 1'51 121 101 087 076 067 061 055 050 047 043 040 038 036 034 032 33
29* 196 147 118 098 084. 0 73 065 059 053 0'49 0 45 042 039 037 035 033 031 34

35 286 190 143 114 o r e 032 0'71 063 057 052 0*8 044 041 036 036 034 032 0'30 35
36 2 78 185 139 111 0'93 0'7S 069 062 055 050 046 043 040 0 37 0 35 033 031 0'29 3S
37 2 70 180 135 108 090 077 068 060 05* 0 49 0 '45 042 039 036 03* 032 030 028 37

38 263 175 132 105 086 075 066 0'5S 053 048 0*4 040 0 38 035 033 0 31 029 0 28 38
39 2 '56 171 128 103 0'S5 073 06* 057 051 047 043 039 037 0'34 032 0'30 028 027 39
40 250 167 125 100 083 071 062 0'55 050 0'*5 042 0'J8 036 033 0'31 029 028 026 40

stotak prirasta (p ). Time jp omogućeno da se već na terenu izvrši obračun

prirasta, koji služi šumaru da on prema utvrđenom prirastu usmjeri svoj
rad i da izvrši dijagnozu u sastojini.
18 J

~L
 Tabela 56

kT PRS/V/ P R O M J E R ( O J : cm
i ! i i ! ! ! ' i — .... T "T.......
-§ I 125 1TS 225 2 75 1325 575 423A75'J25\575 625 67S\ 725 775 825 875925
ia
PO STO TA K PL0ŠN06 PR IR A STA ; p - J M iL - L

4 2000 ft, 2 9 1111 909 769 667 536 52b *7 6 435 4 00 3 70 345 3 23 3 03 286 2 70 256 4
5 1600 1143 8 89 707 6 iS 533 4 71 421 331 348 3 20 2 96 2 76 2 53 2 42 2 29 2 1 6 205 5
6 1333 952 T40 606 513 4 44 392 3 51 317 2 90 267 24 7 2 3 0 2 1 5 2 0 2 190 1 80 171 6
7 1143 ¿1 6 635 519 440 381 336 301 2 72 248 2 2 9 212 197 f3 4 173 165 154 147 7
8 1000 714 556 455 335 333 294 265 238 217 200 185 172 161 152 143 135 128 8
9 339 633 494 404 3 42 296 261 234 212 193 178 165 153 143 135 127 120 114 9

10 800 571 4 '4 4 364 308 267 235 211 190 174 160 148 138 129 121 114 108 103 10
11 727 519 404 330 280 242 214 191 173 158 145 135 125 117 110 104 098 093 11
12 667 4 76 3 70 303 256 22 2 196 175 159 145 133 123 115 108 101 095 090 035 12
13 615 440 342 28 0 2 3 7 205 18' 162 147~ 134 123 114 106 099 093 088 083 079 13
14 5 71 408 317 260 22 0 190 168 150 136 124 114 106 099 092 087 082 077 075 14
15 533 381 296 242 205 178 157 140 127 116 107 099 092 086 081 076 072 068 15
16 500 357 278 227 192 167 147 152 119 109 100 093 086 081 0 76 071 068 064 16
17 471 336 261 214 181 157 138 124 112 102 094 087 081 076 071 067 064 060 17
18 < 1 *4 317 247 202 171 148 131 117 106 097 089 082 077 &72 06 7 063 060 057 18
19 421 301 234 191 162 140 124 111 100 092 084 078 073 J58 064 060 057 054 19
20 4 00 286 22 2 182 154 153 118 105 095 087 080 074 069 064 061 057 054 051 20
21 \ 331 2 72 212 f7 3 147 127 112 100 091 083 076 071 066 061 058 054 051 049 21
22 364 260 202 165 140 121 107 096 087 0 79 073 067 065 059 055 052 049 047 22
23 348 248 195 158 134 116 102 092 083 076 070 064 060 056 '0 5 3 050 047 045 23
24 335 233 185 152 128 111 098 088 079 0 72 067 062 057 054 050 048 045 043 24
25 320 22 9 178 145 123 197 0 9 .4 084 076 070 064 059 055 052 048 046 043 041 25
26 308 220 171 140 118 103 0 9 0 081 073 067 062 057 053 050 047 044 042 039 26
27 296 212 165 135 114- 099 087 078 071 064 059 055 051 0 *8 045 042 040 058 27

28 286 204 159 130 110 095 084 075 068 062 057 053 049 046 043 041 039 057 28
29 276 197 153 125 106 092 081 073 066 060 05 5 051 048 044 042 059 037 035 29
3 0 267 190 148 121 103 089 0 78 0 70 063 058 053 049 046 043 040 038 036 034 30
¿1 258 184 145 117 099 086 0 76 068 061 056 052 048 044 042 039 037 035 033 31

32 2 '5 0 179 139 114 096 083 074 066 060 054 050 046 043 040 038 036 034 032 32
33 242 173 135 110 093 081 071 064 058 053 048 045 042 03 9 037 035 033 031 33

34 235 168 131 107 090 078 069 062 056 051 047 044 041 038 036 0 34 032 030 34
35 229 163 127 104 088 076 067 060 054 050 046 042 039 037 035 053 031 029 3 5

36 222 155 123 101 085 074 065 058 053 048 044 041 038 036 034 032 030 028 36

3 7 216 154 120 098 083 072 064 057 051 047 0 43 040 037 035 033 031 029 028 37

3 8 211 150 117 096 081 070 062 055 050 046 042 039 036 034 032 050 028 027 38
3 9 205 147 114 095 079 068 060 054 049 045 041 038 035 035 051 029 028 026 39
4 0 200 143 111 091 0 7 7 067 059 053 048 043 040 037 034 032 0 3 0 029 027 026 40

Metoda za utvrđivanje prirasta, koju smo ovdje opisali, vezana je uz neke

negativne sistematske pogreške:
1. »Tablice postotka prirasta« sastavljene su na temelju P r e s s l e r o v e
formule, a ta daje uvijek nešto niže rezultate za postotak prirasta.
2. »Medijana« individualnih vremena prijelaza uzeta kao srednjak daje za
prirast preniske rezultate.

182
 Tabela 57

PR S N I PROMJER (D ) cm
1 1
f2.5 17.5 225 27S 32,5 \3Z 5Z5 575 Č2JS 67.5 72.5 7 Z 5 !szs 87,5 92.5 97,5
1 s 1 B
POSTOTAK VOLUMNOG PRIRASTA rs 1000 1 > *
P mD -S * T

4 3333 2000 14 2 9 mi 909 769 667 5 88 526 476 435 4 00 370 345 323 303 2 86 270 4

5 2667 16 0 0 1 1 4 3 8 89 727 615 533 471 4 21 381 3 48 3 20 2 96 276 2 5 8 2 4 2 2 29 216 5

6 2222 1533 952 740 606 513 4 44 3 92 351 3 17 2 90 2 67 2 47 2 3 0 215 202 1 90 180 6
7 /9 0 5 1143 816 655 519 4 40 381 336 301 2 72 2 43 22 9 212 197 184 173 163 154 7
8 166? fOOO 714 5 56 455 3 35 333 294 263 233 217 200 185 1 72 161 152 145 135 8
9 Ih 8 1 869 635 4 94 4 04 342 296 261 234 212 193 1-76 165 155 143 135 127 120 9

10 1333 800 5 71 4 44 564 308 267 23 5 211 190 174 160 148 138 129 121 114 108 10
11 1212 727 519 404 3 30 280 2 42 214 191 1 73 f 58 145 135 125 117 110 104 098 11
12 1111 667 4 7 6 - 3 70 303 256 2 22 1 ’9 6 175 159 145 133 123 115 108 101 095 090 12
15 i0 2 6 615 440 342 280 23 7 205 181 162 147 134 123 114 106 0 99 093 088 083 13

14 952 571 408 317 260 220 190 168 150 136 124 114 106 099 092 087 082 077 14
15 8 89 533 3 81 296 242 205 178 157 140 127 116 107 099 092 086 081 076 072 15
16 833 50 0 35 7 2 7 8 227 192 167 147 132 119 109 100 093 086 081 076 071 068 16
17 784 4 71 336 261 214 1 81 157 158 124 112 102 094 087 081 076 0 71 06 7 064 17

18 7 *1 4 '4 4 317 247 202 171 148 151 117 106 09 7 089 082 077 072 067 063 060 18

19 7 02 4 21 3 0 1 234 192 162 1 * 0 124 111 100 092 084 0 78 073 058 064 060 057 19
20 '6 6 7 4 00 286 222 182 154 133 118 105 0 95 087 080 074 069 064 061 0 5 7 054 20
21 635 391 272' 212 173 147 127 112 100 091 0 83 076 0 r7 l 066 061 058 054 051 21
22 606 564 26 0 20 2 165 140 121 107 096 087 079 073 067 063 059 055 052 049 22
23 580 348 248 193 158 134 116 102 0 92 083 076 070 064 0 -6 0 056 053 050 047 23
24 556 333 238 185 152 128 111 098 088 079 072 067 062 0 .5 7 054 050 048 045 24
25 533 320 2 29 178 145 125 107 094 084 0 76 0 70 064 059 055 05 2 048 046 043 25
26 513 308 220 171 140 118 103 090 0 81 073 067 062 057 053 050 047 044 042 26
27 4 94 296 212 165 135 1 14 099 087 078 0 71 064 059 055 051 048 045 0 42 040 27
28 4 76 286 204 159 150 110 095 084 0 75 068 062 057 055 049 046 0 43 041 039 28

29 4 60 2 76 197 153 125 106 092 081 073 0 66 0 60 055 051 048 044 042 059 037 29
30 4 44 267 190 148 12 1 103 0 89 078 070 063 058 053 0 49 0 46 0 43 040 038 03 6 30
31 4 30 258 184 143 117 099 086 0 76 063 061 056 *0 5 2 048 0 44 0 42 039 037 035 31
32 4 17 25 0 179 139 114 096 083 074 066 060' 054 050 0 46 0 45 040 0 38 036 034 32
33 404 242 f ' 75 135 110 093 081 071 064 058 053 048 045 042 039 037 035 033 33
34 392 235 168 1 31 1 07 090 0 78 069 062 056 051 047 044 0 41 038 036 034 032 34

35 381 2 2 9 163 127 104 088 076 067 060 054 050 046 042 039 037 035 033 031 35
36 370 222 159 123 101 085 074 065 053 0 53 0 48 044 0 41 058 036 034 032 0 30 36
37 360 216 154 120 098 083 072 064 057 051 0 47 043 040 057 055 033 031 029 37
38 3 51 214 150 117 096 061 0 70 062 055 050 046 042 039 03 6 034 032 0 30 028 38
39 3 42 205 147 114 095 0 79 068 060 054 049 045 041 0 3 8 0 3 5 0 3 3 0 31 029 02 8 39
4-0 3 33 200 143 111 091 077 067 059 053 048 043 0 40 0 37 034 032 030 029 027 40

3. Prirast kore nije uzet u račun pa ćemo zbog toga po opisanoj metodi
dobiti preniske rezultate za prirast.
Navedene sistematske pogreške možemo uzeti kao koeficijent sigurnosti
pri utvrđivanju prirasta zbog mortaliteta stabala, zbog sušenja, zaraza i slič­
nog, što može nastati u narednoj periodi. No bit će slučajeva kad ni spomenuti
koeficijenti sigurnosti neće biti dovoljni da nas osiguraju u obračunu pri­
rasta, jer obračun prirasta ima karakter prognoze: na temelju izmjerenog
prirasta u protekloj periodi mi predviđamo prirast u narednoj periodi! Zato
je opreznost opravdana. Stoga preporučujemo upotrijebiti tab. 54. i 56. u svim
onim slučajevima, kad smo nesigurni u našim predviđanjima.
S obzirom na praktičnost te metode demonstrirat ćemo je na više pri­
mjera iz naših šuma.

184
 P r v i p r i m j e r . Koliko prosječno na godinu priraste jedno jelovo sta­
blo prsnog promjera od 70 cm u šum. predjelu »Križe«, odjel IV, 6, šumarija
Crni Lug?
U navedenom smo odjelu utvrdili da broj godova na izvrći ma dugima 2,5
cm iznosi prosječno oko 9 za jelova stabla prsnog promjera od 70 cm. Kako
jelova stabla tog promjera malo prirašćuju u visinu, dopušteno je visinski
prirast zanemariti. Stoga ćemo primijeniti tab. 54. Za D = 70 cm i T = 9 god.
čitamo iz tab. 54. postotak plošnog prirasta od 1,59. Ovdje se radi o šumi jele
Tabela 59

Pokusna ploha »Krstovi« odjel 60 površina:

6,14 ha; Mjereno III 1955
tečajni
prsni ukupna postotak godišnji
promjer drvna masa prirasta prirast

(D) (M = N •v) p P
(M 100
cm m3 % m3
20 25,12 1,47 0,37
25 173,17 1,48 2,56
30 487,60 1,45 7,07
35 609,53 1,46 8,90
40 538,87 1,25 6,74
45 341,51 1,11 3,79
50 275,03 Ul 3,05
55 179,00 0,96 1,72
60 65,16 0,98 0,64
65 36,47 0,93 0.34
70 12,22 0,75 0,09
ukupno 2743,68 — 35,27
tečajni god. volumni prirast po ha: 5,7 m3

i rebrače (Abieto - Blechnetum, H o r v a t ) na I bonitetu, pa prosječna drvna

masa jelova stabla p. p. od 70 cm iznosi 6,5 m3 po Š u r i ć e v i m tablicama.
Prema tome je prosječni godišnji volumni prirast jednog jelova stabla prsnog
promjera od 70 cm:
6,5 m3 • 1,59
100
= 0,10 m 3
Slični pokusi, koje smo izveli u ostalim jelovim šumama Gorskog kotara^
potvrdili su valjanost empirijskog pravila, da debela jela priraste prosječno
jedan kubni metar u deset godina!
D r u g i p r i m j e r . Koliko prosječno na godinu priraste jedno hrastovo
stablo s prsnim promjerom od 60 cm a koliko hrastovo stablo s prsnim pro­
mjerom 80 cm u šum. predjelu »Veliki dol«, odsjek 43/a šumarije Lipovljani,
prikazano na si. 97.
185
SI. 97. 120-godišnja mješovita sastojina hrasta lužnjaka, poljskog jasena i
brijesta u odjelu 43/a gospodarske jedinice »Josip Koz.arac« u šum ariji Lipov-
Ijani u Posavini ( orig .)
 Odsjek 43/a je 120-godišnja sastojina s temeljnicom od 23,2 m2 po hektaru.
Od toga otpada na hrast lužnjak 16,3 m2, a ostatak na poljski jasen i brijest.
Broj stabala po hektaru: 56 hrasta lužnjaka, 10 poljskog jasena, 18 brijestova,
32 graba i klena i 6 joha, što ukupno iznosi 122 stabla. Drvna masa po hektaru:
276 m3 hrastovine, 30 m3 jasenovine i 60 m3 preostalih vrsta drveća, što je
ukupno 366 m3. Srednji prsni promjer za hrast kreće se oko 60 cm. Za taj prsni
promjer prosječni broj godova na izvrtku od 2,5 cm iznosi 8,5. Za hrastova
stabla s prsnim promjerom od 80 cm, T = 7,5 god.
Budući da imamo posla s odraslom sastojinom u kojoj je visinski prirast
neznatan, upotrijebit ćemo tab. 54. Iz te tabele čitamo:

za D = 60 cm i T = 8,5 god. p = 1,969^6

za D = 80 cm i T = 7,5 god. p = 1,67%

Navedenoj sastojini odgovara za hrast 9. E m r o v i c e v a ili 16. A l g a -

n o v a tarifa.
Prema tome prosječni godišnji volumni prirast iznosi:
4 7 m 3• 1 96
za hrastovo stablo s prsnim promjerom od 60 cm —— - ------= 0,09 nr

za hrastovo stablo s prsnim promjerom od 80 cm —^ ^ 00 ~ 0,15 m3

U odsjeku 43/a fakultetske šumarije Lipovljani hrastova stabla prirašćuju
poput debelih jela u Gorskom kotaru. Gubar i holandska bolest jako su pro­
rijedili tokom vremena sastojinu u odsjeku 43/a te su preostali hrastovi mogli
razviti velike krošnje. Zato ondje hrastova stabla vrlo dobro prirašćuju u
debljinu. Jake su prorede pospješile debljinski prirast hrasta lužnjaka; u toku
od 120 godina postignute su prosječne dimenzije od 60 cm prsne debljine*.
Iz toga se jasno razabira da se jakim proredama može ubrzati produkcija sta­
bala određenih debljina. Ali ne treba zaboraviti ni to da se povećavanjem
debljinskog prirasta smanjuje kvaliteta deblovine! Negda fina hrastovina u
odsjeku 43/a zamijenjena je grubom, jer stabla s prsnim promjerom od
60 cm prosječno prirašćuju na godinu u debljinu 5,88 mm, što znači prosječnu
širinu posljednjih godova od 2,94 mm ili okruglo 3 mm; prosječni godišnji
debljinski prirast hrastovih stabala s prsnim promjerom od 80 cm iznosi
6,67 mm, što znači prosječnu širinu posljednjih godova od 3,33 mm.
T r e ć i p r i m j e r . Koliko prosječno na godinu priraste jelova sastojina
u odjelu 48 šumarije R a v n a g o r a ?
Površina odjela 48 iznosi 43,70 ha; radi se o II bonitetu po š u r i ć e v i m
tablicama. N a temelju tih tablica utvrđena je drvna masa koja iznosi 460,58
m3/ha. U sastojini je izbušeno 146 izvrtaka sa 146 jelovih stabala. Izvrći su
odmah na terenu analizirani redom kako su izbušeni. Individualna vremena
prijelaza upisivali smo crticama u terenski manual (vidi tab. 60). Zatim smo
odredili prosječna vremena prijelaza i označili smo ih strelicama. Na temelju
prsnih promjera (D ) i odgovarajućih vremena prijelaza očitali smo iz tab.
57. postotke prirasta (p ), koje smo grafički izravnali. To je prikazano na si. 98.

* Po W i m m e n a u e r o v i m prirasno-prihodnim tablicama srednji prsni pro­

mjer 115-godišnje hrastove sastojine na I bonitetu iznosi jedva 45 cm.

187
 Iz grafikona postotka volumnog prirasta očitali smo izravnane postotke
prirasta (p ,), koje smo upotrijebili za računanje apsolutnog prirasta. Taj je
obračun donesen u tab. 61.

188
 p%
52
3.0

Za

Z6

2>
Z1

z.o
is
1.6

1A

i2
10
06
0,6

O.i
0,7

O iO 20 ¿0 40 60 60 70 80 90 400 D cm

SI. 98. K rivulja postotka prirasta, odjel 48 u

šum ariji Ravna gora (o rig .)
Tabela 61
Šumarija: Ravna gora Biv. z. zajednica: Stari Laz
Odjel: 48 Mjereno: 21. V III 1957.
f = 43,70 ha
D M Pr M ' 100
cm m1 % m3
12,5 136,86
17,5 236,98 2,02 4,79
22,5 300,96 1,85 5,57
27,5 386,28 1,70 6,57
32,5 828,10 . 1,58 13,08
37,5 1328,34 1,45 19,26
42,5 2266,88 1,37 31,06
47,5 2676,24 1,29 34,52
52,5 3516,24 1,20 42,19
57,5 3216,32 1,13 36,34
62,5 2581,28 1,06 27,36
67,5 1743,84 1,00 17,44
72,5 720,00 0,94 6,77
77,5 172,25 0,89 1,53
82,5 7,81 0,85 0,07
87,5 8,78 0,80 0,07
ukupno 20127,16 246,62
godišnji volumni prirast po jednom hektaru = 5,6 m3
189
 Č e t v r t i p r i m j e r . Koliki je tečajni godišnji prirast pedesetgodišnje
sastojine zelene duglazije u šumi Zelendvor kraj Varaždina? Da riješimo taj
zadatak, izmjerili smo površinu te sastojine. Ona iznosi 1,19 ha. Mjereći sva
stabla iznad 10 cm p. p. utvrdili smo drvnu masu zelene duglazije, koja iznosi

Tabela 62

l-ss

468 m3/ha. Po principu slučajnosti izbušili smo 85 izvrtaka sa 85 stabala, kako

se to vidi iz tab. 62. Upotrijebili smo debljinske stepene po 2 cm i na temelju
njih izračunali postotke prirasta (p ), koje smo izravnali i upisali pod ozna­
kom (p r). Multiplikacijom postotka prirasta (p r) s odgovarajućim drvnim
masama dobili smo tečajni godišnji prirast zelene duglazije. On iznosi 14,4
m3/ha, kako se to vidi iz tab. 63.

190
 Tabela 63
OBRAČUN PRIRASTA ZELENE DUGLAZIJE
Šuma Zelendvor; Odjel: 5 d, površina 1,19 ha

D M = N •v Pr M ■

cm m’ % mJ
16 0,168 4,94 0,008
18 2,061 4,60 0,095
20 10,584 4,35 0,460
22 21,054 4,10 0,863
24 26,078 3,91 1,020
26 30,210 i , 12 1,124
28 34,870 3,56 1,241
30 38,148 3,43 1,308
32 40,702 3,29 1,339
34 46,436 3,16 1,467
36 52,264 3,04 1,589
38 38,595 2,92 1,127
40 47,685 2,81 1,340
42 37,122 2,70 1,002
44 25,144 2,59 0,651
46 32,000 2,50 0,800
48 13,200 2,40 0,317
50 16,940 2,32 0,393
52 21,184 2,23 0,472
54 5,760 2,16 0,124
56 9,405 2,08 0,196
58 3,430 2,00 0,068
60 3,680 1,95 0,072
62 1,87
64 1,81
ukupno 467,820 17,076
tečajni godišnji prirast po ha: 14,4 m!

5.4.63.3 Meyerova metoda postotka prirasta

Drvna masa stabla (v ) može se izraziti kao funkcija prsnog promjera (D )

ovim jednadžbama:
v = k • Db
log v = log k + b • log D
Y = a + b •X

Na logaritamskom papiru ta funkcija ima oblik pravca. U našem konkret­

nom slučaju — za plohu »Krstovi« — to je potvrđeno, što se vidi iz si. 92. Ta
se činjenica može iskoristiti pri utvrđivanju prirasta.
Sadašnja drvna masa stabla:
v = k • Dh

Drvna masa stabla nakon jedne godine iznosi:

v + A = k-(D+

191
G o d iš n ji v o lu m n i p rira s t stabkt:

A = k ' |/ D + JZ 1b — y

A = k ■(D'> + b ■D*>-i ■ ~ + k D>-

Tabela 64

M E V ER O V A M ETO D A PO STO TKA P U M S IA

POKUSNA PLDHA\K/iSTOVl"odjel60,površina 614ha, Mjereno■

I/195S.

PRSNI VEBUINSKI POSTOTAK UKUPNA TEČAJNI

PRIRAST z VOLUMNOG DRVNA GODIŠNJI
PROMJER UTOKUPOSLJ£D PRIRASTA
D MASA PRIRAST
10 GOD/m
(D )
(Z ) P * § t-1 0 (M -~N-r)
cm °/o m3
20 1,27 0,0635 1,44 25,12 0,36

25 1,65 0,0660 1,49 173.17 2,56

30 2 00 0,0666 1,51 h87,60 7,36

35 2,22 0,0634 1,% 509,53 8,76

kO 2,21 0,0553 1,25 53687 6,74

45 2,27 0,0504 1,14 341,51 3,89

50 2,53 0,0506 1,15 275,03 3,16

55 2,52 0,0456 1,04 17900 1,86

60 2,h l 0,0412 0,93 65,16 0,61

65 2,63 0,0405 0,92 36,47 0,34

70 2,30 0,0329 0,74 12,22 0,09

UKUPNO — — 2743,68 35,77

Tečajnigodišnji volumniprirastpo hektaru •

 Postotak volumnog prirasta:
Z
k • b • Db-i •
10
■ 100
P ~ k D1'

Z
b • 10
D
( b ) je nagib drvnogromadnog pravca, a može se odrediti grafički, kako
smo to učinili na si. 92 (v. str. 147).

(Z ) je aritmetički srednji debljinski prirast za vremenski interval od

posljednjih 10 godina.
Daljnji postupak vidi se iz tab. 64.
Dobili smo 5,8 m’/ha tečajnog godišnjeg volumnog prirasta za istu po­
kusnu plohu.
Metoda je vrlo jednostavna, a može se upotrijebiti u svim onim slučaje­
vima gdje uređajna tablica (tarifa) ima na logaritamskom papiru oblik pravca.
3 u r i ć e v e jednoulazne drvnogromadne tablice (tarife) za bukvu, hrast,
jelu, smreku i bor nisu potpuni pravci na logaritamskom papiru nego kri­
vulje blago zakrivljene prema apscisnoj osi. Dijelovi tih krivulja mogu se tre­
tirati kao pravci različitih nagiba (b ) po prilici od 2,7 do 2,0. Nagib drvno­
gromadnog pravca (b = 2) znači da je visinski prirast stabala pao gotovo na
nulu, te u tom slučaju M e y e r o v a formula prelazi u poznatu S c h n e i -
d e r o v u formulu:

10. ' 2
P = - "D 2. 10

400
P= n •D

5.4.6.3,4 Emrovićevi prirasni nomogrami

E m r o v i č (1957) konstruirao je nomograme za utvrđivanje postotka

volumnog prirasta na temelju prsnog promjera (D em) i godišnjeg debljinskog
prirasta (zDcm). Na temelju očitanog postotka volumnog prirasta (p v% ) može
se s pomoću nomograma odrediti apsolutni volumni prirast u pojedinim
debljinskim stepenima, kako je to prikazano na si. 99. Spomenute je nomo­
grame konstruirao E m r o v i ć na temelju A l g a n o v i h i S c h a e f f e r o -
v i h tarifa; lijeva strana nomograma sa oznakom »dcm« odnosi se na S c h a e f -
f e r o v e, a desna na A l g a n o v e tarife. Općenito uzevši, lijevu stranu tog
nomograma upotrijebit ćemo u svim onim slučajevima gdje možemo zanema­
riti visinski prirast, a desnu stranu upotrijebit ćemo u svim onim slučajevima
gdje taj prirast ne želimo zanemariti.

193
 Metodu ćemo ilustrirati na našoj pokusnoj plohi »Krstovi«. U tab. 65.
naveli smo postotke volumnog prirasta, koje smo očitali iz nomograma za
pojedine debljinske stepene na temelju godišnjih debljinskih prirasta za hrast
kitnjak na toj plohi (vidi tab. 36). Očitali smo postotke prirasta sa lijeve (p ,)
i desne strane (p 2) nomograma i dobili ove godišnje volumne priraste:
5.5 m3/ha uz upotrebu S c h a e f f e r o v i h tarifa
6.5 m3/ha „ „ Alganovih „

6,0 m3/ha sredina

Tabela 65

EMROVIĆEVA METODA S POMOĆU PRIRASNIH NOMOGRAMA

Pokusna ploha »Krstovi«, odjel 60, površina 6,14 ha

D M M p, M •p2
zđ Pi P?
100 "Toir
cm cm m3 % m3
20 0,127 25,12 1,48 2,12 0,3718 0,5325
25 0,165 173,17 1,48 1,92 2,5629 3,3249
30 0,200 487,60 1,46 1,79 7,1190 8,7280
35 0,222 609,53 1,37 1,63 8,3506 9,9353
40 0,221 538,87 1,19 1,37 6,4126 7,3825
45 0,227 341,51 1,07 1,21 3,6542 4,1323
50 0,253 275,03 1,06 1,19 2,9153 3,2729
55 0,252 179,00 0,96 1,06 1,7184 1,8974
60 0,247 65,16 0,86 0,94 0,5604 0,6125
65 0,263 36,47 0,84 0,92 0,3063 0,3355
70 0,230 12,22 0,68 0,74 0,0831 0,0904
Ukupno — 2743,68 — — 34,0546 40,2442
Na 1 ha — 447 — — 5,5463 6,5544

Po E m r o v i ć e v o j metodi dobivaju se nešto viši rezultati nego po

»tablicama postotka prirasta«, koje je K 1e p a c izradio. Razlog, zašto smo
na temelju postotka prirasta (p i), očitanog iz nomogramske skale S c h a e f ­
f e r o v i h tarifa, dobili po E m r o v i ć e v o j metodi niži rezultat (5,5 m3/ha)
nego po K l e p č e v i m »tablicama postotka prirasta«, leži u tome, što su
isti izvrći analizirani na dva načina. To znači: prosječna vremena prijelaza ne
odgovaraju tačno izmjerenom debljinskom prirastu. Analizirajući izvrtke na
bazi vremena prijelaza zašli smo dublje u prošlost sastojine nego pri mjerenju
desetgodišnjeg debljinskog prirasta, a to nas upućuje da je tečajni prirast
na pokusnoj plohi »Krstovi« počeo opadati.

194
 -20 300-
- A%
/Vm
Sch. Alg.
€ 200 - 120- -
-1 0 --1 2 0
-s,s -3
-8 1S0-
110
~2,S 100—±
-s -\rioo
-2
100 -
9 0 -i h
“d r V 80- "#"90
NOMOGRAM ZA RAČUNANJE 80-
PROCENTA PRIRASTA -1.5 60- f ~ 80

-IP—**. 70-
cd r df
700 i~ 7 0
-,-3.5 i-đ *p rsni, p r o m je r
40~
- 1,0 60-
4 f - z * - debljinsJu p r ir a s t z a jednu god mu
-10 30-
0,8 —60
-3 - 0,8

- 0,6 so-
SCH AEFFER P = 1 0 0 z d~ % f i z § j 20 -
-06
4S~ -S O
I ZA RAČUNANJE UKUPNOG -0^ ~0,i* 1S-
~2,S
V0LUMN0G PRIRASTA
-Oß 40- -4S
Z = - tL- M +~0,*
*• too n 10 -
- 0,2 W~ 35- -40
8~
- 2,0 -+-0,3
6~T" 30- -3S
-1 8 - 0,10
-0,08
s-
- 0,2
4~
-+-»,6 -0,06
iE_ 2S- -30
i < A A ig 0,1s 3-$-
-0,04
zt 2, M
-0,03
2- 20 - -2S
0,10 - 0,02
-rt?
t^ “ ± "
0,08

- 0,010 *0 -
-to
0.06 -0,008 0, 8- | L 1S- -20

-o^ -0,05 -0/306

0,6-
op*, - OpO4 0,5"-
- 0,8
-0,003 o>-
0,03
-0 ,7
Poljoprivredno - šumarski fakultet - 0,002 0,3-
ZAVOD ZA DENDROME TRUU
Z a g reb 1957
--- 0,i 0p2 0, 2 - 10-
- 0,001

SI. 99. Em rovićevi nomogrami

195
S.4.6.4 M e t o d e p r e l a ž e n j a s t a b a l a iz j e d n o g debljinskog
stepena u drugi

S.4.6.4.1 Općenita metoda prelaženja stabala iz jednog debljinskog stepena

u drugi
Tabela 66

METODA P$£LA 2 £ N JA STABALA

!Z JEDNOG DEBLJ/MSKOG' STEPEHA U DRUG!
Pokusnaplaha,KftSTOV/'odjei 60,površina 6'11 ha.Mjereno-W.i955
U/OJPMADRVNAMASA
I II ¡1 § ~ "Š'
$ Cl
i i i
Ili i 8 ?

i
i l i

P 1 «
*|
C58S *«
ii ^ II?
I ^
1 &5
■ p ^
K 5)
cm % m3
1 2 3 * 5 6 7 6
20 80 25 60 0,314 25,12 18,81
25 291 33 217 0,589 173,17 127,81
30 530 10 115 0,920 187,60 381t80
35 166 11 173 1,306 609,53 618,68
10 306 ¥t 376 1,761 538,87 662,14
15 119 15 217 2,292 311.51 497,36
50 95 51 111 2,895 275,03 330,03
55 50 50 73 3,580 179,00 261,31
60 15 19 33 1,311 65,16 713,35

65 7 53 10 5,210 36,17 5210

70 2 16 5 6,110 1222
/ 3055
75 — — 1 7,128 — 713

UKUPNO 1991 1991 274-3,68 3131,13 387,15

Na 1ha 325 325 416,9 509,9 63,0

Tečajnigodišnji vo/umnipr/rosfpo hektaru: 6,3,-n3

 Metoda se osniva na izmjerenom debljinskom prirastu s pomoću kojeg
se izračunava postotak prelaženja stabala iz jednog debljinskog stepena u
drugi. Ako operiramo s debljinskim stepenima širine od 50 mm, onda se spo­
menuti postotak prelaženja (p ) može izračunati po formuli:

U toj formuli (Z ) znači 10-godišnji debljinski prirast.

Metodu ćemo objasniti na pokusnoj plohi »Krstovi«.
Iz tab. 36. na str. 151. vidimo da (Z ) u debljinskom stepenu (20) iznosi
12,7 mm. Odatle izlazi da je u debljinskom stepenu (20)

12,7
p = • 100 = 25%, što će reći

da će nakon 10 godina od 80 stabala u tom debljinskom stepenu prijeći njih

20 u debljinski stepen (25). Za debljinski stepen (25) (p ) iznosi 33%. Prema
tome će od 294 stabla tog stepena prijeći njih 97 u debljinski stepen (30)
tako da ćemo nakon 10 godina imati 217 (20 + 294 — 97) u debljinskom ste­
penu (25).
Cijeli obračun prirasta vidi se iz tab. 66.
Metodi se može prigovoriti što pretpostavlja da sva stabla u jednom de­
bljinskom stepenu prirašćuju istim debljinskim prirastom koji je jednak
prosječnom iznosu.

5.4.6.4.2 Grafička metoda prema Kenneth Davisu

Objasnit ćemo je na pokusnoj plohi »Krstovi«.

Metoda se sastoji u tome da se postotak prelaženja (p ) stabala iz jednog
debljinskog stepena u drugi odredi grafički, kako je to prikazano na si. 100.
Na prsne promjere bušenih stabala — kao apscise — nanesu se njihovi indi­
vidualni periodički debljinski prirasti za posljednjih 10 godina — kao ordi-
nate. S pomoću dijagonala određujemo broj stabala koja su prešla iz jednog
debljinskog stepena u drugi (eventualno u treći). U debljinskom stepenu (20)
izbušili smo 26 stabala (vidi tab. 58), pa za taj stepen imamo 26 individualnih
debljinskih priraštaja, tj. 26 tačkica u debljinskom stepenu (20) na si. 100.
Stablo »A« ima prsni promjer 21,5 cm, a debljinski prirast (z ) za vremenski
interval od posljednjih 10 godina bio je 21 mm. Stablo »B « ima prsni pro­
mjer 19,2 cm a debljinski prirast (z ) za vremenski interval od posljednjih
10 godina bio je 6,0 mm (vidi tab. 35). Pretpostavivši da će ta stabla zadržati
i dalje svoj prirast, jasno je da će nakon 10 godina stablo »A« prijeći u debljin­
ski stepen (25), a stablo »B « ostat će u istom stepenu. Od 26 stabala u pravo­
kutniku CDEF ima ih 16 u trokutu CDE, a 10 u trokutu EFD. što će reći, da
postotak prelaženja u debljinskom stepenu (20) iznosi:

p = ^ • 100 = 38.%
26
Na analogan smo način izračunali postotke prelaženja <p ) u drugim de­
bljinskim stepenima i upisali ih u tab. 67.
 Tabela 67

D 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70

P 38% 37% 37°/o 43°/o 47%> 36% 44% 30°/» 63°/o 67°/o lOOVo

N a temelju tako utvrđenih postotaka prelaženja izračunali smo po sistemu

obračuna u prethodnoj tabeli da tečajni godišnji volumni prirast u »Krstovi-
ma« iznosi 6,1 m3/ha.
Prigovori, koji se odnose na prethodnu metodu, ovdje su uklonjeni, no
za tu metodu zahtijeva se mnogo izvrtaka i dosta posla.
tZ)
10 GODINA
POSLJEDNJIH
PKlRAST u TOKU
ec B LJIHSKI

Crtanje grafikona nije prijeko potrebno jer se na temelju individualnog

periodičkog debljinskog prirasta (z ) može odmah u tab. 35. utvrditi koja će
stabla prijeći u viši debljinski stepen. Od 26 izbušenih stabala u debljinskom
stepenu (20) prijeći će u toku narednih 10 godina u debljinski stepen (25)
samo 10 stabala. To su stabla s prsnim promjerima: 21,5 cm, 21,8 cm, 21,6
cm itd.

198
 5.5 KONTROLNA METODA

Kontrolna metoda predstavlja specijalni sistem uređivanja prebornih

šuma, koji je zamislio Francuz G u r n a u d (1825— 1898) a ostvario ga je
B i o l l e y (1858— 1939) u Švicarskoj*. Evo ukratko na kojim principima po­
čiva taj sistem uređivanja šuma:
a) svaki odjel tretirati za sebe kao posebnu i nezavisnu jedinicu;
b ) primjenjivati kratke ophodnjice: 5— 6 godina u četinjavim, 10— 15 go­
dina u listopadnim šumama;
c) izmjeriti produkciju na temelju periodičkih inventura drvne mase;
d) realizirati prirast, ako se šuma nalazi u optimalnom stanju, inače:
štedjeti ili sjeći više od prirasta;
e) istražiti optimalnu drvnu masu, koja će dati najpovoljniji prihod.
Iz kontrolne metode mi ćemo u ovoj knjizi uzeti u obzir samo tačku (c )
koja se odnosi na mjerenje produkcije.
Mjerenje prirasta po kontrolnoj metodi osniva se na materijalnom knji­
govodstvu drvne mase na panju. Vodimo li to knjigovodstvo u r e d n o i i s ­
p r a v n o , ono nam kaže: kako se kreće drvna masa na panju; koliki je p r i ­
r a s t inventarizirane drvne mase na panju; kolik je p r i l i v stabala u
sastojinu (Passage à la futaie, Einwachs, Recruitment); konačno, kolika je
š u m s k a p r o d u k c i j a (priliv + prirast).
Prosječnu godišnju produkciju (P r) možemo izračunati na temelju poda­
taka iz materijalnog knjigovodstva drvne mase na panju po formuli:

Mk + N — Mp
trT —
n
U toj formuli pojedini simboli imaju ovo značenje: M k = sadašnja drvna
masa na panju; Mp = drvna masa na panju pred (n ) godina; N = posječena
drvna masa u vremenskom razdoblju od (n ) godina, tj. između prve i druge
inventure.
Produkcija, definirana ovom formulom, sastoji se od dva dijela: pïvo, od
priliva stabala u sastojinu, i drugo, od prirasta inventarizirane drvne mase
na panju.
Prosječni godišnji priliv stabala u sastojinu (P r') možemo odrediti po slič­
noj formuli:

p - _ Mk' + N' — M p'

n
U toj formuli pojedini članovi u brojniku ne označuju drvnu masu nego
odgovarajući broj stabala.
Formula za godišnju produkciju daje ispravne rezultate ako su zadovo­
ljeni ovi uvjeti:

* Opisana je u standardnim djelima: •

B i o l l e y H.: L’aménagement des forêts par la méthode experimentale et
spécialement la Méthode du Contrôle, Neuchâtel 1920. Preveo na njemački Eb e r -
ba ch, 1923.
S c h a e f f e r A. G a ž i n A. D’ A l v e r n y A.: Sapinierès, Paris 1930. preveo
na engleski A n d e r s o n 1957, a na japanski S h i n i s h i Os u mi , 1960.
K n u c h e l H.: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb, Zürich 1950, preveo
na engleski A n d e r s o n 1953.

199
 1. mjerenje prsnih promjera treba obaviti za vrijeme mirovanja vegeta
cije; pri mjerenju prsnih promjera treba zadržati uvijek istu taksacijsku
granicu;
2. članovi Mk, N i M„ treba da su izmjereni istom tačnošću i treba da su
izraženi uvijek istom jediničnom mjerom;
3. kontrolna perioda (n j ne s m ije b iti ni prekratka ni preduga;
4. evidencija posječenih stabala ( N ) treba da bude tačna.
Može se dogoditi, da će spomenuta formula za produkciju dati samo pri­
rast. To se dešava onda, kad između dviju inventura nije bilo sječe i kad je
u prvoj i drugoj inventuri utvrđen jednaki broj stabala. U tom je slučaju pro­
dukcija jednaka prirastu, što smo detaljnije objasnili u uvodu ove knjige u
tabeli 1 na str. 8.

5.5.1 Mjerenje prsnih promjera

Prsni se promjeri mjere zaokružbenom promjerkom. U Švicarskoj pri­

mjenjuju debljinske stepene od 4 cm, u Francuskoj i Njemačkoj stepene od
5 cm. Razlika između francuskog i njemačkog sistema samo je u tome što su
sredine debljinskih stepena u Francuza cijeli brojevi (15, 20, 25, 30 itd.), a u
Njemaca nisu (12,5, 17,5, 22,5, 27,5 itd.).
Pri mjerenju prsnih promjera postupa se tako da se najprije zadiračem
označi križ, odnosno slovo »X «, na stablu u prsnoj visini. Zatim se na križ
prisloni ravnalo promjerke, i to tako da krakovi promjerke budu podjednako
udaljeni od sjecišta križa. Nakon toga se očita promjer stabla i javi voditelju
manuala npr. jela 4 (što znači: jela s prsnim promjerom od 30 cm u francu­
skom sistemu).
Promjer se mjeri redovno za vrijeme mirovanja vegetacije. Stoga je sve­
jedno da li je stablo mjereno 1. oktobra 1956. ili 31. marta 1957. Inventura
nosi onaj datum kad je vegetacija završena. Ako je mjerenje prsnih promjera
obavljeno u martu 1957, onda se ta inventura zove inventura 1956, jer ona
sadržava prirast od god. 1956.

5.5.2 Obračun drvne mase na panju

Pri utvrđivanju drvne mase na panju javljaju se pogreške koje se mogu

označiti, prvo, kao pogreške inventure, drugo, kao pogreške kubiciranja.

5.5.2.1 P o g r e š k e inventure

Pogreške, koje nastaju pri mjerenju prsnih promjera, ne daju se elimi­

nirati, ali se mogu opreznim radom smanjiti. U literaturi postoji prilično jedin­
stveno mišljenje da pogreške pri mjerenju temeljnice ne prelaze prosječno
1%, jer se uzima da se inventura obavlja po odjelima koji su obično veći od
5,00 hektara. N a manjim površinama, maksimalna razlika između dva uza­
stopna mjerenja temeljnice može biti veća od 1% . To se pokazalo pri inventuri
pokusne plohe »Jasle«, koju smo pet puta uzastopce klupirali. Taksacijska
granica je bila 12,5 cm. Izračunali smo da srednja temeljnica na toj plohi
iznosi 52,45 m2 i da je njezina standardna devijacija o = ± 0,45 m2. To znači

200
da maksimalna razlika između dva mjerenja temeljnice može biti veća od
jednogodišnjeg prirasta temeljnice, koji za pokusnu plohu »Jasle« doseže 1 m2
jelovine.

5.5.2.2 P o g r e š k e kubiciranja

Pogreške kubiciranja izviru iz netačnosti tablica drvnih masa. Nemoguće

je sastaviti takve tablice koje bi iskazivale egzaktne podatke o drvnoj masi
stabla na panju. Kad bi nam i pošlo za rukom sastaviti takve tablice, one bi
davale tačne podatke o drvnoj masi na panju samo momentano, jer se s na­
činom gospodarenja mijenja oblični broj stabla. Stoga će tablice drvnih masa,
koje danas smatramo egzaktnim, postati sutra konvencionalne.
Imajući to pred očima, a svijestan o nesigurnosti u izmjeri visina stabala,
G u r n a u d je među prvima preporučio jednoulazne tablice drvnih masa
za utvrđivanje drvne mase na panju. Primjenom jednoulaznih tablica drvnih
masa eliminiramo pogreške koje nastaju zbog mjerenja visina, jer računamo
drvne mase samo na bazi prsnih promjera.
Da bi se izbjegnula zbrka, uvedene su dvije jedinice: s i 1v a, kao jedi­
nična mjera drvne mase stabala na panju, k u b i č n i m e t a r , kao jedinična
mjera drvne mase stabala u oborenom stanju. U tab. 68. dana je generalna ure-
đajna tablica koju su izradili Švicarci ( B i o l l e v , J o b e z i B l o n a y ) .

Tabela 68
GENERALNA UREĐAJNA TABLICA (TARIFA) U SILVAMA

D drvna masa D drvna masa D

drvna masa
D drvna masa
na panju u na panju u
cm silvama
cm na panju u cm cm na panju u
silvama silvama silvama
10 0,047 35 1,016 60 3,603 85 7,225
15 0,136 40 1,429 65 4,259 90 8,030
20 0,270 45 1,898 70 4,953 95 8,860
25 0,452 50 2,419 75 5,681 100 9,704
30 0,686 55 2,989 80 6,440 105 10,560

Ova tabela iskazuje drvnu masu na panju u silvama. Ta ista tablica upo­
trebljava se za utvrđivanje drvne mase članova ( M,,), ( N ) i (M k) tako da svi
članovi budu izraženi istom jediničnom mjerom. Prema tome se i prirast
dobiva u silvama.
Drvna masa na panju, odnosno prirast na panju, izražen u silvama, pre­
tvara se u realne kubne metre s pomoću korekcionog faktora. Taj se faktor
utvrđuje tako da se najprije izračuna drvna masa za nekoliko desetaka sto­
jećih stabala po generalnoj uređajnoj tabeli. Recimo da ona iznosi (a ) silva.
Zatim se ta stabla sruše i u oborenom se stanju sekcioniranjem utvrdi njihova

realna drvna masa — recimo (b ) m\ Korekcioni faktor iznosi: - - . Tim fakto-

a
rom množi se drvna masa na panju, izražena u silvama, da se dobiju realni
kubični metri.
Korekcioni faktor nema karakter konstante; on se u toku vremena mije­
nja. Bude li gospodarenje intenzivnije, korekcioni faktor imat će tendenciju
povećavanja. Stoga ga u Švicarskoj upotrebljavaju za kontrolu gospodarenja.

201
 Mjesto jedinstvene, generalne tarife u silvama mogu se upotrijebiti bilo
koje jednoulazne lokalne tablice, no pritom treba imati na umu da kubični
metri tih tablica imaju karakter silva, pa ih treba pomnožiti s korekcionim
faktorom, da dobijemo realne kubike. Kad jednom izaberemo neku tablicu,
nužno je da tu istu tablicu primijenimo pri svim daljnjim inventurama i
utvrđivanjima drvne mase na panju.

5.5.3 Kontrolna perioda

Zbog pogrešaka inventure, koje su neizbježive, kontrolna perioda ne smije

bili prekratka, jer bi se u tom slučaju mogli dobiti krivi, pa čak i negativni
rezultati o prirastu.
Duljina kontrolne periode zavisi prvo, o površini odjela, odnosno odsjeka,
na koji se kontrolna metoda primjenjuje i, drugo, o postotku prirasta kojim
dotična sastojina prirašćuje. Na tom području vršio je istraživanja H. A.
M e y e r u Švicarskoj.
Uzevši u obzir p o v r š i n u s a s t o j i n e o d 1.0,0 ha, on je utvrdio da
se srednja procentualna pogreška u obračunu prirasta kreće s obzirom na
duljinu kontrolne periode (n ) i postotka prirasta sastojine (p ) ovako:

kontrolna perioda (n) za postotak prirasta (p)

godine p= 1 p =2 p = 3
srednja procentualna pogreška u obračunu prirasta

6 10,0 5,0 3,3

8 7,5 3,8 2,5
10 6,0 3,0 2,0
12 5,0 2,5 1,7
15 4,0 2,0 1,3
20 3,0 1,5 1,0
što se tiče maksimalne pogreške u obračunu prirasta, H. A. M e y e r je došao
do ovih rezultata:

(n) p = 1% p = 2% p = 3%
maksimalna procentualna pogreška u obračunu
6 25,0 12,5 8,3
8 18,0 9,5 6,2
10 15,0 7,5 5,0
12 12,5 6,2 4,2
15 10,0 5,0 3,2
20 7,5 3,8 2,5

Iz tih podataka vidimo da se u šumama, koje prirašćuju 2 % na godinu i

u kojima se površina odjela kreće oko 10 ha (kao što je u švicarskoj), može
uzeti kontrolna perioda od 8 godina, ako se zadovoljavamo tačnošću obračuna
prirasta sa maksimalnom pogreškom od oko svojih 10?^o. Želimo li postići veću
tačnost, onda treba ili produžiti kontrolnu periodu ili povećati površinu
odjela.
Za naše prilike, gdje su odjeli nekoliko puta veći, mogla bi se primijeniti
i kraća kontrolna perioda, no ipak dulja od 5 godina.

202
 Kao gornju granicu kontrolne periode mogli bismo uzeti prosječno vri­
jeme prijelaza, potrebno da stabla debljinskog stepena, koji se nalazi odmah
ispod taksacijske granice, prijeđu tu granicu. Redovno kontrolna perioda ne
bi trebala biti dulja od JO godina.

5.5.4 Evidencija posječenih stabala

Sva posječena stabla za vrijeme kontrolne periode, tj. između dvije inven­
ture, treba evidentirati. Ta se evidencija sastoji u tome da se bilježe prsni
promjeri posječenih ili bolje reći porušenih stabala. Prsni promjeri treba da

SI. 101. Mj erenj e opsega stabla na pokusnoj plohi u šum ariji Lipovljani (o rig .)
su izmjereni istom zaokružbenom promjerkom i na istome mjestu stabla,
kako je to bilo učinjeno prilikom prve inventure. Na temelju prsnih promjera
očitava se drvna masa iz istih uređajnih tablica koje su upotrebljene za kubi-
ciranje drvne mase na panju.
Izabrana taksacijska granica pri prvoj inventuri — recimo 10 cm prsnog
promjera — treba da ostane i dalje na snazi, što će reći, da u evidenciju po­
sječenih stabala ulaze samo ona stabla koja su deblja od 10 cm prsnog pro­
mjera. Pored stabala, koja su posječena redovitom sječom, treba istodobno
voditi računa o svim slučajnim prihodima.

5.5.5 Demonstracija mjerenja prirasta po kontrolnoj metodi

5.5.5.1 O p i s objekta

Da bi opisali kako se može mjeriti prirast po kontrolnoj metodi, izabrali

smo jednu stalnu pokusnu plohu šumarskog fakulteta. To je četvrta pokusna
ploha u odjelu 155 gospodarske jedinice »Josip Kozarac« šumarije Lipovljani
(vidi si. 101). Površina joj je 0,50 ha. Sastojina pripada fitocenozi Ouerceto —
Genistetum elatae po H o r v a t u , Glavna vrsta drveća je hrast lužnjak koji
raste u smjesi s poljskim'jasenom, nizinskim brijestom, običnim grabom,
crnom johom i ostalim vrstama drveća. Starost sastojine kreće se oko 70
godina. Srednja godišnja temperatura iznosi 11,4° C, prosječna količina godi­
šnjih oborina je 875 mm.

5.5.5.2 M j e r e n j e stabala

S obzirom na malenu površinu pokusne plohe (0,50 ha) kontrolna perioda

(n ) trebala bi biti dulja od 8 godina kako to pokazuju M e y e r o v a istraži­
vanja. Da bi povećali taćnost, mi smo mjesto prsnih promjera mjerili opsege
stabala u prsnoj visini kako se to vidi na si. 101.
Na svakom smo stablu označili četiri tačke, gdje je bila prislonjena čelič­
na vrpca. Mjerenje je izvršeno na milimetar tačno. Kako su prethodno bila
sva stabla numerirana, otpala je vjerojatnost da bi pri mjerenju neko stablo
bilo ispušteno ili da bi bilo izmjereno dva puta. Grube pogreške u očitavanju
opsega također su uklonjene, jer smo lično sami tri puta mjerili opsege svih
stabala. Razlike u mjerenjima nisu prelazile 0,1%.
Zbog preglednosti i jednostavnosti formirali smo stepene opsega (»opse­
žne stepene«) široke 50 milimetara: 250, 300, 350, 400, 450 itd. U te opsežne
stepene grupirali smo izmjerena stabla, razlučena po vrstama drveća i etažama
(G = gornja etaža; D = donja etaža).
Da bi uklonili svaku eventualnu pogrešku koja bi nastala zbog nedovoljne
evidencije posječenih stabala, na svakoj pokusnoj plohi numerirali smo sva
stabla.
Pošto smo tako postignuli mnogo veću tačnost mjerenja, dopušteno je
kontrolnu periodu skratiti; uzeli smo za (n ) 5 godina!
Prvu inventuru izvršili smo u mjesecu martu 1951. To je inventura 1950.
Drugu inventuru smo obavili u jesen 1955. To je inventura 1955.

204
 5.S.5.3 U r e đ a j n e tablice (tarife)

Budući da smo mjerili opsege stabala, morali smo posegnuti za takvim

jednoulaznim tablicama koje iskazuju drvne mase na temelju opsega, švicar­
ske i francuske tablice te vrste nismo mogli upotrijebiti zbog toga što smo
usvojili za ovu svrhu mnogo uže opsežne stepene (50 milimetara) nego što ih
primjenjuju u spomenutim zemljama. Stoga smo bili prisiljeni konstruirati
specijalne tarife koje donosimo u tab. 69.
Te su tarife konstruirane na temelju S c h a e f f e r o v i h jednadžbi:

v“ = ¿■“ 'b o o <° - 5” ) <0- 1(w

U tim formulama (v ) znači drvnu masu stabla s prsnim promjerom 45 cm,

odnosno s opsegom 140 cm u prsnoj visini stabla; o =- opseg stabla u centi­
metrima.
Prva formula definira A 1g a n o v e , a druga S c h a e f f e r o v e tarife
na bazi opsega stabla u prsnoj visini.
Na pojedine vrste drveća primijenili smo ove tarife:
1. za hrast lužnjak A l g a n o v u tarifu No 17;
2. za poljski jasen i nizinski brijest S c h a e f f e r o v u tarifu No 13;
3. za crnu johu i obični grab A l g a n o v u tarifu No 15.
Izbor navedenih tarifa izvršen je na temelju srednje sastojinske visine
Za hrast lužnjak uzeli smo A i g a n o v e tarife ili tzv. »tarifs rapids«, jer se
podudaraju s tarifama koje je E m r o v i ć izradio za hrast u Lipovljanima.
Za johu i grab uzeli smo također A i g a n o v e tarife iz sličnih razloga. Za
poljski jasen i nizinski brijest usvojili smo S c h a e f f e r o v c tarife »tarifs
lents«, jer se podudaraju s jednoulaznim tablicama drvnih masa koje je za
poljski jasen u Lipovljanima izradio P 1a v š i ć.
Na bazi naprijed spomenutih tarifa utvrdili smo drvnu masu na panju.
U tab. 70. navedena je drvna masa prve i druge inventure na četvrtoj pokusnoj
plohi u odjelu 155 gospodarske jedinice »Josip Kozarac« u Lipovljanima.

5.5.5.4 K o r e k c i o n i faktor

Prilikom prorjeđivanja navedenih pokusnih ploha u proljeće god. 1956.

iskoristili smo posječena stabla za obračun korekcionog faktora.
Kvocijent između realnih m3 i uređajnih m3 definira korekcioni faktor za
svaku vrstu drveća. Prosječno korekcioni faktori iznose za:
hrast lužnjak poljski jasen nizinski bri jest obični grab crnu johu
1,015 1,024 1,025 1,025 1,150
To znači da je utvrđena masa na panju za hrast lužnjak manja za neko
1,5%, za poljski jasen za neko 2,4%, za nizinski brijest i za grab oko 2,5% i
za johu oko 15%. Budući da johe ima malo, nećemo ni njezinu masu rekti-
ficirati.

205
 Tabela 69

UREĐAJNE TABLICE (TARIFE) ZA POKUSNE PLOHE U LIPOVLJANIMA

Stepen Schaeffer Algan Algan Stepen Schaeffer Algan Algan

opsega mm No 13 No 15 No 17 opsega mm No 13 No 15 No 17

u m3

250 0,03 0,01 0,01 | 1 100 1,22 1,24 1,34

300 0,05 0,01 0,02 1 150 1,35 1,39 1,50

350 0,08 0,02 0,03 1200 1,48 1,54 1,67

400 0,11 0,03 0,04 1250 1,61 1,71 1,85

450 0,15 0,07 0,07 1300 1,75 1,88 2,04

500 0,20 0,11 0,11 1350 1,90 2,06 2,24

550 0,25 0,15 0,17 1 400 2,05 2,25 2,44

600 0,31 0,21 0,23 1 450 2,21 2,45 2,66

650 0,38 0,28 0,30 1 500 2,38 2,88

700 0,45 0,35 0,38 1550 2,55 3,12

750 0,52 0,43 0,47 1600 2,72 3,36

800 0,61 0,52 0,56 1650 3,61

850 0,69 0,62 0,67 1700 3,87

900 0,79 0,73 0,79 1 750 4,14

950 0,89 0,84 0,91 1800 4,42

1000 0,99 0,96 1,05 1 850 4,71

1050 1,11 1,10 1,19 1900 5,00

Kako se u našem slučaju »uređajni« i »realni« kubici dobro podudaraju

(osim za johu), nema potrebe da se drvna masa izražena u »uređajnim« ku­
bicima rektificira, te se može uzeti da drvna masa u tab. 70 odgovara stvarnoj
kubaturi.

Mi ćemo u našem slučaju upotrijebiti iste tarife pri prvoj i drugoj inven­
turi i na taj način zanemariti visinski prirast, što je teoretski neispravno, ali
se radi koeficijenta sigurnosti može dopustiti, pogotovu ako je kontrolna,
perioda kratka.

206
Tabela 70

i
V X S V d O

k tn c Cs V» CN OD
■«• $ v % § >o g 5 ^ ¡ 8 § c vo s R 55 á S •o 5 V 5 'i «O V ČO
VÍ
0 V V V V V V CT cí 1<*V «o' ,<i‘ W) «N ts.' o>' V V »o" "»■ CN •o' «**■ i° ' 0VO'
V $ 'i?
* tv - - - CO <0
^1 »> CM v> *o
0. V V > 8 »o •n 5 5 <o
V' V V V V V Q> V o- Cf cr V' 1 O
5> V O' v-
"o o< *o
'b' V
o *N s - 5? 55 § «0 R 2 00
CM S a «i o Í8
«0
-*
CN
<o > «o O)
o 1 O' Cf V“ Cl <o •o* CN' of cf V <o' CN' »o' CO' >o c,
<>> V 5' > lo ' V
CN
£ 8 s c> 5? O 8
•5 cr 1 Cl' O' Cf o- Či­ V §
»S
•> •5 o
O O 1 1
«>
&> Ci o
£ 0 0 c. 1
«0 5 <0'
Ti Ost
§ 'O
<■> N <o cr V V ■CV 1 1
0 $ ,0
o c - ° Q o> S «o
<o s
cy Cr o- cr V
fc V
'O 1N 00
"* <N
V O- C.' C)
'O
«o
^O'
vc.
■i Si
o i «> S- s-
<0 \ CN $ <•) <o 03
O' ■§^ Cr §■ cr V--
* <o o J J ]
'S ■o T> WJ tT) s s
*o
®o
0 O' Cr Cf Cf Cf Q' cr cr CN' ?
1 Q>'
*0 ■§Sd O) Ch
•S c * VD s
k o Cs* Ci' 1
1
1 1 i
I ■š §
■5 CNJ
R? CN 'O
O *o
§ C>' V V «V 1 I
'i CCN
s. <o
C> -* Si
Cf c>- Cf cr cr cr §
Ci­ !
«.Ni li ts C <N C0 -» CN co
!*§ * ? <N «O i? C cs,O S *o H 8 ■o
«*> V i'’O"
V •O' •»>' -*- V- Cx os S ' Of V 'O' CN' *o- *o' I ■O'
LU LU
O o o O O O O O o o O o O O 0 o O o o b o o O O o ¡o ¡o |o !o ¡o
o 6 a s d o »o o »O O ‘O o •o O »o o •O O •o O *o o <o o >o te>h o O « o i o »o o h o l o p o o
u a d a j £ <N <o «O > * >» »o
»o 'O 'O t s N «0 Q0 o> 01 o Q> T- V'CNjCN <D COSÍ- ' i ' o i r ) ,o ' o iK
V- V X- V- >- X- I
>» >> N IO V <c o» CN o ’O o C> CN CN 'o tN
o *•> •o O, 'C ví s {5 o> o» c $ CN <* § a oo oa s 'i CN <o *) tN <o «0
+ V V V V V V V V «rf •O' •O' T> otf CO' o> Cf CN* N- »O T> tO' <o £>'
0 ? ' ?■ V i CN
<3
* V <o
? § >» o> S «o <N
0. Cl V V V •o
V v- V V V cr ^•*
»o
O'
\ 1
i
*o
k
o
¡i VVo >»
•n >» J* ;2! «o CN »O C O)
| o> i c^ ««5 CN <0 >> C S
«o! >o | Q -> CN CN
«) Oi >» CN <o S
*o
«o
Cs
00
i lo ' cr O' «rr «o-1vfl **J *o' Oj CN 2 ' CN' Cv Tf >o' cO"
Í ' ? ■»" ? i
a V
3 2 -
•s Cl sC5' 8CJ- Or Q)'
<o
O- - «o
X <9
o <0 o 1
O
8> O
Q CT O
o o O' cy
Godišnji vo/umni prirast po hektaru-

5 oo o> CN
0 & 8 >o
Godišnji vo/umni prirast no p/ohi:

O o* v- V-- CN'
1 [o £ 5 8Í5o> 5 «o
5!
'u Q 03
O' Či­ cr C* V v- cy s 8s
Cr §
«W
<ii
n V
>- «n "»
1 "§o> o or <3* cr V CN'
<0 t CN li? <o 5R $ «N a
o- Q>- CJ s
C>- Cb' Cf c>- CN-
i <o .S:?< R R
k l-T <0 cr Cf

1
5 I ■žis
>o CN
■-O
§ o 8Í
cr
*o 3 CO'
k 5 <N >o Ci
V

CN io 'i
>
•o O' CÍ cr cr s i.
«o
<o
<o S
CN
<o •o c> <o
<o >o -i § s •o <o 8 'i
C CNC
«O
N
<o S
'O
«o
Cx »
X
i i o § «V
cr >>' •rr ■O" CN’
* 00' p
a' 1 CD' CN ' tN' ■O" ■O' «o* <o ¥
U/UJ O O O o o O O o o O O O o o O C>Ci OO o O o o o O o o o o
o6as-c/o «O O •o 0» T) ‘O •o O •o O •O »O o T) Q «OO •oo «o o o O •O o «o O
u a d sj^
<N «■> •o«o »o <oK Q0ODs o> OV v CNCN* ) «n >♦ O *o <o 'O Cs.
■»- ^ >* >» V- >» v . V >> V V V- V- I
 S.5.5.5 O b r a č u n prirasta za sastojinu kao cjelinu

Kako je prva inventura izvršena u martu 1951. (inventura 1950.), a druga

u jesen 1955. (inventura 1955.), raspolažemo sa 5 vegetacijskih perioda, odno­
sno 5 godišnjih prirasta. Pri prvoj, kao i pri drugoj inventuri uzeli smo u
račun aritmetičku sredinu između tri uzastopna mjerenja. Obračun prirasta

izveden je po formuli Pr = *86.06 ^ 155.74 _ ^ m, -j. J2.13 m ’/ha.

To se vidi iz tab. 70.

To će reći da je hrastova mješovita sastojina na našoj plohi prirasla pro­
sječno za ukupno 12,13 m3/ha na godinu u vremenskom intervalu od 1950—
1955.
Na analogan smo način izračunali iz tab. 70. prosječne godišnje priraste
za pojedine vrste drveća:

hrast l u ž n j a k .......................................... 10,928 m3/ha

poljski j a s e n ..........................................0,104 m3/ha
nizinski b rije s t.......................................... 0,208 m3/ha
obični g r a b .......................................... 0,764 m3/ha
crna j o h a ............................................... 0,004 m3/ha
o s t a l o .................................................... 0,120 m3/ha
U k u p n o ..........................................12,128 m3/ha

Po tom principu možemo iz tab. 70. izračunati prirast stabala gornje (G )

i donje etaže (D ) ako ih tretiramo posebno. Evo tih rezultata:
godišnji prirast vrsta drveća gornje etaže (G ) . . . 11,09 m3/ha
godišnji prirast vrsta drveća donje etaže (D ) . . . 1,04 m3/ha

Ukupno 12,13 m3/ha

Postotak prirasta može se izračunati po različitim formulama. Jedna od

najtačnijih je L e i b n i t z o v a prema kojoj je postotak prirasta:

P = 100
IV
.[ ^ M l 955
M 1950
___ ^

Na temelju podataka iz tab. 70. izračunali smo poL e i b n i t z o v o j for­

muli ove postotke volumnog prirasta:

hrast lužnjak.................................... 3,70%

poljski j a s e n .....................................1,50%
nizinski b r i j e s t ............................... 2,75%
obični g r a b .................................... 1,90%
mješovita sa sto jin a .......................... 3,60%

5.5.S.6 O b r a č u n prirasta po stepenima opsega

Iz prethodnog obračuna ne vidi se kako stabla prirašćuju u pojedinim

stepenima opsega. Ako to želimo znati, tada valja izvršiti obračun prirasta po
tim stepenima, kako smo to prikazali u tab. 71. Radi jednostavnosti ograničit

208
 Tabela 71
------------ r
Obračunprirasta hrasta lužnjaka po opsežnim stepenima (O j
na četvrtoj pokusnoj plosi u odjelu 155 -I,za periodu od -1950-1955.
(površinapokusne plohe ■0,50ha)
' P R ! R A S T

0 M , 955 sr e d n je g
^ 9 »
sfe p e n a sfo o / o p
■1915 5 N 1950
mm m 'S m 3 rr? m* 7.
u 6 e 9 40 ■44
2 3 5 7

17oo 1
------------------
165o
16oo 1

155o 1 m
1 o d 17oo 3, 8 7
w 0 .7 5
5 0,150 450

15oo 2

2 5.32 2
11od46oo 3,3 6
10 0,092 324
145o 4 od 45oo 288 6,21* 0 ,9 2

11,00 1 244 3 1 o d i5 o o 2 .8 8
788 OM 5 0088 3,37
2 o d 1 l*5 o 5 ,3 2
135o 2 U8 1 5 ,3 2 OM 10 om 3.50
3 o d 1 l» o o 7 ,3 2
13oo 3 612 10 7,32 i 20
15 om 3.64
■tod«io zu* 3.90
125o 1 185 7 221 0,3 9
5 j_ 0.078

12oo 11 18.37 5
I0 o d 4 3 o o 20, 1*0
388 55 0,070 390
1od125o i 85 22,25

115o 6 9.00 7
h o d 125 o 1 4 ,4 0
2,10 30 0.070 4,27
U ,10
5 o d -12oo
1100 8 10,72 11 3 o d 4450
8 ,3 5
l*S O 1 2 .8 5 243
iO 0.053 370
1*o d 445o 600
1o5o 8 9,52 11 1* o d 4400 4 4 .3 6 m 40 0,046 3,60'|
5 ,3 6
7 od 44oo 938
1ooo 15 1575 8 8 od 4o5o 9.5 2 1 3 ,9 0 345 75 0.042 374
3od1o5o 367
95o 8 7.28 16 5 od 4 o o o 525 8 ,8 2 4.5 /r 40 0039 3.92
3od4ooo
9oo 15 1185 16 12 o d 95 o
3, 4 5
4 0 .9 2 4 1 .0 7 2 .2 2
75 0,030 3.49
i* od 9 5 o 3.61*
85o 2 1 14.07 8 fĆ o d S o o 1261* 105 0,027 3.80
4 od 85o 0 ,6 7 1 6 .9 5 2 .8 8
7 od 85 o
8oo 8 {18 9 4 od 800
U,6 9
0 ,5 6 5 .2 5 0,7 7
40 0019 322
Bod 800
75o 8 376 10
U .U 8
1,1 *8 0 ,7 2
10 0.018 357
5.32 7
4 0 od 75o 47 0 70 om 3.17
7oo 14 k o d 7oo 4 ,5 2 6 ,2 2 090

3 od 7 00 4,41*
65o 5 1,50 6 2 o d 65o 0 ,6 0 4 ,7 1* 0 ,2 1
25 0.010 301
l od 65o 420
6oo 7 1.61 3 3 od 60 0 0 ,69 4 ,8 9 0 .2 8
35 0008 326
0,31*
55o 2 OM 3
2 od 5 5 o
0 .3 1
__ 10 - -

5oo 2 022 2
’1od 5 S o 0 ,4 7
10 0.006 494
4 od 5 00 044 028 0 .0 6
-
4 od 5 o o 0,4-1
45o 2 0,14 2 ■i o d L 5 0 007 0,4 8 0 ,0 1
10 om 575
0,0 7
4oo 1 0,01T1
■iod U So
0 ,0 7 003
5 0,006 11.84

Z 151 137,30 151 151 164;62 464,62 27.32 755

Godišnji prirastno plosi: 27,32-5 =5,46m3 ih 10,92m3po hektaru |

 ćemo se samo na hrast lužnjak i nećemo razlikovati stabla gornje i donje etaže
nego ćemo ih kumulirati zajedno. U spomenutoj tabeli kolona (1 ) iskazuje
stepene opsega počevši od najdebljih. U koloni (2 ) nalazi se broj stabala
(N ] 950) u pojedinim stepenima kakav je utvrđen inventurom god. 1950. Kolona
(3 ) iskazuje drvnu masu tih stabala prema tarifama iz tab. 69. U koloni (4)
naveden je broj stabala, konstatiran inventurom god. 1955. Da popunimo
kolonu (5), rezoniramo ovako: god. 1950. bilo je jedno stablo u opsežnom ste-
penu (1550). To je bilo tada najdeblje stablo. God. 1955. konstatirali smo 1
stablo u opsežnom stepenu (1700). To znači da je stablo iz stepena (1550)
prešlo u toku periode u stepen (1700), pa ćemo to u koloni 5 napisati. Od 2
stabla u stepenu (1450) u toku 5 godina jedno je prešlo u stepen (1600) a
drugo u stepen (1500). Jedno stablo iz stepena (1400) prešlo je u istom
vremenu u stepen (1500) itd., itd. Tako popunjavamo kolonu (5) koja nam
daje uvid u dinamiku kretanja stabala iz nižih stepena u više. U koloni (6)
navedena je drvna masa stabala, obračunana po istoj tarifi. To je drvna masa
u god. 1955, tj. na koncu periode. U tab. 71. je za svako stablo prikazana drvna
masa na početku (M 1950) i na kraju periode (M 19g5). Npr. jedno stablo u ste­
penu (1550) imalo je drvnu masu 3,12 m3 a nakon 5 godina to isto stablo imalo
je drvnu masu 3,87 m3 ili za 0,75 m3 više. Dva stabla u stepenu (1450) imala
su na početku periode drvnu masu od 5,32 m3; nakon 5 godina drvna masa tih
stabala iznosila je 6,24 m3 itd. To se vidi iz kolone (7). Razlika drvnih masa
»opsežnih stepena« na koncu i na početku periode daje nam prirast drvne
mase po stepenima, kako je to prikazano u koloni (8) iste tabele. Petgodišnji
prirast drvne mase u stepenu (1550) iznosi 0,75 m3, u stepenu (1450) 0,92 m3,
u stepenu (1400) 0,44 m3 itd. Suma petgodišnjih prirasta po stepenima jed­
naka je petgodišnjem sastojinskom prirastu koji iznosi 27,32 m3 za pokusnu
plohu od pola hektara ili 54,64 m3 po jednom hektaru. Godišnji volumni pri­
rast hrasta lužnjaka u toj sastojini za vremenski interval od god. 1950— 1955.
54,64 m3
iznosi: — - — = 10,92 m3/ha. Ako želimo znati godišnji volumni prirast sred­

njeg stabla u pojedinim opsežnim stepenima, to možemo lako izračunati

ako petgodišnji volumni prirast u stepenu razdijelimo s peterostrukim brojem
stabala u tom stepenu. To smo učinili u koloni (10) iz koje se vidi koliki je
i kako se kreće volumni prirast srednjeg stabla.
U koloni 11 tab. 71. naveden je postotak volumnog prirasta srednjeg stabla
koji smo obračunali po L e i b n i t z o v o j formuli.
Postotak prirasta hrasta lužnjaka veći je od 3 u svim stepenima.
Najdeblje hrastovo stablo s opsegom 1.700 mm ili s prsnim promjerom
54 cm prirašćivalo je na godinu 0,15 m\ odnosno 4,5%.

5.5.5.7 I n t e r p r e t a c i j a dobivenih rezultata

Budući da smo primijenili mjerenje prirasta po kontrolnoj metodi u viso­

koj jednodobnoj sastojini, gdje regeneracija nije još započela, a mjerena su
sva stabla u obje inventure, jasno je da nije moglo biti priliva u sastojinu.
Nije bilo ni sječe u vremenskom intervalu od god. 1950— 1955, tako da je (N >
jednak nuli u formuli za izračunavanje produkcije (v. str. 199).

210
 Formula za izračunavanje produkcije dala nam je u tom slučaju prirast
sastojine na našoj pokusnoj plohi. Na taj smo način došli do saznanja da naše
mješovite sastojine hrasta lužnjaka u dobi od 70— 80 godina mogu prirasti
oko 12 m3/ha od čega otpada na hrast lužnjak oko 10 m3. Taj podatak poka­
zuje veliku produktivnost naših hrastovih šuma u Posavini. Ta će se produk­
tivnost očitovati još više ako taj prirast izrazimo u novcu. Da to možemo
učiniti, potrebno je poznavati postotak iskorišćenja drvne mase i učešće sorti-
menata u toj masi. Postotak iskorišćenja drvne mase, tj. postotni odnos izme­
đu drvne mase izrađenih sortimenata i drvne mase oborenih stabala s korom,
na našoj pokusnoj plohi iznosi:

hrast lužnjak 70%

poljski jasen 85%

nizinski brijest 87%

joha . 60%

grab . . 84%

N a temelju navedenih postotaka iskorišćenja, strukture sortimenata i

postojećih cijena izračunali smo da jedan hektar naše sastojine daje na go­
dinu bruto-prihod u iznosu od neko pedeset hiljada dinara.
Ako kompariramo postotke prirasta pojedinih vrsta drveća, vidimo da je
hrast lužnjak najproduktivniji za razliku od ostalih vrsta drveća. Hrast lu­
žnjak (p = 3,70%) je više od dva puta produktivniji od poljskog jasena
(p = 1,50%), što nas upućuje da na takvim i sličnim staništima favoriziramo
hrast lužnjak.
Interesantni su rezultati o prirastu naše sastojine, razlučeni na stabla
gornje (G ) i donje etaže (D ). Na donju etažu otpada samo oko 10% sveukup­
nog prirasta. Iz toga proizlazi da bi našu intervenciju u sastojini trebalo
usmjeriti uglavnom na stabla gornje etaže. Stabla u donjoj etaži imaju uglav­
nom biološku funkciju i nemaju naročito značenje za produkciju drvne mase.
Rezultati o prirastu gornje i donje etaže govore u prilog visokim proredama,
kakve su se u toj sastojini dosad provodile.
Međutim, tabela obračuna prirasta po opsežnim stepenima nam poka­
zuje da je zbog intenzivnih visokih proreda debljinski prirast jako ubrzan i
da će hrastovina u našoj sastojini prijeći iz fine u grubu ako prorjeđivanje
nastavimo istim intenzitetom. Pogledajmo stepen (1000). Iz tog je stepena
prešlo u toku 5 godina 7 stabala u stepen (1100), što će reći da su ta stabla
prirasla oko 6 mm na godinu u debljinu, te im prosječna širina zadnjih go­
dova iznosi oko 3 mm. Još je nepovoljnije u najvišim opsežnim stepenima!
Na istoj pokusnoj plohi izračunali smo prirast po drugim metodama. Po
metodi izvrtaka dobili smo nešto niže rezultate. To je razumljivo jer mjerenje
po kontrolnoj metodi daje prirast drvne mase i kore zajedno, a po metodi

izvrtaka dobiva se samo prirast drva. Faktor našu pokusnu

plohu iznosi 1,077.

211
5.6 ANUĆINOVA METODA ZA UTVRĐIVANJE SASTOJINSKOG PRIRASTA
S POMOĆU LATERALNE POVRŠINE STABALA

Poznato je da je prirast stabla rezultat aktivnosti kambija koji svake

godine odlaže jedan god. Prema tome prirast stabla je funkcija kambija. Kako
se kambij nalazi između kore i drveta, može se površina kambijalnog plašta
odrediti s pomoću lateralne površine debla ako se od nje odbije kora.
Lateralna površina debla (s ) i cijele sastojine (_Ts) može se utvrditi tako
da se izmjeri srednji sastojinski prsni promjer (D 1S); od njega se odbije dvo­
struka debljina kore (21) i tako se dobiva srednji prsni promjer bez kore
(D'i,s)-
D 'U = D1.S— 21
Na temelju vrijednosti ( D ’1 ,3 ) možemo s pomoću koeficijenta oblika sta­

bla (q 2) utvrditi srednji promjer bez kore u polovini visine stabla (dav).

dav = D '1>s • q2

Ako pomnožimo srednji promjer bez kore (dav) s »n « dobivamo opseg

(1 ) kambijalnog plašta u polovini visine debla.

1 = n • dav
Daljnjom multiplikacijom opsega kambijalnog plašta sa srednjom visi­
nom debla dobiva se lateralna površina debla bez kore.
s = 1• h

Ako tako utvrđenu lateralnu površinu debla pomnožimo s brojem sta­

bala u sastojini (N ), dobivamo ukupnu lateralnu površinu svih stabala u
sastojini.

.T s = s • N
A n u č i n je u normalnim borovim sastojinama izračunao lateralnu po­
vršinu debala. U tab. 72. navedeni su podaci o veličini lateralne površine za
različite starosti i različite bonitete. Do tih rezultata A n u č i n je došao na
temelju V a r g a s - d e - B e d e m a r o v i h tablica.

Tabela 72
LATERALNA POVRŠINA DEBALA U BOROVOJ SASTOJINI (l\s)
U HILJADAMA m2 PO HEKTARU

Starost sastojine

bonitet 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 pro

I 8,0 7,3 8,1 7,7 7,7 7,8 7,7 7,5 7,7 7,7 7,7 7,7
II 6,6 7,1 7,5 7,5 7,2 7,3 7,6 7,6 7,6 7,6 7,6 7,5
III 5,9 6,5 7,0 7,4 6,9 6,9 6,8 6,8 6,8 6,8 6,9 6,8
IV 5,6 5,8 5,9 6,5 6,3 6,2 5,8 5,9 5,9 5,6 — 5,9
V 4,3 4,9 5,2 5,li 5,3 5,1 5,1

212
 Analiza podataka iz tab. 72. govori nam da je lateralna površina debala,
tj. površina kambijalnog plašta, prilično k o n s t a n t n a u toku razvoja
sastojine od 40— 140. godine. Tu je činjenicu konstatirao A n u č i n i u sasto-
jinama jele, breze, topole i crne johe.
N a temelju toga spomenuti je autor došao do zaključka da se u srednjo-
dobnim, dozrijevajućim i zrelim sastojinama može uzeti da je površina kam­
bijalnog plašta konstantna. Za istraživane borove sastojine površina kambi­
jalnog plašta po hektaru na različitim bonitetima iznosi u hiljadama m2:
bonitetni razred I II III IV V
¿’s u hiljadama m2 7,7 7,5 6,8 5,9 5,1
Sastojinski tečajni prirast (Z ) može se izračunati tako da se površina
kambijalnog plašta ( 2 s ) pomnoži s prosječnom debljinom goda (t ):
Z = U s ■t

100 - <0 1.0 to

~ i.O 0.9 ■0,9
'0 -
- 6.0 0,8 0,i
3 0 - 0 ,7 0 ,7
r k0
Q6 Q6
JO - - 3 , 0
0.5 0.5
- 2 ,0

1 5 - ~ 1,5 0,4 Qi

1,0
9 0 -. OJ 0,5
— 0,8
~
7 ,0 -
0,6
SO -
'— 0,4 02 0,2
iO -E = - 0 , i

lo - ~ 02

0,1 0.1

SI. 102. Anučinov nomogram za određivanje tečajnog

prirasta borovih sastojina. ( Anučin)
1. širina posljednjih 10 godova u mm, 2. tečajni
prirast, 3. obrast, 4. bonitetni razredi.

U borovim sastojinama punog obrasta sastojinski tečajni prirast — prema

tome — na različitim bonitetima iznosi:

Zt =7 ,7
Z„ = 7,5
Zni = 6,8
ZIV = 5,9
Zv = 5,1
213
 U sastojinama nepotpunog obrasta treba produkt _Ts • t reducirati fakto­
rom (P ), koji označuje obrast, tako da konačna formula za sastojinski prirast
glasi:
F= V s t P
Da olakša računanje prirasta, A n u č in je konstruirao n o m o g r a m
koji je prikazan na si. 102. Na lijevoj strani nomograma nalazi se skala za
širinu posljednjih 10 godova (u mm) za borova stabla svih 5 bonitetnih razre­
da. Desna skala nomograma odnosi se na obraste za istih 5 bonitetnih razreda.
U sredini je skala iz koje čitamo tečajni prirast u m3.
Evo jednog primjera. U nekoj borovoj sastojim na II bonitetu s obrastom
od 0,7 širina posljednjih 10 godova iznosi 9 mm. Iz srednje skale nomograma
čitamo tečajni prirast od 4,7 m3.
To proizlazi i iz ovog računa:

F = 4,7 m3

Potpunosti radi spominjemo da su u zapadnoj Evropi problem utvrđiva­

nja prirasta s pomoću kambijalnog plašta rješavali L e s c a f e t t e , M e y e r ,
L o e t s c h , W e i d m a n n i drugi.

5.7 METODA KOSONOGOVA

N a temelju svojih istraživanja o prirastu jelovih i bukovih stabala u pre-

bornoj šumi na Goču u Srbiji, K o s o n o g o v je došao do zaključka da iz­
među prirasta stabla i njegova prsnog promjera, njegove visine i njegove
krošnje postoji korelacija. Posluživši se tom korelacijom on je izradio tablice
za utvrđivanje prirasta. To su u stvari tarifni (visinski) nizovi, kojih ima 15.
Za stablo određenog prsnog promjera spomenute tablice daju za svaki tarifni
niz ove elemente: drvnu masu, oblikovisinu, debljinu kore u prsnoj visini i
prema veličini krošnje desetgodišnji debljinski i volumni prirast, vrijeme pri­
jelaza kao i godišnji volumni prirast u apsolutnom iznosu i postocima. Novi
elemenat u tim tablicama je veličina krošnje stabla, koja je razvrstana u
s l a b e , s r e d n j e , j a k e i v r l o j a k e . K r o š n j a je v r l o j a k a , ako
obuhvata skoro cijelu dužinu stabla, tj. od vrha pa do zemlje. Krošnja je
j a k a , ako obuhvata oko 3/4 dužine stabla; s r e d n j a , ako obuhvata oko
1/2 dužine stabla i s l a b a , ako obuhvata oko 1/4 dužine stabla.
»Pomoću ovih tablica prirast bilo koje prebirne sastojine određuje se na
isto tako brz i jednostavan način kao što se određuje i njena drvna masa
primenom zapreminskih tablica, tj. kao zbir prirasta svih stabala koja se
momentano nalaze u toj sastojim. Sve specifične osobine svake sastojine u
pogledu broja stabala i njihovih osnovnih karakteristika (debljina, visina,
kruna) na taj način automatski dolaze do svog punog izražaja prilikom odre­
đivanja prirasta svake od njih«, (šumarstvo br. 9— 10/61.)
Prva praktična primjena K o s o n o g o v l j e v i h tablica prirasta poka­
zala se uspješna na području šumskog gospodarstva Kraljevo u Srbiji.
U toku su daljnja ispitivanja te metode u našoj zemlji. Prvi podaci vla­
stitih istraživanja u šumama Gorskog kotara ukazuju na to, da metoda K o-
s o n o g o v a zaslužuje pažnju.

214
 ŠESTI DIO

6 PRIMJENA METODA ZA UTVRĐIVANJE PRIRASTA I PRODUKCIJE

U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU

6.1 SPECIFIČNOST PRIRASTA

Vrlo je teško a gdjekad i nemoguće izmjeriti koliko je stablo ili sastojina

prirasla u jednoj godini. To proizlazi odatle, što se godišnji prirasni plaštevi
gomilaju jedan na drugoga, a da se gdjekad — naročito u tropima a ponekad

SI. 103. Prosječna širina godova od god. 1860— 1926. za do­

minantna jelova stabla u visini od 4 m iznad tla (K nuchel)

215
i u Mediteranu — ne mogu razlučiti. No kad se i mogu razlikovati, njihovo je
mjerenje vezano uz velike teškoće. Tim poteškoćama pridružuje se još i činje­
nica da godišnji prirasti jako osciliraju, jer mnogo zavise o klimatskim i osta­
lim faktorima. To nam najbolje ilustriraju analize 12 K n u c h e l o v i h sta­
bala. Na si. 103. prikazano je kako su jelova stabla rasla u debljinu za vrijeme
periode od 66 godina, tj, od god. 1860— 1926. Iz te se slike vidi kako je
debljinski prirast oscilirao. Jasno se vidi da je u pojedinim godinama prirast
veći, a u drugima manji, ali se ne može nazrijeti određeni trend u tim kole­
banjima. Imajući pred očima te i ostale teškoće mjerenja prirasta u šumskom
gospodarstvu, obično se ne ograničujemo na jednu godinu nego na jednu
periodu od 5 ili 10 godina, te računamo prosječni tečajni godišnji prirast za
tu periodu. N a taj su način nesigurnosti u prognozama o prirastu umanjene
ali nisu uklonjene.

Prirasru indeks Treća inventura

13 0- (V -1 30

\j l - 90
80_ 5A V 1 * - so
70 111,11,i,111n 111111,u111111!u n!n 11111i11111111111!iu11u 111—70
(4 0 _ D ru ga in v e n tu ra < it Q

godine

SI. 104. Oscilacija širine godova ( Ilvessalo)

Potpunosti radi donosimo ovdje I l v e s s a l o v e grafikone o oscilaciji

prosječne širine goda borovih stabala u Finskoj. U toj su zemlji prilikom
druge i treće inventarizacije šuma izbušeni iz borovih stabala tako dugi izvrći
da su se u oba slučaja mogli mjeriti godovi od god. 1890. unaprijed. 1 1v e s-
š a l o v i grafikoni iz druge (1936— 1938.) i treće inventure (1951— 1953.)
međusobno se dobro podudaraju. Cik-cak linije tih grafikona odgovaraju osci­
lacijama širine goda, koje su uzrokovane klimatskim faktorima. Odstupanja
od prosjeka (od prirasnog indeksa) jesu velika.
To uostalom pokazuju i standardne devijacije debljinskog prirasta, koje
izražene u postocima mogu prijeći iznos od ± 50%. Jasno je prema tome kako
je delikatno predvidjeti da će u narednoj periodi biti prirast onakav kako
smo ga izmjerili u protekloj periodi. Predviđanje je toliko nesigurnije koliko
je perioda kraća, jer u oscilacijama prirasta nema određenog trenda na te­
melju kojeg bismo mogli metodom projeciranja procijeniti budući prirast.

216
 Ipak nam u šumskom gospodarstvu ne preostaje drugo nego da mjere­
njem u protekloj periodi predviđamo budući prirast. Zato treba to predvi­
đanje izvršiti oprezno i računati s koeficijentima sigurnosti!
Za šumsko gospodarstvo od velike je važnosti razlikovati: b r u t o - p r i -
rast, g u b i t a k , o t p a d a k i n e t o - p r i r a s t .
Primjenom metoda za utvrđivanje prirasta, koje smo opisali, dobivamo
bruto-prirast koji je obično veći od neto-prirasta. U gospodarenju na velikim
šumskim površinama jedan dio prirasta se gubi mortalitetom stabala, jer
se zbog udaljenosti i slabih komunikacija ne može na vrijeme intervenirati
u sastojinama. U takvim šumama gubitak može iznositi 30% i više od pri­
rasta. Ako se k tome dodaju kalamiteti, zaraze, napadaji insekata, bolesti
i dr., taj gubitak može biti i mnogo veći.
Potpunosti radi spominjemo prašumu gdje su izmjereni veliki prirasti, ali
ti prirasti nemaju gospodarsko značenje, jer koliko prašuma priraste, toliko
u njoj stabala ugine. Gubici su jednaki prirastu. Dakako to izravnavanje ne
vrši se u toku jedne godine nego za vrijeme duljeg niza godina.
Radi boljeg uvida u to koliki mogu biti gubici citiramo A n d r o i ć a
»samo u godini 1957. gubitak drvne mase u šumama uslijed štetnog djelovanja
čovjeka, te elementarnih nepogoda (požar, oluja, suša i studen) iznosio je
preko 5% od prosjeka bruto posječene godišnje drvne mase. Budući da je
samo vrijednost šum. takse bruto posječene drvne mase iznosila oko dinara
13,308.468.000, to su gubici izraženi u novcu bili oko 650 mil. dinara. Dodamo
li tome gubitak prirasta koji je nastao uslijed golobrsta, što ga je prouzroko­
vao gubar, i uzimajući za bazu samo 100.000 ha hrastovih sastojina (napad
gubara te godine zabilježen je na više od 500.000 ha) i gubitak od 30% godi­
šnjeg prirasta, (oko 3 m3 po ha) to ukupna izgubljena vrijednost, izražena u
novcu, iznosi prema tada važećem cjeniku oko 1,140.000.000 dinara. Uslijed
ovih tek malobrojnih od svih štetnih faktora, uz veoma skromnu procjenu,
imali smo godine 1957. gubitak od 1,180.000.000 dinara, ili oko 14% od vrijed-
nosti ostvarenog godišnjeg etata«.
Imajući to sve na umu, valja izmjereni prirast pravilno tretirati, tj. treba
od izmjerenog prirasta (bruto-prirasta) odbiti određeni postotak, koji se gubi.
Pri daljnjem tretiranju prirasta u gospodarskim planovima, a naročito pri
obračunu njegove vrijednosti, treba prirast razlučiti na temelju postotka
iskorišćenja i relacija sortimenata. To znači da treba prirast smanjiti na ra­
čun otpadaka koji nastaju pri sječi, izradi, koranju itd. Ti ukupni otpaci
iznose npr. kod hrasta oko 30% a kod jele 15— 20%. Prema tome neto-prirast
se dobiva tako da se bruto-prirast smanji za gubitak i otpadak.
Daljnja karakteristika šumske produkcije sastoji se u tome da u prirod­
nim šumama ima jedna granica — jedan plafon — iznad kojeg se šumsko-
uzgojnim zahvatima neda povećati volumni prirast šumskih sastojina. To su
dokazivali M o l l e r , A s s m a n n i drugi.
Po A s s m a n n o v o j teoriji gotovo isti volumni prirast postiže se u
sastojim s maksimalnom drvnom masom, kao i s dvije trećine te drvne mase.
To se vidi iz si. 105.
Uz maksimalni obrast sastojine prirast iznosi 100. Ako se maksimalni
obrast smanji, volumni prirast počne rasti te uz određeni »optimalni obrast«,
tj. kod optimalne drvne mase, prirast postiže svoj maksimum (M ). Ako se
masa dalje smanjuje, prirast opada, i to najprije polagano, a onda sve jače i
jače, što je prikazano crtkanom krivuljom.

217
 Iz tog se grafikona vidi da su fluktuacije prirasta za različite obraste od
1,0— 0,70 manje od 5 % , što je uostalom — teško utvrditi. Zato se u neku ruku
može s pravom govoriti da u uzgajanju šuma različiti intenziteti proreda ne
utječu bitno na veličinu kvantitativnog prirasta; bilo da primjenjujemo jake
ili slabe prorede, nalazimo se na potezu »A« spomenute krivulje.
Dakako da to vrijedi samo onda, ako se u račun uzmu svi prethodni pri­
hodi i glavni prihod zajedno, tj. ako se promatra sastojina od njezine naj­
ranije dobi do njezine sječe. U protivnom slučaju mogu se dobiti drugačiji

8
->*s-

<110 M

-10O ----------— ,------------- -------- --------

00 SO 10 do 50 40 30
9o
O b r a s t u °/a
»>
0 8,0
A
70
i

60

50

SI. 105. Odnos volum nog prirasta i obrasta (p o Pardeu)

rezultati, koji mogu čovjeka zavarati i navesti ga na pomisao da se proredama

može povećati volumni prirast u sastojini. To se uistinu događa u kraćem
vremenskom intervalu, jer sastojina poslije prorede jače reagira na svijetlo,
pa će u određenim uvjetima pokazati veći prirast od nenjegovane sastojine.
No u konačnom rezultatu, kad se usporedi sveukupna produkcija jedne nje­
govane sastojine (od osnivanja do sječe) sa sastojinom u kojoj se nikad nije
sjeklo ili u kojoj se slabo prorjeđivalo, onda se vidi da u sveukupnoj produk­
ciji nema razlike. To je dokumentirao B a d o u x na 11 Kongresu JUFRO-a
u Rimu. Isto su dokazivali W i e d e m a n n u Njemačkoj, V i n e y u Fran­
cuskoj, L e i b u n đ g u t u Švicarskoj i drugi. Kao izuzetak od toga spomi­
njemo H i 1e y - a, koji je želio dokazati protivno, ali nije imao dovoljno duga
istraživanja.
No ako se šumsko-uzgojnim zahvatima ne može utjecati na povećanje
volumnog prirasta, prirast vrijednosti može se mnogo povećati, ako se sasto­
jine intenzivno njeguju. To najbolje dokazuju danske prorede.
Kako u šumskoj produkciji prirodnih šuma postoji jedna granica, koju
šumsko-uzgojnim zahvatima nismo kadri prekoračiti, jasno je da čovjek mora
unijeti jednu količinu energije u kompleks klima — tlo, ako želi iz njega izvući
veće prihode. Unošenje energije u spomenuti kompleks sastoji se u djelatnosti

218
moderne silvikulture, koja odabire produktivnije vrste drveća, oplemenjuje
ih i selekcionira, te ispituje, popravlja, đubri i meliorira tlo, pa uz pomoć
agrotehnike i mehanizacije nastoji polučiti veće priraste. To je moderni put
koji osigurava veće materijalne uspjehe u šumskom gospodarstvu, jer prirod­
na vegetacija ne može uvijek podmiriti ekonomske potrebe zajednice. Možemo
reći da nas danas uvijek ne zadovoljavaju ni oni tipovi šuma, koji se nalaze u
tzv. »klimaksu«, a uređeni su po principima tradicionalne silvikulture koja se
uglavnom sastoji u minimalnim ulaganjima energije, a organizirana je na bazi
sječe kao jedine ljudske intervencije. Jačim ulaganjem energije u kompleks
»klima — tlo« uspjelo je postići novi »klimaks« koji se razlikuje od onoga
koji se postiže samo upotrebom prirodnog energetičkog materijala. Moderna
silvikultura ide za tim da stvori na umjetni način jedan »hiperklimaks« po-
šumljivanjem vrstama drveća velike ekonomske vrijednosti i brzoga rasta.
Na taj je način moguće povećati šumsku produkciju iznad onih granica, koje
su u prirodnim šumama fiksirane. Tu se postavlja pitanje, koje su te granice
ili drugim riječima, koliko iznosi maksimalna produkcija u prirodnim šu­
mama.

6.2 ODREĐIVANJE MAKSIMALNOG PRIRASTA I NJEGOVE VRIJEDNOSTI

U JELOVIM PREBORNIM ŠUMAMA

Na temelju vlastitih istraživanja konstruirali smo optimalne kompozicije

ili tzv. »normale« za naše jelove preborne šume. Ovdje ćemo se ograničiti
samo na jednu normalu koja se odnosi na III bonitet po Š u r i ć e v i m tabli­
cama te je nazvana III normala. Prikazana je u tab. 73. To je normala za
situaciju koja se nalazi po sredini između stanja prije i poslije sječe, te iznos
od 346,48 m3 ili okruglo 350 m2/ha znači normalnu drvnu zalihu (V ). Želimo

Tabela 73
III NORMALA ZA JELOVU PREBORNU ŠUMU
PO HEKTARU UZ FIZIOLOŠKU ZRELOST
D G v
cm
N m2 m3 ^ ^ ' Napomena

20 81 2,54 0,20 16,20 k = 1,34

25 59 2,90 0,39 23,01
30 45 3,18 0,64 28,80
35 34 3,27 0,99 33,66
40 25 3,14 1,39 34,75
45 13 2,86 1,84 33,12
50 14 2,75 2,35 32,90
55 11 2,61 2,93 32,23
60 8 2,26 3,56 28,48
65 6 1,99 4,27 25,62
70 4 1,54 5,00 20,00
75 3 1,33 5,75 17,25
80 2 1,01 6,54 13,08
85 1 0,57 7,38 7-,28
Ukupno 311 31,95 346,48

219
 pokazati kako se može izračunati normalni prirast, tj. normalni etat (E ,
normalna drvna masa (M ) prije i fm ) p o s lije sječe. N o rm a ln i p rira s t ujedno
je maksimalni prirast, tj. maksimalni etat.
Ako podatke o broju stabala ( N ) prikažemo grafički, i to tako da na
apscisnu os nanesemo debljinske stepene, a na ordinatnu os pripadajuće bro­
jeve stabala (N ), onda ćemo dobiti frekvencijsku krivulju broja stabala, koja
je prikazana na si. 106, a nosi oznaku (1).
Krivulja (a ) na istoj slici označuje stanje prije sječe, a krivulja (b ) stanje
poslije nje. Krivulju (b ) konstruirali smo tako da smo broj stabala krivulje

(1) u svakom debljinskom stepenu smanjili za iznos (Nj, — N D+3); krivulja

(a ) dobivena je tako da je broj stabala krivulje (1 ) u svakom debljinskom

stepenu povećan za iznos

( N d — N l) +5).

Ako se diferencija ( N n — N D+5) razdijeli s odgovarajućim vremenom

prijelaza (T|>), dobiva se broj stabala, koja se na godinu mogu sjeći u odno­
snom debljinskom stepenu.

SI. 106. Frekvencijska krivulja broja stabala; (a )

p rije sječe; ( b ) poslije sječe (o rig .)

Na pokusnoj plohi u »Kupjačkom Vrhu«, u odjelu III, 2, f šumarije Zale-

sine u Gorskom kotaru izmjerili smo da prosječno vrijeme prijelaza za jelu
u debljinskom stepenu 85 cm iznosi 9,83 god. Uzimajući u obzir zakonitost
o toku normalnog vremena prijelaza do kojeg je došao L. S c h a e f f e r :

izračunali smo normalna vremena prijelaza za treću normalu u pojedinim

debljinskim stepenima:

220
D 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 cm
Td 13-9 12-3 11 6 11-1 10-8 10'5 10'4 10-3 10-2 10'1 10'0 10-0 9'9 99 9-8 god.

U tab. 74. obračunali smo drvne mase koje se mogu na godinu po hektaru
posjeći u pojedinim debljinskim stepenima i ukupno. Obračun u toj tabeli
daje nam godišnji volumni prirast za III normalu. On iznosi 9,50 m3/ha.

Tabela 74
N D— N n +5
D N„ — N D+r, = JN v JN • v Td Ti, 'v
cm stabala m’ m3 god. m3
20 81— 59 = 22 0,20 4,40 12,3 0,36
25 59 — 45 = 14 0,39 5,46 11,6 0,47
30 45 — 34 = 11 0,64 7,04 11,1 0,63
35 34 — 25 = 9 0,99 8,91 10,8 0,83
40 25 — 18 = 7 1,39 9,73 10,5 0,92
45 18 — 14 = 4 1,83 7,32 10,4 0,70
50 14— 11 = 3 2,35 7,05 10,3 0,69
55 11— 8 = 3 2,94 8,82 10,2 0,86
60 8— 6 = 2 3,56 7,12 10,1 0,70
65 6— 4 = 2 4,27 8,54 10,0 0,85
70 4— 3 = 1 5,00 5,00 10,0 0,50
75 3— 2 = 1 5,75 5,75 9,9 0,58
80 2— 1 = 1 6,54 6,54 9.9 0,66
85 1— 0 = 1 7,38 7,38 9,8 0,75
Ukupno 9,50

U tab. 75. izveli smo obračun treće normale prije sječe i poslije nje na
bazi 10-godišnje ophodnjice. Postupak se sastoji u tome da se normalna drvna
1 N d - N d +5
zaliha (V ) poveća, odnosno smanji, za iznos 2~ • ~ ------ • v • 10. Tako smo

došli do normalnih drvnih masa prije sječe (M ) i poslije sječe (m ) po

debljinskim stepenima i ukupno. Iz tih drvnih masa izračunali smo normalni
broj stabala prije sječe (N ,) i poslije nje (N 2).
Iz tab. 75. vidi se da normalna drvna masa (M ) preborne sastojine po hek­
taru prije sječe iznosi 393,98 m3 ili okruglo 400 m3, a normalna drvna masa
poslije sječe 298,98 m3 ili okruglo 300 m3/ha.
Diferencija normalne drvne mase prije (M ) i poslije sječe (m ) definira
desetgodišnji prirast ili desetgodišnji etat (E ):

E = M— m
E = 393,98 m3— 298,98 m3 = 95 m3/ha

221
Tabela 75

treća nórmala
N t, — N r)+S
D • v • 10 prije sječe poslije sječe
V 2' td
M N, m N,
cm m3 m! m3 m3
20 16,20 1,80 18,00 90 14,40 72
25 23,01 2,35 25,36 65 20,66 53
30 28,80 3,15 31,95 50 25,65 40
35 33,66 4,15 37,81 38 29,51 30
40 34,75 4,60 39,35 28 30,15 22
45 33,12 3,50 36,62 20 29,62 16
50 32,90 3,45 36,35 15,5 29,45 12,5
55 32,23 4,30 36,53 12,5 27,93 9,5
60 28,48 3,50 31,98 9 24,98 7
65 25,62 4,25 29,87 7 21,37 5
70 20,00 2,50 22,50 4,5 17,50 3,5
75 17,25 2,90 20,15 3,5 14,35 2,5
80 13,08 3,30 16,38 2,5 9,78 1,5
85 7,38 3,75 11,13 1,5 3,63 0,5
Ukupno 346,48 393,98 347 298,98 275

Desetgodišnji etat po broju stabala iznosi:

E = Nj — N 2

E = 347 — 275 = 72 stabla/ha ili okruglo 7 stabala na godinu po hektaru.

Struktura treće normale osigurava trajnu sječu 7 stabala po hektaru na

godinu, jer godišnji priliv (P. F.) u sastojinu iznosi oko 7 stabala po hektaru:
N 15 + N 20 108 + 81 , „ „
J T - - = - 2 - 33-5 - = 6.8 - 7 stabala

Godišnji priliv stabala osigurava godišnju sječu, što omogućuje stalnu

ravnotežu!
Ako godišnji priliv stabala pomnožimo s drvnom masom srednjeg stabla
u debljinskom stepenu (20), dobit ćemo godišnji priliv u m3; on iznosi
7 X 0,20 = 1,4 m3/ha.

Za čistu jelovu prebornu šumu na III bonitetu:

normalni godišnji prirast drvne mase iznosi 9,5 m3/ha

normalni godišnji priliv u sastojinu iznosi 1,4 m3/ha
normalna godišnja produkcija 10,9 m3/ha

222
 Prema tome u jelovim prebornim šumama na III bonitetu možemo oče­
kivati maksimalnu produkciju od neko 11 m3/ha od čega otpada na godišnji
prirast oko 9,5 m3/ha, a na priliv oko 1,5 m3/ha.
Ako uzmemo u obzir da je na III bonitetu postotak iskorišćenja jelovine
oko 80%, onda nam ostaje oko 7,5 m3 korisne mase prirasta. Od tog prirasta
otpada na pojedine Sortimente:

trupci za rezanje . . 6,38 m3 ä 7.305 Din. (prosjek) = 46.606 Din

rudničko (jamsko) drvo 0,37 m3 ä 6.555 Din. = 2.425 Din
celulozno drvo i ogrjev 0,75 m3 ä 6.495 Din. (prosjek) = 4.871 Din
Ukupno 7,50 m3 = 53.902 Din

Iz ovog obračuna vidimo da vrijednost maksimalnog prirasta u jelovim

prebornim šumama iznosi oko 50.000 dinara po jednom hektaru*.
Na opisani se način može izračunati maksimalni prirast za ostale boni-
tetne razrede.

6.3 UTVRĐIVANJE ETATA I NJEGOVE VRIJEDNOSTI U JELOVIM

PREBORNIM ŠUMAMA

U prebornim šumama mjerenje prirasta dolazi najviše u obzir. Uglavnom

se može reći da bi sječni zahvati (ili tzv. etati u širem smislu te riječi) trebali
biti jednaki prirastu ako je konkretna drvna zaliha u šumi jednaka normalnoj.
Nije li tako, treba u šumi sjeći više ili manje od prirasta, već prema tome, da
li je konkretna zaliha veća ili manja od normalne.
Kao prvi primjer navodimo prebornu jelovu šumu na vapnenoj podlozi,
koju zovemo šumom bukve i jele (Fagetum Abietetosum, H o r v a t ) . Ta je
biljna zajednica karakteristična po tome što u njoj provodimo s t a b l i m i č -
n u p r e b o r n u s j e č u i što d i m e n z i j a z r e l o s t i n i j e u n a p r i ­
j e d f i k s i r a n a . Jedan od reprezentanata te fitocenoze je gospodarska jedi­
nica »Kupjački Vrh«. Prikazana je na si. 19 (v. str. 34).
Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 320,10 ha. Nalazi se na vapne­
noj podlozi nadmorske visine 800— 1000 m, dobrim dijelom iznad Kupjačkog
tunela željezničke pruge Zagreb— Rijeka. Srednja godišnja temperatura iznosi
oko 7° C, a godišnje oborine prelaze 2.000 mm. Sastojine gospodarske jedinice
»Kupjački Vrh« odgovaraju uglavnom III bonitetnom razredu prema Š u r i -
ć e v i m tablicama drvnih masa za jelu.
Konkretna drvna zaliha u gospodarskoj jedinici »Kupjački Vrh« izmje­
rena je i prikazana u tab. 76.
Konkretna drvna zaliha nije daleko od normalne. Za čiste jelove preborne
šume na III bonitetu normalna zaliha iznosi oko 350 m3/ha. U gospodarskoj
jedinici »Kupjački Vrh« imamo oko 25% bukve. Brojku od 350 m3/ha ne bi
trebalo šablonski sniziti za 25% nego samo za neko 15%, jer 10% bukovine
ne smeta jeli u njezinu razvoju. Prema tome iznosit će normalna drvna zaliha
jele u »Kupjačkom Vrhu«: 350 m3— 350 • 0,15 = oko 300 m3/ha. To znači da

* Obračun je izvršen prema postojećim cijenama u Službenom listu broj

27—28/1961. na bazi analize Šumarije Zalesine, uzimajući u obzir sve troškove od
sječe do utovara u vagon.

223
 Tabela 76
debljinski drvna masa drvna masa bukve
razred jele i smreke i ostalih vrsta
cm mJ m3
10—20 3.622 3.690
21—30 9.848 7.899
31—40 18.346 9.108
41—50 24.532 5.408 ^
51—60 22.282 3.817
> 60 17.529 2.501
ukupno 96.159 32.423
po hektaru oko 300 oko 100

konkretno stanje s obzirom na postojeću drvnu zalihu zadovoljava, pa bi sječni

zahvati u toj gospodarskoj jedinici trebah biti jednaki prirastu — etat je u
tom slučaju jednak prirastu! Zato je potrebno poznavati prirast. Izračunali
smo ga na dva načina: prvo, po formuli A n d r é S c h a e f f e r a i, drugo,
po »tablicama postotka prirasta«.
U gospodarskoj jedinici »Kupjački Vrh« izmjerili smo s pomoću P r e s ­
s l e r o v a svrdla da prosječno vrijeme prijelaza (T s) za gospodarsku jedinicu,
kao cjelinu, iznosi 19 godina. Prema tome je godišnji prirast u toj jedinici po
S c h a e f f e r o v o j formuli:

P = 1.687 m3

Po »tablicama postotka prirasta« dobili smo gotovo isti prirast, kako se to

vidi iz tab. 77.

Tabela 77

debljinski razred drvna masa postotak godišnji

jele i smreke volumnog prirasta volumni prirast
cm m3 % m3
10—20 3.622 3,39 122,79
21—30 9.848 2,11 207,79
31—40 18.346 1,85 339,40
41—50 24.532 1,57 385,15
51—60 22.282 1,40 311,95
> 60 17.529 1,37 240,15
ukupno 96.159 — 1.607,23
po hektaru 300 1,7 5,02

Na osnovu tog mjerenja možemo usvojiti brojku od 1.600 m3 kao godišnji

etat jelovine.

224
 Godišnji etat bukovine odredili smo aproksimativno u iznosu od 1,5%
od drvne zalihe bukovine: oko 500 m3.
Ako uzmemo kao bazu ophodnjicu od 10 godina, onda ćemo redovno

sjeći svake godine ^ površine šume na kojoj ćemo realizirati prirast cijele
gospodarske jedinice.
To znači da će sječni zahvati po hektaru iznositi oko 50 m3, pa će prema
tome normalna drvna masa prije sječe (M ) iznositi oko 325 m3/ha a poslije
sječe (m ) oko 275 m3/ha jelovine.
To također proizlazi iz jedne naše formule za određivanje etata ( E) * u
prebornim šumama:

U toj formuli (M ) znači drvnu masu preborne sastojine prije sječe; (p )

je postotak volumnog prirasta drvne mase (M ); 1 = ophodnjica; ako je kon­
kretna drvna masa prije sječe jednaka normalnoj, f = 1; ako je konkretna
drvna masa prije sječe veća od normalne, f ¡> J, i obrnuto.
U gospodarskoj jedinici »Kupjački Vrh« imamo M = 325 m3/ha; p = 1,7%;
1 = 10 godina

E = 325 ( l - ■i = 5,17 m3/ha godišnje.

Kao drugi primjer navodimo prebornu jelovu šumu na silikatnoj podlozi,

koja je poznata kao fitocenoza jele s rebraćom (Abieto- Blechnetum, H o r -
v a t). Prikazana je na si. 107. Ona je karakteristična po tome što u toj biljnoj
zajednici provodimo g r u p i m i č n o p r e b o r n u s j e č u i što je d i m e n ­
z i j a z r e l o s t i f i k s i r a n a debljinom prsnog promjera od 60— 70 cm.
Jedan od predstavnika te fitocenoze je gospodarska jedinica »Belevine« u
šumariji Zalesini. Evo podataka o njoj. Ukupna površina te gospodarske jedi­
nice iznosi 271,50 ha. Nalazi se na nadmorskoj visini od neko 800 m. Srednja
godišnja temperatura i oborine podjednake su onima u gospodarskoj jedinici
»Kupjački Vrh«. Sastojine gospodarske jedinice »Belevine« odgovaraju pri­
bližno II bonitetu po š u r i ć e v i m tablicama.
Konkretna drvna zaliha utvrđena je mjerenjem prsnih promjera svih
stabala iznad 10 cm debljine. Mjerenje je izvršeno u jesen 1958. i proljeće
1959. Primijenjene su Š u r i ć e v e tablice drvnih masa, i to za jelu tablice
II bonitetnog razreda a za bukvu trećeg.
. U tab. 78. nalaze se podaci o konkretnoj drvnoj zalihi u gospodarskoj
jecunici »Belevine«.

* Navedenu formulu izveli smo ovako:

E= M— m
M = m • 1,0 pi

E = M— - M
1,0 pi

225
r

SI. 107. Jelova sastojina u odjelu VI I , 1, a, gospodarske jedinice »B elevine« u

šum ariji Zalesini, u Gorskom kotaru (o rig .)

S obzirom na tok debljinskog prirasta jele u fitocenozi jele s rebračom,

smatramo da je jela zrela za sječu, kad prijeđe debljinu od 60 cm u prsnoj
visini. Za tu dimenziju zrelosti konstruirali smo normalnu kompoziciju jelove
preborne šume na II bonitetu. Tu normalu prikazujemo u tab. 79.
Tabela 78

debljinski drvna masa u m3 u gospodarskoj jedinici »Belevine«

razreu
cm jela i smreka bukva ostalo ukupno
10—20 2327,45 1780,41 45,75 4153,61
21—30 5690,45 1784,06 129,47 7603,98
31-40 14804,89 1072,14 107,40 15984,43
41—50 32635,70 511,82 61,28 33208,80
51—60 38436,17 130,34 6,94 38573,45
61—70 21973,34 34,77 10,32 22018,43
> 70 8608,52 15,39 23,04 8646,95
ukupno 124476,52 5328,93 384,20 130189,65
po ha 458,48 19,62 1,42 479,52

226
 Ako isporediino konkretno stanje s normalnim, vidimo da je u gospodar­
skoj jedinici »Belevine« konkretna zaliha jelovine za 4.868 m3 veća od nor­
malne. To znači da će godišnji etat biti veći od prirasta.
Prirast smo utvrdili po metodi uzoraka primjenom »tablica postotka pri­
rasta« s pomoću kojih smo odredili postotke prirasta po debljinskim stepe-
nima. Multiplikacijom postotka prirasta s odgovarajućim drvnim masama
izračunali smo prirast po debljinskim razredima i ukupno, kako se to vidi iz
tab. 80.
Iz tab. 80. vidimo da godišnji prirast jele u gospodarskoj jedinici »Bele­
vine« iznosi oko 2.053 m3.
Ako uzmemo u račun desetgodišnju ophodnjicu, konkretnu i normalnu
drvnu zalihu, pa izmjereni prirast, onda se desetgodišnji etat za jelu može
izračunati ovako:

Sadašnja drvna zaliha + 10-god. prirast — 10-god. etat = normalna drvna zaliha

124.476 m3 + 20.530 — desetgodišnji etat = 440 m3 X 271,50 ha

desetgodišnji etat = 25.546

Godišnji etat jele iznosi okruglo 2.500 ili 9.2 m3/ha.

Tabela 79
II NORMALA ZA JELOVU PREBORNU ŠUMU PO
HEKTARU UZ DIMENZIJU ZRELOSTI OD 60 cm p. p.

D G V V = N •v
N napomena
cm m2

20 99 3,11 0,24 23,76 k = 1,28

25 77 3,78 0,45 34,65

30 61 4,31 0,73 44,53

35 47 4,52 1,11 52,17

40 37 4,65 1,55 57,35

45 28 4,45 2,14 59,92

50 22 4,32 2,67 58,74

55 17 4,04 3,34 56,78

60 13 3,68 4,05 52,65

y 401 36,86 440,55

Želimo li izračunati vrijednost tako izračunanog eiata, treba imati pred

očima da od ukupne drvne mase jelovine u fitocenozi jele s rebračom valja
odbiti na otpadak 14,2%, što odgovara procentu iskorišćenja od 85,8%. Od

227
korisne mase otpada 90,6% na trupce za rezanje, 6,2% na rudničko drvo i
3,2% na celulozno drvo i ogrjev, kako to proizlazi iz B o j a n i n o v i h istra­
živanja. Posluživši se rezultatima njegovih mjerenja razlučili smo godišnji
etat od 2.500 m3 jelovine u »Belevinama« ovako:

o t p a d a k ................... 355 m3
trupci za rezanje . . . 1.943 m3 a 7.446 Din. (prosjek) = 14,467.578 Din

rudničko (jamsko) drvo 133 m3 a 6.696 Din. = 890.568 Din

celulozno drvo i ogrjev 69 m3 a 6.495 Din. (prosjek) = 448.155 Din

ukupno 2.500 m3 .............................. = 15,806.301 Din

N a temelju ovog jednostavnog računa došli smo do vrijednosti godišnjeg

etata u gospodarskoj jedinici »Belevine«. On iznosi 15,806.301 dinar ili 58.218
dinara na godinu po hektaru. To znači da godišnji etat po hektaru* u gospo­
darskoj jedinici »Belevine« vrijedi 58.218 dinara. X

Tabela 80

GOSPODARSKA JEDINICA: »BELEVINE«

debljinski drvna masa postotak godišnji

razred jelovine prirasta vol. prirast

cm m3 % m3

10—20 2.327,45 4,01 93,331

21—30 5.690,45 2,54 144,537

31—40 14.804,89 2,09 309,422

41—50 32.635,70 1,72 561,334

51—60 38.436,17 1,47 565,012

61—70 21.973,34 1,28 281,259

> 70 8.608,52 1,14 98,137

ukupno 124.476,52 2.053,032

prosječno 458,50 1,65 7,6

po ha

* Obračun je izvršen prema postojećim cijenama u Službenom listu broj

27—28/1961, na bazi analize Šumarije Zalesine uzimajući u obzir sve troškove od
sječe do utovara u vagon.

228
 6.4 IZRAČUNAVANJE GUBITAKA NA PRIRASTU ZBOG RAZLIČITIH
OŠTEĆENJA

6.4.1 Izračunavanje gubitka na prirastu u jelovim šumama koje su zaražene

imelom

U mnogim jelovim prebornim šumama primijetili smo mnogo imele

(Viscum album f. sp. abietis Tub) koja smanjuje prirast pojedinih stabala
na kojima se nalazi. Za gospodarstvo je važno znati gubitak na prirastu, što
ga prouzrokuje imela. Da bi riješili taj problem, zamislili smo ovakav po­
stupak.
Treba izabrati jednu dovoljno veliku jelovu sastojinu, koja je zaražena
imelom, zatim izmjeriti prsne promjere svih stabala. Pri mjerenju prsnih
promjera motrit ćemo dalekozorom krošnju i utvrditi da li je izmjerena jela
zaražena imelom ili nije. Zdrava jelova stabla tretirat ćemo kao jedan kolek­
tiv, a zaražena kao drugi.
Najprije ćemo izmjeriti godišnji prirast prvog kolektiva (A ), a zatim
godišnji prirast drugog kolektiva (B ). Stvarni će godišnji prirast u istraži­
vanoj sastojini prema tome iznositi:

Pi = A + B

No ako pretpostavimo da su u drugom kolektivu sva stabla zdrava, onda

godišnji prirast toga kolektiva neće biti (B ) nego (B ^ . Prema tome godišnji
prirast istraživane sastojine, kad u njoj ne bi bilo zaraženih stabala imelom,
iznosio bi:

P2 = A + B,
Gubitak na prirastu (G ), koji je nastao zbog imele, moći ćemo izračunati
kao diferencije:

G = P ;- Pt
G = B[ — B

6.4.1.1 O b j e k t istraživanja

Za ovaj pokus izabrali smo odjel V II, 1, f u gospodarskoj jedinici »Bele-

vine« fakultetske šumarije Zalesine (v. si. 108). Sastojina je zaražena imelom
i nije pregusta, tako da se dobro mogu motriti krošnje i vrhovi stabala; povr­
šina joj iznosi 18.40 hektara.
Mjeseca lipnja i srpnja god. 1954. izvršena je inventura toga odjela. S po­
moću zaokružbenih promjerki na 5 centimetara izmjereni su prsni promjeri
svih stabala iznad 17.5 cm prsne debljine. Istodobno promatrali smo svako
jelovo stablo dalekozorom da utvrdimo da li je zdravo ili zaraženo. Na taj
smo način izvršili inventuru prvog i drugog kolektiva, tj. zdravih i zaraženih
jelovih stabala.
Iz tab. 81. vidimo da u odjelu V II, 1, f ima svega 3.532 jelovih stabala. Od
toga je 3.011 zdravih, a 521 je zaraženo imelom, što će reći, da postotak zaraze

229
Tabela 81
iznosi 15% s obzirom na broj stabala. Temeljnica zdravih stabala iznosi
398.43 m2 ili 21.65 m2/ha; temeljnica zaraženih jelovih stabala je 130.15 m2 ili
7.07 m2/ha.
Iz tab. 82. vidimo da u istraživanoj sastojim ima na jednom hektaru
297 m3 drvne mase zdravih, a 105 m3 drvne mase zaraženih jela. To znači da
postotak zaraze iznosi 26% s obzirom na drvnu masu. Taj je postotak mnogo
veći od onoga s obzirom na broj stabala, a to je i razumljivo jer su najvećim
dijelom zaražena debela stabla (vidi tab. 81).
Obračun drvne mase izvršili smo na bazi tarifa koje smo sastavili za jelu
u odjelu V II, 1, f. U tu je svrhu izmjereno hipsometrom Blume-Leiss 716 visina
na 716 jelovih stabala u oba kolektiva. Na temelju visinske krivulje i S c h u -
b e r g o v i h dvoulaznih drvnogromadnih tablica za jelu sastavili smo jednu
tarifu za oba kolektiva, jer se njihove visinske krivulje nisu međusobno mno­
go razlikovale. Tu tarifu donosimo u tab. 83. Po njoj smo kubicirali i smreku.

Tabela 82

Drvna masapo hektaru u Be/evinama, v/t,1,f

Debljmski stepen
Vrsta Ukupno
20 25 30 S5 uo iS |5 0 55 60 65 70 75 30 85 90 95 iOO 105
drveća
m1

zdrava 7 'n 12tt 2iio 569**9 u 61x> 50 'r> 12'Si 3 m 2 ss 2 9 7 oi

**>
K

-5
zaražena 1'n 5 '<m46 lt 28 *134 ** 13*1 5*0 4 i i on - 0 'S1
3
imelom - - - On - - 0*1 10519

Ukupno
7-»> 12'*» 23*3 33 u\5 i's7 V ii 78-to 63 e< 26« 9 h U 'i7 0 )2 - Osi - - On
jele
Smreka On Osi Osi -f*6 rsr 3 30 2 'so 2*9 2 os 0 )1 45u

Bukva 2n i't o OM O'J.7 Oor 5 'oy

Sveukupno 6 'e* 9 'rs -f3 ts 25 -* 3 9 » 57*780 oi 8 i'n 6S'at26 'n U17 O'n - Osi - - O’t i 422«
|

6.4.1.2 U t v r đ i v a n j e stvarnog prirasta

6.4.1.2.1 Prvi kolektiv — zdrava jelova stabla

Prvi se kolektiv sastoji od 3.011 zdravih jelovih stabala. S obzirom na

veliki broj stabala u tom kolektivu odlučili sjno da ćemo u njemu uzeti samo
oko 10% uzoraka (izvrtaka) P r e s s l e r o v i m svrdlom, ali tako da kod
uzimanja uzoraka bude isključen subjektivni momenat. Zato smo na šumsko-
gospodarskom nacrtu povukli olovkom 10 ekvidistantnih pruga dugih ukupno

231
oko 3.800 m. Međusobni je razmak pruga iznosio 50 m, a širina pruge bila je
5 m (vidi si. 108). Na tim su prugama izbušena P r e s s l e r o v i m svrdlom
sva zdrava jelova stabla deblja od 17,5 cm prsnog promjera. Tako smo dobili
344 uzorka (izvrtka) iz prvog kolektiva; n = 344. Nakon sortiranja i analize
tih izvrtaka izračunali smo po teoriji najmanjih kvadrata jednadžbu za de-
bljinski prirast jele u prvom kolektivu:

mr = + 2,22755 + 0,06726 • D — 0,00057 • D2

U toj jednadžbi (m r) označuje prosječni godišnji debljinski prirast jele

u milimetrima; (D ) je prsni promjer jele u centimetrima.
S pomoću te jednadžbe izračunali smo prosječno vrijeme prijelaza ( TD)
za debljinske stepene široke 5 cm, kako je to u tab. 84. naznačeno.

SI. 108. Položaj zaraženog objekta

(o rig .)

N a temelju podataka iz tab. 81 (broj stabala), iz tab. 83 (tarifa) i iz tab.

84 (vrijeme prijelaza) izračunali smo da u prvom kolektivu godišnji volumni
prirast iznosi 120.70 m3 ili 6.56 m3 po jednom hektaru*. Obračun prirasta
izvršen je po L a c h a u s s e e o v o j formuli.
A = 120.70 m3 ili 6.56 m3/ha

6.4.1.2.2 Drugi kolektiv — jelova stabla zaražena imelom

Drugi kolektiv čini 521 jelovo stablo zaraženo imelom. Smatrali smo da
je ispravno ako sa svakog stabla toga kolektiva uzmemo po jedan uzorak
P r e s s l e r o v i m svrdlom. To je i učinjeno. Nakon sortiranja i analize 521
uzorka donosimo u tab. 85. podatke o debljinskom prirastu (m ) drugoga ko*

* Kod ovog obračuna uzeta su u obzir i smrekova stabla kojih ima samo 9
komada po jednom hektaru.

232
lektiva. Te podatke nismo izravnali, jer su došli u obzir svi članovi toga kolek­
tiva, te ćemo izmjerene — neizravnane — debljinske priraste dalje upotrije­
biti kod obračuna prirasta.
Budući da stabla drugog kolektiva imaju u većini slučajeva krošnju, koja
je slična kišobranu, čini se da je dopušteno zanemariti visinski prirast i upo­
trijebiti postotak plošnog prirasta (p ) pri utvrđivanju volumnog prirasta sta­
bala drugog kolektiva. S pomoću postotka plošnog prirasta izračunali smo
da u drugom kolektivu godišnji volumni prirast iznosi 24.69 m3 ili 1.34 m3 po
jednom hektaru.

B = 24.69 m3 ili 1.34m3/ha

SI. 109. Jelova stabla zaražena im elom u šum ariji Zalesini u Gorskom kotaru (o rig .)

Stvarni godišnji prirast u odjelu VII, 1, f jednak je sumi priraštaja u oba

kolektiva:

P, = 6.56 m3 + 1.34 m3 = 7.90 m3/ha.

233
Tabela 83
Debljinski stepen u
Centimetrima 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105
Izmjereno srednja
visino u metrimo ( Ht ) 14,6 17.4 21.8 24,8 27,0 286 301 30,9 31,7 328 32.7 33,2 36,5 ~ 34.5 - 33.0
Broj izmjerenih
visino - 38 22 17 37 43 85 120 145 115 1,0 16 5 1 1 - - 1
Izravnano srednja
visino u metrimo (Hr ) 9.3 13,2 17,9 217 24,8 270 28,6 301 311 321 328 33,i 33,9 34,3 3i,a 35.1 35,4 35 7 360
Uređojne tobtice (forife) 0,063 0, 2 0 * 0,1.570.7sAi2ta 1700 2,2*6 2 . 6 7 0 , 3 . 5 ) 2 4 .2 5 * 5 ,0 3 8 5.8* 6 ,7 0 0 7 ,5 6 6 8,512 9.*66 10,*50 11,*6* 12.500
u kubnim metrimo

Tabela 84

PRO SJEČ N I G O D IŠN JI D E & LJIN S K I PA/A A S T (m r ) / PR O SJEČ N O VRIJEM E PRIJELAZA (Td)
ZA ZDRAVA JELO VA STA BLA U BELEV/NAM A, V II, 1, f

Debljmski
stepen 15 20 \ 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 ■95 100
1 -
Zz - 100,368j 7 7 5 0 * 195,388 1)9,1.66 12 3 ,8 5 * 198.300 19*. 2 7 3 1*5, * * 5 9 6 .5 7 3 2 5 ,2 6 0 6 . 5 7 8 *7 6 1

n - 38 | 27, 4 7 35 32 5 2 44 43 22 5 1 1
7 « 4 13 3 ,2 2 9 3 4 ,1 5 7 2 3,3853 3 ,8 7 0 i 3 .8 1 ) 5 4 ,4 1 5 3 ) 8 2 * 4 .3 8 9 7 5 .0 5 2 0 6 ,5 7 3 4 ,7 6 1

mr 3 .1 0 8 2 3,3 * * 7 3 . 5 5 2 8 3 ,7 3 2 3 3 ,8 8 ) 1 . 4 , 0 0 5 9 4 , 1 0 0 0 4 . 1 6 5 5 4 , 2 0 2 6 4,2111 4 1 9 1 2 4 ,1 * 2 7 4 ,0 6 5 8 3 ,9 6 0 ) 3 ,8 2 6 * 3 .6 6 3 9 3 ,4 7 3 0 3 , 2 5 ) 5

T _ 50 -1609 1 4 ,9 5 -1 4 0 7 13 U ) 12,88 12. * 8 12.20 12,00 1190 1187 1 1 .9 3 1207 1 2 ,3 0 1 2 .6 3 1 3 .0 7 1365 1**0 1 5 ,3 7
'o m ji

Tabela 85
D IZ n m Tn P
35 5.131 2 2.566 19.49 1.46
40 50.662 15 3.377 14.81 1.70
45 141.123 41 3.442 14.53 1.53
50 319.948 104 3.076 16.25 1.24
55 520.340 148 3.516 14.22 1.27
60 511.022 136 3.758 13.30 1.25
65 207.566 49 4.236 11.80 1.31
70 72.904 17 4.288 11.66 1.23
75 16.658 5 3.332 15.01 0.89
80 15.833 2 7.917 6.32 1.98
85
90 2.873 1 2.873 17.40 0.63
105 5.319 1 5.319 9.40 1.01

6.4.1.3 U t v r đ i v a n j e gubitka na p r i r a s t u

Veličina volumnog prirasta zavisi ponajviše o debljinskom prirastu. Stoga

ćemo ovaj posljednji komparirati u oba kolektiva i prikazati to grafički na
si. 110.

234
 Na toj slici puna linija označuje izmjereni debljinski prirast u prvom, a
crtkana linija izmjereni debljinski prirast u drugom kolektivu.
Manji debljinski prirast u drugom kolektivu možemo pripisati imeli, jer
drugih ozbiljnih zaraza u toj sastojini nije bilo za vrijeme naših istraživanja.
Kad drugi kolektiv ne bi bio zaražen imelom, njegov bi prirast bio veći.
Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju stabla drugog kolektiva prirašćivala
isto onako kao stabla prvog kolektiva, jer se radi o istoj sastojini i istim eko­
loškim prilikama i jer su stabla obaju kolektiva međusobno izmiješana u
odjelu V II, l,f.
Prihvatimo li tu pretpostavku, onda možemo izračunati veličinu ( B t). Iz
tab. 86. vidimo da (B ^ iznosi 30.62 m3 ili 1.66 m3 po jednom hektaru.*

B, = 30.62 m3 ili 1.66m3/ha

P2 = 6.56 m3/ha + 1.66 m3/ha = 8.22 m3/ha.

mm

1C 20 30 U ) 50 M 70 SO cm

SI. 110. Prosječni godišnji debljinski prirast jelovih sta­

bala zdravih (1 ) i zaraženih im elom (2 ) u odjelu B elevine■
VI I , 1, f, fakultetske šumarije Zalesine. M jereno lje ti god.
1954. (o rig .)

Poznavajući ( B ) i (B t) možemo izračunati gubitak prirasta na jelovim

stablima koja su zaražena imelom. Taj gubitak (G ) iznosi:

G = 8.22 m3— 7.90 m3 = 0.32 m3/ha

G = 1.66 m3— 1.34 m3 = 0.32 m3/ha

* Napominjemo da u prvom kolektivu ima jelovih stabala samo do 75 cm

prsne debljine. Stoga na 4 stabla, deblja od 75 cm, u drugom kolektivu nije mogla
biti primijenjena spomenuta pretpostavka, nego je za ta stabla uzet u račun njihov
stvarni prirast.

235
 To znači da je u odjelu V II, l,f, prirast jelovih stabala koja su zaraženi
imelom, smanjen za 19%, ili okruglo za jednu petinu.

Tabela 86

godišnji volumni
debljinski prirast srednjeg broj stabala u
stepen jelovog stabla u drugom kolek­ B,=ZxN
prvom kolektivu tivu (N )
(Z)
cm m3 m3
25 0,0202
30 0,0278
35 0,0348 2 0,07
40 0,0407 15 0,61
45 0,0474 41 1,94
50 0,0531 104 5,52
55 0,0579 148 8,57
60 0,0634 136 8,62
65 0,0667 49 3,27
70 0,0692 17 1,18
75 0,0707 5 0.35
80 2 0,30
85
90 1 0,06
95
100
105 1 0,13
Ukupno 521 30,62
Po 1 ha 28 1,66

Napominjemo da u odjelu V II, l , f nije bilo suhih jelovih stabala za vri­

jeme naših istraživanja, nego su pojedine jele, njih oko 15%, bile zaražene
imelom, i to tako da je na većini stabala bio samo po jedan imelin grm, a na
manjem broju stabala bila su po dva, po tri, pa i više imelinih grmova.

6.4.2 Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar

Napadaji gubara (Lymantria dispar, L.) vrlo su česti u našim šumama,

štete, koje od toga nastaju, jesu višestruke. Oslabljena je biološka otpornost
šume, stvorena je mogućnost za sekundarne napadaje, smanjen je prirasni
potencijal stabala itd. itd.

236
 Napadnute sastojine ili su potpuno ili su djelomično obrštene. Zbog toga
dolazi do gubitka u proizvodnji drvne supstancije. Za šumsko gospodarstvo
je važno da se utvrdi koliki su ti gubici. Stoga ćemo ovdje pokazati kako se
može izračunati gubitak na prirastu, koji nastaje zbog napadaja gubara.

6.4.2.1 P o k u s n i objekt

U proljeće god. 1956. zabilježen je jaki napadaj gubara. Jedan dio lipovljan-
ske šumarije gubar je obrstio mjestimice potpuno a mjestimice djelomično.
U onom dijelu šume, gdje je gubar obrstio hrast lužnjak do gola, izabrali smo
jednu mješovitu sastojinu kao pokusni objekt za istraživanje. To je odsjek
150/a, gospodarske jedinice »Josip Kozarac« u šumariji Lipovljani. Uzgred
spominjemo da u toj sastojini gubar nije obrstio lišće ostalih vrsta drveća.
Odsjek 150/a je 75-godišnja mješovita sastojina u kojoj su pojedine vrste dr­
veća po drvnoj masi ovako zastupane:

hrast lužnjak sa 56%

poljski jasen sa 25%
obični grab sa 14%
nizinski brijest sa 2%
ostale vrste sa 3%

Površina odsjeka 150/a iznosi 14,82 ha. Ta je površina kontrolirana di­

rektnim mjerenjem na terenu.
Sastojina u odsjeku 150/a ubraja se među lijepe mješovite, nizinske šume.
Gornja etaža sastojine sastavljena je od hrasta lužnjaka, poljskog jasena s
pokojim nizinskim brijestom. Grab s ponešto potisnutog jasena i brijesta čini
donju etažu koja je dobro razvijena. Sastojina je uglavnom lijepa uzrasta, te
u njoj ima vrlo dobrih stabala hrasta lužnjaka s dobro razvijenom krošnjom.
U tab. 87. navedeni su podaci o broju stabala u odsjeku 150/a. Iznad 10
cm prsnog promjera sva su stabla izmjerena i svrstana u debljinske stepene
po 2 cm. U svemu ima 766 stabala po hektaru iznad 10 cm prsnog promjera, i
to 186 stabala hrasta lužnjaka, 103 stabla poljskog jasena, 410 stabala običnog
graba, 40 stabala nizinskog brijesta i 27 stabala ostalih vrsta drveća. Drvna
masa po hektaru iznosi: 190 m 3 hrasta lužnjaka, 84 m3 poljskog jasena, 46 m3
običnog graba, 10 m3 nizinskog brijesta i 10 m3 ostalih vrsta drveća.
Hrast lužnjak kubicirali smo po E m r o v i ć e v o j tarifi br. 12. Drvnu
masu poljskog jasena utvrdili smo na temelju P l a v š i ć e v i h jednoulaznih
tablica drvnih masa za I bonitet. Grab i ostale vrste drveća kubicirali smo po
š u r i ć e v i m tablicama za II bonitet bukve. Za kubiciranje nizinskog bri­
jesta upotrijebili smo P l a v š i ć e v u jednoulaznu tablicu drvnih masa za
I bonitet poljskog jasena.
Podaci u tab. 87. dobiveni su mjerenjem svih stabala u sastojini počevši
od 10 cm prsnog promjera na više. Mjerenje je izvršeno u zimi god. 1957. tako
da inventura nosi naziv M 1957.
Iz svega iznesenog vidi se da se sastojina u odsjeku 150/a nalazi na odlič­
nom bonitetu. Struktura po broju stabala te sastojine prikazana je na si. 56.

237
Tabela 87

, B R O J S T A B A L A
Sumorijo Lipov/jani; oc/sjek -150/a;pov i4,82 ho
i------------------
V R S T A D 3 V £ Ć A
BCBIJmK! 0£&L31HSK!
S T E P iN
h ra st p o ljsk i o b ic n i n iz in s k i stepen
o sta/ o
lu ž n ja k ja se n grab b r ije st
Cm cm
t< 3 3 u 5 6 7

40 27 -16 4 7 91, 427 48 40

42 24 39 4 254 4 00 44 12
44 59 ¿2 987 7U 45 44
16 99 53 756 67 37 16
18 4 20 79 ¿69 54 44 48
20 204 1 25 34 6 42 69 20
22 745 4 33 4 79 34 56 22
24 2 1*4 4 33 445 20 56 24
26 24 3 41.9 55 48 26 26
26 253 4 34 20 47 22 26
30 248 -14 5 44 46 42 30
32 239 4 00 6 6 9 32
34 -185 98 2 42 9 34
36 4 68 66 4 2 2 36
36 -I -16 65 2 38
40 83 37 4 ■4 4 40
1,2 72 35 3 4 42
44 49 23 44
46 3-1 49 4 4 46
1,6 25 23 48
50 49 42 50
52 6 40 52
51, 3 4 54
56 6 1, 56
58 4 6 58
60 2 2 60
62 2 4 62
61, 4 64
66 66
68 4 68
70 70
72 72
74 4 74
76 4 76
UKUPNO: 2752 '1527 6076 590 399 UKUPNO

Po ho 486 403 410 40 27 Po ho

UKUPAN aao.7 s t a b a la PO H C K TAPU : 766
 Ó.4.2.2 M e t o d a rada

Na početku god. 1958. izbušili smo P r e s s l e r o v i m svrdlom u odsjeku

150/a 383 izvrtka sa 383 hrastovih stabala i 180 izvrtaka sa 180 jasenovih sta­
bala. Svaki je izvrtak analiziran, i to tako da je posebno izmjerena širina goda:

1. u god. 1955;
2. u god. 1956;
3. u god. 1957;

4. za god. 1954, 1953, 1952, 1951. i 1950. zajedno kako je to shematski pri­
kazano na si. 88. str. 136.
Prema tome je na svakom izvrtku izmjeren godišnji debljinski prirast
s jedne strane stabla u godinama: 1955, 1956, 1957. Pored toga je izmjeren
petgodišnji debljinski prirast s jedne strane stabla za periodu od 1950— 1955.
Na temelju analize izvrtaka dobili smo podatke o tome kako su hrast
lužnjak i poljski jasen prirašćivali u debljinu u pojedinim godinama. Ti su
podaci svrstani u tab. 88.
S pomoću godišnjeg debljinskog prirasta izračunali smo godišnji volumni
prirast (P ) po M e v e r o v o j diferencijalnoj metodi u pojedinim godinama.

Tabela 88

D Dvostruka prosječna širina goda ili godišnji debljinski prirast u cm

D
u pojedinim godinama
cm hrast lužnjak poljski jasen cm
1955. 1956. 1957. 1950-55. 1955. 1956. 1957. 1950-55.
14 0,120 0,100 0,060 0,092 0,146 0.200 0,220 0,162 14
16 0,320 0,230 0,140 0,480 0,144 0,176 0,140 0,168 16
18 0,248 0,132 0,152 0,224 0,186 0,182 0,172 0,238 18
20 0,238 0,146 0,108 0,240 0,154 0,150 0,150 0,200 20
22 0,254 0,182 0,130 0,264 0,166 0,194 0,206 0,216 22
24 0,298 0,174 0,136 0,288 0,186 0.180 0,156 0,212 24
26 0,392 0,250 0,222 0,386 0,174 0,160 0,150 0,192 26
28 0,420 0,268 0,222 0,424 0,162 0,158 0,132 0,178 28
30 0,452 0,290 0,236 0,442 0,196 0,176 0,128 0,204 30
32 0,478 0,308 0,262 0,454 0,184 0,194 0,168 0,204 32
34 0,516 0,330 0,304 0,520 0,202 0,258 0,200 0,246 34
36 0,604 0,388 0,340 0,584 0,236 0,216 0,224 0,258 36
38 0,596 0,384 0,340 0,596 0,214 0,214 0,176 0,266 38
40 0,700 0,460 0,384 0,680 0,220 0,230 0,190 0,288 40
42 0,682 0,458 0,432 0,674 0,216 0.206 0,186 0,266 42
44 0,728 0,490 0,480 0,776 0,176 0,164 0,164 0,244 44
46 0,762 0,464 0,482 0,762 0,174 0,202 0,174 0,212 46
48 0,722 0,444 0,422 0,720 0,234 0,256 0,214 0,274 48
50 0,616 0,460 0,470 0,696 0,226 0,206 0,206 0,256 50
52 0,668 0,452 0,408 0,762 0,350 0,360 0,320 0,328 52
54 0,724 0,504 0,432 0,740 0,360 0,540 0,380 0,404 54
56 0,740 0,440 0,480 0,720 0,200 0,200 0,200 0,184 56
58 0,520 0,360 0,400 0,600 0,394 0,354 0,240 0,338 58
60 0,760 0,594 0,520 0,774 --- _ _ _ 60
62 0,760 0,420 0,400 0,700 0,260 0,300 0,260 0,320 62
 Gubitak na prirastu (G 1956) u god. 1956. izračunali smo po ovim jedna­
džbama:
*-*1956 = P1955--- P )956

p/ _ 1*1950 - 1955 p
11956 — c
------- “
------------ 1956

G1956 označuje gubitak na godišnjem volumnom prirastu u god. 1956; P1935

označuje godišnji volumni prirast u god. 1955> Pl956 j e godišnji volumni prirast
P -
u god. 1956; —”■"1955 označuje srednji godišnji volumni prirast u periodi od
god. 1950— 1955.

!*
ii

1 I s j I 1 I S I i I I I S I I S I I I 1
SI. 111. Prosječna širina goda u pojedinim godinama za hrast lužnjak u šum ariji
Lipovljani, odsjek 150/a (o rig .)
 Navedene formule definiraju gubitak na volumnom prirastu u god. 1956,
koji je nastao od gubareva napadaja., uz uvjet, da u god. 1956. nije bilo
drugih napadaja ili štetnih utjecaja, kao što su npr. sušne periode i ostalo.
Zato ćemo priraste u pojedinim godinama isporediti s klimatskim faktorima
(oborinama i temperaturom), izmjerenim u meteorološkoj stanici Lipovljani.

i —r

SI. 112. Prosječna širina goda u pojedinim godinama za poljski jasen u šum ariji
Lipovljani, odsjek 150/a ( orig.)

241
 U prvoj formuli uzeta je kao baza godišnji prirast u god. 1955. ( P 1955 ), jer
u toj godini nije gubar napao sastojinu u odsjeku 150/a, a ni drugi štetni
utjecaji nisu zabilježeni te godine. Druga formula dat će sigurniji rezultat, jer
je u njoj za bazu uzet godišnji volumni prirast u prosječnom iznosu za pe­
riodu od god. 1950— 1955.

6.4.2.3 R e z u l t a t i

Rezultati mjerenja i analize o prosječnoj širini goda u pojedinim godi­

nama prikazani su na si. 111. za hrast lužnjak, a na si. 112. za poljski jasen.
Na temelju podataka iz tab. 87. i 88. pa uz pomoć E m r o v i ć e v e tarife
br. 12 izračunali smo po M e y e r o v o j diferencijalnoj metodi godišnje vo-
lumne priraste za hrast lužnjak u pojedinim godinama:

P1955 = 104,09 m3 ili 7,03 m3/ha

P1956 = 68,41 m3 ili 4,62 m3/ha

P 1957 = 59,04 m3 ili 3,98 m-’/ha

^ 1950-1955 = 103,74 m3 ili 7,00 m3/ha

(prosjek)

Gubitak na prirastu (G ) hrasta lužnjaka u god. 1956. iznosi:

G 1956 = 104,09 m3— 68,41 m3 = 35,68 m3 ili 2,41 m3/ha

G'i956 = 103,74 m3— 68,41 m3 = 35,33 m3 ili 2,38 m3/ha

N a temelju podataka iz tab. 87. i 88. pa uz pomoć P l a v š i ć e v e jedno-

ulazne tabele drvnih masa za poljski jasen na I bonitetu, izračunali smo godi­
šnje volumne priraste za poljski jasen u pojedinim godinama:

P1955 = 17,69 m3 ili 1,19 m3/ha

P1956 = 18,10 m3 ili 1,22 m3/ha

P1957 = 15,88 m3 ili 1,07 m3/ha

P 1950-1955 = 20,54 m3 ili 1,39 m3/ha

(prosjek)

Prema spomenutim formulama gubitka na prirastu poljskog jasena u

god. 1956. praktički nema, što je u skladu s našim očekivanjima, jer god. 1956.
jasen nije bio napadnut.

6.4.2.4 R a z m a t r a n j e dobivenih rezultata

Oscilacija izmjerenog godišnjeg volumnog prirasta po hektaru u pojedi­

nim godinama bila je ovakva:

242
 O dsjek 150/a, šu m arija L ip o vlja n i

godina hrast lužnjak poljski jasen

(1950—1955) 7,0 m3 1,4 m3
(prosjek)
1955 7.0 m3 1.2 m3
1956 4,6 m3 1.2 m3
1957 4.0 m3 1,1 m3
Iz tih se rezultata jasno razabira štetno djelovanje gubara u proizvodnji
drvne mase odsjeka 150/'a, gdje je gubar god. 1956. napao hrast lužnjak, a
poljski jasen iste godine ostao je ondje pošteđen. Prirast hrasta lužnjaka pao
je za preko 30% poslije napadaja gubara.
Premda je djelovanje gubara tako evidentno, ipak se postavlja pitanje:
možemo li izračunani gubitak na prirastu drvne mase pripisati jedino napa­
daju gubara?
Kako u god. 1956. nisu zabilježeni, osim gubara, drugi štetni napadaji u
odsjeku 150/a, posegnuli smo za podacima meteoroloških stanica o tempera­
turi i oborinama. Napominjemo da smo za god. 1950. i 1951. uzeli podatke
meteorološke stanice Slavonski Brod, jer u tim godinama lipovljanska meteo­
rološka stanica nije još radila.
Iz tab. 89. i 90. vidimo da je u Lipovljanima god. 1955. bila nešto povolj­
nija za vegetaciju, nego god. 1956. U god. 1955. bilo je za vrijeme vegetacije
oko 70 milimetara više oborina negoli u god. 1956. Prema tome, gubitak na
prirastu izračunan po formuli ne mora biti samo rezultat napadaja od gubara,
nego se može pripisivati nepovoljnijim klimatskim prilikama u god. 1956. No
razlike u oborinama u god. 1955. i 1956. nisu jako osjetljive, te poljski jasen
nije pokazao smanjenje prirasta u god. 1956.
Druga formula je u svakom slučaju sigurnija, toliko više što se prosječna
količina godišnjih oborina u vrijeme vegetacije za periodu od god. 1950— 1955.
(404 mm) gotovo slaže s količinom godišnjih oborina za vrijeme vegetacijske
periode u god. 1956 (392 mm). A kako smo po jednoj i drugoj formuli dobili
gotovo isti rezultat (G ,^ = 2,41 m3/ha i G'i956 = 2,38 m3/ha), čini se da se utvr­
đeni gubitak na prirastu može pripisati gubaru.
Iz naših se rezultata vidi da je god. 1956. gubar prouzrokovao smanjenje
produkcije drvne mase za preko 30% u odnosu na produkciju u god. 1955 (ili
u odnosu na prosječni prirast za periodu od god. 1950— 1955).
Apsolutni gubitak na prirastu iznosi 2,4 m3 drvne mase hrastovine koja
je izgubljena na sedamdesetpetgodišnjim hrastovim stablima odsjeka 150/a.
Prema tome je u spomenutoj sastojini izgubljeno oko 8.000 dinara po jed­
nom hektaru u god. 1956.
Nije potrebno isticati da će u čistim hrasticima taj gubitak biti nekoliko
puta veći; taj će gubitak biti još veći u sastojinama koje nisu tako vitalne kao
odsjek 150/a.
Oscilacija prirasta u pojedinim godinama nam pokazuje da je u god. 1957.
prirast bio najmanji, kako za hrast lužnjak, tako i za poljski jasen. Kako to
protumačiti? To smanjenje se nemože pripisati klimatskim faktorima, jer
je u toku 1957. za vrijeme vegetacijske periode zabilježeno više kiše negoli
u prethodnoj godini (vidi tabelu 89). Pored toga treba imati pred očima, da
je u proljeće 1957. godine cijelo područje lipovljanske šumarije bilo zama-

243
Tabela 89

PODACI O O B O R IN A M A
( L IP O V L J A N I )

G O D IN E
P ro s ja k
M JESECI 4950 4954 4952 4955 4954 4 9 5 0 -5 4 4955 4956 1957
M JESEČ N A K O L IČ IN A O B O R IN A u mm

/ 70 25 75 43 34 49 38 49 47

// 35 82 44 98 57 63 95 78 62

III 20 64 33 3 62 36 73 42 22

IV 90 53 32 64 442 70 39 59 55

V 23 62 55 406 475 84 404 424 95

V! 47 99 37 433 294 446 73 437 26

VII 34 03 9 18 60 46 442 37 65

vm 8 27 25 74 54 36 92 34 404

IX 56 29 94 I 39 45 52 44 4 87

X 443 24 408 45 65 6A 494 72 63

XI 408 68 92 47 45 66 47 85 40

X« 40-1 40 205 32 73 90 78 89 27
Ukupno godišnje
672 650 606 669 4073 772 983 777 690
mm
Ukupno
z a vrijem e ve g e i 225 353 249 464 737 m 464 392 429
p e rio d e - m m

Tabela 90

PODACI 0 TEMPERATURI
( L IP O V L J A N I)

GOD/NE
P ro s je k
MJESECI 4950 4954 4952 4953 4954 4950 - 5A 4955 4956 4957
SREDNJA M JE S E Č N A TE M PE R A TU R A u °L

/ -3,0 3.A 0.2 -0,2 -5,2 -4,0 4.2 3,4 •2,9

II 2/ %4 4.2 4,0 -5,0 0,9 8.5 6£

III 7,4 7,2 SA 6,7 7,4 6,8 3.A 2,6 8,9

IV 42,4 44,A 44,8 42,8 9.0 42,4 8,9 44.0 44,0

V 18,0 46,5 45,3 44,8 44 8 45.9 4A.6 45,8 42,9

VI 24,5 49,7 20,1 49A 20.5 20,3 48,7 47,7 24.4

V* 24,A 20,3 23,7 22,4 49,5 22.0 20,3 21,4 24,7

vm 23,0 24.6 24,2 49,4 20.4 24.6 49.0 208 49,5

IX 47,8 48,0 46,4 47.6 18,4 47.5 46.3 17,8 45,7

X 9.5 40,0 44,8 43,4 44,0 44,4 10.8 44,2 40,9

XI 7,0 8,2 S,4 3.3 5,4 6,0 4.5 2.4 6,9

XII 3,4 2,9 0,8 4,4 3,9 2,4 4,4 - 0,6 4,6
P ro s je č n o g o d
42,0 42,0 44,6 40,9 40,0 44,3 40,5 9.6 44,2
Tem peraturo u °C
P rosječn o Temp.
z o vrijem e vegef 49.5 47,9 49,4 47,5 47,0 482 46,3 47,4 47,0
p e rio d e u °C
gljeno DDT-om iz aviona, te nisu zabilježena brštenja. po gubaru. Prema
tome se čini, da se štetno djelovanje gubara ne očituje samo u jednoj nego
i u drugoj godini iza napadaja. Gubitak na proizvodnji drvne mase u 1957.
još je veći u odnosu na prosječni godišnji prirast za periodu 1950— 1955, te
doseže iznos od 40%. Smanjeni prirast jasena u 1957. godini može se protu­
mačiti napadom jasenove pipe u toj godini.
Na temelju toga mogli bi zaključiti, da se štetne posljedice na stablu
očituju jače godinu dana poslije napadaja, što je razumljivo, ako imamo na
umu, da godišnji prirast ponajviše zavisi od količine prošlogodišnjih rezervnih
materija. No taj problem zaslužuje, da se dalje istražuje i ispituje.
 SEDMI DIO

7 POVEĆANJE PRODUKCIJE PRIMJENOM VRSTA DRVEĆA BRZOG RASTA

I VELIK O G PRIRASTA

Na osnovu podataka o površini i prirastu naših šuma, koje smo donijeli

u poglavlju »Prirast šuma u svijetu i u našoj zemlji«, jasno se ocrtava stanje
šuma u Jugoslaviji. Cjelokupna šumska površina FNRJ može se razvrstati u
tri grupe:

— ekonomske šume d o b r o g p r i r a s t a u ko­

jima se vrši redovno gospodarenje na površini od 6,1 milijuna ha
— šikare, opustošene i degradirane šume s v r l o
m a l i m p r i r a s t o m na površini od 1,7 milijuna ha
— neobrasle šumske površine (krš, goleti, itd.) b e z
p r i r a s t a na površini od 1,9 milijuna ha

ukupno: 9,7 milijuna ha

Iz tog stanja jasno se razabira naša šumarska stvarnost i naša problema­

tika. Ona se sastoji u ovom:

— i n t e n z i v n a n j e g a i i n t e n z i v n o go­
s p o d a r e n j e u postojećim ekonomskim šu­
mama na površini od 6,1 milijuna ha
— m e l i o r a c i j a šikara, o p u s t o š e n i h i
d e g r a d i r a n i h š u m a na p o v r š i n i od 1,7 milijuna ha
— p o d i z a n j e i r e s t a u r a c i j a š u m a na
neobraslim šumskim terenima u
površini od 1,9 milijuna ha

U rješavanju te problematike treba voditi računa o našim potrebama kako

danas, tako i ubuduće. U tom smislu važna je činjenica da između nacionalnog
dohotka i potrošnje industrijskog drva postoji korelacija. Drugim riječima,
krivulje potrošnje industrijskog drva i povećanja nacionalnog dohotka jesu
paralelne. S obzirom na brzi tempo povećavanja nacionalnog dohotka u FNRJ,
potreba za industrijskim drvom naročito se ističe.
Evo što je o tome rekao G l e s i n g e r na 5. svjetskom šumarskom kon­
gresu u Seattlu, god. 1960.

247
 »Od 11 zemalja s najvećim dohotkom po glavi nijedna zemlja ne troši
manje od 500 m3 industrijskog drva na 1.000 stanovnika. Šest od tih zemalja
troše više od 1.500 m3 na 1.000 stanovnika. Ali s druge strane od dvadesetak
zemalja s niskim dohotkom — za koje su procjene vjerodostojne — gdje je
dohodak po glavi manji od 100 dolara, nijedna zemlja ne troši 100 m3, a samo
5 zemalja troše više od 50 m3 na hiljadu stanovnika.

Nijedna nerazvijena zemlja, koja je odlučila da razvije svoju privredu

nema izgleda da će postići srednji nivo — da ne govorimo o visokom nivou —
ako se njena potrošnja industrijskog drva po stanovniku ne digne na jedan
izdašan način u odnosu na malene količine drva, koje se sada troše u tim
zemljama. Jedan od glavnih razloga za to leži u porastu prosvjetnih potreba
koje su osnovica privrednog progresa; potražnja bit će povećana porastom
pučanstva (demografskom ekspanzijom).«

SI. 113. Šumski rasadnik četinjača u Jaski

Potražnja papira i kartona u svijetu iz dana u dan sve više raste. U svjet­
skom prosjeku porast potrošnje papira i kartona iznosi oko 4% na godinu.
Ako uzmemo u obzir da naša zemlja po potrošnji papira spada među zadnje

248
evropske zemlje, onda se opravdano može pretpostaviti da će porast potrošnje
papira i kartona u našoj zemlji u najmanju ruku ići uporedo sa svjetskim
porastom potrošnje.
Imajući pred očima konkretno stanje naših šuma sa slabim prirastom
(u prosjeku oko 2 m3/ha) i povećanu potrošnju industrijskog drva, nameće
se potreba da se šumska produkcija poveća. U tom pogledu odigrat će veoma
važnu ulogu vrste drveća brzoga rasta i velikog prirasta. Zato ćemo ovdje
opisali i detaljnije obraditi neke najvažnije vrste brzog rasta, koje dolaze u
obzir za introdukciju. To su Pinus radiata, zelena duglazija, američki boro-
vac, eukalipti i topole.

7.1 PINUS RADIATA, DON. ILI PIN U S IN SIG N IS, DOUGL.

U projektu o razvoju Mediterana FAO* među vrstama drveća brzog rasta

na prvom se mjestu spominje Pinus radiata, Don. odnosno Pinus insignis,
Dougl. Kao primjer uspješno podignutih kultura toga bora ističe se španija,
gdje su te kulture zauzele velike površine obradive zemlje i pašnjaka. Danas
u Španiji zauzimaju kulture P. radiatae preko 60.000 ha unatoč zakonskim
ograničenjima prema kojima nije dopušteno saditi drveće na obradivoj zemlji.
Stabla Pinus radiatae dobro rastu; potražnja za drvom tog bora je velika, te
je P. radiata postao ondje sirovina drvne industrije. U sjevernoj Španiji taj
bor daje dva puta veće prihode od prihoda kukuruza i lucerne, a tri puta veće
od prihoda pašnjaka.
Premda ima vrsta drveća koje su povoljnije za pošumljavanje u Medite­
ranu od P. radiatae, ipak nam se činilo interesantnim i potrebnim da priku­
pimo neke detaljnije podatke o tom boru koji bi možda mogao doći u obzir
u našem Mediteranu — bilo direktno, bilo križan s nekim drugim borom —
jer on pripada među vrste drveća najbržeg i najvećeg prirasta. To najbolje
svjedoče krivulje na si. 114. i 115.

Evo podataka o Pinus radiati, koje smo sabrali iz publikacije FAO »Choice
of tree species«, god. 1958.
P r i r o d n o r a s p r o s t r a n j e n j e . U svom prirodnom nalazištu Pi­
nus radiata je nađen u sastojinama koje su rasute na obroncima i grebenima
uzduž 208 km uskog pojasa, što se pruža 10 do 11 km u unutrašnjost od Kali-
fornijske obale između Pessadoro i San Simeon Bay (SAD ). L i n d s a y
(1932) opisuje tri takva nalazišta — jedno od nekih 208 ha kod Swantona,
22 km zapadno od grada Santa Cruz na 37° geografske širine. To je najsje­
vernije nalazište tog bora. Drugo nalazište kod Cambrie — na 35,5° geografske
širine — najjužnija je tačka prirodnog rasprostranjenja na kopnu; to nala­
zište zauzima nekih 810 do 1.210 ha. Oko 144 km od tog nalazišta n& sjever
kod Montereya — na 36,5° geografske širine — nalazi se najveća šuma s po­
vršinom od neko 2.425 ha. Po tom nalazištu dobio je Pinus radiata svoje ime
»Monterey pine«. Borovi u Cambriji imaju veće češere, kraće i glade iglice,
i uže krošnje od Pinus radiatae u ostalim nalazištima. Zbog toga je G. G o r-
d o n god. 1875. mislio da je to Pinus insignis macrocarpa. No L i n d s a y je

* FAO: Proiet de developpement mediteraneen Rome 1959.

249
našao u Montereyu veliki broj različitih forma P. radiatae s debelim granama,
s finim granama, s kraćim iglicama, s dugim iglicama, s dugim češerima,
s malenim češerima, ali nije mogao dovesti te karakteristike u korelacijsku
vezu.

SI. 114. Razvoj srednjeg sastojinskog prom jera na srednjem

bonitetu (F A O )

Na otocima Santa Rosa i Santa Cruz — na 34° geografske širine — i na

otoku Guadaloup u Južnoj Kaliforniji nađena je varijeteta koju su nazvali
Pinus radiata var. binata, Lemmon. Stabla na otocima Santa Rosa i Santa
Cruz kasnije su nazvana Pinus remorata, Hartweg.
Fosilni ostaci pokazuju da je prirodni areal Pinus radiatae bio nekad veći
te se protezao uzduž obale Kalifornije dalje i prema sjeveru i jugu.
V l a ž n o s t . L i n d s a y navodi prosječne godišnje oborine u Montereyu
za vremenski interval od god. 1847— 1915. u iznosu od 424,4 mm s godišnjim
maksimumom od 761,5 mm i godišnjim minimumom od 183,9 mm; 70— 75%
oborina padne zimi u vremenu od decembra do marta; od maja do augusta
padne prosječno samo 18,3 mm. U Santa Cruzu prosječne godišnje oborine u
vremenskom razdoblju od 1878— 1918. iznosile su 703 mm. L i n d s a y smatra
da u sastojinama Pinus radiatae u Swantonu i Cambriji godišnji prosjek obo­
rina iznosi 760 do 890 mm. M a c D o u g a l daje prosjek od 500 mm za Carmel
u vremenskom razdoblju od 1911— 1924; to je prosjek, no godišnje varijacije
oborina kreću se od 236 do 640 mm.
U prirodnim nalazištima P. radiatae zrak je vlažan zbog blizine oceana
i utjecaja magle. Prosječni minimum relativne vlage u Montereyu u mje­
secu julu iznosi oko 60 do 70 posto. Gotovo jedna trećina dana u godini
je maglovita ili oblačna. Unatoč toj vlazi tlo na kojemu P. radiata raste tako
se jako isuši u sredini jula da prirast stabala (koji počne u sredini zime u
vrijeme velikih kiša) obično u julu prestane. No stabla, koja rastu na tlima
gdje se tlo tako jako ne isuši zbog vlage iz bližih izvora ili rijeka, mogu rasti
neprekidno cijele godine, dakako, ako to dopušta temperatura. Ipak P. radiata
ne uspijeva na vlažnim tlima.

250
 SI. 115. Razvoj drvne mase jednodobne sastojine na sred­
njem bonitetu (F A O )

Tl o . Pinus radiata nađen je na obalnim pijescima, na smirenim »dina­

ma« pa čak i na težim tlima koja sadržavaju rastvoreni granit. Dubina tla je
važna; najmanje 90 do 120 cm tla je potrebno da stablo postigne visinu od
30 do 36 m i debljinu od 150 do 180 cm u prsnoj visini. Na »dinama« stabla
rastu 12 do 18 m visoko s prsnim promjerom od 60 do 90 cm. Vlaga u tlu
je vjerojatno važnija nego kvaliteta tla. J e p s o n je (1910) našao najbrži
prirast mladih stabala na rastvorenom granitnom tlu s dovoljnom vlagom.
L i n d s a y (1932) smatra da su pjeskovita glinasta tla najpovoljnija.
T e m p e r a t u r a . Hladno strujanje s oceana na Kalifornijsku obalu
smanjuje ljetnu temperaturu mora i tako uzdiže mnogo magle koja opet sni-
zuje temperaturu na kopnu. Zbog toga ondje temperatura vrlo malo varira u
toku godine. Srednja temperatura zimi iznosi oko 10° C, a srednja ljetna tem­
peratura oko 14° C. Prema L i n d s a v u Pinus radiata počne ondje prirašći-
vati kod niže temperature negoli svi ostali zapadnoamerički borovi. M a c
D o u g a l (1936) našao je da prirast prestaje, iako u z e m lji im a d o v o ljn o

251
vlage, kad temperatura kambija padne ispod 8° C, što je zapaženo u Carmelu
u mjesecu decembru i januaru, kad je on vršio svoja istraživanja.
Od februara do juna, kad je prirast aktivniji, srednja temperatura varira
od 11° C do 16° C, a srednja dnevna temperatura se kreće između 17° C i 24° C.
Apsolutni minimum je — 4,4° C u Monterevu, — 6,7° C u Santa Cnuu, a apso­
lutna maksimalna temperatura ljeti nastaje najčešće u septembru, jer magle
obično snizuju temperaturu u junu, julu i augustu.
T o p o g r a f s k e p r i l i k e . Pinus radiata uglavnom raste na brežulj­
kastom terenu s najvišim nadmorskim visinama od 335 m i maksimalno
10 km daleko od mora. U područjima s jačim oborinama, u Swantonu raste
Pinus radiata na svim položajima, no u Montereyu i Cambriji protiv očeki­
vanja ne raste na suhim južnim ekspozicijama.
Svjetlosne p r i l i k e . Pinus radiata podnosi zasjenu više nego i
jedan drugi zapadnoamerički bor. Pomladak P. radiatae se često pojavljuje
u zasjeni, a kad mu se dade malo više svjetlosti, razvije se u guste grupe. U
nekim je sastojinama regeneracijom stvorena donja etaža, jer potisnuti po­
mladak i mladik mogu rasti polagano više godina.
Na vlažnim terenima Svvantona Pinus radiata uspijeva mjestimično pomi­
ješan s Pseudotsugom taxifoliom. Jasno je da duglazija može potisnuti bor,
no zbog vjetroloma i šteta od požara P. radiata može se na čistinama oslo­
boditi od duglazije i preteći je u rastu. L i n d s a y spominje jednu mješovitu
sastojinu, staru oko 50 godina, u kojoj je P. radiata oko 33,5 m visok, a dugla­
zija dapače i 40 m. Prsni promjeri su se kretali od 45 do 98 cm.
Svojstvo P. radiatae, da podnosi zasjenu, vrlo je važno za neke zemlje,
gdje je unesen. To omogućuje nenjegovanim sastojinama da se same očiste
od grana, ali to istodobno prouzrokuje čvoravo drvo.
O s j e t l j i v o s t n a f i z i č k e u č i n k e . Stabla uz morsku obalu često
se lome pa imaju prekinutu krošnju. No općenito uzevši P. radiata je otporan
prema vjetru, izuzevši na vlažnim i mekanim tlima. P. radiata dobro uspijeva
uz obalna morska područja. Pokazao se vrlo otporan prema posolici.
B i o t s k i f a k t o r i . Malo ima podataka o štetama životinja na P. ra-
diati. U arealu P. radiatae nema kunića, a od jelenske divljači, koja je ondje
zastupljena, nema znatnijih šteta. L i n d s a y (1932) spominje niz insekata
koji su nađeni na Pinus radiati; ipak je samo nekoliko insekata od većeg zna­
čenja za prirodne sastojine. Chermes pinicorticus uništava mlade sadnice;
Physokermes insignicola napada sadnice starije od 3 do 10 godina. Dendrocto-
nus valens, Ips plantographus i Pissodes radiata napadaju starija stabla i
prouzrokuju njihovu propast.
Gljiva Peridermium harknessii napada debla i grane mladih stabala te
gdjekad i propadaju.
R e g e n e r a c i j a i o s n i v a n j e . Pinus radiata fruktificira već u ranoj
dobi. Fertilni češeri mogu se vidjeti na sedmogodišnjim stablima, ali godišnji
plodovi redovito se nađu tek na 15— 20-godišnjim stablima u rijetkim sastoji­
nama, a nešto kasnije u gušćima. U većini slučajeva češeri ostanu na stablima
zatvoreni nekoliko godina; na sunčanim položajima oni se otvaraju nakon
jedne ili dvije godine. Računa se da ima oko 26.500 sjemenaka u jednom kilo­
gramu, sjeme klija 5— 6 tjedana nakon sadnje; procenat klijavosti je oko
70— 80. Sjeme od 10 godina starih češera dalo je vrlo dobre rezultate, no
svježe sjeme je općenito bolje.

252
 Prirodna regeneracija je nakon požara obilna. J e p s o n (1910) nabraja
612 biljaka na kvadratu sa stranicama od 305 cm. Kad se P. radiata jednom
primi, raste brzo — 1,2 do 1,5 m na godinu u visinu. J e p s o n je izmjerio vi­
sinski prirast od 4 metra u 6 godina. Zašiljene krošnje P. radiatae prirašćuju u
visinu sve do starosti stabala od 35 do 45 godina, kad se krošnje zaobljuju,
postanu plosnate i nepravilne. P. radiata nije vrsta drveća duga vijeka; u
Kaliforniji ima malo stabala koja su starija od 120 godina.
Na temelju opservacija u prirodnim sastojinama računa se da mlade
sastojine imaju oko 17.000 stabalaca po hektaru. L i n d s a y (1932) smatra
da bi broj stabala po hektaru trebao biti ovakav:

visina sastojine broj stabala po ha

9 — 12 m 3.700—5.000
21 —27 m 740— 990
27,5—33,5 m 490— 740

Pomladak, mladik i šibljak može rasti pod odraslim borovima.

Dr ug e s p e c i j a l n e osobine.
K o r i j e n o v s i s t e m . Pinus radiata ima jaki korijenov sistem koji
je vrlo dobro lateralno razvijen i raširen. M a c D o u g a l (1936) navodi da
je našao lateralno proširen korijenov sistem 20 metara daleko od osovine
stabla. U Montereyu korijenje rijetko kad ide dublje od 60 cm čak i na dubo­
kom tlu; ni kod mladih stabalaca ne zamjećuje se izrazita glavna žila srča-
nica. No u Cambriii ipak P. radiata pokazuje glavni korijen sve do starosti od
40 do 60 godina.
E k o l o š k a r a z m a t r a n j a . Pinus radiata je relikt koji je imao svoj
»klimaks« u Pleistocenu kad je zauzimao veći areal, no vjerojatno njegova
površina nije bila nikad jako velika. Govorilo se da on iščezava, ali L i n d-
s a y e v a istraživanja to nisu mogla potvrditi. Vjerojatno je da se prirodni
areal P. radiatae ne proširuje jer je ograničen na obalnu zonu klimatskim fak­
torima. U Monterevu i Cambrijl postoji »edafski klimaks«, koji je ograničen
na pješčanu glinu Elkhorn i Arnold serije te postepeno iščezava na težim
tlima. U području Swantona sa 760 do 890 mm godišnjih oborina P. radiata
raste ili u čistim ili u mješovitim sastojinama s Pseudotsugom taxifoliom ili
katkada s Pinus attenuatom, Lemm. U Montereyu Pinus radiata raste s Quer-
cus agrifolia, Nee, i to ili u donjoj etaži ili u smjesi sa stablima gornje etaže.
U Cambriji P. radiata raste u čistim sastojinama koje se odlikuju visokim,
uspravnim stablima (čak i 40 m ) uskih krošanja.
U p o t r e b a . Zalihe P. radiatae su u autohtonim šumama tako ograni­
čene da se drvo tog bora slabo iskorišćuje.
Glavna vrijednost prirodnih sastojina leži uglavnom u rekreativnoj i
estetskoj ulozi. Habitus tog bora je vrlo privlačan — u mladosti ima oblik
grma a lišće zeleno poput trave daje mu atraktivnu vrijednost. Pored toga P.
radiata pruža dobru zaštitu od vjetrova sa oceana.
Drvo je lagano i mekano, a žilavost mu mnogo varira. Sve do sredine X IX
st. upotrebljavalo se za daske, za gradnju mostova itd; izabrana stabla upo­
trebljavala su se za brodarsku građu. Služilo je i kao ogrjevno drvo, te je bilo
eksportirano iz područja Montereya pred stotinu godina. Jedna od glavnih
mana drva Pinus radiatae je čvoravost.

253
 U izgradnji novih stambenih kuća drvo P. radiatae prikladno je za sve
radove, uključujući gradnju; pored toga P. radiata služi u proizvodnji pulpe,
novinskog i ostalog papira.
P r o š i r e n j e P i n u s r a d i a t a e i z v a n p r i r o d n o g nal azi šta.
Pinus radiata je intenzivno sađen sjeverno sve do Vancouverskog otoka. U
Sierra Nevadi zimski mrazovi ga uništavaju. Uz Kalifornijsku obalu P. radiata
se sadi u dekorativne svrhe. Uočilo se da u područjima s visokom prosječnom
ljetnom temperaturom — višom od 32° C — borovi imaju slabi prirast i naro­
čit habitus: zasukana stabla kojima je glavno deblo obraslo iglicama.
Na istočnoj obali SAD, P. radiata ne uspijeva, jer ga ondje zima uništava.
Izvan Sjev. Amerike P. radiata je sađen vrlo daleko: u Južnoj Americi
(Braziliji, Urugvaju, Argentini, Čileu) u Evropi (na Britanskom otočju, u
Francuskoj, Španiji, Portugalu i Italiji) u Južnoj Australiji i u Novom Ze­
landu.
U Čileu ima oko 173.000 ha plantaža P. radiatae, koje služe u produkciji
pulpe i papira, pa u pilanskoj preradi (S c o 1 1, 1953). Nema mnogo podataka
o štetama na P. radiati, premda gljiva Diplodia pinea može biti opasna. R o-
b e r t s o n (1915) opisuje tretiranje prirodne regeneracije nakon sječe odra­
slih sastojina: prvim čišćenjem dvogodišnjih biljaka reducira se njihov broj
na 2.500— 3.000 po hektaru; drugo čišćenje se obavlja u dvanaestoj godini,
nakon čega ostaje oko 2.000 stabala po hektaru, a nakon trećeg zahvata — u
sedamnaestoj godini — ostaje po hektaru oko 1.500 individuuma; poslije toga
slijede još dva zahvata, svake pete godine, tako da u dvadeset sedmoj godini
ima oko 700— 900 stabala po hektaru.
U Evropi su najpovoljniji životni uvjeti za P. radiatu na sjevernoj i sje­
verozapadnoj obali Pirinejskog poluotoka; ondje su plantaže tako velike da
su opravdale izradu prirasno-prihodnih tablica ( E c h e v e r r i a i de P e d r o ,
1944). U tim tablicama navedeni su podaci za 5 bonitetnih razreda. Na I boni­
tetu u 25. godini predviđaju te tablice 780 stabala po hektaru sa srednjom
visinom od 31,6 m, srednjim prsnim promjerom od 27,9 cm i poprečnim godi­
šnjim prirastom u toj dobi od 22,6 m3/ha. Odgovarajuće brojke za V bonitet
za istu starost jesu: 1.480 stabala po hektaru, srednja visina 11 metara, srednji
prsni promjer 16,8 i poprečni godišnji prirast 11,6 m3/ha.
U jugozapadnoj Engleskoj M a r r i o t t (1943) piše o P. radiati, kao o
vrsti koja je otporna protiv vjetra i raste na površinama, izloženim utjecaju
vjetrova koji donose sol, gdje druge vrste drveća ne rastu; ipak P. radiata
trpi ondje od studeni i dima. Na dobrim, zaštićenim položajima plantaže
imaju poprečni prirast od 18 m3/ha u dobi od 26 godina; a u plantažama na
izloženim mjestima taj prirast doseže jedva 13 m3/ha. Drvo je usukano i grubo
tako da je P. radiata u Evropi mnogo više cijenjen kao vrsta drveća za za­
štitne i rekreativne nego za produktivne svrhe.
U Južnoj Africi pokušali su uzgajati P. radiatu na mnogim mjestima; naj­
bolji uspjesi su postignuti na terenima s godišnjim oborinama od 760— 890
mm, na dubokim i suhim glinenim tlima s nadmorskom visinom od 183— 366
m u jugozapadnim distriktima od Cape Province i na obalnom platou između
George i Humansdorpa. Srednja godišnja temperatura kreće se ondje od
.13— 18° C s prosječnim minimumom od 1,7 do 8° C i s prosječnim maksimu­
mom od 26,1 do 30° C. Na bregovima Amatole nedaleko od grada King Wil­
liam’s Town P. radiata raste dobro, ali je izvrgnut napadajima gljive Diplodia
pinea, naročito poslije oluja, koje su praćene tučom. Probitačno je saditi P.

254
radiatu na dobrim tlima. Prema C r a i b u (1947) stabla treba saditi u raz­
macima od 2,7 m i prorjeđivati ih od druge godine dalje, tako da u 25. godini
bude oko 310 stabala po hektaru na I bonitetu; C r a i b smatra da treba otpi­
liti postrane grane kako bi debla bila čista. Na II bonitetu predviđa C r a i b
u istoj starosti samo 270 stabala po hektaru. Na boljim stojbinama ophodnja
iznosi oko 30 godina, kad stabla postižu prosječno oko 38 cm debljine u prsnoj
visini i kad godišnji poprečni prirast dosegne iznos od 27,3 m3/ha. Na lošijim
bonitetima ophodnja je dulja; kreće se oko 40 godina.
Prosječna širina goda od 6,3 mm je povoljna s obzirom na čvrstoću i
kvalitetu drva za mnoge upotrebe, no čvoravost je velika mana, koja se može
ukloniti ako se već od rane mladosti otpile postrane grane na deblu.
Vrlo je praktičan vegetativni način razmnažanja (kao npr. u Novom Ze­
landu) s pomoću reznica sa dvogodišnjih biljaka.
U Južnu Afriku P. radiata unesen je god. 1870, no ozbiljnija veća pošum-
Ijivanja počela su kasnije. Danas ima ondje oko 18.000 ha što privatnih, što
državnih plantaža.
U Australiji je u prvo vrijeme P. radiata služio kao zaštita od vjetra, no
od god. 1877. počeo se saditi u proizvodne svrhe tako da danas ima ondje oko
40.500 ha tog bora od čega se tri četvrtine nalaze na jugoistočnom dijelu južne
Australije.
Prirodna regeneracija je dobra, ali neredovita, pa se čovjek ne može oslo­
niti na nju. Stoga se prakticira čista sječa u mjesecu decembru (ljeti) a nakon
izvršenog izvoza spali se sječina do mjeseca marta (u jeseni) i zasadi u mje­
secu junu. Na taj način štetočinja Hvlastes ater ne može se razvijati. Ako se
na sječini ostavi samo nekoliko potisnutih stabala ili ako sječina nije potpuno
spaljena, nove sadnice budu izložene ozbiljnom napadu od Hylastes ater. Pored
tog štetočinje, gljiva Diplodia pinea može biti također opasna ( A d a m , 1950).
F i e l d i n g i M i l l e t t (1941) spominju da u Cambriji, u Australiji —
na graničnim terenima tvrde gline, s godišnjim oborinama od 570 mm —
visina dominantnih stabala iznosi u dvadeset i šestoj godini jedva 21 m.
U Novoj Zelandiji bilo je zasađeno oko 220.000 ha P. radiatae. Mnoge
plantaže tog bora čine ondje bazu za integralnu industriju drva, pulpe, pa­
pira, rudnog drva, građevnog drva itd. P. radiata je sađen na suhim tlima
nadmorske visine od 450— 600 m s vrlo dobro raspoređenim oborinama, koje
na godinu dosežu prosječno oko 1.420 mm. Apsolutna minimalna temperatura
iznosi — 12° C, apsolutni maksimum je 32« C. Mnoge sastojine nisu čišćene, i
U r e (1949) navodi da je jedna takva sastojina — posađena god. 1918. u
razmacima od 1,8 X 1,8 m — dala nakon dvadeset i osam godina drvnu masu
od neko 700 m3/ha stabala debljih od 15,25 cm, što znači prosječni godišnji
prirast od neko 25 m3/ha debljih stabala. Postignuti prihod sastojao se od
500— 600 stabala po ha, koja su imala u prosjeku prsni promjer od 36,5 cm.
E l l i s (1925) spominje da su za P. radiatu u Novoj Zelandiji povoljne
oborine iznad 890 mm na godinu, smatrajući kao optimum prosjek od neko
1.100 mm uz uvjet da veći dio tih oborina padne zimi. Prema njemu u Novoj
Zelandiji je optimalna maksimalna ljetna temperatura za P. radiatu 21 do
29° C, a zimski minimum — 7° C; on ističe da bi taj bor mogao uspijevati čak
i u područjima gdje temperatura padne na — 18° C.

255
 Kunići i jelenska divljač čine prilične štete odgrizajući izbojke, no većina
biljaka se oporavi i dalje raste. Sirex noctilio nije samo sekundarni — kao
u Evropi ( R a w l i n g s , 1948) — nego je postao primarni štetočinja. On unosi
u svoje bušotine jednu vrstu gljive Stereum od koje često ugibaju napadnuta
stabla. Manje su opasni Armillaria mellea i Diplodia pinea.
Drvo iz nenjegovanih sastojina vrlo je grubo i čvoravo, no čvrstoća mu
je vrlo slična P. ponderosi, Dougl., pa se upotrebljava za različite konstruk­
cije, kutije, karton, a u novije vrijeme i za pulpu i papir.
Za vrijeme boravka u SAD vidjeli smo da Amerikanci živo nastoje proši­
riti areal P. radiatae. U tu svrhu npr. u Institutu za šumarsku genetiku u
Placervillu (Institute of Forest Genetices, Placerville, California) križaju P.
radiatu s P. attenuatom. Ovaj posljednji bor raste na mršavim, brdskim tere­
nima i ima mnogo širi areal od P. radiatae. Križanjem tih dvaju borova žele
dobiti bor brzoga rasta, koji bi se mogao unositi u područja gdje Pinus ra-
diata ne uspijeva.

7.2 Z E LE N A DUGLAZIJA

(Pseudotsuga taxifolia, var. viridis, Britt. ili P. Douglasii, Carr.)

Rod P s e u d o t s u g a pripada familiji P i n a c e a e a prema S e h e n -

c k u dijeli se po oblastima rasprostranjenja na ove vrste:

1. Zapadna Amerika
P s e u d o t s u g a t a x i f o l i a Britton
P s e u d o t s u g a m a c r o c a r p a Mayr

2. Japan
Pseudotsuga j a p o n i c a Beissner
Pseudotsuga W i l s o n i a n a Hayata

3. Kina (Jünnan)
Pseudotsuga s i n e n s i s Dode
Pseudotsuga F o r r e s t i i Graib

Najvažnija od tih vrsta je Pseudotsuga taxifolia, koja je prirodno najviše

rasprostranjena od svih vrsta duglazije. Proteže se u zapadnom dijelu SAD od
23. do 55. stupnja geografske širine. U toj velikoj oblasti prirodnog raspro­
stranjenja razvile su se pod utjecajem različitih klimatskih prilika mnogo­
brojne varijetete od kojih su najvažnije: »viridis«, »caesia« i »glauca«. Ovdje
ćemo se ograničiti na zelenu duglaziju: Pseudotsuga taxifolia var. viridis ili
Pseudotsuga Douglasii, Carr.
Zelena duglazija raste od prirode u umjerenim područjima sjeverozapad­
ne Amerike. Prirodno nalazište zelene duglazije proteže se od Britanske Ko­
lumbije do Meksika. U državama Oregon i Washington zelena duglazija je
dosegnula svoj maksimalni razvoj kako s obzirom na svoje dimenzije i brzinu
prirašćivanja, tako i s obzirom na kvalitetu drva. U tim državama oblast
zelene duglazije zauzima površinu od neko 9,7 milijuna hektara. Karakteri­
stike te oblasti jesu ispresjecani brdoviti tereni sa širokim plodnim dolinama.
Tla su šljunkovita, pjeskovita, glinasta, ilovasta sa svim mogućim kombina­

256
 cijama tih individualnih kategorija. Tla u brdima uglavnom su glinasta i
ilovasta, a u dolinama većinom šljunkovita i pjeskovita s različitim primje­
sama gline i ilovače.
Klima u državama Oregon i Washington vrlo je povoljna za rast četinjača.
Izuzevši pojedine planinske vrhunce, zime u toj oblasti su kratke i rijetko su
kad oštre. Na taj je način vegetacijska perioda duga i obično bez ljetnih i
zimskih ekstrema. Prosječna temperatura za vrijeme vegetacijske periode
kreće se oko 13,5° C. Godišnje oborine variraju od 500— 2.500 mm. Najveći dio
oblasti zelene duglazije ima godišnje oborine oko 1.000— 1.500 mm, ali u
srpnju, kolovozu i rujnu oborine su oskudne.
Premda zelena duglazija dominira u spomenutoj oblasti i raste u najrazli-
čitijim okolnostima, ipak se šume zapadnog Oregona i Washingtona sastoje i
od drugih vrsta drveća. Na obali Pacifika, gdje ima mnogo vlage zbog čestih
magla i obilne kiše sa Tihog oceana, rastu Tsuga heterophylla, Picea sitchen-
sis, a južnije Chamaecyparis Lawsoniana. U višim područjima, istočno od Pa­
cifika, nalazimo Thuju plicatu, Pinus monticolu i Abies nobilis. šume zelene
duglazije su čiste ili mješovite s malenom primjesom ostalih vrsta od kojih
su najčešće Tsuga heterophylla, Thuja plicata i Abies grandis.
Sastojine zelene duglazije u dobi od 10 godina imaju oko 2.200 stabala
po hektaru. Taj broj stabala padne najmanje na jednu polovinu u 30. godini.
U toj dobi veći dio stabala ima prsni promjer oko 30 cm. U dobi od 80 godina
broj stabala po hektaru kreće se oko 200; većina stabala je 60— 90 cm prsne
debljine. Najjača stabla dosežu visinu od 60 metara; debla su čista od grana
do polovine visine stabla.
Na sjeverozapadnom Pacifiku zelena duglazija je visoko, punodrvno sta­
blo, koje u starijoj dobi ima goleme dimenzije. Izuzevši kalifornijske sekvoje,
zelena duglazija je najviše stablo u sjeveroameričkim šumama. Stabla prsnog
promjera od 150— 180 cm i totalne visine od 75 metara mogu se naći u zrelim
šumama. Danas su već rjeđa stabla prsnog promjera od 240— 270 cm s total­
nom visinom od 80 metara.
U dobro obraslim sastojinama zelene duglazije postrane grane na deblu
se suše i otpadaju tako da debela stabla imaju obično lijepa debla, čista od
grana.
Mlade sastojine zelene duglazije u svom prirodnom nalazištu prilično su
otporne protiv bolesti i insekata.
Zelena duglazija regenerira se jedino sjemenom; nema izbojne snage iz
panja. Sjeme dozrijeva u augustu i septembru. Redovno svake treće ili četvrte
godine obilno fruktificira.
Korijenje zelene duglazije je duboko, no dubina zavisi o vlazi u tlu tako
da je na vlažnim tlima pliće pa ondje izolirana stabla vjetar lako izvaljuje.
Zelenu duglaziju često u Americi zovu »crvenom« ili »žutom jelom« zbog
boje i kvalitete drva. U jednom istom stablu mogu se naći dijelovi drva žute
i crvene boje. Obično je drvo iz centralnog dijela stabla crvene boje, a ono iz
perifernog dijela je žuto. Žuto drvo se smatra boljim i vrednijim zbog finoće
godova, bolje obradivosti i ljepše boje. Stvaranje crvenog drva pripisuje se
brzom prirašćivanju, a kako se tempo prirašćivanja smanjuje sa starošću,
to samo starija stabla imaju određeni dio žutog drva. Zbog toga mlade sasto­
jine zelene duglazije označuju obično kao »crvene jelove šume« za razliku
od starih šuma koje zovu »žute jelove šume«.

257
 Drvo zelene duglazije je vrlo cijenjeno u SAD, gdje se u velike primje­
njuje u građevinarstvu, stolariji i preradi. Gotovo sve stambene kuće na obali
Pacifika u SAD izgrađene su od drva duglazije, koje je vrlo dekorativno i
kvalitetno.
U oblasti zelene duglazije najbrži prirast je zabilježen na sjevernim, sje­
veroistočnim i istočnim ekspozicijama. Pored ekspozicije, na prirast zelene
duglazije utječe tlo. Najbrži i najveći prirast izmjeren je na dubokim, pjesko-
vito-glinastim tlima. Na tim tlima i navedenim ekspozicijama bilo je na godinu
oko 1.500 mm oborina. Uz manje oborine prirast je osjetljivo niži.
Skup svih ekoloških faktora (kvaliteta tla, ekspozicija, inklinacija, nad­
morska visina, oborine itd.) izražavaju u SAD s pomoću »site index«-a, što ga
definiraju visinom stabala u stotoj godini starosti. »Site index« odgovara
donekle našem pojmu boniteta. U oblasti zelene duglazije razlikuju 5 »site
index«-a ili 5 boniteta:
I .......................... 60 metara
I I .......................... 51
II I 42
I V 33 „
V .......................... 24 „
Na I bonitetu stabla u 100-godišnjoj sastojini visoka su 60, na II bonitetu
51, na III bonitetu 42 metra itd. Na toj bazi izrađene su u SAD prirasno-
prihodne tablice za zelenu duglaziju. Izmjereno je preko 2.000 malih pokusnih
ploha u državi Oregon i Washington.
Prema prirasno-prihodnim tablicama, koje su izradili M c A r d 1e, W. H.
M e y e r i D. B r u c e , navodimo u tab. 91. podatke o drvnoj masi sastojine
po hektaru za odnosne bonitete.
Iz te tabele mogu se izračunati godišnji prirasti po hektaru, navedeni u
tab. 92.
To su prirasti, koji se odnose na prirodne šume. U kulturama i planta­
žama zelene duglazije u SAD postignuti su veći prirasti.

T abela 91

Drvna masa sastojine u m" po jednom hektaru

starost bonitetni razred
godine I II III IV V
20 128 108 87 61 36
30 332 288 231 159 93
40 525 458 367 249 148
50 710 618 493 334 199
60 875 760 609 411 245
70 1015 886 710 478 286
80 1144 995 794 538 320
90 1251 1087 867 588 350
100 1339 1162 929 630 374

258
 Tabela 92

Tečajm^odišnji prirast u m3 po jednom hektaru

starost bonitetni razred

I II III IV V
od 20 do 30 god. 20,4 18,0 14,4 9,8 5,7
od 30 do 40 god. 19,3 17,0 13,6 9,0 5,5
od 40 do 50 god. 18,5 16,0 12,6 8,5 5,1
od 50 do 60 god. 16,5 14,2 11,6 7,7 4,6
od 60 do 70 god. 14,0 12,6 10,1 6,7 4,1
od 70 do 80 god. 12,9 10,9 8,4 6,0 3,4
od 80 do 90 god. 10,7 9,2 7,3 5,0 3,0

Što se tiče kubiciranja stabala zelene duglazije, donosimo u tab. 93.

H a u s s e r o v u dvoulaznu tablicu drvnih masa.
S obzirom na svoj brzi rast i veliki prirast zelena duglazija je vrlo rano
unesena iz Amerike u Evropu (Francusku, Njemačku, Austriju, Jugoslaviju
i dr.), gdje je u određenim uvjetima dala vrlo dobre rezultate. Za našu zemlju
su najinteresantniji rezultati u onim evropskim zemljama koje imaju slične
ekološke prilike kao Jugoslavija. To je razlog zašto ovdje citiramo F o u r c h y-
e v a istraživanja o zelenoj duglaziji u Francuskoj. Evo ukratko F o u r c h y -
e v i h zaključaka.
1. Zelena duglazija je vrsta drveća brzog rasta, koja može dati na godinu
po hektaru 30 do 40 m3 tečajnog prirasta, no tako veliki prirast zelene dugla­
zije može se očekivati samo u vrlo povoljnim ekološkim prilikama.
2. Klimatska amplituda u kojoj zelena duglazija dobro uspijeva velika je.
3. Zelena duglazija je vrlo osjetljiva na edafske prilike, tako da se veliki
prirast može postići samo na plodnim i svježim tlima, bogatim vodom.
4. Njezino je korijenje vrlo plitko zbog čega kulture zelene duglazije često
stradavaju od vjetrova.
5. Zelenu duglaziju treba saditi rijetko. 3.000 sadnica po hektaru je do­
voljno. Gušća sadnja ne samo da je skuplja, nego i štetna.
6. Prorede treba obavljati često, barem svakih 5 godina. Veći turnusi pro-
rjeđivanja i slabe prorede jako smanjuju prirast.
7. Podržavanje mladih, gustih sastojina, da bi se postignulo prirodno či­
šćenje debla od postranih grana, zabluda je, jer se zelena duglazija vrlo slabo
prirodno čisti. Preporučuje se umjetno čistiti debla od grana (piliti!), da se
dobiju kvalitetni sortimenti.
8. Visina srednjeg stabla ne zavisi o gustoći sastojine, što znači, da se u
rijetkim kulturama ne gubi visinski prirast nego se povećava prirašćivanje u
debljinu.
9. Proučavanje rasa duglazije važno je za povećanje prirasta i za čišćenje
debla od grana.

259
Tabela 93
Drvna masa zelene duglazije u m:! s korom (krupno drvo)
h Promjer stabla u visini od 1,3 m iznad zemlje (cm) h
m 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 m
7 0,02 0,06 7
8 0,02 0,06 8
9 0,03 0,07 9
10 0,03 0,08 0,14 10
11 0,03 0,09 0,15 11
12 0,04 0,09 0,17 0,25 12
13 0,04 0,10 0,18 0,27 13
14 0,05 0,11 0,19 0,30 0,41 14
15 0,05 0,12 0,21 0,32 0,44 15
16 0,05 0,13 0,22 0,34 0,47 16
17 0,06 0,14 0,24 0,36 0,50 0,66 17
18 0,06 0,14 0,25 0,38 0,53 0,70 18
19 0,07 0,15 0,27 0,41 0,56 0,74 19
20 0,07 0,16 0,28 0,43 0,59 0,78 1,00 20
21 0,07 0,17 0,30 0,45 0,62 0,82 1,05 21
22 0,18 0,31 0,47 0,66 0,86 1,10 22
23 0,19 0,33 0,50 0,69 0,91 1,15 23
24 0,20 0,34 0,52 0,72 0,95 1,20 1,49 24
25 0,21 0,36 0,54 0,75 0,99 1,26 1,55 25
26 0,37 0,57 0,78 1,03 1,31 1,61 1,96 26
27 0,39 0,59 0,82 1,07 1,36 1,68 2,04 2,45 27
28 0,41 0,61 0,85 1,12 1,41 1,74 2,12 2,55 28
29 0,42 0,64 0,88 1,16 1,47 1,81 2,20 2,64 3,14 29
30 0,44 0,66 0,92 1,20 1,52 1,87 2,28 2,73 3,25 3,80 4,40 30
31 0,69 0,95 1,25 1,58 1,94 2,36 2,83 3,36 3,93 4,56 31
32 0,71 0,99 1,29 1,63 2,01 2,44 2,92 3,47 4,07 4,71 32
33 0,73 1,02 1,34 1,69 2,08 2,52 3,02 3,59 4,21 4,87 33
34 0,76 1,06 1,38 1,75 2,15 2,61 3,12 3,70 4,34 5,03 34
35 1,09 1,43 1,81 2,22 2,69 3,22 3,82 4,48 5,19 35
36 1,13 1,48 1,86 2,30 2,78 3,32 3,94 4,61 5,35 36
37 1,17 1,53 1,92 2,37 2,86 3,42 4,05 4,75 5,50 37
38 1,21 1,58 1,99 2,44 2,95 3,52 4,17 4,88 5,66 38

260
 39 1,25 1,63 2,05 2,51 3,03 3,63 4,29 5,02 5,81 39
40 1,29 1,68 2,12 2,59 3,12 3,73 4,41 5,15 5,97 40
41 1,74 2,18 2,66 3,21 3,84 4,53 5,29 6,13 41
42 1,80 2,25 2,74 3,30 3,94 4,66 5,43 6,29 42
43 2,32 2,82 3,39 4,05 4,78 5,58 6,45 43
44 2,90 3,49 4,16 4,91 5,73 6,62 44
45 2,99 3,58 4,27 5,04 5,88 6,79 45
(K. Hausser, 1956)
Napomena: na račun panja smanjiti mase za 3%.

10. Za kubiciranje zelene duglazije mogu se upotrijebiti S c h a e f f e r o -

v e tarife »tarifs lents«.
11. Stablimična smjesa zelene duglazije s ostalim autohtonim vrstama
drveća nije povoljna. Preporučuje se samo grupimična smjesa.
Prilikom naših istraživanja utvrdili smo da većina naprijed navedenih
zaključaka vrijedi u cijelosti za naše prilike s tom napomenom, da zelena
duglazija u našoj zemlji strada od R h a b d o c l i n e p s e u d o t s u g e i
A d e l o p u s g a u m a n n i o čemu su kod nas pisali A n i ć , T r e g u b o v ,
K i š p a t i ć i dr.
U Njemačkoj je W a g e n k n e c h t došao do sličnih zaključaka te kaže
da su duboka, rahla, svježa i topla tla preduvjet za dobro uspijevanje dugla­
zije. On preporučuje da se duglazija ne uzgaja na teškim i hladnim ilovastim
tlima, a ni na jako degradiranima.
U toku naših istraživanja mi smo položili nekoliko pokusnih ploha u
kulturama zelene duglazije, koje su svojedobno podignute u Hrvatskoj. Godi­
šnji volumni prirast mjerili smo po metodama uzoraka ( M e y e r o v a dife­
rencijalna metoda, formula L. S c h a e f f e r a , K l e p č e v a metoda, itd).
Rezultate tog mjerenja donosimo u tab. 94. Iz te tabele vidimo da se izmjereni
tečajni prirast istraživanih kultura zelene duglazije kreće od 8,3— 18,5 m3 na
godinu po hektaru.
T ab ela 94

godišnji prirast drvne

lokalitet starost drvna masa srednji
pokusne prsni mase na panju po ha
sastojine po hektaru
plohe promjer poprečni
tečajni
godine m3 cm m3
Zagrebačka gora 22 88 11,0 8,3 4,0
Zelendvor (Varaždin) 48 468 33,0 14,4* 9,7
Arboretum »Opeke« 50 384 30,0 9,6 7,7
»Pičulin« Gorski kotar 70 678 43,5 18,5 9,7

Naša mjerenja potvrđuju već prijašnje F o u r c h y e v e zaključke da

zelena duglazija samo u određenim ekološkim prilikama — a naročito na du­
bokom i vlažnom tlu — daje veće priraste od domaćih vrsta. N a sjevernoj

* V id i ob ra ču n p r ira s ta u tab. 63. na str. 191.

261
SI. 116. Zelena duglazija u Pičulinu: dolina rijeke Kupe u Gorskom kotaru
( M ilas)
ekspoziciji Zagrebačke gore — na više-manje kamenitom terenu nadmorske
visine od neko 800 metara — zelena duglazija se pokazala slabo. Bolje pri-
rašćuje u arboretumu »Opeke«, no ni tamo joj edafske prilike najbolje ne
odgovaraju. Mnogo bolje prirašćuje u Zelendvoru, a najbolje u Pičulinu — u
dolini rijeke Kupe na plodnom tlu s obiljem vlage. Ondje smo izmjerili godi­
šnji prirast od 18,5 m3/ha u 70-godišnjoj sastojini, što pokazuje veliku pri-
hodnu sposobnost zelene duglazije u određenim ekološkim prilikama naše
zemlje. Veličina od 18,5 m3/ha godišnjeg prirasta vrlo je povoljna a pogotovu
ako pomislimo da se taj prirast gomila na vrlo lijepim stablima koja su visoka
do 40 m i da su im debla čista od grana a drvo odlične kvalitete (v. si. 116).
Ipak su prirasti zelene duglazije, koje smo mi izmjerili, manji od onih
što se mogu naći u prirasno-prihodnim tablicama na I bonitetu.
Razlog treba tražiti u tome što je zelena duglazija u našoj zemlji uzgajana
bez obzira na njezine edafske potrebe i što se kulture nisu intenzivno njego­
vale nego su rasle u pregustom sklopu, pa im je prirast u debljinu slab.
Prema stranim prirasno-prihodnim tablicama sveukupna proizvodnja zele­
ne duglazije do 50. godine po hektaru iznosi:

prema engleskim tablicama prema njemačkim tablicama

(Hummel i Christi) (Schober)

na I bonitetu 1094 m3 940 m3

na II bonitetu 936 m3 696 m3
na III bonitetu 785 m3 508 m3

Ako te podatke kompariramo sa sveukupnom proizvodnjom obične smre­

ke ili jele, onda vidimo da zelena duglazija daje veće priraste od domaćih
četinjavih vrsta, kad je uzgajamo u kratkim ophodnjama i u ekološkim pri­
likama koje joj odgovaraju.

7.3 AM ERIČKI BOROVAC IL I VAJMUTOVAC

(Pinus Strobus, L.)

Američki, borovac pripada među najviša stabla u sjeveroistočnoj Americi,

gdje ga zovu »Eastern White pine«. Raste od sjeverne Georgije do sjeverne
Kanade. P. Strobus uspijeva u čistim sastojinama ali dolazi i u smjesi s lista-
čama i ostalim četinjačama. U državi Tennessee i Sjevernoj Carolini postiže
najbolji razvoj na nadmorskim visinama od 900— 1.200 m. Ondje su stabla
američkog borovca visoka do 67 m. U centralnom dijelu Nove Engleske boro­
vac se proteže od morske razine do nadmorske visine od 750 m.
Što se tiče edafskih faktora, američki borovac voli svježe, pjeskovito-
glineno tlo, ali dobro uspijeva i u barovitim zonama, kao i na pijescima i
dinama. Drvo američkog borovca je lagano, otporno i lako za obradu, te ga
mnogo upotrebljavaju u izgradnji nastamba, u građevinarstvu i brodogradnji
(za jarbole).

263
 U sjevernom dijelu svog prirodnog areala stradava više a na jugu manje
od Cronartium ribicola.
Prirodni areal američkog borovca je mnogo proširen u sjevernom dijelu
Amerike, gdje su ga intenzivno sadili. U Evropu je unesen pred neko 250
godina. Pokazao se uspješan u blažoj klimi na pjeskovitom i svježem glinenom
tlu s prosječnim godišnjim oborinama od 635— 890 mm. Na britanskom otočju
američki borovac također dobro uspijeva; pokazao se rezistentan na smrza-
vicu i sušu na pjeskovitom i pjeskovito-ilovastom tlu s prosječnim godišnjim
oborinama od 510— 1020 mm. Ipak ga u Engleskoj nisu dalje forsirali zbog
ozbiljnih napadaja od Cronartium ribicola. U južnom dijelu Evrope ta bolest
nije tako opasna. U novije vrijeme mnogo se radi oko selekcije i oplemenji­
vanja da se dobiju sorte rezistentne prema toj bolesti. Jedan hibrid s azijskim
P i n u s g r i f f i t h i i mnogo obećava u tom smjeru.
Evropske zemlje imaju danas već prilično iskustvo s američkim borov-
cem. Evo što kažu Francuzi o njemu:
U pogledu ekoloških prilika američki borovac je vrlo plastična vrsta,
indiferentna spram zime; podnosi zasjenu i pripada među poluheliofilne vrste
drveća, često strada od Cronartium ribicola koja se javlja na kori i prouzro­
kuje velike štete. Američki borovac se sadi u razmacima od 2 x 2 m sadnicama
od 1— 3 ili 2— 3 godine starim. U mladosti vrlo brzo raste. Zgodan je za sadnju
u teškim uvjetima gdje druge domaće vrste drveća ne uspijevaju. Nije probi­
tačno osnivati kulture većih površina zbog opasnosti od spomenute gljive
(P o u r t e t).
Američki borovac voli svjetlost. Rezistentan je prema hladnoći, ali treba
određenu atmosfersku vlagu. Podnosi kiselo tlo; može rasti čak i na treseta-
stom tlu. Kako u mladosti brzo raste, P. Strobus se mnogo upotrebljava u
pošumljivanju nizinskih i brežuljkastih područja, no napadaj gljive, koja
uzrokuje rđu na kori, osujećuje gdjekad željeni uspjeh. ( G u i n i e r , O u d i n ,
Schaeffer).
P. Strobus je rezistentan spram niske temperature; vrlo je plastičan u
pogledu proširenja, ne treba mu naročito tlo; no ipak treba, da tlo ima nešto
svježine i da nije vapneno. Podnosi mokre terene. Dobro uspijeva čak i ondje
gdje se pojavljuje S p h a g n u m . Američki borovac strada od gljive C r o ­
n a r t i u m r i b i c o l a čija forma živi na ribizlima. Taj se parazit pojavio
u Njemačkoj, odakle je prešao u sve dijelove Evrope pa je došao čak i u
Ameriku i tako uništio u nekoliko godina cijele masive borovca različite sta­
rosti. Pokazalo se da P. Strobus manje trpi od te bolesti ako je posađen među
listačama, te ga u novije vrijeme upotrebljavaju više za očetinjavanje nego
za osnivanje čistih sastojina. (P e r r in ).
Prema planu komiteta za pošumljivanje Francuske, američki borovac do­
lazi u obzir za pošumljivanje u sjevernoj, zapadnoj i centralnoj Francuskoj
kao drugorazredna četinjava vrsta drveća na svim terenima gdje nema vapna.
U Njemačkoj su američki borovac počeli saditi pred 250 godina. Prema
jednoj statistici iz god. 1927. stanje američkog borovca u Njemačkoj bilo je
ovakvo:

oko 6,8 ha 90-godišnjih sastojina;

oko 140 ha sastojina od 61— 90. godine;
oko 500 ha grupa različite starosti.

264
 BOROVAC
TARELA DRV N/H -MASA (krupno d~o)ZA 5V£ S TA fíO Ó T/
(£ HENG ST 19S9) - ßoro 609 s to b o lo
 U Njemačkoj imaju slična iskustva s američkim borovcem kao u Fran­
cuskoj. Evo što o borovcu piše K o s 11e r.
P. Strobus je poluskiofilna vrsta drveća; ne treba mu naročito tlo, tako
da dobro uspijeva na mršavim tlima i na vlažnom zemljištu. Brzo raste; pro­
dukcija drvne mase je velika. Vrlo je povoljna vrsta za pošumljivanje mrša­
vih, pjeskovitih terena, ali rđa na kori je vrlo opasna.
Komisija za P. Strobus izdala je god. 1935. Upute za sadnju te vrste u
Njemačkoj. Osnivanje čistih sastojina P. Strobusa danas je napušteno; sve
se više preferiraju mješovite sadnje američkog borovca i drugih listača i
četinjača.
U novije vrijeme je u Njemačkoj E. H e n g s t (1959) izradio tabelu
drvnih masa za američki borovac. To je dvoulazna tabela koja na temelju
prsnog promjera i visine stabla iskazuje drvnu masu stabla. Donosimo je u
tab. 95.
Da dobijemo uvid o tome kako raste i koliko prirašćuje P. Strobus u
našim prilikama, mi smo položili 5 pokusnih ploha u različitim kulturama
Hrvatske. Na tim smo plohama izmjerili sve taksacijske elemente. Prirast smo
utvrđivali po metodi izvrtaka primijenivši različite metode ( M e y e r o v u
diferencijalnu, M e y e r o v u metodu postotka prirasta, formule L. S c h a e f -
f e r a itd.). U tab. 96. nalaze se rezultati naših mjerenja. Iz te tabele vidimo
da se godišnji tečajni prirast američkog borovca u našim prilikama kreće od
9,3— 20,6 m3/ha. Ovdje treba istaknuti da se godišnji poprečni prirast odnosi
samo na glavnu sastojinu, te prema tome predstavlja samo jedan dio ukupne
proizvodnje američkog borovca. Iznosima od 6,5— 10,3 m3/ha trebalo bi dodati
prethodne prihode koji su ostvareni u formi proreda. No tim podacima ne
raspolažemo jer nema evidencije o sječi stabala na istraživanim površinama.
U sastojinama američkog borovca u Varaždinu, gdje smo postavili pokusne

T ab ela 96

godišnji prirast drvne

starost drvna masa mase po hektaru
Pokusna ploha sastojine po hektaru
tečajni poprečni
godine m3
Zagrebačka gora
Puntijarka, odjel 1 25 247 20,6 9,9
Donja Stubica 35 226 16,9 6,5
Samobor 45 362 14,3 8,0
Varaždin 48 450 10,3 9,4
Varaždin 48 493 9,3 10,3

plohe, nije bilo redovitih proreda. U tim sastojinama posječeno je tu i tamo

pokoje stablo. Ako pretpostavimo da je od osnivanja tih sastojina do danas
— tj. u 48 godina — posječeno u svemu oko 100 m3/ha, onda bi drvna masa tih
sastojina iznosila danas oko 600 mVha. To znači sveukupnu proizvodnju od
neko 12 m3/ha za ophodnju od pedeset godina, što po prilici odgovara prihod-
noj sposobnosti naše obične smreke za pedesetgodišnju ophodnju na naj­
boljim tlima. U kraćim ophodnjama američki borovac bit će produktivniji od

266
smreke. To nam potvrđuje prva pokusna ploha u šumi Zagrebačkog Šumar­
skog Fakulteta u Zagrebačkoj gori, gdje drvna masa 25-godišnje sastojine
američkog borovca iznosi oko 247 m3/ha, a smrekove kulture u istim prili­
kama i istoj dobi imaju mnogo manju drvnu masu po hektaru.

SI. 117. Poprečni prerez u 1,3 m iznad zemlje am eričkog borovca iz Zagrebačke
gore, Puntijarka, od jel 1. (o rig .)

Na pokusnim plohama, koje smo istraživali, izmjerili smo ove srednje

sastojinske promjere:

Zagrebačka gora . . . . u 25. god. 20 cm

Donja Stubica . . . . u 35. god. 22 cm

S a m o b o r ................. . . u 45. god. 32 cm

V a r a ž d i n ................. . . u 48. god. 29 cm

V a r a ž d in ................. . . u 48. god. 30 cm

267
 Ti nam podaci nagovješćuju da američki borovac vrlo rano postiže kul­
minaciju svog debljinskog prirasta, ali da mu debljinski prirast brzo počne
opadati.
Bolji uvid u debljinski prirast borovca pružaju nam p o r e d b e n a m j e ­
r e n j a d e b l j i n s k o g p r i r a s t a u jednoj 26-godišnjoj mješovitoj kul­
turi u O r a h o v a č k o j p l a n i n i u Slavoniji. U toj kulturi su izmiješane
ove vrste drveća: obična smreka, zelena duglazija i američki borovac. Izmje­
rivši prirast u debljinu, utvrdili smo da poprečni godišnji debljinski prirast
bez kore iznosi: za zelenu duglaziju 1,3 cm, za američki borovac 1,2 cm i za
običnu smreku 0,6 cm. Iz toga se vidi da je u toj kulturi do 26. godine američki
borovac prirašćivao dva puta više od obične smreke.
Da bolje upoznamo tok rasta i prirasta američkog borovca, analizirali smo
nekoliko njegovih stabala. Ovdje ćemo se ograničiti na analizu američkog bo­
rovca iz gospodarske jedinice »Krndija— Našička« u Slavoniji, kamo je on
umjetno unesen u prirodne sastojine hrasta kitnjaka. U odjelu 225. spomenute
gospodarske jedinice srušili smo jedno stablo američkog borovca i jedno
stablo hrasta kitnjaka. Oba stabla rasla su u istim ekološkim i gospodarskim
prilikama — jedno pored drugoga. Zato su podaci analize tih stabala intere­
santni, jer se može ispoređivati rast i prirast tih dviju vrsta drveća. Na si.
118. prikazan je rast i prirast tih stabala u visinu i debljinu pa rast i prirast
njihove drvne mase. N a lijevoj strani slike nalazi se razvoj i prirast u visinu;
na desnom kraju te slike prikazan je razvoj i prirast drvne mase, a u sredini
razvoj i prirast stabala u debljinu. Iz spomenute slike vidimo da američki
borovac raste mnogo brže od hrasta kitnjaka. U pojedinim godinama postigle
su te dvije vrste drveća ove dimenzije:
starost 20 30 40 50 60 godina

vi s i in a
američki borovac 9,3 16,1 19,6 22,4 24,4 m
hrast kitnjak 8,7 12,9 16,3 19,3 22,3 m
d e b 1j i n a u p r s n o j v i s i n i
američki borovac 13,6 23,0 29,6 33,6 36,6 cm
hrast kitnjak 6,6 11,8 16,3 20,1 22,9 cm

drvna masa
američki borovac 0,08 0,33 0,71 1,11 1,49 m3
hrast kitnjak 0,02 0,077 0,19 0,32 0,46 m3

Ako se ograničimo na 30-godišnji produkcioni proces, vidimo da američki

borovac u tom vremenu postiže dva puta veću debljinu a oko četiri puta veću
drvnu masu od hrasta kitnjaka.
što se tiče prirasta u visinu, on je kod američkog borovca veći nego kod
hrasta kitnjaka. Debljinski prirast američkog borovca također je veći; izjed­
načenje nastaje u 50. godini. Volumni prirast američkog borovca je stalno
viši od volumnog prirasta hrasta kitnjaka. Veća produktivna sposobnost drvne
supstancije američkog borovca u odnosu na hrast kitnjak u gospodarskoj
jedinici »Krndija - Našička« evidentna je. Pritom treba istaknuti da se veća
produktivnost borovca očituje to više, što je produkcioni proces kraći. To
nam ilustriraju odnosi drvnih masa tih dviju vrsta drveća u pojedinim godi­
nama starosti, koji nam kažu da je drvna masa borovca u 20. u 30. i u 40.

268
<60

SI. 118. Rast i prirast američkog borovca (1 ) i hrasta kit-

njaka (2 ) u odjelu 225. gospodarske jedinice » Krndija —
Našička« (o rig .)
godini oko 4 puta veća, a u 50. i 60. godini oko 3 puta veća od drvne mase
hrasta kitnjaka u istoj starosti. Vjerojatno je da će se u kasnijim godinama
drvne mase obiju vrsta drveća izjednačiti. Iz toga proizlazi zaključak da
Pinus Strobus dolazi u obzir za proizvodnju tankih sortimenata u odgovara­
jućim ekološkim prilikama i gdje nema opasnosti od Cronartium ribicola.

7.4 EUKALIPTI

Između različitih eukalipta izabrali smo prvenstveno E u c a l y p t u s

g l o b u l u s , Labill. koji ćemo ovdje opisati prema publikacijama organiza­
cije FAO »Les eucalyptus dans les reboisement«, 1954. i »Choice of tree spe­
cies«, 1958. te prema domaćim podacima.
P r i r o d n o r a s p r o s t r a n j e n j e . Eucalyptus globulus raste od pri­
rode na jugu i jugozapadu australskog otoka Tasmanije, između 41. i 43°
geografske širine; ponešto ga ima i na australskom kontinentu, uglavnom
južno od Viktorije, gdje dolazi samo na rtu Otway i eventualno u Gippslandu,
između 37 i 39° geografske širine. E. globulus raste u Tasmaniji do nad­
morske visine od 305 m, a u Viktoriji ide nešto više.
V l a ž n o s t . E. globulus voli mnogo kiše kad je raspoređena na 150— 200
dana u godini; u Tasmaniji raste i u područjima s godišnjim oborinama od
500— 1500 mm. Treba mnogo zračne vlage i dobro, vlažno i ocjedito tlo.
E d a f s k i f a k t o r i . E. globulus dobro uspijeva na teškim tlima ili na
glinenim terenima s odgovarajućom vlagom. Općenito uzevši on raste na
tlima tipa podzola različitih matičnih supstrata. Može dobro uspijevati na
mršavim i plitkim tlima, a korijenje mu je kadro prodrijeti među pukotine
stijenja i kamenja.
T e m p e r a t u r a . E. globulus je vrsta drveća hladnije australske klime
s umjerenom ljetnom temperaturom bez suhih toplih vjetrova i s blagim zi­
mama bez mrazova. U južnoj Tasmaniji, podaci za Hythe, 5 m iznad mora,
jesu ovi: siječanj (ljeto): minimum 9,5° C, maksimum 19° C, srpanj (zima):
minimum 3,5° C, maksimum 11,4° C. Najniža zabilježena temperatura iznosi
— 4,6° C. U godini ima oko 10 dana s mrazovima. Slabi snijeg padne jedanput
ili dvaput na godinu. Na rtu Otway u Viktoriji — na nadmorskoj visini od
82 m — prosječna godišnja temperatura je 14,5° C; prosječni maksimum je
18,3° C, a prosječni minimum 10,6° C. Apsolutni minimum je — 1,1° C a apso­
lutni maksimum 42,8° C. Prosječna količina oborina iznosi oko 890 mm.
T o p o g r a f s k i f a k t o r i . E. globulus raste na valovitom terenu u
blizini mora i na brežuljkastom terenu unutrašnjosti, no najviše voli svježe
uvale. U podnožju brda Wellingtona dolazi samo na mjestima koja su zašti­
ćena od suhih zapadnih vjetrova. U brdskim terenima raste samo do onih
nadmorskih visina, gdje nema opasnih mrazova ili snjegova.
S v j e t l o s t . O potrebama E. globulusa za svjetlom malo se zna u po­
dručju njegova prirodnog rasprostranjenja.
U zemljama, gdje je E. globulus unesen, utvrđeno je da ne podnosi za-
sjenu. U svojoj ranoj mladosti potrebno mu je mnogo svjetlosti, no kasnije
obično preraste sve vrste koje bi ga mogle zasjeniti.
O s j e t l j i v o s t n a f i z i č k e f a k t o r e . U svom prirodnom arealu
E. globulus ne stradava od smrzavica, jer ih ondje nema, no u oblastima izvan
njegova prirodnog rasprostranjenja, mlade biljke E. globulusa vrlo su osje­

270
tljive na niske temperature; može se reći da kulture te vrste drveća nisu
moguće, gdje živa na termometru padne ispod — 11°C. Mlade biljke također
stradavaju od ljetnih suša; jake ljetne sušne periode mogu prouzrokovati pro-
past eukaliptovih kultura. Markantan je primjer za to Kenya u god. 1939.
Za eukaliptus je požar vrlo opasan iz dva razloga: prvo, što se kora sa stabla
Ijušti u uskim, dugim pojasima, koji su lako upaljivi i lako ih vjetar prenosi;
drugo, što eukaliptovo lišće sadržava ulje koje je lako upaljivo. No oštećena
stabla lako se oporave ako se na vrijeme posijeku, jer panjevi E. globulusa
imaju veliku izbojnu snagu, pa obično potjeraju vrlo jake izbojke. E. globulus
je vrlo otporan protiv vjetra.
B i o t s k i f a k t o r i . Mlade biljke E. globulusa stradaju od brsta stoke.
Glodavci gdjekad prstenuju mlada stabalca, a gdje ima termita, ondje je kulti-
viranje te vrste drveća gotovo nemoguće. Gonipterus scutellatus i Eriococcus
coriacaeus prouzrokuju da drvo propada a gdjekad i da ugine. Ta dva insekta
mogu ugroziti opstanak kultura E. globulusa. Kao primjer spominjemo Novu
Zelandiju, gdje se smatra da nije probitačno uzgajati eukaliptus zbog velikih
šteta od Eriococcusa. U južnoj Africi biološkom borbom uspješno suzbijaju
Gonipterusa pomoću naročitog parazita, poznatog pod imenom Anaphoidea
nitens.
K u l t i v i r a n j e . E. globulus fruktificira u vrlo ranoj mladosti. T r o u p
spominje da sjeme, skupljeno sa šestgodišnjih izbojaka, ima klijavost od
47%. U jednom kilogramu ima 230.000— 350.000 sjemenaka. Klijavost je dobra
kad je sjeme svježe, slabija nakon godine dana; sjeme konzervirano dvije
godine klija loše. Mlade biljke rastu vrlo brzo ako nisu zasjenjene. Nema do­
voljno podataka o prirodnoj regeneraciji E. globulusa u njegovu prirodnom
arealu, no zamijećene su vrlo guste čiste odrasle sastojine, što nagovješćuje
da se eukaliptus regenerirao na čistinama, koje su nastale poslije požara.
Izvan svog prirodnog nalazišta lako ga je regenerirati ili sadnjom biljaka ili
izbojcima iz panja. Pri sadnji eukaliptusa vrlo je važno da se s tla ukloni
sav korov da ne zaguši biljke; čistiti treba korov sve dok se ne formira sasto-
jina. Panjevi E. globulusa imaju jaku izbojnu snagu čak i onda kad odebljaju.
T r o u p navodi da još i panjevi s promjerom od 48 cm mogu potjerati iz­
bojke. Zamijećeno je da je povoljnije ako se panjevi sijeku oko 10 cm iznad
zemlje, štoviše, u Portugalu panjevi su oko 0,5— 1,0 m visoki iznad zemlje. Za
vegetativno razmnažanje E. globulusa pokazalo se najpovoljnije da panjevi
budu visoki oko 0,20 m.
Druge karakteristike.
K o r i j e n j e , žila srčanica E. globulusa rijetko kad prodire u tlo dublje
od 3 m, ali razvija mnogobrojno i važno lateralno korijenje koje se širi na sve
strane.
E k o l o š k e k a r a k t e r i s t i k e . Na najnižim nadmorskim visinama
prirodnog rasprostranjenja E. globulus nalazi se obično u čistim sastojinama.
Na najvišim položajima dolazi u smjesi s E. obliqua, L’Her., E. regnans, F.
Muell. i E. rubida, Deane i Maiden. Na mršavim tlima Tasmanije raste s E.
viminalis, Labill., E. linearis, Dehnh., E. risdonii Hook, f i E. amvgđalina
Labill. Na dobrim staništima može dosegnuti goleme dimenzije; M i l w a r d
(1916) spominje jedno stablo koje je imalo 2— 2,5 m u prsnoj visini a bilo
je 70 m visoko. U Indiji R a n g a n a t h a n navodi jedno stablo koje je u 64.
godini doseglo 72 m.

271
 U p o t r e b a . E. globulus daje rezistentno i jako gusto drvo čvrste teks­
ture; ima često usukanu žicu. Teško ga je sušiti i obrađivati i nije jako trajno.
U Australiji ga upotrebljavaju najviše u kolarstvu i brodarstvu, pa za pilote,
ograde, i slično. Ipak treba imati na umu da je centralni dio drva obično
neupotrebljiv za te svrhe. Što se tiče njegove ogrjevne snage, ona iznosi oko
4.750 kalorija po kg; gori lako i ostavlja malo pepela. Lišće E. globulusa sa­
država cineola i endesmola u količinama koje variraju prema oblasti gdje
eukaliptus raste (0,92% u Australiji 1,6% u Kaliforniji). U Španiji destilaci­
jom lišća dobivaju na godinu oko 150 m3 mirisava ulja.
Kao i mnogi drugi eukalipti, tako i E. globulus daje pulpu koja se
može dodati pulpi od četinjara za fabrikaciju papira. U Portugalu upotre­
bljavaju već 50 godina E. globulus u produkciji sulfitne pulpe. U Španiji
uzimaju celulozu E. globulusa za fabrikaciju tekstilnih vlakana; jedna tvornica
proizvodi oko 12.000 tona umjetne svile na godinu od 60.000 tona sirovog drva.
P r o š i r e n j e i z v a n p r i r o d n o g a r e a l a . E. globulus od svih euka­
liptusa najprije se proširio izvan Australije. S obzirom na brzinu rasta i veliki
prirast sadili su ga svuda gdje su željeli brzo dobiti ogrjevno i sitno građevno
drvo. Zahvaljujući svojoj plastičnosti, E. globulus je uspijevao u rastu na bez­
broj staništa, izuzevši područja s oštrim zimama i smrzavicama. Velika oče­
kivanja i nade u pogledu produkcije tehničkog drva, E. globulus nije opravdao.
Prirast mu počne opadati već poslije 10. godine, a ako se uzgojnim mjerama
zadrži opadanje prirasta, drvo stječe slabu kvalitetu. To je razlog da E. glo­
bulus ustupa mjesto drugim vrstama drveća, izuzevši područja gdje je još
potreba za ogrjevom i sitnim građevnim drvom presantna. Zato se danas
površina eukaliptovih kultura smanjuje. Pošto su upoznate druge vrste
eukalipta, uvidjelo se da bi mjesto E. globulusa mnoge od njih bolje uspi­
jevale. Kao primjer spominjemo Eucalyptus camaldulensis, koji se u Medite­
ranu pokazao rezistentniji na zimu i sušu. To potvrđuju primjeri iz Grčke i
Sjeverne Afrike. Ipak je u mnogim zemljama E. globulus dao odlične rezultate.
Š p a n i j a. E. globulus uzgajaju u toj zemlji u dva područja, a) U pro­
vinciji Huelva (oko 37° geog. širine, nadmorska visina 0 metara, prosječna koli­
čina godišnjih oborina: 444 mm, prosječni maksimum najtoplijih mjeseci:
32° C, prosječni minimum najhladnijih mjeseci 5° C bez mrazova) uzgajan je
na pjeskovitom tlu. Ondje je mediteranska klima semiaridna do suphumidna,
a od šumske vegetacije karakteristične su ove vrste: Quercus suber, Q. ilex i
Olea europea. E. globulus, sađen u razmacima od 3 X 3 ili 4 X 4 m, daje u
ophodnjama od 8— 10 godina 8— 12 m3 po hektaru rudničkog i celuloznog
drva. Na dobrim staništima, gdje se tlo obrađuje, postiže se godišnja produk­
cija od 20 m3/ha. b ) U provinciji Santander uzgajaju E. globulus na površi­
nama kojih nadmorska visina može doseći 400 m. To su isprana tla; klima je
više atlanska nego mediteranska, humidna i blaga s pravilnim oborinama. U
Santanderu godišnje oborine iznose 1.190 mm, prosječni minimum najhlad­
nijih mjeseci je 6,6° C, a prosječni maksimum najtoplijih mjeseci iznosi 23° C;
u godini ima oko 27 dana s mrazom i smrzavicom. Prosječna godišnja pro­
dukcija doseže iznos od 20 m3/ha.
P o r t u g a l . U toj zemlji ima oko 60.000 ha E. globulusa. To su većim
dijelom panjače koje se uzgajaju u ophodnji od 10 godina za proizvodnju
ogrjeva i celuloze. Sade ga na silikatnim, mršavim ali dubokim tlima u razma­
cima od 3 X 3 m. U prvoj ophodnji postižu 10,5 m3/ha na godinu, u drugoj
ophodnji (a to je panjača) postižu 13,5 m3/ha, u trećoj 10 m3/ha i u četvrtoj

272
8 m 3/ h a na godinu ili još manje. Takav tok prirasta potvrđen je i u drugim
zemljama, gdje se E. glotaulus uzgajao u niskom šumskom uzgoju. Izbojci iz
panja imaju veći prirast od stabala iz sjemena, no samo u drugoj ophodnji.
Kasnije prirast počne opadati, što se obrazlaže time da mnogi panjevi izgube
izbojnu snagu ili im se ona znatno smanji. Nakon 40 godina u Portugalu sade
ga ponovo. Na dobrim staništima postižu 40 m3/ha godišnjeg prirasta.
K a l i f o r n i j a . Spominje se da je E. globulus bio pred stotinu godina
unesen u Kaliforniju, gdje se pokazao kao vrsta drveća velikog prirasta. To je
bio razlog da su ga između god. 1900. i 1910. posadili na površini od 2.000
ha. U dolini San Franciska, gdje ljetne magle s Atlantika nadomještaju
nestašicu kiše (prosječne oborine iznose na godinu samo oko 584 mm), zabi­
lježeni su u starosti oko .11 godina godišnji prirasti od 54 m3/ha. M e t c a l f e
navodi da su tako visoki prirasti mogući samo na odličnim poljoprivrednim
tlima s navodnjavanjem. Danas takvih eukaliptovih kultura ima malo jer su
one ustupile mjesto poljoprivredi a eukaliptus se uzgaja u formi pojasa, koji
zaštićuju voćnjake i agrume od vjetra. Takvih pojasa ima ondje oko 3.200 km.
J u ž n a A m e r i k a . U Čileu ima oko 44.500 ha E. globulusa; uzgajaju ga
u kratkim ophodnjama od 5— 20 godina za proizvodnju ogrjeva, ugljena i rud­
ničkog drva; godišnja produkcija kreće se oko 15 m3/ha. Od svih eukaliptusa
E. globulus pokazao se najrezistentniji na studen i vjetar, te u oceanskoj
klimi — između 37° i 42° geog. širine — podnosi temperature do — 7° C. Inte­
resantno je spomenuti da u toj oblasti E. globulus odolijeva ljetnoj suši. Od
zemalja Južne Amerike, koje mnogo uzgajaju E. globulus, spominjemo Peru,
Ekvador, Argentinu i Urugvaj. U Braziliji najviše na svijetu uzgajaju eukalip-
te, no od 144 introduiranih vrsta u toj zemlji, E. globulus nije ondje našao
svoje mjesto. E camaldulensis i E. saligna pokazali su se sposobniji.
I n d i j a . E. globulus unesen je u Indiju god. 1843. u državu Madras na
nadmorskim visinama između 1.500 i 2.500 m. U ostalim oblastima Indije i
Burme, na nadmorskim visinama iznad 1.200 m dao je dobre rezultate.
T r o u p spominje jednu pokusnu plohu u Nilgeri Hills, gdje je u 49-godišnjoj
sastojini bilo 126 stabala po hektaru prosječne visine oko 53 m i prosječnog
opsega stabla oko 2 m; drvna masa te sastojine iznosila je oko 890 m3,/ha a
godišnji prirast po hektaru u toj dobi bio je oko 18 m ’/ha. N a dobrim tlima
prirast je još veći. U Indiji uzgajaju eukaliptus uglavnom u ophodnjama od
10 godina za proizvodnju ogrjeva.
A f r i k a . U toj zemlji je E. globulus uspio u gotovo svim oblastima. U
sjevernom Maroku, Alžiru, Kongu, Rodeziji i drugdje pokazao se dobar. U
Etiopiji uspijeva na nadmorskoj visini od 2.400 m gdje godišnje oborine
iznose oko 1250 mm (395 mm u augustu i najmanje 50 mm na mjesec kroz
5 mjeseci) i gdje je prosječna godišnja temperatura 17° C a varira samo
između 19° C (u maju) i 16,5° C (u oktobru). U toj oblasti eukaliptus je favo­
riziran u svom rastu i prirastu maglama koje dolaze s planina. G i o r d a n o
navodi da u toj oblasti godišnji prirast eukaliptovih sastojina iznosi oko
48 m3/ha u starosti od 35 godina. No drvo je upotrebljivo samo za ogrjev. U
južnim oblastima Afrike E. globulus je postepeno istisnut drugim vrstama
koje ondje bolje uspijevaju a otpornije su protiv insekata Gonipterus scutel-
latus. Od tih vrsta spominjemo E. saligna, E. paniculata Sm. i E. sideroxylon
A. Cunn.

273
 U našoj zemlji eukaliptima se bavio Ž. V r d o 1 j a k. Ovdje donosimo
izvadak iz njegova rada »O dosadašnjim pokusima sa eukaliptima i osvrt na
mogućnost njihovog uzgoja u Jugoslaviji«, Obavijesti Instituta za šumarska
i lovna istraživanja N R Hrvatske, Zagreb, broj 8, 1959.
»Prvi pokušaji unošenja eukalipta kod nas su prilično starog datuma. Oni
počinju god. 1868, tj. u vrijeme, kada se ove vrste, radi svojih poznatih svoj­
stava, intenzivnije unose i u ostale mediteranske zemlje, a uglavnom su vršeni
na području sjeverne Dalmacije — (Zadar), Gorice i Tržića (Monfalcone) kroz
nekoliko narednih godina. Rezultati su bili negativni, čemu je vjerojatno bio
uzrok nepravilan izbor vrsta, a i područje Gorice i Tržića je za eukalipte opće­
nito prehladno. Poslije toga nemamo intenzivnijih pokušaja sa unošenjem
eukalipta i oni se sade mjestimično samo po parkovima. Danas, isključivši
eksperimentalna pošumljavanja eukaliptima posljednjih godina, kod nas ima­
mo zastupane samo vrste E. camaldulensis (rostrata) i E. globulus, međutim
ta stabla već na području srednje Dalmacije često u većoj mjeri trpe od
studeni. Najznačajniji nasad eukalipta je onaj u parku Ratne mornarice u
Tivtu, koji je star već oko 50 godina, a ima oko 150 stabala E. camaldulensis
i E. globulus. Sva ova stabla, kao i ona drugdje po Boki i Budvi preživjela su
sve jake zime, koje su se tu pojavljivale i bujno se razvijaju.
Organizirani pokusi sa eukaliptima otpočeli su kod nas god. 1949. osnut­
kom bivšeg Saveznog Instituta za pošumljavanje i melioraciju Krša, kojem je
bila povjerena tema »Introdukcija eukalipta«. Iste godine Institut osniva
dvije pokusne plohe u Crnogorskom primorju i to u Zoganju kod Ulcinja sa
cca 4.000 sadnica i kod Bara sa cea 2.500 sadnica vrsta E. globulus i E. camal­
dulensis, uzgojenih iz sjemena, dobivenog iz SSSR-a.
Proučavanjem razvitka vrsta E. globulus i E. camaldulensis na pokusnim
plohama u Crnogorskom primorju, kao i brojnih primjeraka sađenih po par­
kovima i nasadima duž naše obale, moglo se uočiti slijedeće.
Ove se vrste mogu sa sigurnošću unositi u područje Boke Kotorske i
Budve, gdje minimalne temperature ne prelaze — 5° C, te na naročito zaštićena
mjesta u Crnogorskom primorju i južnoj Dalmaciji. Na izloženijim položa­
jima u južnom Jadranu, kao na području Bara i Ulcinja, za jakih zima god.
1954. i 1956, kad se temperatura spuštala na — 7# C (B a r) i — 8,3°C (U lcinj),
ove su vrste pretrpjele jača oštećenja, tako da su se posušile i deblje grane, a
kod nekih primjeraka i čitava debla (naročito u Ulcinju i okolini, gdje su
dolinom Bojane izrazitija hladna strujanja). I na ostalom dijelu primorja
(uglavnom sjeverno od Dubrovnika) E. globulus i E. camaldulensis stradavaju
za jačih zima u tolikoj mjeri, da pošumljavanje njima ne dolazi u obzir.
Pokazalo se, da ove vrste, kao uostalom i drugi eukalipti, postižu brz rast
jedino ukoliko im se pruži odgovarajuća njega, tj. ako se tlo za sadnju dobro
i potpuno obradi (plantažni uzgoj). Tako su se npr. biljke na pokusnim plo­
hama, gdje ta njega nije mogla biti pružena, prilično slabo razvijale, dok su
iste vrste proizvedene čak iz sjemena iste provenijencije, sađene u Splitu i
Metkoviću uz bolju njegu, postigle u 6-godišnjoj sastojini prosječni godišnji
prirast od oko 35 m3 na 1 ha.
Da bi se dobio uvid u mogućnost uzgoja eukalipta u ostalom, većem dijelu
našeg primorja — naročito u srednjem i sjevernom Jadranu — trebalo je
vršiti pokuse vrstama, koje se — kako u svojoj domovini, tako i u drugim
zemljama gdje su unesene — odlikuju većom otpornošću na niske tempera­
ture. Te vrste, koje su prema podacima iz literature u stanju da izdrže — 10° C

274
 i niže uglavnom su slijedeće: E. Dalrympleana, E. pauciflora, E. gigantea, E.
rubica, E. niphophila i E. stellulata koje podnose (na nekim staništima)
— 22“ C; E. vernicosa, E. bicolor, E. gunnii i E. coccifera koje podnose — 18° C;
E. subcrenulata, E. Johnstoni i E. urnigera koje podnose — 15° C; E. aggre-
gata, E. cordata, E. ovata, koje podnose — 12° C; E. viminalis, E. fastigata,
E. fraxinoides, E. goniocalyx, E. Lindleana i E. obliqua koje podnose — 11°C;
E. Macarthuri, E. pulverulenta, E. Robertsoni, E. bicostata, E. melliodora,
E. Blakelyi, E. resinifera, E. macrorrhincha, E. Rossii, E. maculosa i E. dives
koje podnašaju — 10° C.
Od naprijed navedenih 33 vrsta, koje se odlikuju otpornošću na niske
temperature, imali smo prilike raditi sa 22, iako je to često bilo ograničeno
na nekoliko primjeraka.
Rezultati su slijedeći:
E. pauciflora, E. stellulata, E. urnigera, E. fastigata, E. fraxinoides, E.
goniocalyx, E. obliqua, E. Robertsoni i E. dives već kod uzgoja u rasadniku
pokazali su vrlo slab razvoj. List im je bio žućkast, klorotičan, nakon čega je
u većini slučajeva nastupilo obamiranje pojedinih stanica, a kasnije i čitavih
biljaka. Ova pojava najvjerojatnije se ima pripisati nepodnošenju tih vrsta
prema većim količinama vapna u tlu rasadnika gdje su uzgajane (Split, De­
kani — Kopar). Naime, u literaturi se općenito spominje da pojedini eukalipti
ne podnose veće količine fiziološki aktivnog vapna, iako jedna određena kla­
sifikacija na kalcifilne i kalcifobne još ne postoji. Radi toga bi s navedenim
vrstama trebalo nastaviti pokuse uzgojem na nekarbonatnim tlima, kao npr.
na dubokim ispranim crvenicama te na nekim tipovima tala u Crnogorskom
primorju, tim više što neke od njih spadaju među najotpornije eukalipte (E.
pauciflora, E. stellulata, E. urnigera).
God. 1955. su u rasadniku Stanice u Splitu uzgojene vrste E. gunnii, E.
malliodora, E. ovata, E. pauciflora, E. fraxinoides, E. Macarthuri, E. Maideni,
E. rubida i E. calicogna. Naglo zahlađenje koje je uslijedilo koncem januara
i u februaru god. 1956, kada su se neprekidno kroz 24 dana temperature na
otvorenom kretale u Splitu od — 0,9 do — 8,2° C, zateklo je ove sadnice još
u vrlo nježnom i zeljastom stanju, tako da su sve uginule. Jedino se održalo
* nekoliko komada E. pauciflora i E. rubida, koji su bili zaštićeni od neposred­
nog udara bure. Te su godine stradala odrasla stabla i nekih autohtonih i
udomaćenih vrsta kao rogača, masline i oleandra, pa s obzirom na to da se
radilo o još mladim i nježnim biljkama eukalipta ne možemo na temelju ovog
podatka zaključivati o njihovoj otpornosti na jako zahlađenje kao što je bilo
ovo.
God. 1956. uzgojili smo u rasadniku u Splitu (uz neke od prije navedenih
vrsta, koje su uslijed kloroze pokazale slab razvitak) od vrsta otpornih na
studen sadnice E. aggregata, E. bicostata, E. gunnii, E. Johnstoni, E. mellio­
dora, E. ovata i E. viminalis, kao i sadnice E. globulus, E. rudis i E. teretico-
nis, tj. vrsta koje spadaju u red manje otpornih. Neke su od ovih vrsta uzgo­
jene u većem broju primjeraka, pa smo ih u proljeće 1957. godine posadili
na pokusnu plohu »Debela glava« kod Solina. Ostale, od kojih se raspolagalo
samo sa nekoliko primjeraka, posadili smo u arboretumu Stanice u Splitu.
U početku decembra god. 1957. došlo je do naglog zahlađenja popraćenog
burom, tako da se u Splitu temperatura spustila na — 6° C, a na »Debeloj glavi«

275
vjerovatno još za 2 stupnja niže. Ovom zahlađenju prethodilo je lijepo i toplo
vrijeme*, pa su sve biljke eukalipta još vegetirale i imale neodrvljene nove
izbojke. Zahlađenje se na pojedine vrste odrazilo kako slijedi:
E. aggregata i E. Johnstoni nisu u arboretumu u Splitu pretrpili nikakvih
oštećenja, dapače ponijeli su se bolje nego neke autohtone vrste, npr. mirta,
kojoj je mladi jesenji list bio opržen od bure.
E. melliodora. U Splitu su neke biljke ostale neoštećene, a kod nekih je
bio u manjoj mjeri opržen list; na »Debeloj glavi« veći dio lista je bio potpuno
ili u većoj mjeri sasušen, no sve su biljke u proljeće nastavile s normalnim
razvojem.
E. bicostata je u arboretumu u Splitu imao samo neznatno oštećen list.
E. viminalis. Kod nekih stabalaca u Splitu list je stradao u većoj, a kod
nekih u manjoj mjeri; na »Debeloj glavi« na nekim primjercima uz list stra­
dali su i pojedini nježniji izbojci.
E. ovata. U Splitu samo djelomično stradao list; na »Debeloj glavi« list
stradao u većoj mjeri, a na dijelu biljaka i gornji nježniji dio stabljike.
E. gunnii, E. tereticornis i E. rudis. U Splitu i na »Debeloj glavi« kod
većine biljaka stradao sav list i gornji dio stabljike, pa su pred proljeće pri­
kraćene na panj. Većina je nakon toga potjerala nove izbojke.
E. globulus. U Splitu se održao od 4 zasađena, samo jedan primjerak, dok
su na »Debeloj glavi« sve biljke (oko 50 komada) uginule.
Treba uzeti u obzir da se i ovdje radilo o mladim, 2-godišnjim biljkama,
te da su uslijed toga oštećenja bila izrazitija, nego što bi to bilo kod odraslih
stabala. To najbolje dokazuje činjenica da je odraslijim 5-godišnjim stablima
E. camaldulensis u Splitu list stradao samo na dijelu krošnje izloženom buri,
a ova vrsta je inače mnogo osjetljivija od većine napred spomenutih.
God. 1957. i 1958. uzgojili smo i presadili na pokusnu plohu »Debela glava«
sadnice vrste E. Dalrympleana i E. cinerea te E. Maideni, E. polyanthemos,
E. microcorys, E. bosistoana i E. bridgesiana, no ove vrste do sada nisu bile
izložene izrazitijim zahlađenjima.
God. 1957. uzgojeno je u rasadniku »Dekani« kod Kopra nekoliko vrsta
eukalipta. Tu je isto naglo zahlađenje ( — 8°C ) zateklo sadnice u vegetaciji i
nježno razvijene, tako da su gotovo sve stradale u većoj ili manjoj mjeri. Je­
dino je i ovdje E. aggregata ostao potpuno neoštećen.
Za naše jadransko primorje je značajno da se niske temperature poja­
vljuju redovito uz jaku buru, a poznato je da su u tom slučaju oštećenja na
vegetaciji mnogo izrazitija nego kod jednako niskih temperatura bez vjetra.
Kako će pojedine vrste eukalipta izdržati u takvim prilikama, treba da pokažu
pokusi. N a osnovu naših početnih rezultata vidimo da su pojedine vrste, koje
u svojoj domovini pripadaju među najotpornije, kao npr. E. gunnii (izdržava
— 18° C), pretrpjele kod nas mnogo jača oštećenja, nego neke druge, inače
manje otporne: E. aggregata (•— 12° C), E. melliodora i E. bicostata ( — 10° C).
Radi tih naših specifičnih prilika mi se ne možemo poslužiti ni s jednom od
postojećih klasifikacija eukalipta prema izdržljivosti na niske temperature,
već izraditi vlastitu.
Dok se na području srednjeg i sjevernog Jadrana zasad treba ograničiti
samo na eksperimentalan rad oko pronalaženja odgovarajućih vrsta, dotle se
na području južnog Jadrana, odnosno njegova toplijeg dijela, može već pri­

* 28. XI dnevni minimum iznosio je 11,5°C, 29. XI 9,4°C, 30. XI —4,5!’C, 1. XII
—6°C.

276
stupiti provođenju čisto produkcionih pokusa. Takovi pokusi mogu se na
području Boke i Budve provesti s vrstama E. globulus i E. camaldulensis, tj.
vrstama čiji brojni primjerci dokazuju da im prilike ovdje potpuno odgova­
raju. Izvan tog područja u južnom Jadranu, na pojedinim zaštićenijim polo­
žajima, mogu se provesti produkcioni pokusi sa otpornijim vrstama kao E.
melliodora, E. bicostata, E. aggregata i E. Johnstoni, odnosno vrstama, koje
su u gornjem Jadranu izdržale one temperature, koje se kod izvanrednih
zahlađenja mogu tamo očekivati. U hladnijim i izloženijim predjelima južnog
Jadrana osnivanju produkcionih pokusa ne može se za sada pristupiti. Tu je
potreban eksperimentalan rad, kao i na ostalom dijelu našeg primorja.«

7.5 TOPOLE
Brzina u rastu pripisuje se unutrašnjim svojstvima stabala roda Populus.
No pored tih svojstava, koja topole imaju, ne treba zaboraviti povoljne eko­
loške prilike (naročito edafske faktore) u kojima one brzo rastu i daju velike
priraste. Osim toga ne treba smetnuti s oka ni kultiviranje i agrotehničke
mjere koje također pozitivno utječu na brzi rast i veliki prirast topola. N ji­
hov je prirast velik u poredbi s ostalim domaćim vrstama drveća, za koje zna­
mo da u šumskom uzgoju daju u najpovoljnijim uvjetima prosječno na godinu
oko 7— 10 m3/ha (listače) i oko 13— 16 m3/ha (četinjače)* za razliku od topola
koje prirašćuju prosječno na godinu 20— 25 m3/ha pa i više.
Evo nekih podataka o prirastu topola iz publikacije FAO o topolama
(1956).
U Holandiji topola u dvadeset i pet godina daje 300 m3/ha za razliku od
hrasta, koji daje samo 25 m3/ha, pa bukve i bora, koji daju 75 m3/ha u istom
vremenu.
U Njemačkoj na tlu drugog bonitetnog razreda topola postiže u 40 godina
543 m3/ha, što je 5,7 puta više od produkcije hrasta (95 m3) i bukve (97 m3)
— 4,9 puta više od produkcije breze (110 m3) i jasena (119 m3) — 2,7 puta
više od produkcije smreke (201 m-) — 2 puta više od produkcije ariša (273 m3)
i 1,5 puta više od produkcije duglazije (366 m3).
Na otoku Cipru zabilježeno je da je produkcija topole 28 puta veća od
produkcije bora a 4 puta veća od produkcije eukalipta.
Ipak te velike iznose o prirastu topole treba pravilno tretirati. Jasnija se
slika dobiva ako se tretira struktura tih prirasta ili ako se oni izraze u novcu.
U većini evropskih zemalja prirast topola je ekonomski interesantan tek onda
kad srednji sastojinski promjer prijeđe 40 cm u prsnoj visini. To je minimal­
na dimenzija koja dopušta upotrebu topolovine za ljuštenje. U tom smjeru
vršena su istraživanja u nekim zemljama, a rezultati tih istraživanja sakuplje­
ni su u spomenutoj publikaciji FAO-a. Neke rezultate iz te knjige donosimo
ovdje. Istraživanja se odnose na Populus euramericana »robusta« u Zapadnoj
Evropi (Francuska, Belgija, Holandija, Britanija i Njemačka). Obuhvaćeno je
64 sastojina (ne plantaža!). Sve sastojine su svrstane u dvije grupe: I grupa
— sastojine s manje od 250 stabala po hektaru; II grupa — sastojine s više od
250 stabala po hektaru. Nakon mjerenja i analize konstruirane su krivulje
razvoja prsnog promjera kao funkcije starosti za I i II grupu sastojina. Te
su krivulje predočene na si. 119. i 120. SI. 119. odnosi se na sastojine iz Fran­
cuske a si. 120. na sastojine iz Belgije, Holandije i Njemačke.

* Vidi tab. 22. na str. 108.

277
 0 5 -tO 15 20 25 30 god

SI. 119. K rivu lja razvoja prsnog prom jera u sastojinama

Populus euramericana »robusta« u Francuskoj; ( I ) manje
od 250 stabala, ( I I ) više od 250 stabala po ha (F A O )
D

SI. 120. K rivu lja razvoja prsnog prom jera u sastoji­

nama Populus euramericana » robusta « u Belgiji, Ho-
landiji, N jem ačk oj; ( I ) manje od 250 stabala, ( I I )
više od 250 stabala po ha (F A O )
278
 SI. 121. Odnos tečajnog i poprečnog prirasta na jed­
nom hektaru topolika k oji je imao 250 stabala ( I )
i drugoga k o ji je imao 400 stabala po hektaru ( I I ) u
dolini rijeke Po (F A O )

Krivulje I i ft imaju sličan tok. U ophodnji od 20— 25 godina sastojine I

grupe postižu srednji prsni promjer preko 40 cm za razliku od II grupe sasto-
jina kojih je srednji prsni promjer u toj dobi znatno manji (oko 26 cm!).
Iz toga izlazi za praksu vrlo važan zaključak: g u s t a s a d n j a g d j e j e
p r e k o 250 ( i l i č e š ć e p r e k o 300) s t a b a l a p o h e k t a r u e k o ­
n o m s k i j e n e p o v o l j n a j e r s e s r e d n j i p r s n i p r o m j e r od
40 c m p o s t i ž e v r l o k a s n o .
što se tiče odnosa između tečajnog i poprečnog prirasta, mjerenjima je
utvrđeno da u gušćim sastojinama kulminacija nastupa prije a u rjeđima ka­
snije. To nam ilustrira si. 121, koja nam pored toga kaže da su prirasti u rje­
đim sastojinama bili znatno veći.
Zaključci, koji su ovdje doneseni, vrijede za P. euramericana »robusta«;
ona u mladosti brzo raste i ima velik prirast, koji rano kulminira ali naglo
opada. Drugačije se vlada P. s e r o t i n a ; njezin je prirast u mladosti rela­
tivno polagan, no zato je kasnije ubrzan i veći. Slično je i s P. r e g e n e r a -
t o m.
U našoj je zemlji najviše raširena P. s e r o t i n a , H a r t i g , poznata pod
imenom »kanadska topola«. O njoj P o d h o r s k i ("1951) piše ovo: »Sudeći
po nienim najstarijim sastojinama u Baranji, ona je u naše šume uvedena
pred nekih 80 godina. Većina sadanjih sastojina stare su oko 20 godina. One

279
su najčešće osnivane kao čiste sastojine redovno u pregustom razmaku sta­
bala od 1,5 do 2 m i obično nisu bile proređivane. To je imalo za posljedicu
jako zaostajanje prirasta i slabu kvalitetu stabala. Ispitivanje prirasta u pre-
gustim topolicima kanadske topole, pokazala su da u njima već oko 8. godine
počinje znatno opadanje debljinskog prirasta. U 20. godini iznosi prosječni
prsni promjer u takvim sastojinama samo oko 20 cm, tj. zaostaje za 50%
spram normalno mogućeg, dok poprečni dobni prirast drvne mase iznosi oko
13 m3 i manji je za 25— 30% od normalnog. Takve sastojine daju samo ogrjev
slabe kalorijske vrijednosti i nešto sitnih sortimenata, dok bi zapravo u 20.
godini stabla morala biti već sposobna za prirast oko 17 m3/ha.
Tamo gdje su topolici kanadske topole pravovremeno prorijeđeni, usta­
novljeni su jaki debljinski prirasti i stabla su oko 20. godine postigla prosječni
prsni promjer od 35— 40 cm i poprečni prirast oko 17 m3/ha«.
Slično je utvrđeno i za P. r o b u s t u na području Baranje.
Prema tome možemo smatrati da z a k o n i t o s t i o p r i r a s t u g u ­
s t i h i r i j e t k i h t o p o l i k a (si. 119, 120. i 121.) u g l a v n o m v r i j e d e
i z a t o p o l e u n a š o j z e m l j i . Razumljivo je — prema tome — d a s e
uz g oj i g o s p o d a r e n j e t o p o l o m r a z l i k u j e od u z g o j a osta­
l i h š u m s k i h v r s t a d r v e ć a . U gustim sastojinama topole ne daju
velike priraste; u takvim sastojinama debljinski prirast je malen, a zbog nje­
gove rane kulminacije i naglog opadanja ne postižu se tražene dimenzije u
kratkim ophodnjama. To se uvidjelo i u našoj zemlji, te su guste sadnje zami­
jenjene rijetkim sadnjama, gdje se upotrebijav^u 2-godišnje (1/2) 3— 4 m
visoke, jake sadnice, koje se sade u jamice, duboke oko 50 cm. Razmak sad­
nica iznosi 5 x 5 m, što znači oko 400 sadnica po hektaru. Neki povećavaju
taj razmak na 7 x 7 m desetak godina poslije sadnje.
U Jugoslaviji u područjima rijeke Drave i Dunava izvanredne su prilike za
uzgoj topola ( P o u r t e t ) . Stoga je bila razumljiva tendencija perspektivnog
plana za god. 1952— 1972, da se površina topolovih sastojina poveća za neko
60.000 ha.
Prema V a s i l i ć e v i m podacima (1955.) u FNRJ ima oko 26.000 ha topo­
lovih šuma općenarodne imovine. Od toga u Srbiji ima oko 14.000 ha, u
Hrvatskoj oko 9.000 ha, u Bosni i Hercegovini oko 2.000 ha i u Sloveniji oko
1.000 ha. Glavno područje uzgoja topola nalazi se u Podunavlju, Pomoravlju,
Podravini i Baranji.
Prema nacionalnom izvještaju Jugoslavenske komisije za topole, podne­
senom na posljednjem kongresu Internacionalne komisije za topolu u Jugosla­
viji, situacija u našoj zemlji koncem 1961. godine bila je ovakva:
— prirodnih topolovih šuma imamo oko 30.000 ha
— plantaža i kultura „ „ 40.000 ha
— drvoreda i drugih različitih nasada imamo oko 10.000 ha
ukupno oko 80.000 ha
U Hrvatskoj je od eurameričkih topola najviše zastupljena P. a m e r i ­
c a n a forma s e r ó t i n a , zatim forma r o b u s t a i forma m a r i l a n d i -
ca. O njihovu prirastu piše P o d h o r s k i (1955) ovo:
»Komparativnim istraživanjima prirasta u nas najviše zastupane P. s e r o-
t i n a, ustanovili smo, da su njezini prirasti na dobrim staništima i pod po­
voljnim uvjetima jednaki onima u Evropi, a često ih i prestižu. Upoređujući
priraste međusobno udaljenih dobrih staništa (Gornja, Donja Podravina, Po­
savina), ustanovili smo, da oko 20-te godine P. s e r ó t i n a na našim dobrim

280
SI. 122. Prva plantaža topola u Hrvatskoj, koju je osnovala tvornica šibica »Drava«
Osijek god. 1953. (Podhorski)

staništima sigurno postiže srednji prsni promjer oko 40 cm, a visinu oko 28 m.
Kod prosječne ophodnje od cca .30 godina, mi bismo na staništima I boniteta
kod uzgoja topola morali postići promjere od barem 60 cm, oko 30 m visine

281
SI. 123. Plantaža topola sorte » I 214«, stara jednu godinu; posađena sadnicama
( tj. starim 3 godine). Šumsko gospodarstvo Osijek, predjel Španska Ada.
( Podhorski)

stabla i oko 5 m3 mase po 1 stablu. Nalazi izvanredno velikih prirasta topola,

koje rastu pod naročitim povoljnim prilikama nisu u Hrvatskoj rijetki. To
znade biti često slučaj u drvoredima ili inače kod slobodnog položaja topolovih
stabala na dobrom tlu. Tako na primjer postoji jedna stara crna topola na
području šumarije Dalj nepoznate starosti, sa promjerom od 2,60 m dotično

282
opsegom od 8 m. U drvoredima nalazili smo na P. m a r i l a n d i c a , koje su
sa 7 godina postizavale promjer od 22 cm ili u 18-oj godini oko 50 cm. P. r o ­
b u s t a na mnogim dobrim tlima u nas postizava već za pet godina visinu
od 10 m uz prsni promjer od 10 cm. Neke od njenih sastojina u Baranji, iako
pregusto uzgojene, postigle su već u 12 godina visinu oko 27 m. Smatramo da
je taj baranjski klon P. r o b u s t a od naročito dobre kvalitete i prirasta.
ispitivanja prihoda od uzgoja topola u NRH pokazala su, da pod našim
prosječnim uslovima na dobrim staništima možemo kod ophodnje od 30 go­
dina sigurno očekivati prosječne priraste od 20 m3 po ha. Na prvoklasnim
baranjskim i dravskim staništima ti će prosjeci biti daleko veći, vjerojatno i
preko 30 m3, dok se kod plantažnog uzgoja sa trajnim intenzivnim agrotehnič­
kim mjerama može očekivati i prosječni prirast između 40— 50 m3 po ha, koji
se danas npr. u Njemačkoj predviđa na I bonitetu topolovih. kultura (Smitz-
Lenders). Značajno je, da su u našoj široj praksi donedavna još bili slabo
poznati ti mogući visoki prirasti topola.«
Pored uzgoja topola na šumskim površinama uzgajaju se topole uz vodo­
toke, kanale, rijeke, ceste, željezničke pruge i si. Italija je za to najbolji pri­
mjer. U našoj zemlji postoji velika mogućnost i za takav uzgoj topola. Ako
uzmemo u obzir da 1 km jednostranog topolova drvoreda, koji je dobro uzga­
jan, daje oko 20— 30 m3 godišnjeg prirasta i da odgovara prihodu sa 1 ha šum­
skog zemljišta, onda se u FNRJ samo uz kanale i vodotoke može proizvesti
oko 1,5 milijuna m5 topolovine na godinu.
Za utvrđivanje prirasta i prihoda izrađeno je mnogo tabela u Njemačkoj,
Italiji, čehoslovačkoj i drugim zemljama. Aplikaciju stranih prirasno-prihod-
nih ta b li^ za naše prilike obradio je P o d h o r s k i (1959) u svome radu
»Prihodi i prirasti eurameričkih topola u N R Hrvatskoj«, Zagreb, Obavijesti
br. 8, 1959. S obzirom na važnost utvrđivanja prihoda i prirasta donosimo
ovdje u cijelosti spomenuti rad P o d h o r s k o g a .
»Tehnika intenzivnog uzgoja topola razvila se tek zadnjih 20— 30 godina,
pa su prirasti pravilno uzgojenih topola proučavani tek u novije doba. Veliki
broj vrsta i križanaca, te razni načini uzgoja topola, razne klimatske prilike,
te pomanjkanje većeg broja starijih pravilno uzgajanih sastojina — sve je to
razlog, da još ne postoje definitivne prihodne tabele topola.
U Evropi je tek zadnjih godina izdano nekoliko prihodnih tabela za to­
pole. Ali one imadu više lokalni značaj i ne mogu se bez daljnjega primjenji­
vati za područja ili zemlje, u kojima su klimatske prilike drugačije. Osim toga,
uzgoj topola odnosi se na vrlo velik broj sorti, od kojih se mnoge međusobno
razlikuju u prirastu, punodrvnosti i stepenu granatosti. To uzrokuje, da izme­
đu pojedinih prihodnih tabela i konkretnih sastojina može doći i do većih
razlika.
Kako su prihodi cilj našeg uzgoja topola, moramo imati mogućnost, da te
prihode što sigurnije ocjenjujemo. To je naročito važno kod ocjenjivanja
rentabiliteta uzgoja topola na staništima raznog boniteta. Iz navedenih razloga
potrebno je da ustanovimo, koje od danas postojećih prihodnih tabela za
topole najbolje odgovaraju za naše prilike. Bez provjerenih tabela nemožemo
zaključivati o prihodima topola.
Naši lokalni podaci o prirastima eurameričkih topola u NR Hrvatskoj su
još u fazi ispitivanja. No Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH raspo­
laže sa dosta podataka o prirastu topola, koji su dobiveni na temelju analiza
slobodno rastućih topola u raznim predjelima NRH. Ti podaci, koji se pre­

283
težno odnose na dobar prosječni prvi bonitet staništa, mogli su dosad biti
sakupljeni pretežno za stabla do 30 godina starosti, jer je to uglavnom pro­
sječna starost većine naših nasada eurameričkih topola. Ti podaci ispitivani
su ponajviše na P. s e r o t i n a i P. m a r i l a n d i c a , a manje na P. r o-
b u s t a, pa stoga i prosjeci tih podataka više odgovaraju za prve dvije sorte.
No za jednu aproksimativnu ocjenu prirasta i prihoda oni bi se mogli upo-
trebiti za sve eurameričke topole pa i za domaće crne topole.

P r o s j e č n i p r s n i p r o m j e r i , v i s i n e i ma s e e u r a m e r i č k i h t o p o l a
na s t a n i š t i m a I b o n i t e t a u N RH. Prema prosjecima dobivenim iz
analize stabala po Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH

prsni masa prsni visina masa

prom. visina stabala starost prom. stabala
starost m m
s korom m3 s korom m3
5 7 7 0,01 13 28 21 0,45
6 10 9 0,02 14 29 22 0,56
7 13 11 0,03 15 31 23 0,67
8 15 13 0,06 16 33 25 0,83
9 18 15 0,11 17 35 26 0,99
10 21 17 0,18 18 37 26 1,27
11 24 18 0,25 19 39 27 1,54
12 26 20 0,35 20 41 28 1,76

U inozemstvu su do danas sastavljene i publicirane prihodne tabele za

topole; u Njemačkoj od F. B a u e r a , S c h m i t z - L e n d e r s a i B l u m e a .
U ČSR od B e n č i k a , u Italiji od P i c c a r o l a , a najstarije su ruske za
jasiku od T j u r i n a.
Prihodne tabele W. F. B a u e r a , god. 1938. odnose se samo na I bonitet
poranjskih staništa. Te tabele sastavljene su na osnovu dugogodišnjih ispiti­
vanja sječivih prihoda. One vrijede općenito za sve vrste topola a vjerojatno
najviše za P. s e r o t i n a .
Prihodne tabele S c h m i t z - L e n d e r s a izdane god. 1948. sastavljene
su na temelju ispitivanja pojedinačnih slobodnih stabala eurameričkih topola.
One su općeg značaja, ali se s obzirom na sortu odnose ponajviše na tzv.
harfsku topolu, zapravo P. r e g e n e r a t a . Te su tabele važne zbog većeg
broja boniteta, tj. I— V. U posebnim tabelama razrađeni su i detaljni pro­
centualni podaci o kori i ogrjevu, nadalje podaci o sortimentima i vrijedno-
stima, pa o prihodima topola na pašnjacima.
B 1u m e je izdao prihodne tabele za uzgoj topola u sastojinama, pa ta­
bele za uzgoj topola u redovima, za bonitete od I— III. One su objavljene god.
1951. u njemačkom priručniku za uzgoj topola »Das Pappelbuch«.
M. B e n č i k je objavio god. 1947. prihodne tabele topola za ČSR na
osnovu ispitivanja sastojina od P. a e l t o i d e s v a r . m i s s o u r i e n s i s .
G. P i c c a r o l o objavio je god. 1950. tabele prihoda, kubatura i sorti-
menata za rjeđe i gušće plantaže topola, tj. za 400 stabala i za 250 stabala
po 1 ha, samo za jedan bonitet.

284
 Prihodne tabele za jasiku od T j u r i n a objelodanjivane su od god. 1925.
do 1931, a nalaze se i u našem šumarskom priručniku, 1949.
Nove prihodne tabele S c h m i t z - L e n d e r s a objavljene su god. 1956.
u njegovoj knjizi »Mein Pappel - Testament«. One su izrađene s podacima, koji
su dijelom sniženi prema podacima njegovih tabela iz god. 1948. Osim toga
su lučeni prihodi topola u sastojinama i drvoredima. One nemaju opće zna­
čenje, jer se odnose i s k l j u č i v o na P. r e g e n e r a t a , H e n r y - H a r f f .
Oblični brojevi stabala eur. topola na prosječnom prvom bonitetu u N R H
i oni u tabelama B a u e r a i B l u m e a približno se slažu, pa razlika u
kubaturi stabala nastaje samo zbog razlika u visinama. Stabla u B l u m e -
o v i m prihodnim tabelama imadu vrlo velike, čak i prevelike visine. Npr.
na I bonitetu staništa uz prsni promjer 33 cm, iskazuje se visina stabla 33 m,
a za promjer od 59 cm visina 38 m; naše su pak prosječne visine za jake pro­
mjere topolovih stabala oko 35 m a visine od 38 m ispadaju maksimalne.
Za prihode topola najvažniji je njihov d e b l j i n s k i p r i r a s t , pa je
prihodne tabele najzgodnije međusobno ispoređivati prema njihovim debljin-
skim prirastima.
Da bismo ocijenili, koje od navedenih stranih prihodnih tabela najviše
odgovaraju za naše prilike, ispoređivali smo međusobno prihodne tabele
S c h m i t z - L e n d e r s a iz god. 1948, B l u m e o v e za sastojine i drvorede,
B a u e r o v e , B e n č i k o v e i one P i c c a r o l a , sa prosjecima prirasta na­
ših eurameričkih topola.
Podaci B e n č i k o v i h tabela, koje se odnose na gusto osnovane kulture
topola, mnogo su niži nego podaci ostalih tabela, jer su podaci za njihov I
bonitet jednaki podacima II boniteta po B l u m e u , a IV boniteta po
S c h m i t z - L e n d e r s u . One se odnose na P. d e l t o i d e s . Ove se tabele
ne mogu upotrijebiti za naše prilike ako se pretpostavi da se uzgoj topola vrši
intenzivno. Prema našem iskustvu one bi mogle jedino poslužiti za ocjenu
prihoda onih topolovih sastojina u kojima je prirast zaostao zbog prevelike
gustoće odnosno prekasnog prorjeđivanja.
T j u r i n o v e t a b e l e prihoda vrijede samo za trepetljiku. One su pre­
niske za prirast naših jasika na svim bonitetima, a za crne i eurameričke to­
pole ne bi došle u obzir.
B a u e r o v e tabele relativno su dosta stvarne. One su nešto preniske
prema prosjeku našeg I boniteta, a nešto su više od sastojinskih B l u m e -
o v i h prihodnih tabela. Budući da te tabele imaju podatke samo za I boni­
tet, ne mogu nam poslužiti za sva naša staništa.
Podaci prihoda P i c c a r o l a imaju samo jedan bonitet, pa nam tako­
đer ne mogu poslužiti. Ovi podaci razmjerno su visoki, konkretno se od­
nose na I bonitete u naročito blagoj klimi i duljoj vegetaciji, koja vlada u
padskoj nizini Italije. Prirast je u mladosti prema tim tabelama velik i brz,
ali se već oko 20. godine usporuje.
Za naše potrebe došle bi u obzir kao najprikladnije prihodne tabele
S c h m i t z - L e n d e r s a iz god. 1948.
Poznato je da topole u sastojini prirašćuju drugačije negoli u drvoredima.
Priliv svjetlosti u drvoredima mnogo je intenzivniji, pa je dobni debljinski
prirast u drvoredima po jednom stablu mnogo veći nego u sastojinama. Zato
je potrebno sastaviti posebne tabele za drvorede a posebne za sastojine, i to
tako da I bonitet uzgoja u sastojinama bude niži od I boniteta uzgoja u drvo­
redima.

285
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- *

Tabela 97

Pfí/fíASNOPR/HODNE TABLICE PO 4 HA TOPOLOV/H SASTOJI/VA

no osnovu podatako po SCHM/TZ-LENDERSU

Srednje stabio << Sasfojino koja ostaje Proreda

Sforost

Sumo
stabla svih f l l
Vismo
§ ^ Masa ^ 'Cl B roj Maso B roj Masa proreda
Cc > stoboto stoboto
god
n * « *
cm m m* m m”
/° bon itetni r a z r e d
10 24 19 OM 5 400 164 - — — 164 16.4
15 36 22 0.97 7 200 194 200 194 194 358 23.8
20 50 27 2.31 7 200 462 — — 194 656 328
25 64 31 4.69 10 400 469 100 469 663 1132 45,3
30 77 35 7.07 10 400 707 - — 663 1370 45.7
! bon itetni ra z re d
10 20 18 0.24 5 400 ■96 — — — 96 9.6
15 30 21 0.66 7 200 132 200 132 132 264 17.6
20 40 24 1.24 7 200 248 — — 132 380 190
25 50 27 2.21 7 200 442 — — 132 574 23.0
30 60 30 3.64 7 200 728 — — 132 860 28.7
II bonitetni ro z re d
10 16 16 021 5 400 84 — 84 8.4
- -
15 24 19 0.41 7 200 82 200 82 82 164 10.9
20 32 22 0.79 7 200 158 — —■ 82 240 12.0
25 40 24 13 3 7 200 266 — — 82 348 13.9
30 48 26 240 7 200 420 — — 82 50? 16.7
III bonitetni ro z re d
10 12 12 0.09 5 400 36 - - - 36 3.6
15 18 -18 0.23 7 200 46 200 46 46 92 6.1
20 25 20 0.48 7 200 96 — - 46 142 7.1
25 32 22 0.80 7 200 160 — — 46 206 82
30 38 24 1.21 7 200 242 — - 46 288 9.6
IV bonitetni ro z re d
10 9 10 005 5 400 20 — - — 20 20
15 12 17 0,12 5 400 48 — - — 48 3.2
20 18 19 0.23 200
7 46 200 46 46 92 4.6
25 24 21 042 200
7 84 — - 46 130 5.2
30 31 22 0,63 7 200 426 — - 46 172 5.7
Poprečni dobni prirastjednog stob/a uJO. god/h/
U sastojim: bonitet / ° , u drvoredu bonitet t ... 0.24m'
t //... 0,12m*
II //... 0,07m*
III IV... 0,0¿rm >
IV V... 0,02rn
 Isporedimo li krivulje dobnog debljinskog prirasta prihodnih tabela
S c h m i t z - L e n d e r s a i B l u m e a , dolazimo do slijedećih zaključaka:
1. Veću tačnost ocjenjivanja omogućuju S c h m i t z - L e n d e r s o v e ta­
bele, jer imaju pet boniteta.
2. Podaci debljinskog prirasta eurameričkih topola na I bonitetima NRH
slažu se sa II bonitetom S c h m i t z - L e n d e r s o v e tabele i sa I bonitetom
B l u m e o v e tabele za drvorede.
3. Podaci o prihodima za sastojine u tabelama B l u m e a po bonitetima
razlikuju se premalo.
4. Podaci o prihodima za sastojine po B 1u m e u preniski su za naše
prilike. Naša dosadanja istraživanja i ispitivanja i dosad stečena iskustva
širom cijele NRH pokazala su da na našem prosječnom I bonitetu topole kod
slobodnog razvoja u 20-toj godini sigurno postižu srednji prsni promjer od
40 cm. To su potvrdile analize stabala u raznim i međusobno udaljenim po­
dručjima. Zanimljivo je da se ti naši podaci potpuno slažu s podacima za
Njemačku, u Šleziji, koje navodi dr. W e 11 s t e i n u svojoj knjizi o uzgoju
topola.
5. B l u m e o v i sastojinski podaci za I do II bonitet podudaraju se s
»» podacima S c h m i t z - L e n d e r s a za III do V bonitet. Prema tome se
može zaključiti da se S c h m i t z - L e n d e r s o v e tabele u svojim elemen­
tima slažu sa B l u m e o v i m , ali posljednje daju niže prosjeke; osim toga
S c h m i t z o v e tabele zahvaćaju veći broj boniteta. Istina je, doduše, kao
što B l u m e navodi za svoje tabele, da one treba da budu izraz prosjeka, a
ne naročito povoljnih prilika. Međutim, ako uzmemo razliku u geografskoj
širini između nas i Njemačke, pa činjenicu da je kod nas vegetacijska perioda
dulja, a klima toplija, prosječni podaci B l u m e o v i h tabela za naše su pri­
like preniski.
6. Uzevši u obzir i neke priraste u drvoredima, koje smo kod nas usta­
novili na raznim mjestima: npr. 18-godišnji drvored s gustoćom reda 6 m u
Osijeku na I bonitetu ima srednji promjer 50 cm, a u Zagorju, u Ludbregu
drvored P. marilandica u 7. godini s gustoćom od 3 m, srednje promjere od
22 cm — to bi prema našim iskustvima I bonitet tabela S c h m i t z - L e n -
d e r s a , 1948 odgovarao I bonitetu prirasta topola u našim drvoredima, a II
bonitet S c h m i t z - L e n d e r s a odgovarao bi I bonitetu u našim sastoji-
nama topola. Do tog zaključka dolazimo i grafičkom komparacijom debljin-
skih prirasta naših i stranih podataka.
Na temelju svega toga što je izneseno došli smo do zaključka da ćemo se
našim stvarnim mogućnostima prirasta topola najsigurnije približiti ako za
ocjenu i račun prihoda upotrijebimo podatke S c h m i t z - L e n d e r s o v i h
tabela iz god. 1948. i to:
Z a d r v o r e d e : za staništa od I do V boniteta bez promjene S c h mi t z -
L e n d e r s o v e tabele od I do V boniteta;
Z a u z g o j t o p o l a u s a s t o j i n a m a , predvidjeli smo 4 redovna bo­
niteta od I do IV i ekstra bonitet Ia za plantažni uzgoj topola.
Za plantažni uzgoj topola, tj. bonitet I 1, odgovarali bi podaci I boniteta
S c h m i t z - L e n d e r s o v i h tabela.
Za obični uzgoj topola u sastojinama za bonitete I do IV odgovarali bi po­
daci II do V boniteta S c h m i t z - L e n d e r s a .
Na osnovu prednjih zaključaka, upotrebivši podatke prihodnih tabela
S c h m i t z - L e n d e r s a , sastavili smo priležeće prihodne tabele za:

287
 A. sastojine boniteta Ia, I, II, III i IV (vidi tab. 97),
B. drvorede za razmake 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12 i 15 m i za bonitete I, II, III,
IV i V (vidi tab. 98).*
C. pašnjake, uz kvadratni razmak stabala 20 m za bonitete I do V (vidi
tab. 99).
Te prihodne tabele imadu značaj jednog šireg prosjeka, čime je omogu­
ćeno da se primijene za sve naše najraširenije kultivirane eurameričke i opće­
nito crne topole. Glavna im je svrha da omoguće ocjenu prihoda kod plani­
ranja uzgoja topola. Na tom su principu sastavljene i najpoznatije tabele
prihoda topola u inozemstvu.

Tabela 98 PR/RASNOPR/HODNE TABLICE PO 1 KM DRVOREDA TOPOLA

na osnovu padafaka po SCHM/TZ - LEN D ER S U
/ bonitetni razred
Srea% % bb POČETNI RAZM AK STABALA U DRVOREDU
3m 5m 6m 7m 8 rr) 10 m 12 m 15 m
Prom jer

0 0 ~333 stablo 200stobo/a ■167stabala -Z43 sto bio 125 s/obo/o 100sTobolo 83 stob/d 67shbo/o
1
1 £ prosj moso prosj moso prosj
m oso prosj moso prosj moso prirosl
« 5 / ^ °s °p ;% s t pnrost prirosl prirast prirosl
god cm m

i>0 ¿U 19 0A 1 ■137 13.7 82 82 69 ! 6,9 59 5.9 51 5,1 U 34 3,4 28 2.8

lb 36 22 0 ,9 7 230 15, ¿ ■19U -129 162 10,8 139 93 121 8,1 97 6.5 81 5A 65 4.3
20 5 0 27 231 ¿52 ¡ 22.6 U62 23.1 386 \ 19,3 330 ■16,5 289 1k5 231 11.6 192 96 155 7.7
25 64 31 ¿1.69 8W 33,9 700 28.0 793 ¡ 313 671 268 586 23A U69 18.8 389 15,6 3Ur 12,6
20 77 3 5 7.07 ■101.7 \3i.9 938 i i . 3 983 ! 328 1011 337 88i< 295 707 236 587 19,6 474 15,8

Kodpočetnograzmaka stabalaod3mprva proredapolovice stabalau10'pod, nakonprorede ostoje 166stabala

5m --- 20 100 ~.~
6m ~ 25 <94
OPASKA- Moso i prosječni p riro s t po 1 Um odnose se n a sveukupnu proizvedenu m osu.

Kod tabela za sastojine mi smo predvidjeli početni razmak sadnje od

5 m u kvadrat. Planiraju li se širi razmaci, mogu se potrebni podaci o priho­
dima računom izvesti iz podataka koji vrijede za srednje stablo u pojedinom
bonitetu. Na isti način mogu se sastaviti podaci za međubonitete, ako se izra-
čunaju aritmetičke sredine između dva boniteta«. .»
U plantažama topola postignuti su veći prirasti. Tako se u Italiji spomi­
nju maksimalni poprečni prirasti od neko 40 m3/ha, koji se odnose na plan­
taže selektiranih klonova 1214 u 8-godišnjoj ophodnji. U našoj zemlji s pro­
blemom prirasta u plantažama topola bavio se I. P o d h o r s k i**. On je skre­
nuo pažnju na posebnu dinamiku i različite vrste prirasta koji se pojavljuju
kod plantažnog uzgoja. Pri osnivanju plantaža služimo se obično 3-godišnjim
sadnicama kojih se prsni promjer kreće od 3— 5 cm. To je s t a r t n a d e ­
b l j i n a s a d n i c e , koja ulazi u proizvodni proces tek sadnjom u plantažu.
Kako se prirast u plantaži smatra rezultatom proizvodnog procesa tokom
uzgoja u plantaži, pojavljuju se u plantažama dvije starosti i dva prirasta.

* Ovdje donosimo samo prihodne tabele za I bonitet. Za ostale bonitete vidi u

Obavijestima spomenutog Instituta br. 8/1959.
** I. P o d h o r s k i: Problemi i značajke plantažnog uzgoja stabala. Obavijesti
Instituta za šumarska istraživanja NR Hrvatske, Zagreb, br. 8—9/1960.

288
 \

P l a n t a ž n a s t a r o s t s t a b l a označuje vrijeme provedeno u plan-

tažnom uzgoju.
F i z i č k a s t a r o s t s t a b l a označuje vrijeme cjelokupnog razvoja
stabla u rasadniku i u plantaži.
P l a n t a ž n i p o p r e č n i d o b n i p r i r a s t je kvocijent između po­
stignute drvne mase u plantaži i plantažne starosti.
P o p r e č n i d o b n i p r i r a s t je kvocijent između postignute drvne
mase i fizičke starosti.
Tabela 99
t
PR/RASNOPRIHODNE TABLICE PO i HA TOPOLOV/H NASADA NA PAŠNJACIMA
u ro z m o k u stobo/o 20 x 20 m , p re m o S C H M IT Z -L E N D E R S U

Sred nje stablo Srednje stob/o

Prosječni dobni
Prosječni dobni

priros/ po 1 h o
priros/ po 1 ho

1 ha
I *1
v*
S ta ros t
S ta ros t

P rom jer
P rom jer

po
0

Visino
€

Maso

------
god cm m m5 god cm m m3

/ b o n ite t H b o n ite t
...
40 24 49 0,41 40 1.0 40 20 18 Q24 6 0.6
45 36 22 0,97 24 4.6 15 30 21 0,66 17 4.1
20 50 27 2,31 58 2.9 20 40 24 1.2', 31 4.6
25 64 34 4.69 457 4.7 25 50 27 2.21 55 2.2
30 77 35 7,07 177 5,9 30 60 30 364 91 3.0
........ .
III b on itet IV b on itet

40 16 16 0.21 5 0,5 10 42 13 0,09 2 0.2

15 24 19 0.41 10 07 15 18 18 0,24 6 0.4
20 32 22 079 20 4.0 20 25 20 0,48 12 0.6
25 40 24 4,33 33 1.3 25 32 22 0.80 20 0.8
30 48 26 2,10 53 4.8 30 38 24 4.81 30 1.0

Rozmdci i broj stobo/o topolo u

nosoc/imo no pošnjoc/mo po 1ha
razmok 20*20m -25 stobo/o
25*25m -16
30x 30m - 44,4
40*40m = 6,25
 U plantažnom uzgoju obično se operira s plantažnom starošću i planta-
žnim poprečnim prirastom, a posebno se to i ne ističe.
Startna debljina s a d n i c e je prsni promjer kojim sadnica ulazi
u plantažu.
S t a r t n i t e č a j n i d e b l j i n s k i p r i r a s t je prirast sadnice u plan­
taži prvih godina iza sadnje.
Startna debljina sadnice i startni tečajni debljinski prirast od velikog su
ekonomskog značenja u p l a n t a ž i r a n j u .
Budući da sadnice s potpuno reduciranom krošnjom i obrezanim korije­
njem ne mogu odmah uspostaviti jaki prirast, što im ga uvjeti plantažnog
uzgoja omogućuju, one se s t a r t n o p r i h r a n j u j u (dodaje im se gno­
jivo), da se što prije uspostavi normalni plantažni uzgoj.
Važnost startne debljine sadnice i startnog debljinskog prirasta vidi se
iz primjera koji navodi I. P o d h o r s k i .
Nakon sadnje u plantaži, dublje posađena sadnica topole imala je u visini
od 1,3 m promjer od 2 cm. Poslije sadnje nastao je zastoj prirasta, pa je
širina goda prve godine iza sadnje bila 0,5 cm i tek se postepeno nakon pete
godine povećala na stalnu širinu od 2 cm redoslijedom od 0,5 + 0,5 + 1 +
+ 1 + 2 cm .... Nakon 12 godina uzgoja u plantaži takovo stablo imat će prsni
promjer: 2 + l + l + 2 + 2 + 8 x 4 cm = 40 cm i drvnu masu od 1,23 m3, a
drvna masa za 200 stabala po 1 ha bit će 246 m3.

Ako posađena sadnica ima prsni promjer 4 cm, a zastoj prirasta je zbog
intenzivne njege i prihrane kratak, redoslijed širine godova iza sadnje bit će
0,5 + 1 + 2 ..... cm, tj. širina godova ustalit će se već treće godine iza sadnje
na 2 cm. Nakon 12 godina uzgoja u plantaži imat će stablo prsni promjer od
4 + 1 + 2 + 10 X 4 cm = 47 cm, masu od 1,80 m3, a drvna masa po 1 ha bit
će za 200 stabala == 360 m3 tj. za 37% (1/3) veća nego ako sadnica uđe u
plantažu sa slabim promjerom i ima jak zastoj.
To nas upućuje da bezuvjetno treba u plantažu ulaziti sa što jačim sad­
nicama.
Redovno se kod ocjene prirasta u plantažama premalo obraća pažnja
startnoj debljini sadnice i zastoju prirasta nakon sadnje. Zbog toga dolazi
često do nestvarno visoke ocjene prirasta.
Ako te faktore uzmemo u račun i ako ocjenu prirasta i prihoda baziramo
na prosječnoj širini goda, dobit ćemo mnogo stvarnije podatke.
Uzevši kao bazu startni prsni promjer trogodišnjih sadnica od 3 cm,
razmak stabala 7 x 7 m (tj. 200 stabala po 1 ha), i prosječne širine goda 1,5,
2,0, 2,5 i 3,0 cm, P o d h o r s k i je izradio:

Orijentacione tabele
prirasta i prihoda topola u plantažnom u z g o j u p o ii ha
Plantaže osnovane sadnicama 2/3, prs. promjer zasađene sadnice cca 3 cm.
Razmak stabala 7 X 7 m, tj. 2 0 0 stabala a 1 ha, f = 0,40. Debljina kore uzeta
je za prs. promjer bez kore od 2 0 — 5 0 cm = 1 cm, od 5 1 — 6 0 cih — 1,5 cm, od
6 1 — 7 0 cm = 2 cm i od 71 — 9 5 cm = 2,5 cm.

290
 Tabela 100

I V b o n i t e t . P r o s j e č n a š i r i n a g o d a 1,5 cm
Širine godova prvih godina iza sadnje: 0,5 + 1,0 + 1,5 cm
plantažni
starost srednje stablo masa poprečni
proreda
plantaže plantaže ms prirast
promjer visina masa m3
god. cm m m3 ms

7 23 19 0,31 62 9

10 32 22 0,74 148 15

12 38 24 1,09 218 18

15 47 26 1,80 360 24

20 63 31 3,87 774 39

Tabela 101

I I I b o n i t e t . P r o s j e č n a š i r i n a g o d a 2 cm
Širine godova prvih godina iza sadnje: 0,5 + 1 + 1,5 + 2 cm

srednje stablo plantažni

starost masa proreda poprečni
plantaže plantaže m3 prirast
promjer visma ms
god. m m' m3
cm
7 27 20 0,46 92 13
10 39 24 1,15 230 23
12 47 26 1,80 360 30
15 60 30 339 678 339 45
20 82 36 7,60 760

U 15. godini proreda 50°ć stabala.

Tabela 102

I I b o n i t e t . P r o s j e č n a š i r i n a g o d a 2,5 cm
širine godova prvih godina iza sadnje: 0,5 + 1 + 1,5 — 2 + 2,5 cm

srednje stablo plantažni

starost masa proreda poprečni
plantaže plantaže m3 prirast
promjer visma masa m3
god. cm m m3 m*
7 30 21 039 118 17
10 45 26 1,65 330 33
12 56 29 2,86 572 286 48
15 72 33 6.30 630 61
20 98 40 12,08 1208 75

U 12. godini proreda 50O

/o stabala.

2S»I
Tabela 103

I b o n i t e t . P r o s j e č n a š i r i n a g o d a 3 cm.
Širine godova prvih godina iza sadnje: 0,5 + 1 + 1,5 + 2 + 3

tarost srednje stablo plantažni

masa proreda poprečni
[antaže plantaže
promjer visina masa m3 prirast
god. m3
cm m m3 m3
7 33 22 0,75 150 — 21
10 51 27 2,21 442 221 44
12 65 31 4,11 411 — 53
15 84 37 8,20 820 — 69

U 10. godini prureda 50% stabala.

Za utvrđivanje drvne mase topolovih stabala ima različitih tablica.

P i c c a r o l o v e (1952) tablice, čini se, da su za naše prilike previsoke.
S c h a e f f e r o v e tablice mogle bi doći u obzir, no treba istaći da drvna
masa topolovih stabala vrlo jako varira, što zavisi ne samo o vrsti nego i o
klonu.
Radi ilustracije spominjemo ovdje tablice drvnih masa za P o p u 1u s
s e r o t i n u , koje su sastavljene za područje šumarije Darda. Mogu se naći
u knjizi: I. P o d h o r s k i : Uzgoj topola, 1951. str. 55.
U knjizi M e i n P a p p e l - T e s t a m e n t mogu se naći dvoulazne tablice
drvnih masa, koje je sastavio S m i t z - L e n d e r s za P o p u l u s r e g e n e-
r a t a, Henry - Harff.
T r i f u n o v i ć (1956) objelodanio je tablice drvnih masa za P o p u l u s
f. s e r o t i n a.
 LITERATURA

A lg an H.: Tarifs de cubage, Bulletin trimestriel de la Société Forestière de

Franche-Comté et Belfort, Besançon 1901.
A n ié M.: Šumska fitocenologija, I dio, Zagreb 1959. (skripta).
Weitere Erfahrungen über den Rhythmus des Höhenwachstums bei verschiede­
ner Holzarten im Laufe ihrer Vegetationsperiode, IUFRO, Beč 1961.
A n u č i n N. P.: Opredelenie tekučego prirosta nasaždenii po bokovoj poverhnosti
derevljev, 5. Svjetski Šumarski Kongres, 1960.
A s s m a n n E.: Bestockungsdichte und Holzerzeugung. Forstwissenschaftliches
Centralblatt 1953.
Die Verlagerung der Höhenkurven von Plenterwaldflächen und ihre Ursachen.
Allgemeine Forst und Jagdzeitung 1953.
Grundflächenerhaltung und Zuwachsleistung Bayerischer Fischten-Durchfor-
stungsreihen. Forstwiss. Centralblatt 1954.
A u b e r t et Gut : Notre forêt, Lausanne 1948.
B a a d e r G.: Forsteinrichtung als nachhaltige Betriebsführung und Betriebsplan-
nung, Frankfurt a.M, 1945.
B e n i ć R.: Širina goda kao činilac kakvoče poljske jasenovine, šumarstvo 1955.
B i o l l e y H. E.: L’aménagement des Forêts par la méthode expérimentale et spé­
cialement la méthode du contrôle, Paris 1922.
B o j a n i n S.: Učešće sortimenata i količina gubitka kod sječe i izrade jelovih
stabala u fitocenozi jele s rebračom, šum. list 1960.
B u n u š e v a c T.: Novi putevi u podizanju i gajenju šuma. 1955.
B u r a D.: Prebirni način gospodarenja u niskim privatnim šumama crnike (Quer-
cus illex) na otoku Olibu, Šum. list 1955.
B u r g e r H.: Holz, Blattmenge und Zuwachs, Mitt. d. Schweiz. Anstalt für das
forstl. Versuchswesen, 1945— 1953.
C a j a n d e r A. K.: The theory of forest types, reprindent from Acta Forestalia
Fennica, Helsinki 1926..
C h a p m a n H. H.: Forest Management, New York 1931.
C o k l M.: Prehodna doba in njena uporaba v izmeri prirastka. Gozdarski vestnik
1954.
O kontroli gospodarenja v enodobnih gozdih. Gozdarski vestnik 1955.
Tarife za sastoje prehodnih oblik — Gozdarski vestnik br. 7/8, 1959.
D a v is P. K.: American Forest Management, New York 1954.
D e k a n i ć I.: Njegovanje šuma kao mjera za unapređenje šumske produkcije,
šum. list, 10, 1958.
E m r o v i ć B.: Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen, Šum. list 1953.
O konstrukciji jednoulaznih tablica — tarifa — pomoću logaritamskog papira,
Šum. list 1954.
O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogromadnih tablica (tarifa) Šum.
list 1954.
Die Ermittlung der Massenzuwachsprozente mit Hilfe des Tarifdifferenzver-
fahrens, Schweizerischen Zeitschrift für Forstwesen, 1960.
Nomogrami za Algan-Schaefferove tarife, Šum. list br. 7—8, 1957.
E m r o v i ć B., G l a v a č V., P r a n j i ć A.: O obliku debla poljskog jasena u
različitim šumskim zajednicama Posavine, (rukopis), Zagreb 19'62.

293
F A O: Les Eucalyptus dans les reboisements, 1954.
Mediterranean Development Project, 1959.
Le choix des essences forestierès, 1960.
World demand for paper to 1975, 1961.
F o u r c h y P.: Etudes sur le développement et la production de quelques peuple­
ments de Douglas, Annales de l’Ecole Nationale des Eaux et Forêts à Nancy,
1954.
F r a n ç o i s T.: Comparaison d’inventaries et sondages à la tarière. Bulletin de la
Société Forestière de Franche-Comté, 1934.
La composition théorique normale des futaies jardinées de Savoie. Revue des
Eaux et Forêts, 1938.
G e h r h a r d t E.: Ertragstafeln für reine und gleichartige Hochwaldbestande von
Eiche, Bûche, Tanne, Fichte, Kiefer, grüner Douglasie und Làrche, Berlin 1930.
G l a v a č V.: Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog
i šumsko-uzgojnog gledišta, Zagreb 1960.
G o r e K.: Die Douglasie und ihr Holz, 1958.
G u i s e C.: The Management of Farm Woodlands, New York 1950.
H a w j e y C. S m i t h M.: The practice of Silv¡culture, 1958.
H e s m e r H.: Das Pappelbuch, 1951.
H i l e y W. E.: Conifers, 1959.
H o l m s g a a r d E.: Effect of seedboaring on the incrément of European beech
(Fagus silvatica, L.) and Norway spruce (Picea Abies (L ) Karst), 12. Kongres
IUFRO, Volume -Band 3, London 1958.
H o r v a t I.: Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb 1949.
Šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb 1950.
H u f f e l G.: Economie forestière, II, 1919.
Economie forestière III, 1926.
Les Méthodes de l’Aménagement Forestier en France, 1927.
I l v e s s a l o Y.: Variations of growth due to climatic conditions and their consi­
dération in growth studies, 12. Kongres IUFRO, London 1958. Volume - Band 3.
J a z e w i t s c h v. W.: Jahrringchronologie der Spessart - Buchen. Forstwissen-
schaftliches Centralblatt 1953.
K d s t l e r J.: Silviculture, 1956.
Kl e p a c D.: Sastojinsko ili stablimično gospodarenje? (Les exploitations de peuple­
ments ou les exploitations d’arbres?) Šum. list 1950. str. 1—23.
Uređivanje šuma s oplodnom sječom (L ’aménagement des futaies régulières).
Glasnik za šumske pokuse 1952. str. 225—346.
Vrijeme prijelaza (Temps de passage), Šum. list 1953. str. 37—50.
Uređajne tablice (Tarifs d’aménagement), Šum. list 1953. str. 192—206.
Nekoliko formula za intenzitet sječe (Quelques formules pour déterminer le
taux de réalisation des coupes) Šum. list 1953. str. 373—385.
O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini (La production dans la
forêt de Zalesina), Glasnik za šumske pokuse 1953. str. 181—238.
Komparativna istraživanja debljinskog, visinskog i volumnog prirasta u fitoce-
nozi jele i rebrače (Recherches comparatives sur l’accroissement du diamètre,
de la hauteur et du volume dans l’association d’»Abieto-Blechnetum«), Šum. list
1954. str. 83—110.
Tablice postotka prirasta (Tables de taux d’accroissement), Šum. list 1954. str.
454—485.
Frekvencija vremena prijelaza (Fréquence des temps de passage), Šum. list
1955. str. 3—16.
Utjecaj imele na prirast jelovih šuma (Influence du gui sur l’accroissement des
sapinières), šum. list 1955. str. 231—243.
Utvrđivanje prirasta po metodi izvrtaka (Détermination de l’accroissement par
la méthode des sondages à la tarière), Šum. list 1955. str. 603—621.

294
K l e p a c D.: Funkcionalni odnos između godišnjeg volumnog prirasta i prsnog
promjera za jelu u prebornoj šumi (L ’accroissement annuel du volume en
fonction du diamètre pour le sapin dans la forêt jardinée), Šum. list 1956.
str. 1— 16.
Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama Gorskog
Kotara (Recherche sur l’accroissement du diamètre à hauteur d’homme pour
le sapin dans les associations les plus répandues de la région de Gorski Kotar),
Glasnik za šumske pokuse 1956. str. 225—256.
O osmom zasjedanju evropske komisije za šume FAO u Rimu, Šum. list 1956.
str. 245—248.
Upotreba frekvencijskih krivulja broja stabala pri »Opisu sastojina« (Courbes
de fréquence de nombre des tiges et leur emploi pour la description des peuple­
ments), Šum. list 1956. str. 357—369.
Prirast jele u različitim fitocenozama zapadne Hrvatske (Incrément of fir trees
in différent phytoceenosis of Western Croatia), Šumarstvo 1956. str. 688—694.
Istraživanja o debljini kore u šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka (Investiga­
tions about bark thicknees of Quercus pedunculata, Ehrh. and Ouercus sessili-
flora, Sm.), Šum. list 1957. str. 91—106.
Jedna brza metoda za utvrđivanje prirasta (Une méthode rapide pour la déter­
mination de l’accroissement), Šum. list 1957. str. 274— 292.
Funkcionalni odnos između debljine kore i prsnog promjera za naše važnije
listopadno drveće (The relationship between the diameter over bark and the
bark thickness for our most important hardwood species). Šum. list 1958. str.
251—267.
Mjere za podizanje šumske proizvodnje, Šumarstvo 1958. Str. 557—570.
Projekt o unapređenju Mediterana, Savez poljoprivredno-šumarskih komora,
Beograd 1958. str. 1—53.
Accroissement en diamètre du sapin dans les différentes associations de la
Croatie occidentale, X IIe Congrès, IUFRO, Volume 3, London 1958. str. 245—253.
Utvrđivanje prirasta po kontrolnoj metodi na pokusnim plohama gospodarske
jedinice »Posavske šume« u šumariji Lipovljani (Détermination de l’accroisse­
ment d’après la méthode du contrôle sur les placettes dans l’unité d’aménage­
ment de »Posavske šume« faisant partie de l’inspection de Lipovljani, Šum. list
1959. str. 257—270. (u zajednici s prof. dr. M. Plavšićem).
Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama, koje je napao gubar (Ly-
mantnia dispar) (La détermination de la perte de l’accroissement dans les
forêts attaquées par Lymantria dispar). Šum. list 1959. str. 280—290.
Nekoliko metoda za određivanje etata u jelovim prebornim šumama (Quelques
méthodes pour déterminer la possibilité dans les sapinières), Šum, list 1959. str.
426—436.
Uređivanje šuma, (skripta), Zagreb 1959. str, 250.
Uređivanje šuma, (prilozi I i II uz skripta), Zagreb 1959. str. 20.
Uređivanje šuma (prilog III), Zagreb, 1961. str. 12.
Prilog boljem poznavanju uređivanja šuma alepskog bora (Une contribution
à la connaissance meilleure de l’aménagement des forêts de Pin d’Alep), Šum.
list 1960. str. 74—84.
Jedna stara praktična metoda računanja prirasta u prebornim šumama, Šum.
list 1960. str. 228—231.
Prorede kao aktivne mjere za povećanje prihoda i skraćivanje ophodnje u pri­
rodnim ekonomskim šumama, Jugoslovenski savetodavni centar za poljopri­
vredu i šumarstvo, Beograd 1960. str. 4.
Rezultati i iskustva o proredama u Danskoj, Jugoslovenski savetodavni centar
za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd 1960. str. 43—59.

295
K l e p a c D.: Prirasne tablice za jelu na području fakultetske šumarije Zalesine,
(Tables d’accroissements pour le sapin dans la forêt de Zalesina) Glasnik za
šumske pokuse 1960. str. 359—380.
Strukturni odnosi posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu
masu (Répartition des nombres de tiges, de la surface terrière et du volume
dans la forêts de plaines de Sava), Glasnik za šumske pokuse 1960. str. 314— 323.
(u zajednici s prof. dr. M. Plavšićem).
Povećanje šumske produkcije unošenjem i proširenjem smreke (Picea excelsa),
Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd 1960.
str. 1—24.
Peti Svjetski Šumarski Kongres, Šum. list 1961. str. 50—58.
O nekim normalama u jelovim prebornim šumama (Quelques courbes d’équi­
libre artificiel dans les sapinières), Šum. list 1961. str. 85—89.
Les Tarifs d’accroissements, Referat podnesen na III Kongresu IUFRO u Beču,
1961.
Jedan američki bor brzoga rasta (Pinus radiata Don., Pinus insignis Dougl.),
Šumarstvo 1961. str. 295—300.
Normalne frekvencijske krivulje broja stabala u prebornoj šumi, (Compositions
normales de sapinières et de hêtraies jardinées), Šum. list. 1961. str. 333—341.
V. Svjetski šumarski Kongres, I dio, Jugoslovenski savetodavni centar za poljo­
privredu i šumarstvo, Beograd 1961. str. 1—60.
Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Poljoprivredna šumarska komora
NR Hrvatske, 1961, str. 46.
Prilog poznavanju rasta i prirasta zelene duglazije i američkog borovca. Šum.
list 1962.
Nuove tendenze nell’assestamento delle foreste disetanee in Jugoslavia, Monti
e Boschi, No. 5, 1962.
Smanjivanje šteta koje nastaju bušenjem stabala Presslerovim svrdlom, šum.
list 1962. str. 120—122.
Kol e kt i v š u ma r s ki h s t r u č nj a k a Šums ko g g a z d i n s t v a Kr a­
l j evo: Praktična primjena tablica prirasta inž. Pavla Kosonogova, šumarstvo
9—10, 1961.
K o s o n o g o v P.: Metod određivanja prirasta prebirnih šuma na bazi srednjih
vrijednosti prirasta stabala, okarakterisanih debljinom, visinom i krunom (ru­
kopis).
K n u c h e l H.: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb. Aarau, 1950.
K r a l j i ć B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva, Zagreb
1952.
K r a m e r P. J., K o z l o w s k i T.: Physiology of trees, 1960.
K u r t h A.: Die Kontrollidee in der Schweizerischen Forstwirtschaft. Allgemeine
Forst- und Jagdzeitung 1954.
K u r t h A.: Untersuchungen über Aufbau und Qualität von Buchendickungen. Mit­
teilungen der Schweizerischen Anstalt f. d. forstliche versuchswesen, XXIV
Band, 2 Heft 19.
K u r t h A. S m i d t P.: Über die Bestimmung des Volumenzuwaches durch Zu­
wachsbohrung, 13. Kongres IUFRO, Beč 1961.
L a c h a u s s é e E.: Notice sur la tarière de Pressler et le temps de passage. Vade-
mecum du forestier. Besançon 1951.
L e i b u n d g u t H.: Beitrag zur Anwendung und zum Aufbau der Kontrollmethode
im Plenter- und Femelschlagwald. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen
1953.
Die Baumartenwahl als biologisches und wirtschaftliches Problem. Schweizeri­
sche Zeitschrift für Forstwesen 1956.
Lenz O' U iüisaîjaB
K l ep a c D.: Prirasne tablice za jelu na području fakultetske šumarije Zalesine,
(Tables d’accroissements pour le sapin dans la forêt de Zalesina) Glasnik za
šumske pokuse 1960. str. 359—380.
Strukturni odnosi posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu
masu (Répartition des nombres de tiges, de la surface terrière et du volume
dans la forêts de plaines de Sava), Glasnik za šumske pokuse 1960. str. 314— 323.
(u zajednici s prof. dr. M. Plavšićem).
Povećanje šumske produkcije unošenjem i proširenjem smreke (Picea excelsa),
Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd 1960.
str. 1—24.
Peti Svjetski Šumarski Kongres, Šum. list 1961. str. 50—58.
O nekim normalama u jelovim prebornim šumama (Quelques courbes d’équi­
libre artificiel dans les sapinières), Šum. list 1961. str. 85—89.
Les Tarifs d’accroissements, Referat podnesen na III Kongresu IUFRO u Beču,
1961.
Jedan američki bor brzoga rasta (Pinus radiata Don., Pinus insignis Dougl.),
šumarstvo 1961. str. 295—300.
Normalne frekvencijske krivulje broja stabala u prebornoj šumi, (Compositions
normales de sapinières et de hêtraies jardinées), Šum. list. 1961. str. 333—341.
V. Svjetski Šumarski Kongres, I dio, Jugoslovenski savetodavni centar za poljo­
privredu i šumarstvo, Beograd 1961. str. 1—60.
Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Poljoprivredna šumarska komora
NR Hrvatske, 1961, str. 46.
Prilog poznavanju rasta i prirasta zelene duglazije i američkog borovca, šum.
list 1962.
Nuove tendenze nell’assestamento đelle foreste disetanee in Jugoslavia, Monti
e Boschi, No. 5, 1962.
Smanjivanje šteta koje nastaju bušenjem stabala Presslerovim svrdlom, šum.
list 1962. str. 120— 122.
Ko l e k t i v š u ma r s k i h s t r u č n j a k a Š u ms k o g g a z d i n s t v a K ra ­
l j e v o : Praktična primjena tablica prirasta inž. Pavla Kosonogova, Šumarstvo
9—10, 1961.
K o s o n o g o v P.: Metod određivanja prirasta prebirnih šuma na bazi srednjih
vrijednošti prirasta stabala, okarakterisanih debljinom, visinom i krunom (ru­
kopis).
K n u c h e l H.: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb. Aarau, 1950.
K r a l j i ć B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva, Zagreb
1952.
K r a m e r P. J., K o z l o w s k i T.: Phvsiology of trees, 1960.
K u r t h A.: Die Kontrollidee in der Schweizerischen Forstwirtschaft. Allgemeine
Forst- und Jagdzeitung 1954.
K u r t h A.: Untersuchungen über Aufbau und Qualität von Buchendickungen. Mit­
teilungen der Schweizerischen Anstalt f. d. forstliche versuchswesen, XXIV
Band, 2 Heft 19.
K u r t h A. S m i d t P.: Über die Bestimmung des Volumenzuwaches durch Zu­
wachsbohrung, 13. Kongres IUFRO, Beč 1961.
L a c h a u s s é e E.: Notice sur la tarière de Pressler et le temps de passage. Vade-
mecum du forestier. Besançon 1951.
L e i b u n d g u t H.: Beitrag zur Anwendung und zum Aufbau der Kontrollmethode
im Plenter- und Femelschlagwald. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen
1953.
Die Baumartenwahl als biologisches und wirtschaftliches Problem. Schweizeri­
sche Zeitschrift für Forstwesen 1956.
L e n z O.: Utilisation de la radiographie pour l’examen des couches d’accroisse­
ment. Institut suisse de recherches forestières. Mémoires Vol. 33 Fasc. 5, Zürich
1957.

296
L e s c a f e t t e J.: Une propriété des arbres et des peuplements, la surface géné-
ratice. Bull, de la Soc. for. de Franche-Comté, 1951.
L e v a k o v i é A.: Dendrometrija, Zagreb 1922.
Fiziološko-dinamički osnovi funkcije rastenja, Glasnik za šumske pokuse br.
6, Zagreb 1938.
O odnošaju drvnog prirasta stabala naprama jednoj komponenti toga prirasta,
Glasnik za šumske pokuse, 1926.
L o e t s c h F.: Massenzuwachsermittlung durch Bohrspanproben unter Anwendung
mathematisch-statistischer Methoden. Zeitschrift für Weltforstwirtschaft 1953.
M a t i ć V.: Prirast jele, smrče i bukve u šumama NR Bosne i Hercegovine. Sara­
jevo 1955.
Angewandte Methode bei Zuwachsbestimmung in Jugoslawien, 12. Kongres
IUFRO, Volume-Band 3, London 1958.
M c A r d 1e, W. H. Me y e r , D. B r u c e : The Yield of Douglas fir in the Pacific
Northwest, 1949.
M e y e r H. A.: Methods of forest Growth Determination, The Pennsylvania State
College Bulletin, 1942.
M i h a j l o v I.: Numeričko bonitiranje šumskih stojbina, Glasnik za šumske poku­
se br. 7, Zagreb 1940.
M il as B.: Dinamika gospodarenja prebirnim šumama. Šum. list 1954.
M i l e t i ć Ž.: O kontrolnim metodama uređivanja prebirne šume. Šum. list 1926.
Osnovi uređivanja prebirne šume, knjiga I, Beograd 1950.
Osnovi uređivanja prebirne šume, knjiga II, Beograd 1951.
M i 1i n Ž.: Istraživanje elemenata strukture u bukovoj sastojini karaktera prašume
u Južnom Kucaju, 1953.
M i l o j k o v i ć D.: Stanje, problemi i perspektive daljeg razvitka šumskog fonda,
Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, Beograd 1958.
M i r k o v i ć D.: Prilog proučavanju metoda za određivanje srednje visine sasto-
jine. Glasnik Šumarskog fakulteta br. 1. Beograd, 1950.
Dendrometrija, II izd. Beograd 1954.
M i t s c h e r l i c h G.: Das Wachstum der Fichte in Baden. Schriftenreihe des Badi­
schen forstlichen Versuchsanstalt, Fribourg, 1958.
Über Aufgaben und Methodik der ertragskundlichen Forschvung insbesondere
die Anlage und Durchführung langfristiger Versuche, Allgemeine Forstzeitschrift
No 4, 1961.
M ü l l e r R.: Grundlagen der Forstwirtschaft, Hannover 1959.
N e n a d i ć D.: Uređivanje šuma. Zagreb, 1929.
O r l o v M. M.: Lesoustroistvo, Tom I. Elementi lesnogo hozjaistva. Leningrad, 1927.
Tom II. Podgotovka planirovanija lesnogo hozjaistva. Leningrad 1928. Tom III.
Planirovanie lesnogo hozjaistva, Leningrad, 1928.
P a r d é J.: Une belle réalisation suédoise: la machine à mesurer les accroissements
annuels. Revue forestière française No. 4, Avril 1958.
Tarière de Pressler sans temps de passage, Revue forestière française No. 6,
1958.
Une notion nouvelle et fructueuse: l'indice C. V. P. Revue forestière française
1958.
Détermination de l’accroissement en volume au moyen des sondages à la tarière
et calcul d’erreur, 13. Kongres IUFRO, Beč 1961.
Dendrométrie, 1961.
P a u s a G.: Aus dem Forsteinrichtungswessen des Ehemaligen Banat-Grenz di-
strictes, Österreichische Vierteljahresschrift für Forstwesen, Wien 1883.
P e r r in H.: Sylviculture, I, II, III. 1952, 1954, 1958.

297
P e t r a č i ć A.: Uzrast i drvna masa hrastovih šuma, Pola stoljeća šumarstva,
Zagreb 1926.
Uzgajanje šuma, I. svezak 1925, II dio 1931.
Uzgajanje šuma, Zagreb 1955.
P i š k o r i ć 0.: Duglazija kao vrsta ekonomskih sastojina na degradiranom dijelu
Kraša, šumarski list br. 11—12, 1960.
P l a v š i ć M.: Tabele drvnih masa za poljski jasen, Šum. list, Zagreb 1954.
Debljinski rast i prirast poljskog jasena, Šum. list, Zagreb 1956.
Holzmasse und Zuwachs der Spitzblättrigen Esche in Reinbeständen, 13. Kon­
gres IUFRO, Beč 1961.
P o d h o r s k i I.: Uzgoj topola, 1951.
Kultura topola, 1954.
Uzgoj topola, 1954.
Razvoj uzgoja topola u NRH. Šum. list 1955.
P r o d a n M.: Messung der Waldbestände. Frankfurt a.M. 1951.
Re y M.: Recherches sur le taux d'accroissement et la production des futaies
jardinées, Congrès International du Bois et de la Sylviculture, Paris 1931.
R i c h t e r A. G r o s s m a n n H. T h i e l e K. H.: Zur Frage der Zuwachsermit­
tlung mit Hilfe von Bohrspanproben, Archiv für Forstwesen, 1956.
S c h a e f f e r , G a z i n i d’ A l v e r n y : Sapinières. Le jardinage par contenance
(méthode du contrôle par les courbes). Paris 1930.
S a v e z Š u m a r s k i h D r u š t a v a J u g o s l a v i j e : Problemi gajenja i iskori-
šćivanja topola i drugih vrsta mekih lišćara, Beograd 1956.
S c h a e f f e r L.: Sur trois modes de calcul de la possibilité des futaies jardinées.
Annales de l’Ecole nationale des Eaux et Forêts 1931.
Grunaud et le jardinage, Livret du cinquantenaire, Salins-Les - Bains 1947.
La méthode du contrôle et l’évolution du jardinage, Revue des Eaux et Forêts
1939.
Cours d’aménagement (skripta), Nancy 1948, 1952.
Principes d’estimation forestière, Nancy 1949.
S c h ö p f e r W.: Probleme der Bohrspanentnahme. Beč, 13. Kongres IUFRO, 1961.
S c h w a p p a c h A.: Ertragstafeln der wichtigeren Holzarten in tabellarischer und
graphischer Form. Neudamm 1929, Prag 1943.
S e r g e j e v P. N.: Lesnaja taksaeija, Moskva 1947.
S u s m e l L.: Leggi di variazione dei parametri della Foresta disetanea normale,
Firenze 1956.
S a f a r J.: Preborna šuma i preborno gospodarenje, Zagreb 1948.
Die Entwicklung des Tannenjungwuchses in den Plenterwäldern Kroatiens.
Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen 1954.
Š e n š i n A.: Uređenje šuma. Beograd 1934.
Š p i r a n e c M.: Metode pojačavanja vidljivosti godova na bukovim izvrcima, Šum
list 1959.
Š u m a r s k a e n c i k l o p e d i j a , Zagreb 1959.
S m i t z - L e n d e r s B.: Mein Pappel-Testament, 1955.
Š u r i ć S.: Podizanje šumske proizvodnje. Šum. list 1952.
Tablice drvnih masa, Beograd 1957.
T a v č a r A.: Biometrika u poljoprivredi, Zagreb 1946.
T j u r i n A. B.: Taksacija lesa, Moskva 1938.
T o d o r o v i ć D.: O procentnom prirastu. Godišen Zbornik za Zemjodelsko-šumar-
skiot fakultet, Univerzitet Skopje, knjiga I, god. 1947/48.
Analitička predstava rastenja, 1952.
T r i f u n o v i ć Dr.: O prirastu stabala i stanju kultura Populus euramericana
(Dođe) Guinier f. serotina ( tzv. kanadske topole) na području Podunavlja, Bačke
i Donjeg Srema. Zbornik Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu NR
Srbije Beograd, knjiga III - 1954.
 Tabele drvnih masa dubećih drveta topole, Pop. euramericana (Dode) Guinier
f. serótina. Beograd 1956. Izdanje Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu
NR Srbije.
V a n s e l o w K.: Einführung in die forstliche Zuwachs- und Ertragslehre. 1941.
Frankfurt a.M, II Auflage 1948.
Fichtenertragstafel für Südbayern. Untersuchungen über Zuwachs, Ertrag,
Stammoformen und Struktur reiner Fichtenbestände in Südbayern. Forstwissen-
schafliches Centralblatt, Berlin 1951.
V i n e y R.: Multiplicité des facteurs de production. Revue forestière française
1955.
W e c k J.: Forstliche Zuwachs- und Ertragskunde, Reinbeck 1955.
Wachstumsdiagnosen. Forstarchiv 22 (9/10) 1951.
W i e d e m a n n E.: Über die Vereinfachung der Höhenermittlung bei den Vorrats­
aufnahmen. Mitteilungen aus Forstwirtschaft und Forstwissenchaft. Hannover,
1936. VII Jahrgang, H. 4.
Die Fichte 1936. Zweiter Teil. Die Durchforstung und Lichtung.
Die neuen Ertragstafeln für verschiedene Durchforstung. Die standörtlichen
Untersuchungen. Mitteilungen aus Forstwirtschaft und Forstwissenschaft. Han­
nover 1937, V III Jahrgang H. 2.
Ertragskundliche und waldbauliche Grundlagen der Forstwirtschaft, I, II, III.
Frankfurt am Main 1951.
W i e d e m a n n - S c h o b e r : Ertragstafeln, Hannover 1957.
W e i d m a n n A.: Eignung verschiedener Messargumente und Berechnungsmetho­
den für die Erfassung von Zustand und Zustandsänderung von Bestockun­
gen, Mitteilungen Schweizerische Anstalt für das forstliche Versuchswesen, Zü­
rich, 1961.
X Ie KONGRES IUFRO, Rome 1953. Comptes rendus, Firenze, 1954.
X IIe Congrès IUFRO, Comptes rendus, Oxford 1956.
XIII KONGRESS IUFRO, Wien 1961, Berichte.