11.6.

PORTFOLIO MENADŽMENT LIZING KOMPANIJA

11.6.1. Pojam i razvoj lizinga

Pojam "lizing" dolazi od engleske riječi "to lease" što znači dati u najam ili zakup.
Etimološki posmatrano, lizing predstavlja formu zakupa određenog proizvoda.

Lizing poslovi počeli su se razvijati početkom prošlog stoljeća u SAD a kasnije su prihvaćeni
i u Evropi i Japanu. Međutim, tek u posljednjih 30-ak godina lizing se razvio u relativno
snažnu privrednu aktivnost. Pojavu i razvoj lizinga inicirala su prevashodno slijedeća dva
faktora:1

- otežani plasman roba i

- brzo moralno zastarijevanje roba investicione namjene uslovljeno tehničko-tehnološkim
razvojem.

Otežani plasman roba sastoji su u nemogućnosti respektovanja zakona likvidnosti ukoliko

preduzeća žele da ulažu u novu opremu. Proizvođači (e.g. skupe opreme) imaju problem
prilagođavanja kupovnoj moći potrošača i tako dolaze u koliziju između mogućnosti i želja.
Da bi se našao kompromis, pojavljuje se lizing kao sistem finansiranja pomoću koga
proizvođači mogu da plasiraju na tržište svoje proizvode a potrošači, u ovom slučaju
preduzeća, mogu da koriste opremu koju nisu u stanju priuštiti.

Drugi je faktor u novije vrijeme sve prisutniji, što je i razumljivo ako se ima u vidu razvoj
nauke i tehnike. Moralno zastarijevanje tehnički kompleksnih proizvoda povlači za
sobom signifikantni poslovni rizik za korisnike tih proizvoda zbog toga što se u trenutku
pojavljivanja na tržištu novog i tehnički savršenijeg proizvoda korisnici već postojećih
proizvoda nalaze u lošijem položaju jer im taj proizvod donosi slabiju ekonomsku efikasnost.
Onaj ko koristi lizing kao metod nabavke, tj. primalac lizinga ne stiče pravo vlasništva već
pravo korištenja, što znači da izbjegava investiranje u stalno sredstvo (e.g. skupu opremu),
kao i rizik moralnog zastarijevanja tog sredstva.

11.6.2. Definicija lizinga

Ako se ima u vidu etimološko značenje riječi lizing, onda se poslovi lizinga mogu definisati
kao "finansijske transakcije koje se najčešće organizuju kada se koristi oprema u
zakup"2. Kupci u takvim slučajevima nisu u mogućnosti da od proizvođača kupe proizvode
koji su im potrebni.

Da bismo uopšte mogli da sagledamo kako se odvija lizing posao moramo imati u vidu da u
tom sistemu posluju najmanje dvije stranke: davalac lizinga (zakupodavac, iznajmitelj) i
primalac ili korisnik lizinga (zakupoprimac, unajmitelj). Osim ove dvije stranke, biti će
razmatrano u nastavku, može se pojaviti i treća stranka koja se zove lizing kompanija. Ova
kompanija se bavi kupovanjem opreme od proizvođača i davanjem te opreme u zakup.
Davalac lizinga daje primaocu na korištenje, tj. pod zakup, predmet lizinga, uz obavezu
primaoca da za vrijeme korištenja plati tzv. lizing naknadu.3 Plaćanjem lizing naknade

1
Begtić R., Upravljanje poslovnim marketingom, Ekonomski fakultet, Tuzla, 1997., str. 227.
2
Bjelica V., Bankarstvo – teorija i praksa, Novi Sad, 2001., str. 264.
3
Pored pojma "lizing naknada" u finansijskoj teoriji uporedo se koriste pojmovi: zakupnina, cijena ili naknada
za zakup, što će biti praktikovano i u ovom radu.
korisnik opreme zapravo "indirektno otplaćuje dio vrijednosti imovine koja je predmet
lizinga"4. Predmet lizinga mogu biti različiti proizvodi, primjera radi: mobilna industrijska
oprema – "mobilne mašine za proizvodnju, transportna sredstva specijalne namjene,
informacione tehnologije, pojedinačna oprema za obradu drveta, metala, kože, koja se može
montirati i prenijeti na drugo mjesto, demontirati"5 – putnička vozila, sportska oprema,
brodovi, avioni i sl. S tim u vezi, "sredstvo pribavljeno po osnovu lizinga može ostati u
vlasništvu korisnika lizinga, a po prestanku zakupa voditi kao nematerijalno ulaganje na koje
će se obračunavati amortizacija u visini zakupnine. Time se zakupnina za lizing poistovjećuje
sa amortizacijom, a vijek trajanja je isti kao i vijek trajanja zakupnine."6

Međutim, lizing nije samo, kao što se obično navodi, zakup. Taj pojam, pored zakupa,
involvira znatan broj pratećih aktivnosti. Obično se u tom smislu koristi izraz lizing
aranžman koji obuhvata i:7

- obuku kadrova primaoca lizinga za rukovanje opremom;

- prenošenje na primaoca lizinga znanja i iskustva (know-how) iz oblasti tehnike,
tehnologije i tehničke dokumentacije koja je vezana za opremu koja je predmet ugovora o
lizingu i
- servisiranje, održavanje i zamjenu dotrajalih dijelova opreme.

Ugovorom o lizingu utvrđuje se i rok zakupa, koji je vrlo često višegodišnji (od 3-5 godina),
kao i opcije poput: opcije za produženje roka lizinga odnosno obnavljanje ugovora o lizingu,
opcije otkupa opreme od strane korisnika lizinga po isteku roka zakupa i sl.

11.6.3. Vrste lizinga

U praksi se tokom vremena razvilo više vrsta lizinga koje se, u suštini, razlikuju samo po
sadržini ugovora jer se e.g. ugovaraju različita trajanja lizing poslova, različite opcije i sl. To
su:8
- operativni i finansijski (kapitalni) lizing;
- direktni i indirektni lizing i
- leveraged (polužni) lizing kao posebna vrsta lizinga.

11.6.3.1. Operativni lizing

Operativni lizing podrazumijeva onaj lizing posao koji je definisan ugovorom o lizingu na
kraći rok (obično do 3 godine). Iako se lizing poslovi u pravilu ne otkazuju, kod ove vrste
načinjen je izuzetak jer se lizing može otkazati ako se postupa u skladu sa ugovorom.

Ono što predstavlja ključnu karakteristiku operativnog lizinga jeste rok lizinga, koji je u
pravilu kraći od ekonomskog vijeka trajanja predmeta ugovora o lizingu (e.g. opreme uzete u
zakup). Stoga je i ukupna zakupnina koju plaća primalac lizinga uvijek niža od ukupne
vrijednosti predmeta lizinga. U ovom slučaju troškove održavanja, servisiranja te osiguranja
predmeta lizinga pokriva davalac lizinga. Međutim, sve te troškove davalac lizinga
zaračunava primaocu kroz periodična plaćanja zakupnine.

4
Bjelica V., op. cit., str. 264. (adaptirano)
5
Begtić R., Upravljanje procesima razmjene proizvoda i usluga, Ekonomski institu, Tuzla, 2003., str. 230.
6
Ibidem, str. 230.
7
Tuševljak S., Rodić J., Finansije preduzeća, Consseco Institut, Beograd, 2003., str. 283-284.
8
Grupa autora, Poslovne finansije, Svjetlost, Sarajevo, 1997., str. 278.
Operativni lizing zasnovan je na tzv. non-full-pay-out (ne u potpunosti isplativom) ugovoru
jer u ovom slučaju davalac lizinga iz primljenih zakupnina može da amortizuje samo dio
vlastitih investicionih troškova.

11.6.3.2. Finansijski lizing

Specifičnost ove vrste lizing posla ogleda se u tome što nakon zaključenja ugovora o lizingu
za određeni vremenski period nijedna od stranaka, dakle ni davalac ni primalac lizinga, nema
pravo jednostranog raskida ugovora. Vrijeme trajanja lizinga podudara se sa procijenjenim
ekonomskim vijekom trajanja predmeta lizinga.

Ugovor o finansijskom lizingu je tzv. full-pay-out ugovor koji karakteriše činjenica da

davalac lizinga u cijelosti amortizuje vlastite investicione troškove zahvaljujući tome što
ukupan iznos ugovorene zakupnine načelno premašuje nabavnu cijenu predmeta lizinga.
Pored toga, kod finansijskog lizinga primalac je dužan da snosi sve troškove i rizike vezane za
predmet lizinga, što kod operativnog lizinga nije slučaj.

U tom kontekstu treba apostrofirati da će davalac lizinga uvijek ići na tu varijantu da se

podudari rok trajanja lizing ugovora i ekonomski vijek trajanja opreme, tj. investicionog
dobra.

11.6.3.3. Direktni i indirektni lizing

Da bi se sklopio lizing posao potrebno je odrediti koliko će stranaka taj posao sadržavati, pa je
stoga moguće lizing, bilo operativni bilo finansijski, podijeliti na direktni (lizing u širem
smislu) i indirektni (lizing u užem smislu).

Kod direktnog lizinga postoji direktna relacija između davaoca lizinga, što u ovom slučaju
predstavlja proizvođač, i primaoca lizinga, odnosno krajnjeg korisnika predmeta lizinga
(Šema 1.). Sam proces ide u smjeru da potencijalni primalac lizinga traži najpovoljniju
ponudu proizvođača te s njim sklapa ugovor sa svim potrebnim elementima, kao što su:9

- predmet lizinga;
- uslovi isporuke;
- trajanje ugovora;
- lizing naknada;
- posljedice zakašnjenja u odnosu na plaćanje dospjele lizing naknade;
- rizik oštećenja ili uništenja predmeta lizinga;
- vlasništvo nad predmetom lizinga;
- obaveza primaoca lizinga u pogledu poreza, taksi i sl.;
- garancija davaoca lizinga za manje isporučenog predmeta lizinga;
- uslovi pod kojima se može otkazati ugovor;
- prestanak ugovora o lizingu;
- opcija kupovine predmeta lizinga;
- primjena materijalnog prava;
- rješavanje sporova i sl.

9
Begtić R., op. cit., 1997., str. 231.
Ovaj lizing obično se naziva i proizvođački lizing. Za primaoca je veoma važno da oprema
kao predmet lizinga bude efikasno korištena i produktivna jer se tako lakše mogu pokriti
troškovi lizinga, tj. oprema u određenom vremenu može svojim radom da otkupi sama sebe.

Postavlja se pitanje: Kako se uopšte finansira proizvodnja opreme? Ako krenemo od

pretpostavke da primalac lizinga nema finansijsku mogućnost da kupi opremu zbog visoke
cijene već izlaz nalazi u lizingu, uvidjećemo da ni proizvođač sam neće imati mogućnost
finansirati proizvodnju takve opreme. U tom slučaju rješenje predstavlja bankarski kredit ili,
pak, kombinacija vlastitih sredstava i bankarskog kredita. U zemljama tržišne ekonomije
lizing posao se najčešće u cijelosti finansira od strane poslovne banke. U skladu s tim,
uspostavlja se određeni odnos između proizvođača i banke, gdje se potraživanja davaoca
lizinga prema primaocu cediraju (ustupaju) banci, tako da primalac sve dospjele zakupnine
uplaćuje kod banke s kojom je davalac lizinga sklopio ugovor o finansiranju.

Druga vrsta lizinga jeste indirektni lizing (Šema 2.). Kod njega se javljaju tri strane pri
sklapanju posla, i to:

- proizvođač, kao isporučilac predmeta lizinga;

- finansijer ili lizing kompanija, kao davalac lizinga, i
- primalac lizinga.

Prethodno je pomenuto postojanje lizing kompanije koja od proizvođača kupuje predmet

lizinga i plaća mu vrijednost predmeta lizinga u cijelom iznosu a zatim zaključuje ugovor o
lizingu sa primaocem lizinga. Sam proces se odvija na taj način što u kontakt prvo stupe
proizvođač i potencijalni primalac lizinga koji dogovore pojedinosti vezane za ugovor, da bi
zatim primalac lizinga izdao nalog lizing kompaniji da kupi predmet lizinga. Nakon toga,
lizing kompanija zaključuje ugovor o lizingu sa primaocem lizinga.

11.6.3.4. Leveraged lizing

Ova vrsta lizinga razvijena je u skorije vrijeme u svrhu rješavanja problema finansiranja
veoma skupih, kapitalno-intenzivnih projekata čiji ekonomski vijek trajanja može biti i preko
30 godina. Osim primaoca lizinga i davaoca lizinga (proizvođača ili lizing kompanije), ova
vrsta lizinga uključuje i kreditora na duži rok. Davalac lizinga, e.g. lizing kompanija, postaje
vlasnik predmeta lizinga obezbjeđujući samo 20-40% potrebnih sredstava za njegovu
kupovinu. Preostali dio kapitala on pribavlja na finansijskom tržištu uzimanjem kredita od
jedne ili više finansijskih institucija. Kredit se zatim osigurava cesijom lizinga i cesijom lizing
naknade kreditoru. Kredit je u ovom slučaju pokriven cijenom lizinga.10

Pored navedenih vrsta lizing poslova, neophodno je apostrofirati još dvije klasifikacije istih, i
to prema obimu poslijeprodajnih usluga koje davalac pruža primaocu lizinga i prema
vremenu korištenja predmeta lizinga. S obzirom na obim poslijeprodajnih usluga, treba
distingvirati:11

- neto lizing (net lease), kod koga primalac lizinga snosi troškove održavanja, osiguranja i
servisiranja predmeta lizinga, i
- bruto lizing (gross lease), kod koga gore navedeno snosi davalac lizinga, uključujući i
montažu, obuku osoblja primaoca lizinga i demontažu na kraju lizing perioda.

Ako se kao kriterij klasifikacije lizing poslova uzme vrijeme korištenja predmeta lizinga, onda
je potrebno distingvirati slijedeće:12

- terminski lizing (term lease), koji se zaključuje na određeno vrijeme;

- revolving lizing (revolving lease), koji daje pravo primaocu lizinga da zamijeni predmet
lizinga savremenijim tipom od onog koji već koristi;
- kratkoročni lizing (short lease), koji traje do tri godine, i
- dugoročni lizing (long lease), koji traje duže od tri godine.

11.6.4. Lizing naknada

Ukupni iznos lizing naknade u pravilu involvira slijedeće elemente: proizvodnu cijenu
investicionog (lizing) dobra, kamate na neamortizovani dio vrijednosti i enventualne troškove
servisiranja i osiguranja investicionog dobra, ako su ovi troškovi ugovoreni na teret davaoca
lizinga.13 Ako se lizing naknada plaća periodično (e.g. krajem godine), onda se može
izračunati pomoću slijedećeg obrasca:
a = K x V pn + ts + to,

gdje su:

10
Grupa autora, op. cit., str. 279.
11
Begtić R., op. cit., 1997., str. 230.
12
Ibidem, str. 231.
13
Ibidem, str. 230.
a - lizing naknada;
K- cijena proizvodnje lizing dobra;
V pn - peta tablica složenog kamatnog računa za n obračunskih perioda uz kamatu od “p” posto
godišnje, dekurzivno;
ts - troškovi servisiranja i
to - troškovi osiguranja.

S. Tuševljak i J. Rodić14 ističu da naknada za zakup treba da obuhvata: amortizaciju opreme;

kamatu na sredstva data u zakup; troškove servisiranja, održavanja i zamjene dotrajalih
delova opreme; troškove osiguranja opreme kod korisnika lizinga ako korisnik opreme ne vrši
sam osiguranje i time plaća troškove osiguranja; troškove prouzrokovane pripremanjem i
zaključivanjem ugovora o lizingu; troškove obuke kadrova korisnika lizinga za rukovanje
opremom, a ako se korisniku lizinga prenose znanja i iskustva (know-how) iz oblasti tehnike i
tehnologije, uz prenos tehničke dokumentacije, naknada za te usluge ugovara se posebno,
takođe ugovorom o lizingu, ali ta naknada nije sastavni dio cijene zakupa već je odvojena od
te cijene i plaća se u pravilu odjednom. Naknada za zakup, koja se u pravilu plaća periodično
- češće polugodišnje, rjeđe godišnje, i to unaprijed, može se razbiti u dva dijela, i to na: dio
koji se plaća za korištenje opreme u jednoj smjeni (182 sati mjesečno) i dio koji se plaća ako
se oprema koristi u drugoj ili eventualno trećoj smjeni odnosno ako se koristi preko 182 sata
mjesečno.

U kontekstu razmatranja lizing naknade treba navesti i mišljenje E.A. Helfert-a, koji kaže:
"Unajmitelj zapravo plaća periodične rashode koji se odbijaju od poreza… Fiksne obaveze po
najmu uvode stupanj poluge u poslovanje kompanije koja je posve usporediva s polugama što
proizilaze iz drugih izvora financiranja."15

11.6.5. Prednosti i nedostaci lizinga

Prednosti lizinga ogledaju se u slijedećem:16

1) Investitor ima na raspolaganju mogućnost da sačuva vlastiti kapital, što pridonosi

likvidnosti primaoca s obzirom da zakupnine plaća iz prihoda koje ostvaruje sam predmet
lizinga (otuda se i kaže da "oprema kupuje sama sebe").
2) Lizingom se smanjuje, a često i potpuno eliminiše, rizik zastarijevanja opreme.
Korisnicima više odgovara kupovina prava korištenja nego definitivna kupovina.
3) Davalac lizinga od primaoca ne zahtijeva gotovo nikakva sredstva obezbjeđenja.
Ispitivanje boniteta kreće se u domenu sposobnosti ostvarivanja profita i nivoa
menadžmenta.
4) Putem lizinga može se razviti i usvojiti savremena tehnika i tehnologija proizvodnje.

Nedostaci lizinga odnose se na slijedeće:17

1) Lizing je skuplji od bilo kog drugog načina finansiranja poslovnih poduhvata. Zakupnina
koju plaća primalac lizinga sastoji se od amortizacije predmeta lizinga i dijela ostvarene
dobiti. Davalac lizinga ustvari uzima osnovnu cijenu predmeta lizinga, kamate na
14
Tuševljak S., Rodić J., op. cit., str. 284.
15
Helfert E.A., Tehnike finansijske analize, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Izdanje
časopisa računovodstvo i finansije, Zagreb, 1997., str. 299.
16
Grupa autora, op. cit., str. 280.
17
Ibidem, str. 280.
 angažovani kapital, opšte troškove koje je imao u vezi sa ugovorom te određeni dio
profita.
2) Lizing može biti nepovoljan u zemljama koje imaju nepovoljan carinski režim i fiskalne
propise.
3) U pravilu, kod finansijskog lizinga (koji je predominantni oblik lizinga) davalac primaocu
nudi svoje standardne uslove bez mogućnosti pregovaranja o istima, po načelu "uzmi ili
ostavi".

11.6.6. Pojam lizing društava

Lizing kompanije su pravna lica koja se bave lizing poslovima tj. davanja predmeta lizinga na
korištenje korisniku lizinga uz naknadu. Prvi slučajevi lizinga/zakupa datiraju iz 2.000. prije
Krista, kada su ga Babilonci koristili za brodove i stoku. Jedan od prvih teoretskih opisa se
može naći u rimskim pravnim spisima. Financijski lizing je u svom modernom obliku nastao
u SAD-u: Prvu lizing kompaniju je osnovao Henry Shofeld u SAD-u 1952. Financijski lizing
u Europi je počeo krajem 1950-ih i početkom 1960-ih. Lizing se polako počeo pojavljivati na
tržištima u razvoju u Aziji, Južnoj Americi i Africi 1970-ih. Već od početka 1980-ih, lizing je
trend koji je prisutan u cijelom svijetu.

Danas je lizing djelotvoran financijski instrument za mala i srednja poduzeća koja nabavljaju i
modernizuju fiksna sredstava ili financiraju transakcije visoke vrijednosti u transportu,
građevinarstvu i financiranju projekata, itd.

Obično je reč o proizvodnim dobrima velike vrednosti za koje je teško, odjednom, obezbediti
finansije za njihovu nabavku, a da se ne ugrozi tekuća likvidnost firme. Dakle, lizing
omogućava da se dođe do korišćenja savremene opreme uz naknadu koja se plaća davaocu u
jednom dužem vremenskom periodu. Po isteku tog perioda, lizing se može produžiti uz nižu
otplatu, korišćena sredstva se mogu otkupiti ili pak vratiti davaocu, ukoliko je u pitanju
operativni lizing, a u slučaju da se radi o finansijskom lizingu, poslednja rata lizinga
predstavlja otplatu predmeta. Lizing ima svoje prednosti i za samog prodavca opreme, jer mu
omogućava da poveća svoj obim realizacije, naročito na tržišta slabije kupovne moći.

11.6.7. Upravljanje aktivom i pasivom lizing kompanija

Bilans stanja lizing kompanija prikazuje izvore sredstava lizing kompanija i svhe za koje se
koriste ti izvori. U sljedećoj tabeli biće prikazana struktura bilansa stanja lizing kompanija.18

Tabela br. 2: Struktura bilansa stanja lizing kompanija

AKTIVA PASIVA
Novac i novčani plasmani Obaveze po uzetim kreditima, neto
Plasmani bankama - Obaveze po kratkoročnim kreditima
Potraživanja po finansijskom lizingu - Obaveze po dugoročnim kreditima
- Potraživanja po finansijskom lizingu,
- Unaprijed plaćeni troškovi naknade
bruto

18Izvor: http://www.fba.ba/images/Leasing_Documents/Odluka%20Leasing%20BH%207.pdf
(Pristupljeno: 21.11.2013.)
 - Rezerve za gubitke Ostale obaveze

- Odgođeni prihodi po osnovu kamata Ukupno obaveze

- Odgođeni prihodi po osnovu naknada

Potraživanja od subsidijarnih lica

Materijalna i nematerijalna imovina, neto Osnovni kapital

- Materijalna i nematerijalna imovina -

Rezerve
vlastita sredstva
- Materijalna i nematerijalna imovina -
Akumulirani dobitak/gubitak
operativni lizing

- Ispravka vrijednosti - vlastita sredstva Ukupno kapital

- Ispravka vrijendosti - operativni lizing

Dugoročne investicije
Ostala aktiva
UKUPNA AKTIVA UKUPNA PASIVA
Izvor: http://www.fba.ba/images/Leasing_Documents/Odluka%20Leasing%20BH%207.pdf
(Pristupljeno: 21.11.2013.)

Tabela br. 3: Struktura vanbilansne evidencije lizing društava

VANBILANSNA EVIDENCIJA

Otpisana potraživanja (početno stanje)

- Novi otpis
- Naplata
- Trajni otpis
Otpisana potraživanja (krajnje stanje)
Ostala vanbilansna evidencija
Izvor: http://www.fba.ba/images/Leasing_Documents/Odluka%20Leasing%20BH%207.pdf
(Pristupljeno: 21.11.2013.)

Pojašnjenja pozicija:

Novac i novčani ekvivalenti

na ovoj poziciji se evidentira ukupan iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti (sredstva po
viđenju na računima kod poslovnih banaka i u blagajni) i oročeni plasmani sa rokom
dospijeća do tri mjeseca (uključujući i 90 dana);
Plasmani bankama
na ovoj poziciji se evidentiraju oročeni plasmani kod poslovnih banaka, u domaćoj i stranoj
valuti, s rokom dospjeća preko tri mjeseca (91 dan i više);
Potraživanja po finansijskom lizingu, neto (3a-3b-3c-3d) izračunske pozicije i to:
a) Potraživanja po finansijskom lizingu, bruto
na ovoj poziciji se evidentiraju dospjela potraživanja po osnovu glavnice i kamate, nedospjela
potraživanja po osnovu glavnice i odgođeni prihod po osnovu kamata i naknada;
b) Rezerve za gubitke
na ovoj poziciji se evidentiraju rezerve za gubitke po ugovorima za finansijski lizing.
Formiranje i održavanje rezervi za gubitke vrši se u skladu sa Odlukom o minimalnoj visini i
načinu formiranja, upravljanja i održavanja rezervi za gubitke i upravljanje rizicima lizing
društva;
c) Odgođeni prihodi po osnovu kamata
na ovoj poziciji se evidentira buduća (nedospjela) kamata po finansijskom lizingu;
d) Odgođeni prihodi po osnovu naknada
na ovoj poziciji se evidentira buduća (nedospjela) naknada za obradu zahtjeva lizinga.
Naknada za obradu zahtjeva lizinga se razgraničava na period trajanja lizing ugovora;

Potraživanja od subsidijarnih lica, neto (4a-4b-4c+4d-4e-4f+4g)

Izračunska pozicija;
a) potraživanja od subsidijarnih lica po osnovu zajma-kredita, bruto
na ovoj poziciji se unose bruto potraživanja lizing društva po osnovu zajmova-kredita
odobrenih subsidijarnim društvima;
b) rezerve za zajmove od subsidijarnih lica
na ovoj poziciji se iskazuju formirane rezerve za gubitke po osnovu potraživanja iz zajmova-
kredita odobrenim subsidijarnim licima;
c) odgođeni prihodi po zajmova datih subsidijarnim licima –
na ovoj poziciji se iskazuje budući (nezarađeni) prihod po osnovu odobrenih zajmova
subsidijarnim licima;
d) potraživanja od subsidijarnih lica po osnovu finansijskog lizinga –
na ovoj poziciji se unose bruto potraživanja lizing društva po osnovu ugovora finansijskog
lizinga zaključenih sa subsidijarnim društvima;
e) rezerve za gubitke po finansijskom lizingu od subsidijarnih lica –
na ovoj poziciji se iskazuju formirane rezerve za gubitke po osnovu potraživanja iz
finansijskog lizinga odobrenim subsidijarnim licima;
f) odgođeni prihodi po osnovu kamata od subsidijrnih lica (f.l.)
na ovoj poziciji se iskazuje budući (nezarađeni) prihod po osnovu ugovora finansijskog
lizinga odobrenih subsidijarnim licima;
g) ostala potraživanja od subsidijarnih lica
sva druga potraživanja od subsidijarnih lica koja se ne mogu kategorisati u prethodne pozicije
izvještaja;

Materijalna i nematerijalna imovina, neto (5a+5b-5c-5d)

izračunska pozicija;
a) materijalna i nematerijalna imovina–vlastita sredstva
na ovoj poziciji se evidentira nabavna vrijednost materijalne i nematerijalne imovine koju
lizing društvo koristi za svoje potrebe u izvještajnom periodu;
b) materijalna i nematerijalna imovina–operativni lizing
na ovoj poziciji se evidentira nabavna vrijednost materijalne i nematerijalne imovine lizing
društva koja se nalazi u operativnom lizingu (najmu) u izvještajnom periodu;
c) ispravka vrijednosti - vlastita sredstva
na ovoj poziciji se evidentira ispravka vrijednosti(amortizacija za poziciju 5a) Obrasca - BS;

d) ispravka vrijednosti - operativni lizing

na ovoj poziciji se evidentira kumulativ ispravke vrijednosti (amortizacije) za poziciju 5b)
Obrasca - BS;

Dugoročne investicije
na ovoj poziciji se evidnetiraju ulaganja u dugoročne investicije lizing društva za vlastite
potrebe;

Ostala aktiva i to:

a) Zajmovi: neto (7a1-7a2-7a3)
izračunska pozicija;
a.1. Zajmovi, bruto
na ovoj poziciji se evidentiraju dospjela potraživanja po osnovu glavnice i kamate, nedospjela
potraživanja po glavnici i odgođeni (budući) prihod po osnovu kamata i naknada;
a.2. Rezerve za zajmove
na ovoj poziciji se evidentiraju rezerve za gubitke po ugovorima za zajmove u skladu sa
Odlukom o minimalnoj visini i načinu formiranja, upravljanja i održavanja rezervi za gubitke
i upravljanje rizicima lizing društva. Iznos treba da korespondira ukupnom iznosu
rezervisanja iz Obrasca: Rezerve-LD, Tabela B. Rezerve za zajmove;
a.3. Odgođeni prihodi po osnovu naknada na zajmove
na ovoj poziciji se evidentira buduća (nedospjela) kamata po zajmu i buduća (nedospjela)
naknada za obradu zahtjeva. Naknada za obradu zahtjeva se razgraničava na period trajanja
ugovora o zajmu;
b) Avansi za nabavku lizing objekata
na ovoj poziciji se evidentiraju avansna plaćanja prema dobavljačima u zemlji i inostranstvu
za nabavku predmeta lizinga;
c) Zalihe
na ovoj poziciji se evidentira tržišna vrijednost izuzetih predmeta lizinga (prijevremeni raskid
lizing ugovora i ulazak u posjed finansiranog predmeta lizinga) i vraćenih predmeta lizinga
(redovan istek ugovora po kojem nije ugovoren prenos vlasništva na korisnika lizinga) koji su
evidentirani na kontima zaliha (bilansna evidencija lizing društva).
U slučaju da je lizing društvo u posjedu izuzetog predmeta lizinga po lizing ugovorima kod
kojih potraživanja nisu evidentirana u vanbilansnoj evidenciji (potraživanja u bilansnoj
evidenciji), lizing društvo može (opcionalno) u skladu sa interno definisanim
računovodstvenim politikama, u momentu ulaska u posjed predmeta lizinga, iste evidentirati:
 u bilansnoj evidenciji po procjenjenoj fer vrijednosti na kontima zaliha umanjenoj za
očekivane troškove prodaje, uz umanjenje iznosa potraživanja po lizing ugovoru ili
 u vanbilansnoj evidenciji po procjenjenoj fer vrijednosti izuzetog predmeta lizinga, do
momenta isknjižavanja ukupnih potraživanja u vanbilansnu evidenciju (u slučaju kada
su ista dospjela, a nenaplaćena preko 360 dana).
Po ugovorima kod kojih su dospjela nenaplaćena potraživanja od korisnika lizinga
evidentirana u vanbilansnim evidencijama (dospjela nenaplaćena potraživanja preko 360
dana), u momentu ulaska u posjed lizing društvo je u obavezi da izuzete predmete lizinga
evidentira u bilansnoj evidenciji društva na kontima zaliha po procjenjenoj fer vrijednosti
umanjenoj za očekivane troškove prodaje, uz priznavanje prihoda tekućeg perioda ili
odgođenog prihoda u istom iznosu. Isti se dalje naknadno vrednuju prema zahtjevima MRS 2
– Zalihe. Konačnom prodajom izuzetog predmeta lizinga priznaje se neto efekat u bilansu
uspjeha lizing društva (prihod ili rashod), koji predstavlja odvojenu transakciju ostvarenu
prodajom izuzetog predmeta lizinga.
d) Ostalo
na ovoj poziciji se evidentiraju stavke koje se ne mogu kategorisati u prethodne stavke aktive;

Ukupna aktiva
na ovu poziciju se evidentira suma pozicija od 1. do 7. i ona mora biti jednaka poziciji
''Ukupna pasiva'' (osim za lizing društva sa sjedištem u Republici Srpskoj koja imaju
registrovane podružnice u Federaciji BiH);

Obaveze po uzetim kreditima, neto (9a+9b-9c)

izračunska pozicija – obaveze po glavnici po uzetim kreditima;
a) Obaveze po kratkoročnim kreditima
na ovoj poziciji se evidentiraju obaveze po osnovu dospjele glavnice i kamate i nedospjele
glavnice za uzete kredite koji su ugovoreni sa rokom otplate do godinu dana;
b) Obaveze po dugoročnim kreditima
na ovoj poziciji se evidentiraju obaveze po osnovu dospjele glavnice i kamate i nedospjele
glavnice za kredite koji su ugovoreni sa rokom otplate preko godinu dana;
c) Unaprijed plaćeni troškovi i naknada
na ovoj poziciji se evidentiraju troškovi naknada za obradu zahtjeva kreditnih ugovora i
drugih troškova koji se razgraničavaju na vremenski period otplate kredita. U ovu poziciju se
unosi nerazgraničeni dio naknade i troškova (saldo konta aktivnih vremenskih razgraničenja);

Ostale obaveze (10a+10b+10c+10d)

izračunska pozicija;
a) Obaveze prema dobavljačima
na ovoj poziciji se evidentiraju neizmirene obaveze prema dobavljačima po osnovu isporuke
predmeta lizinga;
b) Obaveze prema zaposlenima
na ovoj poziciji se evidentiraju neizmirene obaveze prema zaposlenicima u lizing društvu;
c) Obaveze za PDV
na ovoj poziciji se evidentiraju neizmirene obaveze po osnovu izlaznog PDV-a na izvještajni
datum;
d) Ostalo
na ovoj poziciji se evidentiraju stavke koje se ne mogu kategorisati u prethodne kategorije
pozicija pasive;

Osnovni kapital
na ovoj poziciji se evidentira iznos osnovnog kapitala lizing društva, koji korespondira iznosu
u registraciji lizing društva u sudskom rješenju;

Rezerve
na ovoj poziciji se evidentira iznos izdvojenih rezervi lizing društva, izdvojenih iz
akumulirane dobiti ili formiranjem iz nekih drugih izvora u skladu sa Odlukama Skupštine
(Osnivača) lizing društva;

Akumulirana dobit/gubitak
na ovoj poziciji se evidentira ostvarena dobit / gubitak u prethodnoj poslovnoj godini do
trenutka rasporeda istog od strane Skupštine (Osnivača) lizing društva (privremena
kategorija), kao i poslovni rezultat tekućeg izvještajnog perioda.
Skupština lizing društva koje je registrovano kao društvo sa ograničenom odgovornosti je u
obavezi da u periodu od šest mjeseci nakon završetka poslovne godine (30.06.) odluči o
godišnjem izvještaju društva koji uključuje finansijki izvještaj i izvještaj revizora, te o
raspodjeli dobiti ili načinu pokrića gubitka za tu poslovnu godinu.
U slučaju ostvarene dobiti u toj poslovnoj godini, Skupština je u obavezi da iz ostvarene
dobiti prevashodno izvrši pokriće nepokrivenih gubitaka (iz prethodnih godina), nakon čega
može usvojiti odluku o rasporedu ostvarene dobiti u fond rezervi kapitala ili odluku o isplati
dobiti osnivačima ili odluku o povećanju osnovnog kapitala društva iz ostvarene dobiti (kao i
kombinacija navedenih opcija),

U slučaju ostvarenog gubitka, Skupština je u obavezi da usvoji odluku o načinu pokrića

gubitka za tu poslovnu godinu na jedan od sljedećih načina (ili kombinacijom navedenih
opcija):
- pokriće gubitka iz fonda rezervi kapitala ili zadržane dobiti iz prethodnih poslovnih
godina (u slučaju postojanja fonda rezervi ili fonda zadržane dobiti),
- dokapitalizacijom ili
- pokrićem gubitka na teret smanjenja osnovnog kapitala društva.

Postupak promjene iznosa osnovnog kapitala lizing društva (smanjenje ili povećanje) se
formalno pravno okončava registracijom te promjene u sudskom registru, a u skladu sa
odredbama Zakona o privrednim / gospodarskim društvima (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08).
Raspored poslovnog rezultata lizing kompanija koja su registrovana kao dioničarska društva
se obavlja u skladu sa odredbama važećeg Zakona o privrednim / gospodarskim društvima i
drugom zakonskom regulativom.

Vanbilansna evidencija
Na ovoj poziciji se evidentiraju stavke koje ne ispunjavaju uslove za evidentiranje u bilansnim
pozicijama poslovnih knjiga lizing društva, obzirom da se radi o očekivanim pravima i
obavezama u budućnosti. Lizing društvo je obavezno ustrojiti vanbilansnu evidenciju u kojoj
će evidentirati slijedeće stavke:
- otpisana potraživanja od klijenata po osnovu finansijkog lizinga ili zajma, lizing
društvo je u obavezi da potraživanja starija od 360 dana isknjiži iz bilansnih evidencija
i evidentira u vanbilansnim evidencijama;
- obavezno je da promjene po osnovu otpisanih potraživanja (nakon otpisa) paralelno
evidentira i u vanbilansu (u slučaju naplate smanjenje vanbilansa) i u bilansu
(vanredni prihod po osnovu naplate otpisanih potraživanja);
- u kolonu ''Otpisana potraživanja (početno stanje)'' potrebno je unijeti stanje (saldo)
otpisanih potraživanja na dan 01.01. tekuće godine.
- kolone ''novi otpis'', 'naplata'' i ''trajni otpis'' predstavljaju otpise koji su se desili u toku
poslovne godine;
- kolona ''Otpisana potraživanja (krajnje stanje)'' predstavlja ukupan iznos otpisanih
potraživanja na izvještajni period;
- obaveze prema dobavljačima po osnovu isporuke predmeta lizinga u slučaju avansnog
plaćanja prema dobavljačima predmeta lizinga, lizing društvo je u obavezi da
evidentira preostalu obavezu prema dobavljačima, nakon izmirenja obaveza,
vanbilansa evidencija se zatvara;
- odobrene limite prema klijentima unutar kojih će se tokom određenog vremenskog
perioda zaključivati lizing ugovori;
 - tržišnu vrijednost izuzetih predmeta lizinga (u slučaju da je lizing društvo u posjedu
predmeta lizinga, a potraživanja evidentirana u bilansnoj evidenciji);
- date mjenice ili garancije;
- neiskorištena sredstva po osnovu ugovorenih zajmova (uzetih kredita);
- sudske tužbe i sudski sporovi, kao i eventualna poreska rješenja koja su potencijalna
obaveza lizing društva, a još uvijek nisu evidentirani u bilansnim evidencijama i
- ostala potraživanja i obaveze koje predstavljaju potencijalna potraživanja i obaveze.
-
Navedenu evidenciju u vanbilansu je potrebno voditi analitički. Računovodstvenim
politikama lizing društvo treba detaljno razraditi evidentiranje vanbilansnih evidencija.

Lizing društva sa sjedištem u Republici Srpskoj, a koja imaju registrovane podružnice u

FBiH, su u obavezi da bilansne pozicije u Obrascu BS-LD iskazuju po osnovu ostvarenih
poslovnih aktivnosti navedenih podružnica.

11.6.8. Polja rizika u lizing kompanijama

11.6.8.1. Indikatori vezani za vrstu klijenta

Indikatori koji su vezani za klijenta, a koji upućuju na neke rizične aktivnosti lizing
kompanija su sljedeći:19

- Klijent predaje zahtjev za odobrenje leasinga koji sadrži nepotpune ili netačne podatke
s očiglednom namjerom prikrivanja temeljne informacije u vezi s identitetom ili
poslovnom aktivnošću. – u pravilu se ovi klijenti odbijaju ukoliko ne dostave
informacije
- Primalac ili isporučilac predmeta leasinga nerado daje informacije o sebi, svom
poslovanju i poslovnom odnosu s ostalim leasing društvima, posebno kada prikrivanje
tih informacija onemogućava pristup boljim uvjetima za sklapanje leasing poslova
- Klijent se bez opravdanog razloga obraća leasing društvima ili njihovim podružnicama
koje su udaljene od sjedišta firme klijenta - zbog malog broja leasing podružnica nije
moguće u potpunosti prepoznati sumnju, jer su klijenti više vezani za dobavljače nego
za leasing društva
- Klijent podnosi zahtjev za odobravanje leasinga na bazi garancije koju je izdala ili za
koju je osigurala pokriće banka sumnjivog boniteta, banka iz "off shore" zemlje ili
banka iz države preko koje se obavlja promet narkoticima ili banka iz države u kojoj
se ne sprovode propisi za sprječavanje pranja novca i sl. - uplate izvršene iz
inostranstva stižu na poseban račun
- Klijent bez očiglednog razloga često vrši plaćanja iz druge podružnice/sa drugog
računa od onog koji je naveden u originalu ugovora - nemogućnost utvrđivanja
podružnice u kojoj je uplata izvršena, jer se uplate vrše putem TRN .
- Klijent želi da mu se pismene obavijesti šalju na kućnu adresu
- Klijen koristi poštanski pretinac ili drugi tip adrese za ostavljanje pošte umjesto pune
adrese
- Zahtjev za finansiranje putem leasinga off-shore kompanija
- U leasing aranžman se ne ulazi u situacijama gdje klijent posjeduje znatna sredstva i
gdje takav aranžman nema ekonomskog smisla

19 http://www.revicon.info/dokumenti/pdf%20doc/Hadzic-Tuka.pdf (Pristupljeno: 21.11.2013.)

 - Klijent je jako nervozan bez očitog razloga
- Klijent je došao u društvu, prati ga se i/ili promatra.

11.6.8.2. Indikatori vezani za dobavljače i predmet lizinga

Indikatori koji su vezani za dobavljače i predmet lizinga, a koji upućuju na prisustvo rizika su
sljedeći:20
- Isporučilac predmeta leasinga vrši isporuke parcijalno kako bi izbjegao iznos
transakcije koja podliježe izvještavanju nadležnih organa. U slučaju kada isporučilac,
u dogovoru s primaocem leasinga, isporučuje opremu preko više leasing kompanija, u
cilju otklanjanja ovog rizika bitno je utvrditi sljedeće: da je isporučena oprema u
potpunosti kompletirana ili da isporučena roba predstavlja dopunu ranije uvezene
opreme koju korisnik leasinga već koristi (na primjer rezervni dijelovi za tekuće
održavanje)
- Posao leasinga opreme kada se oprema nudi po cijeni koja značajno odstupa od
stvarne tržišne cijene za tu opremu
- Finansiranje predmeta leasinga bez isporuke predmeta leasinga u ugovorenom periodu
- Isporučilac predmeta leasinga nije ni proizvođač niti poznat kao prodavatelj opreme ili
robe koja je predmet leasinga - leasing društva uglavnom rade sa ovlaštenim
dobavljačima za određeni brand
- Zahtjev za leasing koji se ne čini opravdanim u smislu namjene opreme ili u odnosu na
poslovnu aktivnost klijenta (na primjer očigledna disproporcija između veličine
investicije i vrste posla primaoca leasinga ili slučaj kada oprema koja se uzima po
ugovoru o leasingu po svom tipu nije primjerena poslovnoj aktivnosti klijenta ili
poslovnoj aktivnosti kojom klijent namjerava da se bavi)

11.6.8.3. Indikatori vezani za transakciju

Kada analiziramo pristustvo rizika u obavljanju transakcija, postoji nekoliko indikatora koji
upućuju na njegovo prisustvo, i to su:21

- Više povezanih gotovinskih transakcija u iznosima manjim od 30.000,00 KM, a koje

zajedno prelaze navedeni iznos, ako iste nisu sukladne uobičajenom poslovanju
klijenta (primjer u kom se pojavljuju povezane transakcije uplate anuiteta više puta u
toku jednog dana)
- Klijenti koji realizuju posao leasinga uplatama gotovog novca prije nego
transakcijama preko računa koje ima otvorene u banci.

Ostali pokazatelji koji mogu ukazivati na rizične transakcije, u smislu pranja novca i ostalih
sumnjivih transakcija su:

- Klijent iznenada neočekivano otplaćuje leasing aranžman bez odgovarajućeg

objašnjenja - prijevremeni otkup
- Klijent poduzima transakciju u iznosu koji je neuobičajen u usporedbi s iznosima
prethodnih transakcija- moguće otkriti prilikom praćenja transakcija
- Uplate od strane trećih lica bez posebnog razloga - nedostaju cesije (Zakon o
računovodstvu)
- Klijent bez valjanih razloga nudi učešće u leasing aranžmanu, koje je znatno veće od
sume koja je uobičajena na leasing tržištu

20 Ibid.
21 http://www.revicon.info/dokumenti/pdf%20doc/Hadzic-Tuka.pdf (Pristupljeno: 21.11.2013.)
 - Klijent otplaćuje dug po ugovoru o leasingu sredstvima koja se transferiraju iz
inostranstva sa računa banaka koje se nalaze u onim zemljama u kojima se ne
primjenjuju standardi u oblasti sprječavanja pranja novca ili iz zemalja u kojima su na
snazi strogi propisi o povjerljivosti i tajnosti bankarskih i poslovnih podataka. Lista tih
zemalja sačinjena na osnovu relevantnih međunarodnih organizacija i podataka
- Klijent polaže velike iznose gotovog novca kao učešće za dobivanje leasinga, a potom
neočekivano otplaćuje preostali dug prije roka otplate, posebno ako je otplata ubrzo
nakon potpisivanja ugovora.

11.6.9. Regulativa poslovanja lizing kompanija u BiH

Bankarske agencije FBiH i RS vrše nadzor i licenciranje kompanija za lizing. Banke takođe
mogu da se bave lizingom. Minimalan iznos vlasničkog kapitala koji je neophodan za
osnivanje kompanije za lizing je 250,000 KM. Leasing društvo može biti osnovano kao
dioničko društvo, ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Leasing društvo ne smije
primati depozite, odobravati kredite i zajmove.

Poslovanje lizing društava u Federaciji BiH je regulisano Zakonom o lizingu koji je stupio
nasnagu 03.01.2009. godine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 85/08
i39/09). Zakonom su definisani uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada lizing
društava,prava i obaveze subjekata u poslovima lizinga, upravljanje rizicima, finansijsko
izvještavanje,aktivnosti lizing društava na sprecavanju pranja novca i finansiranja terorizma i
nadzor nadposlovanjem lizing društava.

Nadzor nad lizing društvima je uspostavljen nakon izdavanja licence za rad lizing društvima
odstrane Agencije sa ciljem stalnog pracenje poslovanja i finansijskog stanja svakog
pojedinacnoglizing društva i sektora lizinga u Federacije BiH u cjelini, utvrdivanjem
uskladenosti poslovanjalizing društava s važecim propisima, te analiziranjem i provjerama
finansijskih izvještaja lizingdruštava.Istu funkciju na teritoriju Republike Srpske obavlja
Agencija za bankarstvo RS.