Ranokrscanske Glinene Svjetiljke U Arheo PDF

naslovna:Layout 1 25.1.
2009 18:38 Page 1

katalog:katalog.qxd 25.1.2009 17:43 Page 1
Arheološki muzej Zadar
Jakov Vučić
Ranokršćanske glinene
svjetiljke u Arheološkom
muzeju Zadar
Early Christian Clay Lamps
in the Archaeological Museum in Zadar
Zadar, 2009.
Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum in Zadar
Katalozi i monografije 6 / Catalogues and Monographies 6
Jakov Vučić
Ranokršćanske glinene svjetiljke u Arheološkom muzeju Zadar
Early Christian Clay Lamps in the Archaeological Museum in Zadar
Nakladnik / Publisher
Arheološki muzej Zadar
www.amzd.hr
Urednik / Editor
Dražen Maršić
Recezenti / Rewied by
akademik Nenad Cambi, dr. sc. Branka Migotti
Lektor za hrvatski jezik /Proofreader for Croatian

Zlata Derossi
Prijevod na engleski jezik / Translation into English

Barbara Smith - Demo
Fotografije / Photos
Ivan Čondić, Jakov Vučić
Crteži / Drawings
Robert Maršić, Jakov Vučić
Računalna obrada i prijelom / Typesetting and Layout

Marija Marfat
Oblikovanje korica / Cover design

Ivan Čondić
Tisak / Printed by
Naklada / Issued
600
ISBN 978-953-7484-05-7
CIP-Katalogizacija u publikaciji
Znanstvena knjižnica Zadar
738.8.033.1:069>(064)
904:738.8>(064)
069(497.5 Zadar).51:738.8
VUČIĆ, Jakov
Ranokršćanske glinene svjetiljke u Arheološkom muzeju

Zadar = Early Christian Clay Lamps in the Archaeological
Museum in Zadar / Jakov Vučić ; <prijevod Barbara Smith-Demo
; fotografije Ivan Čondić, Jakov Vučić>.
- Zadar : Arheološki muzej, 2009. – 80 str. : ilustr. ; 27 cm. -
(Katalozi i monografije / Arheološki muzej, Zadar ; 6)
Bibliografija.
ISBN 978-953-7484-05-7
121126001
SADRŽAJ
Predgovor / Preface ...........................................................................................................................................................................5

1. UVOD / INTRODUCTION ...........................................................................................................................................................6
1.1. Povijest muzeja / The history of the museum .............................................................................................................................6
1.2. Početci sakupljanja i proučavanja antičkih svjetiljki u AMZd / The beginnings of the collection
and study of Roman lamps in the Archaeological Museum ..............................................................................................................6
1.3. Radovi o ranokršćanskim svjetiljkama na zadarskom prostoru / Works
about Early Christian lamps from the Zadar area ............................................................................................................................8
1.4. Kratak pregled radova o ranokršćanskim glinenim svjetiljkama na
prostoru Hrvatske / A brief review of works about Early Christian clay lamps in Croatia .............................................................9
2. RANOKRŠĆANSKE GLINENE SVJETILJKE / EARLY CHRISTIAN CLAY LAMPS ............................................................10
2.1. Terminologija / Terminology ....................................................................................................................................................10
2.2. Tipologija / Typology ................................................................................................................................................................10
2.3. Podrijetlo / Origins ...................................................................................................................................................................13
3. ZBIRKA SVJETILJKI ARHEOLOŠKOG MUZEJA ZADAR / THE LAMP
COLLECTION OF THE ARCHAEOLOGICAL MUSEUM IN ZADAR ..........................................................................................14
3.1. Opće napomene / General information ....................................................................................................................................14
3.2. Pregled po tipovima / Classification by type ...........................................................................................................................15
3.2.1. Forma VIII / Form VIII .........................................................................................................................................................15
3.2.2. Forma IX / Form IX ..............................................................................................................................................................20
3.2.3. Svjetiljke izrađene po uzoru na afričke forme VIII / Lamps modelled on African form VIII ..............................................20
3.2.4. Forma X / Form X .................................................................................................................................................................21
3.2.5. Svjetiljke izrađene po uzoru na afričke forme X / Lamps modelled on African form X ......................................................26
4. ZAKLJUČAK / CONCLUSION ................................................................................................................................................27
5. LITERATURA / BIBLIOGRAPHY ..............................................................................................................................................35
6. KATALOG / CATALOGUE .........................................................................................................................................................43
.
PREDGOVOR PREFACE
U Arheološkom muzeju Zadar čuva se The Archaeological Museum in Zadar

velika količina pokretne arheološke građe s contains a large quantity of mobile archaeological
prostora Zadarske županije i šire. Zbog material from the area of Zadar County and beyond.
ograničenog prostora unutar stalnog postava većina The limited amount of space available for
spomenika ostaje trajno pohranjena u muzejskim permanent display means that most of the material
čuvaonicama te je stoga teško dostupna široj remains permanently stored in the museum
kulturnoj ili znanstvenoj javnosti. Namjera je ovog storerooms, and is hence inaccessible to the broader
rada barem jedan mali dio spomenika učiniti cultural or scientific public. This work is intended
dostupnijim. Ovim katalogom želi se nastaviti sa to make at least a small section of this material
sustavnim kataloškim objavljivanjem antičkih more accessible. The desire with this catalogue is to
svjetiljki koje su davno prije započeli kustosi continue the publication of Roman lamps that was
Arheološkog muzeja Zadar Josip Bersa i Boris started long ago by the curators of the
Ilakovac. Archaeological Museum in Zadar, Josip Bersa and
Boris Ilakovac.
5
1. Uvod 1. Introduction
1.1. Povijest muzeja 1.1. The History of the Museum

Arheološki muzej Zadar jedna je od The Archaeological Museum in Zadar is one of
najstarijih ustanova te vrste na prostoru Republike the oldest such institutions in the Republic of Croatia. The
Hrvatske. Kao službeni datum osnivanja muzeja official date of the founding of the museum is considered
prihvaćen je 30. 11. 1832.1 Muzej tada nije nastao to be the 30th of November 1832.1 The museum did not
originate then as an independent institution, but was
kao samostalna institucija, već je bio dio Narodnog
rather a part of the National Museum.2 After lengthy
muzeja.2 Nakon dužeg djelovanja u sklopu
activities in the framework of the National Museum, it
Narodnog muzeja, godine 1880. izdvojen je kao
was singled out as an independent entity in 1880, after
samostalna jedinica, nakon čega je arheološka which the archaeological collection was transferred in the
zbirka, u razdoblju od 1893. do 1896., premještena period from 1893 to 1896 to the former church of St.
u prostor Sv. Donata.3 Godine 1954. Muzej je Donatus.3 In 1954, the museum was transferred to the
preseljen u zgradu bivšeg Zavoda sv. Dimitrija, building of the former College of St. Demetrius, the
današnje Sveučilište u Zadru, a potom 1974. godine present day University of Zadar, and subsequently to the
u novoizgrađen prostor kod Samostana sv. Marije, newly built building by the Convent of St. Mary, where it
gdje se i danas nalazi.4 is still housed.4
1.2. Početci sakupljanja i proučavanja 1.2. The beginnings of the collection and
antičkih svjetiljki u Arheološkom muzeju Zadar study of Roman lamps in the Archaeological
Bilo kakvo proučavanje zbirke antičkih Museum
glinenih svjetiljki nezamislivo je bez spomena Any consideration of the collection of Roman
Josipa Berse, koji je 1898. godine zamijenio clay lamps would be inconceivable without mention of
Mihovila Glavinića na mjestu kustosa Josip Bersa, who in 1898 replaced Mihovil Glavinić as
prapovijesne i antičke zbirke u Arheološkom curator of the prehistoric and classical collections in the
muzeju Zadar. Netom prije njegova dolaska u Archaeological Museum in Zadar. Just before his
arrival, the museum had been flooded by an abundance
muzej se slilo obilje pokretnih arheoloških nalaza
of mobile archaeological finds discovered at the Roman
otkrivenih na prostoru antičkih nekropola Nina.
cemeteries of Nin, near Zadar. In addition to other
Uz ostalo muzejska je zbirka bila obogaćena i s
material, the museum collections had been enriched by
gotovo 600 glinenih svjetiljki.5 Odmah nakon almost 600 clay lamps.5 Immediately after his arrival,
dolaska na radno mjesto Josip Bersa započeo je na Josip Bersa began to classify the museum material in a
suvremen način inventarizirati muzejsku građu.6 modern manner.6 He paid particular attention to the
1 Batović, 1982, 5, 11, 12; Bersa, 1926, 120; Abramić- Bersa- Smirich-Reisch, 1913, 23.
2 Batović, 1982, 11-17.
3 Batović, 1982, 11-18; Batović, Medini-Belošević, 1979, 5; Valenti, 1932, 3; Abramić-Bersa-Smirich-Reisch, 1913, 24.
4 Batović, 1982, 31.
5 Bersa, 1906b, 1, 2.
6 Batović, 1982, 18.
6
Posebnu pozornost Roman clay lamps. In two

posvetio je i antičkim books cataloguing the
glinenim svjetiljkama. U museum holdings, Catalogo
dvije knjige inventara, Lucerne I and Catalogo
Catalogo Lucerne I i Lucerne II, he progressively
inventoried 889 lamps,
Catalogo Lucerne II,
along with a subsequent
inventirao je progresivno
further 80 lamps from the
889 svjetiljki, te naknadno
collection of the Medović
još 80 svjetiljki iz zbirke
family from Nin. Parallel
obitelji Medović iz Nina. with this classification,
Paralelno s inventiranjem Bersa published a
Bersa je od 1902. do 1906. systematic catalogue of the
godine, a potom i 1915. clay lamps in the
godine u časopisu Archaeological Museum in
Bullettino di archeologia Zadar from 1902 to 1906,
e storia dalmata sustavno and afterwards in 1915, in
objavljivao katalog the journal “Bullettino di
glinenih svjetiljki iz archeologia e storia
Arheološkog muzeja dalmata”, where 947
Zadar, pri čemu je objavio examples altogether were
published.7 This was the
ukupno 947 primjeraka.7
first, and to the present, the
To je prvi i do danas jedini
Sl. 1. Profesor Josip Bersa, kustos Arheološkog muzeja u only catalogue of this group
katalog ove skupine građe Zadru / Fig. 1. Josip Bersa, curator in the Archaeological
of material from the
u Arheološkom muzeju u Museum in Zadar.
Archaeological Museum in
Zadru.8 Znatan broj Zadar.8 A considerable
glinenih svjetiljki koje je number of the lamps that
Bersa objavio bio je izložen u stalnom postavu Bersa published were on display in the permanent
Arheološkog muzeja u crkvi sv. Donata. Većina ih exhibit of the Archaeological Museum in the Church of
se nalazila u dvjema vitrinama u srednjoj apsidi St. Donatus. Most of them were located in two cases in
9
matroneja Sv. Donata. Nakon preuređenja zbirke the central apse of the matroneum of St. Donatus.9 After
od 1928. do 1931. godine izložene su u the collection was reorganized from 1928 to 1931, they
poligonalnoj vitrini, također u središnjoj apsidi were displayed in a polygonal case, also in the central
7 Bersa, 1915; Bersa, 1906b; Bersa, 1906a; Bersa, 1905; Bersa, 1904; Bersa, 1903; Bersa, 1902. (Stvaran broj je nešto manji, jer su pojedine
svjetiljke obrađene u više navrata.) / Bersa 1915; Bersa 1906b; Bersa 1906a; Bersa 1905; Bersa 1904; Bersa 1903; Bersa 1902. (The actual
number is somewhat less, as individual lamps were discussed on several occasions.
8 Uz Bersu jedini katalog, ali brončanih svjetiljki, objavio je Boris Ilakovac. U njemu je obrađeno 14 metalnih svjetiljki iz Arheološkog muzeja
Zadar. Vidi: Ilakovac, 1973. / Other than Bersa, the only other catalogue (of bronze lamps) was published by Boris Ilakovac. It discussed 14 metal
lamps from the Archaeological Museum in Zadar. See: Ilakovac 1973.
9 Abramić-Bersa-Smirich-Reisch, 1913, 71-74.
7
matroneja.10 Kao tragovi izlaganja ostale su na apse of the matroneum.10 Traces of their display
dnu svjetiljki izbušene rupe koje su služile za remained as holes drilled into the bases of the lamps,
njihovo fiksiranje. which served to fasten them.
1.3. Radovi o ranokršćanskim 1.3. Works about Early Christian lamps

svjetiljkama na Zadarskom prostoru from the Zadar area
U radu Le lucerne fittili romane di Nona In the work “Le lucerne fittili romane di
conservate al Museo archeologico di S. Donato di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato
di Zara”, Josip Bersa described 10 lamps that he
Zara Josip Bersa je opisao 10 svjetiljki koje naziva
called “Lucernae cristiane” or “Lucerne di tipo
Lucernae cristiane ili Lucerne di tipo cristiano, a
cristiano”, and which are the subject of this work.11
koje su tema ovog rada.11 Poslije Berse tek u
After Bersa, only a few texts offer information about
nekoliko radova donose se ranokršćanske glinene Early Christian clay lamps from the Zadar region.
svjetiljke sa zadarskog prostora. Jednu cjelovitu One entire lamp decorated with a Christogram and
svjetiljku ukrašenu kristogramom, a pronađenu u discovered in a grave by the remains of the Early
grobu kod ostataka ranokršćanske crkve na nalazištu Christian church at the site of Bičina – Polača was
Bičina – Polača objavio je Boris Ilakovac.12 Zdenko published by Boris Ilakovac. 12 Zdenko Brusić
Brusić donosi crtež i fotografiju svjetiljke otkrivene published a drawing and photograph of lamps
ispred rta Brtelića u Privlaci.13 Cjelovitu svjetiljku, discovered at Brtelić Point by Privlaka.13 An entire
pronađenu kao slučajni nalaz, vjerojatno u grobu, na lamp, found as a chance find, probably from a grave,
Dračevcu kod Zadra, donosi Ivo Fadić.14 U at Dračevac near Zadar, was published by Ivo
opsežnijem radu, posvećenom ranokršćanskim Fadić.14 In a more extensive work devoted to Early
simbolima na keramičkim i staklenim nalazima s Christian symbols on pottery and glass finds from
prostora Liburnije, Smiljan Gluščević obradio je, uz Liburnia, Smiljan Gluščević along with other objects
discussed two Early Christian clay lamps from the
ostalo, i dvije ranokršćanske keramičke svjetiljke iz
Archaeological Museum in Zadar, one from the
Arheološkog muzeja u Zadru, jednu iz Muzeja
Museum of Nin Antiquities, and one from the
ninskih starina i jednu iz Zavičajnog muzeja Biograd
Regional Museum of Biograd na moru.15 The last in
na moru.15 Posljednji u nizu radova u kojima se
the series of works dealing with Early Christian
donose ranokršćanske svjetiljke sa zadarskog lamps from the Zadar area was written by Ante
10 Batović, 1982, 23; Suić, 1954, 20, 21; Valenti, 1932, 23, 24, 32.
11 Bersa, 1906b, 89, 90, T. IV, 1, 5; Bersa, 1915, 85, 86, T. III(V), 5, 7.
12 Ilakovac, 1971, 112, 118, sl. 34. Ovu svjetiljku, koja je izložena u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru, naknadno je objavio Smiljan
Gluščević. Navodi da je izgubljena i da se ne zna mjesto nalaza. Vidi: Gluščević ,1998a, 248, bilj. 34. / Ilakovac 1971, 112, 118, fig. 34. This lamp,
which is exhibited in the Regional Museum in Biograd na moru, was subsequently published by Smiljan Gluščević. He noted that it was lost and
that the site of discovery was unknown. See: Galuščević 1998a, 248, n. 34.
13 Brusić, 1973, 431, T. VIII, sl. a, b.
14 Fadić, 1989, 100.
15 U prvoj verziji rada autor donosi dvije svjetiljke iz Arheološkog muzeja u Zadru, Gluščević, 1998b, 333, 334, T. 1: 4, 5. Druga dopunjena
verzija objavljena je u Diadori: Gluščević, 1998a, 248-250, T. 1: 4, 5; T. 2: 1, 2; T. 5: 1, 2; T. 6: 1, 2. / In the first version, the author published
two lamps from the Archaeological Museum in Zadar, Gluščević 1998 b, 333, 334, Pl. 1: 4, 5. The second, supplemeneted version was published
in the journal Diadora: Gluščević 1998 a, 248-250, Pl. 1: 4, 5; Pl. 2: 1, 2; Pl. 5: 1, 2; Pl. 6: 1, 2.
8
prostora napisao je Ante Uglešić.16 Rad donosi dvije Uglešić. 16 It dealt with two lamps found as
svjetiljke pronađene kao naseobinski nalazi kod settlement finds by the Church of the Holy Cross in
crkve sv. Križa u Ninu. Nin.
1.4. Kratak pregled radova o 1.4. A brief review of works about Early
ranokršćanskim glinenim svjetiljkama na Christian clay lamps in Croatia
prostoru Hrvatske Only a few bibliographic units in the
domestic literature are dedicated to this theme. The
Tek malobrojne bibliografske jedinice u
work “Lucerne cristiane” by Mon. Frane Bulić was
domaćoj literaturi posvećene su ovoj tematici. Rad
probably the first in Croatia to be dedicated
Lucerne cristiane don Frane Bulića vjerojatno je
exclusively to Early Christian lamps. This was a
prvi na prostoru Hrvatske posvećen isključivo catalogue of 52 Early Christian clay lamps in the
ranokršćanskim svjetiljkama. U njemu je F. Bulić Archaeological Museum in Split. 17 This has
kataloški obradio 52 glinene ranokršćanske remained to the present the only work in Croatia that
svjetiljke iz Arheološkog muzeja u Splitu.17 To je presents a museum collection of Early Christian
do danas u Hrvatskoj i jedini rad koji prikazuje lamps. Other texts, similarly scarce, present
muzejsku zbirku ranokršćanskih svjetiljki. Ostali complete collections of Roman lamps, including
radovi, također rijetki, prikazuju cjelokupne zbirke Early Christian examples.18 Works are somewhat
antičkih svjetiljki, unutar čega se donose i more common where one or more lamps from
ranokršćanske.18 Nešto su češći radovi u kojima se individual sites or small collections are discussed,19
obrađuje jedna svjetiljka (ili više njih) s pojedinih or exhibition catalogues where along with other
nalazišta ili iz manjih zbirki,19 te katalozi izložbi u material, large or small numbers of Early Christian
kojima se uz ostalu građu donosi veći ili manji broj clay lamps are presented.20 Early Christian lamps are
also discussed as an important segment of artistic
ranokršćanskih glinenih svjetiljki.20 Ranokršćanske
craftworking in works of a synthetic character.21
svjetiljke obrađuju se i u radovima sintetskoga
They are indispensable material in the study of Early
karaktera, kao važan segment umjetničkog obrta.21
Christian symbolism.22
Nezaobilazan su izvor u proučavanju ranokršćanske
simbolike.22
16 Jednu svjetiljku u ranije spomenutom radu objavio je Smiljan Gluščević, dok je druga prvi put objavljena. Uglešić, 2000. / One lamp was
published by Smiljan Gluščević in the above mentioned work, while the other was published for the first time. Uglešić 2000.
17 Bulić, 1894.
18 Bolšec, 1982; Vikić-Belančić, 1971; Dautova-Ruševljan, 1971.
19 Na primjer: Sanader, 2000; Maršić, 2000; Brusić, 1988; Ujčić, 1997; Petrić, 1994; Fisković, 1970. / For example: Sanader 2000; Maršić 2000;
Brusić 1988; Ujčić 1997; Petrić 1994; Fisković 1970.)
20 Na primjer: Zaninović, 2004; Mardešić, 1994; Rano kršćanstvo, 1994. / For example: Zaninović 2004; Mardešić 1994; Rano kršćanstvo 1994.
21 Na primjer: Cambi, 2002, 308; Migotti, 1997, 80-86. / For example: Cambi 2002, 308; Migotti 1997, 80-86.
22 Vidi: Cambi 1977. / For example: Cambi 1977.
9
2. Ranokršćanske glinene svjetiljke 2. Early Christian clay lamps
2.1. Terminologija 2.1. Terminology

Za ovu skupinu svjetiljki u svjetskoj su se Internationally, this group of lamps is
usually called Christian, African, or even
literaturi uvriježili nazivi kršćanski, afrički ili pak
Mediterranean type lamps. The term Christian is tied
mediteranski tip svjetiljke. Naziv kršćanski vezan je
to the motifs with which the lamps are often
uz motive kojima su svjetiljke često ukrašene, afrički
decorated, while African refers to the original
ukazuje na izvorne centre proizvodnje, a production centers, and Mediterranean to the area of
mediteranski na područje rasprostiranja.23 U distribution.23 The most common term in Croatian
hrvatskoj literaturi najučestaliji je naziv kršćanske, literature is Christian or Early Christian.24 Some
odnosno starokršćanske ili ranokršćanske authors use a decorative term, pear-shaped lamps
24
svjetiljke. Neki autori upotrebljavaju opisni naziv, with a handle. 25 The lamps are called Early
kruškolike svjetiljke s drškom.25 U ovom radu Christian in this work. Although the term is not
svjetiljke se nazivaju ranokršćanskima. Iako naziv completely perfect, given the tradition and frequent
nije u potpunosti primjeren, s obzirom na tradiciju i appearance in the local literature, it nonetheless
učestalo pojavljivanje u domaćoj literaturi čini se ipak seems most appropriate.
najadekvatnijim.
2.2. Typology
2.2. Tipologija The Early Christian clay lamps presented in
this work belong to the group of lamps produced by
Ranokršćanske glinene svjetiljke prikazane
pressing fresh clay into a two-part plaster or pottery
u ovom radu spadaju u skupinu svjetiljki izrađenih
mould. Most of them belong to a type that according
utiskivanjem svježe gline u dvodijelne gipsane ili
to the basic classification scheme of Roman lamps is
glinene kalupe. Većina ih pripada tipu koji se prema
variously called Brants type XXIX, Brooner type
osnovnim klasifikacijskim shemama antičkih XXXI, Ivanyi type XII, or Ponisch type IV.
svjetiljki naziva Brants tip XXIX, Brooner tip The first detailed classification of this type of
XXXI, Ivanyi tip XII odnosno Ponisch tip IVB/C. lamp was made by Gerhard Pohl. He divided the lamps
Prvu detaljnu klasifikaciju unutar ovog tipa into four types according to form, and further
svjetiljki načinio je Gerhard Pohl. On je svjetiljke distinguished them as subtypes on the basis of the
prema obliku podijelio na četiri tipa, a potom je decoration of the discus and shoulder.26 Type 1 was
tipove na temelju načina ukrašavanja diska i described as a lamp of elongated pear shape with an
ramena podijelio na podtipove.26 Tip 1 opisuje kao emphasized channel. The shoulders are decorated with a
svjetiljku izdužene kruškolike forme s izraženim series of stamped geometric motifs: rosettes, leaf and
kanalom. Ramena su im ukrašena nizom pečatnih heart shaped motifs, and so forth. The handle is flat,
geometrijskih motiva: rozetama, listolikim i angled, tapered towards the tip, and protruded beyond
23 Franchi, 1993, 106; Provoost, 1970, 17, 18; Pohl, 1962, 219.
24 Petrić, 1994, 313-318; Cambi, 1977, 67, 68, 83, 84.; Fisković, 1970; Bersa, 1915, 85; Bersa, 1906, 89; Bulić, 1894.
25 Zaninović, 2004, 29; Vikić-Belančić, 1971, 118.
26 Pohl, 1962.
10
srcolikim motivima i sl. the body of the lamp. The

Drška je pločasta, ringed base is connected by
nakošena, pri vrhu a rib to the handle. This type
stanjena, strši iza tijela of lamp was classified by G.
svjetiljke. Prstenasto dno Pohl into 7 subtypes on the
basis of variants in the
rebrom je povezano s
workmanship of the disc,
drškom. Ovaj tip svjetiljki,
rim, and channel.27 Type 2
prema razlikama u izvedbi
consists of lamps of
diska, ramena i kanala G.
plumper form, similar to a
Pohl dijeli na 7 rhomb with rounded edges.
podtipova.27 Tip 2 Their shoulders are convex
predstavljaju svjetiljke or curved downwards,
punašnije forme, nalik mostly decorated with a
rombu zaobljenih rubova. palm leaf motif. The handle
Ramena su im konveksna is more massive and is
ili oborena, ukrašena decorated with a groove.
većinom motivom palmina The handle is placed almost
lista. Drška je masivnija, Sl. 2. Vitrina s izloženim svjetiljkama u apsidi matroneja Sv. vertically, so that it rarely
Donata u Zadru / Fig. 2. Ancient clay lamps in the glass case passes beyond the body of
ukrašena žlijebom. in the matroneum of St. Donatus.
Položena je gotovo the lamp and is not
connected to the base. The
vertikalno, tako da rijetko
vase lacks a standing ring, but is encircled by a groove
prelazi iza tijela svjetiljke i nije povezana s dnom.
that often continues as a decoration toward the back part
Dno je bez stajaćeg prstena, okruženo žlijebom koji
of the lamp.28 This type is classified into 6 subtypes.
se često kao ukras nastavlja prema stražnjem dijelu
Type 3 combines certain characteristics of types 1 and 2.
svjetiljke.28 Ovaj tip podijelio je na 6 podtipova. The handle and body are similar to type 2, while the
Tip 3 objedinjuje neke karakteristike tipa 1 i tipa 2. shoulders and channel are straight as in type 1. The
Drška i tijelo su kao kod tipa 2, dok su ramena i shoulders are most often decorated with a motif of palm
kanal ravni kao kod tipa 1. Ramena su najčešće leaves, and the disc with a cross of Constantine, i.e. a
ukrašena motivom palmina lista, a disk Chi-Rho monogram or Christogram.29 Pohl divided
Konstantinovim križem, tj. krizmonom.29 Tip 3 type 3 into three subtypes. As one of the examples for
Pohl dijeli na tri podtipa. Kao jedan od primjera za subtype 3a, G. Pohl cited the lamp cat. no. 26, which he
podtip 3a G. Pohl navodi svjetiljku kat. 26, koju je had taken from the work by Josip Bersa.30 The
preuzeo iz rada Josipa Berse.30 Obilježja characteristic traits for type 4 are convex shoulders
karakteristična za tip 4 su konveksna ramena decorated with motifs of volute tendrils and an always
27 Pohl, 1962, 224.

28 Pohl, 1962, 225.
29 Pohl, 1962, 225.
30 Pohl, 1962, 225, T. 25, 3.
11
Sl. 3. Ranokršćanska svjetiljka s nalazišta Polača - Bičina (foto: Iva Zorić) / Fig. 3. Early Christian lamp from Polača – Bičina site.
ukrašena motivom volutne vitice i uvijek probušena perforated handle.31 The next classification into types
drška.31 Sljedeću podjelu na tipove s podtipovima with subtypes was made by Arnold Provoost.32 His
načinio je Arnold Provoost.32 Njegov podtip 6C subtype 6C corresponds in part to Pohl type 2; subtype
odgovara dijelom Pohl tipu 2, podtip 6D identičan 6D is identical to Pohl type 4; subtype 7A corresponds
je Pohl tipu 4, podtip 7A odgovara dijelom Pohl in part to Pohl type 2 and subtype 3a; and 7B to subtype
tipu 2 i podtipu 3a, a 7B podtipu 3c. Podtipovi 3c. The subtypes Provoost 9B and 9C correspond to
Provoost 9B i 9C odgovaraju Pohl tipu 1. Pohl type 1. A more general division into two types with
subtypes was offered by J. W. Hayes.33 Type Hayes IA
Općenitiju podjelu na dva tipa s podtipovima
corresponds to Pohl type 4a. Type Hayes IB in
ponudio je J. W. Hayes.33 Tip Hayes IA odgovara
description corresponds to Pohl type 2 and subtype 3a.
tipu Pohl 4a. Tip Hayes IB opisom odgovara Pohl
Hayes IIA and IIB, which do not differ in terms of form,
tipu 2 i podtipu 3a. Hayes IIA i IIB, koji se but rather quality of workmanship, correspond to Pohl
31 Pohl 1962, 225, 226.

32 Provoost, 1970.
33 Hayes, 1972, 310-314.
12
međusobno ne razlikuju po formi, već po kvaliteti type 1. Type IIA is characterized by a fine-grained fabric
izrade, odgovaraju Pohl tipu 1. Tip IIA karakterizira with a thin burnished slip as well as clear and sharp
fina keramika s tankim uglačanim premazom i decoration. Type IIB is characterized by a poorer quality
jasno i oštro izvedenom dekoracijom. Tip IIB fabric with thicker walls and a thicker slip, while the
karakterizira lošija keramika debljih stijenki s decoration was considerably blurred and less
articulated.34 According to Hayes, the differences
debljim premazom, dekoracija je prilično zamućena
between types IIA and IIB were not chronological,
i izvedena s manje oštrine.34 Prema Hayesu razlike
rather being the result of manufacture in varied
među tipovima IIA i IIB nisu kronološke prirode,
production centers. The author had in fact noted that
već su posljedica izrade u različitim radioničkim
lamps of type IIA mainly came from central Tunisia,
centrima. Naime, autor pretpostavlja da svjetiljke while IIB lamps were typical for the area around
IIA dolaze većinom iz centralnog Tunisa, dok su Carthage.35
svjetiljke IIB tipične za prostor Kartage.35 A more recent and exceptionally detailed
Noviju, iznimno detaljnu podjelu classification of Early Christian lamps has been
ranokršćanskih svjetiljki načinili su Lucilla published by Lucilla Anselmino and Carlo Pavolini.36 In
Anselmino i Carlo Pavolini.36 Uz razrađenu addition to a typological system, the authors also present
tipologiju autori donose podatke o rasprostiranju data about the distribution of individual types, their
pojedinih tipova, datiranju i proizvodnim centrima. dating, and production centers.
2.3. Podrijetlo 2.3. Origins

This type of lamp developed in the pottery
Ovaj tip svjetiljki razvio se u keramičkim
workshops of Roman North Africa, specifically in the
radionicama sjeverne Afrike, točnije na tlu provincija
provinces of Proconsularis and Bizancea, and was
Proconsularis i Bizancea, otkuda se masovno izvozio
exported massively throughout the Roman Empire.37
diljem Rimskog Carstva.37 Izvozile su se čak i na They were even exported to areas of the empire that had
prostore Carstva koje su okupirali barbari.38 Njihova been occupied by barbarian peoples.38 The production
proizvodnja usko je vezana uz proizvodnju afričke was closely related to the manufacture of African red
crveno glačane keramike, s kojom dijele fakturu i slip pottery, with which they share fabrics and many
velik dio dekorativnih motiva.39 Mnoge pečatne decorative motifs.39 Many of the stamped motifs of
motive svjetiljke tipa Hayes II, na primjer, dijele s lamps of type Hayes II, for example, are shared with the
afričkom crveno glačanom keramikom stila D, jedina African red slip ware of style D, the only difference
je razlika u tome što su motivi na svjetiljkama reljefno being that the motifs on the lamps are in relief, while
34 Hayes, 1972, 310, 311.
35 Hayes, 1980, 66.
36 Anselmino-Pavolini, 1981.
37 Franchi, 1993, 107; Coscarela, 1983, 155; Joly, 1974, 44; Hayes, 1972, 310.
38 Pǎrǎu, 2006.
39 Direktnu vezu između proizvodnje afričke crveno glačane keramike i ovih svjetiljki prvi je sigurno utvrdio J. W. Salomonson. Vidi:
Salomonson, 1968, 94, 95; Na prostoru sjevernog i centralnog Tunisa otkrivene su brojne radionice afričke crveno glačane keramike, koje su među
ostalim proizvodile i ovaj tip svjetiljki. Vidi: Mackensen, 1998. / A direct connection between the production of African red slip ware and these
lamps was first established with certainty by J. W. Salomonson. See: Salomonson 1968, 94, 95. In the region of northern and central Tunisia
numerous production centers of African red slip ware were discovered, which also manufactured this type of lamp. See: Mackensen 1998.
13
istaknuti, dok su oni na posudama utisnuti.40 Jačanjem those on the vessels are impressed.40 Through the
radionica afričke crveno glačane keramike ove su expansion of the workshops making African red slip
svjetiljke kao jedan od njihovih proizvoda preplavile pottery, these lamps flooded the market as one of their
tržišta.41 Keramika sjevernoafričkih radionica tijekom products.41 The pottery from the North African
4., 5. i 6. stoljeća u velikim je količinama brodovima production centers was brought by boat to the Croatian
coastline in large quantities during the 4th, 5th, and 6th
dovožena i na našu obalu, o čemu zorno svjedoče
centuries, as is shown by the finds from the Roman
nalazi iz antičke luke u Polačama na Mljetu.42 Zbog
harbour at Polače on the island of Mljet.42 The
iznimne popularnosti sjevernoafričkih svjetiljki brojne
exceptional popularity of the North African lamps meant
su lokalne radionice izvan matičnog prostora ubrzo that numerous local workshops beyond their original area
počele kopirati njihovu proizvodnju.43 of manufacture soon began to copy and produce them.43
3. Zbirka ranokršćanskih svjetiljki 3. The collection of Early Christian

Arheološkog muzeja Zadar lamps in the Archaeological Museum in
Zadar
3.1. Opće napomene
3.1. General information
Zbirka ranokršćanskih svjetiljki
The collection of Early Christian lamps of the
Arheološkog muzeja u Zadru ovdje je predstavljena Archaeological Museum in Zadar is presented here
sa 103 djelomično ili pak u cijelosti sačuvana by 103 partially or completely preserved examples.
primjerka. Brojka ni u kom slučaju nije konačna. This number, however, is definitely not final. The
Stalna revizija starog fundusa i sređivanje amount will certainly increase considerably in the
materijala s najnovijih istraživanja nesumnjivo će u future from the constant revisal of the old material
budućnosti znatno povećati njihov broj. Za određen and the classification of the finds from the most
broj obrađenih svjetiljki nisu poznati, a za dio nisu recent excavations. For a certain number of the
pronađeni podatci o mjestu i okolnostima nalaza, lamps, data about the site and circumstance of the
kao ni o načinu njihova dospijeća u Arheološki finds remain unknown, and for others have not yet
muzej. Većina ih zasigurno potječe s nalazišta na been ascertained, nor is the manner they were
zadarskom prostoru. Za cjelovite primjerke upravo acquired by the Archaeological Museum known.
zbog očuvanosti može se pretpostaviti da su Most certainly must have come from sites in the
Zadar region. The state of preservation of the entire
pronađeni u kasnoantičkim grobovima, što na neki
specimens means that they were probably discovered
način potvrđuje svjetiljka kat. 1 koja je
in late Roman graves, which is confirmed in a certain
najvjerojatnije pronađena u grobu.44 Naime,
manner by the lamp cat. 1, which was most probably
poznato je da su, osim za osvjetljavanje profanih i found in a grave.44 It is known, in fact, that other
sakralnih objekata, ranokršćanske glinene svjetiljke than lighting secular and sacral structures, Early
40 Coscarela, 1983, bilj. 5; Anselmino-Pavolini, 1981, 199; Hayes, 1972, 312.
41 Anselmino-Pavolini, 1981, 199.
42 Brusić, 1998.
43 Franchi, 1993, 107; Coscarela, 1983, 155; Hayes, 1980, 63; Graziani Abbiani, 1969, 14.
44 Fadić, 1989, 100.
14
često korištene i kao grobni prilozi.45 U prilog toj Christian clay lamps were often also placed as
činjenici govore i brojni primjeri s prostora offerings in graves.45 This can be confirmed by
Hrvatske, poput svjetiljki iz grobova u istarskom numerous examples from coastal Croatia, such as
lamps from graves in Istrian Novigrad,46 Brele near
Novigradu,46 Brelima kod Makarske,47 Vojnićima
Makarska, 47 Vojnići near Gardun, 48 Polača near
kod Garduna,48 Polači kod Zadra,49 u gradu
Zadar,49 in the city of Hvar,50 and at Majsan on the
Hvaru50 i na Majsanu kod Pelješca.51 Svjetiljke
Pelješac peninsula. 51 Lamps that were partially
koje su sačuvane djelomično ili tek u manjim
preserved or only in fragments tend to come from
ulomcima, potječu većinom iz naseobinskih settlement strata. The Early Christian lamps held by
slojeva. Ranokršćanske svjetiljke koje se čuvaju u the Archaeological Museum in Zadar come from the
Arheološkom muzeju Zadar potječu s nalazišta: following sites: Nin, Sali on the island of Dugi Otok,
Nin, Sali na Dugom otoku, Muline i Preko na otoku Muline, Dračevac near Zadar, Podgrađe near
Ugljanu, Dračevac kod Zadra, Biljane i Podgrađe Benkovac, Preko on the island of Ugljan, Sv. Filip i
kod Benkovca (Aserija), Sikovo, Sv. Filip i Jakov, a Jakov, and in the largest quantities from Zadar
najvećim su dijelom iz samog Zadra.52 itself.52
3.2. Pregled po tipovima 3.2. Classification by type

Svjetiljke iz zbirke Arheološkog muzeja The lamps from the collections of the
Zadar podijeljene su prema tipologiji koju su Archaeological Museum in Zadar are classified
predložili Lucilla Anselmino i Carlo Pavolini. Gdje according to the typology suggested by Lucilla
Anselmino and Carlo Pavolini. Where possible,
je moguće, navode se i odrednice prema drugim
determinations based on other typological schemes are
tipološkim shemama.
also cited.
3.2.1. Forma VIII (Hayes IA, IB, Provoost

3.2.1. Form VIII (Hayes IA, IB, Provoost
6C, 6D, 7A, 7B, Pohl tip 2, 3 i 4)
6C, 6D, 7A, 7B, Pohl types 2, 3, and 4)
Formu VIII općenito karakteriziraju tijelo i
Form VIII is in general characterized by a body
disk izdužena oblika, izdužen nos s kanalom koji and disc of elongated form, with an elongated nozzle
nije jasno izdvojen od tijela. Drška je postavljena and a channel that is not clearly separated from the body.
45 Franchi, 1993, 123; Hayes, 1980, 63.

46 Ujčić, 1997, 220, 221, T. 3, 2.
47 Medini, 1970, 17, bilj. 18; Božek-Kunac, 1998, 156, kat. 191.
48 Sanader, 2000, 232, sl. 8.
49 Ilakovac, 1971, 112, sl. 34.
50 Petrić, 1994, 313, 314.
51 Fisković, 1970, 696.
52 Dvije svjetiljke otkrivene nedavno tijekom arheološkog istraživanja u Preku na otoku Ugljanu nisu uključene u ovaj rad. Najveći broj svjetiljki
pronađen je na zadarskom poluotoku, unutar urbanog tkiva antičkog Jadera, na nalazištima Sv. Marija, Forum, kod „Zdravljaka“ i Klaustar
samostana sv. Ivana. Ovom prigodom posebno zahvaljujem kolegici, višoj kustosici Korneliji A. Giunio, koja mi je nesebično ustupila građu za
objavu. / Two lamps discovered recently during archaeological excavations at Preko on the island of Ugljan were not included in this work. The
greatest number of lamps were found on the Zadar peninsula, within the urban fabric of Roman Iader, at the sites of sv. Marija, Forum, Zdravljak,
and the cloister of the monastery of St. John. On this occasion I would particularly like to thank my colleague, senior curator Kornelija A. Giunio,
who kindly made this material avaiable for publication.
15
vertikalno, na stražnjem dijelu spremnika, najčešće The handle is placed vertically on the back part of the
nije probušena, ne strši iz tijela svjetiljke i ukrašena receptacle, and most often is not perforated, does not
je vertikalnim žlijebom po hrptu. Dno je lagano protrude from the body of the lamp, and is decorated with
udubljeno i okruženo žlijebom koji se u obliku vrpce a vertical groove along the spine. The base is slightly
nastavlja prema dršci. Prikazi na disku nisu brojni. deepened and is encircled by a groove that continues in the
form of a ribbon towards the handle. Images on the disc
U mnogim tipovima uobičajen je neukrašen disk, ili
are not numerous. In many types, an undecorated disc is
disk ukrašen kristogramom, školjkom, rozetom ili
common, or a disc decorated with a Christogram, a shell,
pak geometrijskom dekoracijom. Ukras na ramenu
rosette, or geometric ornamentation. The decoration on the
ograničen je na vegetabilne ili čisto ornamentalne
shoulder is limited to vegetative or purely ornamental
motive. Forma se ovisno o obliku ramena dijeli na motifs. The form is divided into four types depending on
četiri tipa. Tip A i B imaju konveksno ispupčena the shape of the shoulder. Types A and B have convexly
ramena. Kod podtipa A1 ona su ukrašena motivom protruding shoulders. In subtype A1 they are decorated
palmina lista, kod A2 nizom urezanih kanelira. Kod with a motif of palm leaves, an in subtype A2 by a row of
tipa B na ramenima se nalazi stiliziran biljni incised grooves. The shoulders in type B exhibit a stylized
ornament. Tip C ima ravna ramena, a kod tipa D floral ornament. Type C has straight shoulders, and in type
ramena nisu odvojena od diska, već dekoracija s D the shoulders are not separated from the disc, rather the
diska prelazi na ramena.53 J. W. Salomonson ovu decoration on the disc continues onto the shoulders.53 J.
formu klasificira kao tip j to jest takozvani „Henchir W. Salomonson classified this form as type j, the so-called
es Srira“ tip, prema radionici u kojoj drži da se “Henchir es Srira” type, according to the workshop in
izrađivao.54 Za vrijeme izrade navodi drugu i treću which he considered them to have been made.54 He cited
the second and third quarter of the 4th century as the
četvrtinu 4. stoljeća.55 Provoost ih je na osnovu do
period of their production.55 Provoost dated them on the
tada rijetkih stratigrafski potvrđenih nalaza datirao
basis of then rare stratigraphically confirmed finds from
od druge četvrtine do kraja 4. stoljeća (tip 6A, B i
the second quarter to the end of the 4th century (types 6A,
C), odnosno u 4. i 5. stoljeće (tip 7).56 Hayes ovaj tip
B, and C), or the 4th and 5th centuries (type 7).56 Hayes
vezuje uz četvrto i početak 5. stoljeća.57 Carlo related this type to the 4th and the beginning of the 5th
Pavolini drži da se forma VIII proizvodila od centuries.57 Carlo Pavolini considered that form VIII was
početka druge četvrtine 4. stoljeća do početka 6. produced from the beginning of the second quarter of the
stoljeća.58 Lucilla Anselmino navodi razdoblje od 4th century to the beginning of the 6th century.58 Lucilla
350. do 450. kao vrijeme vrhunca proizvodnje.59 Anselmino cited a period from AD 350 to 450 as the time
Proizvodnja ovih svjetiljki započela je of the peak of production.59 Production of these lamps
najvjerojatnije između 325. i 350. godine.60 most probably began between AD 325 and 350.60 The
53 Anselmino-Pavolini, 1981, 192-195.

54 Salomonson, 1968, 87, 88, 95, 123.
55 Salomonson, 1968, 88.
56 Provoost, 1970, 46, 48.
57 Hayes, 1972, 313.
60 Franchi, 1993, 107.
16
Povlačenje ove forme s tržišta krajem 5. ili removal of this form from the market at the end of the 5th
najkasnije početkom 6. st. potvrđeno je zatvorenim century or at the latest at the beginning of the 6th century
arheološkim kontekstima.61 was confirmed by finds from closed archaeological
Svjetiljke i ulomci svjetiljki kat. 1-12 contexts.61
pripadaju podtipu VIIIA1 (Hayes IB, Provoost 6C, The lamps and lamp fragments published as cat.
7A, Pohl 2a, 2b i 2d). Unutar ovog podtipa 1 – 12 belong to the subtype VIIIA1 (Hayes IB,
načinjena je podjela na temelju načina ukrašavanja Provoost 6C, 7A, Pohl 2a, 2b, and 2d). A division was
diska. Tako svjetiljke kat. 4-7 i 12 spadaju u podtip made within this subtype on the basis of the decoration
A1a. Karakterizira ih disk s dvije slobodno of the disc. The lamps published as cat. 4 – 7 and 12
belong to subtype A1a. They are characterized by a disc
položene rupe za ulje, ukrašen u pravilu prikazom
with two freely placed holes for holes, as a rule
životinja. Svjetiljka kat. 9 zbog motiva na disku
decorated by a zoomorphic image. The lamp cat. 9,
okruženog kružnicom spada u podgrupu A1b.
because of the motif on the disc encircled by a circular
Svjetiljke kat. 1-3 i 8, odgovaraju podgrupi A1c, za line, belongs to subtype A1b. The lamps of cat. 1 – 3 and
koju je tipičan centralno položen ukras, s rupom za 8 correspond to subtype A1c, where a centrally placed
ulijevanje ulja po sredini. Proizvode se većinom u decoration was typical, with a hole for filling oil in the
drugoj polovici 4. i prvoj polovici 5. st.62 center. These were mostly produced throughout the
Svjetiljke i ulomci svjetiljki kat. 13-24, second half of the 4th and first half of the 5th century.62
pripadaju podtipu VIIIA2 (Hayes IB, Provoost 7A, The lamps and lamp fragments published as cat.
Pohl 2h). Svjetiljke i ulomci kat. 13-16 i 18, spadaju 13 – 24 belong to subtype VIIIA2 (Hayes IB, Provoost
u podgrupu A2a, koju karakterizira slobodan 7A, Pohl 2h). The lamps and fragments cat. 13 – 16 and
raspored ukrasa na disku. Datiraju se od prve 18 belong to subtype A2a, characterized by a free
polovice 5. do u 6. stoljeće.63 Svjetiljka kat. 17 arrangement of decoration on the disc. They are dated
možda odgovara podtipu A2b, kod kojeg je disk u from the first half of the 5th into the 6th century. 63 The
pravilu ukrašen centralnim motivom po sredini lamp published as cat. 17 perhaps corresponds to
subtype A2b, whose disc as a rule is decorated with a
kojeg je otvor za ulijevanje ulja. Ostale ulomke
central motif with an opening for the oil in the center.
zbog djelomične očuvanosti nije moguće preciznije
The other fragments could not be more precisely
klasificirati.
classified because of their only partial preservation.
Glinena svjetiljka kat. 25 pripada tipu VIIIB The lamp published as cat. 25 belongs to type
(Hayes IA, Provoost 6D, Pohl 4a). Pohl je za ovaj VIIIB (Hayes IA, Provoost 6D, Pohl 4a). Pohl
tip pretpostavio da je podrijetlom iz Aleksandrije.64 conjectured that this type was originally from
Provoost se složio s tom idejom i na temelju Alexandria.64 Provoost agreed with this, and on the
odsutnosti kršćanskih motiva naziva ga prijelaznim basis of the absence of Christian motifs called it a
tipom koji datira u kraj 3. stoljeća.65 Hayes svoj tip transitional type that he dated to the end of the 3rd
IA, koji karakterizira probušena drška, upravo zbog century.65 Hayes dated his type IA, characterized by a
61 Pavolini, 1998, 123; Mackensen, 1993, 150, 151.

64 Pohl, 1962, 225, 226.
65 Provoost, 1970, 47.
17
drške datira u sam početak 4. st.66 Ovaj tip svjetiljke perforated handle, to the very beginning of the 4th
izvorno se proizvodio na prostoru sjeverne Afrike, century because of this handle.66 This type of lamp was
posebno u Tunisu.67 Prema stratigrafskim nalazima originally produced in the area of North Africa,
može se datirati u 5. st.68 Svjetiljka kat. 25 izrađena especially in Tunisia.67 On the basis of stratigraphic
je iz lošeg kalupa, zbog čega je prikaz dosta nejasan. finds it can be dated to the 5th century.68 The lamp
Bojom gline i premaza odudara od proizvoda published as cat. 25 was made in a poor quality mould,
sjevernoafričkih radionica i očito je imitacija nastala and the image is quite unclear. The color of the clay and
the slip differ from the products of the North African
iz kalupa načinjena kopiranjem originalnoga
workshops, and this imitation evidently was created in a
sjevernoafričkog proizvoda.
mould made by copying an original North African
Svjetiljke i ulomci kat. 26-30 spadaju u tip
product.
VIIIC. Svjetiljka kat. 26 pripada podtipu C1a,
The lamps and fragments published as cat. 26 –
koji se datira od 4. do polovice 5. st.69 Svjetiljka 30 belong to type VIIIC. Lamp cat. 26 belongs to
kat. 27 i ulomak kat. 28 pripadaju podtipu C1e za subtype C1a, which is dated from the 4th century to the
koji je karakterističan disk oblika osmerokuta mid 5th century.69 Lamp cat. 27 and lamp fragment cat.
ravnih ili uvijenih stranica, a svjetiljke kat. 29 i 30 28 are of subtype C1e, characterized by an octagonal
spadaju u podtip C2c, za koji su karakteristična disc with straight or curved sides, and lamps cat. 29 and
ramena ukrašena nizom reljefnih ovala. 30 belong to subtype C2c, with characteristic shoulders
Tip VIIID predstavljen je svjetiljkom kat. 32 decorated by a row of relief ovals.
i ulomcima kat. 31, 33-36. Ulomak kat. 31 pripada Type VIIID is represented by lamp cat. 32 and
podtipu D1, koji karakterizira motiv školjke na fragments cat. 31, 33 – 36. The lamp fragment cat. 31
disku. Svjetiljka kat. 32 i ulomci kat. 33, 34 belongs to subtype D1, characterized by the motif of a
pripadaju podtipu D4 za koji je tipičan disk oblika shell on the disc. Lamp cat. 32 and fragments cat. 33, 34
belong to subtype D4, with a typical octagonal disc with
osmerokuta uvijenih stranica. Ulomak kat. 34
curved sides. The fragment cat. 34 differs from the
bojom gline i premaza odudara od sjevernoafričkih
North African products in the color of clay and slip and
proizvoda i vjerojatno je nastao iz kalupa
probably was made in a mould modeled upon lamps of
načinjenog po uzoru na svjetiljke afričke produkcije
African production of subtype D4. Fragments cat. 35
podtipa D4. Ulomci kat. 35 i 36 spadaju u podtip and 36 belong to subtype D6, which is recognizable
D6 koji je prepoznatljiv po kvadratnom disku from the square disc broadened on each lateral side with
proširenom na bočnim stranama s po jednim one semicircle.
polukrugom. Fragments cat. 37 – 49, which also belong to
Ulomcima kat. 37-49, koji također spadaju u type VIII, are missing the elements necessary for a more
tip VIII nedostaju elementi potrebni za preciznije precise typological determination. Nonetheless fragment
tipološko određivanje. Ipak za ulomak kat. 39 možemo cat. 39 can be suggested to belong to subtype C1a, C1b,
pretpostaviti da pripada podtipu C1a, C1b ili C1c. or C1c.
66 Autor pretpostavlja, na osnovu nalaza u Ateni, da probušene drške izlaze iz upotrebe nakon 300. godine. Hayes, 1972, 313. / Hayes considered
on the basis of finds from Athens that perforated handles went out of use after AD 300. Hayes 1972, 313.
67 Paleani, 1993, 93, 94, 105, 106.
18
Na šest svjetiljki forme VIII (kat. 9, 13, 18, On six lamps of form VIII (cat. 9, 13, 18, 26,
26, 29 i 30) disk je ukrašen prikazom krizmona, tj. 29, and 30) the disc is decorated with a Christogram,
Kristova monograma, koji se sastoji od grčkih slova composed of the Greek letters “chi” (X) and “rho”
„hi“ (X) i „ro“ (P). Taj simbol predstavlja (P). This symbol represents an abbreviation of the
abrevijaturu imena Χρ(ιστός) = Hristos i otvoreno name Χρ(ιστός) = Hristos = Christ, and appeared
openly on coins, objects of everyday use, and
se javlja na novcu, uporabnim predmetima i
monuments from the period of Constantine the
spomenicima od vremena Konstantina Velikog.70
Great.70 Nenad Cambi considers this to be the most
Nenad Cambi drži da je to najčešća forma
frequent form of depicting Christ on the monuments
prikazivanja Krista na spomenicima
of the Early Christian period in Dalmatia.71 Seven
71
ranokršćanskog doba u Dalmaciji. Na sedam lamps bear images of animals, including a lion, dog,
svjetiljki prikazane su životinje, među kojima se deer, and peacock (cat. 6, 7, 12, 14-16). Christians
prepoznaju lav, pas, jelen i paun (kat. 6, 7, 12, 14- could find a symbolic meaning in such animals. In
16). U tim su životinjama kršćani lako mogli this manner the peacock symbolized resurrection and
pronaći simbolično značenje. Tako paun već od immortality within the Christian community as early
kraja 2. i početka 3. stoljeća unutar kršćanskih as the end of the 2nd and beginning of the 3rd
zajednica simbolizira uskrsnuće i besmrtnost.72 centuries.72 The symbolic meaning of a deer can be
Simbolično značenje jelena čita se iz riječi Ps. 42. derived from the words of Psalm 42: “As the hart
1, 2: „Kao što košuta žudi za izvor-vodom, tako panteth after the fountains of water, so my soul
duša moja čezne, Bože, za tobom.“73 Lav se pak panteth after thee, O God”.73 The lion can also be
tumači kao simbol Krista.74 Na pet primjeraka disk interpreted as a symbol of Christ.74 On five examples
the disc is octagonal (cat. 27, 28, 32-34). The number
poprima oblik osmerokuta (kat. 27, 28, 32-34). Broj
eight in Christian symbolism has an exceptionally
osam u kršćanskoj simbolici ima iznimno važno
important significance and symbolizes the
značenje i simbolizira Kristovo uskrsnuće, jer je
resurrection of Christ, as Christ rose from the grave
Krist ustao iz groba osmi dan nakon svečanog
on the eighth day after his triumphal entrance into
ulaska u Jeruzalem.75 Četiri svjetiljke ukrašene su Jerusalem.75 Four lamps are decorated with relief
reljefnim prikazom školjke (kat. 2, 8, 31 i 50), dvije images of a shell (cat. 2, 8, 31, and 50), two with an
prikazom cvijeta (kat. 1, 38), a na dvije disk je image of a flower (cat. 1, 38), and on two the disc is
ukrašen prikazom kružnice (kat. 3, 17). decorated with an image of a circle (cat. 3, 17).
Na svjetiljkama kat. 2, 13, 29 i 32 i na Lamps cat. 2, 13, 29, and 32 and lamp fragments
ulomcima kat. 41-43 sačuvali su se utisnuti cat. 41-43 bear impressed workshop stamps. In this form
radionički pečati. Kod ove forme svjetiljki pečat je, of lamp, the stamp is usually represented by a letter or
kako se iz navedenih primjera vidi, obično prikazan some symbol pressed into the base of the lamp, as can be
slovom ili pak nekim simbolom utisnutim u dno seen from the above examples. It is more rarely placed
70 Leksikon 1990, 54; Graziani Abbiani, 1969, 175.

71 Cambi, 1977, 90.
72 Leksikon 1990, 453; Graziani Abbiani, 1969, 184, 185.
73 Leksikon 1990, 296; Graziani Abbiani, 1969, 183.
74 Gluščević, 1997, 247, 248; Leksikon 1990, 373; Fisković, 1970, 696.
75 Leksikon 1990, 442, 443.
19
svjetiljke. Rjeđe je smješten izvan dna, kao kod beyond the base, as on lamp cat. 2, or emphasized in
svjetiljke kat. 2 ili pak reljefno istaknut kao kod relief, as on lamp cat. 29.
svjetiljke kat. 29.
3.2.2. Form IX
Form IX has a rounded body and an
3.2.2. Forma IX
elongated nozzle with a channel; the nozzle is not
Forma IX ima oblo tijelo, izdužen nos s
clearly distinguished from the body, and at its base it
kanalom, nos nije jasno izdvojen od tijela i pri
is decorated with two horns. Also characteristic for
korijenu je ukrašen s dva istaka. Za tu formu
this form are two grooves that extend from the base
karakteristična su i dva žlijeba koja se pružaju od towards the nozzle.
dna prema nosu. Lamp cat. 51 belongs to type IXA2,
Svjetiljka kat. 51 pripada tipu IXA2 za koji characterized by a central decoration on the disc, in
je karakterističan centralni ukras na disku, posred the middle of which is one opening for the oil. As the
kojeg je jedan otvor za ulje. Kako oblikovanjem formation of the base and the handle of this form
dna i drške ova forma nalikuje formi VIII, Pavolini resemble those of form VIII, Pavolini placed its
njezinu proizvodnju stavlja u isto vrijeme.76 production in the same period.76
3.2.3. Svjetiljke izrađene po uzoru na 3.2.3. Lamps modelled on African form

afričke forme VIII VIII
The lamps and lamp fragments published as
Svjetiljke i ulomci kat. 52-56 rađene su od
cat. 52 – 56 were made of a yellow fired clay with a
gline žute boje pečenja, s tamnocrvenim premazom.
dark red slip. These characteristics clearly
Po tim karakteristikama jasno se izdvajaju od
distinguish them from the products of the North
proizvoda sjevernoafričkih radionica. Kako African workshops. As they have characteristics
posjeduju karakteristike atipične za formu VIII, atypical for form VIII, such as a ringed base or a flat
poput prstenastog dna ili pak pločaste drške bez handle without channels on the spine, it is apparent
kanelure na hrbatu, očito je da nisu nastali that they were not created as a direct copy of African
direktnim kopiranjem afričkih proizvoda, već su products, rather they were modeled after them. A
oblikovane po uzoru na njih. Kao potvrda izrade confirmation of the manufacture of lamps of form
svjetiljki forme VIII izvan prostora Afrike mogu VII outside of Africa can be seen in the clay moulds
poslužiti glineni kalupi pronađeni u Italiji.77 discovered in Italy.77
Svjetiljka kat. 52 i ulomci kat. 53 i 54 Lamp cat. 52 and fragments cat. 53 and 54
posjeduju dosta srodnih karakteristika na temelju possess quite similar characteristics on the basis of
kojih se mogu promatrati kao zasebna skupina. which they can be considered as a special group.
According to the above specimens, the group would
Prema priloženim primjerima skupinu bi
be characterized by a pear-shaped body of somewhat
karakterizirala kruškolika forma tijela, nešto manjih
smaller dimensions than the African products, and an
dimenzija od afričkih proizvoda, i neukrašen disk s
undecorated disc with a hole for oil in the center. The
rupom za ulje po sredini. Ramena su konveksna,
shoulders are convex, decorated with the floral
77 D’Angela, 1979.
20
ukrašena biljnim viticama tipičnim za tip VIIIB ili tendrils typical for type VIIIB, or a row of parallel
nizom paralelnih ureza, karakterističnih za tip incisions characteristic for type VIIIA2. The disc and
VIIIA2. Disk i kanal na nosu okružuju dva channel on the nozzle are surrounded by two parallel
paralelna rebra. Pločasta drška blago je izbačena iza ribs. The flat handle is slightly protrusive behind the
spremnika za ulje i ukrašena urezom po sredini. recipient for the oil and is decorated with an incision
in the center. The flat base is encircled by a standing
Ravno dno okruženo je stajaćim prstenom, koji je
ring, which is emphasized by a rib connected to the
istaknutim rebrom povezan s drškom. Budući da
handle. Considering that this type combines elements
ovaj tip kombinira elemente forme VIII i forme X,
of form VIII and form X, it can be hypothesized that
može se pretpostaviti da se razvio u vrijeme kada
it developed in the period when these two forms both
ove dvije forme paralelno cirkuliraju na tržištu, to were in circulation on the market, meaning from the
jest od druge četvrtine 5. stoljeća. Možda nastaje second quarter of the 5th century. They may have
kao pokušaj lokalnih radionica da se uključe u originated as an attempt by a local workshop to gain
tržišnu utrku, makar na lokalnoj razini, s mnogo a part of the market, even if merely on a local level,
nadmoćnijim afričkim konkurentima. from the by far more dominant African competitors.
3.2.4. Forma X (Hayes IIA, IIB, Provoost 3.2.4. Form X (Hayes IIA, IIB, Provoost
9B, 9C, Pohl tip 1) 9B, 9C, Pohl type 1)
Forma X ima kružno tijelo, iz tijela se jasno Form X has a circular body and a clearly
izdvaja izdužen nos s kanalom. Disk je u pravilu separated elongated nozzle with a channel. The disc as a
kružan i ukrašen reljefnim motivima izrađenim u rule is circular and decorated with relief motifs made in
kalupu. Drška je pločasta, strši iza tijela. Ramena su a mould. The handle is flat and protrudes beyond the
ravna, ukrašena pečatnim motivima. Na dnu se body. The shoulders are straight, decorated with
nalazi stajaći prsten povezan vertikalnim rebrom s stamped motifs. The base has a standing ring, connected
by a vertical rib to the handle. Concentric circles are
drškom. Unutar stajaćeg prstena često su utisnute
often stamped within the standing ring. Lucilla
koncentrične kružnice. Lucilla Anselmino ovu formu
Anselmino divided this form into five types. Type A is
dijeli na pet tipova. Tip A karakterizira otvoren kanal
characterized by an open channel on the nozzle and
na nosu i ramena ukrašena reljefnim motivima. Tip B
shoulders decorated with relief motifs. Type B has a
ima zatvoren kanal, a ramena su ukrašena utisnutim closed channel, and the shoulders are decorated with
ili u reljefu izrađenim motivom palmine grane. Tip C stamped or relief motifs of palm branches. Type C is
je prepoznatljiv po izduženom disku, ima otvoren recognizable for its elongated disc, has an open channel
kanal i ramena ukrašena reljefnim motivima. Kod and shoulders decorated with relief motifs. In type D,
tipa D ramena u potpunosti okružuju disk i odvajaju the shoulders, also with relief decoration, completely
ga od kanala. Ukrašena su također reljefnom encircle the disc and separate it from the channel. In type
dekoracijom. Kod tipa E ukras sa diska prelazi na E, the decoration on the disc continues onto the
ramena.78 Ova se forma u literaturi još naziva shoulder.78 This form is also called “African classic” in
„afrička klasična“. Pri razmišljanju o dataciji te the literature. In considering the dating of this form,
forme mnogi su se autori osvrnuli na činjenicu da su many scholars noted the fact that on individual examples
21
kod pojedinih primjeraka kao žigovi ili punce za gold coins of Theodosius II had been used as stamps or
ukrašavanje ramena upotrijebljeni zlatnici Teodozija punches for decorating the shoulders, these coins having
II., kovani u drugoj četvrtini 4. stoljeća, što u svakom been minted in the second quarter of the 4th century,
slučaju ukazuje na vrijeme izrade.79 Heinz Menzel je which certainly indicates the period of manufacture.79
držao da se ova forma, kao i forma VIII, proizvodila Heinz Menzel held that this form, like form VIII, had
been produced from the 4th to the 6th or 7th centuries.80
od 4. do 6. ili 7. stoljeća.80 S tom se datacijom složio
Gerhard Pohl agreed with this dating.81 Arnold Provoost
i Gerhard Pohl.81 Arnold Provoost je pretpostavio da
thought that these lamps were somewhat later than those
su ove svjetiljke nešto mlađe od onih forme VIII i
of form VIII and dated them from the end of the 4th to
datira ih od kraja 4. do 7. i 8. stoljeća.82 J. W. Hayes
the 7th and 8th centuries.82 J. W. Hayes noted that this
je uočio da se ova forma ne javlja među nalazima form did not appear among finds earlier than the 5th
ranijim od 5. stoljeća i pretpostavlja da se njezina century and suggested that its production continued to
izrada nastavlja do 550. godine.83 Nalaz u Kartagi, u AD 550.83 A find from Carthage, in a context featuring
kontekstu koji karakterizira materijal kasnoga 4. material of the late 4th century, nonetheless leaves open
stoljeća, ipak ostavlja mogućnost datacije nastanka the possibility of dating the origin of this form to the
ove forme u sam kraj 4. stoljeća.84 Prema very end of the 4th century.84 According to current
dosadašnjim spoznajama ova se forma počela knowledge, this form began to be produced at the end of
proizvoditi koncem 4. ili početkom 5. stoljeća, a the 4th or beginning of the 5th centuries, with an
tržištem se proširila nakon 420. ili 430. godine, dok expanded market after 420 or 430, while production
se prestala proizvoditi tek početkom 8. stoljeća.85 ceased only at the beginning of the 8th century.85
Svjetiljke i ulomci kat. 57-73 spadaju u podtip The lamps and fragments published as cat. 57 –
73 belong to subtype XA1a. They are characterized by a
XA1a. Karakterizira ih slobodno postavljen motiv na
freely placed motif on the disc. This is the most widely
disku. To je najrašireniji tip svjetiljki iz skupine
spread type of lamp from the group of African red slip
afričke crveno glačane keramike i ujedno najrašireniji
ware and at the same time the most widespread type of
tip svjetiljki forme X. Javlja se u velikom broju diljem
lamp of form X. It appears in great numbers throughout
Rimskog Carstva.86 Zadarski primjerci podtipa XA1a the Roman Empire.86 The Zadar examples of subtype
na disku su najčešće ukrašeni reljefnim prikazom XA1a were most commonly decorated on the disc with
životinja, među kojima se prepoznaju lav, riba i tele relief depictions of animals, among which a lion, fish,
(kat. 59, 60, 64, 66, 67, 68, 69). U životinji prikazanoj and calf can be recognized (cat. 59, 60, 64, 66, 67, 68,
na disku svjetiljke kat. 60 neki autori prepoznaju jarca 69). Some scholars perceive a goat or deer in the animal
79 Franchi, 1993, 107; Mackensen, 1980, 216, T. 19, 3; Hayes, 1972, 313; Provoost, 1970, 51; Graziani Abbiani, 1969, 12, 29, 30, kat. 35, T. 1,
4; Pohl 1962, 220.
80 Menzel, 1954, 91.
81 Pohl, 1962, 220, 227.
82 Provoost, 1970, 51.
83 Hayes, 1980, 66; Hayes, 1972, 313, 314.
85 Franchi, 1993, 107; Anselmino-Pavolini, 1981, 199
86 Anselmino-Pavolini, 1981, 199, 201, 202.
22
ili srnu,87 dok drugi drže da je riječ o antilopi.88 Prikaz depicted on the disc of cat. 60,87 while others consider it to
antilope na disku zadarske svjetiljke identičan je be an antelope.88 The depiction of the antelope on the disc
prikazima na svjetiljkama koje donose M. T. Paleani i of the lamp from Zadar is identical to images on lamps
A. Ennabli.89 Uz to na sve tri svjetiljke kao jedan od published by M. T. Paleani and A. Ennabli.89 Additionally,
motiva na ramenu pojavljuje se romb ukrašen on all three lamps a rhomb decorated with beads appears as
perlicama, pa iako nisu proizašle iz istog kalupa, lako one of the motifs on the shoulder, and although they were
not products from the same mould, it is quite possible that
je moguće da sve tri svjetiljke potječu iz iste radionice.
all three lamps came from the same workshop. Lamps cat.
Na svjetiljkama kat. 58 i 63 prikazano je stablo palme,
58 and 63 display a palm tree, which meant a symbol of
koje je za stare Rimljane značilo simbol pobjede, a kod
victory for the ancient Romans, and for Christians became
kršćana postaje simbolom mučenika i njihove pobjede a symbol of the martyrs and their victories over torment and
nad mukama i smrti.90 Na svjetiljci kat. 57 prikazana je death.90 Lamp cat. 57 bears a female figure on a throne,
ženska figura na prijestolju, a na svjetiljci kat. 73 and lamp cat. 73 an unclear male figure, which perhaps
nejasna muška figura koja možda predstavlja Dobrog represents the Good Shepherd.91 The partly preserved lamp
Pastira.91 Posebno je zanimljiva dijelom sačuvana cat. 61 is particularly interesting, as it is decorated on the
svjetiljka kat. 61 ukrašena na disku prikazom disc with a scene of the Old Testament Biblical theme
starozavjetne biblijske teme Abraham žrtvuje Izaka Abraham sacrificing Isaac (Gen 22, 10-13). In the central
(Post 22, 10-13.). U centralnom dijelu scene prikazan part of the scene, Abraham is depicted holding a knife in his
je Abraham, koji u desnoj podignutoj ruci drži nož, dok raised right hand, while his left hand is on the head of his
lijevu ruku drži na glavi sina Izaka. Iza Abrahama son Isaac. Behind Abraham is the angel of the Lord in the
prikazan je Jahvin anđeo u obliku krilate ruke i ispod form of winged arms and below this a ram. A lamp
nje ovan. Svjetiljka ukrašena identičnim motivima na decorated with identical motifs on the shoulders and disc
was discovered at the necropolis of Fordongianus on
ramenu i disku pronađena je na nekropoli
Sardinia.92 The Archaeological Museum in Milan contains
Fordongianus na Sardiniji.92 U Arheološkom muzeju
a plaster mould that comes from central Tunisia, whose
u Milanu nalazi se gipsani kalup koji potječe iz
disc bears a depiction of the scene of Abraham sacrificing
centralnog Tunisa, a na disku mu je prikazana scena Isaac. When publishing this mould, Elisabetta Franchi
Abraham žrtvuje Izaka. Pri objavi tog kalupa Elisabetta noted in detail the appearance of this subject on clay lamps
Franchi detaljno je obradila pojavu ove teme na of form X, and gathered together in one place all the then
glinenim svjetiljkama forme X, te na jednom mjestu known examples.93 Franchi pointed to the similarities of
skupila sve dotada poznate primjere.93 Autorica composition with the same subject depicted in the mosaics
ukazuje na sličnosti kompozicije s istom temom of the Church of San Vitale in Ravenna.94 She considered
prikazanom na mozaiku crkve San Vitale u Raveni.94 that lamps with biblical scenes had a primarily funerary
87 Paleani, 1993, 75; Paleani-Liverani, 1984, 62; Graziani Abbiani, 1969, 48.
88 Schäfer, 1990, 58; Mackensen, 1980, 68.
89 Paleani, 1993, kat. 67; Ennabli 1976, kat 391.
90 Leksikon 1990, 447; Graziani Abbiani, 1969, 185, 186.
91 Bersa 1915, 85, kat. 946.
92 Franchi, 1993, 118, T. 86. sl. 24.
93 Franchi, 1993, 105, 117-119, T. 80, sl. 7, 8, 9, T. 86, sl. 21, 22, 23, T. 82, sl. 25.
94 Franchi, 1993, 118-119, 126, T. 87, sl. 26.
23
Drži da su svjetiljke s biblijskim scenama imale purpose and dated them to the first decades of the 6th
poglavito funerarnu namjenu i datira ih u prva century.95
desetljeća 6. stoljeća.95 The lamp fragments published as cat. 74 and 75
Ulomci kat. 74 i 75 pripadaju podtipu XA2, belong to subtype XA2, characterized by a central
za koji je karakterističan centralni ukras s rupom za decoration with a hole for oil in the center. On both
ulje po sredini. Na oba ulomka disk su fragments, the disc was most probably decorated by four
najvjerojatnije krasila četiri trokuta radijalno triangles radially placed around the opening for oil. In
položena uokolo otvora za ulje. Na taj način this manner they symbolized a cross.96
simbolizirali su križ.96 The lamp fragments cat. 76 – 92 and 99 – 101
could not be more precisely determined typologically.
Ulomke kat. 76-92 i 99-101 nije bilo
Nonetheless it is certain that they belong to type XA.
moguće preciznije tipološki odrediti. Ipak sigurno
Lamp cat. 73 and lamp fragments cat. 71, 88 –
je da pripadaju tipu XA.
92, could be included in type IIB according to the
Svjetiljka kat. 73 i ulomci kat. 71, 88-92 typology of J. W. Hayes because of the softer
zbog mekše izvedenog prikaza mogli bi se prema workmanship of the depiction, while the other lamps
tipologiji J. W. Hayesa ubrojiti u tip IIB, dok bi and fragments belong to type IIA.
ostale svjetiljke i ulomci pripadali tipu IIA. The stamped motifs used to decorate the
Pečatne motive kojima su ukrašena ramena shoulders of these lamps are cited by Adele Coscarella,
ovih svjetiljki donose Adele Coscarella, Abdelmajid Ennabli, and Elda Joly.97 These motifs,
Abdelmajid Ennabli i Elda Joly.97 Među tim however, do not include parallels for the tendril motif on
motivima ne nalaze se paralele za motiv vitice na the shoulders of cat. 74 and the motif of the horse
ramenu kat. 74 i motiv diska na kojem je prikazan depicted on the disc of fragment cat. 67. The motif on
konj na ulomku kat. 67. Motiv na ulomku kat. 67 fragment cat. 67 was most probably created by making
najvjerojatnije je načinjen utiskivanjem kovanice. an impression of a coin.
Pri proizvodnji svjetiljki forme X na Moulds made of plaster were used in the
production of lamps of form X in North Africa.98 The
prostoru sjeverne Afrike korišteni su kalupi
manufacture of plaster moulds is considerably more
izrađivani od gipsa.98 Izrada gipsanih kalupa
complicated than making clay ones. The problem with
znatno je složenija od izrade glinenih. Problem je
plaster is that it is not possible, like with clay, to press
gipsa što nije moguće, kao kod gline, utisnuti the prototype into fresh material, rather plaster had to be
prototip u svjež materijal, naprotiv gips se morao u poured in a semi-liquid state around the prototype. As
polutekućem stanju nalijevati oko prototipa. Kako one of the basic characteristics of lamps of this form is
95 Franchi, 1993, 117-123, 126.

96 Svjetiljke forme X ukrašene na disku trokutima koji formiraju križ česta su pojava: Petrić, 1994, 316, sl. 1. 1; Ennabli, 1976, kat. 1193-1199;
Joly, 1974, 47, 50, 188, kat. 1133, fig. 5, T. XLVIII, 1133. Isto značenje pretpostavlja Branka Migotti za svjetiljku iz Osijeka, kod koje križ
formiraju četiri polukruga: Migotti, 1997, 84; Migotti, 1994, 64. / Lamps of form X decorated on the disc with triangles forming a cross are
frequent finds: Petrić 1994, 316, fig. 1. 1; Ennabli 1976, cat. 1193-1199; Joly 1974, 47, 50, 188, cat. 1133, fig. 5, Pl. XLVIII, 1133. The same
meaning is hypothesized by Branka Migotti for the lamp from Osijek, where the cross is formed from four semicircles: Migotti 1997, 84; Migotti
1994, 64.
97 Coscarella, 1983, 156; Enabbli, 1976; Joly, 1974, 48, fig. 6.
98 Nalazi ovih kalupa iznimno su brojni. Franchi, 1993, 110-113; Mackensen, 1980, 221, 222, T. 20, T. 21. / The finds of these moulds are
particularly numerous. Franchi 1993, 110-113; Mackensen 1980, 221, 222, Pl. 20, Pl. 21.
24
je jedna od osnovnih karakteristika svjetiljki ove the decoration on the shoulders carried out through the
forme ukras na ramenu izveden višekratnim multiple impressions of one or more decorative motifs,
utiskivanjem jednog ili više ukrasnih motiva, the question arises as to how such a decoration was
postavlja se pitanje na koji se način taj ukras transferred to the plaster mould. This problem was
prenosio na gipsane kalupe. Ovom problematikom addressed at length by D. M. Bailey and E. Franchi.99
There are three possible manners to achieve this. The
dublje su se bavili D. M. Bailey i E. Franchi.99 Tri
basic step in each procedure involved an undecorated
su moguća načina. U osnovi svakog postupka stoji
clay prototype made from a general mould. In the first
neukrašen glineni prototip načinjen iz osnovnog
manner, specially made decoration of unfired clay
kalupa. Kod prvog načina, na pečeni, neukrašeni
would be applied to a fired undecorated prototype. The
prototip nanosila se zasebno izvedena dekoracija od plaster moulds would subsequently be made from such a
nepečene gline. Potom su se od takvog ukrašenog decorated prototype. After a certain number of cast
prototipa pravili gipsani kalupi. Nakon određenih plaster moulds, the worn decorations would be removed
brojeva izljevenih gipsanih kalupa istrošeni bi se from the fired prototype and replaced by new ones. The
ukrasi uklanjali s pečenog prototipa i zamijenili second manner would involve applying unfired
novima. Drugi je način bio nanošenje nepečenih decorative patterns to an unfired prototype of fresh clay.
glinenih ukrasnih uzoraka na svjež, nepečen In this case, after the production of a certain number of
prototip. U ovom slučaju, nakon proizvodnje moulds, the entire decorated prototype, since it had not
određenog broja kalupa cijeli se ukrašeni prototip, been fired, could be reused as raw material for the
jer nije bio pečen, mogao ponovno upotrijebiti kao manufacture of a new prototype. Both these possible
sirovina za izradu novog prototipa. Oba postupka procedures have certain flaws, as was noted by the
scholar who conceived of them, D. M. Bailey. For the
imaju određene nedostatke, na što je ukazao i
first, the problem is that plaster does not adhere equally
njihov autor D. M. Bailey. Naime, kod prvog stvara
well to fired and unfired clay, and for the second, the
se problem što gips ne prianja jednako uz pečenu i
problem would be the resistance of the soft unfired clay
svježu glinu, a kod drugog problem otpornosti
during separation from the plaster mould. Elisabeta
meke gline pri odvajanju od gipsanog kalupa. Franchi hence offered a third solution. Her suggestion
Elisabeta Franchi stoga je ponudila treće rješenje. was that decoration would first have been applied to the
Prema njezinoj pretpostavci na neukrašen, svjež undecorated and unfired prototype, which would only
prototip najprije se nanosila dekoracija i nakon toga then be fired. In this manner a sturdy prototype would
se pekao. Na ovaj način dobivao se otporan prototip have been achieved from which a large number of
iz kojeg se mogao načiniti velik broj kalupa, a sam moulds could have been made, and it would have been
se prototip nakon uklanjanja kalupa mogao lako easy to remove any traces of plaster from the prototype
čistiti od ostataka gipsa. after removal of the mould.
Izrada ovih svjetiljki u gipsanim kalupima The production of these lamps in plaster
rezultirala je jednom zanimljivom pojavom. Naime, moulds resulted in an interesting phenomenon. When a
pri izradi gipsanog kalupa u gipsu se stvaraju zračni plaster mould is made, air bubbles are created in the
plaster, leaving tiny holes on the surface of the mould.
mjehurići zbog kojih na površini kalupa ostaju
As the impression of these tiny holes on the clay lamps
rupice. Kao otisak tih rupica na glinenim su
that were pressed into the moulds, tiny protrusions
99 Franchi, 1993, 108, 109.
25
svjetiljkama pri utiskivanju u kalupe ostajale sitne remained in the form of small balls. Through
izbočine u vidu malih kuglica. Uspoređivanjem comparison of the position and form of the protrusion,
položaja i oblika izbočina moguće je utvrditi jesu li it is possible to establish whether two lamps with the
dvije svjetiljke s istim ukrasom načinjene i iz istog same decoration had been made in the same mould.100
kalupa.100 Tako, sudeći prema fotografiji, možemo In this manner, on the basis of photographs, it can be
hypothesized that, for example, fragment cat. 64 had
pretpostaviti da je, recimo, ulomak kat. 64 načinjen
been made from the same mould as a lamp from
iz istog kalupa kao svjetiljka iz Sabrathe iz Museo
Sabratha in the Museo Civico Archeologico di
Civico Archeologico di Bologna.101 Ulomak kat.
Bologna.101 Fragment cat. 68 was made from the same
68 načinjen je iz istog kalupa kao svjetiljka iz
mould as a lamp from Tunisia and a lamp kept in the
Tunisa i svjetiljka koja se čuva u Antiquarium Antiquarium Romanum.102
Romanum.102 These lamps do not bear workshop stamps in
Kod ovih se svjetiljki ne susreću radionički the classic form, but the bases often have impressed
pečati u klasičnom obliku, ali se na dnu često nalaze concentric circles, which Maria Teresa Paleani
utisnute koncentrične kružnice, za koje Maria Teresa considers could represent workshop stamps that had
Paleani drži da bi mogli predstavljati radioničke lost their original function and no longer represented
pečate, ali koji su izgubili svoju izvornu funkciju te individual workshops.103 Veronica Fabri used these
više ne predstavljaju pojedine radionice.103 circles as one of the elements in forming a typology
Veronica Fabri ove kružnice koristi kao jedan od of the lamps of form X found in the harbour of Classe
elemenata pri formiranju tipologije svjetiljki forme near Ravenna.104
X pronađenih u luci Classe kod Ravene.104
3.2.5. Lamps modelled on African
form X
3.2.5. Svjetiljke izrađene po uzoru na
The lamps and lamp fragments published as
afričke forme X cat. 93 – 98 represent copies of African products. The
Svjetiljke i ulomci kat. 93-98 predstavljaju upper part of lamp cat. 93 resembles African products
kopije afričkih proizvoda. Gornji dio svjetiljke kat. 93 in its fabric. The quite unclear and damaged
fakturom nalikuje afričkim proizvodima. Dosta impression indicates that it was most probably made
nejasan otisak i oštećenja ukazuju da je from a poor quality mould copied from an original
najvjerojatnije izrađen iz lošeg kalupa načinjenog African lamp of subtype XA1a. In contrast to this, the
prema originalnoj afričkoj svjetiljci podtipa XA1a. other fragments were not direct copies of African
Nasuprot njemu ostali ulomci nisu direktne kopije products, rather they were merely well or poorly made
afričkih proizvoda, već samo bolje ili lošije izvedene imitations modeled on the African production of
imitacije načinjene po uzoru na afričku produkciju subtype XA1a. The lamp fragments published as cat.
podtipa XA1a. Ulomci kat. 94 i 95, načinjeni od 94 and 95, made of pale clay coated with a darker red
slip, were quite well made. In the production of
svjetlije gline i premazani tamnijim crvenim
100 Franchi, 1993, 108, 109.
101 Joly, 1974, kat. 1196; Gualandi Genito, 1977, kat. 595; Graziani Abbiani, 1969, kat. 200.
102 Ennabli, 1976, kat. 290; Paleani, 1993, 61, 62, kat. 61.
103 Paleani, 1993, 98, 99.
104 Fabri, 2003, 51.
26
premazom, dosta su kvalitetno izrađeni. Pri izradi fragment cat. 94, stamps were used identical to those
ulomka kat. 94 korišteni su žigovi identični onima na on the clay mould from Ordona,105 while for fragment
glinenom kalupu iz Ordone,105 dok za ulomak kat. 95 cat. 95 a direct parallel can be found in the harbour of
nalazimo direktnu paralelu u luci Classe kod Classe near Ravena.106 These two fragments were
Ravene.106 Ova su dva ulomka najvjerojatnije most probably produced in workshops in southern
Italy.107 Lamp cat. 96 has a similar fabric, but is of
proizvod radionica s prostora južne Italije.107 Slične je
considerably poorer workmanship. Fragment cat. 97,
fakture, no znatno lošije izrade, svjetiljka kat. 96. Na
despite a considerably more stylized depiction, still
ulomku kat. 97, unatoč znatnoj stilizaciji prikaza, još
exhibits clear characteristics typical for subtype
su uvijek jasne karakteristike tipične za podtip XA1a.
XA1a. Fragment cat. 98 shows a distinct shift from the
Ulomak kat. 98 pokazuje znatan odmak od decorative style and formal traits that characterize
dekorativnog stila i formalnih obilježja koji lamps of form X.
karakteriziraju svjetiljke forme X. Lamp cat. 103 to a great extent differs from both
Svjetiljka kat. 103 velikim dijelom odudara form VIII and form X. In terms of form it resembles type
od forme VIII i od forme X. Oblikovno nalikuje Porvoost 8G.
tipu Provoost 8G.
4. Conclusion
4. Zaključak In the total number of presented early Christian
U zbirci ranokršćanskih svjetiljki lamps from the Archaeological Museum in Zadar, lamps
Arheološkog muzeja Zadar ravnomjerno su of form VIII and form X are represented equally. While
zastupljene svjetiljke forme VIII i forme X. I dok form VIII is represented by a wide range of subtypes,
form X is convincingly dominated by subtype XA1a.
je forma VIII zastupljena širokom lepezom
The reason for this certainly must be a standardization of
podtipova, dotle kod forme X uvjerljivo dominira
forms in production that occurred during the period of
podtip XA1a. Razlog tome zasigurno je
affirmation of form X on the market.108
svojevrsna oblikovna standardizacija proizvodnje
Although the sample represented by the lamps
do koje dolazi u vrijeme afirmacije forme X na presented in this catalogue is neither sufficiently large
tržištu.108 nor of sufficient quality to extract any exact conclusions,
Mada prikazane svjetiljke nisu dovoljno nonetheless it can be noted that in Roman Zadar a
velik niti kvalitetan uzorak na osnovu kojeg bi se greater proportion of the lamps were of form VIII, while
mogli izvlačiti egzaktni zaključci, ipak možemo form X was dominant numerically in rural areas. The
napomenuti kako u antičkom Zadru veći postotak question is whether and to what extent this can be
svjetiljki otpada na one forme VIII, dok je u considered to be related to a retarded Christianization of
ruralnim dijelovima brojčano dominantna forma the pagus.
105 Mertens, 1979, 39, T. XX. a, sl. 11. 1.

106 Berti, 1983, 151, kat. 9.1.
107 Nalazi glinenih kalupa i peći za keramiku datiranih u 5. i 6. stoljeće siguran su dokaz proizvodnje ovog tipa svjetiljki na tlu Italije. Fabri, 2003;
Fioriello, 1998, 267, 268; Franchi, 1993, 110; D’Angela, 1979, 99, 102, T. 5, 1. / Finds of clay moulds and pottery kilns dated to the 5th and 6th
centuries are certain proof for the production of this type of lamp in Italy. Fabri 2003; Fioriello 1998, 267, 268; Franchi 1993, 110; D’Angela
1979, 99, 102, Pl. 5, 1.
108 Anselmino, Pavolini 1981, 199.
27
X. Pitanje je može li se to i u kolikoj mjeri Although it is occasionally difficult to

dovoditi u vezu sa zakašnjelom kristijanizacijom distinguish with certainty what products are of North
pagusa. African origin and which were produced in local
Iako je ponekad teško sa sigurnošću workshops, nonetheless for the majority of lamps it can
razabrati koji su proizvodi sjevernoafričkog be presumed that they were imported from North Africa.
Only a small proportion was produced in neighbouring
podrijetla, a koji načinjeni u lokalnim radionicama,
Italy.
ipak za većinu svjetiljki možemo pretpostaviti da su
Considered in the context of the other material
uvezene iz sjeverne Afrike. Tek manji dio
from the same period, Early Christian lamps indicate the
proizveden je na prostoru susjedne Italije.
intensity of life in this region in the period of Late
Skupa s drugom građom iz istog vremena Antiquity.
ranokršćanske svjetiljke svjedoče o intenzitetu The selection of motifs depicted on the discs of these
življenja na ovim prostorima u razdoblju kasne lamps graphically bears witness to the spirit of the times.
antike. They tell a story of a new age, which for Christians
Izbor motiva koji su prikazivani na disku ovih began during the reign of the emperor Constantine the
svjetiljki, zorno svjedoči o duhu vremena. One pričaju Great, when after centuries of extermination and
priču o novom razdoblju, koje je za kršćane nastupilo persecution Christians were permitted to worship freely
za vladavine cara Konstantina Velikog, kada je nakon and without hindrance. It is not difficult to imagine the
stoljeća zatiranja i progona kršćanima omogućeno relief and joy of the Christians at seeing their earthly
slobodno i nesmetano ispovijedanje vjere. Nije teško ruler publicly exhibiting the symbol of Christ on official
zamisliti olakšanje i radost kršćana, koji su gledali monuments and coins.109 Symbols that earlier in fear of
persecution had been timorously, stealthily, and often
kako njihov zemaljski vladar, na službenim
unskillfully used to decorate jewellery or other personal
spomenicima i novcu javno ističe simbol Krista.109
objects could now finally be purchased without fear in
Simbole kojima su ranije, bojeći se progona, stidljivo,
public at markets. Hence it is not odd that particularly on
prikriveno i često nevješto znali ukrašavati svoj nakit
the earlier lamps, those of form VIII, the Christogram, a
ili neke druge osobne predmete, sada su konačno bez clear and unequivocal symbol of Christ, is an
straha mogli kupovati na predmetima za svakodnevnu exceptionally frequent image. The lack of any
upotrebu. Stoga nije čudno što je baš na starijim iconography of exclusively pagan character definitely
svjetiljkama, tj. onima forme VIII, iznimno čest prikaz shows that these lamps were intended for the Christian
krizmona, jasnog i nedvosmislenog simbola Krista. population. The further course of history, which led to
Izostanak ikonografije isključivo poganskoga the growth of the Christian population and the gradual
karaktera nedvojbeno kazuje da su ove svjetiljke disappearance of paganism, meant that Early Christian
namijenjene kršćanskoj populaciji. Daljnji tijek lamps were guaranteed a good market position and a
povijesti, koji je doveo do rasta kršćanske populacije i lengthy survival in trade.110
postupnog nestanka poganstva, osigurao je
ranokršćanskim svjetiljkama dobar plasman i dug
opstanak na tržištu.110
109 Jedin, 2001, 440-444; Migotti 1994, 65, 66.

110 Cambi, 2002, 310.
28
T. I. Svjetiljke kat. 13, 15, 25.
29
T. II. Svjetiljke kat. 26, 27, 32.
30
T. III. Svjetiljke kat. 51, 52, 57.
31
T. IV. Svjetiljke kat. 58, 60, 61, 74.
32
T. V. Svjetiljke kat. 96, 103.
33
T. VI. Pečatni motivi na ramenima svjetiljki.
34
LITERATURA
Abramić-Bersa-Smirich-Reisch, 1913.
M. Abramić – G. Bersa – G. Smirich– E. Reisch, Guida del Museo di S. Donato in Zara, Vienna,
1913.
Alram – Stern, 1989.
E. Alram – Stern, Die römischen Lampen aus Carnuntum, Wien 1989.
Anselmino-Pavolini, 1981.
L. Anselmino – C. Pavolini, Terra sigilata: Lucerne, Atlante delle forme ceramiche I. Ceramica fine
romana nel bacino mediterraneo (Medio e Tardo Impero), Enciclopedia dell’Arte Antica, Roma,
1981, 184-207.
Antico Gallina 1987.
M. Antico Gallina, Le lucerne fittili del museo C. Leone di Vercelli, Rassegna di Studi del Civico
Museo Archeologico e Civico Gabinetto Numismatico di Milano, 35-36, 1985, Milano, 1987, 41-94,
T. 16-31.
Batović 1982.
Š. Batović, 150 godina Arheološkog muzeja u Zadru, Zadar, 1982.
Batović-Medini-Belošević, 1979.
Š. Batović – J. Medini – J. Belošević, Arheološki muzej u Zadru. Vodič, Zadar, 1979.
Bersa 1902.
G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara,
Bullettino di archaeologia e storia dalmata, 25 Split, 1902, 118-124, 148-156, 169-175, 212-215.
Bersa 1903.
Bullettino di archaeologia e storia dalmat, 26, Split, 1903, 19-24, 151-156, 204-210.
Bersa 1904.
Bullettino di archaeologia e storia dalmata 27, Split, 1904., 34-38, 68-74, 111-116.
Bersa 1905.
Bullettino di archaeologia e storia dalmata 28, Split, 1905., 51-66, 166-176.
Bersa 1906a.
Bullettino di archaeologia e storia dalmata 29, Split, 1906, 76-87.
Bersa 1906b.
Estratto dal «Bullettino di archaeologia e storia Dalmata» 1902-1906, Split, 1906.
35
Bersa 1915.
G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo Archeologico in San Donato di
Zara, Bullettino di archaeologia e storia dalmata 38, Split, 1915, 46-86.
Bersa 1926.
G. Bersa, Guida storico – artistica di Zara. Catalogo del R. Museo di S. Donato, Trieste, 1926.
Berti 1983.
F. Berti, Lucerne, Ravenna e il porto di Classe, 1983, 147-154.
Bolšec 1982.
N. Bolšec, Antičke svjetiljke Zavičajnog muzeja Poreštine, Histria Archaeologica 10/2, 1979, Pula,
1982, 75-89.
Božek-Kunac 1998.
S. Božek – A. Kunac, Dva stoljeća arheologije na Makarskom primorju, Makarska, 1998.
Brusić 1973.
Z. Brusić, Privlaka kod Zadra, arheološko-topografski podaci, Radovi Instituta Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 20, Zadar, 1973, 419-446.
Brusić 1988.
Z. Brusić, Antička luka u Polačama na otoku Mljetu, Izdanja HAD-a 12, Zagreb, 1988, 139-151.
Bulić 1894.
F. Bulić, Lucerne christiane dell’ i. R. Museo Archeologico di Spalato, Bullettino di archeologia e
storia dalmata 17, Split, 1894, 241-256.
Cambi 1977.
N. Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji,
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, (1968-1969), Split, 1977, 57-106.
Cambi 2002.
N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002.
Coscarella 1983
A. Coscarella, Lucerne di „tipo mediterraneo“ o „africano“, Ravenna e il porto di Classe, 1983, 155-
165.
D’Angela 1979.
C. D’Angela, Matrici fittili di lucerne tardoromane rinvenute in Puglia, Vetera Cristianorum 16, Bari,
1979, 95-103.
Dautova-Ruševljan 1971.
V. Dautova-Ruševljan, Rimske svjetiljke u zbirci Pomorskog i povijesnog muzeja u Rijeci, Diadora
5, 1970, Zadar, 1971, 147-160.
Ennabli 1976.
A. Ennabli, Lampes chrétiennes de Tunisie (Musées du Bardo et Carthage), Paris, 1976.
Fabri, 2003.
V. Fabri, Lucerne da Classe: proposta per una tipologia, Lychnological News 2003, 49-77.
36
Fadić 1989.
I. Fadić, Dračevac kod Zadra, Arheološki pregled, 1987, Ljubljana, 1989, 100.
Fadić 1990.
I. Fadić, Antička nekropola u Biljanima Donjim kod Zadra, Diadora 11, 1989, Zadar, 1990, 223-254.
Fiorello 1998.
C. S. Fiorello, Lucerne, I materiali ceramici e metallici, San Giusto. La villa, le ecclesiae, Bari, 1998,
267-268.
Fisković 1970.
C. Fisković, Tri ranokršćanske lucerne s Majsana, Adriatica praehistorica et antiqua, 1970.
Franchi 1993.
E. Franchi, Le matrici in gesso per lucerne del Museo Archeologico di Milano: aspetti di una
produzione nell’Africa Proconsolare cristiana, Rassegna di Studi del Civico Museo
Archeologico e Civico Gabinetto Numismatico di Milano 49-50. (1992.), Milano, 1993, 103-
133
Gluščević 1991.
S. Gluščević, Rimska nekropola u Kaljskoj ulici, Diadora 12, 1990, Zadar, 1991, 107-194.
Gluščević 1998a.
S. Gluščević, Ranokršćanski simboli na keramičkim i staklenim predmetima u Liburniji, Diadora
18-19, 1996-1997, Zadar, 1998, 243-274.
Gluščević1998b.
S. Gluščević, Simboli paleocristiani sugli oggetti in ceramica dalla Liburnia, Radovi XII., 3. među-
narodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, Citta del Vaticano – Split, 1998, 329-348.
Goethert 1997.
K. Goethert, Römische Lampen und Leuchter, Schriftenreihe des Rheinischen Landesmuseums Trier
14, Trier, 1997.
Graziani Abbiani 1969.
M. Graziani Abbiani, Lucerne fittili paleocristiane nell'Italia settentrionale, Studi di Antichità cris-
tiane 6, Bologna, 1969.
Gualandi Genito 1977.
M. C. Gualandi Genito, Lucerne fittili delle collezioni del Museo Civico Archeologico di Bologna,
Bologna, 1977.
Hayes 1972.
J. W. Hayes, Late Roman Pottery, London, 1972.
Hayes 1980.
J. W. Hayes, Ancient Lamps in the Royal Ontario Museum, Toronto, 1980.
Ilakovac 1971.
B. Ilakovac, Vranska regija u rimsko doba, Radovi Instituta jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti u Zadru 18, 75-136.
37
Ilakovac 1973.
B. Ilakovac, Brončane svjetiljke iz Arheološkog muzeja u Zadru, Radovi Instituta Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 20, Zadar, 1973, 385-412.
Jedin 2001.
H. Jedin, Velika povijest Crkve I, Zagreb, 2001.
Joly 1974.
E. Joly, Lucerne del Museo di Sabratha, Rim, 1974.
Knific, Sagadin 1991.
T. Knific – M. Sagadin, Pismo brez pisave: arheologija o prvih stoletjih krščanstva na Slovenskem,
Katalog izložbe, Narodni muzej, Ljubljana, 1991.
Leksikon 1990.
Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1990.
Mackensen 1980.
M. Mackensen, Spätantike nordafrikanische Lampenmodels und Lampen, Zur spätantiken Keramik
aus Nordafrika, ACTA Rei Cretariae Romanae Favtores, supplementa vol 5, 1980, 51-70.
Mackensen 1993.
M. Mackensen, Die spätantiken Sigillata- und Lampentöpfereien von El Mahrine (Nordtunesien).
Studien zur nordafrikanischen Feinkeramik des 4. bis 7. Jahrhunderts. Münchner Beitr. z. Vor- u.
Frühgeschichte 50, München, 1993.
Mackensen 1998.
M. Mackensen, Centres of African red slip ware production in Tunisia from the late 5th to the 7th
century, Ceramica in Italia: VI-VII secolo. Atti del convegno in onore John W. Hayes, (Roma 11.-
13. maggio 1995.), Biblioteca di archeologia medievale 14, Firenze, 1998, 23-39.
Mardešić 1994.
J. Mardešić, X. Glinene svjetiljke, Salona Christiana (katalog izložbe), Split, 1994, 271-278.
Maršić 2000.
D. Maršić, Antičke svjetiljke iz zbirke Matijević, Obavijesti. Hrvatsko arheološko društvo 23/1,
Zagreb 2000, 141-144.
Medini 1970.
J. Medini, Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik, Makarska, 1970, 13-81.
Menzel 1954.
H. Menzel, Antike Lampen im Römisch-Germanischen Zentralmuseum zu Mainz, Katalog 15,
Mainz, 1954.
Mertens 1979.
J. Mertens, Rapport sommaire sur les travaux des campagnes de 1975, 1976 et 1977, Ordona 6,
Bruxelles-Rome, 1979, 7-39.
Migotti 1994.
B. Migotti, Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj, Od nepobjedivog sunca
do sunca pravde. Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj (katalog izložbe), Zagreb, 1994, 41-70.
38
Migotti 1997.
B. Migotti, Evidence for Christianity in Roman Southern Pannonia (Northern Croatia), British
Archaeological Reports, International Series 684, Oxford, 1997.
Paleani 1993.
M. T. Paleani, Le lucerne paleocristiane, Monumenti Musei e Gallerie Pontificie Antiquarium
Romanum, Cataloghi, 1, Roma, 1993.
Paleani-Liverani 1984.
M. T. Paleani – A. R. Liverani, Lucerne paleocristiane conservate nel Museo Oliveriano di Pesaro –
Tomo I, Ricolta di studi sui beni culturali ed ambientali delle Marche, Roma, 1984.
Pǎrǎu 2006.
V. Pǎrǎu, Despre rǎspândiera opaiţelor nord-africane de sec. IV – VI p. Ch. în fostele provincii de la
Dunǎrea de mijloc şi de jos. Studiu de caz: opaiţul tip Atlante VIII – X cu crismon. Studia universi-
tatis Babes – Bolyai Theologia Catholica 51, Series historia ecclesiastica 4, 2006, 29-68.
Pavolini 1998.
C. Pavolini, Le lucerne in Italia nel VI – VII secolo d. C. alcuni contesti significativi, Ceramica in
Italia: VI – VII secolo, Atti del convegno in onore John W. Hayes, (Roma 11.-13. maggio 1995.),
Biblioteca di archeologia medievale 14, Firenze, 1998, 123-139.
Petrić 1994.
N. Petrić, O ranokršćanskim nalazima i spomenicima na Hvaru, Diadora 15, 1993, Zadar, 1994, 311-
346.
Pohl 1962.
G. Pohl, Die frühchristliche Lampe vom Lorenzberg bei Epfach, Lankreis Schongau. Versuch einer
Gliederung der Lampen von mediterranen Typus, Schriftenreihe zur Bayerischen Landesgeschichte
62, München, 1962, 219-228, Taf. 23-25.
Provoost 1970.
A. Provoost, Les lampes à récipient allongé trouvées dans les catacombes romaines. Essai de classi-
fication typologique, Bullettin de l'Institut Historique Belge de Rome 41, 1970, 17-55.
Raknić 1969.
Ž. Raknić, Nekoliko novih rimskih spaljenih grobova iz Zadra, Diadora 4, 1968, Zadar, 1969, 211-
214.
Rano kršćanstvo 1994.
Od Nepobjedivog sunca do Sunca pravde. Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj (katalog
izložbe), Zagreb, 1994.
Sanader 2000.
M. Sanader, Kasnocarska grobnica iz Vojnića, Opuscula archaeologica 23-24, Zagreb, 1999-2000,
225-236.
Sapelli 1979.
M. Sapelli, Lucerne fittili delle Civiche Raccolte Archeologice, Rassegna di Studi del Civico Museo
Archeologico e Civico Gabinetto Numismatico di Milano, Suppl. II, Milano, 1979.
39
Salomonson 1968.
J. W. Salomonson, Études sur la céramique romaine d’ Afrique. Sigillée claire et céramique com-
mune de Henchir el Ouiba (Raqqada) en Tunisie Centrale, Bulletin van de Vereeniging tot
Bevorderinng der Kennis van de Antike Beschaving 43, 1968, 80-145.
Schäfer 1990.
S. Schäfer – L. Marczoch, Lampen der Antikensammlung, Archäologische Reihe 13, Frankfurt am
Main, 1990.
Suić 1954.
M. Suić, Arheološki muzej, Muzeji i zbirke Zadra, Zagreb, 1954, 7-105.
Uglešić 2000.
A. Uglešić, Tri ranokršćanska nalaza iz okoliša crkve sv. Križa u Ninu, RFFZd 38 (29)/ 1999, Zadar,
2000, 85-91.
Ujčić 1997.
Ž. Ujčić, Prilog poznavanju ranokršćanskoga i ranosrednjovjekovnog groblja u Novigradu,
Arheološka istraživanja u Istri, Izdanja HAD-a 18, Zagreb, 1997, 217-234.
Valenti 1932.
R. Valenti, Il museo nazionale di Zara, Roma, 1932
Vikić-Belančić 1971.
B. Vikić-Belančić, Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu, VAMZ, 3. serija, 5, 1971.
97-182.
Vikić-Belančić 1975.
B. Vikić-Belančić, Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu, VAMZ, 3. serija, 9, 1975,
49-160.
Zaninović 2004.
D. Zaninović, Fiat lux. Rimske svjetiljke iz fundusa GMS-a (katalog izložbe), Sisak, 2004.
40
.
katalog1:katalog1.qxd 25.1.2009 18:51 Page 43
5. Katalog:
Za kataloške jedinice donose se dimenzije: v = visina; š = širina; d = dužina. Za cjelovite svjetiljke kojima je
sačuvana i drška donose se dvije visine, v = ukupna visina s drškom i v.r = visina recipijenta bez drške.
Ukras na ramenu označen je prema tabličnom prikazu načinjenom po uzoru na one E. Joly, A. Ennabli i A.
Coscarella.
Tipološke oznake navode se prema: Anselmino-Pavolini, 1981, Hayes, 1972, Provoost, 1970. i Pohl, 1962.
Klasifikacija se odnosi na tipološku pripadnost pojedine svjetiljke, a usporedba na korištenje istih ili sličnih
ukrasnih motiva.
1. Inv. A11138; nalazište: Dračevac kod Zadra.

v: 51 mm, v. r: 36 mm, š: 81 mm, d: 116 mm
Keramika svijetlocrvene boje pečenja, meke fa-
kture. Premaz svijetlocrven, dijelom sačuvan.
Ramena konveksna, oborena, ukrašena motivom
palmine grane. Disk ovalan, konkavan, ukrašen
rozetom s devet latica u sredini koja je rupa za li-
jevanje ulja. Širokim konkavnim kanalom pove-
zan s otvorom za stijenj. Drška pločasta, po hr-
ptu ukrašena urezanim žlijebom. Dno konkavno.
Prostor između dna i drške ukrašen motivom na-
činjenim od tri utisnuta žlijeba. U dnu dva blaga
ispupčenja, možda ostatci loše otisnuta pečata.
Usporedbe: Hayes 1980, 66, T. 34. 281; Anse-
lmino-Pavolini, 1981, T. 157, 2.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIA1c; Ha-
yes IB; Provoost 7A; Pohl 2d.
Objavljena: Fadić 1989, 100.
106Coscarella, 1983; Ennabli, 1976; Joly, 1974.
43
2. Inv. A11116; (stari inv. br. 82, 4016, 7181);

nepoznato nalazište.
v: 52 mm, v. r.: 38 mm, š: 83 mm, d: 115 mm
Keramika crvene boje pečenja, meke fakture.
Premaz smeđ do tamnocrven, dijelom sačuvan.
palmine grane. Disk ovalan, konkavan, ukrašen
prikazom školjke. Konkavnim kanalom povezan
s otvor za stijenj. Drška stožasta, ukrašena žlije-
bom po hrptu. Dno konkavno. Prostor između
dna i drške ukrašen motivom načinjenim od tri
utisnuta žlijeba. Od dna prema nosu utisnut radi-
onički žig. Centralni dio diska oštećen.
Usporedbe: Sličan ukras na disku: Giuliani-To-
masi, 1999, 199, sl. 59.
Objavljena: Bersa 1906, 90, kat. 602.
3. Inv. A11140; nalazište: Muline na otoku

Ugljanu 1958.
v: 52 mm, v. r.: 34 mm, š: 66 mm, d: 112 mm
Keramika narančaste boje pečenja, meke faktu-
re. Premaz crven, dijelom sačuvan. Oko otvora
na nosu čađa od gorenja. Ramena konveksna,
oborena, ukrašena motivom palmine grane. Disk
ovalan, konkavan, ukrašen kružnicom kojoj je
po obodu utisnuto 11 krugova. Po sredini kru-
žnice rupa za lijevanje ulja. Disk i otvor za sti-
jenj povezani kanalom. U kanalu rupa za zrak.
Drška pločasta. Dno konkavno, okruženo žlije-
bom, koji se otvorenim krajevima nastavlja pre-
ma dršci. Sastavljena od 13 ulomaka. Nedostaje
veći dio nosa, dio ramena i recipijenta.
Usporedbe:
Neobjavljena.
44
4. Inv. A11147; nalazište: Zadar, Forum 1971.

v: 36 mm, š: 57 mm, d: 80 mm
Ulomak glinene svjetiljke. Keramika crvene bo-
je pečenja, tvrde fakture. Premaz tamnocrven.
Ramena konveksna, oborena, ukrašena prika-
zom palmine grane. Disk ovalan, konkavan. Na
disku sačuvana bočno položena rupa za ulje i dio
nejasna reljefnog prikaza. Kanal otvoren, konka-
van. Dno konkavno.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIA1a; Ha-
yes IB; Provoost 7A; Pohl 2a.
Neobjavljen.
5. Inv. A11156; nalazište: Zadar, kod „Zdravlja-

ka“ 1993.
v: 26 mm, š: 50 mm, d: 78 mm
Ulomak glinene svjetiljke. Keramika narančaste
boje pečenja, tvrde fakture. Premaz tamnocrven.
Drška pločasta, ukrašena kanelurom po hrptu.
zom palmine grane. Disk ovalan, konkavan. Na
disku sačuvana bočno položena rupa za ulje i
ostatak nejasnoga reljefnog prikaza, možda rib-
lji rep.
yes IB; Provoost 6C; Pohl 2a.
Neobjavljen.
45
6. Inv. A11187; nalazište: Zadar, katedrala 1992.

v: 50 mm, v. r.: 38 mm, š: 72 mm, d: 86 mm
Keramika crvene boje pečenja, srednje tvrde fa-
kture. Premaz crven, uglačan, dijelom sačuvan.
Na nosu, dijelu diska i kanala tragovi gorenja.
stilizirane palmine grane. Disk konkavan, ova-
lan. Ukrašen reljefnim prikazom lava u trku. Ka-
nal otvoren, konkavan. Drška pločasta, ukrašena
žlijebom po hrptu. Dno konkavno, okruženo
plitkim žlijebom, koji se otvorenim krajevima
nastavlja prema dršci. Između utisnut treći, para-
lelni žlijeb. Nedostaje dio diska, nos i dio dna.
Zalijepljena od 8 ulomaka.
Usporedbe: za prikaz na disku: Hayes, 1980, kat
285; slična kompozicija: Paleani, 1993, 46, kat. 44.
Neobjavljen.

ka“ 1990.
v: 27 mm, š: 47 mm, d: 43 mm
Ulomak stražnjega gornjeg dijela glinene svjeti-
ljke. Keramika crvene boje pečenja, tvrde faktu-
re. Premaz crven. Ramena konveksna, oborena,
ukrašena motivom stilizirane palmine grane.
Drška pločasta, ukrašena kanelurom po hrptu.
Na disku se sačuvao prikaz dijela glave jelena.
Neobjavljen.

ka“ 1990.
v: 44 mm, v. r.: 31 mm, š: 74 mm, d: 60 mm
Ulomak stražnjeg dijela glinene svjetiljke. Kera-
mika crvene boje pečenja, tvrde fakture. Premaz
crven. Ramena konveksna, oborena, ukrašena
motivom stilizirane palmine grane. Disk ovalan,
konkavan, ukrašen reljefnim prikazom školjke.
Drška stožasta, ukrašena kanelurom po hrptu.
Dno konkavno. Prostor između dna i drške ukra-
šen motivom načinjenim od tri utisnuta žlijeba.
Usporedbe: Paleani. 1993, 54, 55, kat. 50; Anti-
co Galina. 1987, 86, 87, kat. 91, T. 29, 91; Pale-
ani-Liverani, 1984, 36, kat. 14; Hayes 1980, kat.
282.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIC1c; Ha-
Neobjavljen.
46
9. Inv. A11129; nepoznato nalazište.

v: 34 mm, š: 83 mm, d: 94 mm
Ulomak gornjeg dijela glinene svjetiljke. Kera-
mika ciglasto crvene boje pečenja, tvrde fakture.
Premaz tamnocrven. Oko otvora na nosu tragovi
gorenja. Ramena konveksna, ravna, ukrašena
motivom stilizirane palmine grane. Disk ovalan,
konkavan, s dvije rupe za ulijevanje ulja, ukra-
šen krizmonom okruženim rozetom. Kanal otvo-
ren, širok, ravan. Na nosu ostatci širokog otvora
za stijenj. Drška stožasta, ukrašena kanelurom
po hrptu.
Usporedbe: Anselmino-Pavolini, 1981, T.
CLVII, 1; Menzel, 1954, 93, kat. 612, T. 79, 1;
identičan motiv krizmona u rozeti donosi: Goe-
thert, 1997, 165, sl. 104. 12.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIA1b; Ha-
yes IB; Pohl 2b.
Neobjavljen.
10. Inv. A11170; nalazište: Zadar, kod „Zdrav-

ljaka“ 1990.
v: 28 mm, š: 50 mm, d: 39 mm
re. Premaz tamnocrven. Ramena konveksna,
oborena, ukrašena motivom stilizirane palmine
grane. Drška pločasta, ukrašena kanelurom po
hrptu.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIA1; Ha-
yes IB; Pohl 2.
Neobjavljen.

ka“ 1990.
š: 37 mm, d: 30 mm
Ulomak ramena glinene svjetiljke. Keramika cr-
vene boje pečenja, tvrde fakture. Premaz crven.
zom palmine grane.
yes IB; Pohl 2.
Neobjavljen.
47
12. Inv. A11216; nalazište: Zadar, Sv. Marija

1965.
v: 19 mm, š: 38 mm, d: 64 mm
Ulomak ramena, diska i nosa glinene svjetiljke.
Keramika crvene boje pečenja, tvrde fakture.
Premaz crven do sivo smeđ. Rame konveksno,
oboreno, ukrašeno motivom palmine grane. Di-
sk konkavan, ovalan, ukrašen prikazom životi-
nje.
Neobjavljen.

v: 41 mm, š: 81 mm, d: 112 mm
Keramika crvene boje pečenja, srednje tvrde fa-
kture. Premaz crven, dijelom sačuvan. Oko
otvora na nosu čađa od gorenja. Nos oštećen, ne-
dostaje drška. Ramena konveksna, oborena,
ukrašena nizom ureza. Disk ovalan, konkavan, s
dvije rupe za lijevanje ulja. Ukrašen reljefnim
prikazom kristograma unutar biljnog vijenca. Ši-
rokim konkavnim kanalom povezan s otvorom
za stijenj. Dno konkavno, okruženo plitkim žli-
jebom, koji se otvorenim krajevima nastavlja
prema dršci. Između utisnut treći paralelni žli-
jeb. Po sredini dna plitko utisnuto slovo «N».
Usporedbe: Identičan motiv donosi Goethert,
1997, 165, sl. 104, 9.
yes IB; Provoost 7A; Pohl 2h.
Neobjavljena.
48
14. Inv. A11110 (Libro d’entrata 7500?); nepo-

znato nalazište.
v: 50 mm, v. r.: 34, š: 81 mm, d: 121 mm
re. Premaz nije sačuvan. Ramena oborena, ukra-
šena nizom ureza. Disk ovalan, konkavan, s dvi-
je rupe za lijevanje ulja. Ukrašen reljefnim pri-
kazom leoparda u trku. Širokim konkavnim ka-
nalom povezan s otvorom za stijenj. Drška plo-
časta, po hrptu ukrašena urezanim žlijebom.
Dno konkavno. Prostor između dna i drške ukra-
šen motivom načinjenim od tri utisnuta žlijeba.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljena.

v: 48 mm, v. r.: 33 mm, š: 78 mm, d: 121 mm
re. Premaz crven, dijelom sačuvan. Oko otvora
na nosu čađa od gorenja. Ramena oborena, ukra-
šena nizom ureza. Disk ovalan, konkavan, s dvi-
je rupe za lijevanje ulja. Ukrašen reljefnim pri-
kazom hrta u trku. Širokim konkavnim kanalom
povezan s otvorom za stijenj. Drška pločasta, po
hrptu ukrašena urezanim žlijebom. Dno konkav-
no, okruženo plitkim stajaćim prstenom. Iz pr-
stena prema dršci pružaju se dva paralelna rebra.
Unutar stajaćeg prstena utisnute dvije kružnice.
Usporedbe: sličan prikaz na disku: Paleani-Live-
rani, 1984, 27, kat. 2.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljena.
49
16. Inv. A2929; nalazište: Biljane Donje (prodao

Knežević Dušan 1969.)
v: 52 mm, v. r.: 38 mm, š: 81 mm, d: 124 mm
re. Premaz nije sačuvan. Ramena konveksna,
oborena, ukrašena nizom ureza. Disk ovalan,
konkavan, s dvije rupe za lijevanje ulja. Ukrašen
reljefnim prikazom pauna. Konkavnim kanalom
povezan s otvorom za stijenj. Drška pločasta, po
no, okruženo plitkim stajaćim prstenom. Iz pr-
stena prema dršci pružaju se dva paralelna rebra.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljena.
17. Inv. A11115 (stari inv. br. 821, 4221, 7182);

nalazište: Nin, 1911.
v: 48 mm, v. r.: 32 mm, š: 79 mm, d: 116 mm
Premaz tamnocrven, dijelom sačuvan. Na nosu
tragovi čađe od gorenja. Ramena konveksna,
ukrašena nizom žljebova. Disk ovalan, u sredini
rupa za uljevanje ulja. Kanal plitak, zatvoren. Na
nosu otvor za stijenj. Drška stožasta, ukrašena
žlijebom po hrptu. Dno konkavno, okruženo
plitkim žlijebom, koji se otvorenim krajevima
nastavlja prema dršci. Između utisnut treći para-
lelni žlijeb.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIII; Hayes
IB.
Objavljena: Bersa, 1915, 86, kat. 947.
18. Inv. A11119 (stari inv. br. 521, 7566); nalazi-

šte: Aserija, 1899.
v: 30 mm, š: 53 mm, d: 45 mm
re. Premaz crven, uglačan. Ramena oborena,
ukrašena nizom kanelura. Disk ovalan, konka-
van, ukrašen reljefnim prikazom krizmona u vi-
jencu. Drška stožasta, ukrašena žlijebom po hr-
ptu.
Usporedbe: identičan motiv donosi Goethert,
1997, 165, sl. 104, 9.
yes IB; Pohl 2h.
Objavljen: Bersa, 1906, 90, kat. 599.
50

v: 30 mm, š: 35 mm, d: 99 mm
Ulomak gornjega desnog dijela glinene svjetilj-
ke. Keramika crvene boje pečenja, srednje tvrde
fakture. Premaz crven, dijelom sačuvan. Oko
otvora na nosu tragovi čađe od gorenja. Ramena
oborena, ukrašena nizom kanelura. Disk ovalan,
konkavan, konkavnim kanalom povezan s otvo-
rom za stijenj.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljen.
20. Inv. A11171 nalazište: Zadar, kod „Zdravlja-

ka“ 1993.
v: 34 mm, š: 49 mm, d: 32 mm
re. Premaz svijetlocrven. Ramena oborena,
ukrašena nizom kanelura. Drška stožasta, ukra-
šena žlijebom po hrptu.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljen.

v: 42 mm, š: 51 mm, d: 37 mm
re. Premaz tamnocrven. Ramena oborena, ukra-
šena nizom kanelura. Drška stožasta, ukrašena
kanelurom po hrptu.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljen.
51

1995.
v: 18 mm, š: 21 mm, d: 63 mm
Ulomak nosa i ramena glinene svjetiljke. Kera-
mika crvene boje pečenja, srednje tvrde fakture.
Premaz crven, dijelom sačuvan. Oko otvora na
nosu tragovi čađe od gorenja. Ramena oborena,
ukrašena nizom kanelura. Kanal otvoren, konka-
van.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljen.
23. Inv. A11177 nalazište: Zadar, sv. Marija

1995.
š: 26 mm, d: 29 mm
re. Premaz tamnocrven. Ramena oborena, ukra-
šena nizom kanelura.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 24 mm, š: 19 mm, d: 59 mm
je pečenja, tvrde fakture. Premaz crven. Ramena
oborena, ukrašena nizom kanelura.
yes IB; Pohl 2h.
Neobjavljen.
52

šte: Nin, 1913.
v: 50 mm, v. r.: 35 mm, š: 79 mm, d: 120 mm
re. Premaz svijetlosmeđe do tamnocrvene boje,
tanak, dijelom sačuvan. Oko otvora na nosu ča-
đa od gorenja. Ramena konveksna, ukrašena te-
ško raspoznatljivim motivom biljne vitice. Disk
ovalan, konkavan, s dvije rupe za lijevanje ulja.
Ukrašen reljefnim prikazom uspravne muške fi-
gure. Uskim konkavnim kanalom povezan s
otvorom za stijenj. Drška pločasta, probušena,
po hrptu ukrašena urezanim žlijebom. Dno kon-
kavno, okruženo plitkim stajaćim prstenom. Iz
prstena prema dršci pružaju se dva paralelna re-
bra.
Usporedbe: Graziani Abbiani, 1969, 124, kat.
389, T. 18 (71).
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIB; Hayes
IA; Provoost 6D; Pohl 4a.
26. Inv. A11113 (stari inv. br. 436, 4367, 6824); iz

gimnazijske zbirke, nepoznato nalazište.
v: 48 mm, v. r.: 35 mm, š: 77 mm, d: 115 mm
Keramika narančaste boje pečenja, srednje tvrde
fakture. Premaz tamnocrven, dijelom sačuvan.
Na nosu tragovi čađe od gorenja. Ramena ravna,
ukrašena motivom palmine grane. Disk kružan,
konkavan, s dvije rupe za lijevanje ulja. Ukrašen
reljefnim prikazom krizmona. Ravnim kanalom
povezan s otvorom za stijenj. Drška stožasta, po
no, okruženo plitkim žlijebom, koji se otvore-
nim krajevima nastavlja prema dršci. Između
utisnut treći paralelni žlijeb.
Usporedbe: Volpe, 1998, 263, sl. 310; Alram-
Stern, 1989, 281, kat. 573, T. 39. 573; Coscare-
lla, 1983, 160, kat. 10.1; Anselmino-Pavolini,
1981, T. 157, 6; Graziani Abbiani, 1969, 125,
kat. 395, T. 19 (73, 74)
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIC1a; Ha-
yes IB; Provoost 7A; Pohl 3a.
Objavljena: Gluščević, 1998a, 248, T. I, 5, T. V,
2; Pohl, 1962, 225, T. 25, 3; Abramić-Bersa-
Smirich-Reisch 1913, 73; Bersa, 1906, 90, kat.
600, T. IV. 1
53
27. Inv. A2315; nalazište: Sikovo kod Zadra, Zi-

dine (slučajan nalaz, Šime Zupčića 1960.)
v: 53 mm, v. r.: 37 mm, š: 80 mm, d: 117 mm
Keramika narančaste boje pečenja, srednje tvrde
fakture. Prekrivena smeđim premazom. Ramena
oborena, ukrašena žlijebovima. Disk osmeroku-
tan, ukrašen rozetom u sredini koje je rupa za
ulijevanje ulja. Kanal konkavan, zatvoren. Na
nosu otvor za stijenj. Drška stožasta, ukrašena
žlijebom po hrptu. Dno konkavno. Prostor izme-
đu dna i drške ukrašen motivom načinjenim od
tri utisnuta žlijeba.
Usporedbe: Anselmino-Pavolini, 1981, T. 97, 2;
Graziani Abbiani, 1969, 93, kat. 280, T. 12 (48),
T. 13 (49).
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIC1e.
Neobjavljena.

ljaka“ 1991.
š: 25 mm, d: 46 mm
crven. Ramena ukrašena nizom žljebova. Disk
osmerokutan, odvojen od nosa plitkim rebrom.
Klasifikacija: Anselmino-PavoliniVIIIC1e.
Neobjavljen.
54
29. Inv. A11139; nalazište: Zadar, Sv. Marija.

v: 29 mm, š: 72 mm, d: 111 mm
Keramika tamnosive boje, tvrde fakture. Premaz
tamnocrven, dijelom sačuvan. Ramena ravna,
ukrašena nizom radijalno položenih reljefnih li-
stova. Disk kružan, konkavan, s dvije rupe za li-
jevanje ulja. Ukrašen reljefnim prikazom kristo-
grama. Kanal zatvoren. Na nosu otvor za stijenj.
Dno konkavno, okruženo plitkim žlijebom, koji
se otvorenim krajevima nastavlja prema dršci.
Između utisnut treći paralelni žlijeb. Unutar dna
reljefno istaknuto slovo „I“. Sastavljena od 3
ulomka. Nedostaje drška, dio ramena, diska, dna
i nosa.
Usporedbe: Knific-Sagadin, 1991, 67, kat. 48;
Paleani-Liverani, 1984, 42-44, kat. 29, 30; Anse-
lmino-Pavolini, 1981, T. 158, 3; Mackensen,
1980, 217, T. 24. 2.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIC2c; Pro-
voost 7B; Pohl 3c.
Objavljena: Gluščević, 1998 a, 248, 249, T. II, 1,
T. VI, 1.

v: 35 mm, š: 77 mm, d: 107 mm
Premaz crven, dijelom sačuvan. Ramena ravna,
ukrašena nizom radijalno položenih reljefnih li-
stova. Disk kružan, konkavan ukrašen reljefnim
prikazom kristograma. Kanal zatvoren. Na nosu
otvor za stijenj. Dno konkavno, okruženo plit-
kim žlijebom, koji se otvorenim krajevima na-
stavlja prema dršci. Između utisnut treći paralel-
ni žlijeb. Sastavljena od 2 ulomka. Nedostaje
drška, veći dio ramena, veći dio diska i dio nosa.
Usporedbe: Knific-Sagadin, 1991, 67, kat. 48;
Paleani-Liverani, 1984, 42-44, kat. 29, 30; Anse-
lmino-Pavolini, 1981, T. 158, 3; Mackensen,
1980, 217, T. 24. 2.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIIC2c; Pro-
voost 7B; Pohl 3c.
Neobjavljena
55

ljaka“ 1990.
v: 27 mm, š: 56 mm, d: 43 mm
Ulomak stražnjega, gornjeg dijela glinene svjeti-
re. Premaz crven. Ramena oborena, neukrašena.
Disk konkavan, ispunjen stiliziranim prikazom
cvijeta. Drška stožasta, ukrašena kanelurom po
hrptu.
Usporedbe: Gualandi Genito, 1977, kat. 624;
Graziani Abbiani, 1969, 74, kat. 218, T. 9 (35).
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIID2.
Neobjavljen.
32. Inv. A11111 (stari inv. br. 81, 4386, 7259);

v: 47 mm, v. r.: 31 mm, š: 76 mm, d: 109 mm
Premaz tamnocrven, dijelom sačuvan. Ramena
ravna, ukrašena sa 6 većih i 8 manjih utisnutih
kružnica. Disk osmerokutan, u sredini rupa za
ulijevanje ulja. Kanal ravan, zatvoren. Na nosu
otvor za stijenj. Drška stožasta, ukrašena žlije-
bom po hrptu. Dno konkavno, okruženo plitkim
žlijebom, koji se otvorenim krajevima nastavlja
prema dršci. Između utisnut treći paralelni žli-
jeb. Rebra među žljebovima ukrašena dijagonal-
no utisnutim brazdama. Unutar dna utisnut radi-
onički žig.
Usporedbe: za radionički žig na dnu: Anselmi-
no-Pavolini, 1981, T. 156, 5.
Objavljena: Bersa, 1906, 90, kat. 601, T. IV. 5.
56

ljaka“ 1993.
v: 34 mm, š: 39 mm, d: 35 mm
ljke. Keramika ciglasto crvene boje pečenja,
tvrde fakture. Premaz crven. Ramena ukrašena
utisnutim koncentričnim kružnicama. Disk
osmerokutan. Drška stožasta, ukrašena kanelu-
rom po hrptu.
Neobjavljen.
34. Inv. A11169; nalazište: Zadar, kod

„Zdravljaka“ 1991.
v: 15 mm, š: 36 mm, d: 45 mm
mika žute boje pečenja, srednje tvrde fakture.
Premaz tamnocrven, dijelom sačuvan. Disk
osmerokutan, s rupom za ulijevanje ulja u sredi-
ni.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 29 mm, š: 51 mm, d: 45 mm
Stražnji, gornji dio glinene svjetiljke. Keramika
crvene boje pečenja, tvrde fakture. Premaz tam-
nocrven. Ramena ravna, ukrašena motivom utis-
nutih žljebova. Disk pravokutan, ukrašen moti-
vom utisnutih žljebova. Drška stožasta, ukrašena
kanelurom po hrptu. Zalijepljen od dva ulomka.
Usporedbe: Joly, 1974, 188, kat. 1032, T. XLVI,
1032.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIID6; Pohl
2i.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 25 mm, š: 46 mm, d: 36 mm
re. Premaz tamnocrven. Ramena ravna, ukraše-
na motivom utisnutih žljebova. Disk pravoku-
tan, ukrašen motivom utisnutih žljebova. Drška
stožasta, ukrašena kanelurom po hrptu.
Usporedbe: Joly, 1974, 188, kat. 1032, T. XLVI,
1032.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIIID6; Pohl
2i.
Neobjavljen.
57

ljaka“ 1991.
v: 39 mm, š: 48 mm, d: 35 mm
mika ciglasto crvene boje pečenja, tvrde fakture.
Premaz tamnocrven. Ramena konveksna, obore-
na, ukras zbog istrošenosti kalupa nejasan.
Drška stožasta, ukrašena kanelurom po hrbatu.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIII; Hayes I
B.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 31 mm, š: 32 mm, d: 41 mm
re. Premaz crven. Ramena ravna, ukrašena utis-
nutim žljebovima. Disk konkavan, ima formu
stiliziranog cvijeta kojim je ukrašen. Drška sto-
žasta, ukrašena kanelurom po hrptu.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIII.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 29 mm, š: 44 mm, d: 52 mm
Ulomak nosa i ramena glinene svjetiljke. Kera-
crven. Kod otvora na nosu tragovi čađe od gore-
nja. Na dijelu ramena sačuvana utisnuta dekora-
cija. Disk i otvor za stijenj na nosu povezani rav-
nim, širokim kanalom.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini VIII; Hayes I;
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.

Ugljanu 1959.
v: 29 mm, š: 19 mm, d: 95 mm
Ulomak nosa, ramena i recipijenta glinene svje-
tiljke. Keramika svijetlocrvene boje pečenja,
tvrde fakture. Premaz svijetlocrven. Na dijelu
ramena sačuvana utisnuta dekoracija.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.
58

v: 18 mm, š: 63 mm, d: 71 mm
Ulomak dna glinene svjetiljke. Keramika crvene
boje pečenja, tvrde fakture. Premaz tamnocrven.
Dno konkavno, okruženo plitkim žlijebom koji
se otvorenim krajevima nastavlja prema dršci.
Između utisnut treći paralelni žlijeb. Po sredini
dna utisnut je žig proizvođača.
Usporedbe: za žig: Paleani, 1993, 46, 47, 100,
kat. 44; Sapelli, 1979, kat. 385.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.
42. Inv. A11180; nalazište: Zadar, Forum?

v: 23 mm, š: 44 mm, d: 58 mm
boje pečenja, tvrde fakture. Premaz crven. Dno
konkavno. Prostor između dna i drške ukrašen
motivom načinjenim od tri utisnuta žlijeba. Po
sredini dna utisnut je žig proizvođača.
Usporedbe: identično izvedeno dno s istim radi-
oničkim pečatom (CRE) donosi Goethert, 1997,
166, sl. 106. 2b.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 17 mm, š: 53 mm, d: 70 mm
Dio dna glinene svjetiljke, zalijepljen od dva
ulomka. Keramika crvene boje pečenja, tvrde fa-
kture. Premaz crven. Dno konkavno. Prostor
između dna i drške ukrašen motivom načinjenim
od tri utisnuta žlijeba. Po sredini dna utisnut je
radionički žig prikazan kružnicom promjera 10
mm.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.
59

Ugljanu 1959.
v: 30 mm, š: 47 mm, d: 104 mm
konkavno, okruženo plitkim žlijebom, koji se
otvorenim krajevima nastavlja prema dršci.
Između utisnut treći paralelni žlijeb.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 23 mm, š: 35 mm, d: 42 mm
boje pečenja, tvrde fakture. Premaz crven, dije-
lom sačuvan. Dno konkavno. Od dna prema
stražnjem dijelu svjetiljke utisnut dekorativni
žlijeb.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 17 mm, š: 26 mm, d: 45 mm
Ulomak dna i recipijenta glinene svjetiljke. Ke-
ramika crvene boje pečenja, tvrde fakture. Pre-
maz crven. Dno konkavno, okruženo plitkim žli-
jebom.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.
47. Inv. A11204; nalazište: Zadar, sv. Dominik

1991.
v: 21 mm, š: 39 mm, d: 56 mm
Dio dna i recipijenta glinene svjetiljke, zalije-
pljen od tri ulomka. Keramika crvene boje peče-
nja, tvrde fakture. Premaz tamnocrven. Dno
konkavno, okruženo plitkim žlijebom.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.
60

ljaka“ 1991.
š: 43 mm, d: 47 mm
konkavno, okruženo plitkim žlijebom.
Pohl 2, 3.
Neobjavljen.

ljaka“ 1993.
v: 24 mm, š: 31 mm, d: 29 mm
Ulomak stožaste drške glinene svjetiljke. Kera-
crven. Drška po hrptu ukrašena plitkim žlije-
bom.
IB; Pohl 2, 3.
Neobjavljen.

v: 33 mm, š: 39 mm, d: 45 mm
crven. Na dršci zelena patina. Ramena oborena,
ukrašena nizom utisnutih koncentričnih polukru-
gova. Disk konkavan, ovalan, ukrašen prikazom
lista. Drška pločasta, ukrašena žlijebom po hr-
ptu.
Usporedbe: za ukras na ramenu: Paleani, 1993,
60, 61, kat. 55.
IB.
Neobjavljen.
61

v: 55 mm, v. r.: 43 mm, š: 82 mm, d: 120 mm
Premaz nije sačuvan. Na nosu, dijelu ramena i
diska tragovi gorenja. Ramena konveksna, ukra-
šena motivom stilizirane palmine grane. Disk
konkavan, kružan, u sredini rupa za ulijevanje
ulja. Kanal ravan, otvoren, obrubljen s dva žlije-
ba. Na nosu otvor za stijenj. Drška stožasta,
ukrašena žlijebom po hrptu. Dno konkavno.
Okruženo širokim, plitkim stajaćim prstenom
koji je ukrašen nizom utisnutih žljebova. Iz sta-
jaćeg prstena izlaze tri žljebovima dekorirane
trake, jedna prema leđima i dvije prema spoju
ramena i nosa.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini IXA2; Hayes
IB.
Neobjavljena.
52. Inv. A11120 (stari inv. br. 83, 4433, 7252);

v: 51 mm, v. r.: 40 mm, š: 70 mm, d: 105 mm
Keramika svijetle oker boje pečenja, meke fa-
kture. Premaz nije sačuvan. Ramena konveksna,
ukrašena motivom stilizirane lozice. Disk kon-
kavan, ovalan, u sredini rupa za ulijevanje ulja.
Kanal konkavan, otvoren. U kanalu mala rupa za
zrak. Na nosu otvor za stijenj. Drška pločasta,
izvučena iz tijela, po hrptu ukrašena plitko ure-
zanim žlijebom. Dno ravno, s utisnutom kružni-
com po rubu. Okruženo plitkim stajaćim prste-
nom, koji je rebrom povezan s drškom. Nos
oštećen.
Usporedbe: Ukras na ramenima: Anselmino-Pa-
volini, 1981 T. 97, 5; Hayes 1980, T. 34, 285; Jo-
ly 1974, kat. 1045, 1046.
62

1995.
v: 16 mm, š: 33 mm, d: 78 mm
mika žute boje pečenja, srednje tvrde fakture.
Premaz nije sačuvan. Ramena konveksna, ukra-
šena reljefnim prikazom biljne vitice. Disk ova-
lan, neukrašen, s rupom za ulijevanje ulja u sre-
dini.
Usporedbe: Ukras na ramenima: Anselmino-Pa-
volini, 1981 T. 97, 5; Hayes, 1980, T. 34, 285;
Joly, 1974, kat. 1045, 1046.
Neobjavljen.

Ugljanu 1958.
v: 38 mm, š: 70 mm, d: 66 mm
Stražnji gornji dio glinene svjetiljke. Keramika
žute do narančaste boje pečenja, meke fakture.
Premaz nije sačuvan. Ramena konveksna, obo-
rena, ukrašena nizom radijalno utisnutih žljebo-
va. Disk ovalan, neukrašen, s rupom za ulijeva-
nje ulja u sredini. Drška pločasta.
Neobjavljen.
55. Inv. A11168; nalazište: Zadar, klaustar samo-

stana sv. Ivana 1991.
v: 30 mm, š: 49 mm, d: 34 mm
ljke. Keramika žute boje pečenja, srednje tvrde
fakture. Premaz tamnocrven, dijelom sačuvan.
Ramena konveksna, ukrašena motivom izduže-
nih cvijetnih latica. Drška pločasta, ukrašena ka-
nelurom po hrptu.
Neobjavljen.

ljaka“ 1993.
v: 36 mm, š: 42 mm, d: 44 mm
ljke. Keramika žute boje pečenja, srednje tvrde
fakture. Premaz tamnocrven. Ramena konveks-
na, oborena, ukrašena nizom radijalno utisnutih
žljebova. Drška pločasta.
Neobjavljen.
63
57. Inv. A11103 (stari inv. br. 675, 4324, 6768);

nalazište: Sv. Filip i Jakov, 1907.
v: 48 mm, v. r.: 30 mm, š: 79 mm, d: 116 mm
Premaz crven, uglačan. Ramena ravna, ukrašena
pečatnim ukrasima (D4, J1, N1). Disk kružan,
konkavan, s dvije rupe za ulijevanje ulja. Na di-
sku reljefni prikaz žene na prijestolju. Kanal
otvoren, širok i ravan. Na nosu otvor za stijenj.
Drška klinasta. Dno ravno, okruženo plitkim sta-
jaćim prstenom koji je rebrom povezan s drškom.
Usporedbe: za prikaz na disku: Ennabli, 1976,
kat. 118, T. V. 118.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini XA1a; Hayes
IIA; Provoost 9B; Pohl 1a.
Objavljena: Bersa, 1915, 85, kat. 944, T. III. (V.)
5; Abramić-Bersa-Smirich-Reisch, 1913, 73.

v: 39 mm, v. r.: 27 mm, š: 64 mm, d: 108 mm
Premaz crven, uglačan. Ramena ravna, ukrašena
pečatnim ukrasima (D5, G1). Disk kružan, kon-
kavan, s dvije rupe za ulijevanje ulja. Na disku
reljefni prikaz palme. Kanal otvoren, širok i ra-
van. Na nosu otvor za stijenj. Drška klinasta.
Dno ravno, okruženo plitkim stajaćim prstenom
koji je rebrom povezan s drškom. Po sredini dna
plitko su utisnute dvije koncentrične kružnice
promjera 12 mm. Nos oštećen.
Usporedbe: za prikaz na disku: Mardešić, 1994,
276, kat. 17; Brusić, 1988, 141, Sl. 7. 6; Cosca-
rella, 1983, 162, kat. 10. 11; Ennabli, 1976, T.
XLI. 771; Graziani Abbiani, 1969, 53, kat. 124,
T. 5 (20).
Neobjavljena.
64
59. Inv. A11107 (stari inv. br. zbirka Medović,

65, 4307, 6821); nepoznato nalazište.
v: 39 mm, v. r.: 28 mm, š: 64 mm, d: 106 mm
Premaz crven, uglačan, dijelom sačuvan. Rame-
na ravna, ukrašena pečatnim ukrasima. Disk
kružan, konkavan, s dvije rupe za ulijevanje ulja.
Na disku reljefni prikaz goveda. Kanal otvoren,
ravan. Na nosu otvor za stijenj (C3, D5). Drška
klinasta. Dno ravno, okruženo plitkim stajaćim
prstenom koji je rebrom povezan s drškom. Po
sredini dna plitko su utisnute dvije koncentrične
kružnice promjera 14 mm.
Neobjavljena.

v: 47 mm, v. r.: 32 mm, š: 83 mm, d: 146 mm
Premaz crven, uglačan. Oko otvora na nosu tra-
govi čađe od gorenja. Ramena ravna, ukrašena
pečatnim ukrasima (B1, P1). Disk kružan, kon-
kavan, sa dvije rupe za ulijevanje ulja. Na disku
reljefni prikaz antilope u trku. Kanal otvoren, ši-
rok i ravan. Na nosu otvor za stijenj. Drška kli-
nasta. Dno ravno, okruženo plitkim stajaćim pr-
stenom koji je rebrom povezan s drškom. Po sre-
dini dna plitko su utisnute dvije koncentrične
kružnice promjera 17 mm. Nos odlomljen, drška
oštećena.
Usporedbe: za prikaz na disku: Paleani, 1993,
75, kat. 67; Ennabli, 1976, kat. 388, 391.
Neobjavljena.
65

v: 35 mm, š: 75 mm, d: 108 mm
Gornji dio glinene svjetiljke. Keramika crvene
boje pečenja, tvrde fakture. Premaz crven. Ra-
mena ravna, ukrašena pečatnim motivima (K1,
K3, G1). Drška klinasta. Disk kružan, konkavan,
odvojen od ramena reljefnim prstenom. Kanal
otvoren, širok i ravan. Na disku dvije rupe za uli-
jevanje ulja i reljefni prikaz „Abraham žrtvuje
Izaka“. Dva zalijepljena ulomka.
Usporedbe: Franchi, 1993, T. 86, 24. Za ukras na
disku: Franchi, 1993, T. 80, 7-9, T. 86, 21-23, T.
87, 25; Ennabli, 1976, kat. 14, 15.
Neobjavljen.

v: 34 mm, š: 57 mm, d: 70 mm
Ulomak dijela diska, ramena, recipijenta i dna
glinene svjetiljke. Keramika crvene boje peče-
nja, tvrde fakture. Premaz crven. Ramena ravna,
ukrašena pečatnim motivima (J3, K2). Disk kru-
žan, konkavan, s ostatkom reljefne dekoracije,
možda kristograma. Dno ravno, okruženo plit-
kim stajaćim prstenom koji je rebrom povezan s
drškom.
Neobjavljen.

v: 41 mm, v. r.: 27 mm, š: 67 mm, d: 60 mm
crven. Ramena ravna, ukrašena pečatnim moti-
vima (C6, L1). Disk kružan, konkavan, ukrašen
reljefnim prikazom stabla palme. Drška klinasta.
koji je rebrom povezan s drškom.
Usporedbe: za prikaz na disku: Mardešić, 1994,
276, kat. 17; Brusić, 1988, 141, Sl. 7. 6; Cosca-
rella, 1983, 162, kat. 10. 11; Ennabli, 1976, T.
XLI. 771; Graziani Abbiani, 1969, 53, kat. 124,
T. 5 (20).
Neobjavljen.
66
64. Inv. A11124; nalazište: Sali na Dugom oto-

ku, Stivanje polje 1957.
v: 49 mm, v. r.: 36 mm, š: 56 mm, d: 73 mm
mika svijetlocrvene boje pečenja, srednje tvrde
fakture. Premaz svijetlocrven. Ramena ravna,
ukrašena pečatnim motivima (E3, L2, O1). Disk
kružan, konkavan, ukrašen reljefnim prikazom
ribe, od koje su se sačuvao tek manji dio. Drška
klinasta. Dno ravno, okruženo plitkim stajaćim
prstenom koji je rebrom povezan s drškom. Po
sredini dna plitko su utisnute dvije koncentrične
kružnice promjera 18 mm.
Usporedbe: Gualandi Genito, 1977, kat. 595; Jo-
ly, 1974, kat 1196; Graziani Abbiani, 1969, 71,
kat. 200, T. 8 (31).
Neobjavljen.

šte: Nin 1900.
v: 15 mm, š: 21 mm, d: 45 mm
Ulomak glinene svjetiljke. Sačuvao se dio diska,
ramena i recipijenta. Keramika crvene boje pe-
čenja, tvrde fakture. Premaz crven. Ramena rav-
na, ukrašena pečatnim motivima (H1, O1). Disk
kružan, konkavan.
Neobjavljen.

v: 55 mm, v. r.: 36 mm, š: 70 mm, d: 50 mm
tamnocrven. Ramena ravna, ukrašena pečatnim
motivima (A3, E3). Disk kružan, konkavan,
ukrašen reljefnim prikazom životinje u trku (bi-
ljojed), od koje su se sačuvale prednje noge.
Drška klinasta. Dno ravno, okruženo plitkim sta-
jaćim prstenom, koji je rebrom povezan s
drškom.
Usporedbe: za kombinaciju motiva na ramenu:
Menzel, 1954, 91, kat. 596, 597, T. 77, 1, 2.
Neobjavljen.
67

Ugljanu 1959.
v: 19 mm, š: 45 mm, d: 63 mm
nosa, ramena i recipijenta. Keramika crvene bo-
je pečenja, srednje tvrde fakture. Premaz crven.
Ramena ravna, ukrašena pečatnim motivima
(C7, M3, R1). Disk kružan, konkavan. Ukrašen
reljefnim prikazom životinje u trku (mesojed),
od koje se sačuvao nogu. Kanal otvoren, širok i
ravan.
Neobjavljen.

šte: Aserija.
v: 25 mm, š: 36 mm, d: 71 mm
nosa i ramena. Keramika crvene boje pečenja,
tvrde fakture. Premaz crven. Ramena ravna,
ukrašena pečatnim motivima (K3, M3). Disk
kružan, konkavan. Ukrašen reljefnim prikazom
lava u trku. Kanal otvoren, širok i ravan.
Usporedbe: Paleani, 1993, 67, kat. 61; Ennabli,
1976, kat. 290.
Neobjavljen.

v: 25 mm, š: 36 mm, d: 71 mm
je pečenja, tvrde fakture. Premaz tamnocrven.
Ramena ravna, ukrašena pečatnim motivima
(A2, E2, K3). Disk kružan, konkavan. Ukrašen
reljefnim prikazom životinje u trku (mesojed),
od koje se sačuvao dio leđa i repa. Kanal otvo-
ren, širok i ravan.
Neobjavljen.
68
70. Inv. A11193; nalazište: Zadar, sjeverno krilo

trijema kapitolija 2002.
v: 22 mm, š: 28 mm, d: 61 mm
ramena i recipijenta. Keramika crvene boje pe-
čenja, tvrde fakture. Premaz crven. Ramena rav-
na, ukrašena pečatnim motivima (A1, O2). Disk
kružan, konkavan.
Usporedbe: za ukras na ramenu: Mardešić,
1994, 276, kat. 15; Ennabli, 1976, kat. 476.
Neobjavljen.

Ugljanu 1959.
v: 14 mm, š: 28 mm, d: 69 mm
je pečenja, srednje tvrde fakture. Premaz svijet-
locrven. Ramena ravna, ukrašena pečatnim mo-
tivima (C2, D3, I2). Disk kružan, konkavan, rav-
nim, otvorenim kanalom povezan s nosom.
Usporedbe: sličan ukras na ramenu: Ennabli,
1976, kat. 156.
Neobjavljen.

1964.
š: 24 mm, d: 56 mm
je pečenja, tvrde fakture. Premaz crven. Sačuvao
se dio diska, s bočno postavljenom rupom za
ulje. Dio ravnog ramena ukrašen pečatnim moti-
vima (C5, I3) i dio nosa s otvorenim kanalom.
Neobjavljen.
69
73. Inv. A11106 (stri inv. br. 838, 4293, 6767);

v: 47 mm, v. r.: 35 mm, š: 83 mm, d: 146 mm
Keramika narančaste boje pečenja, tvrde faktu-
re. Premaz nije sačuvan. Oko otvora na nosu tra-
govi čađe od gorenja. Ramena ravna, ukrašena
pečatnim ukrasima. Disk kružan, konkavan, s
dvije rupe za ulijevanje ulja. Na disku reljefni
prikaz muške osobe. Kanal otvoren, širok i ra-
van. Na nosu otvor za stijenj. Drška klinasta.
koji je rebrom povezan s drškom.
Objavljena: Bersa, 1915, 85, kat. 946, T. III. (V.)
7.

v: 25 mm, š: 49 mm, d: 96 mm
Dio glinene svjetiljke zalijepljen od dva ulomka.
Sačuvao se dio diska, nosa, ramena i recipijenta.
Keramika svijetlocrvene do smeđe boje pečenja,
tvrde fakture. Premaz crven do smeđ. Ramena
ravna, ukrašena pečatnim motivima (D1, J3,
M2, P1). Disk kružan, konkavan, s rupom za uli-
jevanje ulja na sredini, ukrašen reljefnim prika-
zom četverokrake zvijezde. Kanal otvoren, širok
i ravan.
Usporedbe: sličan ukras na disku: Joly, 1974,
kat. 1133.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini XA2; Hayes
IIA; Provoost 9B; Pohl 1d.
Neobjavljen.
70

1964.
v: 16 mm, š: 41 mm, d: 64 mm
je pečenja, tvrde fakture. Premaz crven. Ramena
ravna, ukrašena pečatnim motivima (E1, C3).
Disk kružan, konkavan, s rupom za ulijevanje
ulja na sredini, kanalom povezan s nosom. Ukra-
šen reljefnim motivom kvadrata u rombu.
Usporedbe: za ukras na disku: Graziani Abbiani,
1969, 157, kat. 509, T. 24 (96); za centralni dio
ukrasa na disku: Ennabli, 1976, kat. 1171, 1172,
1173.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini XA2; Hayes
IIA; Provoost 9B; Pohl 1d.
Neobjavljen.

v: 47 mm, v. r.: 38 mm, š: 83 mm, d: 115 mm
Keramika tamnosive boje, tvrde fakture. Premaz
crven, sačuvan u tragovima Ramena ravna,
ukrašena pečatnim ukrasima (D5, F1). Disk kru-
žan, konkavan. Drška klinasta. Dno ravno, okru-
ženo plitkim stajaćim prstenom. Zalijepljena od
četiri ulomka. Drška oštećena, nedostaje dio
dna, diska, ramena i nosa.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini XA; Hayes
IIA; Provoost 9B; Pohl 1.
Neobjavljena.

ku, crkva sv. Viktora 2008.
v: 42 mm, š: 42 mm, d: 44 mm
Stražnji gornji dio glinene svjetiljke zalijepljen
od sedam ulomka. Sačuvao se dio ramena, reci-
pijenta i drška. Keramika crvene boje pečenja,
srednje tvrde fakture. Premaz svijetlocrven. Ra-
mena ravna, ukrašena pečatnim motivima (K4,
M1). Drška klinasta.
Neobjavljen.
71

ljaka“ 1990.
v: 49 mm, š: 56 mm, d: 73 mm
ljke. Keramika crvene do tamnosive boje peče-
nja, tvrde fakture. Premaz crven. Ramena ravna,
ukrašena pečatnim motivima (K5). Drška klina-
sta.
Usporedbe: za ukras na ramenu: Ennabli, 1976,
kat. 955; Joly, 1974, kat. 1061, 1079.
Neobjavljen.

šte: Aserija, 1903.
v: 51 mm, š: 56 mm, d: 47 mm
vima (D6, K3). Drška klinasta.
Neobjavljen.

v: 34 mm, š: 44 mm, d: 42 mm
mika crvene boje pečenja, meke fakture. Premaz
vima (C3). Drška klinasta.
Neobjavljen.

v: 39 mm, š: 53 mm, d: 40 mm
Premaz crven. Ramena ravna, ukrašena pečat-
nim motivima (I1). Drška klinasta.
78, 79, kat. 70.
Neobjavljen.
72

ljaka“ 1990.
v: 28 mm, š: 23 mm, d: 30 mm
vima. Drška klinasta.
Neobjavljen.

Ugljanu, 1959.
v: 43 mm, š: 40 mm, d: 30 mm
vima. Drška klinasta.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 32 mm, š: 19 mm, d: 56 mm
Ulomak ramena i recipijenta glinene svjetiljke.
Premaz crven. Ramena ravna, ukrašena pečat-
nim motivima (C7).
Neobjavljen.
85.Inv. A11145; nalazište: Zadar, Forum 1971.

v: 15 mm, š: 24 mm, d: 41 mm
Ulomak ramena i recipijenta i nosa glinene svje-
tiljke. Keramika narančaste boje pečenja, tvrde
fakture. Premaz narančast. Oko otvora na nosu
tragovi čađe od gorenja. Ramena ravna, ukraše-
na pečatnim motivima (D1). Disk i nos poveza-
ni otvorenim ravnim kanalom.
Neobjavljen.
73

š: 16 mm, d: 31 mm
Ulomak ramena glinene svjetiljke. Keramika cr-
vene boje pečenja, meke fakture. Premaz crven,
dijelom sačuvan. Ramena ravna, ukrašena pečat-
nim motivima (I1).
78, 79, kat. 70.
Neobjavljen.

1995.
š: 20 mm, d: 32 mm
Ulomak ramena i nosa glinene svjetiljke. Kera-
Premaz crven. Oko otvora na nosu tragovi čađe
od gorenja. Ramena ravna, ukrašena pečatnim
motivima.
IIB; Provoost 9B; Pohl 1.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 16 mm, š: 28 mm, d: 30 mm
Ulomak ramena i recipijenta i nosa glinene svje-
tiljke. Keramika crvene boje pečenja, tvrde fa-
kture. Premaz tamnocrven. Oko otvora na nosu
tragovi čađe od gorenja. Ramena ravna, ukraše-
na pečatnim motivima (D2). Disk ukrašen relje-
fnom dekoracijom. Kanal otvoren, ravan. Vjero-
jatno čini cjelinu s kat. br. 71.
Usporedbe: za ukras na ramenu: Graziani Abbi-
ani, 1969, 54, kat. 127, T. 6 (21)
Neobjavljen.
74

ljaka“ 1990-91.
v: 49 mm, v. r.: 32 mm, š: 63 mm, d: 50 mm
tamnocrven. Ramena ravna, ukrašena pečatnim
motivima (D2). Disk kružan, konkavan, ukrašen
reljefnim prikazom. Drška klinasta. Dno ravno,
okruženo plitkim stajaćim prstenom koji je re-
brom povezan s drškom.
Usporedbe: Graziani Abbiani, 1969, 54, kat.
127, T. 6 (21)
Neobjavljen.

v: 10 mm, š: 19 mm, d: 51 mm
Ulomak ramena i nosa glinene svjetiljke. Kera-
tamnocrven. Oko otvora na nosu tragovi čađe od
gorenja. Ramena ravna, ukrašena pečatnim mo-
tivima (R2). Kanal otvoren, ravan.
Neobjavljen.
91. Inv. A11151, nalazište: Sali na Dugom oto-

v: 30 mm, š: 20 mm, d: 64 mm
Dio ramena i recipijenta glinene svjetiljke zalije-
pljen od dva ulomka. Keramika crvene boje pe-
čenja, srednje tvrde fakture. Premaz crven. Ra-
me ravno, ukrašeno pečatnim motivima.
Neobjavljen.

v: 44 mm, š: 73 mm, d: 52 mm
Stražnji dio glinene svjetiljke, zalijepljen od dva
ulomka. Keramika crvene boje pečenja, tvrde fa-
kture. Premaz tamnocrven. Ramena ravna, ukra-
šena pečatnim motivima. Drška klinasta.
Neobjavljen.
75

Ugljanu 1958.
v: 44 mm, š: 81 mm, d: 133 mm
Keramika tamnocrvene boje pečenja, srednje
tvrde fakture. Premaz tamnocrven, dijelom saču-
van. Oko otvora na nosu tragovi čađe od gore-
nja. Ramena ravna, ukrašena pečatnim motivi-
ma. Disk ovalan, konkavan, ukrašen reljefnim
prikazom krizmona. Kanal otvoren, širok, plitak
i ravan. Drška klinasta. Nedostaje dno.
Neobjavljen.

v: 51 mm, š: 80 mm, d: 60 mm
mika narančaste boje pečenja, tvrde fakture. Pre-
maz crven, dijelom sačuvan. Ramena ravna,
ukrašena pečatnim motivima (C6, J2). Drška kli-
nasta. Disk kružan, konkavan, s dvije rupe za
ulijevanje ulja, ukrašen reljefnim prikazom pi-
jetla.
Usporedbe: za motiv na disku: Mertens, 1979,
sl. 11. 1, T. 20. a.
II; Provoost 9B; Pohl 1a.
Neobjavljen.
76

v: 24 mm, š: 55 mm, d: 102 mm
mika oker boje pečenja, meke fakture. Premaz
tamnocrven, dijelom sačuvan. Oko otvora na no-
su tragovi čađe od gorenja. Ramena ravna, ukra-
šena pečatnim motivima. Drška klinasta, dije-
lom sačuvana. Sačuvana polovica kružnog, kon-
kavnog, diska, na kojem su se nalazile dvije ru-
pe za ulijevanje ulja. Na disku je dijelom saču-
van reljefni prikaz muške figure. Kanal otvoren,
ravan.
Usporedbe: Berti, 1983, 151, kat. 9.1.
II; Provoost 9B; Pohl 1a.
Neobjavljen.

v: 49 mm, v. r.: 36 mm, š: 69 mm, d: 110 mm
re. Premaz tamnocrven, dijelom sačuvan. Rame-
na ravna, ukrašena pečatnim ukrasima. Disk
ovalan, konkavan, s dvije rupe za ulijevanje ulja.
Kanal otvoren, širok i ravan. Na nosu otvor za
stijenj. Drška klinasta. Dno ravno, okruženo plit-
kim stajaćim prstenom. Nos odlomljen, nedosta-
je veći dio diska.
II; Provoost 9C; Pohl 1a.
Neobjavljena.

ljaka“ 1991.
š: 32 mm, d: 47 mm
Ulomak ramena diska i nosa glinene svjetiljke.
Premaz tamnocrven. Oko otvora na nosu tragovi
čađe od gorenja. Ramena ravna, ukrašena pečat-
nim motivima. Disk ovalan, s dvije rupe za uli-
jevanje ulja, ukrašen nejasnim prikazom. Kanal
otvoren, ravan.
Klasifikacija: Pohl Anselmino-Pavolini XA1a;
Hayes IIB; Provoost 9C; Pohl 1a.
Neobjavljen.
77
98. Inv. A11158; nalazište: Zadar, Sv. Ivan,

Klaustar samostana 1990.
v: 33 mm, š: 73 mm, d: 48 mm
re. Premaz tamnocrven. Ramena ravna, ukraše-
na pečatnim motivima. Drška klinasta.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
š: 33 mm, d: 30 mm
Ulomak recipijenta glinene svjetiljke. Keramika
crvene boje pečenja, tvrde fakture. Premaz cr-
ven. Na ulomku sačuvano plastično rebro koje je
povezivalo dršku i stajaći prsten.
Klasifikacija: Anselmino-Pavolini X; Hayes II;
Provoost 9B; Pohl 1.
Neobjavljen.

v: 34 mm, š: 86 mm, d: 89 mm
pljen od tri ulomka. Keramika crvene boje peče-
nja, tvrde fakture. Premaz crven, dijelom saču-
van. Dno ravno, okruženo plitkim stajaćim pr-
stenom iz kojeg se prema stražnjem dijelu pruža
plastično rebro. Po sredini dna plitko su utisnute
dvije koncentrične kružnice promjera 19 mm.
Neobjavljen.
78

v: 20 mm, š: 46 mm, d: 85 mm
pljen od dva ulomka. Keramika crvene boje pe-
čenja, srednje tvrde fakture. Premaz crven, dije-
lom sačuvan. Dno ravno, okruženo plitkim staja-
ćim prstenom iz kojeg se prema stražnjem dije-
lu pruža plastično rebro. Po sredini dna plitko su
utisnute dvije koncentrične kružnice promjera
16 mm.
Neobjavljen.

ljaka“ 1990.
v: 18 mm, š: 46 mm, d: 35 mm
Ulomak dna i recipijenta glinene svjetiljke. Ke-
ramika crvene boje pečenja, tvrde fakture. Pre-
maz crven. Dno ravno, okruženo plitkim staja-
ćim prstenom. Po sredini dna plitko su utisnute
dvije koncentrične kružnice.
Neobjavljen.

v: 53 mm, v. r.: 37 mm, š: 75 mm, d: 92 mm
Premaz crven, mat. Ramena ravna, ukrašena pe-
čatnim ukrasima. Disk ovalan, konkavan, s dvi-
je rupe za ulijevanje ulja. Na disku reljefni pri-
kaz psa u trku. Kanal otvoren, ravan. Na nosu
otvor za stijenj. Drška stožasta, ukrašena žlije-
bom po hrptu. Dno ravno, utisnuto. Okruženo
žlijebom. Prostor između dna i drške ukrašen
motivom načinjenim od tri utisnuta žlijeba. Nos
odlomljen.
Klasifikacija: Provoost 8G.
Neobjavljena.
79

Ranokrscanske Glinene Svjetiljke U Arheo PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ranokrscanske Glinene Svjetiljke U Arheo PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

naslovna:Layout 1 25.1.

2009 18:38 Page 1

Arheološki muzej Zadar

Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum in Zadar

Katalozi i monografije 6 / Catalogues and Monographies 6

Lektor za hrvatski jezik /Proofreader for Croatian

Prijevod na engleski jezik / Translation into English

Računalna obrada i prijelom / Typesetting and Layout

Oblikovanje korica / Cover design

Ranokršćanske glinene svjetiljke u Arheološkom muzeju

Predgovor / Preface ...........................................................................................................................................................................5

U Arheološkom muzeju Zadar čuva se The Archaeological Museum in Zadar

1.1. Povijest muzeja 1.1. The History of the Museum

Posebnu pozornost Roman clay lamps. In two

1.3. Radovi o ranokršćanskim 1.3. Works about Early Christian lamps

2. Ranokršćanske glinene svjetiljke 2. Early Christian clay lamps

2.1. Terminologija 2.1. Terminology

srcolikim motivima i sl. the body of the lamp. The

27 Pohl, 1962, 224.

31 Pohl 1962, 225, 226.

2.3. Podrijetlo 2.3. Origins

3. Zbirka ranokršćanskih svjetiljki 3. The collection of Early Christian

3.2. Pregled po tipovima 3.2. Classification by type

3.2.1. Forma VIII (Hayes IA, IB, Provoost

45 Franchi, 1993, 123; Hayes, 1980, 63.

53 Anselmino-Pavolini, 1981, 192-195.

61 Pavolini, 1998, 123; Mackensen, 1993, 150, 151.

70 Leksikon 1990, 54; Graziani Abbiani, 1969, 175.

3.2.3. Svjetiljke izrađene po uzoru na 3.2.3. Lamps modelled on African form

78 Anselmino-Pavolini, 1981, 200.

95 Franchi, 1993, 117-123, 126.

99 Franchi, 1993, 108, 109.

105 Mertens, 1979, 39, T. XX. a, sl. 11. 1.

X. Pitanje je može li se to i u kolikoj mjeri Although it is occasionally difficult to

109 Jedin, 2001, 440-444; Migotti 1994, 65, 66.

T. I. Svjetiljke kat. 13, 15, 25.

T. II. Svjetiljke kat. 26, 27, 32.

T. III. Svjetiljke kat. 51, 52, 57.

T. IV. Svjetiljke kat. 58, 60, 61, 74.

T. V. Svjetiljke kat. 96, 103.

T. VI. Pečatni motivi na ramenima svjetiljki.

1. Inv. A11138; nalazište: Dračevac kod Zadra.

106Coscarella, 1983; Ennabli, 1976; Joly, 1974.

2. Inv. A11116; (stari inv. br. 82, 4016, 7181);

3. Inv. A11140; nalazište: Muline na otoku

4. Inv. A11147; nalazište: Zadar, Forum 1971.

5. Inv. A11156; nalazište: Zadar, kod „Zdravlja-

6. Inv. A11187; nalazište: Zadar, katedrala 1992.

7. Inv. A11157; nalazište: Zadar, kod „Zdravlja-

8. Inv. A11155; nalazište: Zadar, kod „Zdravlja-

9. Inv. A11129; nepoznato nalazište.

10. Inv. A11170; nalazište: Zadar, kod „Zdrav-

11. Inv. A11172; nalazište: Zadar, kod „Zdravlja-

12. Inv. A11216; nalazište: Zadar, Sv. Marija

13. Inv. A4697; nepoznato nalazište.

14. Inv. A11110 (Libro d’entrata 7500?); nepo-

15. Inv. A11112; nepoznato nalazište.

16. Inv. A2929; nalazište: Biljane Donje (prodao

17. Inv. A11115 (stari inv. br. 821, 4221, 7182);

18. Inv. A11119 (stari inv. br. 521, 7566); nalazi-

19. Inv. A11148; nepoznato nalazište.

20. Inv. A11171 nalazište: Zadar, kod „Zdravlja-

21. Inv. A11174; nepoznato nalazište.