Hidrauličko testiranje, metode

i primjena
Doc. dr. sc. Zoran Kovač
Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo
Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hidrogeologija I.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 1
 Sadržaj

• Pokusno crpljenje
• Izbor hidrogeološkog modela
• Određivanje hidrogeoloških parametara
vodonosnih slojeva
• Princip superpozicije
• Određivanje parametara zdenca
• Ograničeni vodonosni slojevi

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 2
 Ciljevi pokusnog crpljenja

Što
testiramo?

Vodonosni
Zdenac
sloj

Hidrogeološki
parametri Parametri
vodonosnog zdenca
sloja
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 3
 Odabir lokacije pokusnog crpljenja

• Hidrogeološki uvjeti se ne smiju mijenjati na malim

udaljenostima (reprezentativnost za što veći dio
promatranoga područja)
• Mjesto testiranja ne smije biti blizu željezničkih pruga,
autoputeva ili aerodroma
• Iscrpljena voda mora biti odvedena na način da se ne
može infiltrirati natrag u sloj
• Hidraulički gradijent mora biti mali
• Mjesto rada mora biti pristupačno

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 4
 Zdenac

• Zdenac je hidrotehnički uređaj pomoću kojeg se

crpi voda iz vodonosnoga sloja

Slika 1. Završeni i nezavršeni zdenac (Bačani, 2006)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 5
 Promjer zdenca

• Mora omogućiti nesmetanu ugradnju

cijevi, filtera i crpke potrebnog kapaciteta

• Malo utječe na izdašnost

– dvostruko povećanje promjera zdenca, uz iste
ostale uvjete, može povećati izdašnost za
otprilike 10%

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 6
 Dubina zdenca

• Na temelju dnevnika bušenja ili za vrijeme

bušenja

• Poželjno da dopire do podine

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 7
 Filter

• Filter = sito + šljunčani zasip

• Dužina filtra bitno utječe na izdašnost zdenca
• Zatvoreni i poluzatvoreni
– bar 70-80% debljine vodonosnika Omogućuje
ostvarenje od oko
90% maksimalne
• Otvoreni količine crpljenja
– Filter se ugrađuje u donju polovicu

Otpori izazvani
• Što filter mora osigurati? trenjem na otvorima
– male ulazne brzine (<3 cm/s) filtra su beznačajni
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 8
 Šljunčani zasip

• Omogućava lakši ulaz u vode u zdenac

– izvorni materijal se zamjenjuje umjetno graduiranim
grubljim materijalom

• Mora biti čist, sa zaobljenim, glatkim i jednoličnim

zrnima

• Debljina bi se trebala kretati od 7,6 cm do 20,3 cm

(Driscoll, 1987)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 9
 Izbor crpke

• Mora biti u mogućnosti raditi kontinuirano i

sa stalnim kapacitetom

• Pokusno crpljenje može trajati mjesecima

• Kapacitet crpke i crpna količina moraju biti

dovoljno jako kako bi se uočilo mjerljivo
sniženje u piezometrima
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 10
 Osvajanje zdenca

Postupak:
1. Prvo se crpi malim kapacitetom;
2. Kada se voda potpuno izbistri, povećava se crpna
količina i voda se ponovo zamuti;
3. Nastavlja se crpljenje dok se voda ponovo ne izbistri;
4. Postupak se ponavlja dok se ne postigne kapacitet
predviđen za testiranje.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 11
 Piezometar

• Bušotina koja služi za opažanje potencijala u

onom vodonosniku u kojem ima ugrađen filter
• Broj piezometara – bar tri
• Udaljenost piezometra od zdenca
– uglavnom od 10 do 100 m
– debeli i stratificirani vodonosnici od 100 do 250 m
– jedan izvan utjecaja crpljenja
• Osvajanje i čišćenje piezometra
– osvajanje traje dok se ne isperu sve sitnozrnate
čestice
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 12
 Čimbenici koji utječu na određivanje
udaljenosti piezometra od zdenca
• Tip vodonosnog sloja
– zatvoreni sloj (brži pad potencijala)
– otvoreni sloj (sporiji pad potencijala)
• Hidraulička vodljivost
– velika vodljivost (konus depresije širok i spljošten)
– mala vodljivost (konus depresije uzak i strm)
• Crpna količina
– velika crpna količina (veliki konus depresije)
– mala crpna količina (manji konus depresije)
• Završen ili nezavršen zdenac
– završeni (tok horizontalan)
– nezavršen (tok dodatno i vertikalan)
• Promjena litološkog sastava po dubini
– različita sniženja ako su filteri ugrađeni na različitim dubinama

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 13
 Dubina piezometra

• Piezometri dopiru do sredine filtra u zdencu

• Ako postoje leće slabopropusnog materijala,

filteri se ugrađaju iznad i ispod tih materijala

• Ukoliko zdenac ima filtere u više slojeva rade se

piezometarska gnijezda
Slika 2. Crpljenje na piezometru Pkb-5/1/3

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 14
 Promjer piezometra

• RPV se najpreciznije mjeri u piezometrima

malog promjera

• Ovisi o namjeni
– mjerenje RPV-e (promjer 5-6 cm)
– analiza kakvoće vode (promjer 10-12 cm)

Slika 3. Crpljenje na piezometru Čdp-8/2

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 15
 Kada počinje pokusno crpljenje

• Onda kada se ne očekuju veće promjene

potencijala

• Mjerenja se provode prije i poslije pokusnog

crpljenja

• Ukoliko su vodonosnici u vezi s površinskim

vodotokom, mjeri se i vodostaj

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 16
 Što se mjeri za vrijeme pokusnog
crpljenja?

• Sniženje vode u vremenu

• Crpna količina
– sa stalnim kapacitetom
– u koracima (promjenjivi kapacitet)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 17
 Mjerenje sniženja u vremenu

• Početak
Tablica 1. Vremenski intervala očitanja sniženja
– veliko sniženje (Driscoll, 1987; Bačani, 2006)
– gušća mjerenja Vrijeme proteklo od Vremenski interval (min)
početka crpljenja (min)
• S trajanjem
0 - 60 2
crpljenja razmak
između očitanja se 60 - 120 5
povećava
120 -240 10
• Mjeri se i povrat
nakon prestanka 240-360 30

crpljenja (85-90% 360-1440 60

ukupnog sniženja)
1440 do prestanka crpljenja 3 puta dnevno

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 18
 Do kada traje pokusno crpljenje?

• Dok se ne
uspostavi
stacionarno
stanje

• Ponekad nije
moguće
uspostaviti
stacionarno
stanje Slika 4. Dijagram „vrijeme-sniženje” (Bačani, 2006)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 19
 Izbor hidrogeološkog modela

• Zajedničke pretpostavke za sve grafoanalitičke

metode:
– vodonosni sloj je neograničenog prostiranja;
– vodonosni sloj je homogen, izotropan i jednake debljine na
području pod utjecajem crpljenja;
– prije početka crpljenja potenciometrijska ploha je približno
horizontalna;
– tok podzemne vode prema zdencu je radijalan u
horizontalnoj ravnini;
– količina crpljenja je stalna;
– zdenac je završen, tj. dopire do podine vodonosnog sloja.
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 20
 Određivanje hidrogeoloških parametara zatvorenog
vodonosnog sloja - Theisova metoda

C. V. Theis (1935):
s - sniženje (m)
r - udaljenost piezometra od zdenca (m) 2 s 1 s S  s
2  
S - uskladištenje (-)
T - transmisivnost (m2/dan) r rr Tt
t - vrijeme proteklo od početka crpljenja (dan)

za sljedeće početne i granične uvjete:

s (r)=0 za t=0 Prije početka crpljenja nema sniženja

s (t)=0 za r Na beskonačnoj udaljenosti je sniženje nula

  s Q
lim  r 
r 0   r 

2 T
za t>0 Količina crpljenja je konstantna

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 21
 Theisovo rješenje

Theisovo rješenje jednadžbe toka za zadane početne i granične

uvjete glasi:
Q  e u
s
4 T 
u u
du

r2S
u - argument funkcije zdenca (-)
4T t
s - sniženje u piezometru (m)
r - udaljenost piezometra od zdenca (m)
Q - količina crpljenja (m3/dan)
T - transmisivnost (m2/dan)
S - uskladištenje (-)
t - vrijeme proteklo od početka crpljenja (dan)
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 22
 Theisovo rješenje

e u u2 u3
u u du  0,5772  ln u  u  2  2!  3  3!    

…eksponencijalni integral ili funkcija zdenca koja se rješava

razvojem podintegralne funkcije u McLaurinov red. Uvrštavanjem
funkcije W(u) u početni izraz dobije se izraz za sniženje:

Q
s W u 
4 T

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 23
 Tablica 2. Vrijednosti funkcije W(u) za različite
vrijednosti argumenta u (Bačani, 2006)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 24
 varijabla
konstanta

r2S
u
4T t
varijabla

konstanta

Za neku odabranu udaljenost od zdenca (r) će krivulja

W(u) – 1/u prikazati razvoj sniženja u funkciji vremena (t).

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 25
 100

Tipska krivulja
10
W(u)

0.1

0.01
0.1 1 10 100 1000 10000 100000
1/u

Slika 5. Graf funkcije W(u) u odnosu na vrijednost 1/u

(Bačani, 2006)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 26
 r2S Q
• Theis (1940): u s W u 
4T t 4 T
 u određuje radijus konusa depresije
 radijus konusa depresije raste s porastom vremena
 za određeno vrijeme radijus je veći što je veća
vrijednost transmisivnosti, te manji što je veća vrijednost
uskladištenja
 sniženje u bilo kojoj točci u određenom trenutku je
proporcionalno crpnoj količini i obrnuto proporcionalno
transmisivnosti

Određuju se T i S na temelju izmjerenih sniženja u određenom

vremenu na jednoj ili više udaljenosti uz poznatu crpnu količinu.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 27
 Postupak izračuna parametara

1. Na paus-papir s dvostrukom logaritamskom podjelom nanosimo vrijeme (t)

na apscisu, a sniženje (s) na ordinatu;
2. Dobivenu krivulju vrijeme-sniženje postavimo preko tipske krivulje W(u) -
1/u i tražimo najbolje podudaranje tipske krivulje i s-t krivulje pazeći na
paralelnost koordinatnih osi;
3. Odaberemo točku podudaranja bilo gdje na oleati (ne mora biti na
krivulji!) i očitamo njene četiri koordinate: t i s sa krivulje mjerenih
podataka, te 1/u i W(u) sa tipske krivulje;
4. Očitane vrijednosti koordinata odabrane točke, te poznate vrijednosti za
crpnu količinu Q i udaljenost piezometra od zdenca r uvrštavamo u formule
za transmisivnost T i uskladištenje S:

Q 4Ttu
T W (u ); i S
4 s r2

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 28
 1
Sniženje s (m)

0,1

0,01
1 10 100 1000 10000
Vrijeme t (min)

Slika 6. Praćenje sniženja u vremenu (Theisova metoda)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 29
 Jacob-Cooperova metoda
Temeljeno na Theisovoj jednadžbi koju su modificirali Jacob (1940) te
Cooper & Jacob (1946) – nije potrebno korištenje tipskih krivulja

Eksponencijalni integral se rješava razvojem podintegralne funkcije u

McLaurinov red tj.:

Q  u2 u3 
s   0,5772  ln u  u   ......
4 T  2  2 ! 3  3! 

r2 S
u kojoj je u . Za velike vrijednosti t i male vrijednosti r veličine iza člana ln
4T t
u su zanemarivo male, tj. za u0,01 jednadžba poprima ovaj oblik:

Q  r2 s 
s  0,5772  ln 
4 T  4T t 
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 29
 Jacob-Cooperova metoda
Kako je 0,5772  ln 1,78 možemo dalje pisati :
Q  r2S 
s   ln 1,78  ln 
4 T  4T t 
Q  4T t 
s ln  2 

4 T  1,78r S 
2,3Q 2,25T t
s log 2
4 T r S
s - sniženje (m)
Q - količina crpljenja (m3/dan)
T - transmisivnost (m2/dan)
t - vrijeme proteklo od početka crpljenja (dan)
S - uskladištenje (-)
r - udaljenost piezometra od zdenca (m)
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 30
 0,7

0,6

0,5
Sniženje s (m)

0,4

0,3

0,2

0,1

0
1 10 100 1000 10000
Vrijeme t (min)

Slika 7. Praćenje sniženja u vremenu (Jacob-Cooperova metoda)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 32
 Jacob-Cooperova metoda
Postupak: vrijeme – sniženje

Ako se nacrtaju izmjerena sniženja s u linearnom mjerilu u odnosu na vrijeme t

u logaritamskom mjerilu podaci se mogu aproksimirati pravcem, koji se produži
do presjecišta s apscisom. Presjecište ima koordinate s=0, t=t0

2,25Tt2
Bilo kojem vremenu t1 odgovara 2,3Q r 2
S
s2  s1  log
siženje s1, a vremenu t2 sniženje 4T 2,25Tt1
s2. Ako se napravi razlika: r 2S

2,3Q t2
s2  s1  s  log
4T t1

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 31
 Jacob-Cooperova metoda

Za jedan logaritamski ciklus, npr. t2 =100, a t1=10, log t2/t1=1, pa vrijedi relacija:

2,3Q
s 
4T
∆s
2,3Q
T
4s
Slika 8. Dijagram „vrijeme-sniženje” u
T - transmisivnost (m2/dan) polulogaritamskom mjerilu (Bačani, 2006)
s – razlika sniženja za 1 logaritamski ciklus (m)
Q - količina crpljenja (m3/dan)
Rudarsko-geološko-naftni fakultet 32
 Jacob-Cooperova metoda

Uvrštavanjem koordinata presjecišta pravca s apscisom s=0, t=t0

u početnu jednadžbu dobit ćemo izraz za uskladištenje tj.:

2,3Q 2,25T t
0 log 2 0 S - uskladištenje (-)
4 T r S T - transmisivnost (m2/dan)
2,3Q t0 - vrijeme u kojem je sniženje s=0 (dan)
0
4 T r - udaljenost piezometra od zdenca (m)
2,25T t
log 2 0  0
r S
2,25T t0
2,25T t0
1 S
2
r S r2

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 33
Vježbe Što slijedi?

Interpretacija pokusnog
crpljenja (Theisova metoda
i Jacob-Cooperova
metoda)

Predavanja
Ostale metode za
interpretaciju
pokusnog crpljenja

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 36
 Pitanja?

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 37