Oats (1971) kaže da se termin radoholizam se pojavljuje u akademskoj literaturi prvo kao

zavisnost od posla i nekontrolisana želja za radom. Sam izaraz radoholizam se razvija iz termina
alkoholizam. Griffits(2011) upucuje da se termin radoholizam koristio naizmjenicno sa
zavisnost od posla i pretjerani rad. Definicije su se fokusirale na hronicnost obrasca ponašanja.
(Andreassen, Griffiths, Hetland, & Pallesen, 2012)

Radoholizam se sastoji od dvije komponente, bihevioralne i psiholoske. Bihevioralna

predstavlja broj sati provedeni radeći sedmicno. Psihološka predstavlja nemogucnost prestanka
sa poslom, kompulzivnu potrebu. (Schaufeli, Shimazu, & Taris, 2009) McMilan i saradnici
navode da postoje četri karakteristike radoholičara:

 Očigledna strast u obavljanju posla

 Više rzmisljaju o poslu
 I u socijalnim situacijama teže konverzaciji o poslu.
 Rade vise sati od drugih

(Griffiths,
2011/01/01)

Ova osobina je predstavljana i kao pozitivna i kao negativna u literaturi. Iz tih oprecnih shvatanja
doslo do diferencijacije. Razlikuju se dva termina radoholizam i radno zalaganje. Radoholizam
predstavlja negativnu osobinu, o kojoj je vec bilo riječi, ali radno zalaganje predstavlja pozitivnu
osobinu. Pa tako, autori (Schaufeli, González-Romá, Salanova, & Bakker, 2002)kazu da je to
pozitivna osobina, kojoj je svojstvena zivost, predanost. U sustini, ovakav način predanosti radu
ostavlja pozitivne posljedice na osobu i na život osobe, sto nije sulucaj kod radoholizma.

U studiji (Beek, Hu, Schaufeli, Taris, & Schreurs, 2011) koju su vrsili na uzorku doktroa i
medicinski sestara, pokazuju da postiji pozitivna povezanost izmedju ektrizicne motivacije i
radoholizma. Nalazi pokazuju kod radoholičari stupaju u svoj obrazac ponašanja zbog untrašnjih
kompulzija, radije nego zbog spoljašnjih pritisaka. Uspjesnost u obavljenom poslu je za njih
nagrada sama po sebi.

Mnoga istrazivanju sugerisu da radoholičari imaju losije zdravlje. Medjutim, u studiji

(McMillan and O'Driscoll 2004) dolazi do opovgravalja takve teze. Oni zakljucuju da na ovo
utice i velika zarada, koju radoholicari uzivaju. Te se zbog toga zdravije hrane, fizicki su aktivni
i imaju bolji zdravstveni program.

U istraživanju izmedju dimenzija ličnosti i radoholizma (Burke i saradnici. 2006) poronadjenu

odredjeni korelati. Treba napomenuti da su oni radoholizam podjelili na tri komponente,
koristeci se prije toga radom (Spenca i Robinsa1992), a to su poslovni angažman, potreba da radi
i uživanje u poslu. Muškarci ostvaruju vise na poslovnom angažmanu od žena. Ispitanici sa
većim skorom na ekstraverziji i genralizovanoj samoefikasnosti pokazuju veće učešće u poslu.
Potreba da rade visoko korelira sa neuroticizmom,otvorenost ka iskustvu, savjesnosti. Sto se tice
uživanje u poslu ona korelira sa ekstraverzijom i samoekfasnosti.

Utvrđeno je da postoji korelacija između porodicnog konflikta i radoholizma, kao i proces koji se
odvija u vezi sa ovim konfliktom. Kompulzivna tendencija, koja jeste karakteristika
radoholizma, određuje da oni više vremena provode na radnom mijestu. Ova tendencija utice da
privatni život bude zapostavljen u korist poslovnog. Posljedica ovog ponašanja je redukcija
emotivnih odnosa sa partnerima. Ovo se odvija zbog toga sto se dragocjeni resursi, kao sto su
emocije, vrijeme, energija i pažnja usmjeravaju na posao i poslovne zadatke. Kako su resursi
limitirani, a usmjereni na jednu ulogu, odnosno neravnomjerno rasporedjeni dolazi do
zapostavljanja i samim tim slabljenjem porodicnih veza i rasta stresa, (Bakker et al. 2009)

Fenomen je zastupljeniji u muškoj populaciji, a razlike medju muskarcima su prisutne odnosu

na bračni status. Žene, iako manje zastupljene, posjeduju razliku u odnosu na bračni status
takodje. Udate žene rade manji broj sati sedmično, dok muskarci u braku ostvaruju veći broj sati
sedmično. Osobina je vise zastupljena kod profesionalaca i menađera i takođe zastupljenija je u
privatnom sektoru u odnosu na državni. (Harpaz et al.2003)
Publication bibliography

Bakker, Arnold B.; Demerouti, Evangelia; Burke, Ronald (2009): Workaholism and relationship
quality: a spillover-crossover perspective. In Journal of occupational health psychology 14 (1),
pp. 23–33. DOI: 10.1037/a0013290.
Harpaz, Itzhak & Snir, Raphael. (2003). Workaholism: Its Definition and Nature. Human
Relations. 56. 291-319. 10.1177/0018726703056003613.
Publication bibliography

Bakker, Arnold B.; Demerouti, Evangelia; Burke, Ronald (2009): Workaholism and relationship
quality: a spillover-crossover perspective. In Journal of occupational health psychology 14 (1),
pp. 23–33. DOI: 10.1037/a0013290.
Publication bibliography

Bakker, Arnold B.; Demerouti, Evangelia; Burke, Ronald (2009): Workaholism and relationship
quality: a spillover-crossover perspective. In Journal of occupational health psychology 14 (1),
pp. 23–33. DOI: 10.1037/a0013290.
Publication bibliography

Burke, Ronald J.; Matthiesen, Stig Berge; Pallesen, Stale (2006): Personality correlates of
workaholism. In Personality and Individual Differences 40 (6), pp. 1223–1233. DOI:
10.1016/j.paid.2005.10.017.

Publication bibliography

McMillan, Lynley H.W.; O'Driscoll, Michael P. (2004): Workaholism and health. In Journal of
OrgChange Mgmt 17

Bibliography
Andreassen, C. S., Griffiths, M. D., Hetland, J., & Pallesen, S. (2012). Development of a work
addiction scale. Scandinavian Journal of Psychology 53, 265–272.
Beek, I. v., Hu, Q., Schaufeli, W. B., Taris, T. W., & Schreurs, B. H. (2011). For Fun, Love, or
Money: What Drives Workaholic, Engaged, and Burned‐Out Employees at Work?
Griffiths, M. (2011/01/01). Workaholism: A 21st century addiction. The Psychologist.
McMillan, H. W., & Lynley & O'Driscoll, M. (2006). Exploring new frontiers to generate an
integrated definition of workaholism. Research Companion To Working Time And Work
Addiction.
Schaufeli, W. B., González-Romá, V., Salanova, M., & Bakker, A. B. (2002). The Measurement
of Engagement and Burnout: A Two Sample Confirmatory Factor Analytic Approach.
Journal of Happiness Studies .
Schaufeli, W. B., Shimazu, A., & Taris, T. W. (2009). Being Driven to Work Excessively Hard:
The Evaluation of a Two-Factor Measure of Workaholism in The Netherlands and Japan.
Cross-Cultural. Sage journal.