UNIVERZITET U TUZLI

EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
SMJER: POREMEĆAJI U PONAŠANJU

SEMINARSKI RAD

Primjena crteža ljudske figure u identifikaciji osoba sa rizičnim ponašanjima

Profesor: dr.sc. Senad Mehmedinović Studenti:

Ajla Karadžić
Jasmin Babović

Tuzla, april, 2019.

Sadržaj

1.Uvod ........................................................................................................................5
2.Dječiji crteži ljudske figure .....................................................................................7
3.Mahover tehnika .....................................................................................................9
3.1. Determinante crteža.......................................................................................10
3.2. Dijagnostički elementi ...................................................................................10
3.2.1. Primjeri .......................................................................................................13
Sažetak:

U samom uvodu seminarskog rada smo predstavili kako je prvenstveno nastao

crtež ljudske figure, zatim njegov razvoj kroz historiju. Potom smo dodatno
objasnili kako se primjenjivao i kako se primjenjuje crtež ljudske figure. U prvom
dijelu seminarskog rada, predstavili smo dječiji crtež ljudske figure, zatim način na
koji djeca crtaju i šta taj crtež u stvari predstavlja. Glavni dio čini Mahover
tehnika u kojoj smo objasnili tehike i značenje samog crteža, tačnije ljudske figure
i detalja koji se nalaze na crtežu, potom šta ti detalji ili dijelovi znače. Objasnili
smo i determinante crteža ljudske figure, odnosno, kako je ličnost u vezi sa
crtežom te dijagnostičke elemente sa primjerima crteža ljudske figure i
dijagnozama.
Summary

At the beginning of our work we presented how was human figure drawing made,
then his development thru the history. Then we explained how the human figure
drawing was used and how it was applicated. Using human figure drawing by kids,
we can see the way and the meaning of their drawings. After that, we explaind
determinants of human figure drawing, diagnostic elements and the examples with
diagnosis.
1.Uvod

Crteži ljudske figure (HFD) su korišteni za opisivanje i predviđanje psihološke

funkcije već više od 100 godina. Oni su među najpopularnijim uređajima za
procjenu u okviru psiholoških testnih baterija i njihova pouzdanost i valjanost su
opsežno istraženi. Ovaj rad razmatra studije zasnovane na podacima na crtežima
figura i zaključuje da postoji malo podrške za njihovu validnost ili za njihovu
upotrebu kao uređaja za procjenu ličnosti, ponašanja, emocija ili intelektualnog
funkcionisanja. Jednostavnost administriranja i anegdotski izveštaji o prediktivnoj
tačnosti prikazani su kao objašnjenja za nastavak korišćenja crteža ljudske figure.
Postojeće validne mjere ponašanja i kognitivnog funkcionisanja čine crtež ljudske
figure suvišne. Crtež ljudske figure čini 289 jedinica i pet sindroma, svaka od tih
relevantnih jedinica ima svoju odrednicu ili znak i tome pridodato psihološko
značenje.
2.Dječiji crteži ljudske figure

Dječji crteži zaokupili su zanimanje znanstvenika krajem 19. stoljeća. Prateći

razvojnu progresiju dječjih crteža, rani su istraživači otkrili da dječji crteži postaju
sve detaljniji i realniji kako rastu. Na primjer, kad djeca počnu crtati ljudsku figuru
u dobi od oko 4 godine, obično počinju crtati sliku "punoglavca". To znači da
predstavljaju i glavu i trup kao jednu jedinicu i često predstavljaju i ruke i noge.
kao jedan par redaka. Dok djeca završe predškolu, počinju razlikovati različite
dijelove tijela i provjeravati ih na ispravnim mjestima. Između 7 i 11 godina, djeca
počinju obraćati više pozornosti na pojedinosti crtanja kao što su odjeća, pribor i
frizure, tipično stvarajući realistične crteže ljudskog lika- crteža ljudske figure
prema vremenu od 10 do 12 godina. Iako dječiji crteži postaju sve realniji dok
postaju stariji, brzina kojom razvijaju sposobnost stvaranja realističnih crteža
varira od djeteta do djeteta. Neki istraživači tvrde da količina realnih detalja
uključenih u crtež djeteta odražava djetetov konceptualni razvoj, te stoga dječji
crteži mogu pružiti ocjenu njihovih spoznajnih sposobnosti. Rani istraživači koji su
tu ideju koristili kao dječji školski rad ili učiteljski radovi kao mjeru kognitivnih
sposobnosti, pronašli su pozitivne korelacije između tih mjera i dječjih crteža na
Draw-A-Man (nacrtaj čovjeka) testu (DAMT). U DAMT-u, djeca u dobi od 4 do
10 godina pokušala su nacrtati jednu sliku čovjeka. Dječji crteži ljudskih figura su
opisani na temelju broja detalja na crtežu i točnosti postavljanja svakog dijela
tijela. DAMT omogućuje da bude surogat mjera dječje inteligencije, a ne samo
mjera estetskog ili manualnog umijeća. Novi test bio je poznat kao Goodenough-
Harrisov test crtanja (GHDT). GHDT je dizajniran za procjenu i djece i
adolescenata do 15 godina starosti. U GHDT-u, od djece se traži da stave slike:
jedan od muškarca, jedan od žene i jedan za sebe.
Nedavno je razvijen novi test crteža koji omogućuje ocjenjivanje odraslih, kao i
djece i adolescenata. Ovaj novi test, testiranje intelektualne sposobnosti za-Nacrtaj
čovjeka (Draw-a-man) za djecu, adolescente i odrasle, može se koristiti s ljudima u
dobi od 4 do 90 godina; dakle, prvi crtež ljudske figure kao test koji se također
može koristiti s odraslima. Postoje 23 kriterija za bodovanje; IQ uključujući glavu,
kosu, oči, trepavice, obrve, nos, usta, bradu, uši, vrat, ramena, ruke, laktove, ruke,
torzo, struk, kukove, noge, koljena, gležnjeve , stopala, odjeća i pribor. Svaka
značajka dobiva bodove od 0 do 4, s maksimalnim mogućim rezultatima koji se
mogu razlikovati. Stalni razvoj ažuriranih oblika crteža ljudske figure testova
ukazuje na njihovu popularnost u profesionalnim uvjetima. Doista, HFD testovi su
se dosljedno svrstali među najpopularnije alate za procjenu koje su koristili
kliničari i psiholozi u proteklih 50 godina.
3.Mahover tehnika

Mahover tehnika (MT) je postupak koji iziskuje vrlo malo vremena, koji nailazi na
odaziv kod ispitanika i koji ne predstavlja nikakvo opterećenje za ispitivača. Javio
se u vrijeme kada su dinamičko-psihološke interpretacije bile izuzetno
favorizovane u kliničkom radu. Specifičnost (MT) je personološka provokativnost
samog crteža. (MT) se nudi kao projektivna tehnika sa dubokim zahvatom u
ličnost. Crtež ljudske figure ima primarnu izražajnu vrijednost. Pod primarnim se
podrazumijeva nezavisnost, izražajnosti od određene teorije ličnosti i određenog
metodološkog sistema ocenjivanja, analize i klasifikacije. Crtež ljudske figure
(CLJF) ne prikazuje realni svijet, pa ni umjetnikov doživljaj čovjeka, već crtačev
doživljaj sebe. Crtež u okviru MT definisan je kao subjektivna slika subjektivnog
svijeta. Osnovna ideja Mahoverove – crtež, nosi izvjesna obilježja – specifičnosti i
greške koje korespondiraju sa psihodinamičkim fenomenima. Svaki crtež ljudske
figure u prvoj fazi procjene prolazi kroz detaljno inventarisanje. Tako utvrđujemo
ŠTA je sve prikazano, koji su se sadržaji izdiferencirali i grafomotornom radnjom
uklopili u ispitanikovu zamisao deteta, muškarca ili žene. Mahoverova je ponudila
slijedeće kriterijume za prepoznavanje ometenosti i grešaka:

*izostavljanje

*unakažavanje

*brisanje i popravljanje

*sjenčenje i mrljanje

*prozirnost.
3.1. Determinante crteža

Kako je ličnost u vezi sa crtežom?

Crtež ljudske figure koji ispitanik daje kao svoj odgovor na zadatak predstavlja
odraz “integralne situacije ličnosti”. Crtež je vezan za opšti doživljaj sebe ili Ja.

Izrada Crteža ljudske figure uslovljena je i predstavom sopstvenog tijela i

doživljajima našeg tijela. Crtež ljudske figure je svojstveni odraz ispitanikovog ja,
koncepta identiteta i doživljaja tijela.

Karakteristika crteža je aktuelnost : Ispitanik prikazuje šta i kako doživljava u

određenom vremenu i u određenoj relaciji. Baš zbog toga crtež koji daje ispitanik
nije uvijek isti.

Nerazriješeni konflikti razvoja kao i mehanizmi odbrane vezani za takve konflikte

ostavljaju specifičan trag na doživljajima tjelesnosti i u funkcijama organizma.

Razlika između izgleda figure i crtaća – pojava potiskivanja i indirektnog

“probijanja” neprihvaćenih težnji.

3.2. Dijagnostički elementi

Shema tela je svojevrsna memorija tjelesnih iskustava kroz koje ličnost prolazi u
fazi psihoseksualnog sazrijevanja, u skladu sa opštim zakonitostima. Bitno je da se
crtež shvati kao izraz, a ne kao slika, odraz latentnih formacija. Takođe je značajan
i jezik kojim se odvija komunikacija između latentnih dinamičkih formacija i
svijesti crtača. Crtež ljudske figure Mahoverova je dovela u vezu sa
psihoanalitičkom teorijom ličnosti i tjelensne sheme . Mahoverova pretpostavlja
da ispitanik crtajući saopštava nesvjesni doživljaj sopstvene ličnosti u svijetu.
Praktične, realne osobe ispoljavaju tendenciju uočavanja velikih detalja.
Introvertne osobe ispoljavaju osjetljivost za detalje, sposobnost uočavanja manjih
razlika i interesovanje za minijature. Uočavanje skrivenih veza, odlikuje osobe sa
paranojom.

GLAVA je prvi element koji podleže analizi. Tu se izražavaju intelektualne

aspiracije, stavovi, racionalna kontrola i koncept Ja. Konačni sud o značenju
određenih elemenata ne možemo donositi bez drugih saznanja o ličnosti, jer jedan
fenomen možemo tumačiti na različite načine.

Npr. glava koja je proporcionalno velika u odnosu na tijelo može se tumačiti kao:

-izraz visokih intelektualnih aspiracija crtača

-nastojanje da se suzbiju putene želje

-ruminacije

-tegobe vezane za glavu.

-djeca i zavisne ličnosti

OČI odaju postavljenost ličnosti prema okolini. Oči koje su širom otvorene, sa
izrazom budnog praćenja, motrenja, ukazuju na ranjivost, opreznost, povredljivost
ili paranoičnost. Naprotiv, osobe koje se zatvaraju, izoluju od svijeta i izbjegavaju
kontakte, crtaju figure sa zatvorenim, nedovršenim očima ili crtaju oči bez zjenica.
Ako su oči neobično detaljisane, sa tendencijom da izgledaju lijepo, izražava se
potreba da se bude uočen, da se skrene pažnja na sebe.
UŠI koje su naglašene dovode se u vezu sa pojačanom osjetljivošću crtača prema
govorkanju, glasovima, tračevima (paranoidni, halucinanti).

NOS je tipičan primjer seksualnog simbolizma. Greške i nepravilnosti u crtanju

nosa, ako je crtač muškarac, u vezi su sa osećanjem seksualne neadekvatnosti. Nos
malih dimenzija (kao dvije tačke) može izražavati infantilnu seksualnost. Oštećeni
nosevi mogu biti predstavljeni kao izraz osjećaja krivice vezanih za manipulaciju
polnog organa.

USTA su još jedan bitan detalj vezan za seksualnu tematiku. Naglašena usta
javljaju se kod dece, alkoholičara, regresivnih stanja kao i kod depresivnih osoba.
Generalno naglašavanje usta stoji u vezi sa konfliktima oralnog karaktera.
Potenciranje veličine i otvora usta ukazuje na oralno receptivne potrebe, zavisnost i
pasivnost. Stisnuta usta ili nacrtani zubi izražavaju oralnu agresivnost, svadljivost,
verbalnu destruktivnost ili sklonost psovanju. Tanka linija umjesto usta može
značiti da je ispitanik izabrao ćutanje kao rešenje konflikta.

RUKE I ŠAKE imaju funkciju realizatora potreba ličnosti u odnosu na druge

osobe. Kada su prikazane kao nemoćne, obješene uz tijelo, interpretira se da se
ličnost osjeća bespomoćno, obeshrabreno i poraženo. Isturene ruke, sa naglašenom
krutošću mogu postavljati aktivnu postavljenost: revolt ili prijetnju. Manje
ukrućene ruke u istom položaju izražavaju aktivnu težnju da se privuče pažnja i
ličnost nametne svojom vrednošću. Posebnu dijagnostičku vrednost imaju ruke
koje su izostavljene, koje može biti evidentno ili zamaskirano. Ovaj fenomen
dovodi se u vezu da konfliktima koji nastaju u procesu realizacije potreba ličnosti.
Kada su prisutna senčenja, kvarenja, unakažavanje, veća je verovatnoća te
interpretacije.
3.2.1. Primjeri

DG: Neuroza: B.S. službenica; viša škola, udata, troje dece. Anksiozno-depresivna
simptomatologija sa glavoboljama, strahom od autoriteta, teškoćama u kontaktu sa
prepostavljenima. IQ=113
M/F, drugonacrtana
DG: paranoja, druga hospitalizacija, sumanute ideje; mesijanstva i pronalazaštva -
želi da patentira ideju kako da se zaustavi rat i Srbija ekonomski "procveta", traži
prijem kod ministra za nauku i predsednika Vlade. VKV radnik, bez posla.
Razveden. ILJ=98

M/F, prvonacrtana
Ž/F , drugonacrtana
M.Š., treća hospitalizacija, "šunjajuća" bolest, nema društvo, nikada nije ostvarivao
emotivno bliske odnose sa sredinom, nije imao devojku, prijatelje. SSS-tehničar,
radi kao čistač, neoženjen, u porodici sestra duševni bolednik-shizofrenija.

ILJ=86, klinička slika DG:shizofrenija simpleks

M/F, prvonacrtana
Ž/F , drugonacrtana
4. Zaključak

Tema ovog seminarskog rada bila je primjena crteža ljudske figure u identifikaciji
osoba sa rizičnim ponašanjima. Opisali smo crtež ljudske figure kada je nastao I
zašto je bio korišten, takodjer, dotakli smo se I dječijih crteža ljudske figure u
kojima smo predstavili testove koji se koriste ali I dobni prikaz crteža ljudske
figure kod djece (dob od 4 do 15.god.). Razradili smo I Mahoverovu tehniku crteža
ljudske figure, u kojoj smo objasnili kako je ličnost u vezi sa crtežom, zatim
karakteristike crteža I razlike između figure I osobe koja crta. Obuhvatili smo I
dijagnostičke elemente gdje smo pojasnili značenja glave, nosa, uha, očiju, usta,
ruku I šaka. Na kraju, iskoristili smo nekoliko primjera sa dijagnozama I time
završili obrađivanje ove teme za naš seminarski rad.
5. Literatura

1. Motta, R., Little, S., Tobin, M., The Use and Abuse of Human Figure Drawing,
Hofstra & Northen Illinois University.

2. Petar Kostić i Marija Divac , PRAKTIKUM MAHOVER TESTA - CRTEŽ

LJUDSKE FIGURE, Beograd, 1999