Odd Arne Westad

GLOBALNI HLADNI RAT

Velike sile i Treći svijet

Globalni hladni rat.indb 1 3/17/09 9:02:26 AM

 Copyright © hrvatskog izdanja 2009.,
Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb
Sva prava pridržana

Nakladnik
Golden marketing-Tehnička knjiga
Jurišićeva 10, Zagreb

Za nakladnika
Ana Rešetar

Urednik
Ilija Ranić

Recenzenti
prof. dr. sc. Siniša Tatalović
prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina

Na naslovnici
Guantanamo, američka vojno-pomorska baza na Kubi

Naslov izvornika
Odd Arne Westad
The Global Cold War
Third World Interventions and the Making of Our Times
Cambridge University Press, 2007
© Odd Arne Westad, 2007

ISBN 978-953-212-361-6

Globalni hladni rat.indb 2 3/17/09 9:02:26 AM

 Odd Arne Westad

GLOBALNI
HLADNI RAT
Velike sile i Treći svijet

Preveo s engleskoga
Zoran Bošnjak

Stručna redakcija i pogovor

Tvrtko Jakovina

Golden marketing-Tehnička knjiga

Zagreb, 2009.

Globalni hladni rat.indb 3 3/17/09 9:02:26 AM

 Za
Ruth First
i
Sayeda Ali Majrooha

Globalni hladni rat.indb 4 3/17/09 9:02:26 AM

 SADRŽAJ

Zahvale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Kratice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Prvo poglavlje
Carstvo slobode: Američka ideologija i strane intervencije . . . . . . . . . . . 21
Drugo poglavlje
Carstvo pravde: Sovjetska ideologija i intervencije u inozemstvu . . . . . . 55
Treće poglavlje
Revolucionari: Antikolonijalna politika i prijelazi . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
Četvrto poglavlje
Stvaranje Trećega svijeta: Sjedinjene se Države suprotstavljaju revoluciji 129
Peto poglavlje
Izazovi Kube i Vijetnama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Šesto poglavlje
Kriza dekolonizacije: Južna Afrika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
Sedmo poglavlje
Izgledi za socijalizam: Etiopija i rog Afrike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
Osmo poglavlje
Islamistički prkos: Iran i Afganistan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325
Deveto poglavlje
Osamdesete godine prošlog stoljeća: Reaganova ofenziva . . . . . . . . . . . . 373
Deseto poglavlje
Gorbačovljevo povlačenje i kraj hladnog rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411
Zaključak: Revolucije, intervencije i slom velesile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445
Popis ilustracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 457
Popis zemljovida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 458
Treći svijet i hladni rat: Pouke za Hrvatsku i svijet
(prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 459
Kazalo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 465
Bilješka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 477

Globalni hladni rat.indb 5 3/17/09 9:02:26 AM

Globalni hladni rat.indb 6 3/17/09 9:02:27 AM
 ZAHVALE

Knjiga što smjera objediniti više od pedeset godina povijesti međunarodnih

odnosa na pet kontinenata, dok nastaje, usput nedvojbeno ostavlja poveću ko-
ličinu dugova, intelektualnih ali i još kojekakvih. Prije svega, osjećam se duž-
nim brojnim znanstvenicima i stručnjacima koji su obrađivali različite aspekte
hladnog rata u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, a na čija djela sam se oslanjao
pišući ovu knjigu. Ti su autori stvorili veliki opus na brojnim područjima razli-
čitih istraživanja – od povijesti do sociologije i socijalne antropologije. Svako od
tih područja na svoj je način fascinantno, a ovu sam knjigu pisao s nakanom da
pomognem i pridonesem daljnjem povezivanju takvih radova.
Osjećam dug i prema polaznicima mog završnog seminara na London School
of Economics (LSE) tijekom protekle četiri godine, posebice Aliti Byrd, Jeffreyju
Byrneu, Janu Corneliusu, Tanyi Harmer, Juliji Huber, Alexu Martinosu, Ale-
ssandri Migliaccio, Davidu Milneu, Claudiji Milne, Simu Chi-yinu, Candace
Sobers, Amalu Tarhuniju, Davidu Walshu, Valdisu Wishu, Louise Woodroofe
i Cynthiji Wu. Oni i skupine njihovih kolega otvorili su brojne dobre rasprave
i u njima sudjelovali i stvarali dobro raspoloženje dok su pomagali u uobličiva-
nju ove knjige.
Poseban dug osjećam prema znanstvenicima koji su, dok je rukopis nastajao,
pristali pročitati njegove dijelove ili, kasnije, cijeli rukopis. Melvyn Leffler, moj
suurednik na projektu Povijest hladnog rata na kojemu radimo u sklopu Sveuči-
lišta Cambridge, prekrasan je kritičar i velik prijatelj. Njegovo iščitavanje na ra-
zličite je načine uvelike utjecalo na rukopis (premda držim da se i nadalje spo-
rimo kad je riječ o argumentu na kojemu se knjiga temelji). Moji kolege s LSE
McGregor Knoxa, Piers Ludlow, Nigel Ashton i Steven Casey dali su važan do-
prinos. Tijekom boravka na Sveučilištu New York u proljeće 2002., Marily Yo-
ung pročitala je prvo poglavlje i dala napomene. Na University of California u
Santa Barbari Tsuyoshi Hasegawa i Fred Logevall (sada na Sveučilištu Cornell)
pomogli su mi u proljeće 2003. u organizaciji seminara na kojemu su rasprav-
ljene glavne postavke i zaključci što ih iznosim u knjizi, a Campbell Craig to je
isto učinio na University of Canterbury na Novom Zelandu. Na Pekinškom sve-
učilištu u proljeće 2004. Niu Jun i njegovi kolege poboljšali su dijelove knjige,

Globalni hladni rat.indb 7 3/17/09 9:02:27 AM

 Globalni hladni rat

a u Moskvi Aleksandar Čubarijan i njegovi suradnici na Institutu za opću po-

vijest pri Ruskoj akademiji znanosti tijekom brojnih istraživačkih putovanja po-
mogli su mi na toliko načina da ih sve ne mogu niti pobrojiti. Kad se prima-
knem svom domu, odnosno Cambridgeu, tijekom brojnih seminara i rasprava
učestale savjete davali su mi David Reynolds, Jonathan Haslam i Christopher
Andrew. Na Oxfordu 2001. mnogo sam naučio predavajući na jednom semi-
naru na Koledžu All Souls na kojemu je u to doba kao tzv. Eastman Professor na
Balliolu držao John Lewis.
Dok se dio ovog rada koristi već objavljenim djelima ili lako dostupnim zbir-
kama dokumenata kao izvorima, kako bih zaokružio sliku morao sam se bavi-
ti i upuštati u primarna istraživanja po arhivima u različitim dijelovima svijeta.
Kad je riječ o Moskvi, zahvalnost dugujem direktoru Vanjskopolitičkog arhiva
Ruske Federacije Aleksadru Čurulinu i njegovim prethodnicima; zatim direk-
toru Ruskoga državnog arhiva socio-političke povijesti Kirilu Andersonu; di-
rektorici Ruskoga državnog arhiva suvremene povijesti Nataliji Tomilinoj, kao
i Arhivu Predsjednika Ruske Federacije. U Pekingu mi je Zhang Sulin bio od
pomoći i više nego što mu je dužnost nalagala. U Beogradu osoblje Saveznog
arhiva Srbije i Crne Gore – a posebice zamjenik direktora Miladin Milošević –
omogućili su mi uvid u dotad nekorištene izvore. U Pretoriji Niels Mueller iz
arhiva Ministarstva vanjskih poslova pomogao mi je da lako dođem do doku-
menata i snalazim se među južnoafričkim arhivima. U Berlinu je osoblje Save-
znog arhiva Odjela za stranke i masovne organizacije Njemačke Demokratske
Republike bilo iznimno susretljivo, a u Rimu Arhiv Instituta Gramsci pokazao
se – ponajviše naporima i trudom arhivara Instituta – kao pravi zlatni rudnik
za povjesničara međunarodnih odnosa.
Ovu studiju bilo bi nemoguće završiti bez pomoći Međunarodnog projekta
pisanja povijesti hladnog rata (CWIHP – Cold War International History Pro-
ject) i Arhiva nacionalne sigurnosti (National Security Archive) – te dvije izni-
mne ustanove u Washingtonu u kojima potraga za globalnom otvorenošću i
dostupnošću arhiva ide ruku pod ruku s globalnom znanstvenom suradnjom.
Doista sam zahvalan bivšim direktorima CWIHP-a Jamesu Hershbergu i Davi-
du Wolffu, kao i sadašnjemu direktoru projekta Christianu Ostermannu. U Ar-
hivu nacionalne sigurnosti od goleme su mi pomoći bili direktor Thomas Baln-
ton te Malcolm Byrne, William Burr, Svetlana Savranskaya i Vladislav Zubok
(koji je u međuvremenu prešao na Temple University).
I kao i uvijek, sve što činim vrijedno je zbog Ingunn, Andersa i Jenny. Opro-
stit će mi što ovu knjigu nisam posvetio njima, već u posveti spominjem dvoje
mojih prijatelja koji su poginuli tijekom hladnog rata: Ruth First, južnoafričku
komunisticu koju su agenti režima apartheida ubili u glavnom gradu Mozambi-
ka Maputu 1982. godine, te Sayeda Ali Majroohu, afganistanskog muslimana
i demokrata kojeg su islamisti ubili u Peshawaru 1988. godine. Bis vivit qui be-
ne vivit.

Globalni hladni rat.indb 8 3/17/09 9:02:27 AM

 KRATICE

AIOC Anglo-iranska naftna kompanija

(Anglo-Iranian Oil Company)
ANC Afrički nacionalni kongres, Južna Afrika
(African National Congress)
ARAMCO Arapsko-američka naftna kompanija
(Arabian-American Oil Company)
ASEAN Organizacija zemalja jugoistočne Azije
(Association of South East Asian Nations)
BOSS Ured državne sigurnosti, Južna Afrika
(Bureau of State Security)
CK (CC) Centralni komitet
(Central Committee)
KKP (CCP) Kineska komunistička partija
(Chinese Communist Party)
CIA Središnja obavještajna služba, SAD
(Central Intelligence Agency)
Kominterna Komunistička internacionala
CCP (m-l) Komunistička partija Filipina (marksisti-lenjinisti)
(Communist Party of Philippines – Marxist-Leninist)
KPSS Komunistička partija Sovjetskog Saveza
CWIHP Međunarodni projekt pisanja povijesti hladnog rata
(Cold War International History project)
DCI direktor CIA-e, SAD
(Director Central Intelligence)
DPK Demokratska stranka Kurdistana
(Democratic Party Kurdistan)
DNRK Demokratska Narodna Republika Koreja (sjeverna)
ELF Eritrejska oslobodilačka fronta
(Eritrean Liberation Front)
EPLF Eritrejska narodna oslobodilačka fronta
(Eritrean People’s Liberation Front)

Globalni hladni rat.indb 9 3/17/09 9:02:27 AM

 Globalni hladni rat

EPRP Etiopska narodna revolucionarna stranka

(Ethiopian People’s Revolutionary Party)
FAPLA Oružane narodne snaga za oslobođenja Angole
(Forças Armadas Popular para Libertação de Angola)
FLN Fronta nacionalnog oslobođenja, Alžir
(Front de Libération Nationale)
FMLN Fronta nacionalnog oslobođenja Farabundo Martí, El Salvador
(Frente Farabundo Martí para Liberación Nacional)
FNLA Nacionalna fronta oslobođenja Angole
(Frente Nacional de Libertação de Angola)
FRELIMO Mozambička oslobodilačka fronta
(Frente de Libertação de Moçambique)
FRETILIN Revolucionarna fronta neovisnoga Istočnog Timora
(Frente Revolucionária de Timor Leste Independente)
FSLN Sandinistička fronta nacionalnog oslobođenja, Nikaragva
(Frente Sandinista de Liberación Nacional)
NJDR Njemačka Demokratska Republika (Istočna Njemačka)
GRU Glavna obavještajna uprava Generalštaba, SSSR
(Glavnoje razvedivatelnoje upravljenije)
IBIRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj
(International Bank for Reconstruction and Development)
ICP Iračka komunistička partija
MMF Međunarodni monetarni fond
(International Monetary Fund)
ISI Pakistanska obavještajna služba
(Inter-Services Intelligence)
KGB Komitet državne sigurnosti, SSSR
(Komitet gosudarstvenoj bezopasnosti)
KhAD Državna (izvještajna) sigurnosna služba, Afganistan
(Khadimat-e atal’at-e dowlati)
MCP Malajska komunistička partija
MFA Pokret oružanih snaga, Portugal
(Movimento das Forças Armadas)
MIT Massachusettski institut za tehnologiju
(Massachusetts Institute of Technology)
MNC Kongoanski nacionalni pokret
(Mouvement National Congolais)
MO Međunarodni odjel CK KPSS-a, SSSR
MPLA Narodni pokret za oslobođenje Angole
(Movimento Popular de Libertação de Angola)
NLF Nacionalna oslobodilačka fronta, Vijetnam
(National Liberation Front)
NPA Nova narodna armija, Filipini
(New People’s Army)

10

Globalni hladni rat.indb 10 3/17/09 9:02:27 AM

 Uvod

NSC Vijeće za nacionalnu sigurnost, SAD

(National Security Council)
OAS Organizacija američkih država
(Organization of American States)
OAU Organizacija afričkog jedinstva
(Organization of African Unity)
OPEC Organizacija zemalja izvoznica nafte
(Organization of the Petroleum Exporting Countries)
PAIGC Afrička stranka za neovisnost Gvineje i Zelenortskih otoka
(Partido Africano da Indenpendêcia da Guiné e Cabo Verde)
PDPA Narodna demokratska stranka Afganistana
(People’s Democratic Party of Afghanistan)
PGT Gvatemalska radnička stranka
(Partido Gueatemalteco del Trabajo)
PKI Indonezijska komunistička partija
(Partai Komunis Indonesia)
PLO Palestinska oslobodilačka organizacija
(Paslestinian Liberation Organization)
PMAC Privremeno vojno upravno vijeće, Etiopija
(Provisional Military Administrative Council)
POMOA Privremeni ured za poslove masovne organizacije, Etiopija
(Provisional Office for Mass Organizational Affairs)
PRI Institucionalna revolucionarna stranka, Meksiko
(Partido Revolucionario Institucional)
SACP Južnoafrička komunistička partija
(South African Communist Party)
SALT Pregovori o ograničavanju strategijskog naoružanja
(Strategic Arms Limitation Talks)
SED Jedinstvena njemačka socijalistička partija, Njemačka DR
(Sozialistische Einheitspartei Deutschlands)
SpecNaz Postrojbe posebne namjene, SSSR
(Vojska specialnogo naznačenjija)
TANU Afrički nacionalni savez Tanganjike
(Tanganyika African National Union)
TPLF Narodna oslobodilačka fronta Tigrea
(Tigray People’s Liberation Front)
UAR Ujedinjena Arapska Republika
(United Arab Republic)
UNITA Nacionalni savez za potpuno oslobođenje Angole
(União Nacional para a Indenpendência Total de Angola)
VWP Vijetnamska radnička stranka
(Vietnam Workers’ Party)
WSLF Oslobodilačka fronta Zapadne Somalije

11

Globalni hladni rat.indb 11 3/17/09 9:02:27 AM

Globalni hladni rat.indb 12 3/17/09 9:02:27 AM
 UVOD

“Dvije nas vrste motiva potiču da gledamo u prošlost”, kaže klasičar s

Oxforda Jasper Griffin. “Pojavljuje se znatiželja o prošlom – što se desilo, tko
je što učinio, i zašto; a onda se pojavljuje i nada da ćemo uspjeti razumjeti sa-
dašnjost, kamo smjestiti i kako tumačiti naše doba, iskustva i nade u buduć-
nost”.1 Kao i kad je riječ o povijesti antičkoga svijeta, ta dva motiva obično su
pokretačka snaga najboljih ostvarenja i s područja suvremene povijesti: oni ko-
ji prošlost vide kao prošlo i oni koji prošlost vide kao sadašnje. U duhu jasnog
naputka profesora Griffina, ovo je knjiga o nastanku svijeta današnjice, o to-
me kako su se najmoćnije sile s kraja dvadesetog stoljeća – Sjedinjene Države
i Sovjetski Savez – opetovano upletale u procese promjena u Africi, Aziji i La-
tinskoj Americi, te kako su tim upletanjima poticale pojavu brojnih zemalja,
pokreta i ideologija što danas sve više dominiraju međunarodnim odnosima.
Drugim riječima, po izboru tema, riječ je o neprikriveno prezentističkoj knjizi,
knjizi o vremenu današnjemu, premda je istodobno posrijedi i povijesni osvrt
iz pera povjesničara.
Knjiga je nastala kao plod autorskog zanimanja za motive i odluke kojima
su se tijekom razdoblja hladnog rata vodile velesile u zacrtavanju i provedbi svo-
jih politika prema Trećemu svijetu. Sada, nakon što su na obje strane prvi put
otvoreni, te postali dostupnima, arhivski materijali, osjećao sam kako je potreb-
no tim motivima i odlukama još se jednom vratiti te ih i preispitati. Međutim,
tijekom istraživanja i proučavanja, tematika knjige se proširila: spoznao sam

1
Jasper Griffin, tekst pod naslovom “It’s All Greek!”, objavljen u New York Review of Books, 18.
prosinca 2003. Proučavanje antičkog svijeta ponekad može više značiti i koristiti povjesničari-
ma hladnog rata nego što se obično misli. Razmatrajući ulogu lokalnih elita u hladnom ratu (v.
treće poglavlje), podsjetio sam se poruke stanovnika Korčule Atenjanima, u kojoj jednoj od ve-
lesila antičkoga grčkog svijeta negdje 433. godine prije naše ere nude sudbonosni savez: “E, pa
brojni su razlozi zbog kojih ćete, u slučaju prihvaćanja i pridržavanja, čestitati sebi što se pred
vas ovaj zahtjev uopće postavljao. Prvo, zato što ćete pružiti pomoć vlasti koja je, sama po sebi
dobroćudna i bezazlena, žrtva nepravde što joj je nanose drugi. Drugo, ako nas u ovim uvjetima
prigrlite, zato što je u postojećem sukobu u igri sve ono što najviše cijenimo, to će biti dokaz va-
še dobrohotnosti zbog koje ćemo vam u srcima zauvijek ostati zahvalni”. (Tukidid, Povijest pe-
loponeskih ratova, drugo poglavlje.)

13

Globalni hladni rat.indb 13 3/17/09 9:02:28 AM

 Globalni hladni rat

kako je nemoguće razumjeti odluke Moskve ili Washingtona a da se ne istra-

že ideologijski korijeni njihova hladnoratovskog intervencionizma, a jednako
tako i promjene politike u samomu Trećem svijetu, koje su uzrokovale i pota-
kle uključivanje velesila. Nešto što je u izvornom obliku imalo postati knjigom
o intervencijama, prerastalo je u knjigu o procesima mijene u Trećemu svijetu.
Perspektiva knjige pomakla se na Jug.
Takav se pomak nije mogao naslutiti isključivo iz povjesničareve znatiže-
lje. Pomak je nedvojbeno i plod mog dugotrajnog boravka, odnosno vremena
što sam ga potkraj sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća proveo
u Africi i Aziji, gdje sam – kao vrlo mlad čovjek – s uzbuđenjem svjedočio ta-
mošnjim društvenim i političkim mijenama. Simpatije su mi bile na strani
onih koji su nastojali uspostaviti pravičnije i jednakopravnije društvo, a dubo-
ko sam suosjećao i s onima koji su svoje zajednice branili od strane intervenci-
je. (Dok pišem ove retke još se sjećam kako sam se jedne noći prije nekih če-
tvrt stoljeća pješke vraćao s političkog skupa u Maputu zapanjen hrabrošću i
odlučnošću običnih Mozambičana suočenih s bijedom i ratom.) To su mi su-
osjećanje i fascinacija ostali do danas, premda se nadam da sam se već otrije-
znio od opijenosti lakim političkim rješenjima namijenjenim rješavanju slo-
ženih društvenih problema. Zbog svega toga nisam baš pogodna ličnost za
pisanje knjige o hladnomu ratu u Trećem svijetu isključivo iz perspektive jed-
ne od velesila.
Jedan moj prijatelj, koji se bavi jezičnim proučavanjima i istraživanjima, uz
podosta ironije svojstvene ne samo razgovorima prijatelja, primijetio je kako se
u izboru konceptualne terminologije u ovoj knjizi kronološki vrlo dobro pri-
lagođujem temi o kojoj pišem: i hladni rat i Treći svijet su neologizmi nastali
potkraj dvadesetog stoljeća, a rabi ih se za različite svrhe i u različitim kulturo-
loškim ozračjima kako bi se uz njihovu pomoć moglo upuštati u neke od naj-
osnovnijih hegemonističkih diskursa ove naše ere. Moj je prijatelj lingvist, na-
ravno, u pravu. Ni jedan ni drugi pojam nisu postojali prije Drugoga svjetskog
rata, a iz načina na koji ih se rabi naznačuju za koju ste se stranu opredijelili u
posljednjemu velikim sukobu dvadesetog stoljeća. Hladni rat prvi je upotrije-
bio George Orwell 1945. godine kako bi izrazio gnušanje svjetonazorima, uvje-
renjima i društvenim ustrojem i Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, a ta-
kođer i neobjavljenim i neproglašenim ratnim stanjem što će izbiti između tih
dviju zemalja. “Atomska bomba”, ustvrdio je Orwell, mogla bi “podjarmljenim
klasama i narodima oduzeti svaku mogućnost pobune, a istodobno posjedni-
ke bombe izjednačiti. Ostavši bez mogućnosti da jedna drugu osvoje i pokore,
vjerojatno će nastaviti uzajamno vladati svijetom”.2 Premda je u početku imao
prizvuk kritičnosti, pojam hladni rat tijekom pedesetih godina prošlog stolje-
ća počeo je sve više podrazumijevati američku koncepciju ratovanja protiv So-
vjetskog Saveza: agresivno obuzdavanje (containment) bez ratnog stanja. S dru-

2
George Orwell, “You and the Atomic Bomb”, Tribune, 19. listopada 1945.

14

Globalni hladni rat.indb 14 3/17/09 9:02:28 AM

 Uvod

ge strane, prije Gorbačovljeva uspona, Sovjeti se nikad službeno nisu služili tim
terminom zato što su se pridržavali fikcije kako je njihova zemlja “miroljubiva”,
a jedino je imperijalizam “agresivan”; Sovjeti su time na neki način podsjećali
na to kako se je SAD (i Zapadni Europljani) koristio hladnim ratom da bi im-
plicirao sovjetsku prijetnju.
Pojam Treći svijet pojavljuje se početkom pedesetih godina prošlog stoljeća,
najprije u francuskom a potom i u engleskom jeziku, a općeznan postaje posli-
je Bandunške konferencije 1955. godine, odnosno prvoga postkolonijalnog sa-
stanka na vrhu na kojemu su se okupili azijski i afrički državnici. Uz konotaci-
ju koju ima na francuskom kao tiers état – treći stalež, ta najbrojnija ali politički
najmanje zastupljena francuska predrevolucionarna društvena skupina – pojam
Treći svijet podrazumijevao je narod na globalnoj razini, globalnu većinu koju
je kolonijalna vladavina podjarmila i pretvorila u roblje, ali (većinu) koja se sad
počela vraćati i uspinjati prema vrhu ljestvice utjecajnosti. Ta je koncepcija za
novooslobođene države podrazumijevala i vrlo određen položaj u kategorijama
hladnog rata, odbijanje da se podčini vladavini velesila i svojstvenih im ideolo-
gija, potragu za alternativama i kapitalizmu i socijalizmu, odnosno “treći put”
(ako se taj izraz može osloboditi postojeće blairovske hipokrizije).
Način na koji osobno rabim te pojmove mogao bi stvoriti dojam kako po-
kazujem u dva suprotstavljena smjera: hladni rat naznačuje grandiozne pro-
jekte elita na Zapadu postavljene u najsveobuhvatnijim zamislivim okvirima,
dok Treći svijet označuje kolonijalne i postkolonijalne procese marginalizacije
(kao i otpor tim procesima). Neki su kritičari ustvrdili kako postavljajući je-
dan termin “unutar” drugoga nasilno kršim njihovu odvojenost i posebnost
– jedan diskurs posredno podrazumijeva i onaj drugi. Nakon što sam još jed-
nom iščitao literaturu o hladnomu ratu u Trećemu svijetu napisanu potkraj
hladnoratovskog razdoblja, to stajalište mogu primiti sa stanovitim razumi-
jevanjem: najveći dio tih knjiga i radova uglavnom američkih autora nastoji
oduzeti i zanijekati legitimnost domaćim revolucionarnim prevratima u Tre-
ćemu svijetu i radikalnim pokretima zbog toga što su ih Sovjeti ili potakli ili
im bili pokroviteljima.
No, unatoč tomu zbog dva temeljna razloga ne stoji tvrdnja kako hladnomu
ratu konceptualno ili analitički nema mjesta na Jugu. Prvo, američki i sovjet-
ski intervencionizam vrlo su snažno utjecali na međunarodni i jednako tako i
nutarnji okvir unutar kojih se zbivala politička, društvena i kulturalna mijena
u Trećemu svijetu. Bez hladnoga rata Afrika, Azija i vjerojatno i Latinska Ame-
rika danas bi bile posve drukčija područja svijeta. Drugo, elite u Trećemu svi-
jetu vlastite su agende često stavljale u okvir i uobličavale kao svjestan odgovor
modelima razvoja što su ih predstavljala dva glavna suparnika u hladnomu ra-
tu, odnosno Sjedinjene Države i Sovjetski Savez.Zbog izbora ideologijskog save-
zništva pojedine su vođe zemalja Trećega svijeta započele u brojnim slučajevima
blisko surađivati s jednom ili drugom velesilom, te usvajati modele razvoja koji
su se pokazivali pogubnima za njihove narode. Taj aspekt hladnog rata u Tre-

15

Globalni hladni rat.indb 15 3/17/09 9:02:28 AM

 Globalni hladni rat

ćemu svijetu najmanje je istraživan zato što se i bivši “hladni ratnici” i njihovi
protivnici teže mire s njim no bilo s kojim drugim.3
U ovoj se knjizi koristim vrlo jednostavnim i jasnim definicijama. Hladni rat
znači razdoblje otprilike od 1945. do 1991., u kojemu je globalno sukobljavanje
Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza dominiralo međunarodnim odnosima.
Treći svijet rabi se kao odrednica bivših kolonija ili polukolonija u Africi, Aziji i
Latinskoj Americi, koje su bile podvrgnute europskoj (ili, bolje rečeno, paneu-
ropskoj – što uključuje i američku i rusku) gospodarskoj ili političkoj dominaci-
ji.4 Globalno znači procese koji se zbivaju na različitim kontinentima ili su usmje-
ravani na njih otprilike u isto doba. Intervencija znači svaki konkretan napor što
ga poduzimaju ili predvode državne ustanove pojedine zemlje kako bi se odre-
dilo političko usmjerenje neke druge zemlje. To su kratke, operativne definici-
je koje imaju smisla u obliku u kojemu ih se rabi u ovomu konkretnom kontek-
stu (ali one ostaju otvorene i može ih se propitivati u jednom širemu kontekstu).
U studiji kojoj je svrha raspraviti korijene ali i tijek revolucija u Trećemu svi-
jetu, a jednako tako i upletanje, odnosno intervencije velesila koje su ih prati-
le, morao sam očito donositi neke složene odluke kad je riječ o izboru i ograni-
čavanju tema, kako bih izbjegao da se tekst prelije u drugi ili čak treći svezak.
Knjiga se usredotočuje na sedamdesete i početak osamdesetih godina prošlog
stoljeća, razdoblje kad je sukob velesila u Trećemu svijetu bio na vrhuncu i kad
su tamošnja zbivanja najviše utjecala na vođenje i tijek hladnog rata. Kao što će
se vidjeti i iz kasnijih poglavlja ove knjige, time se, naravno, ne želi reći kako
Treći svijet nije imao važnu ulogu i u hladnoratovskim sučeljavanjima iz prijaš-
njih razdoblja, već samo da su do sedamdesetih uvjeti i stanje u Trećemu svi-
jetu, kao i mogućnosti obiju velesila, dostigli stupanj na kojemu su zbivanja u
Africi, Aziji i Latinskoj Americi općenito postajala središnja pitanja međuna-
rodnih odnosa. Jednako tako, u pojedinim poglavljima ove knjige ne pridaje se
jednaka težina svakom sukobu u Trećemu svijetu u koji su se uključivale velesi-
le. Naprotiv, prioritet imaju sukobi u kojima je intervencija sa strane određivala
i okvir i tijek zbivanja što, primjerice, znači da se, kad je riječ o arapsko-izrael-
skom ili pak indijsko-pakistanskom ratu (u kojima su kudikamo prisutnije neke
vrlo specifične regionalne odrednice nego sam hladnoratovski kontekst tih su-
koba), ne ide toliko u dubinu kao što bi se to činilo kad bi svrha ove knjige bi-
la davanje općenitijeg pregleda i osvrta. Takva su ograničenja omogućila razma-
tranje i uključivanje nekih drugih pitanja poput, primjerice, praćenja i prikaza
povijesnog razvoja intervencionističkih ideologija velesila, kao i postkolonijal-

3
Vidi, primjerice, prikaz žestoke rasprave o tiermondisme (“trećesvjetstvu”) u Francuskoj potkraj
osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u knjizi Claduea Liauzua, L’enjeu
tiersmondiste: débats et combats, Pariz, Harmattan, 1987. Prikaz povijesne pozadine može se naći
u Denis Pelletier, Economie et humanisme: de l’utopie communautaire pour le tiers-monde, Pariz,
Éditions du Cerf, 1996.
4
Posegnuo sam za značenjem što ga tom pojmu daje Immanuel Wallerastein; vidi njegov rad Cul-
tures in Conflict? Who are We? Woa are the Others? Y. K. Pao Distinguished Chair Lecture, Cen-
ter for Cultural Studies, Hong Kong University of Science and Technology, 20. rujna 2000.

16

Globalni hladni rat.indb 16 3/17/09 9:02:28 AM

 Odd Arne Westad
GLOBALNI HLADNI RAT
Velike sile i Treći svijet

Golden marketing-Tehnička knjiga

Zagreb, Jurišićeva 10
tel.: 01/4810-820
faks: 01/4810-821
e-mail: gmtk@gmtk.net
www.gmtk.net

Izvršni urednik
Vladimir Filipović

Lektorica
Alka Zdjelar-Paunović

Grafički urednik
i likovno rješenje korica
Danijel Šah

Tisak i uvez
Profil, Zagreb
ožujak 2009.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 680932.

Globalni hladni rat.indb 478 3/17/09 9:03:56 AM