Kako nastaje kavitacija?

Fenomen kavitacije sastoji se u prekidu kontinuiteta u tekućini gdje postoji značajno lokalno
smanjenje pritiska. Na nižim pritiscima tekućina ima nižu tačku ključanja. Do kavitacije će doći
kada je pritisak na usisnom dijelu pumpe niži od pritiska pare tekućine koja ulazi u pumpu.
Pritisak pare je pritisak pri kojem će se tekućina pretvorit u paru (proključati).

Kavitacija kod hidrauličkog transporta

Hidraulički transportni sistemi su zatvoreni sistemi, pa će tekućine unutar sistema proključati na
sobnoj temperaturi ako se pritisak dovoljno snizi.
To se često dešava oko usisnog ulaza kada mlaz ulazi u pumpu bagera ili jaružala (zatvoren
spremnik). Vakummetar očitava pritisak na ulazu radne pumpe bagera i kada on dosegne oko
635 mmhg može doći do kavitacije. Kada dođe do iste operator mora odmah smanjiti
podpritisak podizanjem usisa ili će se, ako ga ima, otvoriti usisni sigurnosni ventil. Nastavak rada
pri kavitaciji će smanjiti produktivnost i može izazvati ozbiljne posljedice.

Kavitacija se može pojaviti kod:

• velike brzine
• velike visine usisavanja ili duge usisne linije
• visoke gustoće tekućine.

Rezultati:
1. Kolapsiranje mjehurića pare kada uđu u zonu visokog tlaka
2. Pad manometrijskih krivulja tlaka i učinkovitosti
3. Stvaranje rupica na materijalu i korozija

Kod pumpi bagera nizak pritisak je na ulaznoj strani, a kavitacija počinje između lopatica.
Kavitacija između lopatica

Početak kavitacije Puna kavitacija

Faktori koji utiču na kavitaciju

Podpritisak pri kojem pocinje kavitacija ovisi o više čimbenika:

-Potrebna je neto pozitivna usisna visina

*Povećava se povećanjem brzine protoka kroz pumpu

*Povećava se s radnom brzinom pumpe

*povećava se s povećanom ukupnom dinamičkom visinom

-Operativnoj visini iznad razine mora

*Efektivni vakum se smanjuje s povećanjem elevacije

-Količini efektivnog vakuma koji se koristi za zadovoljavanje proizvodnih zahtjeva

-Propuštanju vazduha u usisnoj pumpi

-Propuštanju vazduha kroz brtvu

-Plinovima u naslagama krutih tvari

Kada dolazi do kavitacije

NPSH = NETO pozitivna usisna visina(

Ps – apsolutni pritisak ispred pumpe

Pv – pritisak isparavanja fluida

V – brzina fluida

(NPSH)a se definira kao ukupna (energijska) visina dostupna crpki iznad tlaka pare ispred pumpe.

(NPSH)d - Minimalni NPSH isporučen od strane pumpom je funkcija kapaciteta pri kojem pad tlaka zbog
kavitacije s određenom vrijednošću. Može se odrediti testiranjem tako što mjerimo pad tlaka pri
progresivnoj regulaciji usisa pumpe.

Kavitacija se neće desiti za slučaj:

Simptomi kavitacije

a) Nagli pad pritiska

b) Očitavanje visokog vakuma
c) Zvuk pucketanja
d) Vibracije, ponekad nasilne
e) Buka
f) Uzorak habanja nalik na riblju kost na stražnjoj strani lopatice
g) Česta potreba za podešavanjem vratila

Kako izbjeci kavitaciju (jaružal/bager):

a) Rad na nižem vakumu

b) Jaružal postaviti pliće tako da efektivni vakum može podići više tereta.
c) Pumpu jaružala/bagera držati u dobrom stanju
d) Spustiti pumpu trupa na razinu vode kako bi se povećao efektivni vakum
e) Ugraditi usisni mlaznik kako bi se povećao efektivni vakum
f) Usisni mlaznik će u potpunosti ukloniti ograničenje na strani usisa
g) Održavati ciljanu brzinu u cijevima kako bi se bolje iskoristio vakum
h) Ukloniti curenje zraka na usisnoj strani pumpe. Malo zraka može ozbiljno narušiti funkcionalnost
pumpe; malo više će potpuno zaustaviti rad pumpe
i) Održavati brtvu kako bi spriječili ulaz u pumpu
j) Povećajte razinu tlaka na izlazu iz prigušnih ventila
k) Smanjiti sadržaj vode u fluidu(voda ima viši pritisak isparavanja)
l) Koristiti fluid s nižim pritiskom isparavanja
m) Koristiti fluid s niskom viskoznošću ili povećati temperaturu fluida
n) Odabrati materijal rezistentan na kavitaciono trošenje
 Istrosena usisna strana pumpe

Rješavanje kavitacije

2 Načina da se riješi problem kavitacionog trošenja:

- Kontrolnim ventilom
- Regenerativnim kalemom

Kontrolni ventil

Najčešće u obliku uloška, ugrađen u kontrolni ventil. Kada u ulošku počne stvarati kavitacija,
pokušavajući da stvori vakum, kontrolni ventil se otvara i dopušta da se fluid izlije iz kanala unutar
kontrolnog ventila.

Regenerativni kalem

Sa regenerativnim kalemom dio koji pati od kavitacije je spojen sa drugim dijelovima gdje se fluid
kompresuje. Rezultat toga dio koji je podložan kavitaciji dobiva fluid i iz drugih dijelova i iz pumpe što
rezultira bržom korekcijom kavitacije .

Anti kavitaciski ventil

Primjer

Regenerativni i protukavitacijski hidraulički sustav za bager

Prikazan je hidraulički sustav (40) za bager (10) koji koristi regeneraciju, minimizira kavitaciju i osigurava
zaštitu od pucanja crijeva. Sklop ventila (50) je stalno spojen na hidraulički aktuator (30) koji se treba
kontrolirati. Hidraulički dovod (42) udaljen od hidrauličnog aktuatora je spojen na sklop ventila (50) kroz
par savitljivih cijevi (56, 58). Hidraulična tekućina pod tlakom može protjecati do sklopa ventila kroz bilo
koju od fleksibilnih hidrauličnih crijeva, ali sklop ventila (50) uključuje nepovratni ventil (60), tako da je
povrat hidraulične tekućine moguć samo preko jednog crijeva (56). U ventilskom sklopu (50) postavljen
je dvopoložajni ventil (62) između para radnih priključaka (36, 38) na hidrauličnom pogonu (30). Dvo
pozicijski ventil (62) može se otvoriti kao odgovor na signal od operatera, povezujući dva priključka (36,
38) zajedno kako bi se omogućila regeneracija. Sklop ventila (50) također uključuje ventil za rasterećenje
(64) koji je spojen na jedan od otvora (38) radi ograničavanja nadpritiska. Drugi povratni ventil (66)
spojen je oko sigurnosnog ventila (64) kako bi hidraulična tekućina mogla teći iz spremnika (43) u
hidraulički pogon (30). Spremnik (43) je pod relativno niskim tlakom, tako da kada tlak na pripadajućem
priključku (38) padne ispod tlaka rezervoara, hidraulična tekućina teče kroz drugi povratni ventil (66) u
otvor (38) i minimizira kavitaciju.