Cedonlil Silić

V' V
1\TLAS
DRVEĆA
I GRMLJA
 G l a v n i u r e d n1c1
Zvonko Korene
VoJlslav Mltlć

Odgo v o r ni u r e d n i k
Esad Maslić

A u t o r fotograf i j a
D r ćedomll Šllić

I l u strato r ·
Dr Ćedomil Šilić

L i k o v no-gr afička o p r e ma
Se1d Hasanefend1ć

T e h n 1ćk1 u r e d n i c i .
D r C edomil štlić
Ružica Riorović

Lektor
Miia Maljukanov1ć

K o r ek t o r i :
O r C edomil Siltć
Ljubica Mladenovlć

Tlraž: 10000

Izdaju:
SP •Svjetlost• lzdavačko preduz e ć e Sarajevo.
direktor Savo Zlrojevlć
Zavod za udtb enlke I ,nastavna sredstva, Sarajevo
Zavod za Udžbenike I nastavna sredstva, Beograd
direktor dr Tomlslav Bogavac

Za Izdavače:
Abduselam RustempaAlć
Radojica Vučlćevlć

šta mpa
štampar&kl zavod •Ognjen Pnca". Zagreb
 Dr Cedomil Silić
V V

ATLAS
'

DRVECA I GRMLJA
166 fotografija u koloru
1150 crteža u crno-bijeloj tehnici

IV izdanje

IP »SVJETLOST«, Zavod za udžbenike i Qustavna sredstva. Sarujevo

Zavod za udžbc:nikc i nusrnvnu sredstvu, Bcognid
1990.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Narodna I univerzitetska biblioteka Bosne I Hercegovine
Sarajevo

UDK 581.9:634.0.16(084.4)

štLtC, ćedomll
Atlas drve6a I grmlja I Ćedomll Šlllć ; /autor fotografija
I Ilustrator Ćedomll Šlllć/ - 4. lzd. - Sarajevo : Svjetlost.
1990. - 217 str · 166 fotografija u koloru, 1150 crteža u
crno-bijeloj tehnici : 24 cm. - (Priroda Jugoslavije : 1)

Bibliografija: str. 181-/182/ - RJećnlk botaničkih termina,

Imena vrsta i varijeteta, dijagnostičkih atributa, te pon1ekla
Imena rodova upotrebljenlh u ovoj knjizi str. 183-/194/ -
Registri.
ISBN 86-01-02554-4

ISBN 86-.01·02554-4
 U znak s/ećan/a na sv.og pro­
fesora. doktora Vo/lna Gllgfća
(1901-1965), koji me je nesebl�­
no i Iskreno podsticao 1 podrža­
vao u prvim godinama mo/Ih
istraživanja I proučavanja flore
naših krajeva.
Pisac
 SADRŽAJ

UVod 9"

Skraćenice 11

Opis vrsta, fotografije i crteži 13

Literatura . . . . . . . . . . • 181

Rječnik botaničkih termina . 183

Skraćenice imena autora citiranih u Atlasu (Abbrevlatlones auctorum) 195

Registri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . 200
Narodna imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Naučna imena (Nomina latina) . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Engleska imena (Common EnglishNames) . . . . . . . . . . . . . . . 209
Francuska imena (Noms comqwns francais) . .. . . . . . . . . . . . . 211
Njemačka imena (DeutscheNamen) . . . . . . . . . . . . . . 213
Talijanska imena (Nomi comuni itala
i ni) 215
Ruska imena {PyccKH8Ha3BSHHR) . • • • . • 217
 UVOD

A:tlas drveća i grml ja je namijenjen učenicima osmogodišnjih i srednjih stru čnih

!(naročito šumarskih I poljoprivrednih) škola, zatim studentima viših škola, peda­
·fl o�kih akademija i faku lteta, gdje se Izučava ovaj predmet.
Osim toga smatramo da će „Atlas drveća i grmlja„ biti od velika koristi šumar­
skim inže njeri ma i tehničarima pri radu u praksi, kao i brojnim hortikulturnim struč-
9jaclma. Zahvaljujući fotosima u koloru, brojnim ilustracijama u crno-bijeloj tehnici
l jasnom i pristupačnom tekstu, »Atlas drveća I grmlja„ će naći svoje čitaoce i među
brojnim p lani narim a i turistima i svim ljubiteljima prirode, kao i među onima koji
se brinu o njenoj zaštiti. Kr.jiga, dakle, Ima namjenu da o mogući čitaocu da se na
najlak ši i najbrži način upozna sa g l avnim domaćim (autohtonim) v rst ama drveća
i grmlja.
Treba naglasiti da će u 11Atlasu drveća i grmlja 11„ na isti način bi ti p rikazane
najglavAije strane (egzotične) dendrovrste, koje se iz estetskih, dekorativnih,
ornamentalnih i naučnih ciljeva kultivišu u vrtovima, pa rkovima I drugim nasadima
u gradovima i in dustr i jskim centrima širom naše zemlje. Na taj način će ova
materija biti zaokružena i o moguć it će svim zainteresiranim da većinu naših
i stranih vrsta drveća i grmlja lako upoznaju.
Od nekoliko stotina drvenastih vrsta jugoslavenske flore ovdje je detaljnije pre­
z entirana njih 166. Ovaj broj nije slučajno izabran. On je proizašao iz izbora onih
vrsta koje se, u prvom redu, najčeš će susreću u okolini u kojoj živimo i za koje
će korisnici Atlasa imati najviše interesa. Većina visokoplaninskih i prim orskih
(mediteranskih ) dendrovrsta nisu obuhvaćene u ovom Atlasu pošto će one biti
detaljno prezentirane u posebnim publikacijama u kojima je posebno obrađena
v1sokoplaninska, posebno mediteranska flora, a koje su sastavni dio seri je „pri­
roda Jugoslavije„. Uz k raće osvrte i manje opise navedeno je još stotinjak
vrsta i oblika. Pri tome se vadilo računa da Izložena materija bude zaokružena,
imajući u vidu nastavne plano ve i p rograme svih navedenih stepena nastave.
S obzirom na nam jen u ove knjige, autor je u teks tu alnom dijelu najviše pažnje
i prostora posvetio fitografskoj obradi vrsta, tj. njihovoj morfologiji. Pri tome su
uglavnom za svaku vrstu dali koncizni opisi za: habitus, koru, korijenov sistem.
pupove, listove, cvjetove, plodove i sjemenke.
Osim toga, navedeni su: vrijeme cvjetan j a, način razmnožavan ja rasprostra­
.

njenost u Jugoslaviji i opće rasprostranjenje.

U pose bno j rubrici dati su najbitniJI stanišni uslovi, koji mogu poslužiti za
opšte upoznavanje ekologije dotične vrste. Zbog poman jkan ja prostora, a i zbog
k on cepcije d jela nismo mogli dublje zalaziti u ovu materiju .

U rubrici oPrimjedba" često su izneseni neki interesantni podaci, koji će

korisno poslužiti u zaokruživanju i dopuni znanja. U tom dijelu dat je I kratak
osvrt, na siste m atski najbl ižu vrstu (vrste) ili oblik (oblike), koji ovdje nisu mogli
biti detalj ni je opis an i.
Prilikom izrade ovog rada autor se služio bogatim iskustvom brojnih naših
i stranih dendrologa i fitogeografa, nastojeći da materiju iz loži najjednostavnije
I najpristupačnije, imajući u vidu, u svakom slučaju. stručne I naučne p rincipe
obrade ovakvog materijala.
Izboru i izradi kvalitetnih kolor fotografija i ilustracija u crno-bijeloj tehnici
autor je posvetio najveću pažnju. Osim dobre tehničke izrade, akcenat je dat na
sadržaj i kom poziciju fotografija, pri čemu se vadilo računa. da svaka vrsta bude
predstavljena sa što više markantnih detalja, karakterističnih za po je din o godišnje
doba. Tako se iz fotogra fija može dobiti uvid u ob lik boju i raspored listova. boju
izbojaka, ponekad oblik i boju pupoljaka, te u oblik i boju cvjetova l plodova
.
,!fte�no od at>tflšojeg doba kada je vrsta fotograflsana). Autor se držao principa
'Ha Je m ovu svrhu korisnija fotografija raznih biljnih detalja, nego spoljnjeg
iJ�1el'la (habitusa) dotične vrste. Izuzetak u ovom pogledu predstavljaju neke vrste,
kao npr. Sibiraea croatlca Deg., Euphorbla dendroides L., Ephedra major Host,
p0što se na fotosima ovih vrsta, osim nekih neophodnih detalja, mogu vidjeti
habitus i stanište, koji su u svim ovim slučajevima veoma karakteristični i
osebujni.
Za stilizaciju crteža na kojima je nacrtano 1.150 raznih biljnih detalja (figura)
autor se služio brojnim djelima klasične dendrološke literature, od kojih su naj­
glavnija: H e m p e l G. & W i l h e l m K.: Oie Biume und Straucher des Waldes,
I, li, Wien, 1889-98., F i o r i A.: Nuova Flora analitica d'ltalia, Firenze, 1925-29.,
S c h n e i d e r C. K.: lllustriertes Handbuch der Laubholzkunde, I, li, Jena, 1906-
1912. i dr., a veliki broj detalja autor je crtao po.primjercima iz prirode.
Sistematski pregled porodica iznesen je prema priznatom sistemu A. L. Ta k h -
t a j a n a , 1959. koji se primjenjuje u većini savremenih modernih flora.
Redoslijed rodova i vrsta je· većinom proizvoljan. Gdje je god to bilo moguće,
vrste su mahom ređane tako da je omogućena komparacija s najsrodnijom vrstom.
Pitanje savremene nomenklature naučnih (latinskih i grčkih) imena riješeno je
upotrebom najnovijih djela botaničke, posebno dendrološke literature, u kojima
su primijenjeni najnoviji terminološki principi.
Osim naučnog imena koje je danas u upotrebi, navedeni su, radi lakšeg sna­
laženja, glavni i najčešći sinonimi.
Pitanje nomenklature narodnih imena riješeno je izborom najčešće upotreb­
ljavanih narodnih naziva, kojih je uvijek veći broj, pri čemu je prvo ime ono koje je
najviše u upotrebi. Ostali nazivi su većinom regionalnog ili lokalnog značaja. Treba
naglasiti da su u obzir uzeta narodna imena koja se odnose na srpskohrvatsko
jezično područje. Radi uspješnijeg korištenja strane dendrološke i slične litera­
ture, za svaku vrstu su unesena imena na pet svjetskih jezika, i to sljedećim
redoslijedom: engleski, francuski, njemački, talijanski i ruski. Za pojedine vrste
nismo mogli saznati nazive na svih pet navedenih jezika, naročito za neke bal­
kanske oblike, pa su neka imena izostavljena, što neće uticati na uspješno
korištenje Atlasa.
Na kraju rada unesen je spisak glavne naše i strane dendrološke literature,
koja će korisno poslužiti za iscrpnije izučavanje predmeta.
Pojedini monografski radovi i studije nisu nabrajani iako se autor, tokom
rada, njima obilato služio.
Kao dodatak uvršten je i rječnik botaničkih termina (kojih ima blizu 1.000),
upotrijebljenih u ovoj knjizi. Rječnik će korisno poslužiti naročito onima koji se
služe ovom knjigom, a ne raspolažu prethodnim znanjima iz morfologije i ostalih
botaničkih disciplina, koje su neophodne za solidnija izučavanje dendroflore.
Isto tako, kao dodatak, uvrštene su i skraćenice imena autora pojedinih vrsta
citiranih u Atlasu.
U nadi da će ova prva publikacija iz serije »Priroda Jugoslavije« opravdati
nastojanja i napore autora i izdavača, da korisno posluži svim čitaocima, autor se
zahvaljuje onima koji su mu pomogli brojnim dragocjenim savjetima, literaturom,
kao I moralnom podrškom.
lak je p bl �kacija odraz dugogodišnjeg rada autora na izučavanju dendrolo­
.. . v1�šegod�
g1j 1šnjeg ra� a �_ iskustva na polju umjetničke i stručne fotografije i ilu­
� . b ojnih
. . botanič
striranja � �1h radova i bioloških udžbenika, bilo je nemoguće izbjeći
neke manje propuste, 1 pored svih nastojanja autora i izdavača. Neki od tih
pr<?pusta su odraz fina�sijskih i tehničkih poteškoća, te molimo sve one koji se
knjigom �onste, . da to !maju na umu i uvaže. Posebnu zahvalnost autor duguje
izdavaču 1 CGP »Delo" 1� Ljublj�n�. koji su se založili da »Atlas drveća i grmlja I«
bude obr�đen savremenim graf1čk1m postupcima i na odgovarajućem materijalu.
Svaka primjedba i konstruktiv .
_ na kritika
poslužit će kao bogato iskustvo za dalji
rad, na čemu se autor svima najljepše zahvaljuje.

Sarajevo, maj 1972. Autor

SKRAĆENICE

gr.= grčki
l•t. = latinski
nadm. vis. = nadmorska visina
F•m. (Faml/la) = famlllja, porodica
subsp. (subspecles) = podvrsta
v•r. (var/etas) = varljetet, odlika
f. (forma) = forma
cv. (cultlvar) = sorta (Internacionalna skraćenica
za razne sorte kulturnih biljaka u vrtlarstvu I
poljoprivredi)
hort. (hortorum) = vrtni (znači da je dotično Ime
uobičajeno u vrtlarstvu)
X = znak križanja kod bastarda
syn. (synonim) = sinonim
s. str. (sensu strlctlore) = u užem !>mlslu
s. lat. (sensu Jat/ore) = u širem smislu
ex = iz (djela, rada . . • )
non =ne
p. p. (pro parte) = djellmićno
p. var. (pro var.) =kao varljetet
gen. = genitiv
I-XII = vrijeme cvjetanja I zrenja plodova ozna­
čeni su rimskim brojevima
± = više ili manje

GEOGRAFSKE SKRAĆENICE

S =Slovenija
H =Hrvatska
Da = Dalmacija
BH = Bosna I Hercegovina
He = Hercegovina
Cg = Crna Gora
Sb =Srbija
Ma = Makedonija
 13

ABIES ALBA M l ll.

(Syn,: A. pectlnata
Lam. & DC.)
Fam. Plnaceae

Obi čna jel a

European sllver llr

sapln c:ommun
WeiBlllnne, Edellanne
abele bl11nco
nHltTll caponcOcKas

Habitus - u prosjeku 35-60 m visoko drvo f često

s promjerom debla preko 2 m: krošnja ± pira­
mid alna ili va ljkasta , u starostr pn vrhu zarav­
njena (kao odsječena): grane u pršljenima
Kora - na mlađim stablima sivkasta, glatka, u
starijoj dobi p otam ni, ispuca uzduž i poprijeko.
Pupovl - u pršljenima, kestenjaste boje, dugi
do 3 mm. nisu smolasti.
KorlJenov sistem - osim snažnih bočnih korje­
nova posto11 kratkr centralni korijen. koji prodire
dosta duboko u zemljište.
Iglice (ćetme) - plosnate. na licu tamnozelene.
sjajne, na nahčju sa 2 paralelne bjelkaste pruge
stoma. duge do 30 mm. široke do 3 mm. večinom
ćešljasto raspoređene. na vrhu i zrublj en e (rijetko
zaobljene ili ušiljene). pri osnovi sulene. prela­
zeći u okrug lasti završetak kojim su vezane za
grančicu Ostaju na granama do 8 i više godina.
Cvjetovi - ženski cvatovl u obliku malih šišarki.
uspravni na kratkoj peteljci. blijedozeteni, muški
žućkasti, cilindrični, u pazuhu 1ghca
Šllarke (češ eri) - u mlad osti zelenkaste, u doba
zren1a zelenkastosmeđe, dugačke 10-20(-30) cm
1 promjera 3-5 cm. zru iste godine IX. X
Sjeme - sraslo sa krlocem, crvenkastosmeđe.
plosnato trouglasto I rebrasto, do 9 mm dug o.
Blologlja - jednodomna, anemol1lna vrsta Dobro
podnosi s1enu. dosta trpi od m raza 1 suše
Vrijeme cvjetanja - IV-VI
Razmnoiavanfe - sjemenom
Slanflta - rasto na duboki m, hranljivim. humu­
som bogatim, zemlj1š11ma (l2u1e1no 1 na kameni-
I. granć1cn s pupov1ma 1 0!11Jc1mi1 lgllca. 2. kllf11nac
3. mu�kl ovasl, �. 19llca. gornja struna, 5. popr
Iglice. 6 p11pcrak s plodnom ljuskom 1 sjemenim ume­
presjek
cima, unu11ašo1a (lijovo) I vanlska (desno) strana, 7. ljuska
priporkom, 8 sjemenka � k11lcctom 9 sjemenka s dvilu
š1!nrke, gore unu1ro!nja slranil dolje venjska sirana. sa
l>oćn1h sirana
tim terenima - n a krečnjačkim blokovima). Izi­
skuje posto1anu relativnu vlažnost vazduha sa
umjerenom temperaturom U brdsko-p lan inskim
predjehma izgrađuje miješane šume sa bukvom
(Ab1eti - Fagetum Auct.). smrčom, bij elim borom,
motikom i dr. vrstama. a česte s u I acldolilne
šume jele (npr Blechno Ab1etetum Horval).
Rasproslranjenost u Jugoslaviji - S. H. BH,
Sb. Cg. Ma
Opća rasproslranjanost - s red n1a i južn a Evropa
Primjedba - na terrtor111 Jugoslavije ( Ma kedonija)
zastupljen je mtrogres1vnl takson između vrs ta
A alba Mi l i. 1 grćke Jala (A. caphalonlca Loudon),
poznat pod imenom A. borl1l l-ra gl1 Mattf . Syn
A ulba Miti var. acuttlo/ia Turiti.

I grančica s pupovlma I oiiljclma igllca, 2. kll)annc
3 ženska cvasl. 4. muAka cvast, 5. lgllca (dolje popr.
1. ljuske tltarke, lijevo· vanjska strana, desno· u.nutrašnia
presjek), 6. Izbočeni lisni ofil)cl (lastućlći) na grančici,
strana, 8. sjemenka s krll c etom, 9. sjemenka s dvl1u boćnlh
sttana
Habitus - postiže visinu I do 50 m i promjer
debla do 1 m; deblo pravo, punodrvno; krošnja
kupasta i široka ili stubasta; grane pršljenasto
raspoređene I većinom sabljasta zakrivljene.
Kora - tanka, na mladim stablima glatka, sivo­
zelena, u starosti mrkocrvene boje, raspucava
se u obliku okruglastih ljusaka.
Pupovl - jajasto zaoštreni, mrke boje, bez smole.
Korljenov sistem - plitak, tanjirast, površinski,
bez centralnog korijena. ali zato sa brojnim boč­
nim korijenima: zato pali od vjetroizvala. Na nje­
mu je razvijena ektotrofna mikoriza.
Iglice (ćeline) - ravnomjerno spiralno raspore­
đene, većinom uperene na sve strane. rombić­
nog poprečnog presjeka, pri vrhu ušllJene, duge
1
PICEA ABIES (L.)
Karsten
(Syn.: P. exce/sa
[Lam.] Link)
Fam. Pinaoeae
Obična smrča, smre
Common spruco,
Norway spruce
Eplcea
Flcnte,
Rottanne
Picea comuno
eAL oGi..urn onemmA
do 25 mm I oko 1 mm široke, izrasle na izbočenim
lisnim ožiljcima (jastučićima).
CVjetovl - muški u obliku sitnih šišarki, crve_n·
kasti, ženska šišarka u početku uspravna, posli1e
oplođavanja savija se prema dolje, purpurna·
crvena.
Šišarke (češeri) - viseće, prije sazrijevanja pre·
teino zelene {chlorocarpa), Ili crvene (erythro·
carpa), u stadiju zrenja smeđe, do 18 cm duge
i oko 4 cm u promjeru, nakon sazrijevanja i ispa­
danja sjemena, šišarka opadaju.
Sjeme - sa kriocem, tamnosmeđe, jajasto, za­
šlljeno, tvrdo, 4-5 mm dužine.
Biologija - jednodomna, anemolllna vrsta, dobro
podnosi sjenu; pati od kasnih mrazeva; doživi
starost do 300 godina. Veoma varijabilna vrsta.
Vrijeine cvjetanja - IV-VI, zavisno od nadmor­
ske visine.
Razmnožavanje - sjemenom I vegetativna (za­
korjenjivanjem prizemno ležećih grana).
Stanište - uspjeva na ilovastlm, pješćanim i
rahlim zemljištima gorskog i subalpinskog po­
jasa, raste I na podzolima; Iziskuje hladniju I
vlažniju klimu. Zastupljena u čistim ili m1ješnnirn
acidolilnim šumama. Javlja se u brojnim zajedni·
cama sveze Plceion exce/sae Pawl
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H. BH.
Sb, Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Sjev. Evropa I planln·
ski predjeli srednje I južno Evropo
15

PICEA OMORIKA

(Pančlć) Purk.

Fam. Pinaceae

Pančlćeva omorika

Serbien spruce
epic6a de Serblo
Serbische Fichte.
Omorf ka
plcea di Serbia
C"b ccp6cKa•

Habitus - usko piramidalan, sa pravim i vitkim

deblom, grane tanke; na19orn)e ± lućno, prema
gore usmjerene. srednje ± horizontalne, donje
opuštene, sa uzdignutim vrhovima. Stablo visoko
30(-40) m i oko 50(-60) cm u promjeru.
Kora - tanka. crvenosmeđa, ljušti se u obliku
većih nepravilnih pločica.
10
Korljenov sistem - neki autori smatraju da ima
žilu srčanicu. koiom duboko prodire u pukotine Q�
krećnjaćkih stijena 1. pupolJ ak. 2. klljanac, 3. lgllca sa strane. odozgo I
Pupovi - sitni, jajoliko ušiljeni, bez smole. ke­ odozdo, 4. presjek Iglice, 5. granćica s Iglicama 1 žen ­
skom cvasti, 6, granćlca s Iglicama l muškim cvastlma,
stenjaste boje, dugi 3-4 mm.
7. plodna ljuska. vanjska strana. 8. krilca, sa l bet sje·
Iglice (četine) - pretežno rombićne, gornja strana menke, 9. zrela šišarka, 10 sjemenke s dviju boćnih
tamnozelena, sjajna. donja - sa dvije plavičasto­ strana

bijele p(uge stoma (kao kod jele), vrh im je tup

fll kratko zašlljen (ne bode), duge su oko 1-2 cm
1 0,5-2 mm široke.
Cvjetovi - muški svljellocrveni, ženski crvenka­
stoljubićasli, smješteni pri samom vrhu krošnje.
šišarke (češeri) - ljubičaste do ljubičastosmeđe,
dugačke 5-6 cm i oko 1-2 em u promjeru.
Sjeme - tamnomrko, obrnuto jajoliko, 2,5-3 mm
dugačko, okrlljeno. krilce dugo oko 8 mm. sazri­
jeva iste godine. u oktobru i novembru.
Biologija - jednodomna, anemolllna vrsta, pod­
nosi mraz i veliku sušu. u kulturi otporna prema
djelovanju dima, prašine i gasova Podmlađuje
se dosta teško.
·
Stanište - javlja se prvenstveno na strmim. 55 do
65° nagiba, krećnjaćkim obroncima, (gdJe obrazu­
je specifičnu zajednicu Piceetum omorikae Tre­
gubov), a po C o 11 ću rijetko je zastupljena na
serpentinu I dijabazu. Visinska amplituda omori­
kinlh staništa se kreće Iz.među 300-1600 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - recentni areal
omorike je veoma malen: podrućje srednjeg toka
Drine: podrućje oko Srebrenice, Višegrada, Ro­
gatice, Foće I na planinama Tari I Zvezdi.
Opća rasprostranjenost - endemična vrsta Jugo­
slavije. srednja Bosna, :zap. I Jugozap. Srbija.
Primjedba: tercijarni relikt, paleoendem. Otkrio ju

Razmnožavanje - pretežno Iz sjemena. a samo je 1875. god u selu Zaovinama na pl Tari a kas­
pojudinaćno vegetalfvno (položenice, zalegnule nije (1887) opisao. naš poznati botanićar J o s 11
grane) P a n ćlć (1814-1888).
 LARIX DECIDUA

(Syn · L e11ropae
OC.)

Fam. Pmaceae

Evropski ariš,
macesen

European lorch
m611lze d'Europc
Europlll schc Larche
larlce
c:uponci\cKaJI
l\HC"lUC.!1111Hll3.

2\
�]jL
Cvjetovi - muški sumpornožuti, fajoliki, ženski

P.i �
- „-:;::: , purpurnocrvenl, jajastookruglastl
Šlšarke (češeri) - duguljaste, 20-40 mm dužine 1

/f;-�„
·'

��} li
- oko 2 cm širine, slvosmede, na kratkoj dršci, do­
I
,· ,,
CJ
D b
1 pupovl oa I l<rat k lm lzbojclmo. 2 Iglice s du­
gog ( l ijevo) I kratkog (desno) Izbojka. 3. kl ljanac, 4. ion­
ski cvjetovi. S muški cvjetovi, 6. plodna ljuska, unut raš­
nja strana. 7. sjemenka s krilcetom, 8. sjemen ka s dviju
boćnlh strana
Habitus - oko 25-35(-50) m visoko drvo sa deb­
lom čiji prečnlk može biti l do 1,60 m. Deblo
ravno i punodrvno; krošnJa Jajastopiramidalna, sa
vitkim, vodoravnim Ili obješenim granama, koje
nisu raspoređene u pršljenima.
Kora - vrlo debela (2-4 cm), duboko izbrazdana.
Korijenov sistem - jako razvijen, ima žitu srča­
nicu Razvijena ektotrofna mikorlza.
Pupovl - ::rvonkasli, pokriveni sa nekoliko lju­
saka, tupo jajollkl
Iglice (četine) - u jesen opadaju, nježne, tanke,
mekane i ušiljene, svijetlozelene, a u jesen po­
prime zlatnožutu boju, na poprečnom presjeku
plosnalo-trouglasle, duge 1-4 cm i 0,6-1,6 mm
široke, na dugim lzbojcima su pojedinačno I spi­
ralno porođane, na kra\korastlrn'!l su u ćuper­
c1ma, ima 1h 20 50.
zrljevaju u kasnu Jasen, prve godine, a ostaju na
granama Još nekoliko godina.
Sjeme - trokutasto i okriljeno, sivosmede, dugo
3-4(-5) mm; krioce 6-8 mm dugo, svijetloi.uto
Biologija - jednodomna. anemolilna I hellofilna
vrsta, brzog rasta. Podnosi niske temperature,
buru I snijeg. Dostiže starost od 600-700 go­
dina
Vrijeme cvjetanja - IV-V, uporedo sa listanjem.
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - krećnjačka i doiomitna podloga, te
na škrljcima. najćešće u subalpinskom i alptn­
skom pofasu, ( 1000-2500 m). sa rahlim. svježim,
ilovas\o-pjeskovilim zemljištem. To su krajevi sa
obilnim padavlnama i velikom zračnom vlagom.
Obrazuje ćisle Ili miješane sastojine sa jelom,
smrčom. bijelim borom. limbom i kr1vuljern.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S (Alpe l alp­
sko predgorje).
Opća rasprostranjenost - Alpe, Karpati, Sudeti.
(postoji višo taksena)
Primjedba - ćesto ga nalazimo izvan prlrednog
areala, gdle se već odavno kultivira u šumskim
sastojinam<1. a ima primjenu I u hortikulturi
17

PINUS NIGRA
Arnold

(Syn.: P. nigricans
Host. P_ Jaricio Pour„
P. austriaca Hoss)

Fam. Plnaceae
Crni bor

Black plne
pin noir
Schwarzkiefer
li pino nero
:11JCTp11iic1mw
(�ep11a11) <:oc11n

\l 1 '\\\I �
�1u ·
Habitus - do 50 m visine: krošnja jajasta, zaob­

iA
\O)��-\(jf J �
ljena, u starosti, naročito na stjenovitim terenima,
široko zasvodenog, gotovo horizontalno zaravnje­

� .
nog vrha.
Kora - u starijoj dobi duboko raspucala na iz­

# �-�� ., �·�
dužene nepravilne ploće, debela nekad i do i O cm.

4' _. oll\ •
·"
..·
�
Korifenov sistem - razgranat I jak, sa slabo iz­

raženom srčanicorn.
Pupovl - u pršljenima, okruglasti, 1-2 cm dugi,
pokriveni tankim sivim ljuskicama, smolasti.
Iglice (četine) - po 2 u bjelkastom, oko 1 om
dugom rukavcu. tamnozelene, krute, blago po­
vijene, naglo ušlljenog, zućkastog i bodljikavog
vrha, sitno napiljenog ruba, 8-15(-18) cm duge
i o ko 1,5-2 mm debele.
Cvjetovi - jednospolni: muške cvasti žućkaste,
oko 2 om duge, u grupama. l.enske šišarke po­
jedinačne, ili 3-4 u grupama.
Slšarke (češeri) - 4-8(-10) cm duge i oko 4 cm
široke. Odrvenjele fer1ilne ljuske sa donje strane
čadavocrne (za razliku od rnunike, koja ima do­
nju stranu ljuske ± jednolično smeđu) Zriju
druge godine, a otvaraju se u proljeće treće
godine.
Sjeme - sivkastosmeđe, mat, 5-7 mm dugo
oko 4 mm široko, sa oko 2 cm dugim kriocem.
Biologija - jednodomna. anemofi l na, hellofilna I
kserolllna vrsta Doživi veliku starost.
Vrl)eme cvjetanja - V.
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - naseljava Kserotermna staništa, pre-
, . VJ
<P .-
1. pupoljak, 2 ćuperak Iglica, 3. par Iglica u popr. pre­
sjeku. 4. kllianac, 5. krlfca bei sjemenke i sa sjemenkom.
6. plodna ljuska. vanjs ka sirana. 7 otvorena ši šarka ,
8 sjemenke s dviJu boOnlh sirana
težno na krećnjaku, dolomitu i serpentinu, veći­
nom na toplijim ekspozlcljama, brdskog i gorskog
pojasa. Obrazuje čiste ili mješovite sastojine.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - sr. i j. Evropa, z. Azlja.
Primjedba - dijeli se na niz taksona, čiji su
areali geografski jasno Izdvojeni. Morfološke r02-
like su često newatne Za nas su od najvećeg
interesa. ilirski crni bor (P. n. Arnold subsp. nlgra).
koji je najbrojniji LI cijelom arealu vrste. dalmatin­
ski crni bor (P. n. Arnold subsp dalmatlca (Vis )
Franco). endemični takson sredn1e I Julne Dalma­
c110 (Brać, Hvar, Pelješac I dr.) te krlmskl crni bor
(P. n. Arnold subsp pallasiana (Lamb.) Holmboe),
koji je kod nas rasprostranjen u jugoistočnoj
Srbiji I Makedoniji, sa brojnim prolazima

1 pupoljak. 2 ćuperak igllce. 3 par igllca u popr pre­
sjeku, 4 plodna 11uska, unutrašn1a strana 5 krilca so I
bez sJomenkl, 6. plodna ljuska sthrke. vanjska strano,
7 zrela !l!arka (zatvorenu). 8 sjemenke
Habitus - do 30 m visoko drvo, s promjerom
debla do 1 m Krošnja ovalnopiramidalna Ili pira­
midalna, deblo snažno. često pn dnu sabljasto
sav1jeno, grane u pravilnim pršlJenima
Kora u mladosti glatka bjelkastosiva (leuco­
dermis). u star11oj dobi postaje pepeljastosiva 1
karakteristično Ispuca na jasno omeđene, mnogo­
ugaone pločice, slične panciru.
Korijenov sistem - jako razv11en. sa brojnim 1
snažnim ograncima, koji duboko prodiru u puko­
tine krečnjaćkih stijena
Pupovl - dugi do 2 cm. bez smole
Cetine (1ghce) - tamnozelene, krute, oštro. skon­
centrisane na vrhu grančica u obliku zbijenih
kitica. 6 9(-tt) cm duge I oko 1 .Smm široko
Cvfetovl - jednospolni. muški u obliku rosa, gru·
pisani, ženske šišarka r11elko pojedinačne. ve­
ćinom po 2. 3 Ili 4 zajedno. tamnocrvene
a
PINUS HELDR
Christ
(Syn.: P Jeuco e
Antoine)
Fam. Pinaceae
Munika, crna mura,
bor smrč
Whilebark pine,
Polebork Haldrelch
Plne
pln d"(lcorce blonche
Panzerkleler
11 p1no loricilto
šlšarke (češeri) - 7-8 cm duge 1 oko 2,5 cm de
bele, sa plosnatom ili piramidalnom, žućkaste
smeđom apofizom. šišarka prve godine 1ma1u
karakterističnu tamnoljubičastu boju Slične su
crnoboroviJ1l (u stadiju zrenja), ali se od njih raz
llkuju po izrazitom, unatrag savinutom Ili 'ravnom
kratkom šiljku na vrhu pupka i po plodnim IJU·
skama, koje su s obe strane jednobojne - svi·
jctlosmeđc i krle Zrlju druge godine (IX, X)
Sjeme - elJptićno, oko 7 mm dužine, pjegavo, sa
oko 25 mm dugim knocem, koje obuhvata sjeme
Blologlja - jednodomna, anemofflna, hellofilna,
kalcifilna vrsta
Vrijeme cvjetanja - V, VI.
Razmnožavanje - sjemenom
Stanište - naičešće naseljava strme, kamenite
i stjenovite terene subalpinskog pojasa, te u tom
pogledu nema premca. To su mjesta gdje suro­
vost plan1nskog khmata dolazi do najvećeg izra­
ia1a. Obrazuje čiste ili miješane sastojine sa dru­
gim čcttnarskim 1 lišćarskrm vrstama
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - BH Sb, Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - endemična vrsta cen­
tralnog I zapadnog dijela Balkanskog i južnog
dijela Apeninskog poluotoka
Primjedba - taksonom11a vrste P. heldreichli
Christ još n110 sasvim jasna. Moze se reći da
se u okviru isprekidanog arela munike razliku1u
dva 1aksona var heldrelchll (Syn P h Chrtst
va1 typ1ca Merkgr .) [Jugoslavija. Albanija, Grčku)
i var leucodermls {Antoine) Markgr (Juqoslavija
Bugarska Grčka 1 južna Italija)
19

PINUS SILVESTRIS L
Fam. Plnaceae

Obični (bijeli) bor

Scots plne
pln sllvestre
Gemelne Kiefer,
Fohre
plno sllvestre
COCll3 06LIKllOOCHHIUI

,··�i l �
�·
ii/j 'I
Habitus - do 40 m visine i s promjerom debla

J
do preko 1 m; krošnja svijetlozelena, rijetka. Gra­
ne formiraju pršl)enove, a deblo je pravo, puno­
I I..

��
drvno, vitko.
Kora - na gornjem dijelu debla i na ograncima

tanka, crvenkastožuta, ljušti se u tankim ljuska­
ma, donji dio debla Ima sivosmeđu, izbrazdanu,
debelu koru.
Korijenov sistem - ima jaku žilu srčanicu i brojne
boćne korjenove.
Pupovl - jajasto-valjkastl, zaobljeni, ljuske pri­
ljubljene sa ± slobodnim resaslim vrhovima, smo­
last!, 6-12 mm dugi.
Iglice (četine) - stoje na kratkim lzbojcima po
dvije u bjelićastom rukavcu, duge 4-6(-8) cm. I
do 2 mm široke, gipke i tanke, šiljate, često
blago spiralno uvijene (usukane), svijellos1vo­
zelene, ostaju na granama 2-3 godine, na višim
nadmorskim visinama duže.
Cvjetovi - jednospolni; muški jajastl, sumpor­
nožuti, do 1 cm dugi, tenski u obliku malih sme­
đih ili crvenih šišarica
Slšarke (češeri) - sivosmeđe sa izraženom krat­
kom drškom, na kojoj vise, jajasto-kupaste, često
asimetrične, 3-8 cm duge I 2-3 cm široke. apo­
fize ravne ili plramldalno i:zvućene, sa grblcom
na vrhu.
Sjeme - tamnosmeđe, 3-4 mm dugo, sa 3-4
pute dužim prozirnim kriocetom koje obuhvata
sjeme kao kllJeštima 1 od njega se lako odvaja.
Sazrljeva u oktobru druge godine, ispada u pro­
ljeće treće godine Klije sa 4-8 kotlledona.
'·� I
-
.
a
\
"'f1 ·� .
,, li '
t. p upoljak. 2 ćuperak iglica. J, par Iglica u popr pre·
sjeku, 4. klljanac, 5. granćica s muškim cvjetovima. 6
zatvoreni muški cvljot. 7. ženski cvjetovi poslije oplOd·
nje, 8. ženski cvijet. unutrašnja strana, 9. plodna IJuska.
van1sk<1 strana. 10 otvorena § !.�arka, 11 krilca, bez sje·
menkc I sa sjemenkom. 12. sjemenke s dviju boćnlh strana
Biologija - jednodomna, anemofilna, hellofllna i
kserolllna vrsta. Oc:istiže visoku starost. Veoma
varijabilna vrsta, sa brojnim geografskim rasama.
Vrijeme cvfetanja - V. VI. prema nadmorskoj
visini.
Razmnožavanje - sjemenpm.
Stanište - pjeskovita i kamenita, suha. duboka.
mineralima bogata Ili siromašna zemljišta, a jav­
lja se I na tresetištima. Obraz.uje ćisle lll mješo­
vite sastoiine od montanog do subalplnskog po­
jasa, kontinentalnih krajeva Dopire 1 do 2000 m
nadm visine.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost Evropa, sjeverna Azlja
 2

PINUS MUGO ra
(Syn P. mont ri
M i li ., P. pum// o
H aen ke)

Fam. Pinaceae

Klekovina, krivulJ,
planinski bor

Mountain Plne
p1n des moniagnes,
pln mugo
Bergkieler
pono montano.
pino alpino
coc11a ropll:lH

Cvjetovi - muški do 15 mm dugi,

žuti· žensko
okruglasti. plavičasti, većinom 2-3
zajedno.
Šlšarke (ćešeri) - u mladosti plavič
aste, kasnrje
smeđe. okruglaste, 2-7 cm d u
ge I do 2,5 cm si·
roke. sjedeće Apofiza rombićna ili
kvadratićna sa
crnkasto oivičenom grbicom (pupk
om). - Dozrlje­
vaju u pro lj eće treće godine.
Sjeme - jajoliko, sivosmeđe, do
o
s mm dužine, sa
2-3 puta dužim kriocetom Mlad
a bi lj č l ca sa 7
1 čuperak iglicn, 2. kll1anac, 3. muški cvjetovi. 4. (3-8) kotiledona.
ženski
cvjetovi, 5. plodna ljuska. unutrašnja strana. 6. sjemenk Biologija - jednodomna (često
s l<rilcetom. 7. sjemenka
a dvodomna). ane­
molflna I pretežno heliofilna
vrsta. Prilagođe na
na ekstreme surovog planinskog
klimate na gor­
Habitus - u zavisnosti od stanišnih uslova ha­ njoj granici šume I drveća. Doži
me cvjetanja - VI, VII.
vi veliku starost.
bitus veoma varira: javlja se kao nizak, polegnu! Vrije
grm, ili naraste do 10 m v isi ne. Najviše ga susre­ Razmnožavanje - sjemenom.
ćemo u obliku polegnutog gr ma, čija nepravilna Stanište - subalpinski i alpins
kl pojas, gdje na
deb la leže na zemlji ili kamenju; grane guste, granici šumske ve ge tacije obra
zuje posebnu i
sabljasto povijena prema gore. veoma karakterističnu zajednic
u klekovlne bora
Kora - crvenkastosfvopepetjasta. tanka (oko 4 (Pinetum mughi Horvat) U sjeve
la nasel java i t resetišta. Dopire do 2600
rnom dijelu area­
mm), ljušti se u malim ljuskama. m v isi ne.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji
Korljenov sistem - nema žilu srčanicu; bočni - S, H. BH, Sb,
Cg, Ma.
korijeni brojni i jako razgranati, šire se u radi-
Opća rasprostranjenost - sr. I južna
širokom arealu jav i/a se nekollko varije
1usu i do 1 0 m. Evropa (u
Pupovl - izduženojajasti, jako smolasti, ljuske teta I for­
mi· na Dinarskim planinama najćešćl
pupoljaka svi)etlocrvene. je var.
tnugo, na Alpama i Sudelima zastupljen
jo va1
Cetine (i glice) - oko 2-6(-8) cm dužine i 1,5 do pumllio Haenke, a na Pl rinejima I zap.
2 mm širine tamnozelene, jednobojne na licu I A lpama
naličju, u koĆene, oštre, na rubovima fino nazu­
var unclnata Ram ).
Primjedba - ima zaštrlnl karakter: čuva
zeml/ište
bljene, nalaze se po 2 u b ijelom kožlćastom ru­ od erozije, a niže položaju od b ujica
I snjel­
kavcu Ostaju na granama 5-10 godina. nlh lavina S lim u vezi treba ga :raštlliti
21

PINUS PINEA L.
Fam. Pinaceae

Pinija, plnj, pitomi bo r

S1one pine.
umbrella plne
pin plnier.
pln parasol
Pinle
ii p1no domest1co

llTa.\11011Cti"aM coc11a
m11111J1.

H�bllus - oko 15-25(-30) m visoko drvo sa pro­

�jerom debla oko 60(-150) cm, kara kterislićne
k1šobranaste krošnje, deblo pravo i snažno, od
grana ćisto do znatne vi sine.
Kora - smeđecrvena, duboko lzbrazdana, Ispuca

�orijenov sistem - dubok, veoma razgranat, bez

na velike sivosmeđe ploče, debele 2-10 cm.

zlle srća n i ce.

P�povi .- valjkasti, ušilje.ni, svijetlos međi; ljuske
2. popr. pres1e1< 1cdric 1911ce. 3. plodna
bijelo 01vlčene. resaste. nisu smolasti.
Iglice (č et ine) - po dvije u čuperku. 10-25 cm
1 ćuperak Iglica.
11uska. unulrasn1a sirana. 4. plod na ljusku, vanjska s1rann.
d ug e i 1,5-2 mm debele, blago povije.ne, krute, 5. siemenko s knlcetom. 6 krilce
oštrog vrha, zelenoplavičaste do svij etlozel ene.
Opadaju t reće ili četvrte godine.
Vrijeme cvjetanja - 111, IV
�vjet�vl - jecinospolni: muške cvasti valjkaste,
Razmnoiavanje - sjemenom.
zute zenskl cvjetovi (šišarka) Izrastu na vrhovima
lzbojaka. Stanište - kserotermna staništa eumediteranske
Šlšarke (Češe ri) - crvenkastosmede. 8-14 cm ��me zimzelene vegetacije. Javlja se pojedinačno
duge i oko 10 cm široke, sjedeće, jajasto kupaste, 111 u manjim sastojinama.

ljuske sa iz bočenom, tamnosmedom, sjaj no m, Rasp r ostranjenost u Jugoslavljl - smatra se da

grebenastom a polizom i izrazitim pupkom. Zru je pinija kod nas autohtona 1 ed l no na pjeskovitim
k rajem treće godine, nakon ispadanja sjemena terenima istočnog dijela otoka Mljeta Na rnno'
ostaju na granama još nekoliko godina. g 1 m mjestima Primorja kult iv lsan
Opća rasprostranjenost - Sredozemlja (od Por­
Sjeme - krupno, 15-20 m m dužine i 5-11 mm ši­
tugala do Sirije)
roko. okriljeno vrlo uskim i kratkim krioeem, ima
tvrdu sjemenjaču, u osnovi smede, posulo crnka­
stim prahom. jezgre jestive. upotrebljavaju sa za
_
dobivanje jestivog ulja. Kl ija nci sa 10-13 koti­
ledona.
Biologija - jednodomna, anemolflna, heliofllna i
kserolilna vrsta, vrlo osjetljiva na niske tempe­
ra tu re

2. ćuperak Iglica, 3. popr presjek Iglice.
h
1. kllJenac
4.
p lodna uska. vanjska strana, 5. plodna ljuska, unu·
tra šnja strana, 6. sjemenko s krllcetom, 7 sjemenka
Habitus - oko 30 (40-50) m visoko drvo, 30-35
(-1 20) cm prsnog promjera, sa pravilnom, valj­
kasto zaobljenom krošnjom. U višim nadmorskim
visinama ima nepravilno i granato stablo.
Kora - u mladosti glatka, sivozelenkasta, kasnije
sivkasta, uzdužno ispucana na nepravilne pločice.
KorlJenov sistem - Jako razvijen. sastavljen o d
brojnih boćnlh korjenova koji du�oko prodiru u
zemlju. Razvijena ektotrorna mikonza.
Pupovl - oko 1 cm dugi, okruglasti, suženi u tan­
ki šiljasti vrh, smolast!, ljuske �tobodne Ili blago
priljubljene, sa 1ank1m bjetlćas11m rubom.
Iglice (ćetlne) - sivozelene. nježne, po 5 u jed­
nom rukavcu, duge 8-10 cm i do 1 mm debele,
Imaju 2 smolna kanala. Ostaju na granama 2 do
3 godine.
Cvjetovi - jednospolnl; muški cilindrlćnl, gru­
pisanl (10-13), žutocrvenl, dugi 1-1,3 cm; žen-
22
PINUS PEUCE Gr1 eb.
Fam. Pinaceae
Mollka, blJelu murn,
elov bor
Macedonlan plne
pln des Balcans
Mazedonlsche Klefer
plno del Balcani
COCHn 6�.\l\::IHCKilll
ska šišarka jajasta, zelenosmeđa, 20-25 mm du­
ga i oko 10 mm široka, na kratkoj stapci.
š lšarke (ćešeri) - duguljastojajaste, sa široko
zaobljenim ljuskama, 10-15 cm duge I oko 3 cm
široke, vise na kratkoj dršci, svljetlosmeđe. Sa­
zrijevaju u septembru ili oktobru druge godine,
nakon čega sjeme odmah ispada.
Sjeme - jajollko, oko 5 mm dugo I 4-5 mm de­
belo, sa 4 puta dužim kriocem. koje obuhvata
sjemenku u obllku kliješta.
Biologija - Jednodomna, anemofilna, kalcifugna
vrsta. Dosta brzo raste. Doživi starost 200-300
godina.
Vrijeme cvjetanja - V.
Razmnožavanje - s1emenom.
Stanište - javlja se samo na silikatnoj (rijetko na
krećnjačkoj) podlozl, traži svježa, dosta vlažna I
duboka zemljišta. Njena visinska amplituda se
kreće između 1400 (1 000) do 2200 (2400) m. Ob­
razuje čiste Ili mješovite sastojine (npr. Pinetum
peucls Em. i dr.).
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - Cg. Metohija,
Ma.
Opća rasprostranjenost - endem centralnog dije­
la Balkanskog poluotoka: Jugoslavija, Bugarska,
Albanija, Grčka (samo na graničnom području
sa Jugoslavijom).
Primjedba - tercijarni relikt.
23

PINUS HALEPENSIS
Mill.

Alepskl, bili bor

Fam. Pinaceae

Aleppo plne
pln d'Alep
Aleppo-Kieler.
Seekieler
plno d'Ateppo
cocun aAl!lll?K:tR

Habitus - do 20 m visoko drvo, često zakrivlje­

nog deb l;i I g rana. krošnja kuglastopiramidalna,
u starosti nepravilno razvijena.
Kora - sivkasta, u mladosti glatka, kasnije crve­
nosmeđa. lzbrazdana.
Korljenov sistem - veoma razgranat, snažan.
Pupavi - fzduženo valjkasti, sa slobodnim, tam­
nim ljuskama, koje su bijelo obrubljene; nisu
smolasll.
Iglice (četine) - po 2 (rijetko 3) u čuperku, 6 do 1 pupoljak. 2. čuperak iglica, 3. klljanac, 4. grančica s
10 cm duge I oko 0,7 mm debele, gipke, plaviča· muškim cvastrma, 5. ženska cvast, 6. plodna ljl.lska, unu­
trašnja (gore) I bočna (dolje) stra na . 7. krtice sa sjemen­
kom. 8. sjemenka
stozelene do svijetlozelene, nježne, obrazuju na
vrhu lzbojaka male killce.
Cvjetovi - jednospolni; muški valjkasti, crveno­
smedi, ženski se javljaju u osnovi ovegodlšnjlh Stanište - kserotermna staništa eumediteranske
lzbojaka, na dugim drškama. zone zimzelene vegetacije: maklja, garfzl, kame­
Šlšarke {češeri) - Jajastokupasle, vise na 1-2 nj�rsk1 pašnjaci. ćesto obrazuje čiste sastojine
(Pinetum halepens1s) _ sa brojnim kserotermnim
cm dugim, debelim, zakrlvljenlm drškama, 6-12
vrstama.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - srednja i južna
cm duge I oko 4 cm široke; apofiza pljosnala ili
neznatno ispupčena, sa Istaknutim pupkom; u
mladosli su zelene u sta dij u zrenja crve nosme­
,
Dalmacija, Hercegovina (Neum). Crna gora
de, sjajne, kasnije poslve. Zru početkom treče Opća rasprostranjenost - zemlje oko Sredozem­
godine I ostaju na granama po više godina. Jav­ nog mora.
ljaju se pojedinačno ili u manjim grupama. Primjedba - sličan alepskC?m je brucljskl bor {P.
halepensls Mili. var. brutla EI. & Hen. (Syn.: P.
Sjeme - 5-7 mm dužine, tamnosmede, pjegavo:
brulia Ten.)) koji ima nešto dulje i deblje iglice i
krloce dugo oko 2 cm. Kffjanac ima 6-9 kotile­
gotovo sjedeće šlšarke. Rasprostranjen je u Ka­
d ona.
labriji, Grčkoj (Kreta) I Krimu. U nas se kulllviše;
Biologija - jednodomna, anernomna, heliofllna I po kazao se pogodan, naročito za pošumljavanje
kserofilna vrsta. Podnosi posolicu I jaku buru. _
krsa.
Vrijeme cvjetanja - Ili, IV.
Razmnožavanje - sjemenom.

1 grančica s llstovlma (lfuskamo). 2. muški cvjetovi. 3.
muski cvijet. odozgo. 4. muški cvlje1. odozdo, s. ionsk a
cvast. 6. tonski cvijet, odozgo, 7. plodna ljuska sa sje­
menim zamecima, unutrašnja strana. 8. kli1anac, 9. zrela,
otvorenn šišarka, 10. sjemenka, s dviju strana
Habitus - javlja se u dva vida: sa usko pirami­
dalnom, stupastom krošnjom koja se sužava pre­
ma vrhu i sa uspravljenim i priljubljenim grana­
ma. Ovaj oblik je ozn aćen kao C. s. L. f. pyramlda­
lis (Nym.) Asch. & Gr„ u narodu poznat pod ime­
nom „muški„. Drugi oblik, oznaćen kao C. s. L. t.
horlzontalis (Mili.) Asch. & Gr., a u narodu kao
„ž.enski„. Ima široku kupastu krošnju sa horizon­
talno ostojeć1m grMama . vima je u kulturi.
Kora - tanka, dugo ostaje glatka, sivoameđa do
tamnosmeđa.
Korljenov sistem - jako razgranat, razveden, pro­
dire duboko u zemljište, prilagodljiv terenu
Iglice (ćetlne) - ljuskaste, čvrsto prilegle uz
četvorougaone tanke grančice, poredane u 4 re­
da, oko 1 mm duge, tamnozelene. na lednoj strani
Imaju uzdužnu smolnu žljezdicu.
24
CUPRESSUS
S EMPERVIRENS L
Fam. Cupressaceae
Obični čempres
Medllerranean cypress
cypres commun
Zypressc
clpresso
J<111mp1tc nupnM11'"\:lAl•t111i1
Cvjetovi - jednospolni; mikrosporofili jajasti u
obliku rese. žućkasti 4--8 mm dugi, često na ci­
,
jeloj krošnji raspoređeni; ženski većinom pri vrhu
krošnje, pojedinačni ili grupisanl.
šišarke (češeri) - 2,5-5 cm duge, u mladosti
zelenkaste, kasnije sivosmeđe, pepeljaste, sastav­
ljene od 8-14 plodnih ljuski, koje su u početku
priljubljene, kasnije (u doba zrenja) se razmiču.
Zru druge godine, a otvaraju se treće godine.
Sjeme - od 8 do preko 20 sjemenki pod svakom
ljuskom, ono je 5-7 mm dugo, spljošteno. svijet­
losmeđe, usko okrlljeno
Biologija - jednodomna, anemo rllna heliofilna i
,
kserofilna vrsta. Veoma otporna na visoke tem·
perature i dugotrajne suše. Dosta brzo raste Do­ .
živi starost 400-500 čak i preko 1000 g odina.
Vrijeme cvjetanja - krajem zime. u Primo(Ju već
u februaru.
Razmnožavanje - sjemenom
Stanište - kameniti, skeletoidn1 tereni eumedi­
teranske zone zimzelene vegetacije.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - smatra se da
je autohton u južnoj Dalmac1j l. U ostalim kraje­
Opća rasprostranjenost - jugoistočna Evropa ju­
gozap. Azija (karakteristična vrsta za zemlje Sre­
dozemlja)
Primjedba - veoma omiljena ukrasna vrsta u
horti ku lturi U nas se koristi u pošumljav<1nju
opustošenlh i ogoljelih kraških područj a. U našim
parkovima se uzgaja i nekoliko egzotičnih vrsta
čempresa.
25

JUNIPERUS
COMMUNIS L.
Fam. Cupressaceae

Obična borovica,
kleka, venja, smrlka

Common junipor
genevrler commun
Gemelner Wacholder
glnepro
\IOiKlKCIJC.\l•lllltt
0Gwmooc1111�iii

I ·tt
Habitus - srednje visok grm ili nisko drvo (nekad

�)'
i do 15 m visoko i oko 0,5 m debelo), sa žljeba­

o�
stlm deblom. raznoliko formiranom krošnjom; od
�.

.f
o
��- 11;:.j
f.,
,.
sasvim nepravilne do izrazito stupollke: grane
uzdignute ili viseće. nisu u pršljenima. ._

Kora - u početku glatka, kasnije izbrazdana, od­ �

.J
,,..--

\(
vaja se u obliku ljuski i traka. I
Korljenov sistem - veoma razgranat, sa žilom
srćanicom. Razvijena endotrofna mikoriza. ..,_,,;"',..._� .. ,J)
•

1 kHjnnac, 2. Iglica s gornje sirene, 3. mu�ka cvast. 4

Pupovl - sitni I obloženi ljuskama.
Iglice (ćetine) - po 3 u pršljenu. duge od 5-20
(-30) mm . i do 2 mm široke, uspravne. naježene.
najši re u osnovi, postepeno se sužavaju u šiljati
vrh, bodljikave, donja strana zelena, gornja sa
bijelom ili sivom uzdužnom prugom, poprečni
presjek trapezast. ostaju na stablu do 4 godine.
Cvjetovi - muški jejasll, svljetložutl, sastoje se od
većeg broja „prašnika„. smješteni u pazušcima
listova. 2-3 zajedno, ienski pojedinačni, zeleni.
Pl� d - bobićasta šišarka (galbu/us), okruglasto­
ja1asta. debela, mesnata, sastavljena od 3-6 lju­
saka. na kratkoj dršci. ispočetka svljetlozelena, u
doba 2ren1a modrlkaslocrna. sivkasto nahukana,
6-9 mm u promjeru Zrl druge ili treće godine.
Sjeme - većinom po 3 u šišarkl, tvrdo, čunasto,
trouglaste, smedc
Biologija - dvodomna (Izuzetno jednodomna),
anemofflna I heliofrlna vrsta. Raste veoma sporo.
može doz1v1et1 veliku starost. Podnosi jake mra­
zeve I velike suše
Vrijeme cvlota nja - IV. V. zavisno od nadmor­
ske visino
prašnik, vanjska strana, 5. ženske ovest. 6 sjemenka s
dviju boćnih strana, 7. !il�arka sa strane I odozgo
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno (rez­
nicama).
Stanište - ima vrlo široku ekološku valencu:
podjednako je nalazimo na kserotermnlm i me­
zofllnim staništima, a veoma Je ćesta ne ecidolil­
nirn zemljištima I potpuno devastiranim terenima
(šikare. vrišline. zapušteni travnjaci i pašnjaci).
Nalazimo je u nizinskom pa do subalpinskog po­
Jasa naših planina.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - S. H, BH. Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostran)enost - cijela Evropa, zap. i
sjev. Azila. sjov. Alrika I Sfev. Amerlka.
Primjedba: na planinskim pašnjacima. najčešće
u subalplnskom poiesu zastupljena je vrlo srodna,
J. lntermedla Schur (Syn. J. communls L var.
intermedia [Schur.J Sanio), koju neki autori smat­
raju hibridom rz.medu obične i patul1aste kleke.
 6

JUNIPERlJS
SIBIRICA
Burgsd

(Syn.: J nana W I ,
I
J. commums
L. subsp. alpma
(Nellr.) Celak.,
J. communts
L. subsp_ nana Syme:
J. communis L var
montana Alton

Fam. Cupressaceae

Klečlca, patuljasta
kleka

Monteln Juniper
Gon\\vrlor nam
Zwergwacholder
g1ncpro nano
MOalit(CU<!.\�HllK
c11611pc1ml\

Stanište - najčešće naseljava skeletoldna zem­

ljišta na planinskim rudinama subalpinskog I al·
I ' plnskog pojasa, kako na silikatnoj tako I na kar·
bonatnoj podlozi, često prek riva ogromna pro·
stranstva; p enj e se do najviših vrhova naših pla·
nina, tako npr. u Makedoniji do preko 2600 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, Azl)a, Amerika.
1 Iglica. gorn1a strana, 2. popr. presjek Iglice, J gran· Primjedba - neki autori smat raju ovu vrstu pod·
ć1ca sa 1gllcama 1 zrelim �,�arkama. 4. š'iSarka, odozgo, vrstom Ili varijetetom običn e borovice lstfčuCi
5 s1emenka, odozgo I sa strane činjenicu da medu njima, osim uzras ta, nema ne·
ki h većih razlika.
Habitus - nizak, polegli grm, 30-60(-100) cm vi·
sine. tankih. gustih razgranjenih grana.
Kora - siva, tanka ,
Korljenov sistem - dosta plltak, razgranat.
Iglice (četin e) - poredane u gustim p ršljeni ma,
kraće su od obične borovice, 4-10 mm duge,
1-2 mm široke, mekše, povijena, ± priklonjene
ka grančici, naglo sužene u ušfljen vrh, na gor­
n1oj strani s 1zraz1tom srebrnkastobijelom pru­
gom.
Plod - sl iča n običnoj borovici, nešto veći (do
10 mm u d11ametru).
Sjeme - trobndo, smede boje.
Biologija - dvodomna, anemo l ilna I heltol il na
vrsta. Otporna na niske tem pe rature 1 1a ke vje·
trove Raste sporo i d oživ i veliku starost.
V rijeme cvjetanja - kasno proljeće.
Razmnoiavanje - 1z sj emen a 1 vegetat1vno (polo·
ženicama)
2'/

JUNIPERUS
OXYCEDRUS L.
Fam. Cupressaceae

šmrlka, crvena kleka,

primorska kleka,
smrič

PrJckly lunlper
cedre p1quant.
cad�
Spanlsche Zeder.
Zeder-Wacholder
91nepro pungente

1 '1
\tOll>>+<c11c.,�1111x xpacuwii

Habitus - grm ili nisko drvo oko 8(-14) m visine

I � !'�
��� J
i preko 50 om u promjeru; krošnja okruglasta;

.r\)
V
{
grane duge i prilično debele, nisu u pršljenima.

-- \�-
1'
1'::...> '
Kora - u mladosti glatka. kasnije se trakasto
ljušti, sivosmeđa do smedecrvena. �

�
Iglice (četine) - po 3 u pršljenima, 1 ,5-2 cm du­ ·
-A

y
ge, oštro ušiljene. krule, bodljikave. na popreč­
nom presjeku trouglaste, s gornje strane sa 2 �
potpuno odvojene bijele uzdužne pruge stoma, na
1. 1gt1ca, gorn1n Strnna. 2 granćtCa 58 IQliCama I SIS3r·
donjoj strani sa izraženim rebrom.
Plod - bobičasta šišarka. okruglasta, gotovo sje­ kama. 3. sjemenka. 4. šišarka, sa s1rane t ooozgo
deća, 8-12 mm u promjeru, u početku zelena. u
stadiju zrenja crvenkastosmeda, sjajna. sazrijeva
u drugoj godfni teranske regije: kod nas: H, He, Ma. Iglice ove
Sjeme - jajoliko ili gotovo okruglo, većinom po vrste su gipkije, a duge su i do 30 mm. Bobiča­
3 u jednoj šišarki. ste šršarke su vrlo krupne. 12-15 mm debele, u
Biologija - dvodomna, anemofilna, heliofilna i zrelom stanju su crvenkastosmede ili tamnogri­
kserotermn a vrsta. Podnosi posolicu. Ova kleka mizne, sadrže obično tri s1emenke. One su jestive
je domaćin poluparaz1tne 1melioe· Arceuthoblum sa nešto smolastim okusom
oxycedrl (DC.) MB.
Stanište - mediteranske i submoditeranske ka­
menjare (makija, garizi. kamenjarski pašnjaci i
dr.). prodire dosta duboko u kopno. gdje raste na
1<serotermn1m staništima. Penje se dosta visoko i
do preko 1400 m
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH. Cg.
zap Sb. Ma.
Opća rasprostranjenost - Sredozemlja. Perzija.
Stni a. zap M. Az1i a, Kavkaz.
Primjedba slićna šmriki je pukin)a (Juniperus
macrocarpa Sibth. a Sm.) koja ž1v1 na istim sta·
mšt1Ma kao prethodna vrsta, u zemliama medi-

1 granćlcn 11 ljusl\aetlm listovima, 2 Alšarke,
s dv1 1u s1rono
Habitus - nisko ili sredn1e visoko zimzeleno drvo
s p1ram1dalnom. tamnozelenom krošnjom.
Kora - tanka, kod starijih stabala slvosmeđa,
plitko ispucana.
Iglice (ćetine) - Juvenilne iglice malobro1ne,
5-6 mm duge. 11uskaste iglice 1 -2 m m duge, �o­
redane u 4 reda. Vrhovi pojedinih listića ± strse,
te su grančice pod prstima rapave (ime „divl1a„!),
za razliku od p11ome loje. kod koje granćice pod
prstima nisu rapave (ime „pitoma u l)
Plod - bobićasta šišarka, oko 9-10(-12) mm u
promieru, sasto11 se od 6 sraslih 11usk1 Zri druge
godine Prve godine j � smedezelena. u doba sa­
zrijcvan1a tamnosiva 111 tamno crvenkastosmeda
sa s1vkast1m nahukom (in1asta).
Sjeme po 4-6 u jednoj š1šark1, s1a1no, svijetlo-
!imcde
Biologija - 1cdnodomna (rijetko dvodomna). ane­
mol1lna ksarotorrnofllna. holtof1lna vrsta
28
JUNIPEru
EXCELS
M. 81eb
Foja divlja
loja gorčljiva
Greek or Ctime�n
Jun1per
Gen�vtier dOrient
Hoher Wachotder
Vrijeme cvjetanja - Ili, IV.
Razmnofavanje - s1emenom i vegetat1vno.
Stanište - kserotermnl tereni. naićešće na kreč­
n1aku, dljabazu i serpentinu Cesto obrazu1e
manje, gotovo ćiste sastojine, naroćito u klisu­
rama nekih rijeka Kod nas dopire do 1 1 00 m
nadm. visine
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - Ma (Vardar,
Pćinja, Valandovsko, Demir Kapija, Crna reka.
ostrvo Golem Grad, Prespansko jezero 1 d r )
3. sjemenka
Opća rasprostranjenost - južni dijelovi Balkan­
skog poluostrva, Krim, zapadna Azija do Hima­
laje I Tibeta
Primjedba - slična divljoj loji je pitoma loja
(J. foetldlsslma Willd ). koja je zastupljena kod
nas na kserotermnim staništima. na krećnjaku 1
silikatu u rasponu između 900 i 1700 m To ie grm
ili drvo do 18 m visoko 1 s prom1erom debla do
1 m Protrliane iglice neprijatno mirišu. Bobićasta
šišarka je okruglasta, 6-12 m m u promjeru, me­
snata, smedecrvena il1 crna, plav1ćasto nahukana
Zri u drugoj godini Cvieta u aprilu 1 ma1u.
 JUNIPERUS
PHOENICEA L.
Fam. Cupressacetle

Prlmor.ka samlna,
gluhaf

Phoonieian Juniper
Gen~vrjer de Ph~nicie
Ratlruchllger Sadebaum
ginepra lIela

Habltul - grm iii nisko drvo 4-6(-8) m visine;

kro!;nja okrugtastopiramidalna (panekad sHfna
tcmpresu): grane brojne, guste, grancice I<:nko
oko 1(-2) mm u promJeru. I,
Ko ra - tamnosmeda.
Iglice (cetine) - na mladim primjercima igliea-
sle, naspram ne iii 3 u prsljenu, uskokopljasle, do
6 mm dutine, na odraslim eg zemplarima Ijuskasle,
whom p riljubljene uz granticu, jajaHko rombicne,
nasuprolne iii po 3 u prsljenu, svijellozelene, 1(-2)
1. gran¢leil S Ijuskastlm IIstovlma I fenSkl m evalom. 2_
mm duge, gomja slrana j e obla i teslo sa smol- ten$ka eVilS!. odozgo. 3. ptodna Ijusk~ sa $jomenlm la'
nom tljezdicom u plitkom ulegnuCu. mao.:lma. 4. sjemenka. S. ~i&arka SD strano I adolgo
Plod - bobicaSle sisarke, okruglaslo 6-12(-15)
mm u p romjeru, na slap kama dugim do 5 mm,
sas tavljene od 6(-8) sraslih opfodnih Jislica. u
sladiJu zrenj a crvenkaslosmed'e iii zuckastomrke,
sjajne. SazrijQvaju u drugoj godini.
Sleme - najcesce po 4(-9) u bobicasloj sisarki,
iajollko, siljastotupo. sa smonim iljazdama.
Blologlla - Jednodomna, rijetko dvodomna, ane-
momna. heliolilne, kserofilna vrsla. Podnosi po-
solicu j buru.
Razmnotavan/e - siemenom.
Slanllle - makija, garig, kamenjarskl prlmorski
pasnJacl. Orti se obalnog podrucJa eumediteran·
ske zone zimzelene vegetacije. Ponle sa una·
slm kr a/cvima do 600 m visine,
Ra.prol tranJenolt u Jugol'avlli - Hrvatska: Kvat-
narsko prrm orje, sjeverna, sradnja, juina Dalma-
cl/a: Hercegovina,
Opts ra.p rOllranJenOSI - oblast SradozamlJa,
Portugal, Madeira, Arabije, Kanarski olocl.
 30

JUNIPERUS
SABINA L.

Fam. Cupressaceae

Planinska somlna.
smrdellka

Sabina 1unlper
sabinier
Sadebaum
glnepro sabina

�--.,,
, I
"I'' Cvjetovi - muški u grupama, zbijeni, 5-7 mm

-�
1�:1 4�\
, / dugi, sa kratkom stapkom, svijetlosmeđi; ženski
'-i

� 3 1:.LJ
zeleni, sa kratkom stapkom.

(
I,/
Plod - boblćaste šišarke, okrugle ili jajastookrug­

�! I
le, do 7 mm u promjeru, viseće, na savijenim
'\
l'><\:/lj
If .......

c@J
.

•V
\.l ,)
--
,..

� a�
drškama. crnkaste, plavo nahukane, sastoje se
od 4-6 sraslih oplodnlh listića i sa 1-4 sjemen­
'i 'I -
ke. Zru u Jesen prve Ili u proljeće druge godine.
2 s
"-_.I
�
Sjeme - jajasto, smeđe, sa tvrdom sjemenja­
1 ljuskasll llstovl, 2. iglićasti llstovi, 3. ženskn cvast, sa
ćom.
Biologija - dvodomna ili jednodomna, anemolil·
strane (!!o re) I odozgo (dolje), 4. šišarke. sa strane i
odozgo, 5. sjemenke na , hellolllna i kserofilna vrsta.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativna (rezni­
cama).
Habitus - u obliku niskog ili puzavog (poleglog) Stanište - pukotine stijena, skeletna, plitka, si·
grma, rijetko kao manje drvo, 3-4 m visine, sa romašna zemljišta. naročito na krečnjaku na
nepravilnom krošnjom; grane vrlo guste, sa toplijim ekspozicijama brdskog l gorskog pojasa
uspravnim, do 1 cm debelim, okruglastim do če­ naših visokih planina.
tverouglastlm grančicama. Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Kora - pepeljastosiva, kasnije crvenkastosmeđa, Cg, Ma.
ljušti se u obliku listova i traka. Opća rasprostranjenost - srednja i južna Evropa,
M. Azija, Sirija, Kavkaz, Ural, Sibir, zap. Azija.
Korljenov sistem - dobro razvijen, razgranat,
prilagođava se terenu. Ima zaštitnu ulogu, štiteći
zemljište od ernzije.
Iglice (četine) - Jjuspaste, prllegle na granči­
cama, naspramnoukrštene, trokutastojajaste, tupe
do zašlljene. duge 1-3 mm, na leđnoj strani ve­
ćinom sa jednom žlijezdom, protrljane neprijatno
mirišu, sadrže otrevno eterično ulje - sabinal.
Na mladim grančicama odraslih primjeraka posto­
je I oštre, Igličaste ćetine do 4 mrn dužine.
31

TAXUS BACCATA L.
Fam. Taxaceae

Evropska tisa

Common yew
li commun

l i l asso
Gemelne Elbo

llfCti Mllh\Ut..Hi .
TllCC CUJlOllCilCKllfl

o
Habitus - grm ili srednje visoko drvo, naraste
nekad I do 20 m Ima široku piramidalnu krošnju
s nepravilnim deblom. koje ima promjer do 1 m.

. -�
�·
Grane n e stoje u pršljenima.
Kora - tanka, crvenkastosmeđa, na mladim lz­
bojclma glatka, u starijoj dobi po dužini raspu­
cana 1 ljušti se u vidu listića i traka.
Pupovl - maleni, ušlljeni, tamnosmeđi.
Korljenov sistem - znatno razgranat, s central­ \.._.'., 6
nim korijenom. Prodire dosta duboko � zemlH­
1 sirana. 2. pop r. presjek Iglici!, 3. raspo­
4. k ll fan ac . 5 muški cvljel. 6
šte: na njemu se nalazi endotrofna mlkonza. lgllco. gornfn
red 1 9H ca nn granćioi,
1onsl\ cvijet. 7. presjek ploda, B. sjemenkQ
pn osnovi sužene kao u petel1ku ��Ja ie produ­
Iglice (ćetine) - većinom ćešqasto r?s�oređene, I

.
žena niz sam 1zbojak, sa naglo uš1l1emm vrhof!1.
spljoštena su i meka ne gore tamno zelene, dol1e
lovi tise sadrže otrovni alkaloid taksin, osim arl­
.
lusa kojeg ptice rado jedu. Postepeno izumire,
blijede, sa dvije blijedozele�e pruge. Duge do
3 om, ši roke 2-2,5 mm, osta1u na granama 4-5 treba je zaštititi.
Vrijeme cvjetanja Ili, IV.
(-8) godina. -

Cvjetovi - muški pojedinačni loptasti, u pazuhu

. Razmnofavanje - sjemenom i vegetativno, ob­
navlja se I lzbojcima iz panja.
,

Iglica, na kratkoj peteljci, sa 5-10 »prašnika '. "

Stanište - najčešće se iavlja u pojasu bukovih I
mješovitih ćetinarskih šuma, pojedinačno ili u
koji su pri vrhu štitasto prošireni Zonski PoJed!­
.
naćni, gusto pokriveni ljuskama, od ko11h na1-
manjim skupinama, većinom na sjevernoj ekspo­
gornja 3 para pokrivaju sam cvijet.
ziciji 1 ne sjenovitim i vlaznijlm mjestima.
Rasprostranjenost u Ju goa lavlj l - S, H, BH, Sb,
Sjeme - sjajno, tamnosmeđe, ja]asto, malo spljo­
šteno, dugo 5-8 mm, široko do 5 m�, sa tvrdom Cg, Ma.
sjemen1aćom, u doba zrelosti obav11eno mesna­
Opća rasprostranjenost - Evrope, sred l sjov
tim vrćasllm omotaćem skerletnocrvene boje zv.
arllus Sa2r i]eva iste godine u jesen, do decem­
Azija, sjev. Afrika i Sjev. Amerlka
bra sasvim opadne: kllja druge godine .

Biologija - dvodomna. rijetko jednodomna, me­

zolilna. anemofilna, sciolilna vrsta. Dostiže vrlo
visoku starost, i do preko 1000 godina Svi dlje-
 32

EPHEDRA
CAMPYLOPODA
C. A. Mey.

(Syn.: E. fragllis Desi.

subsp. campy/opoda
(C. A. Mey.) Aschers.
& Graebn.)

Fam. Ephedraceae

Krta kositernica,
vlasac

Vrijeme cvjetanja - IV, V

{?:
)".
�'\, �
\.(
�
Stanište - krečnjaćke stijene. kamenjare. zidovi,

�\
( šikare I živice Jadranske i Egejske provincije
mediteranske regije. Kroz riječne tjesnace i je·

nriJ zerske kotline prodire dublje u unutrašnjost.

P-
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - H, He: Cg, Ma.

�
Opća rasprostranjenost - istočnomediteranska
c biljka: od Hrvatske do Si rije i Kurdistana.
�rimj�dba - kod Demirkapije u Ma, K o š a n i n
1e opisao E. macedonlca Košanin ali ta vrsta u
I grančica. 2 mikrosporolll (mu&kl cvijet), 3, zreli plo·
dovl, 4. sjemenka (dolje: popr presjek) sistematskom pogledu nije dovolj�o jasna. Sm�­
tra se da Je to jedna odlika vrste E. campy/opoda
C. A. Mey.
krutih grana, koje se penju I vise po drveću i
Habitus - razgranat grm (lijana), dugih. tankih,

stijenama ili puze; grančice člankovlte. kao kod

preslica; naraste do 6 m.
Kora - grančica tamnozelena
Listovi - do 2 mm dugi, malobrojni ljuspasti, no­
dijima srasli, obuhvataju stabljiku.
»Cvjetovi« - „muški•• (mlkrostrobilusi) grupisani,
Imaju ovoj od dva medusobno, pri dnu. srasla,
listića, koji se sastoje od 2-8 »prašnika" (mlkro­
sporangija). „ženski·• (megastrobilusi) pojedinač­
ni. ili po 2-3 u skupinama, a sastoje se od
jednog sjemenog zametka.
1oPlodu - boblčasta šišarka. ovalnog oblika,
8-9 mm duga. spolja obavljena jarko crvenim
mesnatim ovojem.
Sjeme - 1-2 u jednom „plodu„.
Biologija - dvodomne (rijetko jednodomna), he·
liofilna. kserolflna vrsta.
33

EPHEDRA MAJOR
Host.

(Syn.: E. nebrodensis
Tineo)

Fam. Ephedraceae

Uspravna kosl ternlca

Habitus - manji grm, visok 1-2 m, s brojnim i

gustim, uspravnim i ukoćenlm granama.
Kora - na grančicama tamnozelena, prugasta.
Korljenov 11.tem - razgranat, duboko prodire u
pukotine krečnjaćkih stijena.
Ustovl - suhokožičastl, do 3 mm dugl.
•CVjetovl• - "muški cvatovl• gotovo sjedeći,
okruglasti, sastavljeni od 4-8 •muških cvjetova•,
.
ženski na kratkim stapkama, jednocvijetni.
I.
.
•Ploch• - "bobičasta šišarka•, crvene ili žute
granćlca, 2. mlkrosporolll (muški cvijet), 3. sjemeni
boje, duga 5-7 mm. zametak, uzdutnl presje k, 4. zreli plodovi
Sjeme - većinom jajasto, u zrelom stanju oba­
vljeno crvenkastim ili žutim mesnatim ovojem.
Biologija - dvodomna (rijetko jednodomna), ane­
mofllna, hellofllna i kserofilna vrsta.
VrlJeme cvjetanja - I l i-VI
.

Stanlite - pukotine raspucalih krečnjačkih sti­

jena, kamenjare prlmorskog I montanog pojasa;
kod nas: u Jadranskoj i Egejskoj provinciji medi­
teranske regije. Najčešće se javlja kao pojedi­
načni grmovi I l i u manjim skupinama. Na nekim
planinama koje su pod uticajem mediteranske i
submedlteranske klime, penj-> se u visinu neko­
liko stotina metara.
Ra1proatranjenoat u Jugoslaviji - H. He. Ma.
Opta rasprostranjenost - Medileran, Kanarskl
otoci, sred. I zap. Azija.
 LAURUS NOP, IS L

Fam. Laurace

Lovorika, lovor

Sweel bay lree

laurler commun
Lorbeer. Lorbeerbeum
alloro, lauro, lauro nobll•
l GA3ropo,uu.ifi
All.lP

cvjetovi Imaju tučak s nadraslom, jednogradnom

plodnlcom i s jednim vratom; u ženskim cvjeto­
vima se nalaze zakržljali prašnici.
Plod - jajasta. jednosjemena boba tamno modre
boje, 8-12 mm duga, iz nje se dobiva ulje (O/eum
Lauri); sazrijeva kasno u jesen.
Sfeme - zasljano sjeme niče poslije 3-4 mje­
seca, a nekad i druge godine nakon sjetve.
Biologija - dvodomna vrsta, podnosi jaču zasje­
nu, izdržljiva prema suši, otporna na jake vje­
1. klijanac, 2. muški cvijet, uz:dulnl presjek. 3. pratnlc1,
4. tućak, 5_ tenskl cvijet, uz:du1nl presjek, 6. plod trove. Podnosi niske temperature i do 1 8° C; -

ima jaku izdanačku snagu.

Vrlfeme cvJetanfa - 1 1-V.
Habitus - zimzeleni grm Ili stablo do 12(-15) m Razmnožavanje sjemenom I reznicama.
-

visine, sa prečnikom do 60 cm; kod odraslog Stanište -zastupljen u zimzelenoj šumi crnike,
stabla grane su uperene prema gore; krošnja a najviše ga ima u graničnom području sa Sub­
široka i gusta. mediteranom; najbolje uspijeva na humusno-kreč·
Kora - pepeljasta, glatka I ponešto sjajna, dosta njaćkom zemljištu, ali podnosi I skeletna zemlji·
tanka, kod starijih stabala je crna i hrapava. šta. Penje se i do 300-400 m nadmorske visine.
Korl)enov sistem jako razvijen, učvršćuje teren
- Rasprostranjenost u Jugoslaviji - kod nas ga
I štiti zemljište od erozije. ima u primorskim krajevima. uz obalu i na oto­
Listovi spiralno raspoređeni, kožasti, tvrdi, sjaj­
- cima. Tu raste divlje ali se mnogo i uzgaja.
ni, goli, cjeloviti ali pn rubu ustalasani, aroma­ Opća rasprostranjenost - porijeklom 1e Iz Male
tična mirisa (te je od davnina traženo kao miro­ Azljo i zemalja oko Sredozemlja
dija), na licu tamnozeleni, na naličju bljeđi, do Primjedba u antičko doba lovor su smatrali
1 2 cm dugi i 3-5 cm široki, sa kratkom 5-8 mm
-

svetim Apolonovim drvetom, simbolom mudrosti,

dugom peteljkom, nemaju pallstlća. slavo, zahvalnosti i priznanja Cijeni se kao deko­
CvJetovl pojedini cvjetovi se javljaju u pazuhu
- rativna vrsta koja odlično podnosi obrezivanje I
listova u čupercima, imaju jednostavno ocvijeće da se lako formirati u različite oblike. Iz tih raz­
sastavljeno 1z 4 listića koji su pri dnu donekle loga uzgaja se veoma često po svim parkovima i
međusobno srasli; muški cvjetovi imaju 1 2 praš­ baščama toplijeg Južnog područja. Poznate su
nica koje su poredane u tri kruga po 4; ženski brojne forme lovorike.
35

CLEMATIS
VITALBA L
Fam. Ranunculaceae

Pavlt obična, guiva

Traveller's joy. wlld

• cllmber
cl6malite des haies
gemelne Waldrebe,
Hoxonslrang
vllalba, clemallde
.\OMOl!OC
UllllOTpil\,O.\llcnn•il

Habitus - listopadna drvenasta penjačic� do

12(-20) m dužine i do 6(-10) cm debljine, vitkog
I tankog stabla koje nema sposobnost samostal·
nog vertikalnog rasta te se zato penje uz stabla
i grmlje drugih vrsta.

Korl)enov alalem - dobro razvijen, povr�in�kl.

Kora - vlaknasta, sivosmeđa, tanka.

Pupavi - pustenast1, okomilo su otklon1en1 od Iz·

bojka I tijesno priljubljeni uz suhu peteljku pro· ·'.�--
šlogodišnjeg lista. . . .. 1 kll1 anac 2 dio granćice s pupov1ma u pa1uslma h­
stova. 3 2roo pra!nik. 4 prašnik nakort 11111esan1a po­
lena. 5 plodn1ca s UJCkom 6. plod1c
Llatovl - sastavljeni pretežno od 5 listića, ko11
su goli. cjelovitog ruba, ili su krupno, lapov1to
.
teljki pojedinih listića odvajaju se rašljike (v!llce)
nazubljeni, listići su dugi 3-10 cm. Od lisnih pe­
opasan korov. pa se mora uništavati radi osloba­
kojima se pavil prihvata za predmete uz ko1e se danja stabala 1 podmlstka.
penje. Listovi u jesen, prije opadan1a. poprime Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb.
.
tamnocrvenu boju. .. . Cg, Ma.
Cvjetovi - pravilni, aktinomorfni u stojectm metli·
cama u pazušcu listova, oko 2 cm u promjeru,
Opća rasprostranjenost - Evropa, Kavkaz. s1ev.
Afrika
mlječnobijeli. slabog mirisa. . --·. Primjedba - u predjelima našeg Primorja česta
Plod I sjeme - jednosjemeni plosnati orasc1c sa 1e srodna vrsta tzv. škrobu! (C. llammula L) a u
dlakavim repićem mediteranskim 1 submed1teransk1m kra1ev1ma se
Biologij a - entomoltlna. anemolilna vrsta s her­ susreće haložlna (C. vilicella L ) . dok na nekrm
malroditnim cvjetovima Otporna na hladnoću. planinama Slovenije, Hrvatske I Srb11e raste pla­
sušu i gradski klimat. ninska pavli (C. alplna Miii.; syn.: Atragene a. l.)
Vrijeme cvjetanja - VII, VIII. sa dosta krupnim. pojedinačnim. zvonastim l1ubi­
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativne: rezn1- ćastlm cv1etovima.
cama. povaljenicama i dijeljenjem grana.
Stanište - mezol1lna ili suha bogata zemlJtšta, .
naročito u šumama I šikarama hrastovog 1 buko·
vog reglona. Cesra je na toćilimu I s1perlma. te
smiruie kretan1c kamenja. U šumi je često kao

�
�·
1
kllfanao, 2 graneica s pup.ovima, 3. cytjel, uzdužni
presJeJ<. 4 unu1rašnJa strana latice s nektarl1ama, 5. otvo­
ren pr;išnlk, 6. ploa . 7 siemenka
Habitus - ako 3 m visok, uspravan grm, šibolikih
grana. Dugorastl su sa trnovima sa 3-5 oštrih
bodlji, koji su nastal� tran�formacqom listova.
Kora - izbojaka svi1etlos1va do stvosmeda, gola,
kada se zareže pakazu1e intenzivno žutu boju
(ime!). „
KorlJenov sistem - dobro razv11en.
Pupovl - spiralno raspoređeni, jajollkl i tupi,
sjedeći, 3-7 mm dugi.
. više uspravnim cvatovlma. Najsrodnija je sa B.
Listovi - objajastl. fino nazubljeni 1 trepavlćavo
dlakavi, stoje u čupercima u kratkorastlma.
.
Cvjetovi - u vlsećim grozdovima, hermafrodlln1,
žuti.
Plod - do 10 mm duga boba, klselkastog ukusa.
Sjeme - po 2, rjeđe 3 u jednom plodu, dugulja­
sto, 4-6(-10) mm dugo.
Biologija - anemofllna, helloflfna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - (IV), V, VI.
BERBERIS
VULGARIS L
Fam. Berberideceae
2'.utlka, šlmšlrika
Barberry, pipperldge lree
Vinettier. �pino -
vinetto
Sauerdorn
Cresplno, berberl
6ap6ap11c
OOblKHOllćllllblll
_
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanište - pretežno u nizinskim i brdskim p�e­
djelima, gdje je zastupljena u raznim termofllmm
I heliofilnim vegetaci!skim jedinicama sv�ze Ber­
.
beridlon Br.-BI., najćešće na devasttranim tere­
nima uz poljoprivredne kulture I uz naselja.
I !) Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evrepa, Kavkaz, Iran.
Indija, Japan
Primjedba - novijim istraživanjem ( K u š � n .
1969), pokazalo s e d a n a svim višim regionima
planina Hrvatske, Bosne, Hercegavine i Crne Gore
raste samostalna vrsta: planinska žullka (B. croa­
tlca Horvat ex Kušan), koju je i I. H o r v a t . u
svojim radovima tako tretirao. To je mediteranska
planinska biljka, otvorenih, svijetllh i toplih kre�.:
njaćkih terena, najćešće zastupljena u vegetac111
iznad šumske granice Ili u degradiranlm zajedni­
cama subalpinske bukve ili klekovine bora. Ova
žutll<a se odlikuje nižim uzrastom. jaćim bodljama,
s manjim, užim i krućim listovima, siromašnijim I
aetnenala Presi., koja se u literaturi navodi za
naše krajeve.
tutika je opasan prenosnlk žitne rđe, pa nije
poželjna uz poljoprivredne kulture.
37
PLATANU S
ORIENTALIS L
Fam. Platanaceae
Platan istočni, platan
azijski
Eastern plane. orlental
planetrec
platane d'Orlenl
oriantallsche Platane.
morgenlandlsche P.
platano d'Orlente
ni\QT:lU ROCTO'llfldi1.
'lllHap
Habltus - do preko 40 m visoko llstopa d no drvo
i 2-4 m u promjeru, snažnog debla I široke, ne­
pravilno razvijene, dosta rijetke krošnje.
Kora - glatka, bjelićastosiva, tanka do 5 mm,
prošlogodišnji periderm neprekidno se ljušti u
većim ili manjim pločama. Kod starih stabala,
kora u donjem dijelu je dosta sitno ispucala.
KorlJenov sistem - veoma razgranat, snažan,
prodire znatno duboko u zemlju I dosta u širinu.
Pupovl - vrlo krupni, 6-9 mm dugi, crvenkasto­
smedi ili zeleni, sjede na zadebljanom uzdignu­
tom Mjastučiću „ ; vršni pup manji od bočnih; po­
kriven i su samo jednom ljuskom, kao kapuljačom.
Listovi - na1zmjenlćni, tanko kožastl, na du1oj
debeloj crvenkastoj peteljci, koja je pri osnovici
proširena šupljim dijelom u kojem se nalazi
pupoljak (sve dok listovi ne o padnu).
Cvjetovi - jednospolnl, u visećim loptastim cva­
stlma: muške loptice zelene I javljaju se u pa­
zuhu listova; ženske su crvene I javljaj u se ter­
mlnalno na lzbojcima; pojedini cvjetići su vrlo
sitni i neupadljivi.
Plod I sjeme - javlja se u vidu plodnih loptica
koje vise na dugoj visećoj zajedničkoj osovini, a
može 1h biti 2.-6 (najčešće ih je 3-4. rjede po 2
Ili preko 5), o ne su u prosjeku 20-25 m m debelo,
ostaju na granama preko cijele zime. a raspa­
daju se na stablu tokom prvih topllj 1h proljetnih
dana, lzmedu pojedinih plodova prim1etno strže
dlać1ce; pojedine orašlce su široke do 4 mm.
konićno su zašiljene I na vrhu zadebl)ale.
�
�
1
1 ·
�
� \ I
0'
i
J
•: I I
�( ,
t �(Z1
�:· ..._ ......
i pranć1ca s pupovima, 2. kllJnnac, 3 telrnmernl muški
ovl1e1, 4 1e1remernl tenskl cvlfet. 5. plod
Biologija - 1ednodomna. anemofilna, svjetlolju­
biva, hig rotermofllna vrsta, doživi starost od ne­
koliko stotina godina.
Vrijeme cvjeta nja - IV, paralelno sa listanjem
Razmnožavanje - sjemenom I vegetatlvno (po­
loženicama)
Stanište - pretežno na aluvijalnim staništima: na
pjeskovitim I šljunkovlllm njećnim terasama i
sprudovlma. uz vodene tokove. jezera. ali stagnl­
rajuću vodu ne podnosi. To su uglavnom staništa
u zoni polusredozemne listopadne vegetacije, na
oko 400-500(-600) m nadm visine
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - Ma: sliv Var­
dara I uz njegove pritoke. južno od Skopske kot­
line, sliv Strumešnice, pritoke Strumc i oko Ooj­
rana. Dolazi u rellktnoj za1ednici sa orahom (Jug­
lando-Plotanetum orlentalls Em-Džekov)
Opća raaproatranjenost - zapadna Allja. Kavkaz,
do Himalaje, jugolstotnl dio Balkan poluosuva
 38

ULMUS MINOR
Miller

(Syn.: U. carpinilo//a
Gled.;
U. campestris L. p. p.:
U. foliaoea Gillb.)

Fam. Ulmaceae

PolJskl brijest

Common Elm,
Flold Elm
Orme champ�lro.
o. rougo
Feldulme,
Gewohnllcho Ulmo
Olmo comunc, O. gen1lle
6cpcC1' 1<apara•1,
llH.l ,\lfCTC1Uari,1n

dugo i do 2 cm široko. Sazrijeva već u maju ili

junu i odmah nakon zrenja otpadne sa stabla
Klija eplgeićno.
Blologlja - /ednodomna, anemofilna, mezoksero·
fllna, polusklontna vrsta. Doživi starost i preko
500 godina.
Vrijeme cvjetanja Ili, IV, prije listanja.
-

Razmnožavanje - sjemenom i vegetativna.

1. grančloo s pupovlme, 2. klijonac, a. cvl)ol,
Habitus - do oko 40 m visoko, l!stopadno drvo,
pravog debla i sa širokom, gustom krošnjom.
Kora - pretežno uzdužno, duboko ispucala u
četvrtaste i mnogougaone ljuske, do 3 cm debela,
crvenkastomrke boje.
Korljenov sistem - jako razvijen, u mladosti, do
oko 15-e godine ima žilu srćanicu koja kasnije
izumire, a zamjenjuje je brojno boćno korijenje.
Pupovl - pokriveni tamnosmeđim, jednolićno
obojenim, oko 3 m m dugim ljuskama.
Listovi - na 6-15 mm dugoj peteljci, u osnovi
asimetrićni: 5-10(-13) cm dugi I sa (B-)12(-15)
pari boćnlh nerava. od kojih se neki od njih
Stanište - pretežno na aluvijalnim terenima, gdje
raste zajedno sa vezom, poljskim jasenom, luž·
4. plod
njakom. klenom i dr.; čest je i u zajednicama
kitnjaka i graba, sladuna i cera, a penje se i do
montanog, bukovog pojasa. Stavlja velike zahlje­
ve u pogledu kvaliteta lemi/Išta. te raste najviše
na svježim, humoznlm, dubljim zemljištima
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - zapadna, srednja, juž­
na Evropa, Istočno do Perzije, Kavkaz, M. Azlja.
Primjedba - osim tipa vrste var. minor, kod
nas je zastupljen var. suberosa (Moench) Rehder.
koji ima na granama I grančicama uzdužna, kri·
Ista, plutasta rebra U našoj flori jo zastupljena
jedna kserolitna vrsta brijesta. ćljl se areal pro·
težo južnom I zapadnom Evropom. To je U. pro ·

vlljuškasto dijele blizu ruba lista. cere Salisb. (Syn U. campestrls Mili.) Listovi s u
·

Cvjetovi - dvospolni, brojni, lJ gustim čupercima
na prošlogodišnjim grančicama
Plod - bjelkastožuli, okriljenl, jednosjemeni ora­
šćlć, smješten ekscentrično u krlocu, tJ u njego­
vom gornjem dijelu, te dodiruje urez krloceta n a
vrhu: samo krloco objajasto ili srcasto, 1,3-2,5 cm
m u asimetrični, ovalni ili široko ellptlćnl, kožastl,
oko 5-8 cm dugi i 3,5-5 cm široki, sa 12 pari
bočnih nerava. peteljka vrlo kratka, 4-6 mm duga,
sitno dlakava. Poljski b. često strada od "holand­
ske bolustl bfl}ostova„ Ophlostomma u/mi (Buism )
Nanl.
39

ULMUS GLABRA
Hunds
(Syn.: U.scabra Mill.;
U. montana Stokes)

Fam. Ulmaceae
Gorski (brdski) brijest.

Scolch Elm, Wych or

Mounu11n Elm
Orme commun, O. blanc
Bergulme
Olmo monteno
6cpccr 11.\1.M, UMI
mepwaawll

t1abltU.J - do oko 35(-40) m visoko listopadno

drvo, mas1vno9 debla. jakih gra na i guste krošnje.
Kora - do 2 cm debela. tamnosiva, duže vreme­
na glatka, kasnije plitko Ispuca.
Korljenov sistem - iako razvijen. površinski.
Pupovl - Jaće dlakavi 1 znatno veći od pupova
poljskog bri1esta, pokriveni su sa više sivosmedih
ljuski: hsnl su kon1ćn1, tupog vrha: cvjetni su
okruglasti I jako UOĆIJIVI.
Llsto�I - oko 8-17 cm dugi, najširi iznad polo­
1. granćlca s pupovlma, 2. klijanoc. 3 cv!Jel. 4. plod
vine dužine: peteljka kratka 3-6(-10) mm duga;
pored glavnog vrha, često se pojavljuju još po 1
IJJ po 3(-4) sa strane. Rasprostranjenost u Jugoa la vljl - S, H, BH, Sb.
Cvjetovi - dvospolnl, gotovo sjedeći. u gustim Cg, Ma.
čupercima na prošlogodišnjim granama; p rašni ci Opća raapr oatranjenost - Evropa, jugozapadna
I maj u crvenol1ub1časte antere. Azija, Kavkaz.
Plod I sjem e - jednosjemenl krilati orašćlć koji Primjedba - zapaža se varljabllnost kroz takso­
je sm1ešten u sredini membranaste perutke I do ne: var. glabra (Syn.: U. s. Mili. var. typica Beck),
njega ne dopire urez na vrhu krioceta. Sazrijeva čije je lišće bez režnjeva sa strane glavnog vrha,
u aprilu I maju. nakon čega postepeno otpada sa a dugo je 9 -12 cm. var. cornuta (Oavid) Rehd. sa
stabla. Klija e pig e 1ćno . krupnim, objajast1m lišćem, koje Ima pri vrhu
Blologlja - jednodomna, anemolilna, mezolilna
postoje I listovi bez režnjeva. U hortikulturi je na­
2(-4) ražnja (sporedna vrha), ali na Istom stablu
vrsta
VrljtHne cvjetanja- Ili, IV, prije listanja. ročito cijenjen „faloani brljeatoc (var. pendu la
Kirchn.). čije grane I granćice gotovo okomito
vise. a krošn1a mu je okruglasta, te •piramidalni
Rnatnolavanje - sjemenom.
Stanltte - na1češće zastupljen u raznim asoci­
jac1jama u pojasu montane (brdske) bukovo šume brijest (var. faatlglata Lou d .) s piramidalnim ha­
•

I miješane šume bukve i Jele. To su mezolilna bitusom.

staništa sa svježim 1 plodnim zemljlštlma I sa Poznat ie 1 križanac između poljskog i gorskog
dovoljno relativne vlage u vazduhu Nalazimo ga brijesta, zv. uholandskl brlJest" (U. X holandlca
u rasponu od 400-1200(-1500) m, najčešće poje­ Mili.) koji se i kod nas nalazi u parkovima, kao
dinačno Ih u man11m grupama ukrasna vrstu.
 ULMUS LAEVIS
Pal ias

(Syn.: U. ell/Jsa Wllld.,

U. pedunculata Foug.)

Fam. Ulmaceae

Vez

Spreadlng branched Elm

Orme p�đoncul6.
O blnnc
Flatler1Jlme, FlanerrOster
l'olmo ciliato
OJl3

\' I . '�
0G1>1K11one1111uil

· V
' ·'v/.„
�!
.·
•� Plod I sjeme - viseći krilati oraščić, na 3-4 cm

� �., . • / dugoj peteljci (pedunculalal); perutka okruglasta

f.-:
I·
do široko jajasta, po rubu trepavičasta, 1-1,4 cm
.. '

j� /i
duga. Sjeme leži na sredini ili u donjem dijelu
l ploda. Zri u apri l u i maju.
Biologija - jednodomna. higrofilna, polusl<iofllna
�
/ vrsta. Ima jaku izdanaćku snagu iz panja. Doživi
starost do 400 godina.
Vrijeme cvjetanja - Ili, IV, prije listanja.
Razmnožavanje - sjemeriom i vegetalivno.
1 . granćlca s pupovlmo, 2 kllJanac, 3. cvijet, 4. plod
Stanište - vez je najčešće zastupljen u higrofll-
nim šumama sveza Sallclon albae So6 I A/no -
.
Habitus - listopadno drvo do oko 30(-3SJ m vi­ Ouercion roboris Horvat. To su bogata aluvijalna,
sine, široke, razgranate, piramidalne krošnje i vlažna i, obično, periodično plavljena zemljišta,
s promjerom debla do 1,5 m. uz veće rijeke I rječice u nizinama l brdskor!l
Kora - do 2 cm debela, tamnosivosmeđa, uzduž­ pojasu.
no raspucava I tanko se ljušti: naročito je bogata Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb.
llklnim vlaknima (vezi). Mlade grančice imaju Cg, Ma.
smeđu, tanku, glatku i dlačicama posutu koru. Opća rasproslranJenost - srednja i istočna Evro­
Korljenov sistem - dobro razvijen; znatno pro­ pa. zapadna Azlja.
dire u dubinu i širinu. PrlmJedba - lijepa dekorativna vrsta. Dosta je
Pupovl - pokriveni zagasllosmeđlm ljuskama, polimorlan. Manje pati od holandske bolesti od
koje su po rubu tamnije I trepavlčeve; cvjetni ostalih brijestova.
pupovi su više trbušasti I s kraćim ušiljenim
vrhom.
Listovi - u osnovi jako aslmetrir:nl, 5-15(-17) cm
dugi, 3-9 Gm široki; peteljka 4-8(-10) mm duga;
odraslo lišće na licu golo, glatko I zeleno, a ne
nallćJu slvkastozeleno. sa mekim mal]ama Ili go­
tovo golo.
Cvjetovi - u rahlim čupercima. na dugim, ni­
lastim peteljkama (do 20 mm). antere ljubičaste.
41

CELTIS
AUSTRALIS l.
Fam. Ulmacea,e

Crna košćela,
koprivić

Habitus - hr..topadno rJr10 do 20 m l/1f..Oko 1al'og

�E:t) a i-01e mo.te b11 u d1Jamelru 1 do prelro
· 2', m Yro�.n1a � ro,ra z.aolrružena. pr'>zraćna
Kora đv->a t rJeo"i a pepel1as1os110 (slilna buko
10 J 1u90 1remE:na osta1e 9la11ta kod starih pn­
...,r;ra1a i;.01amn1 1 s tno s.puca IAlade granl1i:e i:.u
� (>�mE:1e 1 aka�e t;a 1.uaien m tenltceJama !
Kori1enov sistem - dobro rauoen prodire znatno
u ll()d l'.l'J�
Pupo-,1 - do s mm đu91 u�n1 1 boln -;u pod-
� 9nn' �a $ p1.1po111n11 � l
.·<Jna•t: vt:li�ine
�„ll1anan.�. mu!�• c• 1CI
odc.190 4 zer.s�I ClljlSI .a �Ifilltt: 5 I; plod
lls.tovl uz
dui nl pre,Jfl� 7 �!l!tu:a
OIO!l
- a!:1metnčni, rar.poređent u d1a ređa po
r-bu o�VI) testerast1, na l icu 9rub1 rapa 11 tamno­
Z4: e ·a nalfćfu s m".ll\1m tJ al1c..ama sl'loze.'i:lnl, rnedunca u submed11erans"1m kra1e1•ma Rted e 1e
<-·5 -201 cm dugi I Cio 6 cm i.•r<.lri na dlaka101 ima 1 u mai-11 D<> nama t1jeka (naroč110 1leret­
P'<I" ,_ dJl}OJ (>Yt) o 5! l 8) CIT' Z.al �CI otpada/U
,„m 1 /ardarom1 prodire do'3ta duboko u lropno
rario
C1Je1011 - J{:dnodomnl a 1 se na ištom 3lflti u
Tra.ž l&lo:a rastres1ta pjesi«>•11ta zem�1 ta na rreć
r1J&l'v
Yao u-;1a tercijarn e s'tarostl saću1a a se i.:ao
n aze herrnalrod1tn• fdvo�po1r 1 I 1edoospoln1
CI Ol<i
I 00 uU na duglrr pi;lr;ljt'.ama ŽUĆi'<s�tf,
6 tn r>01edinaćn1 Ili po 2-4 u !.iluplnama
r1: i' na nei'1m mJ4'Sllma Izvan 'S"1og lo:ompa�toog

Plod I 5Jt:mf: - oi'ru91a!.1a mesnata i':o!lun ca, ·1e·

areala Talr.o 1e Ima u �hsuri Đerđapa QdJe fe
zastupljena sa orahom ra�e1J�Om mećfom 11-
)esitom grab ćem crnim l<:<;J.!nom I drug m 1rnti:i·
ć e zrna gra!.i'a, u zre om 'ltan1u crnila'.. o�me­

ma (a�oc; C&lto·Juglandetum Jo: ) U visinu so::

da v na �1e11c1 dugo1 ol<o 2 cm Yo!.11ca na
p01r n mrežao:.ti> zbrazdan6 Zr. JU a augu�ta
BlologlJa - iednooomna anemotuna, ir..teroterm·
penje do 900 m
Raspro1tranJeno11 u Jugotlavlll - S H BH Sb
he ofl n11 �Porora':.luća •usta Doilv• staro-:.t
do 1.r..1;(-10001 godina Cg Ma
VrtJemfl C'1jelanje - 11 I/, fstouemeno !.a lista· Opća raspro1lranjeno11 - fu!na Evropa M Al. a
m Ka111o'.az fiJO• Alnk3
Rumno1•vanJe - fijerr.enom I �egetat Jno. PrlmfedbĐ - zbog �ooma hl<:o• 109 hab tu» c
Stonl�te na1Ce!.će u tumnm„ M:arema hrasta 1en cnd u hort �u tur

1 granćica s pupovlma, 2. klljanac, 3. plodovi, 4. ko­
šlica s dviju sirana
Habitus - listopadno drvo do oko 10(-15) m vi­
soko, il1 oveći grm.
Kora - tanka, siva i glatka.
Korljenov sistem - dobro razvijen, snažno prodi­
re u krećnjaćkl kamenjar.
Pupovl - pokriveni srneđecrvenirn ljuskama, koje
su djelirnićno pokrivene bjelkastim dlačicama,
dugi 4-5 mm.
Listovi - oko 3-8 cm dugi i 1 .5-5 cm široki. ko­
žasti, na licu glatki, tamniji, na nallćju plavićasto­
zelen1 I malo dlakavi peteljka 1-1,5 cm duga.
Cvjetovi - hermafrod1tm (dvospolni) i jednodom­
ni, sitni
Plod I sjeme - zuta mesnata koštunica oko 8 mm
u d11arnetru. na peteljci dugoj 1 1 - 1 4 mm. Koštica
na površini glatka, brtdasta Zrl u oktobru. I dugo
nakon toga plodovi ostaju na granama
Biologija ancmolilna. hellofllna. kserotarmo-
f1t11a vrsta Dozivi veliku starost
42
CELTIS
TOURNEFORTll
Lamk.
(Syn„ C. orientalis
Mili.)
Fam. Ulmaceae
�uta košćela
European Neute-tree
Tournerorts Zirgel
Vrijeme cvjetanja - IV, V, istovremeno sa lista·
njem.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativne. „
Stanište - u području mediteranskih i toplijih
submediteranskih šuma. Raste na suvim, skelet·
nim zemljištima. Penje se u visinu do oko 900 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - H, BH (He).
Ma
Opća rasprostranjenost - istočno SredozemtJe.
M. Azija.
Primjedba - ž.uta košćela ima veliku primjenu u
pošumljavanju ljutog krša, s obzirom da je Izvan·
redno otporna i izdržljiva na sve ekstreme krškog
podneblja. Koristi se i kao dekorativna vrsta. U
našoj zemlji, kao autohtona. raste još kavkaska
košćela (C. caucasica Wlltd.) čfle se jedinstveno
nalazište u Jugoslaviji nalazi na ostrvu Golem
Grad na Prespanskom Jezeru
U parkovima i nasadima, naroćlto u drvoredima.
širom Jugoslavije dosta se često susreće obićna
američka košćela (C. occldentalls l.) . čija je do­
movina Sjev. Amerika. Naraste do oko 30(-35) m
f veoma je dekorativna. Lišće joj je Jajasto do
jajasto Izdužena, 5-10 cm dugo, sa kratkim Ili
Izvučenim vrhom Kora debla, za razliku od naše
košćele, je tamna 1 ispucala
43

FICUS CARICA L.
Fam. Moraceae

Obična smokva

Flg-trec
llguler commun
Fclge
llco
111uK11p. ·�11ron0ć AUpcun

r-· &6
�a�ilus - listopadno drvo ili grm. koje postiže

J
� \. '
v1s1� u od 3-10 m i prsni promjer od preko 1,5 m
'
,

r
sa širokom razgran11tom krošnjom.

(
�01\0 �
Kor� - �epe!/astos1va, svijetla i glatka, obiluje

.�
c. j
guslam ml1ećn1m sokom kao I svi ostali dijelovi.
Korljenov sistem - dobro razvijen. prilagođava se

terenu
Pupavi terminalna 1a1ohki s dugim ušlljenim
vrhom, s 2-3 zelenkastosivo ljuske, a bočni su
.
okruglash, do 0,5 cm dugi, sa više ljuski.
Listovi - naizmjenični. veoma pol1morln1, kozast1.
gore rapavi, dolje nešto pahuljasta dlakavi, tam­
nozelena, sa peteljkom dugom 3-6(-20) cm.
Cvje tovi - Jednospolni (iznimno dvospolni), vrlo
maleni, sa kratkim stapkama, ima ih mnogo u
�atvorenom zajedničkom mesnatom cvjetištu kru­
skastog oblika, te se izvana ne primjećuju; ima ih
3 vrste muški sa 3 prašnika, lenski s lučkom 1
ienskl sterilni.
Plod - kruškollk1 mesnati skupni plodova nastafu
17 ć1lavlh zonskih cvatova. oni su različite veh·
crne (5-8 cm). na površini su goli, u zrelom sla­
n111 najćešće iul1. smedl, rjede lfublćast1 ili pot­
puno larnna. postof1 oko 50 kulturnih oblika u od­
noi;11 na plod Pravi plodovi su sline tvrde ora­
�1co
Sjeme
sitno, klijavost tro1e godinu dono. po-
Mfano u prol1ece počinio klijali kroz 30 dana.
Biologija
vrsta
1ednodomna. enlomolllna. kserofltna
Razmnožava nje - ri1etko it sjomem1. jer se Iz
111eg11 razvlJo jlOIUdivlj.� smokva zv glu�1co Inače.
.
,�
'
I II
')
grnnćrca s pupovlme. 2. kl1jonnc. 3 tonski cvljot,
4 sjemenke. 5 skupni plod, uzdužni
1
uzdužni prcsJok.
prosiok
razmno711va se reznicama. povaJJenlcama i ka­
lemlfen)em
Slanlšle - nije izbirljiva. dobro se razvija i na
mršavim skelelnlm zemljištima, ćak i na ljutom
kršu i na svim ekspozlcijRma podjednako U juž­
noj Dalmacl)I nola1lmo Je 11<l preko 500 m visine.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H (Istra,
Dalmaclfa, Hrvatsko Primorje). Hercegovina, Cg,
Ma Po jed1naćno I u unulrasn1os11. obično u regio­
nima vinove loze UzpaJa se u bezbroj kulturnih
oblika. A susrecemo 10 1 samoniklu.
Opća rasprostranjenost
otapadna Azifa 1 istočna
Evropa Kao kulturna Ili pol11dlvlja bllJkn danas je
in1a na svim ko11t1nrmt11na
Primjedba vrlo je zanimljivo oµras1van1e smok­
vo koJo se vrši "kupr/11k1.1cijom„. tj. os1cn Blu·
stophaga grossorum prenosi polon s muških cv)o­
lO\la divlje smokve (F. caprillcus Tsch & Rav )
 44

FAGUS SYLVATICA
L. s. I.

Fam. Fagaceae

Bukva obična,
evropska

European beech
Mtre d'Europe, fau
fayard
Rolbuche
faggio
CiyK ,\CCllOll

�� .-;č_.*j
i\

ct
Vrijeme cvjetanja - IV, V, uporedo sa listanjem
Razmnožavanje - sjemenom i vegetatlvno (Iz po·

�
'
legllh grana i žita).
� Stanište - na razlićilim geološkim podlogama I
•\
. t.1
1 -- vrstama zemljišta, Ipak traži duboka, svjeia i bo·
•

i4/
gata zemljišta, izbjegava poplavna područja. Opti�

\.__ y
mum razvitka bukve kod nas je u montanom 1
subalpinskom pojasu, gdje obrazuje ciste Ili mje­
.:r šovite (najćešce sa jelom) sastojine. Značajna I
1 g ranćlca s pupovlma, 2. klljenac, 3
karakteristična vrsta razreda Querco-Fagetea
muški cv1)et,
4. ienskl cvij et, 5. plod sa strane i 'Odozgo Br.-81. & Vhieg I sveza Fagion il/yricum Horv I
Fag1on sy/vat/cae Pawl. Zastupljena u brojnim z.a·
jadnicama opisanim širom Jugoslavije. Njena vi·
Habitus - listopadno drvo oko 40(-48) m visine sinska amplituda je velika. Rijetko je nalazimo u
i do preko 1 (-2) m prsnog promjera. dolinama. a na visokim planinama penje se l do

-
Kora - pepelJastosivkaste boje. tanka ( 1 - 1 , 5 cm)
i glatka do u duboku starost
Korljenov sistem - vrlo razvijen, sredntedubok ili
plitak.
Pupovl - sa sv1jet1osmeđlm ušlljenim ljuskama
s tamnijim 1 trepavičastlm rubnim dijelom.
Listovi sjajnozeleni 5-12 cm dugi i 3-8 cm š1·
roki, sa 5-9(-12) pari nerava.
Cvjetovi - muški skupljeni u kuglaste cvatove
kojt vise na konćastoJ. do 5 cm dugoj, dlakavoj
peteljci; že11skl su na kratkim peteljkama.
Kupula - u zrelom stanju (IX-X) kožasto odrve­
njela, otvara se s 4 zaklopca
poznat pod Imenom „bukvica„ dug oko
16 mm, zrt u septembru 1 oktobru K liJa eplgeićno.
Plod
Biologija - 1ednodomna 1ednospolna. anemolll­
na, sc1ofitna. me1ofilna vrsta
preko 2000 m nadm. visine. ali tada u oblrku po·
jedinačnlh. zakržljalih, Iskrivljenih, česlo grma·
stih stabala ili pri osnovi sabljaste povijenlh
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - centr , zap. 1 j. Ev1opa
Primjedba - sve do 1897 godine smatralo se da
na čitavom evroazijskom kontinentu živi jedna
jedina vrsta obićne bukve: Fagus sylvat1ca L
Kasnije je konstatovano da je na jugoistočnom
dijelu Balkana zastupljena tzv balkanska ili me·
zlJska bukva (F. moeslaca f Maly] Oornin) (Syn
F s L subsp moes/aca [Mnly} Czeczott)
Sa prirodnih staništa je opisano nokollko 1nrra·
specijskih oblika obićne bukve, a u hortikulturi'
su poznati razni obllct, voc prema boji listova
prt•ma habitusu
 CABTANEA SATIVA
Mlll

(Syn C. vesca
Gaertn. C vulgaris
Lam.)

Fam Fagaccae

Kealen plloml

Span111h cho�tnul
chatllgnlor d E11 ropo
Edtl·Kaatan1e. Ecllto
Ko&ionlrJ
cn�tnqno
llDlllfllll ll<KCllllnli,
lhllropoA111�11 1c.111n.111

H1bllu1 r.

; �
lfatopadno drvo visine 20-30( 40) m I
sa znatnim prsnim promjerom. krošnja gusta
'4WI

��i
u mladosh glatka, masllnastosmoda sa

�
Kore
svjelllflm lent1celama, kasnije srnedcslva I uzduž­
no Ispucala

�
Korl)enov 1l1lem dubok. sa žilom srčantcom od •

koje ae boćno granaju jake I duboke boćne .mo.
Pupovl - vršni pup vec1 od postranih L1uske
dosta krupne, crvenosmeac, gole, sjajne.
Ll1lovl - na1zm1en1ćn1, lisna plojka tvrda. koia­
sla, 8 23 cm duga I 4-8 cm široka. na hcu gole,
tamnozelena, s1a1na, na nallćJU dlakava, kasnije
ogoli, sv1jellozetena do sivkasta. peteljka O.S 3 om
duga, zellsc1 1.5 do 2 cm dugi. dlakavi. dosta
rano opada t u . lista u maju
Cvfelovl mu!lkt u grupicama od po '3 I više
sakupljeni u uspravne 10 30 cm dugo pr1v1dne
klasove sa dlakavim vrutenom, pri njihovoj 01;novl
nataxe se žonsk1 cvjotov1, ponokad muiiki cvijet
sa zakržltallm tućkom (hormatrod 1tan) lrmakl
cvjetovi sakupljeni u grupicama od po 3( 7). ko11
so nalaze u zaredntćkom omotalu (kupull)
Plod - 1ednoa10mena. qede dvos1omonfl ora!.lcn
!kesten), sa koiastom. tamnosmedom. sja1nom
ljuskom U za1odnićko1 kupuli rnlVIJA se nAJĆ'1�lo
po 3 ploda (rjodo 2 111 sarno 1 ) . kupulo topta6ta,
kola&ta 1 jožasta
gur.to pokrivena ICJlilar.Um
bodljama
Blologlfa tcdnodomna. 1Jntomolllna vrsta. se
oktotrolnom rn1ko111om
VrlJtme cvJota nJa VI. znutno posliJe listanja
R•mno!lvanje sjomonom I vogotatlvno
I�
'• J
�I
I
, ..,..
1 aromć1ca ·• pupovlmn, 2 dio cv1r11n" '" " "' -.kupinom
od 111 iunsk1 cvlj•11.1, 3 dio ev1ntn" ro�o ,u �kupinom
od I mu6klh 1:•11olovo 4 mu�k1 c;·1l1()l. � plod
Stanište podrutta :.a vlažnom klimom, du91rn
voge1ac1onirn porlodom (6 7 mjeseci) 1 blagom
jaseni. tf tamo gtl)o nema kasnih pro1jfJlnih ni
ranih jason11h mramva, to su uglavnom mod1tc
ranska 1 s ubm edl lo ranc;ka područja Rasta n.i 11
rn11to kiselim 1eml11l,11ma (pH prosjoćno 4 5) nu
gnajsu, porfiru, granitu. pjošćaru. lltšu, šk11l1c1rna,
lapo rc 1 rna I dr Izbjegava kroćn1ak I ·katclfuga•)
najbolje uap1j cvn na plodnim, dubokim. rastres1-
11m 1 um1ornno vlnlnlm wmlf1�tlma. posto1e 1 ata·
111�ta na kreln1aku. ah n.1 dubokom zomljt�lu NaJ
tu�cc u n1zitn poloiaj1rna
RaaproslranJenosl u Jugoslaviji S H BH. Sb,
Cg, Ma
Opća raaproslranJenosl kao pradomovina pito
mog kostcnn smatra se M Az1ja Oanns JO ras
prostranjen u velikom dl1ctu Evropo, na Krlmu
Kavkazu. u sJev Africi
 46

QUERCUS PETRAEA

(Matt.) Lieblein

(Syn.: O. sessifis
Ehrh.)

Fam. Fagaceae

Kitnjak, ljutik, beljik,

brdnik

Ourmast Oak, Sesslle Oa�

chene a trochets ch nolr
Steln·Eiche Trauben­
Winter-Eiche
quercia, rovare 1schfO
'IH�11111ii .1\'G

„ Biologija -
mezofilna vrata.
jednodomna, anemofilna, pretežno

„
Vrijeme cvjetanja - IV, V
Razmnožavanje - sjemenom . .
Stanište - najbolje uspijeva na sv1ež1m zemlji·
, štima, a u pogledu hranlj1vosu zeml1išta nema
,, velikih zahtjeva: nalazimo ga na kiselom, pod·
• zoiastom ćak i n a slabo razvijenom skeletnom
zemlj 1slu . niz11sklh, a naroćilo brežuljkastih i brd·
. ma
) r.J\l„kl
sk1h terena Zastupljen u brojnim zajednica
'Jl80 CI Ili/PO� rn 2 lCn'�I t;YjClr;.>v
sveza Ouercion larnetto Horvat, Carplnion bettJlt
I 4 I kup I
illynco - podolicum Horval, Fagion illyricum Hor·
vat, Quercion robons petraeae Br -BI
Habitus I stopadno vrvo do 35(-40) m visoko, U asoc11ac 11 1 Ouerco - Carpinetum croaticum
t promJNom dao a do i 3) m Horvat kitn1ak je najvažniji ediflkator. Ta kod�r 1e
Kora - no lanm pnmjerc 1ma debela (do 2 cm)
1spJ ata, b1e1tćastos1va
veoma ćest u acidofilnoj hrvatskoj šumi kitn1aka
pl tr; 1 p1tornog kestena (Ouerco - Castanetum croatl·
Konjenov slstem Juko razvijen s razv11en1m cum H orvat) , a na našim terenima se često su·
cntr fn m kon1enom Raz:vi1ena eklotrolna mi- sreću ć1ste kitnjakove šume (npr. Ouercetum
montanum Cerni & Jov.),
8 mm dugi, c;a �aš1f1en 1m 1 kon1ć­
do Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH, Sb
Vršnl pupavi su na1krupn11l Co Ma
Listovi na t11obl1emm golim peteljkam-. 1 2 Opća rasprostranjenost · gotovo cijela Evropa
30 ( 40 m m <.1ugtrn 1tsna plo1k1.1 � tnnkčl Prim)edba veoma polimorfna vrsta. U našim,
vr ta Clo 12 m duga 1 7 cm široka pr. tožno istočnim, kra1ev1ma zastuplien je tzv
Cv1etovl mu ki resama dugi m do 6 cm na •1stoćni hrast„ (O. polycarpa Schur), koji je po
I 10 gola 111 raJr:tko ola�ava, ženski su ekologtJI (a 1 morfološki) shćan kitn1 a ku , all 1e
lt po 2-S grup1sanl VI p11lagoden n1:::.10 SUVIJOj i IOplljOf kltrr1I Nje­
luloptil •a plitka tankih ztdovn go: areal zahvata dijelove jugo1s1očne EvroP
1
e.
k 8 1 rn 1toka 1 M Az11e Isto tako, po ekologiji (a I morloiošk1)
Plod (ilr) - dug 1 cm 11ok O 8 2,5 cm hćan k1tnJaku u našoJ .rnml11 so navodi 1 a. dale­
a r o kralko 1 qo Zrl IX X champli Ten
47

QUERCUS ROBUR L
(Syn.: O. pedunculata
Ehrh.)

Fam. Fagaceae

Lufnjak, dub

Common Oak.
Pedunculato Oak
ch6nc cammo11. ch.
blanc, rouvre
Stiol-, Sommct· Eichc
quercla commune. rarnla
CTl!Gi:.\h•1n-rr.1!1 ;\\'G•
.\C:illUit A\'U

Habitus - listopadno drvo. 30-40(-50) m visoko,

prećnik debla do 2,5 m (nekad i više): krošnja
široka, nepravilna, dobro razgranala.
Kora - u mladosti glatka. kasnije uzdužno ispu·
cala. u starosti debela (1 do preko 10 cm), uzduž­

no ispucala dubljim, (do 3-4 cm), a poprečno
plitkim, brazdama
Korljenov sistem - 1ako razvijen. s centralnim ko­
rijenom, koji prodire u dubinu po nekoliko me­
tara, boćni korijeni se šire znatno u širinu. Obra·
zuje ektotrofnu mikorizu.
Pupovi - pokriveni brojnim, golim, spiralno ras­
poređenim ljuskama svjetlosmeđe boje, vršni pup
je okružen sa više manjih postranih pupova.
Listovi - na dosta debehm, golim, poluokrugllm,
2-10mm dugim peteljkama, plojka 8-15(-20} cm
duga i 3-10 cm široka. na osnovi nes1melrična.
okruglasta Ih ušasta
Cvjetovi - 1 ednospolni, muški u 2-5 cm dugim
resama zenskl se javljaju pojedinaćn o ili u gru·
p1cana do 5
Kuputa poluloptasta. sa tankim zidovima. 7-12
l-20) mm visoka. 7 14(-23} mm široka. pokrivena
s1tn1m. 1 2 m m š1rok1m ljuskama.
Plod (žir) - oko 1,5-5 om dugačak. 0.7-2,7 cm
s1rok sa površ111skim uzdužnim prugama, svjetlo·
smeđ llt žućkast, vui 1z kupule 1/2 do 2/3 dužine
ma. visi na 2 3( 6) cm dugoj petel1c1. Zrl IX, X
Biologija - jednodomna, anemofilna. hellof1tna,
rnezof1ln;i vrsta
Vrijeme cvjelanJa IV. V
Razmnožavanje - sjemenom 1 vegelativno
/?
91anćlca s pupovima, 2. vrh izbofka sa ženskim cvje-
1
1ov1ma. 3 muški c11ije1, 4 iir s kupulom
Stanište zahtijeva duboka, gllnovila Ili pjesko­
vita. plodna. pretezno vlažna zemljišta. sa viso·
kim nivoom podzemne vode Teze uspijeva na
plitkom i suvom zemljištu. Zato su lužnjakova
staništa p1eteino na iluviJalno-deluv1jalnim zem­
Jj1š11rna nizinskih di blago brezuljkastih terena.
Tu j e on zaslupljen u ć1slim tužnjakovim šumama
ili u mješovitim sastojinama sa grabom, poljskim
Jasenom I dr Opisan je veliki broJ za1ednica u
koJime l11zn1ak ima vidnu ulogu, ;i u poznatoj sla·
vonskoj hrastovoj šumi (Genisto Ouercetum
robom; Ho1vat) lužnjak j e ed1f1kator.
Rasprostranjenost u Jugoslavifi - S. H, BH, Sb,
Cg Ma
Opća rasprostranjenost - gotovo cijela Evropa,
l<avkaL. M Az11a
Primfedba dosta varijabilna vr:;tn
U našoj zemlji je zastupljon 1 l..!v stepski lužnjak
(O peduncullllora C Koch)

ft
,f I
. '
1. g1enćica s pupovlma, 2. kll)anec. 3. tenskl cvijet,
4 muški cvijet. 5. !lr
Habitus - listopadno drvo. visoko I do 30(-35) m,
s dijametrom debla do p reko 100 cm.
Kora - veoma karakteristična zbog upadljivo
crvenkaste boje u dnu brazdi, inače je s ive b oje
I duboko je uzduž izbrazdana, sa rijetkim. uskim,
poprećnim pukotinama.
Korljenov sistem - jako razvij e n, s centralnim
korijenom .
Pupovl - do 2 cm dugi, d lakavi , u osnovi op ko
ljeni b roj nim. končasto-linearnim, do 2 cm dugim,
­
krutim zaliscima, ljuske sit no d lakave
Lfstovl - na dlakavoj, 5-25 mm dugoj pe telj ci :
plojka duga 5-15 c m I d o 9 cm široka. oblikom
v eoma polimorfna, kožasta, na licu tam nozele na,
pomalo rapava, gola Ili posuta sitnim zvjezd asti m
dlać1cama, na naličju pepeljasta Ili žućkasta
Cvjetovi - 1ednospolnl; muški s akup ljen] u rastre­
s1le cvasti na tankoj osovini, dugoj 4-11 cm, ž.en­
o;k1 n a zajedn ićk ol dlakavoj petellci
48
QUERCUS CERRIS L
(Syn. · O. austflaca
Wi lld. )
Fam Fagaceae
Cer
Turkey Oak
chene chevelu.
ch lombard
Zerr-Efche
li cerro
Ku pula - po l uloptas ta, do 2 cm visoka i 1-2
( 3) cm ši roka sa brojnim pepeljastodlakav1m .. do
-
.
1 c m dugim, s tip ul ama, k-0je su končasto line­
za4
a rne, š iljaste ( ku pu la podsjeća na šubaru).
Plod (žir) - pojedinačan ili po 2-4(-7)
jedno. sjedeći Ili na dršci dugoj do 3 cm; 2-
(-5) cm dug, do 2,5 cm debeo, go, uzduž . fino
izbrazdan, zrl druge godine, u septembru Ih ok·
tobru.
Biologija - jednodomna. anemofilna, kseroter·
mna i hel iolllna vrsta Ima dobru i zdanačku sna·
gu. Doživi starost do 300 g od ina
V rijem e cvjetanj a - IV, V, {-VI), pa ralelno sa I�
stanjem (nešto kasnije od l u žnjaka) .
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - na krečnjaku Ili silikatu, p retežno na
dubljim, slabo kiselim zemljištima, najčešće u
brdskom pojasu, u zoni lis topad nlh kserotermnlh
i mezoterm ni h šuma. Učestvuje u Izgradnji razli·
čit1h šumskih zajednica , a posebno učešće i zna·
ćaj Ima u klimalogenoj zajednici sladuna i oera
(Ouercetum farnel/o-cerris R ud sk l) u lstoćnl111
kraievima naše zemlje
Rasprostranjenost u J ugos lav iji - S, H. BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Južna i j ugoistoćna
Evropa, M. A<:lja, S irlja .
Primjedba - vari jab i lna vrsta, opisano nekoliko
nižih sistematskih ka tego rija
U Hercegovinl je 1abilježen hibrid makedonsk09
hrasta (0 tro/ana Webb.), sa corom. u nauci po­
zn at pod Imenom Q. x schnolderl Vlerh
49

QUERCUS
FRAINETTO Tenore
(Syn.: O. farne110Ten.,
O. conferta Kit.;
O. hungarica Hub.)

Fam. Fagaceae

Sladun, blagun,
krupna granica,
ploskač

ltallan Oak
Farnetlo Eiche
fl Farnelto

Habitus - listopadno drvo, 25(-35) m visoko (će­

sto I grm). s promjerom debla do 1 m. Krošnja
široka, okruglasta, dosta gusta.
Kora - dosta tanka. svi1elfosiva, uzdužno i pe­
prečno ispucala. Jednogodišnje grančice gusto
dlakave, u Jesen ± ogole.
Korijenov sistem - dobro razvijen.
Pupoljci - grupisanl pri vrhu grančice, mnago,
�rupnlji od pupoljaka ostalih hrastova, dlakavi,
zućkastomrki do sivkasti. gornji najkrupniji.
Izbojka sa ženskim cvje-
Listovi - rozetasto skupljeni na vrhu izbojaka; na 3.
1. grančica s pupov1ma. 2. vrh

dlakavim, obićno 2-6 (rije t ko do 20) inm dug i m

peteljkama; plojka 10-20(-30) cm duga, 6-12
(-20) cm široka, na osnovi + srcasto ušasta, na
licu zelena, na naličju meko dlakava.
Cvjetovi - jednospolnl; muški u resama, na ·I
dlakavoj osovini, dugoj do 12 cm. ženski grupi­
sanl, sjedeći, Ili, rjede, na kratkoj, do 6 mm du­
goj, dlakavoj dršci.
Kupula - sa dosta tankim zidovima, 6-12 mm vi­
soka 1 12-15 mm široka, crepasto pokrivena broj­
ni!fl IJuskama, koje su gusto obrasle rdastožućka­
st1m d!Pkama.
Plod (žir) - oko 15-25(-35) mm dug i 10-12
mm širok, 2-3 puta duži od kupule. Zri u septem­
bru 1 oktob r u Iste god i ne .
Biologlja
jednodomna. anemolilna, heliolllna I
kserotermna vrsta. Ima vrlo jaku izdanaćku snagu.
Vrijeme cvje tanja - IV, V, paralelno sa listanjem.
Razmnožavanje - sj emenom
Stanište tereni brdskog teglona, prctelno na
dosla suvom, kiselom, d ubljem zemljl�tu .
1ovimn, mu�kl cv1Jot, 4. llr s kupolom
Ima učešće u brojnim svjetltm, kserofilnim. hra­
stovim zajednicama sveze Ouercion larnetto Hor­
vat, no najveći značaj Ima u kl imalogeno j zajed­
nici sladuna I cera (Ouercetum farnetto-cerris
Rudski) , gdje 1e glavni edifikator. U Hercegovlnl
je opisana Quercetum confertae hercegovinicum
M. Wra ber. U visinu se penje preko 1000 m.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - Dalmacija, BH,
Sb. Cg, Ma (pretežno istočni dijelovi naše zemlje).
Opća rasprostranjenost - jugoistočna Evropa
(Apen1nsko pol., panonska oblast, Balkanska
pol ), M Azija .
Primjedba - opisani su varijeteti: var macrophyl­
los (C Koc:h) Schwarz, čiji su listovi s1edeć1. ili
na kratkim, do 6 mm dugim peteljkama. u osnovi
duboko srcasto ušasti: var. mlnor Ten , čiji su
listovi na dosta dugačkim (-15 m m) peteljkama, a
pri osr10v l i srcasti ili odsječeni

1. 9ranćica s pupovim11. 2 vrh 12bojka sa tonskim cvje·
tov1ma, 3. mu§ki cvijet, 4. !ii s kupulom
Habitus - listopadno drvo Ili grm, dostigne visinu
do oko 15(-20) m i prsni promjer do preko 100 cm.
Kora - duboko ispucala uzdužnim i poprećnim
pukotinama, debela. slvopepeljasta.
Korljenov sistem - dobro razvijen, snažno pro·
dire u kamenitu podlogu.
Pupovl - dosta sitni . 3-6 mm dugi, sivosmeđi,
maljavi. Zalisci široko linearni do kratko končasti.
Listovi - na 4-1 5(-22} mm dugim, odozgo slabo
• 1žljebljenim. peteljkama; plo! ka d e be l a i ćvrsta, u
osnovi malo srcasta do ± khnasta, 4-10(-13) cm
duga, 3-6(-8) cm široka, na licu, u poćetku dla­
kava, kasnije obično ogoli, na nallćju sa gustim
maljama, sivozelena.
Cvjetovi - jednospolni; muški u resama. na gusto
dlakavoj osovini dugačkoj do 6 cm; ženski poje­
dinačni, ili u zbijenim grupicama po 2 do 5.
Kupula - sa tankim zidovima, ± plitka. 8-15 mm
visoka i 6-15 mm široka.
so
QUERCUS
PUBESCENS Willd,
(Syn.: O. lanugmosa
Thuill.)
Fam. Fagaceae
Medunac, silna
granica, magaričar
Pubescent Oak, downy
Oak
cMne pubescent.
ch blanch
Fiaum·Elche
rovere pubescente.
roverella
A�·u nyu111cn.1il
Plod (žir) - javlja se pojedinačno ili u grupicama.
dosta sitan, sjedeći Ili na ± kratkoj dršci. Zri u
septembru i oktobru iste godine.
Biologija - jednodomna, anemofilna. kseroterm­
na. kalcililna (ali i na silikatu). heliofilna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - IV, V, pa ralelno sa listanjem
(kasnije od kitnjaka i lužnjaka).
Stanište - područja sa suvom i toplom subm�dite­
ranskom i mediteranskom klimom, ali zalazi du­
boko u kontinent. Pretežno živi na suvom i plit·
kom skeletnom zemljištu, na toplijim ekspozi?i·
jama. Nalazimo ga pojedinaćno ili u raštrkanim
grupama u podrućju degradlranih hrastovih šuma.
u šikarama, te u svijetlim hrastovim i drugim ter·
molilnim šumama Zastupljen u brojnim asoc1ja·
cijama reda Quercetalia pubescenlis Br. - BI.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S . H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - sred nja i južna Evropa,
Krim, Kavkaz, M. Azija
Primjedba - veoma polimorfna vrsta. Od važnijih
taksona navodimo samo ove· var. pubescens
(Syn . : Q. lanu9mosa Thuilt. var. typica Beck), koji
ima listove srednje velićine, a najčešće ne prelaze
dužinu od 6 cm. a lisna peteljka je duga 1-15
mm; var. plnnallflda (Gmel.) Spenn. ćiji su listovi
najčešće dugi 3-5 cm; var. crlspata (Stev.) S pen n„
koji ima listove najčešće samo oko 2 cm duge.
rjedc veće. U našoj zemlji je zastuplien i t. zv.
uvlrgllijskl hrast„ (Q. vlrgiliana Ten.}, koji je sličan
meduncu, te ga neki smatraju samo nj egov im va·
riJ eletom
51

Q U E R C U S TROJANA

Web b.

(Sy n . : O. macedonica
A. DC.)

Fam. Fagaceae

Crni cer, makedonski

hrast, ostrogun

Macedonian O a k
chAne de Macedonie
Mazedonische Eiche
fragno

Habitus - listopadni grm i l i manje drvo koje ne­

r
kada može izrasti i do 20 m visoko i dostići prsni

�-
promjer od preko 1 00 cm. Krošnja u m ladosti pi­
ramidalna, kasnije široka, jajasta i l i polu kuglasta.
Kora - s l i ć n a cerovoj. Na tanjim ograncima i
granćicama glatka, sivkastozelenkasta, sjajna, na
deblu i debljim ograncima debela, po nekoliko
l
I
cm, sivosmeđa, duboko mrežasta ispuca.
Korljenov sistem - ima centralni korijen i dobro �J �
razvijene boćne korjenove.
1. grančica s pupovima 2. muški cvjetovi. 3. prašnik.
Pupovl - oko 5,5 mm dugi i oko 3 mm debeli, 4 . ž i r s kupulom
�astavljeni od većeg broja crepasto poredanih
l1usaka, koje su u m ladosti dlakave.
Listovi - eliptićni, 5-8 cm d u g i i 2-3 cm široki, na
Stanište - topliji tereni submediteranskog pod­
kratkoj peteljci, tvrdi, rolukožasli. sa izraženom rućja (strme krećnjaćke kamenjare, vrtaćasti tere­
ni, degradirane površine podložne eroziji, uvale,
nervaturom. naroćito na nalićj u ; boćni nervi se
doci itd.). Cesto tvori ćiste sastojine od nekoliko
završavaju tmasto, izvan zubaca. Ostaju na gra­
nama preko cijele zime. desetaka hektara, i l i manje šumarke, i l i i m a ele­
Cvjetovi - jednodomn i ; muške rese duge 22 do menata medu nćeve i l i bjelograbove šume, pone­
36 mm, sa 7-13 cvjetova, sa 4-6 prašnika. antere kad i sa zimzelenim vrstama. ali su ćesta pojedi­
sasvim gole i l i pri vrhu dlakave; ženski najćešće naćna. starija soliterna stabla. Nalazimo ga od
pojedinaćni, i l i najviše s 4 cvijeta na istoj resi. obale mora (Crnogorsko primorje) p a do 900 m
Plod (žir) - slićan cerovom, dužina m u znatno nadmorske visine. na južnim padinama nekih
varira od (22) 28-45 mm, debljina 1 3-29 mm, do vrhova penje se i preko 1 000 m visine. ali se naj­
pola se nalazi u k u p u l i koja je visoka 1 1 -35 m m I češća i najobilnije staništa nalaze u prosjeku iz­
1 9-33 mm debela, sjedeća. Sazrijeva druge go­ među 200 i 500 m .
dine (do novemb ra). Rasprostranjenost u Jugoslaviji - He, južna Dal­
Biologija - jednodomna, anemofilna. kserotermo­ macija, Crnogorsko primorje, titogradsko područ­
filna, fotofilna i kalcifilna vrsta. Ima veliku izda­ je, skadarska podrućje, Metohija i zap. Ma.
naćku snagu. najveću od svih listopadnih hrastova. Opća rasprostranjenost zap. dio Balkana, jugo­
-

Vrijeme cvjetanja - I V , V. istoćni dio Apeninskog poluotoka (Apulija) i sje­

Razmnožavanje - iz sjemena. verozapadna M Azija.
 52

QUERCUS ILEX l

(Syn.: Q. sempervirens
Mi l i )

Fam Fagaceae

ćesvlna, crnika

Evcrqretin Oak Holm Oa•

Yause t:oust'.o
Grun-Elchc
el1ce. 1ec.c10
\\V t;U\11.'lllilJll

Kupula - sa tankim zidovima 1 sa čvrsto pnl1ub­

IJen1m, maljav1m st1pulama.
Plod (žir) - oko 2 c m dug. svi1et1osmed Zri prve
godne u septembru I oktobru
Biologija - jednodomna, anemol1lna. kserotermo­
filna. heliofitna vrsta sa jako Izraženom kserom�rl­
nom gradom. I m a jaku izdanačku snagu iz. pa111a 1
žila Doživi starost i do 1000 godina.
Vrijeme cvjetanja - IV, V.
Razmnožavanje - sjemenom.
; ienski cvjetovi u pazuhu lista. 2 .
�ki cvijet, 4 žir s kupulOm
ženski cvl1ct. 3 mu­
Stanište česvina Je edifikator zimzelene, kh·
matogcne (klimazonalne) šumske asocijacije cr·

Habitus - zimzeleno drvo Ili grm sa širokom i

okruglastom krošnjom. Dostigne visinu oko 20 m ,
a prsni promjer debla j e oko 30 (rijetko I d o 100
nog jasena i česvtne (Orno-Ouercetum /Jlcis Hor·
vatićJ. koja pripada svezi Quercion ilic1s Br -�I
Pretežno raste na dubljim zemljištima, najćešce
na cr ven1 ci (terra rossa). Malo je, takvih šuma

sačuvano u Primorju (npr. šuma Dundo na Rabu.

1 200) cm.
Kora - u mladosti siva i glatlla, kasnije tamno­
siva, ispuca na silne, tamne ljuske.
Korljenov sistem - jako razvijen, ima dugačku i
jaku žilu srčanicu, ali su I bočn i korijeni dobro
razvijeni.
Pupovl - žuckastobijeli, gusto dlakavi.
Listovi - oko 3-8 cm dugi. 2-4 cm široki. šiljati,
na kratkoj peteljci, tvrdi, kožasu. na odraslim
stablima cjelovitog, često nadole povijenog ruba,
a na Izdancima su jače nazubljeni. na licu tamno­
zeleni i sjajni, na naltćJu b1elkasti i l i i.ućkasti I
pahuljasti Ostaju na granama prosječno 2 go­
dine.
Cvjetovi - jednodomni; muški u resama, dugim
do 7 cm; ženski s u pojedinačni, ili po 2 zajedno
zatim n a Mljetu, Brionima ild ). Te šume su ± de
gradirane, te danas susrećemo najrazJ1ćitije de­
gradacijske stadije lipa neprohodnih zunzelenlh
šikara. zvanih makije, sa većim brojem vrlo zna
čajnih faciesa, nastalih pod uticajem čovjeka Ili
lokalno-kllmatskih prilika
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH. Cg
(otoci I uski, prioba lni pojas).
Opća rasprostranjenost Sredozemtje, sjev Alll"
ka, zapadni i sjev. dijelovi M . Az1je. Kirenaika
Kašmir.
 \
53

QUERCUS
COCCIFERA L.
Fam. Fagaceae

Prnar, komorovac,
oštrikar

u ro o
Kermes Oak
ch6ne kermlls
Kermes-, Stech-Elche
q e l splnosa

�' --'\ . /"..

*
Habitus - javlja se pretežno kao nizak, gust, ne·

'
pravilno razgranat grm, rjeđe kao manje drvo,
koje Izraste do 1 0 m visoko i često s promjerom

�
debla do 30 (rjeđe I do 50) cm.
Kora - do oko 2 cm debljine, siva, plitko I gusto ...... �

:.?
<) d)��
ov .
i;.-.::±-
ispucana u ljuske tamne boje.
KorlJenov alatem - sa jako razvijenim centralnim
korijenom i brojnim bočnim korijenima.
Pupovl - sitni, smede boje, bez zalistaka.
1 ženski cvjetovi u pazuhu llsra. 2 muški
Listovi - zimzeleni, kožasti, kruli, u mladosti dla­
1jet 3. praš·
nlcl, s !riju raznih sirana. 4 ži r. 5. razllćlll oblici i.ireva
�-3) cm široki, na licu sjajnozelenl na naličju bll­
kavi, kasnije goli, (1)2-5 cm dugi i (0,5)1-2,5
s kupularna
Jedozelenl, na peteljci dugoj 3-4 mm; ostaju na
granama 2-3 godine.
duje prostranu, gustu i teško prohodnu zajednicu
Cvjetovi - muški u 2-4 cm dugim, dlakavim resa­
(as. Coccifero-Carpinetum or;enralfs) tipa pseu•

ma, ženski su po 1 ili po 2 zajedno.
Kupula - duboka. debela, odrvenjela, pokrivena
tvrdim, bodljastlm, dolje I gore ili ustranu povije­
nim stipulama, gotovo sjedeća, Ili je na kratkoj
dršci
Plod (žir) - većim dijelom u kupuli, do 3 cm dug
I do 1 , 5 cm širok. Zrl· VIII, IX, druge godine.
Biologija - jednodomna, anemofllna, heliofilna,
kserotermna vrsla. Ima jaku lzdanačku snagu.
Vrijeme cvjetanja - IV, V
Razmnožavanje - sjemenom
�tanlšle - kod nas je zastupljen u nekim kra·
1ev1ma Primorja, u makiji zajedno sa ćesvlnom
(0. llex L.). Tu Je an karakteristična vrsta zajed­
nice Orno - Cocclleretum Horvallć, koja je za­
stupljena u široj okolini Orebića na Pelješcu I oko
Ulcinja. U južnim d1jelov1ma Makedonije izgra-
.
domakfje zajedno sa kukrikom (Carp/nus orienta­
lfs Mili.). zelenikom (Ph/l/yrea media L.), jasminom
(Jasmlnum lrutlcans L.). primorskom smrdljikom
(Pistacia terebinthus L.), grozdastim rujem (Rhus
corfaria L.), lojom (Jun/perus excelsa M B )
šmrikom (Juniperus oxycedrus L.). šlmširom (Su­
xus sempervlrens L.) i dr. Pretežno nasel1ava siro­
mašna, krečnjačka zemljišta, penjući se u visinu
do 400 m, rijetko do 600, a pojedmaćno I u gru­
pama I do 800 m.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - H. Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - Južna Evropa, M A?ija,
sjcv Afrik11. Sirlja, Pateslina
Primjedba - prema obliku I veličini lisne ploJl<.č
obliku I veličini li.upute i l.lra, oplsano je nekohk.o
1nfraspccijsk1h oblika.

)
J'
1 granć1ca s pupovlma. 2 klijanac, 3 mu$kl cv1e1ov1 sn
strano 4 ienskl cvjolovl S plodno ljuska, izvana
b okril1ent plod 7 plod (orašćić)
Habitus listopadno. do 30 m visoko drvo, s
prećnikom debla 40-60 cm
Kora - kod mladih lzbojaka crvenkastosmeđa,
sa bro1n1m bjel1ćastlm. voštanim bradavičaslim
(ime') nakupinama, malo ljepljiva. kora debla u
mladosti bi1ela, lj ušti se u horizontalnim trakama,
kasni1e u don1em di1elu je crna I duboko Ispuca
Korljenov sistem - osim manje razvijene ži le
srćan1ce u prvo1 mladosti, ima iako razgranate
boćne žtle
Pupovl . oko 3-4( 8) mm dugi. bro1ne ljuske su
zelcnkastosmeda do crvenosmede
Listovi - goli . u početku malo IJeplj1v1, 3.5-7 cm
dug i 1 2-4 cm šrrok1, imaju 6-9 pari bočnih no·
rava. petel1ka lista gola. 2-3 cm duga
Cvjetovi - muški u s1edeć1m, 4-6 cm dugim re-
5ama. formiraju se već u jesen lOnskl 1akoder
11 raswna. ko1e 1rna1u dršku. duge su oko 2 cm,
nOJflVIJUjU :-.o tek U prOIJeĆC
BETULA PENDULA
Roth
(Syn.: B. verrucosa
Ehrh )
Fam. Betulaceae
Breza bradavlčava
Silver Birch
bouleau vcrruqueux
Gorne1ne B1rke.
Wolll·Birkc
betula blanca
Gcpc.sa Gopo,.\aP<1:rr.i1
Plod - u plodnim visećim resama koje su na du·
goj tankoj peteljci, smeđe boje, to je oraščić oko
2 mm dug Zrl u julu 1 augustu
Biologija - jednodomna, anemofilna, heliofilna
vrsta. l1dri1 veoma niske temperature
Vrijeme cvjetanja - IV, V, paralelno sa listanjem
Razmnožavanje - sjemenom I Izdancima.
Stanište - često obrazuje čiste šumice (brezike)
na smeđe kiseltm i podzolastlm zemljištima, a
kao pionirska vrsta naseljava s)ečine i šumska
požarišta. koja brzo osvaja pošto joj sjeme raz·
nalazimo je pojedinačno i u manjim grupama �
nosi vjetar i sa velrkrh udal1enosti Osim toga.
svi jetllji m šumama. Pojedinačna stabla se penju '
do oko 1900 m nadm visine Nrje mnogo izbirljiva
u pogledu kvaltteta zemljišta, a javlja se 1 na
krečnjačk1m i s i li k atn im masivima
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S H BH, Sb
Cg, Ma (Južna granica)
Opća rasprostranjenost - zapadna, sjov I južna
Evropa, M Azija, Kavkaz, Sibir
Primjedba - s obzirom na veoma prostrani areal
breze poznati su b roj n i ekotipovl (rase) pa je da·
nas L I n n e-ova prvobitna B alba L raSčlan1ena
na veliki broj vrsta 1 nižih s1stematsk1h katcgo·
111a Od autohtonih vrsta breza kod nas je zastup·
ljona malJava (crotna) b. (B. pubesccns Ehrh ),
ko1a Jtl mnogo rjeđa od ob1cne breze Odlikuje
se gusto dlakavim grančicama ko1e su bez h ra·
dav1ca. jajastim l1slovima koji su u mladosti, kao
I n11hove peteljke dlakavi RnstE> na c.re1ov11nn 1
drugim vlaln1m teren1md
.
ALNUS GLUTINOSA
(L.) Gaertn .

Fern. Belulaceae
Joha (Iova) erne

Stl~ky Alder
tune commUrl. ,une nair
SChwarzerl., Rolerle
.'no. onl.no nero
o.\loXII KMlhca., o. 'IeI'IIU

Habitus _ lislopadno drvo do oko 20(-25) m vj·

sine, sa pravim, vitklm deblom.
Kor. - kod mladlh primjeraka glatka, zelenka-
stosmeda, vi§€l-manja sjajna, kasnije crvcnosme-
da I IJuskava, do 2 em debele.
KoriJenov alltem - jako razvijen, nema zilu srca-
nleu, aU ima snszne bofne korjenove.
Pupovl - Ilaplj!vl, pokriveni sa 2 smedeljublcaste
IJuske.
lItlovl - u mladosti ne lieu Ijapljl"i (lme!); adreali
su 4- 10 c m dugi i 3-7(-9) em sircki; peteljka
1,S-2cm dugs, lislOyi prije opadanja jako potarn-
ne, Inace su zslvorenozeleni, goli j sjajni, sarno
1'18 naUcJu u pazuhu nerava sa crvenosmodlm
dl.tleama; lista u aprilu.
Cvjetovl _ mu~ki u 5-6 em dugim, visecim. riu-
bltastosmedim resama, po 3-4(- 5) u grozdu, na
debeloJ savijenoj peterjei: tenske su lese silno,
na petalikama po 3-4 u pazuseu Iislova.
Pfod I aJeme - aka 2- 3(-4) mm dugl smedi,
splJottenl ora$tici (nux), koji sa slrane imaju
vrl o uska krloea, a nalazo se u $isarkama, koje
se sasloje iz zadebljellh i odrvon jellh Ijuski : sl-
$arke u dOba zronja no opadaju, oSlaJu na gla-
nama do Ijolll OlaStici sazri/ovalu u oklobru IIi
novembru. oslaju preko zime u Sisarkama, a ispa·
dalu tek u predproljecne dano.
Siologila _ jednodomna anemolilna, holiolilna
(ali dobra podnosi I sje~u), izrazito hlgrolilna I
hldrolilna, brzorasluca vrsla .
Vrlleme evJetanJa _ II, III, prije Ilstanj a.
Razmno!avanje - sJemonom Ivegelal!vno.
I 9.an~ l ca s pupo~lma I lenskim le5ama. 2 klljell8 c .
3. p. lperak (pokrovnl lisil sa IIi mu~k ... cvijeta . sa s t.ane,
4. p'lI~n'k nil t lsll~u parlgon •. 5. lenska .esa. 6 prlperll~
Ipokro_nl tist) 511 (Iva t(:n51<0 evilate. vonlSka ,lIla_ol '
unutrdnili . (desnoj s trana. 7. tjusks llhrke. 8 plod s
(lv'Ju bo~n,h st,ana
Sianiite - vl aina i duboka humozna. tes lo pje-
skovila zomljisla na aluvijalnim lerenlma. Susreto
se uz nizinske i brdske poloka i rileke. Obrazuja
teslo elsIe sastojine (jos!ke) na zamocvaronim to-
renima, gdje voda duze na siagnira, all gdje je nivo
podzemne vode visok, a testa je u mjet;ovillm
§umama Obraz uja t;ume koje pripadaju posebnoj
svezi higrofilnih suma (Alneto - Quarc/on ,oboris).
Ra,prostr anje noal u Jugo,lavlll - S, H. BH. Sb,
eg, Ma .
Opta r.apro.lranleno,1 - Evropa. Kavkaz. jugo-
zapadna Azija. zapadni Slblr
Prlmjedb. - na brojnlm bocnim filama mogu so
vidjetl oraSasle kvrllee od bakterlje Actmomyces
_ Schinlis slni, koja sa koristl slobodnlm ale·
monlarnlm szolom iz vazduha
 56

ALNUS INCANA (l,)

Moench.

Fam. Betulaceae

Joha ijova) bijela,

siva

Grey Alder
aune blanc
Welsserle. Grauerlc
alno blanco
QAl.l<a cep:iR

� -�
1 '�:r.I .�
� v
4 prašnika u cvijetu. lenske rese u obliku male
elipsoidne šišarke, sjedeće Ili na maloj dršci.
.. � Plod I sjeme - okruglasti, plosnati oraščić, op·

I
Ja
)

'
koljen neprovidnim uskilT' kriocetom. a nalazi se,
& također, kao kod crne johe u jajastim, odrvenje·

J.:i . r
lim šlšarkama. Sazrijeva u oktobru.

it \J)
Biologija - Jednodomna, anemofllna. heliolltna
�
4 (ali dobro podnosi i sjenu). higro-mezofilna vrsta
Vrijeme cvjetanja - Ili, prije l istanja (cvjela za
2 klljanac, 3
oko 20 dana ranije o d crne Johe).
1. g rančica s pupovlma,
mulka cvijeta, 4 pra&nik na llsliću perigona, 5 tonska
priperak sa tri
Razmnožavanje - sjemenom I vegetallvno.
resa, 6 prlperak (pokrovni list) sa dva ženska cvlreta. Stanište - ne stavlja velike zahtjeve u pogledu
van1ska (gore) 1 unutra!mja (dol1el s trana, 7. ljuska šl�arke, kvalileta zemljišta. Raste na pj eščani m i ilova­

-
unutra�nja strana, a. plod & dv11u boćnlti &trans
Habitus hstopadno drvo oko 10(-25) m visoko
sa ± uspravnim, gustim granama.
Kora - svljellosiva (lmel) I dugo glatka, s1ajna,
kod dugih lzbojaka I lzbojaka Iz panja i kori1enja
je tućkastosmeđa ili sivosmeđa, sa brojnim bjel­
kastim lenticelama. Kora sadrži oko 15 °/u tanina
slim zemljištima, uz hladn ije rijeke, potoke i pla·
ninske izvore, Izbjegavajući terene sa stagnlra·
jućom vodom I obrazujući zajednicu Alneturn fn·
canae Aich. & Srgr. To su položaji Iznad staništa
crne johe, u prosjeku od 500-1 300 m nadmorske
v i sine. ali je zastupljena i u miješanim sastoJI·
nama s njom, na nešto nižim nadm visinama
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH. Sb,

-
Korljenov sistem - jako razvijen, plitak, obuhvata Cg.
veliku površinu Opća rasprostranjenost - Evropa, Kavkaz. jugo·

, -
Pupovl nisu ljepljivi, lino su dlakavi, u početku
su zelenkasti, kasnije crvenkastosmeđi.
Ustavi oko 4-10(-12) cm dugi, 3-7(-9) cm ši­
roki na licu gotovo goli i tamnozeleni, na naličju
slvozeleni do modrikaslozeleni, gusto dlakavi.
Cvjetovi m u ški l ženski u tesama, formiraiu se
u jesen i takvi preZJme; muške rese po 3-5 u
grupama na vrhovima granćlca, dug e 7-9 cm,
smeđe, Imaju obićno ćetvoroćtanl perigon I
zapadna Azija.
Primjedba - u našoj zemlji Je zastupljena i ze·
lena Ili alpska joha (A. vlrldls [Chaix) Lam. & OC.)
čiji areal zahvata Alpe, Karpate i rieke dijelove
Balk. poluostrva. Na staništima bijele i crne Johe
zapaženi su i njihovi knžanci, opisani pod raznim
imenima. Isto kao i kod crne johe. tako se na
žilama bijele johe obrazuju kvržice od Actino­
myces - Schmzia a/ni.

ArenaElite.net - snezanaa4
57

OSTAVA
CARPINIFOLIA Scop.
Fam. Corylaceae

Grab crni ili hmeljastl

Hop hornbeam
charme houbton
Hoplen-, Schwarzbuche
carpino nero, ostrla
'"C \Crp�6 OQblllHOllUHHblli

Habitus - oko 15(-20) m visoko listepadno drvo,

sa prsnim promjerom do 50 cm, masivnog i često
krivog debla i široke, dosta rljetl<e, krošnje.
Kora - kod starijih lzbojaka sjajnomasilnasta ili
crvenkastosmeđa, ± gola sa svjetlijim lentlcela­
ma: kod starijih stabala slična kori divlfe kruške;
tamnosmeđa, ispucala, iako se ljušti, oko 1 cm
debela
Korljenov sistem - dobro razvijen, dubok, sa
jako razvijenim bočnim žilama. i grančica s pupovfma, 2. kll1anac. 3. muški cvijet
odozdo, 4. prašnik, 5 dva ženska cvlJe.ta. 6. ženska resa.
7. plod u mješlnastom ovoju, dolje: uzdUtnl presjek.
Pupavi - zelenkastosmedl, ljuske gole, brojne.
vršni i bočni pupovi približno iste veličine 8. plod (oraš�ić) s dviju boćnih sirana
Listovi - dugi 5-13 cm i 2.5-6 cm široki, tamno­
.

zeleni, Imaju 15-18 pa r i bočnih nerava. Lista kra-

1em aprila ili u prvoj polovini maja.
Cvjetovi - muški u visećim, do 1 2 cm dugim i
5-7 mm debeltm resama. koje se razvijaju već
u 1esen uz vršni pupoljak, najčešće u grupama
od 2-4. pojedini muški cvjetići goli, sa 3-14
prašnika, bez cvjetnog omotača; ženski u polu­
uspravn1m, 3-6 cm dugim resama u pazuhu li­
stova ovogodišnjih izbof aka.
Biologija - jednodomna, anemofilna, termolilna
vrsta. Doživi starost do oko 100 godina
Vrijeme cvjetanja - IV, V.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanište - čiste ili mješovite sastojine na strmim,
plttkim krećnjačkim I dolomiličnim (javlja se I na
serpentinu), većinom prisojn1m terenima, naj­
češće u pojasu hrastova. U našoj zemlji učestvu­
je u izgradnji brojnih zajednica. npr. Ostryeto ­

Plod - jednosjemena orašica, 6-10 mm duga, -Sesler1etum autumna//s Horvat. Querco-Ostry­

glatka, žutosmeđa, jedva prlmjetno uzdužno re­
brasta, potpuno zatvorena u mješinastorn plod­
nom ovoju, koji obrazuju rese poput šišarki, slič­
ne resama hmelja (imel). Ovoj je iz;duženo jajast.
zašlljen, potpuno zatvoren, 10-25 mm dug I 6 do
14 mm širok, spolja obrastao oštrim dlaćicarna,
koje pri branju mogu izazvati upalu kože. Saui­
Jovaju u julu Ili augustu
etum carpinlfoliae Horvat, u kontinentalnim dije­
lovima Hrvatske I Bosne, te· Aceri-Ostryo-Faoe­
tum Jov.. Ostryo-Ouercetum cerris V uk le l dr u
zapadnoj Srbiji
Rasprostranjenost u Jugoslaviji S, H, BH. Sb,
Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - srednje Evropo, Bal­
kan, M Aiija I sjeverozapadni Iran

t})
:·.
7
:•
1. grnnćlca s pupovlma. 2. k l ljonac, 3. muški cviJel.
odozdo, 4 pra$nlk, 5. dva ienska cvijeta, 6. ljetmjak s
dviju strana
Habitus - veoma razgranat, gust listopadni grm,
2-4 m visine, ali se nekad razvije kao manje
drvo do 7(-10) m visine I do 20 cm u promjeru.
Kora - pepeljastosiva ili crvenkasta, glatka, tan­
ka, s� markantnim bjelkastim lenticelama, kasnije
posivi i plitko ispuca.
KorlJenov sistem - plitak, široko razgranjen, do
treće godine ima vertikalan korijen, kasnije hori­
zontalne žlle.
Pupovl - dosta krupni, do 3 mm dugi, pokriveni
svijetlosmed1m, po rubu trepavićastlm ljuskama.
Listovi 6-10(-13) cm dugi I 5....9 crn široki, na
licu tamnozeleni sa rijetkim dlaćloama Ili goli,
bez sjaja, na naličju svjellljf, duž nerava dlakavi.
Cvjetovi - muški u resama, oblćno 2 4 zajedno
u grupama. formirane su već u jesen. 1 tada su
svl1etlosmode do slvosmed e. prezime zatvorene.
u rano proljeće se otvaraju I praše polen, Imaju
sa
CORYLUS
AVELLANA L
Fam. Corylaceae
lijeska obična
European Filborl, hezel,
hazel-nul
noisetier. coudrler
commun
gemelne Haselnuss
nocci61o, avellano
A1;;LU 1t1m 0Ci11x:uoue1111na.
OpClllllllK
gusto dlakave pokrovne ljuske, većinom 4 praš·
nika koji su pretežno razdijeljeni na dvoje. tako
da svaki cvijet Ima 8 prašnica; ženski po dva
u cvastlma koji su slični pupoljcima iz kojih u
rano proljeće vire tamnocrveni dvodijelni, kon·
časti žigovi.
Plod - u grupama, najčešće 1-4 zajedno, ol<rll·
ženi listo l l k irn + zvonolikim ovojem. nazubljenog
ili režnjevitog ruba, koji je u početku zelen, so:
čan, kasnije smeđ, kožast. Pl0d jednoplodnlčkt
oraščić (l)ešnik) sa jednom sjemenkom. okrugao
ili jajast, 15-18 mm dug I 13-15 mm širek.
Biologija - jednodomna, entomolllna, u odnosu
na sjenu veoma plastična vrsta.
Vrijeme cvjetanja - 11, 111, dosta prije listanja
Razmnožavanje - sjemenom I vegetativna.
Stanište - šume I šikare umjerenog pojasa sje·
verne hemisvere. Cesto u asocijacljama Querco·
-Carpinctum i Fagetum montanum, a često obra·
zuje guste šibljake. Javlja se od nizine, a penje
se i do 1700(-1800) m. Javlja se na svježim. plod­
nim i dubokim zemljištlma. a nije rijetka ni na
toćlllma i siparlma kao pionirska vrsta.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb.
Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - Skandinavija (osim sje·
vernih dijelova), srednja I zapadna Evropa. Sre­
dozemlja, Balkan, Kipar. M Azija, Kavkaz, sjev
AIrika.
Primjedba - u kulturi se uzgajaju razne sorte 11·
jeske koje se razlikuju po vellćini 1 kvallletu plo·
dova, koji su veoma traženi na tržištu
59

CORYLUS
COLURNA L.
Fam. Corylaceae

Lijeska mečja,
dlvolijeska

Turkich heiot
nolsetl cr du Levant
Baumhosol, Dicknuss
nocciolo medllerranco
Aenuma Apcuo1111A11:111,
MC,\llClli llh OJ11
1�

Habitus - do 25(-30) m visoko listopadno drvo,

sa prećnlkern i do 75(-100) cm, sa pravilnom,
kupastom, široko zaobljenom, gustom košnjom.
Kora - sivkastobijela do tamnosiva, debela, me­
kana, plutasta, plitko uzdužno Ispucala, u sta­
rosti ljuspasto se ljušti; kod starijih izbojaka zuć­
kastoslva sa debljom I nepravilno ispucalom plu­
tastom korom.
Korljenov sistem - snažan. Dobro veže teren, te
se uspješno koristi za poljozašt ilne i vjetrobrane 1 . granCica s pupovirlla, 2. list. 3 .ionska cv11s1. 4
pojaseve. tonska cvijeta, s. muški cviJet, odozgo, 6. prašnik
dva

Pupovl - dosta krupni (oko 7 mm dugi), ljuske

zaobljene, svijet lo.zelene sa tamnijim
rubom,
pustenaste, vršnt krupniji od postranih.
jaku izdanaćku snagu, doživi starost l do preko
200 godina.
listovi - na licu tamnozeleni i u početku dla­ Vrijeme cvjetanja - IV, V. z.natno prije listanja.
kavi, na nalićju svjetliji, uz nerve dlakavi, 7-12 cm Razmnožavanje sjemenom I vegetallvno.
dugi I 5-10 cm široki, imaju 5-6 pari nerava Stanište - ima široku ekološku amplitudu. za­
Cvjetovi muški, u resama, po 2-3 zaj ed no, for­ stupljena je u većem broju rellktnlh zajednica
m iraj u se u J ese n i tako prezfmljuju, ra no u pro­
-

toplijih predjela Trni1 dublja r svježija zemljišta

l1eće praše; ženski, kao kod obično lijesko.
Plod orašć1ć1 (lješnici) u skupinama 3-8, okrug­
lasti, 1 sp ljošten l, sitniji od lješnika obićne lijeske,
alt debljeg t tvrdog penkarpa I sitnije jezgro, ovoj
Ploda m esna t go, dlakav Ili iljezdaslo dlakav,
, Opća rasprostranjenost - Rumunijn, Mude11ska,
ćektn1as1. obuhvata cijeli plod I znatno ga pre­
mašuje (I za 2-3 puta) svoj i m dugačkim konćasto
na kmćnjaku Ptetezno je nalazimo od 100 1200
metara, a pen/e se I do 1700 m nadm v isi ne
Rasprostranjenost u Jug oslaviji - BH. Cg, Sb.
Ma.
Balkansko poluostrvo (Jugoslav11a. Bugarska. AI
ban ija Grčka), M Azlja Zak<ivka1je, Iran. lrldo
,

1zd11et1en1m nepra vil n i m kovrdiavim nastavcima hrmalajska oblast

(za razl tku od ovoja kod obično ltjeske kod kor o
1e kraći Ili Iste du11ne od ljošnika).
Biologija jednodomnu. ontom ofll na vrsta, pod­
nosr vuče J'ilslc:nj1van1c od obtčne li/eska. inw
Primjedba U Harcegov1n1 1 CtnOJ Gori pornatr
su i krriancl iz.medu oblćno I mcCJO lijeske
c. X l nterm ed la Loddtgos. ko1a Ji: u narod u tih
k raj eva POll\111<1 pod Imenom ubljola lijeska„.

�
� kriven a trolaplm plodnim priperkom. čiji je sred­
>- I�
.1' V
4
•
·�
-·0
1. granćlca a pupovlma, 2. kllJanac, s
re a , 4. dva
ten1ka cvlJ1t1, 5. mulkl cvijet,
3. tenaka
odozdo, 6 pratnik.
7 plod s trokrp111t 1m krilom. 8. plod (oraAćlć: desno:
popr. presjek
Habllua - llstopadno drvo do 25(-30) m visoko i
promjera debla i do 70 cm. Krošnja razgranala,
gusta, a deblo većinom zasukano i užlljebljeno.
Kora - tanka, glatka, slabo ispucala, svljetlosiva.
Korl)enov alstem - dobro razvijen, prilagođava
se terenu, zavisno od dubine i kvaliteta zemljišta.
Pupovl - oko 5-8 mm dugi, sa brojnim, po rubu
trepavlčastlm crvenomrkim ili smeđim ljuskama.
Uatovl - oko 5-10(-15) cm dugi i 2-5(-7) cm
Airokl sa 10-15 pari bočnih nerava
Cvjetovi - muAkl se razvijaju Iz krupnijih bo�nih.
cvjetnih pupolfak3 na prošlogodišnjim grančica
ma, u vidu okruglastih, visećih, rastresilih, 4-6 cm
dugih resa ienskl također u okruglastim, vis�­
ćlm, ali samo do 2 cm dugim resama
Plod Jednosjemena, bočno sploštcna orašica.
6 10 mm d uga, svljellozelena, kasnije slvos međ 11
CARPINUS
BETULUS L
(Syn.: C. vulgaris
Mill )
Fam. Betulaceae
Grab obični, grab
bife li
Hornbeam, lronwood
charme. charmllle
He1n-, We10buche
carpmo. c. b1anco
IpaG, 6c.\14H 6\ I<
gola, sa 7-11 uzdužnih rebara; djelimićno je pre­
nji lap (režanj) dug oko 3-4 cm. Plodovl vise u
izduženim gustim, do 15 cm dugim i do 6 cm š1·
rokim plodnim skupinama.
Biologija - jednodomna, anemofilna, mezofilna.
sciolilna vrsta.
Vrijeme cvfetan)a - krajem IV. V.
Stanište - javlja se u brojnim šumskim zaJedni·
cama, od nizinskog do brdskog pojasa. do oko
800(-1000) m nadm. visine. Kao edlfikator naj·
značajniji i najbrojniji j e u mješovitoj šumi kit·
njaka - graba (Querco-Carpinetum croatlcum
Horvat, 0.·C. serblcum Audsk1) i dr. Traži pretežno
bogata I rahla zemljišta.
Ra1pro1tranjenost u Jugoslavljl - s. H. BH. Sb
Cg, Ma
Opća raspro1tranjeno1l - srednja i južna Evropa
jugozapadna Azlja, Kavkaz.
Primjedba - opisana nekoliko oblika u prirodi
Jedan od na1znaćajnijlh je var carplnizza Ne1I
.
re1ch, . je zastupljen u 1u901stočnom dijelu
ko1i
areala vrste. a kod kojeg 1e srednji lap (režan1l
plodnog priperka c11elog ruba ih slabo nazubl1eo
za razliku od var aerrata G Becl<, kod kojeg i�
srednJI lap priperka oštro nazubl1enog ruba.
U hortikulturi Je pozn ato nekoliko ukrasnih obli·
ka. od ko1ih su najpozna1111 t. pyramldalls Oippel
sa usko piramidalnom krošnjom: t. pendula Pet:
& Kirchn. sa tankim v1seć1m granama 1 hete·
rophylla Petz & Kuchn . sa duboko r�!n Jt>\111111
listovi ma I brojni drugi
61

CARPINUS
ORIENTALIS Mill.

(Syn.: C. duinensis
Scop.)

Fam. Betulaceae

Bjelograb,
bjelograblć, kukrika

011enlal Hornbeam
charme d'Orlent
011ental1sche WeiBbuche
carplnella
rpaum11111K

"""
Habitus - manje drvo, do oko 1 0 m {rijetko i do I '

18 m) visoko, all najčešće 3-4 m visok grm.

Kora - glatka, manje užljebljena. siva ili svijetlo­
siva, kod mladih grančica je tamnosmeda.

f
Korljenov sistem - dobro razvijen.
.
„upovl - vrlo sitni, oko 2-3 mm dugi, pokriveni .
sv11et1osmedim, zašiljenim ljuskama.
Listovi - dvostruko testerasti, 2,5-6 cm dugi 1
. .
d w
1-3 cm široki, na peleljci dugoj 5 -8 mm
Cvjetovi - )ednospolni: muški u 3-6 cm dugim.
1
dvo tenska cvijeta, 5 m uški c�llet, odozdo. 6 prnšn ik,
granćica s pupovlma, 2 kliJanac: 3 lenskil resa.
okruglasllm. gustim resama: ženski u mnogo kra­ 4
ćim. sivodlakavim resama; žigovi crveni. 7 plod s krotcetom. 8. plod Corasć1ć)
Plod I sjeme - jednosjemena i plosnata i izdu­
žena oraš1ca. 3-5 mm duga, svljetlosmeđa, sa zemlflšla, Ili skeletne i isprane rendzine �� i g�
8-12 slabo izraženih uzdužnih rebara: nalazi se
Prt dnu nesimet r ićnog + lro u g lastog (ne tro­
1ma 1 na dubljim zemljištima nastalim na 11.1su 1h
škrlliavcu. Zastupl1en 1e u bro1nim 2ai edn1c�""!a
la�og•). nepravilno nazubljenog plodnog priperka
sveze Ostryo·Carpfnion orientalfs Horval, �." !�
ko11 je dug 1.5-2 cm i ima 5-6 nerava. Plodovi
:
na12naća1nljl u klima1ogeno1 šumsko1 as.�c11ac�h
Carpmalum onentalis croat1cum Ho.rvallc, ko1a
su sakupljeni u lzduž.eno ovalnoj. gustoj. oko
3-8 cm dugoj i 2--3 cm širokoj plodnoj cvasti,
se nadovezu1c na zimzelenu vege11.1c11 u . a rašćla­
ko1a je na za1ednlćkoj. 12-20 mm dugoi dršci. nJena Je na nekoliko. sube�ociJaC1Ja, večl brof
Biologlja Jednodomna. anemofilna, kalclfllna.
kserotermofllna. heliol1tna, spororastuća vrsta fac1jesa i degradac11sk1h stad11a
Vrijeme cvjetanja - IV. V Rasprostranjenost u Jugoslaviji S. H. BH, Sb.
.
Cg, Ma

Razmnožavanje - sjemenom
Stanište
na1češce u kra1ev1ma sa mediteran­
skom 1 submedlteranskom klimom. all se susre­
ce Oil topll11m ekspozJc1jama 1 dublje u konti­
nentu Vrlo ćc!.to obrazu1e nepregledne šikare u
mediteranskom i submedlle1anskom podrućju,
llllJćešt:e na Jako dcgradlranim zemljištima. bilo
ca u to skelcto 1dnc crven1ce. smeaa primorska
�
.
Opća rasprostranjenost - sredn1a I Jugoistočna
Evropa. Krim. Kavkaz. M. Az1ja. s1ev �� n
Primjedba opisano je nekoliko n1_.,1h taksona.
Bjelogrebič ima veliki značaj za p n�redu Krša.
ima ulogu zaštite zemljišta od eroz11e. odron1a­
vanja. te se zbog toga masovno upotrebljava za
posumJjavanj& krša

Habitus - listopadno drvo do oKo 25(-30) m visi­
ne i do oko 1 (-2) m debljine. sa dosta rijetkom,
široko ovalnom do okruglastom krošnjom.
Kora - tamnosiva, do 2 cm debela, u poćetku
glatka, kasnije uzduž raspucava.
Korijenov sistem - jako razvijen s dubokim cen­
tralnim korijenom I brojnim bočnim žilama.
Pupovi - smeđasti ili zeienkastosivi, sa 2-4 sivo­
smeđe, lino maljave, ljuske.
Listovi - neparno perasti. 20-40 cm dugi, sa (3-)
5-9(-11) listića, naizmjenični, nemaju palistića,
sjajnozeleni, 5-13(-18) cm dugi i do 5 cm široki,
vršni je nešto duži i na dužoj peteljci, imaju ka­
rakterističan miris Lista u aprilu
Cvjetovi - jednospolnl. muški skupljeni u debe­
lim i dugim (do 1 0 cm) visećim macama (resama),
a svaki od njih se sastoji od 8-40 prašnika I Iz
3 5 llst1ća neuglednog ocvijeća . pojavljuju se
JUGLANS REGIA l
Fam. Juglandaceae
Orah obični
Walnut 1ree
noyar commun d'Europe
Walnu6. Edelnu6
noce commune
upe;,. rpcu1rnn
prije listanja; ženski su pojedinačni ili u skupi­
nama po 2-3(-4), (liče na pupoljke).
Plod - koštunica 3-5 cm velika. koja je u po·
četku zelena i na površini glatka, u zrelom sta nju
smeđe boje, nepravilno raspuca i ispušta kostu­_
nicu, koja puca uzdužnim šavom na dvije polut­
ke. Zri u septambru.
Sjeme - žućkastobijelo, vrlo nepravilnog oblika
i kvrgavo. jako masno i hranljivo, sadrži dosta
masnog (orahovog) ulja (O/eum Juglandis).
Biologija - jednodomna. anemofilna, mezofilna I
toploljubiva vrsta.
Vrijeme cvjetanja - muški. prije listanja (IV),
ženski cv1etovi. poslije listanja (IV, V).
Razmnožavanje - sjemenom i izdancima.
Stanište - u pogledu zemljišta stavlja velike za­
htjeve: traži duboka. rahla r nešto vlažna zem­
ljišta, većinom na krećnjaku (pretežno ka/cif/I),
no ćesta su staništa na skeletnom krečnjačkom
zemljištu Kod nas uglavnom u nižim zonama.
Rasprostranjenost u J ugoslaviji - S. B H . Sb, Cg.
Ma. (Ima ga u prirodnim šumama u čistim sa·
stojinama. npr. oko Bihaća, te u drinskom ba·
zenu, a u mješovitim sastojinama nalazimo ga na
v iše mjesta Heroegovlne. Srbije i Makedonije)
Opća rasprostranjenost - neki dijelovi Balk po­
luostrva, M. Azija, Iran, Avganistan. Hlmalaja. Ki­
na. Uspješno se kultivira u mnogim zemt1ama
Evrope. na sjeveru sve do Engleske I Skandi­
navije. Mnogi autori smatra1u da Je porijeklom 11
srednje Azlje I da Je u naše krajev�· un.osen I
kulturom proširen, te tako podivljao
63

CISTUS VILLOSUS L.
Fam. Clstaceae

Bušln ružičasti

Halry Rock-Rose
Ciste vllleux
Behaartes Cislrose
Rembrolllne villoso

Habitus - zimzeleni grm, 0,5-0,7(-1) m visok, sa

uspravnim i gustim granama.
Kora - kod mladih lzbojaka sivo ili smeđe puste­
nasta, kod starijih grančica smeđa, uzduž ispu­
cana i sitno se ljušti.
Korljenov sistem - dobro razvijen, snažno pro­

dire u kamenjar.
Listovi - ellpllćni ili jajasti, 3-6 em dugi, na
kratkoj peteljci, gore naborani, dolje gusto sivo
dlakavi, lnaće s obje strane sa zvjezdastim dlači­
cama, na rubu cjeloviti.
Cvjetovi - dvospolni, po (1-)3-5 sakupljeni na
Vrhu grančica, 5-6 cm u promjeru; lapovl 1-1,5
cm dugi, žućkastokestenjasti sa dobro vidljivim
rebrima.
Plod - sivozeleni tobolac. koji raspucava na 5
dijelova (rjeđe na 4), guslo obrastao sa 0,5-2 mm
dugim dlakama Sadrži po 40-150 sjemenki.
Sjeme - višebrldno, nepravilno prizmatićno, tvr­
do, crvenkastokestenjasto.
Biologija - Jednodomna, entomofllna. k-seroler­
mofilna, helloflln a vrsta
Vrijeme cvjetanja - VI, VII.
Razmnožavanje - Sjemenom i vegetativne.
Stanište - kao sastavni ćlan grmovlllh gariga
ućestvuje u Izgradnji nekih zajednica endemićne
sveze buš1na i crnjuše (Cisto·Eflc1on Horvallć)
reda Cisto - Ericeralia Horv;:itlć; npr asocijacija
Erico·Cisletum crericl Horvatlć (Erica vert/cl/lata
C1srus v11/osus subsp. crot1c11s) sa brojnim su­
hasoc;11ae;liama I lacljestma To su veoma degra­
d1rane tli umjereno degradlrane, ćesto og1omne
·�1)
1. kllfanac. 2. l lst ovf . 3. cvijet, odozdo, 4 cvijet, uzdužni
presjek, 5. zakl opci zrelog ploda (lobolac), 6 sjemenka
površine duž našeg Primorja. na otocima I užem
obalnom pojasu.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - H, H1e, Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Sredozemlje.
Primjedba - polimorfna vrsta. Spominjemo samo
neke taksone koji su zastupljeni u našoj flori·
subsp. vitiosus, čiji su listovi više okruglasti. osim
gornjih, koji su pretežno lancetasti, subsp. cre­
llcus (L) Hayek. čiji su listovi nešto manji, deb·
IJI, vrlo naborani, jače žljezdaslo ljepljivi, a rub
lista je veoma valovit.
Pored ružičastog bušlna, u našim garizima su
zastupljeni I ljepljlvl b. (C. monspellensls L ).
koji Izraste I do 1,5 m. a lena krupne bijele cvje­
tove i ljepljive (imel). linearne listove Kod nas
je zastupljen najviše u Istri I Dalmac1JI. Kaduljastl
b. (C. salviaefollus L) Ima bijele cvjclove. ć11e
su latice u osnovi sa žutom pjegom. a ltšće mu
1e eltptićno Ili jajasto, 2 4 cm dugo

-r.- vr '(�;
.� U.O :
. '
1 granć1ca s pupov1mo. 2 klljanac. 3. mu§kl cv1jol
4 tonsko CYl!ll s dv11u boćnoh sirana. 5 otvoreni 1 t�prn!•
n1en1 tobolac 6 !lj1<menk11 s kunndrom
Habitus - oko 25(-30) m visoko i do 1,5 m debelo
hstopadno drvo s nepravilnim stablom 1 debel im,
krivim, � horizontalno 1spružen1m ograncima
kod mladih grančica bjoličasta, svitaste
Kora
dlakava. kasnije ogoli I post aje crvenkastosiva ili
zelenkasta Kod st a r 1j 1h prnnjeraka tamnosivo·
s meda, 3-4 cm debela, duboko i koso ispucala;
kora sadrži sal1c1/
Korljenov sistem - jako razv11en. s d u bokim cen­
tralnim kon1enom 1 brojnim boćn1m kori1on1ma
Pupovl goh. crve nkast ožu ti ih s1vkast1, imaju 2
pnleglo dlakave ljuske
Listovi na1zmjenrćni. do 10 cm dugi I do 1.5 cm
široki. najšm u sredini svoie dužine, po rubu sil­
no testerasti. lisna petel1ka duga oko 1 cm
Cvjetovi mu�k1 u macama, dugim 4-5 cm. an­
tere su nn z latnožuta. pri osnovi imaju dvrje nek­
tari1e ženski s u lakoder u macama
SALIX ALBA L.
Fam. Sallcaceae
Vrba bijela
Wh1le Wtllow
saulo blnnc
Sflborwetdo
li sal1co binnco
Hl�t Ul•\,Uf tl\."1.\.l
Plod - jajasto čunash tobolac, koji uzdužno ras·
pucava, sadrži brojne sjemenke.
Sjeme - veoma sitno, oko 1 , 5 mm dugo
Biologija - dvodomna, anemolilna, hldrolllna, br·
zorasl uća i na studen otporna vrsla.
Vrijeme cvjetanja - Ili, IV, islovremeno ili po.
slije listanja
Razmnožavanje - sjemenom i vegetalivno.
Stanište - niži predjeli, riJećne doline, poplavna
podrućja, itd., traži dobra aluvijalna zemljišta
dovoljno vlage 1 mnogo svjetla. ne podnosi ki·
sef a zemljišta. Javlja se u ćislim sastojinama ili u
smjesi sa ostalim vrbama 1 topolama
Rasprostranjenost u Jugos lavi ji - s. H. BH, Sb
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - srodn1a I Južna Evropa
umrerena Az ija, siov. Arr1ka
Prl!"'jedba - bijela vrba je veoma polimo rlna U
nas1m predjelima, naroć1to u vinograda rski m kra·
1ev1ma. ćest je vari1elet sa 1 s vinu tim gran č ica·
ma, ć11a 1e kora sja1na, otvoreno žute bo}e, to Je
žuta vrba (S. a. L. var. vltellna /L/ Serlnge). Cesto
se uzga1a 1 fo rma zutc vrbe sa visećim g ranama
(S. a. L. var. v. (LJ Serlnge I pendula Lasch) kora
se lbog viseći h, tankih grana zove užafosn4
vrbau. Cesto so 1am1en1 u1e sa alljskom ialosnor�
vrbom (S. babylonlca L.), koja Je kod nos dosta
rlr et ka Sl1ćna bijeloj v rbi, a ćei;to i nn istim sta
.
n1sllm<1 zastupl1enn 1e i krhka (krta) vrba (S. fra
gllls L ) On� d ost 19 r� o man10 llimenLtfO od b11el(
vrbe Grnnć1ct.' su JOJ u osnovi jako krte (tme'). �
ltsna plojka 101 1e 11 donJC)j trućinl nu1šrr11
65

SAUX PURPUREA L.
Fam. Sallcaceae

Raklta

Pllrpla Wlllow
oslar rouga
Purpur-Welde
Salcio ro11so
IDII nypnypHIUI.
lKCi\TOAOJHllK

H1�1tua -
ff
I \ �
,,..

r.,
llstopadni grm oko 3(-5, rijetko i više)

i '""".:')
!i
I
m visine, uspravnih, vitkih grana. .„
Kora - kod mladih, šlbollkih izbojaka svijetložuć­ .
kasta do slvocrvenkasta, sjajna, tanka; kod deb­
I
)I
�w · .
ljih grana je sivkasta i sa pukotinama. >

KorlJenov sistem - jako razgranat, žiiičast.

Pupovl - spiralno, ali veoma ćesto I naspramno
raspoređeni. vršni su najmanji, boćnl potpuno
prflegll uz izbojak, oni su valjkasti, pokriveni su
jednom ljuskom, koja je na početku zelenkasto­
smeđa, kasnije tamno purpurnocrvena.
U1tovt - naizmjenični. ali često naspramni. dugi
do 11 cm. I §lroki oko 2 cm, najširi u gornjoj tre­
ćini lisne plojke. ± pri vrhu sitno testerasti, inače
cjelov1t1, na kratkoj peteljci. Nemaju zalistaka.
CvJetovl - i muški 1 ženski u resama; muški
Imaju 2 prašnika koji su filamentima sasvim sra­
sli, tako da Izgleda da imaju samo Jedan prašnik:
antere su crvene. plodnica je pahuljasta, kratkog
atubića
Plod - tobolac. koji raspucava uzdužno na dva
zaklopca I sadrži brojne sjemenke.
Sjeme - vrlo sitno. s pamučnom kunadrom.
BlologlJa - dvodomna. anemo111na. hcllofllna
hlgrofllna vrsta Raste dosta brzo.
YrlJeme cvjetanja - IV, v. prije listanja
Razmnoiavenje - sjemenom i vegetatlvno.
Sllnllte - najčešće u riječnim dohnama. uz ri­
J&ćne obale. na šl1 unkov1tlm sprudov1ma 1 adama,
zastupljena je na raznovrsnim zemljištima. a na­
lazimo Je pojedinačno I na vlažnim planinskim
toć1llma 1 do 1800 m nadmorske visine. Javlja se
f
'
t?�
�ranćica !l pupovlmo, 2 kHjanac, 3. muški cvi1et s
1.
dvl1u str11na. 4 tenskl cvijet s dviju strana
u mješovitim šumama vrba i topola, a često ob­
razuje pionirsku zajednicu - guste vrbake (Sa­
/i<:etum purpureae) na šljunkovltom nanosu.
Ra&prostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH, Sb,
Cg. Ma.
Opća rasprostranjenost - zapadna, sredn1a 1 juž­
na Evropa. sjev Afrlka.
Primjedba - veoma varijabilna vrsta. Tipski oblik
subsp purpurea rasprostran1en 1e u sjeveroza­
padnom d1Jelu areala. a odlikuje se sjedećim li­
stovima. koji ne obuhvataju stabljiku. a subsp
amplexlcaulls Bory & Chaub ćiji listovi široko
obuhvata1u stabllJkU, je rasprostranjen na kraj­
njim. Jugo1stoćn1m dijelovima areala. npr. u Grč­
koj. M. Azljl. kod nas u Makedon111
U pletarstvu se naroćlto upotrebljava hibrid iz­
među S. purpurea L 1 košaraste vrbe (S v1mina­
/1s L.), u nauci poznat pod imenom S. x rubra
Huds.

:. f
U> .
).
7
6 dugim macama.
d
' �
l Sjeme - veoma sitno, sa pamučnom kunadront
1 s pupov1ma. :? klljanac, 3 muški cvijet.
4 ženski cvijet s dvlJU sirena. S. otvoreni lobolac sa
granćlca
sjemenkama 6. sjemenke s kunadrom
-
Habitus - listopadni grm Ili nisko drvo do oko
10 (-20) m visine i do blizu 50 cm u promjeru,
sa širokom i nepravilnom, svijellom krošnjom,
debelih uspravnih grana
Kora zelenkastosiva, u mladosti glatka, kasnije
-
plitko ispuca, do oko 2 cm debela
Korijenov sistem - s centralnim kori1enom 1 jako
razvijenim boćnlm površ1nsk1m korijenima
Pupovl - spiralno raspoređeni, krupni (do 5 mm),
l1uske gole. žućkaste. crvenkaste 11t svijellosrne­
đc. Cvjetni pupovi su krupniji.
Listovi do 10 cm dugi I oko 6 cm široki, najširi
na polovini dužine, s lica tamnozeleni, goli i malo
sjajni na naličju pahuljasti ili glatki, imaju jako
izraženu nervaturu peteljka oko 2 cm duga, rub
narovasen 1li c1elov1t zalisci su kraći od peteljke.
bul>relasll nazubljeni i većinom brzo opadaju.
Ll'>la u maju
SALIX CAPREA L.
Fam. Sal1caceae
Iva
Goat Willow
saule des ohevres
SaJ-Welde
,
salice. salicone
11011 KO)WI, upC.\llH3
Cvjetovi - muški u macama koje su jajaste. 3 �o
4,5 cm duge 1 do 2 cm debele, prije cvjetan1a
omotane gustim, bijeloslvkastim dlačica ma cvje­
tovi gusto poredani, imaju 2 slobodna. gola.
prašnika, ženski također u valfkastlm, oko 6 cm
-
Plod - sivomaljavi tobolac. sadrži brojne sje·
menke.
Klija epigeično
Biologija dvodomna, anemofllna i heliofilna
vrsta.
Vrijeme cvjetanja - Ili, IV, mnogo prije listanja
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno
Stani.šte - kao pionirska vrsta najčešće je za·
čistinama. te na rubovima šuma. Zahtijeva plodna
stupl1ena na požarlštima. sječlnama i šumskim
1. vlažna zemljišta, ali dobro uspijeva I na slabi·
ji � i suvljlm zemljištima. Najćešće je natazirno
pojedinačno ili u manjim grupama. Penje se do
oko 1700 m nadm vlslne.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - s' H . BH ' Sb
Cg Ma
Opća rasprostranjenost - cijela Evropa i AziJll
do Dalekog Istoka
Primjedba - veoma pollmorfna vrsta. u nasim
planinskim sumama susreće se velellsna vrl>l
(Iva) (S. appendiculata VIII.), (Syn. S granddo/1J
Ser ), ko1a 1e shćna ob 1ćnoj ivi, ima kr upnt)t. hšćt'
1 maniog 1e uzrasta
67

SALIX
PENTANDRA L.
(Syn. : S. laurifolia
Wesm.)

Fam. Salicaceae

Lovor vrba, prašljika

Bay Willow
saule laurier
Lorbeer-Weide
salclo odoroso

'it!puur:i,\
lllla tlJtTIITLl"Jllfft\Ollnff".

Habitus - listopadno, srednj e visoko drvo sa v!­

sinom oko 13(-15) m i promjerom do s.o cm 1 š�­
rokom I nepravi lnom, jako lisnatom, ali prozrac­
nom krošnjom i s debelim nepravilnim granama.
Kora - kod mladih grančica je nešto ljepljiva,

starij ih primjeraka slvosmeda, 2-3 cm debe la,

kod prošlogodišnjih je sjajna, kao lakirana, Kod

uzdužno ispucala.
Korljenov sistem - snažan i dubok.
Pupovl - jajasli. pri vrhu slabo uš lljeni , više­ 1 grančica s pupovima, 2 peteljka i O$nova lista, s do·
man1e prilju bljeni uz izbojak, pri dnu . su zel: n­
s 1enskl cv11et. s trlju strana. 6. zrelo sjeme sa
nje strane. 3. dio ruba lista, 4 muški cvijet. sprijeda 1 sa
strane
kasli, pn vrhu crvenosmeđi, termlnalnt su neslo kunadrom
krupniji.
Listovi - oko 5-10(-13) cm dugi i 2-4 cm š!r? ki,
na 8-15 mm dugoj peteljci. koja ima mm>g? ZIJ��­ Vrijeme cvjetanja - V, pa rale lno sa listanjem. ali
dica; na poćetku listanja lišće je ljepljivo 1 mins­ se cvjetanje produžava 1 u l1etnim mjesecima.
ljavo, kasnije je kožasto, jedro, na lic u tamno­ Razmnožavanje - sjemenom 1 vegetativna.
Stanište - tresehšta, moćvarne I poplavne sume,
sitno žljezdasto, tupo napiljeno. Zalisci su sitni,
zeleno, sjajno, na naltčju sivo, go.lo, . na rub�
često zajedno sa crnom johom (Alnus g/utinosa
Gaertn.) i crelnom brezom (Betula pubescens
izduieni. brzo opadaju
Ehrh ) I drugim higrofllnim vrstama.
Cvjetovi - muški u resama koje su valjkaste,
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH. Sb.
duge do 6 cm, imaju 2-5, ponekad do 7_ sl0bod­
nih prašnika, čije su antere zlatnožute� �ensk1 �
Cg, Ma
resama. tučkovi na maloj dlakavoj drsc1, stub lc
Opća rasprostranjenost - Evropa, srednja Az1ja,
ima žute, dvodijelne žigove i 2 nektari1e.
Sibir.

Plod - izduzeno kupasti, goli tobolac, oko 6 mm

Primjedba - zbog širokih, koiaslo-sjajnlh listova
1 dosta veli kih maca, može naći primjenu u hor·
duzine Sazrijeva od augusta do septembra. a
rese ostaju na granama i preko zime.
tikulturi

Sjeme - sitno. fino dlakavo.

Biologija - dvodomna, anemofilna. htgrofilna i
na studen otporna vrsta.
 SALIX CINEREA L
Fam. Salicaceae

Barska Iva

Grey Sallow. grey Willo'N

Saule cendre
Asch·Weide, Grau-Weid•
sallce cenerognolo
ll83 nene.u.nW<

Sjeme - žutosmeđe ili žućkaste. cllindrično. glat·

ko, sa čuperkom dlačica u osnovi.
Biologija - dvodomna, anemofllna, heliofllna I
hidrofilna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - (lll)IV, V, prije listanJa.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativne
Stanište - uz brdske i planinske potoke, na vlaf·
.'
nlm livadama i tresetištima. Najčešće Izgrađuje
·\ čiste zajednice (vrbake) (as. Salicetum cinereae
1 granćlca s pupovtma. 2. klljanac. 3. muški cvljel. Em.) Ili sa drugim vrbama. Penje se mjestfmlćno
4. ženski cvijet s dviju atrana i do preko 1500 m nadmorske visine.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - S, H, BH. Sb,
Habitus - llstopadni, veoma razgranat, gust grm
Cg, Ma.
..
Opća rasprostranjenost - Evropa, Kavkaz, Az11a,
1,5-3(-6) m visine. . sjeverozapadna Afrika.
Kora - kod grančica siva. u drugoj godlnt gusto. Primjedba - prema obliku i vellčlnl lisne plojke
kratko dlakava. opisane nekoliko taksena od ranga varijeteta do
Korljenov sistem - dobro razvlJen. formi. Poznati su bastardi sa brojnim drugim
Pupovl - pokriveni sivkastim. kratko dlakavim vrbama.
ljuskama.
Listovi - obrnuto Jajollki, kratko zašiljeni, talasa­
stog I sitno napiljenog ruba, 4-7(-12) cm dugi i
1 ,5-3(-4,5) cm široki. na peteljci dugoj do 1,5
cm imaju (7-) 10-15 pari Istaknutih nerava; gore
slv�zelenl, bez sjaja, dolje pepeljastosivi (ime!),
gusto dlakavi. Brakteje dobro razvijene, one su
polusrcaste Ili bubrežaste, po rubu nazubljene.
Cvjetovi - muške mace do 5 cm. a ženske do
9 cm duge, i do 1,5 cm u promjeru. Nektarlja du·
ža za oko 113 drške plodnika.
Plod - tobolac koji raspucava uzdužno na dva
zaklopca. Zrl od Juna do jula.
69

SALIX RETUSA L.
Fam. Sallcaceae

Vrba pećlnarka

Saule 6mouss6
Stumplbllttrlge Welde
salcio sermolllno
11113 T\"l'IDAHCTllllll

Habitus - polegli grm, kratkih. zbijenih, krutih,

krivudavih granćlca koje u dužinu ponekad iz­
rastu I 2-3 m.
Kora - crvenosmeda, glatka, gola, tanka.
Korljenov sistem - snažan, duboko prodire u pu­
kotine raspucalih stijena.
Pupovl - sitni, sjajni. tamnosmeđi
Uatovl - cijelog ruba 111 pri osnovi žljezdastona­
zubljenl, tupovrhl (ime!), zaobljen! ili plitko usje­
I 5 5
ćenl, nekad i zašiljeni, 0,5-2,5 cm dugi 1 0.5-1 cm
3 4 ženski cv11et
grenćoce pupov1ma, 2. vrh 1zbo1i.a 1tstov1ma
široki, na kratkoj, do 5 mm dugaćkOJ peteljci muški cv11et.
Cvjetovi - skupljeni u macama koje imaju krat·
ku dršku.
Plod - tobolac, ko11 uzdužno raspucava sa dva Primjedba - polimorfna vrsta. u s1everozapad­
zaklopca sadrži broine siemenkc nom d11elu areala preovladava tipski oblik subsp
retusa, ko11 ima 8-20 mm duge 1 5-8 mm široke
Sjeme - veoma sitno, sa bjelićastom kunadrom.
listove a u jugozapadnom dijelu naše zeml1e
Biologija - dvodomna. anemol1lna. heliolllna vr­
sta. Ras te veoma sporo, dozivi veliku starost
zastupi1ena 1e S. serpylllfolla Scop. kao dobra
samostalna vrsta tako 1e neki smatraju podvrstom
predhodnc Ona ime:I mnogo manje. 4 do 10 mm
Vrijeme cvjetanja VII, Vili
-

Razmnožavanje - sjemenom 1 vegetativna.

St.nlšte - stjenov111 sunćani tereni u subalp1n­
�kom 1 alpmskom pojasu naših p1anina. Zastup­
ljena na kamenjarama. u pukotinama stijena. uz
l(amemte blokove 1 1zmedu njih. na rubovima
škrapa I vrtaća a česta je oko snjezanlka na
POlusm1renim s1parima Uglavnom dolazi iznad
granice šume, od oko 1600 m. u pojasu klekovi­
ne bora 1 na planinskim rudinama
Rasprostranjenost u JugoslavlJI - S. H. BH Cg
Ma
Opća rasprostranjenost - Alp1. Karpati. Balkan,
Sibir.
duge, u rozetama zb11ene. listove.
U predjelima Alpa 1 n a nekim planmame 1ugo­
istoćn1h Oinarida (Šara i dr.) na najvišim polo­
ža1ima zastupljene su još dvije veoma mteresant·
ne patuljaste vrbe Jedna Od njih ie tzv · a r b o r
m 1 n 1 m a " - na1man1e drvo - zeljaata vrba
(S. herbacea L l koja trna patuljastu puzavu stab­
ljiku 1 sitno okruglasto, po rubu Imo nap1ljeno
lišce a druga 1e mrežasta vrba (S. rellculata L)
ko1a takoder ima patul1astu 1 poleglu stabljtku
sa 2-4 5 cm dugim listovima ko1i imaju iako izra.
ženu mrežastu (1mel) nervaturu
 70

POPULUS
T R EMULA L
Fam Sahcaceae

Jasika, trepetljika

Europoan aspen
tremble
Ai;pe Z.111ererle.
Z11torp11ppel
11 p1opo trcmolo
OCllllil

. ,...,..���·li-f
� . �-}"'1"
�
�,�_,,:()',_
Plod - goli, mnogosjemeni, s1vosmed1, uski to·

°>\" �
bolac, 2-3 mm dužine, na kratkoj peteljci
;.
-...;�-

f �1ff<---r
Sjeme - žutosmede, sa n1ein1m bijelim dlači·
• cama. 0.9-1.2 mm dugo.

•1fd I
I

� ' \
�)/.�1}
l'
Biologija - dvodomna. anemofllna, hellof1lna. me·

I �
°Jn
grnnćlc::i s pupov1mn 2 kl11nnoc. 3. t!lnSki CYIJel
lUn6ki cvJ 1 0 1. 5 tenskl cv11et. u2duznl
1
, prtperkom. 4
prns1ek. ti mulikl cvi1et s pnperkom
Habitus - llstopadno. do oko 30(-35) m visoko
drvo, s prom1c1om debla I do 1 m
Kora - glatka, oko 2 cm debela. kod slarijih pri­
m1eraka tamnosiva. ispucana 1 1zbrazdana
Korijenov sistem - plitak, površinski, ali jako
razv11en
Pupuvi oko 5-7(-10) mm dugi, sasto1e se od 3
do 4 s1a1ne. + ljeplpve, svijellosmede, gole lju­
ske. Vršni su krupn111. cv;etni pupoljci su trbu­
šasu debeli nala�c se na kratkim izbo1cima.
Listovi na1lm1cnićn1, u početku dlakavi, kas­
ni1e goli, veoma vanjab1lni, 19(-30) cm dugi 1 oko
13 cm sirok1, na vrlo dugačkoj (3-6 cm) 1 tankoj,
spl1o�teno1 p�teljc1, zbog čega listovi 1 pri naj­
man1cm pov1etarcu trcpcrll (ime!)
Cvjetovi muški u 7 10 cm dugim, visećim, s1-
vovun<1sllm resama, J...01e posliJC cvjetan1a pocr­
vone tcnske mace su tamnosmede, viseće
zofilna. brzorastuca vrsta
Vrijeme cvjetanja - Ili. IV. prije listanja.
� Razmnožavanje - sjemenom i vegetattvno.
Stanište - ne bira zemljište, ali suva i pjeskovita,
te teška glinovita zemljišta teško podnosi. Na�a·
zimo je od ravn1ćarskih kra1eva, na aluvijalnim
priltćno vlažnim zemljištima, pa sve do skeletnih
zemljišta subalpinske zone, gdje se javlja pojedi·
načno. ih u grupicama U tom širokom rasponu
nalazimo je primješanu u hrastovim, bukovim.
smrćev1m i drugim šumama
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH. Sb.
Cg Ma
Opća rasprostranjenost - Evropa, sjev Azija.
s1ev Afrika.
Primjedba - veoma van1abilna vrsta. Na1poinati11
su oblici var lremula, kod ko1e mladi izbo1c1 '
listovi nisu dlakavi i var villosa Lang . kod ko1e
su grančice 1 mladi hstov1 s ob1e strane prileglo
svijetlo dlakavi. Prvi vanjetet je više zastupljen u
sjevernom dijelu areala 1 on Ide vrše u planine.
dok je drugi vanjetot više ravnu�.usk1 oba s�
:zastupl1ena u našoj zamlji Vnzno jo spomenuh 1
sivu topolu (P. x canoscitns Sm ) ko1u nei..1 autori
smat1a1u posobnom vrstom, a nci.. 1 11;1 sma1ra1u
h1bndom 1zmedu trepr.tl11kc I b11ole topole
11

POPULUS ALBA L.
Farn. Salicaceae
Topol. bile,.

Sllve.... l..f PoP lar

J*!pll.,.. bllnc:
SIII,.,·o W,IBpappel
II ploppo blanco, g.Ue ••
libereno
1'OaO.Uo cepeGpnCTwA

HabIlu8 - IIstopadnc, oke 30(-40) m visoko drvo,

sa prtnlm promJerom debts do oke 2(-2,70) m.
KonI - kod mladlh stabale je glalke, sivobjelka-
ata do zelenkasta, sa karakteristicnim rd aslO-
crvenlm lenl/eelama, oa starijim je lamnija du-
boko Ispucana, narofito ns donjem dijelu debta.
KorI)lnov alii.". - jako razvljen, 5 dubokim I
povr!lnskfm koriJenima.
PupowI - Imalu nekoliko smedlh tjuskl, kole su
altno bllelo dlskave. nlsu IJepljlve.
LiIIovI - dok su mladi, i na lieu I nalifJu su ma-
',avl tankl; starlle UAce Ie dosta ko2asto. mi lieu
alalno. tamnozeleno, na nalit ju je islo kao i na
mladlm Izbojclma I pupolJclma, snJefnObljelO.
CYJttovI - mu6ki u debelim , visecim. 3-7 em du-
glm r8l8ma, imalu 7-10 pra6nika, ~ije su anlere
JlUrpurnocrvene: zenlke rele IU dule I vUklje.
Plod - goll lobolsc ns izr82itol dr!ici, svllello-
amide bole. otvara sa uzduzno na 2 zaklopca.
8jtme - oko 2 mm vellko, svijetlo, dlakavo.
BloIogIja - dvodomna, entomofilna, mezo/ilna.
hellofllna (all podnosi i zaslenu) vrsta.
VrI)ema cv)alanJa - Ill, IV.'
Razmno1avan.. - sjemenom i vagalalivno.
Slanll.. - ne slavlja vellke zahlleve u pogledu
kvallteta Zemljilita, ali se nalbolle razvlla na svje-
!1m I bogatlm zemlji!itima, a nalazimo je na vial:·
nlm lerenlma uz obale rljeka I potoka, najtelics
u nlzlnaklm lumama, ali se kod nas npr. u Ma·
kedenlll, penle I do 1100 m. Ujepe tlale sastojine
bllele lopol. nalaze ao duz nasih vellkih rlleka,
npr uz Dunav. Tiau, Savu I dr.
•
~I
I. grlntlCI s pupovlml. Z. ktijlnlC. 3. tlnskl evllel S
ripe.kom. 4. mutkl evilet s pripe.kom. 5. olvo"nl lobo·
CIe. 6 'Iemankl s kunadrom. 7. ajamenke HI kun,dre
• dvlju bo¢nlh s l.l nl
RasproslranJanol1 u JugoslavlJI - S, H. 8H, Sb,
eg. Ma_
Opt. r••prostr.nlen", - Evropa do sredoJe I
zapadne Azije.
Prfmjedba - varijabilna vrsta. Kod nas se susrete
lip vrsle (P. a. L. var .• 'ba). kod kole su IIslovl
lerminarnih rzbojaka. bez iii sa veoma slabo rua-
zenrm reZnjAvima. srcaslog su obUka I zaJlljenog
vrha. na nalitju blijedodlakavl III goll, IISlovi krat-
korasla su ellplltnl. varovllo nazublJenl, na na-
IItlu su naJtesce goll III slabo dlakavl. Kod P...
L. var. nlYea Wllld. IiSlov!· lermlnalnlh grantlca su
sa 5-7 duboko usje~enih reznleva, a na nall~Ju su
guslo blJelo dlakavl: lislovi kratkorasta 8U valovlto
nazubljanl. na nall~lu goll. U kurturi se ~eslo nalszl
hortlkuJlurna odllka, mu6koga spola, kola Ima
usku plramldalnu kro§nju I pravo vlsoko deblo.
To je plramldalna b. t (var. boll••na Lauche).

1 granćlca s pupov1ma. 2. klljanac, 3. tenskl cvijet s
prlperkom, 4 mu�k1 cvijet s priperkom, 5. otvoreni tobo·
lac, 6. s 1 emenka bez kunedre, s dviju boćnih strane.
7. sjemenke s kunadrom
Habitus - lislopadno, oko 35 m visoko drvo, do
200(-300) cm prsnog promjera, široke, granate I
dosta rahle krošnje.
Kora - na mladim stablima glatka, pepeljasto·
siva, kod starijih primjeraka je tamnija. duboko
ispuca, do 5 cm debela.
Korljenov sistem - jak, površinski sa nekoliko
dubokih iila. Ima jaku lzbojnu snagu iz žila.
Pupovl - spiralno rasporedeni. 1 - 1,5 cm dugi,
ljuske gole, s1ajne, pokrivene žućkastom miriš·
ljavom smolom.
Listovi - na spljoštenlm, 3-5 cm dugim petel)­
kama. plojka 5-7(-10) cm duga I 3-6 cm široka.
Lista u apnlu 1 maju. Zaliscl brzo opadaju
Cvjetovi --u valjkasllm v1seć1m resama I maca­
ma dugrrn 3-6 c m . muški sjeaećl, prije prašenja
purpurnocrven1, Jenske mace su na petelJCi s
ko1om su duge 1 do 14 c.m
72
POPULUS NIGRA L
Fam. Salicaceae
Topola crna, jagnjed
Black Poplar, Willow
Poplar
peupHer nolr d'Europe
SchwarzpappeI
li ploppo n�ro
TOnO/\h 'ICpllbln, ocot(opL
Plod - kuglastl tobolac, 7-9 m m dužine, zelen·
kastosmeđ, go.
Sjeme - sitno, svijellosmeOe, sa nježnom kunad·
rom. Sazrijeva u maju i junu. Kllja ep!geično.
Blologlja - dvodomna, anemotilna, hellofilna I
higrotllna, brzorastuća vrsta.
Vrijeme cvjetanja - IV (prije listanja).
Razmnožavanje - sjemenom I vegetativno.
Stanište - aluvijalna, rahla pjeskovita zemljišta
ravnlćarsklh 1 nižih brdskih podrućja, do oko 300
m nadmorske visine, najčešće na uzdlgnutljirn
terenima, koji nisu izloženi stalnim poplavama.
Zastupljena je u više zajednica naših ritskih šuma.
Rasprostranjenost u Jugos lavlj l - S, H , BH. Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evr0pa, zapadna Azija,
Sibir.
Primjedba - varijabilna vrsta Kod nas se u kulturi
h
su �reće uj�blan„ (P. n. L. var pyramldalis Spac ),
koJI se odlikuje uskoplramidalnim habitusom, tan·
kim I prema gore usmjerenim granama.
Osim obićnog Jablana kod nas se nalazi bje·
lokori ženski Jablan (P. thevesllna Doda), ko)i se
razl.lkuje od običnog jablana po bjellčastosivoj
.
kon, a Ima zenske reso. Danas Je u kulturi crna
topola ustupila mjesto brojnim hibridima koji su
poznati pod zajedn1ćklm Imenom ••kanadsko to·
pola« (P. x eura m e rlca na IDode) Gulnter, koji se
kod nas uspješno kultiviraju Nastali su ukr�l(I·
n1om crne (evropske) topole sa sfevernoemerlč·
kim crnim topolama.
73

ARCTOSTAPHYLOS
UVA - URSI (L)
Spreng.

Fam. Ericaceae

Mllvnjek obični,
medvedfe uvo

Common Bearberry
Busserola olllclnal
lmmergriine Blrenlraube
Uva d'orso, uva ursina
TO"OKHllllKD
oGMKllODCllllQll,
MćAllć>KbC y1111�0

Habitus nizak, po podlozi polegao, razgranat,

.@
-

.dmzelenl grm, ćiji pojedini ogranci dostignu du­

žinu do 1 m. Obrazuje guste tepihe na manjim ili
većim površinama.
Kore - tanka, crvenosmeđa, gola Ili slabo dla­
kava.
Korlfenov sistem - gust, više površinski, ima izu­
zetnu sposobnost vezivanja zemljišta.
Listovi - oko 3 cm dugi i 6-15 m m široki, koža­
sti, �ebeli, s obje strane goli, odozgo tamnoze­
.
leni 1 sjajni, s donje strane svjetlijl i s Izrazitom
mrežastom nervaturom, po rubu cjelovlll.
Cvjetovi - po 3-12 u kratkim visećim grozdovima
na zajednićkoj, kratko dlakavoj i rijetko žljezdastoj
peteljci. Cvjetne peteljke oko 5 mm duge, gole,
u osnovi sa po 2 mala jajasta zaliska. Caška oko
1 mm, krunica 5-6 mm duga; prašnika 10, s pur­
purnim anterama.
Plod I sjeme - sjajna i gola, brašnasta (ime•).
skerletnocrvena, kuglasta, 6-8 mm debela, ko­
štunlćasta boba, sa više, 3-4 mm dugih bubreža­
Stih koštica, sa po jednom sjemenkom.
Blologlfa - jednodomna, entomofilna, heliolllna.
spororastuća vrsta.
Vrij�me cvfetanja - IV-VII, već prema nadmor­
skoj visini
Razmno!avanfe - sjemenom, ali više vegetativno.
Stanište - u sjevernim (borealnim) dijelovima
�reala ova vrsta naseljava dollnske livade I vri­
sllne, dok se na jugu, penje i do preko 2000 m
vls1no. Kod nas se pretežno javlja u svljelllm bo­
rovim_ šumama, na gornjoj granici šume, u zoni
1 . cvljel sa strane, 2. cvijet, uzdufol presjek,
3 prašn ici.
bočnih strana, 5.
6. plod, popr. presjek
4. sjemenka s dviju plod, odozgo,
klekovine bora ili u vegetaciji planinskih rudina,
gdje obrazuje guste vrišllnske zajednice (npr.
opisana je na našim planinama· asoc. Arctosta­
phy/etum dinaricum Ste!.). Nalazimo je na suhim,
rastresitim, toplijim skeletnim zemljištima.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, sjev. Azija.
SJev. Amerika
Primjedba - od davnina poznata kao ljekovita
biljka. U lu svrhu se skupljaju listovi, najbolje od
aprila do juna, te kao suva droga (Folia Uvae
ursl) se koristi za ća�. pilule I druge preparate
protiv kronlćnlh katara mokraćnih puteva (Cystl­
tis). U drogi Ima uglavnom mnogo treslovina, glu­
kozida arbutlna, ursona, metllarbutlna i erlkolina.
Kod nas se nemilice eksploatlše na prirodnim
stanl�tima.
 ARCTOUS ALPINA
(L.) N1edenzu

(Syn. Arctostaphylos
ll.l Spreng.)
•

a/pina

Fam. Ericaceae

Mlivnjak planinski

Alpine Bearberry
Busserolc alpin
Alpen-Barentraube
Arbuto afpino. corbeuolo
delle Alp1

Vrijeme cvjetanja - V-VII, već prema nadmor­

sk0j visini.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetalivno. .
Stanište - najčešće na neutralnim do slabo k1se·
li m svježim humusnim zemljištima, pretežno na
,

kreč niaku u svijetlim ariševim sumama. u kle·

.

kovini bora, ili Iznad gornje granice šume. na

stjenovitim policama, kamenim gromadama, pla­
ninskim siparima, kojima u jesen daje živopisa�
i
1 cv jet. so strane, 2 cvlfel, uzdužni presjek, 3. cvtlet.
izgled karakterističnom bojom listova. Živi naJ·
više na hladnijim ekspozicijama i na mjestima na
odo190, 4 pra�nik, 5 plod, odozgo, 6. sfcmenko
kojima se duze zadržava snijeg.
U našoj flori, planinski mlivnjak najviše raste sa
Habitus - lislopadni grmić. sa kratkim, do 45 cm sljedećim vrstama: Vaccinium gaultherioides. V
dugim grančicama, koje poliježu po zem lji i ka­ myrtillus, Loise/euria procumbens, Empetrum her·
meniu. maphrodltum, Homogyne alpina, Lycopodium se·
Korijenov sistem - površinski, Iz poleglill granči­ /ago. Rhododcndron hlrsutum. Sa/ix retusa itd.
ca Izbija advenlivno korijenje. Planinske ptice rado se hrane plodovima ove
Listovi - lancetasti, najčesće 3-4(-6) cm dugi i vrste i tako doprinose njenom rasljavanju.
oko 1 (-1,3) cm široki. po rubu oštro nazubl1eni, s Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Cg
donje st ranc sivozeleni U jesen poprime pu r­
'
Opća rasprostranjenost - Evropa, Azija, S/ev
purnocrvenu boju. Amerika, Grenland.
Cvjetovi - u kralk1m, visećim, 2-5-cvjetnim groz
dovima. zelonkastobl1el1, rjeđe crvenkasti, 4,5 do
6,5 mm dugi, imaju 10 prašnika
Plod - kuglasta. mesnata, koštu n i �;i va boba, u
početku zelena. zatim crvenkasta, a u zrelom
stanju modrikaslocrvenn, s;a;na i g ol a ; sadrži 5
košttca Zrl od avgusta do oktobra.
Sjeme - 1amnolJulJ1ćasto, oko 3 mm dugo.
Biologija /l.:ldnodomna, cntomofilna vrstn
75

CALLUNA VULGARIS
(l.) Hull.

Fam. Ericaceae

Vrijesak, vrlšt, vres

Common heather, llng

bruy6re commune. beruee
Heidekraut, Besenhelde
nepecK o6LIKH0HCHHIJii

�a�ltus - niski zimzeleni grm 30-60(-100) cm

visine, grane su mu tanke uspravne, polegle ili
povljene, šibolike, guste, Jako lomljive.
Kora - slvosmeđa, tanka.
Korljenov sistem - gusto razgranjen, otežava
razvoj drugih biljaka, te se zbog toga vrijesak
smatra opasnim korovom, naroćlto u šumskim

L!stovl - nasuprotni, poredani u 4 reda (unakrs­

kulturama. Daje broJne izdanke iz žila.

1. cvlfet , sa strane. 2. cvijet, uzdu1nl presjek, 3. cvijel,

ni), ± prilegli uz lzbojak, sitni, ljuskavi, trobridni,
tupi, goli, oko 2 mm dugi I 0,3-1 mm široki. otvo­ odozgo, 4 1ućak, S. prašnik , 6 s)emenka

Cvjetov_I - u grozdastim, do 20 cm dugim cvasti­

reno zelene boje, zimi smeđastocrvenkasti.
zionomiju, a nalazimo je i u svjetlijim šumama,
šumskim p roga lama i livadama. Zastupljena u
ma, obično su okrenuli na jednu stranu, pojedini
cvjetovi su zvonasti. imaju ćetvorodjelnu ruži­
brojnim acidolilnim šumskim asocijacijama.
častu ili bjelkastu (f. alba Don.) čašku. koja je
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
znatno duža od vjenćlća I još posebnu vanjsku
(li Srbiji je n a istoćnoj granici).
čašku od pricvjetnih listova; Imaju 8 prašnika:
plodnlca je nadrasla. Cvjetovi su medonosni. Opća rasprostranjenost - Evropa, M. Azija, za­
Plod - vlšesjemeni, okruglasti četvorooki tobo­ padni Sibir, Ural, sjev. Afrika, sjeverozapadne
lac. primorske oblasti Sjev. Amerike.
Sjeme - vrlo sitno, smeđe. Primjedba - u nasadima se uzgajaju brojne hor­
Bl�loglja - jednodomna, entomofllna, heliofilna i tlkullurne !orme vrijeska.
ac1dofllna vrsta
Vrijeme cvjetanja - krajem ljeta i u jesen (VII)
VIII-IX.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetatlvno.
Stanište - slaba, siromašna i kisela zemljišta,
ćesto pre.kriva ogromne površine degradiranih
Podzolasllh terena zv „vrištine« - zajednica Cal­
luneto- Genistetum Horvat (najčešće u Gorskom
Kotaru .1 u Lici), koje imaju poseban sastav i li-

1. listovi 2. cvljot. s.a stronc, 3. cvl/et. uzdu2nl presjek,
4.
.
cvljel, odozgo, 5. mlad! plod, 6. mlad! plod, popr. pro­
sjek, 7, siemenka. dolje· uzdulni presjek
Habitus - zimzeleni grm oko 30(-50) cm visine,
puzavih Ili uspravnih stabljika I lako lomljivlh
grančica
Kora - tanka, svijellosmeđa.
Korljenov sistem - dobro razvijen, sa brojnim
žilama, odlićno veže zemljište.
Listovi - po 3-4 u pršljenima, goli, igličasti, za­
šiljeni, dugi oko 5-9(-10) mm i 0,9-1 mm ši r oki
sa lica spljošteni i tamnozeleni, sjajni, s naličja
svjetliji, jako otklonjeni od izbojka; bez palističa.
Cvjetovi - dvospolni, po 2-4 u pazuhu najvišeg
lišća, valjkasti, sulatićni. imaju zeljastu čašku,
koja je dva puta kraća od vjenčiča, vise na sa­
vijenim peteljkama, crveni su, rjeđe bjelkasti,
prašnici su prirasli za cvjetište, tučak Ima jedan
vrat s jednim žigom.
Plod - višesjemeni čotvorookl tobolac koji se
otvara na taj način da se zaklope! otkidaju sre­
dinom samih okaca
1:
ERICA CARNEA L
Fam. Errcaceae
Crnjuša rumena
bruyl!ro incarnate
Fruhlings·, Schneeheide
Scopa carnicina
nepce. ocpecK
Sjeme - vrlo sitno, smeđe boje.
Biologija - jednodomna, entomofllna, kalcifilna
vrsta.
Vrijeme cvjetanja - (I) 11-111 (IV-V).
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativne.
Stanište - u bazifilnlm šumama crnog i bijelog
bora, krivulja, te u crnograbovoj šumi (Querco·
Ostryetum carpinifoliae Horvat); Izrazita kalcililna
vrsta, ali se sem na krećnjaku I dolomitu često
javlja i na serpentinu, gdje prekriva velike po·
vršine. Penje se I do 2000 m nadmorske visine.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb,
Cg, M a (jedino na planlnl Jablanici, na jugoslo·
vensko-albanskoj granici).
Opća rasprostranjenost - prostor od Alpa do
Karpata, Apeninske I Balkansko potuostrvo. .
Primjedba - u hortikulturi su poznati brojni vrtni
oblici, koji se traže, naročito za ozelenjavanje
kamenjara.
U našem Primorju su zastupljene sljedeće vrste
, ovog roda drvollkl (vellkl) vrijes (Erica arbores
L.), koji Je u našim uslovima visok do 4 m . vrijes
pozemljuš (E. vertlclllala Forsk.), to je nizak, po­
legl.i, 20-80 cm visok grm, koji j e kod nas n�­
roč1to zastupljen u makiji, pseudomakiji i gari·
zima (sveza Cisto-Erlcion H-lć) I, najzad. mnogo­
cvjetni vrijes (E. multlllora L.), koji ima ukočene.
uspravne lzbo)ke i visok je 30-60(-1 00) cm.
77

ARBUTUS UNEDO L
Fam. Erfcaceae

Planika, maglnja,
Jagodnjak

StrawberrY-lree
erboualer
Erdbeerbaum
albatro. corbeuolo
3CMAJIHH'IHOC ACpeao

Hultua - zimzeleni grm, rjeđe nisko drvo, oko

5 m visine I do 15 cm debljine, uspravnih grana I
guste krošnje .

Kore -kod lzbojaka crvenosmeđa, kod starijih

grana I na deblu je sivosmeđa ili crvenkasta,
ljušti se u uskim uzdužnim ljuskama.
KorlJtnov al1tem - razgranat. odlično se prila­
gođava krećnjaćkim kamenjarima I pukotinama
1. klifanacj 2. cvjetovi, 3. cvlfet, uzdufnl presjek. 4. cvi­
stijena .

U1tovl - spiralno raspoređeni, kažastl, sjajni oko fel, bez v enćlća, 5. plod. popr. presjek, 6. sjemenka,
dolje: uzdu!nl presjek
7(-9) cm dugi I 2-3 cm široki, nalaze se na 3 do
10 mm dugoj, crvenkastoj, peteljci.
Cvjetovi - u terminalnim, oko 5 cm dugim, vise­ Stanlite - kserotermnl tereni na krećnjaku. Sa­
ćim grozdastlm cvaslima, vrčastog ili zvonastog stavni dio crnikinih šuma i u maklji.
Oblika, bijeli su Ili crvenkasti, s 5-članim perijan­ Rasprostranjenost u Jugoslaviji S (rijetko), H,
-

tom. BH, (Heroegovina); od Istre do južnog Primorja,

Plod - višesjemena, oko 10-20 mm debela boba
zvana "maginja„, koja je u unutrašnjastl mesnato
brašnjava, sočna, na površini bradavičasto točka·
ata, jestiva; od nje se priređuje pekmez, pravi
8e raklja, vino i dr. Sazrijeva nakon godinu dana,
te 8e plodovi u zrelom stanju mogu vidjeti u Isto
'lrljeme sa novim cvjetovima . u hortikulturi.
Sjeme - sitno, izdužena, smeđe boje.
Biologija - jednodomna, entomofflna, heliofllna
1 rata Podnosi dobro sušu I posoilou. Ima jaku
kako na obali tako i na otocima, naročito Mljetu,
Braću, Korčuli, šlpanu, Lokrumu, poluotoku Pe­
lješcu Itd.
Opća raeproatran)enoat - Mediteran i. u atlant­
skom području zapadne Evrape.
Primjedba - zbog dekorativnih osobina tražena
U našoj flori je zastupljena i grčka planlka Ili
ugo čovJekcc (A. andrachne L.) koja je rasprostra
­

v . njene u Južnoj Dalmaciji I Makedoniji (Konjska

zdanačku snagu iz panja. Raka zapadno od Đevđellje I u tjesnacu Crne
Vrijeme cvjetanj a - X-X II. Reke). Odlikuje se jajastim llstovlma na dugim
RazmnolavanJe sjemenom I vegetativna (reznl·
-
peteljkama I glatkom, crvenkastom korom debla,
cama Iz prošlogodišnjih Izdanaka). koje se lj uštl poput kore kod platana.
 "

RHODODENDRON
FE RRUGINEUM L
Fam . Ericaceae

RdasU slee, rdas!i

p/enlsnlk

Ru sly-Ieaved Alpeoroso
laurlor roso des alpes.
rhododendron
lerruqmoux
Raslblaueroge Alpenro$~
Rodoaendro :
ptJ.\u.\CU,\POIi

, Slanll le - u klekovini bora, u svijellim smrcevim.

('I I I
, " ~'" ! arj~evim I eembrinim 5umama, od montanog do

t v subalpinskog poJasa. Prelotno nO! svjctim humol'

-, r • nim, dubokim, neutralnim do kiselim zemlji$lima

,
~. ~ .\w' )0
na slilkatnoj podlozi.
Re. prosirenjenosl u JugoslsYi;i _ S (Julljske

'+ '7 K :;;

1 cvijel.odOlllO. 2. evlJe1, sa slraJle. 3 l U~Dk. 4 pra!nlk ,
5. ueli lobolBC. 6. sjemonka s IrIJu sl.ana
Habitus - zirnzeleni grm, festo do 1 m visok,
sa gusUm uspravnim granama,
Ko,. - siyosmed'a, tanka.
Lislovl - Ivrdi, kotasll. prosjecno 1,5-3,5 em du-
gi, 0,5-1,0 em sirok;, po ru bu goli, all nesta pa-
vijeni, oa lieu lamnozeleni, goli j sjajni, na nalicju
POsul i ok,uglim tljezdaslim Ijuskama, koje su u
pocet ku tulozelene, kasnl]e rd'a slocrvene (imel).
Cvletovl - sakupljeni u cvatove POput gtozda,
koji su najeesee 6- 10-cvjel ni.
Plod - loboiac, koj! puca na pel dijelov8. Sadr!i
veliki bro) sJemenki.
51.me - aka 1 mm dugo, svijellosmede
81010gll. - jednodomna. enlomolilna, praleino
heliofilna vrsla
Yrllem e cvJelanla - (V) VI. VII, p rems nadm .
vlslnl.
RazmnofavanJe - sjemenom i vogelalivno.
Alpe, Karavanke, Pohorje), H (Klek, Velebit). Sb
(Kosmet: Sar pl.). Ma (Sar pl.).
Opcs rasprostranjanost _ Pirineji, Jura. Alpe,
Apenini, Balk. pol.
Primja dbe - u na~oJ flori, osim rdas!og slec~:
zastupljen je dlllkevi slac (R. hlrsulum L.), kOli
ima :.:imzelene listove ei/i su rubovi !repavjeaSIO
dlakavi. RaSle veelnom na krecnjackoj podlOll
uglavnom u sjeverozapadnom dijeiu na$e zemlje.
a postoje eksklave izvan glavnog areala (npr
Vranica u BoSni),
Cesto se nalazi bastard izmedu navedena dva
sleea: R. x Inlermedlum Tausch
U flori Slovenije, oa mal om broju lokaliteta (oko-
liea Bos tanja. Brusnice kod Novog mesla) za'
stupljen jc i utl alec (R. luleum Sweet. Syn.: Aza'
Ica pontics L.), kod kojeg IiSlovl u jesen opa·
daJu, a p r ekrasni zuli eVJctovi se javljaju od m8)a
do j una.
U Makedoniji, na vrJo ogranieenom prostoru (Ja·
kupiea - KaradZlcil) javlja se karpatsko-balkanska
vrs ta R. kolschyl Simonkai, koji 11vi na vi smi ad
2 1S0-23OO m na silikalnoj podlozi
79

VACCINIUM
MYRTILLUS L.
Fam. Ericaoeae·

Obična borovnica

Whortlerberry, blu e berry

Myrtllle
Heldelbeere
Mlrtlllo
'ICPllllKll

Habitus - llstopadnl. do 50 cm visok grmić, gu­

stih, tankih, oštrouglastlh grančica, koje su ta­
mo-amo savijene.
Kora - zelena, tanka, gola, sjajna.
Korl)enov sistem - dobro razvijen, površinski, Iz
korijena razvija duge podzemne izdanke.
Pupovt - naizmjenični, do 3 mm dugi, sa dv11e
„

blljedozelene, sjajne ljuske.

Liatovl - okruglasta jajastl, na vrhu zašiljeni, pri
osnovi zaokruženi Ili plitko srcasll, goli, na rubu
fino pllasto nazubljeni. na vrlo kratkim petelj­
kama.
Cvjetovi - pojedinačni, na kratkim peteljkama,
viseći, 4-7 mm dugi, zelenkastobijeli Ili crven­
kasto nahukani. ćaška 5-dijelna, rjeđe četvero­
dijelna. Prašnika 8 Ili 1 0 koji su kraći od tučke.
Plod - okrugla, plavocrna, sočna, mnogocvjetna
boba. Zri u julu i avgustu.
Sjeme - polumjesečasto, smeđe, oko 1,2 mm
dugo.
BlologlJa - entomoflina. uglavnom acidofiina
vrsta.
Vrijeme cvjetanja - V. VI.
Razmnofavanje - sjemenom I vegetativno.
Stanlite - Ima dosta široku ekološku amplitudu;
sreće se na kiselim I podzolastlm zemljištima, a
na višim nadmorskim visinama također na sme­
đim podzolastlm zemljištima ili na planinskoj cr­
nici. Kiselost zemljišta na kojem borovnica rast�
je pH = 3.4-6,4. Nalazimo je u brojnim zajedni­
cama sveze Rhodoreto - Vaccln/on. Značajnu
ulogu Ima u planinskim vrištlnama I u subaipin-
1 k ll)onac, 2. ov1je1 sa strane. 3. cvl1e1, uzdufol presJel<.
�.prašnik, 5. sjemenka, uzdutnl pres1ek. 8. plod odozgo,
dolje: popr. presjek
skim acidofilnim zajednicama, gdje ćesto gusto
obrašćuje velike površine.
Rasprostranjenost u JugoslavlJI - S, H, BH. Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - cijela srednja i sjev.
Evropa, Kavkaz, M. Azija. sjev. Azija, Sjev. Ame­
rika od Kolorada do Aljaske.
Primjedba - siatkaslo kiselkasti plodovi Imaju
mnogostranu upotrebu; jedu se svježi, a od njih
se spravljaju kvalitetni sokovi, sirupi, kompotf,
džemovi i dr. Imaju primjenu u narodnoj i služ­
benoj medicini (Fructus Myrtl/11). Plodove rado
jedu razne ptice i tako doprinose raznošenju sje­
mena.
 ao

VACCINIUM VITIS ­
IOAEA l.
Fam. Ericaceae

B rusnica

Red Wtiorlierberry
AireHe rouge
Preisse-lbeere
Vigna dorso, vrte di
monte
6pyCHllK:l

Razmnožavanje - sjem enom i vegetativn

e.
Stanište u našim krajevima brusnica se aj·
orovlm I knv u·
-

češće nalaz i u smrčevim, bjelob �

dno sa običnom boro­

ljevim šuma ma, često zaje
vnic om. Cesto se susreće
n a visin ama i preko
2000 m.
Rasprostranjenost u Jugoslavi S, H, BH, Sb.
ji -
Cg, M a (rijetko).
Opća rasprostranjenost .
sjev. Evropa, Az1ja I
1. cvijet sa strane, 2. cv11et. Llldu!ni presjek
-
Sjev. Amerlka.
4. plod, popr. presjek, s. plodovi, 6. sjemenka. 3. prašnik, Primjedba - opisane Je nekol iko mlkrosistemal·
skih oblika. Osim navedenih
vrsta roda Vaccl·
Habitus zimzeleni, niski, 1 0-30 cm visok grmić , nium u našoj flori fe zastu pljena
cretna borovnica
(V. ullglnosum l.). To je listo padn 80(- ) cm
-

sa tankim 1 okrugla stim, polegll m granćic ama.

enim listovima; bob�
i, 90
Korljenov slstem - dobro razvijen, površinski. visoki grm sa plavičastozel
Listovi - tvrdo kožasti, 0,5-0,75 mm debeli, cje� crne sa plavičastim pepeljkom
. Sam o ime govori
lovitog ruba, s gornje strane tamnoz eleni, sja) da raste na tresetištima.
Sličn a joj je V. gaullhe·
u/fginosum L s�bsp.
odozdo mat svl)etJozeleni. sa markan tnim smeđim � i, rloides Blgelow (Syn.: V.
raste u vegetaciji pla
tačkastim žlijezdama. microphyllum Lange) koja
Cvjetovi - u termina lnim, bogaliii . g roz? stlm
·
ninskih vrlština, sa brojnim
; '." acfdofifn/m vrstama.
cvastima: vjenčić 8-10 mm dug, bl1el .1 1 1. uz1čast To je nisk i. do oko 1 5 cm
; visok, grm .
prašnika Ima 10, koji su pri osnovi dlakavi. � U flori Slovenije (Gorenjs
ka. Ljubljanske barje.
Plodovi - na početku bijeli, zatim skerletno crve. štajerske) susreće se. mah
ovnlca (Oxycoccus pa·
inlum oxycoccus L). koja
ni. sjajni, mnogosjemeni, nose a tjemenu ostat· lustrfa Pers.) (Syn. · Vacc
� živl u vegetaciji nad ignu tih
ke čaške, gorkastog su okusa 1 brašnjastl. Zrlju cretova sveze Sphag·
u septembru I oktobru. nion fusc/ Br.-BI„ gdje rast
e na gus tim tepisima
razn ih vrsta roda Sphagn
Sjeme - crvenosmeđe, 1 ,5-1 ,8 mm dugo. um. Osim tfpskog oblika
mi·
subsp. palustris, rjeđe Je
zas
Blologlja - entomofllna, acldoflln a vrsta.
crocarpus (Turcz.) A. Berfln, tupljen subsp
Vrijeme cvjetanja - V, VI (u nižim položajima koji se odlikuje ma
njim dim enz ijam a svih dlle
česta je pojava ponovno g cvjetanja I plodono ­ lova, te golo m cvjet
nom drškom (kod tlpskog
je ± dlakava).
šenja ). obli ka cvje tna drškJ
81

TILIA CORDATA Mill.

(Syn.: T. parvlfolla
Ehrh.)

Fam. Tiliaceae

Upa malollsna, kasna

Bast-small-leaved lime
tllleul
Wlnler-. Wald-Llnde,
llglio maremmano. tllio
selvalico
MC.\110.\llCTllDR, 311Mllllll
.\11113

Habitus - listopadno drvo visoko do oko 25(-30)

m sa širokom i gusto razgranjenom, duguljasto
:
ja1olikom krošnjom.
Kora - kad mladih primjeraka gla*a· zelenka­
stosmeđa; kod starijih stabala do 2 cm debela,
duboko uzdužno izbrazdana. crnkastosiva.
�ort}enov sistem - jako razvijen; sastoji se od
.
više Jačih vertikalnih i brojnih bočnih žila. Raz­
vija ektotrofnu mlkorizu.
Pupovl - do oko 5 mm dugi, najčešće u jednoj
1. grančica s pupovima. 2. klijanac, 3. cvijet. uzdužni
ravni položeni, pokriveni su sa 2 tamnocrvenka­ presjek. 4. ora!ćićl s krllastim zaliskom, 5, ora!ćić
stosmeđe. gole ljuske, koje su nejednake veličine.
Llst�vl - oko 4-7(-10) cm dugi. isto toliko široki:
na hcu goll, tamnozeleni, na naličju svijellozelenl nas je zastupljena pretežno u mantanoj zoni bu­
i sa čupercima svijellorđastih dlačica, u uglo­ kovih šuma, te u mješovitim liščarskim šumama I
vima lisnih nerava; peteljka 2-4 cm duga. lugovima, najčešće u zajednici kftnjaka i običnog
graba (Querco-Carpinetum cro aticum HorvatJ 1 d r.

�i8
Cvjetovi - dvospolnl, žućkastozeleni: 5-7(-1 1 ) u
paštltastoj cvasti, koja je svojom drškom prira­ ali se javlja i u termofilnim zajednicama sveze
Ostryo-Carpinion orientalis Horvat.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji
za krilati zalistal<. Zalistak ima izraženu dršku.
S, H, BH, Sb,

�
od I sjeme - vi�esjemeni. okruglasti oraščić -

koji se može bez teškoća prstima zdrobili, spolja
ahuljast, bez rebara, slabo bradavičast; do oko
mm u dijametru.
Biologija - jednodomna, entomofllna, poluscio­
lilna, brzorastuća vrsta. Ima jaku lzdanačku sna­
gu Iz korijena.
Vrijeme cvjetanja - u junu, najkasnije od svih
naših lipa (imel).
Razmnofavanje - sjemenom i vegetalivno.
Stanište - nije naročito Izbirljiva u pogledu kva­
llteta zemljišta, ali najbolje uspjeva na dubokom,
rah lom I bogatom krećnjaćkom zemljištu. Kod
Cg, (Ma: nesigurno l vrlo rijetko).
Opća rasprostranjenost - Evropa, evropski dio
SSSR-a. Krim, Kavkaz.
Primjedba - veoma varijabilna vrsta.
Bliska malollsnoj I. je T. ca ucaslca Rupr„ koja se
odlikuje izrazito crvenim mladicama I listovima
koji su na naličju bJelićastosivi i ćijf su zupci iz­
razito končaslo izvučeni. Kod nas je konstatovana
u BH, Cg i Ma.
Malolisna I. je veoma medonosna i cjenjena u
pčelarstvu, a cvjetovi (Flores Tlliae) se upotreb­
ljavaju u ljekovite svrfle
 TILIA
PLATYPHYLLOS
Scop.·s. lat.

(Syn.: T. grandlfolia
Ehrh.)

Fam. Tiliaceae

Lipa velelisna, rana

Large leaved lln'le

Tilleul iri grandes reulll�
Sommer-, Frilh-Linde
T1glio nostrale
U
KPVflllOl\llCT1111A, ,\l)Tll
/\1111:1

gustim smeđim dlačicama i Ima 5 jasno izboče­

nih uzdužnih rebara. . 8
Biologija - jednodomna, entomoftlna. mezoflln'
brzorastuća vrsta. Doživi veliku starost
Vrijeme cvjetanja - početkom juna; oko 1 4 d ana
.

:
prije kasne lipe. .
Razmnožavanje - sjemenom I vegetal1vno.
Stanište - traži hranljiva, rahla. blago humus_o
mineralna zemljišta u područjima sa vise _ zrac e

odozgo,
�age.
Kod nas je zastupljena na1više u brdskom 1 .P.m
1 granćlca s pt.povima, 2. kliJanac, 3. cvijet �
4 orašć1ćl s krtlasllm zaliskom, 5. oraščić
.

mezofllnim šumama, pretežno u zašlicenm uv3_

Habitus - listopadno drvo i do 40 m visoko, pra­
vog debla i sa širokom, voluminoznom krošnjom.
Kora - do oko 3 cm debela, uzdužno grubo ispu­
ca, sivocrvenkasta.
Korljenov sistem - jako razvijen splet. naročito
boćnog korijenja. koje prodire duboko u podlogu.
Pupovl - do oko 7 mm dugi, rasporedeni kao
kod predhodne vrste: pokriveni su sa 2 tamne,
crvenkastosmede, gole, ljuske, nejednake velićine.
�
ninskom regienu, gdje je primiješana . u .bro1°1
:i
lama. Tako je nalazimo u zajednici kltnJa�a
običnog graba (Qucrco - Carpinetum croat1cu
Horvat), a dopire J do pojasa miješan� �ukovo
.
-jelove šume. Nije rijetka i na specifl ćn1 m sta.
ništlrna, u medunćevirn šumama.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H. BH. Sb'
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, zapadna AlJ'J
a

�
P rimjedba - veoma varijabilna vrsta. Osim d\ll1u
Krim, Kavkaz.
Listovi - veći od listova kasne lipe (preko 8 cm) .

i nalaze se na 3-6 cm dugim peteljkama, na
licu obićno goli ili vrlo slabo dlakavi, tamnoze­
leni. na naličju su svjetliji i sa čupercima bijelih
dlačica u uglovima lisnih nerava.
Cvjetovi - dvospolni, bijelolul1. mirlšl1avl; po
2 3( 6) u paštltastoi cvasti lallsci su bez drške.
s1cdeC1 1h. qode. sa drškom.
Plod v1šesjemcnl okruglasti tvrdi orašć1ć (ne
mcua se 1drob1 t l prstima), koji je spot1a pokriven
navedenih lrpa, u našoj flori je zastupljen� nek
liko vrsta lipa, od kojih je najpoznatija bijela 1
srebrnasta I. (T. argentea Desi Syn T. tomentosa
• ·
auct. vlx Moench) Odlikuje se široko srcasttlll
zašiljenim listovima, koji su po rubu oštro I P�
vilno testerasll. osirn pri osnovi. gdje su cjelovitl.
na licu su lamnoieten 1 sa rijetkim zvJezdastln1
dlaćicama na naličju su srebrnasli I zvJezdnsto
dlakavi, bjcllcaslt Cv1ota kasnije 1 od kasnl! lipe
83

BUXUS
SEMPERVIRENS L.
Fam. Buxaceae

šlmšlr, zelenika

Common box
buls bl!n1t
gemeiner Buchsbaum
bosso. bosso verde
K:tllK3'.ICIWi1 c:l\llllllT

Habitus - zimzeleni, gusto razgranati grm. oko

1 m visok, ili manje drvo, koje, npr. na Kavkazu.
gdje obrazuje ćltave sastojine. dostiže visinu i
do 1 5 m i promjer do 1,5 m.
Kora - tanka, iućkastosiva, silno i plitko Ispuca.
Mlade granćice sitno dlakave, cetvorobride.
KorlJenov sistem - širok, dobro razvijen.
Listovi - kožasti, sjajni. goli, do 3 cm dugi , na
kratkim peteljkama, na licu tamnozeleni, na na­
ličju blijedozeleni Ostaju na granama 8-12 go­
1. klijanac, 2. grančica s dl/elom lls�ova i s popovima,
cvasl u pazuhu l ls1a , 4. prašnik, S. tenskt cvijet.
dina.
6. ienskt cvi jet bez ocvlfeća, 7. muški cvijet. 8. pretin ac
3.
Cvjetovi - jednospolni, zelenkastožuli, u lopta­
stim cvastima, smještenim u pazusima listova. tobolca, unutrašnja strana, 9 sjemenka

U jed noj cvasti se nalazi jedan ženski I više

muških cvjetova
Plod - kožasta, svijetlosmeda, 6-7 m m duga
ćaura (tobo lac) sa tri pregrade; u svakoj pre­
�radi su po 3 sjemenke. Plodovi sazrijevaju u
Jesen i ostaju na stablu preko cijele zime.
Sjeme - eliptićno, trobrldo, crno, sjajno. golo,
5-6mm dugo.
Biologija - jednodomna, enlomofilna, spororastu ­
ća vrsta. doživi starost i do 400 godina. Podnosi
dobro mrazeve I žegu , duboku sjenu, ali I punu
pica). Najviše je zastupljen u crnoborovim i bje­
lograbovim zajednicama. u zajed ni ci oa make­
donskim hrastom, bukvom, pitomim kestenom i
dr. vrstama. Pretežno se javlja u vidu š1b1Jaka.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - Ma (prema
H. Em-u. nalazi se na tri odvojena područja: naj­
više izmedu Pološke f Tltoveleške Kotli ne. u kli·
surama Treske i Pćinje, a nešto manje u demir­
kapijskom I ohri dskom) , Cg (okolina Danilovgra­
da Sl atina, Krasovina). u ostalim krajevima naše
·

svjetlost. zeml1e š1mšlr je čest u kulturi, I podivljao.

Vrijeme cvj etanja - l i -I V (V).
Razmnožava nje - sjemenom, ali u praksi pre­
težno vegetativno
Stanište - kod nas najčešće na krečnjaku 1 do­
lomitu, all I na serpentinu i drugom matičnom
supstratu, pretežno do 1200 m. ali se na nekim
planinama penje 1 do 1600 m nadm. visine (Jaku-
Opća rasprostranjenost - južna Evropa, zapadna
Azija, sjev. Alrlka.
Primjedba - od davnina veoma cijenjena vrsta u
hortikulturi, te se svugd1e susreće u starijim par­
kovima, vrtovima, naroćito na grobljima Prema
habitusu. formi I bOJI listova i drugim osobinama ,
poznato je mnogo vrtlarskih lormi
 EUPHORBIA
DENDROIDES L
Fam. Euphorbiaceae

Mlječika drvenasta

Wood spurge
euphorbe ligneux
Baumlormlge Wollsmllch
euforb1a arborea

Sjemenke - oval11e, tamne, glatke.

Biologija - jednodomna, heliofilna, termoksero·
fitna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - od kasne jeseni pa sve do
mjeseca maja.
Razmnožavanje - iz sjemena i vegetafivno.
Stanište - naseljava pukotine okomitih raspuca·
3 lih krečnjačkih stijena koje se izdižu iznad mora
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - H, Cg . (npr.:
1 cvast (cyalhlvm}. 2 plod, 3. sjemenka Korčula, Palagruža, otočje dubrovačkog arhipe­
laga, Sv. Nikola Itd.) , te na nizu lokaliteta moralne
zone južnog Jadrana.
Habitus - listopadnl grm do 3 m visine, široke Opća rasprostranjenost - zemlje oko Sredozem·
krošnje, kratkih, šibolikih grana koje se granaju nog mora.
viličasto (rašljasto).
Kora - smeđa do crvenosmeda. sadrži obilje
mljećnog soka. kao I grančice.
Korljenov sistem - dobro razvijen, prodire du­
boko u pukotine krećnjaćkih stijena.
Listovi - jednostavni. lancetastl. cjelovitog ruba,
gusto skupljeni prema krajevima izbojaka. zelene
boje; u vrijeme ljetne suše potpuno opadnu, a
s jesenjim kišama ponovo prolfstaju.
Cvjetovi - sačinjavaju naročite skupine tzv. ciati­
je (cyathlum}, koje se sastoje iz jednog središnjeg
ženskog cvijeta. koji je opkoljen s 10 ili više vrlo
jednostavnih muških cvjetova, sastavljenih Iz po
jednog jedinog prašnika u vrćastom cvjetišlu,
koje na rubu ima 4-5 žlijezda; vrat lučka je 1s­
cljepan ili razdijeljen na troje.
Plod - tobolac sa 2-6 sjemenki. ponešto spljo­
šten, gladak.
85

DAPHNE ALPINA L
Fam. Thymelaeaceae

Llkovac alpskl

Daphne a1pine
Borg-Soidolbosl
Laureola alplna

�rJ
Habitus - lislopadn l , oko 40(-100) cm visok,
veoma razg ranj en grm .

r
Kora - mladih izbojaka crvenkastosmeđa, dla­

�·
kava, kasnije gola, siva. '

&
Korljenov sistem - dobro razvij en, snažno pro­

�
dire u pukotine stijena.
Listovi - obrnuto jajollkl do eliptični, 1-4 cm
dugi, sjedeći, s obje strane dlakavi, naročito na
donjoj strani, sivozelenl, cijelog ruba.
1. cvi1e1 sa sirana. 2. razrezan cvijet, 3.
Cvjetovi - po 6-10 u term ina l nim glavicama, oko
granćlca s plo·
0,9 cm dugi, sjedeći, mi rišljavi, čaška spolja silno
maljava.
dovlm11, 4. sjemenka

Plod - narančastocrvena okruglasto-Jajasta, ma­

IJava, JednosJemena koštu n ic<&.
Sjeme lzduženo jajasto.
Biologija - jednodomna, entomofilna, kalcifilna,
hellofilna vrsta. Otrov na, kao I ostale vrste ovog
roda
Vrijeme cvjetanja - V, VI.
Razmnoiavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanište - najčešće raste u pukotinama kreč­
njaćklh st ijena, ali nije rijetka ni među kame­
n iti m blokovima, kao I na skeletnim rudlnama1
Nalazimo je od montanog do subalpinskog poja­
sa, sve do preko 2000 m nadmorske visine.
���prostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH, Sb,
Opća. rasprostranjenost - Južna Evropa; planine
od Pirlneja do Istočne J u gos lavije , M. Azlja , sjev.
Afrika
Primjedba - osim tipske vrste koja je z astuplje na
u sjeverozapadnim krajevi ma naše zemlje, u Ju·
golstočnim Dinaridima nalaze se brojni prelazni
oblici ka zimzelenoj južnobalkanskoj vrsti D. olco
ldes Schreb, koja je kod nas rasprostranjena nai ­
više u Makedonij i.
Od patuljastih vrsta roda Daphne na nekim na­
šim plan i nama se mogu susresti još: brlJačlca
(D. cneorum L), koja ima ružićaste do crvenkaste
cvjetove, zalim D. strlata Trati. koja živi na pla­
ninama slovenaćkih Alpa na v i sini od 1500-2000
metara. Donekle je slićna prethodnoj, iako se od
ove dobro razlikuje po nekim morfološkim karak­
teristikama. Posebno je Interesantna crnogorsko­
-bosanska endemićna vrsta MallJev llkovac (D.
malyana Blečić), koja Je opisana sa nekih staništa
u slivu rijeke Pive. Nedavno je ustanovljeno da
je ova Interesantna vrsta, koja živi u pukotinama
teško prlstupaćnlh, okomitih k rečnjaćk lh stijena,
zastupljena na nekim lokalltellma u jugoistočnoj
Bosni

granćlca s pupovlmo, 2. klll onac, 3. raširen cvlfet,
plodnlca, 5. uzdutnf presfek plodnice, 6. prašnik,
1
4.
7. granćlco s plodovima, 8. plod, uzdutnl presfek, 9. sje­
menka
Habitus - od 30-150 cm visok listopadni grm,
sa šibollkim, slabo razgranjenim, uspravnim gra­
nama.
Kora - relativno debela, mekana, u mladosti
žućkastozelenkasta. kasnije sivosmeđa, glatka,
sa dugim vlaknima svilenkastog lika.
Korljenov sistem - dobro razvijen.
Pupovl - sitni, terminalni (lisnl) pup jajolik, boćni
(cvjetni) pupoljci kuglasti, ljuske smeđezelenka­
ste sa smeđim rubovima, na rubu trepavičaste.
Listovi - duguljasto-lancetasti, dugi 7-9 cm i
2-5 cm široki, spiralno raspoređeni, smješteni pri
vrhu izbojaka.
Cvjetovi - veoma mirisni; najćešće grupisani po
3 postrance na prošlogodlšnjlm lzbojcima.
Plod - skerletnocrvena, sjajna, duguljasto ja­
jasta. sočna, jednosjemena koštunica, koja je na
DAPHNE
MEZEREUM L
Fam. Thymelaeaceae
Obični llkovac, vučje
liko, hajdučka oputa
Mezereon. dwarf bay
m6zer6on
Seidelbast, Kollerhals
Flor di stecco, mezzereo
BO.\'lllllK OOLIKJIOISClnlliK,
DOA'IJ;C ;\LIKO
donjem dijelu zaokružena. a na gornjem zatuplje­
na, velika kao grašak (oko 8 mm promjera). sjedi
na tankim izbojcima, sazrijeva u junu I julu.
Sjeme - gotovo okruglo, 5-6 mm u promjeru.
Biologija - jednodomna, hermafroditna, entomo­
filna vrsta. Dobro podnosi zasjenjivanja. Svi dije­
lovi biljke, a naročito kora I plodovi veoma otrov­
�i ; između ostalog sadr:Se otrovni gl!kozid da/nin
1 smolu mezereln. Doživi starost do 15 godina.
Vrijeme cvjetanja rano proljeće (prije listanja):
-
li-IV, u višim nadmorskim visinama kasnije.
Razmnožavanje - Iz sjemena i vegetativno.
Stanište - u svijetlim šumama i šikarama, rubo­
vima šuma i progalama brdskog, montanog, a
često i u subalpinskom i alpinskom pojasu naših
planina, gdje se penje I do 2300 m. dakle, mo­
žemo ga naći od hra.stovog pojasa pa sve do
pojasa klekovine bora I planinskih rudina. P'8:
težno u zajednicama svezA Fagion i/lyricum, P1·
ceion oxce/sae, Plnion mugh1, a na planinama
Makedonije (npr. Rudoka, šara i dr.) redovno se
nalazi u sastavu planinskih vriština sveze Bruc/1.­
enthallon. Javlja se na plodnim, svježim, i rah­
lim zemljištima. bogatim vapnom i blagim humu­
som, all ćesto i na skeletnim terenima.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH. Sb,
·
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, M Azija, Kav·
kez, sjev. Azija.
Prim�edba - zbog izraženih estetskih svojstava
uzga1a se u parkovima I vrtovima. Poznato je ne­
koliko kultivara. koji su veoma cijenjeni
87

DAPHNE
LAUREOLA L.
Fam. Ttiymelaeaceae

Lovorčlca, lovorollsni
llkovac

Spurge laurel
Laurter des
bols
Lorbeer-Seldelbast
Laureola
llOA'lCllrOAllHK
AllDPOAllCTltLIA

Habitus - zimzeleni grm 50-120 cm visine, de­

belih, uspravnih, savitljivih grana.
Kora - relativno debela, mekana, gola, tamno­
smeđa ili sivosmeđa, teško se kida zbog dugih
vlakana svilehkastog lika.
l<orl)enov sistem - dobro razvijen, površinski.
�lstovl - sa vrlo kratkom peteljkom, duguljast!
111 obrnuto lancetastl, 5-8(-13) cm dugi i oko
1,5-3(-4) cm široki, kožasti, odozgo tamnozeleni,
1. llslovl, 2. raširen cvijet. 3. cvijet sa strane, 4. sjemenka
sjajni, odozdo svjellijl, goli, pri vrhu kratko za­
šiljeni, cjelovitog ruba; stariji listovi podsjećaju
na listove lovora (otuda I Ime!). Na mladim iz­
bojclma raspoređeni su naizmjenično, dok je na žlm I bogatim zemljištima pretežno na krečnjač­
starijim grančicama više listova zbijeno u rozete. koj podlozi. Rjeđe je zastupljena I unutar termo­
Cvjetovi - 5-10 u grozdastlm rijetkim cvastima flinih sastojina. Novija Istraživanja pokazuju da
u pazušclma srednjih i gornjih listova, žutozeleni, lovorollsni llkovac u našoj flori ulazi i u sastav
bez mirisa, aktinomorlni, sa Izdubenim cvjeti­ mediteranske šumske vegetacije (poluotok Istra),
štem koje je cjevasto produženo, Imaju 8 praš­ npr. u zajednici crnog graba i jesenske šašike
nika od kojih su 4 prirasla na gornjem rubu cvje­ (Seslerio-Ostryetum). Tu se ona nalazi u rasponu
tlšta, a 4 nešto niže u cvjetlštu; antere žuto naran­ od 190 pa do iznad 800 m, pretežno na lllšu, no
časte. Isto tako I na krečnjaku. Predpostavlja se da su
Plod -
duguljasta, jajasta, soćna koštunica, na ova st aništa rellktnog karaktera (Šugar-Trinajstlć,

početku zelena, u zrelom stanju crna, sjajna. 1970).

Sazrijeva u julu.
Blologlja - jednodomna, hermalrodilna. entomo­
lllna, sciofitna vrsta. Svi dijelovi biljke, a naro­
čito kora i plodovi, veoma otrovni; između osta­
log sadrže otrovni gllkozld dalnln.
Vrijeme cvjetanja - I l i V. -
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - zapadna do J ugoistočne
Evrope, te Sicilija, Korzlka, zap. Azlja, sjev. Afrika.

Razmnožavanje - iz sjemena i vegetativno.

Staniite - najčešće u bukovim šumama brdskog
I montanog pojasa (do 1400 m), na rahlim, svje-

·,
I tvljet sa slrane, 2 ra~lren cvlJet. 3. ptodnica
Habitus - niski, puza... i i potegli zimzeleni grrn
do 30 em visine.
Kor. - u mladosti zelenkasta, kasnije tam no-
smeda, tanka, kalasla, sa dugim vlaknima svilan-
kas tog lika.
Korljenov sislem - dosla razgranal i brojan, do-
bra pavezu je zemlji!He.
Llsloyl - obmura jajollki, zatupastog vrha, ko-
iasti, glalki. slajni, 3-6 em dugi. na lieu tamno-
zeleni, na nalitju svjaUiji, spiralno parMani na
Izbojku, najte{>ce na nJegovom vrhu nagomilani
poput rozete, narotllo na lertilnim izbojcima.
Cvjelovl - tuckastobijeli, 1160ma mirisni, zbijeni
po 10-20 u gusle lerminalne glavice, okruieni
Ismnozetenlm lislovima: eljevi cvJeli~la aka 1,5 em
duge, lzvana oskudno dlakave.
Plod - crvenkastobijcl, mesnet poput bobe, sa
jcdnom sjemenkom.
DAPHNE
BLAGAYANA Freyer
Fem. Thymelaeaceae
Boriks, jeremleak,
8laga/ev IIkovac
Blologlja - jednodomna, entomofilna vrsta. U karl
i plodovima nalaze se jako otrovne maleriJe
(npr. glikozid dalnin i dr.).
VrlJeme evjelanja - rano proljece: III, JV (-V).
RazmnoZavanje - iz sjemena, ali prelei:no vege-
tativno.
SlanJlle - rasirena na krecnjacima, dolomitima
ali je na serpentinima najobilnija. Najce5~e je
narazimo u sikarama. svijetlim crnoborovim ~u·
mama, od monlanog do subalpinskog pojasa,
penje se u visinu do preko 1600 m.
Aasprosl,anjenosl u Jugoslavijl _ S, H. BH, Sb,
eg, Ma .
Opea ,asprostranjenost _ Jugoslavija. Rumul'lija,
Bugarska, AJbanija.
Prlmjedba - olkrio ju je jos 1837. godine grol
Bra gay na brdu Sv. Lovrenca nad porhovim
Grad~om u Sioveniji, a naredne godine oplsao
botanl(~:ar Freyer.
Borika je zasticena na svim slovenackim lokaU·
lelima keo i na rijelkim hrvatskim nalazi~t ima ~
Sa",lOborsk?m gorju Trebalo bi je z3stlti I n3
neklm druglm stanislima.
Zbog dekoralivnih svojstava uspjesno se primje-
njuje u hortikulluri.
89

RUBUS IDAEUS L.

Fam. Rosaceae

Malina

Raspberry
frambolsler
Himbeere
frambosa
M&Aluta o6LlkllOBCllHall,
MllAHllD ACCIUUI

Habitus - llstopadni grm oko 1 ,5(-2) m v1s1ne,

§lbollkih, pravih ili lučno savijenih, koljenčastih
okruglih lzbojaka.
Kora - zelenkastosiva, sa žutosivim uzdužnim
Prug�ma. Grančice u početku dlakave, inače sa
kratkim bodljikavim čekinjama.
Korljenov alatem - dobro razvijen, brzo osvaja
teren.
Pupovl - spiralno raspoređeni, sjedeći, konlčno
zašiljenl, pokriveni sa nekoliko svijetlosmeđih i
1 grančica s pupovima. 2. pup, pogled sa strane 3. cvi·
golih ljuskl. uzdužni presjek. 4. pratnlk. s dviju stran a 5. koštu·
.

jet.
nlćavl zbirni plod. uzduznl presjek, 6 sjemenka. s dviju
,

Uatovl - perastl, sastavljeni od 3-5(-7), po rubu

neravnomjerno testerastih listića, odozgo glatki. s
donje strane bijelopustenastl; imaju nitaste pa­
listiće
Cvjet ovi - u metlićastim ili grozdastim cvastima.
Pravilni, petočlanl, bijeli.
PIOd - koštuničavl zbirni plod (mallna), na ispup-
če�om plodištu, sočan, lako se raspada na po·
Jedine plodiće. Zri VII-VIII
SJerne - svijetlosmede, s mrežasto raspoređenim
udubljenjima i ispupčenjima.
Blologlja - jednodomna, heliofilna vrsta. Stabljike
odumiru (uginu) u drugoj godini, nakon što do­
nesu plod.
V r1Jeme cvjetanja - V, VI (-VII, u višim predje­
l1ma)
Razmnolavanje - sjemenom I vegetalivno.
Blanlile - česta vrsta u šumama, na šumskim
.
&Jećlnama I požarlštima. medu kamenim bloko­
vima. Najčešće obrasta veće površine montanog
I subalplnskog pojasa. Karakteristična vrsta re-
strana
da Epilobietalla angustllo/iae. Traži dublja, rahla 1
svježa zemljišta. dok suva I pli tk a izbjegava.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Ima širok areal u Ev­
ropi. Azlji. na Orijentu i u SJev Americi.
Primjedba - plodovi maline kao Fructvs Rubi
Jdaei služe za spravljanje soka, pekmeza i slatka,
a odlićni su I u svježem stanju Suhi plodovi se
upotrebljavaju kao sredstvo za znojenje, a od
listove se sprevlja ćaj. Cvjetovi maline daju obi­
lan nektar i sadrže mnogo potena. Iz lih razloga
veoma je cijenjena u naprednom pćelarstvu.
U agrikulturl su poznate brojne sorte, koje se od­
likuju posebnim svojstvima naročito krupnoći plo·
dova, kollčlnl nektara l polena. rezlstentnosti na
razne bolesti itd. Postoje i sorte sa žutim plodo­
vima.

1 . dio grančice 11 trnolllma. 2. cvijet, uzdUtnl presjek,
3. prašnik, -4. ko6tunlćavl zbirni plod, desno: uzdutnl
presjek
Habitus - oko 1-2 m visok grm, ćiji su izbojci
veoma dugi (ime!) i pri vrhu sa11ijeni; pokriveni su
brojnim. nadolje savijenim bodljama.
Kora - tanka, zelena, na osvijetljenim stranama
ljubićastocrvena.
Korl)enov sistem - dobro razvijen, ± površinski I
horizontalan.
Pupovl - dugi I zašiljeni. dosta rijetki, pokri11eni
sa nekoliko dlakavih ljusaka.
Listovi - na llcu tamnozeleni, na naličju kudravo
bijelo dlakavi, dugo u zimu ostaju zeleni.
Cv)etovl - oko 2 cm u dijametru, ćaška dlakava;
vjenčić bijel ili ružičast.
Plod - koštunlčavi zbirni plod (kupina). sočan,
go, lako se raspada na pojedine plodiće.
Sjeme dosta sitno, sv1jetlosmeđe.
Blologl)a - jednodomna. entomofllna vrsta.
Vrijeme cv)etanJa - VI. VII.
90
RUBUS DISCOLOR
Weihe & Nees
(Syn.: R. procerus
P. J. Mi.Ili.,
R. mscrostemon
Focke).
Fam Rosaceae
Kup ina
Bromble. rasp-berry
Ronce. mOrier
SOssfrilchtlge Brombeete
Rogo. rovo
\t:\ \JUl:t e>Ke..o.HKa
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanište - šikare, živice. rubovi šuma, uz puteve
i na drugim, sličnim staništima kako na kreć·
njačkoj. tako I na silikatnoj pod iozi.
Ra sprostran)enost u J ug os laviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostran)enost - srednja I južna Evropa.
Llbanon.
Primjedba - plodovi kupine imaju mnogostranu
upotrebu: u svježem stanju služe za jelo, od njih
se dobiva voćni sok kompot pekmez vino itd.
U našoj flori je zast�pljen veilki broj � rnoplodlh
vrsta ovog roda, koje se često mada netačno.
imenuju zbirnim imenom R. lruti�osus L. s. str. at
auct.
Vrste roda Rubus L. su veoma varijabilne i, bez
svake sumnje, veoma zamršene i teške za de­
terminaciju.
Osim crnoplodlh kupina, u našoj flori je ćesta
ostruga (R. caeslua L.), čiji areal obuhvaća Evro­
pu, srednju Aziju i M. Aziju. To 1e niski, do oko
4�(-70) cm visok grm, koji je kod nas čest u
h1gromezofllnlm šumama nižih položaja. ali tako­
de� ćest kao korov na njivama. Listovi ostruge so
obično �-djel�i. sa jajastim I po rubu dvostruko
testerasllm, hstlćlma Plodovi su plavičast!. S3
sivkast im nahukom
U subalplnskom po1asu naših planina od Alpa ps
do makedonskih planina, živi kupina· kamen)ark•
<�: aaxatllis L ). čije je stablo poleglo po zemtJl
.
B11e1t <:v1etov1 su sakup ljeni u rahle cvasti Zb11n1
plod jo soćan, sjaJnn, crven
91

ROSA CANINA L.

Fam. Rosaceae

Pasja ruža, š ipak

Dog-rose
Rosler des chlens,
Eglantler
Hunds Rose
poaa co6a'I LR.
po33 Ka11H11a·

Habitus - listopadni g r m do 3 m visine, dugih,

dosta debelih, uspravnih, razgranatih grana.
Kora - na starim granama je smeđesivkasta, a
na mladim izbojcima je glatka i mrkozelena, često
crvenkasta. Trnovi jaki, u osnovi široki, srpasto
prema dolje, povijeni, rjeđe pravi.
Kort)enov sistem - veoma razvijen, duboko pro­
dire u zemlj ište.
PupoYI - spiralno raspoređeni, jajoliki, sa broj­
nim tamnozelenim i l i smeđim ljuskama. trnovima I pupovima, 2 . kliianac 3 . cvijet.
1 . grančica s
UatoVI - obično 7-9 cm dugi, neparno perasti, uzdužni presjek, 4. tučak, 5. šipak. uzdužni presjek,
sastavljeni od 7, rjeđe od 5 i l i 9 listića, koji su 6. orašči ć

golf, ili na naličju rijetko maljavi, 1 ,5-2,5 cm d u g i

I 1 ,0-1,5 c m široki, sjajni. Lisna peteljka žljez­ Opća rasprost ranjenos t Evropa, znatan dio Azi­
-

dasta, bodljika va, sa zalisko m.

je, Krim, Kavkaz, M. Azija, I ran, sjev. Afrika.
Cvjetovi -
pojedinačni ili po 3-5 zajedno, 2 do Primjed ba - veoma polimorf an oblik. Opisan je
i ne­
8 cm u promjeru, boja im je svijetlo ružičasta i l i veliki broj podvrs ta, varijeteta i formi, kao
d·
bijela a rjeđe tamno ružiča sta. koliko hibrida sa drugim ružama. Slična pretho
termo­
PIO d I •leme - zbirni plod (šipak); 1 5-2 cm dug,
, noj vrsti je R. dumeto rum Thuill. Nešto j �
strane
sadrž i u sebi veći broj uglastih dlakavih oraščića. filnija od R. canina, a listovi s u joj s donie
Zrl u septembru i okto bru. u z nerve maljav i.
o str uku
BlologlJ a - ento mofi lna vrsta . Plodov i (šipci) divlje ruže imaju m � �<? .
1m, tJ. u
VrlJeme cvJetanja - V - V I I . primje nu u narod noj i službe noj med1c
farmac eutsko j indust riji; od njih se m ? gu spr �v­
Razm no!avanje - sjemenom i vegetativno .
ito je c11e­
Sta nlite - u raznim ljati: pekme z, vino, liker i dr., a naroč
tipovima hrastovih šuma, n a suhom . plodu
otvorenim površinama, šikarama, živicama, rubo­ njen ćaj iz suhih šlpaka , pošto u
�:ma šum a I d r Nije izbirljiva n a zemlj ište. Ve­ i m a dosta vitam ina C. koji se ne razara
nr prili­
kom kuhanj a.
.

nom raste p ojedinačno i l i u malim grupama.

Penje se zna tno viso
� ko.
aap roatranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb,
g, Ma.
 92

ROSA
SPINOSISSIMA L
(Syn.: R. pimpinel//­
lolla L.)

Fam. Rosaceae

Ruža

Rosler ii nombreusos
6plnos
Rolchslachlige Rose.
Plmplnollrose
po:w KONO•teftwna

Razmnolavanje - sjemenom I vegetativno.

Stanište - kraške kamenjare u zoni sveze crnoga
i bijeloga graba (Ostryo-Carpinion orientalis Hor·
vat). Cesto obrazuje, veće Ili manje, gusto ob­
rasle šibljake.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - s. H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, zapadna Azila
Primjedba - dekorativna vrsta, koja se mote .
upotrijebiti I za živice. Opisana je nekoliko inlra·
specljskih oblika u našoj flori, a poznati su brojni
1. jednogodi§njl lzboJak s pupovlma I trnovima, 2. pu p ,
pogled sa strane, 3. cvlJet, uzdufnl presJek, 4. prašnik,
5. dio čaške, 6. tućak, 7. §ipak hibridi sa raznim vrstama ruža, naročito sa alp­
skom ružom (R. pendullna L).
Habitus - listopadan grm, do 1 m visine, s tan­
kim, uspravnim grančicama.
Kora - tanka. gusto pokrivena pravim i čekinja­
vlm bodljama.
Korljenov sistem - dobro razvijen.
Pupovl - spiralno raspoređeni, okruglasti.
Listovi - neparno perastl, 4-6 cm dugi, Imaju s
do 1 1 listića, koji su okruglasti, dvostruko teste­
rasti, obično goli, na licu tamnozeleni, na naličju
svjetliji.
CVJetovl - pojedinačni, 2-5 cm u promjeru, mno­
gobrojni.
Plod I sjeme - okrugli Ili kruškollkl zbirni plod
(šipak), crne boje, go I sjajan, 6-14 mm dug, sa­
drži nekoliko oraščića. Zrl u agustu I septem­
bru.
Blologlja - entomofilna, heliolllna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - V, VI.
93

ROSA ARVENSIS
Huds.

(Syn.: R. sflvestrls
Herrm.: R. repens
Scop.)

Fam. Rosaceae

Ruta divlja, poljska

Rosler des champs

Feldrose
pma Ol\WCllll3JI

HabJtu1 - llstopadnl grm do 1,5 m dužine, sa

polegllm Ili naslonjenim, dugim I vitkim granama,
koje na sebi Imaju krive bodlje.
Kora - tanka, zelena.
Korljenov 1l1tem - umjereno razvijen.
Pupovl - spiralno raspoređeni, sitni, rijetki.
U•tovl - neparno perasll, sastavljen! obično od
5-7 Jajasllh do elipllćnojajasllh listića, koji su
oko 1-3,5 om dugi I oko 1 cm široki, testerasti,
1. granćicn s trnovima, 2. cv,otišto s ćn!kom, 3. lop
na licu goli, na naličju sitno dlakavi, imaju uske
iallske. čnško, 4. šipci, S. §lpol<. uzdutn prosJok
CV)etovl - oRo 2,5-5 cm u promjeru, skupljeni
PO nekoliko u cvasti Ili pojedinačni, bez ili sa
alablm mirisom, stubićl srasli u stršeći snopić.
Plod I •Jeme - okruglast, gladak. tamnocrven
Zbirni plod (šipak) na dugoj peteljci, ćije iz·
dubeno cvjetište obavija brojne izdužene jedno·
plodolCke orašćiće. Zri u oktobru.
Biol ogija - entomofllna vrsta.
VrlJtme cvjetanja - VI, VII.
Razmno!avanJe - sjemenom i vegetatlvno.
BCanlite prvenstveno je obilno zastupljena u
-

me:iofllnlm I termofilnlm hrastovim šumama, no

dopire do pojasa bukovih šuma. Svuda Je česta
Po &lkarama, u međama I drugim sličnim stani•
ltlma.
Ra1pro1tranjeno1t u J ugosl aviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opta ra1pro1tranJeno1t Evropa, Zap. Ukrujlna.
PrlmJtdba - veoma polimorfna vrsta. Poznat j�
Yellkl broj lnlraspecijskih oblika. Može naći pri·
mJenu u hortlkulturl, naročito neki njonl hibridi.

1 granćica s trnovima, 2 cvl)et odozgo. 3. cvjetištc s
ćaskom I prašnicima, uzdutnl presjek, 4 tućak. 5 lapovl
Habitus - listopad ni grm od 20-100 cm visine,
gustih. često zbijenih razgranatih grana.
Kora - kod starijih grana slvosmeda. tanka, ob­
rasla dvojakim trnovima: j�dnl su veći I duži sr­
pasto povijenl prema dolje ili ravni, drugi su
mnogo kraći I tanji ali su veoma brojni. Kod
mladih izbojaka kora je svijellozelena pokrivena
gustim svijeUosmedim trnovima.
Korljenov sistem - dobro razvijen, dubok.
Pupovl - spiralno raspoređeni, jajastokupasti, po­
kriveni sa nekoliko zelenkastocrvenih ljuski.
Listovi - neparno perasti 7-8(-10) cm dugi, sa­
stavljeni od 7, rjeđe od 5 ili 9 listića ko1i su do
25 mm dugi I oko 12-15 mm široki, po rubu dvo­
struko testerastl; listovi, peteljka I ostali dijelovi
žljezdasto dlakavi, ljepljivi (imet).
Cvjetovi - na duioj .lljozdasto dlakavoj I ljepljl­
vot pctel1ci, pojodlnaćnl ili po nekoliko zajedno.
dosta krup11I, ruž1ćastl
ROSA GLUTINOSA
Sibth. & Sm.
Fam. Rosaceae
Ruža ljepljlva
Plod i sjeme - dosta krupan zbirni plod . (šipak)
koji je spolja obrastao krutim žljezdast�m �la·
kama i ljepljiv je, u sebi sadrži veći bro1 brida·
stih, svijellosmedih oraščića. .
Biologija - entomofllna, heliotllna I kserol1toa
vrsta.
Vrijeme cvjetanja - V, VI.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanište - krećnjačke kamenjare. kame�jarskf
pašnjaci mediteransko-montanog i submedtteran·
skog područja. Zastupljena u brojnim zajednica·
ma otvorenih staništa.
Penje se u visinu preko 1800 m.
H, BH. Sb.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl -
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - istočni I centralni Me-
dlteran, Balkansko poluostrvo.
. .
Primjedba - polimorfna vrsta. Opisan veltkt broJ
oblika, od kojih je u našoj flori 1'astupljen subsp
dalmatlca (A. Kerner) G. Beck.
Dosta rijetka vrsta
95

ROSA GLAUCA
Pourret

(Syn.: R. rubrifofia
Vili.)

Fam. Rosaceae

Ruža modrollsna

Rosler glauque
Berelfte Rose
po;ia KpilCllOl\HCTllilll

Habitus - listopadnl, 1,5-3 m visoki grm sa us­

pravnim i , naročito pri vrhu, razgranjenim gra­
nama.
Kora - kod starijih ogranaka tamnosmeđa, kod
mladih izbojaka, na sunčanoj strani, crvenos�e­
đa, Inače sa modrikastim nahukom; trnovi dvoia­
ki: jedni su krupni, srpoliki, kratki, drugi su manji
i mekani, na cvjetnim granama Ih najčešće nema.
.
Korljenov sistem - dobro razvijen, razgranien.
Pupovt - spiralni, sitni. 1 g rančica s trnovima, 2. cvijet bez vjenčlća. 3. lopovi.
Ll1tovl - neparno perasti, 7-12 em dugi, najćešće 4 šipak.
sastavljeni od 7, rjeđe 5 ili 9 listića, koji su dugi
20-45 mm I široki 15-25 mm, po rubu oštro zub­ Primjedba - zbog izvanrednih estetskih svojsta­
ćasti, na osnovi cjeloviti, sivomodrikasli (Ime!)
va: lijepog uspravnog habitusa, krupnih, lijepo
•

često više Ili manje s crvcnovioletnim napuhom.

obojenih cvjetova. te modrlkastozelenih listova
Cvjetovi - po 2 ili više zajedno, veoma lijepi, koji imaju crvenovioletan nahuk, često se kulllvi­
2,5-3 cm u promjeru.
r u parkovima i vrtovima.
Plod I sjeme - okruglast, rjeđe jajast zbirni plod Kao i kod ostalih ruža, plodovi su vltaminoznl,
(šipak) do 15 mm u promjeru, kožast, svijetlocr­ sadrže 2;7 % askrobinske kiseline.
ven, sadrži veći broj oraščića.
Biologija - entomolilna, hellofitna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - VI, VII.
Razmnožavanje - sjemenom I reznicama.
Stanište - najčešće na terenima montanog I sub­
alplnskog pojasa. Raste na šumskim čistinama i
kamenjarama, pojedinačno Ili u manjim grupama,
Pretežno na krečnjaku.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - s. H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - centralna i južna Evro­
pa.

. ,' .
1 grllnl!lclI S pllpovtma t lrnovima. 2. cvie lni pupoljak.
3. evlle!. -4 lap o!a!ke. 5 !ipak
Habitus - IIstopadn l grm, rijetkih i uspravn lh
grana do 1 m yisi ne.
Kora - svijetlosmeda do ervenosmeda, tanka , sa
rljetklm bodljama , sjajna.
Korllanoy alstem - dobro r8zvijcn, snai.no pro-
dire u kamenj aru.
Pupovl - spiralno rasporedeni, jajasto-kupasli,
sitnl.
L1slovl - neparno perasti, sastavljeni od 7- 9
( - 11 ) eliplienih 1isliea, koji su .po rubu dvostruk~
lesterasti, goll ill silno dlakavl, 2- 4( - 6) em dug I
i 1-3 em siroki.
Cvlelovl - pu rpurno erveni, dos t ~ krupni,. poje-
dinaeni, rijetko po 2-3, na duglrn pctcljkama,
kole su nakon evatnje savinute.
Plod I aleme - oko 15- 25 mm dug, viseei zbirni
plod (slpak), kojl u sebl saddi brojne medusob-
no slobodne oraseiee.
BlologlJa - enlomolilna, holiofllna yrsta.
ROS A PENOUUNA L
(Syn.: R. a/pins L)
Farn. Rosaceae
Ruia alpska
Ro sier des Alpes
Felsenrose,
Alpen-H;,grose
lIumOlllUtK :r." M,i,c~tu1
Vrljeme CYletanje - V-VII .
Razmnoi a.,anje - sjemenom i vegetativno. .
Stanille - najeesee se nalazi u subalpinskom t
alpinskom regionu , na eistinama u pojasu buko-
vih, srnreevih, molikinih, krivuljevih suma. Ce ~la
ie vrsta iznad gran ice sume u vegetaeiji plant n-
skih rudina, mec1u kamenim blokovima, na rubu
sipsra itd. Dopire u visinu do 2000 rn .
Raaproat,. nJeno., u Jugoalevll l - S, H, BH, Sb
eg, Ma.
Opt. raapro. tranlanoat - centralna I )ulna Evre-
po.
Prlm)edba - opisan je veel broj oblika; ZbO~
dekoratlvnih osobina ima primjenu u hort.. k.uIlU11.
Osim navedenih divljih ruza, u nasoj flon Ie za·
stupljen veliki broj vrsta ovog roda, koje z~
ogranicenosti proslora ne molemo ni n.a bral~tt.
Jos samo spominjemo jednog predstavntka Z I~­
zclenih rula. to Ie : R. sempen'iren! l., koja Je
kod nas zastupljena u sumi crnike i u makiji. I m~
kolaSle lislove, bijele evjetove, a stabljika pUZI
iii se penjc po ostalom grmlju iii po podlOZi.
SIIIRAEA CROATICA
Deg.

(Syn,: 8.la8'1lg8t8 (LI

Mum. var. croatlc8
[Degen] DOrner)

Fam. Rosaceae

HabHuI - do 1 m visok, razgranat listopadni grm.

KOftI - crvenosmeda, glatka, sjajna, kasnije 51-
¥Olmeda, plilko ispuca, lanka.
KortJtnov slatHi - dobro razvljen i j8k, prodire
I UIUIJufe puko!!ne kretnjackih slijena.
~ - saslavljeni od nekoliko crvenkasto·
amedlh kofasllh, na rubu trepljavlh Ijuski. koja
Itt PrilleJ:u sasvlm jedna na drugu. dugi 4-6
(-9) mm I Ilroki oko 2 do 3 mm.
LIIIovI - naizmjenltni oko 5(-9) em dugi i 11 do •. i:,an~lca 5 pupovlma. 2. kllJanac. 3. IISIOY!. 4. mulkl
:2(-18) mm !iroki, pri vrhu zaokrugljenl, 5 ma· t:vl at sa strane. 5. lalica. 6. plod. 7. sjemankl u IfYlju
1m lIekanim 0,7-0,8 mm dugim ~picam , testo bo nlk ~Irana, dolla: popr. pfesjek
~taJu IZbojak suhokoiitaslom osnovom.
_,........ - taAlca i krunJca pelotlsne, 6-7 mm primjercl I u vegelaeiji polusmifenlh sipa,a medu
~ dijametru, sa malim okruglaslim, bijellm, 1,5 do kamenlm blokovima i gromadama.
mm dugaekim laUcama i t8~kom dugom 2-6 Ralprol'ranJenol t u Jugo,lavlJI - Hrvalska: sjev.
mm, LaUee I prainici prirasll n8 rubu vrtaslo i juinl Velebi!: Hercegovina : nekoUko nalaziita
Izdubenog CVjeliita, koje obevija prj dnu medu- na plan In I Cabulii i Cvrsnicl.
IObkono arasle plodnlce. SmJe~tenl su u rahllm,
Opt. r.,pro.lr.njanol' - andemlcna vrsla Ju-
~1
_ 0cm duglm lerminalnim mellicama.
- meiak (mJehur) sa vlie sjemenki. goslaviJe.
- avljellosmede, 2,5-3 mm dugo. PrimJedba - terCijarnl rallk!. Otkrivena Ie prvl
BioIogIJI - vrsls sa dvodomnlm iii hermafrodil- put na Velebilu 1904. godlne, gdJe ju je prona-
!ao preparator S. K 0 C 5 I a, a godinu dana kas-
~~etovima. Opralivanje je entomofilno. niJe noAllo je ornllol09 O. R If I $.. r na pi. Ca~u­
CYJ...nJa - VI, VII.
Iji. Srodniel hrvalske slblraje nalaze se u cen-
IlMnlnolaYanl. - sjemenom.
tralnoj Azlj/. To su alt.JlkII (S••11a.nll, (I.axm.)
_lite - aubalpinska zona, u pojasu klekovine
C. K. Schneider) I Ijantanlka (S. tlanlCh.nlCII
~ra. Na Velebltu se lav[la na vlslnl izmedu 970 (Krassn.) A. Pojark.) slblleJa, Izmedu kojlh posto-
.... ~ m, • n. hercegovatklm planinama: Cabuljl,
:::_nICI optlmaln. atanl~ta se nalaze na vlslnl Ie male morioloiike razllke. Sva, Inaee rllelka,
_"etJu 1500 I 1800 m. 2:['11 u pukotinama raapu- slanl~ta hrvalske slblrele, kao I poledlnatnl prl-
callh kretnlatklh stllena, all se teslo nalaze mjelel nalaze se pod zaiitltom dr2:ave.

1 granć1ca s pupovima, 2. cv11e1, uzdu!n1 presiok, 3. tu·
ćak, 4. plod. 5. s1emenka s dviju strana
Habitus - listopadni grm 1 do 1,6 m visine, sa
razgranjenim, uspravnim, okruglastim granama.
Kora - tanka. žutosmeda. kasnije tamnosmeđa.
Korljenov sistem - dobro razvijen.
Pupovl - jajasll, zašiljeni, 1,5-2 mm dugi, sa
većim brojem s1vosmealh ljusaka.
Listovi - ehpt1čnl do elipllčnoduguljasli, plojka
205-5 cm dužine, s obje strane gola ili kratko
d lakava, u gornjoj polovini grubo napiljena, a na
cvjetnim granama cjelovitog ruba, s donje strane
po nervima I na rubu dlakava.
.
Cvjetovi - u gustim poluloptasllm gron1ama; ća­
š1ćn1 listići šiljasto trokutasti 1,2 mm, a krunlćni
oko 3 mm dugi.
Plod - mjehurić sa više sjemenki, na prednjoj
strani 1zboćen, dlakav ili go.
Sjeme - vretenasto, oko 2 mm dugo, svijetlo­
smede
Blologlja - 1ednodomna, entomofllna vrsta.
SPIRAEA MEOIA
F. Schmidt
Fam. Rosaceae
Sredn)a suručlca
T:1110.\r.t cpc.\11111
Vrijeme cvjetanja - V, VI.
Stanište - kod nas najčešće na krečnjaku ��le
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativna.
obrazuje guste sibljake na sunčanim, toplt11m
stjenovitim staništima.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S (rijetko), H
BH, Sb, Cg, Ma. .
Opća rasprostranjenost - istočne i jugo1sloćne
Alpe, Jugoslavija, Mađarska, karpatske zemlje
prostor od južne Rusije preko Slbira do Amu�
Primjedba - prema dlakavosti I nazublje�ost1 h·
slova opisano je nekoliko oblika: var med1a, ko1a
preovladava u zapadnom dljelu areala, a odlikuje
se golim Ili gotovo golim lisnim peteljkama I na1·
ćešće s obe strane golim 11stov1ma Eg:z:empla11
�
koji imaju gusto obrasle lisne peteljke i hslove
koji su s obje strane, više ili manje, stalno di ·
kavi, pripadaju var. . mollls (Koch & Bouche) .
K. Schneider. Posljednji takson je zastuPl)en °
našoj zemlji najćešće u Bosni, Srb11i J C Gon
U našoj flori zastupljeno je još nekoliko •.irsla
ovog roda, to su breslollsna surućlca (S. chll'
maedryfolla L.; Syn . S. u/m1lolw Scop ), siva suru·
ćlca (S. cana Waldst. & Kit.). a u llori Hrvatske 1
Slovenl1e rl1etko se susreće vrbollsna suručlca
(S. sallclfolla L.) Još r1eda 10 polegla suručlca
(S. decumbens Koch), koja je pomata na nekim
lokalitetima u Sloveni11 (okolina Breginja). te
S. crenata L n1etko zastupljena u Makedon1J1
U vrtovima 1 parkovima se u2ga1aju bro1ne egzo­
tične vrste suruć1ca sa v1sok1m dekorativnim svOJ·
sivima
gg

AMELANC HIER
OVALIS Medlk.
(Syn.: A. vulgaris
Moench,
A. rotundifolla (lam.)
Dum. - Cours.)

Fam. Rosaceae

Rušvlca, kozja
jabučica, merala

June-berry
Amelanchler, nefller des
rochers
Felsenbirnc, Fluhbirne
Pero corvlno. setci-aguolo
llpl ;,i KpyrMMllCTll:lll

Habitus - listopadni grm visok 0,5-3 m.

Korii - sivosmeđa. kasnije potamni
Korljenov sistem - dobro razvijen, ± horizon­
talan.
Pupovl - pokriveni crvenkastosmedim, sjajnim
ljuskama, koje su gole i otklonjenih vrhova.
Listovi - jajoliki, obrnutojajolikl, okruglasti ili
eliptični, 2-4 cm dugi, 2,5 cm široki. s okruglom
ili slabo srcastom osnovom; na rubu s nepravil­
nim zupcima, na llcu tamnozeleni. na naličju
1. granć1ca s pupovlma, 2. kl ijanac. 3. osnova petellke
svijetlopiavičastozeleni, u početku pahuljastovu­ lista sa zaliscima. 4. cvijet odozgo. s. sjemenka s dviju
plod odozgo. 7. plod sa strane.
8. plod, uzdužni (gore) J popr. (dolje) presjek
nastl, kasnije ogole, osim uz srednji nerv. boćnih sirana. s
Cvjetovi - hermafrođitni. oko 26-32 mm u di·
jametru, sakupljeni u gustim, s-a-cvjetnim gro­
njama: latice 13-16 mm duge i 2,5 mm �iroke. Primjedba - veoma varljabllna vrsta Osim tlp­
Plod - oko 8 mm u dijametru. sočan, sladak, crn, skog oblika, u našoj flori su poznati sljedeći tak­
s modrikastim nahukom. Zri u avgustu. sonl. var. dalmallca G. Beok, koji Ima široko oval­
Sjeme - srpasto savijeno, sjajno. ne Ili okrugle, do 4,5 cm duge, listove, koji su
Biologija - jednodomna, entomofllna, kseroter­ u donjoj trećini ili polovini cjjelog ruba; var.
mofilna, hellofilna, kalcifilna vrsta. grossedentata (Rohl.) K. Maly. se širokoellptlćnim
Vrijeme cvjetanja - IV-Vi. listovima, krupno napll)ena Ili dvostruko nazub­
Razmnožavanje - sjemenom I vegetativna. ljena ruba; var. macrophylla Vandas (syn.: var.
Stanište - zastupljena u brojnim zajednicama
sveze Ostryo - Carplnlon orientalfs Horvat, zatim
grandllo/la Bafd.) koja ima ovalno-Jajollke. 4 do
9 cm duge i 2,5-4,5 cm široke, ± nepravilno na­
u bazifllnim crnoborovim šumama. Isto tako živi I
na otvorenim kamenjarame, na plllkoj krećnjač­ piljene listove. koji su dugo u ljeto dlekavl. Po­
koj podlozi. sve do klekovlne bora. Pretežno u sljednji takson zauzima značajno mjesto u flori
jugolstoćnog d�jele naše zemlje (BH, Cg, Ma).
Pretpostavlja se da je na nekim planinama južne
manjim grupama Ili pojedinačno.
Rasprostranjenost u Jugoalavljl - S. H, BH, Sb,
Cg, Ma. Dalmacije, Hercegovlne I Crne Gore zastuplfena I
Opća raaproatranjenoat - srednja I Južna Evropa, kretska rušvloa (A. orellca [Wllld.] DC) �to bi
M. Azija, Krim, Kavkaz, sjev. Afrlke. svakako još trebalo provjeriti.

1.granćlce s pupovlma, 2. klljanac. 3. cvijet be% vjeoćlća.
uzdužni presjek. 4. plod. uzdutni presjek. 5. sjemenka,
gore. uzdulnl, dolje: popr. presjek
Habitus - llstopadnl grm oko 3-4 m visok Ili
drvo koje rijetko naraste do 10 m, široke. nepra­
vilne I prozračne krošnje.
Kora - oko 1 cm debela, sivosmeda, dugo vre­
mena ostaje glatka, u starosti plitko ispuca.
Korljenov sistem - dobro razvijen, srcast. Obra­
zuje ektotrofnu mikorlzu.
Pupovl - dosta silni, pokriveni sa više crven­
kastosmedih tijesno priljubljenih ± golih ljuski;
kratkorasti debeli, prstenasto naborani i često
završavaju jakim, Izrazitim trnovima.
Listovi - oko 3-5(-6) cm dugi i oko 2-4 cm ši­
roki, po obliku dosta varijabHni; na rubu grubo
nazubljeni; u mladosti vunastodlakavi, n � licu
.
tamnozeleni, na naličju blijedozelen1, bez s1a1a
Cvjetovi - bijeli Ili ružičasti, skupljeni u malo­
cvjetnim cvasllma na krajevima kratkorasta. ča­
šica oko 5-6 mm duga; latice 1,3-2 cm duge
100
MALUS
SYLVESTRIS Mlll.
(Syn. Pyrus malus
subsp. sylvestrls
Aschers. & Graebn..
Ma/us acerba M6rat)
Fam Rosaceae
Divlja, šumska jabuka
common App le Tree
Pommier sauvage
wilder Apfelbaum
ii melo selvallco
116.\0llll .\l!CHal!, Nf�a-
Plod - kuglast ili jajolik, prosječno 2-;2,5(-4
cm u promjeru, žutozelen, na sunćano1 stran
\
česte crvenkast; na peteljci; kiselog ukusa.
Sjeme - tamnosmeđe boje.
Blologlja - jednodomna, entomofilna, mezotenn·
na. spororastuća vrsta.
Vrijeme cvjetanja - (IV), V, VI.
Razmnožava nje - sj emenom. .
Stanište - najčešće u mezofilnlm šumama 1 s1ka·
•.
rama, usamljeno na livadama, pašnjacima, me·
dama Itd., od nižeg do brdskog regiona.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb.
Cg, (Ma?).
Opća rasprostranjenost - Evropa
Primjedba - u našim krajevima se susreće I M.
pumlla Mlll. koja je slična prethodnoj vrsti. Do·
stiže visinu do oko 1 0 m, ali se javlja i ka� grm.
Ima dvostruko napiljene ili krpasto nap1ljene:
više eliptične listove, koji su na oko 3 crn dugo)
dlakavoj peteljci. Cvjetovi su nešto veći nego
kod vrste. M. sytvestr1s. a pupovi su, za razliku od
ove, sa dlakavim ljuskama
U jugoistočnim krajevima naše zemlje (Sb, Mal
zastupljena je i balkansko-apenmska vrsta M.
llorentlna (Zucc.) C. K. Schneid. (syn M. crataa­
gllo//a Koehne), koja se Javlja kao nisko d rvo 5
·
okruglom krošnjom, a Ima širokoJajollke. na1čtl·
šće 3-reznjevHe listove (slične glogovim).
Vrste roda Malus su veoma komplicirane za de·
terminaclJu. s obzirom da su se brojn i oblici šum
skih (d ivljih) vrsta ukrstih sa raznim kut1Urn1m
sortama
101

PVRUS PYRASTER
Burgsd.

(Syn.: Pyrus
communfs L. var.
pyraster L.)

Fam. Rosaceae

Dlvlja kruika

Common Plar Tree

polrler sau\/age
Holzblrne, Birnbaum
li peraatro
rpywa ACCll8R.
rpywa AllKU

Habltua - llstopadno, oko 15(-20) m visoko drvo,

široko piramidalne, guste krošnje i kratkog. do­
sta pravog, maslvnog debla.
Kora - oko 2 cm debela, tamnoslvosmeđa, u mla­
dosti glatka, u starijoj dobi duboko, uzdužno I
paralelno ispuca.
Korljenov alatem - jako razvijen, dubok I srcast.
Pupovl - dosta sitni, pokriveni tamnim ljuskama;
kratkorastl (kratki lzbojon završavaju jednim pu­
1. granćlca s PU P.ovima, 2. kll)anac, 3. cvl)el. uzdutni
poljkom, dok se vrhovi dugorasta redovno za­
presjek, 4. plod, lijevo; poprečni. desno: uzdutni presjek,
Listovi - oko 2-8 cm dugi. na licu tamnozeleni i
vršavaju jednim jakim trnom.
5. sjemenka
sjajni, na naličju svjetliji, na rubu valovito napllje­
nl: na početku pahuljasti, kasnije ogole; nalaze skog pojasa. Zastupljena Je u brojnim šumskim
se na dugim tankim peteljkama. koje su jednako zajednicama. Penje se rijetko iznad 1000 m' ali
duge, Ili nešto duže od lisne plojke. se pojedinačna stabla na južnim padinama našlh
!aze se u malocvjetnim gronjama: bijeli; prašnici
Cvjetovi - hermafrodilni, do 3 cm u promjeru, na­ planina mogu naći I na 1500 m nadmorske visine.
imaju crvene antere.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Plod - zbirni jezgrićasti plod koji se sastoji Iz
debelog, mesnatog ovjetišta, koje obiluje zadeb­ Opća rasprostranjenost - Evropa, zap. Azlja.
ljanim kamenim ćelijama; okruglast, žućkastoze­ Primjedba - veoma varijabilna vrsta. U našoj
len, na oko 5 cm dugoj, tankoj dršci, oko 2-3,5 flori je poznato nekoliko oblika. kao npr. subsp.
om debeo. Ztl u oktobru. pyraster (L.) Hegl koji Ima okruglaste listove I čiji
Sjeme - crno, sjajno, plosnato. se plodovi nalaze na 20-40 mm dugim drškama:
Blologlja - jednodomna, entomofilna, mezofilna, var. ovala Terp6, Ima ovalne listove: var. nyara­
spororastuća vrsta. Doživi starost do oko 150 dyana Terp6, ima eliptlćne lfstove, I plodove na
godina. kratkim drškama.
Vrijeme cvjetanja - IV. V, paralelno sa listanjem. Poznati su brojni prelazni oblici I krlžancl sa raz­
Razmnolavanje - sjemenom. nim drugim vrstama krušaka. Divlja kruška se
Stanište - najčešće u mezolilnlm I kserolermnlm koristi u voćarstvu kao podloga za kalemljenje
lislopadnlm šumama, od ravnica do pretplanln- plemenltlh sorti krušaka.
 102

PYRUS
AMYGDALIFORMIS
Vill.

(Syn.: P. parvillora
Desi.)

Fam. Rosaceae

Kruška trnovača,
glogulja, krušvlna,
slanopađa

Almond-leaved peer
po1rier aux feullles
d'amande
Mandelblaltrlge Biroe

Cvjetovi - bijeli, 2-3 cm u dijametru, sakupljeni

po 8-12 u šlitastim cvastima.
Plod - zbirni jezgričasti plod, 2-3 cm širok, u
zrelom stanju žutosmed, tvrd; zri u oktobru.

(/1;,i0, Sjeme - čadavocrno, spljošteno, oko 5-6 mm

dugo i oko 3 mm široko.

'�
1 granC:ica 5 pupovima, 2 ovije(, U7.du,nl
t1ca, �- sjemenka, 5. plod •
Habitus - listopadno drvo do oko 6(-8) m visoko,
izrazitog debla i gusto razgranate, kuglaste I ne­
pravilne krošnje, s jako trnovitim granama. Vrlo
često se javlja kao grm.
Kora - crnkasta, uzdužno i poprečno ispucala,
oko 1 cm debela, slična kori obične kruške; mladi
izbojci smeđi, dlakavi, kasnije ogole.
Korljenov sistem - dobro razvijen, duboko I širo­
ko prodire u skeletno zemljište.
Pupovl - sitni, oko 2 mm dugi, pokriveni su za­
šiljenim, tamnosivosmeđim, sitno dlakavlm ljuska­
ma Vršni su krupniji od bočnih.
Listovi - naizmjenični, usko eliptične duguljast!,
3-7 cm dugi, pri osnovi kllnolikl; plojka je napri­
jed sitno p1 lasta ili gotovo cjelovita, u mladosti
slvopustenasta, kasnije gore ogoli 1 postane sjaj­
,
Biologija - jednodomna, entomofilna, kseroter·
mofilna, heliofilna, kalcifilna, spororastuća vrsta.
Podnosi veliku žegu i sušu.
presjek, 3. la· Vrijeme cvjetanja - IV, V.
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - najčešće u termofilnim šumama I š�
karama mediteranskog i submediteranskog P0.:
ručja. Zastupljena je i u makiji i u pseudomak�
111
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S (rijetko: ist·
}
ra . H. BH. Sb, Cg, Ma.
Opća rasprostra njenost - Južna Evropa (zeml1e
.
Sredozemlja), M. Azija.
Primjedba - poželjna je na našem kršu, jer pod·
nosi sve ekstreme krškog podneblja. te se pri·
mjenjuje za vezivanje terena sklonih eroziji. U vo·
ćarstvu služi kao podloga za kalemljenje ple·
menilih voćki.
Za floru Makedonije (Skopska Crna gora) navodi
se I vrsta P. eJaeagrlfolla Pali., koja raste u vidU
manjeg drveta, ili kao grm. Ima okrugle Ili kratko
kruškolike plodove, koji su do 3 cm u dijametru.
U nekim našim krajevima zastupljena je i jako
žutozeleni.

no zelena, na donjoj strani je više plavičasta, maljava, P. nlvalls Jacq. I to posebnim taksonom
peteljka tanka, 1-3 cm duga. var slavonlca (Kit.) Terp6
.
1 03

CRATAEGUS
MONOGYNA
Jacq. s. l ato

Fam. Rosaceae

Glog Jednokoštlčavl,
glog bijeli

Monogynous hawthorn,
may tree
lipine blonche
Elngrifleliger WelBdorn
biancosplno

OAllOnCcrtt•Ull�ii
OOlfpt.IWllllK

Habitus - listopadni grm 3-6 m visine ili manje,

rijetko. do 8 m vlsoko drvo.
Kora - pepeljastosiva, u pukotinama crnkasta,
do 1 cm debela, na mladim grančicama bjelka­
stosiva ili zelenkasta, glatka. gole ili na početku
dlakava. Trnovi najčešće samo 1 cm dugi. .
Korljenov sistem - dobro razvijen, kako u dubi­
nu, tako I u širinu.
Pupovl - oko 3-4(-5) mm dugi, sastavljeni od

više, tijesno priljubljenih, tamnocrvenih ljuski.
listovi - veoma polimorfni, na 01<0 1-2 cm. d�­
g im peteljkama, Imaju 3-7(-9) duboko razdvo1emh
režnjeva koji prelaze sredinu širine lista .
.
Cvjetovi - bijeli ili ružičasti, u pramenast1m, do
5 cm širokim, 10-18-cvjetnim gronjama. Tućak sa­
mo jedan. Prašnici crveni.
Plod' - prividan plod (gloginja). 7-10 mm �ug,
crven (rjeđe žut (var. xanthocarpa Lge.] Ili bi1el).
Sjeme - po jedno u plodu (ime!), jajasto, oko
4(-7) mm dugo I 5 mm široko, svijetlosmeđe.
Biologija - jednodomna, entomolilna, pretežno
kserotermna, polusclofilna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - V, VI, oko 14 dana kasnije od
višekoštlćavog gloga.
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - u llstopadnlm. mješovitim, rjeđe u če­
rubove šuma u tl�icama 1 dr od nižih poloiaja
t1narsklm šumama na skeletnim livadama, uz
j
1 grančica s pupovlmo, 2. kiljenac, 3. cvijet sa sirano,
4: cvi et odozgo, 5. sjemenka. odozgo (goro) I so strane
(dolje
Opća rasprostranjenost - Evropa: Kavkaz sa
prostorom do Armenije, Sibira, Himalaja i Sirije;
sjev. Afrika.
Primjedba - u okviru prostrano9 areala ove vari­
jabilne vrste opisan je veći broj lnfraspecljskih
oblika. Na našem području polimorlnost ovog
gloga fe veoma evidentna. Osim subsp. monogy­
na i subsp. lntermedla (Fuss) Javorka, koji su
zastupljeni pretefoo u sjeverozapadnim I sjevero­
istočnim krajevima naše zemlje. na Dinarskim pla­
ninama je zastupljt?n subsp. lnzengae (Bertoloni)
Fuk., koji obJedlnjuje u sebi nekoliko varijeteta
i formi. Jedan od lih varijeteta - var. transalplna
(A. Kerner) je karakterističan za mediteranske i

do gornje granice montanog pojasa, dosežući po­

.•
submediteranske krajeve, gdje se javlja na lju­
katkad i do 1500 m nadmorske visine. tom kr§u. To Je nizak. veoma bodljikavi grm. koji
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH. Sb, ima kožaste, 1,5-2,5 cm duge listove, koji s u na
Cg, Ma. licu tamnozeleni I sjajni. na nallćfu slvodlakavl.

1 granćica s pupovoma l trnovi ma. 2. kll1anac. 3 c:vi1et.
uzdu!ni pres1ek. 4. prašnici, 5. plod, uidu!nl presjek,
6. dvl1e ltotllce Iz jednog ploda (gloginja). 7 unutraf,nja
strana jedne ko�trce
Habitus - hstopadni grm sredn1e veličine. ili
manje drvo, koje u povoljnim ustov1ma može Iz­
rasli I do 12 m 1 postići debl1tnu I do 50 cm
Kora - kod mladih grančica crvenosmeda. u po­
ćetku dlakava, kasnije gola, sa sitnim lenticelama.
Trnovi najčešće 0,6-1,5(-2) cm dugi
Korljenov sistem - dobro razv11en. površinski
Pupovl - oko 2-3 mm dugi. sastavljeni od više
glatkih I sjajnih crvenosrned1h. širokih ljuski.
Listovi - na oko 8 - 1 5 mm du901 dlakavoj ili go-
101 peteljci. na licu tamnozeleni. na nalrć1u svi·
1et1oplav1l:astozelen1. uz nerve slabo dlakavi Ili
goll. Plojka Ima 3, rjede 5 plitkih lapova (reinJC·
va). brakte1e 1ajaste do lancetaste ih polu sr ceste,
naplljene. gole
Cvjetovi - b11eh th ruiil:asl1 sa 2-3 (r11etko 1 )
tućka, sakupl1eni u 8-10-cvietnim 9ron1amn
104
CRATAEGUS
OXYACANTHA L
Fam. Rosaceae
Glog vlšekošličavi,
glog crveni
Cornmon hawlhorn
Aubćpme blonche
Stumplgelappter
Wo1Bdorn
Zwe1grillellger
Wo1Rdorn
b111ncospino
(J<JRf'""llllllK l\U llO�llU1
(j uOMl<llOU�llHWii
Plod - do oko 12 mm u dijametru, crven, prividan
plod (gloginja) (rjeđe žut ili bjelićast)
Sjeme - oko 5 mm dugo, svijetlo smeđežuto.
Blologlja - jednodomna, entomofilna, higromezo­
filna vrsta. Doživi starost preko 100 godina
Vrijeme cvjetanja - V. VI
Razmnožavanje - sjemenom
Stanište - humusna. svježa do umjereno suha
zem ljišt a u svijetlim, llstopadnim, mješovilim
rjeđe ćetmarsl<lm, šumama. na aluvijalnim tlima
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - L, H, BH, Sb
Cg, (Ma?)
Opća rasprostranjenost - Evropa.
Primjedba - veoma vanjabilna vrsta.
U makedonskoj flori zaslupl1en 1e istočni glog
(C. orlentalis Pali.) koji narasle oko 3( 7) m visine
a hstov1 su rn u perasto urezani. iako dlakavi dO
6 cm dugi Ima okrugle. do 2 cm debele, naran
ćastocrvene plodove Slićirn predn101 vrsti. a
mnogo r1ed1, zastuplJen u 11011 MAkedon11e JC
heldrajhov glog (C. heldrefchli Bo1ss )
Osim crvonoplodn ih glogova. u nasoi z.emlf1 111"
1 neke rstc sa crnim plodovima. lo.ao np1 panon­
�
ski crni glog (C. nlgra Waldst & K 1I. ) koji se Ja�
lja kao grm 111 nisko drvo do oko 7 m visine. P11·
v1<1an plod JC ok1uqlast, oko e mm u d11ametru
sočan 1 mek.111 Z.1st up l1en je u �lrvatskoJ 1 Srb•
u vla/nm1 šumnm a na
1o.J,11na 1 Ul vec:e 111eke
Na 5uvl1 11 n i topt111m INonirna 11;1'>1h h rnstO\
suma u (OH?) Rb I Ma ;-1v1 obični crni gl()(J
(C. pentagyna W11ldst & Kit ) kop 1m,1 por1�·
rt•trlJev1lo ll�t.e 1 ova1 110 plodovi:, s,1 3 •1 lo.osh
105

COTONEASTER
INTEGERRIMA
Medlk.
(Syn.: C. vulgaris
Lindl.)

Fam. Rosaceae

Mušmullca obična,
dunjarica

Cotonltaster � feullles
entleres
Gemelne Bergmlspel
cotognastro
KHJllAJ,llllK
UC.U.HOKpal\111tli

Habitus - llstopadni, oko 0,5-1,5(-2) m visok

g rm s uspravnim i razgranatlm granama.
,

Kora - kod mladih grančica smeđecrvenkasta,

prileglo vunasto dlakava; starije grančice tamno­
crvenkastosmeđe, gole.
Korijenov sistem - dobro razvijen, pretežno po­
vršinski.
P� povi dosta sitni, pokriveni crvenkastosme­
-

đ1m, golim Ili slabe dlakavim ljuskama, između

kojih, već tokom zime, Izbijaju gusto dlakavi mla­ 1. granelca s pupovlma, 2. cviJet, 3. cvijet, uzdutnl pre­
sjek. 4. latica. 5. plod, 6. plod, !!ore: poprečni, dole:
uzdu!nl presjek, 7. sjemenka s dVIJU strana
di listovi.
Listovi na cvjetnim granama širokojajasti do
-

okrugli, (1) 2-4(-5) cm dugi i 0,5-3 cm široki,

s . okruglom osnovom; na licu goll, pokatkad s
r!J�tkl� dlaćlcama, bez sjaja, tamnozeleni; na na­
hč1u b1elkasto ili slvopustenastl; 11a rubu cjeloviti;
peteljka dlakava, 2-4 mm duga.
Cvjetovi - dvospolnl, bjellčastoružlčasli, po 1-4,
najčešće po 2 zajedno; čašica gola.
Plod i sjeme - okruglast, jajolik Ili obrnuto jajo­
lik prividan plod, 8-11 mm dug, gol, ± brašnjav,
sa 2-4 trouglaste koštice. Sazrijevaju u avgustu
i septembru.
lomitu, gdje raste sa brojnim termofllnim vrstama,
a često je nalazimo na ogoljelim terenima iznad
granice šume, ćak I do oko 2.000 m nadm. visine.
Tu se javlja kao polegli, Ispod 0,5 m visoki grm.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - S, H. BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranJenost - Evropa, zap. Azija,
Krim, Kavkaz.
Primjedba veoma polimorfna vrsta; osim tip­
-

skog oblika u našoj flori je. sem drugih oblika,

Biologija - jednodomna, entomofllna, heliofllna zastupljen I takson: var. lntermedla C. K. Schn„
vrsta. koji Ima, u odnosu na tip, znatno manje listove;
Vrijeme cvjetanja - IV-VI, zavisno od nadmor­ rijetko kad duže od 2 i šire od 1,3 cm. a cvje­
ske visine. tovi su mu najče.šće pojedinačni, Ili po 2 zajedno.
Razmnofavanje - sjemenom I vegetatlvno. Ovaj takson je zastupljen u višim nadmorskim
visinama naših planina, u vegetaciji otvorenih ka­
Stanllte otvoreni kamenjarskl pašnjaci u pret­
menjara, među kamenitim blokovima I na njima,
-

te na vrtaćastom terenu I slično.

planinskom I planinskom području. Zastupljena u
rijetkim crnoborovlm šumama na krečnjaku I do-

1 cvijet uzdužni presjel<. 2. lallca, 3. plod. lljevo: sa
strane, desno; odo2do, .;. sjemenka s dviju strana
Habitus - listopadni grm oko 1-2(-3) m visok.
Kora - smeđecrvena, kod m l adi h grančica žuć­
kastozelena, gusta, pokrivena vunastim maljama.
Korljenov !>istem - površinski, dobro prodire u
kamenitu podlogu.
Pupovi - dosta sitni, pokriveni crvenkastosme­
dim dlakavim ljuskama.
Llst�vl - široko1a1asti do šlrokoeliptićni, 3-6 cm
dugi i 2-4,5 cm šlreki, pri vrhu tupi ili zaoštreni;
na licu tamnozeleni, u mladosti dlakavi: na na­
lićju bi1elo ili sivopustenasti
Cvjetovi - dvospolni, bii_eli ili r�žičasti, u viseoim
. grm iz zapadne Kine; C. humifusa Outh., zimzele­
(1) 3-12-cvjetnim štitovima, cv1etne drške 1 ča­
šica gusto pustenaste.
Plod I sjeme - oko 7-8 mm dugi. ± filcanodla­
kavi prividan plod: sjeme oko 4-5 mm dugo i
oko 3 m m široko, svjetlosmede
Biologija - jednodomna. entomofllna, katc1filna
vrsta.
106
COTONEASTER
TOMENTOSA
(Ait.) Lindl.
Fam. Rosaceae
Mušmulica
(d unjarica)
pustenasta
Coton�asler tomcnteux
Fllzige Bergmispel
ltll.311,\bHllK nott.\O'lllblil
Vrijeme cvjetanja - (IV), V, VI (nešto kasnije od
obićne mušmulice).
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativna.
Stanište - karakteristična vrsta u zajednica'!la
crnog bora. ali je isto tako česta na otvoremm
staništima, gdje se uvijek javlja pojedinačno 111 u
.
manjim grupama. Najčešće je nalazimo na k�eć­
.
njačkoj podlozi, ali je, isto tako, zastupl1ena 1 na
drugim supstratima.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH. Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - jugoistočna Evropa,
zap. Azija.
Primjedba - dosta varijabilna vrsta.
Osim navedenih dviju mušmulica naše flore, �e­
sto se u nasadima širom zemlje uzgajaju bro1 ne
egzotične vrste ovog roda, koje se odlikuju izu·
zetnim dekorativnim svojstvima.
To s u · C. horizontalls Dcne., čija je domovina
Kina. U našim uslovima to je poluzimzeleni grm.
poleghh razvedenih grana, s dvorednim. postra·
nim izbojcima i s veoma sitnim, 0,5-1,2 cm d�·
gim listićima; c. adpressus Boiss. predstavlJa
niski. svega do 25 cm visoki, uz zemlju prllegli
n[ uz podlogu polegli grm, također iz Ki ne. C. di·
varlcatus Rehd. & Wils„ kineski llstopadni grrn.
do 2 m visine. s veoma interesantnim ellpsoidnlm.
do 8 mm dugim, sjajnim, crvenim plodovima, koJ1
ostaiu na granama dugo poslije zrenja.
Sve navedene vrste su posebno priklad ne za oze­
len1avanje 1 ukras kamenjara I stjenovitih mjesta
107

SORBUS ARIA (l.)

Crantz

(Syn.: Aria nivea

Host)

Fam Rosaceae

Muklnja obična

Whllebean Mountalnnsh
Alls1cr blune
Mehlbeerbnum
li sorbo rnontano
rlallo

'-t_"
Jl.llG1111.i1 olf'll\I• ('\Mf111u.1
l>P\'1 .\U\llL:lllilW

cif 1
�
-�
@'
.,.,

·�
Habitus - listopadno drvo do oko 12(-15) m vi­
p
/ �� �-� �I
stne, pravog debla. a česta 1e i kao grm. �
't ...
ji�
k
'"!>
\ ,\ '. .
t" � :--t.
Kora - do oko 1 cm debela. dugo vremena glat­
Jo·, �-·
, "i4"
T-
ka. tamnos1vosmeda, sa b11elim pjegama. kod 'l
�
,;. !! ;„:>.:
mladih granć1ca je crvenkastosmeda do maslt­

\� - }� � LV
nastosmeđa, sa brojnim bjelkastožulim lenllce­

? �1r
lama
KoriJenov sistem - dubok. rako razvijen
Pupavi - ok0 8-10 mm dugi i oko 5 mm široki,
c;astavljen1 od nekoliko zelenkastosmedih do cr­ 1 9 rnnćica s pupov1ma, 2 klilanac, 3. cvijet odozgo, 4
venkastosmeđ1h ljusaka. koje imaju t.i1el, resa­ cv11et, utdutnl presjek. 5. lellca. 6. lap, 7. plod. uzduznt
sto dlakav rub. (gore) I poproćn1 (dolje] pres1ek. 8. sjemenkn, dot1e. popr
Listovi - oko 6-12(-14) cm dugi i 8-9 cm široki, pres1ek
veoma vari1abiln1, kožasti. na licu tamnozeleni,

ru� lista dvostruk0 naplljen (obično bez lr:igova

goli, sjaJnt, na naličju srebrenasti. gusto dlakavi; Rasprostranjenost u Jugoslaviji S, H. BH, Sb,
-

Cg, Ma
rezn1eva) ; peteljka 1-3 c m duga. Opća rasprostranjenost - Evropa.
.
Cv1etovl - hermafroditni, oko 10 mm u dijametru. Primjedba veoma polimorlna vrsla. U našoj
na dlakavoj dršci, skupljeni u guste, terminalne. flori je zastupljene nekoliko taksona, prelaznih
krupne gronje. vrsta i hibrida
�.lod - prividan. do oko 15 mm dug i oko 10 m m Osim drugih, brojnih inlraspeci1skih oblika ove
sirak. Sadrži 1-3 sjemenke. Zri: u Vll-IX(-X). vrste za floru Makedonije (I susjednih kra1eva) Je)
Sjeme - 1zduženo; tamnosmeđe karakteristična grčka muklnja [S. graeca {SPB?h
Kolschy; syn.: S. ;ma (L.} Crentz var cre11ca
Lindl ) Izrasle kao stabaoce . tlt veći grm. I��
Biologija jednodomna, enlomofilna, he.lloHlna
(ah podnosi 1
zas1enu). pretežno kalcililna vrsta.
dosta varijabilne listove, na1ćešće okrugle 11t
okruglastoelipttčne, oko S 10 cm ? ug� i 4-10 �m
Vrijeme cvjetanja V, VI.
Razmnožavanje s1emenom i vegetativno.
Stanište - stjenoviti tereni u pojasu bukovo široke sa slabo Izraženim roinlev1ma 111 bez n11h,
N
jelovih šuma, ali ćesto i niie. alazimo je l u na licu su tamnozeleni, na nahćJU gusto b11elo-
termorilnim šumskim za1ednicama, u šibljaclma i vunasli.
na otvorenim kamenjarima. Penje se do oko Zbog veoma dekorativnih listova i plodova, obič-
1700 m nadm. visine. na mukrnjo je cijenjena u hortikulturi

,
. 00
/\
� mi, na rubu klekovine bora, na otvorenim kam�­
1
granć1ca s pupov1ma. 2 cvlfel bez vjenć1ća, uzdužni
pres1ek. 3. latica. 4 I.ip . 5 plod. uzdužni presjek
Habitus - llstopadni grm 111 drvo. koje u povolj­
nim prlllkama izrasle I do 20 m
Kora - tamnosivosmeda. do oko 1 cm debela,
ostaje dl!go vremena glatka. dugi izbojci su žuto­
smedi. sja1nl, sa silnim lent1celama
Korljenov sistem - dobro razvi1en. .t pcvrš1nski,
Pupovi - manji I uzi nego kod muktnje obitn�,
ali su š1l1at1ji Sastavljeni_ su od više zelenkastih
ih crvenkastosmedih. sjajnih ljusaka, ko1e su na
rubu 1repav1ćave.
Listovi - več1 od listova muklnje obične (8-11
cm dugi i 4-9 5 cm široki). na rubu režnjevili I
grubo p1Jas11. koi.ast1. na licu tamnozeleni. na na­
ličju biJelo pustenast1. peteljka 1,5-2 cm duga
Cvjetovi - bijeli. 1?-15 m m u dl1ametru, sakup­
l1cn1 u guste terminalne gronje, latice 5-7 m m
duge
Plod okruglast, prividan, oko 10-13 mm u di·
1amntru
108
SORBUS
AUSTRIACA (Beck)
Hedlund
(Syn. · S. mougeo/11
G. Beck & Auct„ non
Soy. Will. & Godr.
subsp. austriaca
[Beck] Hayek)
Fam. Rosaceae
Muklnja planinska
Sjeme - tamnocrvenkastosmede, bez sjaja, golo:
s oba kraja tupo ušiljeno, oko 6-6,5 mm dugo I
2.5 mm široko
Biologija - jednodomna, entomofilna, kseroterm­
na, heliofilna, kalcifllna vrsta. Raste sporo.
Vrijeme cvjetanja - V, VI.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno. . _
Stanište - najćešće u pretplaninskoj bukovo) su­
njarama. a česta je I u pukotinama razdroblJ enth
strjena. Uvijek se javlja pojedinačno Ili u gru­
picama. Doseže nadm visinu i do oko 1800 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH, Sb.
Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - južni dijelovr srednJe I
1stoćne Evrope
Primjedba - veoma polimorfna vrsta. Za razliku
od srodne, S. mougaotil llsrovi ove vrste su ne­
što š1r1. u osnovi širokokl1nast1, grublje i dublje
.
režn1eviti, a ima I nešto krupnije plodove. Zbog
povol1n1h .estetskih svojstava primjenjuj � se 1u
horlfkultun. kao s01iter ili u grupama. Lijepa e
U subalpinskom pojasu naših planina, najčešć�. u
1 u drvoredima
pojasu klekovine bora, od Alpa do Makedoni1e.
zastupljena /9 tzv. mukfnjica f$. OhamaemespilUS
(L.) Crantz) ko1a izraste kao grm do oko 1-3m
visine. Ima Jednostavno. eilptlćno, do oko 8 cm
dugo i 2--4 cm široko, na rubu pllasto, s obje
strane golo I sjajno lfšće. Cvjetovr su u gronjama
ružićast1 111 b11e1oiućkas11, a prividan plod JB na­
ranćastocrven do oko 1 0 m m u dlfnmetru
109

SORBUS
TORMINALIS (L.)
Crantz

(Syn.: Crataegus
torminalis l.)

Fam. Rosaceae

Brekinja

Checkertree Mounteinash
Alis1er tormlna l
Elsbeerbaum
sorbezzolo,
li ciavardello
p11G1111a uoron1111:1,
6epeKa M?4WIUHI

Habitus - listopadno drvo s pravim deblom i

j �ko razvijenom gustom okruglastom krošnjom,
č!je su grane usmjerene prema gore. Dostiže vi­ f� · j]1 o
i,rj�A\�·�'��· \r�
sinu do 16(-25) m i promjer debla i do 70 cm.

Kora - tamnosiva, do oko 2 cm debela, uzdužno
plitko Ispuca, te se ljušti; kod mladih grančica
! ž
& utosmeđa do crvenkastosmeđa, glatka, sjajna
1 sitno dlakava, sa sitnim bjelkastim lenticelama.
Ko.rljenov sistem - veoma razvijen, u dubinu I
širinu, u mladosti ima žilu srčanicu, kasnije po­
staje srcast.
Pu�v� - oko 6(-8) mm dugi, zeleni do smedi,
golt, Sjajni; ljuske su na rubovima crvene ili tam­
nosmeđe boje. Terminalni pup je uvijek najveći.
Listovi - po obliku veoma varijabilni; dugi oko
10-12(-15) cm I 5-10 cm široki, duboko urezani
(re!njeviti) na 5-7 dijelova; na licu goli. sjajni,
na naličju često dlakavi; lisna peteljka oko 2 do
3 em duga, usko :tljebasta, u početku dlakava.
Cvjetovi - hermafroditnl, bijeli, oko 6-8(-10) mm
u dlJametru, skupljeni u uspravnim, terminalnim
.
gron1ama.
Plod - kruškolik, okruglast ili �lroko jajolik, do
oko 10(-12) mm u dijametru; sadrži po 2 sje·
men�e. U početku je crvenkastožut, u zrelom
stan111 (VIII-IX) zatvorenosmeđ, sa svijetlim tač·
k1cama.
j M. Azlja. Krim, Kavkaz. sjev. Afrika.
S eme - izdužena, zaoštreno, tamnosmeđe.
BlologlJa - jednodomna, entomofllna, polusklo·
lftna, mezofllna I na studen otporna vrsta. Rasle
sporo, a doživi starost nešto više od 100 godina.
Tjera Izdanke iz panja.
�,:
-- '--uv
1. granćlca s pupovlma, 2. cvije t bez vjenćića. uzdu!ni
presjek, 3. cvijet odozgo. 4. lap, 5. lallca, 6. plod, uz­
dužni (gore) i poprečni presjek (dolfe), 7. sjemenka s dviju
bočnih strana
Vrijeme cvjetanja - V, VI.
Razmnožavanje - u prirodi sjemenom, u kul-
turi - I vegetatlvno.
Stanište - ravnićarske i brdske šume, gdje se
javlja pojedinaćno ili u manjim grupama. Kod nas
je najčešće zastupljena u raznim šumama hra­
stova (sladuna I cera, kltnjaka i graba itd.), kako
na kiečnjaku, tako i na silikatrma. Traži duboka,
bogata i svježija zemljišta. Doseže do oko 1500 m
nadmorske visine.
Rasprostranjenost u Jugoalavljl - S, H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - srednja i ju1na Evropa,
Primjedba - dosta polimorfna vrsta. I u našoj
flori je op1sano nekoliko infraspecijsklh oblika.

1. granćlca s pupovlma, :!. klljanac, 3. cvijet �ez vjen·
/
ćića, uz:dutni presjek. 4. la p. 5. lallca, 6. plod. uzdužni
(gore I popre�nl presjek (dolje), 7. sjemenka s dvifu
tioć" h sirana
Habitus - listopadno, oko 5-10 m (u povoljnim
prilikama i do 16 m) visoko drvo.
Kora - oko 5 mm debela, sivozelenkasta, glatka,
u starosti uzdužno, plitko ispuca.
Korljenov sistem - dobro razvijen, duboko pro·
dire u zemljište.
Pupovl - oko 8-15 m m dugi i 5 mm široki, po­
kriveni manjim brojem prlleglih, kožaslih I sjajno·
crvenih do crnoljublčastih ljuski, koje su na po·
vršinl l na rubovima sitno dlakave, a na rubovima
uvijek nešto tamnije.
Listovi - oko 10-20 cm dugi, sastavljeni od
9-10(-17) listića.
CvJetovl - hermafroditni, bijeli, do 10(-15) mm u
dijametru, sabrani u gustu terminalnu gronjaslu
cvast; prijatno mirišu.
Plod - okruglast Ili elipsoidan, do oko 10(-15)
mm dug. prividan plod, koji sadrži 2-6 sjemenki.
110
SORBUS
AUCUPARIA L '
Fam Rosaceae
Jerebika
European Mounto1nash.
qulck·bcllni
Sorbler das oiseleurs.
thymier
Vogolbeere, Eberesche
li sorbo degh
ucc:ellatorl
pllOllll.i o6blKllOQCllll3J
Sjeme - plosnato, 3-4 m m dugo, tamnosmeđe
Biologija - jednodomna, entomolilna, hellolilna
(ali podnosi i sjenu) vrsta.
Vrijeme cvjetanja - (V)VI, VII.
Razmnožavanje - sjemenom. .
Stanište - raste na različitim planinskim krećn1a·
ćkim ili slllkatnim zemljištima, ali joj najviše �d·
govaraju svježa I hranljiva zemljišta. U našim
uslovima raste pojedinačno, u zajednici sa llsto­
padnim I ćetinarskim vrstama, od montanog do
subalp1nskog pojasa, u brojnim zajednicama
svez€l: Fagion l/lyricum Horvat, Piceion exce/sae
Pawl., Pinlon mughi Pawl. I u šumi motike.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, M. Azija, Krim.
Kavkaz, sjev. Afrlka
Primjedba - jarebika Je dosta polimorfna vrsta
poznati su: subsp aucuparla, koja Ima jednogo­
dišnje grančice, cvasti i naličje listova rijetko ras1·
tresito dlakave: subsp. glabrata (Wlmm. & Grab.
Javorka (syn.: var. a/pestris Wlmm.: var. gtabrats
C. K. Schn ) koja Ima jednogodišnje granclce, na·
llćje listova i cvasti gotovo ili pot puno gole (ime!)
Ovu podvrstu nalazimo u subalpinskom pojasu
kao karakterističnu vrstu u smrćevim šumama I u
klekovini bora. Takson subsp. lanuginosa (KitI
�
ima jednogodišnje grančice, nalićje listova, pu
ve I cvasti dlakave (imel). Zastupljon JA u o ·
žim predjelima I više u Ju2nom dljelu areala. Po­
stoji i hibrid između rnukinje obićne i jarebike
[$. x &emlplnnata (Roth.) Hedl. J.
-
111

SORBUS
DOMESTICA L
{Syn · Pyrus d Sm .
P. so1bus Gaertn )

Fam Rosaceae

Oskoruša

Sorv1ce lree chequo

tree
cormicr. sorbicr
Speserling. Sperber
11 sorbo domesllco.
s. comune
JU&(i1111;1 ,\U\l�iHllUIH

,I
Habitus - listopadno drvo s pravim deblom i
pravilno razvijenom širokom krošnjom. Izrasle

oko 15-20 m visoko
Kora - oko 2 cm debela, crvenkastosmeđa, du­
boko ispucala, gruba. pločasto se ljušti, kod mla­
dih stabala ie crvenkasto smeda. glatka.
Korijenov sistem - dobro razvijen. ima dubok
centralni koriien
Pupovl - goli (ili polugoli) (kod jareb1ke su dla­
k�vi), žutozeleni, ljepljivi, 8 12 mm dugi, 4-6 mm
široki
�lstovl - neparno perast1, 15-18 cm dugi. sastav­
l1eni od 13-21 listića. koji su dugi oko 3-5 crn
1 1.5-2 cm široki i imaju ošt�o I grubo nazub­
ljen rub, na licu su goli. na nahćju u poćetku
pahuljasti. kasnija ogole
Cvjetovi - hermafrodit ni. do oko 15 mm u dija­
metru. sakupljeni u gustim. do 10 cm širokim,
dlakavim gronjama.
Plod - mesl\al, kruškohk, prividan plod, do oko
3 cm dug, u početku zelenkast. kesnije crvenka·
stotačkast. u zrelom stanju sivkastosmed Sadrži
5-6 sjemenki Zri u IX-X.
Sjeme - duguljasto, pri vrhu zaoštrena, tamno­
smeđe
\.
�
I
I granć1c;a s pupov1ma. 2. kl11enac. 3 cvl1et bez vjcn
ć1ća. uzdužni prcsick. 4 lep, 5. latica, 6 plod, uzduin1
prcsiek 7 sjemenke s dviju boćnlh strana
Staniš.le - kao sredo1emno-srednjocvropska vrsta
oskoruša je zastupljena u kscrotcrmnim šumama
1 šikarama nižeg hrastovog po1asa, kod nas naj­
češće u Primoqu I u submedileranskom području
Uvijek se 1avl1a pojedinflčno Ili u manjim gru­
pama. ZahltJeva dobra i plodna zemljišta.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH. Sb,
Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - sredn1a i južna Evropa,
Perzi)a, sjeverozapadna Alrika
Primjedba - poznate su forme u odnosu na ob·
llk i vellćlnu plodova, npr I. pomllera (Hayne)

p
Biologija - Jednodomna entomofilna, hellolilna, Rehd koja Ima plodove slrćne jabučicama. f.
kalcililna vrsta. Raste s oro, do.livi starost i do
•

pirllera (Hayne) Rehd. sa kruškolikim plodovima

oko 500 godrna. T1 era izdanke 1z pan1a 1 žila. 1td. Od plodova oskoruše spravlja se raJ..i1a. mar·
Izdrži temperaturu i do - 30° C. melada, kompot, pa se zbog toga često uzga1a.
Vrijeme cvJetanJa - IV, V. većinom uz naselja. Kultivira se ćesto 1 u deko­
Razmnofavanje - sjemenom i vegetalivno. rativne svrhe.

I
1. klljanac, 2. cvij et bez vjen�lća. uzdutn l presjek. 3.
praAnlk s dviju strano, 4. lap, 5. latica, 6. ko�llca s triju
strana
Habitus - zimzeleni. jako razgranat i bodljikav'
do 2,5 m visok grm.
Kora - kod mladih granćica siva. posuta mal)a­
ma; kod ovogodišnjih lzbo)aka najčešće smeđe­
crvena. gola.
Korljenov sistem - dobro razvijen.
Pupovl - sitni. ušiljeni, pokriveni sa nekoliko
smeđecrvenih ljuski; postoji razlika izme<lu pu­
pova na kratkorastima I dugorastima.
Listovi - kotastl. jajoliki ili kopljastl, goli. sjajni,
na licu tamnozeleni, na naličju svjetliji, u mlado­
sti slabo dlakavi, kasnije ogole; po rubu napil)enl.
2-4(-5) cm dugi; imaju jajollke, do 1,5 cm duge,
zaliske.
CVJetovl - biJell. oko 8 mm u dijametru, sakup­
ljeni u gustim i širokim (oko 2-4 cm) gronjama.
Plod - prividan, do oko 5-6 mm u dijametru, sa­
drži 5 sjemenki Zrl u septembru i oktobru i osta­
je na granama preko zime.
112
PYRACANTHA
COCCINEA Roem.
(Syn.: Mespflus
pyracantha L,
Cotoneaster p. Spach)
Fam. Rosaceae
Plrakanta, divlja
trnovi na
Fiery thorn
buisson ordeni
gemeiner Feuerdorn
agaulno
mrpnK::tllTa llpKOKp3Clllll
Sjeme - golo, oko 3 m m dugo i 2 mm široko. na
leđnoj strani zaobljeno, na suprotnoj trobrido, do
pola dužine slamnatofolo, druga polovina smeda.
Blologlja - jednodamna, entomotilna, kseroter­
mo.lllna, heliofilna, kalclfilna vrsta.
Vri1eme cvjetanja - V, VL
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativna.
Stanište - kameniti, suhi, sunčani tereni medlle·
ranskog područja. Sastavni član termofilnih svi·
jetllh šuma i šikara. U Makedoniji je zastupljena
u as?cljaclji prnara i bjelograba (Coccilero -
Carpine��m). te u nekim drugim zajednicama. U
ovom d11elu naše zemlje dopire u visinu i do
700 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - H. BH. Cg, Ma.
(lnaće veoma ćes10 kultivirana i subspontana)
Opća rasprostranjenost - južna Evropa (Sredo­
zemlja), Krim, Kavkaz, prednja Azlja
Primjedba - u krajevima s toplijom klimom cesto
�e uzgaja kao izvanredna dekorativna vrsta, po-
1edlnaćno u vrtovima, a još ćešće u živicama
(po�n.osi odlično orezlvanje i da se formirati u
razllć1te oblike). Na posebnim položajima uspje�·
�o se uzga1a i dublje u kontinentu (može izd
r·
zali temperaturu i do - 250 C)
';JJena dekorativnost se nar�ćlto lspoljava kroz
zlvoplsnost vatrenocrvenlh plodova, koJI osteJU
na granama preko cijele zime.
U hortikulturi je poznato nekoliko ukrasnih ob­
lika.
113

CERASUS MAHALEB

(L.) Mill.

(Syn.: Prunus
mahaleb L.)

Fam. Rosaceae

Rašeljka

Mahaleb cherry,
rockcherry
bols de Sainle-Lucie
Felsenktrscne,
Mahalebkirsche
clllego canlno, cll1ego
nano
•1cpČM\'Aa nu111111<a,
Miff:l.\COKa

Habitus - lislopadno stabaoce, do oko 10 m vi­

soko, i;a vrlo kratkim, do eko 35(-40) cm debelim
deblom i ši �oko razgranjenom, okruglom i svi­
jetlom krošnjom. često se javlja kao grm.
Kora - kestenjastosmeđa, sjajna dugo vremena
glatka, kasnije izbrazdana, oko 1' cm debela.
Korljenov sistem - veoma razvijen i u širinu i u

l
•

dubinu.
rupovl - oko 5 mm dugi, pokriveni sa više svijet-

granćtca s pupovima, 2. pup s dviju sirana 3. kl ijanac

nmedih, µri �rhu �l �kavfh ljuski.

f7
. .
lstovl -. na hcu s1a1n1. tamnozeleni; na nalič1u
4 cvijet be2 vjenčića, uzdutnr presje k. 5. latica. 6. plod:
šir�k1; po rubu silno žljezdasti, pilasti. pe­ dolie: utdužn1 presjek, 7. ko?>lfca s dvlfu boćnlh sirana
,e_ Jka hsta duga do 2 cm. bez žlijezda, ili sa 1-2
'111ezde pri vrhu.
gv1etovl � skupljeni u šlilastim cvastima po 1 2
kontinenta, gdje je zastupljena samo na najtop­

�
lijim, 1užrnm padinama. U visinu doseže i do oko
P d - koštunica
-14) za1edno, �irišljavL _
} 1500 m, javljajući se tada u obliku po1ed1naćnih
neprijatnog okusa (gorka .
8 grmastih egzemplara.
žu O m� duga i oko 8-9 mm široka. U početku
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - s. H, BH, Sb.

�/•�e
ta, zatim crvenkasta. a u zrelom stanju (J unl­

a!:.
avgust) crna. Cg. Ma
Opća rasprostra nje nost - južna Evropa, Kavkaz,
- �lljedožućkasta 6-7 mm duga i 4 mm
a koštica, koja je na površini glatka. M Azlja Perzija, Turkestan
m
�
oglJa - Primjedba ima veliku primjenu u kućnoj radi­
. j�dnodomna. entomolllna, kseroter­
llln a.hehohl nosti• od nje se prave cijevi za lule, muštikle,
na, kalcililna (ali I na serpentinu)
vr la 0lporna na mraz sušu čibuci, štapovi i dr. Služi i kao podloga za kalem-
i ·
·

Vrij•me cvjetanja ljenje trešnji i višnji.

U vrtlarstvu je poznato I nekoliko ukrasnih formi
- IV, V, prije ltstanja.

e:
Razm nofavanje - sjem
eno m
f. pendula ( Otpp.) Sokolov sa visećim grančicama;
·

St li
I monstrosa (Krrchn.) Sokolov sa kompaktnom,
:e ne stavlja velike zahtjeve u odnosu na
z
-

j1 le. Raste na veoma toplim i suvlm zeml/1-

i'
štlma na krećn1ak
u, ula2ec1 u sastav šuma i ši­ okruglastom krošnjom; f. chrysocarpa (Zbi ) Soko­
ka a sveze
Orneto-Ostryon kao izrazita subme- lov sa iutim plodovima: r. alblmarglnata (Drpp )
di eranska Sokolov sa biJelo obrubl1enim listovima lld
vrsta Zalazi duboko i u unutrašnjost

1 grančica s pupovlma, 2- pup, 3. klljanac. 4. cvijet sa
strane, 5. cvijet, uzdufn l presjek. 6. lap , 7. latica. 8.
plod, 9. koštica, dolje: uzdužni presjek
Habitus - listopadno drvo, koje u povoljnim
uslovima može izrasti i do 17 m visoko i čije
deblo može biti i do 40(-60) cm u promjeru.
Kora - crnosmeđa, glatka (u starijoj dobi uz­
dužno i poprečno ispuca) - slična kori trešnje.
Kora s karakterističnim neprijatnim mirisom ku­
marina.
Korljenov sistem -jako razvijen, pretežno hori­
zontalan.
Pupovl - oko 6-9(-13) mm dugi i 2-3 mm široki.
pokriveni brojnim zagasltosmedim, pri dnu nešto
tamnijim, a na rubu nešto svjetlijim, ljuskama.
L11tovl - oko 6-12(-15) cm dugi i 7 cm široki;
na licu tamnozeleni, bez sjaja, na naličju svjetliji,
u pazuhu nerava dlakavi; peteljka 1-2 cm duga,
sa 2 zelene žlijezde.
Cvjetovi - sakupljeni u 8-12 cm dugim i 2.5-3,5
cm širokim visećim grozdastlm cvastlma
114
PADUS AVIUM Mili.
(Syn.: Prunus padus
L., P. racemosa Larn.)
Fam Rosaceae
Sremza
Blrd·cherry
cerlsler a grappes
Trauben-Kirsche
cl l iego pado, clllegro a
grappol l
•tcpčMyxn o6WKllOllCllllll.I
Plod - oko 7-8 mm u dijametru, okruglasta me­
snata koštunica, sjajna, u zrelom stanju crna.
Sjeme - oko 4-6 m m duga i 4-5 mm široke
koštica koja je na površini rapava I mrežasta.
Biologija - jednodomna, entomofllna, higrome­
zofilna, u mladosti brzorastuća vrsta. Ima veliku
izbojnu snagu iz panja I žila.
Vrijeme cvjetanja - (IV), V, VI. paralelno sa li­
stanjem.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanište - prvenstveno se javlja na bogatim al�­
vljalnim zemljištima, u riječnim dolinama. u vlaz·
nlm šumama, često u zajednici sa crnom johom.
te u poplavnlm lužnjakavim šumama. U Alpama
se penje i do 1500 m nadm. visine, I tu naseljava
vlažnije doline i uvale.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, (Bosna:
sjev. dijelovi I rub Kupreškog polja).
Opća rasprostranjenost - Evropa, Azija, Kavkaz,
M. Azija, Avganistan, Hlmalaji.
Primjedba - plodovi sremze se upotrebljavaju za
dobivanje likera i raznih napltaka. Cesta je u
hort1kulturl, gdje se susreću razne vrtne forme
kao : f. pen d ula C. K. Schneid. s visećim granama:
f. pyramldalls hori. s naviše usmjerenim g ranama:
f roselflora Sinz. s ružlćastlm cvjetovima; I Jeuco·
carpa C. K Schneid., s bijellm plodovima itd.
U našim parkovima rjede se susreću tzv kasno s.
(Prunus serotlna Ehrh.) iz istočnih dijelova Sjev.
Amerike, te vlrdžlnska s. (P. vlrgln la na L ) iz sred·
nje i istočne Sjev. Amerfke
115

CERASUS AVIUM
(L.) Moench

(Syn.: Prunus
avlum L)

Fam. Rosaceae

Treinja divlja

Cherry, gean, sweet

cherry
cerisler des bols. cerlsler
Vogelkirsche,
K
lrschbeum
clllego, slliego montano
'iO:PCWllR

Habitus - llstopadno drvo oko 15-20 m visoko

ćije deblo može Imati prečnik I preko !iO cm.
Kora - kožasta, tanka. veoma žilava, ljušti su u
horizontalnim prstenastim trakama: ima široke
rđaste lentlcele; u starijoj dobi sitno Ispuca.
Korljenov sistem - veoma plastičan, srcast.
Pupovl - sastavljeni od oko 6 golih, ušiljenlh
crvenosmeđih ljusaka. debelog kožasto!) ruba
Postoji razlika i2među pupova na dugim i krat­
I granć1ca s pupov1ma, 2. klijenec., 3. osnova lista. pe·
kim izbojcima. dok su na dugim izbojcima poje­
dinačni, na kratkim su uvijek u većim skupinama. ll:IJka 1 supule (zallsol), 4. cv11e1, uzdu�nl presjek, 5. plod,
Listovi - oko 10 cm dugi i oko 5 cm široki; pe· 6. s1erntnk.1

teljka oko 2 cm duga, pri vrhu sa 2 Izrazite crven­

kaste žlijezde; pri dnu sa jednim parom karakte­
rističnih zalistaka (vidi crteži) koji rano opadaju.
Cvjetovi - na dugim peteljkama, sakupljeni u
gustim štltastlm cvaslima.
Plod - mesnata koštunica do oko 1 cm u dija-
metru, pred zrenje crvena, u zrelom stanju crna,
blještavo sjajna, ukusna. Ptice ga rado jedu. te
tako doprinose rasijavanju trešnje.
Sjeme - obla, glatka, svljetlosmeda koštunica.
Biologija - jednodomna, entomohlna, mezofllna,
hellolilna, prilično brzorastuća vrsta
Vrijeme cvjetanja - IV. V, paralelno sa listanjem.
Razmnožavanje - s1emenom
Stanište - najčešće u mezofllnlm šumama (klt­
n1aka I graba. montane bukve, gorskog javora I
bijelog jasena I dr ), rubovima šuma, u međama
I dr Najbolje raste na bogatom, :!. neutralnom
zemljištu umjerene vlažnosti, ali nije tijetka i na
s�nčanlm padinama na suvljem zemljištu. Poje­
dinačna stabla dopiru i do 1700 m u visinu.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, M. Azija, Krim,
Kavkaz, Iran.
Primjedba - polimorfna vrsta. U voćarstvu je
poznat veliki broj razlićltih sorti
Kao voćka, u našoj zemlji se uzgaja po baščama
I vrtovima, vlinja (Cerasus vulgarls Mlll.), koja je
porijeklom iz M. Azije. Ima kožastlje listove od
trešnje. Lisna peteljka je obićno bez žlijezda. a
plodovi su crveni ili crni. Kao posebna I na da­
leko poznata sorta višnje kod nas u Dalmaciji
gaji se višnja »maraska„, čiji se krupni I sočni
plodovi upotrebljavaju za pravljenje voćnih soko­
va i likera marasklna.

, gran¢i(;3 S pupovima, 2. cvijel. 3. cvijet. uzdu!ni pre-
slek,. prdnik. 5. plOd. uzdu!rll presjek. 6. kO!lica
Habitus - lislopadni grm 1- 4( -5) m vi sine, 5
veoma gushm razgranalim i trnovil im granama.
Kora - kod mladlh grancica siva do lamnosiva,
sa sitnim maljama i bjelicaslim len l icelama, 51a.
tfie grancice Su lamnosive iii crnosive, kratki fz-
bOlei se redovno zavrsavaju crnim jakim Imam.
Korljenoy sislem - jako razvijon, prodire dobra
u dubinu j u sirinu.
Pupovl - oko T-2 mm dugi. dlakavi iii gOli. po-
krivenJ su sa vise tamnih sivosme<1ih Ijusaka.
Llslovl - naizmjenicni, a na kralkoraslima u cu-
petcima, oko 2-6 em dug;, 1-3 em sireki, S 4- 5
(-7) pari bocnlh nerava: peleljka do TO mm duga.
CvJetOVI - snje:fnobijeli, 1 ~1.8 em u dijameltu.
na kralkim peleljkama, pojcdinacni, rjede po
2~3 zajedno,
Plod - crnoplava ka~lunica sa sivkaslim nahu-
kem, 10- 15 mm u dijamelru, sa zelenkaslim, kj-
selkastim. veama Irpkim, mesnalim dijelem, Zrj
PRUNUS
SP INOSA l.
Fam Rosaceae
erni Irn, trnjina
Sloe. black'lhorn
~plne Mire. prunelher
Schwa'ldorn.
Schlehdorn
prugnOlo. pruno
selvatrco
c.""'" KO.llO"J_, I!.I"
TCPII
u julu i avguslu; oSlaju na granama sve do pro·
Ijeea. Kad promrznu dobri SU za jelo.
Sieme - oko 6-12 mm duga i 6-8 mm siroka
koslica, SVijet!osmeda, nesto spljoslena.
6 1010glja - jednodomna, enlomolilna, heliofilna
vrsla. Obilno Ijera izdanke iz panja i ~ila.
Vri jeme ev/elanJa - III -V (zavisno od nadm. vis.),
prije listanja.
Aazmnoiavanj e - sjemenom i vegelalivno.
Slanlsle - prelezno u niZlOskim i brdskim polo·
tajima u svijeltim hraslovim sumama i sikarama.
cesto rastrkan po zapuslenim pasnjacima i u
iivicama. Ima siroku ekolosku .amplitudu: raste n~
higromezofiJnim, mezofllnim i kserofilnim stanl-
slima. NajbolJe uspjeva na dubljim zemljistima,
ali je cest i na skelelnom zemljislu nateg krsa.
Najtesce se ipak javlja u gustim sibJjackim for-
macijama, gdte ulazi u saslav nekih zajednica
unutar reda Prune/alia spinosae Tx. (red oQu,
hvaca ~ibljake kontincnlalnih krajeva. od umje-
reno suhih do dosla vlaznih stanista).
Ralprostran/enosi u Jugollavi ji - S, H, BH, Sb,
eg, Ma
Opea rasproslranJenos, _ Evropa, Tunis, M. Azija.
Iran.
Pri mjedba - ptodovi crnog tina (.. trntine,,) imaju
prim,enu u mediclnl, a od njih se spravlja i ukusno
vlno.
Ova vrSla ie pogodna za ~Ive ograde, a zbog
obilja ~irako razveden og korijenja, slu.!i za za-
!,t(lu strmih I jalu~astih ICr ena od croli/o_
117

CERATONIA
SILIOUA L.

Fam. Papillonaceae

Rogač

Carol:) tree
caroubier
Johannlsbrot-baum
ti carrublo

U. pO>K.Kll
uapurpa�CKllC CTP\''IKll.

Habitus - visoki zimzeleni grm, ili nisko, veoma

razgranalo drvo, koje može da naraste do 1 2
( -1 5) m visine (na staništima sjevernog Primorja
je više grmolfk).
Kora - kora debla u mladosti tanka I glatka, pe­
peljasta, kasnije hrapava, crvenkasta Ili siva, ko­
ra na grančicama sive boje. Ima u sebi mnogo
tanina.
Korljenov sistem - jako razvijen, sa jakim bočnim
korijenima. i. tenskl cvijet. 2 preslek !enakog cvijeta, 3. muAkl ovi·
Listovi - parno perastl, sastoje se od 3-5 tvrdo )el. 4vrh mahune uzdutno I popr. prarezari. 5. sjemenka,
kožastih, tamnozelenih, široko jajoliklh listića, ko­ uzdužn1 (gore) I poprečni (ćlolle) presjek
ji su cjelovitog ruba.
Cvjetovi - dvospolni l Jednospolni, u uspravnim RazmnolavanJe - sjemenom I vegetativne (na
cvastima poput grozdova Ili maca, neupadljivi l divlji rogač se kalemi pitomi).
sitni, muški imaju 5 prašnika. Stanlite - traži toplije terene. a najbolje uspijeva
Plod - viseća 10-20 cm duga I preko 2(-4) cm na krečnjačklm zemljlštlme. Može naći primjenu
široka, većinom nešto svinuta I plosnate mahuna, kod pošumljavanje krša uz morsku obalu.
koja Je tvrda I kožasta, na površini neravne, glat­ Ra1pro1tranjeno1t u Jugoalavljl - H (srednji I
ka, pomalo sjajna. tamnosmeđa s ljublćastlm pre­ Južni d�Jelo�I Dalmacije), često se uzgaja po cije­
llvom. Usplođe manjim dijelom mesnato, slatko lom Pnmor1u.
i zbog toga su plodovi rogača jestivi. Treba mu Opće ra1proatr11njeno1t - Sredozemlja (španlja,
gotovo godina dana dok sazrije, a nakon sazri­ Portugel, Tunls, Alž.lr, na obalama Llgurlje, u juf.­
jevanje mahune opadaju sa stabla. noj Italiji I Anadolljl).
Primjedba - plodovi rogača se jedu cijeli Ili sa­
Sjeme - Jako tvrdo, jajesto, spljošteno, sjajno,
mljeveni, a služe I kao krmlvo. Sadrže šećera I do
6 O/o, treslovlne, masti, voska Itd. Imaju primjenu
smeđecrveno: Ima Ih 10-15 u Jednoj mahuni.
Biologija - entomofllna, spororastuća vrsta. Do­ I u medicini.
ž.lvl starost do 200 godina. Teško podnosi niske
temperature I oštre, hladne vjetrove.
Vrijeme cvjetanja - IX, X. paralelno sa zrenjem
plodova.

11
t. klljanac. 2 cvijet bez vjenćića. uzdužni presjek. 3. c·vl·
jct bez ćaške I vjenćića, 4. zastO:lvica. 5 mahuna. 6. sje·
rnenka
Habitus - listopadni grm!ć, oko 30-60 cm (u
kulturi i do 1,5 m) visine, sa gustim, š1bo11kim,
uspravnim i uzdužno izbrazdanim grančicama.
Kora - tanka, zelena.
Korljenov sistem - dosta dobro razvijen
Pupovl - sitni, naizmjenični.
Listovi - eliptični ili lancetasti, 1 ,5-4 cm dugi i
3-6(-10) mm široki, po rubu I uz srednji neiv na
donjoj strani fino dlakavi
Cvjetovi - u gustim, 2-6 cm dugim terminalnim
grozdovima; čaška 5(-7) mm duga, gola, vjenčić
8--15 m m dužine
Plod
mahuna, 2-2.5 cm duga i 3-•l mm šuoka.
-
gola, zrela mrkosmeđa, sa 6 do 1 0 sjemenki
Sjeme - okruglastoellplićno, smeđe, polusja1no,
2,5 mm dugo i 2 mm široko.
Blologlja - jednodomna, entomofilna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - (V) Vl-Vll(-Vlll).
118
GENISTA
TINCTORIA L
Fam Papil!onaceae
žulilica, žutica
Greenwed
Gen6t b4tard
Ferbcr G1nste1
Glneslrina
,\jlUK l\P:ICllolbllMii
Razmnožavanje - sjemenom i vegelativno.
Stanlste - vrištine. suve livade. zajedno sa nekim
drugim žutlllcama (npr. sa G. germanlca L., G.
saglttalls L I dr.). sa vrijeskom, te u šumama i
šikarama hrastovog i bukovog pojasa, najčešće
n a umjereno vlažnim, svježim, pjeskovitim tlima.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranJenost - Evropa, Kavkaz, Azija.
Primjedba - veoma varijabilna vrsta u odnosu na
habitus, oblik i veličinu listova, dlakavost l!d.
Osim tlpskog oblika subsp, tlnctorla, u našoj flori
1 e zastu!'ljen subsp. elallor (Koch) Simk. (Syn.
G. t. L. subsp. e/ala (Moench) Domin), koja se
odliku)•� višim uzrastom (ime!), većim, pirarnidal·
nim grozdovima, a Tastupljena je najčešće kao
karakteristična vrsta u poptavnim šumama hrasta
lužnjaka (asoc. Genisto e/atae-Quercetum Horval).
Slična vrsti G. tinctoria L. kod nas raste i tzv.
Ja)astollsna žutillca (G. ovala Waldst. & Kit., Syn.
G t. L. var ovala [Wa ldsl. & Kit.] F. Schultz). ova
vrsta je manjeg uzrasta, sa eliptičnim !li jajolikim,
i,3 cm dugim 1 0,5-1,5 cm širokim dlakavim listo·
vima I dlakavim, do 4 cm dugim, mahunama
Osim navedenih vrsta u našoj flori su zastupljene
brojne vrste ovog 1oda. Spominjemo samo G. ger·
manlca L. kOJa nasetjava acldolilnc šume. šikare
1 vristme, a Ima trnovite grančice. G. pllosa L. sa
poleglim granama i svllasto dlllkavlm lfstov1rna.
čaškama i mahunama, G. januensls Viv (Syn.
G. tflangularis Ki\.), koja ima trouglasto okr!ljent!
grančice.
119

PETTERIA
RAMENTACEA
(Sleber) Presi

(Syn.: Cytlsus
we/denil Vis.;
Genlsta r. Brlq.)

Fam. Papilionaceae

Tllovlna, tlla,
zanovljet, negnjll

Welden's Laburnum
starkduflende Petterle.
Weld•nscher Geiss-klee

HabHua - llstopadni grm oko 2(-3) m visine, vit­

\_)
kih, gustih, uspravnih izbojaka.
Kora - starijih grančica prljavosiva, deblo s vre­
menom poprimi crnosivu boju kore, koja je uz­
dužno ·mrežasta izbrazdana. ,

Korljenov sistem - jako razgranj&n, odlično veže
zemljište I štiti ga od erozije. Ime „negnjif„ je u
vezi sa trajnošću korijena kada biljka ugine.
Pupovl - slvkastodlakavl, spiralni, česti, pokri­
veni sa dva tamnocrvena, mesnata palistića, koji
s gornje strane završavaju jednim šiljkom.
Uatovl - složeni od 3 listića koji su na oko 4 cm
dugoj peteljci; oni su na naličju uz glavni nerv
dlakavi, kasnije goli, cijelog ruba, 2-2,5 cm dugi,
srednji listić nešto veći od ostalih.
Cvjetovi - do 2 cm dugi, skupljeni u jajaste I du­
guljaste, uspravne, vršne grozdasta cvatove, duge
do 8 cm; čaška ± cjevasta Ili zvonasta, gornja
usna duboko usječena, donja trozuba.
Plod - mahuna 4-5 cm duga i do oko 1 cm ši­
roka, spljoštena, srpasto povijena, gola Ili malo
dlakava, smeđe boje. Zrije u avgustu i septembru.
a mahune ostaju na granama I preko zime.
Sjeme - oko 3-4 mm dugo, bubrežasto, sjajno,
žutosmeđe do tamnosmeđe boje.
Biologija - entomofilna, heliofllna, termofilna
vrsta; podnosi jaku lnsolaciju.
VrlJeme cvjetanja - V, VI.
Razmnožavanje - sjemenom i reznicama.
Stanište - zemljišta na krečnjačkoj podlozi. izu­
zetno na zemljištima nastalim na škriljclma I
flišu. Prema F u k a r e k u tllovlna je odiferencljal-
r
'--'
1
granćlca s pupovlma. 2. kliianec. 3. cvijet. 4. raširena
ća!ka, 5. tučak, 6. plod (mahuna), 7. sjemenka s dviiu
bočnih strana
na vrsta posebne subasocijacije zajednice me­
dunca I bjelograoića (subasoc. petterietosum Fu­
karek) u kojoj se javlja u velikoj množini«, obra­
zujući jednolićne i guste šlbljake na većim po­
vršinama. Penje se do preko 800 m nadmorske
visine.
Rasprostranjenost u JugoslavlJI - Da, He, Cg.
Prema Fukareku, areal se prote!e uu subme­
dlteranskom području, od rijeke Cetine, kroz Dal­
maciju, Hercegovlnu i Crnu Goru do srednje Al­
banije„. Dolinama rijeka prodire dosta duboko u
kopno, te često nalazimo izolovana staništa, iz­
van kompaktnog areala.
Opća rasproatranJenoat - Ilirsko-balkanski ende­
mlt (Jugoslavija, Albanija).
Primjedba - ima veliki znaća1 za pošumljavanje
krša. a važna je kao krmna biljka I kao paša za
pćele. Može naći primjenu I kao parkovna vrsta
na zaštićenim mjestima.

1 kll1anac, 2 raAl renl cv11et. 3. ra§lreni prašnici, 4' ća­
ška. 5. zatvorena mahuna, 6 otvorena mahune, 7. sjo­
monlCa. dota: uzdužni presjek
Habitus - veoma razgranat 1-2(-5) m visok grm
sa gustim, uspravnim, šibolikometličastim, golim
1zbojcima, koji su okruglasti i plitko izbrazdan!.
Kora - kod debla žutozelenkasta, kod grančica
svi1et1ozelena. tanka. I stablo 1 grane imaju 1 do
2 slo1a pallsadnog as1milac1onog tkiva, koje obav­
lja asimilaciju, naroć1to nakon opadanja listova
Korljenov sistem - dobro razvijen, štiti zemljište
od erozije. obogaćuje zemljište nitratima posred­
stvom kvrzica od bakterija.
Popovi - spiralno rasporedeni, međusobno jako
udal1eni. prekriveni su osnovom lista Ili nešto
zadebljallm lisnim jastućićem
Listovi - linealni. s1tn1 (2-4 cm dugi I 1-1,5 cm
široki). gotovo sjedeći, malobrojni su, u sušnom
periodu opadaju
Cvjetovi - z1gomortn1. u rasutim vršnim grozdo­
vima, na tankim peteljkama. 2-2.5 cm dugi, imaju
12(1
SPARTIUM
JUNCEUM L
Fam. Papilionaceae
2uka, brnistra
Spanish broom
genćl d'Espagne
Spanischor Ginster
g1nestra
\tC'tC.\l,llllK
leptirast oblik; gornja latica je najveća i obrazuje
tzv. zastavicu (vexillum), dvije bočne latice su
uže i obrazuju tzv krila (alae), a dvije najdonje
srasle su svo11m rubovima u tzv. lađicu (carina);
imaju 1 0 prašnika, koji su međusobno srasli u
jednu cijev; lapovi čaške srasli u petozupčastu
cijev, čaška na vrhu suhokožičasta; cvjetovi mi­
rišljav!.
Plod - oko 4-8 cm duga i 0,5-0,8 cm široka,
sivocrna, sjajna mahuna, ko1a se uzdužno otvara
sa dva zaklopca.
Sjeme - po 6-9(-18) u jednoj mahuni, okrugla·
sto ja1asto. kestenjastožute boje i sjajno.
Biologija - jednodomna, dvospolna, kserof1tna
vrsta Lako podnosi sušu i buru, ali je osjetljiva
prema hladnoći
Vrijeme cvjetanja - V-VII
Razmnožavanje - sjemenom
Stanište - na1ćešće u makiji, garizima i kamenja·
rama, a Javlja se i n a prelaznim područjima od
zimzelenih primorskih do listopadnlh kraških šu­
me. Nema vellklh zahtjeva u pogledu kvaliteta
zemljišta. alf Je najbujnija na sv1ežim zemljištima
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H. BH (He).
Cg
Opća rasprostranjenost - obalni po1as Sredo­
zemlja t Jadrana
Primjedba - Iz vlakana kore prave se mreže 1 ko­
nopci. a mlade grančice se upotrebljavaju u razll­
ćlte svrhe (metle. košare, otlraćl. 2a vez1van1e
vinove loze i dr ).
121

CORONILLA
EMERUS L
Fam. Papllionaceae

Šibik a

Scorplon senna
Coronille -
baguenaudier
Strauchwlcke,
Strauchlge Kronwlcke
Emero, Erba cornella,
Glnestra di bosco

Habitus - listopadni, najčešće oko 1-2(;-�l �

visok grm, uspravnih, bridastih, uglastih, v1tk1h 1
tankih grana. . .
Kora - kod mladih izbojaka zelena (ima i as1ml­
c
lacionu ulogu), do zelenkastožuta, gola, kasnije _
zelenosiva.
Korl)enov sistem - dobro predlre u matični sup­

i
strat.
Pupovl - zelenkastosmeđi, pustenasti, dosta sitni.
Ustovl - neparno perasti, sadrže 7-9 ob�nuto
1. granči ca s pupovlmu, 2. cvljal, 3. zasluvlca, 4. prdnlcl .
jajastlh, 1-2 cm dugih, svijellozelenih, gohh li­ 5. mahuna. 6. dio mahune s Jednom sjemenkom, 7. sje­
stića. menka s dvlfu sirana
Cvjetovi - oko 2 cm dugi, najčešće po 2-3
(-4) (rjeđe do 12) zajedno u štitastoj cvasti, na Opća rasprostranjenost - južna Evropa, Krim,
_
dugoj zafednlćkoj peteljci. ćaška maslinastoze­ M. Azija, Sirlja.
lena, sa kratkim zupcima.
Primjedba - prema obliku i veličini listova, te
Plod - viseća mahuna. 5-10 cm dužine i oko broju cvjetova u cvasti, opisano je nekoliko in­
2 mm širine, maslinastozelena. raspada se na fraspecijskih oblika. Osim tipske vrste za nas je
pojedine segmente. najvažnija subsp. emaroldn (Boiss. & Spruner)
SJeme - oko 3 mm dugo, tamnosmeđe do crno. Hayek (Syn.: C. e. L. var. multiflora Celak.) kod
Biologija - jednodomna. entomofilna, kseroterm­ koje su cvjetovi samo 15-18 mm dugi u 5-8 (a
na vrsta. ne u 2-3[-4]-cvjetnlm štitastim cvastlma, sa
Vrl)eme cvjetanja - IV, V (često I kasnije). ± 2 cm dugom peteljkom.
Razmnolavanje - sjemenom i vegetativno. šlbika se često uzgaja kao ukrasna vrsta.
Stanlite - najčešće u termofilnim zajednicama
aveze Ostryo - Carpinion orlentalis, te na kame­
nJ&rsklm pašnjacima mediteranskog _I submedi­
teranskog područja, rjeđe u makiji. N11e izbirljiva
u pogledu zemljišta: to su većinom suha I plitka
zemljišta na krečnjaku.
Raapro1tranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.

o
dijelovi vjenći ća: zastavica. krilce. ćunić, :?. raširen a
1
čaška, 3 uela mahuna, 4 s1emenka
Habitus - listopadnl grrnić, oko 30-100(-120) om
visine, polegllh ili uspravnih, tankih grančica.
Kora - tanka, pri osnovi Izdanaka tamnozelena.
Korijenov sistem - površinski. dosta dug.
Pupovi - naizmjenični, 2-3 mm dugi, gusto siv­
kasto dlakavi, pokriveni malim brojem ljuski.
Listovi - trodijelni, pojedini listići obrn uto-jajo­
liki do ellptićni, ± 1-3 cm dugi.
Cvjetovi - oko 2,5 cm dugi; po 1-4 u bočnim
kiticama u pazusima listova.
Plod - mahuna, oko 2.5-4 cm duga i 6-8 mm
široka, po cijeloj površini ima guste. duge dlake.
Sjeme - maleno, sjajno. golo, crvenkastožuto.
Biologija - 1ednodomna, entornofilna, kseroterm­
na vrsta.
Vrijeme cvjetanja - 111-V(-Vl)
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanište - svijetle, kserotermne šume i šikare
od don1e9 do subalpinskog pojasa.
122
CHAMAECYTISUS
HIRSUTUS (L.) Link
(Syn . Cytisus
hirsutus L.)
.
Fam. Papilionaceae
Zanovijet dlakava
Cyllse her1sse
Behaartar Galssklee
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, Kavkaz.
Primjedba - veoma polimorfna vrsta. U vezi sa
velik0m visinskom i ekološkom amplitudom Iz­
diferencirao se veliki broj oblika. Tlp vrste. subsp.
hirsutus se odlikuje višim uzrastom (preko 1 ,mJ,
listovima koji su sa obj� strane gusto diakaNt. a
mahune i izbojci su mu gusto vunasto kudravi;
subsp. polytrlchus (MB.) Mayer se karakteriš;
manjim, više poleglim, uzrastom i manjim d1·
menzi1ama svih dijelova, te gušćom I mekan11om „
dlakavošću; subsp. ciliatus (Wahlenb.) Mayer ima
habitus približno kao tip vrste, a mahune su '!'�
gole ili samo po rubovima dlakave. U nasoJ
Hori je zastupljen veći broi zanovijeti, od kojih
spominjemo samo neke: Cytisus nigricans L. .sa
cvjetovima smještenim na vrhu grana u gohm,
dugim, uspravnim grozdovima, C. procumbens
(Waldst. & Kit.) Sprengel, i m a pojedinačne cvje­
tove ili su oni u bočnim kiticama; C. decumbens
(Durande) Spach je mali grmić do 20 cm visine,
a zastupljen je na našim kamenjarama; crvena
zanovijet (Chamaecytlsus purpureus [Scop.j Link)
ima veliku krunicu, koja je svijetlocrven� do
crvena. Od onih vrsta zanovijeti kod kOJfh su
cv1etovl smješteni u vršnim glavicama za nas su
interesantne· Chamaecytisus austriacus (L.) Link.
koja ima žute cvjetove, u zbijenim st1tastirn cva­
st11na, a visoka je 30-50 cm I C. suplnus (L.) link
(Syn. Oytlsus capitatus Scop ) koja Izraste do
oko 1 m visine. a Ima žute cvjetove
123

COLUTEA
ARBORESCENS L.
Fam. Papilionaceae

Pucallna, grohotuša

Bladdernut tree
baguenaudrer commun
Blascn�trauch
colutea �enna tefsa
li\ 11.qn1111<
MlCb•JUU.Ufllh

Habitus - llstopadni grm. 2-4 m visine. vitkih.

�1bollklh 1zbo1aka
Kora - na mladim 1zbo1cima zelenkasta. s b11ehm
dfaćicama. na starijim granama Je sivkasta J
vlaknasto se l1ušt1
KorlJenov sistem - snažno razv11en pa se radi
toga ova vrsta upotrebljava kod zaštite zemljišta
od erozi1e
Pupovi - spiralno raspoređeni. sitni zalupl1eni.
:, pupov1ma. 2 1<1 o1annc 3 ćaska, J c·1i1e1
pokriveni žvtosmed1m ljuskama.
Listovi - neparno perastl. do 15 cm dugi sa 7 d'!
1 9ranć1ca
6 pra�n1k 7 s1emenka s dv11u strane
uzduln1 prns11M. 5 c·1l1e1 bez v1enć1ća uzdutn1 pre:iiek
1 1 (-13) jajollklh do široko elipl1ćn1h hstrća, ko11
su dugi 1 .5-3(-4) cm 1 cijelog ruba, na vrhu plit­
ko us1ećeni
Opća rasprostranjenost - srednja 1 južna Evropa.
CvJelovi - dugi oko 2 cm u oskudnim uspravnim
sjev. Afrlka. M Alija. Transkavkaz1ja.
grozdast1m cvastima, u pazuhu ltstova Primjedba - na toplijim staništima upotrebljava
Plod - mahuna. naduvena poput mješlnice. u po­ se kao parkovna vrsta
ćetku zelenkasta kasnije sv11etlos1va. kožasta,
6-8 cm duga, saznjeva od iuna do septembra,
ostaje na grmu dugo poslije opadanja listova
Sjeme - oko 2-3 mm dugo, bubrežasto, tvrdo,
s1vocrno U 1edno1 mahuni ima oko 30 sjemenki
Biologija - entomot11na, kserofnna vrsta
Vrijeme cvjetanja - V-Vfll(-I X)
Razmnožavanje - s1emenom I vegeta11vno.
Stanitte - na1ćešća u submedlteranskim 1 topli­
jim šumama u u n utrašn1oat1, zatim u šiblJac1ma i
kamen1arama. na krećnjaćkoj podlozi Tu je u
za1edn icama sveze Ostryo - Carpinion oriental1s
R1ede se susroća 1 u rnak1j1
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H. BH. Sb,
Cg, Ma

�� �'
I
' i
J
u,
i
s pupovlme, 2. pup, pogled sprijeda (gore)
1 sa strane (dolje). 3. 011ljet, pogled sprijeda, 4. cvijet.
grenćlca
uzdutnl pre sje l<. 5. tućak. uzdutnl presjek, 6. prdnlk,
7. otvorena mahuna, B. sjemenka, s triju strana
Habitus - listopadni grm ili manje drvo do 8 m
visine, široko granate krošnje i krivudavog debla.
Kora - crvenkasta ili sivocrna, tanka, sitno ras­
pucala. kod mladih grančica smeđecrvena I
sjajna.
Korljenov 1l1tem - dobro razvijen, snažno pro­
dire u krečnjačke kamenjare.
Pupovl - pokriveni tamnosmeđim, ušil)enlm l)u­
skama. prllegll uz grančicu. Vršni pup koso na­
krivljen.
Listovi - naizmjenični, okruglo - bubrežastl I
pri dnu duboko srcastl. cijela ruba, goli, oko 9
(-15) cm široki, odozgo tamnozeleni, odozdo svi­
jetliji.
Cvjetovi - skupljeni u grozdove. purpurnoruži­
ćastl Ili bijeli (var. alba West.), krupni, do 2 cm
dugi, većinom Izbijaju Iz prolllogodl§njih grana.
124
CERCIS
SILIQUASTRUM L
fam. Papilionaceae
Judlno drvo, judlć
Judes tree
erbre da J udee
Judasbaum
albero di Giudea.
l i si llquastro
JJVAllHO Aepeeo
ali često iz starijih grana ili iz gornjeg dijela deb·
la (kaullflorlja).
Plod - do 1 0 cm duga spljoštena mahuna, svijet·
losmeđe boje. Sazrijeva u jesen, ostaje na stablu
sve do proljeća.
Sjeme - po 8-10 u jednoj mahuni, tamnosmeđe,
ellpsasto, do 0,5 cm dugo, Ima jako tvrdu sja·
menjaću.
Blologlje - entomofilna, toploljubiva vrsta.
Vrijeme cvjetanja - 1 1 1-IV(-V), prije listanja.
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - topliji tereni na krečnjal!kpj podlozi.
,
Prema A d a m o v l ć u , judlno drvo obrazuje po·
seban tip terrnokserofllnlh šlbljaka mediteranske·
submediteranskog područja Balkana. U kulturi ga
nalazimo duboko u kontinentu, na različitim zem·
ljištirna.
Raeprostranjenost u Jugoalavljl - S, H (u osla·
lim republikama kultivlran).
Opća raapro1tranjeno1t - južna Evropa I zapad·
na Azija (čest u zemljama oko Sredozemlja).
Primjedba - veoma cijenjena kao dekorativna
vrsta, zbog ranog cvjetanja, lijepih cvjetova I
dekorativnih plodova. U parkovima se susreće
I kanadsko judino drvo (C. canadensla L) čije Je
lišće pn vrhu naglo I kratko zašlljeno i pliće
srcasto.
125

PUNICA
GRANATUM L.
Fam. Punicaceae

Mogranj, nar, ilpak

Pomegrana1e
Grenad1er
Granalaplelbaum
li melogrario.
granalo
tpn11a1uoe Al'peuo

Habitus - listopadnl grm ili manje drvo. 2-4 m

visine, uspravnih i razgranatih grana.
Kora - crvenkasta, kasnije siva, tanka, ljušti se
u nitastlm trakama.
Korl)enov sistem - dobro razvijen, snažno pro­
dire u kamenjaru.
Pupovi - polukuglasll, 1-1,5 mm dugi, sa širo­
kom osnovom I ušiljenim vrhom, tamnosmeđi,
namjesto vršnog pupa nalazi se šiljak.
2.
listovi - naspramni, na kratkim peteljkama, često
I granćlca s pupov1ma, klij;innc. 3 pres1ek cvjjotn boz
po više njih zajedno, 3-8 cm dugi i 0.6-1,6 om lal lco. 4 prividni plod. uzduin1 presJek, s. sjemenke. s
široki. raznih sirana
C�jetovl - hermafroditni, oko 3 cm široki, pre­
tezno se nalaze 1-3 zajedno u pazuhu listova. menjarama I sličnim staništima. Najčešće zastup­
Čašice i cvjetište su debeli, krunlčnih listića ima ljen u makiji, a u vegetaciji tipa ušlbljaka„ raste
5-7, prašnika veliki broj, pl()dnik je podcvjetan
za1edno sa
graeca, Pe11eria rnmentacea, Zlzyphus iu/uba 1 dr.
Paliurus spina-christi, Perip/oca
sa mnogo sjemenih zametaka.
Plod - velika boba zvana „nar" Ili ušlpak·•. koja
Rasprostranjenost u J ugoslaviji - H, BH, Cg, Ma.
je tamnocrvena. veličine jabuke. Ima kožast
omotač koji je unutra pregraden tankim bijelim Opća rasprostranjenost - Medlleran, predn1a i
pregradama, medu kojima se nalaze brojne sje­ ju.lna Azija, Kina, Australija i Južna Amerika.
menke. Plodovi se nalaze na granama sve do po­ Smarra se da je porijeklom iz zapadne I južne
četka zime. AzlJe, i da je u mnoge zemlje prenesen.
Sjeme - tupo bridasto, veličino zrna kukuruza, Primjedba - u divllem stanju ova vrsta je niža,
trnovitija, sa 1elat1vno manjim 1 kiselim plodovi­
ma {v3r spontanea K. Maly). Nasuprot tome, pilo­
spolja je sočno, kiselkasta (ili slatko kod pitomog
m! nar (var. saliva K. Maly) Ima jaći i veći uzrast,
nara), crvenkaste boje.
Biologija - jednodomna, entomolilna. termolllna
vrsta krupn1jo plodovo koji su slatki 1 veomn c11cn1on1
Vrijeme cvjetanja - VI, VII( X). Od davnina poznata kao llekovita vrsta. Za lije
Razmnožavanje - sjemenom I vcgetritlvno. ćenje se uzima kora stabla, grana i korijena. a
Stanište - kod nas Jo nar ćcst u području srodo­ upotrobl1ava se pro11v trakavice i kao adstrmgens,
zomnfh toplijih šuma I šikara, na st!jonamn. ka- emmenagogum itd
 126

MYRTUS
COMMUNIS L.
Fam. Myrtaceae

Mirta, mrč11

Myrte
myrte de Tarente

r.- 'i)j)
"� - �� ::-)„ �I
kleinblaunge Myrle
mirio. morlella.
mortelltna
WlJlT 06WKJIOBe1t111.1ii

�r,t ; ,,;/J · '.�

:
�4 T"". '
\.
;·�
Plod - okruglasta Ili ovalne jajasta, sočna, boba,

(-
� I '--;'
� -:;?) ...' �
veličine graška, modrikastocrna, rjeđe bijela, na

l
,· . tjemenu okrunjena čaškom, ugodnog i slatkastog

<� . tC"\
J
�r ""i �-�l
-
.
ukusa; sazrijeva u novembru.

"""\
Sjeme - bubrežasto, koštano.

'@1
Biologija - entomorilna, heliofilna vrsta. Svi biljni

) 6 ·.'?\ , ' 0 111

Grganl sadrže veće ili manje količine eteričnih
ulja. Otporna p rotiv morske posolice i na studen.
. Snažno tjera iz panja.
1. klijanac. 2. cvijet odozdo, 3. l at i ca. 4. prašnik. s. cvi Jet Vrijeme cvjetanja - tokom ljeta.
bez prašnika I latica, 6. plod, 7. sjemenka s dviju boćnih
strane, dolje: uzd utnt pre.s1ek
Razmnožavanje - iz sjemena.
Stanište - sastavni đTo zimzelenih šuma; kod nas
u makiji, svijetlim i prorijeđenim šumama alepskog
Habitus - zimzeleni grm oko 4-5 m visine, gu­ bora. u šumi crnike (Orno-Queroeetum /11/cis myr·
stih, zbijenih i uspravnih izdanaka. tetosum H·lć); tu se uvijek nalazi sa ostalim tipič­
Kora - svijetla. crvenkasta, kasnije pepetjasto­ nim predstavnicima maklje.
siva, ljušti se u dužim tankim ljuskama. Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH (Her·
Korijenov sistem - dosta dobro razvijen, snažno cegovlna), Cg.
prodire u krečnjački kamenjar. Opća rasprostranjenost - Sredozemlje.
Listovi - jednostavni, kožasti, cijelog ruba, bez Primjedba - u hortikulturi se razlikuje veći broj
palrsltća, s kratkom peteljkom, nasuprotni. rjeđe oblika, prema veličini, obliku i boji listova. Ima
po tri u pršljenu, usko jajastl, prema vrhu suženi, primienu u cvjećarstvu. Iz listova se destilaci1om
ušlljenl. pri dnu kl!nolikl, na licu tamnozeleni, dobiva "mirtlno Ulje"
odo:zdo svjetliji, sjajni, mirlšljavi, 1 -3 cm dugi I
0,5-1 cm široki.
Cvjetovi - dvospolni, pravilni (akllnomorfni), njež­
'
ni, do 12 mm široki, na dugoj tankoj 1 vttkoj
peteljki, pojedinačni, u pazuhu listova, mirlšljavi,
petodijelni, imaiu mnogo prašnika, tučak Ima
1 vrat s njuškom na vrhu.
127

PISTACI A
LENTISCUS L.

Fam. Anacardiaceae

Tršlja

Lenllsk Plstache
lentiSQUO
Mastlxbaum
li lentlsco
M30TllK3

(� t- ·!� G'"'i
2
. .,,.,
Habitus - zimzeleni grm ili nisko drvo, visine do ,,
S m.
\
- zelenosiva, u mladosti glatka, kasnije

.. j
Kora .,.. -
mrkozelena I ispuca na sitne ljuske; ako se zare­ '"- � f>.,.'
že, iz nje curi m irišljavi smolasti sok zv. mastlks,
koji se koristi u medicini i industriji, a kojeg naj­ :;.,,
('f'
3
više ima u kulturnoj odlici var. chia DC., uzgaja­

I
noj u tu svrhu naročito na nekim otocima Egej­
skog mora, odakle se godišnje izvozi oko 200.000 � _
.....
1.
kilograma. klljanac. 2. muški ovije!. 3 prašnik s trlju strana' 4
Korljenov sistem - dobro razvijen, prodire dosta ženski cvijet. s. koštunica, 6. košllca s dviju strana
duboko u skeletnu podlogu.
Listovi - zimzeleni, kožastl, sjajni, goli, parno pe­
rastl, dugi 5-10 cm, sa 3-5 pari jajolfkolanceta­ može se s uspjehom koristili pri ozelenjavanju
sllh listića, tupih vrhova, 2-4 cm dužine i oko terena uz mo rsku obal u
1 cm širine, na licu tamnozeleni na naličju svjet­ Vrijeme cvjetanja - (Ili) IV, V.
liji, sa spljoštenom (okriljenom), žljebastom glav­ Razmnožavanje - uglavnom iz sjemena.
nom peteljkom; imaju karakterističan miris. Stanište - ulazi u sastav makije. all Je zastup·
Cvjetovi - tamnocrveni, sitni, zbijeni u resasle ljena I na sunčanim, stjenovitim staništima, eume­
cvatove koji se ra-zvijaju na mladim grančicama diteranskog podruć1a: uspijeva na plitkim 1 ske­
letnim zemljištima
Rasprostranjenosl u J ugoslavij i
u pazuhu listova, cvjetovi imaju jednostavno ocvi­
jeće sastavljeno iz 3-5 listića; tučak ima jedan S, H. BH. Cg.
vr�t, koji je u gornjem dijelu trodljelno razdi­ Opća raspros1ranjenosl zemlje oko Sredo­
··

jelJen.
Plod - koštunica, okruglasta, 2-3 m m u promje­
ru, u početku crvenkasta u stadiju zrenja cine
boje, sadrži dosla masnog ulja.
Sjeme - Jajasto-okruglasta koštica, po jedna u
Plodu.
Biologija - dvodomna, entomefilna, kserofitna
vrsta Podnosi veliku žegu, sušu I zasjenu, kao i
posolicu i zaslanjena zemljišta. Iz tih razloga
zemlja
Pri mjedba - maslll<s Iz Lrš l 1 e spada u najstarij e
balzame. Bio je poznat Još 400 god pnJe n e..
poznavali su ga i upotrebljavali stari Grc1 I Rim­
ljani. a bio je poznat u Egiptu, za vr11ome fa­
raona. Upotrebljavao se kao hjek protiv rnrn1h
oboljenja Danas se rnasliks na1v1se upotfoblJava
u industr11I. ia sp ravljanj e lakova lir111sa kila
I dr

...
r
� sk1 s okruglaslom plodn1com 1 kratkim trodl1elnim
, . . \ vratom.
'•
- Sjeme - okruglasta plosnata koštica, po jedna u
1 granćlca s pupovima. 2 muAkl cvijet, 3 tenskl cvijet,
koitunica, 6 koillcn
4. p ratnl k s dv11u strana. 5.
Habitus - listopadnl grm ili nisko drvo, do 8
(-14) m visine t pr. promi. do 1 m.
Kora - u mladosti glatka, kasnije mrežasto ispu­
ca, tamnosmeđa. sadrži oko 25 °fu tanina, te se
upotrebljava u kožarskoj industriji za štavljenje
kote.
Korijenov alalem - dobro razv11en, ima sposob­
nost prod1ran1a u pukotine raspucanih krečnjač­
k1h st11ena
Pupovl 1a1asti, spiralno raspoređeni na izbojku,
zeleni Ih crvenkasti, tupo zaš1l1em
Ualovl - neparno perasll, 9 1 6 cm dužine, sa­
stavl1em većinom od 7 dugul1asto-1a1ohk1h, golih,
1zraz1to s1a1mh, na hcu tamnozelenih, na nahć1u
sv11et1ozelenlh, gotovo s1edec1h, 3-6 cm dugih 1
1 2 1,8 cm širokth listića 1 sa okruglastom (ne­
okrll1enom) peteljkom Na listovima se ćosto po­
javljuju AIAke slične rogaču (•Judm1 rogačH,
koji nastaju ubodom Insekta Aph1s pistacia
128
PISTACIA
TEREBINTHUS l. ·
Fam. Anacardiaceae
Primorska smrdljika
T..rcbinth Ptsl3CM
lcrćbinlhc
Tcrcbtnlhc
11 tcrcb1nto
Cf\Ulllt
Cvjetovi - žućkastozelem, u 5- 1 5 cm dugim
uspravnim cvasllma. muški sa 3-5 kratkih, go­
tovo s1edeć1h prašnika i vehk1m anterama. žen·
Plod - okruglasta Ili jajasta koštunica velićrne
oko 8 mm, koja je u početku zelena, u stadi1u
zrenja smeđa do grlm1zno modra, dozrijeva kra·
jem oktobra U n1oj ima oko 37 °'u masnog ulja
koštumc1. Kllja druge godine nakon sjetve
Biologija - dvodomna, entomof1lna. kserofilna
vrsta.
Vrijeme cvjetanja V VII
Razmnožavanje - uglavnom iz s1emena
Stanište - na1ćešće u zoni hstopadn1h (i zimze·
len1h) primorskih šuma i šikara (makija. pseudo·
mak11a). na suhim. toplim, kamonil1m 1 stjenovi­
tim m1est1ma. Uz ri1ećne tokove (npr. Neretva.
Vardar 1 dr ), zalazi dubl1e u kopno Pen1e se
m1esllmićno do 700 m nadm visine
Rasproslranjenosl u Jugoslaviji S. H. BH. Cg.
Ma
Opća rasprostranjenost Sredolcml10.
Primjedba u p11moqu, kao u svim zcmljJm3
Sredozeml1a kult1v1še se u vrtovima tzv. prava
lrilja (P. vera L ), ko11 1e 1mrodno rasprostr:in1c
na u M. Az1j1, Su11r, Mo2opotnm11 1. To je hsto·
padno drvo do 8 m v1s1110 L1stov1 neparno perasti
sa 3 5 1u1usto okruglnst1h. s1odoć1h 1 s ob1e
strane mal1uv1h ltsttcn SJemonku shćno badumo­
v1m, poznala u 1ruov1111 i..ao Nsu11si..1 orasi•
129

COTINUS
COGGYGRIA Scop.

(Syn.: Rhus
cotinus L.)

Fam. Anacardiaceae

Ruj, rujevina

Younq tustlc
bo1s da lustct
Perockens1rauch
leqno q1a110
cKyM1111�. mi: \llt11t1111t

Habitus - na1ćešće grm, rjeđe manje drvo, do

5 m visine, šibohk1h uspravnih grana.
Kora - crvenkastosiva, u starosti lJuSkasta, ispu­
cala.
Korijenov sistem - dubok do 1,5 m. dobro se za­
korjenjuje u svakom zemljištu, le se upotrebljava
za sanaci j u erodiran1h terena ili za vezivanie
terena podložnih erozi1i.
Pupovl - spiralno raspoređeni, maleni, zaoštreni,
.

tamni, ljubićastomrki 111 crvenosmedi. 1 9ranć1ca s pupovima, 2. klljanac. 3. muški ovlJeL sa

Listovi - oko 3 do 8 cm dugi i 4-7 cm š1rok1, sa
2-3 cm dugom peteljkom. cjelovitog rub31, goli,
naizmjenični, na licu tamnozeleni, na nahc1u pla­
vićastozelen i, u iesen intenzivno pocrvene, ne­
ugodnog su mirisa. aromatični
Cvjetovi - dvospolni (rjeđe jednospolni), s1tn1. u
rahllm term1naln1m metlicama, Imaju čašku s 5
lapova i vjenčić s 5 tatica, na istim pr1m1ercl"!1a
nalaze se i dvospolni i sterilni cvjetovi, �oshJ�
cvatnje su stapke sterilnih cv1etova produzene 1
prekrivene modrocrvenkasllm dlačicama.
Plod - kruškollka i duguljasta suha jednosjeme­
na koštunica, oke 5 mm duga, spljoštena. mre­
žasta naborana, dozrijeva u julu 1 avgust� .
Sjeme - bubrežasto, sivosmede. tvrdo, kl11a dru­
ge godine.
Biologlja - entomolilna vrsta s hermafrod1tnlm
pollgamnim cvjetovi ma. Izrazit termofit i kscrol l t,
kalcllil.
Vrijeme cvjetanja - V, VI.
Razmnofavanje - Iz sjemena i vegetativno (pre­
težno korijonovim Izdancima i povalJenrcama).
strane. 4 muški cvijet, odozgo, 5. dvospolni ov11et. 6.
strune,
plod s dv1Ju 7. plod, uzdužni presjek
Staniste - n a toplim staništima, najčešće u zoni
termolllnih listopadnlh šuma i šikara crnog i bi­
jelog graba i u nekim zajednicama crnog bora,
gdje obrazu1e guste šibljake, na otvorenim kame­
njarama Ili u rijetko sklopljenim šumama. penje
se do preko 1000 m v1srne, najčešće se susreće
na krečnjaku 1 dolomitu. all nije .rijedak ni na
serpentinu, dobro podnosi plitko i skeletno tlo.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Južna Evropa, Krim,
Kavkaz 1 Centralna Azija.
Primjedba - zbog visokog postotka tanina u li­
stovima ( 1 7-23 O/o) l ko ri , upotrebljava se u ko·
l.arskoJ mdustriJi, za štavljenje kože. Osim toga,
upotrebl1ava se i u bo1adisarstvu, pošto se u drve­
tu nalazi mastilo pogodno za bojenje vune i kote
u naranćastu. skerletnu Ili smeđu boju.
 130

RHUS CORIARIA L.
Fam. Anacardiaceae

Grozdasti ruj, sumak,

šmak

Sicilian sumaoh, !1lnners'

sumach
sumac
Gerbersumach
cyMaX KOiKCDCllllblii

žljezdastodlakave, opore, kiselog ukusa. Sazrije­

vaju kasno u jesen i ostanu na granama čak do
proljeća. Sjeme sitno. crno.
Biologija - entomofilna, heliofilna, kserotermo­
filna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - VI, VII.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativne.
Stanište - javlja se u šikarama. kamenjarama �.a •
.

strmim stjenovitim mjestima. u jarugama, bu11c­

i. granć1ca s pupovima, 2. mu§ki cv!iet. pogl�d odozgo1
nim i ruč terenima mediteranskog i submediteran:
3 muški cv1jCI, pogled sa strane, 4. zenskl cvijet, pogleo skog područja. U pogledu zemljišta grozdash
sa strane, 5. zreli plod, 6. koštica ru1 nije izbirljiv, ali se najčešće nalazi na vrlo
siromašnim i ispranim zemljištima, kako na kreć­
Habitu$ - listopadni grm 1-3 m visine, čiji poje­ njaku, lako na silikatu i laporu Visinska a m�ll�
dini ogranci mogu bili debeli i do S cm. tuda je između 210 do preko 1000 m. Na planini
Kožuf se penje do 1300 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - H, (Hercego­
Kora - tanka, mrk0siva, kod mladih izbojaka
gusto žljezdastodlakava
v1na: rijetko). Cg, Ma.
Korijenov sistem - površinski, sa g ustom mrežo �
. Opća rasprostranjenost - zemlje Sredozemlja.
bočnih korjenova. I m a veliku 1zbo1nu snagu 1z
i dalje, na istok. sve do lrana i Avganistana.
žila.
Primjedba - služi kao sirovina za ekstrakciju ta­
Pupovi - poluloptasli, obrasli gustim svijetlosme­ ninskih materija. Kod nas se JOŠ uz9a1aju u pa�­
d i m dlačicama kovima i vrtovima: kiseli ruf (R. typhina L.) pori­
Listovi - neparno perasti, 1 2-20 cm dugi. sastav­ jeklom 1z istočnih dijelova SAD, i rjede otrovni
l1eni od 1 1 - 1 5 eliptičnih listića. duži.ne 2-4 cm, ruj (R. toxicodendron L) također porijeklom sa
kOJI su na donjoj strani somotastostvo dlakavi. Istoka SAD. Obje vrste su veoma dekorativne.
Glavna peteljka je spljoštena i uskokr1lata
Cvjetovi zbijeni u guste metličaste, d o 25 c m
duge cvasti pri vrhu grana, jednospoln1, _ zelen­
kastob1jeh
Plodovi I sjeme - plosnate okrug.le košt� ni�o
oko 4 6 m m promjera srasle u crven t dlakavi klip,
131

STAPHYLEA
PINNATA L
Fam. Staphyleaceae

Klokočlka, klokoč

Bladdernut tree. serpent

sllck, shrubberies
staphyller penn6.
nez coup6
echte Plmpernuss
statllea. plstacchlo ralso.
naso mouo
KACKa'lK.a, XAoncu

Habitus - listopadni grm, Ili manje drvo 2-5

(-7) m visine i do preko 20 cm debljine, lormira
rijetku i prozračnu krošnju, grančice su joj okru­
gle, zelene I glatke.
Kora - plavlčastosmeđa, upadljivo bijelo pruga­
sta, tanka.
Korljenov sistem - dosta razgranat.
Pupovl - nasuprotni, jajoliko-konični, zašlljenog

vrha, Imaju po 2 zagasita zelene ili tamnocrvene
gole ljuske, vršni pupovl su po 2 zajedno. naj­
krupniji su I jednake veličine.
Listovi - naspramni, neparno perasti, 10-15 cm
dugi, sa 5-7 listića, koji su izdužena jajastl, za­
šiljeni, vrlo fino testerastl, jarko zeleni. 5-9 cm
dugi i 2,5-3 cm široki.
Cvjetovi - u visećim grozdastim cvastima na
izrazito dugim peteljkama, dvospolni, zvonasti,
čaška krunicollka, zelenobijela, krunica bijela,
često roskasta, ćašićnih i kfuničnih listića Ima po
5, prašnika također po 5, tučak s nadraslom
plodnicom, koja je duboko dvokrpasta Ili trokrpa­
sta, tučak ima 2-3 produžena vrata.
Plod - viseći naduveni dvokrpastl Ili trokrpesli,
j
1. 9rani5ica s pupovima, 2. klljanac, 3. cvi et, 4. cvijet,
uzdufol presfek. 5. prašnici, 6. plod (desn dio 1e ra?·
rezan). 7. sjemenka
Vrijeme cvjetanja - V.
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - svježa, bogata. pretežno krečnjačka
zemljišta, ob1ćno neutralne i slabo kisele reakcije
u šumama kltnjeka i običnog graba (Ouerco­
Carplnetum) I montanom pojasu bukovih šuma,
penjući se u visinu do oko 700 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.

z
Opća rasprostranjenost - srednja i južna Evropa;
žutozeleni tobolac, do 5 cm dužine,razdljeljen na
2-3 pretinca u kojima se nala i po jedno sjeme.
pripada južnoevropskom llornom elementu.
Primjedba - u hortlkulturi se wgaja najčešće u
Sjeme - oker-smede boje, veličine graška, na manjim grupama, ili kao sollter.
jednom kraju spljošteno, Inače okruglasto, golo U parkovima se često uzgaja srodna vrsta, pori­
sja1no, sa jako čvrstom sjemenjačom, jestivo, jeklom sa Kavkaza (Staphylea colchlca Stev.).
kifla u drugoj godini nakon sjetve, sazrijeva u
oktobru
Biologija - jednodomna, hellofilna, entomofilna
vrstu, kilja epigelćno.

1. grančica s pupov1ma 2, kl1Janac. 3
ozgo. 4. mu!'ik1 cv11et. odozgo. s. pl od
ženski cv11e1. od·
Habitus - do oko 20 m visoko listopadno drvo ili
već1 grm. Debl0 ima debtjrnu do 60(-80) cm
Kora - svijetlosiva, hrapava, l1ušti se mrežasto,
oko 1 cm debela. Mlade granć1ce mal/ave. često
po dužini sa plutastim rebrima (kod var sube­
ro1um Rog. grančice su sa izrazitim plutast1m
rebrima)
Korljenov sistem - srcast. 1ako razveden
Pupovl - sitni, bjelićasto dlakav1. sa više š1roko­
jajolikih svi1etlosmedih do crvenosmed1h ljuski.
Listovi - 0ko 4 do 7(-10) cm dugi, lisna petel1ka
do 10 cm duga. 1... dlakava 1 crvenkasta
Cvjetovi - u uspravnim (kasnije visec1m) šlita­
sllm cvasuma, u ko11ma ima 15-20 iućkastoze·
lenih dvospolnlh i jednospolnih cv1et1ca
Plod I sJeme - okrif1eni pucavac (kalavac). koji
se u :zrelom stanju raspada u 2 perutke koJe su
potpuno opružene (pod uglom od 180°), izvana
su pustenaste (var campestre. Syn var le1ocar-
132
ACER CAMPESTRE
L. sensu lat.
Fam. Aceraceae
Kljen, klen, poljski
javor
Common maple
Aceraille
Massholder. Feldahorn
I 'oppio. 1es1ucchlo,
lopp10
1<.\CU no,\C:Ooii
pum [Op1zj Wallr.) ili sasvim gole (var. erlocar·
pum Wallr.); 2,5-3 cm duge.
Biologija - 1edn0domna, entomofifna vrsta. Do·
bro tjera izdanke iz panja i korijena.
Vrijeme cvjetanja - IV, V. nešto prije listanja,
istovremeno sa listanjem ili poslije listanja.
Razmnožavanje - siemenom 1 vegetativno.
Stanište - pretežno u llšćarsk1m, mje9ovitim hra­
stovim šumama. Posebno ga ima u naplavnim
šumama lužnjaka 1 poljskog jasena, te u šumama
kitn1aka I običnog graba, cera r sladuna itd.
Najbolje usp11eva na rahlim, dubokim i mineralno
bogatim zemljistima s blagim humusom.
Rasprostranjenost u Ju,goslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - Evropa, Krim. Kavkaz.
M Azi1a. sjev Perzija, Turkestan, sjev. Afrika.
Primjedba - veoma poltmorfna, skupna vrsta.
Prema F u k a r e k u (1965) može se reći da su
na našem podrućju zastupljene dvije vrste ja·
vora 12 ove skupine. To su A. campestre L. sensu
stricto, sa peterolaplm listovima, koji je raspro·
stran1en u ci1eJom arealu na umjereno do sred­
n1e vlažnim ili prilično vlažnim staništima i A.
marslcum Gussone (klenić Ili suklen), koji ima
trolape l kožastije listove. a rasprostranjen i e u
1u901stočnoj Evropi i M. Azlji. Obe ove vrste su
veoma varijabilne i na našem terenu zastupl1ene
sa vrše podvrsta, varijeteta i formi. u okolini Mo·
stara u Hercegovlnl naveden ie hibrid između
A. campestre L i A. monspessulanum L„ koji je
opisan kao A. x bornmuellerl Borbas
 ACER
lSPESSULAJIUM
llOl

1. granćica s pupovima, 2. kllJanac, 3. muški cvijet odoz­
go, "· :tenskl cvijet sa strane, 5. plod, 6. sjeme, uzdutni
presjek
Habitus - listopadno drvo do 20(-35) m visoko,
sa dosta gustom, izduženo j ajastom krošnjom i
pravim, okru g l im debl om.
Kora - oko 1 cm debela, tam nosm eđa s br ojnim
sitnim I p litkim, u zdužnim . m režast im, brazdama
Korljenov sistem - sastavljen pretežno od dobro
razvijenih boćnih žila, k oje n e p rodi ru mnogo u
dubinu, ali zato zahvataj u vel iku površinu.
Pupovl - sjajni, smeđecrvenl, oko 3 mm dugi:
l juske po rubu sitno dl akave.
Listovi - na 4-21 cm dugim, tankim, najčešće
crvenim petelj kama ; lisna plojka s obje strane
sjaj n ozel ena , gola, Il i je duž nerava na donjoj
strani, fino maljava, 5-16 cm duga· i 8-25 cm
/
ši roka Iz p r eki nut i h petelj ki I lisne nervature
. bojci crveni, a listovi poprime tamnocrvenozelenu
kap lje b ij eli mlječn l sok (ime!).
Cvjetovi - javlja u se kao : ženski, muški I her
­
mafrodltnl Boja m je žutozelena, a javljaju se u
uspravnim cvastima.
134
ACER
PLATANOIDES l
Fam. Aceraceae
Mlijeć, mleč, mlječak
Norway-maple
Erable plane, plalne
Spitz·Ahorn
accro riccio
t;.\t"ll nćTpOAllCTllblfl,
i;. •u111JpODIJ.\llL1i1
Plod I sjeme - krilati pucavac (kalavac), koji se
u zre lom stanju raspada u 2 peru tke Krilca ploda
.
su pod tupim uglo m od 180°, a sj eme je plosnato,
Biologija - je dnodomna Ili dvodomna, entomo­
filna, u mladosti brzor astuča v rsta.
Vrijeme cvjetanja - IV, V, prije listanja.
Razmnoiavanje - sjemenom I v egetativno.
Stanište - za razl rku od gorskog javora, mlječ
ima optimum u nižem regionu hrastovih i brd·
sklh bukovi h šuma. a penje se i više. do pojasa
ćet1narskih šuma.
Traži bogata rahla i svj ežija zem ljišta Ne obra·
. .
zuje nikad ćiste s astojin e; javlja se pojedinačno.
i li po nekoliko st abala zaje d no u brojnim šum·
skim zajednicama.
Vidno mjesto, npr., i m a u asocijaciji gorskog ja·
vora I bijelog jasena (Aceri-Fraxinetum croatiaum
Horvat i A.-F. serbicum Audskl).
Rasprostranjenost u J ugo slaviji - S, H, BH. Sb.
Cg , Ma.
Opća rasprostranjenost - gotovo cijela Evropa.
zapadna Azija Krim, Kavkaz
, .
Primjedba - na prirodnim staništima ne pokazuje
variranje kao ostale vrste javora. Međutim, horti ·
ku ltura poznaje broj ne vrtne oblike, koji su veo­
ma dekorativni I nalaze široku primjenu u vrtnoj
arhitekturi; npr f. schwedlerl K. Koch čiji su Iz·
.
boju, dok s u lisne peteljke I l1sn1 nervi crveni; I
varlegalum West., sa bijelo prošaranim listovi ma
I. pen d ul um Nlemetz , sa visećim granama, te
brojne druge forme .
 135

ACER
HELDREICHll Orph.
Fam. Aeeraceae

Planinski (grčki) Javor

H•bllus - srednje visoko listopadno drvo, često

do preko 30 m visine I prsn. prečnika preko 100
cm, pravog stabla i široke, okrugle, razgranate
krošnje.
Kora - oko 1 cm debela, tamnosiva ili crveno­
smeđa, plitko, nepravilno ispucana. Jednogodišnji
Izbojci su crvenkasti, glatki, sa mnogo markant­
nih lenticela.
Korljenov sistem - jako razvijen, duboko prodire
u zemljište. Ne strada od vjetroizvala.
1. gran6lca s pupovlma, 2. muški cvijet, 3. plod
Pupovl - oko 5 mm dugi, s više crvenkastih i go­
lih ljuski.
Llatovl - do 14 cm dugi, 3-5-dljelni, sa veoma rendzlna do kiselih smeđih zemljišta i podzola.
duboko odvojenim bočnim režnjevima (gotovo do Najćešće na sjevernim ekspozicijama I udollna­
peteljke), na gornjoj stra�I goli, tamnozeleni, do­ ma, na mjestima gdje se duže zadržava snijeg.
lje sivi do sivozeleni i sa pramenovima rđastih Javlja se u rasponu od 1000-2000 m nadmorske
dlačica među nervima. visine.
cvjetovi - u dugim visećim grozdovima, koji su Rasprostranjenost u Jugoslavljl - BH, Cg, Sb,
u poćelku uspravni. Ma.
Plod I sjeme - ahenije, koje stoje pod oštrim Opća rasproatranjenost - endem Balkanskog po­
uglom, krila im se često preklapaju (var. macrop­ luostrva: Jugoslavija, (Albanija?), Grčka, Bugar­
terum Vis.). Ahenije duge oko 5-1) cm. Sazrijeva­ ska.
ju u septembru. Primjedba - u zavisnosti od ekoloških faktora I
Biologija - entomofllna, jednodomna, acldofilna geografske udaljenosti izdiferencirao se veći broj
111 acidofllno-neutrolilna vrsta. oblika, od ranga podvrste do sitnih formi. Popu­
Vrijeme cvjetanja - V, VI (poslije listanja ili za lacl1e u Južnom dijelu areala Imaju manje listove
vrijeme llstanja). i perutke i pripadaju tipskom obliku subsp. hel­
Razmnožavanje - sjemenom. drelchll. Sjeverna podvrsta ima veće listove I
perutke I pripada obliku subsp. vlslanll (Nyman)
Stanlite - u zoni četinarsklh I subalplnsklh bu­ Maly (syn.: A. macropterum Visiani).
kovih šuma, te u zoni subalpinskih vriština, kako
na krećnjaćkim tako na silikatnim masivima i na
razllćltim tipovima zemlflAta. od organomineralnih
 136

ACER
PSEUOOPLATANUS
L

Fam Aceraceae

Gorski (bijeli) javor

Svcomorc
r. rnbh• svcomore lau1t
svcornorc
BOIQ·Ahorn, Urle
ocero d1 monta9na
t< \Cll lllK>f', K\l'll
.\•1it\11t1t1\.11;u101u.i1s

zaklapa1u oštar ugao. a unutrašnji rubovi su .:.

paralelni. Sjeme 1e na popr. presjeku okruglasto
Bio logija 1ednodomna, entomohlna. mezohlna
'lr!;la D os111e c;tarost do oko 400 godina.
Vrijeme cvjetanja IV, V, posl l1 c olrslavan1a
Razmnožavanje s1emenom
Staniste duboka. sv1ui3, rahla 1 hu musom bo
ga ta l•�rnljrsla pre1e1110 u monlanom i subalp�n­
sli.om poiasu u rcg1onu bukve, te u m1esov1t1m
šurnnrna llšćara 1 ćot1n ara Kao karakteristična
:.> �lljanac 3 mu ;d cv11et !la
plod vrsln svcz� bukovih šuma (FJg1on 1//y11cum Hor·
vat) iastuplJon u broinrm 1a1odn1cnma Kao edtfl·
kator dola11 u asoc1 1ilc11 1 1avor.i 1 gots kog (btJĐ­
logJ iosona (Aco11-Frsxmot11m croaucum Horvat 1
A -r seru1c11m Audsk1J a po1edmaćno ga nata·
zimo u mjcšov1to1 bukovo 1olovo1 .šumi {Abiet1·
Fogetum} sve do po1asa subalpmske bukve
Rasprostranjenost u Jugoslav1j1 s, H, BH. Sb,
Cg Ma
Opcn rasprostran1enost �apadna sredn1a I 1ui-
na Evropa Kavkaz sjev 011otov1 M Az11e
Prim1edba vcornn pol1morlnn vrsta 1e 1e. prema
obltku 1 dlnlmvosu ltstova 1 plodova, opisan \eć1
broj 10�sona
Postoje brojno horltkulturnc odltkc, koic se če­
sto v C1a1u u vr tov1m parkov1mn 1 a lci ama kao .

npr I atropurpureum Spath ćljl su hstov1 na gor·

n10 troni tamnozol n n na donJoj ljub1ćosto­
pu rpurn I varlegatum Wc..,t ć111 su 1zoo1c1 cr.e­
•

n n h 10.1 sitno btJ lo pro�amnl I llavovane·

Plod I sjeme gatum Hayno kod kojeg ...u hstov1 žuto pro�ran
t 1 brojni drugi obhc1
137

ACER
OBTUSATUM Kit.
(Syn.: A. opalus Mill.
subsp. obtusatum
[Kit.] Gams)

Fam. Acerac·eae

Javor gluvač, javorac

l:n1blc printannlcr
Frilhllngs·Ahorn
Loppo, acero
neapolltano

Habitus - llstopadno drvo visoko 15-25 m, čiji

prečnlk može dostići i do 100 cm.
Kora - kod mladih grančica je crvenkasta, po­
krive11a brojnim sitnim Izduženim ili ovalnim len­
tioelama; kod starijih primjeraka ispuca i plo­
ćasto se ljušti.
Korljenov sistem - dobro razvijen.
Pupovl - oko 3-4 mm dugi, sa brojnim, kratko
ušlljenim ljuskama, čiji su rubovi sivkasto dlakavi,
1. 9m0Clca s pupovima, 2. kll)anac. 3 ženski cvijol. 4.
a Imaju po sebi tamnije smeđe I svjetlije sive
plodnica s tućkom, 5. muški cvijet, 6 prašnik s dviju
površine.
Listovi - veoma varijabilni. Peteljka 5-12 cm duga, stmna, 7. plod
debela, zelenocrvenkasta ili zelenosmeda, lisna
plojka na licu gola, tamnozelena, na naličju gu­
s�o sivo maljava, oko 10 cm duga i do 12 cm Vidno mjesto ima npr u šumr Fagetum croaticum
seslerietosum Horvat. a u srednjoj i zapadnoj
13osni opisana je zajednica gluvaća i bukve (Ace­
�moka.
Cvjetovi - u visećim štltastim metlicama. svijetlo­
tull. ri obtusati - Fagewm Fab Fuk. & Stel.)­
.•

RasprostranJenost u JugoslaviJi - S (rijetko: juž­

Plod I sjeme - okriljeni pucavac (kalavac), 2,5 do
3,5 cm dužine, koji se u zrelom stanju raspada u
2 perutkc, koje su pod veoma oštrim uglom i čija
su krila u osnovi vrlo sužena. Zrl u oktobru
Biologija - jednodomna entomolilna, termofllna
i hel1olilna, brzorastuća v;sta
Vrijeme cvjetanja V. paralelno sa listanjem.
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - pretežno na terenima našeg visokog
krša. gdje se javlja pojedinačno Ili u grupama u
tarmolilnim hrastovim, crnograbovim 1 crnoboro­
vlm šumama, dopirući do donje granice bukovog
reglona (od 500 1200(-1600) m) 7.astupljen je u
broJnim šumskim zajednicama
na Slovenija). H. BH, Sb. Cg. Ma.
Opća rasprostranjenost - južna Evropa. sjev.
Afrlka.
Primjedba - veoma varijabilna vrsta.
Spominjemo L zv bosanski javor (A. o. Kit. var
bosnlacum K Maly) koji se odlikuje gustom. krat­
kom dlakavošću ovogodišnjih izbojaka i lisnih
peteljki (dok su kod lipskog oblika potpuno goli).
Klasićno nalazište je na lgmanu kod Sarajeva.
ali se ovaj takson nalazi pojedinačno u ci10tom
arealu vrste. U Italiji, južnoj F1ancuskoj I sjev.
španlji zastupljena je srodna vrsta - Acer opa·
lus Mill (Syn. A i/a/um LflUlh.). koja se neznatno
razlikuje od gluvaća

1. grenćica s pupovima, 2. klljanac, 3 fenskl cvlje1, �.
lallca, 7. plod
mu&ki cvijet, 5. lap, 6.
Habitus - listopadni grm i l i drvo nepravilno raz­
granate krošnje, koje izraste u visinu do oko a
(-12) m i s prsnim promj. debla do 90 cm.
Kora - dugo vremena glatka, u mladosti svijetlo­
siva, kasnije poprimi tamnosivu boju i plitko uz­
dužno ispuca, naroćito u donjem dijelu
Korljenov sistem - jako razvijen, srcast.
Pupovl - vrlo silni (do 3 mm dugi), pokriveni
brojnim, ovalnim. tamnosmeđim ljuskama.
Listovi - na 2-5 cm dugoj peteljci, dvoslruko i
nepravilno nazubljena ruba, ponekad + neupad­
ljivo lapov1tl (režnjevitl); 5-10(-12) cm dugi I 3 do
8 cm široki, na licu goli, tamnozeleni, na naličju
svjetllJI, po nervima sitno maljavi
Cvjetovi - poligamni, u uspravnim, 5-10 cm du­
gim metlicama (sličnim grozdovima). koje se raz­
vijaju na vrhu izbojaka; krunićni listići oko 4 mm
dugi, bjellćastl, nešto dlakavi
Plod I ajeme - oko 2-3 cm duga krllala ahenija.
sa paralelnim krilcima koji su nešto savijeni je-
135
ACER
TATARICUM L.
Fam Aceraceae
:žestlka, žešlja, iesta
Eroble de Tartarlo
Schwanring·Ahorn,
Tatarlschor Ahorn
KAl:ll T:IT:lpCKllli
dan prema drugom. Prije sazrijevanja su pro­
zračno crveni, kasnije rđastosmedi.
Biologija - jednodomna, entomofilna. pretežno
mezofilna vrsta. Klija epigeićno.
Vrijeme cvjetanja - V. VI, poslije listanja.
Razmnofavanje - sjem enom i vegetativno.
Stanište - vrsta ravnićarskih i brežuljkastih kra·
jeva gdje raste na Vlažnim i dubljim, hranljivim
zemljištima. Podnosi dobro zaslanjenu podlogu.
Zastupljena je u brojnim asocijacijama, a naro­
ćito je česta u zajednicama lužnjaka I poljskog
jasena (Querco-Fraxinetum Rudskl), cera i sla·
duna (Quercetum larnefto-cerris Rudski), kltnjaka
i običnog graba (Querco-Carpinelum Horvat) 1 dr.
Rasprostranjenost u J ugoslaviji - s (rijetko: ju·
gozapadno Dolenjsko), H, BH, Sb, Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - jugoistoćna Evropa, M
Azi)a. Armenija i Kavkaz.
Primjedba - dosta varijabilna vrsta. U našim
krajevima, osim var tatarfoum (Syn.: A. t L. var
genuinum Raciborski), zastupljen j e i var hebe·
Schwerin čije su ahenije ± mal1ave (kod
ca rpum
ltpskog oblika su najćešće gole!), te brojne lor·
me lestiku cijene u horl1kulturi, gdje dolazi do
punog izražaja kao sohter Sllćan žestikl, u na·
šim parkovima se rjeđe uzgaja kineski i l i man·
turski Javor (A. ginnala Maxim.). kojeg neki srna·
traju samo varijetetom od A. talf/rtcum L. oomo·
vina mu JC u srednjoj i sjev. Kini, Japanu I M��·
.
tur111. Listovi su mu sa 3 i.uazlta režn/a, od 1<011h
je sredn)r najveći, a krila ploda su mu gotovo
paralelna.
1 39

AESCULUS
HIPPOCASTANUM L.
Fam.
Hippocastanaceae

Kesten divlji

Common horsr.chestnul.
buckoye
marronn1er d'lndu.
marronlcr
laux ch�t;11gnior
oeme1ne Rosskas1anio
ca•lllgno d"lndta.
lppocas1ano
1<alUliill KOllCKllll

Habllua - listopadno drvo do 25(-30) m visine i

pr promJ. do 100 cm, široko taZgranato, krošnja
okruglasta, gusto lisnata, voluminozna i kompakt­
na
K'Or• - na mladim 1zbojcima glatka, sivkastosme­
đa: na starijim stablima crnkastosiva sitno ispuca
I ljušti se u tankim ljuskama, ol(o 1 cm debela
Korljenov slatem - iako razvijen, površinski, u
mladosti se lormlra glavni korijen, kasnije se
obrazu1u brojni boćni korjenovi
Pupovl pokriveni velikim I širokim. uš1l1enim,
smolastol1epl1ivim ljuskama crvenosmede boje.
Terminalni pup 1e najveći (do 2,5 cm). boćnl su
nasuprotni 1 vrhom su 1aće otklon1en1
Listovi naspram ni. 1ma1u 3-7( 9) ltstića na
za1ednlćkoj dugačkOJ petel1ci, dugOJ 15-20 cm ou
n11h 1ci srednji na1vec1, a don1n dva su najman11,
svi oni su do oko 15 cm dugi
Cvjetovi - u ve1tk1m uspravnim piramidalnim
cvas11ma dugim :>0-30 cm 1!•!lOmorfni (monosl
me!rilni) pored dvospolnth, nalazu seo na 1s101
t>ilJCI redovno l Jcc1nosµolnl cv1etov1
Plod okrtigh tobolac u p1om1eru oko b c.m s
va111sr.e sirine s rnol\:lnlm bodljama (jelilst) I
dlnk.ima 11 n1ernu se nalMe malobro1n1• 11 31
SJClTtPnl-.e n.1i.:on sa1r11e\1tn1a puca na 1r1 dttela
S1eme klllpno okruglc1sto 1 nešto spljošteno,
P vr 11111 mu 10 pol\ r1vdna ćv1stom, smodom 1
1a1nom lupinom ncpn1atno9 je ukusa i vrlo gor·
�o rndo ga 1cuu z1vot1np:: (ovce, svm1e 1 dr ) Ima
r z.I ć 1u p11rn1enu Turcl su upotrebljavali s)emo
�<Jo lijd za kon11 (1me1 )
I granč1c.1 s pupov1mn. 2 cvljel 3.
cvl1 ol bez l1111ca, 4.
graneica s plodovima
Biologije - entomolilna vrsta, s pollgamn1m cvje­
tovima me.toli!. podnosi dobro sjenu. 1oplol1ub1va
ali podnosi dobro i hladnocu 1 sušu
Vrijeme cvjetanja - V. VI, odmah posl11e ltslan1a.
Raimnozavanje - s1emenom
Stanište pretežno duboka 1 humozna Temltlšla
u hhsurama 1 dolinama tijeka. gd1e dohw u sa-
1avu pr1obaln1 1\ šuma
RasprostranJenost u Jugoslaviji - prirodno samo
u Ma\..edont11 sliv Dtlma od Ohridske kotline do
SloQova 1 B1s11e. oko izvor1s1a 11jeke Treska
Opća rasprostranjenost endern 1uinog d11ela
Balkanskog poluoslva r Jugoslav11a (Makcdon11a),
Bugursl.a T�sali1a Epir. Alban11a
Primjedba zbog 1zv.inrc·dnth del\orntivnih oso­
bina divlji kesttm se mnogo upotrobljava l.ao
ul\rn:.na \rsl1 11 purkov1mi.I kno solll�r 111 u gru·
parna. te u drvoredima Po to1e brojni horllkul
!urni ooltcl

1 izbojak s llsnlm I cvjelnim pupovima, 2 kli1anac. 3.
cvijet, 4 cvijet, uzdužni presjek. 5 pra�nlci, 6 plod.
popr. presjek, 7. plod, uzdutnl presjek
Habitus - listopadni grm, i l i manje stabalce, oko
6(-9) m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom
Kora - siva i l i žutosivkasta, u mladosti glatka,
kasnije raspucana, i ljušti se u obliku sitnih ljlfski.
Mlade granć1ce su zelenkastosmeđe I većinom
fino dlakave.
Korljenov sistem - dobro razvijen, duboko pro­
dire u podlogu.
Pupovl - dvojaki: lisni su mali, kopljasta zašiljeni,
pokriveni su sa dvije .luckaste, fino maljave lju­
ske: cvjetni su znatno krupniji, a pokriveni su
brojnim zelenkastožutim ljuskama i nalaze se
uvijek na kratkim izbojcima.
Listovi - nasuprotni, oko 4(-8) cm dugi, široki
oko 3 cm. sa 3-5 srpaslo povijenih nerava, u
uglovima bočnih nerava na nallćju lista nalaze se
ćuperci bijelih dlačica.
Cvjetovi - sitni, dvospolni, 21atnožut1, u štilastlm
cvasllma koje pri dnu ima1u ćetvorolisni žućkasti
140
CORNUS MAS l.
Fam. Cor naceae
Drijen, drenj
Cornel tree
cornouilher
Kornelklrsche.
Judenkirsche
ii cornlolo. cornalo
KU�lt,\ IUlC."TOJllUllii
ovoj. Cvjetovi se pojavljuju veoma rano, prije
listanja.
Plod i sjeme - koštunica (zvana drenjine) oko
1 2 mm duga I 5 mm široka, sa elipsoidnom, na
površini gotovo glatkom, do 10 mm dugom ko­
šticom. SazriJeva početkom jeseni (VIII-IX). Ima
kiselkast i trpak ukus.
Biologija - entomofilna, heliolllna I termo-ksero·
fllna vrsta. Raste sporo i doživi starost preko
200 godina Odlićno tjera izdanke iz panja i ko­
rijena.
Vrijeme cvjet a nja - li, Ili.
Razmnožavanje - sjemenom i korijenovim izdan·
cima.
Stanište - ćesta vrsta u podrućju lislopadni�
hrastovih šuma, uzimajući vidnog ućešća u broi­
nim zajednicama i njihovim degradac11skim stadi­
jima. Penje se do oko 1300 m nadmorske visine
Najbolje uspijeva na krećnjačkim, toplim I suhim
staništima, koja nisu Izložena kasnim mrazevima.
Zadovoljava se i plitkim zemljištem. a podnosi
jaku insolaciju.
Rasprostranjenost u J ug oslaviji - S, H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - srednja i južna Evropa,
M Az11a. Krim 1 Kavkaz
Primjedba - ima p rrmjenu u horllkulluri Drvo
drenovine je Jako tvrdo, teško r žilavo, le se
upotrebljava u razllčlle svrhe Drenjine su cljenj�­
ne za ljudsku Ishranu, bilo da se konzumira1u
sirove 111 se od njih pr lred uju različiti specl)alllet1
kao· voćni sok, kompot, slatko, liker, a na1 ćešće
pekmez
 141

THELYCRANIA
SANGUINEA
(L.) Fourr.

(Syn.: Cornus
sanguinea l.)

Fam. Cornaceae

Svibovine, svlb

Common d ogwood.
d
bloo y twlg
comouiller sanguln
Gememe Hartriegel.
Hornstrauch
ACPCll KpollllJIO•KpBCllLlii

Habitus - llstopadni grm oko 3(-5) m visok sa

šlbollklm dugim granama.
Kora - kod starijih primjeraka je smeđa l gust�
uzduž i poprijeko ispucala, mlade grane su pri­
leglo dlakave, preko zime tamnocrvene (imel).
Korljenov alatem - dobro razvijen, površinski.
Pupovl - vršni su pojedinačni, boćni su mnogo
manji, izduženi, priljubljeni uz granćicu, pokri­
veni su sa 2-4 fino dlakave zelenkastožute ljuske.
i.
0
U1tovl - slični drenovim, oko 6 cm dugi i oko
3 cm široki, na peteljci oko 1 cm dugoj, if!1aju
2.
plod.
grančica s pupovlma. k1l)anac, 3. cvijet odozgo.
4. tučak I ća�ka, 5 6 ko�llca sa slrane
3-4 para srpasto povijenih nerava, jednohćno
prlleglo dlakavi, ali bez ćuperaka dlačic!" u uglo­
lužnjakovim šumama i dr. Najbolje uspijeva na
vima nerava na nallćju. U jesen poprlma1u tamno­
crvenu boju. rastresitom, bogatom, svježem zem lj ištu Zalazi u .

u bogatim, 6-8 cm širokim, štlta�tim

visinu do preko 1000 m.
Cvjetovi -
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
cvastima, pri vrhu ovogodišnjih lisnatih grančica,
na bazi nemaju llsnatog ovoja, kao kod drljena .
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - južna I s rednja Evropa,
Plod I 1Jeme - crna, okrugla koštunica preć�lka zapadna Azija.
oko 7 mm, koja sadrži jednu okruglastu košticu.
Zrl u septembru. Primjedba - Ima znaćaj kao dekorativna vrsta.
U hortikulturi se često primjenjuju različite egzo­
BlologlJa entomofilna, spororastuća vrsta, ri­
jetko doživi starost preko 30 godina. Dobro pod­
-
tične vrste- ovog roda. sa veoma dobrim uzgojnim
i esletskim svojstvima, kao npr. Thelycranla alba
nosi jaku zasjenu, Ima jaku lzdanaćku sn�gu. (L.) Pojark. sa smeđecrvenim granama; Thely­
Vrijeme cvjetanJa - svibanj (imel), poslije lista­
nja, a česta je pojava cvjetanja ponovno u jesen.
crania stolonlfera (Michx.) Pojark. I dr.
Svlbovo drvo ima istu primjenu kao i drenovine.
Razmno!ava nJe - sjemenom i korljenovim Izdan­
cima.
Slanlite - najćešće na svježim zemljištima ni·
zlna, u razllćitlm tipovima hrastovih šuma mezo­
lllnog kara kte ra npr. u asocijaciji kllnjaka i obič­
.

nog graba (Querco Carpinetum), u poplavnlm


i kllfanac, 2 cvijet sa strane,. 3. cvijet odozgo, 4, plod
odozgo, 5. plod sa strane, 6. s1ernenka, 7. sjemenka bez
sjemene ljuske s dviju boćnlh strana
Habitus - drvenasta zimzelena penjačica Ili puza
vica; penjući se uz stabla, dostigne visinu i do
30 m i debljinu preko 20 cm; pri penjanju pri­
čvršćuje se adventivnim („vazdušnim„) korijenjem
za podlogu (zidove, stijene, debla drugog drve­
ća Itd.), često puže po podlozi.
Kora - pepeljastosiva.
Korljenov sistem - razgrana!, površinsk i.
Wstovl - zimzeleni. naizmjenični, bez zalistaka,
kožasti, na lrcu tamnozeleni, sjajni, na nal ičju
žutozeleni, dok su mladi, obrasli su dlaćicama,
kasnije su goli, listovi lisnih lzboja ka imaju 3-5
lapova. a listovi cvjetnih lzbojaka su jajoliko-rom­
mjer heterof/11/e.
bićni, zašll1eni; kod bršljana se javlja školski pri­
Cvjetovi - p ravi lni. žutozeleni, mirišljavi. dvospol­
ni ili jednospolrn, u poluloptastom štitu.
Plod - boba veličine manjeg graška, mesnata,
ispočetka zelena. u i.ralom stanju modrocrna. na
142
HEOEAA HELIX L,
Fam. Araliaceae
Bršljan
tvy bindwood,
English lvy
lierre
Eleu,
Gemelner Efel.I
edera. ellera
no110w 0CiwKHonc1111bln
površini glatka, sazrijeva u proljeće, Ima neugo­
d a n okus, gorka je, te djeluje kao purgalivno
sredstvo; ptice g a rado }edu te tako pridonose
njegovom ras ijava nju. .
_Sjeme - u jednom plodu nalazi se 3-5 sjemenki,
bubrežastog obl ika , 5-6 m m dužine; klija epi­
Biologija - entomolilna. mezofilna vrsta, podn?s!
geično.
Ja ku zasjenu, ali i puno sunčevo svjetlo; dozivi
duboku starost od nekoliko stotina godina: Ima
veoma spor pri r ast.
Vrijeme cvjetanja - jesen: IX. X(-XI).
Razmnožavanje - sjemenom I vegetativne : reznl­
­
cama I položnicama.
Stanište - javlja se na vlažnim i humoznim zem­
ljištima, ali dobro podnosi skeletna, kamenlla i
kre0nja čka zemljišta: voli vlažan vazduh.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - srednja f južna Evropa.
Krim, Kavkaz, sjev. Afrika.
� ri mjedba :- kod bršlj ana se javlja poseban ob­
lik preobrazenog adven tlv nog korijenja, to je tzv.
kor11e nje za penja nj e, koje m u služi za prihva­
ćanje za podlogu po kojoj se penje.
Kao izvanredna dekorativna bi lj ka primjenjuje se
mnogo u vrtla rstvu. za oze lenjava nje zidova, goli�
slljena, na grobljima Itd. Postoje mnogobrojni
hortikulturni oblici. Cesto se uzgaja forma usprav·
nog bršljMa (H. he llx L. var arborea hori), 18
brojni oblici sa žu to i bij el o pam1širan1m 1ts10'1i·
ma i dr.
143

ILEX AQUIFOLIUM L.
Fam. Aquifoliaceae

Božikovina, zelenika

Engllsll Holy
tioux
Stechpalme,
Hiilsen
l'agrilogllo
llBAYU

Habitus - zimzeleni grm ili nisko drvo, do 5,

izuzetno 10 m visine I prsn. promjera do 30 cm: u
atlantskom dijelu areala dostiže veće dimenzije.
Kora - tamnozelena. tanka, kasnije prošarano
pepeljastosiva, raspucana.
Korljenov sistem - jak i razgranat
Pupovl - kratki, ušiljeni.
Listovi - kožasti, na licu tamnozeleni, sjajni, na
naličju otvoreno zeleni, 5-8 cm dugi i 3-4,5 cm
1. zenskl cvijet odozgo,
široki, na gornjim granama su manje bodljasti.
2. mu�ki cvijet. 3. muški cvijet.
Cvjetovi - blijedožućkasti, imaju ili zakržljale uzdužni presjek. 4.tučak. uzdužni presjek. 5. plod, 6
plodnice Ili neplodne prašnike, pa su samo pri­ plod. poprećnl i uzdulni presjek, 7. sjemenka
vidno dvospolni, ali su stvarno jednospolnl I dvo­
domni. Stoje u paštitastim cvastima. jedinačno ili u manjim grupicama. Penje se do
Plod - koštunica, veličine graška. sjajna, sadrži 1200 m nadmorske visine.
4-5 sjemenki, stoji na 7-8(-10) mm dugoj pe­ Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb,
teljci. Sazrijeva u novembru i decembru. ostaje na Cg, Ma.
granama do proljeća. Opća rasprostranjenost - Evropa, M. Azija, Per­
Sjeme - ovalno, s jedne strane brldasto, u�duž­ sija, sjeverozapadna Affika (Tunis, Alžir). Pripada
no plitko izbrazdano i isprugano, tvrdo, svijetlo. atlantskom flornom elementu.
Klija tek 2 godine nakon sjetve. Primjedba - zbog Interesantnih zimzelenih listo­
Biologija - entomofilna, sclofllna vrsta (ali dobro va, kompaktnog i pravilnog habitusa, te zbog
podnosi I svjetlo). Raste vrlo sporo i može do­ crvenih plodova, koji se preko zime zadržavaju na
živjeti starost od više stotina godina. grančicama. veoma cijenjena vrsta u hortikulturi.
C
Vrijeme cvjetanja - V, VI. esto se uzgaja u parkovima i vrtovima, a upo­
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno. trebljiva je i za živice. Dobro podnosi gradski
Stanište - pretežno u planinskim krajevima, i to klimat.
prvenstveno u tamnim bukovo-jelovim i bukovim
šumama; traži dublja, rahla i bogata krečnjačka
zemljišta. ćesto je nalazimo u vidu manjlh šu­
mica gdje gusto pokriva površinu od nekoliko
stotina kvadratnih metara. inače je nalazimo po-
 EVONYMUS
EUROPAEA L.
(Syn . : E. vurgaris
Mi l i. )

Fam. Celastraceae

Kurika obićna

Spindte - 1ree
prickwod
Fusa1n,
chermc
Pfallen-kapchen.
Kappchen
Fusarla
("-'p"c�'"T t!opo11c11omii

(/I
:;;q-
I\
. ( �� 17 · Sjeme - oko 6-7 mm dugo, bjelićasto, obaviJeno

f l'��\(rp
. narandžastlm arilusom (ovojem)
Blologlja - jednodomna. enlomofllna, mezofilna
do hig romezo fl lna, b rzo ras t uća, otrovna vrsta Do-
živi starost do 80 godina.

·� ,
i.: . .
..

�
·�
Vrijeme cvjetanja - 11 1-V. paralelno sa hstan1em

�( ·
-- Razmnožavanje - sjemenom i vegetativna.

V
(\ 't�/
""<:< Stanište - pretežno u zon i hrastovih šuma. u
11
„...
...

�, �
· .
a .
1 granćlca s pupovima. 2 klrjanac, 3. cvlfet odozgo, 4.
ocvao cvijet odozdo. 5 cvi je t sa strane, 6 cvijet. uzdužni
pres1ek. 7 01voren 1 1obotac. 8. sfemenka be:t arllusa,
d11sno uzdu!ni presjek
Habitus - llstopadnl grm ili omanje drvo do 6 m
šikarama. živicama. uz rijeke i potoke, na bo�a·
tim, svježim rastresitim humoznim I p1eskovilim
_
liovastim, neutralnim zemljištima. najćesće na
krećnjaku Pen1e se u visinu do oko 1000 m
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, BH. Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, Krim. Kavkaz.
Primjedba - prema obliku f vehć1ni listova,_ Ie
M. Azija.

�
visoko. rijetke i prozraćne krošnje.
Kora - kod starijih p rimjeraka smedesiva i UZ· veličini peteljke i drugim morfološkim karaktenma

�
duino ispucana. Mlade granć1ce zelene. često oplsano je više taksona. NaJćešće j e zastu 1en

�­
4-bndaste, sa uzdužnim plutastlm krilima ili bez
subsp. europaea (Syn : var. genuina Rouy et ou
n11h. ·

caud) koji ima eliptična lancetaste, 6-7 cm du�..

Korljenov sistem - sredn1e razvijen. površinski.
Pupovl - zeleni. sa više zašil1enih l1uski. koje
imaju crvenkaste rubove i crvenkaste vrhove.
Llslovi - naspramn1. rzduiono 1ajasll. r;lo 10 cm
listove. 2-4-cvjetne cvasti I ćaure srednje ve
čine (do 13 mm u dijametru). Unutar ovog ta .
sona opisano je niz varijeteta i formi. Druga pod
vrsta subsp bulgarica (Velen ) Fukarek (Syn

dugi i do 4(-5.5) cm sirok1, pn osnovi okrugli Ili
klinast1. na vrhu zaš1l1enr, a po rubu plllko teste·
rasti. na 5-10 mm dugim peteljkama
Cvjetovi - u pa111sima listova u pašlitastim cva­
st1ma po 3-9 za1edno, rJvospolni, zelenkastobijeh
P lod oko 1-1.3 c m široka. 4 oka kožasla ćaura
(tobolac), koja u svakom okcu ima 1-:? sjemenke.
Zrt u septembru 1 oktobru
��
E. bu/garica Velen.) zastupljena je v iš e. u .Jugo_
istočnim dijelovima Jugoslavije, a odflkuJe
široko ellpllćnim, 5-10 cm dugim , 3-3.5 crn 51
rok11t1 lislov1ma. koji su s donje strane uz nerve
+ dlakavi I na a. 1 0 mm dugim peteljkama
Neki autori l ret l taju ov.ij takson kao posebnu
vrstu, a neki samo kdO 1ednu 1u.lnlju geografsku
rasu od E cu1opaea L.
 EVONYMUS
LATIFOLIA Miller

Fam. Celastraceae

Kurlka šlrokollsna

Platyphyllous Splndle -
lree
Fusaln i\ larges leuilles
Voralpen·Splndelstrauch,
Breltbliitrige
Sp lndelstrauch

Habitus - llstopadni, srednje visok grm, rjeđe

manje stabaoce do oko 6 m visine, razgranate,
prozraćne krošnje; debljine do oko 20 cm.
Kora - maslinastozelena do crvenosmeđa (naro·
ćlto na stranama okrenutim svjetlu), gola, glatka.
KoriJenov sistem - površinski. .
Pupovl - zeleni, do oko 2 cm dugi, često zavinu­
ti, sa ćvrsto prileglim, tupovrhim, gollm ljuskama.
Listovi - dugi do 14 cm i do 6 cm š! roki, . na � do
15 mm dugoj peteljci, po rubu vrlo rmo p1last1, na
1. grnnćica s pupovlma. 2. cvijet odozgo, 3. cvijet odoz·
licu tamnozeleni na nallćju svjetliji, pred opada· do, 4. sjemenka, S. tobolac, gore; popr presjek •

nje poprime tamnocrvenu, veoma prijatnu. boju.

CYJetovl - u paštltastim cvastlma, dugim do oko
15 cm, dvospolni, tamnozeleni.
Plod - oko 2 cm široka, 5-oka, koiasta čaura sa
krllatlm bridovima. Zri u septembru.
Sjeme - oko 7 mm dugo, bjellćaslo, obavljeno
naranćastlm arilusom.
Blologlja - jednodomna entomofilna, mezofilna,
sclofilna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - IV, V.
Razmnožavanje - sjemenom i vegelatlvno.
Stanllte - na svježim, humoznlm zemljištima n.e-­
utralne reakcije, na sjenovitim, rjeđe osunčanim
polofajima u llstopadnlm I mješovitim šumama
Raaproatran)enost u JugoslavJJI - S, H, BH. Sb,
Cg, Ma
Opća ruproalran)enost - Evropa, Krim, Kavkaz,
M Azlja, sjev. Perzija, sjev. Afrika.
Primjedba - zbog lijepe boje listova 1. Intere­
santnih karmlncrvenlh plodova, šlrokollsna kurika
se uzgaja u dekorativne svrhe.

1 granć1ce & pupovima. 2. klljanac. 3. cvijet odozgo.
<t ća�ka odozdo. 5 01voronl tobolci. 6 sjemenko
Habitus - listopadni grm 1-4 m visine (rijetko
do 6 m). tankih razgranatih izbojaka.
Kora - kod mladih izbo1aka zelena, tanka, po­
krivena tamnim, plutastlm bradavicama (Ime').
starrie grane 1ma1u uzdužno ispucalu sivu koru.
Korljenov alalem - površinski, dobro razv11en.
Pupovl - sitni. sa više zelenkastos1v1h ljusaka,
koje su po rubu smeđe bo1e. Vršni pup je krup­
niji.
Listovi - naspramm, po rubu sitno testerasti,
oko 6 cm dugi 1 oko 3 cm široki, na 2-3 mm du­
go1 petel1cl, uz nerve na donfoJ strani dlakavi.
Lista u martu i apr il u
Cvjetovi - po 1-3 u pašt1tastlm cvastima smje­
štenim u pazus1ma listova; dvospolni: krunićni
hst1ĆI zeleni, gusto punkt1ram smeđim tačk1cama.
Plod - Ispod 1 cm široka, 4-oka kožasta ćaura
(tobolac), u zrelom stanju crvenkast Zri u avgu·
atu I septembru
146
EVONYMUS
VERRUCOSA Scop.
Fam. Celastraceae
Kurlka bradavičasta
Wartcd Splndle - tree
Warzen-Splndel-strauch
GcpeCK,\eT 6opo,A3B'lilTWI
Sjeme - okrug lasto. do 5 mm dugo, crno, sjajno.
do polovine obavijeno crvenim arilusom.
BlologlJa - jednodomna, entomofilna, kseroter­
mofilna, poluskiofitna, spororastuća vrsta. Ima
Jaku izdanačku snagu iz panja I korijena.
Vrijeme cvjetanja - IV, V
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativna.
Stanište - kod nas u području toplih listopadnih
šuma. U visinu se p1.1nje do oko 1300 m. Nije iz­
birljiva u pogledu zemljišta; uspijeva na dubo­
kom Ili plitkom, rastresitom ili zbijenom. suvom
Ili svježem, bogatom Ili siromašnom. slabo ba­
zičnom ili bazičnom zemljištu, pretežno na kreč­
n1aćkom supstratu.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - s, H. BH. Sb,
Cg. Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, M. Azija
Primjedba - u Industriji važna sirovina za dob1-
van1e gutaperke, koje u kori korijena ima oko
1 6 O/o.
Osim navedene tri autohtone vrste, kurlka u na­
šim, naročito primorskim, vrtovima i parkovima,
ćesto susrećemo Japansku kurlku (E. Japonlca L.).
To J e zimzeleni grm ili slabaoce do oko 8 m vi­
sme. gol!h zelenih 1zbojaka i široko obrnutojaJ&­
stlh, kožaslih I sjajnih listova, koji su dugi do
oko 7 cm.
Isto tako. u vrtovima se r1ede uzgaja 1 E. radlcan�
Sleb . porijeklom iz istočne Az11e. To 1e polegli
grm ih penjać1ca, ko1a so penje 02 podlogu uz
pomoć advenuvmh korjenova
147

PALIURUS SPINA
- CHRISTI Mill.
(Syn.: P. sus trslls
Gaertn., P. scu/eatus
lam.)

Fam. Rhamnaceae

Drača, dlraka

Chrlst's -thorn
pallure,
6plne dlJ Christ
Chrlstusdorn
palluro, marruca
ACP>KlfAepeoo,
runmeK

Habltu1 - oko 3(-5) m visoki, vrio razgranjen

llstopadni grm.
Kora - kod izbojaka sivosmeđa do tamnosmeđa,
sjajna.
KorlJenuv 1l1tem - jako razvijen.
Pupovl - spiralno raspoređeni, ovainojajolikl.
sitno maljavi, smješteni između jednog para lučno
savijenih, jakih smeđih trnova, od kojih je jedan
duži, a drugi je unazad savijen.
1. gronćlca s trnovima I pupovlma, 2. klljanac, 3. dio
LI1tovl - jajastl, spiralno raspoređeni, cjeloviti ili
blago testerastl, 2-4 cm dugi i 1,3-1,5 cm široki, grančice s listom I cvjetovima, 4. cvijet odozgo, 5. cvijet
sa lučno povljenim nervima. odozdo, 6. pralnlk , 7. plod, uzdu!nl presjek, 8. sjemenka
CvJetovl - žuti ili zelenkastožutl u sitnim groz­ s trlju strana
daslim cvastlma u pazuhu llsta, 5-člani.
Plodovi I sjeme - drvenasta, diskollka koštunica, jaclje bjelograba (Carpinetum orientalis croat/­
okriljena širokim valovitim krilcetom veličine oko cum Horvatlć). U krajnjem stadiju nestaju ele­
2,5(-3) cm; obično sadrži po dvije sjemenke. menti šume. a uz draču zastupljeni su brojni
Biologija - jednodomna. dvospolna, entomofilna, elementi �ibljaka.
heliofllna i kserotermna vrsta. Otporna na niske Rasprostranjenost u Jugoalavljl - S, H, BH, Sb,
temperature. Cg, Ma.
Vrijeme cvjetanja - V-VIII. Opća rasprostranjenost - cijela južna Evropa,
Razmnoiavanje - sjemenom I reznicama. zapadna Azija do Transkavkazlje I Perzije.
Stanlite - najčešće na preiazu it?medu zimzele­
nih I termofllnlh listopadnih šuma, gdje često
obrazuje na velikim prostranstvima guste i ne­
prohodne šikare obuhvaćene zajednicom Pal/ure­
lum adrlaticum Horvatić, sa nekol1l:o subasocija­
cija I razli�itih laciesa (najčešće su faciesl ovih
vrsta: Junlperus oxycedrus, Pistacia tereblnthus,
Frax/nus ornus, Quercus pubescens, Petterla ra­
mentacea i Punica grsnstum). Ove šikare nastaju
tokom degradacijsklh stadija šuma 1 &ikara asoci-

,
,
1 granćloa s pupovlmn, 2. kll anoc, 3. cvijet, uzduinl
presjek. 4. cvijet odotgo. 5. ovi ct sa strane, 6 11>tasnfk,
7. plod, uzdutnl presjek 8. s cmcnka s dviju sirana,
9. sjemenka, uzdužni prosjek po široj (goro) I utoj (dolje)
s1ran1
Habitus - listopadni grm 1-3 m visok, rjeđe -
manje drvo, do oko 7 m visine.
Kora - sivosmeda do crvenkastosmeđa, s a izdu­
ženim sivobijellm lenlicelama, iznutra žuta
Korijenov sistem - dobro razvijen, široko raz­
veden.
Pupovi - bez ljuski, sastavljeni od smežuranih,
dlakavlh, tamnožutosmeđlh listova.
Listovi - oko 4- 7 cm dugi I oko 3(-4) cm široki
se po 6-9 boćnih nerava. po rubu cjeloviti, goli.
Cvjetovi - dvospolnl, !>-ćlanl, po 5-10 zajedno
u pazušcu listova, na stapkama dugim do 12 mm,
zelenkastobijell
Plod - okruglasta mesnata koštunica. ispočetka
zelena, kasnije crvena, u zrelom stanju crnoljubi­
ćasta, gola, oko 8 mm u promjeru, sa 2-3 sje­
menko. Zri u septembru.
148
FRANGULA ALNUS
M1ller
(Syn. · Rhamnus
!rangu/a l.)
Fam Rhamnaceae
Trušljlka obična,
krušlna
Alder buckthom.
bcrry-bearing alder
lrangu le. nerprun
bourdoine
Faulbaum
lrangula fragolo
Kf'l\'UUIH:l O \hXODll.\113.I
KP\'Ulltlf.I \O\IK:lll,
Sjeme - široko, trobrido, oko 5 mm dugo i 2 mm
debelo, sa dugaćkom, vrlo uskom brazdom, sjaj·
no, žućkaste boje.
Biologija - jednodomna, entomolilna, mezofilna
vrsta. Doživi starost do 60 godina.
Vrijeme cvjetanja - V-VIII.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanište - najčešće u nižim položajima, u �a­
jednici sa vrbama I crnom johom, te u brdskim
mezofilnim šumama. Traži svježa I vlažnija zem·
ljišta. U visinu zalazi do oko 800 m nadm. visine.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - Evropa, M. Azija, Kav·
kaz, srednja Azija
Primjedba - dosta varijabilna vrsta.
U službenoj medicini, kora trušljike (Cortex
Rhamni Frangulo.e), je još od davnina u upotrebi
kao purgat1vno sredstvo.
Osim obićne trušljike, u našoj llori je zastupljena
i trušljika kamenjarka (Frangula rupestris !�cop.j
.
Schur) (Syn Rhamnus rupestris Scop.). ć111 areal
·
pokriva jugo1stoćne Alpe, Balk pol., Transi lvan·
ske Alpe i Karpate. Razlikuje se od prethodne
vrste po znatno nižem rRc:tu (0,5-1 m). llstovl su
jo1 eliptićni ili gotovo okruglasti. 2-5 cm d��I,
fino nazubljeni Ili gotovo cijelog ruba, na nalićJU
po nervima dlakavi
Stanovnik je toplljog primorskog Ili prelaznog
submediteranskog podrućja, gdje najćešće dO·
lazi u vegetaciji kamenjara Ili, još ćešće, u puko­
tinama okomitih krećnjačklh stijena
149

RHAMNUS
CATHARTICA L.
Fam. Rhamnaceae

Pasdrlfen, krkavlna,
pasjakovina

Common Bucklhorn
Nerprun purgatll.
noirprun
Purgier-Kreuzdorn
ramno catartico.
splno cervlno
KP\11Wlll3 CAU6HTCAbH8JI,
.>KOCTllp

Habitus - llstopadni grm, rastresite, nepravilne

krošnje, koji izraste do oko 3· m, ali na povoljnijim
staništima može da se razvije i u manje drvo. do
8 m visine i oko 20 om u promjeru.
Kora - kod mladih izbojaka je svijetlosiva do
žutosiva, sjajna I glatka, kasnije mrkosmeđa, ljušti
se u horizontalnim trakama, slično kori trešnje.
Korijenov sistem - dobro razvijen, prodire znat­
no duboko u podlogu.
Pupovi - pokriveni sa više crvenosmeđih Ili sme­
decrvenih ljuski sa svjetlijim rubovima. Terminal­
ni pup ne postoji, već se lzbojak završava jakim.
kratkim trnom.
Listovi - veoma varljabllnl, oko 3-6(-9) cm dugi
i oko 3(-5) cm široki sa 3-4(-5) lučno savijenih
bočnih nerava i na peteljkama dugim oko 1 (-2.5)
cm; zalisci konćasti. znatno manji (2-3 puta) od
lisne peteljke. brzo otpadaju.
Cvjetovi - jednospolnl, maleni, većinom četvoro­
djelni, žutozeleni, razvijaju se u pazusima listova
na novim izbojcima po 3-5 zajedno.
Plod - soćna i mesnata koštunica 6-8 mm u
promjeru, u početku zelena, u zrelom stanju crna.
rjeđe žuta, sadrži obično 3-4 sjemenke. Zri u
septembru I oktobru.
Sjeme - oko 5 mm dužine, trobrido, tamnomrko,
sa uzdužnom brazdom na ravnoj strani.
Biologija - entomofllna, heliolitna. spororastuća
vrsta, koja doživi starost do oko 100 godina.
Vrlfeme cvjetanja - V, VI.
Razmnožavanja - sjemenom I vegetalivno.
1. granćica s pupovlma, 2. kllJanac, 3. tenskl cvljel.
uzdu2nl pres1ek, 4. muški cvijel, uzduini presjek, 6. la·
Oca i prašnik, 6. plod, 7. sjemenka
Stanište - u našoj zemlji pretežno u kseroter­
mnim šumama hrastavog pojasa, a javlja se u raz­
nim zajednicama. To su uglavnom staništa na
toplim I prisojnfm padinama na krečnjaku sa do·
sta siromašnim zemljištem.
Rasprostranjenost u Jug'oalavlj l - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, zapadna Azija,
sjev. Afrika.
Primjedba - veoma polimorfna vrsta. ćesto hibrl­
dizira sa ostalim vrstama sekcije Cervispina OC.
Tako je u sklopu planina Magllća, Volujska I
Zelengore opisana Rh. x malyana Karpati, kao hi­
brid između Rh. cathartlca L. i Rh. orblculata
Bornm. PasdriJen Ima primjenu u medl<;lni; zreli
plodovi služe kao purgatlvno sredstvo, a Ista svoj­
stva, samo znatno slabija, Ima I kora mladih gra­
na. Od kore se dobiva žuta boja.
 150

RHAMNUS
ALATERNUS L.
Fam. Rhamnaceae

Tršljlka, monjen

Bnrreri prlvet
eleterne
Alntornbaum
immorgruner
Kreuzcforn
alaterno Ili atro

Biologija - entomofilna, hel1ofilna. kserofllna

vrsta. sa Jako izraženom kseromorfnom gradom
V ri j em e cvjetanja - (li) 111-IV.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetat1vno.
Stanište u zimzelenim šumama česvine Ili crni·
ke (Orno-Quercetum l/icis Horvatić). u maklji i
grmovitim garizima, na našim otocima I uskom
obalnom pojasu To su obično kameniti tereni, sa
oskudnim, degradiranim zemljištem
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - H, Cg.
t mu�ka cvasl, 2. peteroćlanl muški cvl1ot. 3" ćet...oro· Opća rasprostranjenost - Medi teran, na istok sve
ćlan1 mu�kl cv1Je1: desno popr. pres1ek. 4 ženski c\lifet.
f> tućak, 6 popr presjek plodnlcl!, 7, plod, 8 sjemenka do Strije i Armenije.
'> tr11u strana Primjedba - u nekim krajevima južne Dalmacije.
naročito na otoku Mljetu. tršljika je veoma cije·
Habitus - zimleleni manji grm. 4-6 m visine ili n1ena kao brst za sloku. a ptice i domaća perad
manje stablo visoko do 8 m . okruglaste. guste r ado 1edu zrele plodove, te se zbog toga smatra
krošnje. da ova vrst11 postepeno Izumire iz naših krajeva
Kora - glatka, tamnosivomaslinasta, kasnije sme­ Tršl1ika se ćesto mož e vidjeti u vrtovima I parko·
decrvena. sa svijetlim šarama, dosta debela vlma Primorja.
Korljenov sistem - široko razveden. površinski
Listovi - naizmjenični oko 5(-7) cm dugi i do
3 cm široki, goh, odozgo tamnozeleni 1 sjajni,
odozdo žućkastozeleni. kožasti. na rubu slabo I
nepravilno nalubljeni ili cjeloviti, sa 3-5 pari
bočnih ncrava. na peteljci dugo) oko 1 cm.
Cvjetovi - pohgamni, sttn1. u grozdastim cvasti·
ma, zelenožutl, 5-ćlani, neprijatnog mirisa
Plod - Jajastookrugla tll kruškollka mesnata ko­
štunica, na poćetku crvena, kasnije crna, sa 3
sjemenke
Sjeme - svi1et1ožuto. sjajno, sa brazdom na rav­
noj strani
 lSl

RHAMNUS
SAXAnLiS Jacq.
Fem. Rhamnaceae

Inerprun de, roc hers

Fell8n -Kreu,dorn
Ramno lasulile
lItecTep eKa.l.~HwA

.......u. - listopadni grm. gustih krivudavih, tvar-

novaUh. easlo po kamenju poleglih iii , do 90 em
viSOklh. uspravnih, Jako trn ovitlh grantica.
Kor. - kod jednogodltnJlh izbojaka, ± svijetlo-
crvenosme(fa, kasnije srebrenoslva Iii maslinasto-
Imeda, tanka, IjulU S8 u vearna tan kim Ijuskama.
Korll-nov slatem _ ima sposobnost jakog prodi.
ranJa u kamenite lerena.
Pupoo,t - spiralni, Siloi, sa vite smedih Ijusaka.
lJatooiI- ovaino okrugli iii si roko j ajoUki, 1-2(-3)
em dugi I aka 0,5-1,5 em siroki.
CyJMoYi - poligamni. 4-5-dJelnl, sitni.
Plod - okrug lasta iii kruskollka, 5-7 mm debeie,
masnele koAlunica, erne boje, sj ajns.
$1..... - smede, sjajno; po 3-4 u jed nom plodu.
B'ologlja - ~ntomolllna, kserotermna, heliolilna
(all podnoal l zasjsnu), kalcllllna vrsta.
Vrlje.... aJ... nj. - (IV) V-VI(-VII).
RazmnolavanJe - sjemenom I vege tativno.
ShiniAl. - termolilne zajednice brdskog pojasa;
u likarama, na rubovima tuma, suvim IIv<,dama ill
kamenjarsklm paAnJaclma. a u subalpinskom po-
laau najt:e§Ce na kamenjarama I u pukotinama
kreOnjaOkih gromada.
Ra'PIOl lranjenoll u Jugol lavlll - S. H. 8H, $b,
Cg, Ma.
Opta ,alprOl lranlenOl 1 _ Alpi. Pirine]l, Dinarldl.
KarpatL
PrlmJedb. - polimorlna vrsta.
BUska ovoJ vrsti, undo] flori, preletno u istot-
nom dijelu zamlls, zaSlupljana ie boladi.. raka
krkavlnl (Rh. Unclor'l Walds!. &. Kit.), koja izrasts
1.mu!kl cviJet 88 staHle, 2. mU!ki evll·lI!. uzdulnl presjek.
3. prdnlk, ~. fen~kl evlj!!I, uzdu!n preljek, 5. letlca.
8. plod, 7. sjemenka s dylJu strana
do oko 1,5 m visine, a ima visa uspravne. mnogo
man je bodljikave grant ice I veee lis tov~.
Da bismo upotpunlll pregled bodljikavih. niskih
krkavina u nasoj flori , spominiemo Jot wsle :
orlenlka krklvlna (Rh, orbiculate Bornm.) - iIIr-
sko balkanskl end em, koji je zastuplJen na nekim
planinama Bosne, Hercegovine, erne Gore, Make-
donlie (I AlbaniJe), a odllkuje se crvenkaslosme·
dom. sj1!.jnom korom I okruglasl im listovlma: prl_
mor. ka krklvlne (Rh. Intermedll Sleud. & Hochsl.).
kOja Je zastupl]ena u vegelaciJI primorskih kame-
njara, a ima Jako t rnovlte grantice i silne. okrug-
laste listove ; fodopl ke krkevlna (Rh. rhodop ••
Velenovsky) sa rasprostranjenjem u jugoistocnim
dlJelovima Balk. pol. Kod nas u makedonSkOj
flo ri, u kserotermnim zaJednicama i !ibIJacima. Za
floru Makedonije sa navod! i Rh. mecedonlCI
Olap., ali se smalra da je (0 sarno jedan od eko-
!ipova. veoma varJjabUne Rh, rhodope8.

1 9 r unć1cu s pupovirna, 2. rnuš�I cvijet odozgo, 3. ženski
cviJ&I, u2duinl presjek. 4 plod. 5. sjemenka
Habitus - poleglt. 5-20 cm visok listopadni grm.
Kora - prljavosiva, kod mladih izbojaka ± gusto
obrasl? uspravnim s1vobjeličastim dlačicama.
Korljenov sistem - ima sposobnost prodiranja u
na1s1tn1jc pukotine stijena
Pupovi - sjajni, goli. ljuske po rubu fino treplja­
ve. qede gole.
Listovi - veoma polimorfni (1) 1,5-2.5 {-6) cm
dugi. s obje strane fino dlakavi 1h potpuno goli i
sjajni sa (3) 7-12 (-16) mm dugom peteljkom:
strpulc nakon cvi etanja opadaju.
Cvjetovi sitni, tetramern1. rjede pentamerni, na
cvjetnim peteljkama dugim 6-8 mm.
Plod - crna. gola boba, sa 3, rjeđe 4 sjemenke.
Sjeme - trobrido, s 1ednom uzdužnom tamnom
pukotinom, okeržuto; endokarp sa sjemenkama
se nalazi u gotovo bezbojnoj sluzavo-ljepljivoj
masi
BlologlJa dvodomna, petrofilna vrsta
152
OREOHERZOGIA
PUMILA (Turra) Veni
(Syn Rhamnus
pumila Turra)
Fam .. Rhamnaceae
Patuljasta ljigovina
nerprun naan
Zwerg-Krcuzdorn
Vrijeme cvjetanja - (IV), V-VII
Razmnožavanje - sjemenom
Stanište - pukotine okomitih, u većini slučajeva
teško pristupačnih krečnjačkih i krečn1ačko-do­
lomltićn1h stijena. Ima znatnu ekološku ampl1tu·
du. Nalaz! se u rasponu od (100) 200 do preko
2000 m Na hercegovaćk1m lokalitetima ulazi u
sastav endemične zajednice Heliospermo retzdorl·
fiani - Oreoherzog1etum illyricae C. šllić, kao ka·
rakterisllčna vrsta
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H. BH. Cg,
Ma.
Opća rasprostranjenost Jugoslavija, Alpe, Au·
strija, Njemačka, Italija, švajcarska, Jura. Fran·
cuska, Pirineji, španija, s1everozapadna Afrika,
Albanija, Sardinija.
Primjedba veoma varijabilna vrsta, koja je pre·
m a monografu W. V e n t - u rašćlanjena na 3 pod·
vrste i veliki broj manjih taksonomskih jedinica
Na našem podrućju je zastupljena subsp. velutin�
(Bornm ) Vent sa • dlakavim listovima (Sloveni·
ja. Hrvatska), dok su novi1a istra.livan1a pokazala
da je na planinama hercegovaćkog endem1ćno9
C
c�ntra (Preni . vrsnica, Plesa, Cabulja, Bokše­
v1ca, kanjon Aakrtnice) zastupljen endemični tak·
son subsp lllyrlca C šllić, koji se još nalazi �a
nekim crnogorskim i makedonskim planinama (1 u
.A:l�an1j1) Odliku1c se potpuno golim i izrazito
SjaJnim listovima
 OREOHERZOGIA
FALLAX (Bolss.) Vent
(Syn.: Rhamnus
fsllsx Boiss.:
R. carnio/ica
A. Kerner)

Fam. Rhamnaceae

lllrska ljlgovina,
smrdlJika

Habitus - razgranjen i uspravan llstopadni grm,

oko 2-3,5 m visine.
Kora - crvenkastosmeđa, mlade granćlce sivka­
stosmeđe, gole, prugaste, posute brojnim @val­
nim i svjellijim lenticelama.
Korljenov sistem - dobro razvijen, često u ne­
posre�nom kontaktu sa matićnim supstratom

�
(krećn1ačke stijene) u koga snažno prodire.

upovl - do 12 mm dugi pokriveni krupnim sme-
ecrvenkaslim, polusjajnim ljuskama.
Listovi - do 15 cm dugi i do 7,5 cm široki, rijetko
veći, sa 10-20(-22) jako izražena nerva: po rubu
fino testerastl I sa peteljkom dugom do 2 cm.
ac
1. 9rantloa 9 pupovlmo, 2. ženski cvijet odozgo. 3 mu!ikl
cvlJel odozgo. 4. l ti a I prašnik, 5 plod, 6. sjemenke
s dvl1u strana

:�
Cvjetovi - u skupinama po 3- 7 u pazušcima li­ Kada se uzme u obzir da ilirska ljigovina raste i
stova, na kratkim, golim peteljkama na planinskim slparima i točillma. kao pionirska

�
l d - okrugla Ili kruškollka, glatka. gola, sočna
o tumca oko 5,5 m m u promjeru, crne boje.
leme - jaj�sto, ovalno, glatko i sjajno, svijetlo-
uto, sa 1zrazenom brazdom na jednoj strani.
Biologi ja - entomofilna dvodomna kalcifilna
' Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb,
•
vrsta.
Vrijeme cvjetanja - V - V I I .
Razmno!avanje - pretežno sjemenom.
vrsta, onda se mož.e sagledati kolika je ekološka
ampllluda ove vrste. U pogledu vertikalnog ras­
prostranjenja ljigovina se nalazi u rasponu između
300-2000 m nadm. visine.
Cg. Ma.
Opća rasprostranjenost - Južni dijelovi Istočnih
Alpa, Jugoslavija, jugozap. Bugarska, Albanija,

�
SlantAle - najčešće u zoni jelovih i bukovih šuma
na krećnjaćk1m I dolomiln1m blokovima. u vege­
CIJi koja pripada svezi Calamagrosti-Abletion
orvat I u kojoj je smrdljlka, uz vrste: Sorbus
austrlaca. Lonicera alpigena i dr. jedna od karak­
terističnih vrsla To su tereni sa slrmlm padina­
ma. na rubu vrlaća I amb1sa. na raskidanim ka•
men1m blokovima, na kojima su razvijene rend­
zine 1 skeletna zemljišta.
Grćka, na jug do Parnasa
Primjedba - prema obliku i veličini listova opi­
san Je veliki broj manjih sistematskih oblika, a
navodi se i bastard sa patuljastom ljigovinom
(O. x mulleyana (Frltsch.) W. Veni ). koji je konsta­
tovan na jednom lokalitetu u Sloveniji.
Kora ljigovine, poznata kao Cortex Rhamni tala­
cis. danas se mnogo traži na tržtšlu, pa se kod
nas mnogo eksploatlše.

1. mlada bll)ćlca na domaćinu (neke loze razvoja),
siek mat1ćne grane sa crpkama (haustori/ama), 3.
cvast, 4. tenski cvijet bez. peri)anta, 5. tenski
uzdutnl p resj ek , 6. plodovi, 7. sjemenka s dviju
sirana
Habitus - zimzeleni, veoma grana!, okruglast
grmić, do 100 cm visine, krhkih grana.
Kora - tanka, glatka, žućkastozelena Ili masli­
nastozelena.
Listovi - kožasti, tvrdi, goli, dugi 3-4(-8} cm i
široki oko 1,5(-3) cm.
CYjetovl - sitni, jednospolni I dvodomni, stoje po
3-5 u pazušcima listova, u uglovima grana dvo­
godišnje biljke: tučak nema vrata, već je njuška
(žig) sjedeća; prašnica se otvara mnogobrojnim
rupicama.
Plod I a)eme - plod ima oblik loptaste i sočne
bijele bobice u kojoj se nalaze po 1-3 srcolika,
zelenobljelkaste sjemenke, obavljene sluzavom,
ljepljivom masom koja se upotrebljava kao lije·
pak za hvatanje ptica. Plodovi sazrijevaju u zimu
Ili u proljeće sljedeće godine.
150
VISCUM ALBUM L
Fam Loranthaceae
Imela bijela
Mistl etoe
gui (blanc)
Welsse M1stal
Visco, V1schla
OMt. \;\, unu\C,,
Biologija - poluparazitska, dvodomna, entomo·
ltlna vrsta. Parazltira na preko 50 razn ih vrsta,
naroćito na vrstama iz porodice Rosaceae i Sa·
/loaceae. Prillkom kli1anja sJemena najprije se
razvije organ za prlćvrsćivanje biljke na granu
domaćina. Kasnije nastaje kupasta sisaljka, koja
izlučuje encime i na taj način rastvara ćelije
kore. Sisaljka prodire kroz periderm u parenhlm
kore i cijelim sistemom crpki (haustonia) upila. Iz
drveta domaćina vodu s otopljenim mineralnim
2 pro· materijama. Uz pomoć hlorofila sama za sebe
stvara asimilate, te je zbog toga imela l iplčnl
tenska
cvijet,
boćnlh predstavnik poluparazita.
Prekomjernim prisustvom grmića na domaćinu
imela postaje opasna. što se s vremenom odra·
žava na vitalnost I cjelokupno zdravstveno stanje
domaćina
Vrijeme cvjetanja - li. I l i (ženski se cv1eto11i otva·
raju prije muških}.
Razmnožavanje - sjemenom.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - S, H, BH. Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - gotovo cijela Evropa
Kavkaz, M. Azija, sjev. Alrika, lndo-Himalajska
oblast. Malezija, Japansko-Kineska oblast.
Primjedba - opisane su tri podvrste· subSP·
album (Syn.: subsp ma// (Tubeul] Janchen} -
parazltlra na dikollledonama. subsp. abletls
(Wlesb.) Abromolt - paraz11ira na vrstama rodo
Abies: subsp. austrlacum (Wlesb.) Wollm. (Syn
subsp. pint [Wiesb.J Abromeit) - perazilira na
vrstama rodova Plnus I Lar/x
157

VINCA MAIOR L.
Fam. Apocynaceae

Velika pavenka,
muška pavenka,
zimzelen

Greater periwinklc
Grandc pervenche
Grosses lmmergriln
pervlnca maQgiore

Habitus - zimzeleni polugrm, kod kojeg sterilni

ogranci puze po zemlji, a plodni se uspravljaju I
dostižu visinu 10-30(-80) cm.
Kora - tanka, zelena.
KorlJenov sistem - gust, površinski.
Ll11to>vi - kožasli, dlakavog ruba, i nače gol i do
5 cm dugi I oko 2 cm široki.
.

Cvjetovi - pojedinačni. 3-5 cm u promferu. na

kratkim petel)kama.
Plod - sastavljen iz dva mnogosjemena mjehura. 2..
krunice s prušnlclma, 4. tućak
1 cv1etnl pupoljak sa ćaškom, dio ćnške: lap, 3 cifev
Sjeme - eliptično, golo, smede.
Biologija - jednodomna, entomofilna vrsta„
Vrijeme cvjetanja - Ili-V (česta je po1ava ponov­
nog cvjetanja u jesen).
Razmnožavanje - sjemenom i vegetatlvno.
Stanište - šikare i svijetle šume mediteranskog
područja.
Rasprostran)enost u Jugoslaviji - S, H, Cg, Ma
(I subspontano).
Opća rasprostran)enosl - južna Evropa, zapadna
Azija.
Primjedba - lijepa dekorativna vrsta koja se
često susreće u vrtovima i parkovima primorskih
kraieva. Poznate su brojne hortikulturne odlike,
naročito prema obojenosti listovii. Najviše se ko­
risti I. variegala Loud. {=I. eleganlissima Nichols.).
koja ima žute mrlje I žuto obrubljene listove.
Od davnina se primjenjuje u narodno) medicini.
U našoj flori, osim ovih dviju vrsta roda Vinca.
r1ede je zastupljena zel]asta vrsta V. herbacea
Waldsl & Kfl
 158

VINCA MINOR L.

Fam. Apooynaceae

Mala pavenka,
ženska pavenka

Common perlwinkle
petite pervenche
Gemeines 1mmergrun
pervinca

Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.

Stanište - pretežno na svježim i bogatim zemlJI·
..

�
štima. Najčešće u šumama i šikarama hrastov<>(l
pojasa (npr. u asoc. Querco-Carpinetum croall·
cum Horvat)
Rasprostranjenost u J ugoslaviji
'{
- S, H, BH, Sb

Primjedba - veoma česta ukrasna bll1 ka u vrto­

1 cv11et. 2. cvijet. UldUžnl presjek. 3 dva ploda m1�hu1a
(meška) sa čaškom. 4. plod, uzdutnl presjek, s. si eme,
dolje. popr prosjek
Kavkaz, M. Azija. .
vima, parkovima i grobljima. Ima sposobno�!
brzog obrastanja zemljišta; obrazuje guste tepi·
he. Prema boji cvjetova i druglm mo!lološkim
karakterima opisan je veći broj hort1kullurnl�

�
oblika, od kojih su najp oz natij i : r. rosea Rodegher
Habitus - zimzeleni polugrm čije sterilne gran­
sa ljublčastocrvenim cvjetovim� , I. atrovlolace
Volkart, sa crnoljubičaslim cv1etov1m, . r. �upr
čice poliježu po zemlji i duge su 20-30 cm, a
color Fr. Zimm sa cvjetovima bakarne boJB, 1
tert ll ne su t usp ravne, 10-15 cm visoke.
alba Venanzi sa bijelim cvjetovima
Mala paven ka je poznata k ao ljekovita biljka. Na·
Kora - tanka, zelena.
Korljenov sistem - dosta gust i razgranat, po­ roćilo su ljekoviti listovi, koji su gorkog ukusa.
vršinski.
Pupovl - naspramni, kupastojajoliki sa više golih
crvenkastozelenih ljuski.
Listovi - kožastl, goll, na kratkim peteljkama
Cvjetovi - pojedinačni, znatno manji od cvjetova
pavenke velike.
Plod - sastavljen iz dva mjehura, koj i sadrže
2-3 sjem en ke
Sjeme - elJptićno, tamnosm ed e, 6-9 mm dugo
Biologija - jednodomna, entomofilna, mezofllna
vtsta.
Vrijeme cvjetanja - 111-IV (rjeđe ponovno cvjeta
u 1esen).
 FRAXINUS
ANGUSTIFOLIA Vahl.
(Syn.: F. oxycarpa
Willd.)

Fam. Oleaceae

Poljski Jasen,
l uč koJasen

Habitus - llstopadno drvo koje najčešće Ima vi­

sinu oko 1 5 m, ali u povoljnim prilikama Izraste
I do preko 25 m i ima pr. promjer oko 1 m. Kroš­
nja duguljasto ovalna, zaobljena, sa relativno gu­
stim granama.
Kora - kora debla na početku glatka, tanka, kas­
nije odeblja I Ispuca uzdužno i poprijeko u male
Višekutne pločice, I postaje siva.
Korfjenov sistem - dobro razvijen. 1\irok.
Pupovl - manji od onih kod bijelog jasena svi­ 1. s pupovlma, 2. klljanac. 3. dio lisnog ruba.
5. nekoliko oblika plodova (parutkl)
,
grančica
jetlo do tamnosmeđi, rjeđe zagasite crnkasti, 4. dvospolnl cvijet,
pustenasti. terminalni najveći, a bočni su vrio
često po 3 u pršlJenu.
Ustovl - neparno perastl, sastavljeni od 1-7
Vrijeme cvjetanja - (Il i), IV, V, prije listanja.
(-11) pari, veoma polimorfnih listića, koji su P?· Razmnožavanje - sjemenom.
lukožasti, 1-10 cm dugi, 0,5-3 cm široki, s gornie Stanište - u priobalnim šumama Primorja, u
strane goli, s donje strane redovno uz osnovu slavonskoj lužnjakovoj šumi (as. Genisto Quer­
-

glavnog nerva sa čupercima svljetlosmeđ1 h dla­

čica Ili goli, na rubu nejednoliko, krupno i ne­
pravilno pllasli.
Cvjetovi - bez čašice I krunice, nalaze se u ra­
celum roboris Horvat) Ili srpskoj lužnjakovo-fase­
novoj šumi (as. Querco-Fraxlnetum serblcum Rud­
ski) i drugim zajednicama
Rasprostranjenost u Ju901lavljl S, H, BH, Sb,
-

stresitlm, razgranatlm, metličastlm cvaslima (znat­ Cg. Ma.

no dužim nego kod bijelog jasena): crvenkasto­
smeđi.
Plod I sjeme - veoma varijabflna, (prema veličini
I obliku opisano nekoliko formi), ovalne kopljasta
Ili usko kopljasta perutka. s ušiljenlm, zaokruže­
nim ili lzrubljentm vrhom. u osnovi kllnolika. Sje­
menke uvijek duže od polovine perutke, (dok su
kod bijelog Jasena jednake il i manje od polovine
perutke)
Blologl)a - AnAmnlilna. hiQrofilna vrsta
Opća rasprostranjenost - Evropa (Sredozemlje,
Panonija), zapadna AzlJa. sjev. Afrika
Primjedba - poljski jasen je veom a polimorfna
vrsta. Opisan je veilkl broj sitnih sistematskih
kategorija. Primjerci iz Panonije (F. a. Vahl. subsp.
pannonica Fukarek), razlikuju se od primorskih
 162

LIG USTRUM
VULGARE L.
Fam Oleaceae

Obična kalina,
zlmolez

Privel
Troene. lrouilio
Rainweidc Beinholz
lrgustro. ollvello
UltfllO'lllllO
<XJIJKllOll<'llH;lJI

��
- \=t-· )
Biologija - jednodomna, entomofilna, mezofilna

I
v �sta, Ima vrlo dobru izbojnu snagu iz panja
žila.
Vrijeme cvjetanja - (V)Vl-Vll.
reznicama i sjemenom.

r�f..i
Razmnožavanje
'" „
-

Stanište - najćešće u šumama i šikarama hra­

stovog podrućja. Pretežno na svježim humusnim,

b I
rahlim, ali Isto tako I na suhim zemljištima. Do­
)/
s
..J pire do oko 1000 m nadm. visine .

granć1ca s pupov1ma, 2 kh1anac, 3 cvijet odozgo,

Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb.
1
4 cviJet sa strane. 5 rdrron lljenćić sa prašnicima 1 Cg, Ma.
tućkom 6 sjemenka s dviju boćnih strana Opća rasprostranjenost - zapadna I jufoa Evro·
pa, s1ev Afrika, zapadna Azija.
Habitus - llstopadni razgranali grm, 1-3 m vi­ Primjedba - u hortikulturi veoma ci1enjena vrsta.
sine, sa mnogobrojnim šibolikim, slabo razgrana­ Poznati su brojni varijeteti I forme već prema
,

tim lzbojcima habitusu, obliku i boji listova, boji plodova itd.

Kora siva ili svije!tomrka. gola, sa svijetlim Dosta tražena I cijenjena vrsta. koja se upolreb­
l1ava naroćlto za žive ograde, jer dobro podnosi
-

lenhcelama. tanka
Korljenov sistem - dobro razvijen.
Pupovl - naspramm. jajollkokonićn1, dosta sitni,
zašll1en1. imaju 4 6 smedecrnih 1h zelenkasto­
ljublćastih ljuski Vršni pup je krupniji od boćnih.
.
rezan1e. Kod nas se u vrtovima 1 parkovima često
susreće I poluzimzelena japanska vrsta L. ovall­
follum Hassk . koja Ima jajoilke do eliptične 11-
sto�e a u vrtovima i parkovima naših toplijih
.

krai eva uzgaja se zimzelena vrsta L. japonlcum

Listovi - duguljasfl 111 lancetasti. (3)5-7(-10) cm Thgb . sa jako razgranatom krošnjom i 4-8 cm
dugi. cijelog ruba polukoiasti ćesto osta1u na dugim listovima
granama do poćetka zime a često I prezime.
Cvjetovi - u gustim metlicama. bijeli, neugodna
mirisa
Plod - kuglasta. 5 10 mm duga, SJajna boba.
Sazrtjeva krajem ljeta pretežno prezimljuje na
granama
Sjeme ellptičnojaJasto oko G mm dugo. smeđe
163

FORSYTHIA
EUROPAEA
Deg. & Bald.

Fam. Oleaceae

Balkanska forsltlja

' V'
,r;·,Qi\ © J o
Habitus - listopadnl, dosta razgranjen, uspra­
van grm, 3-5 m visine. I
Kora - na šibollkim izbojcima žutozelena, pro­
šarana velikim brojem ovalnih, bradavičastlh
lenticela, na starim granama svijetlosivosmeđa.
Korljenov sistem - dobro razvijen.
Pupovl - naspramno raspoređeni, 2-3 mm dugi
± šareni, ljuske su trepavičaste, jajollkog oblika;
cvjetni i terminalni pupovi su kratko kupasti; srž
granOica jasno prelinjena.
•
·1 •
\1
1.grančfca s pupovlma, 2. l isl, lijevo: s neplodne grane
Listovi - jednostavni. cijelog (na cvjetnim lz­ desno: s plodne grane, 3. plod, uzdutni presjek 4 sje:
bojcima) ili napiljenog ruba, eliptični Ili jajollki, menke, S. plod
·

na vrhu zašiljeni. svijellozelenl, goli, sa pravilno

mrežastom nervaturom, 4-8 cm dužine i 2-3 cm
širine.
Cvjetovi - 1 -3 zajedno, na vrhu kratkorasta, ča-
šica I vjenčić četvorodijelnl; vjenčić tamnožut,
razdljeljen na 4 režnja koji su znatno dulji od nje­
gove eljevi: 2 prašnika kojl su relativno veliki.
Plod - vlšesjemeni Izduženi tobolac (capsula);
djell se na 2 pretinca.
Sjemenke - usko okrlljene, spljoštene, sivosme-
đe boje.
. vima 1 vrtovima uzgajaju se najčešće: kineska
Biologija - jednodomna, termofitna I heliofllna
vrsta.
Vrijeme cvjetanja - IV (prije listanja 111 paralelno
RazmnolavanJe - Iz sjemena I vegetatlvno.
sa listanjem).
Stanlite - javlja se uglavnom na ogoljelim tere­
nima na serpentlnskoj podlozi, gdje formira gu­
ste šibljake, pretežno na visini ispod 1000 m ; na
toplijlm ekspozicljama penje se i više.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - Metohija: Gu­
bavac kod Pećke p�trijaršije, "Koznik, okolina
Orahovca, Crni kamen, Petka, u
dollnf rijeke Ere­
nik (Ponoševac) itd.„ (Blečlć. Tatić. Krasnlćl'
1965/66).
Opća rasprostranjenost - endem Balkanskog po­
luotoka: sr. i sj. Albanija, Jugoslavija.
Primjedba - tercijarni relikt, čije se srodne vrste
s�mo�iklo nalaze u Istočnoj Azijl. U našim parko­
forslllja (F. suspensa Vahl.), zelena forslllja (F.
vlrld lHlma Llndl.) kao i njihov križanac (F. x lnter­
medla Zab.).
Sve ?ne, kao I balkanska forsillja, odlikuju se
visokim dekorativnim svojstvima.
Na svojim prirodnim staništima Balkanska lors11ija
se nalazi pod zaštitom države kao prirodna ri­
jetkost.

e /
1 raširen vj nčić s prašnicima, 2 ovl'ct, 3. tućnk, uzdužni
presjek, 4. plo d, popr, I uzdutni pros ok
Habitus - zimzeleno drvo oko 1 0(-20) m visine,
vrlo razgranatog i krivog debla.
Kons - u početku glatka. sivkasta. kasnije potamni
I ispuca u tamne ljuske.
Korljenov sistem - snažan, dobro razvijen. ima
razvijenu endotrofnu mlkorizu.
Listovi - duguljasti, kožastl, cijelog I podvijenog
ruba, sa gornje strane tamnozeleni, a sa nallćja
srebrnastosfvi, na kratkim peteljkama.
Cvjetovi - dvospolnl, pravilni, aktlnomorfnl, u
bočnim uspravnim grozdovima, bijeli.
Plod I sjeme - jednosjemena (rijetko dvosjeme­
nal koštunica, u početku zelena, kasnije crven­
kasta. u zrelom stanju je zatvorenoplava, gotovo
crna, gola, sjajna. Iz plodova se dobiva poznalo
jestivo „maslinovo ulje•(, Koštica jako tvrda. ču·
njasta, svijetlosmeđa, sjeme ellptićno, 9-1 t mm
dugo Plodovi zru u nevembru I decembru
164
OLEA
EUROPAEA L.
Fam Oleaceae
Maslina, uljika
a
Ollva trae
Ol lvl r
Oolb.wm. Ollva
1·011vo, oleastro
\IUCAlllln l.!llJ'IOllt:ncK
:IR
Biologija - jednodomna, entomofilna, heliofilna I
spororastuća vrsta Dož1v1 veliku starost l do
preko 1000 godina. Strada od niskih temperatura.
Vrijeme cvjetanja - IV
Razmnoiavanje - sjemenom I vegetallvno.
Stanište -- otoci I uže obalno podrućje, rijetko
prodire dublje u kopno. Gornja granica vertikal·
nog rasprostranjenja je u zavisnosti od klimat·
skih faktora, tako u sjevernoj Dalmaciji doseže do
100-150 m, u srednjoj 200-250 m, a oko Dubrov·
nika do 400 m visine nad morem.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, {Her·
cegovlna) Cg.
Opća rasprostranjenost - zemlje Sredozemlja.
sjev. Afrika, (vjerovatno porijeklom Iz Palestlne . 1
M . Azije), inaće kultivirana l n a drugim konl1-
nenttma.
Prlmjedba - u Primorju se često susreće dlV·
lja maslina (O. e. L subsp. oleaster (Hoffmg. el
Link] Flori) koja raste na suvlm kamenitim mje­
stima. Odlikuje se manjim listovima, okruglastim
plodovima, koji su vrlo gorki, te jako trnovitim
granama Nasuprot ovoj, pitoma maslina (O. e. L
subsp. satlva [Hoffmg et Linki Flori) odlikuje se
znatno većim, najčešće 2-3,5 cm dugim plodo·
vima, većim listovima, a grane joj nisu trnovrte.
Selekcijom I oplemenjivanjem uzgojene je blizu
300 raznih kulurnih sorti koje se uzgajaju !iironl
svijeta.
 165

LONICERA
IMPLEXA Ait.
Fam. Caprifoliaceae

Božje drvce

lnterwoven honeysuckle
ch�vrefeulllo a tlges
imploxes
verschlungenes
Gelssblall

Habitus - zimzelena, jako granata povijuša, rjeđe

grm.
Kora - zelenkastosiva, tanka, gola. lzbojak nije
šupalj.
Korljenov sistem površinski, dobro prodi re u
-

kamenjaru.
Listovi - zimzeleni, kožasti, odozgo sjajni, tamno­
zeleni odozdo modrikastozeleni, jajoliki ili el ipti č­
ni, najčešće sjedeći, oko 3-8 cm dugi; na cvjet­
1 vršni dio cvjetne grenćlce, 2. dio grančice sa plodo­
nim grančicama listovi osnovama srasll, tako da
vima, 3. sjemenka s trlJu boOnlh strana
ih stabljika sredinom prorasla.
Cvjetovi - dvospo lni izrazito zigomorfni, sa dvo­
usnatim, a-4,5 cm dugim vjenćićem, koji je žuć­
,

kastobijel, često crveno nahukan. Cvjetovi su Gorice, Istre do Makedonije, kao karakteristična
sjedeći, sakupljeni u glavlćaste cvasti poput ču­ vrsta sveze Quercion iflcfs Br.-81. f reda Querce­
peraka. tafla llicis Br.-81.
Plod - mesnata okruglasta boba s više sjemenki. To je zimzelena ili poluzimzelena povijuša Ili grm
Sjeme - svijetložuto, 4-5 mm dugo, golo, sjajno, do 4,5 m visine. Ima obrnuto jajolike, 3-8 cm
s jedne strane blago zaobljeno s druge skoro duge I 2-6 c!!1 široke, n� nalićj� s ivo�lakave 11-
ravno. stove, od ko11h su gornji parovi na bazi srasli
Biologija - jednodomna, entomofllna, heliofitna ostali su na kratkoj peteljci Cvjetovi su u vršn i�
vrsta. �lavlcama, po 6 zajed n o na stapci dugoj do 4 cm,
Vrijeme cvjetanja - V, VI. zućkastl. mlrlšljavl; bobice crvene.
Razmnožavanje - sjemenom I vegetativna.
Stanište - kao karakteristična vrsta ulazi u sa­
stav klimazonalne asocijacije crnog jasena i čes­
vlne (Orno-Quercetum ificls Horvatlć).
Rasprostranjenost u JugoslavlJI - H, BH, Cg.
Opća rasprostranjenost zemlje Sredozemlja.
-

Primjedba -slična ovoj vrsti, u našoj flori je za­

stupljena tzv zaplellna (L. etrusca Santi). koja Je
zastupljena u te rmoli l nlm zajednicama od okoline

�"
�
9
,
�
...,,� ,
1 granćica s pupov1ma, 2. klljanac, 3. vjenćić. uzduini
pres1ek (desno 1ućak), 4 cvijet. uzdužni presjek, 5 plod
Habitus - listopadni grm visok (0,5)1 -2(-3) m,
uspravnih, rjeđe poleglih grančica.
Kora - glatka, sivosmeđa ili pepeljastosiva, kod
starijih grančica se uzdužno ljušti
Korijenov sistem - dobro razvijen, prilagođava
se raznim terenima.
Pupovl - goli, svijetlozeleni, četvorouglasti sa
brojnim smeđastlm, zašiljenim ljuskama
Listovi - oko 12 cm dugi i oko 5 cm široki. ćesto
1 ,2-1,8 cm dug, sJajan, antere crvene
u1 nerve dlakavi, po rubu, fino trepavičavo dla·
kavi; lisna peteljka 1-1,5 cm duga.
Cvjetovi - dvospolni, izrazito z1gomorlni sa dvo­
usnatim v1enć1ćern. po dva zajedno na uspravnoj
za1ednićkOJ. goloj. 2-5 cm dugoj peteljci, vjenčić
1.2-1.a cm dug. sjajan
Plod po dvije mesnate bobe. koie su sraste
gotovo c11elom du.tlnom, veličine oko 8-10(-12)
mm. kuglasto1a1astc. s1ajne, tamnocrvene.
166
LONICERA
ALPIGENA L
(Syn.: Caprifolium
afpinum Lam.)
Fam. Caprifoliaceae
Planinsko pasje
grožđe
pelil bois
Alpen-Hecken-K1rsche
c;on1P.ceraso c1llega
d'alpe
Sjeme - najčešće 3-4 mm dugo i isto toliko ši�
roko i oko 2 mm debelo, jajasto, na jednoj strani
nešto konkavno. žutosmede
Biologija - jednodomna. entomolilna vrsta.
Vrijeme cvjetanja - V. paralelno sa listaniem.
Razmnožavanje - s1emenom. .
Stanište - pretežno u brdskim i planinskim sv1-
jeUim šumama na krečnjaku
Karakteristična vrsta svez.a Fagion iflyrioum Hor·
vat i B erberidlon vutgaris Br.·BI
Kod nas se penje u visinu i do preko 1800 m
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H. BH. Sb,
Cg, {Ma· kao l. tormanekiana Halacsy).
Opća rasprostranjenost - srednja 1 1uzna Evropa.
Primjedba - u južnim dijelovima Balkanskog pol.
(kod nas: BH (?) Cg, Maj zastupljeno je i for·
manekovo pasje grožde (L. formanekiana Ha·
lacsy; L. a. L. subsp. I. {Halacsy) Hayekl koje .se
odl�kuje višim uzrastom i ČIJI su listovi na d�nJ�l
strani il1ez.dastodlakavi. a plodovi se dod1ruJU
samo malom površinom Na nekim planinama na
lromeđi Dalmaci1e. Hercegovine I Crne Gore (Or·
jen. Bijela Gora) kao I na nekim hrvatskim P!�·
nmama (Velebit, Biokovo), rasle i naše endem•�
no IJepljivo pasje grožde (L. glulinosa Vi�tani!
kote Ima gusto, kratko dlakavo, zt1ezdasto·l!epl11•
vo (1me 1) lišce 1 vjenć1ć kop je žućkastob11el sa
crvenkastim prel1vom 1 potpuno srasle skerletno­
crvene plodove
167

LONICEl-1A
XYLOSTEUM L.
Fam. Caprifoliaceae

Crveno pasje grožđe

Fly honoysuckle
chtlvroleullle
Rolo Heckonklrschc
glsllosteo
lKllM\>.\<X."Tl•
001.ll<llOllClllllUI

t
Habitus - listopadan grm. uspravnih ili raširenih
grana, oko 1-2(-3) m visok.
Kora - tanka. siva. na1mlade granćice su svljet­
losivosmede, dlakave i šuplje.
Korl)enov sistem - površinski, dosta dobro raz­
vijen.
Pupovl - oko 5-10 m m dugi, sastavljeni od neko­
liko pustenasto dlakavih, svijetlosmedih ljusaka.

om
Listovi - oko 3-6 cm dugi i oko 2-3(-4) cm ši­

roki; na 2-6 m m dugoj peteljci; na licu i nalićju
meko dlakavi, a po rubu trepavićasti.
Cv)etovl - dvospolni. Izrazito zigor'norrni, u paro­
vima, na 1-2 cm dugoj, fino dlakavoj peteljci;
vjenčić bjelićasložut.
Plod - po dvije mesnate bobe veličine graška na
zajedničkoj peteljci, dodiruju se samo donjim
dijelom. Sazrijevaju u julu I avgustu
S)eme - oko 3 mm dugo. eliptićno, svijellosmede.
Blologl)a - jednodornna, entornofflna, mezolllna,
sclofllna vrsta.
Vrijeme cvjetan)a - V, VI.
Razmnožavanje - sjemenom.
Stanište - najćešće u mezolilnim šumama i ši­
karama brdskog regiona bukve, rjeđe i u šumi
bukve I jele, dopirući u visinu i do 1450(-1600) rn.
Rasprostranjenost u Jugoslavljl - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostran)enost - Evropa. sjeverni dije-
lovi M. AZije, Kavkaz. zapadni Sibir do Allaja.
Primjedba - u našim šumama (mješovita šuma
bukve I jele, smrčeve šume, sv� do klekovlne bora)
7astupljeno je i crno pasje grozde (L. nlgra L.). To
l
1. granćlco s pup vl a: 2. kllfnnac. 3 vfcnćić, uzdutnl
pres ek, 4 cvnst bez vienćlćl'I. 5. plodovi' 6. sjemenko
s dv JU sirana
je listopadnl, do 2 m visok grm, ćije su granćrce
.
gole, lišće Ja1astolancetasto. 4-6(-7.5) crn dugo
2-3 cm široko, na oko 2-5 mm dugoj peteljci
golo ili na nalićju po nervima dlakavo. VjenčiĆ
tamnocrvenkast, oko 1 cm dug, a bobice su po·
lusrasle, 3-4 m '!' debele. plavičastocrne. m1aste
.
Na visokim planinama :zapadnog dijela naše zem­
lje najčešće u klekovlnl bora ili u smrćevim šu­
rnarn� Javlja se plavo pasje groide (L coerulea
L.) č111_ su cv1e·tov1 žućkasloblje
ll, a bobice oko
1 cm debele. crnoplavićaste sa sivkastim pepeli­
kom. Razlikuje se od veoma srodne (vlkarne!)
L borbaslana Degen po spolja goloj krunici (kod
L. coerulea l., k. je spolja dlakava). jajastim, na
vrhu zatubaslim, golim listovima koji na nallćju
Imaju Istaknutu mrei:aslu nervaluru. Zastupljena
Je u subalpinsko. J zoni, pretežno u ju901sloćnim
dijelovima naše zemlje.
 168

LONICERA
CAPRIFOLIUM L
(Syn.: Periclymenum
italicum Mili ,
Caprilo/lum
rotundilolium
Moench)

Fam. Capriloliace:ie

Orlovi nokti,
kozokrvlna

Goalsleafs. woodb1ne
ch4vreleullle des jardfns,
ch. d'ltalie
Jeliingor)elllebor
madreselva.
abraccia-bosco
>ttU\IOi\t)CTlt 1\\'lllltCTilJl,
1<anp11<�0A1;

Plod - koralnocrvena, oko 8 mm debela, elipsoid·

na boba, od kojih je 5-6 grupisano na zajednl·
čkom preraslom duplom listu :Zrl u avgustu.
Sjeme - ovaino. spljošteno, žutosmeđe, oko
6 4 mm dugo.
Biologija - jednodomna, entomofilna. sciofilna
vrsta.
Vrijeme cvjetanja - V-VIII.
Razmnožavanje - sjemenom i vegelalivno.
najčešće u mezolilnim i kserotermnim
j
1. granćica s pupovlm�. 2. cvijet sa strane, � vjcnćlć,
Stanište -

uzdužni pres ek (desno tučak), �- prašnik, 5 granćica
s prorasllm istovima i plodovima, 6. sjemenka s dviju
strana
Habitus - listopadna, grmolika penjačica, koja se
povija (uvijek na lijevu stranu) uz niže grane
drveća, dostižući visinu do oko 5-10 m.
Kora - na stablu svijetlosmeđa. otkida se u tan­
kim trakama; mlad I Izbojci su svijetosmeđi, malo
dlakavi, šuplji.
Korljenov sistem - površinski, horizontalan.
Pupovl - sa smeđim ili zelenkastosivim, trbu­
šastim i kožastlm ljuskama.
Listovi - naspramni, širokoeliptlćni, 4-8(-10) cm
dugi, 3-4(-6) cm široki, tupovrhl, goli, cjelovitog
ruba, na licu tamnozeleni, na naličju sivkasto do
plavićastozelenl. Nekoliko gornjih pari listova
međusobno su srasli osnovama, te ih stabljika
hrastovim šumama i šikarama. rubovima šuma, le
u živicama. Penje se do oko 1500 m (rijetko I
više).
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb.
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - jugoistoćna Evropa,
zap. Azila (Krim, Kavkaz.).
Primjedba - veoma varijabilna vrsta. Koristi se i
u horllkulluri.
Osim navedenih naših vrsta ovog roda, u parko·
vlma i vrtovima širom naše z.emlje uz.gajaju se
brojne strane vrste, kao npr. L. plleata Oliv. iz
Kine. To je zimzeleni, široko razvedeni, do oko
30 cm visoki grm sa vrlo sitnim listovima; L. nitlda
Wlls. takoder iz Kine. Ima zimzelene, 6-12 mm
duge llstiće, a u našim uslovlma naraste oko 1 m
visine, L. tatarlca L„ porijeklom Iz južne Rusije.
do Altaja I Turkestan a To je llstopadni, 3(-4) m
.

sredinom prorasla. visok grm, sa lancetastim do fancelasloovalnim,

Cvjetovi - dvospolnl, izrazilo zigomorlnl, sakup­ 4-6 cm dugim llstovlma. Ovo j e j e dna od naj·
ljeni pri vrhu u glavićastim cvastlma, poput ću­ češćih egzotlćnih Lonicer-a kod nas, a zastup­
peraka, sjedeći; vjenčić 4-5 cm dug. mirišljav ljena je u obliku ra?ltćitih vrtlarskih oblika
169

VIBURNUM TINUS L.
Fam. Sambucaceae

Lemprika, lopočika

Leurestlne
laurler tln
lmmergrOner Schneeball
lauro 1ino
lUUMWHT,
Ka.\11113 PC'llJ03CACllBR

Habitus - zimzeleni, loptasti ili piramidalni. dosta

razgranati grm do 3 m visine.
Kora - kod starijih grana I debla siva, kod iz·
bojaka crvenkastosmeda, sa smeđim dlaćlcama.
Korljenov sistem - dobro razvijen, prodire dubo­
ko u pukotine krećnjačkih stijena.
Listovi - naspramni, cijelog i trepavičastog ruba,
± dlakavi, s lica sjajni. tamnozeleni. s naličja
plavkastozeleni sa čupercima dlačica u uglovima
nerava, dugi 4-12 cm, 2-5 cm široki, na 1-1,5 cm 1. kl!Janao, 2. cvljel, 3. plod. 4. plod, uzdužni (gore) 1
dugoj, sitno dlakavoj peteljci, kožasti: nervi lučno poprečni (dolje) presjek
savijeni.
Cvjetovi - brojni, skupljen i u .gronj�st� cv�tove, Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S (južno Pri­
bijeli, spolja nešto crvenkasti, m1nsn1, v1enćić morsko). H, BH (Hercegovina).
zvonast, duži od čaške, ima 5 prašnika i tučak s Opća rasprostranjenost - zemlje Sredozemlja.
najčešće tri sjedeća žiga. Primjedba - izvanredna dekorativna vrsta, te se
Plod - jajasta, pri vrhu zašlljena koštunica s jed­ često uzgaja u parkovima i vrtovima na otocima
nom sjemenkom, tamnoplava, gotovo crni:i. �e­
talnosjajn�. malo sočna, 3-4. m n_i duga. Zn � Je­
I uz obalu Jadrana.
Preporučuje se i za pošumljavanje krša.
sen. Up otrebljava se u med 1ci n1 kao purgallvno
sredstvo.
Sjeme - nepravilno izbrazdano, ptavkasto.
Biologija - jednodomna, dvospolna, entomofilna
vrsta Podnosi kratkotrajnu studen i do - 16° C.
VriJem e cvjetanja 1 1 VIII.
-

Razmnožavanje sjemenom i zeljasllm reznica-

-

ma. .
Slanlšte - kod nas u cijelom podrućJU med1te-
ranskih šuma, česta u makiji; naseljava kamenit�
terene na krečnjaku i dolomitu, često u podsto1·
no1 etaži.

;s>
2.
1. granćlca s pupovima, klijanac. 3. cvljel odozgo,
4. cvijet n sirene, 5. plodovi, 6. sjemenka s dviju bočnih
sirana
Habitus - oko 4(-5) m visok listopadni grm i pre­
ko 15 cm u promjeru, šibolikih, 1,1spravnih grana.
Kora - na starijim granama sivosmeda i tanka.
Korljenov sistem - dobro razvijen, horizontalan.
Pupovl -pokriveni samo sa dvije gole zelenka­
stosmeđe do crvenkastosmeđe ljuske, pri osno­
vici su suženi, pa se čini kao da su na kratkoj
peteljci; vršnog pupa redovno nema, pa se na
vrhu izbojka nalaze po dva bočna, izmedu kojih
se nalazi suhi ostatak vrha izbojka.
Listovi - naspramni, svijetlozeleni (u jesen crven­
kasti) glatki, trolapi, na naličju maljavo plavo­
zelenl, s grubo nazubljenim rubom, sa zaoblf,e­
nom, ponekad kllnolikom Ili plitko srcastom ba­
zom; plojkn 6-10(-1 1 ) cm duga, Isto tako široka,
lisna peteljka duga 20-25 mm sa zelenkastim
sitnim žlijezdama pri vrhu, a pri dnu sa svake
strane Ima po jedan Ili dva mala zaliska.
170
VIBURNUM
OPULUS L.
Fam. Sambucaceae
Bekovina, crvena
hudika
Snowball tree,
cranberry
vlorne obier
gemainer Scttneebatl,
Scttwelke
vlburno,
pallon di neve
KllAllll3
o61;11<11ose1ma11
Cvjetovi - u terminalnim štitastim kišobrana�tif!1
cvastima, bijeli; oni po obodu cvasti su sterilni,
sa većim vjenćićem, a u sredini cvasti nalaze se
mnogo sitniji, žućkastobijeli, dvospolni, zvonasti
cvjetovi.
Plod - okruglasta koštunica s jednom košticom,
8-10 mm u promjeru, sjajna, sa ostatkom tu�ka
na tjemenu, sazrijeva u jesen (IX-X), nije Jestiva:
soćnl dio ploda ima specifičan miris; plodovi
ostaju na granama ponekad cijelu zimu.
Sjeme - spljošteno, glatko, srcoliko, ušiljeno,
crvenkasto, klija epigeićno . .
Biologija - entomofilna, mezofilna, brzorastuc�
vrsta; u mladosti raste brzo, kasnije znatno spor•·
je, doživi starost do oko 30 godina.
Vrijeme cvjetanja - V, VI, poslije ltstanja.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetatlvno.
Stanište - vlažna mjesta, na obalama rijeka. u
vlažnim šumama, čistinama i rubovima šuma.
obično u nizinama, a r)ede je nalazimo u pla·
ninskim šumama (do oko 1200 m) na svjezem
zemljištu-. Cesta vrsta brojnih zajednica poplavnih
terena sveze Alneto-Ulmlon Oberd. ili sveze Fa­
gion silvaticae Br.-81.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - gotovo cijela Evropa,
M. Azija, Kavkaz, sve do Siblra, sjev. Afrlka
Primjedba postoje razni ukrasni oblici, od ko·
-
jlh 1e najljepši I najčešći onaj koji ima kuglaste,
poput snježnih gruda, sterilne, viseće bijele cva·
tove (V. o. L. f. ste rlle DC).
 171

VIBURNUM
LANTANA L.
Fam. Sambucaceae

Udik a (hudika) crna

Wayfaring tree
viorne lantana
Wolllger Schneeball
11:i.\1rn:i rop,1.uu111m

l�,� --
Habitus - listopadni, oko 3(-5) m visok grm, šl­ i\ ....
( ' '/
�
-· .

�: :� (<�o
bolikih izbojaka.

tr p
Kora - sivkasta. tanka.
Korijenov sistem - dobro razvijen. $

t
Pupovi - bez ljusaka. žućkastomaljavi, kao i iz­
boJak prekriveni tankim brašnavovoštanim slojem. � .

}p
•
koji se lako skida; jasno se razlikuju lisni i cvjet­
ni pupoljci; lisni su naspram ni. dugi, sastavljeni
6
od smežuranih listova i nemaju ljuski: cvjetni su
1. granć1c a s pupovirna, 2
vrlo krupni. redovno su na vrhu izbojaka. oni su
4
okruglasti. na kratkoj peteljci, Imaju dva smežu­ kh1an11c, 3 cvijet odozgo
{dolje) presjek, o. koštica s dviju boćn1li sirana
cv11e1 sa strane, 5. plod, uzdutnl (gore)
rana, nasuprotna listtća. a pokriveni su kratkim 1 poprečni

Listovi - naspramni, 8-15 cm dugi i do 7(-8) cm

ljuskama.

široki, debeli, po rubu nazubljeni, na licu zeleni I Stanište - suhi. sunčani i kameniti tereni. pre­
_
težno na juznoj ekspoziciji. u šumama i šikarama
hrapavi, na naličJU bjelkastožućkasti i pahuljasti:
petel1ka kratka (-2,5 cm}, debela i pahuljasta, hrastovog poiasa, no cesto se nalazi 1 na višim
nadmorskim visinama, do preko 1000 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S' H' BH ' Sb
nema pallstića
Cvjetovi - u terminalnim. zaravn1enim gronjama '
Cg. Ma.
žućkastobijeli, mirisni. Opća rasprostranjenost - Evropa i zapadna Azi-
Plod - iajasta, sploštena koštunica. 7-8 mm
1a.
duga i 5-6 mm široka. u poćetku zelena, u polu­
Primjedba - često se uzga1a u nasadima kao
zrelom stanju crvena, s1ajna. a samo u zrelom
ukrasni grm .
·

stan1u crna. nije jestiva. Zrl krajem 1ura.

Sjeme - plosnato, do 8 mm dugo, svijetlosmede, Na masivu Cvrsn1ce u Hercegovini opisan je var.
naronltanum K. Maiy. Na nekim našim planinama
uzdu žno izbrazdano
Biologija - jednodomna. dvospolna i entomofilna, Hrvatske. Hercegovine i Crne Gore živi endem1ć­
na tzv. orjenska hudlka (V. maculatum Pantocsek}
hellofllna vrsta Podnosi dobro studen I sušu.
koja je slična crnoj hudiki. Za razliku od nje
Ima jaku 1zdanaćku snagu, a odlikuje se brzim
listovi su Joj s donje strane rdastobjelićastl.
rastom
Vrljeme cvjetanja IV-VII.
RazmnozavanJe - s1emenom t vegetallvno.

1. granćlca s pupovima, 2. kllj anac. 3. ocvao cvijet sa
strane, 4. cvl1et odozgo, 5. zatvoreni cvijet sa strane,
6. p lodovi, 7. koštica, odozgo i sa tri boćne strane
Habitus - listopadni grm, o�o 2-3(-5) m visok,
sa zbijenom 1 nešto piramidalnom krošnjom.
Kora - kod starijih primjeraka rđastosiva, ispu­
cala, pokrivena brojnim, malo uzdignutim lenti­
celama: na mladim grančicama je zelenocrvenka­
sta, glatka i pomalo s1ajna (srćevina je šira,
okrugla, rahla, rđastosmeđa ili žutosmeđa, za raz­
liku od crne zove kod koje je bijela).
Korljenov sistem - dobro razvijen, široko razve­
den, površinski.
Pupovl - debeli, crvenkastoljubićasti, imaju broj­
ne ljuske koje su pri osnovi trbušaste i proširene,
gole, vršni pup je gotovo redovno zakrzlJao, tako
da se na vrhu izbojka nalaze dva krupna bočna
pupoljka, među kojima se nalazi ostatak suhog
vršnog dijela Izbojka.
Llatovl - imaju 5-7 listića, koji su 7-10 cm dugi
1 oko 3 cm široki, sa 8-10 blago povijenih nerava.
SAMBUCUS
RACEMOSA L
Fam. Sambucaceae
Crvena zova (bazga)
European Red Elder
sureau a grappes
Roter Trauben -
Holunder
Uy:Jllll;t Kp<ICllQJl
Cvjetovi - skupljeni u terminalne, uspravne, gu�
ste, jajaste, oko 6 cm duge grozdove (race�os.al),
čaška se sastoji iz 5 malih lapova, prašnika ima
5, a tučak ima podraslu plodnicu.
Plod - koštuničasta boba, do oko 5 mm u dfJa·
.
me1ru skerletnocrvena, sadrži 2-3 sjemenke.
Sjem� - splošteno, svijetlosmede, nije sjajno, do
2 mm veliko. .
Biologija - jednodomna. dvospolna, e�tomol1lna
vrsta. Tjera snažno izdanke iz žila i pan1a.
Vrijeme cvjetanja - (IV)V-VI.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno. .
Stanište - česta na čistinama, sječinama � šu�·
skim požarlštima, lnaće se javlja u planinskim
šumama, najčešće u pojasu miješane šume buk­
dob�O
ve i jele (Abieto-Fagetum), a traži svj�ža, rahla i
humozna zemljišta, sunčane položaje, �ako
podnosi i zasjenu. U visinu se penie do 0 0
1700 m.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH. Sb ·
Cg, Ma.
e
..
Opća rasprostranjenost - Evropa I zap. AZIJS
Primjedba - rjeđe s� kultlvira u de�ora\ivne sv
:0�
he. Postoji .1 nekoliko hort1kulturn1h oblika.
.
našoj flori zastupljena je još jedna vrsta zove,
je tzv. aptovlna (S. ebulus L.) koju nalazimo ćes
sfi
u većim skupinama na šumskim čistinama, u
putove živice na bogatim humoznlm zemljlštlrna.
To je do oko 2 m visoka, trajna zeljasta biljka,
zeljastom, šupljom stabljikom; ima jednostavne I
parno peraste listove, a cijela biljka Ima jako ne·
ugodan miris.
173

SAMBUCUS NIGRA L.
Fam. Sambucaceae

Crna zova (bazga)

Common elder bourlree

suroau noir
schwarzer Holunder
sambuco noro
01�111111 �1.·1111aw

Habitus - listopadni grm ili nisko drvo koje u

povoljnim prilikama dostigne visinu od oko 8 m i
prečnik oko SO cm, sa zaobljenom, jajolikom, če­
sto tanjurastom, dosta rijetkom krosnjom.
Kora - na starijim primjercima sivosmeda sa uz­
dužno ispucalom plutom, mlade grančice imaju
sillosmedu do sivo.zelenu koru. sa jako uočljivim,
okruglastim, ispupčenim (bradavleastfm) lentice­
lama.
1 Qranč1ca s pupovima, 2. klljenac. 3. z111vore 1 1 otvo·
n
Korijenov sistem - jako razvijen, uglavnom povr­
šinski. j
reni cv11et sa s!rane, 4. cv1 e1, odozgo, 5 plod. popr I
Pupovi - duguljasti, gotovo priljubljeni uz izbo­ o o
uzdužna presjek. 6. pl dovi, 7. k š tlca, odozgo I sa !ri
jak, imaju 2-4(-6) kožastlh i suvih, ušiljenih boćne s1rane

ljuski, koje su 8-15 mm duge, tamnoljubičaste

Listovi - naspramnl. neparno perastl, imaju S do spravljanje kompota, soka, slatka, pekmeza I dr.
7 odozgo tamnozelenih, odozdo svjetlijih, .!: dta­
k�vih, listlća, na dugaćlcoj, zaj� dnićkoj, s gornje
Imaju ljekovita svojstva,

strane užlljebljenoj peteljci; om su 4-12 cm dugi

Sjeme - sivožuto, jajollko, do 4 mm dugo, po po­

i 3-6 cm široki i sa 5-8 bočnih nerava, vršni je

vrsinl sitno mrežaslo: klija epigelčno
Biologija - entomolltna. mezofilna vrsta, podnosi

Cvjetovi - u štita� toj. do 20 cm . š� rokoj, zarav­

obično najveći.
njenoj 1 uspravnoj cvasti: po1edm1 cvietovi su
5-dijelni, imaju nisku podraslu plodnlcu: jako su
mirisni: upotrebljavaju se u medicini (Flores Sam­
buci), za spravljanje čaja
Plod - sakupljeni u bogate I široke, viseće, plod­
ne gron1e. to su okrugle, 5-6 mm debele koštunl­
ćave bobe, kojo su sjajne, crne. sočne (sok crve­
nocrn). na1ćešće s tri pretinca I s jednom sje­
menkom u svakom pretincu Sazrijeva u avgustu
I septc�mbru t tada postepeno opada U narodu,
plodovi se upotrebljavaju u 101l1čfle svrhe· za
umjerenu zasjenu. Otporna na niske temperature.
Vrijeme cvjetanja - V. VI, poslije listanja.
Razmnožavanje - sjemenom I vegetativno.
Stanište - voli vlažna I humozna, duboka zem­
ljišta. bogata azotom. Susreće se u šikarama,
živicama. na rubovima šuma, šumskim sjećinama
i dr Ide u visinu i do 1200 m.
Rasprostranjenost u Jugoalavljt - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - Evropa, M. Azlja, Kav­
kaz, zapadni Sibir. sJev Afrika.
Primjedba često se uzgaja u nasadima kao
ukrasna vrsta

Habitus - nizak grm ili polugrm, sa drvenastim
poleglirn ili uspravnim četvorouglast1rn izbojcirna.
20-70(-90) crn visine, ugodna mirisa
Kora - zelenornat, više-manje lilcanodlakava. na
don1em dijelu lzbo1aka često nešto violetno obo­
jena.
Korljenov sistem - dobro razvlJen, ima sposob­
nost snažnog prodiranja u kamenjaru.
Listovi - pustenast1. silno nawblJena ruba. hra­
pave površine, debeli, 2-9 cm dugi i 0,5-5 cm
široki. na 1-5 cm dugoj peteljci, aromatični
Cvjetovi u klasastim prividnim Pršljenlma, 2 do
3(-4) cm dugi i na 2-4 mm dugo1 peteljci.
Plod i sjeme - oraščić kuglastojajastog oblika,
2-3 mm dužine, tamnosmeđe boje.
Biologija - 1ednodomna. entomofilna. kseroterm­
na 1 heholilna vrsta, sa jako iuazenom kserornorr­
nom gradom
SALVIA
OFFICINALIS L.
Fam Labiatae
talflja, kadulja
Shop - sage
Sauge, serve
Ed ler Sal bei
Salvia, erba savia
UI� \<j>cll,
WHlMllii
Vrijeme cvje tanja - V-VII.
Razmnožavanje - sjemenom i vegetat1vno.
Stanište - na našem području ulazi u sastav sre·
-
.
dozemnih kamenjarsko-pašnjačkih za1edn�ca.
obuhvaćenih uglavnom svezom Chrysopogont
Saturelon (npr. Stipo - Sa/vietum ol/icina//s Hor­
vatlć). To su pretežno vrlo kamenita, skeletna,
ekstremno degradirana staništa, sa oskudnim
zemljištem medu grubim krečnjačkim skele�?m.
Na samom terenu se mogu zapaziti brojni fa�11esi
i razvojni stadiji u zavisnosti od lokalnih klima�·
skih I edafsklh faktora. Dopire 1 do višeg medi·
-
teransko-montanog vegetaoljskog pojasa.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji S, H. BH, Sb.
sa::
Cg, Ma.
Opća rasprostranjenost - elemenat sredozemne
kanskog poluostrva), M. Azija, sjev. SlriJa. � �u
flore (mediteransk.i dio Evrope od španl!e do
turi je nalazimo u cijeloj Evropi (do Irske I 1uzne
Skandinavije) i Sjev. Americi.
Primjedba - veoma varijabilna vrsta. Oplsano je
nekoliko oblika karakterističnih za pojedlne otr
lasti.
Kadulja je od davnina poznata u narodnoj med'1-
!
clni: za spravljan1e ćaja i začina, a isto tako lm�
primjenu u službenoj medicini, tj. u tarmace�tsko
industriji, za dobivanje eterićnog ulja i raz.n1h 11e
kovllih preparata. Nalazi primjenu I u horllkullur1
a važna je kao odllćna pćellnja paša.
 175

ASPARAGUS
ACUTIFOLIUS L.
Fam_ Liliaceae

Sparožina, beluš

spitzblalfiger Spargel
l'aspllrago splnoso,
corruda

Habitus - zimzelena penjačica sa poluuvijenom,

f p
� �
1zvijenom, izbrazdanom. drvenastom stabljikom,

f�
visine do 1 m.

f (
r
Kora - tanka, zelena.
Korijenov sistem - u obliku dobro razvijene pod­

�{\J�
zemne stabljike - podanka.
Listovi - maleni, ljuskavi, koiasti, u njihovim se
pazušcima nalaze čuperci igličastih, bodljikavih,
®.· -_,.
· ,,
5-10 mm dugih i do 0,5 mm debelih preobraženlh
ogranaka, tzv. liloklacJija (prividnih listova)
I kl1janac, 2. cv11et. sa strane, a. tućnk, 4 plod
Cvjetovi - zelenkasti, zvonasti. ocvijeće se sa­
stoji od 6 listića I 6 prašnika
Plod - sitna. okrugla, mesnala crna boba.
Blologl)a - većinom dvodomna. entomolilna vrsta,
kserofil, sa jako Izraženom kserornorfnc;,m gra-
dom
Vrijeme cvjetanja - VII-IX
Razmnožavanje - sjemenom i vegetalivno
Stanište - česta u šumama crnike i u makiji.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - zemlje Sredozemlja.
Primjedba - rod Asparagus zastupljen je u na�OJ
llori sa nekoliko zeljas1lh vrsta koje ras1u u slo·
bodnoj priredi
 176

SMILAX ASPERA L
Fam. Lillaceae

Tetlvlka

SnrS(IJ)Orllh::
smif;lx rudu
lisol poquHnt
Slcchwlndo
smil.1cc
roqo c ervono
ean:.umr11 \I•

Vrijeme cvjelanja - V I I I . IX
Razmnožavanje - Sjemenom l vegetativna.
Stanlšle - cesta u šumama crnike, u makiji, ši·
karama i na 09radama prlm0rskih krajeva. gdje
1e ne1ćešće zajedno sa drugim povijušama. Aspa·
Tammus communis, Lon/ce1a
\ I tl
1egus aculilollus.
r i.,. tniplexa idrugim grmljem
• Rasprostranjenost u J ugoslaviji
�I
I S . H, BH, Cg.
Opća rasproslranjenosl - podruć1e Mediterana
1 kll1nnnc 2 stnblpka. popr pros1ck. 3 mur.k1 cvi1ot,
do Sirlje
� ženski c11ljo1 S ltst pur19onn L prnbntkom 6 plod. Primjedba - kod nas se rijetko susreće uz ob�lu
uzdutnt 1 popr presjek mora I Smllax nlgra Willd sa srcoliko produze·
nlrn i oskudno bodljastlm llstevima t sa crnim
Habitus 1.1m10le11a pen1al:tca sa vitkom, kuka­ bobama.
slo-hodlJ ikClvom slablpkom č11e su ll1ternodt1 0
tamo-amo sav11enc. 1 brid;isllm 1 bodljikavim gran­
<':lcamn 2 & m duima. Uz pomoć vitica I bodlji
-

povija se i pen1e oko stabala i grana llao i po

st110n111 i kamenim ogradama
Kora tanka zelena
Korljenov sistem dosta dobro razv11en
Lislovi - srcasli 111 kopljasli. kožast1, tvrdi ćesto
bodl1astl na rubu I na žilicama. ponekad biJclo
ih crno proša1anL SCl viticama na peteljci
Cv)elovi lelenkaslo b11oll u klasov1111a, imaju
ocvtjeća 11 6 list1c'..a i 6 p1ašnika.
Plod i sjeme okrugla crvona boba do 6 mnt u
prom101u sa I 3 sjemenka
Do1r1jeva u lobrumu 1 rmulu
Biologija prntoz.no dvodomna, ontornor1tna. kse-
roh·rrnna vrsta
 RUSCUS
ACULEATUS L
Fam. Li l iaceae

Veprina (bodljikava),
kostri ka

Bu1cher's broom
frag on piquan1.
houx-rraqon
Mausedorn,

Bruscolo ,
Bruslwurz.
sprunegg io
,\1l.llUMt UC.:\a

Habitus - zimzeleni grm 30-80(-90) cm visine

sa razgranalim i uspravnim stablom
Kora - zelena. tanka.
Korijenov sistem - veoma razvijen, bez izražene
žile srćanice. Prodire u zemljište oko 70 om.
Listovi - sitni kožasti, ljuskavi, nalaze se na
zelenim, krulim na vrhu bodljikavim. do 2.5 cm
dugim filokladijama ko1e oblikom podsjećaju na
listove.
1 kh1anac, 2. s1obljika, popr presjek, 3. muški cvi1er
Cvjetovi - neugledni, silni, zelenkasto-bijeli, jed­
nospolni i dvodomni, a nalaze se po 1-2 na gor­ odozgo I sa strane. 4. tensk1 cvijet s. plod. 6. plou'
njoj strani filokladija. muški imaju 3 prašnika ko­ uzdutnl pres1ck, 7 s1emenka ·

ji su filamenlima srasli u cijev, a ženski imaju

tućak. koji je omotan ovoiem sastavljenim iz me­
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S H B'"' Sb
dusobno sraslih zakržljalih prašnika. · 1
'·
Plod - boba. oko 10 mm u promjeru, koia je raz­
· •
Cg, Ma
Opća rasprostranjenost - zapadna, južna, 1ugo­
vijena u sredini filokladije .
rstocna Evropa, M. Az11a Krim Kavkaz Iran sjev
Sjeme - okruglaslo, vehćine zrna kukuruza. sv1-
iet1ozu10, po 1-2 u jednom plodu
' ' ' ' ·
Alrika.
Biologija - dvodomna, entomol1lna. kseromorlna
Primjedba - dekorativna vrsta koja se masovno
v sta
r u vezi s redukcijom l ist ova doslo 10 do upotr�bl1ava za izradu posmrtn ih vr1ennca u na
.
rodno1 med1c1n 1 se upocrebljava kao d1ure1ično
preobražaj a kratkih ogranaka stabla u posebne
sredstvo
llstolike organe zvane lilokladi1e ili kladoclije, ko­
ie su ogranićenog rasla
Vrijeme cvjetanja - Ili, JV
Razmnožavanje - sjemenom 1 vegetat1vno
Stanišle - česta u pr11norsk1m šumama. makiji i
garlzimi'l na bol1rm zemljištima r u zasjeni. Isto
lako nal1111 mo 1e 11 kscrotermnrm 1 umjerenim
1irastov1m 5urrmrtHl u unutrašnjosti naše zemlje.
narcu�110 po obodu Panonije Penje se i do 1000 m
nndrnursko v1<;11in
 178

RUSCUS
HYPOGLOSSUM L

Fam. Liliaceae

Veprine mekollsna

Hadernblall
ur.\llllil 110ADll3bl'IHDJl

Vrijeme cvjetanja - IV, V.

Razmnožavanje - sjemenom I vegetativno.

�
Stanište - sjenovite listopadne šume montanog

�
pojasa. Najbolje uspijeva na bogatom hurnoznom
zemljištu male kiselosti.
I
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb,

o'o
Ma.
Opća rasprostranjenost - srednja i južna Evropa.
M Azlja, Krim, sjev. Alrika, ostrvo Madeira.
1
Primjedba - veoma lijepa dekorativna vrsta, koja
j
stabljika, popr. presjek, 2. muški cvijet, 3. prašnik.
van ski list perigona, 5 unutrašnji llsr perlgona. se može kultivirati u vrtovima I parkovima. na
plo d, 7 sjemenka s dvlfu boćnih sirana
4.
6 sjenovitim mjestima.

Habitus - zimzeleni polegli grm, sa prostim ili

slabo razgranjenim stablom, visine 20�40(-60)
cm.
Kora - svijetlozelena, tanka, uzdužno izbrazdana
Korljenov sistem - osrednje razvijen, puzajući.
Listovi - ljuskasli, lancetastl oko 15(-25) mm du­
gi i oko 4(-10) mm široki, najširi u srednjem di­
jelu, ušiljeni. nalaze se na sredini allptićnih ili
lancetastih, kožastih, na vrhu ušiljenih, ali ne
bodljastih, 5-12 cm dugih I 1 ,5-4 cm širokih me­
kanih fllokladija.
Cvjetovi - neugledni. po 3-5 u pazuhu listova.
Perlgon zelenkaslobijel, oko 3 mm dug.
Plod - jarko crvena boba, do 12 mm u promjeru.
Sjeme - po 1-2 u jednom plodu, veličine zrna
kukuruza, svijetlosmeđe.
Blologlja - dvodomna, entomofllne vrsle. Dobro
podnosi zasjenu.
181

LITERATURA

(za detaljni1e izučavanje dendrologije)

AKAAEM H H H A Y K CCCP. 1949-1954: Acpl!ui.si li K\'C:Tap1mK11 CCCP, MoCKBa-

Ac1111111 pa.\.
AMANN G., 1956: Baume und Straucher des Waldes. Neudamm.
ANIĆ M., 1946: Oendrologija, šumarski priručnik I, Zagreb.
BEISSNER L., 1909: Handbuch der Nadelholzkunde, Berlin
BEISSNER L. & FITSCHEN J., 1930· Handbuch der Nadelholzkunde, Berlin
BLEčlć V. & HORVATlć S. , 1967: Gymnospermae. Analitička flora Jugoslavije, Sv. prvi, br. 1 ,
Zagreb.
BOPOAH l l A A. 1-1 . li ,\J„., 1 966: Acpc111an 11 1.:\ � rnp11111rn CCCP, Muc1rna.
B(jHNERT E., 1938. Oie wichtlgsten Erkennungsmerkmale der Laubgeholze im winterlichen
Zustande, Stuttgart.
CSAPODY I. & CSAPO DY V & ROTT F., 1969 Erdei tak es cserjek, Budapest.
'll E P I U lBCICH ll., llAOUlAKOBA A., 1-IEASIAl<OB C. & A H M I ITPOB M B . , 1959: Aop·
uc1·a 11 xpw.: 1 1 1 11 rup1nc 11a 6.\ ia p 1 u t , Co<j>11H.
DALLIMORE-JACKSON. 1961: A Handbook ol Coniferae, London.
DEBAZAC F. E. . 1967: Priručnik o cetinarima, Beograd (prevod s francuskog).
DIPPEL L., 1889-1893: Handbuch der Laubholzkunde, Berlin.
ĐOMAC A., 1950: Flora. Zagreb.
DOMAC R., 1967 Ekskurzijska flora Hrvatsko i susjednih pod ručja , Zagreb
DOSTAL J., 1950. Kvetena ćSR, Praha.
EGGER H 1948: Oie wichtigsten sommergri.inen Laubhć>lzer im Winterzustand, Wien.
EISELT M G . 1960· Oie Nadelgeholze. Radebeul.
ELWES & HENAY 1906-1913· Trees and Shrubs of Great Britain and lreland, Edinburgh.
EM H.• 1967: Pregled na dendrollorata na Makedonija. Skop1e.
ERKER R., 1957· Opis gazdnoga drevja in grmov1a (Oendrografifa), Ljubljana.
ETTINGER J . 1890 šumsko drvece 1 grml1e. Zagreb.
FENAROLI L., 1967· Gll Albert d'ltalia, Milane.
FIOAI A., 1925-29 Nuova Flora analitlca d'ltalia, Firence.
FITSCHEN-BOERNER, 1959. Geholzllora, Heidelberg
FOURNIEA P . 1951 . Arbres arbustcs et Fleurs de pleine terre. 1-111. Paris.
FRANCO A J.• 1943: Dendrologia llorestal, Lisboa.
FUKAREK P.. 1959 Pregled dendrollore Bosne i Hercegovine, Narodni šumar, Nr. 5/6,
Sarajevo.
FUKAREK P .• 1965' Naše listopadno drveće i grmite I (raspoznavanje vrsta prema izbojcima
i pupovima). Ljubljana
FUKAREK P . 1967: International dendrology society, Yugoslav tour 1967 (Maps of areals).
Sa rajevo.
GIPERBOREJSK I B. & MARKOV1<: ;
T . 1952. Oendrologija. Sarajevo
HARLOW W M & HARAR E S , 1950 Textbook ol Dendrology, New York, Toronto London.
HEGI G , 1906 31 · lllustrierte Flora v M1ttel-Europa. Munchen
HEMPEL G. & WILHELM K„ 1889-99 Dle Baume u. Straucher des Waldes, 1-111. Wien.
1-llCKEL R . 1932: Dendrolog ie foresliere. Paris.
HOFMAN J., 1951 Ltslnaće v lete. Praha.
HORVATIC S , 1954. Ilustrirani b1hnar. Zagreb.
JAVORKA S . 1925. Magyar Flora (Flora Hungaoca}. Budapest
JEGLlč C , 1946' Kako prepoznamo golo drcv1e. Ljubljana
JOVANOVIĆ B.. 1951 Priručnik za određivanje dendrollore I, (Coniferae, Sal1caceae)1
Beograd
JOVANOVIČ B . 1967· Dendrolog11a sa osnovima fltocenolog1je. Beograd.
KLEIN L , 1910 Unstue Waldbaume, Strauehcr und Zwergholzgewasche. Heidelberg.
KLIKA J 1951 Oendrologie Naše dievmy, Lesn1ctv1 011 I, sv 2, Praha
KLIKA J . 1930 Oendrolog1e, Praha
KLIKA J 19!\7· Pupam, Zvlašlnt ousk z Naučneko slovnika lesnickega. Brno.
KLIKA J 1947 Lesni dlevmy. P1sek
KLIKA NOVAK-SIMAN-KAVKA, 1953 Jehllćnato. Praha
KNJIGA O TOPOLAMA (prevocJ sa n1emačkog) Beograd 1957
KOĐiN'E! � 1893 Deutsche Oendrolog1e, Stuttgart.
Kf.t.QSSMAl'IN G., 1 a s 1 . O t e Laubgeholze, Berlin.
10l'O.S$MANN G , 1960 Oie Nadelgeholze. Berlin.
KR.OSSMANN G , 1960-62· Handbuch der Laubgeholze, Bd. I, l i , Berlin und Hamburg.
KROSSMANN G., 1968 O i e Biume Europas, Berlin und Hamburg.
MARTINĆIĆ A & SUSNIK F (sa saradnicima), 1969: Mala flora Slovenije. L1ubl1ana
MAYER E 1958 Pregled spontane dendroflore Slovenije, Gozdarsk1 vestnik, št. 6-7
.
LJublJana
MEUSEL H 1943 Verglelchende Arealkunde. I, l i , Berhn-Zehlendorf
MEUSEL H , JOGER E , WEINERT E , 1 965· Vergleichende Chorolog1e der Zentraleuro-
piischen Flora, Jena
MEYER F 1952 Oie Nadelholzer elnfchl Glnkgo. Stuttgart.
MITRUSHI I , 1966 Oendroflora Shqiparise, Tirane.
MORGENTHAL J 1955 Oie Nadelgeholze, Stultgart.
NEGULESCU E G & SAVULESCU AL 1965· Dendrologie, Bucuresti
NIKOLOVSKI T , 1953· Drvenasta rast1lelnost vo N R Makedonija, šumarski pregled. br. 5.
Skopje
PANćlC J 1871 šumsko drveće i šibl1e u Srbiji, Beograd.
•

PILAT A 1964 Jehličnate stromy a kei'e našlch zahrad a parku, Praha.

POKOANY J 1963 Jehllčnany lesu a parl<U. Praha.
POKORN'i' J. & F�R F 1964· Listnaće lesu a parku, Praha.
1

REHOER A , 1954· Manual of oultlvated trees and shrubs, New York�

RlKLI M 1943-48 Oas Pflanzenkle1d d. MittelmeerlAnder, Bb. 1-111, Bern
SARGENT C S 1913 Trees and Shrubs, Boston, New York
SCHENCK C 1939 Fremdlandische Wald-und Parkbiiume, Berlln.
SCHNEIDEA C K , 1903 Dendrolo91sche Wlnterstudien. Jena.
SCHNEIDEA C. K . 1906-1912 lllustriertes Handbuch der Laubholzkunde. Bd. I, li. Jena.
SCHOENICHEN W . 1933 Oeutsche Waldbaume und Waldtypen, Jena.
SCHWEIGHART O . 1961 Fotobuch der BAume und Straucher. Munchen.
SILVA TAAOUCA E & SCHNEIDER C . 1923: Unsere Fre1land-Nadelholzer, Wien-Leipzig
SILVA TAAOUCA E & SCHNEIDER C. 1923 Unsere Freiland-Laubgeholze. W1en-leipzig.
SILVA TAROUCA E & SCHNEIOER C.. 1923. Unsere Freiland-und Parkbaume. Leipzig-
Wlen
CTE<l>AHOB 6 , 1934: Ac11Apo\orm1, Co$11H.
CTE«l>AHOB 6., & fA H 4 E B A , 1953· Acn,\poAoruH, C<>cl>m1.
CVKAttEB B. H., 1934. Ac11Apo.\orm1, Acmm rp�\.
SVOBODA P 1946 Lesni rosthnstvo, v Pisku
SVOBOOA P 1949 Llstnaee v zime, Praha
SVOBODA P 1954 Lesm dfevlny a 1e1ich porosty, ćast 1-111, Praha.
ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1 . 2, Zagreb, 1963.
UGRENOVIĆ A , 1953 Trsteno, Zagreb
VESELI O , 1951 Osnovi šumarske botanike, Sarajevo.
WALTER H., 1954. Emfilhrung in die Phitologie, Bd. I l i , Stuttgart.
WlLLKOMM M , 1880· Deutschlands Laubholzer im Winter, Dresden.
WILLKOMM M 1887 Forstliche Flora von Deutschland u. Oesterrelch, Lelpzlg.
.•
183

R J E C N I K•
botaničkih termina, Imena vrsta I varijeteta, dljagnosUčklh atributa,
te porijekla Imena rodova, upotreblfenlh u ovoj knjizi

Able1: Ime za Jelu kod Rlmljana:

Acer: Ime za javor kod Rimljana, vjerovatno od lat. acer =oštar, šiljat, zbog oblika Usnih
režnjeva ;
icldofllan {acidus kiseo, gr. phllos = prijatelj): koji voli kiselu podlogu, drugim riječima:
koji lndlclra Isprana I siromašna, opodzoljena zemljišta;
aculeitus: bodljikav:
acutlf611us: šiljastih listova;
ad1trfngen1: sredstvo, lijek koji ima o&obinu da steže površinu sluzokože i povrijeđene kože;
Aesculu1: od lat. esca = jelo (stoćna hrana); Grcl I Turcl su od davnina upotrebljavali sjeme
kao lijek za konje (A. h/ppocastanum - konjski kesten);
aelnen1il: po planini Etna (3269 m) na Siciliji:
agrlkultura: poljoprivreda, zemljoradnja:
ahenlja (achaenlum): roška - dvoplodnićki, podrasll, suhi nepucavac s jednom sjemenkom,
koja nije čvrsto srasla s usplođem;
akllnomorfan: (gr. actls = zraka, morphe - oblik); cvijet koji se može podijeliti sa više od
2 uzdužna presjeka u približno jednake dijelove (radijalan, multilateralan);
alblmarglnilua: bijelo obrubljen:
albus: bijel:
alkaloldl: čine grupu organskih spojeva biljnog porijekla, koji se odlikuju jakim fiziološkim
djelovanjem na ćovjećljl I životinjski organizam. Oni djeluju Jako bazična zbog prisustva
uota:
Alnus: ime za johu, kod Rlmljana: vjerovatno od keltskih rljećl susjed I voda, u vezi sa
vlažnim staništem joha:
alp6atrll, alpffter, alpfftre: alpski;
altaensls: altajski, sa Altaja;
aluvlalnl: nanosnl, naplavnl:
Amel6nchler (gr. melon = jabuka, agcheln = skupljati, naime grlo): plodovi Imaju opor ukus:
amplexlctulll: koji obuhvaća stabljiku;
amplHuda (lat. obujam, veličina): prostranstvo, širina, opseg;
amygdaloldn: sličan bademu;
ana•roblja: život mikroorganizama u odsustvu vazduha;
analogija: sličnost Između dvije stvari ili pojave:
Andr6meda: Une ju je nazvao po mitskoj Andromedi, kćeri etlopskog kralja Cefeusa I Kaslo­
peje, koja se takmićlla u ljepoti sa Junonom:
andreceum [androeceum] (gr. aner, gen. andros ... muf, o/kos = stan): kolektivna oznaka za
mulke cvjetne dijelove:
anemofllno, anemogamno (gr. anemos = vjetar, phl/os = prijatelj): prilagođenost na opraši­
vanje pomoću vjetra:
anemohorno ilrenje (rasljavanje) [dispergatlo anemochora]: rasljavanje sjemena Ili plodova
vjetrom (npr. sa krilatim plodovima: Betula, Fraxlnus, Acer; krilatim sjemenkama: Plnus,
Ables, Picea; s priplodnlm •aparatom• za letenje: T///a, Collnus I dr.);
antera (gr. anthlros = koji cvjeta): prašnica, koja nosi prašne kesice, tj. mlkrosporangije;
anthe lm lntlcu1 : sredstvo za Istjerivanje glista:
apoflza: grbavo zadebljanje na ljuskama šišarkl kod borova (Plnus);
appendlculitus: sa privjescima:
aquHo llum: aqulla = orao, lolium = llst ;
arbor61cen1, arb6reu1: drvenast;
Arblltus: Ime za planlku (Arbutus unedo) kod Rlmljana:
Arceuth6blum (gr. arkeulhos = kleka, blos život): koji živi na kleki (Jun/perus exycedrus);

• Pri autavlJanju ovog rjećnlka autor •• korlatlo aljadaćlm dJallma:

aoemar F., Taachanwllrterbuch dar botanlschan Pllanzennamen, Berlln und Hamburg.
Qllglć v., 1953: Etlmoloikl botanlćkl raćnlk, Sarajevo.
Heal Q., 180&-31: llluatrierte Flora v. Mlltel·Europa. Milnchen.
khubert R. I Wegner o., 1982: Botanlacha Pflanzennamen und Fachwlrtar. Lelpzig.
Wehrhahn R. H. 1 IUHzal P., 1955: Oie botanlachen Pflanzennamen, Giesaan.
z.ander R., Enclle "·• Buc:hhelm O., 11164: Handw6rtarbuch der Pllanzennaman und lhre Erkllrungen, Stuttgart.
1-
ArctOIlAphyIoa (gr .rklos - medvJed . staphyle grozd) : tanll e je navodcno da. mcdvj edi
I1(ttplqau crvene plodove,
..... oblaa\ rasprostranjenJa neke vrsle,
. .~. erebrnastoblJel
1irI..~ grake tme za mukinJu oblORU (Sorbus ar'. IL J Crantz) .
1IO.ut: ~rllus suha grof:dlca) : mesnati suhl omolal:: (npr. kod Use (Taxus). kuri ke (Evony-
IIIUS) ltd
......... ' poll.kl ,
IllbUlaalJi:: fau u rumjenl malerlle u jednom organizmu. eij l je rezulial izg radn ja slotenih
matarlJ. Iz prOSI'Jlh •
.....1....: produktl aslmllaclje;
IIkorbIMuldleUna: vitamin C, I). antlskorbulnl vitamin kojeg naroeilo Ima U sipku, limunu,
nlranel, paprlcl. per!unu ltd.:
.-oIIaeIJ.: olnovoa jedlnica u slslematicl fitocenoza (2. bilina zajednica sa odredenim
UorlstlCklm sastavorn).
MPlragUl: Ime ze iparglu kod Grka ad spargeo izbljam; zbog sposobnosli Ijera nja iZ·
danaka kOj! 88 odgajaJu keo povr6e;
..,.kt: Izgled,
.aper; hrapav, teklnjast:
IlUCUpjrlUl: (aucupflri avas capBrB _ plice hvatati): zbog upotrebe plodova od Sorbus
aucupar/a L.•
....."111' lufnl,
IUSIrfacus: austrljskl :
autohton: (gre. auto+chtoon = zemlja) , samonikao, slarosjedilacki , koji oduvijck pOSloji oa
jednom mJestu, u jednoj oblasti ;
autohoriJa (autoahoria): fasijavanje plodova iii sjemena bez u ces~a stanisnih l aklora ,
lutumnilll= jesenji (Iat. BulUmnum jesen);
..,....0 : abelanski (Abella grad u Kampaniji - lIalija) ;
lVk:ulirll ('vlum pUt j!) ' slufl za hranu pticama:

babyl6nlcus: babilonski,
blccitUl: sa boblcama (Iat. baas. baecB bOba);
balzam: melem.
ba.lard: kri!anac, hibrid
bazJftlln (gr. bllSls osnova, baza, phylos = prijatelj) : koji voll bazicnu podlogu :
Mrberl.: od arapskog nazlva barbarys Z8 plod ove btllke. za koju se smatra da su je Arab-
Ijanl prenijeli iz Berberije u Alrici ;
lelula: Ime za brezu kod Rlmljana, vjerovalno galskog poriJekla. POSIO se biljka kod Plinija
naziva 1 »arbor galliea.. :
biocenou: flvolna zajednica;
blogeognltlla: nauka kola prout ava zakonllosll rasprOSlranjenosti bilJnih i zivOtinjskih vrsla
na zemljl. $10 zna¢1 rasproslranJenost flore i laune, kao i njihov istorijski razvoj.
bloIoglJa : u Alrem smlslu nauka 0 21vim blC~ tma uopste :
blolOpl: llvotna staOlAta. tj. posebni dljalovl naseljenog proslora, koji se odlikuje specifienim
komplekSom ekoloAklh ' aktora.
bla".,.ana: Rihard Ursini B la gay (1786- 1858) , kranjskl rodoljub, koji je imao velikog inlo·
resa za billnl sv!jet. PronaAao 23. maja 1837, novu vrstu roda Daphne. koju je poslao
botanicaru H. Freyeru na delerm inaclju, koji joj daje ime u cast pronalazaea: Blag81cv
vol~l n (Daphn e blagayana Freyer);
Borbaslana : Vincze T61 B 0 r b as (1844 - 1905), pozna!i madarski botanicar;
bornmuellerl: J , B 0 r n mull e ( (1862 1948), kustos herbara Haussknechl u Welm,Hu (grad
u DDR). Izuzetno dobar poznavalac 1I0re Sredozemlja i Qrijenta;
boInlacus: bosanskl :
braldela (bracteatus) ' zalistak;
brlzoid.s (Briza gr. .,dos izgled). zbog shtnosli sa Brlza media ;
bUigiricus: bugarski,
IC.xus (ocI gr. pyx~s - kUllja) ' j er se u starom vijeku simSJrOVo drvo upoll obljavalo za prav~
IJenje kutiJa Z8 liJekove:

canius; sivoplav,
callunl (od gr kallunein cishll, mesll) ovabitjka se upOlrebljava za pr.lvljanjc motli ;
camputrla (Iat campus ravnica. polIO): pol,skl,
campyl6podus : krlve, zavinute stabl,ike;
Mn6t:cenl: slvkastobrlel:
cinua: pepelJastoslv;
upltitua: glavicas!,
.reua (capr" koza) slut t 1a hranu kOlama,
oaprifoIlum (capt" koza, phylJus 1151),1510 znaCenJO kao gOle,
GIl... rod Alleva (carero casali); biljka je UPOh cbljavana za nbanjo i Slruganje:
li
ciricus: iz Karlje (pokrajina u M. Aziji):
cimeus: crven kao meso,
�rollni6nus, carolln1'nsls : karolinskl (USA):
carplnlfollus: sa listovima kao kod običnog graba (Carpinus betulus):
carpfnus: ime za grab kod Rimljana:
C••"n•• (gr. kastanon = kesten): uzelo valjda Iz armenskog •kaskenf„ Ili možda po Kastanu
na Crnom Moru, odakle je kesten od davnina poznat:
cathirthlca: koji čisti, otvara:
caucasicus: kavkaski;
Celtis: od gr. ke//o - goniti, tjerati, izvedeno je keltis = onaj koji tjera, tj. bič; upotreba
tvrdog drveta za izradu štapova za bić;
cepha16nicus: prema otoku Kephalonia (Grčka):
cerasus: ime potiče iz kurdsko-iranskih jezika, gdje označava u prvom redu trešnju (Cerasus
avium (L.) Moench};
Ceratonla (gr. keras - rog): oblika mahuna poput roga;
Cercis (gr. kerkls = tkaćki čunak): zbog oblika mahuna:
c•rrts (»cerrus«): ime za jednu vrstu hrasta kod Plinija i Kolumele:
chamaedrif61ius: zbog listova kao kod dupčaca (Teucrium cham aedrys L ) ;
chamaecyparis (gr. chamai nisko, p o zemlji) i Cupressus;
chamaemespilus (gr. chamai = nisko, mespi/os - mušmula): dakle patuljasta mušmula:
chamaecytisus (gr. chamal - nisko, poleglo): dakle, niski, patuljasti Cytlsus;
chlorocarpus: sa zelenim plodnim ljuskama;
chrysocirpus: žutih plodova;
clatij (cyathium) (gr. kyathos posuda slična šolji): naročite skupine cvjetova. veoma slične
pojedinačnim dvospolnim cvjetovima;
clllarls: trepljav;
clnereus: pepeljastoslv;
Ciatus: od antičkog naziva za ovaj rod, gr. kistos, a lat. clstus:
Cl6matis (gr. klema = vršika): Ime različitih povijuša kod Grka;
coccineus: grimlznocrven;
coarUleus: plav;
coggygria: iznakažena grćko Ime biljke »kokygea«, odnosno latinsko „coccygea„;
columa: lijeska;
Colutea: kolutea, kod Teofrasta §ib koji navodno ne podnosi kresanje (kolouein}. Za prenos
Imena na današnji rod bila je presudna svakako sličnost sa gr. ko/los = šupalj (zbog
mjehurastih plodova). C. arborescens L. - pucalina, grohotuša;
communls: običan;
confilrtus: zbijen, skupljen, stiješnjen;
cordatus: srcolik:
coriarius (lat. corium = koža): zbog lišća sa taninom, za štavljenje;
Comus (lat. cornu = rog): upućuje na tvrdoću drveta;
cornutus: rogat;
Coronilla (lat. coro na = kruna): zbog izgleda cvasti:
coryllus: ime od grčkog kerys-šlem, u vezi sa zelenim ovojem koji pokriva plod;
CoUnus: kod Pllnija ime jednog apeninskog grma od kojeg se dobivala purpurna boja;
Cotoneaster (lat. c ydonia = dunja. od pridjeva cydonlus izvedeno cotoneus, čemu je dodalo
lat. aster slično, nalik) tj. nalik na dunju:
crataeglf611us: s trnovitim listovima (izvođenje od crataegus vrlo neodređeno);
crataegus (gr. krataios = čvrst, izveden antički naziv gr. krataigos) : o:značavao je vrstu ovog
roda (C. azara/us), čije je drvo, kao i kod ostalih vrsta, pri obradi čvrsto;
crenatus: tupozubljen, narovašen;
cretlcus, cretensls: kretski;
criapus: kovrčav, kudrav;
croaticus: hrvatski;
cupressus: antički naziv za čempres, kod Grka kyparissos, a kod Rlmljana cupressus;
Cytfsus: od antičkog naziva za vrstu Medlcago arborea, koji je uzet za ovaj rod;

dalmatlcus: dalmatinski;
oaphne: u antičko doba, kod Grka. naziv za lovoriku (Laurus nobl/is) uzet za ovaj rod;
decfduus: koji lako opada:
decumbens: ležeći, polegli;

Dendrologlja (dendrografija} (gr. d6ndron = drvo, /6gos = riječ, nauka I gralein = pisati):
dendrofdes: drvenast;

nauka o poznavanju drvenastog bilja, tj. drveća i grmlja;

detrltus: skup djelića nekog tijela poslije fizičkog i mehaničkog raspadanja;
dihazl)a (gr. dis = dvaput, chasis = pukotina): cimozna cvast kod koje glavna osovina pro­
izvodi dva ogranka;
dfscolor: različito obojen, šaren;
dlur6tlcus: sredstvo koje tjera na mokrenje;
dWarlc6IUI (dlvarlcira reilrltl)- raAlren. strte~I.
br6Mra (ar dlO$O$ = ros.)' zbog I.epljlvog sekrela Ihjezda za valenje, koji se na suncu
-J-II kao rosa (01'O48{. rolund,folla rosulja) .
ctulMaI": po gradltu Davin (Oulno) u Trltanskom zalJevu :
dvodomM bllJke (p/anl. dloec/a. p. dlo/cia): one vrste kad kojlh Jedni induvidui nose sarno
molk_ a drugllnduvldullsta vrste sarno tenske cvJelove (Salix i dr.);
dwotpOlln CYlJat (llos hermaphrodilus): evljel koll ima pra6nitke (mu!ka (0' )) i pledne
(tanaka [9)) dljelov8 (vidi pod .. jednospolan-) .

ebulUI: rlm,ko Ime Jedna vrsle zove (bazga) [Sambucus};

. .laid (faktorl) obuhvai:aju f!zitke, hamljske i blololke olobine zemlJi!ta kao i osobine sli-
Jena nR koJlma se zemlj,lt. razvlja;
edIfIlndorl: vrste kole !zgraduju neku zajednlcu. Shv.cenl u najl irem smislu . "om su sa-
llaYnl elanovl zelednlce, ko)1 uvjeluju njezln opslanak. odreduju njezinu strukturu i pro·
l%Vode u zajednlcl najveei uticaj" (H 0 r val . 1949). Pojam edlhkatora uveo je u nauku
Braun Blanquet (1921), shvallv61 Ih uglavnom dlnamlCkl. a njlhOvO OpCenllO znacenje raz·
radlll su nepose PoplawskaJa, Sukaeev (1924). Lavranko (1947), Sokoiov (1947) (Horvat.
11149) •
........ : r..prostren)en;
epemplar (Iat. exemplum prlmjer, uzor); prlmjerak;
egzoWi: slrana vrsta.
BoIogI.. (gr. olko. = okolina. Iredina; logos = nauka) : nauke koja proueava odnose orga·
nlzama (bllJeka I .tlvolinja) I .2:ivotnih zajedniea (blocanoza) prama uslovima spoljasnje
lredlne. keo I uzajamne odnose Izmedu .tlvlh blea,
_ja,naglb;
ekIotrotan (gr. ektoB - vanlskl. traphe ishrana) : hlle gljlva se ne naiaze u samim' celijama
korljen •• VK .u sarno tijesno priljubtjene uz njihove spolja~nje zidova (vidi pOd »miko·
r/u-);
....... : 'lIsak, naotll;
6!egana: Izabran. ukusan, kleen;
6merus: Izvodenje neslgurno, molda ad gr. hemero" pilom, blag ;
ernmenagogum: sredstvo kale Izazlv. menstru8clju:
il!mpetrum (gr. flU - na, petros stIJena) : zbog mjesi. gdJe raste ;
endemlU: vrste .. ogr8nleenlm are81om, tf. vrste kole su ogranicene same na jednu. cesto
Yrlo u.ku, oblest (no yelitine nile bltna) :
endocarp 'endocarplum/ (gr. endo unutrsinJI. karpds - plod) : unutraln)e oplo"e :
encloozohorl,,: Jedan od naelna rasproltlrsnJa biljaka posradstvom livolinjs ko)e sa hrane
totnlm plodovlma. a ajamanka prolaze kroz enjevni trakt i biva)u izbaeene napolje, ¢esto
na vfto udallenim mlasllma (Juniperus, Rosa, Rubus, Rlbes, Daphne. Hedera, Comus,
Serberls, Viacum, Arctostaphyllos. V.ccln/urn I dr);
endalrotan (gr. 'rapha iahrsna): hile glliv8 prodiru u 6elija korlenova. gdje se hrane uglje·
nlm hldratima (Yldl pod ..mlkoriza,,) .
eniomoflille: oprailvanje evjalova posredstvom insekata:
epMdr8: od gr .pl na I htldr. UZViknja. vrh. sll)ena. jer biljka rasta pretetno na stje-
novilim lerenlma;
epldennil (gr. epl - na, derma - kofa) : pokorica billaka, naJjednoslavniji oblik kolnog
Iklva.
eplgeleno kll"n" (germlnaUo eplgaea)' klljanja p,. kolem sa klieinl IIstiei (kotiladoni) razvi·
JaJu Iznad povriln. zemlje (Carpinus, Fagus i dr.):
er.c. (gr. erlke): oznaks za Erica arbona ked anti¢kih pisaea, molds od areiko = lom im;
zbog lomnih grana,
ertoc6rpUi (gr. erlon 'luna, carpas plod) : vunasto dlakavog ploda;
ErIophonn (gr. arion = 'luna. pharos = nose6i) : zbog vunaSlih perigonskih konaea poslije
oCYjetavanja - Vletrogon;
....11.: proeea Iroknla zemaflske kore djelovanjem 'lode. leda, vieira (rije¢na, ladenjacka i
eollka erozlj.);
"l'Ihroc6rpua: la crvanlm plodovlma ;
aIr6acus: elrurskl (iz Toskane): .
~a: "aztv la. vjerovatno, po imanu Ijekara Eulorbosa Iz I vi. prija n, a.:
. . . . . . .: evropskl:
....,..... (gr au dobra, IIjepo I onoma Ime): ironiean naziv, ler neke vrste zaudsra/u.
a plod Ie donekle otroYan ;
.oeIIIor: '1111, uzvllenlJI (komparallv od lat. exd/sus :::: vlsok) :
. . . . .: vllok. 'ilaknut;

_'I......
......: Ime za bulwu kod Rlmljana; (molda od gr. phageln
.
lastl; Zbog plodova za lelo) ·
fameIto: prama narodnom Imenu .. Iaml, .. u julnoj lIalill zs aladun IQuercus I,unetto Ten.) :
,........: late villne, usko obllkoyan:
);'enoltaglJa: nauka koja se bavi proućavanjem pojava perlodlćnostl,
specijalno pojava u
!lvom svijetu;
ferru.11fneua: rđast, crvenosmeđ;
fertllnost (lertllls): plodnost;
f.'fcbs: Ime za smokvu (drvo I plod) kod Rlmljana, naslućuje se da Je riječ uzeta od Fenlčana;
gr. sykon, dovodi se u vezu sa ficus;
flloldadlJ• (kladodlje) (gr. phyllon list, klados grančica); listollkl organi (analogni listu}
nastall tnetamorfozom stabljike, npr. kod Ruscus acu/eatus I dr.:
ntocenoza: biljna zajednica, prirodne skupine \J kojima su biljke gruplsane na određeni
na­
Cin, ne slučajno već zakonomjerno, u toku dugotrajnog istorljskog procesa uzajamne
borbe i prilagođavanja kao I adaptacije na fizlćko-hemijske uslove spoljne sredine:
fftogeograflJa: proučava rasprostranjenost pojedinih biljnih vrsta I flora, kao I njihov lstorljskl
razvoj; •

fltoaoclologlja (fltoceno/og/ja): nauka o biljnim zajednicama;

fl6mmula: vjerovatno od lat flllmma plamen, zbog ukusa biljke Clematis tlammula, koji
pali;
fl6ra: cjelokupnost svih biljnih vrsta neke oblasti;
tl6re pltno: s punim cvjetovima;
florentrnua: iz Firence (Italija);
foetldlHlmua: jako smrdljiv (protrljano lišće);
foll6tu1: lisnat;
formaneklana: prema češkom botaničaru E. F o r m a n e k - u ( 1 845-1900), koji je istra21vao
I floru naših krajeva;
Forsythla: William F o r s y t h (1737-1804), proslavljeni engleski vrtlar, direktor kraljevskog
vrta u Kenslngtonu;
fr6glll1: loman, krhak;
fr6ngulu1: krhak
Fr6xlnu1 (gr. phraxis - plot, ograda, od phrasso - ograditi): pošto se drvo jasena upotreb­
ljava za ograđivanje;
frutlc6aua: grmollk, grmast;
fuacua: smeđ;

galbulua (lat. ga/bu/osus): boblčasta šišarka;

G8Flga: (sa juga Francuske po narodnom nazivu za prnar Quercu:s coccilera) - vegeta-
cija niskih zimzelenih žbunova i polužbunova, obično ne viših od 1 m , većinom obrazuju
vrlo razrljeđene zajednice; predstavljaju dalji stupanj degradacije zimzelenih tvrdolisnih
šuma I često nastaju kao rezultat pretjerane ispaše. U našoj flori, vegetacija garlga pri­
pada posebnoj endemnoj svezi Clsto-Erlc/on Horvatić;
Genrata: naziv ove blljke kod Rimljana (genesta Ili genista) izveden Je ili od lat. genu ko- =

ljeno, jer su mlade grane koljenaste, Ili od keltskog gen žbun;

genulnua: pravi, prirodan;
germ6nlcu1: germanski, njemaćkl:
glneceum [gynoeceum] (gr. gyne = žena, v/kos kuća): kolektivna oznaka za ženske cvjet-
ne dijelove;
glnn61a: sibirsko Ime jedne vrste javora;
gl6ber, gl 6bra : gladak, gol;
gl6ucua: plavozelen, sivozelen;
glukozldl: predstavljaju valne derivate saharl�a (šećera). Oni su vrlo rasprostranjeni u pri-
rodi. Većina npr. biljnih pigmenata pripada1u glukozldlma:
glut1n6au1: ljepljiv;
gracflla: vitak, skladan;
gr6ecua: grčki;
grandlf611ua: veliki h listova:
gronja (corymbus): cvast slična grozdu, gdje pojedini cvjetovi leže u istoj ravni, što znači da
im je cvjetna peteljka različite dužine (npr. kod vrsta roda Crataegus I dr.);
groHedenl4ilua: grubo nazub ljen;
gutaperka ·' masa slična tvrdom kaučuku. Dobiva se koncentrisanjem mlječnog soka biljaka
(npr. u kori raznih vrsta roda Evonymus I dr.). Dobar Je izolator toplote te ima primjenu u
ele ktr ote hni ci:

h6b ltua (l at. hdbltus = izgled, oblik): oblik, spoljašnjost, spoljašnjl Izgled (opštl izgled stabla);
hale pena la: po grad u Alepu u Slrlj l;
haloflte: biljke koje su pril�gođene životu na zaslanjenlm zemljištima:
"'uatorlje (haurlre crpsti): organi za sisanje kod parazita;
hebec6rpua: pahuljastih plodov
a;
.tl1tdera2 (gr. hedra
- podloga, tlo) Jer je biljka pričvršćena za podlogu. Drugi navode
dQ Jo od keltskog hedea uže, na koje bršljanovo stablo donekle liči;
hel{lr8lchll: prema njemačkom botaničaru T. von H e l d r e l c h u (1822-1902):
he1lo1Hne blilke: bUJke IVI.tll, bUjke koje se razvIJaJu u usJovima pune dnevne svjetrosli, one
ne podnoae zasjenu;
HellHptrma: (sperma sjeme), sJemenke nose na ledima u viAe redove duge, zrakaSle
papU.,
"'11x: zavoJlt, splralan:
herb6ceul: zellast,
hermafrodllan (1108 hermephroditus): dvospolan CVjet;
heteroftllJa (or h't'ros = razliOit, phyllon = list): polava da se na iSloj biljci nalaze lislov!
razliullog obllka.
heterophjllua: razllOllih listova;
hlbrlcl: krlmnac, bastard ;
hIgroftte: (gr. h-ygr6s - vldan. mokar, phyt6n = biljka) ; biljke kOje su prilagodene uslovima
veama vlafnlh stanlAta.
hlpogeli!:no (klilanje) [germ/natlo hypogaeaJ: (gr, hyp6 = ispod, gee lemlja); pri klijanju
ostaiu kotlladoni (supke) pod zemljom:
hlpp0c6ll1lnum: (gr, hippos kon)): dlvlJI (konjski) kesten ;
hlralitul: oporo dlakav;
hJorotll: (gr. chloros zelen. fyI/on = list) ; bllJno zeienilo pomacu kojeg zelene biljke na
svjetlosti stvaraju organske materije iz neorganskih:
holandlcuI: holandskl:
Holandlka bol.I' brtleltova: uzrokuje suAenje fivlh briJeslovlh stabala. Uzro~nik ove bolesti
Ie gl,iva OpMostoma ulmi (Buism.) Nanni (Syn,: Cerastomel/a ulml (Schwarz) Buism.J.
Bolest Ima epidemljski karakter, a prvi pul je konstatovana 1919, godine u HOlandiji, Ie
,0, Ie adatle lime. Smalra se da se kod nas od ove bolestl osu§ilo oko 30-SO °la brio
jestova,
Hom6gyna: (gr. homos _ istovremen. gyne == fena); jer se istovremeno sa hermafrodilnim
cvJeto.... ima nalaz! jedan red tisto fenskih cvjetova na rubu iste cvjelne glavice ;
horizont6lll: horlzontalan, vodoravan;
hortlkullura: (Iat. hortus vrt): vrtlarstvo:
hOlDI: H 0 s t N. T. (1761-1834). austrijskl lijetn ik i botanitar:
humUlllus: nlsko polegao:
humut: speclfll:na pedogeneti6ka tvorevlna , organska materlja u zemlji§lu u svim sladijima
malamortoze. Prj tome sa u svakol fazi razlaganja smlenjuju razli6ile Grupe organizama:
hypog16aaum: (gr. hypo = ispod, glossa jezik): zbog jezi6astog izgleda lilokladija kod
Ruscus hypog/ossum I druglh vrsla,

Idaeus: sa brda Ide na Krell:

lIax: po nazivu kod Rlmljana za vrslu hrasta (Quercus ita,,): preno§enje Imena ustijedilo je
zbog sh6nostl hslova:
IIIjrtcuI: Ilirskl ;
Impl'xua: upleten, zaVlnut.
IncilnuI: slvobijel. pepeljast :
Indlkator: (lat indicator pokazivaO •• ukazivaO): slvar ii i pojsva koja ukazuje na neslO, U
ovom slu6alu blljk&. kOla ukazuje na odredenu kiselost. vlafnest. sastav zemljista ild:
InlraapeclJakl: kojl sa odnosl ns laksone. po rangu nlte od vrste :
Integer. 'ntagrum: 6ltav. nerazdljeljen. Cijelog ruba ;
Inlenn6dlua: srednli :
Internodl): (inter Izmedu, n6dus = kOfjenee): die slabla koji se nalazi izmedu dva kotjen·
cals (nodlla),
It61lcuI: lalijanski:

)ap6nlcua: iapanski :
Jednodomna blilka (planta monoeica, p. mono/ca): ako sa ns jednoj te iSloj biljci nalaze
muAkl i tenski cvjetovl :
ladnollPolan evllel: evilet koji sadrfl iii sarno prasnlOke (mu!ke) l ei' 1I0s masculinusJ iii sarno
plodne (fenskel( tlos femineusl diJelove (vldl pOd "dvospolan evi jel .. ):
J6glanl: ssfelo od skrat.:enog lat J6vis, (gen. od Jupiter. glans - orah). Ij Jupilcrov fir _
orah obl6nl (Jugfans regia l.) .
'(lnceul: kao sila (Juncus sp ).
JunIperus: (jullenls - mlad i pario radam) : u vezl s lim Alo se upolrebljava kao abortlv:

kalclflll: vrsle kolima Ie ~a uspJe~an .razvol .' oPslan~k pOlrabno pnsuslvo kaleijuma u pod.
lozl, III su 10 vrsle kOle se nalbolle razvljaJu u prlsuslvu kalciluma, ali mogu oslati , bez
njega
Jcak:Hobne: vrsle kola ne pod nose kalcilum .
blalfuga: bUJke kOle izblegavalu kre~nlak.
JJauItrIorll.: (Ial caulls slablllka; 1I0s, I/OflS evijel): pojava da se cvJetovi i plodovi na-
lue neposredno na slabllma.
1d1dDdQe: vldl fIIokladlla
kllma'ogena, klfmaka: (klimazonalna) zajednlca siofeniia I postojamja flloeenoza kOja naja
bolJe odgovara uslovlma I mogu6nostlma date oblasti. u prvom redu klimatsk.m pnlikama.
U odnosu prema spoljainjoj sredlni kllmaks--zajednica se nalazl u stanJu relallvne ravnOa
tete. relalivnog mirovanja;
konektlv: (connllet.re = spajali); dlo antere ko,l spaja oba okca;
konHI"Y.lor: (Iat. conservator euvar) : doslovno ' euvar zbirke. onal kOjl se brine . •. ;
konzumlr.U: (Iat. consumere = potroliti); potroiltl. pojesti .
kotschyl: Kotschy Theodor (1813-1866). austrljskl botanlear;
kMroflt.: (gr. ;ceros = sUh. phyton - bUlka) bllJke prilago"ene na viAu suAu vazduha I zem-
Illtta (blljke suAnlh stani!ta) :
kultlv.r, (Cult/var): vrtna forma;
kupula, (CtJpu/a): kod neklh drvenastih vrsta poseban dio u kome Ie smje§ten plod; nastaje
razrastanjem i odrvenjavanjem cvjetnog omotaea i cvjelne drAke: sa sazriJevanjem pl~
dova postaje kotasta III drvenasta. u obJiku kapice. odnosno pehara (kod hrastova) III
loptaslog. odnosno ± jalaslog omotaea, koji se otvara zaklopeima (kod bukve). Povr§lna
kupule mofe biti Ijuskasta iii sa lislastim, Ailjastim iii bodljikastim izraltajima;
kuralor: (curare - brinutl se) ; staratell. onaj kojl se brine (npr. brine se 0 zbirci i dr.);

IHVis: gladak. ravan ;

lanugln6sua, I.nuglneus: fino vunast ;
L6rix: Ime od lat./ardum, laridum = salo, mast; odnosi sa na smolu drveta ;
latlt6l1ua: iirokolistan :
lau...,I.: mali lovor (u vezi sa slienoAl:u sa li§Cem lovora /Laurus nobllis/):
lautH611u.: koji Ima IIstove sllene lovorovim (LBUruS nObilis);
Laurua: antieki naziv, kod Plinlla, za lovor;
lenUscua: ime za jednu egzoll6nu biljku (Sehinus molle);
lelodrpus: koilima glatke plodove:
leuc0c6rpua: kojl ima bijel plod;
leucodtrmla: kojt Ima bijelu koru, bjelokori:
Ugllatrum: od lat. ligare = vezati. jer su vilke grane pogodne za pletarstvo;
IIjan.: biljke sa dugaekim. tankim stablima koja putu uz drvete III neku drugu podlogu;
litoral.n: (Iat. litus, litoris obata) obalni. priobalni ;
Lolaeleurla: Jean louis Augusta lo i s e leu r-Deslongchamps (1n4-1849). franeuskl Ijekar
1 bolaniear. autor djela ..Flora Gallies_ (1828) ;
Lonfcera: po njema6kom Ijekaru i bolanlearu lonieeru ; A. lo nil z e r (1528-1586) :
Lorinthus: od gr. loron - kaii i anthos = evljet; zbog Izg/eda kofastog lisla:
IliIeua: lut;
L,cop6dlum: (gr. Iykos = vuk. podos nogal Ime za crvoto¢lnu:

....ced6nlc..: make<fonskl;
mBCl'OCllrpus: krupnoplodl:
m.crophjllua: krupnollstan :
IMcr6stemon: sa vellkim pra§nlclma;
macu16'us: pjegav:
mih.leb: arapsko Ime raHllke ICer"3us mahaleb (L) Mill.];
milor. mij ..: veel :
maklJa: (pO korzikanskom nazlvu za formacllu); vrlo gusta, zatvorena formacija raznog zima
zelenog fbunja (Erica-vrste. Arbutus unedo, C/stus-vrsle, Smilax aspers ltd.). obleno naa
stala degradacljom S.ume easvine;
Mil .. ' od antiekog nazive (gr. ma/on) za ovu biljku I lat. malum njen plod;
....IyIIM: po Karl M a I y - u (1874-1951), istaknutom i plodnom Istraflvaeu bosansk~herc.
gova¢ke flore, dugogodllnJam kustosu ZemalJskog muzeja u Sarajevu i osnivaeu sarajeva
skog Botaniekog vrta:
mandchllrlcus, .... ~urtcus: mandlurskl;
m'a m'aculus: muAk.;
maillm: (gr. mastiche) smola od trAlje. upotrebljava se za lijepljenje;
med16l1a: srednji :
megilatrobllusJ: f enski strobilusl iii -lenaki cvjetovl_;
M6apllua: ime za mu§mulu kod Rlmllana;
mez6reum: mofda od latinizovanog arapskog mezerium - ubijali. u vezl sa otrovnoi eu bUjke
Daphne mezereum;
mezokllrp (m8S0eBrplum): srednje oplo"e (npr. srednji. mesnati dio jabuke. IreAnje, vllnje
I dr.);
mezome: (gr. menos = srednji, phylon = bUlka) ; biljke priiagMene na umjarenu vle1:nost
vazduha i zemlllAta :
mlcfOCirpua: sitRoplodl ;
mk:fOphtllus ~ sltnolistan;
 ~
~~~~r£.~~~i'f:h:/za korlJen),
znal!aJa UlJIV8Ishranu
za nJihovu ako korllena III u korljenu
(mikotroll/a), (vldl mnogih v;~ih
takoder pod
u kolaj na.taiu polanova zma, Ij. mlkrospore;
III _mulkl cvjetovl-:

I (pO Monpeljeu u Francuskoj);

vanlSku I unutra§nju gradu biljaka;

elzaAki florlsl., brlOlog I Ijeker:

I plodova i Iistova kod borovnlce obJ(!ne (Vaccinium myrtil.

communis);
-;;:;ii~;USP'jevatl): nazlv za ovu bllJku kod Homera pod myrtos, a kod
n Nekl smatraju da je ad gr. myron - balzam. jer su list i plod

MinuI: vrlo mali (palullast).

ntranltanum: neretlJanskl (po naziyu za rijaku Neretvu).
nebrod'nlll: po planlnskom maslvu Nebrodl na sJeverolstol!noj Sicilljl;
nektarlJ: tor nektar = pit a bogoya) , medne .flijezde cVJetova (mednlcl):
nfger. nlgrl, nlgrum: ern.
nlarielM: crnkasl (koji poslaje ern) .
nlveUl: snjelnoblJal.
n6bllll: olmlan. gospodski, ugledan .
nodlum: evor, nodll. kolJence.
n~x: orah III oraiClc,

obtudtul: zatupljen.
occldentiUI: zapadn.. zapadnlacki.
offlclntUI: upotrebljlv. Ijekovil.
Ole.: od gr 8/am, a lal oliva maslina;
omorlka: naAe narodno Ime za vrslu Picas omoflka (Panelc) Purkyn6:
Ophlosloma ulml: Vldi pod .. Holandsks bo/esl brIJestovs .. ;
6pulul: kod RlmlJana Ime za Acer campestre, preneseno na Viburnum opu/us zbog slicnosii
IIslova;
orblcularll, arblculat.: krutl~asL
Oreoherzogla: prema prof. drT. Herzog-u. profesoru bolanike Univerzitela u Jani (ODR).
Pozna! po broJmm naucmm ekspedlclJama Izvan Evrope Autor djel4: " Analomla der
Lebermose- (1925), - Geographie der Moose .. (1926) i brojnih druglh briolot;kih studija.
orlenltlll: istocnl. IstocnJackl.
6rnuI: Izvodenje neslgurno, treba da je u vezl sa gr. oro/nos _ gorski;
O.lryl: (Dr oslraon AkolJka) zbog izgleda plods '
0.9r11: nRZIV ove blilke u Grtkol. ali ne po eglpatskom bogu Ozirisu :
oVlllf6l1ul: laja811h Iistova.
ovtlll. ovalul: jaJast;
olqletnthul: (gr oxys _ oitar): sa o§tnm trnovlma ;
ox,cedrl: Jar flvl oa Juniperus oxycedrus (mlsll sa oa Arceulhobium 0);
oXfc.drul: Ime za §mriku (Juniperus oxycedrus L.) (gr oxys oMar):
Ox,"c6ceuI: (9r kokkos boba): zbog boblcasUh plod ova;

po rllecl Pad (PO) u sJav ltallJI :

aoUckl nazlv za ovu vrslu od gr. parln - opel I uron mokrat a (III od gr. pallo _
I uron). jer sa ova blljka uzima1a kao sredslvo za lul:eoje mokrate;
p.pll;;·;-iP.;,~i,!.~;~; papilozan - bradavlcasl) . bradavicasto Izbol:em spoljni zidovi epider-

namelolk {.f:lvoUnla iii blljka kola livi u Uj clu

Parnasa. (2459 m) u Grl: koj. sjcdisl3

l:eAaIj). l:eAljast ;
pedoIogIJI: (gr. ped~n = zemlla, logos = nauka): nauka kola se bavl proueavanJam zamllilta:
zakone nlegovog postanka, ilvota, evoluelj_ I geogrefskog ruprostranjenja:
ptdllnculul: cvJelne drlke, stapka;
p'hdulul: vlsetl;
pentimerll: (gr. penta = pel. maroa = dlo' u ovom slutalu. pataroelenl evlalnl krug ;
penUndru.: sa pal pratnlka:
perlclfmenu.: vrsla kozJe krvl (Lon/cera):
periderm: (gr. derma = kola); sekundarno pokorltno Iklvo kole preuzlma funkclju epl-
dermlsa:
perlnrp: wrdl ovoj. npr. kod IIjeske:
Perfploca: (gr. perl = ndokolo, gr. ploke/n = ovijatl, povllatl) ; zbog stabljika kOja sa pavl)a;
petlol'tus: sa drAkom
petraau.: kojl rasle na sljanovltlm mlaatlma;
Pelt'rla: po amaleru florlslll uljltallu lazlka u Dalmaelll: Pelaru (Franz Petle r 1798-1853),
peuce: (gr. peuke) smrlja;
Phloml.: (gr. phlox = plamen) : jer su vunasn IIstovl naklh vrsta upotrebllavanl kao fllilJI u
svJeUlJkama ;
phoenlceus: jarko crven:
Pice.: ad lat. pix = smola, nazlva za jelu kod Rlmljana, ler sadril smolu :
plomant: bola blljnog iii livotlnjskog porljakla;
pll6tu.: makano dlakav ;
pfnnaUflduI: parast, perasto rascllepan;
plnniitul: parast ;
Plnu.: Ime za bor kod Rlmljana :
PII.llela: luodl S8 od gr. plssa ::; smola I akeoma/ ::; IzlIJeelti. dakle blljka sa Ijekovltom smo-
10m; Ime mofe bill slrijskog porijekla ;
PIA'lnuI: antltkl nazlv za P. aeerl/olia, od gr. platys = iirok : zbog na~lna grananja, kao I
obllka I Izgleda IIstova;
plalanold.l: slltan platanu ;
pla'yphjllul: Ilrokolistan:
plldtus: naboran:
pneuma.olora: polava korjenova zs disenje, u vezl sa anaerobnim uslovima zemll/Ala, putem
kOJih se korllenov slstem snabdlleva klseonikom Iz vazdui ne sredlne :
pod6l1cu.: Iz Podolia (jufna Ruslja):
pollgamnl bllJka : (planta polygama) blljka sa fenskim, mulkim i dvospolnim cvijetovlma
(Fraxinus excelsIor, Aeer p/alanoldes I dr.) (vldl pod - jednospolan- I - dvospolan_] :
polulkloiline bllJke: au one koje nalbo/le uspiJevaju u utlovlma pune dnevne svletlostl, all
podnose Iluiestan atepan zsaiene;
polycirpu.: mnogoplodan;
polyphjllul: s mnogo ".Iova, mnogoll. tan;
polflrlchul: mnogo dlakav:
pomlf. ruI: jabuljaat:
p6nllcul: ponlski: po atarom nazlvu za Orno more I zemlje oko njega (Iat. Pontus):
populaclJa: grupa organlzama ledne vrste kola (grupa) U datom trenutku nasellava odre4enu
oblast, odnosno stanllte;
P6pulul: antlljki nazlv ovoga roda kod Rlmljana, porijeklom vjerovatno od gr. pa/pallomal =
traperlU, drhtetl, u vezl sa leko pokretlJlvlm U!tem vrste ovoga roda :
pr0c6rul: Izdufen, vlaok, vltak;
procumbenl : letetl, povaljen ;
PnlnuI: od antll!kog naziva ze IUJIvu gr. prumnos, a. I. prunnuB, ze cljelu blljku. Posloll I mit.
Ijenle de Ie nazlv od lal. pruma, u znaljenju mdak, pepeljak, pa!lIIo zrell plod ! IJlve Ima
bleliljaatu vo6tanu prevlaku :
puudopI61.n",: lu nl platan (polto IIslovl ovoga javora podajetaJu na lislove plalana),
Pseudo" . : (gr pseudos = Idan I Tsuga) : Japansko Ime za drvo;
puIMICen. : pahuliast:
umino, pumlll.: patuljast. mall, nlzak ;
~unlca: ad I. punlceus = jarko crven,. kao 110 Ie I bola cvljeta I ploda ove vtste; po druglm
Ime roda po punljl sada!njem TUnlsu:
purgaUvum: sredslvo (lilek) ze l!IAtenje crljeva :
purpurauI: purpu,'!o erven ,
plrlformll: kru Akohk ;
Pyracllnlha: (gr. pyr = vatra I eeanlhos ::; bodlja, Irn): zbog vatrene bOje plodova:
pyraml d• •• pyremld6tu.: piramldalan:
p9r....r : "p'lrus - krulka, nastavak ..asler.. znsl!1 manje vrljedan kod biljaka : dlvlJl, dlvlj.
kruAka:
Pf'1'UI. PlruI: nazlv za kru!ku kod RlmlJana:
Qu'rcuI: ime za neke vrale hrastova kod Rlmljana, od mnogih Izvo"enja Imena vjerovatno Ie
=
11 kellsko9 quet = lijep I cuer drvo, iii Iz gr. kerehe/n =
blti rspav, svaksko zbog kore
 :-P~~P'!"a, truruav.
~~:ii:';;k~; noy), sad.lnll, danalnJI. Iz nslieg doba ;

oatRtak nekadunje drevne flore iii drevnog roda;

~~w~~;t:"'~ = Irn, lrnall grm), nazly kod Teof,asts i Dloskoridesa za vIsta

~~~=:~:~~~~:t~~AOdOP8' (odnO$i
drvo). S8 na masiv
zbog cvletova Rodopa);
crvenih kao ru!a - pjenisnik. slee.
da Je nazlv ad gr. rhus - drva za Itavljenje. Drugi navade da je od gr.
tetl, tto hive kad S8 kora zaslJete. Iii ad keltskog rhudd .c- crven, zbog

ribas, oznacavaju IjakoYllu biljku Rheum ribes. Po osvajanju Spanije.

blla Arapl su nJen nazlv prenljell na rihizlu, odnosno njen plod ;
• _••C.~~ ••• n,. ,.. . . :
-~
, Rob I nJ (1550-1629), vrtlaru Henrika IV i LuiS XIII u Parizu, kOli
bilJku iz Virginije u Perlz;

l8 oval rod. smatra sa da je izveden ad indogermanskog

RoemIIrfn. .; "",m.";,,' • vjeruvatnu ad gr. rhups = i:;lb , tbuniC: , myrtnos

mlrisav Postoll I lal ros = kap. rosa i m8rinus = morski , posta
ova bUJka rasle I po
rotuadlf6lluI: okruglohstan;
rubrtfollul: c:rvenih listova;
R6buI: ad lat. ruber - crven, ,er vi§e vrsla ovoga roda imaju crvene plodove;
........ rupatrta. rup'.lre: onaj koil raste na sl.jen8ma;
Ru.cus: naziv kod Rlmljana za vrsle ovoga rods, ad IUS selo i scora _ metla, posta mogu
poslu!lIl za tl§cenje •

..bini. ublnl6ft11: po Sabin,ankama;

ugltliUa. "ultilul: slreIU!:ast •
..lIcllollus: IIslova popul vrbovlh (Salix SP,),
..UellnI klMlln.: u prlrodl se nalul vezan. u glukozldu ..sa/icinu .. kojeg ima u karl i liscu
vrba (Salix). Denvall sallcilne kiseline se upoireblJ8vaju, npr., za pravljenje hlekova: ad
najva2m"h dertvata Ie acelil..sahcllna kisehna, pozna!a pod nazivom .. aspirin .. , koji se
upotrebljava kao IIJ.k protiv raznlh bOlova.
S6Ux: n8%IV kod Rlmljana za vrsta ovog roda. a kod Grka h.lix
grano savltljlv• •
=
povijen, uviJen, jer su im

S61v11: nazlv kod Riml,ana za S. offlclna/iS od I sal1l8f9 = spasti spasavali, izlijeC!ili, jer sa
upolrebljava u I,ekarstvu,
HlwlHf6U.... sahllNllus: sa listovlma koji su slilm omma kod vrst_ Salvia omainalis:
Samb4cUII: ad gr ••mbyx, nazlva 2a crvenu boJu 010vn09 jedinlenja mmlJuma, na koju naiici
clVanl $Ok ploda •
..nacIJ.: (Ialsanetlo lijee&nje), Izljeeenje, ozdravlJenje. pobolJ'anje, Sredenje;
AngulMUl: crven kao krv.
HIIYuI: allan. galen •
......1.. : kojl rute na slljenama. stjenoljubiv.
8C6ber. K6br.. SCIIbrunt: oAtar:
achnelderl: Camillo (Karl) S c h n e Ide r (1876-1951) poznatl dendrolog. autor klasic!:nog
dials - lIIustri.,tes Handbuch der Laubholzkund....
Sohwecllerl; Schwed ler , vrtnl lnspeklor u Gorn,oj aleziji;
rimsko Ime bilJk.:
poluperast,
zimzelen,
uolah (1770 1843), poglavica Ch.roke Indijanaca _ Ime za mamulovac u

i~[~::::~~::~: kOli su slienl listovlma majlme dutice (Thymus sp.):

=
:r.~i~~~~;(GramlneaeJ.
18 stollelu. prama Imanu leonahard Sa s J a t a venaciJanskog Ijekara i
dr$ka,
- Sibil), po javl,anju U iufnoj Slblriji;
 ~~;,~~:5;:~~~~;sa= ski.
IJuskama
siena phyton = blilkal, blilke .Iene IJ blljke kola ne podno..
puna osvjetl)enJe i nBlaze se u uslovlma ve6e III manle zasJene
LIlt. (sensu 'stlore) u Ilrem amlslu
. 'lYOnlcus: slavonskl.
Smllo: anUl:kl nazl Y za OYU i nekollko sasvlm razllMlh bllJ8ka.
solhr' (Iat sollrfJrlus - osamlj_n poJedlnac!:an) (u oyom slueaju) pojadinst an. usamljen
S6rbUI: antitkl nazlY za S domestica I Storm/nalls, vJerovatno ad lat. sorbera = jestl. gu...
tatl poliO se plod ad S domestics Jade.
Sp6rtlum: ad gr sparlo, - pop iel. ufarl)s time su nazlvane barske bUjke kole S8 mogu
upotrajebltl u pletBrstvu
. pt el..: vrsta
Sph. gnurn: rod mahovina 6118 vrste .fIve na vlatmm ,tanlltlma. tresetlAtima pretpostavlja
88 da Ie u vezl 98 gr spoggos - sunder apul ya
IPlnl ·chrfl ll: Hrlstov 1m
. plnolt..lmul: vrlo trnovlt •
• plnosus: trnovlt
Splr• • a: od gr speirs zavojlto uvojito. Jer Je S ulmarls (FIIJpendu/s u.) sa takvom ~aurom .
spont. n.us: (I sponllmeus dlvlJi. samonlkao); samonlkao, prlrodan;
1. l tr.: (sensu stnchore) u utem 8mlslu.
Staphyl.a: (Od gr. slaphyle - grozd): Jer J8 cvas! grozdasta
I t. rlUS: ,alov neplodan
sUpula: (sllpula _ slama) zallstak ler Oesto Ima slamast obllk
Itolonlfer, stolonlf.ra: s vnJeiama
stoma: gr stomus _ USia) olvon veclnom na naliOju !lstova. koll slute za razmJenu gasova:
strobllusl: homolognl organi cVletovima. na prlmjer kod golosjemenlaoa;
subalplnskl: pretplanlMski
subsp. = subspecies} podvrsta'
l uke.l lja: promlena blljnog poknvaOa na lednom staMlilu
supfnus: natrag savl,en
l upl trat. podloga
sylvitleul, sylv••ter, sylvi.trl.: Aumski

takeln a ka Old sadrtan u neklm dllelovlma lis. ( Taxus):

,.klan: slstematska Jedlnlca
Ti marlx: nazlv kod PI n la pod tamanscus III lamance za ovu bl1lku '
l anlnl lres ov ne) najva.f:mJI predstavmci hemilsklh jadlnlenla ugljanlh hldrata sa aromat-
k m kisellnama koJi se SUSfecu u prlrodl Sluze u kozarskol Industnll za stavlJenJe kote;
tatirlcus: tatarskl
T. xOdlum: od gf taxos _ tlsa I g, eldos shOan zbog shOmh hstova
TixuI: gr lasso _ redam) zbog pravllnog rasporeda Ighea
Terra rO, I.· eNemea .
tereblnthu.: moida u vezi sa gr teleo - builm jer kora od Pistac/a telebinthu$ buienJem i
zas lecanlem dale lerpenl,"
termlnarl n (termmIJIIS): vrAnl
terminologlll: skup Izraza kOJI se upotrebllavalu u jednoj naufnoj oblasti Iii u umjelnosti;
telrem.,an. (gf tetla - Cetlf! meros - dlO) l:etvorol:lam cVletnl krug.
thev.sllna: po alfirskom gradu Tebesu (antlckl nszlv Theveste).
Tille: ant fkl nazlv za T tomentosa od gr II/os vlakno ler su u upotrebi blla IIkina vlakna.
tlnctorlul, tlnclorum : upotrablJlv za bojenJe
UnuI: rimsko Ime lempflke (Vtbum um linus l.);
tomentolul: pustenast
l orm!ni lll: (tolmma srdobolja) upotrebljiva protlv srdobolje
tournefortl1 : prema Tournelortu (Joseph Pilton To urn ef 0 rt. 1656- 1708) francuskom bo-
tan l:aru kojl Ie naplsao Hlslo.,e des plantes..
toxleodltndron: (tax/cum - otrov gr dendlon drvo) otrovnog dNeta.
tr' mulul: kO)i drhte trepell
trl.nguli rls: trobnd
t,lIobuI: sa tr refnla
tf phlnul: obllka rogoza (Typha);

ullglnolu.: kO!1 raste na motvarnlm stamAtlma,

ulmliollul: brestollstan
OlmuI: me kod Rlmllana za brlJesl
unHO: kod PhnlJa I Kolumele nazlv za maglnlu (plOd od Albulus unedo): po Plinlju lako
n.,."no lef se mote 2'8SIIIII kada sa sarno ledan (unus) plOd pojede (edo Jedem).
iiVa-6tll • grotde medvleda (Jer medvledl lobote rado Jedu plOdove),
weldi!nll: L. F. v W e ld e n (1 780-1853). veliki l1ub1telj prirode Na njegov podsticaj prišlo se
osnivanju nekih parkova i poznatih vrtova, kao npr u Zadru. alpmetuma u lnsbrucku
(Austria), osnivanje vrta Schlosberg u Gracu (Austrija) Njegov herban1um se nalazi
u pos1edu Botamčkog društva u Regensburgu (Zapadna Njemačka) ·

xylosteus: (gr. xylon odsječeno drvo. osteon kost) kao kost tvrdog drveta.

zlgomorfan: (gr zygon = Jaram, morphe = oblik): organ (u ovom slučaju cv11et) koji se moze
podljehll na dva simetrična drjela samo jednim pres1ekom (monos1metrićan),
Zlzyphus: od •Ztzuftt , jedne staro-fen1ćanske njeć1, o d čega treba d a j e nastalo latinsko
"/u/uban r francusko "/U/Uben
zooho rjja (d1sperga110 zoochorlca)· rasprostiranje sjemena I plodova posredstvom z1votinja
(vidi endozohofl/a)
 SKRAĆENICE IMENA AUTORA CITIRANIH U ATLASU

Abbrevlatlones auctorum
(ovdje su Iznesene skraćenice I puna Imena autora, te ukratko osnovni podaci o njima)

Abromelt: ABROMEIT J (1857 1945), njomaćki botanlCar

1
Aamovt6: ADAMOVIC Lujo (11164-1935); poznati botanićar, prQfesor Velike škole u BeoQradu Autor brojnih
zapafenlh rad ova Iz biljne geog rafi je I sistematika Naroćllo poznat po monograflJI o me zlj1klm zam•
IJama (1909
Alt.: AITON W I llam (1731-1793), direktor Kew Gardens kod Londona Pleac •Hortus Kowensis„
Anlolne: ANTOINE F (1815-1888). direktor vrta SchOnbrun u Beću
Arnold: mogućo pseudonimi
Alchera.: ASCH ERSON Paul Frledrich (1834-1913), dugogodlin1i kustos botanlćkog muzeja u Berlin-Dah·
lem-u Autor broJnlh florlstlćklh I f1tog oografsklh dlela
Asch. I Gr.: ASCHERSON P F I GROĐ NER K. O. P P , autori dJolo ..Synops/11 dar millolauroplllt1chen F/o·
,.„ (1896-1938)

Blld.: BALDACCI Antonlo (rođen 1867). talijanski botanlćar, autor brojnih tlorlstlćklh djela od kojih sa neka
od nose I na nato kraJevo
Becle: BECK Gunther von Mannagetta und Lerchonau ( 185&-1931), profesor botanike I direktor botanlćkog
vrta njemaCkog univerziteta u Pragu Autor djela •Flora Bosne, Horcegovlna I Novopazarskoo Sandlaka•
(u 3 knjige) I brojnih drugih radova koji so odnose na floru na61h krajeva. Poaabno je vatna njegova

Berlolonl: BE RTOLONI Antonio 11ns-1869) profesor botanike u Bologni Autor djela •Flora lla/lca• (1834
monografi ja o Ilirskim zemljama

do 1854)
Blgelow: BIGELOW Jakob (1787-1879), sjeve rnoamerlćk l botanlćar, profesor botanike u Boatonu (USA)
Autor djela ·Floruta Bosfonlonals• I dr
81.016: BLECIC V1 lollJ o t 1911 1981) profesor botan1ko na Un1verz1tolu u Beogradu Pisac bro1nih d1ela 11
oblaall llorlattka s11tema1tke 1 l1toconolog11e ko1 11 so prototno odnose na Crnu Goru
BI.: BLUME Karl Ludw lg (1798-1862). direktor drtavnog HerbariJuma u Lalden·u (Holandlja) Autor djela
"Flora Java&• I dr
BIJU: B LYTT M atthias Numsen (17fi-1862). konzerva tor Botanićkog muzeja u 01lu (Norvelka)
Bolas.: BOISSIER Edmond Plerra (1810-1888). Avajcarski prirodnjak Pisac djela •Flora Orlontal/11„ (u 5
knj iga) 11887-1884)
8orb6s: BOJ\BAS T61 Vincza (1844-1905), poinati mađarski bolanićar. pisac brojnih radova, od kojih at
neki odnose I na na!e krajeve
Borkh.i BORKHAUSEN Moritz Ballhaaar (17tl0--1808), njemaćkt botanlćar, pisac brojnih djela Iz oblasti

l
lumarstva I botanike
aornm.: BORNMOLLER Josel Frledrlch Nikolaus (\11112-1948). kus101 herbara Haussknocht u Weimar-u
Odlićan poznavalac flore Sredozemlja I Orl enta
Bory: BORV da SI Vlncenl, J B M (1718-1840 , francuski prirodnjak
Bory a Chaub.: BORV da S V. i CHAUBARD L. A (1785-1854)
Bouoh61 BOUCHIE (1809-1881), nJemaćk l vrtlar
ar.: BRAUN Alexander (1805-18n). prof&1or botanike I od 1851 direktor Botanlćkog vrta u Berllnu
Jad nicama (lltosoclotogl/a Ili lltoconotogl/a), direktor Internacionalne stanica za istrativanto vegetacija
ar.•81.: BRAUN·BLANOUET J ( 1884-). poinati francuski naućnlk, •Otac• suvremena nauke o biljnim za·

Mediterana I Alpa u Montpellleru (Francuska).

lrlq.: BRIOUET John l aaac (1872-1932), lvajcarsk l botanlćar. Autor dJala "Prodroma da ta Floro corse"
(u 3 knj ige) ( 191 0]

Chrlel: CHRIST Harmann (11133-1933), lvaJcarakl pravnik i botanlćar

cranlZ: CRANTZ Hainr Johann NapomOk von (17�171191. hjećnlk I proleaor botanika u Boću Ogorćeni
protivnik Llnn6•a i Jacquln·a Autor djela ·Stlrpas Austrlacae„ (u 3 knjige) (1782-1787)
czeozoH: CZECZOTT H ; polj aka botanlćarka, poznala o 1tudijama o evropskim vrstama bukvi (Fagus).

Celak•' CELAKOVSKV L J (1834- 1802), Celkl botanlCar

n;·adnlk lnalltula za ekologiju I blogaograh1u SAN, profesor Sumarakog fakulteta u Beogradu: od 1950
CemJ
•

CERNJAVSK I Pavle (1882-). od 1931-1950. ku1to1 Prlrodnjaćkog muzeja 1rp1ke zemlje u Beogradu:
!ivi 1 radi u Bu g arakol Autor bro1nlh radova iz oblasti palaobotanlka i fltocanologlje nallh krajeva
Caml a Jov.: CERN AVSKf P I JOVANOVIC B.
J

6as opi•a •Zdtlta prirod•• Autor brojnih radova iz zalti le priro e I dr.
Cott6· COLIC B Ou6an. dugogod ilnj l direktor Zavoda za zall itu dp rirodnih rijetkosti SR Srbije I urednik

Davld: DAVIO Armand (1826-1llOO), francuski misionar u Kini

Dona.: OECAISNE Joseph (1110t-1182). pored brojnih drugih djela pisac •Le /ardln frultler du Muelum• (u 7
DC • oE CANDOLLE Augu1tin Pyramus (1nl-1841). lvajcaraki botanićar, autor djela •Prodromua Syste•
knjiga)
'inati• naturall• Regni Veg11tatJlll•• (u 17 knjiga) l1824-1874j

'graph1a
DC' A.: oE CANDOLLE AlphonH (1806-- 1883). sin prethodnog. 6vajcarakl botanlCar. pisac djela Mano•
d Campanutacaae"· •DtJĐr clĐn lirspruno dar PflanZĐn•, •Regoln dor botanlsch•n Nomankl•·
IUI• I
dr
091,: DEGEN Arpad von (1880-1934) poznat i mađarski botanlćar; profaaor pettan1kog aveućllilta Pored
brojnih radova koji se odnosa 1 na floru na6i h krajeva. autor op1a!nog djela •Flora Vetet"'lca• (4 de­
bela svetka) 111138-1938), koje je rezul tat ietratlvanja od 1894 do 11113„ dakle, pune dvije deaanlJe
O
Deg. l lald.: Ot E N A I BALDACCI A
U Ediciji PRIRODA JUGOSLAVIJE Izašle su slijedeće knjige:

1 . Č. Šillć: ATLAS DRVEĆA I GRMLJA

2. Č. Šilić: ŠUMSKE ZELJASTE BILJKE
3. Ć. Šilić: ENDEMIČNE BILJKE
4. R. Lakušić: PLANINSKE BILJKE
5. R. Lakušić,
LJ. Mišić: LIVADSKE BILJKE
6. Č. Šilić: UKRASNO DRVEĆE I GRMLJE

U pripremi su slijedeće knjige:

1 . A. Sofradžija,
Z. Korene: SLATKOVODNE RIBE
2. T. Vuković,
Z. Pocrnjić,
E. Đurović: VODOZEMCI I GMIZAVCI
3. J. Gregori
Z. Korene: PTICE
4. A. Sofradžija: LOVNA DIVLJAČ
5. A. špan,
B. Antollć: BILJNI SVIJET JADRANA
6. A. Šimunović,
D. Zavodnik: BESKRALJEŠNJACI MORSKOG DNA JADRANA
7. I. Jardas: RIBE I GLAVONOŠCI JADRANA