Odluka o Osnivanju

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina
Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO CANTON SARAJEVO
Vlada Government
Broj: 02-05-21278-3/16
Sarajevo, 21.06.2016. godine
Na osnovu člana 26. i 28. stav 2. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine
Kantona Sarajevo”, broj: 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 – Ispravka), Vlada Kantona
Sarajevo je na 46. sjednici održanoj 21.06.2016. godine, donijela
ODLUKU
1. Prihvata se Završni izvještaj sa stručnim mišljenjem Ekspertne komisije za

razmatranje zahtjeva i Elaborata, te davanje stručnog mišljenja o društvenoj
opravdanosti osnivanja srednje škole „Srednja škola za informacione tehnologije i
savremena gimnazija“, Sarajevo.
2. Daje se saglasnost na Elaborat o opravdanosti osnivanja srednje škole „Srednja škola

za informacione tehnologije i savremena gimnazija“, Sarajevo.
3. Utvrđuje se Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za osnivanje privatne srednje škole

naziva: Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija, Sarajevo,
Zmaja od Bosne bb.
4. Predlaže se Skupštini Kantona Sarajevo da, u skladu sa Poslovnikom Skupštine

Kantona Sarajevo, donese odluku iz tačke 3. ove Odluke.
PR E M I J E R
Elmedin Konaković
Dostaviti:
1. Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo
2. Skupština Kantona Sarajevo
3. Premijer Kantona Sarajevo
4. Ministarstvo za obrazovanje nauku i mlade
5. Evidencija
6. A r h i v a
web: http://vlada.ks.gov.ba
e-mail: vlada@vlada.ks.gov.ba
Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070
Fax: + 387 (0) 33 562-211
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
ELABORAT
O OPRAVDANOSTI osnivanja
Srednje škole za informacione

tehnologije i savremene gimnazije
- Sarajevo -
Sarajevo, 2016.
SADRŽAJ:
I OSNOVNE PRETPOSTAVKE
II CILJEVI I POTREBA ZA OSNIVANJEM

a. Misija i vizija Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije
b. Vrijednosti koje će se razvijati
c. Ciljevi i ishodi obrazovanja
III PROGRAMSKA ORIJENTACIJA

a. Cambridge International Examinations
b. Nastavni plan i program: Škola za informacione tehnologije
c. Nastavni plan i program: Gimnazija
IV METODIKA NASTAVE
a. Blumova taksonomija u nastavi
b. Kreativnost i savremen način rada u nastavi
V FUTURE READY SCHOOL (ŠKOLA BUDUĆNOSTI)

a. Razvoj kompetencija kod učenika
b. Razvoj vještina kod učenika
c. Motivacija učenika
d. Tehnologija u učionici
e. Koncept EKO škole
f. Prevencija i sprečavanje vršnjačkog nasilja
g. Softverska platforma za prevenciju i sprečavanje vršnjačkog nasilja
V GEOGRAFSKEA LOKACIJA I PROSTORNI USLOVI

a. Lokacija
b. Zgrada
c. Didaktička sredstva
VI PROJEKCIJA POTREBA ZA LJUDSKIM RESURSIMA

a. Nastavniči tim
b. Koordinatori školskih aktivnosti i saradnje sa roditeljima
VII VRSTA USTANOVE

VIII OSNIVAČ
IX FINANSIRANJE
X PLAN IMPLEMENTACIJE
XI NAČIN UPISA UČENIKA U SREDNJU ŠKOLU ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I
SAVREMENU GIMNAZIJU KOJI SU ZAPOČELI ŠKOLOVANJE NA DRUGOJ
SREDNJOJ ŠKOLI U BIH ILI INOSTRANSTVU
I OSNOVNE PRETPOSTAVKE
Budućnosti su potrebni novi mladi kadrovi, oni koji znaju, oni koji koriste nove tehnologije, oni
koji mogu biti lideri. Zbog toga smo odlučili da osnujemo Srednju školu za informacione
tehnologije i savremenu gimnaziju u Sarajevu, da bi omogućili mladim da nauče, da im
ponudimo priliku da promjene svijet i obezbjede sebi život kakav su oduvjek željeli.
Osnovni povod i razlog za osnivanje ove škole je sadržan u nastojanju osnivača da
doprinese obrazovanju omladine koja će se efikasno i stručno uključiti u društveni sistem,
koja će moći raditi na ovim prostorima i obezbjediti primanja na kojim im mogu pozavidjeti i
zaposleni u razvijenim zemljama svijeta. To im može obezbjediti inovativnost, savremene
metode učenja i umrežavanja, te znanje koje prati trendove.
Napomenuli bismo da se radi o savremenom i originalnom konceptu obrazovanja koji se trudi
da prevaziđe nedostatke tradicionalnih načina obrazovanja, da predupredi zastarjelost i
neatraktivnost nastavnih planova i programa i da zadovolji potrebe (kako tekuće, tako i
dugoročne) privrednog i ekonomskog razvoja u Kantonu Sarajevo kao sedištu Bosne i
Hercegovine u skladu sa Evropskim i svjetskim standardima.
II CILJEVI I POTREBA ZA OSNIVANJEM
Osnovni faktori razvoja savremenih društava današnjice su znanje i obrazovanje.

Obrazovanje bitno određuje kvalitet ljudskog kapitala od koga zavisi uspješnost upotrebe
prirodnih resursa, tehnologije i kapitala neke zemlje. Zato je danas najveće bogatstvo
razvijenih zemalja njihovo stanovništvo. Prednost svake zemlje, pa i naše je u obrazovanju
njenog stanovništva koje je važan parametar kojim se mjeri njen nivo razvijenosti.
Nacionalno bogatstvo je u ljudskom potencijalu i ljudskim vizijama. Povezanost prirodnih
potencijala i stalno unapredjenje ljudskih resursa unapredjenjem sistema obrazovanja i
uspostavljanjem visokih kriterijuma pri njegovom izvodjenju garantuje napredovanje zemlje,
njene privrede, njenog pozicioniranja u svetskim razmerama, osigurava blagostanje društva i
pojedinaca.
Osnivanjem Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije želimo

omogućiti srednjoškolcima Kantona Sarajevo, kao i ostatka Bosne i Hercegocine,
obrazovanje u obrazovnom okruženju koje će im pružiti najbogatije moguće iskustvo učenja,
što će im kasnije u životu otvoriti najveći broj vrata.
Način obrazovanja doprinosi i ličnom razvoju svakog pojedinca, osposobljava ga za

kvalitetan život, za aktivnu i odgovornu ulogu u ostvarenju zajedničkih vrijednosti ljudskog
života i stvaralaštva.
Budući da osnivač Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije ima

dugogodišnje iskustvo (od 2006. godine) u saradnji sa ˝Cambridge International
Examinations˝ (CIE) koji predstavlja dio Cambridge University iz Velike Britanije i najvećeg
svjetskog pružaoca međunarodnih programa obrazovanja i kvalifikacija za djecu uzrasta od 5
do 19 godina logičan je bio i odabir ovoga partnera po pitanju saradnje za kreiranje
nastavnog plana i programa za Srednju školu za informacione tehnologije i savremenu
gimnaziju u Sarajevu.
1
Osnovni ciljevi implementacije nastavnog plana i programa ˝Cambridge International
Examinations˝ (CIE):
− Nastavni plan i program će imati razvojnu osnovu i njime će se zadovoljiti rastuće

intelektualne, socijalne, emocionalne i fizičke potrebe adolescenata.
− Učenici će imati puno prilika za samoizdržavanje dok budu gradili lično shvatanje
svoga učenja i samih sebe.
− Učenicima će biti ponuđena mogućnost da rješavaju svrsishodne probleme i razviju
logično razmišljanje, istraživačke vještine i vještine višeg ˝formalnog˝razmišljanja
umjesto prostog memorisanja prerađenih koncepata, teorije i informacija u vidu lekcija
u udžbeniku. Nastavni plan i program će učenicima omogućiti da uče kroz iskustvo i
praktičnu primjenu znanja.
− Nastavni plan i program će nuditi širok pogled na svijet, naglašavajući ekološku
međuzavisnost, historijski razvoj i međusobnu povezanost ideja i događaja, kao i
međunarodnu/multikulturalnu perspektivu.
− Nastavni plan i program će biti organizovan u vidu integrisanog tematskog pristupa
kojima se zasebne discipline nastavnog plana i programa povezuju u proučavanje
fizičkog univerzuma, svijeta prirode i ljudskog iskustva.
− Nastavnici će koristiti razne nastavne stilove i prilagoditi strategije ocjenjivanja kako bi
odgovorili na pojedinačne stilove učenja i posebna ineresovanja svakog učenika.
− Nastavnici će djelovati kao mentori i pružati podršku procesu u okviru kojeg će njihovi
učenici učiti kao da posmatraju, slušaju, kritički čitaju, prikupljaju informacije i uče iz
praktičnog iskustva.
− Nastavnici će svjesno nastojati da svojim učenicima pomognu da razviju
samopouzdanje, nezavisnost, odgovornost, saosjećanje, otvorenost za nova iskustva
i učenje, strpljenje i samodisciplinu, prihvatanje drugih, te efikasne i ispunjavajuće
društvene odnose.
− Cilj programa će biti da izgradi zajednicu mladih ljudi i odraslih zasnovanu na
ljubaznosti, povjerenju i uzajamnom uvažavanju. Škola će pružiti podršku omladini pri
učenju vještina za život u svijetu odraslih u sigurnom okruženju.
− Učenici će imati priliku da učestvuju u planiranju i provođenju života školske
zajednice.
− Učenici će biti upoznati sa društvenim pitanjima zajednice u kojoj žive, kako kroz
nastavni plan i program tako i kroz terensko iskustvo, volonterski rad i projekte
stažiranja. Škola će svjesno promovisati lični duhovni i etički razvoj učenika i
podsticati će rad u korist zajednice, i to kroz program Omladinske grupe za etiku i
svjetske religije.
− Škola će svjesno promovisati poduzetnički duh.
a. Misija i vizija Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije
Cilj osnivanja Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije je

ostvarivanje misije da naši učenici postanu građani svijeta koji će svojim znanjem, idejama i
ponašanjem postati uspješni ljudi i uzor novim generacijama.
Vjerujemo da nam kvalitetno obrazovanje, kao ključ napretka, daje sposobnost da ispravno
sagledamo svijet oko sebe, da donosimo prave odluke i da na najbolji način iskoristimo
šanse koje nam se pružaju. Zato je naša misija da učenicima uz znanje, prenesemo i snagu i
mudrost da svojim odlukama promijene svijet na bolje.
2
Osnovna vizija sa kojom pokrećemo novu obrazovnu ustanovu je da će Srednja škola za
informacione tehnologije i savremena gimnazija biti mjesto na kome će se rađati nove ideje,
njegovati talenti i unapređivati znanja. Ukratko, mjesto na kome će se rađati uspjeh.
b. Vrijednosti koje će se razvijati
Iako savremena kada je riječ o metodici nastave i upotrebi napredne tehnologije, Srednja
škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija je vjerna tradicionalnim etičkim
vrijednostima. Svi učenici su ravnopravni, bez obzira na pol, imovinsko stanje, nacionalnu ili
vjersku pripadnost. Posebnu pažnju posvećujemo poštovanju ljudskih prava i njegovanju
prijateljstva.
Kod učenika podstičemo usvajanje vrijednosti koje će im omogućiti da porastu u zdrave,

poštene i uspješne građene svijeta, odgovorne i prema sebi i prema drugima: pravednost,
istinoljubivost, njegovanje ličnog i nacionalnog integriteta, otvorenost ka multikulturalizmu,
samoinicijativa, sposobnost samovrednovanja i izražavanja svog mišljenja, ali i poštovanja
tuđeg mišljenja i različitosti u svakom pogledu.
Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija nije samo etički, već i
ekološki zdrava sredina. Učenicima prenosimo principe da nije značajno samo njegovati
zdrav duh podstaknut znanjima, već i zdrave životne navike i isti takav odnos prema
okruženju, prirodi i drugim ljudima. Veoma je važno da učenici budu ekološki svjesni i da
svojim odgovornim ponašanjem utiču na zaštitu i očuvanje prirode i životne sredine.
Adolescencija predstavlja period u kome se upravo najviše razvijaju ove vrijednosti, a uticaj
škole i vršnjaka u tom dobu je od presudnog značaja. Imajući u vidu ovu važnu i odgovornu
ulogu, Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija će nastojati da
svojim učenicima pomogne u izgradnji pravih i trajnih sistema vrijednosti.
c. Ciljevi i ishodi obrazovanja
Ciljevi i ishodi obrazovanja Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije

odnose se na pun intelektualni, emocionalni, socijalni, moralni i fizički razvoj svakog učenika.
Oni podrazumijevaju:
● sticanje kvalitetnih znanja, vještina i stavova koji su neophodni za lično ostvarenje i
razvoj, inkluziju i zaposlenje;
● razvoj kreativnosti, motivacije za učenje, samoinicijative, uvjerenja i sistem vrijednosti,
kao i ličnog i nacionalnog identiteta;
● razvoj svijesti o važnosti sopstvenog zdravlja i bezbjednosti, kao i o zaštiti i očuvanju
prirode i životne sredine;
● razvoj sposobnosti pronalaženja, analiziranja, primjene i saopštavanja informacija, uz
vješto i efikasno korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija;
● osposobljavanje za rješavanje problema, povezivanje i primjenu znanja i vještina kao
i stvaranje stručnih kompetencija, u skladu sa zahtjevima zanimanja, potrebama
tržišta rada, razvojem savremene nauke, ekonomije, tehnike i tehnologije;
● osposobljavanje za donošenje odluka o izboru daljeg obrazovanja i zanimanja;
● razvoj solidarnosti, kvalitetne i efikasne saradnje sa drugima i sposobnosti za timski
rad;
3
● razvijanje sposobnosti za ulogu odgovornog građanina, za život u demokratski
uređenom i humanom društvu zasnovanom na poštovanju ljudskih i građanskih
prava, prava na različitost i brizi za druge;
● razvoj i poštovanje rasne, nacionalne, kulturne, jezičke, vjerske, rodne, polne i
uzrasne ravnopravnosti, tolerancije i uvažavanje različitosti.
4
III PROGRAMSKA ORIJENTACIJA
Program na Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji predstavlja

jedinstveni spoj programa korišćenog u srednjim školama u Kantonu Sarajevo i
internacionalnog obrazovanja.
Univerzitet u Kembridžu akreditovao je LINK group, kompaniju koja je osnivač Srednje

škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije, kao Kembridž međunarodnu
školu broj BA005.
Zato je ovaj program kombinacija izabranih predmeta koji učenicima obezbjeđuje 80%
programa za gimnazije Kantona Sarajevo i 20% Kembridž programa, izrađenog na osnovu
programa Odjeljenja za međunarodne ispite Univerziteta u Kembridžu na gimnazijskom
programu, odnosno 80% programa za elektrotehničara računarstva i informacione
tehnologije po programu škola u Kantonu Sarajevo i 20% predmeta potrebnih za sticanje
najsavremenijih znanja u oblasti informacionih tehnologija.
Srednja škola za informacione tehnologije I savremena gimnazija ima dva programa I

to :
-Kombinovana nastava na gimnazijskom programu u praksi izgleda tako da se, pored
redovnih časova na bosanskom jeziku, u popodnevnim časovima realizuje i nastava
na engleskom jeziku, u zavisnosti od predmeta koje učenik odabira prema svojim
interesovanjima. Na dodatnim časovima obrađuju se isključivo diferencijalne nastavne
jedinice, odnosno one koje postoje samo na Kembridž predmetima.
-Kombinovana nastava na programu za elektrotehničara računarstva i informacionih

tehnologija se za sve predmete izvodi na bosanskom jeziku osim za predmet Globalne
perspektive koji učenici pohađaju na engleskom jeziku.
Učenici na gimnazijskom programu u prva dva razreda imaju jedan obavezni predmet po
Kembridž IGCSE programu - Global Perspectives (Globalne perspektive), zatim 3 predmeta
iz kojih imaju dopunsku nastavu i koji se nadopunjuju sa predmetima po planu i programu za
gimnazije u Kantonu Sarajevo kao i jedan izborni predmet koji fakultativno biraju - Art and
Design (Umetnost i dizajn).
U trećem i četvrtom razredu, izbor je nešto širi što odgovara i razvoju djece u tom uzrastu, te
se pored predmeta iz programa za gimnazije Kantona Sarajevo izučavaju i predmeti A/AS
nivoa - Global Perspectives (Globalne perspektive) i Thinking Skills (Veštine kritičkog
razmišljanja) po Kembridž programu, te dopunska nastava iz ukupno 4 predmeta koja se
naslanja na predmete programa za gimnazije u Kantonu Sarajevo.
Rezultat školovanja na ovako napravljenom gimnazijskom programu je diploma

gimnazije te međunarodne diplome Univerziteta u Kembridžu, ukoliko učenik želi da
polaže i za njih.
Rezultat školovanja na programu za Srednju školu za informacione tehnologije je

diploma srednje škole za elektrotehničara računarstva i informacione tehnologije te
5
međunarodni certifikat Univerziteta u Kembridžu za predmet Globalne perspektive,
ukoliko učenik želi da polaže za njega.
a. Cambridge International Examinations
Organizacija Cambridge International Examinations (CIE) je organizaciona jedinica u okviru

Cambridge Assessment, koje je odjeljenje Univerziteta u Cambridgeu i neprofitna
organizacija.
Misija organizacije CIE je da pruži međunarodno obrazovanje zajedno sa domaćim
obrazovanjem putem kvalitetnih nastavnih planova i programa, usluga ocjenjivanja i drugih
usluga.
U saradnji sa školama, cilj CIE je da se razviju učenici koji su samopouzdani, odgovorni, koji
razmišljaju, inovativni su i angažovani – koji su, kratko rečeno, osposobljeni za uspjeh u
savremenom svijetu koji se brzo mijenja. U ovom kontekstu, taj cilj je vrlo blizak misiji i
filozofiji Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije.
CIE ima dokazanu reputaciju odlične pripreme za fakultet, zaposlenje i život, jer je priznat od
univerziteta i poslodavaca širom svijeta. CIE pored toga pruža i vrijedno međunarodno
mjerilo školskog uspjeha učenika.
Obrazovnu zajednicu Cambridge čini više od 9000 škola, koje se nalaze u 160 zemalja i 6
regiona na svakom kontinentu.
Mi u Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji smatramo da je
Cambridge pravi izbor za saradnju na izradi našeg nastavnog plana i programa.
Kembridž IGCSE je najpopularnija međunarodno kvalifikacija na svijetu za djecu uzrasta do
16 godina. Osmišljena je prije više od 25 godina, nakon čega je kroz korištenje zadobila
povjerenje u školama širom svijeta.
U razvoj ovog programa bile su uključene škole širom svijeta. Nastavni planovi i programi su
po svojoj orijentaciji međunarodni, ali i dalje imaju lokalnu relevantonst. Oni su posebno
pripremljeni za učenike na međunarodnom nivou i u njima se izbjegava kulturološka
pristranost.
CIE je organizacija koja je blisko sarađivala sa nadležnim organima u cijelom svijetu, koji su
omogućili školama da provode svoje programe pod slijedećim uslovima:
− Škola mora biti u potpunosti registrovana u zemlji u kojoj se program provodi i mora
strogo poštovati sve važeće propise u toj zemlji.
− Konkretnije rečeno, sav uposleni nastavni kadar mora biti osposobljen i certificiran u
skladu sa važećim pravilima i propisima u zemlji u kojoj se program provodi. Oni
pored toga moraju ispunjavati i dodatne uslove koje propisuje CIE.
Kembridž A/AS nivo (napredni program) je uobičajeno predviđen za učenike uzrasta od 16

do 19 godina kojima je potreban napredan program radi pripreme za fakultet i više
obrazovanje. Cambridge Advanced se nastavlja na osnove koje su stečene kroz program
Cambridge Secondary 2, iako učenici ne moraju završiti tu fazu prije ove. (Djeca iz drugih
škola se mogu pridružiti u bilo kojem trenutku).
Nastavni planovi i programi osiguravaju duboko razumijevanje predmeta i vještinu
nezavisnog razmišljanja.
Škole imaju izbor od 55 predmeta te slobodu da ih ponude u gotovo bilo kojoj kombinaciji.
Ova fleksibilnost znači da škole mogu izradtiti individualizirani nastavni plan i program i da
učenici mogu izabrati specijalizaciju u odrađenoj oblasti ili mogu učiti razne predmete.
6
Cambridge International, nivo A, obično je dvogodišnji program, dok je Cambridge
International, nivo AS, obično jednogodišnji. Neki predmeti mogu se početi kao Cambridge
International, nivo AS , i proširiti se na Cambridge International, nivo A.
7
b. Nastavni plan i program: Škola za informacione tehnologije
Napomena: Nastava na programu Škola za informacione tehnologije se za sve

predmete izvodi na bosanskom jeziku osim za predmet Globalne perspektive koji
učenici pohađaju na engleskom jeziku.
8
Pregled nastavnog plana i programa Škole za informacione tehnologije po predmetima
Bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost
A. CILJ NASTAVE
Neposredni cilj nastave jeste ovladavanje jezičkom strukturom i s tim u vezi izgradivanje
svijesti o ulozi jezika u kulturnom razvoju naroda, razvijanje sposobnosti za održavanje saz-
navanje i stvaranje jezičklh vrijednosti i osposobljavanje učenika da se pouzdano koriste
jezičkom literaturom u daljem obrazovanju.
Cilj programa je:
• Sticanje znanja o književnosti u svijetu i kod nas;

• Razumijevanje književnosti kao umjetnosti;
• Upoznavanje s najznačajanijim djelima svjetske književnosti, pregledom
južnoslavenskih književnosti i bosanskohercegovačke književnosti (književnost
naroda Bosne i Hercegovine);
• Upoznavanje s razvojnim tokovima i razvojnim epohama i periodima u historiji
književnosti;
• Razumijevanje književnosti kao oblika nacionalne kulture i kao vida nacionalnog
samopotvrđivanja.
B. ZADACI NASTAVE
• Proučavanje bosanskog jezika kao sistema na svim razinama strukture, fonetske,

morfološke, leksičke, sintaksičke i stilističke, kao sredstvo sporazumijevanja;
• Tumačenje jezičkih pojmova u naslijedenim i novostvorenim djelima;
• Odgoj u duhu jezičke tolerancije;
• Usvajanje lingvističkih znanja;
• Razvoj sposobnosti praktične primjene teorijskih znanja o jezičkim pojmovima.
PRVI RAZRED
(sedmično 2 časa)
A. TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

1. JEZIK (12)
1.1. Priroda i funkcija jezika (4)
1.1.1. Jezik kao sredstvo sporazumijevanja (1)
1.1.2. Jezik kao sistem znakova (1)
1.1.3. Vidovi ispoljavanja jezika (1)
1.1.4. Nivoi jezičke analize i njihove jedinice (1)
1.2. Bosanski jezik i njegova struktura (8)
1.2.1. Fonološki sistem standardnog jezika (2)
1.2.2. Distribucija foneme (2)
9
1.2.3. Grafija standardnog jezika (1)
1.2.4. Prozodijski sistem standardnog jezika (1)
1.2.5. Fonološka i prozodijska sredstva u stillstičkoj upotrebi (2)
2. JEZIK U UPOTREBI (15)
2.1. Tipovi vezanog teksta (1)
2.2. Opisivanje kao tip vezanog teksta (1)
2.3. Dijalog (1)
2.4. Monolog (1)
2.5. Interpretativno čitanje (1)
2.6. Impresija (1)
2.7. Bilješka (1)
2.8. Provjeravanje pismenosti učenika (8)
KNJIŽEVNOST I LEKTIRA (45 časova)

1. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
1.1. Pristup književnom djelu (književnost kao umjetnost, struktura književno-umjetničkog
teksta) (15)
2. HISTORIJA KNJIŽEVNOSTI I TEORIJA KNJIŽEVNIH RODOVA
2.1. Antička književnost (3)
2.1.1. Helenska književnost
2.2.2. Rimska književnost
2.2. Evropska književnost srednjeg vijeka (1)
2.3. Stare Istočnjačke književnosti (3)
2.4. Svete knjige (1)
2.5. Južnoslavenske književnosti (počeci slavenske pismenosti) (1)
2.6. Bosanskohercegovačka književnost (7)
2.6.1. Srednjovjekovna književnost Bosne i Huma
2.6.2. Književnost osmanskog perioda - bošnjačka usmena književnost
2.7. Humanizam i renesansa u evropskim književnostima (4)
2.8. Humanizam i renesansa u južnoslavenskim književnostima (3)
2.9. Reformacija, protureformacija i barok u evropskim književnostima (1)
2.10. Južnoslavenske književnosti (hrvatska barokna književnost) (1)
2.11. Klasicizam u Evropi (1)
10
ZADACI NASTAVE BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI U I RAZREDU:
• Sagledavanje prirode i funkcija jezika;

• Proučavanje jezika kao sistema znakova i vidova njegovog ispoljavanja;
• Upoznavanje sa strukturom bosanskog jezika;
• Savladavanje specifičnosti govornih situacija;
• Ovadavanje književnoteorijskim pristupom književnom djelu;
• Upoznavanje sa antičkom književnošču;
• Upoznavanje sa evropskom srednjovjekovnom književnošču, sa starom istočnjačkom
i južnoslavenskom književnošču;
• Proučavanje bosanskohercegovačke književnosti srednjeg vijeka i osmanskog
perioda, kao i bošnjačke usmene književnosti.
B. SADRŽAJ TEMATSKIH CJELINA

1. JEZIK (12 časova )
1.1. Priroda i funkcija jezika (4 časa)
1.1.1. Jezik kao sredstvo sporazumijevanja (1 čas)
Jezička djelatnost, jezik i govor. Govorni akt - osnovni pojmovi iz teorije
informacije.
1.1.2. Jezik kao sistem znakova (1 čas)
Sistem kao jedinstvo elemenata u cjelini. Riječ kao elemenat jezičkog sistema.
Priroda elemenata jezičkog sistema - jezički znak. Odnosi i veze medu jezičkim
znacima - struktura jezika kao sistema.
1.1.3. Vidovi ispoljavanja jezika (1 6as)
Osnovna klasifikacija vidova ispoljavanja jezika na organske i neorganske
idiome.
Književni ili standardni jezik kao idiom najvišeg ranga. Veze izmedu književnog
jezika i organskih idioma.
1.1.4. Nivoi jezičke analize i njihove jedinice (1 čas)
Fonološka nivoi - fonem kao jedinica fonološkog sistema, dnos izmedu glasa,
fonema i grafema.
Morfološki nivo - morfem kao jedinica morfološkog sistema; morfem kao
kontituent riječi; klasifikacija morfema.
Sintagma i rečenica kao jedinica sintaksičkog nivoa jezika; riječ kao konstituent
sintagme; sintagma kao konstituent rečenice; rečenica kao konstituent diskursa.
1.2. Naš jezik i njegova struktura (8 časova)
1.2.1. Fonološki sistema standranog jezika (2 časa)
Invertar jedinica fonološkog sistema; odnos izmedu glasova i fonema; fonem kao
funkcionalno iskorišten glas; pojam disinktivnog obilježja; fonološke opreke,
odnosno razlikovne funkcije fonema. Nastajanje glasova; slojevkost; klasifikacija
glasova prema artikulacijskim i akustičkim osobinama.
11
Razlike izmedu fonološkog sistema standardnog jezika i fonološkog sistema
organskih idioma: glas h u narodnim govorima i odraz tog stanja na
standarnojezičku normu; pozicija glasova f, j,č, ć, dž, d u organskim idiomima i
uticaj tog stanja na standardnojezičku normu.
1.2.2. Distribucija fonema (2 časa)
Udruživanje fonema u veče govorne jedinice bez značenja - glasovna i osnovna
pravila koja reguliraju to udruživanje.
Ograničenja u distribuciji fonema uslovljena fonološkim razlozima - jednačenje
po zvučnosti; jednačenje po mjestu tvorbe; gubljenje suglasnika. Ograničenja u
distribuciji fonema uslovljena morfološkim razlozima - palatalizacija, jotovanje.
Refleksi glasa jat u svjetlu morfoloških ograničenja - ekavizmi i ikavizmi u
ijekavskom standardu; osobenosti bosanskoherce-govačke prakse u odnosu na
hrvatsku i crnogorsku kad su u pitanju ova ograničenja.
1.2.3. Grafija standardnog jezika (1 čas)
Slovo kao znak za fonem. Grafem i slovo. Latinica i ćiririlica kago grafijski sistemi
standardnog jezika. Glagoljica, bosančica i arebica kao potisnuti iz upotrebe
grafijski sistemi u našem jeziku.
1.2.4. Prozodijski sistemi standarnnog jezika (1 čas)
Akcent i dužina kao jedinice prozodijskog sistema; prozodijska obilježja
prozodijskih jedinica; silina, ton, trajanje, fonetske karakteristike akcenta;
bilježenje akcenta. Distribucija akcenta i postakcentske dužine. Funkcija akcenta
i dužine.
1.2.5. Fonološka i prozodijska sredstva u stilističkoj upotrebi ( 2 časa)
Komunikativna i pjesnička funkcija jezika . Ekspresivna funkcija glasova -
klasifikacija glasova prema slušnom utisku. Intonacije, pauza, tempo iskaza
kao stilistlčko sredstvo. Fonolistika kao disciplina koja proučava ekspresivnu
funkciju glasa.
2. JEZIK U UPOTREBI (15 časova)
2. 1. Tipovi vezanog teksta (1 čas)
Opisivanje - izbor karakterističnih pojedinosti za prikazivanje neke pojave, prostorni
razvoj predmeta; pripovijedanje - vremenski tok dogadaja; raspravljanje - logičko
razvijanje misli i uzročno-posljedična veza (osnovni pojmovi).
2.2. Opisivanje kao tip vezanog teksta (1 čas)
Predmetni sadržaj opisivanja; struktura opisivanja - prostor i slijed predmeta. Subjektivni
(umjetnički) opis - izbor činjenica za stvaranje slika i pojmova. Statički i dinamički opis -
opisivanje predmeta u različitim stanjima i pokretima Vezivanje rečenica u opisivanju.
Paralelna veza rečenica. Leksički i sintaksički paralelizam (leksička ponavaljanja),
anaforički predikat, sintaksički paralelizam bez klasičnog ponavaljanja. Istorodnost
predikata (vidsko-vremenska struktura rečenice). Gramatička i aktuelna struktura teksta
- rečenica kao jezička (gramatićka) i reče- nica kao govorna (komunikativna) jedinica;
kontekst. Interpukcija u opisivanju. Ortografske i ortoepske karakteristike teksta.
2.3. Dijalog kao tip vezanog teksta (govora). Vrsta dijaloga. Odnosi medu govornim
licima. Specifičnost leksičkih i sinaksičkih sredstava u oblikovanju pojedinih vrsta
dijaloga. Funkcija intonacijskih parametara u dijalogu. (1 čas)
12
2.4. Monolog: Oblikovanje vlastitog shvatanja, raspoloženja, namjera, kolebanja,
Sukoba i opravdanje vlastitih postupaka. Doživljavanje i oblikovanje monoloških
sadržaja; tumačenje tekstova (1 čas)
2.5. Interpretativno čitanje tekstova tipa dijaloga i monologa (1 čas)
2.6. Impresija: emocionalnost u sticanju muzičkih i slikarski h elemenata; leksička i
sintaksička sredstva za oblikovanje. (1 čas)
2.7. Bilješka: sadržaj i način bilježenja (1 čas)
2.8. Provjeravanje pismenosti učenika (4+4 časa)
Četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu, jedan za ispravak)

Objašnjenje nastave teorije i historijske književnosti
Teorija književnosti proširuje i produbljuje pristup književnom djelu koji je postavljen
programom osnovne škole. U isto vrijeme ona u prvom razredu daje samo osnovu na kojoj
se postepeno, u višim razredima, uspostavlja cjelovit sistem književno-teorijskog znanja
relevantnog za ovaj stupanj obrazovanja.
U prvom razredu teorija književnosti se obraduje u dva metodološki različito postavljena
djela.
Prvi dio, Pristup književnom djelu, obraduje se u početku, kao uvod, u prvih deset sati, i to na
tekstovima novije književnosti. Taj dio ima zadatak da pažnju učenika usmjeri na osobenosti
književno-umjetničkog teksta i da ih upozna s nekim od glavnih elemenata njegove strukture.
Drugi dio, Književni rodovi i vrste, obradije se ciklički, uz klasična djela svjetske i naše
književnosti, a zatim, u proširivanjima i produbljivanjima, uz druga kasnija djela naše i
svjetske književnosti. Taj dio ima zadatak da uspostavi sistem književnih rodova i da, u isto
vrijeme, razvije svijest o povijesnim promjenama tog sistema (u evropskoj antici, u
orijentalno-islamskim književnostima i različitm književnostima srednjeg vijeka, književnosti
renesanse, baroka i prosvjetiteljstva), kao i o specifičnostima književnih oblika u pojedinim
nacionalnim književnostima. Kako je povijest književnosti u velikoj mjeri povijest književnih
vrsta i oblika, teorija književnih rodova i vrsta treba da pruži osnovu za razumijevanje
ukupnog razvoja književnosti i da se, zato, kao sistemsko znanje, proširuje i produbljuje i u
višim razredima.
1. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI
1.1. Pristup književnom djelu (15 časova)
Književnost kao umjetnost
Književnost kao oblik duhovnog stvralaštva. Književnost prema drugim djelatnostima
Ijudskog duha (znanost, filozofija, historija, publicistika). Književnost i druge umjetnosti.
Književnost kao jezička umjetnost. Preobražavanje stvarnosti u književnom djelu.
Različiti ,,tpovi" preobražavanja stvarnosti i preobražavanja jezika u umjetničkoj
književnosti:stih i proza, pjesma i priča, slika i refleksija, deskriptivno-narativni i
figuartivni govor (ukazati samo na osnovne mogućnosti književnoumjetničkog iskaza).
Pojam teorije književnosti.
Pisac i njegovo djelo. Individualna osnovna i historijska uslovljenost književnog
stvaranja. Stvaralac i tradicija.
Pojam historije književnosti. Književno djelo i njegov čitalac.
13
Funkcije književnosti u društvu. "Umjetnička" i "zabavna" književnost. "Recepcija"
književnog djela. Ukus i njegova promjenljivost. Pojam književne kritike. (4 časa)
Struktura književnoumjetničkog teksta
Cjelovito i slojevito oblikovanje književnoumjetničkog teksta.
Razvoj njegove strukture (pojam kompozicije). Slojevi njegove strukture. Glasovni,
značenjski i predmetni sloj. Dva osnova tipa struktuiranja književnoumjetničkog teksta:
stih i proza (ukazati na primarnost stiha kao oblika udaljavanja od uobičajenog i običnog
načina govora).
Zvukovni sloj i njegova eufonijska organizacija u stihu :glasovna ponavljanja (asonanca,
aliteracija, lirski paralelizmi, rima) i glasovna ekspresivnost (glasovna simbolika i
onomatopeja), Sporadičnost zvukovne organizacije proznog teksta. Ritam. Prozodijske
karakteristike govornog ritma (intonacija, intenzitet pauze i rečenički tempo). Umjetnička
nadogradnja i stilizacija govornog ritma i udaljavanje od njega. Izražajnost ritmičke
strukture. Metar. Tipovi metričke organizacije stiha:kvantitativni, silabički i silabičko-
tonski sistem versifikacije. Trohejski i jampski metar. Glavni oblici stiha. Strofa i glavne
vrste strofičke organizacije poetskog teksta:distih, bejt, tercina, katren, rubaija, sestina,
gazel. Slobodni stih kao oblik moderne poezije. Preobražaji značenja jezičkih jedinica u
književnoumjetničkom tekstu. Priroda figurativnog govora. Pojam stilske figure.
Metafora, metomija, simbol, alegorija.. Svijet književnog djela. Slika, lik i fabula. Tema i
ideja. Smisao književnog djela kao ukupnost značenja svih jedinica njegoe strukture.
(11 časova).
2. HISTORIJA KNJIŽEVNOSTI
Teorija književnih rodova
2.2. Antička književnost (3 časa)
Historijski značaj antičke književnosti. Antička književnost kao osnov evropske
književnosti i umjetnosti.
2.2.1. Helenska književnost. Helenski folklor. Pojam mita i mitske svijesti.
Najstariji književni spomenici. Homerski ep. llijada i Odiseja (odlomci:"Boj Ahileja i
Eneja" "Rastanak Hektora i Andromahe")
Pojam epike i opće osobine epske poezije. Epska naracija. Epska "objektivnost"
Epizoda. Epski junak i opći karakter "epskog svijeta°. Stalni oblici stiha (heksametar).
Razvoj i glavne vrste epske poezije).
Lirika i vrste lirike. Monodijska lirika - Alkej, Sapfa, Anakreont. Horska lirika - Alkman,
Semonid, Pindar. (Pojam lirike i opće osobine lirske poezije. Lirski subjekt. Lirizam kao
način doživljavanja svijeta. Lirski govor:ekspresivnost, ritmičnost, metaforičnost,
harmoničnost.
Drama. Tragedija - Eshil (Okovani Prometej, odlomak). Sofokle (Antigona). Europid.
Komedija - Aristofan (Ptice, odlomak). Opće osobine dramske poezije. Dramska radnja i
dramski dijalog Dramska situacija i dramski sukob. Kompozicija drame:ekspozicija,
zaplet, kulminacija, rasplet. Tragedija i njene odlike. Pojam "tragičnog". Pojmovi tragičke
krivnje, tragočke ironije i kataraze. Komedija i njene odlike. Pojam "komičnog". Komično
u riječima i situacijama. Pojam komičnog nesklada. (2 časa)
2.2.2. Rimska književnost. Historijski značaj rimske književnosti. Komedija - Plaut
(Tvrdica). Aleksandrinizam u rimskoj poeziji - Katul, Vergilije (Eneide - 1. pjevanje),
14
Horacije, Kornelije, Tibul, Propercije i Ovidije (nastavnikov sažet informativni
pregled). (1 čas)
2.3. Evropska književnost srednjeg vijeka (1 čas)
Obilježja. Podjela evropske srednjovjekovne književnosti - narodna, vjerska i feudalna
književnost (nastavnikov sažet informativni pregled). 2.4. Stare isiočnjačke književnost (3
časa)
Sumerska, babilonsko-asirska, arapska i perzijska književnost (nastavnikov sažet
informativni pregled).
Autori i djela
Drevni epovi: Ep o Gilgamešu, Firdusi (Rustem i Suhrab, iz Šahname) L (1 čas - u
izboru)
Stara arapska poezija (predislamski i islamski period)
Arapsko-islamska proza:
Hiljadu i jedna noć L (1 čas)
Perzijski klasici
Hajjam (Rubaije), Hafiz (Divan), Sadi (Dulistan), Mevlana Džemaludin Rumi (Masnevija)
L (1 čas - u izboru) (Ukupno 3 časa)
2.5. Svete knjige (1 čas)
Svete knjige kao književna inspiracija i kao temelj na kome se zasniva kultura i
civilizacija monoteističkih naroda. Tora (odlomak), Biblija (odlomci iz Starog i Novog
zavjeta), Kur'an (odlomci).
2.6. Južnoslavenske književnosti (1 čas)
Počeci slavenske pismenosti. Ćirilo i Metodije. Kliment Ohridski. Najstariji spomenici
južnoslavenske pismenosti (Baščanska ploča, Samuilov natpis, Brižinski listići, Marijinsko
evanđelje - (nastavnikov sažet informativni pregled).
2.7. Bosanskohercegovačka književnost (7 časova)
(Književnost naroda Bosne i Hercegovine)
2.7.1. Srednjovjekovna književnost Bosne i Huma
Pojam srednjovjekovne književnosti. Civilizacijski okvir. Prvi spomenici. Kulinova
povelja. Bogumilska hereza. Srednjovjekovni kodeksi, epigrafika (natpisi na stečima),
admistrativno-pravni spisi, hronike i rodoslovi - stilske karakteristike (2 časa)
2.7.2 Književnost osmanskog perioda
Bošnjačka književna tradicija
Usmena književnost (uvodne naznake). Nastanak i razvoj usmene ili narodne
književnoasti; anonimni autori i usmsno prenošenje.
Podjela na rodove i vrste i glavne karakteristike. Značaj skupljanja i zapisivanja us-
mene književnosti. Teorija epske formule - kao specifičnost usmene epike. Tokovi
stvaranja bošnjačke narodne književnosti. Pisane vijesti o bošnjačkoj narodnoj
poeziji od prve polovine 16. stolječa. Bošnjačka epika. Karakteristike i obilježja
15
(izbor iz zbornika muslimanskih narodnih pjesama Koste Hermana). Bošnjačka us-
mena lirska pjesma (sevdalinka - Poljem se vija Hajdar delija, Dragi dragu al kat-
merom budi, Snijeg pade drumi zapadoše, Djevojka viče s visoka brda, Ćemalušo,
mali Carigrade). Lirsko-epske narodne pjesme. Balada i romansa kao prijelazna
forma, epski i lirski elementi strukture (Hasanaginica, Grozna Ijubav, Čelebije Muje,
Smrt braće Morića, Alajbegjergeće, i kaurkinja djevojka). Narodna proza
(Mededović carević i divova kći, Sve sve, ali zanat, Zlatna jabuka i devet paunica).
Osnovne karakteristike i podjela. Pojmovi:bajka, novela, narodna priča, anegdota.
Poslovica i zagonetke.
Zbirke
D. Buturović (Kosta Herman: Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini)
M. Maglajlić (101 sevdalinka)
(Ukupno 15 časova)
2.8. Humanizam i renesansa u evropskim književnostima (4 časa)
Civilizacijski okviri nastanka. Susret Istoka i Zapada i širenje u Evropi. Pojmovi
"humanizam" i "renesansa", reakcija na srednjovjekovne koncepte. Odnos prema antici i
klasičnim jezicima.
Utjecaj islamske kulture i civilizacije i kritička negacija zapadnjačke antitetičnosti
spirtualne komponente i racionalne spoznaje. Interesovanje za sopstvenu prošlost
(počeci nasionalnih historija). Glavni predstavnici i najznačajnija djela rane i kasne
renesanse. Renesansno stvaralaštvo. Pitanje književnog jezika. Književni oblici (lirski,
epski, dramski). Renesansna obilježja.
Autori i djela
Dante Aligijeri (Pakao, izbor) L (1 čas) Dovani Bokačo (Dekameron, izbor) Pojam novele,
razvoj pripovjedne proze Frančesko Petrarka (Kanconijer, izbor) L (1 čas)
Pojam soneta. Sonetna forma kao obrazac lirske strukture.
Zrela renesansa u Evropi. Vilijem Šekspir (Hamlet - tragedija i tragično) Mogel de
Servantes (Don Kihot - roman, karakteristike i značaj). L (1 čas) (Ukupno 4 časa)
2.9. Humanizam i renesansa u južnoslavenskim književnostima (3 časa)
Hrvatska književnost. Hrvatski humanisti. Juraj Šižgorić, Marko Marulić, Hanibal Lucić,
Petar Hektorovič, Nikola Nalješković, Hrvatska renesansna književnost.
Glavni predstavnici, jezik i tradicija (1 čas)
Autori i djela
Marko Marulić (Judita)
Nikša Pelegrinović (Jedupka)
Marin Držić (Dundo Maroje) (2 časa)
2.10. Reformacija, protureformacija i barok u evropskim književnostima (1 čas)
Evropski okviri. Reformacija kao vjerski pokret i izraz društvenog preobražaja u okviru
njemačkog i uopće germanskog svijeta. Martin Luter, pokretač reformacije. Kulturne
tekovine i uloga štampe. Crkvena pučka pjesma. Širenje u evropskim zemljama. Prodor u
slovenačke zemlje (Kranjsku, Korušku i Stajersku). Pojava Primoža Trubara.
16
Proturefonnacija kao zajednićko obilježje za proturefonnatorske snage katoličke crkve u
16. i 17. stolječu. Utjecaj reformacije na pojavu baroka.
Pojam baroka u književnosti i umjetnosti. Proturenesansna stilska obilježja proistekla iz
katoličke protureformacije. Barokne forme s kraja 16. stoljeća u umjetnosti i književnosti.
Manirizam i barok KAO predhodnici romantizma, ekspresionizma i nadrealizma. Glavni
predstavnici baroka u evropskim književnostima (D. Marino - u Italiji; Lope de Vega i
Kalderon - u Španiji; Griflus i Hans Kristof Grimelshauzen - u Njemačkoj).
2.11. Južnoslavenske književnosti (1 čas)
Hrvatska barokna književnost. Glavni predstavnici: H. Mažibradić, S. Durdević, I.
Gundulić, I. Bunić, J. Palmotić, V. Menčetić (nastavnikov sažet informativni pregled).
2.12 Klasicizam u Evropi (1 čas)
Klasicizam kao književni pravac i razdoblje. Klasicizam u francuskoj književnosti 18.
stoljeća: doba Korneja, Dekarta, Paskala, Molijera, La Fontena, Rasina, La Brijera i
drugih. Nastanak pojma i značenje. Odnos klasiclzma prema renesansi i baroku.
Povratak klasičnoj poetici i odnos prema racionalizmu (N. Boalo, Normativna poetika).
Klasicizam pseudoklasicizam.
DRUGI RAZRED
(sedmično 2 časa)
A. ZADACI
• Razvijanje saznanja o bosanskom jeziku, njegovoj strukturi i leksici;

• Nastavljanje upoznavanja sa raličitim kartama organizacije teksta;
• Upoznavanje sa semantičkim i stilskim karakteristikama pojedinih vrsta riječi;
Proučavanje alhamijado književnosti;
• Sagledavanje prosvjetiteljskih, romatičarskih i realističnih strujanja u evropskoj i
južnoslavenskim književnostima;
• Ovladavanje stilsko-strukturalnim karakteristikama pripovijedne književnosti.
B. TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

PREGLED PROGRAMSKIH SADRŽAJA
1. JEZIK (15)
1.1. Morfemi i riječi kao morfološkejedinice (1)
1.2. Vidovi analize riječi (1)
1.3. Način tvorbe riječi (1)
1.4, Vrste riječi (1)
1.5. Imenice (1)
1.6. Zamjenice (1)
1.7. Pridjevi (1)
17
1.8. Glagoli (2)
1.9. Brojevi (1)
1.10. Prilozi (1)
1.11. Nepromjenjive riječi (1)
1.12. Riječi kao leksikološke cjeline (1)
1.13. Leksički sastav jezIka (1)
1.14. Rječnici (1)
2.1. Pripovijedanje kao tip vezanog teksta (2)
2.2. Kritika (1)
2.3. Anotacija (1)
24. Recenzija (1)
2.5. Pismeni zadaci (8)
KNJIŽEVNOST I LEKTIRA (44)

1. BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST (13)
1.1. Književnost osmanskog perioda
1.2. Bošnjačka književna tradicija. Bošnjačka književnost na turskom, arapskom i
persijskom jeziku. Alhamijado književnost. Epistolarna književnost.
1.3. Srpska književna tradicija
1.4. Hrvatska književna tradicija
2. PROSVJETITELJSTVO I RACIONALIZAM U EVROPI (1)
3. PROSVJETITELJSTVO U JUŽNOSLAVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (1)
4. EVROPSKI ROMANTIZAM (6)
5. ROMANTIZAM U JUŽNOSLAVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (4)
6. ROMANTIČKA LIRIKA I KARAKTERISTIKE LIRSKE POEZIJE (1)
7. REALIZAM U EVROPI (9)
8. REALIZAM U JUŽNOSLAVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (5)
9. STILSKO-STRUKTURALNE KARAKTERISTIKE PRIPOVJEDNE KNJIŽEVNOSTI (2)
C. SADRŽAJ TEMATSKIH CJELINA

PROGRAMSKI SADRŽAJI
1. JEZIK (15 časova)
1.1. Morfemi i riječi kao morfološke jedinice (1 čas)
Odredenje morfema i odredenje riječi; odnos izmedu morfema i riječi kao odnos izmedu
konstituenta i integranta; riječ kao složena jedinica.
1.2. Vidovi analize riječi (1 čas)
18
Morfemska analiza riječi: korijen, afiksi; tvorbene analize riječi: tvorbena osnova, derivacijski
morfemi; morfološka analiza riječi; osnova, gramatički morfemi.
1.3. Načini tvorbe riječi:
a) izvodenje: sufiksalna, prefiksalna, prefiksalno-sufiksalna tvorba;
b) prosto slaganje, srastanje, preobrazba. (1 čas)
1.4. Vrste rijči (1 čas)
Kriteriji za klasifikaciju riječi i podjele na njima zasnovane
a) gramatičko-semantički - imenice, zamjenice, pridjevi ...
b) morfološki - promjenjive, polupromjenjive i nepromjenjive imenice (1 čas)
1.5. Semantičke, gramatičke, tvorbene i stilistićke karakteristike - klasifikacija imenica po
značenju i morfološkim osobinama, deklinacija imenica, morfostilistika roda, broja i padeža.
1.6. Zamjenice (1 čas)
Semantičke, gramatičke, tvorbene i stilističke karakteristike - klasifikacija zamjenica po
značenju i morfološkim osobinama, deklinacija zamjenica, mogućnost tvorbe zamjenica.
1.7. Pridjevi (1 čas)
Semantičke, gramatičke, tvorbene i stilističke karakteristike - klasifikacija po značenju,
pridjevski vid, komparacija pridjeva, tvorba, stilistika pridjevskih tvorenica.
1.8 Glagoli (2 časa)
Semantičke, gramatičke, tvorbene i stilističke karakteristike - klasifikacija glagola po
semantičkim i morfološkim kriterijima, po prelaznosti radnje i vidu; glagolski oblici i njihova
stilistička svojstva, perfektivizacija i imperfektivizacija glagola.
1.9. Brojevi (1 čas)
Semantičke, gramatičke, tvorbene i stilističke karakteristike- značenje i vrste brojeva, tvorbe i
promjena.
1.10. Prilozi (1 čas)
Lekstičke osobine priloga, oblici i tvorbe.
1.11. Nepromjenjive riječi (1 čas)
Značenje, oblik i funkcija, tvorba prijedloga, veznika, uzvika i riječca.
1.12. Riječ kao leksikološka jedinica (1 čas)
Leksikologija i leksikografija kao lingvističke discipline; osnovni vidovi leksičkog značenja -
denotativno, konotativno i kontekstualno značenje riječi.
1.13. Leksički sastav jezika (1 čas)
Aktivna i pasivna leksika; arhaizmi, i neologizmi; književna i dijalekatska leksika; vulgarizmi;
tudice i posuđenice; sinonimi i antonimi; žargonizmi; frazeologizmi.
1.14 Rječnici (1 čas)
Tipovi rječnika; jezički rječnici - tipovi jezičkih rječnika: jednojezični i dvojezični; opisni i
istorijski; književnojezički i dijalektaski; terminološki; frazeološkl; ortografski.
19
2.1. Pripovijedanje kao tlp vezanog teksta (3+2 časa)
Tipovi pripovijedanja - uloga glagolskih oblika. Razvijanje dogadaja u vremenskom
slijedu. Vezivanje rečenica u pripovijedanju lančana (sukcesivna) veza.
Raznorodnost predikata; uloga vremena - dinamičnost i hipotaksa. Komunikativna
povezanost rečenica u pripovijedanju (modeli).
Gramatički red rečeničnih komponenata (formalno-gramatički i aktualno-gramatički red
riječi). Tipovi pripovijedanja. Interpukcija i intonacija vezanog teksta tipa pripovijedanja.
2.2. Kritika (1+1 čas)
Vrste: knjifevna, pozorišna, filmska i dr.; jezička organizacija teksta kritike. 2.3. Anotacija (1
čas)
Kratka karakteristika umjetničkih svojstava djela. Oblikovanje anotacije pripovjedaka,
romana, drama i pjesničkih zbirki.
2.4. Recenzija (1 čas)
Recenzija kao razvijen tip karakterizacije umjetničkih svojstava djela. Oblikovanje
recenzije - zakonitosti i postupci u izricanju sudova i njihovoj argumentaciji. Stavovi
recenzenta.
2.5. Provjeravanje pismenosti učenika (4+4 časa)
Četiri školska pismena zadatka Qedan čas za izradu, jedan čas za ispravku).
1. BOSANSKOHERCEGOUAČKA KNJIŽEVNOST (književnost naroda B i H)(13 časova)
1.1. Književnost osmanskog perioda
1.2. Bošnjačka književna tradicija Književnost na turskom, arapskom, i perzijskom
jeziku.
Islamski utjecaj. Divanska poezija u Bosni i Hercegovini. Mistično-alegorijska
poetika. Književni oblici. Glavni predstavnici (1 čas)
Autori i djela
Hasan Zijaija (izbor iz poezije)
Derviš-paša Bajezidagič (Gazel o Mostaru, Gazel o sudbini)
Hasan Kaimija (Uvodna kasida Divana)
Muhamed Nerkesija (Pjesma o Sarajevu)
Fevzija Mostarac (Bulbulistan)
Mehmed Mejlija Guranija (izbor iz poezije)
Fadil-paša Šerifović (Divan, izbor)
Arif Hikmet-beg Rizvanbegovič (izbor iz Divana)
Primjeri proze: Hasan Kafija Pruščak (Temelji mudrosti o uredenju svijeta),
Muhamed Nerkesija (odlomak ih Hamse),
20
Mustafa Ejubovič - Šeh Jujo (Filozofsko-teološki traktati), Evlija Čelebija, Hadži
Jusuf Livnjak, Hadžinesimovič Novljanin, Lašvanin, Bašeskija (Ljetopis) – Muvekit
Ukupno (6 časova)
Alhamijado književnost (književno stvaranje na bosanskom jeziku i arapskom
pismu). Pismo i jezik. Refleksi narodne i renesansne književnosti (zapadnog i
istočnog tipa).
Utjecaji zapadne renesanse i perzijske obnove islamske kulture nastavnikova
informacija u formi komparativne obrade naznačenog paralelizma.
Književne vrste. Glavni predstavnici. Počeci preporoda na bošnjačkom jeziku.
Mehmed Šakir Kurtčehajić. (1 čas)
Autori i djela
Muhamed Havaji Uskufija (Višnjem Bogu koji sve sazda - ilahija)
Mehmed-aga Pruščanin (Duvanjski arzulah) Mustafa Firaki (Mahzar bosnaske
fukare visokoj Porti) Umihana Čuvidina (Sarajlije idu na vojsku protiv Srbije) Fejzo
Softa (Ašiklijski elif-be) (2 časa)
Epistolarna književnost: Krajišnička pjesma (1 čas)
1.3. Srpska književna tradicija (1 čas)
Rukopisna i prepisivačka djelatnost. Ljetopisi i hronografi.
Odjeci pokreta Vuka Karadžića. Anto Marković Slomo, Joanikije Pamučina,
Prokopije Čokorilo, Staka Skenderova, Ničifor Dučić.
1.4. Hrvatska književna tradicija (2 časa)
Franjevačke hronike. Franjevačka književnost. Matija Divković, Pavle Papić,
Stjepan Margitić, Ivan Bandulovič, Ivan Ančić, Lovro Sitović.
Pisci na latinskorn jeziku: Juraj Dragišič, Filip Lastrić, Ivan Franjo Jukić, Grgo
Marlić, Martin Nedić, Marijan Sunjić.
Autori i djela
Matija Divković (Besjede) Lovro Sitović (Pisan od pakla)
Juraj Dragišić (0 prirodi nebeskih duhova koje nazivamo anđelima) (2 časa)
2. PROSVJETITELJSTVO I RACIONALIZAM U EVROPI (18. STOLJEĆE)
Evropski okviri. Racionalistički odnos prema svijetu. Reakcija na racionalizam
sentimentalistička poetika. Glavni predstavnici u znanosti, filozofiji i književnosti (R.
Dekart, F. Bekon, I. Njutn, T. Hobs, Dž. Lok, V. Hjum, B. Spinoza, G.V. Lajbnic, D. Defo,
S. Ričardson, L.
Stern, 0. Goldsmit, Dž. Svift, H. Filding, Monteskje i Volter. Francuski eciklopedisti (1 čas)
3. PROSVJETITELJSTVO U JUŽNOSLAVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (1 čas)
Prosvjetiteljske ideje. Pitanje pisma i jezika. Glavni predstavnici u srpskoj književnosti:
Dositej Obradovič (Život i priključenija), u hrvatskoj književnosti : Matija Antun Reljković
(Satir iliti divlji čovjek), u slovenačkoj književnosti: Valentin Vodnik.
Napomena: Programski sadržaji iz teorije književnosti obraduju se na sintetičan način,
nakon interpretacije djela iz programa historije književnosti, i to lirska poezija - uz izbor
21
romantičarske lirike, i pripovjedna proza - uz obradu romana i pripovjedaka iz perioda
realizma.
4. EVROPSKI ROMANTIZAM (6 časova)
Romantizam u Evropi. Knjifevnohistorijski tipološki pojam i književni pokret. Romantizam
s početka 19. stoljeća kao opreka klasicizmu. Stilske odlike. Nekoherentnost u odnosu na
klasicizam i kasni realizam. Predromantizam. Glavni predstavnici i specifična nacionalna
obilježja. (2 časa)
Autori i djela
Gete (Jadi mladog Vertera) L (1 čas)
Puškin (Evgenije Onjegin) L (1 čas)
Rešad Nuri Gintekin (Grmuša) L (1 čas)
Romantičarska lirika u izboru: Gete, Šiler, Novalis, Hajne, Bajron, Igo, Lamartin, Puškin,
Ljermontov, Mickijević, Halide Edil Adevar (1 čas).
5. ROMANTIZAM I JUŽNOSLAVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (4 časa)
Rornantizarn u srpskoj književnosti: Vukova jezička reforma i srpska književnost u doba
romantizma. Sima Milutinović Sarajlija, B. Radičević, J. Jovanović Zmaj, D. Jakšič, L
Kostić. Odjek Vuković ideja u Crnoj Gori i Petar Petrović Njegoš. Romantičarska
emocionalna recepcija "Gorskog vljenca" u srpskom nacionalnom korpusu kao osnov
antihumanističkog nacionalizma.
Romantizam u hrvatskoj književnosti: Ilirski pokret. Knjlževnosi razdoblja narodnog
preporoda. Specifična obilježja i glavni predstavnici (Ivan Mažuranić, Stanko Vraz, Petar
Preradović). Početak Šenoinog razdoblja.
Recepcija Mažuranićeva spjeva "Smrl Smail-age Čengića" u hrvatskom i bošnjačkom
nacionalnom korpusu.
Romantičarska emocionalna recepcija spjeva kao osnov antihumanističkog nacionalizma.
Romantizam u slovenčkoj književnosti: Specifična nacionalna obilježa i glavni
predstavnici. France Prešern i S. Jenko (1 čas)
Autori i djela
Jovan Sterija Popović (Kir Janja) L (1 čas)
Laza Kostič (Medu javom i med snom, Santa Marija della Salute)
August Šenoa (Zlatarovo zlato) L (1 čas) Petar Preradović (Rodu o jeziku)
France Prešern (Sonetni venac) (1 čas) (Ukupno 3 časa)
6. ROMANTIČNA LIRIKA KAO PRETEČA MODERNE POEZIJE
Glavne karakteristike lirske poezije (1 čas)
Lirski subjekt. Introvertiranost pjesničkog doživljaja i eksirovertiranost pjesničkog govora.
Kratkoća i obojenost kao strukturalno svojstvo lirske ekspresije. Intenziviranje zvukovnih i
riUničkih vrijednosti jezičkog znaka. Uloga ritma u lirskoj pjesmi. Sintaksička
organiziranost (harmoničnosl). Preobražaj pjesničkih značenja (metaforičnost i
simbiličnost). Postupci razvijanja lirske teme (kompozicija lirske pjesme). Vrste lirske
pjesme. Poema kao tipićna romaniična "mješovita vrsta". Njena epska osnova (fabula,
likovi, psihološko produbljenje lika) i njena lirska suština (emocionalnost, prisustvo lirskog
subjekta, refleksivni i simboličkl smisao). (1 čas)
22
Napomena: Obrada književnoteorijskih sadržaja vrši se na primjerima romantičarske
poezije.
7. REALIZAM U EVROPI (9 časova)
Realizam u Evropi. Realizam kao književni metod i kao književnohistorijski pravac.
Pripovjedačka proza (roman i novela) kao tipični oblik realističke književnosti. Sociološka
i psihološka motivacija realističkog "sižea". Tipizacija likova i situacija. Ambijentacija kao
postupak povezivanja čovjeka i njegove društvene i prirodne okoline. Težnja ka
psihološkom produbljivanju lika i otkrivanju skrivenih motiva Ijudskog ponašanja.
Specifičnosti realizma u pojedinim nacionalnim književnostima i individualne razlike
izmedu najistaknutijih predstavnika realističke književnosti. Naturalizam kao produžetak
odredene tendencije realizma. Težnja ka znanstvenosti; naglašavanje biološko-socijlne
determiniranosti čovjekova ponašanja. (2 časa)
Autori i djela
Stendal (Crveno i crno) L (1 čas)
Onore de Balzak (Evgenija Grande) L (1 čas)
F.J. Dostojevski (Braća Karamazovi) L (1 čas)
E. Zola (Žerminal) L (1 čas)
Č. Dikens (Velika očekivanja) L (1 čas)
Roman u evropskoj književnosti. Razvoj romana. Osnovna strukiuralna svojstva romana:
postupci organiziranja fabule, vrijeme kao faktor kompozicione strukture. Podjela romana
prema načlnu izgradnje sižea: roman stepenaste, prstenaste i paralelne konstrukcije.
Otvorena tipologija romana na osnovi činilaca integracije svih elemenata pojedinog
romana: roman zbivanja, roman lika i roman prostora. Tematska klasifikacija: društveni,
psihološki, historijski, avanturistički, Ijubavni, viteški, kriminalistički roman.Roman kao
glavni oblik zabavne (trivijlne) književnosti (2 časa)
8. REALIZAM U JUŽNOSLAVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (5 časova)
Realizam u južnoslavenskim književnostima. Knjlževni život u epohi realizma. Odnos
prema književnoj tradiciji. Evropski orijentiri i podsticaj. Manifesti realizma u hrvatskoj i
srpskoj književnosti (A. Senoa, S. Marković). Hrvatski realizam (E. Kumičić, K.Š. Dalski,
J. Kozarac, A. Kovačić, S.S. Kranjčević). Srpski realizam (J. Ignjatović, L. Lazarević, S.
Matavulj, S. Sremac, R. Domanović, V. Ilić). Slovenački realizam (F. Levstik, J. Kersnik, I.
Tavčar). (1 čas)
Autori i djela
K.Š. Dalski (Pod starim krovovima) L (1 čas)
A. Kovačić (U registraturi) L (1 čas)
S.S. Kranjčević (Mojsije, Angelus, Zadnji Adam, Sveljudski hram) (1 čas)
V. Ilić (Sivo sumorno nebo, Tibul, Gospodici, Maskenbal na rudniku) (1 čas)
9. STILSKO-STRUKTURALNE KARAKTERISTIKE PRIPOVJEDNE KNJIŽEVNOSTI (2
časa)
Pripovjedač i pripovjedanje (stavovi pripovjedača: "sveznajući" i "ograničenog vida",
"objektivni", "subjektivni", "vanjski" i "unutrašnji", lik pripovjedača, perspektiva
pripovjedanja: ich i e er forma). Naracija i prikazivanje. Konstrukcija priče? fabula; siže,
uzročno-posljedična povezanost dogadaja, "pomjeranje u vremenu", statički i dinamički
23
motivi i njihovo povezivanje. Postupci gradenja lika junaka priče i epizodnih tikova.
Jednostavni pripovjedni oblici : mit, saga, legenda, bajka, šaljiva priča, anegdota, priča iz
života, biografija. Umjetničko razvijanje "priče" (narativen strukture): novela i roman.
Proširivanje žanrovskog odredenja novele i romana. (2 časa)
TREĆI RAZRED
(sedmično 2 časa)
A. ZADACI NASTAVE
• Oviadavanje sintaksičkom analizom u bosanskom jeziku;
• Primjena stečenog znanja iz sintakse;
• Nastavljanje sa ovladavanjem raznih tipova tekstova (uvodenje u raspravljanje);
• Proučavanje bosanskohercegovačke književnosti iz austrougraskog perioda
• Osposobljavanje za samostalan pristup književnom djelu;
• Sagledavanje književnih tokova moderne književnosti u svjetskim i južnoslavenskim
virima;
• Proučavanje bosanskohercegovačke književnosti od 1918. do 1945.

čas
1. JEZIK (14)
1.1. Sintaksički nivo analize i njihove jedinice (1)
1.2. Sintagma - tipovi i karakteristike (1)
1.3. Rečenica (1)
1.4 Prosta rečenica (1)
1.5. Kontinuiteti proste rečenice (1)
1.6. Složena rečenica (1)
1.7. Nezavisno složene rečenice (2)
1.8. Zavisno složene rečenice (1)
1.9. Zavisno složena rečenice (2)
1.10. Osnovi sintakse vezanog teksta - diskursa (2)
1.11. Osnovi sintaksostilistike (1)
2. 1. Raspravljanje kao tip vezanog teksta (3)
2.2. Rasprava (3)
2.3. Pismeni zadaci (8)
KNJIŽEVNOST I LEKTIRA 44)
24
1.1. Književnost austrougarskog perioda 21
1.1.1. Bošnjačka književnost
1.1.2. Hrvatska književnost
1.1.3. Srpska književnost
2. PRISTUP KNJIŽEVNOM DJELU (SAVREMENA DRAMA. MODERNA LIRIKA, ESEJ,
KNJIŽEVNOKRITIČKI I ZNANSTVENI TEKST. DOKUMENTARNA KNJIŽEVNOST.)
(4)
3. MODERNA U SVJETSKOJ KNJIŽEVNOSTI (4)
4. MODERNA U JUŽNOSLAVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA) (6)
5. BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST (ILI KNJIŽEVNOST
AUSTROUGARSKOG
PERIODA - BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST) (4)
6. EVROPSKA KNJIŽEVNOST IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA (3)
7. JUŽNOSLAVENSKE KNJIŽEVNOSTI OD 1918. do 1945 god. (4)
8.1. Književnost od 1918. do 1945 god.
8.1.1. Bošnjačka književnost
8.1.2. Književnost"Mlade Bosne" (srpski pisci)
8.1.3. Hrvatski pisci
8.1.4. Jevrejski pisci

1 JEZIK (14 časova)
1.1. Sintaksički nivo analize i njihove jedinice (1 čas)
Predmet sintakse; sintaksema - elementarne sintaksičke jedinice; vrste riječi i njihova
uloga u sintaksičkoj anatizi.
1.2. Sintagma - tipovi i karakteristike (1 čas)
Sintagme kao rezultat ulančavanja sintakseme; primarna i sekundarna funkcija
sintaksema; opisnih prostih, tj. binarnih i kompleksinh sintagmi.
1.3. Rečenica (1 čas)
Rečenica kao gramatička i kao komunikativna jedinica; rečenica i iskaz; kriteriji podjele
rečenica
1.4. Prosta rečenica (1 čas)
Klasifikacija; pojam rečenične paradigme; struktura proste rečenice; osnovnI personalni
i impersonalni modeli
1.5. Kontinuiteti proste rečenice (1 čas)
25
Subjekat; predikat; objekat; adverbialne odredbe; atribut i apozicija - strukturne,
semantičke i stilske karakteristike
1.6. Složena rečenica (1 čas)
Tipovi; kriterij za razlikovanje koordiniranih i subordiniranih složenih rečenica
1.7. Nezavisno-složena rečenica (2 časa)
Tipovi nezavisno-složenih rečenica - strukturne, semanitičke i stilske karakteristike.
1.8. Zavisno-složene rečenice (1 čas)
Tipovi zavisno-složenih rečenica - strukturne , semantičke i stilske karakteristike
2.1. Raspravljanje (2+1 čas)
Raspravljanje kao tip vezanog teksta. Logičko razvijanje misli (logičke komponente,
kohezija). Vezivanje rečenica u raspravljanju (Ieksička i sintaksička veza medu
rečenicama; modeli).
Uzročno- posljedična veza medu rečenicama - lančana (sukcesivna) veza.
Raznovrsnost predikata u tekstu (sintaksičke strukture za odnose izmedu subjekta i
objekta radnje u različitim jezičkim siluacijama). Red gramatičkih i komunikativnih
komponenata u raspravljanju (raščlanjivanje rečenica na gramatičke komponente:
kontekst i komunikativna komponenta). Interpukcija i intonacija vezanog teksta tipa
raspravljanja.
2.2. Rasprava (2+1 čas)
Sadržaj, osnovna pretpostavka - teza - pisanje dokazne grade - citata, bilježaka,
podataka, stilska obilježja.
Provjeravanje pismenosti učenika (4+4 časa)
Cetiri školska pismena zadatka Qedan čas za izradu, jedan za ispravku).
KNJIŽEVNOST I LEKTIRA (44 časa)
1. Bosanskohercegovačka književnost
(književnost naroda BiH) (7 časova)
1.1. Književnost aostrougraskog perioda
1.1.1 Bošnjačka književnost
Preporodna književnost. Zatišje u književnom stvaranju (1878-1882). Okupacija i
odnos prema Bošnjacima u početnim godinama austrougarske uprave. Utjecaj
pisane riječi. Doba književnog bosanstva (1883-1897). Politička djelatnost. Listovi i
publikacije na narodnom i turskom jeziku. Mehmed Šakir Kunćehajić (Sarajevski
cvjetnik - Dulšeni saraj).
Književno-kulturni i nacionalni preporod u razdoblju od 1878-1910. Mehmed-beg
Kapetanovič - Ljubušak (Narodno blago, Istočno blago). Posljednje godište "Behara"
i djelatnost društva "Gajret"
Zbornik muslimanskih narodnih pjesama Koste Hermana. Saradnja u književnim
listovima. "Bošnjak".
26
Doba književne polarizacije (1894-1905). Prohrvatska djelatnost. Djelatnost izvan
nacionalne polarizacije. Prosrpska orijentacija. Razdoblje vlasiitih književnih listova i
izdanja (1900-1918). Borba za vjersko-prosvjetnu autonomiju. "Behar". Društvo
"Gajret" i aktivnost "Beharovog" kruga. "Gajret", "Biser" "Muslimanska biblioteka".
Glavni predstavnici preporodne književnosti: Mehmed-beg Kapetanović - Ljubušak,
Safvet-beg Bašagić, Osman Dikič, Avdo Karabegović Hasanbegov, Edhem
Mulabdić, Osman-Aziz, Musa Cazim Catić, Fadil Kurtagič, Abdurezak Hifzi Bjelavac
(Ukupno 2 časa)
Autori i djela
Mehmed-beg Kapetanović - Ljubušak (Narodno blago) (1 čas)
Safvet-beg Bašagić (Trofanda, Misli i čuvstva),
Izabrane pjesme, izbor, lzbor iz poezije) (1 čas) Edhem Mulabdić (Zeleno busenje) L
(1 čas)
(Ukupno 3 časa)
1.1.2. Hrvatska književnost
Obilježja književnog stvaranja. Glavni predstavnici.
Listovi Franje Miličevića. Josip Božič, Ivan Miličević, Tugomi Alaupović, Ivan Klarić,
Mirko Jurkić i Eugen Matćč, Književni časopis "Nada". (1 čas)
1.1.3. Srpska književnost
Obilježja književnog stvaranja. Glavni predstavnici.
Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić i Petar Kočić. Književni časopisi:
"Bosanska vila" i "Zora". (1 čas)
Autori i djela
Aleksa Šantić (Pretprazni(tno veće, Emina, Veče na školju)
Svetozar Ćorović (komšije - izbor iz zbirke)
2. PRISTUP KNJIŽEVNOM DJELU (4 časa)
Savremena drama
Osnovni pojmovi teorije drame:dramska radnja (u odnosu na epsku fabulu); dramski
dijalog i njegove funkcije; dramski sukob i dramska napetost; dramski lik i načini njegova
očitavanja (u odnosu na romanskog junaka. Dramski tekst i kazališna (pozorišna)
predstava. Uloga reditelja u modernom teatru. Pojava drame u užem smislu i njeno
odredenje u odnosu na klasične dramske vrste (tragedija i komedija). Tematsko
približavanje neposrednoj stvarnosti života u gradanskom društvu. Novi dramski govor
(napuštanje stiha kao "umjetnog govora") u funkciji "iluzije života". Reforma teatra krajem
19. stoljeća i stavaranje "naturalističkog" (realističkog) pozorišta i njegovih osnovnih
žanrova (društvena, psihološka i idejna drama). Reakcija na "naturalizam u teatru":
sibmolička i ekspresionistička drama.
Napomena ! Obradu izvršiti na primjeru - i uz analizu- Ibzenove, Krležine i
Muradbegovićeve drame (Nora, Gospoda Glembajevi, Pomrčina krvi i Bijesno pseto) (2
časa)
Moderna lirika
27
Moderna poezija u odnosu na klasične lirske vrste. Nova tematika i nova pjesnička
osječajnost. Otkrivanje novih mogućnosti jezika. Pojava slobodnog stiha. Novi oblici
pjesničkog ritma. Novo sintagmatsko povezivanje riječi. Metafora kao postupak
"pošudenja“, karakterističan za moderni pjesnički govor. '2aumni jezik kao izraz iežnje ka
osvajanju krajnjih mogućnosti pjesničkog govora. (1 čas)
Esej, književnokritički i znanstveni (naučni) tekst
Esej kao književna vrsta.
Esejizam kao način mišljenja i oblikovanja teksta.
Esej i književna kritika.
Esej i znanstveni tekst (znanstvena monografija, studija, rasprava). Dokumentarna
književnost
Osnovni oblici (memoari, dnevnik, biografija, autobiografija, reportaža, putopis, zapisi).
Njihov odnos prema tzv. fikcionalnoj prozi (roman i novela). (Ukupno 1 čas)
3.MODERNA U SVJETSKOJ KNJIŽEVNOSTI (4 časa)
Moderna u svjetskoj književnosti. Kao reakcija na pozitivizam i na realističko-naturalističku
doktrinu u umjetnosti, ispoljavana u Evropi krajem 19. stolječa, u formi idealističke i
metafizičke filozofije u modernoj umjetnosti neoromantičnog karaktera. Nejedinstvena kao
pokret, različito idejno, estetski i nacionalno obilježena. Pojam "moderne". Pojmovi
"parnas", "impresionizam" "simbolizam", "dekadencija" "neoromatizam", "larpurlartizam",
kao bitne značajke književnih i umjetničkih struja modernizma. Nagovještaji novih
tendencija u Bodlerovoj poeziji. Glavni predstavnici: S. Bodler, A. Rembo, P. Valeri, V.
Vitman, E.A. Po, Rilke... Lirska, simbilička i psihološka drama (Ćehov, Meterlink, lbzen).
Pomjeranje težišta s fabule i "objektivne stvarnosti"na likove i njihovu psihu o modernoj
poeziji. (Prust) (1 čas)
Autori i djela
Šarl Bodler (Cvjetovi zla) (1 čas)
Marsel Prust (U traganju za izgubljenim vremenom - Put k Svanu) L (1 čas)
Teufik Fikret (Izbor iz poezije) (1 čas)
(Ukupno 1 čas)
4. MODERNA U JUŽNOSLAVENSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (6 časova)
Vremenski okviri moderne u južnoslavenskim književnostima. Specifičnosti hrvatske,
srpske i slovenačke moderne. Glavne odlike: odnos prema tokovima evropske
književnosti.
Dezintegracija realizma, naglašeni subjektivizam. Impresionizam i simbolizam kao osnovna
stilska odredenja. Produžetak realističkih i naturalističkih tendencija i njihovo povezivanje s
modernom u prozi i težnja za sintezom parnasovskih i simboličkih tendencija u poeziji.
Značaj nacionalne i socijalne problematike. Simbolizam u drami. Impresionizam u kritici.
Nagovještaj ekspresionizma. Predstavnici hrvatske moderne (A.G. Matoš, i. Vojnović, M.
Begović, V. Nazor, V. Vidrić, D. Domjanič, D. Simunović, J. Kosor, F. Galović, J.P.
Kamov).
Predstavnici srpske moderne, kao stila škole: J. Dučić, M. Rakić, S. Pandurević, V.P. Dis,
M. Bojić, S.
28
Luković).
Predstavnici slovenačke moderne (I. Cankar, 0. Župančič, D. Kette, J.M. Aleksandrov). (1
čas)
Autori i djela
B. Stanković (Nečista krv) L (1 čas)
I. Vojnović (Suton ili Ekvinocijo) L (1 čas) A.G. Matoš Srodnost, Mora, Balkon) (1 čas) D.
Šimunović (Muljika) (1 čas)
0. Župančić (Duma) (1 čas)
(Ukupno 5 časova)
5. BOSANSKOHERCEGOYAČKA KNJIŽEVNOST
(književnost naroda BiH) (4 časa)
Književnost austrougarskog perioda Bošnjačka književnost
Modernizam u bošnjačkoj književnosti (kraj razdoblja bošnjačke preporodne književnosti).
Pojava M.Ć. Ćatiča (stilska obitježja impresionizma i simbolizma i utjecaji savremene
hrvatske, srpske i turske poezije. Fadil Kurtagić, Avdo Karabegović Hasanbegov i
Abdurezak Hifzi Bjelavac. Moderna stilizacija estetskog izraza u proznom stvaranju
Ahmeda Muradbegovića, Hamze Hume, Hasana Kikića i Skendera Kulenovića. (1 čas)
Autori i djela
M.Ć.Ćatić (Ja nijesam sanjar, Teubei-nesuh, Jednoj bogatašici, Smrt, Pred smrt) (1 čas)
A. Karabegović Hasanbegov (Na mjesečini) (1 čas)
A.H. Bjelavac (pod drugim suncem) L (1 čas)
(ukupno 3 časa)
6. EVROPSKA KNJIŽEVNOST IZMEDU DVA SVJETSKA RATA (3 časa)
Evropski okviri i utjecaji. Dezintegracija svijeta i književnih formi. Futurizam,
ekspresionizam, nadrealizam (Marineti: Manifest futurizma, A. Breton: Manifest
nadrealizma). Nadrealisti i porekt socijlane literature. Glavni predstavnici. (1 čas)
Autori i djela Franc Kafka (Proces) L (1 čas)
Taha Husein (Dani) L (1 čas)
7. JUŽNOSLAVNESKE KNJIŽEVNOSTI OD 1918 DO 1945. (4 časa) Autori i djela
M. Krleža (Noć u provinciji, Hrvatski bog Mars) L (1 čas)
Tin Ujević (Lelek srebra, Kolajna) L (1 čas)
I.G. Kovačić (Jama) (1 čas)
M. Crnjanski (Sumatra) (1 čas)
(Ukupno 4 časa)
8. BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST
(književnosl naroda BiH) (12 časova)
8.1. Književnost od 1918 do 1945.
29
Tokovi književnog života u prvoj deceniji poslije rata. Kulturnohistorijski kontinuiteti
(1918-1930). Idejno-estetske trendencije i društveno-političke polarizacije (1927-1935).
Nacionalni časopisi i kulturno-prosvjetna društva. Forme književne djelatnosti i
kulturnohistorijski tokovi (1935-1945). (1 čas) 8.1.1. Bošnjačka književnost
Autori i djela
H. Humo (U orašju, Mostar, Hercegovaćki pejzaži IV, VI, Pripovijetke - u izboru,
Grozdanin kikot) L (1 čas)
Ahmed Muradbegović (Na Bož jem putu, Haremske novele, Post) (1 čas) A.H.
Bjelavac (Minka) (1 čas)
H. Kikić (Provincija u pozadini) L (1 čas)
E. Čolaković (Legenda o Ali-paši) (1 čas)
A. Nametak (trava zaboravka, "Za obraz") L (1 čas)
Z. Dizdarevič (Priče) (1 čas)
8.1.2. Književnost "Mlade Bosne". Ivo Andrić i "Mlada Bosna".
Srpski nacionalistički pokret i ideologija integralnog jugoslavenstva.
Književnoestetske i nacionalne odrednice Andrićeva djela i njegova recepcija u
bošnjačkom nacionalnom korpusu.
Društveni sadržaji i društvene implikacije djela, kao pseudohistorijski okvir u funkciji
srpske nacionalne historije i ideologije (1 čas)
Srpski pisci: B. Jevtić, M. Marković, N, Simić (Suton Tašlihana) (1 čas)
8.1.3. Hrvatski pisci
A.B. Šimić (Moja preobraženja, Veče i ja, Smrt i ja, Pjesma jednom brijegu),
N. Šop (Kućice u svemiru I, 111, IX) i
Z. Subić (Timijeva smrt). (1 čas)
8.1.4. Jevrejski pisci Isak Samokovlija (Od proljeća do proljeća - izbor iz zbirke) (1
čas)
ČETVRTI RAZRED
(sedmično 2 časa)
A. ZADACI NASTAVE
• Zaokruživanje znanja o bosankom jezika kao sistemu na svim razinama strukture;
• Usvajanje i zaokruživanje lingvističkih znanja;
• Praktična primjena teorijskih znanja o jezičkim pojavama;
• Usvajanje znanja o različitim pristupima književnom djelu;
• Proučavanje savremenih književnosti u svjetskoj i bosanskohercegovačkoj
književnosti.
30
1. JEZIK (11)
1.1. Jezik kao društvena pojava (1)
1.2. Tipologija jezika (1)
1.3. Raslojavanjejezika (1)
1.4. Naš jezik u prošlosti (1)
1.5. Pismo, dometi i predstavnici bosanskog jezika (1)
1.6. Stvaranje zajedničkog književnog ili standardnog jezika (1)
1.7. Standardni bosanski, hrvatski, srpski i njihovo raslojavanje (1)
1.8. Bosanskohercegovačka varijanta i bosanski jezik (1)
1.9. Funkcionalni stilovi standardnog jezika (1)
1.10. Tekst (1)
1.11. Govorni činovi (1)
2.1. Komunikativne aktivnosti (1)
2.2. Diskusije (1)
2.3. Polemika (1)
2.4. Emisija Radija i TV kao izvor znanja (1)
2.5. Izvori informisanja (2)
2.6. pismeni zadaci (8)
KNJIŽEVNOST I LEKTIRA (35)
1. PRISTUP KNJIŽEVNOM DJELU (ZNANOST 0 KNJIŽEVNOSTI ...) (1)
2. SAVREMENA KNJIŽEUNOST U SVIJETU (9)
3. SAVREMENE JUŽNOSLAVENSKE KNJIŽEVNOSTI (6)
4. SAVREMENA BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST (KNJIŽEVNOST
POSLIJE RATNOG PERIODA ...) (18)
4.1. Bošnjački pisci
4.2 Srpski pisci
4.3. Hrvatski pisci
5. ESEJ, KNJIŽEVNOKRITIČKA I KNJIŽEVNOZNAVSTVENA PROZA (1)

1. JEZIK (11 časova)
1.1. Jezik kao društvene pojave (1 čas)
Pretpostavke za postanak i razvoj jezika. Uloga društvene zajednice u postanku i
razvoju jezika. Korijeni raznovrsnosti jezika. Relacija: jezik - narod - nacija.
1.2. Tipologija jezika (1 čas)
31
Materijalna sličnost i srodstvo medu jezicima. Morfološka tipologjia jezika: analitički,
sintetički
aglutinativni jezici. Genealoška tipologija jezika: porodica jezika, grana jezika itd.
1.3. Raslojavanje jezika (1 čas)
Teritorijalno i funkcionalno raslojavanje jezika. Organski idiomi kao vidovi teritorijalnog
jezika, a varijante kao vidovi istog raslojavanja njegove standardizirane realizacije.
Odnos između standardnog jezika i varijante.
1.4. Naš jezik u prošlosti (1 čas)
Korijeni našeg jezika - slavenska jezička zajednica (grana jezika). Staroslovenski jezik
kao zajednički književni jezik svih Slavena.
Ćirilo i Metodije i prva pisma za naš jezik.
Raslojavanje slavenske jezičke zajednice. Organski idiomi Srba, Hrvata, Bošnjaka i
Crnogoraca kao konstituenti jednog jezika u klasifikaciji jezika, sa posebnim osvrtom
na osobenosti bošnjačkih govora. Organski idiomi kao književni jezici i njihova
nominacija: bosanski jezik, hrvatski i srpski.
1.5. Pisma, dometi i predstavnici bosanskog jezika (1 čas)
Presiiž štokavskog narječja nad ostatim organskim idiomima u funkciji književnog
jezika.
Povelja Kulina bana kao najstariji tekst pisan štokavskim narječjem.
1.6. Stvaranje zajedničkog književnog ili standardnog jezika (1 čas)
Rad Bartola Kašiča na prihvatanju štokavskog narječja kao osnovice književnog
jezika.
Doprinos Vuka Karadžića utvrdivanju gramatičke i pravopisne norme književnog
jezika Bošnjaka, Hrvata, Srba i Crnogoraca.
Stabilizacija književnojezičke norme krajem XIX stoljeća i uloga bosanskog jezika u
tom procesu - Ljubušak, JukiC, Mandič. Niminacija zajedničkog jezika. Sudbina
naziva bosanski jezik
1.7. Standadni bosanski, hrvatski, srpski jezik i njegovo raslojavanje (1 čas)
Specifičnosti standardnog jezika - jezik četiri naroda i četiri sociokulturne zajednice.
Pridoda norme. Tendencija ka unificiranju norme tokom stolječa.
Raslojavanje na varijante: hrvatsku, srbijansku, bosanskohercegovačku i crnogorsku
(regionalno) ili hrvatsku, srpsku, bošnjačku i crnogorsku (nacionalno). Varijanta kao
standardno-jezičke realizacije.
1.8. Bosanskohercegovačka varijanta i bosanski jezik (1 čas)
Osnovne karakteristike bosanskohercegovačke varijante, konjuktivni karakter, norme,
razvijena sinonimij kao obilježje specifičnosti tri nacionalna korpusa, ocrtavanje triju
nacionalnih izbora leksičkog potencijalazasnovanih na kulturnim i nacionalnim
tradicijarna: terminološko pokrivanje nacionalnih izbora - bosanski jezik, hrvatski jezik
i srpski jezik u Bosni i Hercegovini. Osobenosti bosanskog jezika kao nacionalne
varijante
Bošnjaka.
1.9. Funkcionalni stilovi standardnog jezika (1 čas)
32
Književnoumjetnički stil i njegove karakieristike; naučni stil i njegove karakteristike;
publicistički stil i njegove karakteristike; administrativno-pravni stil i njegove
karakteristike stil i njegove karakteristike.
1.10. Tekst (1 čas)
Osnovne karakteristike teksta, definicija teksta, strukture teksta, vrste tekstova.
1.11. Govorni činovi (1 čas)
Struktura, klasifikacija i tipovi govornih činova; opis temeljnih činova:
a) govorni činovi koji se odnose na sagovornike - saopštavanje, odbijanje,
zahvaljivanje, izvinjavanje i dr.;
b) govorni činovi koji zahtijevaju akciju govornika - obečanjem i sl.;
c) govorni činovi koji zahtijevaju akciju sagovornika - molba, naredenje, zabrana,
savjet, grdnja, pitanja i dr.;
d) govomi činovi koji zahtijevaju akciju i govornika i sagovornika - ponuda, ucjena,
prijetnja:
e) ostali govorni činovi.

2.1. Komunikativne situacije (1 čas)
Komunikativne aktivnosti u različitim situacijama (kontekst, mreža, modeli). Dijaloške i
monološke situacije (lingvističke komponente u dijalogu i monologu društvenog,
kulturnog i znanstvenog sadržaja). Situacije kao ceremonije i situacije koje služe za
izgradivanje estetskih činova; verbalni procesi u različitim činovima.
2.2. Diskusija (1 čas) Iznošenje različitih mišljenja o nekom predmetu; smetnje u
sporazumijevanju; utvrdivanje istine.
2.3. Polemika (1 čas)
Činjenica za naknadno tumačenje i objašnjenje; primjedbe o vrijednosti činjenica na
kojim se zasniva dokaz: način oblikovanja.
2.4. Emisiva radija i TV kao izvor znanja (1 čas)
2.5. Izvori infonnacija (2 časa)
Knjiga - dijelovi knjige: naslov, predgovor, uvod, razrada, zaključak, bibliografija,
rezime (sažetak), indeks (imena i pojmovi), dodatak, podnožne napomen, sadržaj.
Procesi izrade teze: prikupljanje dokumetacije, sistemaiizacija i rasporedivanje grade
(bilježaka); izrada plana: oblikovanje.
2.6. Provjera pismenosti učenika (4+4 časa)
Četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu, jedan čas za ispravku).
KNJIŽEVNOST I LEKTIRA
1. PRISTUP KNJIŽEVNOM DJELU (1 čas)

Znanost o književnosti. Metodologija proučavanja književnosti.
Postmodernistički pristup književnosti. Formalna metoda. Teorija recepcije.
33
Nova kritika u Engleskoj i Americi. Metoda interpretacije. Utjecaji fenomenologije i
egzistencijalizma. Strukturalizam (1 čas)
2. SAVREMENA KNJIŽEVNOST U SVIJETU (9 časova)
Osnovne tendencije, tematska usmjerenost i forme izražavanja.
Pomjeranje težišta na egzistencijalnu problematiku savremenog čovjeka i otudenost
kao njegova bitna značajka.
Vitalnost realističke orijentacije i radikalizam objektivizacije. Neutralizacija
evropocentrizma i značaj svjetske književnosti u cjelini. (1 čas)
Autori i djela
H. Hese (Stepski vuk) (1 čas)
T. Man (Čarobni brijeg) L (1 čas)
A. Kami (Stranac) L (1 čas)
N. Mahfuz (Razgovori na Nilu) L (1 časa)
Markes (Sto godina samoće) L (1 čas)
Jašar Kemal (Pobunjenik sa Torosa) (1 čas)
Borhes (Alef) (1 čas)
Šaiimov (Priče sa Kolime) (1 čas)
3. SAVREMENE JUŽNOSLAVENSKE KNJIŽEVNOSTI (6 časova)
Pojava novih težnji. Borba za slobodu književnog stvaranja.
Značaj Krležina referata sa Ijubljanskog kongresa pisaca. Sukob "realista" i
"modernista". Promjena težišta na estetičku i egzistencijalnu problematiku u literaturi
inspiriranoj ratom. Složenost strukture i traganje za novim izrazom. Glavni
predstavnici. ( 1 čas) Autori i djela
Srpski pisci
Ivo Andrić (Prokleta avlija) (1 čas)
Danilo Kiš (Grobnica za Borisa Davidoviča) (1 čas)
Hrvatski pisci
Ranko MarinkoviC (Ruke) (1 čas)
Vesna Parun (Ti imaš nevinije ruke, Da si blizu, Usnuli mladić, Djevičanstvo) (1 čas)
Slovenački pisci
Vitomil Zupan (Levitan) (1 čas)
(5 časova)
4. Savremena bosanskohercegovačka književnost

(književnost naroda BiH) (18 časova)
Književnost poslijeratnog perioda. Književnost socijalističkog realizma.
Estetička dimenzija književnog stvaranja i filozofija egzistencijalizma od sredine
pedestih do kraja šezdesetih godina. Novi verizam i strukturalizam. (1 čas)
Autori i djela
4.1. Bošnjački pisci
34
S. Kulenović (Ponornica) L (1 čas)
M. Dizdar. (Kameni spavač) (1 čas)
I. Sarajlić (Mala noćna muzika) (1 čas)
M. Selimović (Derviš i smrt) L (1 čas)
Č. Sijarić (Hasan sin Huseinov, Bunar, Hrt) (1 čas)
D. Sušić (Pobune) (1 čas)
M. Kondžić (Sužnji - zbirka) (1 čas)
N. Ibrišević (Knjiga Adema Kahrimana) L (1 čas)
A. Sidran (Sarajevski tabut) (1 čas)
A. Isaković (Hasanaginica, Jednom, Taj čovjek) L (1 čas)
Z. Džumhur (Pisma iz Azije) (1 čas)
Dž. Karahasan (Istočni divan) (1 čas)
J. Musabegović (Skretnice) (1 čas)
4.2. Srpski pisci
B. Ćopić (Bašta sljezove boje) (1 čas)
M. Vešović (Sijamini sinovi) (1 čas)
4.3. Hrvatski pisci
A. Vuletić (Gramatika uma ili progonstvo) (1 čas)
V. Lukić (Hodnici svijetla praha) (1 čas)
5. ESEJ KNJIŽEVNOKRITIČKA KNJIČEVNOZNANSNENA PROZA

Obilježja. Glavni predstavnici i njihova djela u hrvatskoj, srpskoj i bošnjačkoj
književnosti. M.
kombol, I. Frangeš, V. Pavletić, I. Foht, M. Popović, M. Bogdanović, M.Begić,
K.Prohić, M.
Rizvić. (1 čas)
Napomena: Izvršiti izbor tekstova u funkciji obrade djela i autora iz programa
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program bosanskog jezika i
književnosti:
Filozofski fakultet, odsjek za bosanski /hrvatski/srpski jezik i književnost, sa

završenim četvorogodišnjim dodiplomskim studijem i stečenim stručnim zvanjem
profesor bosanskog/hrvatskog/srpskog/ jezika i književnosti ili drugim stručnim
zvanjem gdje je bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost/južnoslovenski jezik i
književnost, glavni ili ravnopravni predmet u dvopredmetnoj grupi;
Nastavu iz ovog predmeta mogu izvoditi i llica sa završenim I (Prvim) ciklusom

odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (dodiplomski studij) u trajanju od
35
najmanje četiri studijske godine, sa akademskom titulom i stručnim zvanjem
Bakalaureat/Bachelor za određenu oblast, odnosno završenim II (Drugim) ciklusom
odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (postdiplomski studij), sa akademskom
titulom i stručnim zvanjem Magistra za određenu oblast, odnosno završenim trećim
ciklusom studija i naučnim zvanjem Doktor nauka ili Dokror umjetnosti i
odgovarajućim sručnim profilom.
Ukoliko lice iz prethodnog stava u toku studija nije polagalo ispite iz pedagoško-
psihološko-metodičke grupe predmeta, dužno je ove ispite položiti u roku od godinu
dana od dana stupanja na posao nastavnika
36
Engleski jezik
A. CILJEVI I ZADACI
Glavni cilj učenja stranog jezika je usvajanje jezičkih znanja i sticanja vještina neophodnih za
usmenu i pismenu komunikaciju na tom jeziku. Da bi se postigla odredena komunikativna
kompetencija, neophodno je ovladati fonetskim i grafijskim sistemom datog stranog jezika i
predvidenim gramatičkim gradivom i leksičkim fondom. Jezičko gradivo usvaja se kroz
predvidene tematske cjeline i odgovarajuči sistem različtitih vježbanja. Jezička grada se uči
na poznatom leksičkom materijalu, a nova leksika se semantizira na usvojenim gramatičkim
oblicima i strukturama.
Učenje stranog jezika, s obzirom na opšte jezičko znanje odvija se nešto brže. Nastava se
realizira u sva četiri područja: slušanje i razumijevanje, usmeno izražavanje, čitanje i
pismeno izražavanje. U I i II razredu težište nastave je na razumijevanju i usmenom
izražavanju, a u III i IV razredu ravnomjerno su zastupljena sva područja nastave.
Cjelokupno gradivo se uvodi po osnovnim pedagoškim i psihološkim principima: od lakšeg ka
težem i od poznatog ka nepoznatom. U realizaciji konkretnih nastavnih zadataka polazi se od
predviđenog nivoa usvojenosti gradiva (receptivnog i produtivnog) a sistematičnim
vježbanjem i ponavljanjem stepen usvajanja gradiva postepeno se "podiže" sa receptivnog
na produktivni nivo.
U nastavi se primjenjuju različiti postupci i metode, a u zavisnosti od nastavnog materijala,
znanja i sposobnosti učenika i uslova u kojima se izvodi nastava. Veća efikasnost nastave
postiže se kroz različite oblike grupnog i individualnog rada. Redovno praćenje i objektivno
vrednovanje učenikovog zalaganja i postignutih rezultata predstavljaju značajnu komponentu
nastave stranog jezika. Nastavnik pažljivo prati i vrednuje usvojenost svakog pojedinog
područja nastave na receptivnom i produktivnom nivou, kao i cjelovitu učenikovu jezičku
kompetenciju u okviru predviđenog gradiva.

PRVI RAZRED
(sedmično 2 časa)
Imenička fraza
1. Imenice
Ponavljanje. Red i broj i kongruencija s glagolima
2. Determinatori
a) član
Upotreba odredenog i neodredenog člana ispred zajedni(%h imenica (ponavljanje).
Upotreba odredenog člana sa zemljopisnim/geografskim pojmovima, uz %imena
poznatih građevina, uz nazive muzičkih instrumenata, uz prezimena u množini.
Upotreba neodredenog člana izpred naziva zanimanja, sa izrazima za učestalost,
količinu i u uzvičnim rečenicama. Zero član ispred ličnih i nebrojivih imenica, ispred
imena ulica, parkova i trgova, ispred naziva spor¬tova i igara, obroka i bolesti.
b) Possessives (ponavljanje)
c) Demonstratives (ponavljanje)
37
3. Post-determinatori i kvantifikatori (ponavljanje)
4. Zamjenice
Ponavljanje zamjenica koje su obuhvačene programom za osnovnu školu.
5. Pridjevi
Kategorizacija pridjeva po formi. Tipični derivacijski sufiksi: able, -ful, -ical, itd.
Komparacjia pridjeva (ponavljanje).
Glagolska fraza
Glagoli
Ponavljanje glagolskih vremena koja su obuhvačena programom za osnovnu školu.
Present Simple - Present Progressive (razlike u upotrebi); Past Simple-Past
Progressive: Present Perfect sa since i for i sa prilozima ever, never, already: Past
Simple-Present Perfect (razlike u upotrebi); Shall/will Future - "Going to" Future
(razlike u upotrebi); Past Perfect; Izražavanje budućnosti (shall/will future, Present
Simple, Present Progressive). Ponavaljanje modalnih glagola (must-needn't; must-
musnt;have to; can/could,be able to; should/would;shall/will). Upitne fraze - Question
Tags. Present Perfect Progressive. The Passive Voice tvorba i upotreba -
ponavljanje). Slaganje vremena.
Priloška fraza
Prilozi za mjesto,vrijeme i način i njihovo mjesto u rečenici. Prijedlozi
Najfrekventiji prijedlozi (ponavljanje i proširivanje).
Rečenica
Red riječi u rečenici SVO(A) (ponavljanje). Relativne rečenice- restriktivne
(ponavijanje). Kondicionalne rečenice tip 1 ("if' + pres. + future: "if" + pres +pres; "if" +
pres + imperative; "if" + pres + modali + infinitv) (ponavljanje). Kondicionalne rečenice
tip 2 ("if+ past tense + past tense modala + infinitiv), Pasivne kostrukcije za
sadaŠnjost, prošlost i budučnost bez naznačenog vršioca radnje (ponavljanje)
Indirektni govor sa oblicima past tensa u glavnoj rečenici u: a) izjavnim rečenicama,
b) zapovijestima/molbama, c) pitanjima.
DRUGI RAZRED
(sedmično 2 časa)
Imenička fraza
1. Imenice
Posesivni padež za označavanje vremena, prostora, količine, mjere.
- ing Form u funkciji subjekta i objekat (poslije glagola like, hate, start, finish itd.).
Tipični dervacijski sufiksi (-or, -er, -ment, -ism,-ist itd.).
2. Determinatori
a) generična upotreba odredenog i neodredenog člana.
b) pred-determinatori all, both, half
38
3. Zamjenice
Neodredena zamjenica "one-ones", posvojni oblik"ones"
4. Pridjevi
Pridjev u funkciji imenice. Pridjevska upotreba imenica. Tvorba negativnog značenja prid-
jeva afiksima: un-, im-, in-, ir-, -less.
Glagolska fraza
Glagoli
Ponavljanje predenih glagolski vremena, modalnih glagola i pasiva.
Should-ought to. Would-used to. Infinitiv perfekta. Emfatična upotreba "de". Tipični
derivacijski sufiksi i prefiksi :-ise, -fy, -en, be-, -re, en- itd.
Priloška fraza
Tvorba priloga, tipični sufiksi i prefiksi: -ly, -wise, a-. Komparacija priloga.
Prijedlozi
Najfrekventniji prijedlozi i razlike izmedu stranog i maternjeg jezika.
Rečenica
Kondicionalne rečenice tip 1 i tip 2 (ponavljanje). Kondicionalne rečenice tip 3 ("if'+past
perfect+past tense modalnih glagola+infinitiv perfekta).
Kondicionalne rečenice tip 1,2,3 - u glavnoj rečenici mogučnost svih modala. Pasivne
konstrukcije u prezent perfektu i past perfektu. Pasivne konstrukcije koje uključuju u sebe
modalne glagole.
TREĆI RAZRED
(2 časa sedmično)
Jezična građa iz programa predhodnih razreda se kontinuirano primjenjuje i dalje
proširuje.
Imenička fraza
1. Imenice
Imenice koje imaju isti oblik u jednini i množini. hlenice koje se upotrebljavaju samo u
množini -ing form kao prepezicijski objekat. Tipični derivacijski sufiksi: -heed, -ship.
2. Determinatori
Upotreba i izostavljanje odredenog i neodredenog člana. Pred determinatori, post-
determinatori, kvantifikatori (ponavljanje)
3. Zamjenice
Ponavljanje
4. Pridjevi
Participski pridjevi (-ing i -ed pridjevi). Nepravilno poredenje.
Glagolska fraza
39
Glagoli
Present Simple vs. Present Progressive. Past Simple-Past Progressive.
Present Perfect-Present Progressive. Past Simple vs. Past Perfect (sličnost i razlike).
Shall/will Future-"Going to" Future (ponavljanje).
Modalni glagoli (ponavljanje). Past Perfect Progressive. Simple present i Present Progres
sive za izražavanje budučnosii. Proširivanje mogućnosti za izražavanje budućnosti (be
about to be to). Dare i need. Causative "have". -ing i -ed forme u funkciji eliptične relativne
rečenic Glagoli sa dva objekta u pasivu.
Priloška fraza
Prilozi koji imaju isti oblik kao pridjevi. Prilozi koji imaju dva oblika sa različitim značenjem.
Prijedlozi
Ponavljanje i proširivanje
Brojevi
Pisanje brojeva - razlike u maternjem i engleskom pravopisu.
Rečenica
Relativne rečenice-restriktivne (ponavljanje). Kondicionalne rečenice tip 1, 2 i 3
(ponavljanja). Pasivne konstrukcije (ponavljanje). Indirektni govor (ponavljanje). Relativne
rečenice - restriktivne. Kondicionalne rečenice sa veznikom "unless". Realne
kondicionalne rečenice. Namjerne rečenice iskazane infinitivom i veznicima "in order to" i
"so that"
ČETVRTI RAZRED
(2 časa sedmično)
Dalje uvježbavanje i utvrdivanje poznate materije modelima i oblicima.
Imenička fraza
1. lmenice
Množina imenica stranog porijekla.
2. Pridjevi
Komparacija paralelnog uvečanja (the+komp.+imenica ... the+komp.+imen.) Nepravilno
poredenje (far,late,little). Atributivna i predikatska upotreba pridjeva.
Glagolska fraza
Glagoli
Future Progressive. The Future Perfect tense, -ing Form vs. Infinitive.
To be used to+ing Form. Used to + infinitiv. Akuzativ+infinitiv konstrukcija, Subjunctive.
Glagolska vremena za izražavanje uobičajenosti glagolske radnje.
Priloška fraza
Priloške odredbe i njihovo mjesto u rečenici. The+komparaiiv ... the+ komarativ
konstrukcija. Brojevi
Čitanje razlomaka, matematičkih znakova i radnji.
40
Rečenica
Kondicionalne rečenice (ponavljanje). Relativne rečenice (ponavljanje). Pasivne konstruk-
cije (ponavljanje). Indirektni govor (ponavljanje).
Uzročne rečenice s veznicima: as, since, because, for. Posljedične rečenice: se ... that.
Dopusne i suprotne rečenice s veznicima: but, althheugh, yet, whatever, even if/though,
neverthelesess/however, modalni glagol may. Zaključne rečenice s veznicima: therefore,
cosequently. Vremenske rečenice.
Najčešči frazalni glagoli. Leksikofogija idiomi frazeologizmi.
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Engleskog jezika:
− Filozofski fakultet – odgovarajući jezik, četverogodišnji studij
− Filozofski fakultet – odgovarajući jezik, A predmet u dvopredmetnom studiju

41
Sport
Nastava sporta u I, II, III i IV godini učenicima pruža slijedeće:

• upoznavanje sa značajem tjelesnog vježbanja u podsticaju rasta i razvoja organizma i
• održavanja ravnoteže među pojedinim sistemima u organizmu, kao i ravnoteže
između
• čovjeka i okoline,
• osposobljavanje učenika da samostalno sagledava i procjenjuje svoje mogućnosti i
• potrebe za svestranijim razvojem,
• usvajanje odredenog fonda motornih i navika neophodnih za efikasno rješavanje
• potreba razvoja i očuvanje zdravlja, bolje korištenje slobodnog vremena i motomih
znanja kaja imaju svakodnevnu utilitamost,
• njegovanje i razvijanje zdravstvene kulture radi boljeg čuvanja zdravlja, povećanja
• otpornosti organizma na štetne uticaje savremenog načina života i rada,
• razvijanje sposobnosti za stvaralaštvo motoričkim izrazom prema individualnim
karakteristikama u čenika,
• teorijsko i praktično osposobljavanje učenika za permanentnu primjenu vježbanja u
• svrhu korištenja slobodnog vremena i održavanja funkcionalnih sposobnosti, kao
preduslov za produžavanja životnog i radnog vijeka,
• izgrađivanje i ispoljavanje humanih međuljudskih odnosa i razvijanje međusobne
tolerancije,
• učenike upoznati sa elementarnim znanjima o načinu planiranja, programiranja i
kontrole procesa vježbanja,
• zaokružiti znanja o načinu treniranja. takmičenja u sportovima koje su učenici
odabrali kao svoj sportski izbor
Programski sadržaji:
1. Dijagnostika tjelesnog razvoja

2. Sportske igre, izborni sport (Odbojka, Košarka, Fudbal)
3. Ritmičko-sportska gimnastika - Ples
4. Atletika
5. Sportska gimnastika
6. Borilački sportovi
7. Teorija sportskog odgoja
8. Dijagnosticiranje I vrednovanje napretka tjelesnog .razvoja i motoričke spremnosti
učenika i završna analiza za četverogodišnji period
9. Dopunski sportovi
Cilj:
Cilj sporta kao integralnog odgojno-obrazovnog procesa je da se zadovoljavaju i razvijaju

životne i biopsihosocijalne potrebe učenika za kretanjem, da se povećaju adaptivne i
stvaralačke sposobnosti u savremenim uslovima ž ivota i rada. Poseban je cilj razvijanje
zdravstvene kulture učenika radi čuanja vlastitog zdravlja, radnih i drugih sposobnosti.
Cilj nastave sporta je uz to izgrađivanje i usavršavanje ličnosti učenika specifičnim

sredstvima i ambijentom koji pruža tjelesno vježbanje i sport.
42
Poseban cilj kojem se kroz ovaj predmet teži je stvaranje trajne navike za svakodnevnim
vježbanjem kod učenika u cilju održavanja I jačanja zdravlja.
Nastavni kadar:
Nastavu sporta mogu izvoditi profesori sa završenim Fakultetom za fizičku kulturu –

Fakultet Sporta.
Nastavu iz ovog nastavnog predmeta mogu izvoditi i lica sa završenim najmanje II
(Drugim) ciklusom odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (postdiplomski studij),
sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Magistra za određenu oblast, odnosno
završenim trećim ciklusom studija i naučnim zvanjem Doktor nauka ili Doktor
umjetnosti i odgovarajućim stručnim profilom.
dana od dana stupanja na posao nastavnika.
43
Historija
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastave historije je da učenika upozna sa prošlošću ljudskog društva, pokazujući
zakonomjernost društvenog razvoja i uzroke nastalih promjena, događaja i procesa,
spoznavajući tok i razvojni put kojim je Ijudsko društvo prošlo do danas.
B. ZADACI NASTAVE
• da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu,

• da upozna učenike sa najznačajnijim događajima, pojavama i procesima i historijskim
razvojem Bosne i Hercegovine,
• da učenike upozna sa kulturnom baštinom svog naroda i njihovim najznačajnijim
privrednim, naučnim, društvenim i tehničkim razvojem,
• da kod učenika razvija spoznaju o kulturnom identitetu svoje sredine uz istovremeno
uvažavanje osobenosti drugih kultura,
• da učenici shvate nastanak religije i njenu historijsku ulogu u razvoju kulture,
civilizacije i nauke,
• da razvije duh tolerancije i demokratsko pravo na različitost mišljenja,
• da kod učenika razvija sposobnost samostalnog rasuđivanja i odgovornost za vlastito
djelovanje u društvenoj sredini u kojoj živi,
• da učenici usvoje osnovne pojmove i terminologiju historijske nauke,
• da učenika osposobljava za samostalno koriščenje historijskih izvora, zasnovanih na
naučno-historijskim činjenicama.
PRVI RAZRED

− UVOD U HISTORIJU
− PREDHISTORIJA
− STARI VIJEK - PRVE CIVILIZACIJE
− DRUŠTVO I DRŽAVE STARIH GRKA
− RAZVOJ RIMSKE DRŽAVE
− EVROPA I ARAPSKI SVIJET U RANOM FEUDALIZMU
− BALKANSKI NARODI U RANOM FEUDALIZMU
− EVROPA U VRIJEME RAZVIJANJA FEUDALIZMA
− BOSNA U VRIJEME RAZVIJENOG FEUDALIZMA
− KAPITALISTIČKA PRIVREDA I KULTURA U OVIRU FEUDALNOG DRUŠTVA
− BOSNA I HERCEGOVINA OD XVI DO KRAJA XVIII STOLJEĆA
− POJAVA I RAZVOJ KAPITALIZMA
− BOSNA I HERCEGOVINA U BORBI ZA AUTONOMNI POLOŽAJ U OSMANSKOM
CARSTVU
− JUŽNOSLAVENSKE ZEMLJE U PRVOJ POLOVINI XIX STOLJEĆA
− EVROPA OD SREDINE XIX STOLJEĆA D0 1878 G.
− BOSNA I HERCEGOVINA OD SREDINE XIX STOLJEĆA DO 1878 G.
− MEĐUNARODNI ODNOSI OD 1878. DO 1914. GODINE
− BOSNA I HERCEGOVINA OD 1878. DO 1914. GODINE
− JUŽNOSLAVENSKE ZEMLJE OD 1878. DO 1914. GODINE
44
− PRVI SVJETSKI RAT
− BOSNA I HERCEGOVINA U PRVOM SVJETSKOM RATU
− BOSNA I HERCEGOVINA I JUŽNOSLOVENSKO PITANJE
− SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
− BOSNA I HERCEGOVINA IZMEDU DVA SVJETSKA RATA
− DRUGI SVJETSKI RAT
− BOSNA I HERCEGOVINA U DRUGOM SVJETSKOM RATU
− SVIJET POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA
− BOSNA I HERCEGOVINA POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA

1. UVOD U HISTORIJU
Zadatak historije kao nastavnog predmeta, historijski izvori, računanje vremena i
periodizacija historije.
2. PREDHISTORIJA
2. 1. Prvobitna zajednica, razvitak društva u paleolitu, privreda.
2.2. Društveni odnosi i raspadanje rodovskog uređenja, predhistorijska nalazišta na
tlu Bosne i Hercegovine.
3. STARI VIJEK - PRVE CIVILIZACIJE
3.1. Područja najstarijih civilizacija: geografske karakteristike centara moćnih država i velikih
kultura, društveno - političko uređenje prikazati na primjeru Egipta.
3.2. Kultura naroda starog Istoka - pisma, filozofija, građevinarstvo, umjetnost,
književnost i vjerska shvatanja.
4. DRUŠTVO I DRŽAVE STARIH GRKA
4. 1. Grčki polisi i njihovi međusobni odnosi, obilježja proizvodnje, Spartanska država
kao primjer aristokratskog uređenja
4.2. Atena kao primjer robovlasničke demokracije, kriza grčkog polisa.
4.3. Makedonsko Carstvo, grčka kultura i Helinizam
5. RAZVOJ RIMSKE DRŽAVE
5.1. Najstarije države i društveno uređenje Rima, osvajačka politika Rima, društvene i
privredne prilike.
5.2. Ustanci robova, građanski ratovi, prerastanje Rima u svjetsku robovlasničku imperiju.
5.3. Kriza robovlasničkih društvenih odnosa, pojava hriščanstva, podjela Carstva na
Istočno i Zapadno.
5.4. Najezda varvara i pad zapadnog Rimskog Carstva, rimska kultura.
6. EVROPA I ARAPSKI SVIJET U RANOM FEUDALIZMU
6.1. Germanske države na teritoriji Zapadnog Rimskog Carstva, Franačka država,
naturalna privreda i formiranje feudalnih društvenih odnosa.
45
6.2. Vizantija i varvarske seobe i razvoj feudalnih društvenih odnosa, crkveni raskol i
njihove posljedice
6.3. Svijet pred pojavu islama i društveni i privredni odnosi, pojava i Širenje islama u
vrijeme poslanika Muhameda.
6.4. Teritorijalno Širenje za vrijeme prvih halifa, Omejada i Abasida, kulturno-
civilizacijski uticaj i značaj islama u Evropi.
7. BALKANSKI NARODI U RANOM FEUDALIZMU
7.1. Doseljavanje J. Slovena na Balkansko poluostrvo i oblasti Istočnih Alpa, počeci
društvenog raslojavanja.
7.2. Formiranje plemenskih saveza, prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni.
8. EVROPA U VRIJEME RAZVIJENOG FEUDALIZMA
8.1. Obilježja proizvodnje i društveni odnosi, opšti privredni napredak, nastanak i
razvoj gradova, gradska privreda.
8.2. Društveni pokreti i sukobi, heretički pokreti, sukob gradova i feudalaca, promjene
na selu, seljački ustanci
8.3. Krstaški ratovi kao vojni, vjerski i kolonizirani pokreti Evropljana na Bliski Istok,
posljedice krstaških ratova
9. BOSNA U VRIJEME RAZVIJENOG FEUDALIZMA
9.1. Začeci i nastanak bosanske državnosti, Bosna u vrijeme prvih banova, doba Kulina.
9.2. Crkva bosanska i njeno učenje, dinastija Kotromanića i teritorijalno Širenje Bosne
9.3. Katolička i pravoslavna crkva, stanovništvo, privredni razvoj Bosne.
9.4. Jačanje moći krupnih feudalaca, vanjski uticaji na srednjovjekovnu Bosnu, kulturne
prilike.
10. KAPITALISTIČKA PRIVREDA I KULTURA U OKVIRU FEUDALNOG DRUŠTVA
10.1. Manufakturna proizvodnja, trgovina i bankarstvo, prvobitna akumulacija kapitala
10.2. Velika geografska otkrića, kolonijalna osvajanja Evropljana, posljedice
geografskih otkrića.
10.3. Humanizam i renesansa.
10.4. Reformacija i katolička reakcija
11. BOSNA I HERCEGOVINA OD XVI D0 XVIII STOLJEĆA
11.1. Spahijsko-timarski sistem, migracije stanovništva i etničke promjene, proces
prelaska na islam
11.2. Specifičan položaj Bosne i Hercegovine; upravno-teritorijalna podjela, društveni
odnosi i privredne prilike
11.3. Odžakluk, imari, janičari, kaprtani, ajani, uspostavljanje Bosaskog ejaleta,
Kandijski i Bečki rat (1683-99.) godine.
11.4. Rat 1714-18. godine, genocid i derastacija nad Bošnjacima, ratovi 1714.39, i
1788-91. godine, istraga poturica, mirovni ugovori i posjedice.
12. POJAM I RAZVOJ KAPITALIZMA
46
12.1. Industrijska revolucija u Engleskoj: bitna obilježja revolucije, promjena u strukturi
stanovništva, ekonomski liberalizam.
12.2. Francuska građ1anska revolucija: revolucija kao obračun gradanske klase sa
feudalnim sistemom, uloga društvenih staleža u pojedinim fazama revolucije.
12.3. Napoleonova osvajanja i posljedice.
12.4. Revolucionarna 1848. godina u Evropi i posljedice.
13. BOSNA I HERCEGOVINA U BORBI ZA AUTOMAN POLOŽAJ U OSMANSKOM
CARSTVU
13.1. Pokušaj Porte da silom ukine vlast domaćeg plemstva, ustanak Husein Gradaščevića
za autonomiju Bosne,
13.2. Hercegovina za vrijeme Ali-paše Rizvanbegovića, ukidanje kapetana i ajana ,
Hatišer, od Gilhane i pokušaj njegovog provodenja.
13.3. Bune Bošnjaka protiv uvodenja tanzimata, intervencija Omer-paše Latasa, kraj
političke moći bosanskog plemstva.
14. JUŽNOSLAVENSKE ZEMLJE U PRVOJ POLOVINI 19. STOLJEĆA
14.1. Položaj slovenačkih i hrvatskih zemalja u sastavu Habsburške Monarhije, Ilirski
pokret, definisanje političkih programa, program Ujedinjenja Slovena.
14.2. Južnoslavenske zemlje pod osmanskom vlašću: izgradnja srpske i crnogorske
autonomije.
15. EVROPA OD SREDINE XIX STOWEĆA DO 1878. GOD.
15.1. Ujedinjenje Njemačke i Italije
15.2 Habsburško Carstvo u drugoj polovini XIX stoljeća, unutrašnje prestrojstvo i
okretanje prema Balkanu.
15.3. Rusija, pokušaji unutrašnjih reformi, ruska balkanska politika
16. BOSNA I HERCEGOVINA OD SREDINE XIX STOLJEĆA DO 1878. GOD.
16.1. Položaj Bosne prema centralnoj vlasti, provodenje reformi, Saferska naredba,
16.2. Vilajetski ustav, privredni napredak, izgradnja komunikacija, prva akcionarska društva.
16.3. Bošnjaštvo, pokušaji političkih djelovanja iz Srbije i Hrvatske, seljčke bune i
ustanci, kulturne prilike.
16. MEĐUNARODNI ODNOSI OD 1878 DO 1914 GODINE
16.1. Kolonijalno pitanje i odnosi među velikim silama: formiranje Trojnog saveza,
Antanta suprotnosti među blokovima.
1.2. Razvoj nauke, kulture i tehnike na prelomu dva stoljeća.
17. BOSNA I HERCEGOVINA OD 1878. DO 1914. GODINE
17.1. Bosna i Hercegovina na Berlinskom kongresu, međunarodni mandat za
okupaciju Bosne i Hercegovine, borba protiv austro-ugraskih trupa, okupacija Bosne i
Hercegovine.
17.2. Okupacija Bosne i Hercegovine, uspostavljanje austro-ugarske oblasti, državno-
pravni položaj, stanovništvo, ustanak 1882. god. pokret Muslimana i Srba za vjersku i
prosvjetnu autonomiju,
47
17.3. Bošnjaštvo, političke stranke, aneksija, Bosanski sabor, privredni razvoj, razvoj
kulture i prosvjete.
18. JUŽNOSLOVENSKE ZEMLJE OD 1878. DO 1914. GODINE
18.1. Hrvatske i Slovenačke zemlje u borbi za političko i ekonomsko ujedinjenje.
18.2. Srbija i Crna Gora u vrijeme nezavisnosti, progoni muslimanskog stanovništva i
devastacija
18.3. Definisanje makedonskih nacionalnih interesa i pokret 1903. god.
18.4. Balkanski ratovi i sukobi balkanskih interesa, program muslimanskog življenja.
19. PRVI SVJETSKI RAT
19. 1. Uzroci i izbijanje rata, ratne operacije i stanje na glavnim frontovima.
19.2. Revolucije u Rusiji i njeno istupanje iz rata, ulazak SAD u rat.
19.3. Promjena ravnoteže snaga i završnica rata, poraz centralnih sila, rezultati rata i
njihove posljedice.
20. BOSNA I HERCEGOVINA U PRVOM SVJETSKOM RATU
20.1. Sarajevski atentat i početak rata, mobilizacija stanovništva u austrijsku vojsku,
Bosna i Hercegovina kao neposredno ratno poprište 1914/15. god.
20.2. Genocid nad Muslimanima u Istočnoj Bosni od strane srpske i crnogorske
vojske, socijalne i ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini 1915-18, godine, ljudski
gubici u Bosni i Hercegovini u Prvom svjetskom ratu.
1. BOSNA I HERCEGOVINA I JUŽNOSLOVENSKO PITANJE
1. Kombinacije oko državno-pravnog položaja Bosne i Hercegovine 1914-17.

god., jugoslovensko pitanje i njegov ulazak u kritičnu fazu izbijanjem rata
1914. godine. Niška deklaracija, Krfska deklaracija o jugoslovenskom
ujedinjenju.
21. SVIJET IZMEDU DVA SVJETSKA RATA
21.1. Mirovni ugovori, nastanak novih država, Društvo naroda, Versejski sistem.
21.2. Politika kolonijalnih sila: autokolonijalni i oslobodilački pokret, Turska, Arapi
Islamski svijet.
21.3. Vrijeme privredne obnove, SAD u svjetskoj politici i privredi, velika ekonomska
kriza 1929-33. god. i koncepti njenog prevazilaženja.
21.4. Kriza građanske demokracije: nastanak totalitarnih režima u Evropi, fašisti u Italiji,
nacisti u Njemačkoj, japanski militarizarn.
21.5. Ekspanzija totalitarnih režima i njihova priprema za rat.
22. BOSNA I HERCEGOVINA IZMEDU DVA SVJETSKA RATA
22.1. Stanje u BiH neposredno poslije stvaranja Kraljevine SHS, agrarni neredi i nasilno
otimanje muslimanske zemije, progoni i nasilje na Muslimanima.
22.2. Političko organizovanje i političke stranke BiH u izborima za Ustavotvornu
skupštinu Kraljevine SHS, Ustavotvorna skupština i pitanja BiH kao nacionalno-političko
pitanje.
48
22.3. Položaj BiH prema Vidovdanskom ustavu 1921. godine.
Razbijanje teritorijalne cjeline BiH za vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. godine.
8.4. Državni centralizam i nacionalni unitarizam (integralno jugoslovenstvo), ukidanje
autonomije islamske (vjerske) zajednice i nasilno premještanje iz Sarajeva u Beograd,
Oktroirani ustav Kraljevine Jugoslavije.
8.5. Petomajski izbori i formiranje vlade Stojadinović-Spaho-Korošec, ukidanje
šestojanuarskog zakonodavstva IVZ i povratak Rijaseta u Sarajevo.
22.6. Pisma naprednih studenata iz BiH o autonomiji BiH, dalje razbijanje BiH
Sporazumom Cvetković-Maček i uspostavljanje Banovine Hrvatske 1939. godine,
pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine.
22.7.Opće kulturne prilike u Bosni i Hercegovini
23. DRUGI SVJETSKI RAT
23.1 "Munjeviti rat" - početni uspjesi osovinskih sila, ratni ciljevi sila Osovine.
23.2. Karakteristike okupacionih sistema, formiranje Savezničke koalicije.
23.3. Napad na SSSR, ulazak SAD u rat, Pacifik i priprema za otvaranje drugog fronta.
23.4. Prekretnice rata, kapitulacija Italije, otvaranje drugog fronta i završne ratne
operacije.
23.5. Poraz Njemačke i Japana, svijet na kraju "totalnog rata".
24. BOSNA I HERCEGOVINA U DRUGOM SVJETSKOM RATU
24.1. Aprislki rat i okupacija i podjela Kraljevine Jugoslavije.
24.2. Bosna i Hercegovina u ratu pod okupacijom: podjela na interesne sfere,
uključivanje Bosne i Hercegovine u državne okvire NDH, genocid u Bosni i Hercegovini
od strane ustaške države i četnika Draže Mihailovića.
24.3. Pojava i razvitak NOP-a kao dijela velike antihitlerovske koalicije, osnivanje NOO,
Fočanski i krajiški propisi
24.4. Osnivanje i Prvo zasjedanje AVNOJ-a, ZAVNOBiH, Drugo zasjedanje AVNOJ-a, i
izgradnja federalne jugoslovenske države i mjesto Bosne i Hercegovine u njoj.
24.5. Drugo zasjedanje ZAVNOH-a i izgradnja državnosti Bosne i Hercegovine Treće
zasjedanje ZAVNOBiH-a, proglašenje Skupštine prva vlada Bosne i Hercegovine.
25. SVIJET POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA
25.1. Sudenje ratnim zločincima, promjena odnosa snaga poslije Drugog svjetskog
rata, UN u svjetskoj politici, "hladni rat", vojno-politički blokovi
25.2. Promjene u Zapadnom svijetu: demokracija i privreda, ekonomski i tehnološki
razvoj Zapadnog svijeta.
25.3. Kraj kolonijalne ere: nastanak novih država u Aziji i Africi.
25.4. Pojava novih socijalističkih država: odnosi izmedu socijalističkih država i njihovo
suparništvo sa Zapadom, raspad socijalizma u Evropi i njegova kriza na drugim
kontinentima.
25.5. Velika previranja i ratovi na Bliskom Isloku i Srednjem istoku ideja evropske
integracije.
49
26. BOSNA I HERCEGOVINA POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA
26.1 Ljudski gubici i ratna razaranja u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, prvi Ustav BiH.
26.2. Agrarna reforma i kolonizacija, nacionalizacija privrede, otpori nacionalizaciji.
12.3. Informbiro i sukob Staljin-Tito, kolektivizacija na selu i otpor kolektivizaciji,
ukidanje seljačkih radnih zadruga:
26.4. Bosna i Hercegovina u ustavnim 1971-74. godine, dogovorna ekonomija i njene
posljedice na Bosnu i Hercegovinu, politička i ekonomska kriza u Jugoslaviji i njen
raspad.
26.5. Bosna i Hercegovina kao samostalna država i njeno međunarodno priznanje.
OBJAŠNJENJE
Program historije zasnovan je na historijskoj nauci odakle su odabrani nastavni sadžaji
pomoću kojih se temelji i ostavaruje humanistička funkcija nauke i širenja historijskog znanja
kao cilja obrazovanja, s jedne strane i razvoja svijesti i historijskog mišljenja kao
humanističkog ciija odgoja učenika, s druge strane. Odgojna funkcija historije sadržana u
samoj nauci, ostvaruje se kroz natavu historije. Dok u historijskoj nauci ne postoje
ograničanja, u nastavi historije sadržaji se ograničavanju kako po obimu, tako i po dubini i
širini interpretacije. Programom ponuđeni nastavni sadržaji zasnivaju se na izučavanju
reprezentativnih procesa, pojava i događaja u okvirima datog vremena (fonda časova) i
uzrasta učenika. Nastavni sadržaji u programu historije odabrani su prema sljedećim
kriterijumima:
Izučavanje onih procesa i pojava iz kojih se najjasnije spoznaju opće karakteristike svjetsko-
historijskog razvitka odredene historijske epohe.
U programu su predviđene detaljna izučavanja nastavnih sadržaja iz historije Bosne i
Hercegovine u svakoj epohi ponaosob i u cjelini.
Sa izučavanjem historijskog gradiva učenici će se detaljno upoznati sa dugim kontinuitetom
državnosti Bosne i Hercegovine.
Odabrani su sadržaji na kojima se mogu ostvariti i humanistički, patriotski i moralni ciljevi
odgoja učenika.
Prilikom realizacije programskih sadržaja iz historije potrebno je voditi računa o sljedećim
zahtjevima:
Da bi se uspješno i racionalno ostvarili opšti zadaci nastave historije, treba planirati posebne
ciljeve i zadatke svakog tematskog područja kako bi se oni sistematski i kontinuirano
ostvarili. lz tako formulisanih ciljeva i zadataka tematskih područja treba konkretizovati
posebne ciljeve i zadatke svake nastavne jedinice.
Nastava historije podrazumijeva prezentiranje gotovih naučnih rezultata; neophodno je da
nastavnici, koristeći se pedagoškom teorijom i praksom, nastavu organizuju tako da i do ovih
naučnih rezultata učenici dolaze samostalno.
Zato je u nastavi historije potrebno koristiti se raznovrsnim izvorima saznanja kako bi se kod
učenika razvijalo kritičko rasudivanje i stvaralačko mišljenje.
Međutim, samim odabirom programskih sadržaja nije zagarantovana njihova naučna
interpretacija. Sigurnost da se historija adekvatno naučno interpretira je dobra stručna i
pedagoška osposobljenost nastavnika kako bi se mogle otkloniti slabosti nastave historije
koje su se do sada ispoljavale.
50
U programu je data naglašena uloga kultura, a pošto se taj segment izučava i u drugim
predmetima (bosanski jezik i književnost, muzička i likovna kultura) u realizaciji programa
voditi računa o koreleraciji historijskih sadržaja sa programskim sadržajima u tim
predmetima. Kod realizacije sadržaja kulturnog sadržaja nasljeđa Bosne i Hercegovine,
poželjno je koristiti se očiglednošću (izvorni tekst, slika, film...)
Programom je dato odgovarajuće mjesto historiji religije. To će omogućiti učenicima da na
historijskom materijalu šire prouče stvarnu ulogu religije u razvoju Ijudskog društva. Prilikom
tumačenja religije potrebno ju je predstavljati u konkretnom historijskom okviru.
Odabrani sadržaji historije, ako se obrade kako valja, omogućiti če ućenicima da bolje
razumiju prošlost, da se određenije odnose prema sadašnjosti i usmjere prema budućnosti.
Ako se pri tome nastavnici u realizaciji, naročito u interpretaciji programskih sadržaja koriste
širim izvorima saznanja (originalni dokumenti, monografija, histografije i druga djela)biće to
podsticaj da se učenici kod učenja koriste raznovrsnim izvorima spoznaje. U realizaciji
programa podsticati što više samostalan rad i učenje učenika.
Očiglednost u nastavi historije treba da bude u granicama racionalnosti. Svako pretjerivanje
vodi didaktičkoj simplifikaciji izučavanih pojava, procesa i događaja. Da se ne bi ušlo u
zamku, koja je dosta privlačna u nastavnoj praksi kada se nastava svodi na didaktičke igre
(gledanje filmova i slika ...) nužno je očiglednost dovesti u granice racionalnog.
Uspješna realizacija programa historije zavisi u prvom redu od nastavnika i njegove
stručnosti, ali u velikoj mjeri i od raspoloživog i lahko dostupnog fonda historijske i druge
literature. Na svakom času historije trebalo bi se koristiti literaturom. Uz svaku tematsku
oblast dat je fond časova za realizaciju, međutim, nastavniku se daje mogućnost da se kod
realizacije gradiva ne mora u potpunosti kruto pridržavati datog okvira.
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Historije:
− Filozofski fakultet – odsjek za Historiju/Povijest - sa zvanjem profesor historije

51
Globalne perspektive
Jedan od obaveznih predmeta u sva četiri razreda u Srednjoj školi za informacione

tehnologije i savremenoj gimnaziji je i interdisciplinarni predmet Globalne perspektive,
zahvaljujući kome će učenici uvećati obim svojih vještina, razvijati kritičko mišljenje i učiti na
kreativan način.
Tokom rada na predmetu Globalne perspektive, učenici će sticati znanja i vještine iz različitih
predmeta i učiti kako da ih objedine i primijene prilikom rješavanja konkretnih zadataka i u
realnim životnim situacijama. Oni će saznavati sve što ih zanima o aktuelnim temama i
važnim globalnim pitanjima. Istraživaće, donositi sopstvene zaključke i izražavati svoje
mišljenje. Znanje koje na taj način usvajaju biće savremeno i primjenjivo.
Primjera radi, pronalaženje određenih rješenja tokom školovanja zahtijevaće istovremeno

znanja iz hemije, biologije i geografije, dok će za druge biti potrebno da objedine i primijene
znanja iz istorije, savremenih međunarodnih odnosa i ekonomije. Upravo to će naučiti na
predmetu Globalne perspektive – da usvoje i kombinuju znanja iz više različitih oblasti i
primijene ih u rješavanju konkretnih situacija. A upravo takvo znanje je potrebno za uspješan
nastavak školovanja, odnosno za upis i pohađanje fakulteta u zemlji ili inostranstvu.
Ovakav inovativni način rada postavlja akademsko znanje u praktičan, realan kontekst.
Učenicima omogućava da razvijaju nezavisno kritičko i problemsko mišljenje, kao i da jačaju
svoje istraživačke, komunikativne i vještine timskog rada, što je neophodno za uspjeh u
školovanju, tokom studija i kasnije u karijeri.
Globalne perspektive i istraživanja Cambrigde International priprema učenike za pozitivno

uključivanje u svijet oko nas koji se brzo mijenja.
Učenici proširuju svoje vidike kroz kritičku analizu i prikaz pitanja od globalnog značaja.
Nastavni plan i program globalnih perspektiva i istraživanja Cambrigde International AS i A
nivoa je baziran na vještinama, prije nego na specifičnom sadržaju. Učenici razvijaju vještine
istraživanja, razmišljanja, rezonovanja i komuniciranja, prateći pristup analize i evaluacije
argumenata, te perspektive nazvane Kritički put. Vještine saradnje su naglašene kroz učešće
u timskim projektima. Vještine stečene kroz predmet globalne perspektive i istraživanja
Cambrigde International AS i A nivoa osposobljavaju učenike za odgovor na zahtjeve za
učenjem u 21. stoljeću, te uspješnu tranziciju na studij visokog obrazovanja.
Od ispitnog roka 2016. ovaj nastavni plan i program će zamijeniti globalne perspektive
Cambridge International AS nivoa (8987).
Nastavni sadržaji:
1. Alternative uljima
2. Prioriteti u arhitekturi
3. Umjetna inteligencija
4. Umjetnost u međunarodnom kontekstu
5. Raznolikost bioloških vrsta
6. Promjene nacionalnog identiteta
52
7. Klimatske promjene
8. Kulturno nasljeđe
9. Ugrožene kulture
10. Etičke strane smjernice
11. Etika i ekonomija hrane
12. Pitanja spolova
13. Genetički inžinjering
14. Globalna ekonomska aktivnost
15. Utjecaj interneta
16. Industrijsko zagađenje
17. Međunarodno pravo
18. Međunarodni sport
19. Medicinska etika i prioriteti
20. Migracije i rad
21. Politički sistemi
22. Religijsko-sekularne podjele
23. Rast globalne moći
24. Životni standard/kvalitet života
25. Održiva budućnost
26. Tehnologija i životni stilovi
27. Turizam
28. Transnacionalne organizacije (npr. UN, EU, NATO)
29. Transport
30. Urbanizacija
Ciljevi će omogućiti učenicima:
1. Prilike za razvijanje disciplinovanih i istraživačkih vještina;

2. Promociju kritičkog, ispitivačkog pristupa informacijama, koristeći jezik rezonovanja;
3. Samorefleksiju i samostalnost misli;
4. Kreiranje prilika za razumijevanje i uključivanje u globalna pitanja u životu i radu;
5. Njegovanje svjesnosti razumijevanja i poštivanja različitih perspektiva globalnih
pitanja;
6. Interdisciplinarni pristup globalnim pitanjima;
7. Razvoj samostalnih vještina učenja u pripremi za studij na višem obrazovnom
stupnju, te cjeloživotno učenje;
8. Promociju razumijevanja prikladnih vještina istraživanja;
9. Uključivanje u procese istraživanja akademskih tema po vlastitom izboru;
10. Prilike za vježbanje viših vještina razmišljanja, anlize, sinteze i evaluacije;
11. Prilike za razvoj verbalne prezentacije i komunikacijskih vještina.
Nastavni kadar:
Nastavu iz ovog predmeta može voditi stručno osposobljena osoba, nastavnik bilo
koje nauke iz prirodnog ili društvenog spektra ili diplomirani inžinjer, koja posjeduje
diplomu stečenu po završetku četverogodišnjeg studija, odnosno drugi ciklus
(master) po bolonjskom sistemu, te nostrificiranu diplomu ukoliko je visokoškolska
kvalifikacija stečena izvan BiH.
53
Prednost se daje kandidatima koji imaju položen stučni ispit za samostalno obavljanje
odgojno-obrazovnog rada.
54
Demokratija i ljudska prava
Ciljevi:
Izučavanjem ovog modula kod učenika treba razviti znanje o značaju osnovne funkcije vlasti
u uslovima ustavne demokratije.
Ovaj opšti cilj ima sljedeće konkretne rezultate učenja:
− sticanje znanja o ustavnoj demokratiji,

− izgrađivanje stavova da je u demokratskom društvu svrha vlasti da štiti ljudska prava,
− razvijanje sposobnosti procjene da li je društvo demokratsko ili nije,
− kritičko procjenjivanje vlasti u BiH i nivoa njene demokratičnosti,
− identifikovanje i zaštita ljudskih prava u ustavu BiH, entiteskim ustavima i
međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima,
− sticanje znanja i razvijanje sposobnosti potrebnih za aktivno učešće građana u
vršenju vlasti u demokratskom društvu,
− objašnjenje projekta «Ja građanin» i izbor problema za istraživanje,
− upoznavanje sa karakteristikama pojedinaca i građanskim vrlinama i
− definisanje prava pojedinca i zajedničkog dobra
− sticanje znanja o pojmu civilnog društva,
− izgrađivanje stava o potrebi za takvim društvom u BiH,
− shvatanje činjenice da stabilna demokratij zahtijeva jako civilno društvo,
− razvijanje sposobnosti učenika za razvoj i unapređenje civilnog društva,
− kritičko procjenjivanje prednosti i nedostataka slobodnog udruživanja građana,
− identifikovanje osnovnih karakteristika i funkcija medija, slobode izražavanja i izbora u
demokratskim društvima,
− prepoznavanje razloga i potreba međudržavne saradnje,
− kritičko procjenjivanje uključivanja BiH u Evropsku Uniju,
− upoznavanje i analiza problema zemalja u tranziciji i
− uočavanje veze između ekonomije i demokratije.
Nastavni sadržaji:
1. Temelji ustavne demokratije,

2. Zaštita ljudskih prava,
3. Kako vlasti BiH štite ljudska prava i
4. Svi smo različiti-svi smo isti.
5. Civilno društvo (ista prava-različiti interesi),
6. Mi trebamo svijet- Svijet treba nas,Projekat «Ja građanin»
7. Ekonomija i demokratija
Rezultati:
1.Temelji ustavne demokratije
Učenici će biti osposobljeni da:

− identifikuju prirodna prava,
− objasne pojmove:prirodno stanje, pristanak, društveni ugovor,
− objasne zašto nam je potrebna vlast,
− razumiju svrhu postojanja vlasti,
55
− spoznaju nastanak i razvoj ustava i zakona kao pravnog okvira za uspostavljanje
demokratskog društva,
− definišu pojam ustava i ustavne demokratije,
− razumiju osnovne ideje modernog konstitucionalizma,
− shvate pojam zajedničkog dobra i individualnih prava,
− uoče i analiziraju vezu između ustava i ustavne demokratije,
− utvrde stav o potrebi ograničavanja vlasti
− objasne značaj podjele vlasti
2.Zaštita ljudskih prava

− identifikuju važna pitanja koja su korisna pri kreiranju i procjeni pravila i zakona,
− definišu intelektualna sredstva,
− koriste tabelu intelektualnih sredstava za procjenu pravila i zakona,
− objasne razlike između demokratskih i nedemokratskih političkih sistema,
− uoče da u demokratskim političkim sistemima građani imaju izgrađen autoritet,
− obrazlože zasnovanost demokratskih sistema na volji naroda,
− navedu karakteristike demokratskog društva,
− identifikuju grupe i institucije koje pomažu, odnosno onemogućavaju uspostavu
demokratskog društva,
− definišu pojam politike i političkih stranaka,
− objasne zašto je politika vezana za društvo i vlast,
− uoče i analiziraju ulogu političkih stranaka,
− objasne pojam partijskog sistema,
− navedu karakteristike vladavine zakona, pojedinca,
− objasne važnost vladavine zakona,
− identifikuju uslove za uspostavu vladavine zakona,
− uoče probleme prelaska iz vladavine pojedinca u vladavinu zakona.
3.Kako vlasti u BiH štite ljudska prava

− identifikuju različite nivoe vlasti u BiH,
− interpretiraju osnovne nadležnosti svakog nivoa vlasti,
− objasne značaj podjele vlasti na svim nivoima na 3 grane,
− definišu nadležnosti svake pojedinačne grane vlasti,
− identifikuju prava građana zaštićena Ustavom BiH, Ustavom RS i Evropskom
konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,
− analiziraju i primjenjuju znanje o građanskim pravima
− izgrade stav o potrebi implemntacije prava građana zaštićenih ustavima.
4.Svi smo različiti-svi smo isti

− definišu karakterne osobine koje se smatraju poželjnim za uspješno učešće u
rješavanju pitanja javnog života,
− objasne faktore koji pomažu u stvaranju efikasnog građanina,
− definišu pojam građanske vrline,
− definišu društvenu i političku akciju,
− odbrane stav da nema demokratije bez aktivnih građana,
− nabroje oblike učešća građana u vlasti,
− definišu prava pojedinca i zajedničko dobro,
56
− objasne kako ideja zajedničkog dobra može biti zloupotrijebljena od vlasti i
pojedinaca,
− identifikuju primjere kako se prava pojedinca i ideja zajedničkog dobra mogu uskladiti
− objasne značaj projekta «Ja građanin».
5. Civilno društvo
− definišu pojam civilnog društva,

− kritički procijene prednosti i nedostatke slobodnog udruživanja građana,
− identifikuju osnovne karakteristike civilnog društva,
− shvate važnost postojanja društvenih organizacija i interesnih grupa,
− identifikuju njihove karakteristike,
− kritički procijene prednosti i nedostatke interesnih grupa,
− definišu pojam komunikacije,
− prepoznaju slobodne medije,
− shvate uticaj propagande,
− znaju šta su slobodni, pravedni i otvoreni demokratski izbori,
− objasne izbornu proceduru,
− razumiju vrijednosti slobode izražavanja i potrebu nekog oblika organizovanja
idefinišu konflikt i shvate način njegovog rješavanja.
6. Mi trebamo svijet- svijet treba nas
− razumiju pojam pravde i pravednih procedura,

− razumiju i odbrane stav o potrebi uspostavljanja i održavanja veza naše zemlje s
drugim državama,
− identifikuju uzroke i razloge koji utiču na formiranje institucija vanjske politike,
− razumiju važnost djelovanja međunarodnih organizacija u našoj zemlji iobrazlože stav
o potrebi uključivanja naše zemlje u EU
7. Projekat «Ja građanin»

− prepoznaju probleme u zajednici,
− izvrše pravilan izbor problema za izučavanje,
− razvijaju sposobnosti timskog rada,
− kritički procijene i analiziraju odabrani problem,
− objasne problem,
− kritički procjenjuju mjere alternativne politike,
− daju kreativni doprinos u pronalaženju rješenja problema,
− razvijaju praktične vještine i aktivnosti na rješavanju problema,
− prepoznaju grupe i pojedince kao oponente i pristalice u vezi sa odabranim
problemom,
57
− pokažu sposobnost ophođenja prema drugim ljudima,
− interpretiraju naučeno,
− razvijaju takmičarski duh,
− stiču vještine za praktično djelovanje iidentifikuju kritički stav, kreativnost i
odgovornost pri donošenju odluka.
8. Ekonomija i demokratija

− definišu pojam tranzicije,
− prepoznaju probleme zemalja u tranziciji,
− kritički procjenjuju probleme u našoj zemlji,
− identifikuju načine rješavanja problema,
− razumiju vezu između ekonomije i demokratije
Nastavni kadar:
Fakultet koji obrazuje nastavnički kadar iz oblasti društvenih nauka (sociologija,

filozofija, historija, pravo i politologija), sa završenim četvorogodišnjim dodiplomskim
studijem i stečenim stručnim zvanjem profesor iz oblasti društvenih nauka
(sociologija, filozofija, historija, pravo i politologija) na jednopredmetnim,
dvopredmetnim ili višepredmetnim studijskim odsjecima.

58
Informatika
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastave iz predmeta informatika je da se učenici pripreme i osposobe za život, učenje i
rad u nadolazećem periodu tehnološkog razvoja.
Učenici treba:
• da upoznaju metodologiju rješavanja problema pomoću računara,

• da upoznaju gotove programske pakete opšte namjene,
• da razvijaju sistematičnost, temeljitost, istrajnost i cjelovitost u radu
• da shvate ulogu informatike u savremenom društvu,
• da upoznaju osnovne komponente i princip rada računara,
• da se osposobe za rukovanje računarom
• da upoznaju gotove programske pakete,
• da upoznaju jedan programski jezik
PRVI RAZRED
1. Uvod u informatiku i računarstvo

2. Komunikacija korisnika sa računarom
3. Osnovne komponente računarskog sistema
4. Školski računarski sistemi
5. Rješavanje problema uz pomoć računara

1. UVOD U INFORMATIKU I RAČUNARSTVO
Definicija oblasti informatike, pojam informacije, pojam komunikacionog procesa: veza
informacije i podataka, pojam algoritma, istorijat informatike, osnovne komponente savre-
menog računara, vrste računarskih sistema, informacioni sistemi, mogućnost primjene
računarske tehnologije.
2. KOMUNIKACIJA KORISNIKA SA RAČUNAROM
Pojam programskih jezika, formalna definicija programskih jezika, istorijat razvoja program-
skih jezika, metoda komunikacije čovjek - računar, osnovni tipovi komunikacije, meni, upit -
odgovor, funkcionalni ključevi, integracija.
3. OSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARSKOG SISTEMA
Memorije, centralna memorija, periferne memorije, aritmetičko- logička jedinica, ulazno -
izlazni uređaji, računarski sistemi i računarske mreže, odnos hardware-a i software-a i
računarskog sistema.
4. ŠKOLSKI RAČUNARSKI SISTEMI
59
Upoznavanje sa osnovnim dijelovima školskog računara, povezivanja u sistem i aktiviranje
sistema, upoznavanje sa tastaturom i funkcijama pojednih znakova na tastaturi, korišćenje
numeričkih, slovnih i funkcionalnih znakova tastature, upoznavanje elementarnih komandi
operativnog sistema, upoznavanje sa osnovnim programima iz školske biblioteke softwarea.
5. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA
Tipovi problema, definiranje problema i njegovo razlaganje na potprobleme, definiranje
algoritma, osobine algoritma, načini opisivanja algoritma, princip rješavanja problema
pomoću algoritma, od algoritma do programa.
DRUGI RAZRED
1. PROGRAMSKA SREDSTVA OPŠTE NAMJENE
• Sistemi za obradu teksta, editori, formateri (6 časova)

• Sistem za rad sa tabelarnim podacima (6 časova)
• Grafički paket (6 časova)
• Računarske mreže i elektronska pošta (6 časova)
• Sistemi za upravljanje bazama podataka (12 časova)
NEPROCEDURALNI /UPITNI/ JEZICI
• Baza podataka /struktura i manipulacije/

• Tip upita /SQU
• Kreiranje i brisanje
• Ažuriranje
• Selekcija
• Složene transakcije
2. METODOLOGIJA PROGRAMIRANJA
• Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarima.
• Sistemski pristup razvoja proceduralnog komuniciranja.
• Razvoj programa sa vrha na niže.
• Struktuirani pristup.
3. PASCAL KAO JEZIK ZA STRUKTUIRANO PROGRAMIRANJE
Pravila pisanja (sintaksa) programskih struktura u PASCAL-u.
Globalni prikaz:
• strukture podataka;
• strukture rečenica (iskaza);
• strukture programa.
4. ELEMENTARNE (PROSTE) STRUKTURE PODATAKA
60
• Pojam tipa, domen i deklaracija;
• Operacije na tipu;
• Elementarni (standardni) tipovi: integer, real, boolean;
• Character:
• Korisnički tip, poddomenski tip.
5. POJAM I DEKLARACIJA VARIJABLE I KONSTANTE
6. IZRAZI
• Operatori (skup operatora)
• lzrazi (unarni, binarni, n-arni)
• Upotreba zagrada i evaluacija izraza
7. ELEMENTARNE PROGRAMSKE STRUKTURE
7.1 Sekvenca
PROSTI ISKAZI
• Iskaz pridruživanja
• Iskaz čitanja
• Iskaz pisanja
• Sekvenca iskaza
SLOŽENI ISKAZ (begin...end)
7.2. Selekcija (izbor)
ISKAZI SELEKCIJE
• jednostruka (opcija)
• dvostruka (alternativa)
• višestruka (case)
7.3. Repeticija (ponavljanje)
ISKAZI REPETITIVNtH STRUKTURA
• FOR
• WHILE
• REPEAT
7.4. Transformacija struktura programa. (2 časa)
8. SLOŽENE STRUKTURE PODATAKA

• Nizovi jednodimenzionalni i višedimenzionalni /definicija, deklaracija i korištenje/
• Slogovi (Record)
• Skupovi (set)
• Datoteke
9. FUNKCIJE I PROCEDURE
• Definisanje, deklarisanje i poziv funkcije
• Definisanje, deklarisanje i poziv procedure
• Parametri (po vrijednosti i varijabilni)
• Rekurzivne procedure
61
OBJAŠNJENJE SADRŽAJA
1. UVOD U INFORMATIKU I RAČUNARSTVO
Cilj ove tematske cjeline jeste da učenici shvate ulogu i značaj informatike i računarstva u
savremenom dobu tehnološke i informacione revolucije. Zapravo, treba naglasiti da se broj
informacija svakodnevno sve više povećava, skoro stalno smo zasuti raznovrsnim
informacijama i sve više postaje značajno dobivanje kvalitetnih informacija u kratkom
vremenu. Zato informatika, koja proučava metode i sredstva obrade informacija važnih za
čovjeka, postaje sve značajnija, a računar, kao sredstvo koje automatski vrši proces
skupljanja, obrade i prenosa podataka i informacija, postaje sve neophodniji u mnogim
sferama Ijudskog rada i stvaranja.
Učenicima treba odmah objasniti da je računar uređaj koji brzo, jasno i precizno izvršava ono
što mu nalaže čovjek. Osnovne karakteristike računara jesu mogućnost veoma brze i
složene obrade velike količine podataka, mogućnost čuvanja velikog broja sistematiziranih
podataka i informacija.
Posebno treba skrenuti pažnju na to da je prije nabavke računara potrebno znati zašto se on
koristi, za kakve poslove i zadatke i da Ii će njegova upotreba doprinjeti da obavljanje
željenih poslova bude jednostavnije i efikasnije, a rezultat rada kvalitetniji.
Dajući kratak pregled osnovnih karakteristika računarske tehnologije /hardware-a i software-
a/ po generacijama računarskih sistema, cilj je da se sagleda perspektiva razvoja računarske
tehnologije kako u pogledu njenih tehničkih karakteristika tako i u pogledu pristupačnosti
cijene i mogućnosti upotrebe.
Na kraju ove tematske oblasti učenike treba upoznati sa funkcionisanjem informacionog
sistema u procesima dobivanja, obrade i skladištenja podataka, kao i korišćenja
informacijama u poslovanju odredenih sistema. U tom smislu, treba analizirati informacioni
sistem, objasniti njegove komponente i funkcije te ukazati na značaj njegovog korišćenja,
odnosno na značaj koji ima u podizanju kvaliteta života i rada Ijudi koji ga koriste.
2. KOMUNIKACIJA KORISNIKA SA RAČUNAROM

U ovom poglavlju učenici treba što više da upoznaju mogućnost komuniciranja sa
računarom.
Treba ukazati na razvoj komunikacije čovjeka sa računarom od upotrebe mašinskog jezika,
preko ASSEMBLERA, pa do razvoja i korišćenja jezika visokog nivoa koji je sve bliži
govornom Ijudskom jeziku. Učenike treba upoznati sa načinom i formalnim sredstvima
definiranja programskog jezika sintakse i semantike (BNF, sintaksni dijagrami, deskriptivni)
Potrebno je naglasiti da su se pojedini jezici razvijali uvijek za određenu namjenu, tj. za
rješavanje problema u određenoj oblasti.
3. OSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARSKOG SISTEMA

Cilj ove tematske oblasti jeste da se učenici upoznaju sa osnovnim dijelovima računarskog
sistema, njihovom funkcijom i medusobnom povezanošću, ne upuštajući se u detalje rada
pojedinih jedinica.
Potrebno je naglasiti da opšta šema računara ULAZ-PROCES-IZLAZ proizilazi iz namjene
računara da prima, obraduje i skladišti, odnosno predaje različite informacije. Potrebno je
nabrojati sve ulazne uređaje koji se danas koriste i to: terminale, optičke čitače kodova,
62
čitače dokumenata, tastaturu, grafički tablet, glasovni ulaz, svjetlosnu olovku, senzorski
ekran, a posebno obraditi one koji se kod nas lu školil najviše koriste.
Potrebno je objasniti vrste memorije, kao i razliku izmedu ROM i RAM memorije, te ukazati
na kapacitet memorije kao njenu osnovnu karakteristiku. Vanjsku memoriju može da čini disk
/tvrdi ili disketa i traka.
Od izlaznih uređaja posebno treba obraditi ekran, vrste štampača i plotera, a spomenuti i
druge izlazne jedinice. Učenicima treba objasniti osnovne karakteristike i ulogu procesora,
aritmetičkologičke jedinice i upravljačke jedinice.
Pri upoznavanju, s ulazno-izlaznim uredajima pažnju treba posvetiti praktičnom radu
učenika, odnosno neposrednom upoznavanju sa korištenjem ulazno-izlaznih jedinica i
prikazivanju njihove međusobne veze.
Treba naglasiti da računar može izvršiti ograničen broj operacija, odnosno komandi.
Potrebno je objasniti ulogu jezičkih prevodilaca i operativnog sistema računara do nivoa koji
je potreban za razumijevanje rada računara.
U ovoj tematskoj oblasti učenike treba upoznati sa perspektivama razvoja savremene
računarske, odnosno mikroprocesorske tehnologije, objasniti im štaje mikroprocesor, kakve
su mogućnosti za povećanje broja logičkih elemenata. Treba ukazati na značaj razvoja
mikroprocesora za razvoj računarske i drugih informacionih tehnologija.
Učenici treba da upoznaju mogućnost korišćenja sistema za prenos informacija na daljinu,
kakteristike i nove mogućnosti interaktivnih sistema (elektronska pošta, faksimil, videofon,
itd.) kao i mogućnosti korištenja velikih baza podataka priključivanjem kućnog računara na
telefonsku liniju (preko modema). Učenici treba da se upoznaju s osnovnim karakteristikama
satelitskog prenosa i funkcionisanjem računarskih mreža.
4. ŠKOLSKI RAČUNARSKI SISTEM

Cilj ove tematske cjeline jeste da se učenici upoznaju sa školskim računarskim sistemom i
načinom njegove upotrebe. Svi časovi, u okviru ove tematske cjeline, provode se u
računarskoj laboratoriji uz neposredan kontakt sa računarskim sistemom.
Učenicima treba omogućiti upoznavanje sa odabranim programima iz školske biblioteke
obrazovnog software-a. Upotreba ovih programa ima za cilj da učenici na odabranim
primjerima programa (npr., za uvježbavanje i simulaciju) upoznaju neke mogućnosti računara
u obrazovanju i to u oblastima za koje su najviše zainteresovani (matematika, fizika, hemija,
biologija, informatika itd.).
5. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA

S obzirom da se računari koriste za rješavanje različitih problema, potrebno je definirati koje
tipove problema najčešće srećemo. Pri tome, osnovni pristup tipizaciji problema treba da
bude na probleme koji zahtijevaju rezultate (računanje) i probleme koji zahtijevaju provjere
(dokazivanje). Preciznije obraditi probleme za koje se rade algoritamska rješenja.
U ovom veoma važnom poglavlju učenici treba da steknu osnov za razumljivo i jasno
nalaganje izvršiocu algoritma određenih radnji prema redoslijedu, koje su usmjerene na
postizanje odgovarajućeg cilja ili na rješavanju postavljenog zadatka. Potrebno je objasniti
osnovne osobine algoritma (diskretnost, tačnost, razumljivost, rezultantnost, masovnost) i
ilustrovati ih na odabranim primjerima. Prije nego što se uvede pojam algoritamskog jezika,
učenicima je potrebno objasniti mogućnost formalnog izvršavanja algoritma. Učenici treba da
shvate da stepen detaljizacije radnji zadatih algoritmom mora odgovarati mogućnostima
izvršioca i da se algoritam pravi uvijek za konkretnog izvršioca. Potrebno je uvesti pojam
algoritamskog jezika kao formaliziranog sredstva za opisivanje algoritma koje je namijenjeno
63
izvršiocu - čovjeku. Za razliku od algoritamskog jezika, programski jezik je sredstvo za
opisivanje algoritma namijenjenog izvršiocu - računaru. Algoritamski jezik je preduslov za
učenje programskog jezika. Učenicima treba pokazati mogućnosti zapisivanja algoritma
(tekst, digram toka, itd.) i navesti pravila algoritamskog jezika. Učenike treba upoznati s
osnovnim vrstama algoritama koji su vezani za vrste komandi koje se koriste. Potrebno je na
primjerima ilustrovati izgradnju najprije jednostavnijih, linearnih algoritama, a zatim
algoritama grananja i cikličnih algoritama i korištenje najprije jednostavnih a zatim složenih
komandi. Treba naglasiti da princip rješavanja problema polazi od toga šta želimo riješiti do
toga kako se rješava problem, dakle, do ispitivanja postupka za rješavanje problema pomoću
algoritma.
PROGRAMSKA SREDSTVA OPŠTE NAMJENE
Cilj odabranih tematski sadržaja u ovom razredu jeste da se učenici upoznaju sa raznim
mogućnostima primjene računara u oblasti industrije (robotike), poslovanju (informacioni
sistemi i druge primjene), u naučno-tehničkom području (razni proračuni, upotreba
modeliranja pomoću računara, projektovanje, laboratorijska primjena, itd.) i obrazovanju
(upoznati učenike sa mogućnostima korišćenja računara u procesu nastave i učenja, pri
čemu treba objasniti i postojeću klasifikaciju u izradi i korišćenju obrazovnog SOFTWARE-a,
proučavanje, uvježbavanje, simulacija igre, baze znanja, itd.).
U drugom dijelu ove tematske oblasti predviđeno je da se učenici neposredno upoznaju sa
mogućnostima programskih sredstava za rad sa tekstom, podacima, tabelama i grafikom.
Ovdje treba koristiti odgovarajuće programske pakete kao što su npr., WORDSTAR,
ORACLE, VISICALC, AUTOCAD i druge. Ukoliko nastavnik smatra za potrebno da učenici
treba bolje da upoznaju korišćenje određenog programskog sredstva u odnosu na druga,
tada može posvetiti više pažnje neposrednom radu s odbaranim programskim paketom na
račun upoznavanja nekog drugog.
METODOLOGIJA PROGRAMIRANJA
Metodologija programiranja treba da objasni rješavanje problema izborom odgovarajućih
postupaka i jezičkih konstrukcija za njihovu realizaciju. U prvom redu razlikovaće se
proceduralni pristup za koji se predlaže struktuirani razvoj programa sa vrha na niže. Prema
tome težište je na struktuiranom pristupu razvoja programa. Učenici se upoznaju sa
razvojem programa, postupkom dekompozicije (sa vrha na niže), potom prikaza
dekompozicije sa uočavanjem strukturnih karakteristika.
Strukturirani pristup se uvodi sa definisanjem osnovnih pravila i prednosti tipiziranih
struktura. Definišu se elementarne strukture (sekvence, izbor i repeticija), formiranje složenih
struktura i transformiranje nepravilno u pravilno definisane strukture. Sve su na nivou
apstraktnih algoritama sa apstraktnim objektima.
lzbor PASCAL-a kao jezika za programiranje je opravdan zbog njegove prirode pogodne za
struktuirani pristup. Potrebno je ukazati na pogodnost PASCAL-a u struktuiranom
programiranju uz uvođenje pojmova (alfabeta, pravila pisanja riječi i sl.).
Definisati i objasniti program kao blokovsku strukturu.
Elementarne strukture podataka obuhvataju tipove cjelobrojnih, realnih, logičkih i znakovnih
podataka. Značajno je ukazati na karakteristiku tipa, potrebu da se tip definiše, domen tipa i
operacije na tipu. Korisnički tipovi navodenjem elemenata domena, poddomenski tip i sl. sa
operacijama nad tim tipovima će proširiti skup objekata nad kojima se definišu akcije i
iskazima (rečenicama).
Varijable i konstante i njihova deklaracija je neophodna da bi se mogli definisati izrazi i
njihova evalucija. Prosti i složeni izrazi, evalucija i tip rezultata zavise od tipa operanata i
64
primijenjenih operatora. Uvodenjem zagrada nameće se željeni tok evalucije izraza ukoliko
rang prioriteta operacija treba da bude izmjenjen.
lzraz (rečenica) je struktura kojom se definiše akcija nad objektima (podacima). Počinje se sa
prostim iskazom pridruživanja. Da bi se mogli praviti prvi programi uvode se iskazi čitanja i
pisanja. Na taj način dolazi se u situaciju da se mogu praviti prvi jednostavni programi.
Postepenim uvođenjem strukturiranih iskaza (selekcije i repeticije), te strukturiranih podataka
sistemski se gradi formaini alat za izražavanje i najsloženijih programskih struktura. Sve
algoritamske strukture se paralelno ilustruju programskim strukturama u PASCAL-u.
UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Nastava iz informatike izvodi se u računarskoj laboratoriji sa standardnom opremom. Za
jednim računarom rade manje grupe učenika (2 - 3 učenika), a optimalno rješenje je da na
računaru radi jedan učenik. U zavisnosti od broja učenika u odjeljenju i broja raspoloživih
računara u laboratoriji, taj odnos se postiže rastavljanjem odjeljenja na dvije ili tri grupe.
Svaka grupa ima svoj termin rada u laboratoriji.
Rad učenika na računaru, njihove vježbe i realizaciju dobijenih zadataka nastavnik kontrolira
i ocjenjuje. Na kraju tromjesečja svaka posada (sa 3 učenika) ima jednu ocjenu dobijenu od
samog računara.
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Informatike:

− Profesor informatike
− Profesor matematike, smjer matematike – informatika
− Dipl. ing. elekrotehnike smjer informatika i računarstvo
− Profesori drugih predmeta koji su završili dvosemetralni studij informatike na
ETF-u
− Diplomirani ekonomista smjer poslovna informatika

65
Matematika
A. CILJ NASTAVE
• sticanje matematičkih znanja i sposobnosti neophodnih za razumijevanje zakonitosti

u prirodi i društvu, za primjenu u praksi i u procesu proizvodnje,
• razvijanje sposobnosti učenika da pravilno rasuduju, logički zaključuju, da razvijaju
maštu, stvaralačko matematičko mišljenje i pozitivne osobine ličnosti.
B. ZADACI NASTAVE
• sticanje znanja potrebnih za razumijevanje kvantitativnih i prostornih odnosa,

razvijanje opće matematičke kulture neophodne za uključivanje u svijet rada i za
praćenje savremenog društvenoekonomskog i naučno-tehnološkog razvoja;
• Osposobljavanje učenika za uspješno i kvalitetno nastavljanje obrazovanja i
uključivanje u druge naučne oblasti u kojima se matematika primjenjuje u toku
školovanja i kasnije u procesu proizvodnje;
• Izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti kao što su: radne navike, upornost,
sistematičnost, urednost, tačnost, preciznost, odgovornost, kritičnost, smisao za
samostalan rad, razvijanje kulturnih, etičkih i estetskih navika kod učenika;
• razvijanje sposobnoti učenika za samostalno korišćenje stručnom-literaturom i drugim
izvorima znanja.
PRVI RAZRED
(sedmično 4 časa)
Uvod (1 čas)
Osnovni pojmovi u matematici - Definicija, aksioma, teorema, dokaz
1. Skup realnih brojeva (3 časa)
Skupovi: N, Z i 0 - Skup I i racionalnih brojeva i skup realnih brojeva R
2. Algebarski izrazi (16 časova)
Stepen izložioca cio pozitivan broj, nula i cio negativan broj. Operacije sa stepenima
jednakih osnova (baza), odnosno jednakih izložilaca
Cijeli algebarski izrazi - Transformacija cijelih algebarskih izraza Monomi - Sabiranje i
množenje monoma
Polinomi u jednoj varijabli - Sabiranje, oduzimanje i množenje polinoma- Rastavljanje
na proste faktore polinoma: razlika kvadrata, zbir i razlika kubova
Razlomljeni (racionalni) algebarski izrazi
Transformiranje algebarskih racionalnih izraza
3. Geometrija u ravni (15 časova)
Osnovni objekti: tačka, prava i ravan - Međusobni odnos tačke, prave i ravni -
Određenost prave i ravni
66
Paralelne prave - Poluprava, duž, trougaona i mnogougaona linija, poluravan,
poluprostor Mjerenje duži - Ugao - Mjerenje uglova.- Pravi ugao, normala (okomica)
Transverzalni uglovi - Uglovi sa paralelnim i normalnim kracima
Trougao - Mnogougao - Zbir unutrašnjih uglova trougla - Podudarnost trouglova –
Značajne tačke trougla - Konstrukcija normale, simetrale duži i simetrale ugla
Četverougao - Paralelogram, trapez - Površina paralelograma, površina trougla,
površina trapeza
Vektori u ravni - Pojam vektora - Sabiranje i oduzimanje vektora
4. Koordinatni sistem (7 časova)
Pravougli koordinatni sistem u ravni
Pravougle koordinate tačke
Funkcija direktne proporcionalnosti y=kx Funkcija y=kx+n.
Tok i grafik tih funkcija
Funkcija obrnute proporcionalnosti y=k/x (k=O) njen tok i grafik
5. lzometrijska preslikavanja ravni (7 časova)/
lzometrija ravni - Osobine izometrije Translacija ravni - Osobine translacije
Rotacija ravni - Osobine rotacije
Ceniralna i osna simetrija ravni - Osobine simetrija
6. Linearne jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) (6 časova)
Pojam jednačine - Ekvivalentne jednačine - Rješavanje Iinearnih jednačina sa jednom
nepoznatom - Diskusija rješenja - Problemi koji se rješavaju pomoču linearne
jednačine sa jednom nepoznatom - Nejednakost i nejednačine - Ekvivalentne
nejednačine - Rješavanje linearnih nejednačina s jednom nepoznatom
7. Sistem linearnih jednačina (jednadžbi) (6 časova)
Linearna jednačina sa dvije nepoznate
Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate - Metode rješavanja: metod
supstitucije, Gaussova metoda, metoda determinanti i grafička metoda
8. Osnovi trigonometrije (7 časova)
Orijentisani ugao. Radijan. Trigonometrijska kružnica. Definicija trig.f. na kružnici.
Definicija trigonometrijskih funkcija oštrog ugla na pravouglom trouglu. Vrijednost trig.
funkcija oštrih uglova od II/6,1114, II/3,
Osnovni trigonometrijski identiteti
OBJAŠNJENJA I UPUTE
1. Učenik treba da formiranje svakog novog skupa brojeva, shvati kao potrebu da
data operacija bude zatvorena uz uvažavanje principa permanencije. Nakon
formiranja skupa R treba uvesti brojnu osu i apsolutnu vrijednost realnog broja kao
udaljenost tog broja od nule na brojnoj osi.
2. Operacija sa stepenima i korjenima uvježbati na kratkim zadacima, tako da se
zagkruži znanje sa stepenima realnog eksponenta. Pod polinomom se podrazumijeva
algebarski izraz oblika aoxn + an-1x+An pošto smo se ograničili na jednu verijablu.
Operacije sa polinomima su rađene i u osnovnoj školi, a sada ih treba sistematizirati i
uvježbati.
67
3. U ovom dijelu učenik treba da dobije potpuniju predstavu o dedukciji. Podudarnost
duži, uglova i trouglova koji se ovdje obrađuju treba da počivaju na intuitivnom pojmu
"poklapanja" iz koga se sugeriraju neki osnovni stavovi, a zatim koristi smjerna
dedukcija.
Sad se kao lagani primjeri dedukcije mogu dokazivati stavovi o uglovima sa
paralelnim i normalnim kracima.
4. Ovdje se uvodi analitička geometrija. Uz uvođenje pojmova razmjera, proporcije i
proporcionalnosti uvode se funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Promatra se i
tok linearne funkcije y=kx+n što je osnov za proučavanje linearnih jednačina sa dvije
nepoznate.
5. Definirati izometriju i navesti osobine, a kao primjer uzeti translaciju, rotaciju i
simetriju.
6. i 7. Linearne jednačine i nejednačine učenik je upoznao u osnovnoj školi. U I
razredu se trebaju sistematski ponoviti na nešto povišenom nivou. Kod sistema
jednačina obratiti pažnju na metode rješavanja, koristeći u zadacima metodu koja je u
datom slučaju najzgodnija.
8. Osnove trigenometrije su prebačene u ovaj razred zbog potreba drugih predmeta.
Važno je da učenik shvati definiciju tig. funkcija, ali i definiciju trigonometrijskih
funkcija oštrog ugla na pravouglom trouglu.
DRUGI RAZRED
(sedmično 4 časa)

1. STEPENI I KORIJENI (15 časova)
Stepeni čiji je izložilac cio pozitivan broj i nula Pravila stepenovanja - Operacije
stepenima Stepen čiji je izložilac cio negativan broj
Korilen - Pravila korjenovanja - Operacije koriJenima Racionalisanje imenioca -
Stepeni sa racionalnim eksponentom
2. SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA (6 časova)
Formiranje kompleksnih brojeva
Operacije u skupu kompleksnih brojeva
Preslikavanje skupa kompleksnih brojeva u skup tačaka kompleksne ravni
Grafička interpretacija sabiranja i oduzimanja kompleksnih brojeva
3. KVADRATNE FUNKCIJE, KVADRATNE JEDNAČINE
(JEDNADŽBE) I NEJEDNAČINE (NEJEDNADŽBE) (20 časova)
Kvadratne funkcije y=ax2, y=ax2+bx+c (grafik, nule, znak, ekstrem, tok)
Kvadratne jednačine
Potpuna i nepotpuna kvadratna jednačina, normalni oblik, Vietove formule.
Primjena kvadratnih jednačina
68
Kvadratni trinom - Rastavljanje na linearne faktore Znak kvadratnog trinoma
Kvadratne nejednačine
4. OSNOVI TRIGONOMETRIJE (27 časova)
Svojstava trigonometrijskih funkcija, znak, tok, parnost, neparnost, periodičnost
Svođenje na prvi kvadrant
Grafici trigonometrijskih funkcija
y-sin x y=asinx y=asnibx y=asin (bx+c)
y=cosx y=asosx y=acosbx y=acos (bx+c) y=tgx y=atgx
Adicione teoreme
Trigonometrijske funkcije dvostrukog ugla i polovine ugla
Pretvaranje zbira i razlika trigonometrijskih funkcija u proizvod i obrnuto
Sinusna i kosinusna teorema rješavanje kosouglog trougla
Trigonometrijske jednačine
Jednostavne trigonometrijske nejednačine
Poglavlje o stepenima i korijenima obraditi detaljno i postupno na dovoijan broj odabranih
primjera za uvježbavanje pravila stepenovanja i korjenovanja
Skup kompleksnih brojeva (C) formirati uz kraće ponavljanje principa, permanencije i
formiranje skupa (R) realnih brojeva
Uvježbavanje operacija kompleksnih brojeva ide relativno lako. Potrebno je dati kompletno
geometrijsko interpretiranje sabiranja i oduzimanja kompleksnih brojeva u koordinatnoj ravni
kao i modulu kompleksnih brojeva.
Prilikom obrade kvadratne funkcije y-ax2+bx+c koristiti grafik funkcije y=ax2 i translaciju za
Vektor položajatjemena parabole - Naravno, osobine kvadratne funkcije detaljno obraditi
naročito znak, tok, ekstrem i nule - Pri izračunavanju nula uvesti pojam kvadratne jednačine
Rješavanje potpunih i nepotpunih kvadratnih jednačina treba posvetiti posebnu pažnju
izradom raznovrsnih primjera. Učenici moraju ovladati tehnikom rješavanja kvadratnih
jednačina do nivoa automatizma sa ciljem da visok stepen primijenjivosti kvadratnih
jednačina bude podržan brzim i tačnim rješavanje dobivene jednačine. Kvadratne
nejednačine rješavati uz neophodnu geometrijsku interpretaciju. Algebarsko rješavanje
kvadratnih nejednačina ide relativno lako jer je prije ovoga obraden predznak kvadratnog
trinoma.
Tokom grafičke obrade trigonometrijskih funkcija cjelovito objasniti fazni pomak i periodičnost
funkcija kao i ostale osobine.
Adicionim teoremama posvetiti dužnu pažnju izradom posebnog broja zadataka sa
transformiranjem trigonometrijskih izraza.
Sinusnu i kosinusnu teoremu primijeniti na rješavanje kosouglog trougla. Osim
trigonometrijskih jednačina oblika snix=a, cosx=a, tg x=a ctg x=a. obraditi trigonometrijske
jednačine asnx+ bcosx=C P(snix) =0 i P (cosx) =0, te jednostavnije trigonometrijske
nejednačine.
69
OPĆE NAPOMENE
Planirani fond časova po nastavnim cjelinama treba shvatiti samo kao orijentacioni. To znači
da se za obradu sadržaja jedne teme u cjelini, ili pojedine nastavne jedinice, može upotrijebiti
više ili manje časova od predloženog broja, što zavisi od konkretne situacije u odjeljenju.
lpak, većih odstupanja ne bi trebalo da bude s obzirom da je predvideno vrijeme za obradu
odredene teme indikator značaja njenih sadržaja za ostvarivanje cilja i zadataka
matematičkog obrazovanja u tom razredu. To posebno važi za odjeljenja u kojima se
nastava matematike izvodi sa po dva časa sedmično. Međutim, u odjeljenjima sa povećanim
fondom časova (3 ili eventualno 4 časa sedmično) i pored dodatnih tema, mogućnost
manevrisanja je veća. U tim slučajevima već prema tome koja je tema za određene škole i
određeno stručno zvanje, može se koristiti raspoloživo vrijeme za širu i dublju obradu te
teme. U određenim slučajevima može biti cjelishodno da se program proširi nekom novom
temom na račun neke druge predviđene teme, ako je posebno značajna za stručno
obrazovanje stručnog zvanja.
TREĆI RAZRED
(sedmično 3 časa)
TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA
1. TRIGONOMETRIJA (20 časova)

Adicione teoreme.
Trigonometrijske funkcije dvostrukog ugla i polovine ugla.
Pretvaranje zbira i razlike trigonometrijskih funkciia u crc izvod, i obrnuto. Sinusna i
kosinusna teorema rješavanja kosouglog trougla Trigonometrijske jednačine.
Jednostavne trigonometrijske nejednačine.
2. POVRŠINA GEOMETRIJSKIH FIGURA (10 časova)
Površina pravougaonika (pravokutnika), kvadrata, paralelograma. Porvršina trougla (trokuta)
trapeza, četvorougla (četvorokutnika) s normalnim (okomitim) dijagonalama. Haronov
obrazac. Površina mnogougla (poligona). Površina kruga. kružnog isječka, kružnog prstena i
kružnog odsječka.
3. ANALITIČKA GEOMETRiJA U RAVNI (25 časova)
Metod koordinata rastojanje između dvije tačke
Podjela duži u datom omjeru Koordinate sredine duži Težište trougla
Opšti oblik jednačina prave. Eksciplitni oblik jednačine prave
Jednačina prave kroz dvije tačke
Normalni oblik jednačine prave
Raštojanje tačke od prave
Odnos dviju pravih (presjek, ugaa uslov paralelnosti i normalnosti)
Pramen pravih. Jednačina pramena pravih
70
Jednačina kružnice. Kvadratna jednačina i nejednačina oblika:
Položaj prave prema kružnici (presjek i uslov dodira)
Tangenta i normalna kruinica
Definicija i konstrukcija elipse. Jednačina elipse
Definicija i konstrukcija parabole Jednačna parabola
Odnos prave i krivih drugog reda
Tangenta l normala krive drugog reda
Neki sistemi dvije kvadratne jednačine. Presjek dvije krive drugog reda.
4. GEOMETRIJSKE FIGURE U PROSTORU (20 časova)
Odnos izmedu prave i ravni. Odnos izmedu dvije ravni
Diedar, rogalj i triedar
Poliedn. pravilni poliedri. Centralna i ravanska simetrija
Prizma , kvada,r kocka. Presjeci, površina i zapremina (volumen)
Piramida, presjeci, površina i zapremina
Zarubljena (krnja) piramida Površina i zapremina
Rotacija oko ose. Rotacione površi (ploge)
Valjak. Pravi i kosi valjak. Presjeci. površina zapremina oravog valjka
Konusne površi. Kupa (stožac.. konus). Prava i kosa kupa Presjeci prave kupe
Površina i zapremina prave kupe
Zarubljena kupa. Površina i zapremina
Lopta (kugla) i sfera. Površina lopte i njenih dijelova
Zapremina lopte i njenih dijelova
Primjena stečenih znanja pri rješavaniu zadataka iz struke
5. KOMBINATORIKA (9 časova)
Uvod. Permutacija (bez ponavljanja)
Faktorijel
Varijacije bez ponavljanja
Varijacije sa ponavljanjem
Kombinacije bez ponavljanjem
Njutnova binomna formula
6. VJEROVATNOĆA I STATISTIKA (16 časova)
Vrsta događaja. Pojam i definicija vjerovatnoće
Uslovna vjerovatnoća. Totalna vjerovatnoća
Složena vjerovatnoća. Slučajne promjenjive
71
Zakon raspodjele, binarna raspodjela vjerovatnoće
Matematičko očekivanje. Disperzija. Standardna devijacija
Zakon velikih brojeva. Populacija. Uzorak. Odabiranje uzoraka. Statistička raspodjela.
Empirijska funkcija raspodjele. Statistička serija. Neke brojne karakteristike uzorka.
OBJAŠNJENJE I UPUTE
1. U ovom razredu se dovršavaiu izlaganja iz područja trigonometrije započeta u II razredu.
U dijelu izlaganja koje se odnosi na trigonometrijske jednačine nejednačine preporučuje se
potrebna mjera.
2. U okviru ove teme fundira se pojam površine nekih ravnih figura počinjući od površine
pravougaonika. Pojam površine i obima kruga, značajni sami za sebe, predstavljaju koristan
uvod u granične procese koji će biti razmatrani u narednom razredu. Ova razmatranja treba
tako i shvatiti i dati im veći značaj nego računanjima vezanim za ove pojmove koja su
provedena već od osnovne škole.
3. Analitička geometrija u ravni
Preporučuje se da se dokaže da jednačina ax : by + c = 0 (a # 0 v b # 0) predstavlja pravu.
Ne treba insistirati da učenici pamte formule i njima se formalno služe (na primjer, formulu za
jednostrane prave kroz dvije tačke ne treba ni davati). Korisnije je da se učenici više
upoznaju s opštim postupcima pri rješavanju zadataka. Jednačinu kružnice treba odmah
izvesti u opštem obliku. Treba izvesti i jednačinu elipse, a jednačine hiperbole i parabole dati
kao gotove. Uslov dodira prave i kružnice i odredivanja tangente i normale elipse, hiperbole i
parabole treba obraditi zajedno, a ne za svaku novu posebno.
4. Stereometrija
Kod odnosa izmedu osnovnih geometrijskih objekata treba dokazati nekoliko jednostavnijih
osobina. Centralnu i ravansku simetriju ne treba raditi posebno, već na njih ukazati kod
pravilnih poliedara.
Preporučuje se da se, osim istaknutih prosjeka prizma i piramida, pokaže i neki opšti
ravanski presjek (na primjer, presjek zadan sa tri tačke na omotaču), crtajući ga slobodnom
rukom, jer to kod učenika puno doprinosi razvijanju razumijevanja prostora.
Kod obrtnog konusa treba istaći kada je ravanski presjek kružnica, kada elipsa, hiperbola,
skicirajući te presjeke slobodnom rukom.
5. Elementi kobinatorike koji se ovdje izlažu ne zahtijevaju velika objašnjenja. U okviru toga
dokazuje se važni binomni obrazac. Taj obrazac, a i ostali rezultati, pored ostalog, treba da
posluže za ilustraciju u narednim izlaganjima o vjerovatnoći i statistici.
6. Elementarna izlaganja o vjerovatnoći i statistici ograničavaju se ovdje uglavnom na
diskretne slučajeve. Nastojalo se ipak da se d nešto bolje mjesto nego što je imala u
dosadašnjoj nastavi na ovom nivou (ako se izuzme baš matematičko usmjerenje).
ČETVRTI RAZRED
(sedmično 3 časa)
D. TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

1. MATEMATIČKA INDUKCIJA (5 časova)
72
Pojam indukcije. Princip potpune matematičke indukcije. Promjene matematičke indukcije.
(Dokazi raznih identiteta, nejednakosti, tvrdnji i djeljivosti itd.)
2. TRiGONOMETRIJSKI OBLIK KOMPLEKSNOG BROJA (7 časova)
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja. Operacije s kompteksnim brojevima.
3. 0 SKUPU R (3 časa)
Podskupovi skupa R. Gornja i donja granica Suoremum i infimum. Aksiorn potpunosti skupa
R. Tačka nagomilavanja.
4. NIZOVI I REDOVI (12 časova)
Brojni niz. Antmetička progresija. Geometrijska pragresija. Interpolacija članova aritmetičke i
geometrijske progresije. Složeni kamatni račun
Granična vrijednost niza. Računanje s graničnim vrijednostima. Monotoni nizovi. Broj e. Stav
o umetnutim razmacima.
Pojam reda. Geometrijski red. Beskonačni decimalni razlomci kao konvergentni redovi.
Neprobrojivost skupa R
5. REALNE FUNKCIJE JEDNE REALNE PROMJENLJIVE (10 časova)
Pojam realne funkcije jedne realne promjenjive. Područje definisanosti i područje vrijednosti
funkcije. Grafik funkcije. Kompozicija funkcija. Osobine funkcije: ograničenost, monotonost,
periodičnost Pregled elementarnih funkcija. Granična vrijednost funkcije
srnx
lim =1
x
x-0
Računanje s graničnim vrijednostima funkcija. Neprekidnost. Osobine neprekidnih funkcija.
Asimptote krivih.
6. DIFERENCIJALNI RAČUN (25 časova)
lzvod funkcije u tački Kinematičko značenje izvoda Tengeta i normala Pravila diferenciranja.
lzvod složene funkcija izvod inverzne funkcije izvodi osnovnih elementarnih funkcija. Pojam
diferencijala. izvodi i diferencijala višeg reda. Primjera izvoda na zadatke o ekstremima
funkcjja. Ispitivanje toka i crtanja grafika funkcija.
Numeričko rješavanje jednačina.
7. INTEGRALNI RAČUN (20 časova)
Primitivna funkcija i neodređeni integral. Tablica osnovnih neodređenih integrala. Osnovna
pravila integracije. Metoda zamjene. Metoda parcijalne integracije. Razlaganje racionalnih
funkcija na parojalne razlomke - metoda neodređenih koeficijenata Integracije racionalnih
funkcija.
Određeni integral Osobine određenog integrala. Niutn-Lajbnicova formula. Primjena
određenog integrala na izračunavanje površine ravnih figura i dužine luka kriv (dati obrazac
bez izvođenja Zapremina površina rotacionih tijela.
OBJAŠNJENJE I UPUTE
73
1. Mnogi dokazi u matematici osnivaju se na principu potpune matematičke indukcije kojim
se započinju izlaganja nastavnih sadržaja u lV razredu.
Taj princip treba istaći i protumačiti kao jedno od osnovnih svojstava skupa N prirodnih
brojeva, te na nekoliko važnih primjera i(ustrovati kako se on koristi u dokazima tvrdnji koje
se odnose na sve n E N,
2. Nakon što je izavršeno izlaganje trigonometrije kompleksnom broju može se dati i
triaonometrijski oblik Množenje dijeljenja, stepenovanja i korjenovanje kompleksnih brojeva
prikazanih u tom obliku izvode se po jednostavnim pravilima dobijenim iz adicicnih teorema
uz upotrebu potpune matematičke indukcije. Tu je mjesto da se istakne mogućnost
neograničeno korijenovanja u polju C kompleksnih brojeva
3. Ovdje zapravo započinje izlaganje više matematike Za ovu i naredne teme moglo bi se
reći da je uvažavano opredjeljenje sa učenicima gimnazije iz ovog područja ponudi određena
informacija, a i pri tome sačuva mjera koja isključuje ambiciju da se nastava ovih sadržaja iz
prve godine studija izmjesti u gimnaziju.
Nakon što su u ranijim razmatranjima učenici bili djelimično izloženi iskustvu aksiomatskom
mišljenju u geometriji, sada se upoznaju sa strožim pnstupom u matematičkoj analizi. Aksiom
potpunosti skupa R koji bitno razlikuje R od Q ovdje se navodi u obliku: svaki neprazni
podskup skupa R ograničen odozgo ima najmanju gornju granicu. Eventualno se mogu
dokazati i neke tvrdnje o medusobnom položaju racionalnih i iracionalnih brojeva i navesti
aksiomatiku skupa R.
4. Nakon razmatranja po aritmetičkoj i geometrijskoi progresiji koja su u osnovi dio školskog
programa iz elementarne matematike, uvodi se pojam beskonačnog niza i važan pojam
graničnog procesa. Kao granična vrijednost određenog niza uvodi se broj e pomenut u
ranijim izlaganjima o logantmima. Zatim se uvodi pojam beskonačnog rada i njegove
konvergencije. Određuje se suma geometrijskog reda, a vraćanjem na prikaze kojima su
zapravo uvedeni realni brojevi (još u I razredu) ovi prikazi (beskonačni decimaini razvoji)
sada se prepoznaju kao beskonačni redovi. Uopšte, mnoga razmatranja ovdje pružaju priliku
i obavezuju na vraćanje raznim osobinama skupa R realnih brojeva, aji se puni smisao i
uloga potpunije otkrivaju. Takva je i uloga dokaza Kantorcovog stava o nizu umetnutih
razmaka (koji je u stvari ekvivalentan aksiomu potpunosti odabranom u t. 5). Neprebrojivost
skupa R ie intelektualna provokativna činjenica koja se lahko dokazuje Kantorovim
postupkom dijagonaiizacije bez upuštanja u tehnikalije prebrojivosti skupa 0.
5. Veliki dio sadržaja ovdje predstavija ponavljanje srodnih pojmova vezanih za funkcije. Pa i
pregled elementarnih funkcija je u stvari pregled nekih do ovog momenta upoznatih funkcija
o koijma treba vršiti sistematska ponavljanja. Nov je tu važan pojam granične vrijednosti
funkcije i na njemu zasnovan također vrlo važan pojam neprekidnosti.
Te pojmove treba dobro usvojiti ovladati osnovnom tehnikom računanja s graničnim
vrijednostima te utvrditi osnovne osobine neprekidnih funkcija. Pojam asimptote krivih
spomenut na određen način u vezi sa hiperbolom, ovdje se s mjerom razmatra u opštijoj
situaciji.
6. Definicija izvoda (derivacija), koju treba precizno formuisati, motiviše se problemima koji
su istinski doveli do ovog temeljnog pojma (problem tangente i problem brzine). Osim
upoznavanja pravila izvoda, izvoda složene i implicitne funkcije, pretpostavlja se određivanje
izvoda elementarnih funkcija. Uvođenje izvoda višeg reda ne predstavlja poteškoće. Od
primjena treba se ograničiti na tangente i normale jednostavnijih krivih, ispitivanje ekstrerna
toka jednostavnijih funkcija i crtanje njihovih grafika.
7. Integralni račun započinje se neodređenim integralom za koji se utvrđuju osnovna pravila i
navode tablice nekih neodređenih integrala, te predviđaju dvije osnovne metode integracije.
Zbog integrala racionalnih funkcija, predviđa se razlaganje racionalnih funkcija na parcijalne
74
razlomke, koje se ograničava na opis metode neodredenih koeficijenata kojim se to
razlaganje ostvaruje, bez ulaženja u to zašto je takvo razlaganje moguće. Tek kada se ima
neka tehnika integrisanja, uvodi se pojam određenog integrala, utvrđuju njegove osnovne
osobine, otkriva fundamentalna veza tog integrala sa neodređenim integralom, tj. veza
integralnog i diferencijalnog računa (u obliku Njutn-Lajbnicove tormule).
Nastavni kadar:
Nastavu matematike mogu izvoditi nastavnici koji su završili prirodno-matematički
fakultet i stekli stručni naziv:
• profesor matematike
• profesor matematike sa fizikom
• profesor matematike s nacrtnom geometrijom
• profesor matematike s informatikom.

75
Fizika
A. CILJ NASTAVE
Cilj fizike je da doprinese izgrađivanju kod učenika naučne slike svijeta i razvijanju
sposobnosti i ličnosti, te osigura osnovu za savremeno tehnološko obrazovanje.
B. ZADACI NASTAVE
• upoznavanje učenika sa najvažnijim znanjem savremene fizike, te ulogom i značajem

fizike za razvoj nauke, tehnike i tehnologije,
• pružanje osnove za razumijevanje prirodnih pojava, za primjenu zakona fizike u
tehnici i za razumijevanje tehnoloških procesa,
• razvijanje mišljenja svojstvenog prirodnim naukama,
• razvijanje interesa za sticanjem novih znanja,
• -osposobljavanje učenika da upotrebljava različite izvore informacija,
• razvijanje kod učenika odgovarajućeg odnosa prema prirodnoj i radnoj sredini.
PRVI RAZRED
(sedmično 3 časa)
Zadaci nastave fizike u prvom razredu su:
• upoznavanje učenika sa najvažnijim mehaničkim i molekularnim pojavama,

veličinama, zakonima i teorijama,
• upoznavanje učenika sa postupcima i metodama fizike,
• razvijanje sposobnosti učenika za razumijevanje prirodnih pojava, primjene zakona,
fizike u tehnici i za razumijevanje tehnoloških procesa na osnovu znanja i
molekularne fizike,
• -osposobljavanje učenika za rješavanje raznovrsnih fizikalnih zadataka, a posebno
onih problemskog karaktera,
• razvijanje sposobnosti učenika za razumijevanje ograničenosti primjene zakona
klasične mehanike i potrebe uvodenja novih fizikalnih predodžbi i razvoja fizikalnog
svijeta.

Uvod 4
1. MEHANIKA
1.1. Kinematika. Dinamika. Statika 46

1.2. Energija, rad i snaga 10
1.3.Oscilacije i talasi 8
1.4. Granice primjenjivosti klasične mehanike 5
76
2. MOLEKULARNA FIZIKA
2. 1. Molekularno-kinetička teorija 10
2.2. Kondenzirano stanje tvari 9
2.3. Termodinamika 12
Laboratorijski rad učenika 4

UVOD (4 časa)
1. MEHANIKA
1.1. Kinematika. Dinamika. Statika (46 časova)
Prostor i vrijeme. Mehaničko kretanje (gibanje). Putanja, put, pomak. Brzina.
Ubrzanje. Pravolinijsko kretanje. Ravnomjerno kretanje po kružnici.
Međudjelovanje tijela, sila, efekti djelovanja sila, mjerenje sile. Osnovni zakon kretanja.
Količina kretanja (impuls), zakon održanja ukupne količine kretanja, primjena. Princip
nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje i razlaganje sila.
Newtonov zakon opšte gravitacije. Gravitaciono polje. Težina tijela. Težište. Stabilnost tijela.
Ravnoteža tijela. Hitac, kretanje projektila.
Sila trenja. Elastična sila.
Inercijalne sile. Centrifugalni efekt.
Obitanje čvrstog tijela. Moment sile i moment inercije. Moment impulsa; zakon održanja
ukupnog momenta impulsa, primjena. Osnovna svojstva tečnosti i gasova (plinova). Pritisak
tečnosti i gasova. Potisak, plivanje tijela. Kretanje fluida. Jednačina kontinuiteta.
Bernoullijeva jednačina, primjena. Kretanje realne tečnosti, viskoznost. Kretanje tijela u
sredini, otpor sredine.
1.2. Energija, rad i snaga (10 časova)
Energija i rad. Kinetička energija. Potencijalna energija i rad u polju Zemljine teže.
Gravitaciona potencijalna energija. Elastična potencijalna energija. Rad pri kojem sila ne
djeluje u pravcu puta. Snaga. Održanje ukupne mehaničke energije. Koeficijent korisnog
djelovanja.
1.3. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi) (8časova)
Harmonijske oscilacije. Slobodne, prinudne i prigušene oscilacije. Rezonancija. Talasno
kretanje, svojstva i vrste talasa. Brzina talasa. Superpozicija talasa. Demonstracioni ogledi
(pokusi)
1. Pravac brzine pri kretanju po kružnici
2. Reaktivno kretanje
3. Horizontalni i kosi hitac
4. Ispitivanje trenja
5.Centrifugalni efekt
77
6. Djelovanje momenta sile
7.Održanje ukupne mehaničke energije
8. Hidrostatički paradoks
9. Hidrodinamički (aerodinamički) paradoks
10. Oscilatorno kretanje, vrste oscilacija
11. Rezonancija
12. Postanak i vrste talasa
1.4. Granice primjenljivosti klasične mehanike (5 časova)
Granice primjenljivosti klasične mehanike, osnovni elementi Einsteinove relativističke
mehanike
2. MOLEKULARNA FIZIKA
2.1. molekularno-kinetička teorija
Struktura materije. Unutrašnja energija. Idealni gas, pritisak, temperatura. Opšta jednačina
stanja idealnog gasa. lzoprocesi.
Realni gasovi.
2.2. Kondezirano stanje tvari ( 9 časova )
Kristalna i amorfna tijela. Deformacije, Hookeov zakon, napon. Granice elastičnosti i čvrstine.
Tečnosti, površinski napon, kapilarnost.
Tečni kristali.
2.3. Termodinamika (12 časova )
Termodinamički sistem, proces, parametri. Rad i toplota. Rad gasa u izobarnom procesu.
Prvi zakon termodinamike. Specifični toplotni kapaciteti gasova. Adijabatski proces. Carnotov
kružni proces, obratni kružni proces. Motori s unutrašnjim sagorjevanjem.
Fazni prelazi. Fazni dijagrami.
Drugi zakon termodinamike.
Entropija. Statistički karakter Drugog zakona termodinamike.
Demonstracioni ogledi:
1. Izoprocesi,
2. Efekti djelovanja molekularnih sila u tečnostima,
3. Efekti djelovanja molekularnih sila u čvrstim tijelima,
4. Postojanje latentne toplote
LABORATORIJSKI RAD UčENIKA - praktikum (4 časa)
1. Odredivanje koeficijenta trenja,

2. Provjeravanje zakona održanja ukupne mehaničke energije,
3. Proučavanje sudara tijela.
Dvije školske pismene zadaće
78
DRUGI RAZRED
(sedmično 3 časa)
A. ZADACI
Zadaci nastave fizike u drugom razredu su:

• upoznavanje učenika sa glavnim karakteristikama zvuka, električnim i magnetskim
pojavama,
• moderne svakodnevnom prirode. veličinama i zakonima, osnovama optike i kvantne
fizike,
• da učenik shvati povezanost elektriciteta, magnetizma i optike,
• da učenik shvati potrebu uvođenja kvantne mehanike, njenu ulogu nauke, tehnike i
tehnologije,
• osposobljavanje učenika da upotrebljava postupke i metode fizike,
• razvijanje stvaralačkih sposobnosti učenika za primjenu znanja životu,
• sistematizacija znanja učenika o fundamentalnim međudjelovanjima i značaj za
razvoj fizike u struci i u prirodi i jedinstvu prirode

1. AKUSTIKA
1.1. Zvuk
10
2. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
2.1. Elektrostatika 8
2.2. Električna struja 10
2.3. Elektromagnetizam 10
2.4. Elektrodinamika 10
3. OPTIKA
3.1. Svjetlost 4
3.2. Geometrijska optika 6
3.3. Talasna optika 10
4. KVANTNA FIZIKA
4.1. Potreba uvođenja novih fizikalnih predodžbi 7
4.2. Fizika atoma 15
4.3. Fizika jezgra atoma 6
4.4. Talasi i čestice 2
4.5. Elementarne čestice 2
5. SVEMIR 3
79
6. FIZIKA KAO OSNOVA VISOKIH TEHNOLOGIJA 1
Laboratorijski rad učenika 4

1. AKUSTIKA
1.1. Zvuk (10 časova)
Zvučni talasi. Zvuk, svojstva i brzina prostiranja. Zvučna rezonancija. Akustika prostorija.
Dopplerov efekt. Zvučna barijera. Ultrazvuk, svojstva i primjena.
Demonstracioni ogled:
1. Zvučna rezonancija
2. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
2.1. Elektrostatika ( 8 časova)
Osnove etektrostatičke pojave. Električni naboj, zakon održanja ukupnog električnog naboja.
Coulombov zakon. Električni naboj u atmosferi. Električno polje. Kretanje naelektrisane
čestice u električnom polju. Provodnici u električnom polju. Dielektrici u električnom polju.
2.2. ELEKTRIČNA STRUJA (10 časova)
Prenošenje naboja, gustina struje. Ohmov zakon. Modeli vođenja električne struje -
elektirčna struja u metalima, tečnostima i gasovima. Efekt temperature na elektični otpor.
EIektrično kolo (krug). Kirchhoffova pravila. Joule - Lencov zakon.
2.3. ELEKTROMAGNETIZAM (10 časova )
Magnetsko polje. Magnetsko polje električne struje. Djelovanje magnetskog polja na
provodnik kojim teče električna struja. Kretanje naelektrisane čestice u magnetskom polju,
Loretzova sila.
Odnosi jačina gravitacionih, električnih i magnetskih međudjelovanja. Elektromagnetska
indukcija, Faradayev zakon, primjena.
Elektromagnetsko polje. Relativističko porijeklo elektromagnetske sile.
2.4. ELEKTRODINAMIKA (10 časova )
Naizmjenična (izmjenična) struja. Otpori u kolu naizmjenične struje.
Ohmov zakon za kolo naizmjenične struje. Snaga i energija u kolu naizmjenične struje.
Generatori i elektromotori. Transformatori. Mreže naizmjenične struje.
Elektromagnetske oscilacije.
Spektar elektromagnetnog zračenja.
1. Provodnici u električnom polju
2. Dielektrici u električnom polju
3. Zavisnost jačine struje od elektromotorne sile izvora i ukupnog otpora električnog kola
4. Efekt temperature na električni otpor provodnika
5. Električna struja u tečnostima
6. Električna struja u gasovima
7. Djelovanje magnetskog polja na naelektrisanu česticu
80
8. Zavisnost EMS indukcije od brzine promjene magnetskog fluksa
9. Efekt vrtoložnih struja
10. Oscilogrami naizmjenične struje
11. Princip generatora i elektromotora
12. Princip transformatora
13. Oscilovanje LC kola
14. Emisija EMT i njihova svojstva
3. OPTIKA
3.1. Svjetlost ( 4 časa )
Priroda svjetlosti. Brzina prostiranja svjetlosti. Fotometrija
3.2. Geometrijska optika ( 6 časova )
Osnovni zakoni geometrijske optike. Fermatov princip
1. Odbijanje svjetlosti
2. Prelamanje svjetlosti
3. Prolaz svjetlosti kroz paralelnu ploču i prizmu
3.3. Talasna optika ( 10 časova )
Interferencija svjetlosti. Difrakcija ( ogib ) svjetlosti. Holografija. Polarizacija svjetlosti.
Disperzija svjetlosti. Boje i prozirnost tijela.
1. Interferencija svjetlosti
2. Difrakcija svjetlosti
3. Polarizacija svjetlosti
4. Disperzija svjetlosti
4. KVANTNA FIZIKA
4.1. Potreba uvođenja novih fizikalnih predodži (7 časova )
Hipoteza o kvantima energije, Planckov zakon zračenja. Fotoelektrični efekt, primjena.
Luminiscencija. Televizija.
1. Fotoelektrični efekt
4.2. Fizika atoma (15 časova )
Modeli atoma. Energetski nivoi, kvantni brojevi. Vezanje atoma u molekule. Makroskopska
svojstva tvari kao posljedica njegove strukture toplotna svojstva, električna svojstva-metali,
poluprovodnici, dielektrici, kontaktne pojave, superprovodijivost, magnetska svojstva).
Lasersko zračenje, svojstva i primjena. Spektri spektroskopija.
Demonstracioni ogledi
1. Prolazak struje kroz diodu
2. Kontaktna razlika potencijala
3. Pojava termoelektromotorne sile
81
4. Termoelektronska emisija
4.3. Fizika jezgre atoma (6 časova )
Građa atomske jezgre. Radioaktivnost, prirodna i vještačka, primjena radioizotopa.
Nuklearne reakcije, fisija, fuzija, primjena nuklearne energije.
4.4. Talasi i čestice (2 časa )
Talasi materije. Princip neodređenosti. Svjetlost i materija.
4.5. Elementarne čestice (2 časa )
5. SVEMIR, sadržaj, postanak i razvoj, Veliki prasak (3 časa )
6. FIZIKA KAO OSNOVA VISOKIH TEHNOLOGIJA (1 čas )
LABORATORIJSKI RAD UČENIKA - Praktikum (4 časa )
1. Određivanje elementarnog električnog naboja
2. Određivanje električnog otpora provodnika
3. Određivanje brzine zvuka u vazduhu
Dvije školske pismene zadaće
UPUTSTVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA
Uloga fizike u odgojno-obrazovnom procesu određena je njenim značajem u savremenom
životu čovjeka i uticajem na brzinu razvoja nauke i tehnike.
Polazeći od toga da nastavni program fizike treba da obezbijedi sticanje najvažnijeg znanja
savremene fizike i pruži osnovu za primjenu tog znanja u stručnom obrazovanju, iz brojnih
oblasti fizike napravljen je izbor nastavnih sadržaja koji zajedno sa nastavnim programom
fizike u osnovnoj školi zaokružuje savremenu fizikalnu sliku svijeta za učenike ove škole.
lako su naslovi nekih tema slični ili pak jednaki onima u nastavnom programu fizike u
osnovnoj školi, nastavnik ih treba da obraduje na višem nivou, u skladu sa stepenom zrelosti
učenika i znanjem matematike i da više insistira na operativnosti i kreativnosti učenikovog
znanja fizike, za razumijevanje prirodnih pojava i primjene zakona fizike u tehnici i
svakodnevnom životu, za razumijevanje tehnoloških procesa, za rješavanje primjernih
konstruktorskih zadataka.
Pri obradi svake nastavne cjeline potrebno je koristiti prethodna znanja učenika iz fizike, iz
drugih nastavnih predmeta kao i znanja koja učenik stiče putem različitih informativnih
sredstava. Broj časova po tematskim cjelinama dat je orijentaciono.
Obradu nastavnog gradiva treba provoditi metodama teorijske i eksperimentalne fizike
koristeći se savremenom nastavnom tehnologijom i tehnikom. Pored demonstracionih ogleda
koje izvodi nastavnik ( a pojedine može i učenik) u nastavni program je uključen i
laboratorijski rad učenika. Za prvi laboratorijski rad učenike treba brižljivo pripremati.
Neophodno je obnoviti i proširiti znanje učenika o mjerenju, obradi podataka mjerenja i
prikazivanju rezultata mjerenja. Kad je zastupljen laboratorijski rad u vidu praktikuma,
nastava se izvodi sa grupom učenika. Grupu čini polovina broja učenika u odjeljenju, a radni
tim tri učenika. Ako se programom utvrđeni demonstracioni ogledi i laboratorijski radovi ne
mogu izvesti iz opravdanih razloga, u nastavu treba uključiti njima odgovarajuću zamjenu. U
vezi s tim nastavnik može, po potrebi, da izmjeni poredak izučavanja pojedinih nastavnih
tema unutar tematskih cjelina, kao i raspodjelu časova po tematskim cjelinama. U toku
izvođenja eksperimenata obavezno je pridržavati se odgovarajućih metodičkih uputstava,
tehnike demonstriranja i propisnih mjera zaštite.
U nastavni proces fizike pogodno je uključiti i računar, koristeči ga kao izvor informacija i kao
sredstvo za efikasnije učenje.
82
Značajnu ulogu u osposobljavanju učenika za primjenu znanja fizike ima rješavanje fizikalnih
zadataka. Učenike treba podsticati na rješavanje raznovrsnih fizikalnih zadataka, a naročito
onih čiji se sadržaj tiče struke i zadatke problemskog karaktera.
Dubinu obrade pojedinih nastavnih sadržaja treba prilagođavati potrebama učenika i struke.
Korisno je podsticati učenike na izradu samostalnog praktičnog rada ( shema, dijagrami,
funkcionalni modeli, simulatori, dorada i izrada pojedinih dijelova pribora za školski
eksperiment, izrada jednostavnog programa i sl.).
U svakom polugodištu treba planirati izradu po jednog niza zadataka objektivnog tipa i po
jedne školske pismene zadaće. U nizu zadataka objektivnog tipa treba da su zastupljeni
raznovrsni fizikalni zadaci, a u školskoj pismenoj zadaci pretežno računski zadaci.
Nastavni kadar:
Nastavu Fizike mogu izvoditi profesori koji su završili:
− Prirodno matematički fakultet, odsjek za fiziku i stekli stručni naziv PROFESOR
FIZIKE
− Prirodno matematički fakultet ili filozofski fakultet gdje je fizika glavni predmet
u dvopredmetnoj grupi, ako je to naznačeno u diploma ili drugoj javnoj ispravi

83
Hemija sa tehnologijom materijala
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastave hemije sa tehnologijom materijala je sticanje spoznaje o hemiji kao naučno
furidiranoj disciplini i pružanje koja čine osnovu za razumijevanje tehnoloških, fizioloških i
bioloških.
B. ZADACI NASTAVE
• produbljivanje i proširivanje znanja stečenih u osnovnoj školi kao i davanje novih
informacija iz široke lepeze specifičnih grana hemije,
• da u korelaciji sa srodnim disciplinama doprinese sticanju pravilne predstave o prirodi
koje se u njoj odvijaju,
• osposobljavanje učenika da usvoje i primjene određena znanja iz hemije u praksi,
• razvijanje svijesti o zanačaju i ulozi hemije u raznim oblastima tehnike, poljoprivredi,
ishrani, enologiji i sl;
• osposobljavanje učenika za koriščenje raznih izvora informacija i razvijanje interesa
samoobrazovanje.
PRVI RAZRED
(sedmično 2 časa)

1. UVOD 3
2. STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SISTEM ELEMENATA 7
3. NASTAJANJE SPOJEVA 6
4. NEMETALNI I NJIHOVE OSOBINE 8
5. METALI I NJIHOVE OSOBINE 8
6. DISPERZNI SISTEMI 6
7. HEMIJSKE REAKCIJE 6
B. ANALITIČKA HEMIJA 6
9. ORGANSKA HEMIJA 6
10. BIOHEMIJA 9
11. TEHNOLOGIJA 9
Ukupno 72
Zadaci nastave hemije u prvom razredu :
• razrada korozije i zaštite od korozije;

• naglašavanje značaja poznavanja vrsta rastvora i njihovog kvantitativnog izražavanja;
• definisanje kiselina, baza i soli sa stanovišta elektrolitičke disocijacije;
• upoznavanje sa različitim vrstama hemijskih reakcija i načinima predstavljanja
pomoću hemijskih jednačina;
84
• upoznati osnovne analitičke hemije i demonstrirati reakcije na katione i anione kao i
jedan primjer kvantitativne hemijske analize;
• šire obrazloženje značaja izučavanja organske hemije;
• kratko obrazloženje suštine strukture organskih spojeva;
• informativni prikaz grupa organskih spojeva;
• isticanje zavisnosti osobina spojeva od funkcionalnih grupa;
• uvođenje u predmet proučavanja biohemije;
• naglašavanje energetskih potreba živih organizama;
• sticanje osnovnih informacija o bjelančevinama, ugljenim hidratima i molekulskim
kiselinama;
• sticanje osnovnih znanja o hemijskoj tehnologiji i njenoj vezi s drugim naukama;
• obrada nekih tehnologija (željezo, bakar, građevinski materijali, boje, lakovi);
• isticanje značaja zaštite životne sredine od zagadivača koji nastaju kao produkti
hemijske tehnologije.

1. UVOD (2+1+0)
1.1. Hemija kao prirodna nauka; podjela na grane hemije; hemija kao primjenjena nauka.
1.2. Razvoj hemije (kratak istorijat)
2. STRUKTURA ATONA I PERIODNI SISTEM ELEMENATA (4+3+0)
2.1. Savremeni model atoma; atomske arbitale.
2..2 Raspodjela elektrona po energetskim nivoima.
2.3. Veza između strukture atoma i PSE, svrstavanje elemenata i periodni zakon.
2.4. Rasprostranjenost elemenata.
3. NASTAJANJE SPOJEVA (4+2+0)
3.1. Jonska veza, Kristalna rešetka, osobine jonskih spojeva.
3.2. Kovalentna veza, atomske i molekularne arbitale.
3.3. Hibridne arbitale, sigma i pi ieza, geometrijska grada molekula.
3.4. Metalna veza. Osobine spojeva građenih po različitim tipovima veza.
4. NEMETALI I NJIHOVE OSOBINE (5+3+0)
4.1. Opća svojstva i rasprostranjenost nemetala.
4.2. Vodik, nalaženje, dobijanje, osobine, upotreba, spojevi vodika, halogeni elementi;
osobine
Vllb grupe, pregled spojeva.
4.3. Halogeni elementi, osobine skupine, kisik i sumpor; spojevi kisika i sumpora.
4.4. Elementi Vb skupine, pregled, azot i fosfor; spojevi azota i fosfora.
4.5. Elementi lVb skupine, ugljik, silicijum. Važniji spojevi.
5. METALI I NJIHOVE OSOBINE (4+2+0)
5.1. PSE imetali; osobine metala; dobijanje metala.
85
5.2. Korozija metala i zštita od korozije.
5.3. I a i II a skupina PSE. pregled osobina, natrija, kalciju, magnezija i njihovi spojevi.
5.4. Metali kod grupe PSE.
6. DISPERZNI SISTEM (4+2+0)
6.3. Rastvori elektrolita, stepen disocijacije, kiseline, baze, soli.
6.4. Difuzija i osmoza.
7. HEMIJSKE REAKCIJE (4+2+0)
7.1. Hemijske reakcije (4+2+0)
7.2. Vrste hemijske reakcije (redoks, kompleksne, reakcije neutralizacije i taložne reakcije).
7.3. Energetske promjene pri hemijskim reakcijama-endotermne i egzotermne reakcije.
7.4. Uvod u hemijsku kinetiku, uticaj prirode kontakta koncentracije, temperature,
površine i katalizatora na brzinu hemijske reakcije.
8. ANALITIČKA HEMIJA (4+2+0)
8.1. Uvod, kvalitativna i kvantitativna hemijska analiza.
8.2. Kationi - skupine, određivanje predstavnika skupina.
8.3. Anioni - skupine, određivanje aniona.
8.4. Metode kvantitativne analize.
9. ORGANSKA HEMIJA (6+3+0)
9.1. Uvod u organsku hemiju; čime se bavi organska hemija.
9.2. Alifatski i aromatski ugljikovodici.
9.3. Organski spojevi s kisikom, alkoholi.
9.4. Aldehidi i ketoni.
9.5. Organske kiseline, esteri.
9.6. Amini, polimeri.
10. BIOHEMIJA (4+2+0)
10.1. Hemija živih organizama. Energetske potrebe organizama.
10.2. Bjelančevine, aminokiseline.
10.3. Ugljeni hidrati
10.4. Nuklearne kiseline.
11. TEHNLOGIJE (6+3+0)
11.1. Šta izučava hemijska tehnologija; veza tehnologije sa drugim naukama.
11.2. Tehnologija kao zagadivač životne sredine. Zaštita životne sredine.
11.3. Željezo, visoka peć, čelici.
11. Bakar, aluminijum, legure.
86
11.5. Građevinski materijali.
11.6. Boje i lakovi.
OBRAZLOŽENJE PROGRAMA
Ovaj program je predviđen za sve škole u kojima se hemija izučava jednu godinu sa 2 časa
sedmično kao općeobrazovni predmet. Programske sadržaje pri njihovoj realizaciji treba
prilagoditi učenicima stručnih škola. Kako je čitav program informativnog karaktera, to su
izostavljene laboratorijske vježbe, a nastavnici će prema mogućnostima i raspoloživom
vremenu odabirati demonstracione eksperimente kako ne bi hemiju prezentirali samo
govorom. Neophodno je koristiti shemu, slajdove i filmove, kao i modele, posebno pri obradi
hemijskih veza i u općoj i u organskoj hemiji. Tenološke table i crteži također su sastavni dio
načina prezentiranja sadržaja, a tabla Periodnog sistema elemenata treba da je u upotrebi
stalno, na svim časovima. Važno je da učenici steknu opći pregled problematike kojom se
bavi hemija kao prirodna nauka, da steknu uvid u njenu povezanost sa drugim naukama i
njenu povezanost sa drugim naukama i i njen značaj za industriju i svakodnevni život uopće.
Nastavni kadar:
Nastavu Hemije sa tehnologijom materijala mogu izvoditi profesori koji su završili:
− Prirodno matematički fakultet, nastavni smjer (profesor hemije)
− Prirodno matematički fakultet opći smjer sa položenim ispitom iz pedagoške i
psihološke grupe predmeta (inžinjer hemije)
− Tehnološki fakultet sa položenim ispitom iz pedagoške i psihološke grupe predmeta
(inžinjer tehnologije)

odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (dodiplomski studij) u trajanju od najmanje četiri
studijske godine, sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Bakalaureat/Bachelor za
određenu oblast, odnosno završenim II (Drugim) ciklusom odgovarajućeg studija visokog
obrazovanja (postdiplomski studij), sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Magistra za
određenu oblast, odnosno završenim trećim ciklusom studija i naučnim zvanjem Doktor
nauka ili Dokror umjetnosti i odgovarajućim sručnim profilom.
Ukoliko lice iz prethodnog stava u toku studija nije polagalo ispite iz pedagoško-psihološko-
metodičke grupe predmeta, dužno je ove ispite položiti u roku od godinu dana od dana
stupanja na posao nastavnika
Osnove elektrotehnike
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastave ovog predmeta je da doprinese forrniranju ličnosti učenika zadovoljavanjem
potreba profesionalnog obrazovanja za izučavanjem i usvajanjem najznačajnijih zakona i
zakonitosti iz oblasti elektrotehnike.
B. ZADACI NASTAVE
• prepoznavanje i reprodukcija električnih veličina i njihovih jedinica za mjerenje
• uvidanje i primjena osnovnih zakona elektrotehnke
• upravljanje prenosom snage u električnom kolu, punjenjem kondenzatora,
opterećenjem zavojnice, treansformatorom
• mjerenje struje, napona, snage, otpora, rada kapaciteta kondenzatora, parmeabilnosti
87
PRVI RAZRED
(sedmično 4 časa)

1. Električno kolo i električna struja
Električno kolo kao tehnički sklop za prenos električne snage od izvora do potrošača.
Komponente električnog kola: izvor, potrošač, prekidač, spojni vodovi, ampermetar - Funkcije
električnog kola: energetska funkcija (prenos snage i konverzija energije), informaciona
funkcija (skretanje kazaljke ampermetra kao signal koji nosi informaciju o procesu prenosa
snage) i upravljačka funkcija (uspostavljanje i obustavljanje procesa prenosa snage
prekidačem) - Električna struja kao popratna pojava prenosa električne snage osnovne
električne osobine provodnika i izolatora u električnom kolu.
2.Električna snaga i njene konverzije
Konverzija energije kao princip rada električnih izvora i električnih potrošača -
Elektromehanička konverzija na primjeru privlačenja kotve elektromagneta - Elektrotoplinska
konverzija na primjeru sijalice i termoelemanta - Elektrohemijska konverzija na primjeru
galvanskog elernenta - Opis fiziološkog djelovanja električne struje - Električne pojave u
živim organizmima - Konverzija energije u savremenim hidroelekiranama, termoelektranama
i nuklearnim elektranama - Lanci konvenije energije u savremenoj energetici.
3. Električni otpor
Električni otpor kao osobina tiiela u elektrotoplinskoj konverziji energije - Zavisnost
električnog otpora od vrste materijala i od dimenzija provodnika - Uticaj temeperature na
otpor provodnika - Električna provodnost-Standardna grafička oznaka za električni otpor.
Otpornici i njihovi standardi
4. Električni napon
Definicija napona kao naznake sposobnosti izvora da proizvodi električnu snagu pri datoj
struji i sposobnosti potrošača da konvertira električnu snagu.
5. Električni izvori
Galvanski elementi-Nernsfova teorija-Polarizacija-Vrste galvanskih elemenata-Napon
razlaganja Akumulatori-Olovni akumulatori, karakteristike - Čelični akumulatori
Termoelementi-Fotoelementi (solarne ćeiije)
6. Omov zakon-Džulov zakon
Omov zakon kao posljedica Džulovog zakon - Unutrašnji otpor izvora-Napon praznog hoda -
Naponi, struje i otpori u električnom kolu
7. Kirhofovi zakoni
Složeno elekirično kolo-Pojam čvora, grane, konture-Zakon grananja struje u čvoru –
Zasnovano na zakonu grananja struje na opštem zakonu održanja energije i materije-Pojam
neprekindosti električne struje-Zakon za napone-Vrtste vezivanja otpora: redno, paralelno i
mješovito vezivanje-Vrste vezivanja izvora
8. Slotena električna kola
Rješavanje električnih kola metodorn Kirhofovih jednačina,konturnih struja, supercpozicije,
potencijala čvorova, Tevenenovom teorernom, transformacijom trokuta u zvijezdu.
88
9. Magnetno polje
Magnetna energija-Sistem tijelo-sredina kao nosilac magnetne energije-Magnetno polje-
Magnetna indukcija-Magnetni fluks-Magnetno polje pubudeno električnom strujom-Magnetno
kolo i njegovi zakoni-Feromagnetizam-Kriva magnetisanja - tvrdi i meki magnetni materijali-
Petlja histereze
10.Elektromagnetika
Indukovani napon u pravolinijskom provodniku i u navojku - Lencov zakon - Fukoove struje -
Promjena fluksa kretanjem provodnika u magnetnom polju - Princip rada generatora
11. Elektromehaničke pojave
Elektromagnetna sila-Elektrodinamička sila Princip rada električnih rnotora - Princip rada
mjernih instrumenata
12. Samoindukcija i uzajamna indukcija
Zavojnica - Odziv zavojnice pobudene odskočnim naponom - Induktivnost zavojnice - Napon
samoindukcije kao naznaka elektromagnetne konverzije energije - Uzajamna indukcija -
Princip rada trasformatora - Primjena prigušnice
13. Električno polje
Električni nahoj - Pojam električnog polja-Sistem tijelo, sredina-Električno polje tačkastog
naboja-Kulonov zakon-Kretanje naboja u eiektričnom polju-Statički elektricitet i zaštita od
njega-Prenaponi atntosferskog porijekla
14.Kondezatori
Pločasti kondenzator-Kapacltet pločastog kondenzatora-Punjenje i pražnjenje kondenzatora
- Energija nabijanog kordenzatora-Probojni napon - Energija kondenzatora - Vezivanje
kondenzatora
E. UPUTSTVO ZA REALIZIRANJE
Predmet osnove elektrotehnike izvučava se u I i II razredu. U realiziranju sadržaja za I razred
nastavnik će se koristiti problemskom metodom i metodom demonstracije. Svaku tematsku
cjelinu započeti rješavanjern problema (rad učenika), a popratiti izvođenjem bar jednog
demonstracionog eksperimenla (rad nastavnika).
Veoma je značajno kosekventno koristiti predznanje učenika iz osnovne škole i predmeta
fizika. U polugodištu uraditi po dva pisana zadatka.
Realiziranje sadržaja iz ovog predmeta u tijesnoj je vezi sa realizacijom sadržaja iz predmeta
laboratorijski rad (praktična nastava) pa će nastavnik tu korelaciju koristiti za bolje i trajnije
usvajanje zajedničkih sadržaja.
Nastava se izvodi u kabinetu za osnove elektrotehnike koji je opremljen potrebnim nastavnim
sredstvima za izvodenje eksperimenata i bolje razumijevanje stručne teorije.
DRUGI RAZRED
(sedmično 4 časa)
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastave ovog predmeta je da doprinese forrniranju ličnosti učenika zadovoljavanjem
potreba profesionalnog obrazovanja za izučavanjem i usvajanjem najznačajnijih zakona i
zakonitosti iz oblasti elektrotehnike.
89
B. ZADACI NASTAVE
• prepoznavanje i reprodukcija električnih veličina i njihovih jedinica za mjerenje
• uvidanje i primjena osnovnih zakona elektrotehnike
• upravljanje prenosom snage u električnom kolu, punjenjem kondenzatora,
opterećenjem zavojnice, treansformatorom
• mjerenje struje, napona, snage, otpora, rada kapaciteta kondenzatora, parmeabilnosti
C. TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

1. Osnovni pojmovi nazmjeničnih veličina
Sinusna funkcija - Harmoonijske veličine - Naizmjenična struja i napon - Perioda - Ugaona
brzina - Početni trenutak - Početna faza - Fazna razlika - Maksimalna ili vrijednost - Srednja
vrijednost naizmjenične struje - Efektivna vrijednost naizmjenične
2. Predstavljanje naizmnenične struje
Fazor - Modul fazora - Argument - Projekcija fazora - Kompleksan broj – Modul broja -
Argument kompleksnog broja - Elementi simboličnog računa - Sabiranje i naizmjeničnih
veličina.
3. Otpori u kolu naizmjenične struje
Redno Otpornik i omski otpor - Zavojnica i induktivni otpor - Kondenzator i kapacitivni otpor
- RL kolo - Redni RC kolo - Snaga u rednom RLC kolu - Fazni ugao - Redno LC kolo
4. Snaga u kolu naizmjenične struje
Rednom faktor Snaga u R kolu - Snaga u L kolu - Snaga u C kolu - Snaga u rednom RL kolu
- Snaga u RC kolu - Snaga u rednom RLC kolu - Aktivna snaga, reaktivna snaga i prividna
snaga - snage - Faktor reakiivnosti
5. Složena kola naizmjenične struje
Snaga u R kolu - Snaga u L kolu Snaga u C kolu - Snaga u rednom RL kolu - Snaga u
rednom RC kolu - snaga u rednom RLC kolu Aktivna snaga, reaktivna snaga i prividna snaga
i prividna snaga - Faktor snage - Faktor reaktivnosti
5. Složena kola naizmjenične struje
Redna veza trošila - Paralelna veza trošila - Popravak faktora snage - Rezonancija - Strujna i
naponska rezonancija - Fazna antirezonancija - Mješovina veza trošila
6. Teslina polifazna kola
Opšti pojmovi-Trofazni sistem-Trofazni nevezan sistem-Veza faznih namota u trougao-Veza
faznih namota u zvijezdu-Četverolinijski trofazni sistem-Snaga trofaznog sistema-Obrtno
magnetno polje-Spojevi trofaznih transformatora-Fazovanje dva različita trofazna sistema.
7. Prelazne pojave
Punjenje i pražnjenje kondenzatora, vremenska konstanta-Uspostavljanje i prekidanje
struje kroz zavojnicu-Idealno kolo i realno LCR kolo pri uključivanju i isključivanju na generator
jednosmjernog signala-Atmosferski prenaponi, standardni oblik vala atmosferskog
prenapona, kolo sa LCR parametrima
Prelazne pojave u kolima naizmjenične struje
E. Uputstvo za realiziranje
90
Nastava iz predmeta osnove elektrotehnike izvodi se u kabinetu osnova elektrotehnike
sa standardnom opremom. U realirziranju sadržaja koristi se kombinacija nastavnih metoda
uzstalno prisutnu problemsku metodu i metodu demonstracija. Svaku tematsku
cjelinu započeti rješavanjem problema zadatog učenicima, a propratiti izvođenjem bar jednog
demonstracionog eksperimenta (rad nastavnika). Veoma je značajno konsekvantno koristiti
predznanje učenika iz osnovne škole i znanje koje učenici stiču u nastavi fizike.
Realiziranje sadržaja iz ovog predmeta, u tijesnoj je vezi sa realizacijom sadržaja iz
predmeta praktična nastava (labaratorljski rad) pa će nastavnik tu korelaciju koristiti za bolje i
trajnije usvajanje zajedničkih sadržaja. Za trajno usvajanje sadržaja značajan fond časova
treba izdvojiti za numeričko rješavanje zadataka. U toku polugodišta planirati i dva pisana
zadatka.
Za realiziranje metode demonstriranja potrebno je opremiti kabinet za siijedeće
eksperimente:
1. Osciloskopska demontracija naizmjeničnih veličina
2. Mjerenje naizmjeničnih veličina univerzalnim instrumentom
3. Mjerenje fazne razlike na osciloskopu,
4. Mjerenje aktivne i reaktivne snage
U cilju obezbjeđenja horizontalnog sinhoniziranja nastavnih sadržaja ovog predmeta sa
sadržajima iz matematike, u elektrotehničkim školama potrbno je matematiku u II razredu
početi sa sadržajima kvadratne jednačine, trigonometrije i kompleksnog računa
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Osnove

elektrotehnike:
• Dipl.ing.elektrotehnike - svih usmjerenja

91
Elektronika
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastave ovog predmeta je da doprinese formiranju ličnosti učenika razvijanjem
profesionalnih sposobnosti u području elktronike.
B. ZADACI NASTAVE
• Upoznati grade, principe rada, osobina, karakteristika i parametara elektroničnih

elemenata i različitih funkcija tih elemenata u elektroničkim sklopovima,
• Upoznavanje s osnovnim konfiguracijama elektroničkih elemenata u tipičnim kolima
• Osposobljavanje za čitanje i uvodnu analizu šema novih (prethodno neobradenih)
koia sa poznatim elementirna u smislu razjašnjenja principa rada tih kola,
• Upoznavanje sa metodom ispitivanja elektroničkih elemenata,
• Usvajanje osnovnih pojmova, ideja i metoda koji se koriste kod analize nelinearnih
elemenata i način primjene istih na jednostavna elektronička kola sa osnovnim
kombinacijama elemenata,
• Osposobljavanje za rješavanje numeričkih zadataka iz tipičnih elektroničkih kola koja
se koriste u praksi - korištenjem svih izvedenih relacija, volt-amperskih (i drugih)
karakteristika i ekvivalentnim šema kola za istosmjernu struju i naizmjenični signal.
DRUGI RAZRED
(sedmično 4 časa)

1. Uvod
• Elektrotehnika i elektronika,
• Značaj i oblasti primjene,
• Kratak istorijat.
2. Fizikalne osnove elektronike
• Elektron,
• Provodnici,
• izolatori i poluproizvodnici,
• Mehanizmi provodenja struje,
• Čisti poluprovodnici,
• Poluproizvodnici s primjesama,
• Poredenje osobine provodnika i poluprovodnika.
3. Pasivni elektronički elementi
• Otpornici,
• Djelitelj napona,
• Kondenzatori,
• Zavojnice,
• Transformatori,
• Specijalni otpornici.
92
4. Volt-amperske karakteristike
• Definicija i snimanje,
• Korisni signal i radna tačka,

• Linearnost,
• Otpori u elektronici,
• Analiza V-A karakteristike,
• Radni pravac.
5. Paluprovodničke diode
• Nepolarisan P-N spoj,

• Polarizacija P-N spoja,
• Volt-amperska karakteristika,
• Ekvivalentne šeme,
• Temperaturna ovisnost,
• Parametri poluprovodničkih dioda,
• Ispravljači diode,
• Kondenzatori u diodnim kolima,
• Prekidačke diode,
• Zenerove diode,
• Tunel-dioda,
• Varikap dioda,
• Ispitivanje dioda.
B. Uputstvo za realiziranje
Nastava iz ovog predmeta izvodi se u kabinetu za elektroniku koji je opremljen standardnom

opremom. U realiziranju sadržaja koristi se kombinacija nastavnih metoda, a dominiraju
problemska i demonstraciona metoda. Svaku tematsku cjelinu započeti rješavanjem
problema zadatog učenicima, čime se aktivira njihova pažnja i podstiče učešče u
nastavnomprocesu. Za nastavu iz eletronike veoma je značajno koristiti se predznanjem kojim
učenici raspolažu iz osnovne škole, kao i znanjem koje stiču u predmetu fizika u I i II razredu
srednje škole.
Realiziranje sadržaja iz ovog predmeta u tijesnoj je vezi sa realiziranjem sadržaja iz predmeta
praktična nastave/labaratorijski rad, pa će nastavnik to koreliranje koristiti za bolje itrajnije
usvajanje zajedničkih sadržaja. Za trajno usvajanje sadržaja potrebno je jedan
fond časova izdvojiti za numeričko rješavanje zadataka.
U svakom polugodištu planirati po jedan pisani zadatak.
TREĆI RAZRED
(sedmično 3 časa)

1. EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA
93
• Linearni režim rada tranzistora
• Realni parametri tranzistora
• Parazitni kapaciteti
• Tranzisor kao četveropol: Y parametri, h-oarametri
• Odredivanje parametara iz statičkih karakteristika T I ekvivalentne šeme tranzistora
• Realni parametri FET-a i MOSFET-a
• Kapacitivni parametri FET-a i MOSFET-a
• Ekvivalentna šema FET-a i MOSFET-a.
2. POJAČAVAČI
• Osnovni pojmovi: uzlazni, izlazni otpor. Pojačanje napona, struje i snage. Kaskadna
sprega pojačavača.
• Vrste pojačavača
• Jednosmjerni režim rada pojačavačkih elemenata
• Osnovni sklopovi sa bipolarnim i unipolarnim tranzistorima
• Stabilizacija radne tačke povratnom spregom i pomoću nelinearnih elemenata.
• Frekventne osobine pojačavača. Pojačanje na niskim, srednjim i visokim
frekvencijama. Frekventne osobine pojačavača u spoju sa ZE, ZB, ZC, ZG, ZD.
• Pojačavači sa direktnorn spregom. Darlingtonova sprega tranzistora. Kaskadna
direktna sprega. Kaskadni pojačavač.
• Pojačavač sa aktivnim opterećenjem.
3. NISKOFREKVENTI POJAČAVAČI SNAGE
• Pojačanje snage u klasi A

• Simetrični pojačavač u klasi A
• Pojačavači snage u klasi B.
• Komplementarni pojačavači.
4. SELEKTIVNI POJAČAVAČI
• Selektivni pojačavač sa jednim oscilatornim kolom sa unipolarnim i bipolarnim

tranzistorima
• Prilagođenje potrošača-maksimalno pojačanje
• Selektivni pojačavači sa spregnutim oscilatornim kolima.
• Višestepeni pojačavači.
5. POVRATNA SPREGA
• Negativna povratna sprega. Tiovi i izvodenje povratne veze. Stabilnost pojačavača sa

povratnom spregom
• Pozitivna povratna sprega. Sscilatori prostoperiodičnih oscilacija. RC oscilatori. LC
oscilatori
• Vinov oscilator
• Stabilnost frekvencije oscilatora-kristal kvarca.
B. UPUTSTVO ZA REALIZIRANJE
Nastava iz ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici za elektroniku, opremljenoj

standardnim nastavnim sredstvima. Dobar uspjeh ima nastava koja primjenjuje problemsku i
demonstracionu metodu. Jedan dio fonda časa treba upotrijebiti za rješavanje numeričkih
zadataka.
94
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Elektronika:

95
Računarska grafika i multimedija
A. CILj NASTAVE
• Upoznavanje učenika sa osnovnim vrstama i karakteristikama multimedijalnih
sadržaja
• Osposobljavanje učenika za korišćenje softverskih alata za kreiranje multimedijalnih
sadržaja
B. ZADACI NASTAVE
Po završetku nastave učenik će biti u stanju da:
• Objasni pojam računarske grafike i multimedije i navede vrste multimedijalnih
sadržaja
• Koristi alate za obradu teksta te koristi OCR softver
• Navede osnovne karakteristike digitalne slike i objasni kako nastaju boje
• Objasni razliku između aditivnog i suptraktivnog modela boja
• Razlikuje vektorsku i rastersku grafiku
• Vrši konverziju jednog formata u drugi
• Navede osnovne postupke za obradu slika
• Koristi programe za kreiranje i obradu slika u vektorskoj grafici
• Koristi programe za kreiranje i obradu slika u bitmapiranoj grafici
• Navede razlike između slika koje se pripremaju za ekranski prikaz, štampu i veb
• Objasni razliku izneđu analognog i digitalnog zvuka
• Navede načešće korišćene audio zapise
• Navede bajčešće korišćene alate za obradu zvuja
• Navede osnovne postupke za obradu zvuka
• Koristi alate za osnovnu obradu zvuka
• Navede definiciju video zapisa
• Navede vrste video zapisa
• Navede osnovne formate video zapisa
• Koristi alate za kreiranje i obradu video zapisa
• Objasni pojam animacije
• Objasni razliku između klasičnih filmskih i kompjuterskih animacija
• Navede vrste kompjuterskih animacija
• Navede karakteristike animacija na vebu
• Objasni pojam interaktivnih animacija
• Objasni pojam 3D animacija
• Koristi alate za kreiranje jednostavnih GIF animacija
• Koristi alat za izradu multimedijalnog projekta
PRVI RAZRED
(sedmično 3 časa)
1. UVOD U RAČUNARSKU GRAFIKU I MULTIMEDIJU

• Pojam računarske grafike i multimedije
• Vrste multimedijalnih sadržaja
96
• Multimedijalni sistem
• Područje primjene multimedije
2. RAD SA TEKSTOM
• Primjena teksta u multimediji
• Formati teksta
• Rad sa tekstom i alati za obradu teksta
• Fontovi; instalacija željenih fontova; font editori
• OCR softver
• PDF format
3. OBRADA SLIKA
• Digitalno predstavljanje slika
• Boje; aditivni i suptraktivni model boja; kompjuterske boje; paleta boja
• Vektorska grafika
• Rasterska (bitmapirana) grafika
• Osnovni formati slika; kompresija slika; konverzija jednog formata u drugi
• Osnovna obrada slika
• Izvori slika; biblioteka gotovih slika
• Priprema slika za ekranski prikaz, štampu i objavljivanje na Internet stranama
4. OBRADA ZVUKA
• Analogni i digitalni zvuk
• Formati audio zapisa; kompresija audio zapisa; konverzija jednog formata u drugi
• Alati za obradu zvuka
• Osnovni postupci obrade zvuka
5. OBRADA VIDEO ZAPISA
• Definicija videa; vrste video zapisa
• Formati video zapisa; kompresija; konverzija formata
• Alati za kreiranje i obradu video zapisa
6. ANIMACIJE
• Pojam animacije; klasične filmske i kompjuterske animacije
• Vrste kompjuterskih animacija
• Animacije na vebu
• Interaktivne animacije
• 3D animacije
• Alati za izradu animacija
97
UPUTSTVO ZA REALIZIRANJE PROGRAMA
Vježbe realizovati u bloku od 2 časa nedjeljno.
Na početku svake vježbe učenicima dati teorijske osnove neophodne za razumijevanje i
izvođenje vježbe, a zatim na konkretnim primjerima vježbu izvijesti na računaru.
Nakon toga učenici treba samostalno da izvedu predviđenu vježbu.
Obradu svih vrsta multimedijalnih sadržaja realizovati pomoću aktuelnih programskih paketa
po izboru nastavnika.
Učenike osposobiti da prate i primjenjuju aktuelne novitete u razvoju softverskih alata.
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Električna
mjerenja:

98
Električna mjerenja
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastave ovog predmeta je zadovoljavanje profesionalnih potreba učenika iz područja
električnih mjerenja.
B. ZADACI NASTAVE
• da učenici usvoje konkretna znanja !z električnih mjerenja osnovnin električnih

veličina,
• da učenici upoznaju principe rada mjernih instrumenata i njihove karakteristike radi
pravilnog korištenja u pogonu i laboratoriji, da osposobi učenike da shvate značaj
tačnosti mjerenja,
• da kroz praktične vježbe učenici steknu sigurnost u pravilnom izboru i povezivanju
instrumenata i koriščenju rezultata mjerenja.
DRUGI RAZRED
(sedmično 2 časa)

1.OPĆE O ELEKTRIČNIM MJERNIM INSTRUMENTIMA
• Kretni sistemi
• Uređaji za kočenje
• Skale
• Konstante instrumenata
• Klase tačnosti mjernih instrumenata
• Oznake (simboli) instrumenata
2. PRINCiPI RADA MJERNIH INSTRUMENATA
• Instrument sa zakretnim svitkom i stalnim magnetom

• Elektrodinamički instrument
• Indukcioni instrument
• Osciloskopi (princip rada; vrste; način mjerenja)
3. MJERNI IZVORI
• Istosmjerni stabilisani izvori

• Ton generatori
• Signal generatori
• Generatori funkcija
4. MJERENJE ELEKTRIČNIH UELIČINA
• Mjerenje jačine struje (vezivanje ampermetra, proširenje mjernog opsega)
99
• Mjerenje napona (vezivanje voltmetra, proširenje mjernog opsega)
• Mjerenje otpora (ometar, U-I metoda, mosne metode)
5. DIGITALNI MJERNI INSTRUMENTI
• Osnovni dijelovi digitalnih instrumenata

• Vrste digitalnih instrumenata (digitalni voltmetar sa poredenjem; digitalni voltmetar
•
6. ELEKTRONSKI VOLTMETRI
- Istosmjerni elektronski voltmetar
- Elektronski voltmetri za izmjenične napone
- Diferencijalni voltmetri
- Visokofrekventni voltmetri
- Selektivni voltmetri
7. MJERENJE KAPACITETA KONDENZATORA
• Mosne metode
• Mjerenje kapaciteta pri visokim fekvencijama metodom zamjene
• Mjerenje kapaciteta metodom izbijanja
• Digitalno mjerenje kapaciteta
8. MJERENJE INDUKTIVITETA
• Mosne metode
• Mjerenje induktiviteta metodom rezonancije
9. MJERENJE FREKVENCIJE I FAZE
• Analogni mjerači frekvencije

• Analogni mjerači faze
• Mjerenje frekvencije i faze osciloskopom
• Digitalni mjerači frekvencije
• Digitalni mjerači faze
10. MJERENJE IZOBLIČENJA I ŠUMOVA

• Mjerenje stepena harmonijskog izobličenja pomoću mosta
• Metoda sa izbijanjem
• Mjerenje stepena izobličenja
• Metoda mjerenja sa rezonantnim kolima
• Metoda mjerenja sa uravnoteženim modulatorom
• Mjerenje intermodulacionog šuma metodom bjelog šuma
11. MJERENJE POJAČANJA I SLABLJENJA
• Sopstveno pojačanje (slabljenje) četveropola
• Radno slabljenje
• Mjerenje radnog slabljenja (metode sa mjerenjem napona; metoda poređenja sa
poznatim oslobijivačem)
• Uneseno slabljenje
100
• Određivanje unesenog slabljenja (metoda mjerenjem napona; metoda mjerenjem
struje)
• Ekvivalent slabljenja
• Mjerenje ekvivalenta slabljenja – slabljenje preslušavanja
• Metode mjerenja (metoda mjerenja napona, odnosno nivoa napona; metoda
poreĐenja sa poznatim slabljenjem)
12. MJERENJE STEPENA MODULACIJE
• Mjerenje stepena amplitudne modulacije
• Mjerenje stepena amplitudne modulacije AM signala osciloskopom
• Mjerenje devijacije pri frekventnoj modulaciji
• Mjerenje pomoću osciloskopa
• Mjerenja pomoću diskriminatorskih kola
13. ODREĐIVANJE MJESTA KVARA U KABELIMA I VODOVIMA
• Murayeva metoda
• Varleyeva metoda
• Određivanje mjesta prekida u kabelu
14. TELEGRAFSKA MJERENJA I MJERNA SREDSTVA
• Norme za kvalitet uređaja i telegrafske prijenose
• Metode mjerenja u telegrafiji
• Mjerenje telegrafskog izobličenja
• Mjerenje općeg (sinhronog) izobličenja
• Mjerenje aritmetičkog (start-stopnog) izobličenja
• Mjerenje marže
15. KONSTRUKCIJA INSTRUMENATA ZA RADIO-TELEVIZIJSKU TEHNIKU
• Mjerači elektromagnetskih polja
• Mjerači dubine modulacije
• Mjerači izlazne snage (protočne, apsorbovane)
• Vobleri
• Fonometri
Nastavne elemente ovoga predmeta treba realizirati u laboratoriji za električna mjerenja uz
korišćenje audiovizuelnih nastavnih sredstava. U toku nastave je potrebno pokazati
maniplacije na i sa instrumentima i obavljati demonstriranje mjerenja i mjernih postupaka.
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Električna

mjerenja:

101
102
Elektronska mjerenja
Ciljevi:
Cilj predmeta se sastoji u proučavanja jedinica i osnove mjerenja, grešaka u mjerenju, te

Vjerovatnoći greške.
Pored navedenog proučvati će se Elektronska mjerenja i instrumenti elektronskog mjerenja,
kao što su instrumentalni pojačivači, izvori signala, osciloskopi, mjerači digitalne frekvencije,
digitalni voltmetar.
Tehnike mjerenja visokih frekvencija i mikrotalasa
Na kraju ovog kursa, studenti će moći: objasniti osnovne definicije i koncepte mjerenja;
objasniti operacije i projektovanje elektronskih instrumenata za parametarsko mjerenje;
objasniti način rada osciloskopa i osnovnih blokova samog osciloskopa; objasniti kola i
izvedbe raznih funkcijskih generatora; objasniti tehnike koje se koriste za analizu signala u
vremenskom i frekventnom domenu; objasniti način rada i dizajn brojača; uporediti različite
ADK i DAK tehnike i objasniti različita kola za konverziju; objasniti efekte prijenosne linije koji
se odnose na linearna i nelinearna punjenja u kontekstu odskočnih dijagrama.
TREĆI RAZRED
(sedmično 2 časa)
Nastavni sadržaj:
• Osnovni koncepti u mjerenju.

• Elektronski instrumenti za parametarsko mjerenje: AC/DC voltmetri, multimetri,
digitalni voltmetri, Q-mjerač, mjerač impedanse.
• Osciloskopi: CRT, sonde.
• Generator funkcije: generatori sinusnih oblika valova, pulsni generatori.
• Analiza signala: analiza talasa, analiza harmonijskog izobličenja, analiza spektra.
• Brojači.
• Pretvorba AD i DA.
• Mjerenja efekta prijenosnih linija, odskočnih dijagrama, linearnog i nelinearnog
potrošača.
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Elektronska
mjerenja:

103
104
Računarstvo
Ciljevi:
Cilj nastavnog predmeta računarstvo je upoznavanje učenika sa različitim vrstama i
karakteristikama računarskih sistema.
Zadaci nastave predmeta su:

− osposobljavanje učenika za rukovanje uređajima i računarima;
− osposobljavanje učenika za otkrivanje, lokalizaciju i otklanjanje kvara na računaru;
− osposobljavanje učenika za obavljanje poslova održavanja sistema;
− osposobljavanje učenika za instalaciju klijentskih operativnih sistema;
− osposobljavanje učenika da prepoznaju, instaliraju i održavaju osnovne računarske
komponente;
− upoznavanje učenika sa načinima manipulacije bazama podataka;
− podsticanje zainteresovanosti kod učenika za daljim usavršavanjem.
TREĆI RAZRED
(sedmično 2 časa)
Nastavni sadržaj:
1. Uvod
Podatak i informacija. Obrada podataka i uređaji za obradu podataka. Istorijski razvoj.
Diskretno predstavljanje podataka. Predstavljanje brojnih podataka. Predstavljanje
predznaka broja. Sabiranje i oduzimanje cijelih brojeva. Fiksni i pokretni zarez. BCD brojevi.
Standardni kodovi.
Pregled osnovnih komponenti računarskih sistema. Funkcionalne jedinice računarskog
sistema. Procesor. Memorijski podsistem. Magistrale. Ulazno/izlazni (U/I) podsistem.
2. Centralni procesor
Arhitektura procesora. Upravljačka jedinica. Aritmetičko-logička jedinica ALU. Registri opšte
namjene i upravljački registri mikroprocesora. Formati instrukcija. Faze pripreme i faza
izvršavanja instrukcije. Tipovi instrukcija. Unarne, binarne i složene operacije.
Protočno izvršavanje instrukcija. Hazardi i mjere za njihovo prevazilaženje. Pipeline
organizacija procesora. Principi pipeline organizacije. Stepeni pipeline-a. Vektorska obrada.
CISC pristup. Arhitektura 16, 32 i 64-bitnih mikroprocesora. RISC pristup. Arhitektura RISC
procesora. Arhitekture procesora iz familije Intelx86. Harvard arhitektura.
3. Memorijski podsistem
Klasifikacija memorija. Parametri memorija. Organizacija operativne memorije. Statičke
SRAM i dinamičke RAM (DRAM) memorije. Projektovanje glavne memorije sa DRAM
čipovima. Tipovi memorijskih modula. Tipovi ROM memorije. Registarska memorija.
Magacinska memorija. Asocijativna memorija. Keš memorija. Virtuelna memorija. FIFO.
Magnetne memorije - princip zapisa. Disketa i FDD drajv. Čvrsti disk i HDD drajv.
Organizacija podataka na disku i disketi. File System. Vrste i poređenje različitih tipova fajl
sistema. Redundantna polja magnetnih diskova (RAID). Optičke memorije - princip zapisa.
Standardni optički CD i višenamjenski digitalni DVD disk. Princip rada CD/DVD drajva. Flash
memorije (organizacija, princip rada i moduli).
4. Ulazno izlazni podsistem
105
Komponente ulazno izlaznog podsistema. Načini prenosa podataka. Upravljanje ulazno
izlaznim prenosom. Programirani U/I. U/I upravljan prekidima. U/I direktnim pristupom
memoriji (DMA).
Kontroleri ulazno/izlaznih uređaja. Ulazno/izlazni interfejs. U/I magistrale. Principi
usklađivanja brzina rada. Baferovanje. Periferni uređaji mikroračunara. Tastatura. Miš.
Skener. Grafička tabla. Svjetlosno pero. Video adapter. Monitori. Štampači. Ploter. A/D i D/A
konvertori. Zvučna kartica. Modem. Serijski interfejs za asinhronu komunikaciju. Interfejs za
sinhronu komunikaciju. Paralelni interfejs. Mreže za prenos podataka. Internet. Specijalni
telekomunikacioni servisi.
5. Povezivanje komponenti
Magistrala. Transfer na magistrali. Ciklusi čitanja i upisa. Sistemska i lokalne magistrale.
Adresiranje sistemskih komponenata. Dodjela magistrale. Asinhrona magistrala. Sinhrona
magistrala. Zajednička i dijeljena magistrala. Dijeljena memorija
5. NASTAVA U BLOKU
Realizuje se u servisima ili računskim centrima. Učenici treba da se angažuju na poslovima
od odabira konfiguracije, preko sklapanja novih i nadogradnje postojećih konfiguracija.
Predviđen je i rad na testiranju računarskih sistema, analizi kvara, popravci i zamijeni
dijelova. Učenik se upoznaje i sa povezivanjem i instalacijom perifernih uređaja i instalacijom
sistemskog i aplikativnog softvera. U računarskim centrima i servisima koji rade na
održavanju mreža određenih radnih organizacija, učenike treba angažovati na poslovima
realizacije mreža, instalacije i podešavanja mrežnih operativnih sistema, podešavanju
uređaja za rad u mreži.

Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom
rada i načinima ocjenjivanja.
Oblici nastave: Teorijska nastava i laboratorijske vježbe.
Mjesto realizacije nastave: Teorijska nastava se realizuje u učionici, a laboratorijske vježbe u
računarskoj laboratoriji sa računarima koji su međusobno povezani u lokalnu mrežu i na
Internet.
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Impulsna i
digitalna elektronika:

106
Impulsna i digitalna elektronika
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastave ovog predmeta je da doprinese formiranju ličnosti učenika zadovoljavanjem
njegovih obrazovnih potreba i razvijanjem njegovih sposobnosti za budući profesionalni rad u
području impulsne i digitalne tehnike.
B. ZADACI NASTAVE
• upoznavanje osnovnih elemenata i sklopova impulsne i digitalne tehnike,
• upoznavanje osnovnih karakteristika eiemenata i sklopova sa stanovišta njihove
primjene, sa naglaskom na ograničenja.
TREĆI RAZRED
(sedmično 3 časa)
1. UVODNA RAZMATRANJA
• Uopšte o impulsnoj i digitalnoj tehnici. Razlika izmedu linearne i impulsne i digitalne
elektronike. Područja primjene impulsne elektronike i digitalne elektronike.
• Impulsi: pojam, definicija, oblici i parametri. Načini dobijanja nesinusoidalnih impulsa
(napona).
2. LINEARNA KOLA
• RC kolo. Procesi punjenja i pražnjenja kondenzatora.
• Prelazni procesi, vremenski dijagrami i energetski odnosi pri prelaznim procesima.
Vremenska konstanta i njen uticaj na odziv RC kola.
• RL kolo. Prelazni procesi, vremenski dijagram i energetsi odnosi pri prelaznim
procesima. Vremenska konstanta u RL kolu i njen uticaj na odziv kola. Diferenciranje i
integriranje pomoću RC i RL kola. Odzivi RC i RL kola na skokovitu, linearnu i
pravougaonu funkciju.
3. POLUPROVODNIČKI PREKIDAČI
• Idealni prekidači.
• Dioda kao prekidač. Karakteristike, parametri, prelazni režimi diode. Zener-dioda kao
prekidač.
• Tranzistor kao prekidač. Karakteristike, parametri i vrijeme uključenja i isključenja
tranzistora.
• Prekidačke karakteristike FET-a i MOSFET-a
• Prekidački elementi sa negativnom otpornošću: tunel-diode i jednospojni tranzistori.
• Poluprovodnički prekidački elementi sa S karakteristikom: tiristor, DIAK, TRIAK i
njihova primjena
4. BROJNI SISTEMI I KODOVI
• Osnovne karakteristike brojnih sistema. Digitalni prikaz podataka.
107
• Dekadski, binarni, oktalni i heksadecimalni brojni sistem
• Konverzija brojnih sistema jednog u drugi
• Vrste kodova: BCD kodovi, Grejov kod, ASCII, EBCDID i njihove karakteristike.
5. BULOVA ALGEBRA I LOGIČKE FUNKCIJE
• Elementarne Bulove operacije
• Osnovni stavovi, postulati, pravila, zakoni i teoreme Bulove algebre.
• Kombinacione tabele
• Analiza i sinteza funkcija pomoću kornbinacionih tabele
• Osnovne logičke operacije:l, ILI, NE, Nl, NILI.
• Formiranje logičke mreže
6. LOGIČKA KOLA
• Pozitivna i negativna logika
• Elementarna logička kola:1, ILI, NE. NI, NILI, realizovana pomoću releia, dioda
tranzistora
• Ostala logička kola: EXILI, komparator, kola koja realizuju Šeferovu i Pirsovu funkciju
• Logička kola u integrisanoj tehnici: TTL, ECL, MOS logička kola
7. NELINEARNO OBLIKOVANJE IMPULSA
• Karakteristike linearnog i nelinearnog oblikovanja impulsa Uobličavači sa diodama i
tranzistorima Diodni komparator. Diferencijalni komparator.
• Smitov triger kao komparator. Integrisani diferencijalni komparator, Uspostavljači
nivoa
8. GENERATORI IMPULSA
• Opšte o generatorima impulsa
• Astabilni multivibrator sa bipolarnim i unipolarnim tranzistorima, njihovi parametri i
karakteristike
• Astabilni multivibratior sa integriranim komponentama Bloking oscilator.
• Impilsni transformator
• Generatori pilasnog napona.
• Osnovne karakteristike pilastog signala.
• Generator sa izvorom konstantne struje.
• Milerov integrator.
• Butstrep kola.
9. OKIDNI GENERATORI IMPULSA
• Monostabilni multivibrator sa bipolarnim i unipolarnim tranzistorima Monostabilna kola
sa integrarnim komponentama.
• Bistabilni multivibrator (flip-flop) sa bipolarnim i unipolarnim tranzistorima
• Okidanje fiip-flopa
• Flip-flop sa automatskim prednaponom
• Smitovo kolo
10. SEKVENCIJALNE LOGIČKO-PREKIDAČKE MREŽE
• Sekvencijalne digitalne mreže
• Sinhrone i asinhrone sekvencijaine digitalne mreže
• Relejne sekvencijaine logičko-prekidačke mreže
• Flip-fiop kao memeorijski elemenat
• Vrste flip-flopova: RS, T. RST, JK, I MS flip flopovi
• Magnetno jezgro kao memeorijski elemenat.
11. ELEMENTI DIGITALNIH UREĐAJA
108
• Registri. Stacionarni i pomjerački registn.
• Brojači. Binarni brojači. Brojači sa serijskom paraielnom pobudom. Brojači unazad.
Kružni brojači.
• Sabirači. Binarni polusabirač.
• Binarni potpuni sabirač
• Prekidačke matrice. Koder. Dekoder. Multiplekse (selektor).
• Demultiplekser (distributor).
• Memorije.
• Karaktaristike i podjela memorija.
• Memorija samo za čitanje-ROM
• Memorija sa direktnim (slučajnim; pristupom-RAM.
12. DIGITALNO-ANALOGNA I ANALOGNO-DIGITALNA KONVERZIJA
• D/A konverzija. Izvedba i ops rada D/A konvertcra
• AlD konverzija. A/D konvertori sa otvorenom petijom.
• A/D konverton sa povratnorn spregom. Analogni komparatori.
Nastava iz ovog predmeta se izvodi u specijaliziranoj učionici koja je opremljena standardnim
nastavnim sredstvima. Dobar uspjeh u nastavi postiže se primjenom kombinacije metoda
verbalna/demonstraciona, uz korišćenje grafofolija, kataloga i dr.
Nastavni kadar:

109
Primjena računara u elektrotehnici
A. CILJ NASTAVE
Cilj nastavnog predmeta primjena računara u elektrotehnici je sticanje znanja, ovladavanje
vještinama korišćenja različitih programskih paketa u elektrotehnici i formiranje vrijednosnih
stavova koji doprinose razvoju informatičke pismenosti neophodne za dalje školovanje, život
i rad u savremenom društvu, kao i osposobljavanje učenika da efikanso i racionalno koriste
računare na način koji ne ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
Zadaci nastave predmeta su :

− razvijanje svijesti o neophodnosti korišćenja računara u svakodnevnom životu i radu i
značaju informaciono-komunikacionih tehnologija za funkcionisanje i razvoj društva;
− primjena stečenih znanja iz informatike i računarstva i računarske grafike i
multimedije na Veb dizajn;
− upoznavanje osnovnog koncepta i principa Veb dizajna, razumijevanje logike
animacija i ovladavanje njenom upotrebom u kreiranju sopstvenih Veb projekata;
− ovladavanje korišćenjem programa za obradu tabelarnih podataka i kreiranje
dokumenata u kome su integrisani tekst, slika i tabela;
− upoznavanje učenika sa principima grafičkog prezentovanja obrađenih podataka;
− upoznavanje učenika sa primjenom računara u analizi i simulaciji elektronskih kola i
osposobljavanje za korišćenje jednog od programa za analizu i simulaciju elektronskih kola;
− upoznavanje učenika sa programom za crtanje i projektovanje električnih kola i
osposobljavanje za korišćenje jednog od programa.
− jačanje sposobnosti rješavanja problema razvojem logičkog i kritičkog mišljenja;
− razvijanje preciznosti, racionalnosti i kreativnosti u radu sa računarom;
− unapređivanje strategije i tehnike samostalnog učenja koristeći mogućnosti računara i
razvijanje spremnosti za učenje tokom cijelog života;
− primjena stečenih znanja i vještina u savladavanju programa drugih nastavnih
predmeta;
− izgradnja pravilnih stavova prema korišćenju računara, bez zloupotrebe i pretjerivanja
koje ugrožava fizičko i mentalno zdravlje učenika.
TREĆI RAZRED
(sedmično 2 časa)
1. VEB DIZAJN
Pojam Veb-a. Podjela veb sadržaja na statički i dinamički veb. Klijentske i serverske
tehnologije.
Dizajn statičkih veb strana. Upoznavanje radnog okruženje alata za izradu statičke - HTML
prezentacije. Struktura i elementi jedne HTML stranice, osnovni HTML tagovi. Dodavanje
teksta i umetanje slika na veb stranice. Stilovi u HTML-u (kaskadni stilovi - CSS). Stilizovanje
i pozicioniranje sadržaja stranice. Rad sa tabelama. Rad sa okvirima (frejmovima). Rad sa
hipervezama. Implementacija navigacije unutar prezentacije. Objavljivanje prezentacije i
upravljanje WEB lokacijom. Izrada prezentacije na zadatu temu.
Rad sa gotovim veb dizajn rješenjima: CMS - Content Management System.
2. RAD SA TABELAMA
110
Osnovni pojmovi. Unošenje podataka u tabelu. Manipulacije podacima. Transformacije
tabele. Formatiranje tabele. Formule, kopiranje formula. Funkcije za: sumiranje, srednju
vrijednost, minimum, maksimum, prebrojavanje, zaokruživanje. Logičke funkcije.
Adrese ćelija, formatiranje ćelija (broj decimalnih mjesta, datum, valuta, procenat,
poravnanje, prelom, orijentacija, spajanje ćelija, font, boja sadržaja i pozadine, stil i boja
rama ćelije). Reference. Imena. Automatsko unošenje serija podataka. Grafičko
predstavljanje podataka. Kreiranje grafikona. Izmjene u grafikonu. Prethodni pregled tabele i
grafikona. Štampanje. Povezivanje programa za obradu teksta i programa za rad sa
tabelama. Podešavanje dimenzija, premještanje, fiksiranje i sakrivanje redova i kolona.
3. PRIMJENA RAČUNARA U ANALIZI I SIMULACIJI ELEKTRIČNIH KOLA
Hardverski zahtjevi, instalacija i izgled radnog prostora. Komponente. Povezivanje i

podešavanje parametara. Crtanje jednostavnih šema. Crtanje složenijih šema. Instrumenti.
Povezivanje i podešavanje instrumenata. Simulacija. Štampanje dokumenata. Formiranje
NET lista.
4. PRIMJENA RAČUNARA ZA CRTANjE I PROJEKTOVANjE ELEKTRIČNIH KOLA
Radno okruženje programa. Crtanje električne šeme: pretraživanje biblioteka sa

komponentama, postavljanje komponenti na radnu površinu za crtanje, povezivanje, crtanje
čvorova, napajanja, uzemljenja, ... Obilježavanje komponenata na električnoj šemi. Kreiranje
novih komponenti i dodavanje u odgovarajuću biblioteku. Definisanje komponenti električne
šeme i formiranje liste (fajla) komponenti i veza (NET-liste). Provjera ispravnosti nacrtane
električne šeme. Povezivanje programskog dijela za crtanje električne šeme i dijela
specijalizovanog za projektovanje štampane pločice. Projektovanje štampane pločice:
dimenzionisanje pločice, definisanje slojeva, učitavanje komponenti i veza iz formirane NET
liste, raspoređivanje komponenti (automatski i ručno), izvlačenje štampanih veza. Štampanje
podloga za izradu štampane pločice.

Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom
rada i načinima ocjenjivanja.
Oblici nastave: Nastava se realizuje kroz laboratorijske vježbe.
Mjesto realizacije nastave: Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.
Podjela odjeljenja na grupe: Prilikom realizacije vježbi odjeljenje se dijeli na dvije grupe.
Preporuke za realizaciju nastave: Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina
učenika, koja treba da posluže kao orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju
nastave.
Ocjenjivanje postignutih vještina realizovati kroz individualne zadatke učenika za svaku

nastavnu temu.
U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice,
zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima. Uvodni dio dvočasa, u
zavisnosti od sadržaja nastavne jedinice, može da traje najviše 30 minuta. Nakon toga
organizovati aktivnost koja, u zavisnosti od teme, podstiče izgradnju znanja, analizu, kritičko
mišljenje, interdisciplinarno povezivanje. Aktivnost treba da uključuje praktičan rad, primjenu
IKT, povezivanje i primjenu sadržaja različitih nastavnih predmeta, tema i oblasti sa kojima
se susreću izvan škole. Aktivnosti osmisliti tako da povećavaju motivaciju za učenje i
111
podstiču formiranje stavova, uvjerenja i sistema vrijednosti u vezi sa razvojem jezičke i
informatičke pismenosti, zdravim stilovima života, razvojem kreativnosti, sposobnosti
vrednovanja i samovrednovanja.
Pri realizaciji programa dati prednost projektnoj, problemskoj i aktivnoj nastavi,

kooperativnom učenju, izgradnji znanja i razvoju kritičkog mišljenja. Podsticati timski rad i
saradnju naročito u oblastima gdje nastavnik procjeni da su prisutne velike razlike u
predznanju kod pojedinih učenika. Definisati mini projekte ili domaće zadatke koje će učenici
realizovati u timu i prezentovati svima u grupi.
Sadržaje programa je neophodno realizovati savremenim nastavnim metodama i sredstvima.
U okviru svake programske cjeline, učenike treba osposobljavati za: samostalno

pronalaženje, sistematizovanje i korišćenje informacija iz različitih izvora (stručna literatura,
internet, časopisi, udžbenici); vizuelno opažanje, poređenje i uspostavljanje veza između
različitih sadržaja (npr. povezivanje sadržaja predmeta sa svakodnevnim iskustvom,
sadržajima drugih predmeta i dr.); timski rad; samoprocjenu; prezentaciju svojih radova i
grupnih projekata i efikasnu vizuelnu, verbalnu i pisanu komunikaciju.
Praćenje napredovanja učenika se odvija na svakom času, svaka aktivnost je dobra prilika
za procjenu napredovanja i davanje povratne informacije, a ocjenjivanje učenika se odvija u
skladu sa Pravilnikom o ocjenjivanju. Učenike treba osposobljavati i ohrabrivati da
procjenjuju sopstveni napredak u ostvarivanju zadataka predmeta, kao i napredak drugih
učenika uz odgovarajuću argumentaciju .
Pri realizaciji tematske cjeline veb dizajn objasniti pojmove Veb-a, predočiti podjelu na
statički i dinamički veb kao i podjelu na klijentske i serverske tehnologije. Objasniti šta je veb
dizajn i razvoj veb sajta. Razviti svijesti o važnosti poštovanja pravnih i etičkih normi,
poštovanju autorskih prava pri korišćenju informacija sa veba, poštovanju prava privatnosti.
Učenik treba da stekne znanja i vještine bitne za uspješno korišćenje osnovnih mogućnosti
alata za veb dizajn. Učenik bi trebalo da nauči osnovne HTML tagove: tagovi strukture
stranice (zaglavlje i tijelo); liste (numerisane i nenumerisane liste); formatiranje teksta u
okviru HTML-a; rad sa slikom u oviru HTML-a; tag za boje pozadine, objekta i slika;
pravljenje linkova; rad sa tabelama; rad sa frejmovima; umetanje stilova (direktno i u
zasebnom css fajlu).
Potrebno je učenike upoznati sa gotovim veb rješenjima koji se besplatno mogu naći na
internetu, objedinjena pod nazivom CMS. Učenicima koji napreduju brže pokazati
preuzimanje i instaliranje jednog CMS-a. Demonstrirati im korišćenje sistema menija.
Preuzeti i instalirati odgovarajuće module ili komponente (galerija slika, kalendar ...).
Za realizaciju ove tematske cjeline preporučuje se jedan od alata za izradu statičkih veb
stranica: Adobe Dreamweaver ili Microsoft Expression Web, za prezentaciju CMS –a
preporučuje se korišćenje Joomla ili WordPress. Podstaći učenike da radeći u timovima na
zadatu temu izrade svoju veb prezentaciju korišćenjem HTML-a ili CMS –a.
Pri realizaciji tematske cjeline RAD SA TABELAMA objasniti šta su to tabelarno uređeni
podaci, ukazati na mogućnost postojanja veza među podacima kao i na različite mogućnosti
njihove grafičke predstave.
Objasniti osnovne pojmove o programima za rad sa tabelama (tabela, vrsta, kolona, ćelija,
...) i ukazati na njihovu opštost u programima ovog tipa. Zadržati se samo na dijelu rada sa
tabelama i grafičkom prikazu podataka a ne raditi sa njima kao sa programima za rad sa
bazama podataka. Za ilustraciju rada sa ovim programima predviđen je program EXCEL.
112
Pri unošenju podataka u tabelu, objasniti razliku između različitih tipova podataka (numerički
formati, datum i vrijeme), kao i greške koje mogu iz toga da proizađu. Prilikom manipulacija
sa podacima (označavanja ćelija, kretanje kroz tabelu, premještanje, kopiranje, ...), ukazati
na opštost ovih komandi i uporediti ih sa sličnim komandama u programima za obradu
teksta.
Kod transformacija tabele ukazati na različite mogućnosti dodavanja ili oduzimanja redova, ili
kolona u tabeli. Objasniti pojam bloka i opsega.
Kod formatiranja prikaza podatka u ćeliji, prikazati na primjerima mogućnost različitog

tumačenja istog numeričkog podatka (broj, datum, vrijeme). Takođe, naglasiti važnost
dobrog prikaza podataka (visine i širine ćelija, fonta, poravnanja) i isticanja pojedinih
podataka ili grupa podataka razdvajanjem različitim tipovima linija i bojenjem ili senčenjem.
Ukazati na povezanost podataka u tabeli i mogućnost dobijanja izvedenih podataka
primjenom formula. Objasniti pojam adrese i različite mogućnosti referenciranja ćelija.
Ukazati na različite mogućnosti dodjeljivanja imena podacima ili grupama podataka i
prednosti korišćenja imena.
Prikazati funkcije ugrađene u program i obratiti pažnju na najosnovnije funkcije, posebno za

sumiranje i sortiranje.
Ukazati na različite mogućnosti automatskog unošenja podataka u seriji.
Posebnu pažnju posvetiti različitim mogućnostima grafičkog predstavljanja podataka. Ukazati

na promjene podataka definisanih u tabeli formulama, i grafikonu u slučaju izmjene pojedinih
podataka u tabeli. Ukazati na mogućnost naknadnih promjena u grafikonu, kako u tekstu,
tako i u razmjeri i bojama (pozadine slova, skale, boja, promjena veličine, ...).
Posebno istaći značaj povezivanja dokumenata urađenih u različitim programima, kao npr.
za obradu teksta i programa za rad sa tabelama.
Ukazati na važnost prethodnog pregleda podataka i grafikona prije štampanja, kao i na

osnovne opcije pri štampanju.
Pri realizaciji tematske cjeline PRIMJENA RAČUNARA U ANALIZI I SIMULACIJI

ELEKTRIČNIH KOLA najprije obraditi jednostavne šeme (redno RLC kolo paralelno RLC
kolo, rezonanca, ...), ispravljače, stabilizatore napona, pojačavače, itd. Pri tome voditi računa
o realizovanom gradivu iz stručnih predmeta. Posebnu pažnju posvetiti instrumentima
(naročito osciloskopu i multimetru). Naglasiti šta pri simulaciji ne odgovara realnom kolu. Za
primjenu računara u analizi i simulaciji električnih kola preporučuje se Electronics
Workbench.
Za provjeru stečenih vještina definisati individualne zadatke u kojima treba insistirati na

provjeri mjernih rezultata račuskim putem.
Pri realizaciji tematske cjeline PRIMJENA RAČUNARA ZA CRTANjE I PROJEKTOVANjE

ELEKTRIČNIH KOLA učenike treba osposobiti za crtanje: električnih komponenti, veza,
čvorova, napajanja, uzemljenja, ... Takođe, učenike treba naučiti da sami prave biblioteke sa
novim simbolima komponenti. Važno je izvršiti korektno definisanje komponenti električne
šeme i formiranje liste (fajla) komponenti i veza (NET-liste), čime je izvršeno povezivanje
oblasti za crtanje električnih šema i djela specijalizovanog za projektovanje štampane pločice
date električne šeme. Projektovanje štampane pločice obuhvata: dimenzionisanje pločice,
učitavanje komponenti i veza iz formirane NET liste, raspoređivanje komponenti, izvlačenje
štampanih veza. Na kraju izvršiti korekcije elemenata projektovane pločice (debljina
štampanih veza, dimenzije rupa za nožice elemenata,...). Preporučuje se nastavnicima da
113
učenici pri korišćenju programa za projektovanje štampane pločice, počev od crtanja
električne šeme rade za konkretno kolo (na primjer neki pojačavač iz predmeta elektronika I),
preko kreiranja i izrade podloge za štampanu ploču i u okviru praktične nastave dođu i do
realizacije šeme štampane ploče, a zatim ukoliko postoje mogućnosti i do oživljavanja iste
(lemljenje komponenti i provjera ispravnosti u okviru programa praktične nastave). Za
realizaciju ove tematske cjeline preporučuje se program PROTEL 99, ili neki sličan program
koji omogućava crtanje električne šeme, kreiranje liste sastavnih elemenata, projektovanje i
izradu podloga za štampanu pločicu. Kad god je moguće koristiti besplatne programske
pakete.
Nastavni kadar:

114
Programiranje i programski jezici
Ciljevi
Učenici i učenice su osposobljeni da izvrše komparaciju programskih jezika, te da upotrebom

pseudojezika kao opšteg modela viših programskih jezika kreiraju-pišu jednostavne
programe primjenom metoda strukturiranog programiranja.
Učenici i učenice su osposobljeni da koriste varijable, izraze, kontrolu toka programa i

programske petlje i to primijene na jednodimenzionalnim nizovima (poljima).
TREĆI RAZRED
(sedmično 2 časa)
Nastavne jedinice:
1. Analiza tipova i struktura podataka

2. Upotreba osnovnih kontrolnih struktura
3. Realizacija ulaza i izlaza podataka
4. Korištenje potprograma - tehnike modularizacije
5. Notacija sintakse programskih jezika
Rezultati učenja:
1. Analiza tipova i struktura podataka
Učenici i učenice su osposobljeni da:

• analiziraju pojam i karakteristike:
− statičkih tipova podataka

− skalarnih
− linearno uređenih
− linearno neuređenih
− strukturiranih
− dinamičkih tipova podataka
− sa promjenljivom veličinom
− sa promjenljivom strukturom
2. Upotreba osnovnih kontrolnih struktura

kreiraju:
− algoritme i dijagrame toka

− sekvence ( BEGIN-END )
− selekcije ( IF-THEN, IF-THEN-ELSE, IF-ORIF-ELSE, CASE)
− cikluse ( WHILE-DO, REPEAT-UNTIL, LOOP-EXIT, FOR, FOREACH)
− skokove (GOTO, BREAK )
3. Realizacija ulaza i izlaza podataka

− primjenjuju različite načine ulaza i izlaza podataka
115
4. Korištenje potprograma - tehnike modularizacije
Učenici i učenice su osposobljeni da koriste:
− potprograme
− module
− procedure
− funkcije
− rekurzivne funkcije i procedure
− argumente i načine prenosa argumenata
5. Notacija sintakse programskih jezika
Učenici koriste:
− (E)BNF notaciju
− sintaksne dijagrame
ČETVRTI RAZRED
(sedmično 3 časa)
Nastavne jedinice:
1. Podešavanje i upotreba razvojnog okruženja

2. Struktura programa u izabranom višem programskom jeziku
3. Definisanje strukture podataka (Varijable i konstante)
4. Definisanje i korištenje algoritama
5. Izrazi (operatori i operandi)
6. Naredbe
7. Kontrola toka
8. Programske petlje
9. Nizovi
Rezultati učenja:
1. Podešavanje i upotreba razvojnog okruženja
Učenici su osposobljeni da:

• izvrše po potrebi podešavanje razvojnog okruženja za izabrani razvojni alat (viši
programski jezik)
− podešenja u operativnom sistemu (PATH, LIB, INCLUDE, *.INI,..)
− podešenja parametara integrisanog razvojnog okruženja (IDE - Integrated
Development Environment) za izabrani razvojni alat
2. Struktura programa u izabranom višem programskom jeziku

• analiziraju strukturu programa u izabranom programskom jeziku
3. Definisanje strukture podataka (varijable i konstante)
116
• poštujući sintaksu izvrše pravilnu deklaraciju i definiciju varijabli i konstanti
4. Definisanje i korištenje algoritama
• notiraju algoritme za rješavanje zadatog problema
5. Izrazi (operatori i operandi)

• sintaksno ispravno sastavljaju proste i složene izraze
6. Naredbe

• na osnovu notiranog algoritma sastavljaju proste i složene naredbe
7. Kontrola toka

• koriste kontrolne strukture
− sekvence
− selekcije
u izabranom jeziku
8. Programske petlje

• koriste kontrolnu strukturu tipa ciklusa – petlje sa eksplicitno ili implicitno datim brojem
ponavljanja, sa ispitivanjem uslova na početku ili kraju petlje kao i petlje sa prekidom
(izlaskom na sredini)
9. Nizovi

• Kreiraju programe za rješavanje tipičnih problema sa nizovima (redukcija, kompresija,
ekspanzija, rotacija, sortiranje, ... )
• kreiraju programska rješenja problema zasnovanih na korištenju nizova (polja)
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Programiranje i
programski jezici:
• Dipl.ing.elektrotehnike – smjer računarstvo i informatika

117
118
Operativni sistemi
Ciljevi
Obrada temeljnih ideja iz oblasti operativnih sistema, te upoznavanje sa različitim

podsistemima jezgra operativnog sistema, i njihovim međusobnim odnosom.
Pored prikaza temeljnih pojmova iz operativnih sistema, učenici će imati priliku vidjeti
kvantitativne primjere koji ilustruju uvedene koncepte i algoritme
Učenici će kroz časove vršiti identifikaciju glavnih komponenti operativnog sistema i opis
njihovih funkcija, te Diskutovati vezano za osobine operativnog sistema potrebne za pojedinu
primjenu.
Upoznavanje s glavnim uslugama operativnih sistema, poput datotečnih sistema, upravljanja

memorijom, upravljanja procesima, upravljanja uređajima i korisničkim interfejsom, kao i
razumjevanje različitih nivoa sistemskog i aplikativnog softvera.
Upotreba i prilagođavanje operativnih sistema
TREĆI RAZRED
(sedmično 3 časa)
Nastavni sadržaj:
1.Uvod: Uloga, funkcionalnost i struktura operativnog sistema, historijski razvoj operativnih
sistema: batch, multiprogramiranje, time-sharing
2.Struktura računarskog sistema: prekidi i upravljanje prekidima, ulazno izlazne opracije,
dualni način rada procesora, sistemski pozivi servisi.
3.Struktura operativnog sistema: slojna struktura operativnog sistema, monolitni i mirokernel,
funkcionalna organizacija operativnih sistema Unix, Linux, Windows
4. Dijeljena memorija, problem sinhronizacije procesa, kritična sekcija i međusobno
isključivanje, semafori i hardverke tehnike sinhronizacije: test_and_set.
5.Raspoređivanje procesora: Opšti koncepti i kriteriji raspoređivanja, dispečer, algoritmi

raspoređivanja: FCFS, SJF, prioritetni, Round Robin, MFQ, raspoređivanje na primjerima
operativnog sistema UNIX-a i Windows-a
6.Upravljanje memorijom: Loaderi, opći koncepti prevođenja adresa iz logičke u fizičku,

alokacija memorije, kontinualna: sa jednom i više particija, statičke i dinamičke, i
nekontinualna: straničenje i segmentiranje, virtuelna memorija, upravljanje memorije u Unix-
u.
7.Upravljanje datotekama: Strukture datotečnog sistema, upravljanje slobodnim prostorom,

implementacija datoteke i direktorija, datotečni sistemi za Unix i Windows operativne
sisteme: logička organizacija datoteka, upravljanje pristupom datotekama/direktorijima,
zaštita datoteka
8.Korisnički interfejs, tekstualni, grafički i mrežni
119
9.Arhitektura DOS, Windows i Linux sistema, korištenje, prilagođavanje i učešće u razvoju
Linux sistema
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Operativni sistemi:

odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (dodiplomski studij) u trajanju od najmanje četiri
studijske godine, sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Bakalaureat/Bachelor za
određenu oblast, odnosno završenim II (Drugim) ciklusom odgovarajućeg studija visokog
obrazovanja (postdiplomski studij), sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Magistra za
određenu oblast, odnosno završenim trećim ciklusom studija i naučnim zvanjem Doktor
nauka ili Dokror umjetnosti i odgovarajućim sručnim profilom.
stupanja na posao nastavnika.
Relacione baze podataka
Ciljevi
Cilj ovog nastavnog predmeta je osposobiti učenike da:

• realizuju model objekti-veze i izvrše njegovi transformaciju u relacioni model baze
podataka, koristeći normalne forme
• projektuju, izrade i dokumentuju bazu podataka korištenjem DBMS-a
• ažuriraju korisnike i korisnička prava i sigurnosne kopije baza podataka
• primjenom SQL-a kreiraju, održavaju, ažuriraju tabele i postavljaju upite
ČETVRTI RAZRED
(sedmično 2 časa)
Nastavne jedinice:
1. Osnovni pojmovi o bazama podataka

2. Model objekti-veze
3. Relacioni model
4. Transformacija O-V modela u relacioni model
5. Projektovanje, izrada i dokumentovanje baze podataka
6. Sigurnost podataka
7. Kreiranje i održavanje tabela
8. Postavljanje upita
9. Dodavanje i ažuriranje podataka
Rezultati učenja:
120
• Poznaju ulogu baza podataka u informacionim tehnologijama
• Koriste osnovne pojmove vezane za baze podataka
2. Model objekti-veze

• Koriste osnovne pojmove vezane za ovaj model
• Kreiraju model na osnovu zadatog problema
3. Relacioni model

• Koriste osnovne pojmove vezane za relacioni model kao što su primarni i vanjski
ključ, referencijalni integritet, relaciona tabela.
• Koriste pravila na normalizaciju relacionog modela
4. Transformacija O-V modela u relacioni

• Izvrše transformaciju izrađenog O-V modela u relacioni koristeći odgovarajuće
normalne forme
5. Projektovanje, izrada i dokumentovanje baze podataka

• Projektuju i izrade bazu podataka upotrebom odabranog DBMS-a
• Dokumentuju sve korake izrade
6. Sigurnost podataka

• Definišu korisnike i korisnička prava unutar baze podataka
• Osiguraju mogućnost kreiranja sigurnosnih kopija baze
7. Kreiranje i održavanje tabela

• Kreiraju tabele (CREATE TABLE) i koriste modifikatore
− NOT NULL
− UNIQUE
− INDEX
− PRIMARY KEY
− FORGEIN KEY
− DEFAULT
− CHECK
• Analiziraju indeksiranje tabele

• Promjene strukturu tabele (ALTER TABLE)
• Brišu tabele (DROP TABLE)
8. Postavljanje upita
121
• Koriste SELECT naredbu sa:

• Klauzulom WHERE
• Operatorima
− =, >, <, >=, <=, <>
− BETWEEN
− IN
− LIKE
− IS NULL
− AND, OR, NOT
• Klauzulom ORDER BY
• Agregatnim funkcijama
− COUNT()
− MIN()
− MAX()
− SUM()
− AVG()
• Sub totalima preko GROUP BY
• Eliminisanjem grupa podataka HAVING
• Izdvajanjem podataka iz više tabela SQL JOINS, SELF JOIN
• Gniježđenjem upita (podupiti)
• Korelisanim podupitima
• Primjenom operatora EXISTS, ANY, ALL
• Kombinovanjem višestrukih upita - UNION
9. Dodavanje i ažuriranje podataka

• INSERT
• INSERT with SELECT
• UPDATE
• DELETE
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Relacione baze
podatka:

122
Računarske mreže
Ciljevi
Cilj ovog nastavnog predmeta je osposobiti učenike da:

• analiziraju vrste, ulogu i arhitekture računarskih mreža
• analiziraju OSI model, osobine slojeva OSI modela i da izvrše poređenje sa TCP/IP
modelom
• vrše podešavanja IP adresiranja, instalaciju osnovnih mrežnih uređaja, te
projektovanje i realizovanje osnovne računarske mreže sa pristupom Internetu
ČETVRTI RAZRED
(sedmično 3 časa)
Nastavne jedinice:
1. Uvod u računarske mreže

2. Vrste mreža
3. Slojevita arhitektura računarske mreže
4. Osnovni slojevi za prijenos podataka
5. Postavljanje i podešavanje mrežnog hardvera
6. Analiza i podešavanje mrežnog softvera
7. Realizovanje računarske mreže i omogućavanje pristupa mreži preko različitih
operativnih sistema
8. Analiza i upotreba bežičnih računarskih mreža
Rezultati učenja:
1. Uvod u računarske mreže
Učenici su osposobljeni da analiziraju:

- prednosti umrežavanja
- procjenjivanje potreba
- društvene aspekte mreža
2. Vrste računarskih mreža
Učenici su osposobljeni da analiziraju računarske mreža bazirane na :

- geografskoj rasprostranjenosti
- načinu pružanja usluga
- vlasništvu
- topologiji
3. Slojevita arhitektura računarske mreže

- slojeve
- formate informacija i funkcionisanje slojeva
- OSI referentni model
- skup protokola TCP/IP
- poređenje OSI i TCP/IP modela
123
4. Osnovni slojevi za prijenos podataka

- medije za prijenos podataka u računarskim mrežama
- protokole sloja veze podataka
• Ethernet
• Token ring
− protokole mrežnog sloja
• protokol IP
• mrežno adresiranje
• ARP, RARP
• DHCP
5. Postavljanje i podešavanje mrežnog hardvera
Učenici su osposobljeni da analiziraju, instaliraju i podese:

• NIC
• Hub
• Switch
• Router i gateway
− otklanjaju probleme u radu navedenih komponenti
6. Analiza i podešavanje mrežnog softvera

− hijerarhije protokola
− problematiku projektovanja slojeva
− usluge sa uspostavljanjem direktne veze i bez nje
− osnovne operacije za definisanje usluge
− odnos između usluga i protokola
− konfigurišu mrežne protokole i servise
7. Realizovanje računarske mreže i omogućavanje pristupa mreži preko različitih operativnih

sistema

- planiraju i realizuju jednostavnu LAN mrežu sa pristupom Internetu
- u postojeću mrežu dodaju novi računar i da ga podese za potrebe file i print sharinga
a) Koji radi pod Windows-om

b) Koji radi pod Linux-om
8. Analiza i upotreba bežičnih računarskih mreža

- Analiziraju prednosti / mane bežične veze
- Analiziraju standarde 802.11a / b / g
- Biraju i podešavaju Wireless NICs, access points i antene
- Podešavaju sigurnost bežične veze
- Kombinuju žičnu i bežičnu mrežu
124
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Računarske
mreže:

125
Programiranje za web
Ciljevi
Cilj ovog nastavnog predmeta je osposobiti učenike:

• za samostalnu izradu web prezentacije (web sajta), njegovom postavljanju i
održavanju, korištenjem HTML kodiranja
• da Koriste alate za vizuelno kreiranje Web prezentacija po principu WYSIWYG (What
You See Is What You Get)
• da koriste skriptne jezike na strani web klijenta
ČETVRTI RAZRED
(sedmično 3 časa)
Nastavne jedinice:
1. Pravila i koncepti web dizajna

2. Planiranje web sajta
3. Strukturiranje web sajta
4. Korištenje HTML jezika
5. Upotreba CSS (Cascade Style Sheet)
6. Rad sa template-ima
7. Izrada prezentacija korištenjem web alata
8. Testiranje prezentacije
9. Promocija i prijavljivanje sajta na pretraživače
10. Održavanje prezentacije.
11. Izvršavanje skripti na strani web klijenta
12. Kreiranje jednostavne web aplikacije koja se izvršava na web klijentu
Rezultati učenja:
1. Pravila i koncepti web dizajna
Učenici su osposobljeni da koriste:

- Osnovne koncepte web dizajna
- Dizajn koji olakšava navigaciju
- Odabir boja
2. Planiranje web sajta

- Izvrše planiranje web sajta
3. Strukturiranje web sajta

- Izvrše strukturiranje web sajta
- Koriste načine optimalne načine navigacije unutar web sajta
4. Korištenje HTML jezika

- Osnovne tagove HTML jezika
126
5. Upotreba CSS-a

- Osnovne elemente CSS-a (Cascade Style Sheet)
6. Rad sa template-ima

- Template-ove za efikasniju izradu web prezentacija
7. Izrada prezentacija korištenjem web alata

- WYSIWYG web alate
8. Testiranje prezentacije
Učenici su osposobljeni da izvrše:

- Postavljanje prezentacije na web server
- Testiranje prezentacije
9. Promocija i prijavljivanje sajta na web pretraživače

- Promovišu web prezentaciju
- Izvrše prijavljivanje sajta na web pretraživače
10. Održavanje web prezentacije

- Održavaju web prezentaciju
11. Izvršavanje skripti na strani web klijenta

- Razlikuju izvršavanje sa strane klijenta i sa strane servera
- Koriste osnovne programske strukture skriptnog jezika (JSP, VBS, ...)
a. Varijable
b. Operatori
c. Kontrola toka
d. Programske petlje
e. Potprogrami i funkcije
2. Kreiranje jednostavne web aplikacije koja se izvršava na strani web klijenta

- Kreiraju jednostavnu web aplikaciju koja se izvršava na strani web klijenta
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Web programiranje:
127
128
Osnove elektroenergetike
Ciljevi:
Upoznavanje učenika sa temeljnim znanjima o strukturi i načinu rada elektroenergetskih
sistema, elektromehaničkoj pretvorbi energije, elementima i strukturi elektroenergetskih
mreža i tvornica. Glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama, proizvodnji i
potrošnji u svijetu, Evropi i BiH.
PRVI RAZRED
(sedmično 2 časa)
Nastavni sadržaj:
• Uvod u enelgetsku bilans Zemlje,
• Izvori i oblici energije i energetske pretvorbe.
• Primarni, transformirani i korisni oblici energije.
• Rezerve, vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe neobnovljivih izvora energije.
• Odnosi među metričkim jedinicama za energiju i snagu.
• Rezerve, vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije.
• Struktura i elementi elektroenergetskog sistema: elektrane, prijenosna i distribucijska
mreža, potrošači.
• Energetski bilans. Energetika i okoliš. Cijene i raspoloživost energenata. Energetska
efikasnost i racionalno korištenje energije.
• Umreženi elektroenergetski sistemi (el. energija, prirodni plin i centralizirani toplinski
sistemi).
• Vrste i način izvedbi električnih instalacija.
• Ispitivanje električnih instalacija.
• Zaštita od električnog udara. Zaštitni uređaji u električnim instalacijama. Zaštita od
atmosferskih i skopnih prenapona.
• Principi tarifnih sistema u energetici. Planiranje i menadžment u energetici. Zakonska
regulativa. Uključivanje i isključivanje "neplatiša"
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Osnove

elektroenergetike:
129
130
Osnove komunikacije
Ciljevi
Ovaj nastavni predmet definira osnovne pojmove i vještine koje se odnose na pregledavanja
web-a, efikasno pretraživanje informacija, online komunikaciju i e-poštu.
Cilj predmeta je osposobiti učenika da mogu samostalno:

• Razumjeti pregledavanja web-a i pojmove online sigurnosti.
• Koristiti web-preglednik i upravljati postavkama, oznakama, izlaznim rezultatima.
• Učinkovito tražiti online informacije i kritički vrednovati sadržaj web-a.
• Razumjeti osnovne pojmove koji se odnose na autorsko pravo i zaštitu podataka.
• Razumjeti pojmove online zajednica, komunikacija i e-pošta.
• Slati, primati e-poštu i upravljati postavkama e-pošte.
• Organizirati i tražiti e-poštu i koristiti kalendare.
DRUGI RAZRED
(sedmično 2 časa)
Nastavni sadržaj:
1. Osnove pregledavanja web-a
Ključni pojmovi:
• Razumijevanje pojmova: Internet, World Wide Web (WWW), web adresa (Uniform
Resource Locator - URL), hiperveza.
• Razumijevanje strukture web adrese. Prepoznavanje uobičajenih tipova domena kao
što su: zemljopisne, organizacijske ( .org, .edu, .com, .gov)
• Definiranje pojma web preglednik. Identificiranje uobičajenih preglednika.
• Rezultati aktivnosti na internetu kao što: traženje informacija, kupnja, učenje,
izdavaštvo, bankarstvo, javni servisi, zabava, komunikacija.
Sigurnost i zaštita:
• Poznavanje načina zaštite pri online aktivnostima: kupnja na sigurnim i provjerenim

web mjestima, izbjegavanje nepotrebnog objavljivanja osobnih i financijskih
podataka, odjava s web mjesta.
• Definiranje pojma šifriranje (enkripcija).
• Identificiranje sigurnog web mjesta: https, simbol lokota.
• Definiranje pojma digitalni certifikat.
• Poznavanje opcija za kontrolirano korištenje Interneta kao što su: nadzor,
• ograničenja web pregledavanja, skidanja s web-a.
131
2. Pregledavanje web-a
Korištenje preglednika:
• Otvaranje, zatvaranje aplikacije za pregledavanje web-a.

• Unošenje web adrese (URL) i odlazak na web adresu.
• Osvježavanje web stranice. Zaustavljanje učitavanja web stranice.
• Aktiviranje veze (hyperlink).
• Otvaranje web stranice na novoj kartici, novom prozoru.
• Otvaranje, zatvaranje kartica, prozora. Prebacivanje između kartica, prozora.
• Kretanje između stranica: naprijed, natrag, pocetna stranica.
• Prikazivanje posjećenih adresa korištenjem povijesti.
• Popunjavanje, predavanje, poništavanje web obrazaca.
• Korištenje web alata za prevođenje web stranica, teksta.
Alati i postavke:
• Postavljanje početne stranice u pregledniku.

• Razumijevanje pojma skočni prozor (pop-up). Dozvoljavanje, blokiranje skočnih
prozora.
• Razumijevanje pojma kolačić (cookie). Dozvoljavanje, blokiranje kolačića.
• Korištenje dostupne funkcije pomoći.
• Prikazivanje, skrivanje ugrađenih alatnih traka.
• Vraćanje, minimiziranje vrpce.
• Brisanje povijesti, privremenih internet datoteka, spremljenih obrazaca.
Označavanje:
• Dodavanje uklanjanje oznake / favorit.

• Prikazivanje označenih stranica / favorita.
• Kreiranje, brisanje označene /favorit mape. Dodavanje web stranica u označenu /
favorit mapu.
Izlazni rezultati:
• Preuzimanje, spremanje datoteka na određenu lokaciju.

• Kopiranje teksta, slike, URL-a na određenu lokaciju kao što su: dokument, e-pošta.
• Pregled prije ispisa, ispis web stranice, oznacenog dijela web stranice koristeći
dostupne mogućnosti ispisa.
3. Informacije
Traženje:
132
• Definiranje pojma tražilice i poznavanje uobičajenih tražilica.
• Traženje informacija koristeci ključne riječi i fraze.
• Pročišćavanje rezultata traženja korištenjem naprednih mogućnosti kao što su: tačna
fraza, datum, jezik, vrsta medija.
• Pretraživanje web enciklopedija i rječnika.
Vrednovanje:
• Razumijevanje važnosti kritičke ocjene online informacije. Razumijevanje svrhe

različitih web mjesta kao što su: informacija, zabava, mišljenje, prodaja.
• Poznavanje čimbenika koji određuju vjerodostojnost web mjesta kao što su: autor,
preporuke, ažurnost sadržaja.
• Prepoznavanje primjerenosti online informacije za određenu publiku .
Zaštita autorskih prava i podataka:
• Definiranje pojma autorsko pravo, intelektualno vlasništvo. Prepoznavanje potrebe

navođenja izvora i / ili traženja dozvola prema potrebi.
• Poznavanje osnovnih prava i obaveza zaštite podataka u vašoj zemlji.
4. Komunikacija
Online zajednice
• Razumijevanje pojma online (virtualne) zajednice. Prepoznavanje primjera kao što

su: društvene mreže, internetski forumi, web konferencije, čavrljanje (chat), online
računalne igre.
• Poznavanje načina na koje korisnici mogu objaviti i dijeliti online sadržaj: blogovi,
mikroblogovi, zapisi (podcast), slike, audio i video isječci.
• Poznavanje načina zaštite pri uključivanju u online zajednice: primjena odgovarajućih
postavki privatnosti, ograničavanje dostupnosti osobnih podataka, korištenje privatnih
poruka kada je to prikladno, sprečavanje informacija o lokaciji, blokiranje /
prijavljivanje nepoznatih korisnika.
Komunikacijski alati:
• Definiranje pojma istovremene poruke (Instant Messaging –IM).

• Definiranje pojmova servis kratkih poruka (Short Message Service - SMS), servis
multimedijskih poruka (Multimedia Message Service - MMS).
• Definiranje pojma glasovne komunikacije preko Interneta (Voice over Internet
Protocol –VoIP).
• Poznavanje dobre prakse pri korištenju elektroničkih komunikacija: biti precizan i
kratak, koristite jasne naslove, ne otkrivati nepotrebno osobne podatke, ne stavljati u
promet neprimjeren sadržaj, provjeriti pravopis.
E-pošta pojmovi:
133
• Definiranje pojma elektronička pošta (e-mail) i pregled uobičajenog korištenja.
• Razumijevanje strukture adrese elektroničke pošte.
• Biti svjestan mogućih problema prilikom slanja priloga kao što su: ograničenje
veličine, vrste datoteke.
• Razlikovanje polja primatelj (To), kopija (Copy – Cc), skrivena kopija (Blind copy -
Bcc) i poznavanje odgovarajućeg korištenja.
• Biti svjestan mogućnosti primanja lažne i neželjene e-pošte. Biti svjestan mogućnosti
zaraze računala putem e-pošte.
• Definiranje pojma pecanje (phishing).
5. Korištenje e-pošte
Slanje e-pošte:
• Pristup računu e-pošte.

• Osnovna namjena uobičajenih mapa e-pošte: Primljeno (Inbox), Za slanje (Outbox),
Poslano (Sent), Izbrisano (Deleted), Skice (Draft), Bezvrijedna (Spam) .
• Kreiranje poruke.
• Unošenje jedne ili više adresa, popisa raspodjele u polja: Prima (To), Kopija (Cc), Na
znanje (Bcc).
• Unošenje naslova u polje Predmet (Subject) i unos, lijepljenje teksta u tijelo poruke.
• Dodavanje, brisanje datoteka u prilogu.
• Slanje poruke s, bez važnosti.
Primanje e-pošte
• Otvaranje, zatvaranje poruke.

• Korištenje funkcije odgovori, odgovori svima, i poznavanje situacija kada ih treba
koristiti.
• Prosljeđivanje poruke.
• Otvaranje, spremanje datoteka u prilogu na odgovarajuće mjesto.
• Pregled prije ispisa, ispis poruke koristeći dostupne mogućnosti ispisa.
Alati i postavke:
• Korištenje dostupne funkcije pomoći.

• Prikazivanje, skrivanje alatnih traka. Vraćanje, minimiziranje vrpce.
• Kreiranje i umetanje tekstualnog potpisa.
• Uključivanje i isključivanje automatskog odgovora izvan ureda.
• Poznavanje statusa poruke kao pročitana, nepročitana. Označavanje poruke kao
pročitana, nepročitana. Postavljanje, uklanjanje zastavice.
• Kreiranje, brisanje, ažuriranje kontakta, popisa raspodjele / mailing liste.
Organiziranje e-pošte:
134
• Dodavanje, micanje zaglavlja u ulaznoj pošti kao što su: pošiljatelj, predmet, datum
primanja.
• Traženje elektroničke poruke po: pošiljatelju, predmetu, sadržaju.
• Sortiranje elektroničkih poruka po imenu, datumu, veličini.
• Kreiranje, brisanje mape za e-poštu. Premještanje e-pošte u mapu.
• Brisanje e-pošte. Vraćanje obrisane e-pošte.
• Pražnjenje mape s obrisanom e-poštom.
• Premještanje poruke u, uklanjanje poruke iz mape za bezvrijednu e-poštu.
Korištenje kalendara:
• Kreiranje, otkazivanje, ažuriranje sastanaka u kalendaru.

• Dodavanje poziva, resursa sastanku u kalendaru. Uklanjanje poziva, resursa iz
sastanka u kalendaru
• Prihvaćanje, odbijanje poziva.
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Računarske
mreže:

135
Laboratorijski rad
Ciljevi
Cilj nastave ovog predmeta je da doprinese formiranju ličnosti učenika zadovoljavanjem
obrazovnih potreba, razvijanjem vještina i sposobnosti za praktičan i eksperimentalan rad u
elektrotehničkoj struci.
PRVI RAZRED
(sedmično 2 časa)
ZADACI NASTAVE
• eksperimentalno provjeravanje zakona elektrotehnike koji se izučavaju u predmetu
osnove elektrotenike,
• ovladavanje praktičnim vještinama u izvršavanju radnih operacija na tipičnim radnim
zadacima iz elektrotehničke prakse,
• praktično upoznavanje svojstava i načina obrade elektrotehničkih materijala.
TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

1. Upoznavanje sa radnim mjestom u radionici (labaratoriji) Upute za rad u
radionici (labatoriji); zaštita na radu i prva pomoć.
2. Materijali, alati i instrumenti
• Elektrotehnički materijali; osnovna definicija; provodnički i izolacijski materijali i
primjena; poluproizvodnički materijali; magnetski materijali,
• Materijali za lemljenje,
• Obrada krajeva provodnika; skidanje izolacije, oblikovanje omči i ušica punih i

licnastih provodnika, postavljanje stopica gnječenjem i lemljenjem (upotreba različitih
vrsta kliješta, upotreba lemila),
• Ispitivač napona,
• Opis avometra i digitalnog multimetra: skale, domet i prafiksi, konstatna i očitavanje,

tačnost Mjerenje napona izvora i mjerenje struje.
3. Električno kolo i Omov zakon

• Elementi električnog kola; izvor, prekidač, potrošač,
• Mjerenje napona i struje na otvorenom i zatvorenom prekidaču (pri različitim

naponima izvora i različitim potrošaćima) i zaključci,
• Mjerenje zavisnosti struje od napona pri stalnom otporu te crtanje odgovarajućeg

dijagrama na mm papiru,
• Mjerenje zavisnosti struje od otpora pri stalnom naponu i crtanje dijagrama,
• Čitanje vrijednosti sa dijagrama,
• Zaključci.
136
4. Otpor i otpornici
• Provodnički materijali; materijali za vodiče (bakar i njegove legure, aluminij i njegove
legure,
• željezo),
• Mjerenje otpora U-I metodom,
• Zavisnost otpora od presjeka vodiča (jednake dužine i isti materijal), (pomično

mjerilo),
• Zavisnost otpora od dužine vodiča,
• Zavisnost otpora od materijala,
• Otpor i vodljivost,
• Provodnički materijali; materijali za otpornike (materijali za opče i regulacijske

otpornike, materijali za precizne otpornike, materijali za žarne elemente (grijače),
• Ommetar; mjerenje otpora, kontrola spoja, utvrdivanje prekida vodiča,
• Evropske i američke oznake,
• Poluprovodnički materijali; germanij i silicij,
• Mjerenje zavisnosti otpora od trmperature (PTC i NTC),
• Mjerenje zavisnosti otpora od napona (varistor),
• Mjerenje zavisnosti otpora od osvijetljenosti (foto-otpornik).
5. Vezivanje otpora
• Serijska veza otpora, 11 Kirhofov zakon,
• Mjerenje struje kroz svako otpornik,
• Mjerenje napona na otporima (padovi napona),
• Zaključci; osobine serijske veze, ekvivalentni ili ukupni otpor,
• Paralelna veza otpora, I Kirhofov zakon,
• Mjerenje napona na otporima u paralelnoj vezi,
• Mjerenje struje,
• Zaključci; osobine paralelne veze, ekvivalentni otpor,
• Mješovito soajanje otpora: četiri kombinacije sa 3 otpora,
• Simboli i šeme; Šematski simboli, vrste električnih šema, masa, pojednostavljeno

crtanje elektritnih šema,
• Mjerenje potencijala tačaka kod serijske veze potrošača,
• Mjerenje potencijala tačaka kod mješovite veze potrošača,
137
• Prekidi i kratki spojevi; utvrdivanje mjesta i prirode kvara (serijska veza, paralelna
veza, različite kombinacije mješovite veze),
• Provodnički materijali; materijali za kontakte, materijali za četkice (za klizne kontakte),
• Djelitelj napona; potenciometri,
• Mjerenje zavisnosti napona na izlazu djelitelja od otperečenja i crtanje odgovarajučeg

dijagrama lzbor potenciometra u zavisnosti od opterećenja,
• Djelitelj struje; regulacija struje pomoču promjenljivog otpornika; određivanje otpora

za ograničenje struje.
6. Vezivanje naponskih izvora

• Mjerenje zavisnosti napona (npr. suhog elementa) od opterećenja,
• Serijska veza izvora,
• Paralelna veza izvora.
7. Snaga i rad
Mjerenje snage jednog potrošača tj-I metodom Mjerenje snage pri serijskoj vezi potrošača
Mjerenje snage pri paralelnoj vezi potrošača Mjerenje snage vatmetrom
Mjerenje rada ponoču ampermetra, voltmetra i sata
8. Elektromagnetske pojave
• Magnetski materijali; podjela, vrste i primjena,
• Magnetski meki materijali (željezo legirano silicijem, legure, nikal-željezo, magnetski

meki feriti),
• Magnetski tvrdi materijali,
• Mjerač jačine magnetskog polja,
• Zavisnost magnetskog polja od jačine i broja zavojaka Uticaj dužine silnica na

gustoću magnetskog toka,
• Zavisnost gustoče magnetskog toka od materijala jezgra,
• Snimanje krivulje magnetiziranja za jezgro od feromagnetskog materijala,
• Djelovanje sile na vodič sa strujom u magnetskom polju,
• Djelovanje sile na svitak sa strujom u magnetskom polju,
• Djelovanje sile izmedu vodiča sa strujom,
• Samondukcija pri uključivanju i isključivanju.
9. Primjena poluprovodničkih kompnenenti kroz jednostavne spojeve

• Tehnika lemljenja dioda, tranzistora i inlegriranlh kola,
• Oblikovanje komponenti i lemljenje na štampanoj ploči;
• Kolo sa otpornikorn i kondenzatorom za postupno povečanje svjetlosnog intenziteta,
138
• svjetleće diode; kolo za provjeru ispravnosti drugih električnih kola; zbrajanje struja;
krug za dojavu neispravnosti baterije; jednostavni tranzistorski krug; provalna dojava i
slično,
• Provjera funkcionalnosti sklopa,
• Utvrdivanje mjesta i prirode kvara (prekidi i kratki spojevi).
Uputstvo za realiziranje
Nastava se organizuje u školskoj radionici (labaratoriji). Odjeljenje učenika dijeli se na dvije
grupe, a rad na realiziranju zadataka organizuje se u manjim grupama od dva do tri učenika.
Svaki zadatak je kombinacija ogleda, praktičnog rada i teorijskog upoznavanja svojstava i
načina obrade lektrotehničkih materijala. Za realizaciju zadatka nastavnik treba da pripremi i
objezbjedi alat, instrurnente, uređaje i pribor te potrošni materijal za svaku grupu (2 do 3
učenika). Na početku, nastavnik upoznaje učenika sa zadatkom, načinom njegove realizacije
i obavezama svake grupe učenika. Nakon pumljenog uputstva, učenici obavljaju odredene
pripreme. Kada su pripreme završene, nastavnik obilazi svaku grupu da utvrdi ispravnost i
cjelovitost obavljene pripreme, kako u pogledu zaštite učenika, tako i u pogledu zaštite
opreme.
Kada dobije dozvolu nastavnika, grupa može početi praktični (eksperimentalni) dio zadatka.
Rezultate objavljenih mjerenja učenici prikazuju tabelarno i grafički. Kada završi praktični
(eksperimentalni) dio zadatka, grupa analizira dobijene rezultate i donosi odgovarajuče
zaključke.
O svakom realiziranom zadatku svaki učenik sastavlja izvještaj u posebnoj svesci. U
izvještaju treba ukratko opisati tok vježbe, nacrtati šeme, dijagrame, ispuniti tabele i definisati
zaključke. Uputiti učenike da u izradi izvještaja koriste standarde koje su upoznali u
predmetu tehničko crtanje.
DRUGI RAZRED
(sedmično 4 časa)
Cilj nastave
Cilj nastave u ovom nastavnom predmetu jeste osposobiti učenike da realizuju intranet
mrežu, podešavaju prava pristupa u mreži i omoguće pristup Internetu za lokalne računarske
mreže.
Nastavne jedinice
1. Realizacija intraneta
2. Podešavanje pristupa Internetu sa intranet mreže
3. Podešavanje prava pristupa u mreži računara
Rezultati učenja
1. Realizacija Intraneta
139
- Analiziraju pojam Intraneta
- Kreiraju sadržaj Intraneta
- Izvrše pripreme za postavljanje Intraneta
- Kreiraju i podešavaju intranet radne grupe (workgroup)
- Kreiraju i podešavaju klijent-server intranet
2. Podešavanje pristupa Internetu sa intranet mreže

- Analiziraju Internet konekcije
- Analiziraju opremu za pristup
- Analiziraju dijeljenje Internet konekcije
- Primjenjuju rad sa Web pretraživačima i e-mail klijentima
- Analiziraju zaštitu pristupa putem firewall-a i proxy-a
3. Podešavanje prava pristupa u mreži računara

- Ograničavaju pristup korisnicima unutar firme
- Sprječavaju neovlaštene korisnike da pristupe LAN-u sa udaljenih lokacija (npr. Preko
interneta)
- Podešavaju prava pristupa mrežnim resursima kao što su štampači, diskovi i
- programi.
TREĆI RAZRED
(sedmično 4 časa)
Cilj nastave
Cilj nastave u ovom nastavnom predmetu jeste osposobiti učenike da na osnovu zadatog
problema kreiraju relacioni model i na osnovu njega izrade bazu podataka u DBMS-u. Cilj je i
osposobiti učenike su da koriste SQL jezik i generišu upite i izvještaje.
Nastavne jedinice
1. Analiza problema
2. Kreiranje relacionog modela
3. Izrada baze podataka na osnovu kreiranog relacionog modela
4. Kreiranje upita
5. Kreiranje izvještaja
Rezultati učenja
140
1. Analiza problema
- Analiziraju problem koji trebaju riješiti
- Kreiraju model objekti-veze
2. Kreiranje relacionog modela

- Na osnovu izrađenog O-V modela kreiraju relacioni model

- Izrade bazu podataka korištenjem izabranog DBMS-a
4. Kreiranje upita
- Koriste SQL jezik i kreiraju upite nad podacima
-
- Na osnovu kreiranih upita kreiraju izvještaje (Reports)
ČETVRTI RAZRED
(sedmično 4 časa)
Cilj nastave
Cilj nastave u ovom nastavnom predmetu jeste osposobiti učenike za samostalnu izradu web
aplikacije, njeno postavljanje i održavanje, korištenje HTML kodiranja, ASP, PHP, Ruby ili
nekog drugog aktuelnog programskog jezika.
Nastavne jedinice
1. Analiza problema
3. Kreiranje upita
Rezultati učenja
1. Analiza problema
141
- Analiziraju problem i predlože moguće rješenje problema
- Kreiraju blok šemu dokumenata i podataka
2. Izrada web aplikacije

- Izrade web aplikaciju na osnovu projektne dokumentacije
3. Testiranje web aplikacije

- Postave web aplikaciju na web server
- Testiraju web aplikaciju i otklone greške
4. Održavanje web aplikacije

- Održavaju web aplikaciju
Nastavni kadar:
Stručna sprema nastavnika koji mogu realizovati nastavni program Laboratorijski rad:
• Dipl.ing.elektrotehnike - svih usmjerenja (za prvi razred)

• Dipl.ing.elektrotehnike – smjer računarstvo i informatika (od drugog do
četvrtog razreda)

142
c. Nastavni plan i program: Gimnazija
Napomena: Predmeti po Cambridge IGCSE i A/AS Level programu se izvode kao dopuna na gradivo predmeta koji se izvode na bosanskom
jeziku, po programu za gimnazije Kantona Sarajevo u onim slučajevima gdje predmeti obrađuju isto nastavno područje, što znači da ukupan
broj obaveznih nastavnih predmeta u prvom i drugom razredu iznosi 12, a u trećem i četvrtom 12+1.
143
Pregled gimnazijskog nastavnog plana i programa po predmetima:
Bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost
CILJ :
JEZIK: Objasniti jezik kao sistem znakova i kao sredstvo sporazumijevanja i komuniciranja; -
Razlikovati književni jezik i standardni jezik, književni jezik i narječje (dijalekt); - Imenovati,
razlikovati i objasniti pojmove: fonem, fonetika i fonologija, te alofon, grafem i morfem, te ih
prepoznati na primjerima; - Prepoznati fonetske i fonološke jedinice bosanskog, hrvatskog i
srpskog jezika; - Na primjerima prepoznati i razumijeti slijedeće glasovne promjene:
sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednačenje glasova po
tvorbenom mjestu i po zvučnosti, gubljenje glasova i alternacije ije/je i e/i; - Prepoznati
znakove naglasnog sistema i primjere za pojedine glasove; - Historija jezika; - Prepoznati i
razlikovati vrste pisama i pisanih spomenika na području BiH. - Glagoljica, bosančica i
arebica kao grafijski sistemi u maternjem jeziku;
KNJIŽEVNOST: - Razumijeti pojam književnosti kao umjetnosti i pojam književnog

stvaralaštva i njihov odnos prema drugim umjetnostima i umjetničkim izražajima; -
Prepoznati i razumijeti književnohistorijska i književnoteorijska obilježja književnih i
neknjiževnih tekstova; - Imenovati i objasniti karakteristike književnih rodova i vrsta uzevši u
obzir sadržaj i izraz: lirski, epski, dramski rod; - Prepoznati i razumijeti književno- historijska
razdoblja (periodizacija književnosti); - Razumijeti posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;
- Razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske i dramske, književno naučne i publicističke
tekstove; - U oblasti lirske pjesme, znati prepoznati bitna obilježja lirskog roda i lirske pjesme
i znati je analizirati (prepoznati lirski subjekat, osjećaje; znati formulisati svoj emotivni
doživljaj pjesme; odrediti temu, misao, motive i kompoziciju, stilske figure, te ritam i obilježja
pjesničkog jezika); - U oblasti epske književnosti znati prepoznati bitna obilježja epskih
rodova i vrsta, te znati analizirati književno umjetničko djelo: ep, crticu, basnu, pripovijetku,
novelu, roman (odrediti temu, motive, kompoziciju, te analizirati likove), razumijeti strukturu
književnog djela (jezik, svijet, kompozicija); - U oblasti dramske književnosti znati prepoznati i
razlikovati dramske oblike, razumijeti obilježja i bit dramske radnje, dramskog sukoba i
dijaloga/monologa, te analizirati likove i njihove odnose u djelu; - Interpretirati izabrana djela
antičke i srednjovjekovne književnosti, te djela istočnjačke književnosti, predviđena planom i
programom za prvi razred; - JEZIČKO IZRAŽAVANJE: - Samostalno primjenjivanje različitih
postupaka pri oblikovanju teksta (pisano i govorno izražavanje, interpretacija, opis, monolog i
dijalog); - Povezano, jasno i jezički ispravno realizovati pisani oblik i tekst; - Naučiti kako
oblikovati misli i spoznaje u tekst (esej); - Poznavati i primjeniti jezičku normu;
OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
Očekivana postignuća ili ishodi učenja učenika su:  O vla da va n

jezičkih nivoa; Osposobljavanje učenika da razumiju funkciju jezičkih jedinica u tekstu; 
Primjenjivanje stečenih znanja iz fonetike i fonologije u govornoj i pisanoj formi. 
Osposobljavanje učenika da usvoje kulturu dijaloga, usmene i pismene rasprave,
prevenstveno u kontekstu umjetničkog eseja, diskusije, te pisanja svih vrsta školskih
zadataka;  Os pos oblja
pristup naprincipima teorije književnosti).
144
 O bra da dje la pre dviđe nih za le ktiru im a za cilj da uč
e nicim a ra zvije s m is a o za s a m os ta lni
rad, za čitanje i pisanje u vanškolskom vremenu, produbljivanje i proširivanje znanja stečenih
u toku nastave, pisanje eseja i drugih analitičkih oblika kreativnog karaktera, razvijanje
kulture govora, slušanja i književno- jezičke interpretacije.
I RAZRED
JEZIK
I. PRIRODA I FUNKCIJA JEZIKA
1.) Jezik i njegova struktura
- Jezik kao sistem

- Mjesto jezika u ljudskom društvu
- Jezik kao sistem znakova
- Priroda jezičkog znaka
- Struktura jezika kao sistema. Izraz i sadržaj, forma i supstanca
2. Jezik kao sredstvo sporazumijevanja (komunikacije)
- Bitna svojstva jezika

- Jezik i govor, jezička djelatnost. Jezik i mišljenje. Jezik i logika
- Funkcije jezika
- Jezik i druga komunikacijska sredstva
3. Jezici u svijetu
- Brojnost jezika u svijetu
- Osnovne klasifikacije jezika - genealoška i morfološka; kriteriji na kojima se zasnivaju
4. Hijerarhijska ljestvica jezičkih idioma
- Organski i neorganski idiomi (govor, dijalekat, narječje,jezik)

- Štokavsko narječje kao osnova bosanskog jezika
- Književni i standardni jezik
- Substandard i standard
- Norma i kodifikacija
5. Nivoi jezičke strukture i njihove jedinice. Fonološki, morfološki, leksikološki,

frazeološki, sintagmatski, sintaksički, diskursivni i tekstualni nivo
II. JEZIK I NJEGOVA STRUKTURA
1. Fonološki sistem standardnog jezika

- Glas i fonem. Fonetika i fonologija. Zvuk u jezičkom sistemu
- Razlikovna (distinktivna) obilježja foneme
- Vokalski i konsonantski sistem - podjela po akustičkim i artikulacijskim osobinama
145
Morfologija - fonem kao sastavni dio morfema
2. Distribucija fonema - primjena
-Pravila u raspodjeli fonema

-Ograničenja u distribuciji fonema
- Alternacija fonema i fonemskih grupa
- Jednačenja po zvučnosti i po mjestu tvorbe
- Gubljenje suglasnika
- Palatalizacija i sibilarizacija. Jotovanje
- Alternacija je/ije, te alternacija i/o. Osobenosti bosanskog i hrvatskog jezičkog
standarda u odnosu na ova ograničenja
3. Prozodijski sistem standardnog jezika

- Akcenat i dužina (melodija, intenzitet, kvalitet)
- Enklitike i proklitike
- Distribucija akcenata i postakcenatske dužine
4. Fonostilistika
- Stilska obilježenost (markiranost) fonoloških jedinica
- Ekspresivne osobine foneme, akcenta i intonacije
5. Grafija (pismo) standarnog jezika

- Grafem i fonem
- Govorni i pisani jezik
- Ortografija i ortoepija
- Pravopisne odredbe: glas i fonem: pisanje i izgovor h, č, ć, dž, đ, j,
- Latinica i ćirilica kao grafijski sistemi standardnog jezika
- Glagoljica, bosančica i arebica kao grafijski sistemi u bosanskom jeziku
III. HISTORIJA BOSANSKOG JEZIKA
- Savremeni povijesni aspekt jezika (sinhronija i dijahronija)

- Latinica i ćirilica kao grafijski sistemi standardnog bosanskog jezika
- Glagoljica, bosančica, arebica
- Glavne karakteristike bosanskog i hrvatskog jezika od prvih pisanih spomenika do kraja
XV stoljeća
- Glagoljski, ćirilički i latinički spomenici
- Humačka ploča, Povelja Kulina bana Jezik natpisa na stećcima
IV. JEZIK U UPOTREBI
- Tipovi vezanog teksta

- Opisivanje kao tip vezanog teksta
- Dijalog monolog
U toku školske godine uraditi dvije pismene vježbe , dvije školske zadaće
KNJIŽEVNOST
Temeljni pojmovi iz teorije i nauke o književnosti
146
Književnost kao umjetnost kao oblik duhovnog stvaralaštva. Književni i neknjiževni tekstovi.
Književno djelo kao osebujan/specifičan način jezičke upotrebe. Stih i proza. Udio autora.
Udio prikazane (fizičke, psihičke/društvene: metafizičke) stvarnosti. Različiti vidovi
preobražaja stvarnosti i jezika u umjetničkoj književnosti. Udio čitaoca. Udio posrednika.
Udio jezičkoga koda, tj. jezičkoga sistema na datom presjeku. Književnost u odnosu prema
drugim umjetnostima (prema muzici - ritam i blagozvučje/ eufonija), prema likovnim
umjetnostima (slikovnost i kompozicija), prema graditeljstvu/arhitekturi (arhitektonika),
prema pozorištu (prikazana stvarnost, likovi). Književnost prema drugim djelatnostima
ljudskog duha (nauka, filozofija, historija, publicistika).
Književni rodovi i njihove vrste s obzirom na sadržaj i na izraz. Lirski, epski, dramski i
diskurzivni rod.
Lirski rod. Historija naziva i pojma lirika. Vrste lirskih pjesama s obzirom na sadržaj: lirske
pjesme o prirodi, ljubavne, domoljubne/rodoljubive, misaone, religiozne, anakreontske,
humorne.
Stih. Ritam kao načelo organizacije stiha. Prozodijske karakteristike govornog ritma. Tropi.
Vrste strofa. Sonet.
Epski rod. Historija naziva i pojma epika. Ustaljeni oblik stiha. Formulativnost. Epsko
predočavanje. Fabuliranje. Epski likovi. Pripovijedanje događaja i nizanje epizoda. Epske
vrste u stihu i prozi (ep, epska pjesma, roman, pripovijetka...).
Pripovijedanje. Proza kao nasljednica epike. Historija naziva i pojmova: roman, novela,
crtica, pripovijest. Jednostavni oblici. Fabula.
-Pripovjedač. Motiv (tema), lik, prostor, vrijeme, ideja.
Dramski rod. Historija naziva i pojma drama. Dramski sukob i napetost. Problem i zanos.
Raspored aktera (protagonista, antagonista, tvorca zapleta i raspleta). Dramski lik.
Tragedija. Tragični junak. Tragična krivica. Komedija. Lakrdija. Commedia dell arte.
Antikomad.
Diskurzivni rod. Udio naučnog i udio ličnog poimanja stvarnosti. Vrste raspravljanja.
Monolog. Dijalog. Opis. Rasprava. Književno-naučni (metajezički) tekst. Esej. Feljton.
Slobodni sastav. Novinske podvrste. Putopis.
(U skladu s izloženom programskom problematikom pisci udžbenika i profesori će odabrati

reprezentativne tekstove: iz antičke književnosti, usmene književnosti i savremene
književnost. Prilikom odabiranja reprezentativnih tekstova treba voditi računa o
koherentnosti svih elemenata programa. Obavezno, prilikom obrade dramskog roda,
predvidjeti gledanje dviju pozorišnih predstava. Također, treba voditi računa o korektnoj
nacionalnoj zastupljenosti pisaca.
Obrada djela iz opće historije književnosti i civilizacije monoteističkih naroda
1. Svete knjige
1.1. Tora (odlomak)

1.2. Biblija (odlomci iz Staroga i Novoga zavjeta)
1.3. Kur'an (odlomci)
2. Stare istočnjačke književnosti
2.1. "Ep o Gilgamešu"
147
2.2. Firdusi: "Šahnama" (odlomak: "Rustem i Suhrab")
2.3. " 1001 noć" (prijevod na bosanski)
3. Antička (helenska i rimska) književnost
3.1. Homer: "Ilijada" (odlomak)

3.2. Homer: "Odiseja" (odlomak)
3.3. Sofoklo: "Kralj.Edip" ili "Antigona"
3.4. Vergilije ili Ovidije (izbor)
3.5. Plaut: Škrtac
U pregledu spomenuti: Sapfa, Anakreont, Eshil, Aristofan, Horacije, Heziod, Euripid, Alkej,
Pindar.
Od rimskih pisaca spomenuti: Katul, Tibul, Kornelije, Marcijal, Propercije, Apulej, sv.
Augustin.
4. Klasična arapska i perzijska književnost
5.1 .Hajjam: "Rubaije"
5.2.Hafiz: Izbor poezije
U pregledu spomenuti Sadi (Đulistan) i Rumi (Mesnovija).
5. Evropska srednjovjekovna i kasnosrednjovjekovna književnost
5.1. Dante: "Božanstvena komedija" (Pakao)

5.2. Petrarca: "Kanconijer" (izbor)
5.3. Bokačo (Boccaccio): "Dekameron" (izbor)
6. Usmena književnost
Pojava usmenoknjiževnog teksta tokom razvoja ljudske duhovnosti. "Prirodna komunikacija"

u malim grupama.
Veza usmenoknjiževnog teksta s mitom. Višefunkcionalnost teksta usmenoga porijekla.

Tekstovi u izvođenju: tvoritelji, izvoditelji, primatelji. Zapis usmenoknjiževnog teksta.
Osnovne odrednice usmenoknjiževnog teksta po određenjima moderne evropske

folkloristike unutar usmenoknjiževnih oblika: lirska pjesma, epska pjesma, bajka,
predaja/legenda, basna, folklorni tekstovi, jednostavni oblici. Značaj sakupljanja i zapisivanja
usmene književnosti. Usmena književna baština Bošnjaka, Hrvata i Srba. Pisane vijesti o
bošnjačkoj usmenoj poeziji od prve polovine XVI stoljeća. Bošnjačka usmena lirska pjesma.
Sevdalinka.
Djela:
6.1. Munib Maglajlić: " 101 sevdalinka" (izbor);
Usmena hrvatska književna baština i hrvatska srednjovjekovna književnost (prožimanja,

dodiri, tragovi zapisa). Folklorni teatar i crkvena prikazanja.
148
(U sažetom informativnom pregledu ukazati i na srpsku književnu tradiciju toga perioda.)
7. Počeci slavenske pismenosti
Konstantin - Ćiril i Metod: njihovo djelovanje među Slavenima. Glagoljica i ćirilica Tekstovi:
7.1. "Traktat Crnorisca Hrabra"
8. Srednjovjekovna književnost
Počeci pismenosti - prvi slavenski književni tekstovi

Osnovne karakteristike srednjovjekovne književnosti
8.1. Srednjovjekovna bosanska književnost i jezik
Srednjovjekovna književnost Bosne i Huma.

Pojam srednjovjekovne književnosti. Civilizacijski okviri. Prvi spomenici:
Povelja Kulina bana, Humska ploča, Bogumilska hereza. Srednjovjekovni kodeksi i
epigrafika.
Natpisi na bosanskohercegovačkim stećcima. Administrativno-pravni spisi, hronike i
rodoslovi (stilske karakteristike). Stećci kao nepresušno vrelo književno-umjetničke
inspiracije (M. Dizdar, S.-Kulenović, M. Krleža). Bosančica - staro bosansko ćirilično pismo.
Djela i tekstovi:
1. Mak Dizdar: "Stari bosanski tekstovi (izbor)

2. "Hrvojev misal" (jedna stranica)
8.2. Hrvatska srednjovjekovna književnost i jezik
Najstariji hrvatski pisani spomenici. Liturgiijski i neliturgijski korpus.

Ćirilometodska tradicija. Širenje tema i motiva u 14. i 15. stoljeću . Zapadni uticaji. Pismo.
Općeslavenski književni (staroslavenski) jezik hrvatske redakcije.
Prvotisak iz 1483. - vrhunac hrvatskoga srednjovjekovlja. Biblijski i liturgijski tekstovi. Proza.
Lirika. Drama.
Tekstovi:
1. Bašćanska ploča
2. Prvotisak iz 1483. (jedna stranica)
8.3. Srpska srednjovjekovna književnost i jezik
Lektira
1. Sofokle: Antigona
2. Plaut: Aulularija
3. 1001 noć (Sinbadova putovanja)
4. Ljetopis popa Dukljanina
5. Hasanaginica
149
II RAZRED
JEZIK
1.) PREDMET MORFOLOGIJE
- Temeljni pojmovi i određenje morfologije

- Osnovne jedinice morfološke analize
- Riječ i morfem.
- Vrste riječi
- Morfološka klasifikacija jezika
2.) MORFEM
- Klasifikacija morfema po sadržaju: leksički i gramatički

Klasifikacija morfema po položaju u riječi: korijenski, prefiksni, infiksalni i sufiksalni
- Klasifikacija morfema-po namjeni: derivacijski i relacijski
- Morf i alomorf
- Izraz i sadržaj gramatičkih i leksičkih morfema
- Određenje morfema i određenje riječi, odnos konstituenta i integranta
- Morfem i oblik. Supletivni oblici
3.) TVORBA RIJEČI
- Riječi po svom sastavu

- Tvorbena analiza, korijen i osnova, nastavci,
- Tvorbenici načini: izvedenice - tipovi izvođenja, složenice i polusloženice - tipovi
izvođenja
- Stilska obilježenost (markiranost) neologizama i arhaizama
4.) GRAMATIČKE KATEGORIJE

- Pojam gramatičke kategorije
- Tipovi gramatičkih kategorija
- Kategorija vrste riječi, kategorija oblika riječi, kategorija položaja (pozicije) riječi,
kategorija riječi
5.) KATEGORIJA VRSTE RIJEČI
- Kriteriji podjela riječi na vrste

- Promjenljive i nepromjenljive vrste riječi
- Punoznačne (samostalne) i nepunoznačne (nesamostalne) riječi
- Deklinacija i konjugacija
- Rod, broj i padež
6.) IMENICE
- Semantičke, gramatičke i tvorbene karakteristike

- Prirodni i gramatički rod Broj imenica
- Klasifikacija imenica po značenju i morfološkim osobinama
- Deklinacija imenica. Sinonimija i homonimija padežnih oblika i njihova stilska obilježenost
7.) ZAMJENICE

- Klasifikacija zamjenica po značenju (lične, povratne, prisvojne, pokazne, upitne,
odnosne, neodređene)
150
- Klasifikacija zamjenica po morfološkim osobinama (imeničke i pridjevske, priloške).
Deklinacija zamjenica
8.) PRIDJEVI
- Semantičke, gramatičke i "tvorbene karakteristike

- Rod, broj i padež
- Pridjevi po značenju
- Određeni i neodređeni vid pridjeva
- Deklinacija pridjeva
- Komparacija pridjeva
9.) BROJEVI

- Značenje i vrste brojeva
- Deklinacija brojeva (djelomična promjenljivost)
- Brojevi kao imeničke, pridjevske i priloške riječi
- Slaganje brojeva s riječima uz koje stoje
10.) GLAGOLI

- Klasifikacija glagola po semantičkim i morfološkim kriterijima
- Glagolske osnove
- Prelaznost i vid
- Glagolski oblici (lični i nelični/bezlični), prosti i složeni, vremena i načini, glagolski
pridjevi i glagolski prilozi
11.)PRILOZI
- Leksičke osobine, značenje, oblici. Komparacija

- Vrste priloga
12.) NEPROMJENLJIVE VRSTE RIJEČI
- Prijedlozi, veznici, uzvici i riječce

- Osnovne gramatičke i leksičke karakteristike
- Upotrebni i funkcionalni aspekt nepromjenljivih riječi
LEKSIKOSTILISTIKA
- Leksika, leksikostilem
- Inherentno-ekspresivna leksika (dijalektizmi, arhaizmi, historizmi, meliorativi,
pejorativi, žargonizmi, vulgarizmi, frazeologizmi)
HISTORIJA JEZIKA
- Bosanski jezik od početka 16. do 19. vijeka

- Orijentalni utjecaji na bosanski jezik
- Gramatika Bartola Kašica
- Potur Šahidija - M. Hevaija
- Bašeskija o jeziku
- Jezik bosanskih franjevaca
- Jezik usmene književnosti
151
USMENO I PISMENO IZRAŽAVANJE (JEZIK U UPOTREBI)
1. PRAVOPIS
- Upotreba velikog slova

- Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi
- Upotreba suglasnika h
(Pravopisni diktat. Analiza pravopisnog diktata i utvrđivanje pravopisne norme)
2. PRIPOVIJEDANJE - VEZANI TEKST (OSNOVNI POJMOVI)
Pismene zadaće
1. Pripovijedanje (zadata tema)
2. Pripovijedanje (slobodna tema)
3. Informacija (bilješka) o pročitanom djelu
4. Komentar (dnevni događaj)
Obavezna najmanje jedna posjeta pozorištu.
KNJIŽEVNOST
1 . HUMANIZAM
Humanizam kao kulturni pokret. Reakcija na srednjovjekovne koncepte. Humanistička
središta u Evropi i Hrvatskoj. Susret Istoka i Zapada. Interesiranje za vlastitu prošlost.
Počeci - nacionalnih historiografija. Vrste i oblici humanističke književnosti: mitološki i
biblijski ep, poslanice, ode, elegije, epigrami, traktati, oblici govorništva
Tekstovi:
1. U pregledu: Marko Marulić, Juraj Šižgorić, Ilija Crijević
2. RENESANSA
Osvajanje Carigrada 1453. Otkriće Amerike 1492. g. Progon muslimana i Židova
Španjolske. Gutenberg i štampa/tisak. Vremenske i prostorne koordinate renesansne
književnosti.
Najvažnija renesansna središta u Evropi, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Otkriće

perspektive. Okretanje ovozemaljskoj stvarnosti i savremenom životu. Duh istraživanja
prirode i svijeta. Hedonizam. Dominantna svojstva renesansne poetike: skladnost,
simetričnost, humanitas kao ideja teksta, oslon na retoričke i poetičke koncepcije
Utjecaj italijanske književnosti. Petrarkizam
Vrste i oblici u renesansnoj književnosti
Pisci i djela:
1. Francois Rabelais (Fransoa Rabie): "Gargantua i Pantagruel" (odlomak)
2. Michel de Montaigne (Mišel de Montenje) ˝Ogledi"(izbor)
3. Niccolo Machiavelli (Nikolo Makijaveli): "Vladalac" (odlomak)
4. Miguel de Cervantes (Migel de Servantes): ˝Don Quijote" (Don Kihot) (skrać. šk.
izdanje)
152
5. William Shakespeare (Vilijam Šekspir): "Hamlet˝ ili "Magbet" ili "Romeo i Julija" ili "Kralj
Lir"
6. Marko Marulić: "Judita" (odlomak)
7. Marin Držić: "Dundo Maroje" ili "Novela od Stanca"
8. Hrvatska renesansna lirika (izbor): Džore Držić, Šiško Menčetić, Hanibal Lučić i Petar
Hektorović
3.KNJIŽEVNOST BOŠNJAKA NA ORIJENTALNIM JEZICIMA
Književnost na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. Islamski utjecaj. Divanska poezija.

Mistična alegorijska poetika
Pisci i djela:
1. Derviš-paša Bajezidagić:"Gazel o Mostaru"

2. Muhamed Nerkesi: "Pjesma o Sarajevu"
3. Fevzi Mostarac: "Bulbulistan" (odlomak)
4. Sabit Užičanin: "Zafernama" (odlomak)
5. Mula Mustafa Bašeskija: "Sarajevski ljetopis"
U pregledu: Hasan Zijaija, Hasan Kaimija, Mehmed Mejlija Guranija, Fadil-paša Šerifović,
Arif Hikmet Beg Rizvanbegović, Hasan Kafi Pruščak, Mustafa Ejubović, Jusuf Livnjak,
Muvekit, Medžazija Šanija Mostarac, Habiba Rizvanbegović-Stočević
4.BAROK I MANIRIZAM
Manirizam kao prelazni stupanj između renesanse i baroka. Barok kao stil i književni pravac.
-Naziv i pojam "barok". Stilske odlike baroka: retoričnost, metafizičnost, alegoričnost.
Vremenske i prostorne odrednice barokne i manirističke književnosti. Reformacija. Rodovi i
vrste barokne književnosti, pastirska ekloga, ep, religiozna poema: Franjevačka književnost
u BiH
Pisci i djela:
- Pedro Calderón (Kalderon): "Život je san"
- Ivan Gundulić: "Dubravka˝ ili "Suze sina razmetnog"
- Matija Divković: "Besjede"
U pregledu: Lovro Šitović, Juraj Dragišić, Stijepo Đurđević, Ivan Bunić i Junije Palmotić
5. BOSANSKA ALHAMIJADO KNJIŽEVNOST
Alhamijado književnost (književno stvaranje na bosanskom jeziku i na arapskom pismu).

Pismo i jezik. Refleksi narodne i renesansne književnosti (zapadnog i istočnog tipa) Utjecaji
zapadne renesanse i perzijske obnove islamske kulture
Pisci i djela:
- Muhamed Hevaji Uskufi: "Višnjem Bogu koji sve sazda“

- Mehmed-aga Pruščanin: "Duvanjski arzuhal"
- Fejzo Softa: "Ašiklijski elif-ba"
- Bošnjačka epistolarna književnost. Krajišnička pisma
153
U pregledu: Mustafa Firaki, Umihana Čuvidina, Abdulovehab Ilhamija
6. SRPSKA KNJIŽEVNA TRADICIJA U BIH
Rukopisna i prepisivačka djelatnost. Ljetopisi i hronografi (Joanikije Pamučina, Prokopije

Čokorilo, Štaka Skenderova, Nićifor Dučić)
7. KLASICIZAM, RACIONALIZAM, PROSVJETITELJSTVO
Klasicizam kao evropski pokret. Francuska drama/Enciklopedisti i racionalizam.

Prosvjetiteljstvo kao duhovni pokret u Evropi i južnoslavenskim zemljama. Voltaire (Volter)
Predromantizam .
Jean Baptist Moliere (Žan Batist Molier): "Tartuffe" (Tartif) ili Tvrdica
Voltaire (Volter): Candid
U pregledu: Rasine (Rasin), Pierre Corneille (Pjer Kornej), La Fontaine (Lafonten), Boileau
(Boanlo) Lessing (Lesing), Swift (Svift)
Antun Matija Reljković: "Satir iliti divji čovik" (odlomak)
Dositej Obradović: "Život i priključenja" (odlomak)
8. ROMANTIZAM
- J. W. Goethe (Gete): Patnje mladog Vertera ili Faust

- Bajron: Childe Harold (Čajld Harold)
- E. A. Poe (Po): Gavran ili Anabel Li
- A.S. Puškin: Jevgenije Onjegin
- I.Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića
- P. P. Njegoš: Gorski vijenac
- Safvet-beg Bašagić: Izabrane pjesme
USMENA KNJIŽEVNOST
Epsko-ilirske narodne pjesme. Balada i romansa kao prijelazna forma Struktura epsko-lirskih
pjesama (epski i lirski elementi). Balade i romanse
- "Hasanaginica", "Smrt Omera i Merime" "Smrt braće Morića", "Čelebija Mujo i njegova
draga"
- "Majka Margarita"
- „Predrag i Nenad", "Jetrvica adamsko koljeno", "Stojan i Ljiljana"
LEKTIRA
1. Miguel de Cervantes (Servantes): Don Kihot

2. W. Shakespeare (Vilijam Šekspir): Romeo i Julija ili Hamlet
3. Marin Držić: Dundo Maroje
4. I. Gundulić: Osman
5. Moliere (Molijer): Tvrdica ili Tartif
6. Voltaire(Volter): Candid (Kandid)
7. Izbor pjesama bošnjačkih pjesnika
8. Vicktor Hugo (Viktor Igo): Bogorodična crkva u Parizu
154
9. August Šenoa: Seljačka buna ili Zlatarevo zlato
III RAZRED
JEZIK
Sintaksa:
Pojam sintakse kao gramatičke discipline. Predmet sintakse - proučavanje odnosa među
jedinicama u nizu. Jedinice sintakse: riječ, sintagma i rečenica. Tipovi odnosa medu
sintaksičkim jedinicama: kongruencija, rekcija i pridruživanje.
Sintagma
Riječ, sintaksema kao konstituent sintagme. Sintagma i rečenica. Vrste sintagmi: imeničke,
glagolske. Odnosi među članovima sintagme. Jednostavne, binarne i složene sintagme.
Rečenica
Pojam rečenice. Osnovna svojstva rečenice: diskretnost, ciljna usmjerenost, modalnost,
predikativnost. Klasifikacija r rečenica po ustrojstvu: jednostavne (proste), proširene i
složene. Klasifikacija rečenica po ciljnoj usmjerenosti: izjavne, upitne, uzvične (usklične)
rečenice. Gramatičko ustrojstvo rečenice: predikat, subjekat, adverbena odredba, objekat,
atribut i apozicija. Obavijesno ustrojstvo: tema i rema. Sadržajno ustrojstvo rečenice.
Predikat
Predikat kao primarni član rečeničkog ustrojstva. Glagolski i imenski predikat. Predikatne
kategorije: lice, vid,vrijeme i način.
Subjekat
Subjekat kao primarni član rečeničkog ustrojstva. Slaganje subjekta s predikatom u rodu,
broju i licu. Slaganje po i Obliku i smislu. Neizrečeni subjekat. Riječi u funkciji subjekta.
Adverbna oznaka
Adverbna oznaka kao predikatni dodatak. Klasifikacija adverbnih oznaka po sadržaju i
načinu izricanja. Objekat kao glagolska dopuna. Vrste objekata: izravni (bliži) i neizravni
(dalji). Prijedložni objekat.
Atribut i apozicija
Atribut i apozicija kao dodaci imenici. Vrste atributa: pridjevski i imenski. Slaganje atributa i
apozicije s imenicom. Red riječi u rečenici. Stilski neobilježeni, neutralni i stilski obilježeni,
markirani. Obavezan red riječi.
Složena rečenica
Pojam složene rečenice.Način nastajanja složenih rečenica: nizanje i povezivanje,
sklapanje. Klasifikacija složenih rečenica prema kriteriju nastanka na zavisno i
nezavisnosložene rečenice. Nezavisnosložene rečenice: naporednost, koordinacija, kao
155
osnovno obilježje. Glavni tipovi naporednih odnosa. Glavni tipovi nezavisnosloženih
rečenica: sastavne, rastavne, suprotne. Isključne ,zaključne i gradacione. Zavisnosložene
rečenice - subordiniranost, Određenost kao osnovno obilježje zavisnih rečenica.
Klasifikacija zavisnosloženih rečenica po funkciji zavisnog dijela: izrične, odnosne, mjesne,
vremenske, uzročne, pogodbene, dopusne, namjerne, poredbene i posljedične rečenice
Historija jezika:
Procesi standardizacije u našem jeziku. Bečki dogovor. Bosanski jezik za vrijeme Austro-
Ugarske - uloga Benjamina Kalaja. Gramatika bosanskog jezika iz 1890. g.
Kultura izražavanja:
Vezani tekst (diskurs). Raspravljanje kao tip vezanog teksta.
Pravopis:
Upotreba zareza (apozicija, vokativ, umetnute riječi i rečenice, glagolski prilozi sadašnji i
prošli, zarez u složenoj , rečenici). Pisanje skraćenica. Pisanje riječi stranog porijekla.
Pismene zadaće:
Kritika (pozorišne i Filmske predstave) i književnog djela. Rasprava.
KNJIŽEVNOST
Romantizam
Predromantizam i romantizam u evropskim književnostima. Francuska revolucija i filozofija
idealizma. Romantizam s početka 19. stoljeća kao opreka klasicizmu. Tri naraštaja
romantičara. Glavne karakteristike romantizma .Uloga pojedinca, nacionalne povijesti,
narodnosti, mistike; metafizike, smjene društvene formacije
Glavni predstavnici evropskog romantizma: Hugo(Igo), Byron (Bajron), Heine (Hajne),
Schiller (Šiler), Goete (Gete), Puškin.
Romantizam u južnoslovenskim književnostima. Ilirizam i Ljudevit Gaj. Vuk Stefanović
Karadžic, Mehmed-beg 'Kapetanović Ljubušak, Safvet-beg Bašagić. Pojačano zanimanje
za usmenu književnost.
Pisci i djela
1.) Johann Wolfang Goete (Johan Volfang Gete): Jadi mladog Vertera ili Faust
2. Aleksandar Sergejevič Puškin: Evgenij Onjegin
3. Byron (Bajron): Childe Harold
4.) Edgar Alan Po: Gavran ili Annabel Li .
U pregledu: Schiller (Šiler) i Heine (Hajne)
5.) Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića (recepcija epa u hrvatskoj i bošnjačkoj
sredini)
6.Petar Petrović Njegoš: Luča mikrokozma ili Gorski vijenac
7.) Safvet-beg Bašagić: Izabrane pjesme
8. Dobriša Cesarić: Pjesme
U pregledu: Petar Preradovic i Stanko Vraz, Laza Kostić, Branko Radičević, Jovan
Jovanović Zmaj
9.)Bošnjačka usmena tradicija. Košta Horman: Narodne pjesme Muslimana u BiH i Aiša
Softić: Antologija
156
Realizam
Evropski realizam. Doktrina pozitivizma. Nova teorija društva. Hipolit Ten. Roman
prostora. Roman lika. Povijesni roman sa analitičkim pretenzijama. Podrobno i objektivno
opisivanje detalja kao temeljni umjetnički postupak. Socijalno psihološka motiviranost
realističke proze. Biologističke teorije. Naturalizam. Glavni evropski Predstavnici.
Specifičnosti realizma u južnoslovenskim književnostima.
Pisci i djela:
- Honore de Balzac (Onore de Balzak):Evgenija Grande ili Ciča Gorio;
- Lav Nikolajevič Tolstoj: Ana Karenjina
- Fjodor Mihajlovič Dostojevski: ZIočin i kazna
- Gogolj: Šinjel
- Turgenjev: Očevi i djeca
- Gistav Flaubert (Flober): Madam Bovari ;
U Pregledu : Stendal i Zola
- Šimo Matavulj: Bakonja fra Brne ili Pripivijetke (po izboru)

- Branislav Nušić: Sumnjivo lice ili Narodni poslanik
- U pregledu: August Šenoa, Vjenceslav Novak, Aleksa Šantić,
Jovan Dučić, Svetozar Ćorović i Petar Kočić
Bošnjačka preporodna književnost
Zatišje u književnom stvaranju (1887 - 1882). Austro-ugarska okupacija. Iseljavanje

Bošnjaka.
Doba književnog bosanstva (1883 - 1897).
Listovi i publikacije na narodnom i turskom jeziku Djelatnost M. Kurtčehajića.
Književno - kulturni i nacionalni preporod (1878 - 1910), Mehmed-beg Kapetanović

Ljubušak.
Listovi i časopisi: Bošnjak , Behar, Gajret i Biser.
- Edhem Mulabdić: Zeleno busenje

- Nafija Sarajlić: Teme
U pregledu: Safvet-beg Bašagić i Osman Aziz
Moderna
157
Razaranje realizma. Parnas. Simbolizam. Neonaturalizam. Estetizam. Baudelaire
(Bodler)kao začetnik moderne lirike.
Geneza moderne i njeno uobličavanje u južnoslovenskim književnostima krajem 19. i
početkom 20. stoljeća.
Pisci i djela:
1.) Charles Baudelaire (Šari Bodler): Cvijeće zla
2.) Rimbaud (Rembo): Pjesme (po izboru)
3.) Rilke: Pjesme (po izboru)
4.) Walt Whitman (Volt Vitmen): Vlati trave,
5.) Henrik Ibsen (Henrik Ibzen): Nora ili Patke
6.) Anton Pavlovič Čehov: Novele (izbor)
U pregledu: Verloine (Verlen) i Teufik Fikret
7.) Antun Gustav Matoš: Pjesme
8.) Ivo Vojnović: Suton
9.) Dobriša Cesarić: Pjesme
10.) Bora Stanković: Nečista krv ili Koštana
11.) Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške ili Gospa Nola
12.) Osman Đikić: Pjesme
13.) Musa Ćazim Ćatić: Pjesme
14.) Hamza Humo: Grozdanin kikot ili Pjesme
U pregledu: Vladimir Vidrić, . Vladimir Nazor, Dinko Šimunović
Avangarda :
Pisci i djela:
• Jesenjin: Pjesme
• M. Proust (Prust): U traganju za izgubljenim vremenom
• Kafka: Proces
• William Fraulkner(Fokner):Krik i bijes
• Miroslav Krleža: Povratak Filipa Latinovicza ili Gospoda Glembajevi
• Augustin Ujević: Pjesme
• M. Crnjanski: Seobe ili izbor iz poezije
158
Lektira
• A.Kovačić: U registraturi ;
• S. Matavulj: Bakonja fra Brne
• Balzak: Čiča Gorio

• Dostojevski: Zločin i kazna
• K.Gibran (Halil Đubran):Prorok i prorokov vrt
• Husein Taha :Dani
• Hasan Kikić: Provincija u pozadini
• Ahmed Muradbegović: Robijaš ili Post
• Isak Samokovlija: Pripovijetke
IV RAZRED
Jezik
Oblast jezika obuhvata programske sadržaje:

1. Riječ kao jedinica (semantički nivo)
- Značenje riječi (denotativno, konotativno i kontekstualno)
- Sintaksičko značenje ili valentnost riječi (polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija)
- Stilističko diferenciranje leksike po sferama upotrebe (književna leksika, termini i
terminologija, razgovorna leksika, žargonizmi)
- Aktivna i pasivna leksika (arhaizmi i neologizmi)
- Riječi po porijeklu (domaće ili autohtone, tuđice ili posuđenice)
- Značenjski odnosi među riječima (fraza, kontradikcija, tautologija, dvosmislenost)
2. Jezik i društvo (sociolingvistika)

- Raslojavanje jezika (teritorijalno - dijalekti, socijalno - varijante, funkcionalno)
- Raslojavanje standardizirane novoštokavštine (standardni jezici štokavskog narječja
bosanski, hrvatski, srpski)
- Funkcioniranje bliskih jezika u višenacionalnoj zajednici (bosanski, hrvatski, srpski u
Bosni i Hercegovini)
3. Funkcionalni stilovi (funkcionalna stilistika)

- Pojam funkcionalnog stila
- Tradicionalni funkcionalni stilovi i njihove odlike:
naučni, publicistički, književnoumjetnički, administrativni,, razgovorni (analiza na
tekstovima)
- Kriteriji razlikovanja stilova: ekspresivna i impresivna vrijednost stilskih sredstava,
kontekst, stilistička dominanta, komunikacijska namjena
- Uvođenje novih stilova (sakralni, esejistički, scenaristički, reklamni, stripovni i retorički)
159
4.) Bosanski, Hrvatski i Srpski jezik u 20. stoljeću:
- Razvoj standardne novoštokavštine

- Raslojavanje standardne novoštokavštine
5.) Jezik u upotrebi
- Retorika kao vještina govorenja. Osnovni principi retorike.

- Retoričke vrste (razgovori - vrste i odlike, kratki monolozi - vrste i odlike, govori,
posebne govorne vrste)
6.) Pravopis
- Pisanje riječi stranog porijekla (iz jezika koji se služe latinicom, ćirilicom i drugim
pisanima)
- Uvježbavanje: veliko slovo, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi, interpunkcijski znaci
u f složenoj rečenici, pisanje skraćenica
7.) Pismene zadaće
- Teme: raspravljanje o pročitanim djelima i slobodne teme
KNJIŽEVNOST
I. Književnost između dva rata

Društvene i političke prilike nakon Prvog svjetskog rata. Kriza evropskog mišljenja i gubitak
referencijalnih vrijednosti. Avangardni književni pokreti: futurizam,
ekspresionizam,konstruktivizam, dadaizam, nadrealizam. Socijalna literatura i obnova
realističkog postupka. Angažovana književnost i idejne tendencije. Recepcija avangardnih
tokova u jugoslavenskim književnostima i u Bosni i Hercegovini.
a) Pisci i djela iz evropske i svjetske književnosti

Franz Kafka (Franc Kafka): Proces (lektira) Husein-Taha: Dani
b) Pisci i djela iz bosanskohercegovačke literature i šireg jezičkog područja

Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi
Antun Branko Šimić: Poezija (u izboru)
Tin Ujević: Poezija (u izboru)
Miloš Crnjanski: Poezija (u izboru)
Hasan Kikić.Provincija u pozadini
Isak Samokovlija: Pripovijetke (u izboru)
160
II. Suvremena književnost
.
a) Pisci i djela iz suvremene evropske i svjetske književnosti
Hermann Hesse (Herman Hese): Stepski vuk ili Demijan

Albert Camus- (Albert Kami): Stranac
Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej): Starac i more
Samuel Beckett (Semjuel Beket): U očekivanju Godoa
Jorge Louis Borges (Horhe Luis Borhes): Novele
Bulgakov: Majstor i Margarita
b) Pisci i djela iz suvremene bosanskohercegovačke literature i šireg

jezičkog područja
Ivo Andrić: Prokleta avlija
Skender Kulenović: Soneti (izbor) i Ponornica
Meša Selimović: Derviš i smrt ili Tvrđava
Ćamil Sijarić: Pripovijetke (izbor)
Mak Dizdar: Kameni spavač
Abdulah Sidran: Pjesme (izbor)
Alija Isaković: Putopisi, Hasanaginica
Ivan Goran Kovačić: Jama
Ranko Marinković: Kiklop ili Glorija ili Ruke
Nikola Šop: Pjesme (izbor)
Vitomir Lukić: Hodnici svijetloga praha
Branko Ćopić: Mala moja iz Bosanske Krupe ili Bašta sljezove boje
Vasko Popa: Pjesme (izbor)
Danilo Kiš: Grobnica za Borisa Davidoviča (pripovijetka) ili Enciklopedija
Milorad Pavić: Hazardski rječnik
Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan
Književno kritički eseji: Skender Kulenović,
Midhat Begić, Muhsin Rizvić, Enes Duraković (izbor)
Lektira
Gabriel Garcia Marques (Gabriel Garsija Markes): Sto godina samoće ili Ljubav u doba
kolere
Hamza Humo: Grozdanin kikot
Skender Kulenović: Ponornica
Derviš Sušić: Pobune
Mirko Kovač: Ruganje dušom
Vladan Desnica: Proljeća Ivana Galeba
161
Nastavni kadar:
Nastavu bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti mogu izvoditi profesori

sa završenim filozofskim fakultetom – odgovarajući odsjek.

162
Engleski jezik kao prvi strani jezik
Programski sadržaji su koncipirani za učenike koji poslije osnovne škole nastavljaju učiti
engleski jezik u srednjoškolskoj fazi svog obrazovanja. Zbog neujednačenog znanja koje
učenici unose u svoj novi razred dolazeći iz različitih sredina, neophodno je prezentirati,
usvajati i konsolidirati jezičke kompetencije na pre-intermediate nivou, i, na toj osnovi,
izabrati savremeni udžbenik engleskog jezika namijenjen mladima.
Tematika koju odabrani udžbenik obrađuje mora biti aktuelna i upravo prilagođena
srednjoškolskom uzrastu. Date teme uključuju leksiku koja učenike osposobljava za
komunikaciju, izražavanje u raznovrsnim situacijama i kontekstima.
Važno je istaći da je obavezno u nastavi koristiti najnovija metodološka iskustva.

Učeći jezik stiču se nova saznanja o upotrebi Interneta kroz zadatke, te se daju relevantne
web-stranice - websites što učenicima pruža mogućnost za samostalno učenje, istraživanje i
napredovanje prema svojim sposobnostima i interesovanju.
Putem audio-kasete poboljšati obradu tekstova u svim nastavnim jedinicama, te dijaloge,

korisne fraze, fonetske vježbe kao i pjesme koje se obrađuju u knjizi. Povremeno uvoditi
video-nastavne časove u okviru iste tematike koristeći adekvatne video-kurseve.
Pjesme su jako korisne kao multi- medijalno nastavno sredstvo koje će sigurno privući
pažnju učenika, a i navesti ih da poprime fonetske i intonacijske navike govornika čiji je
maternji jezik engleski. Preporučuje se nabavka i audio-kaseta koje na ovom nivou sadrže
materijale za testiranje slušanja i razumijevanja govora.
Stoga, treba koristiti interesantne i moderne sadržaje uz savremeni metodološki pristup,

atraktivnu tehničku opremu knjige, obim materijala na nivou pre-intermediate koji pruža
mogućnost izbora, da bi motivirali svakog učenika da bolje nauči engleski jezik.
Ciljevi i zadaci
Engleski kao strani jezik u općoj gimnaziji je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa koji
omogućuje učeniku širu komunikaciju u prostoru i vremenu. Učenici proširuju svoje saznajno
područje tako što ulaze u životnu stvarnost drugih zemalja kroz široku ponudu različitih
prezentacija.
Cilj je da se postigne svjesna i samostalna primjena znanja jezika i kulture, te razvije vještina
izražavanja na engleskom jeziku u govornom i pisanom obliku.
Shodno navedenom, jedan od osnovnih ciljeva učenja engleskog jezika je da se učenik
osposobi za govornu i pisanu komunikaciju, za samostalnu primjenu izvora znanja na
engleskom jeziku u okviru mogućnosti svoje dobi kako bi mu to pomoglo u daljem sticanju
znanja u nastavku školovanja i njegovim općim životnim i profesionalnim uvjetima.
163
Važni komunikativni zadaci u ovoj fazi učenja su:
- sposobnost boljeg razumijevanja, govora, čitanja i pisanja savremenog engleskog

jezika,
- usavršavanje izgovora i intonacije u govornom izražavanju,
- sposobnost usmenog komuniciranja u sklopu poznatih sadržaja, leksike,
komunikacijskih uzoraka (prepričavanje, izražavanje vlastitog mišljenja, osjećaja,
interesa),
- sposobnost pravilne upotrebe gramatičkih struktura nužnih za pismenu i usmenu
komunikaciju,
- uočavanje zakonitosti tvorbe i upotrebe gramatičkih struktura; razvijanje
lingvističkog mišljenja,
- podsticanje na samostalno učenje učenika,
- sposobnost traženja i primjene informacija dobivenih iz raznih izvora na stranom
jeziku (rječnici, časopisi, novine, magazini),
- prevođenje kraćih tekstova; engleski-maternji jezik,
- pisanje kraćih sastava,
- upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog
područja,
- upoznavanje s odlomcima književnih djela, kako proze tako i poezije.
Jezičke vještine
Slušanje i razumijevanje govora – Listening
- Praćenje i razumijevanje zvučnog teksta koji emitira izvorni govornik stranog jezika na
audio-kaseti ili pomoću komunikacijskih medija (radio, TV, telefonska poruka),
Usmeno izražavanje – Speaking
- Postavljanje pitanja i davanje odgovora o zadanom sadržaju,

- Kreativne govorne vježbe,
- Opisivanje likova i situacija,
- Prepričavanje pročitanog ili odslušanog teksta, vlastitog ili tuđeg doživljaja, filma,
- Izvještaj o domaćoj zadaći ili prikupljenim informacijama.
164
Čitanje i razumijevanje teksta – Reading
- Čitanje i razumijevanje datog izvornog teksta (novinski članak, upute, književni

tekst) koji je lingvistički i tematski dostupan učenicima,
- Čitanje i razumijevanje uputa u priručnicima koje sadrže informacije o jeziku,
- Osposobljavanje za upotrebu jednojezičnog rječnika.
Pismeno izražavanje – Writing
- Preoblikovanje rečenica i teksta,

- Pisanje bilješki iz odslušanog ili pročitanog teksta,
- Pisanje zabilješki za opis, prepričavanje, vođenje razgovora,
- Sastavljanje lakših tekstova po modelu,
- Sastavljanje poruka i prigodnih pisama.
Prevođenje
- Pismeno prevođenje lakših tekstova s engleskog na maternji jezik,

- Uočavanje i spoznavanje razlika u strukturama i načinima izražavanja u maternjem i
engleskom jeziku.
Tematika
- Teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja,

- Gradovi i regije Velike Britanije, USA, Australije i Kanade,
- Slobodno vrijeme (film, pozorište, TV, novele, muzika),
- Škola i učenje; usporedba školskih sistema,
- Porodica, prijatelji, zapošljavanje.
Vokabular
- Izbor i uvođenje novih riječi zasnovan na komunikacijskom kontekstu,
165
- Posjedovanje mini vlastitog učeničkog rječnika.
- Vježbe upotrebe novih i nepoznatih riječi u rečenicama.
I RAZRED
Tematika
− Savremeni svijet i njegova dostignuća
− Izumi
− Sportovi, hobi, dokolica
− Hrana i odjeća
− Slikarstvo, muzika i književnost
− Običaji i ponašanje u raznim dijelovima svijeta
(Stereotipi)
− Škola (i školska pravila) nekad i sad
Lektira: tekstovi iz književnosti zemalja engleskog govornog područja (najmanje jedan u
polugodištu).
Jezičko gradivo
− Imenice: rod i broj
− Član: a, the, zero
− Pomoćni glagoli: be, do, have; kratki odgovori
− The Present Simple, The Present Continuous (aktiv i pasiv)
− The Future Simple (aktiv, pasiv)
− The Past Simple, The Past Continuous (aktiv, pasiv)
− The Past Perfect (aktiv, pasiv)
− Modalni glagoli obaveze i dopuštanja: can, have to, allowed to, must, mustn´t, should
− Oblici futura: The Pesent Continuous, Going to, will
− Glagolski modeli: glagol + infinitive, glagol + ING
− Rečenice: relativne (restriktivne), kondicionalne (tip 1 i 2)
− Brojevi: razlomci, decimali, postotak
− Tvorba riječi
− Frazni glagoli
II RAZRED
Tematika
− Savremena zanimanja
− Djelo pojedinca u promjeni svijeta
− Porodica – velika ili mala?
− Dobre i loše navike – opasnost modernog življenja
− Hobi i zbirke
− Običaji
166
− Mladi širom svijeta
Lektira: tekstovi iz književnosti zemalja engleskog govornog područja (najmanje jedan u
polugodištu).
Jezičko gradivo
Ponavljanje gradiva iz I razreda.
− Prisvojni padež za označavanje vremena, prostora, količine
− Složene rečenice
− Neodređena zamjenica “one, ones“
− Tvorba priloga
− The Present Perfect Simple (vs Past Simple)
− The Present Perfect Passive
− The Present Perfect Coontinuous
− Rečenice: kondicionalne, tip 1 i 2, i vremenske
− Modalni glagoli za izražavanje vjerovatnoće u sadašnjosti i prošlosti
− Indirektni govor: glavna rečenica u prošlom vremenu
− Question Tags
− Tvorba riječi
− Frazni glagoli
III RAZRED
Tematika
− Engleski – svjetski jezik
− Obrazovni sistemi
− "Oni i mi"
− Metropole svijeta
− Ugrožena planeta
− Putovanja
Lektira: tekstovi iz književnosti zemalja engleskog govornog područja (najmanje dva u
polugodištu).
Jezičko gradivo
Ponavljanje gradiva iz II razreda.
− Imenice: isti oblik jednine i množine, imenice koje se upotrebljavaju samo u
jednini/množini
− Član: upotreba i izostavljanje
− Causitive Have
− Vremena: The Present, The Past, The Future Tenses (aktiv, pasiv)
− Glagoli sa dva objekta u pasivu
− Glagolski modeli: glagol + ING oblik, glagol + infinitiv
− Složenice sa some i any
− Much – many (a lot of); few – a few, little – a little
167
− Rečenice: namjerne (iskazane infinitivom i veznicima "in order to", "so that"),
relativne, posljedične (so...that), vremenske, kondicionalne (3)
− Tvorba riječi
− Frazni glagoli
IV RAZRED
Tematika
− "Oni i mi" – generacijski jaz
− Slobodno vrijeme
− Profesije i planovi za budućnost
− Kultura, umjetnost
− Međunarodno povezivanje
− Mediji
Lektira: tekstovi iz književnosti zemalja engleskog govornog područja (najmanje dva u
polugodištu).
Jezičko gradivo
Ponavljanje gradiva iz III razreda.
− Imenice: množina imenica stranog porijekla
− Present i Past Participles
− The Future Continuous Tense
− The Future Perfect Tense
− Subjunctive
− Rečenice: kondicionalne ("mixed condicionals"), uzročne (because, as, since, for),
zaključne (therefore, consequently), dopusne i suprotne (but, although, yet, even
if/though, nevertheless/however)
− Tvorba riječi
− Frazni glagoli
Udžbenici:
Headway, novo izdanje, Snapshot, Opportunities, izbor nastavnika uz saglasnost nadležne
institucije...
Nastavni kadar:
Nastavu Engleskog jezika mogu izvoditi profesori koji su završili:

168
169
Italijanski jezik kao drugi strani jezik
Ovaj nastavni plan i program namijenjen je učenicima koji uče Italijanski kao drugi strani
jezik. Cilj je razvijanje sposobnosti učinkovitog korištenja jezika u praktičnoj komunikaciji.
Predmet se temelji na povezanim jezičnim vještinama slušanja, čitanja i pisanja, koje se
poboljšavaju kako učenik napreduje u svom školovanju.
Nastavni plan i program također nastoji pružiti uvid u kulture i civilizacije u kojima se govori
italijanski jezik, potičući tako pozitivne stavove prema učenju jezika i govornicima stranih
jezika.
Nastavni program:
I Razred
• Upoznavanje i predstavljanje Chi sei? Come ti chiami? Chi è? Come si chiama? Chi
sono? Ciao! Buongiorno! Buonasera!
o usvajanje osnove jezične strukture vezane za situacije predstavljanja i
upoznavanja;
o predstavljanje sebe i neke treće osobe na talijanskom jeziku;
o razumijevanje pitanja, odgovor na njih te postavljanje pitanja drugoj osobi;
o uljudno obraćanje nekoj osobi
• Talijanska abeceda, Osnovna pravila čitanja i izgovora: Ca, co, cu, ga, go, gu
o usvajanje talijanske abecede;
o vježba izgovora glasova i spelovanje na talijanskom jeziku;
o usvajanje osnovnih pravila izgovora i čitanja
• Presente del verbo essere, Pronomi personali (soggetto)

o usvajanje oblika prezenta glagola essere;
o razumijevanje i produciranje potvrdne, upitne i niječne rečenice s
prezentom glagola essere;
o usvajanje oblika osobnih zamjenica u funkciji subjekta;
o postavljanje pitanja s oblicima prezenta glagola essere te odgovor na njih;
o usvajanje osnovnog leksika vezanog za najosnovnije situacije iz
svakodnevnoga života
• I giorni della settimana I mesi dell'anno, Numeri cardinali (0 - 20)

o usvajanje nazive dana u sedmici i mjeseci u godinu,
o postavljanje jednostavnih pitanja i odgovor na njih
o usvojiti oblike brojeva (0 - 20),
o datumi
• Allo stadio, In piscina

o usvajanje nove leksičke i jezične strukture iz tekstova koji opisuju
jednostavne učenikove aktivnosti u slobodno vrijeme;
o postavljanje pitanja i davanje jednostavnih informacija vezanih uz temu
tekstova (škola, školske aktivnosti, slobodno vrijeme);
o rješavanje zadataka čitanja s razumijevanjem
• Alla scuola di musica In discoteca, Articolo determinativo

o usvajanje nove leksičke i jezične strukture iz tekstova koje opisuju
jednostavne učenikove aktivnosti u slobodno vrijeme;
170
o postavljanje pitanja i davanje jednostavnih informacija vezanih za temu
tekstova;
o usvajanje oblika i osnovnih pravila upotrebe određenog člana u
talijanskom jeziku
• Sostantivi e aggettivi, Articolo determinativo

o usvajanjei nastavaka za imenice i pridjeve u jednini i množini;
o pravilna upotreba određenog člana uz imenice i pridjeve u jednini i
množini
• Aggettivo e pronome dimostrativo questo/a/i/e

o usvajanje oblika, te pravila uporabe pokaznog prijeva i zamjenice
questo/a/i/i;
o prepoznavanje i pravilna upotreba pokaznih pridjeva i zamjenica
• Presente dei verbi in –are

o usvajanje najčešćih oblika glagola na –are;
o usvajenje pravila tvorbe prezenta glagola na –are;
o konstrukcija potvrdne, upitne i niječne rečenice s prezentom tih glagola
• Dopo la scuola
o usvajanje i proširenje leksičke i jezične strukture vezane za školu, školske
predmete, raspored sati;
• Presente del verbo avere, Quando la professoressa ha l'influenza

o usvajanje oblika glagola avere;.
o usvajanje osnovnih izraza s glagolom avere (avere
fame/sete/freddo/caldo/sonno);
o produciranje potvrdnih, upitnih i niječnih rečenice s glagolom avere;
o usvajanje i proširenje leksičke i jezične strukture vezane za školu i
aktivnosti u slobodno vrijeme
• Materie a scuola, Orario delle lezioni

o usvajanje i nove leksičke i jezične strukture vezane za školu i školske
obveze;
o postavljanje pitanja i razgovor o školskim predmetima i rasporedu školskih
obveza
• A casa In pizzeria
o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za školu i aktivnosti poslije
škole;
o usvajanje nazive uobičajenih talijanskih pizza i jezičnih struktura potrebnih
za narudžbu jela i pića u pizzeriji;
o usvajanje i vježba strukture s glagolom avere (avere bisogno/fame);
o izražavanje osjećaja (sono stanco, soddisfatto…)
• Articolo indeterminativo, Uso dell'articolo

o usvajanje oblike i pravila uporabe neodređenog člana;
o pravilna upotreba određenog i neodređenog člana u rečenici
• Presente del verbo andare, Preposizioni con il verbo andare

o usvajanje oblika prezenta glagola andare;
o usvajanje osnovnih izraza s glagolom andare:
o Dove vai?, Con chi vai? Come vai?
171
• C'è, ci sono, Il tifo è un male serio
o usvajanje oblika i pravila uporabe izraza c'è, ci sono;
o čitanje i razumijevanje pjesme Il tifo è un male serioi;
• Grafia e pronuncia di ci, ce, gi, ge, cia, cio, ciu, gia, gio, giu
o vježba pisanja i čitanja navedenih struktura
• Presente dei verbi in – ere, Che fretta la mattina

o usvajanje nove leksičke strukture;
o usvajanje pravila tvorbe prezenta glagola na –ere;
o produciranje potvrdne, upitne i niječne rečenice s prezentom tih glagola
• In cerca della famiglia Silvani

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za stanovanje u stambenoj
zgradi, odnose među susjedima, raznošenje pošte;
o davanje osnovnih informacije o sustanarima /susjedima;
• Che cosa porta il postino?

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za poštu, pisanje pisama;
o pisanje adrese na pismu ili razglednici;
• Presente del verbo fare, Dicono che non faccio mai niente
o usvajanje oblika prezenta glagola fare;
o usvajanje pravilne upotrebe najčešćih izraza s glagolom fare (fare
tardi/colazione/la doccia/una telefonata/il tifo…);
• Numeri ordinali, Dove abiti

o usvajanje oblika i pravila tvorbe rednih brojeve od 1 do 20;
o usvajanje leksika i strukture kojima objašnjavamo gdje stanujemo;
• Aggettivi possessivi al singolare

o usvajanje oblika i pravila posvojnih pridjeva u jednini
• Presente dei verbi sapere e conoscere, Io so quasi tutto, Grafia e pronuncia di chi,
che, ghi, ghe
o usvajanje oblika prezenta glagola sapere i conoscere, osnovno značenje
tih glagola te razlike u uporabi;
o vježba pisanja i čitanjeanavedenih grafija;
• Scrivere una cartolina / una lettera

o čitanje i analiza primjera jednostavnog pisma/razglednice na talijanskom
jeziku;
o pisanje razglednice ili pisma jednostavnoga sadržaja
• Presente dei verbi in –ire

o usvajanje pravila tvorbe prezneta glagola na –ire;
o usvajanje pravila tvorbe prezenta glagola na –ire s umetkom –isc;
o usvajanje nove jezične i leksičke strukture
• La nuova casa
o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za opisivanje stana / kuće i
osnovnog pokućstva;
o opis rasporeda prostorija u stanu i prostor u kojem stanujemo;
172
o usvajanje naziva namještaja;
o izražavanje mišljenja, upit za mišljenje
• Il trasloco
o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za situaciju preseljenja,
opisivanje stana / kuće i osnovnog pokućstva
• L'appartamento, I mobili
o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za prostor u kojem
stanujemo;
o opis rasporeda i izgleda prostorija u vlastitom stanu i prostor u kojem
stanujemo
• Espressioni di luogo
o usvajanje pravilne upotrijebe izraza za orjentiranje u prostoru sopra, sotto,
dietro a, a sinistra, a destra, in mezzo a…;
o opisivanje položaja predmeta
• Aggettivi possessivi al plurale, Uso degli aggettivi possessivi

o usvajanje oblika i pravila uporabe posvojih pridjeva u množini;
o usvajanje naziva za rodbinu i rodbinske veze;
o usvajanje pravila upotrebe posvojnih pridjeva uz nazive za rodbinu;
• Presente del verbo potere, C'è qualcuno alla porta..., Grafia e pronuncia di sci, sce,
scia, scio, sciu, scie
o usvajanje pravila tvorbe prezenta glagola na –ere;
o produciranje potvrdne, upitne i niječne rečenice s prezentom tih glagola;
o usvajanje nove leksičke i jezične strukture
• Presente dei verbi riflessivi, Le ragazze non sono mai pronte

o usvojiti nove leksičke strukture vezane za jutarnju higijenu, odijevanje i
spremanje;
o usvojiti pravila tvorbe prezenta povratnih glagola
• A carnevale ogni scherzo vale!

o usvajanje jezične i leksičke strukture vezane za karneval i oblačenje i
prerušavanje;
o upoznavanje sa venecijanskim karnevalom;
• Le maschere
o čitanje poezije Le maschere;
o upoznavanje talijanske tradicionalne maske (Pulcinella, Meneghino,
Arlecchino…);
o opis osnovnih karakternih crte i izgleda svake maske;
• Presente del verbo dovere, Posso ma non voglio

o usvajanje prezenta glagola dovere;
o usvajanje nove jezične i leksičke strukture
• I numeri cardinali da 20 a 2 000 000

o usvajanje naziva brojeva
o pisanje naziva brojeva
• Che ora è?, Grafia e pronuncia di glia, glio, glie, gli, gn
173
o pitanje koliko je sati i odgovor na to pitanje;
o vremenska orijentacija;
o vježba pisanja i čitanja navedenih grafija;
• L'abbigliamento e le stagioni I colori

o imena boja
o nazive za odjeću
o opis odjeće
o nazivi godišnjeih doba
o razgovor o odjeći prikladnoj za određeno godišnje doba
• Una festicciola in casa di Pietro

o nazivi prehrambenih namirnica
o količine
• Articolo partitivo, Preposizione di con il valore possessivo

o tvorba partitivnog člana
o izražavanje neodređene količine u niječnim rečenicama;
o izražavanje pripadnosti s prijedlogom di
o izražavanje određene količine
• Al supermercato
o usvajanje i proširenje leksičke strukture vezane za kupovinu
prehrambenih proizvoda
o komunikacija sa prodavačem
• Al bar
o usvajanje i proširenje leksičke strukture vezane za snalaženje u
ugostiteljskim objektima
o komunikacija sa konobarom
• Pronome partitivo ne
o značenje i uporaba partitivne zamjenice ne
o pitanja s quanto/a/i/e
• Con la mamma al Mercatone

o čitanje poezije Con la mamma al Mercatone;
• Presente dei verbi in –care, -gare, -scare

o prezent glagola na –care, -gare, -scare
• Imperativo dei verbi, Come usare il telefonino, Presente del verbo uscire
o tvorba imperativa pravilnih glagola triju glagolskih skupina
o niječni imperativ
o prezent glagola uscire
o upotreba telefona
• Passato prossimo con l'ausiliare avere, Passato prossimo dei verbi irregolari
(fare,mettere, perdere, vedere…)
o pravila tvorbe i uporabe talijanskog perfekta s pomoćnim glagolom avere;
o participi prošle nepravilnih glagola;
• Chi perde non mangia

o usvajanje leksičkih i jezičkih struktura vezanih za hranu, pripremu jela,
obroke
174
o ponuda i odbijanje jela
o izražavanje razočarenja
• Presente dei verbi in -ciare, -giare, Presente dei verbi bere, dare
o pravila tvorbe prezenta glagola na -ciare, -giare;
o oblici prezenta i perfekta glagola bere, dare
• I pasti
o nazivi obroka, namirnica i jela koja se jedu za pojedine obroke
o specifičnosti obroka u Italiji
• Come apparecchiare la tavola

o nazivi kuhinjskog posuđa
o opis postavljanja stola
• Presente del verbo volere, Ci vuole, Ci vogliono

o oblici prezenta glagola volere
o pravilna upotreba struktura ci vuole, ci vogliono
• Preposizioni semplici e articolate di, a da, in, su, per, con

o pravila tvorbe združeni oblika prijedloga i određenih članova;
o pravilna upotrijebita prijedloge i združenih oblika prijedloga i članova
• Una vacanza speciale

o usvajanje leksičkih i jezičkih struktura vezane za provođenje odmora,
putovanja i praznike;
o razgovor o aktivnostima tijekom školskih praznika;
• Passato prossimo con il verbo ausiliare essere

o pravila tvorbe i upotrebe perfekta s pomoćnim glagolom essere
• Una gita da brivido, E fuma l'Etna la sua sigaretta

o proširenje tematskog leksika vezanog za putovanja, ljetovanja, školske
praznike;
o upoznavanje sa prirodnim, kulturnim i povijesnim znamentitostima Sicilije;
o izražavanje straha i oduševljenja
o opis prirodne ljepote nekog mjesta;
o čitanje i interpretiranje poezije
• Passato prossimo dei verbi riflessivi, Maura si fa bella

o pravila tvorbe perfekta povratnih glagola
o usvajanje leksičkih i jezičkih struktura vezane za obavljanje osobne
higijene
• Come fare le domande, Domande con gli interrogativi chi, che cosa, dove, quando,
perché, quanto
o leksičke strukture za postavljanje pitanja
• Cartolina dalle vacanze

o čitanje i analiza jednog primjera razglednice / kraćeg pisma s ljetovanja;
o pisanje razglednice / kraćeg pisma s ljetovanja;
o opisivanje mjesta u kojem ljetujemo i aktivnosti tijekom ljetovanja;
o usvojiti jezične strukture kojima započinjemo i zavšavamo pismo bliskim
osobama
175
II Razred
• Le vacanze estive. Una gita sull'Isola d'Elba
o ponavljanje gradiva iz prvoga razreda; prepričavanje događaja s ljetnih
praznika;
o ponavljanje i proširivanje leksičkih i jezičnih struktura vezanih za
provođenje slobodnog vremena, praznike i ljetovanje;
o ponavljanje perfekta
• In treno
o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za putovanja vlakom, vrste
vlakova, željeznički kolodvor;
o govor o putovanju vlakom, vrstama vlakova, uslugama i sadržajima na
željezničkom kolodvoru;
o zadatak čitanja s razumijevanjem
• Se viaggi in treno – ampliamento lessicale

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za putovanja vlakom, vrste
vlakova, željeznički kolodvor;
o govor o putovanju vlakom, vrstama vlakova, uslugama i sadržajima na
željezničkom kolodvoru;
• Comparativo di maggioranza, minoranza e uguaglianza

o usvajanje pravila tvorbe komparativa dvaju pridjeva, glagola ili dviju
imenica u italijanskom jeziku (comparativo di maggioranza, minoranza e
uguaglianza)
• In macchina
o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za putovanje automobilom i
najvažnija prometna pravila;
o govor o putovanju automobilom i snalaženju
• Se viaggiate in macchina dovete Ampliamento lessicale

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za putovanje automobilom i
najvažnija prometna pravila;
o govor o putovanju automobilom i snalaženju
• Superlativo relativo
o usvajanje pravila tvorbe i uporabe relativnog superlativa u italijanskom
jeziku;
o pravilna upotreba relativnog superlativa
• Superlativo assoluto
o usvajanje pravila tvorbe i uporabe apsolutnog superlativa u italijanskom
jeziku;
o pravilna upotreba apsolutnog superlativa;
o osvijestiti razliku u značnju između relativnog i apsolutnog superlativa u
italijanskom jeziku
• Comparativi e superlativi irregolari
176
o usvajanje pravilnih i nepravilnih oblika komparativa i superlativa pridjeva
buono, cattivo, grande, piccolo, alto, basso te ih znati pravilno upotrijebiti
u rečenici
• In aereo
o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za putovanja zrakoplovom i
snalaženje u zračnoj luci;
• Se viaggi in aereo devi. Ampliamento lessicale

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za putovanja zrakoplovom i
snalaženje u zračnoj luci;
• Uso del presente e del passato prossimo. All'aeroporto

o ponavljanje oblika i pravila uporabe prezenta i perfekta
• Costumi d'Italia. Ci vediamo in autogrill

o usvajanje nove leksičke i jezične strukture vezane za putovanje i
aktivnosti tijekom putovanja;
o upoznavanje općih navika i običaja u Italiji vezanih za putovanje, promet,
prometala i dr.
• Dettato
o ponavljanje pravila čitanja i pisanja u italijanskom jeziku;
o razvijanje te evaluiranje kompetencije pisanja na italijanskom jeziku
• Ponavljanje gradiva iz 1. nastavne cjeline;

o ponavljanje i uspostavljanje jezične i leksičke strukture
• Roma la città eterna

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za putovanje u neki grad i za
njegove povijesne i kulturne znamenitosti;
o usvajanje novih činjeničnih znanja vezanih za grad Rim;
o upoznavanje najznačajnije kulturne i povijesne spomenike iz različitih
razdoblja;
o zadatak čitanja s razumijevanjem,
• Cartoline romane
o usvajanje nove leksičke i jezične strukture kojima se opisuju kulturne i
povijesne znamenitosti;
o usvajanje novih činjeničnih znanja vezanih za Rim; upoznavanje kulturne i
povijesne spomenike iz različitih razdoblja;
o prezentacija najvažnijih rimskih spomenika
• Chi sono e che cosa hanno fatto? Michelangelo Buonarroti, Gian Lorenzo Bernini,
Raffaello Sanzio
o usvajanje nove leksičke i jezične strukture;
o usvajanje novih činjeničnih znanja vezanih za rimsku kulturnu povijest i
kulturnu baštinu;
177
o upoznati neka velika umjetnička djela iz talijanske kulturne baštine
• Roma. Imparate di più

o usvajanje novih činjeničnih znanja vezanih za rimsku povijest i kulturu
• Imperfetto (zadaci za vježbu, Un po' di storia, Studio e divertimento)

o usvajanje pravila tvorbe imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola;
o usvajanje pravila uporabe imperfekta u rečenicama;
o usvajanje činjeničnih znanja o načinu života u doba Rimskog Carstva
• Uso dell'imperfetto e del passato prossimo

o uočavanje razlike u uporabi i usvajanu pravila uporabe perfekta i
imperfekta
• Uso dell'imperfetto e del passato prossimo

o uočavanje razlike u uporabi i usvajanu pravila uporabe perfekta i
imperfekta
• Vacanze e studio
o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za učenje u stranoj zemlji;
o govor o učenju, dnevnom rasporedu obveza te prepričati radni dan
• Gerundio presente
o usvajanje pravila tvorbe i uporabe gerundija sadašnjeg
• Gerundio passato, stare + gerundio

o usvajanje pravila tvorbe i uporabe gerundija prošlog;
o usvajanje pravila tvorbe te značenja strukture za izricanje radnje koja traje
stare + gerundio presente
• Un' inglesina a Verona

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za razgovor o nekom gradu
(Veroni);
o sticanje novih činjeničnih znanja te znati govoriti o najvažnijim
znamenitostima grada Verone;
• Uso dell'articolo
o ponavljanje poznatih te usvajanje novih pravila uporabe određenog člana
uz vlastita imena u italijanskom jeziku;
o usvajanje i pamćenje kategorije vlastitih imenica uz koje se ne rabi
određeni član
• Gli animali Imparate di più. Ampliamento del lessico. I versi degli animali. Modi di dire
o usvajanje naziva životinja u italijanskom jeziku te znati rabiti osnovne
leksičke strukture vezane za životinje;
o usvajanje izreka s imenima životinja;
o usvajanje novih pridjeva kojima se opisuje karakter i ponašanje ljudi;
o znati opisati karakter i ponašanje ljudi i usporediti ih s karakterom i
ponašanjem neke životinje;
178
o usvajanje glagola za glasanje različitih životinja
• La frutta. L'abero - il frutto

o usvajanje novih naziva voća;
o usvajanje pravila o uporabi muškog roda za naziv voćke, a ženskog roda
za naziv ploda voćke;
o govor o prehrambenim navikama
• Costumi d'Italia Sanremo: quando l'Italia canta

o proširiti leksičke i jezične strukture vezane za glazbu, glazbene festivale i
druge kulturne događaje;
o usvajanje novih znanja o festivalu u Sanremu
• Volare. Ascolto della canzone

o ponavljanje uporabe imperfekta;
o sticanje novih znanja o talijanskoj glazbi, festivalu u Sanremu;
o osvijestiti ulogu i mjesto talijanske glazbe u svjetskoj glazbenoj baštini
• In farmacia (avere mal di testa /gola / denti...; guarire da...)

o usvojiti nove leksičke i jezične strukture vezane za temu zdravlja, bolesti,
lijekova, posjeta liječniku;
o govor o osnovnim vrstama lijekova i simptomima najčešćih bolesti;
o snalaženje u ljekarni, kupiti potrebni proizvod;
o osvijestiti potrebu brige o zdravlju;
• Pronomi personali diretti. Pronome partitivo ne

o usvajanje naglašene i nenaglašene oblike direktnih zamjenica (zamjenica
u akuzativu);
o pravilna upotrba naglašene i nenaglašene direktne zamjenice;
o usvajanje pravila uporabe partitivne zamjenice ne
• Gli Italiani e la salute

o usvojiti nove leksičke i jezične strukture vezane za temu zdravlja, bolesti,
lijekova, posjeta liječniku;
o govor o osnovnim vrstama lijekova i simptomima najčešćih bolesti;
o osvijestiti potrebu brige o zdravlju
• Il corpo umano. Le parti del corpo

o usvajanje naziva dijelova tijela;
o opisivanje ljudskog tijela;
o osvijestiti potrebu brige o vlastitom tijelu
• In profumeria. Make-up per donna. Make-up per uomo

o usvajanje naziva proizvoda za njegu tijela žene i muškarca;
o govor o njezi tijela;
o naučiti kako kupiti proizvode za njegu tijela
• Avverbio
179
o usvajanje pravila tvorbe načinskih priloga te pravilna upotrba načinskih
priloga u rečenci
• Quello, bello
o usvajanje pravila uporabe pridjeva quello i bello ispred i iza imenice /
pridjeva;
o pravilna upotreba tih oblika u rečenici
• Al pronto soccorso
o usvajanje novih leksičke i jezične strukture vezane za temu ozljeda,
bolesti, posjeta liječniku;
o kratko objašnjavanje nekog zdravstvenog problema
• Pronomi personali diretti con un tempo compost

o usvajanje pravila korištenja direktnih osobnih zamjenica u složenim
glagolskim vremenima (slaganje participa prošlog s direktnom
zamjenicom u akuzativu)
• Tanto, molto, poco, troppo come aggettivi e avverbi

o usvajanje pravila upotrebe oblika tanto, molto, poco, troppo kao pridjeva i
priloga;
o osvijestiti kod učenika razliku s obzirom na uporabu tih oblika u
bosanskom jeziku
• Un' emergenza. Se ti senti male vai… Il corpo e la salute

o usvojiti nove leksičke i jezične strukture vezane za bolesti i ozljede,
medicinski materijal i medicinsku njegu, medicinske ustanove, medicinsko
osoblje, zdravstvene pretrage, liječenje i lijekove;
o govor o ozljedama, bolestima i liječenju
• Esprimere la gioia, il dolore, la sorpresa, disappunto, disgusto, domanda

o usvojiti nove leksičke strukture te znati izraziti bol, iznanađenje,
razočaranje, gađenje
• Costumi d'Italia Gelato, una passione per l'estate

o usvojiti nove leksičke i jezične strukture vezane za fenomen sladoleda u
Italiji: potrošnja sladoleda, vrste sladoleda, nazivi sladoleda...;
o govor o potrošnji sladoleda u Italiji i odnosu Italijana prema tom proizvodu;
o poređenje odnosa prema sladoledu u Italiji i Bosni i Hercegovini;
o naučiti kako izabrati i kupiti sladoled
• Costumi d'Italia. La pizza del sabato sera

o usvojiti nove leksičke i jezične strukture vezane za fenomen pizze u Italiji:
potrošnja pizze, vrste i nazivi;
o govor o odnosu Italijana prema pizzi;
o naučiti kako izabrati i naručiti pizzu u pizzeriji
• Dettato
o ponavljanje pravila čitanja i pisanja u italijanskom jeziku;
o razvijati te evaluirati kompetenciju pisanja na talijanskom jeziku
180
• Una lettera dall'Italia. Scrittura e componimento
o usvojiti leksičke strukture kojima se započinje i zavšava pismo poznatoj
osobi;
o pisanje pisma prijatelju prema zadanim elementima
• Ponavljanje gradiva za pisanu provjeru znanja

o ponavljanje i uspostavljanje jezične i leksičke structure
• Prva pisana provjera znanja (1.- 3. cjelina)

o evaluacija i vrjednovanje zanja stečenog u prve tri nastavne cjeline
• In banca, (prelevare, versare i soldi; i modi di pagamento, aprire un conto corrente,

risparmiare, i prestiti, i mutui...)
o usvojiti leksičke i jezične strukture vezane za banku i poslove koje
obavljamo u banci (podizanje i uplati novca, štednja, podizanje kredita), te
za novac, načine plaćanja;
o naućiti kako obaviti jednostavnu transakciju u banci / na bankomatu;
• In banca Ampliamento lessicale. Ce n'è ancora... sempre in banca

o usvajanje nove leksičke strukture vezane za banku i poslove koje
obavljamo u banci te za vrste plaćanja;
o usvajanje leksičke strukture potrebne za upotrebu bankomata u Italiji –
znati objasniti kako se koristiti bankomatom
• Futuro semplice
o usvajanje pravila tvorbe i uporabe futura prvog pravilnih i nepravilnih
glagola
• Futuro anterior. Uso del futuro semplice e del futuro anteriore

o usvajanje pravila tvorbe futura drugog te usvojiti pravila uporabe futura
prvog i drugog u rečenicama
• Costumi d'Italia. La partita

o usvojiti nove leksičke strukture te znati govoriti o fenomenu nogometa u
Italiji (praćenju nogometnih utakmica, navijačima...);
o Poređenje odnosa prema nogometu u Italiji i u Bosni i Hercegovini
• Costumi d'Italia. Le vere cose che uniscono gli Italiani. Il cappuccino e la brioche
o usvojiti nove leksičke strukture te znati govoriti o prehrambenim navikama
u Italiji (o doručku);
o sticanje novih činjeničnih znanja o omiljenim proizvodima u Italiji;
• Che magnificenza quest'e-m@il – il computer, la posta elettronica

o usvojiti nove leksičke i jezične strukture vezane za internet i nove
komunikacijske tehnologije;
o govor o slanju i primanju elektroničke pošte, o korištenju interneta
181
• Pronomi personali al dativo
o usvajanje naglašenih i nenaglašenih oblika indirektnih zamjenica
(zamjenica u dativu);
o pravilna upotreba naglašene i nenaglašene indirektne zamjenice
• Pronomi personali al dativo con i tempi composti

o usvajanje pravila korištenja indirektinih osobnih zamjenica u složenim
glagolskim vremenima
• Iniziamo a navigare via etere!

o usvojiti nove leksičke i jezične strukture vezane za internet i nove
komunikacijske tehnologije;
o razgovor o prednostima i nedostatcima interneta
• Costumi d'Italia. Il telefonino. Messaggi e messaggini

o usvojiti leksičke i jezične strukture vezane za mobitel, korištenje mobitela i
komuniciranje putem mobitela;
o usvajanje nekih izraza i simbola koje Italijani upotrebljavaju pri prisanju
poruka;
o pisanje jednostavne poruke na talijanskom jeziku
• Le regioni d'Italia: Il Veneto, La Lombardia, La Toscana, L'Umbria, Il Lazio, La

Calabria, La Sicilia,
o usvojiti nove leksičke i jezične strukture vezane za prezentiranje regija;
o usvajanje novih činjeničnih znanja;
o govor o regijama
• Pronomi personali accoppiati

o usvajanje pravila uporabe združenih oblika osobnih zamjenica u
rečenicama
• Pronomi personali accoppiati con i tempi composti

o usvojiti pravila korištenja združenih oblika osobnih zamjenica sa složenim
glagolskim vremenima;
o usvajanje i primijena pravila o slaganju participa prošlog s oblikom osobne
direktne zamjenice
• Ponavljanje gradiva za završnu pisanu provjeru znanja;

o ponavljanje i uspostava jezične i leksičke structure
• Završna pisana provjera znanja

o evaluacija i vrjednovanje zanja stečenog u u prvome razredu
• Analiza pisane provjere znanja. Slušanje jedne talijanske pjesme

o analizirati probleme i pogreške u pisanoj provjeri znanja;
o slušati jednu talijansku pjesmu po izboru učenika/nastavnika;
o rad na leksičkim i jezičnim strukturama u pjesmi
III Razred
182
• Le vacanze II Maresciallo dei carabinieri ( quaderno,p.6)
o Ponavljanje gradiva iz drugog razreda, prepričavanje događaja i
doživljaja s proteklih ljetnih prazmnika
o Proširivanje leksičkih i jezičnih struktura vezanih za provođenje
slobodnog vremena
o Ponavljanje prefekta i imperfekta
• Le vacanze , che nostalgia! Le vacanze: i requisiti e gli accessoria per le vacanze.

Ampliamento del lessico
o Usvajanje i proširenje leksičke i jezičke strukture vezane za
odmor,putovanje i ljetovanje
o Znati govoriti o različitim vrstama odmora,o opremii rekvizitima potrebnim
za odmor, o sportskim i drugim aktivnostima tokom odmora i ljetovanja
o Zadatak čitanje sa razumjevanjem,
• Comparativo degli avverbi
o Usvajanje pravila tvorbe komparativa priloga , te znati pravilno

upotrebljavati komparativ priloga u rečenici ( comparativi di maggioranza
,minoranza e di uguaglianza)
• Una vita per gli altri
o Usvajanje leksičkih i jezičkih struktura vezane za dobrovoljni i

humanitarni rad, humanitarna udruženja, dobrovoljce i huminatarne
djelatnike
o Osvjestiti važnost humanitarnog i dobrovoljnog rada
• Che buone le caldarroste!

o Usvajanje leksičkih i jezičkih struktura vezane za jesenske radove,
berbu voća i grožća
o Znanje govora o jesenskim radovima i aktivnostima
• Gli alberi e le piante Ampliamento del lessico

o Proširenje vokabulara i leksičke strukture vezane za opisivanje prirode,
vrste drveća, biljaka
o Izrada zadataka za vježbanje leksike
• Superlativo degli avverbi. Comparazione degli avverbi : bene, male, grande, poco,
molto
o Usvajanje pravila tvorbe superlativa priloga
o Usvajanje pravila tvorbe te oblika priloga koje imaju nepravilne oblike
komperlativa i superlativa
o Znati razlikovati i pravilno upotrebljavati oblike pridjeva
buono,,cattivo,grande,piccolol i priloga bene,male,
grandemente,poco,molto
• I ragazzi del muertto

o Usvajanje leksičkih i jezičkih strukture vezane za malde i njihove interese
o Znati govoriti o različitim grupama mladih u Italiji i o njihovim problemima
o Zadatak čitanje sa razumjevanjem
• AAA annunci vari

o Usvajanje leksičkih i jezičkih strukture iz jednostavnijih malih oglasa
183
o Naučiti razumjeti te napisati/odgovoriti na mali oglas
o Proširenje leksike vezane za različita zanimanja
• Formazione del femminile dei sostantivi

o Usvajanje pravila tvorbe ženskog roda imenica
o Znati razlikovati kategorije imenica koje prema istom pravilu tvore ženski
rod
o Usvajanje oblika imenica koji imaju posebne oblike ženskog roda ( il
padre- la madre, il re- la regina....)
• Formazione dell' aggettivo

o Usvajanje pravila tvorbe ženskog roda pridjeva
o Znati razlikovati kategorije pridjeva koje prema istom pravilu tvore ženski
rod
• Storia, tradizione, personaggi La Rossa Ferrari, un mito italiano

o Obogaćenje i proširenje leksičke i jezične strukture
o Proširiti znanje o „talijanskom mitu “Ferrariju
• Ho tradotto la felicitá!
o Upoznavanje sa nekim karakteristikama i aspektima života u Italiji
(problemi useljenika, odnos prema Evropskoj Uniji)
o Usvajanje novih naziva država i stanovnika
o Zadatak čitanje sa razumjevanjem

o Ponoviti i usvojiti jezičke i leksičke strukture iz prve nastavne cjeline
• Firence sulla della civilta moderna! Passeggiando per Firenze! Chi sono e che cosa
hanno fatto?
o Usvajanje leksičke i jezičke strukture vezene uz opisivanje
kulturnopovijesnih i turističkih znamenitosti nekog mjesta;
o upoznavanje povijesne ličnosti važne za povijest Firenze i najvažnije
povijesne i kulturne spomenike;
o znati nabrojiti i ukratko opisati najvažnije kulturno-povijesne znamenitosti
vlastitoga grada;
o Zadatci čitanja s razumijevanjem
• Formazione del plurale dei sostantivi

o Usvajanje pravila tvorbe množine imenica;
o znati razlikovati kategorije imenica koje prema istom pravilu tvore zenski
rod
• Formazione del plurale degli aggettivi

o Usvajanje pravila tvorbe množine pridjeva;
o znati razlikovati kategorije pridjeva koje prema istom pravilu tvore zenski
rod
• Nomi invariabili al plurale

o Usvajanje oblike i znati uočiti i razlikovati kategorije imenica koje su
nepromjenjive u množini
• Singolarità nel plurale

o Usvajanje posebnosti množine imenica u talijanskom jeziku
184
• I vestiti Una sfilata di moda. Ad una sfilata di moda
o Usvajanje leksičke strukture vezane za odjeću, modu i odjevne predmete;
o znati detaljno opisivati odjeću, govoriti o izboru i kupnji odjeće te o
modnim revijama;
o Zadatak čitanja s razumijevanje
• Imperativo con i pronomi personali atoni al dativo

o Usvajanje pravila upotrebe pravilnih i nepravilnih oblika imperativa s
nenaglašenim indirektim zamjenicama (zamjenicama u dativu)
• Imperativo con i pronomi personali atoni all'accusativo

o Usvajanje pravila upotrebe pravilnih i nepravilnih oblika imperativa s
nenaglašenim direktnim zamjenicama (zamjenicama u akuzativu)
• Costumi d'Italia Risposte private di Susanna Agnelli

o Usvajanje leksike i strukture koji se upotrebljavaju u novinskoj rubrici
„pisma čitatelja“
o znati razumjeti, znati napisati i odgovoriti na jednostavno pismo čitatelja;
o Domaća zadaća –napisati pismo čitatelja
• Una mostra di pittura

o Usvajanje leksike i jezične strukture vezane za slikarstvo, posjete
muzejima i izložbama slika;
o znati opisati neku sliku te znati govoriti o posjetu izložbi slika;
o Zadatak čitanja s razumijevanjem
• Modi di dire con i nomi dei colori

o Usvajanje izraza koji sadržavaju nazive boja;
o znati razumjeti te pravilno u kontekstu upotrijebiti izraze s nazivima boja
• Condizionale presente Une velocissisma intervisa (quaderno di esercizi, p. 51)

o Usvajanje pravila tvorbe pravilnih i oblike nepravilnih glagola u
kondicionalu sadašnjem;
o Usvajanje pravila uporabe kondicionala sadašnjeg
• Avverbio e pronome ci e ne
o Usvajanje pravila uporabe zamjenice ne i čestice / priloga ci(Ci –
particella di luogo, ad una cosa / ad una personaNe – pronome partitivo,
di una persona / di una cosa)
o znati razumjeti značenje i znati pravilno uporabiti te oblike u rečenici
• Costumi d'ltalia Il presepio, un'opera d'arte

o proširiti leksičke strukture vezane za umjetnost i za božićne običaje u
Italiji;
o upoznavanje povijest nastanka i važnost božićnih jaslica u talijanskoj
kulturnoj tradiciji
• Un concerto di musica rock. Il rock abita in via Emilia

o Usvajane nove leksičke i jezične strukture vezane za glazbu, slušanje
glazbe i glazbene pravce;
o znati govoriti o omiljenim pjavačima, pjesmama, posjetu koncertima;
o Zadatak čitanja s razumijevanje,
o slušanje jedne talijanske pjesme po izboru nastavnika /učenika
185
• Storia, tradizioni, personaggi Amerigo Vespucci, Cristoforo Colombo
o upoznavanje važne ličnosti iz talijanske povijesti(po izboru nastavnika
obraditi jedan ili oba teksta)
• Grandi appuntamenti con la musica italiana

o proširiti tematski leksik i strukture vezene uz suvremenu talijansku glazbu;
o upoznavanje talijanske glazbenike: Giorgiu, Claudija Baglionija i Elisu (po
izboru nastavnika obraditi jednog ili više glazbenika u obliku učeničkih
prezentacija ili grupnog rada)
• Condizionale passato
o Usvajanje pravila tvorbe pravilnih i oblike nepravilnih glagola u
kondicionalu prošlom;
o usvajanje pravila uporabe kondicionala prošlog: un desiderio in relazione
al passato, un consiglio in relazione al passato, un futuro in relazione al
passato
• Verbi ed espressioni impersonali. Verbi ed espressioni impersonali

o Usvajanje oblika, značenja te pravila uporabe bezličnih glagola i
bezličnih izraza;
o znati svrstati bezlične glagole i izraze u odgovarajuću kategoriju
• Opera, baletto o teatro di prosa?

o Usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za kazalište, operu, balet;
o znati govoriti o kazališnoj / baletnoj / opernoj predstavi i o svome odlasku
na balet / u kazalište / na operu;
o Zadatak čitanja s razumijevanjem,
o Zadatak pisanog izražavanje,
• Storia, tradizione, personaggi Gioachino Rossini, Giuseppe Verdi,Giacomo Puccini

o proširiti leksičke strukture vezane za kazalište / glazbu / operu;
o upoznavanje najvećih imena talijanske klasične glazbe;
o osvijestiti važnost i mjesto talijanske glazbe u svjetskoj kulturnoj baštini(po
izboru nastavnika, odbraditi jednog ili sve autore u obliku grupnog rada,
usmenih prezentacija učenika i sl.);
• I più famosi teatri italiani

o proširiti leksičke strukture vezane za kazalište / glazbu / operu;
o upoznavanje najpoznatija talijanska kazališta i opere;
o osvijestiti mjesto i važnost talijanske operne glazbe u svjetskoj kulturnoj
baštini;
• Pronomi accoppiati con l'imperativo

o svladati pravila slaganja imperativa s udvostručenim osobnim
zamjenicama;
o znati pravilno upotrijebit imperativ sa zamjenicama
• L'imperativo dei verbi andarsela, cavarsela, andarsene

o usvojenje oblika prezenta, perfekta i imperativa glagola andarsela,
cavarsela, andarsene;
o znati razumjeti i znati pravilno upotrijebiti te glagole u rečenici
186
• Modo infinito
o usvajanje oblika pravila tvorbe infinitiva prošlog
o usvajanje pravila te znati pravilno upotrjebiti infinitiv i infinitiv prošli u
rečenicama
• Pronomi relativi che, cui

o usvajanje oblika i značenja, te znati pravilno upotrjebiti odnosne
zamjenice che i cui
• Aggettivi e pronomi indefiniti invariabili Ogni, qualche, qualunque, qualsiasi,

chiunque, qualcosa, nulla, niente
o usvajanje oblika i značenja te znati pravilno upotrijebiti nepromjenjive
oblike neodređenih pridjeva i zamjenica
• Aggettivi e pronomi indefiniti variabili Uno,a; alcuno,a; ciascuno,a…

o usvajanje oblika i značenja te znati pravilno upotrijebiti promjenjive oblike
neodređenih pridjeva i zamjenica
• Ponavljanje gradiva za drugu pisanu provjeru znanja Zadatci iz radne bilježnice

o Ponoviti i usustaviti jezične i leksičke strukture iz 2 i 3 nastavne cjeline
• Venezia, città leggendaria. In giro per la città

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za opisivanje posjeta
nekom gradu, opisivanje kulturnih, povijestnih i zabavnih znamenitosti;
o Usvajanje činjeničnih znanja vezana za povijest, umjetničku baštinu i
znamenitosti Venecije;
• La commedia dell'arte
o Usvajanje leksičke strukture i činjenično znanje vezano uz commediu
dell'arte i Carla Goldonija
• Il passato remoto
o Usvajanje pravila tvorbe i uporabe passata remota;
o osvijestiti razliku između passata prossima i passata remota;
o ponoviti pravila uporabe prošlih svršenih i nesvršenih glagolskih vremena
o Zadatak iz udžbenika,
• Il passato remoto, forme irregolari

o Usvajanje pravila tvorbe i uporabe passata remota;
o znati svrstati nepravilne glagole u neku od podkategorija
o Zadatak iz udžbenika,
• Gli alterati
o usvajanje nastavka za tvorbu deminutiva, hipokoristika, augmentativa i
pejorativa;
o znati prepoznati i razumjeti te pravilno te upotrijebiti ove gramatičke
kategorije
• La @ italiana. E-mail, ma con bon ton

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za internet i korištenje
interneta (traženje informacija, zabava, komuniciranje, kupovina
putem interneta) te elektroničku poštu i različite internetske sadržaje;
187
o znati govoriti o tome što sve omogućuje internet, o dobrim i lošim
stranama interneta;
o znati napisati e-mail (pisano izražavanje)
• Pronomi relativi - forme variabili il quale, la quale, i quali, le quali

o Usvajanje oblika, značenja, te znati pravilno upotrjebiti odnosne zamjenice il
quale, i quali,le quali
• Discorso diretto e discorso indiretto

o Usvajanje pravila slaganje vremena u indikativu ako je u glavnoj rečenici
sadašnje vrijeme
• Discorso diretto e discorso indiretto

o Usvajanje pravila slaganje vremena u indikativu ako je u glavnoj rečenici neko
prošlo vrijeme
• Chi sono e che cosa hanno fatto? Leonardo da Vinci
o Proširiti leksičke strukture vezane za umjtnost i umjetnike

o Steći nova činjenična znanja o Leonardu da Vinciju
• Ponavljanje gradiva za pisanu provheru znanja. Zadaci iz radne bilježnice
o Ponoviti i usustaviti jezične i leksičke strukture
• Le regioni italiane: Il Friuli Venezia Giulia, Il Piemonte, La Liguria, L'Abruzzo, Il
Molise, La Puglia, La Sardegna
o Usvajanje nove leksičke i jezične strukture vezane za
prezentiranje religije
o Usvajanje novih činjenica znanja
o Znati govoriti o religiji
IV Razred
• Le vacanze estive
o ponavljanje gradiva drugog razreda; prepričavanje događaja i
doživljaja s proteklih ljetnih praznika;
o proširivanje leksičkih i jezičnih struktura vezanih za provođenje
slobodnog vremena;
o ponavljanje komparativa, imperativa i kondicionala
• Il fascino della campagna

o usvajanje leksičke i jezične strukture vezane za život i aktivnosti
na selu i u prirodi, stare zanate i obrte;
o čitanje s razumijevanjem
• L'Italia che cambia, Genova e acquario: matrimonio perfetto

o proširenje leksičke i jezične strukture te usvajanje novih činjeničnih
znanja vezana za izbor mjesta stanovanja i tendencije u
suvremenoj Italiji;
o ponavljanje prošlih glagoskih vremena
• Mestieri e professioni, Alcuni mestieri dimenticati
188
o proširenje leksičke strukture vezane za zanimanja te za djelokrug
rada postojećih i izumrlih zanimanja;
• La concordanza dei tempi al presente

o ponovljanje pravila slaganja vremena ako je u glavnoj rečenici
prezent indikativa ili konjunktiva ili futu
• È cambiato il costume, la famiglia, la tavola

o proširenje leksičke i jezične structure, govor o obitelji, obiteljskim
običajima i o različitim načinima života u različitim tipovima obitelji;
• Trapassato prossimo
o usvajanje i pravila tvorbe te pravila uporabe pluskvamperfekta u
talijanskom jeziku;
o pravilna upotreba prošlih glagolskih vremena u rečenici
• Uso dei tempi passati Chi è Nanni Moretti?, Il giorno della civetta Leonardo Sciascia
o vježbavanje upotrebe prošlih glagolskih vremena;
o senzibiliziranje učenika za čitanja književnih tekstova;
o usvajanje činjeničnih znanja vezanih za Nannija Morettija i
Leonarda Sciasciu
• Aggettivi qualificativi con valore avverbiale

o osvijestiti razliku u uporabi opisnih prijeva u funkciji pridjeva i u
funkciji priloga;
o pravilna upotreba opisnih pridjeva u funkciji priloga
• Orologi: fascino irresistibile per l'uomo del nostro tempo

o proširenje leksičkih i jezičnih struktura;
o usvajanje činjeničnih znanja o povijesti razvoja satova te znati
govoriti o satovima i protjecanju vremena
• La concordanza dei tempi al passato

o ponovljanje poznatih i usvajanje novih pravila slaganja vremena
ako je u glavnoj rečenici glagol u prošlom glagolskom vremenu;
o upotrijeba pravila slaganja vremena u rečenici
• Costumi d'Italia: L'Italia durante l'estate ha risparmiato 61 milione di euro in energia

o proširenje leksičkih i jezičnih struktura;
o sticanje novih činjeničnih znanja vezanih za ljetno/zimsko
računanje vremena i učinke na uštedu energije;
o govorit o načinima uštede energije
• Chi sono e che cosa hanno fatto? Enrico Fermi

o usvajanje nove leksičke strukture;
o sticanje novih činjeničnih znanja o talijanskom znanstveniku Enricu
Fermiju, te o talijanskoj znanosti
189
o ponavljanje i uspostavljanje jezične i leksičke strukture iz 1.
nastavne cjeline
• Io chatto, voce del verbo chattare

o proširenje leksičke i jezične strukture vezane za uporabu interneta
i komuniciranje putem interneta;
o govorit o prednostima i nedostatcima upotrebe interneta;
• In palestra
o proširenje leksičke i jezične structure, te govora o aktivnostima u
sportskoj dvorani, spravama i dodacima za vježbanje, te o
dobrobiti vježbanja i aktivnog života;
o osvijestiti potrebu bavljenja sportskim aktivnostima;
• In palestra – attrezzi ginnici, attrezzi fitness

o proširenje leksičke i jezične structure, te govora o aktivnostima u
sportskoj dvorani, spravama i dodacima za vježbanje, te o
dobrobiti vježbanja i aktivnog života;
o osvijestiti potrebu bavljenja sportskim aktivnostima;
• Burattini e marionette
o proširenje leksičke strukture;
o sticanje novih činjeničnih znanja o vrstama lutaka i lutkarskom
kazalištu;
o opisivanje / prepričavanje lutkarske predstave;
o Domaća zadaća: Descrivere uno spettacolo di burattini per
bambini
• Congiuntivo presente – formazione e uso

o ponavljanje pravila tvorbe i uporabe konjunktiva prezenta u
zavisno složenim rečenicama;
o pravilna upotreba konjunktiva u zavisno složenim rečenicama
o
• Congiuntivo presente – formazione e uso
o ponavljanje pravila tvorbe i uporabe konjunktiva prezenta u
zavisno složenim rečenicama;
o pravilna upotreba konjunktiva u zavisno složenim rečenicama
• Concordanza dei tempi al presente con il congiuntivo

o usvajanje pravila slaganja vremena u zavisno složenim
rečenicama iza glagola / izraza koji zahtijevaju konjunktiv;
o znati pravilno upotrijebiti konjunktiv u zavisno složenim
rečenicama
• Costumi d'Italia: Le marionette vanno all'opera

o proširenje leksičke i jezične strukture;
o sticanje novih činjeničnih znanja o marionetama i o poznatim
svjetskim lutkarskim kazalištima
190
• Indicazione della data
o učenje kako pravilno pitati koji je datum, reći ga i napisati
• Calendario delle principali feste in Italia

o proširenje leksičke strukture;
o sticanje novih činjeničnih znanja o praznicima i običajima u Italiji;
o Poređenje proslave praznika u Italiji i u Bosni i Hercegovini
• Chi sono e che cosa hanno fatto? Guglielmo Marconi, Rita Levi Montalcini
o proširenje leksičke strukture vezane za znanost, znanstveni rad i
znanstvenike;
o govor o velikim znanstvenicima i njihovim djelima;
o sticanje novih činjeničnih znanja o Guglielmu Marconiju i Riti Levi
Montalcini
• Milano, una città freneticamente artistica

o proširenje leksičke i jezične strukture vezane za opisivanje posjeta
nekom gradu, opisivanje kulturnih, povijesnih i zabavnih
znamenitosti;
o usvajanje činjeničnih znanja vezanih za povijest, umjetničku
baštinu i znamenitosti Milana;
• Le regioni italiane e gli abitanti

o proširenje leksičke i jezične strukture;
o usvajanje naziva italijanskih regija i njihovih stanovnika;
• Congiuntivo presente dei verbi irregolari, Uso del congiuntivo. Indicativo / congiuntivo
o usvajanje oblika nepravilnih glagola u konjunktivu prezenta;
o ponavljanje pravila uporabe indikativa i konjunktiva u zavisno
složenim rečenicama
• Congiuntivo passato
o usvajanje pravila tvorbe i uporabe konjunktiva prošlog u zavisno
složenim rečenicama
• I giornali in Italia Dimmi che giornale leggi, ti dirò chi sei…

o proširenje leksičke i jezične strukture vezane za tiskovne medije u
Italiji;
o sticanje novih činjeničnih znanja o tisku u Italiji;
o govori o tisku i praćenju tiskovnih medija
• Criminalità. Forze dell'ordine in Italia

o usvajanje nove leksičke strukture te govor o kriminalu i drugim
društvenim problemima;
o usvajanje novih činjeničnih znanja vezanih za kriminal i društvene
probleme te uz redarstvene snage u Italiji;
o Poređenje situacije u Bosni i Hercegovini i u Italiji;
o Opisivanje nekog događaja iz crne hronike;
o Pisano izražavanje,
191
• Turismo: movimento, studio, svago, All'agenzia turistica. Si viaggia per sport e svago.
Si viaggia per studio, cultura
o proširenje leksičke i jezične strukture vezane za putovanja,
turizam, tipove odmora;
o učenje kako tražiti i dati informacije vezanu za putovanja i
turističke agencije;
• Come scrivere una lettera formale

o usvajanje leksičke i jezične strukture potrebne za razumijevanje i
pisanje jednostavnoga službenog pisma;
o usvajanje oblika za pristojno obraćanje u službenom pismu;
o pisano izražavanje: pisanje jednostavnog službenog pisma i
odgovoriti na jednostavno službeno pismo;
• Congiuntivo imperfetto
o usvajanje pravila tvorbe konjunktiva imperfekta pravilnih i
nepravilnih glagola;
o pravilna upotreba konjunktiv imperfekta u rečenicama
• Congiuntivo trapassato
o usvajanje pravila tvorbe konjunktiva pluskvamperfekta;
o pravilna upotreba konjunktiv pluskvamperfekta u rečenicama;
o ponavljanje pravila uporabe konjunktiva u zavisno složenim
rečenicama
• Aggettivi e pronomi dimostrativi questo, codesto, quello

o usvajanje oblika i pravila uporabe pokaznih pridjeva i zamjenica
questo, codesto, quello;
o razlikovanje pokaznih pridjeva i zamjenicu;
o usvajanje oblika pokaznog pridjeva quello kada je ispred imenice
ili pridjeva (oblike slične oblicima određenog člana)
• Costumi d'Italia. Su la maschera: è Carnevale

o proširiti leksičke i jezične strukture vezane za karneval i
karnevalske običaje;
o sticanje novih činjeničnih znanja te znati govoriti o karnevalu u
različitim talijanskim gradovima;
o Poređenje običaja u Italiji i u Bosni i Hercegovini;
o pisano izražavanje, domaća zadaća: opisati karneval u svome
gradu (maske, odjeću, običaje);
• Chi sono e che cosa hanno fatto? Galileo Galilei

o proširenje leksičke i jezične strukture te znati govoriti o znanosti i
znanstvenicima;
o sticanje novih činjeničnih znanja o italijanskom znanstveniku i
srednjovjekovnoj znanosti.
• Gli animali: C'erano una volta e ci sono ancora
192
o ponavljanje poznatih i usvajanje novih naziva za životinje, znati
govoriti o životinjama, kućnim ljubimcima i njihovoj ulozi u životu
današnjeg čovjeka;
o usvajanje novih činjeničnih znanja vezanih za rasprostranjenost
pojedinih životinjskih vrsta u Italiji i za odnos Italijana prema
kućnim ljubimcima;
o Poređenje odnosa prema životinjama u Italiji i u Bosni i
Hercegovini;
• Il cinema italiano
o proširiti leksičke strukture vezane za filmove i kinematografiju;
o govor o filmu, filmskim žanrovima i filmskim ukusima;
o usvajanje novih činjeničnih znanja vezanih za italijanski film i
kinematografiju;
• La cucina italiana Mangiamo all'italiana

o proširiti leksičke i jezične strukture vezane za kuhinju, pripremu
hrane, vrste jela, jelovnike;
o sticanje novih činjeničnih znanja o italijanskim jelima i talijanskoj
kuhinji;
o govor o prehrambenim navikama i usporediti italijansku i BiH
nacionalnu kuhinju;
o naučiti kako se raspitati o nekom jelu te naručiti jelo u restoranu;
o usvajanje novih izraza za izražavanje količine;
• La lista dei cibi al ristorante AL CANELLONE. Il contentuo… i contenitori!

o proširiti leksičke i jezične strukture vezane za kuhinju, pripremu
hrane, vrste jela, jelovnike;
o sticanje novih činjeničnih znanja o italijanskim jelima i talijanskoj
kuhinji;
o govor o prehrambenim navikama i usporediti italijansku i BiH
nacionalnu kuhinju;
o naučiti kako se raspitati o nekom jelu te naručiti jelo u restoranu;
o usvajanje novih izraza za izražavanje količine;
• La proposizione condizionale e il periodo ipotetico. Periodo ipotetico della realtà, della

possibilità e della irrealtà
o usvajanje pravila tvorbe pogodbenih rečenica 1., 2. i 3. tipa;
o učenje kako pravilno sastaviti pogodbene rečenice
• Participio presente e passato

o usvajanje pravila tvorbe i uporabe participa sadašnjeg i participa
prošlog;
o razumjevanje i pravilna upotreba participe u rečenici
• Nasce a Roma la grande Europa. Paesi e nazionalità

o ponavljanje naziva zemalja i pridjeva za nacionalnost;
o govor o Europskoj Uniji, njezinim institucijama te o njezinim dobrim
i lošim stranama;
o sticanje novih činjeničnih znanja vezanih za Europsku Uniju
• Bologna la dotta, la grassa, la turrita
193
o proširiti leksičke i jezične strukture vezane za opisivanje posjeta
nekom gradu, opisivanje kulturnih i povijesnih znamenitosti;
baštinu i znamenitosti te ličnosti važnih za povijest grada Bologne;
• Bologna, una città da vivere!

• Illustri bolognesi
• Passivo
o usvajanje pravila tvorbe i uporabe pasiva u talijanskom jeziku;
• Passivo con gli ausiliari andare e venire

o usvajanje pravila tvorbe pasiva s pomoćnim glagolima andare i
venire;
o usvajanje pravila uporabe i značenja tih pasivnih konstrukcija
• L'esame di maturità e dopo… nella vita

o proširiti leksičke i jezične strukture vezane za zanimanja,
školovanje i školski sustav u Italiji;
o usvajanje novih činjeničnih znanja o školskom sustavu i Italiji;
o govor o školskom sustavu u Italiji i u Bosni i Hercegovini;
o govor o prijemnim ispitima i državnoj maturi u Bosni i Hercegovini;
o govor o planovima za budućnost;
• Facoltà, professioni, titoli di studio

o proširiti leksičke i jezične strukture vezane za zanimanja,
školovanje i školski sustav u Italiji;
o usvajanje novih činjeničnih znanja o školskom sustavu i Italiji;
o govor o školskom sustavu u Italiji i u Bosni i Hercegovini;
o govor o prijemnim ispitima i državnoj maturi u Bosni i Hercegovini;
o govor o planovima za budućnost;
• La storia della lingua

o proširiti leksičke i jezične strukture;
o usvajanje novih činjeničnih znanja vezanih za povijest talijanskog
jezika i ličnosti važne za povijest talijanskog jezika
• Ponavljanje gradivu za pisanu provjeru znanja

o ponavljanje i uspostavljanje jezične i leksičke structure
194
• Završna pisana provjera znanja
o evaluacija i vrednovanje znanja
• Le regioni italiane: il Trentino Alto Adige, la Valle d'Aosta, l'Emilia Romagna, le

Marche, la Campania, la Basilicata
o usvajanje nove leksičke i jezične strukture vezane za prezentiranje
regija;
o usvajanje novih činjeničnih znanja;
o govor o talijanskim regijama
1. Razvoj sposobnosti efektivnog komuniciranja koristeći ciljani jezik;

2. Nuđenje uvida u kulturu i društvo zemalja u kojima se ovaj jezik govori;
3. Razvijanje svjesnosti prirode i učenja jezika;
4. Podsticanje pozitivnog stava prema ljudima koji govore druge jezike, te
suosjećajan pristup drugim kulturama i civilizacijama;
5. Uživanje i intelektualna stimulacija;
6. Razvoj vještina koje se mogu prenositi (npr. analiza, memorisanje, izvođenje
zaključaka) na druga područja nastavnog plana i programa;
7. Izgradnja čvrste osnove vještina, jezika i stavova koji su potrebni za dalje
izučavanje, bilo ovog jezika, bilo drugog predmeta.
Nastavni kadar:
Nastavu Italijanskog jezika mogu izvoditi profesori koji su završili:

195
Španski jezik kao drugi strani jezik
Ovaj nastavni plan i program namijenjen je učenicima koji uče španjolski kao drugi strani
španjolski jezik, potičući tako pozitivne stavove prema učenju jezika i govornicima stranih
jezika.
Nastavni sadržaj:
Metode:
- definirati, objasniti i vrednovati ključne pojmove i načela iz područja procesa učenja i
usvajanja stranog jezika te suvremene nastave stranih jezika
- kritički prosuđivati o procesu učenja i usvajanja španjolskog kao stranog jezika
koristeći osnovne teorijske postavke koje se odnose na različite vidove tog procesa
- Izabrati, primijeniti i vrednovati metode, pristupe i postupke poučavanja receptivnih i
produktivnih jezičnih vještina te jezičnih i interkulturalnih sadržaja
- Kritički prosuđivati i primijeniti postupke vrednovanja znanja i vještina španjolskog
kao stranog jezika
- vrednovati ključne elemente iz područja planiranja i programiranja nastavnog
procesa i integrirati ih u nastavni plan i program španjolskog kao stranog jezika
- razviti vještinu rada u timu u pripremi, izvedbi i analizi različitih vidova nastavnog
procesa
- razviti vještine cjeloživotnog učenja i usavršavanja, kritičkog promišljanja o struci i
procjene vlastite nastavničke kompetencije
Sadržaj plana i programa:

• Imenica i pridjev (rod, broj, osobitosti)
• Stupnjevanje pridjeva i priloga
• Apsolutni superlativ (-ísimo)
• Neodređeni pridjevi i zamjenice
• Relativne zamjenice
• Upitni pridjevi i zamjenice
• Posvojni pridjevi i zamjenice
• Pokazni pridjevi i zamjenice
• Osobna zamjenica- subjekt (oblici i uporaba)
• Osobna zamjenica - indirekti i direktni objekt (oblici i uporaba; uporaba prijedloga A u
ličnom akuzativu) –
• glagoli gustar, parecer, encantar
• Određeni i neodređeni član; sažimanje člana s prijedlozima A i DE
• Prijedlozi A, EN, DE, POR, PARA (sistematizacija)
• Uporaba člana (ponavljanje i proširivanje- ispred geografskih imena)
• Glavni i redni brojevi
• Prezent glagola SER i ESTAR
• Bezlični oblik glagola HABER - HAY
• Perífrasis verbal ( TENER QUE + inf.; HAY QUE + inf., IR A + inf.)
• Perífrasis verbal (VOLVER A + infinitiv; ACABAR DE+ infinitiv; SEGUIR+gerund;
DEJAR DE+infinitiv)
196
• Prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije (tvorba pravilnih glagola)
• Prezent glagola 1.,2. i 3. konjugacije (nepravilnosti)
• Povratni glagoli
• Gerund (tvorba i uporaba; ESTAR + gerundio)
• Postavljanje pitanja
• Imperativ u svrhu davanja informacija (potvrdni oblik 2. lica jedn. i mn.)
• Pretérito perfecto actual (tvorba i uporaba); uporaba uz priloge todavía, aun, ya,
nunca)
• Pretérito pluscuamperfecto (tvorba i uporaba)
• Pretérito imperfecto (tvorba, nepravilnosti, uporaba); SOLER+infinitiv
• Preterito indefinido (tvorba, nepravilnosti, uporaba)
• Kontrastivna uporaba prošlih vremena + prilozi vremena
I Razred
Osposobljavanje učenika za osnovnu govornu i pisanu komunikaciju u različitim situacijama
svakodnevnog života te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na stranom
jeziku radi daljnje izobrazbe i usavršavanja. Omogućavnje učenicima slabijeg predznanja
dodatne vježbe i tumačenja.
Zadaće iz područja jezika su:
• naučiti pozdrav, predstavljanje, osobni opisi, spelovanje, zanimanje , nacionalnost,
kućanstvo, raspored prostorija u domaćinstvu, glavni i redni brojevi, izgled grada,
prijevozna sredstva, javne gradske površine, prehrambeni proizvodi, izražavanje i
sklonosti, obitelj fizički opisi, odjevni predmeti, mjere za količinu, prehrambeni
proizvodi, mjeseci u godini, zabavni sdržaji te ponavljanje gradiva.
Zadaće iz područja gramatike:

• određeni i neodređeni članovi, indikativ prezenta glagola ESTAR,TENER, PONER,
prepozicije mjesta: encima de, debajo de, al lado de, ala izquierda/derecha de;
neodređeni članovi, indikativ prezenta glagola,imperativ, posvojni pridjevi, povratni
glagoli, rod i broj, direktni objekt, glagoli sa zamjenicom...
II Razred
Slušanje – odgovaranje na pitanja
Govor – prepričavanje kratkog teksta, voditi razgovor,postavljati pitanja,pravilno izgovarati
glasove,
Čitanje – razumijeti upute na Španjolskom jeziku, rješavanje zadaća
Pisanje – dopunjavanje i preoblikovanje rečenica i teksta, pisanje prigodnog pisma ili
čestitke,pisati po diktatu
Jezički sadržaji :
Kultura i civilizacija – teme iz kulture i civilizacije španjolskog govornog područja, gradovi i
regije,slobodno vrijeme i razonoda,zdrav i sretan život. Proširivanje vokabulara dodatnim
tekstovima,usvajanje pravilnog naglaska i izgovora pojedinih riječi u rečenici,...
Gramatika – ponavljanje iz prethodnog razreda i uvođenje novog : imenice, zamjenice,
pridjevi,glagoli- tvorba,sintaksa,...
III Razred
197
svakodnevnog života te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na stranom
jeziku radi daljnje izobrazbe i usavršavanja.
Učenik treba razumijeti tekst s izvornim govornikom,voditi dijalog,postavljati pitanja,opisivati
sliku ili crtež,bez teškoća čitati tekstove,prepričavati ulomke, napisti sastavak o zadanoj temi,
prevoditi tekst.Učenje novih gramatičkih sadržaja, oblika.
Ponavljanje gradiva iz prethodnih razreda i proširivanje legsičke i jezične strukture.
IV Razred
svakodnevnog života te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na
španjolskom jeziku radi daljnje izobrazbe i usavršavanja, a u sve u cilju korištenja
španjolskog jezika u govoru i pismu.
Gramatika: ponavljanje gradiva iz prethodnih razreda – interaktivne vježbe i usvajanje pravila
upotrebe pokaznih pridjeva i zamjenica.
Referentni stupnjevi I razred
Slušanje:
Učenici mogu razumjeti poznate riječi i osnovne fraze koje se tiču učenika, njihove obitelji i
neposredne konkretnu okoline ukoliko sugovornik govori polako i razgovijetno.
Čitanje:
Učenici mogu prepoznati poznata imena,riječi i vrlo jednostavne rečenice, npr. na oglasima
postavljenim na javnim mjestima, plakatima ili u katalozima.
Govor:
Učenici mogu voditi jednostavni razgovor pod uvjetom da je sugovornik spreman sporije
ponoviti ili preformulirati svoje rečenice, te da je spreman pomoći da učenik izrazi ono što želi
reći. Mogu postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja o dobro poznatim temama ili da bih
zadovoljili svoje neposredne potrebe.
Referentni stupnjevi II razred
Slušanje:
Učenici mogu razumjeti fraze i najčešće korištene riječi iz područja od neposrednog osobnog
interesa (npr.jednostavne podatke o sebi i obitelji, informacije vezane za
kupovanje,neposrednu okolinu, posao). Mogu shvatiti osnovno značenje kratkih, jasnih i
jednostavnih poruka i javnih obavijesti.
Čitanje:
Učenici mogu čitati vrlo kratke, jednostavne tekstove. Mogu pronaći određenu, predvidivu
informaciju u jednostavnim, svakodnevnim pisanim materijalima kao što su oglasi, prospekti,
jelovnici i vozni redovi, te mogu razumjeti kratka, jednostavna osobna pisma.
198
Govor:
Učenici mogu komunicirati u jednostavnim i uobičajenim situacijama koje zahtijevaju
jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima. Mogu
sudjelovati u vrlo kratkim društvenim razmjenama.
Referentni stupnjevi III razred
Slušanje:
Učenici mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora na poznate teme s
kojima se redovito susreću pri izvršavanju redovnih obaveza, u školi, u slobodno vrijeme itd.,
mogu razumjeti glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih programa o tekućim
događajima ili na teme od osobnog i profesionalnog interesa ako su iskazane relativno
polako i razumljivo.
Čitanje:
Učenici mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom. Mogu razumjeti
opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima.
Govor:
Učenici se mogu snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz
područje na kojem se jezik govori. Mogu se bez pripreme uključiti u razgovor na teme koje su
im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni život (npr. obitelj,
hobi, posao, putovanja i tekuće događaje).
Referentni stupnjevi IV razred
Slušanje:
Učenici mogu razumjeti duže govore i predavanja, te pratiti čak i složenu argumentaciju
ukoliko im je tema barem donekle poznata. Mogu razumjeti veći dio TV vijesti i programa koji
se bave tekućim događajima. Mogu razumjeti većinu filmova na standardnom jeziku.
Čitanje:
Učenici mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju suvremene probleme i u kojima pisac
zauzima određene stavove ili izražava određena stajališta. Mogu razumjeti suvremenu
književnu prozu.
Govor:
Učenici mogu komunicirati dovoljno tečno i neusiljeno, što omogućuje normalnu interakciju s
izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u raspravama u okviru poznatih situacija
obrazlažući i braneći svoje stavove.
199
4. Podsticanje pozitivnog stava prema ljudima koji govore druge
jezike, te suosjećajan pristup drugim kulturama i civilizacijama;
7. Izgradnja čvrste osnove vještina, jezika i stavova koji su potrebni
za dalje izučavanje, bilo ovog jezika, bilo drugog predmeta.
Nastavni kadar:
Nastavu Španskog jezika mogu izvoditi profesori koji su završili:

200
Njemački jezik kao drugi strani jezik
Ovaj nastavni plan i program namijenjen je učenicima koji uče njemački kao drugi strani
njemački jezik, potičući tako pozitivne stavove prema učenju jezika i govornicima stranih
jezika.
Nastavni sadržaji:
I Razred
- TEMATIKA
• Pozdravljanje, predstavljanje i oslovljavanje;
• Život učenika u školi, školski pribor, predmeti i raspored časova
• Članovi porodice, dnevne aktivnosti članova porodice, njihova zanimanja;

kuća/stan – opis; obroci, jelo i piće
• Vrijeme i vremenske prilike
• Dani i mjeseci, godišnja doba
• Život u gradu i na selu
- FONETIKA
Od početka učenja njemačkog jezika pa sve do kraja treba njegovati slušanje i

reprodukovanje pravilnog izgovora. Posebnu pažnju posvetiti onim glasovima kojih
nema u maternjem jeziku kao i usvajanju rečenične intonacije:
• preglašeni vokali: ä,ö, ϋ
• diftonzi: eu, ei, äu
• ich-, ach – Laut
• nazalno –ng
• redukovano e na kraju riječi i sloga
• obezvučenje konsonanata b,d,g na kraju riječi ili sloga
- JEZIČKO GRADIVO
• Član
o Funkcija i upotreba (općenito)
o Izostavljanje određenog člana uz neke vlastite imenice i geografske
201
pojmove
• Imenice
o Deklinacija imenica
o Tvorba plurala
o Rod složenica
• Zamjenice
o Lične, prisvojne, upitne, neodređena zamjenica man
• Pridjevi i prilozi
o Predikativna upotreba pridjeva
o Komparacija (pravilna i nepravilna)
• Glagoli
o Prezent pomoćnih, slabih, jakih, modalnih, složenih glagola
o Preterit pomoćnih, slabih, jakih, modalnihdlagola
o Ich möchte za izražavanje želje
o Imperativ
• Brojevi
o Glavni brojevi do 100
o Redni brojevi
• Prijedlozi
o Prijedlozi sa dativom,
o sa akuzativom,
o sa dativom i akuzativom
• Veznici
o und, aber, denn
• Sintaksa
o Red riječi u nezavisnoj rečenici (izjava, upitna) i nezavisno-složenoj

rečenici
II Razred
- TEMATIKA
• Početak školske godine; druženje i aktivnosti učenika u školi; sport; školski
202
raspust
• Rođendan, doček gostiju
• Odjeća i moda
• Kupovina
• Čovječije tijelo i zdravlje
• Restoran
• Kino
• Putovanja
• Osnovni podaci o zemljama čiji se jezik uči
- JEZIČKO GRADIVO
• Član
o Izostavljanje člana (vlastite imenice, zanimanja, gradivne imenice,

neki geografski pojmovi)
• Imenice
o Sistematizacija deklinacije
o N – deklinacija
• Zamjenice
o Povratne zamjenice
o Upitne zamjednice (was fϋr ein, welcher)
o Neodređene: jemand, niemand, nichts
o Pokazne zamjenice
o Zamjenički prilozi
o Pridjevska deklinacija (jaka, slaba, mješovita)
• Brojevi
o Glavni brojevi do 100
o Redni brojevi – atributska upotreba rednih brojeva
• Glagoli
o Povratni glagoli
o Futur
203
o Pretit jakih glagola
o Perfekt slabih, jakih i složenih glagola
o Reakcija glafola i zamjenički prilozi
• Prijedlozi
o Prijedlozi sa dativom, akuzativom, dativom + akuzativom
• Veznici
o dass, ob, weil, da
• Sintaksa
o Red riječi u zavisno-složenoj rečenici (takođe inverzija)
o Objekatske, kauzalne rečenice
III Razred
- TEMATIKA
• Školske svečanosti; slobodno vrijeme i zabava; ekskurzije
• Svakodnevni život, porodica
• Putovanje, prevozna sredstva na željezničkoj/autobuskoj stanici, aerodromu
• Situacije iz svakodnevnog života (u hotelu, banci, pošti)
• Ovisnosti: droge, pušenje alkohol
• Uloga medija u životu mladih
• Kraće priče i anegdote o znamenitim ljudima
- JEZIČKO GRADIVO
• Imenice
o Sistematizacija deklinacije imenica
• Zamjenice
o Odnosne – deklinacija
o Dalja sistematizacija
o Sistematizacija
• Glagoli
o Pluskvamperfekt
204
o Kondicional I
o Konjuktiv preterita pomoćnih, modalnih, slabih i jakih glagola
o Prezent i preterit pasiva (Vorgangspassiv)
o Valencija glagola
• Prijedlozi
o Sistematizacija
• Veznici
o als, wenn, bevor, ehe, bis, nachdem, seitdem, während, falls
• Sintaksa
o Zavisno složene rečenice: vremenske, atributske, realne i

potencijalne pogodbene rečenice
IV Razred
- TEMATIKA
• Školski sistem
• Izbor zanimanja, sklonosti i interesovanja, planovi za budućnost
• Život mladih (kultura i zabava, sportske aktivnosti)
• Moda i mladi
• Sredstva informiranja, čovjekova okolina i odnos prema njoj
• Praznici i običaji
• Poznate ličnosti iz nauke, kulture i umjetnosti
• Prirodne ljepote, kulturno i historijsko blago
• Originalni kraći tekstovi iz književnosti
• Kultura i tradicija BiH
- JEZIČKO GRADIVO
• Imenice
o Poimenični pridjevi i participi - deklinacija
• Zamjenice
o Sistematizacija
• Pridjevi
o Sistematizacija
205
• Glagoli
o Perfekt pasiva (Vorgangspassiv)
o Modalni glagoli i infinitiv pasiva
o Konjuktiv prezenta, perfekta, pluskvamperfekta
o Perfekt modalnih glagola
• Prijedlozi
o Najčešći prijedlozi sa genitivom
• Veznici
o damit, indem, ohne, dass, statt, dass, als, ob, obwohl
• Sintaksa
o Zavisno - složene rečenice: namjerne, irealne pogodbene, načinske,

poredbene, dopusne rečenice
o Skraćivanje zavisno-složenih rečenica
o Indirektni govor
o Sistematizacija ranihe obrađenih vrsta rečenica

4. Podsticanje pozitivnog stava prema ljudima koji govore druge jezike, te
suosjećajan pristup drugim kulturama i civilizacijama;
7. Izgradnja čvrste osnove vještina, jezika i stavova koji su potrebni za
dalje izučavanje, bilo ovog jezika, bilo drugog predmeta.
Nastavni kadar:
Nastavu Njemačkog jezika mogu izvoditi profesori koji su završili:

Nastavu iz ovog nastavnog predmeta mogu izvoditi i lica sa završenim najmanje II (Drugim)
ciklusom odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (postdiplomski studij), sa akademskom
titulom i stručnim zvanjem Magistra za određenu oblast, odnosno završenim trećim ciklusom
studija i naučnim zvanjem Doktor nauka ili Doktor umjetnosti i odgovarajućim stručnim
profilom.
206
stupanja na posao nastavnika.
207
Historija / Povijest
Cilj izučavanja historije u I i II razredu gimnazije jeste da se učenici upoznaju sa

historijskim fenomenima u razvoju ljudskog društva u svjetskim, evropskim i
bosanskohercegovačkim okvirima i spoznaju tok i razvojni put kojim je ljudsko društvo prošlo
kroz različite historijske epohe.
Učenici jačaju razumijevanje prirode uzročno-posljedičnih odnosa, kontinuiteta i promjene,

sličnosti i različitosti i uče o načinu korištenja i razumijevanja historijskih dokaza tokom svog
obrazovanja.
Nastavni sadržaji:
I Razred
1. Uvod u Historiju
• Pojam i predmet izučavanja Historije

• Historijski izvori
• Računanje vremena
• Periodizacija
2. Prahistorija (opća)
• Periodizacija
• Život čovjeka – postanak i razvoj
• Kultura u doba prahistorije
• Prahistorija na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, Hrvatske , Srbije i Crne
Gore
3. Historijsko doba
• Narodi i države starog Istoka – Egipat, države prednje Azije

• Stara Grčka – Sparta, Atena, Makedonija
• Stari Rim
• Pojava i razvoj kršćanstva
• Antičko doba na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i
Crne Gore
4. Evropa, Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku (5. – 11. st.)
• Velika seoba naroda

• Naseljavanje Balkanskog poluotoka Južnoslavenskim plemenima i formiranje
plemenskih saveza
• Franačka država
• Bizant
• Arapi i islam
208
• Istočna Evropa do 11. st.
• Kršćanstvo i crkveni raskol 1054.g.
• Balkanski narodi u ranom feudalizmu
• Prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni
5. Evropa u doba razvijenog i kasnog srednjeg vijeka (od 12. do konca 15. st.)
• Feudalno društvo
• Privreda i razvitak gradova
• Križarski ratovi
• Kultura
• Balkanske zemlje u doba razvijenog feudalizma
6. Bosna u doba razvijenog feudalizma
• Začeci i nastanak bosnanske državnosti

• Doba prvih banova – sa posebnim osvrtom na povelju Kulina bana
• Crkva bosanska i njeno učenje
• Teritorijalno širenje – dinastija Kotromanića
• Vanjski uticaju – kulturne prilike
7. Osmansko carstvo u 14. i 15. st. (nastanak i uređenje)
8. Bosanska država u 14. i 15. stoljeću i gubitak državne samostalnosti
• Balkanske u doba razvijenog feudalizma

• Dubrovačka republika – nastanak i razvoj
• Odnosi sa susjedima
• Utjecaji zapadne i bizantinske kulture na Južne Slavene
9. Bosna i Hercegovina od 16. do kraja 18. stoljeća – uspon i moć Osmanskog

carstva
• Spahijsko – timarski sistem

• Specifičan položaj Bosne i Hercegovine – teritorijalna podjela, društveni odnosi,
privredne prilike, vjerska tolerancija
• Uspostavljanje Bosanskog Ejaleta
• Ratovi evropskih država protiv Osmanskog Carstva
• Mirovni ugovori i posljedice
• Kulturno – prosvjetne prilike
10. Evropa u novom vijeku od konca 15. do 18. st.
• Velika geografska otkrića

• Razvitak privrede i društva
• Humanizam i renesansa
• Osnove evropskih apsolutističkih monarhija
209
11. Evropa i svijet u 18. i 19. st. (do 1878.)
• Industrijska revolucija
• Rat za nezavisnost SAD-a
• Francuska revolucija
• Zemlje Jugoistočne Evrope krajem 18. i u prvoj polovini 19. st.
• Revolucionarna 1848. godina u Evropi
• Pokušaj reformisanja Osmanskog carstva u 19. st.
12. Evropa između Bečkog (1815.) i Berlinskog kongresa (1878.)
• Bečki kongres – odluke i posljedice

• Revolucije u prvoj polovini 19. st.
• Ujedinjenje Njemačke i Italije
• Kultura, napredak nauke i tehnike
13. Bosna i Hercegovina od pokreta za autonomiju do Berlinskog kongresa (1831. –

1878.)
• Pokušaj provođenja reformi

• Pokret Husein - kapetana Gradaščevića
• Ciljevi i slom pokreta – Omer paše Latas i njegove mjere u Bosni
• Istočna kriza do 1878.
• Prestanak Osmanske vlasti
II Razred
1. Evropa i svijet od 1878. do 1914. god.
• Bosna i Hercegovina od sredine 19. st. do 1875. g.

• Istočna kriza od 1875. do 1878. g.
• Berlinski kongres – odluke
• Bosna i Hercegovina od 1878. do 1914. g.
• Međusobni odnosi
• Razvitak nauke, tehnike i kulture
2. Zemlje jugoistočne Evrope od 1878. – 1914. g.
• Hrvatska, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Makedonija, Albanija

• Balkanski ratovi 1912. – 1913.
3. Bosna i Hercegovina u vrijeme Austro – Ugarske vladavine
• Državnopravni, politički, društveni i privredno ekonomski položaj Bosne i

Hercegovine
• Borba za vjersku i prosvjetnu autonomiju
• Razvoj bosanske posebnosti – Bošnjaštvo
210
• Aneksija Bosne i Hercegovine
• Razvoj kulture i prosvjete, pismenost i školstvo
4. Prvi svjetski rat
• Uzroci, povod, zaraćene strane, glavna ratišta i bitke, ulazak SAD-a u rat, Rusija,
posljedice, Versailleski mir
5. Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu
• Sarajevski atentat i početak rata

• Bosna i Hercegovina kao neposredno ratno poprište 1914. – 1915. g.
• Posljedice rata
6. Bosna i Hercegovina i Jugoslovensko pitanje
• Državno pravni položaj Bosne i Hercegovine

• Deklaracije i konferencije
• Proglašenje Države Slovenaca, Hrvata i Srba
• Ulazak Bosne i Hercegovine u sastav Države Slovenaca, Hrvata i Srba
• Ulazak Bosne i Hercegovine u Jugoslovensku državu i proglašenje Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca
7. Svijet između dva svjetska rata
• Uzroci pojava novih ideologija (komunizam, fašizam i nacizam)

• Privredni razvitak i ekonomska kriza
• Put u Drugi svjetski rat (španjolski građanski rat, Anchlus Austrije, Munchenski
sporazum, talijansko osvajanje Albanije, sporazum Hitler – Staljin)
• Razvitak nauke, tehnike i kulture
8. Bosna i Hercegovina između dva svjetska rata
• Stanje u Bosni i Hercegovini za vrijeme privremenog državnog uređenja

• Osnivanje političkih stranaka u Bosni i Hercegovini
• Bosna i Hercegovina u ustavnim nacrtima – Vidovdanski ustav – ˝Turski pragraf˝
• Šestojanuarska diktatura 1929. – teritorijalna podjela današnje Bosne i
Hercegovine na banovine
• Oktroirani ustav
• Sporazum Cvetković – Maček, uspostavljanje Banovine Hrvatske 1939. g.
• Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine, općekulturne prilike u Bosni i
Hercegovini
9. Drugi svjetski rat
• Prva faza rata (od 1939. do napada na SSSR 1941. god.)

• Druga faza rata (od napada na SSSR 1941. do kapitulacije Italije 1943. god.)
• Treća završna faza (od kapitulacije Italije 1943. do kapitulacije Japana 1945.
god.)
211
(Obratiti pažnju na zaraćene strane, ratišta i konferencije)
• Rezultati i posljedice Drugog svjetskog rata
10. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu
• Aprilski rat
• Kapitulacija i podjela Kraljevine Jugoslavije
• Bosna i Hercegovina pod okupacijom (u sastavu NDH) i podjela na interesne
sfere
• Antifašistički otpori
• Bosna i Hercegovina kao centar NOB-a
• Prvo zasjedanje AVNOJ-a, Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a
• Obnova Bosanske državnosti
• Drugo zasjedanje AVNOJ-a, Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a – izgradnja
bosanskohercegovačke državnosti
• Treće zasjedanje ZAVNOBIH-a – proglašenje Skupštine i formiranje prve vlade
Bosne i Hercegovine
11. Svijet poslije Drugog svjetskog rata
• Suđenje ratnim zločincima

• Blokovska podjela, Hladni rat i dekolonizacija
• Nauka i kultura
• Slom socijalizma i nastanak novih država u Evropi
12. Bosna i Hercegovina poslije Drugog svjetskog rata
• Ljudski gubici i ratna razaranja u Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu

• Period obnove zemlje
• Bosna i Hercegovina u ustavnim reformama Jugoslavije do 1974. god.
• Razvoj, obrazovanje nauke i kulture
• Politička i ekonomska kriza
• Referendum o samostalnosti
• Međunaradno priznanje i prijem Bosne i Hercegovine u OUN
• Bosna i Hercegovina u posljednjem desetljeću 20. stoljeća
• sticanje pravilne predstave o historiji kao nauci i nastavnom predmetu ;

• da sagledavanjem političkog, ekonomskog i kulturnog razvoja steknu predstavu o glavnim
fenomenima u razvoju čovječanstva u različitim historijskim epohama i o njihovim glavnim
obilježjima ;
• razvoj duha tolerancije i demokratskog prava na različita mišljenja;
• sticanje predstave o Bosni i Hercegovini kao integralnom djelu evropske i svjetske
zajednice ;
• razvoj spoznaje o okruženju u kojem žive i bolje razumijevanje savremenog društva i
njegove historijske uvjetovanosti ,
212
• sposobnost za samostalno korištenje historijskih izvora, zasnovanih na naučno-
historijskim činjenicama upoznavanje sa "zanatom " historičara i raznovrsnim izvorima
saznanja .
Nastavni kadar:
Nastavu Historije/Povijesti mogu izvoditi profesori koji su završili:

− Filozofski fakultet – odsjek za Historiju/Povijest
213
Geografija / Zemljopis
Kroz nastavni plan i program za geografiju učenici razvijaju "osjećaj za mjesto"

promatrajući svijet oko sebe na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou. Učenici će
razmotriti niz prirodnih i vještačkih okruženja i proučiti neke od procesa koji su utjecali na
njihov razvoj. Također će razmotriti načine na koje ljudi stupaju u interakciju sa svojom
okolinom, te prilike i izazove koje okoliš može postavljati, usvajajući tako detaljnije znanje o
različitim zajednicama i kulturama koje postoje širom svijeta.
Zadaci:
• da pruži učenicima najnovija znanja iz geografije
• da učenici steknu savremena znanja o kosmosu, o Zemlji kao nebeskom tijelu, te

njenom položaju u kosmosu i Sunčevom sistemu
• da se učenici upoznaju sa zemljinim kretanjima i njihovim posljedicama
• da se učenici upoznaju sa vremenom i računanjem vremena
• da se učenici upoznaju sa zemljinom površinom i njenim predstavljanjem na

globusu i karti
• da se učenici upoznaju sa zemljinim sferama-geosferama i antropogenom uticaju

na pojedine sfere
• da se učenici upoznaju sa prirodnim fenomenima na zemljinoj površini i ostalim

njenim sistemima
• da se shvate zakonomjernosti prirodnog ambijenta u kojem egzistira čovjek i

ljudsko društvo
• da se učenici upoznaju sa pojmom geografske sredine i posljedicama koje

proizilaze iz procesa interakcije, djelovanjem čovjeka na prirodu i prirode na
čovjeka i ljusko društvo
• da kod učenika zavije racionalan odnos prema životnoj sredini sa ciljem njenog
očuvanja
214
Nastavni program:
I RAZRED
PROGRAMSKI SADRŽAJ
I/ UVOD U GEOGRAFIJU
Definicije, objekat, predmet i zadaci geografije;
Razvoj geografije;
Podjela geografije;
Veza geografije sa drugim naukama;
II/ KOSMOSI I ZEMLJA U KOSMOSU

Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima;
Sunčev sistem i kosmička tijela u njegovom sistemu;
Zemlja u Sunčevom sistemu;
Oblik i veličina Zemlje;
Zemljina kretanja, Revolucija i rotacija-dokazi i posljedice;
III/ORIJENTACIJA NA ZEMLJI
Koordinantni sistem horizonta;
Geografski koordinantni sistem;
Geografska širina i dužina;
IV/ PREDSTAVLJANJE ZEMLJINE POVRŠINE

Globus;
Planovi i geografska karta;
Sadržaj i mjerilo karata;
Predstavljanje geografskih objekata na karti;
Kartografska projekcija;
Vrste geografskih karata;
V/LITOSFERA
Vertikalna struktura Zemlje i njen sastav;
Kora Zemlje- struktura i sastav;
Kontinentalna kora;
Okeanska kora;
Sastav Zemljine kore; minerali i stijene;
Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja;
Reljef Zemlje;
215
Endogeni procesi i oblici;
Vulkanizam i seizmizam;
Egzogeni procesi i oblici;
Gravitacioni procesi i oblici;
Fluvijalni procesi i oblici;
Abrazioni procesi i oblici;
Eolski procesi i oblici;
Glacijalni procesi i oblici;
Kraški procesi i oblici;
VI/ ATMOSFERA – zračni omotač Zemlje

Zračni omotač Zemlje;
Atmosfera: sastav i podjela;
Sunčeva radijacija-osnovni izvori toplote na Zemlji;
Zagrijavanje tla, vode i zraka;
Promjena temperature zraka sa visinom;
Zračni pritisak-promjena zračnog pritiska sa visinom;
Vjetrovi-nastanak vjetrova, mehanička svojstva vjetrova;
Voda u atmosferi;
Vlažnost zrka;
Magle i oblaci; Padavine;
Zračne mase i zračni frontovi;
Vrijeme i klima;
Klima i klasifikacija klime na Zemlji;
Tropske kišne klime; Umjereno topla vlažna klima; Snježno- šumske ili borealne klime;
Snježne klime;
VII/HIDROSFERA – vodeni omotač zemlje

Voda na zemlji; Svjetski okeani, Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana;
Reljef podmorja;
Hemijske i fizičke osobone morske vode;
Kretanje morske vode- talasi, morske struje, morske mjene;
Geografski značaj Svjetskog mora;
Kopnene vode;
Podzemne vode;
Tekuće vode-rijeke; Nastanak rijeka;
216
Riječni sistemi i riječne mreže; Riječni režim;
Močvare i bare; Jezera; Led na Zemlji;
VIII/ BIOSFERA- biljni i životinjski svijet za Zemlje

Biljni svijet na Zemlji i podjela;
Biografski činioci (faktori); Biografske oblasti na Zemlji;
Šumske oblasti; Travne oblasti; Pustinjske oblasti; Oblast tundre;
Životinjski svijet za kompnu;Gografske oblasti životinja na Zemlji;
IX/ STANOVNIŠTVO SVIJETA

Ljudska populacija, pojam i definicija;
Brojnost i geografski razmještaj stanovništva na Zemlji;
Promjene razmještaja stanovništva na Zemlji- uzroci i posljedice;
Prirodno kretanje stanovništva svijeta;
Struktura stanovništva svijeta;polna,starosna,rasna,nacionalna,vjerska,kulturna, obrazovanja
Mehaničko kretanje stanovništva svijeta
X/ NASELJA NA ZEMLJI
Naselja na Zemlji; nastanak, tiopvi i podjele;
Ruralna i urbana naselja;
Urbani sistemi i problemi;
Savremeni razvoj urbani sistemi u svijetu;
Konrubacije,urbanizovane regije i urbani sistemi;
XI/ SVJETSKA PRIVREDA

Svjetska privreda i podjela privrede;
Svijetska privreda i međunarodna podjela rada;
Poljoprivreda svijetu;
Energetika i rudarstvo u svijetu;
Industrija u svijetu;
Saobraćaj u svijetu;
Trgovina u svijetu;
Turizam u svijetu;
XII/GEOLOŠKI PROBLEMI NA ZEMLJI

Prirodna i geografska sredina;
Osnovni uzroci i posljedice narušavanja geografske sredine;
217
Mjere i aktivnosti zaštite i unapređenje geografske sredine;
II RAZRED
REGIONALNO – GEOGRAFSKI PREGLED

KARAKTERISTIČNIH REGIJA I ZEMALJA SVIJETA
I/ REGIJA I REGIONALIZACIJA
Geografski pojam regije;
Tipovi geografskih regija i načini/kriteriji njihovog izdvajanja;
Geografska regionalizacija;
II/ REGIONALNO- GEOGRAFSKI PRIKAZ RAZVIJENIH

REGIJA I ZEMALJA SVIJETA
Fizičko-geografske i društveno-geografske karakteristike nekih zemalja
Evropske unije; Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija;
Fizičko-geografske i društveno-geografske osobenosti zemalja Angloamerike:
Sjedinjene Američke Države i Kanada;
Fizičko-geografske i društveno-geografske karakteristike nekih razvijenih
Zemalja Dalekog istoka: Japan i Južna Koreja;
Fizičko-geografske i društveno-geografske osobenosti Australije;
III/REGIONALNO – GEOGRAFSKI PRIKAZ NEKIH REGIJA

I ZEMALJA SVIJETA U RAZVOJU
Regionalno- geografski prikaz Južne Evrope: Španija i Hrvatska;
Regionalno- geografski prikaz Istočne Evrope: Rusija;
Regionalno- geografski prikaz Jugozapadne Azije: Turska;
Regionalno- geografski prikaz Južne Azije: Indija;
Regionalno- geografski prikaz Jugoistočne Azije: Indonezija;
Regionalno- geografski prikaz Istočne Azije: Kina;
Regionalno- geografski prikaz Latinske Amerike: Brazil;
Regionalno- geografski prikaz Sjeverne Afrike; Egipat;
Regionalno- geografski prikaz Južne Afrike: Južnoafrička Republika;
IV/ KRAĆI REGIONALNO-GEOGRAFSKI PRIKAZ NEKIH
218
NERAZVIJENIH REGIJA I ZEMALJA SVIJETA
Centralna Afrika;
Istočna Afrika;
Ciljevi i zadaci će omogućiti učenicima:
• sticanje savremenih geografskih znanja i doprinjet će razvoju njihovih sposobnosti za

razumijevanje zakonitosti u svijetu geografije.
Nastavni kadar:
Nastavu Geografije/Zemljopisa mogu izvoditi profesori koji su završili:

− Prirodno matematički fakultet odsjek za geografiju
− Filozofski fakultet – odsjek za geografiju i historiju ili historiju i geografiju
219
Matematika
Kao osnovni predmet za sve učenike, matematika podstiče razvoj matematičkog znanja kao
ključne životne vještine i osnove za naprednije učenje. Nastavni plan i program nastoji jačati
samouvjerenost učenika pomažući im da razviju osjećaj za brojeve, obrasce i odnose, i
stavlja jasan naglasak na rješavanje problema i predstavljanje i tumačenje rezultata. Učenici
također uče kako komunicirati i logički razmišljati i govoriti koristeći matematičke koncepte.
ZADACI
• sticanje znanja potrebnih za razumijevanje kvantitativnih i prostornih odnosa,
razvijanje opće matematičke kulture neophodne za uključivanje u svijet rada i za
praćenje savremenog društveno-ekonomskog i naučno-tehničkog razvoja;
• osposobljavanje učenika za uspješno i kvalitetno nastavljanje obrazovanja i
uključivanje u druge naučne oblasti u kojima se matematika primjenjuje u toku
školovanja i kasnije u procesu proizvodnje;
• razvijanje pravilnog logičkog i apstraktnog mišljenja i zaključivanja;
• izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti kao što su: radne navike, upornost,
sistematičnost, urednost, tačnost, preciznost, odgovornost, kritičnost, smisao za
samostalni rad, razvijanje kulturnih, etničkih i estetskih navika kod učenika;
• razvijanje sposobnosti učenika za samostalno korištenje stručne literature i drugih
izvora znanja.
I RAZRED
UVOD
Osnovni pojmovi u matematici: iskaz, definicija, aksioma, teorema, dokaz, potreban i

dovoljan uslov.
1. SKUP REALNIH BROJEVA

Skupovi: N, Z i Q. Nesamjerljivost stranice i dijagonale kvadrata. Decimalni razvoj
racionalnog broja. Skup I iracionalnih i skup R realnih brojeva. Apsolutna vrijednost
realnog broja. Približne vrijednosti realnih brojeva.
2. ALGEBARSKI IZRAZI
Stepen (potencija) s cjelobrojnim izložiocem (eksponentom). Operacije sa stepenima
jednakih osnova (baza), odnosno izložilaca. Cijeli brojevni izrazi. Pravilna formiranja.
Vrijednost cijelog brojevnog izraza. Transformacija cijelih brojevnih izraza na osnovu
osobina operacija u R. Cijeli algebarski izrazi. Pojam promjenjive (varijable). Pravila
formiranja: Cijeli algebarski izraz kao funkcija. Transformacija cijelih algebarskih
izraza. Monomi. Sabiranje i množenje monoma. Polinomi u jednoj varijabli. Sabiranje,
oduzimanje, i množenje polinoma. Kvadrat zbira i razlike, razlika kvadrata, klub zbira i
razlike, zbir i razlika kubova. Rastavljanje cijelih algebarskih izraza na faktore.
Dijeljenje cijelih s ostatkom. Euklidov algoritam. Prikaz najveće zajedničke mjere d
cijelih brojeva, a, b u obliku d=ax + by. Dijeljenje polinoma s ostatkom. Nule
polinoma. Bezuova (Bezout) teorema. Teorema identičnosti polinoma. Razlomljeni
(racionalni) brojevni izrazi. Pravila formiranja: Vrijednost i transformacija razlomljenog
brojevnog izraza. Razlomljeni (racionalni) algebarski izrazi. Transformacija
razlomljenih algebarskih izraza.
220
3. GEOMETRIJA U RAVNI
Osnovni i izvedeni pojmovi i stavovi u geometriji. Osnovni objekti: tačka, prava (c), i
ravan (ravnina). Relacije pripadanja i rasporeda. Međusobni odnos tačke, prave i
ravni. Određenost prave i ravni. Paralelne prave. Poluprava, duž, trougaona i
mnogougaona (poligonalna) linija, poluravan, poluprostor. Podudarnost
(kongruentnost) duži. Mjerenje duži. Ugao. Podudarnost uglova. Mjerenje uglova.
Uglovi uz transverzalu i paralelnost. Pravi ugao, normalan (okomica). Uglovi sa
paralelnim i uglovi sa normalnim kracima. Unakrsni uglovi. Trougao (trokut).
Mnogougao (poligon, mnogokutnik). Zbir unutrašnjih uglova u trouglu i u mnogouglu.
Broj dijagonala mnogougla. Podudarnost trouglova. Teoreme podudarnosti. Odnos
uglova i stranica u trouglu. Osnovna nejednakost trougla. Simetrala duži i simetrala
ugla. Krug i kružnica (kružna linija). Centralni i periferijski ugao. Tangente kružnice.
Značajne tačke trougla. Konstrukcija trougla, simetrale duži i simetrale ugla. Podjela
duži na n jednakih dijelova. Četverougao. Paralelogram, trapez. Tangentni i tetivni
četverougao. Konstruktivni zadaci u trouglu, četverouglu i kružnici. Površina
paralelograma, površina trougla, površina trapeza. Vektori u ravni. Pojam vektora.
Sabiranje i oduzimanje vektora. Množenje vektora realnim brojevima. Linearna
kombinacija vektora. Linearna zavisnost i nezavisnost vektora. Razlaganje vektora
skalarne komponente vektora. Orijentisani ugao. Ugao između dvaju vektora.
4. KOORDINATNI SISTEM U RAVNI

Pravougli koordinatni sistem u ravni. Pravougle koordinate tačke. Udaljenost dviju
tačaka. Koordinate sredine duži. Koordinate težišta trougla. Površina trougla.
Razmjera (omjer). Proporcionalnost i proporcija. Funkcija direktne proporcionalnosti
(homogena linearna funkcija) y = kx (k = 0). Afina (linearna nehomogena) funkcija y =
kx + n. Tok i grafik tih funkcija i funkcija sa apsolutnim vrijednostima koje se na njih
𝑘
svode. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = , (k ≠ 0), njen tok i grafik (hiperbola).
𝑥
5. IZOMETRIJSKA PRESLIKAVANJA RAVNI

Translacija ravni. Osobina translacije ravni da čuva udaljenost tačaka. Rotacija ravni.
Osobina rotacije da čuva udaljenost tačaka. Simetrija u odnosu na tačku. Simetrija
ravni u odnosu na pravu. Osobina simetrije da čuva udaljenost tačaka. Izometrija
ravni. Osobine izometrije: čuva kolinearnost tačaka, preslikava duž na kongruentnu
duž, ugao na kongruentan ugao, pa otuda i trougao na kongruentan trougao.
Određenost izometrije sa tri para pridruženih tačaka. Slaganje izometrija; grupa
izometrija. Izometrije kao rezultati slaganja translacije, rotacije i ev. simetrije.
Podudarnost i izometrija. Razne primjene izometrije (u obliku zadataka).
6. LINEARNE JEDNAČINE (JEDNADŽBE) I NEJEDNAČINE (NEJEDNADŽBE)

Pojma jednačine. Ekvivalentne jednačine. Rješavanje linearnih jednačina s jednom
nepoznatom. Diskusija rješenja. Problemi koji se rješavaju pomoću linearnih
jednačina s jednom nepoznatom. Jednačine s jednom nepoznatom. Jednačine s
jednom nepoznatom u kojima se pojavljuje apsolutna vrijednost. Nejednakost i
nejednačine. Ekvivalentne nejednačine. Rješavanje linearnih nejednačina s jednom
nepoznatom. Sistem linearnih nejednačina s jednom nepoznatom (uz grafički prikaz
rješenja).
7. SISTEMI LINEARNIH JEDNAČINA (JEDNADŽBI) I NEJEDNAČINA (NEJEDNADŽBI)

Linearna jednačina sa dvije nepoznate. Linearna Diofantova jednačina sa dvije
nepoznate. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Metode
rješavanja: metoda supstitucije, Gausova metoda, metoda determinantni, grafička
metoda. Diskusija rješenja. Primjena sistema linearnih jednačina sa dvije
221
nepoznanice. Sistemi od tri i više linearnih jednačina s tri i više nepoznatih. Linearna
nejednačina s dvije nepoznate. Sistem linearnih nejednačina s dvije nepoznate.
1. U okviru poglavlja o skupu R realnih brojeva treba sistematizirati i produbiti

dosadašnja saznanja o skupovima N, Z, Q i R. Formiranje svakog novog skupa
usloviti potrebom da dobijeni skup bude zatvoren za razmatranu operaciju uz
uvažavanje principa permanencije. Nakon formiranja skupa R realnih brojeva treba
uvesti brojnu osu i apsolutnu vrijednost realnog broja kao udaljenost toga broja na
brojnoj osi od nule. Na kraju dati pravila zaokruživanja brojeva.
2. Algebarski izrazi predstavljaju standardni dio nastavnih sadržaja predmeta
matematike. Ipak se oni ne realiziraju uvijek na poželjan način. Iz skice ovog dijela
sadržaja može se naslutiti kako se njegova realizacija u nastavi zamišlja. Pod
„pravilima formiranja“ dotične klase izraza misli se na (u stvari) određenu definiciju.
Tako se na primjer, kod cijelih brojevnih izraza pod tim podrazumijeva ova njihova
definicija: Svaki realan broj je cio brojevni izraz. Suma, razlika i proizvod cijelih
brojevnih izraza su cio brojevni izraz. Uopšte, sve što se u konačno koraka može
dobiti na osnovu uzastopne primjene ovih „pravila“ je cio brojevni izraz. Kod toga
treba reći i o tome kako se pišu složeniji brojevni izrazi ( upotreba zagrada).
Transformacije ovih izraza (oslobađanje zagrada itd.) vrše se na osnovu osobina
operacija u skupu R. Što se tiče algebarskih izraza, situacija sa „pravilima formiranja“
je slična. Polazi se jedino od brojeva i varijabli kao osnovnih izraza. Naravno, kod
racionalnih izraza, pored sabiranja, oduzimanja i množenja dolazi još i dijeljenje.
Shvatanje ovih izraza kao funkcija (varijabli koje sadrže) je prirodno i može se uzeti
kao osnov za jednakost. Međutim, utvrđivanje jednakosti dvaju algebarskih izraza nije
nimalo jednostavno, pa se transformacije ovih izraza vrše samo uz upotrebu nekih
osnovnih identiteta, od kojih su mnogi neposredna slika osobina operacija u skupu R.
Pod polinomom se ne podrazumijeva „višečlani izraz“ već, precizno, algebarski izraz
oblika a0xn+...+an-1x+an, ako se ograničimo na jednu varijablu. Operacije sa
polinomima nisu ništa drugo do specijalne trasnformacije cijelih algebarskih izraza.
Dok se ne dokaže (ili eventualno samo spomene) teorema identičnosti polinoma, zna
se samo da su dva polinoma (očigledno) jednaka kad imaju jednake odgovarajuće
koeficijente, ali se ne zna da je to slučaj samo tada. U okviru realizacije ovog dijela
programa prirodno se pojavljuje pojam funkcije, područja definicije i jednakosti
funkcije, ali u pitanje područja definicije, njegovog preciznog određivanja, može se
ulaziti samo u jednostavnijim slučajevima. Sigurnost u radu sa algebarskim izrazima,
specijalno u računanju sa brojevima, olakšaće savladavanje gradiva, iz tema 1, 2 i 4
nastavnog programa, ali se izlaganje iz područja obuhvaćenih ovih temama, koja su
standardna i nema velike potrebe za posebnim uputstvima u vezi sa njihovom
realizacijom, treba iskoristiti za dalje uvtrđivanje i uvježbavanje znanja o realnim
brojevima i algebarskim izrazima.
3. Preostale tačke nastavnog programa odnose se isključivi na geometrijske sadržaje,
zapravo na geometriju ravni. Prva od njih (t.3) započinje uvodom u geometriju i pored
konkretnih znanja treba da učeniku ponudi potpuniju predstavu o dedukciji. Zamišlja
se da pitanje rasporeda tačaka na pravoj započne međusobno obrnutim uređenjima
tačaka prave, a da se relacija „bizi između“ izvede iz pojma uređenja. Podudarnost
duži, uglova i trouglova, koja se ovdje obrađuje, treba da počiva na intuitivnom pojmu
„poklapanja“ iz koga se sugeriraju neki osnovni stavovi, a zatim koristi smjerna
dedukcija koja se stalno podržava intuicijom i zornošću. Postojanje jedne jedine
paralele sa datom pravom kroz datu tačku van date prave uči se kao osnovni stav.
Na osnovu definicije paralelnosti i tog osnovnog stava može se dokazati da je
paralelnost relacija ekvivalencije u skupu pravnih neke ravni. Kao osnovni stav uzima
se takođe da su dvije prave u ravni paralelne ako i samo ako su za njih odgovarajući
uglovi uz transverzalu podudarni, ali ovdje treba istaći i osnovne činjenice koje obično
222
iskazujemo kao mogućnost „prenošenja“ duži odnosno uglova. Sada se kao primjeri
dedukcije mogu dokazivati stavovi o uglovima sa paralelnim, a poslije uvođenja
pojma normalnosti, takođe i uglovi sa normalnim kracima. Posebnu pažnju treba
posvetiti konstruktivnim zadacima o trouglu, četverouglu i kružnici. Uvažavajući četiri
faze svakog konstruktivnog zadatka uraditi postupno i sistematično veći broj zadataka
iz ove oblasti sa naglaskom na konstrukciju trougla i kružnice. U ovom dijelu treba
dati i konstrukciju pravilnih poligona za n = 3, 4, 5, 6. Izlaganja o ovoj temi završavaju
se vektorima u ravni, gdje se daje samo pojam vektora i pojam linearne zavisnosti
vektora. Orijentirani ugao i ugao između vektora, koji se ti takođe uvode, trebaju
kasnije u t.5 za definiciju rotacije, dok nam pojam vektora dobro dođe u definiciji
translacije.
4. Uvođenje pravouglog koordinatnog sistema u ravni započinje analitička geometrija.
Uz pojmove razmjera (omjera) proporcije i proporcionalnosti promatraju se funkcije
direktne i obrnute proporcionalnosti i njhovi grafici. Pored toga promatra se tok i grafik
linearne funkcije y=kx+n, što je početak analitičke geometrije prave u ujedno osnov
za proučavanje (sistema) linearnih jednačina sa dvije nepoznate. U razmatranje se
ovdje uključuju i jednostavne funkcije u kojima se pojavljuje apsolutna vrijednost i
funkcija y =[x] (cijeli dio od x), koje je moguće provesti do kraja, iako se, u stvari,
ovdje susreću neka jednostavna pitanja u vezi sa linearnim jednačinama i
nejednačinama sa jednom nepoznatom. No, to ne predstavlja problem, jer učenici o
tome znaju nešto iz osnovne škole, a s druge strane iz grafika funkcije y=kx+n, lako
je nacrtati grafik funkcije y = [kx+n].
5. Već spomenuta t. 5 posvećena je izometrijskim preslikavanjima ravni. Tu se precizno
definišu najprije specijalna izomterijska preslikavanja: transalcija, rotacija i simetrija i
dokazuje da ona stvarno imaju osnovnu osobinu izometrije, a zatim uvodi opšti pojam
izometrije ravni. Za izometriju se dokazuje da čuva ne samo udaljenost tačaka (po
definiciji), nego i neke druge osnovne odnose i geometrijske figure. Slaganjem
izometrija se dolazi opet na prirodan način do pojma grupe, koja sada nije više
kokunikativna. Preko pitanja čime je data izometrija određena lako se dolazi do
zaključka da je svaka izometrija proizvod translacije, rotacije i simetrije, te da se
intuitivni pojam podudarnosti može precizno definirati pomoću izometrije.
II RAZRED
1. HOMOTETIJA I SLIČNOST
Proporcionalnost duži. Talesova teorema, homotetija kao preslikavanje. Sličnost.
Sličnost trouglova i mnogouglova, teoreme sličnosti. Primjena sličnosti na
pravougli trougao. Pitagorina teorema. Geometrijska sredina dvije duži. Osobine
simetrala unutrašnjeg i vanjskog ugla trougla. Potencija tačke u odnosu na
kružnicu. Konstruktivni zadaci – primjena sličnosti.
2. STEPENI I KORIJENI
Stepen čiji je izložilac cio pozitivan broj ili nula. Pravila stepenovanja. Operacije sa
stepenima. Stepen čiji je izložilac cio negativan broj. Korijen. Pravila korjenovanja.
Operacije korijenima, racionaliziranje imenioca. Stepeni sa racionalnim i realnim
eksponentima.
3. SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA
Formiranje skupa kompleksnih brojeva. Operacije u skupu kompleksnih brojeva.
Preslikavanje skupa kompleksnih brojeva u skup tačaka kompleksne ravni.
Grafička interpretacija sabiranja i oduzimanja kompleksnih brojeva.
4. KVADRATNE FUNKCIJE, KVADRATNE JEDNAČINE (JEDNDŽBE) I
NEJEDNAČINE (NEJEDNADŽBE)
223
Kvadratne funkcije y = ax2, y = ax2 + bx + c (grafik, nule, znak, ekstrem, tok).
Kvadratne jednačine. Potpuna i nepotpuna kvadratna jednačina, normalni oblik,
Vietove formule. Primjena kvadratnih jednačina. Kvadratni trinom. Rastavljanje na
linearne faktore. Znak kvadratnog trinoma. Kvadratne nejednačine.
5. JEDNAČINE (JEDNADŽBE) VIŠEG REDA. SISTEMI KVADRATNIH JEDNAČINA
(JEDNADŽBI)
Bikvadratne jednačine ax4 + bx2 + c = 0. Kubne jednačine ax3 + bx2 + cx + d = 0.
Jednačine višeg reda sa simetričnim koeficijentima. Sistemi jednačina sa dvije
nepoznate od kojih je jedna prvog, a jedna drugog stepena. Sistemi kvadratnih
jednačina sa dvije nepoznate.
6. IRACIONALNE JEDNAČINE (JEDNADŽBE) I NEJEDNAČINE (NEJEDNADŽBE)
Pojam iracionalne jednačine. Iracionalne jednačine u kojima se pojavljuje �𝑓(𝑥),
gdje je f(x) funkcija prvog ili drugog stepena. Pojam iracionalne nejednačine.
Iracionalne nejednačine u kojima se pojavljuje �𝑓(𝑥), gdje je f(x) funkcija prvog ili
drugog stepena.
7. EKSPONENCIJALNE JEDNAČINE (JEDNADŽBE) I NEJEDNAČINE
(NEJEDNADŽBE)
Eksponencijalna funkcija y = ax. Pojam, svojstva i grafik. Eksponencijalne
jednačine oblika af(x) = ag(x), pri čemu su f(x) i g(x) polinomi ili racionalne funkcije
najviše drugog stepena. Eksponencijalne nejednačine oblika af(x) < ag(x), pri čemu
su f(x) i g(x) polinomi ili racionalne funkcije najviše drugog stepena.
8. LOGARITMI, LOGARITAMSKE JEDNAČINE (JEDNADŽBE) I NEJEDNAČINE
(JEDNADŽBE)
Pojam inverzne funkcije. Pojam logaritma i logaritamske funkcije. Osobine,
svojstva i grafik. Pravila logaritmiranja. Prelazak s jedne baze na drugu. Dekadski
i prirodni logaritmi. Primjena logaritama. Logaritamske jednačine oblika logaf(x) =
logag(x), pri čemu su f(x) i g(x) polinomi ili racionalne funkcije najviše drugog
stepena. Logaritamske nejednačine oblika logaf(x) < logag(x), pri čemu su f(x) i
g(x) polinomi ili racionalne funkcije najviše drugog stepena.
9. OSNOVI TRIGONOMETRIJE
1. Orijentisnai ugao. Radijan. Trigonometrijska kružnica. Definicija trigonometrijskih
funkcija na kružnici. Odnosi stranica pravouglog trougla. Vrijednosti
𝜋 𝜋 𝜋
trigonometrijskih funkcija od , , . Osnovni trigonometrijski identiteti.
6 4 3
Periodičnost trigonometrijskih funkcija. Trigonometrijske funkcije negativnog
argumenta. Svođenja na prvi kvadrant.
U temi Homotetija i sličnost treba obraditi proporcionalnost duži i Taleosvu teoremu.

Nakon toga definisati homotetiju i sa neophodnim brojem primjera utvrditi da se prava
prevodi u pravu, duž u proporcionalnu duž, a ugao u kongruentan ugao. To vrijedi i za
realizaciju sličnosti. Oslanjajući se na preznanje iz oblasti sličnosti treba dokazati
pravila sličnosti trouglova, što uz osobine sličnih figura čini solidnu osnovu za
primjenu u izradi raznovrsnih zadataka. Posebnu pažnju posvetiti Pitagorinoj teoremi i
konsktrukciji geometrijske sredine dvije duži. Osobine simetrala uglova trougla kao i
potenciju tačke u odnosu na kružnicu detaljno obraditi. Toko0m realčizacije ove
nastavne cjeline stvarati što povoljnije uslove za primjenu stečenih znanja u izradi
konstruktivnih zadataka kojima treba posvetiti dužnu pažnju.
Poglavlje o stepenima obraditi detaljno i postupno, uz dovoljan broj odabranih
primjera za uvježbavanje pravila stepenovanja. To isto vrijedi i za korjenovanje.
Nakon ovladavanja operacijama stepenima sa racionalnim eksponentima uraditi
nekoliko složenijih zadataka iz ove oblasti.
Skup kompleksnih brojeva C formirati uz kraće ponavljanje principa permanencije i
formiranja skupa R realnih brojeva. Uvježbavanje operacija s kompleksnim brojevima
224
ide relativno lako. Potrebno je dati kompletnu geometrijsku interpretaciju sabiranja i
oduzimanja kompleksnih brojeva u koordinatnoj razini kao i modula kompleksnih
brojeva.
Prilikom obrade kvadratne funkcije y = ax2 + bx + c, koristiti grafik y = ax2 i translaciju
za vektor položaje tjemena parabole. Naravno, osobine kvadratne funkcije detaljno
obraditi, naročito: znak, tok, ekstrem i nule. Pri izračunavanju nula uvesti pojam
kvadratne jednačine. Rješavanju potpunih i nepotpunih kvadratnih jednačina treba
posvetiti posebnu pažnju izradom raznovrsnih primjera. Učenici moraju ovladati
tehnikom rješavanja kvadratnih jednačina do nivoa automatizma sa ciljem da visok
stepen primjenjivosti kvadratnih jednačina bude podržan brzim i tačnim rješavanjem
dobijene jednačine. Kvadratne nejednačine rješavati uz neophodnu geometrijsku
interpretaciju. Algebarsko rješavanje kvadratnih nejednačina ide relativno lako, jer je
prije ovoga obrađen predznak kvadratnog trinoma.
Prilikom obrade bikvadratnih jednačina birati zadatke sa konstantnim i promjenjivim
koeficijenzima. Odabrane kubne jednačine rješavati primjenom stečenih predzanja o
djeljivosti polinoma. Prilikom rješavanja sistema jednačina sa dvije nepoznate dati
grafičku interpretaciju ako je to moguće s obzirom na predzanje učenika.
Posebnu pažnju treba posvetiti eksponencijalnim funkcijama i uočavanju njihovih
osobina. Naravno to su neophodni uslovi za uspješno rješavanje eksponencijalnih
jednačina i nejednačina.
Pri uvođenju logaritamske funkcije definirati inverznu funkciju i dati grafičku
interpretaciju. Nakon toga biće lako uočiti osobinu logaritamske funkcije na osnovu
funkcije y = ax. Izračunavanju logaritama, pravilima logaritmiranja, logaritmiranju
izraza i prelasku s jedne baze na drugu dati neophodnu kvalitativnu i kvantitavnu
dimenziju. Praktičnoj primjeni logaritamskog računa posvetiti dužnu pažnju. Prilikom
obrade logaritamskih jednačina i nejednačina uvažavati princip postupnosti i
sistematičnosti. Nakon rješavanja jednačina logaf(x) = b preći na složenije zadatke, uz
obavezu određivanja definicionog sadržaja za svaku konkretnu jednačinu odnosno
nejednačinu.
Obradu nastavnih sadržaja iz trigonometrije treba početi nakon ponavljanja stečenih
znanja u orijentisanom uglu i mjerenja uglova. Trigonometrijske funkcije oštrih uglova
pravouglog trougla izvesti iz opšte definicije trigonometrijskih funkcija na kružnici.
Izvedene osnovne trigonometrijske identitete koristiti i za izračunavanje vrijednosti
trigonometrijskih funkcija, ako je poznata vrijednost jedne od njih. Posebnu pažnju
treba posvetiti uočavanju osobina trigonometrijskih funkcija na kružnici, što će uz
svođenje na prvi kvadrant stvoriti neophodne preduslove za lakše grafičko
predstavljanje tih funkcija.
III RAZRED
1. Trigonometrija
Grafici osnovnih trigonometrijskih funkcija y=sinx, y=cosx, y = asinx, y=acosx,

y=acosbx, y=tgx, y=ctgx. Grafičko predstavljanje funkcije y =asin (bx+c), y=acos
(bx+c), y=asin (bx+c)+d i y=acos (bx+c)+d pomoću karakterističnih tačaka.
Adicione teoreme. Trigonometrijske funkcije dvostrukog ugla i poluugla.
Transformacija zbira trigonometrijskih funkcija u proizvod. Transformacije
trigonometrijskih izraza. Sinusna i kosinusna teorema i njihova primjena na rješavanje
pravouglog i kosouglog trougla. Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Sistemi
trigonometrijskih jednačina i nejednačina.
225
2. Površine geometrijskih figura u ravni
Površine trougla (trokuta), pravougaonika, paralelograma, trapeza, četverougla s

normalnim (okomitim) dijagonalama. Heronov obrazac. Površina mnogougla
(poligona). Površina kruga i njegovih dijelova.
1. TRIGONOMETRIJA
Grafici osnovnih trigonometrijskih funkcija y=sinx, y=cosx, y=asinx, y=asinbx, y=acosx,
y=acosbx, y=tgx, y=ctgx. Grafičko predstavljanje funkcije y=asin (bx+c), y=acos(bx+c),
y=asin (bx+c)+d i y=acos(bx+c)+d pomoću karakterističnih tačaka.
Adicione teoreme. Trigonometrijske funkcije dvostrukog ugla i poluugla. Transformacija zbira
trigonometrijskih funkcija u proizvod. Transformacije trigonometrijskih izraza. Sinusna i
kosinusna teorema i njihova primjena na rješavanje pravouglog i kosouglog trougla.
Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Sistemi trigonometrijskih jednačina i nejednačina.
IV RAZRED
PROGRAMSKI SADRŽAJ
1. MATEMATIČKA INDUKCIJA
Pojam indukcije. Princip potpune matematičke indukcije. Primjena matematičke
indukcije (Dokazi raznih identiteta, nejednakosti, tvrdnji odjelljivosti itd.)
2. TRIGONOMETRIJSKI OBLIK KOMPLEKSNOG BROJA

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja. Operacije s kompleksnim brojevima u
trigonometrijskom obliku: množenje, dijeljene, stepenovanje (Moavrov obrazac) i
korjenovanje.
3. KOMBINATORIKA
Elementi kombinatorike. Premutacije bez ponavljanja i s ponavljanjem. Varijacije bez
ponavljanja i s ponavljanjem. Kombinacije bez ponavljanja i s ponavljanjem. Binomni
obrazac. Osobine binomnih koeficijenata.
4. SKUP R
5. Podskupovi skupa R. Gornja i donja granica. Supremum i infimum. Aksiom u
potpunosti skupa R. Tačka nagomilavanja.
6. NIZOVI I REDOVI
Brojni nizovi. Aritmetički niz (progresija). Geometrijski niz (progresija).
Interpolacija članova aritmetičkog i geometrijskog niza. Složeni kamatni račun.
Granična vrijednost niza. Računanje s graničnim vrijednostima. Monotoni nizovi. Broj
e. Stav o umetnutim razmacima.
Pojam reda. Geometrijski red. Beskonačni decimalni razlomci kao konvergentni
redovi. Neprobrojivost skupa R.
7. REALNE FUNKCIJE JEDNE REALNE PROMJENLJIVE

Pojam realne funkcije jedne realne promjenljive. Područje definisanosti i područje
vrijednosti funkcije. Grafik funkcije. Kompozicija funkcija. Opće osobine funkcije:
ograničenost, parnost, monotonost, periodičnost. Pregled elementarnih funkcija.
Granična vrijednost funkcije.
226
sin 𝑥
Značajne granične vrijednosti lim (x → 0 i lim �1 + 𝑥1�x (x → ∞) (sve
𝑥
varijante). Računanje s graničnim vrijednostima funkcija.
Neprekidnost funkcije. Osobine neprekidnih funkcija. Asimptote krivih.
8. DIFERENCIJALNI RAČUN
Pojam izvoda (dervacije). Geometrijsko i fizikalno značenje izvoda. Tangenta i
normala. Pravila diferenciranja. Izvod složene funkcije. Izvod inverzive funkcije Izvod
implicitne funkcije. Izvod osnovnih elementarsnih funkcija. Pojam diferencijala. Izvodi
i diferencijali višeg reda. Primjena izvoda na zadatke o monotonosti i ekstremima
funkcija. Ispitivanje toka i crtanje grafika funkcija. Numerično rješavanje jednačina.
9. INTEGRALNI RAČUN
Primitivna funkcija i neodređeni integral. Tablica osnovnih neodređenih integrala.
Osnovna pravila integracije. Metoda zamjene. Metoda parcijalne integracije.
Razlaganje racionalnih funkcija na parcijalne razlomke-metoda neodređenih
koeficijenata. Integracija racionalnih funkcija. Određeni integral (Reimannovo smislu).
Osobine određenog integrala. Newton-Leibnizova formula. Primjena određenog
integrala na izračunavanje površine ravnih figura i dužine luka krivih (dati obrazac bez
izvođenja). Površina obrtnih površi i zapremina obrtnih (rotacionih) tijela.
CILJEVI:
• sticanje matematičkih znanja i sposobnosti neophodnih za razumijevanje zakonitosti
u prirodi i društvu, za primjenu u praksi i u procesu proizvodnje, kao i za uspješno
nastavljanje obrazovanja;
• razvijanje sposobnosti učenika da pravilno rasuđuju, logički zaključuju, da razvijaju
maštu, stvaralačko matematičko mišljenje i pozitivne osobine ličnosti.
Nastavni kadar:
Nastavu matematike mogu izvoditi nastavnici koji su završili Prirodno-matematički

fakultet, Odsjek za matematiju (smjer nastavnički ili opći), i stekli naučni naziv –
profesor matematike ili diplomirani matematičar (koji se ističu u struci i imaju
najmanje dvije godine iskustva u nastavi), odnosno (poželjno za III i IV razred) naučni
naslov magistra ili doktora matematičkih nauka.
Nastavu iz ovog nastavnog predmeta mogu izvoditii lica sa završenim najmanje II
227
Fizika
CILJ
Cilj nastavnog predmeta Fizika je da učenik ovlada savremenim znanjima iz fizike i upozna
njihovu primjenu u nauci, tehnici i svakodnevnom životu, da kod učenika doprinese
formiranju naučne slike o materijalnosti svijeta, da kod učenika razvija sposobnosti
posmatranja, apstrahovanja i zaključivanja, da podstiče maštu i razvija želju za
stvaralaštvom, da doprinosi razvoju cjelokupne njegove ličnosti
ZADACI
Zadaci nastave fizike su:

- upoznavanje učenika sa najvažnijim znanjima iz različitih oblasti fizike, te ulogom i
značajem fizike za razvoj nauke, tehnike, tehnologije i društva,
- upoznavanje sa metodama kojima se u fizici dolazi do otkrića,
-osposobljavanje za korišćenje znanja iz fizike za objašnjavanje raznovrsnih fizikalnih pojava
u prirodi i principa funkcionisanja svakodnevnih tehničkih uređaja,
- osposobljavanje učenika za rješavanje raznovrsnih fizikalnih zadataka,
- podsticanje interesa za stvaralaštvo,
- razvijanje interesa za proučavanje i očuvanje prirode,
-osposobljavanje učenika za upotrebu različitih izvora informacija, za grupni i individualni rad.
I RAZRED
1. UVOD
− Predmet fizike. Materija, kretanje.

Naučne metode (posmatranje, eksperiment, teorija).
− Fizičke veličine i njihove jedinice (SI). Mjerenje fizičkih veličina i greške pri mjerenju.
− Skalarne i vektorske veličine. Elementi vektorske algebre.
2. MEHANIKA
2.1. Kinematika
− Prostor i vrijeme. Materijalno tijelo, materijalna tačka. Mehaničko kretanje. Relativno
kretanje. Referentni sistem.
− Pomak, pređen put.
− Brzina (vektor srednje i trenutne brzine, srednji intenzitet brzine – putna brzina).
− Ubrzanje.
2.2. Dinamika
228
− Međudjelovanje tijela. Sila.
− Prvi Newtonov zakon, inercija, masa.
− Ravnomjerno kretanje (grafičko predstavljanje puta i brzine kao f-je vremena).
− Impuls tijela. Drugi Newtonov zakon.
− Kretanje pod utjecajem konstantne sile (relacije za put i brzine kod ravnomjerno
promjenljivog pravolinijskog kretanja)
− Grafičko predstavljanje puta i brzine kao f-je vremena.
− Specijalni slučaj kretanja pod dejstvom konstantne sile (sila zemljine teže, hitac
naniže, slobodan pad, hitac uvis)
− Treći Newtonov zakon. Kontaktne sile (reakcija podloge, sila zatezanja).
− Trenje.
− Princip nezavnisnosti djelovanja sila. Slaganje i razlaganje sila (kosi, horizontalni hitac
i kretanje po strmoj ravni).
− Kružno kretanje, osnovne veličine koje opisuju kružno kretanje, efekti tangencijalne i
normalne komponente sile.
− Centripetalno ubrzanje, period i frekvencija ravnomjernog kružnog kretanja.
− Newtonov zakon gravitacije. Jačina gravitacionog polja, kretanje satelita.
− Neinercijalni sistemi. Inercijalna i gravitaciona masa. Težina tijela. Centrifugalna
sila.
2.3. Mehanički rad, snaga i energija
− Mehanički rad. Snaga (stepen korisnog dejstva).
− Energija. Vrste mehaničke energije. Kinetička energija.
− Potencijalna energija (energija tijela u gravitacionom polju).
− Zakon održanja impulsa.
− Zakon održanja energije.
2.4. Mehanika krutog tijela
− Mehanika krutog tijela
− Rotaciono kretanje (ugaona brzina, moment sile, moment impulsa, zakon održanja
momenta impulsa)
2.5. Mehanika fluida
− Prenošenje pritiska kroz čvrsta tijela i fluide. Hidrostatični pritisak.
− Potisak. Atmosfeski pritisak.
− Strujanje tečnosti. Jednačina kontinuiteta.
− Otpor sredine.
2.6. Mehaničke oscilacije i talasi
− Harmonijske oscilacije.
− Slobodne, prirodne i prigušene oscilacije. Rezonancija.
− Talasno kretanje, svojstva i vrste talasa.
− Odbijanje i prelamanje talasa.
− Superpozicija valova. Stojeći valovi.
− Zvučni valovi
DEMONSTRACIONI OGLEDI:
1. Relativnost kretanja.
2. Inercija tijela.
229
3. Odnos sile, mase i ubrzanja.
4. Pravac brzine pri kretanju po kružnici.
5. Ispitivanje trenja.
6. Centrifugalni efekat.
7. Oscilatorno kretanje, vrste oscilacija.
8. Postanak i vrste talasa.
9. Zakon sačuvanja impulsa i zakon sačuvanja mehaničke energije.
10. Održanje momenta impulsa.
11. Aerodinamički paradoks.
12. Magnusov efekat.
3. TERMODINAMIKA I MOLEKULARNA FIZIKA
− Uvod
− Jednačina gasnog stanja. Gasni zakoni.
− Struktura materije. Međudjelovanje molekula.
− Idealan gas, pritisak, temperatura.
− Unutrašnja energija. Mehanički ekvivalent toplote. Rad i toplota.
− Prvi zakon termodinamike.
− Specifični toplotni kapacitet. Kalorimetrija.
− Drugi zakon termodinamike.
− Toplotne mašine. Sistemi za hlađenje i zagrijavanje.
DEMONSTRACIONI OGLEDI:
1. Veza temperature i srednje kinetičke energije translacionog kretanja molekula.

2. Izoprocesi.
4. LABORATORIJSKI RAD UČENIKA
Dvije vježbe od sljedećih:
1. Određivanje koeficijenta trenja

2. Provjeravanje zakona održanja
3. Određivanje gustine tvari
4. Određivanje momenta inercije tijela.
5. Provjeravanje jednačine stanja idealnog gasa.
230
6. Određivanje ubrzanja Zemljine teže.
7. Određivanje brzine zvuka u vazduhu.
II RAZRED
1. ELEKTROMAGNETIZAM
1.1. Električno polje
− Električni naboj, pojam elementarnog električnog naboja, količina elektri-citeta, zakon
održanja količine elektriciteta
− Coulombov zakon, dielektrična konstanta
− Električno polje, jačina električnog polja, princip superpozicije. Linije električnog polja.
Homogeno - nehomogeno električno polje.
− Potencijal električnog polja (homogenog, nehomogenog - radijalnog električnog polja).
Napon ili razlika potencijala.
− Električni kapacitet. Kondenzatori. Električna svojstva menbrane biološke
stanice i prostiranje živčanog signala.
− Kretanje naelektrisane čestice u električnom polju.
1.1.1. Naelektrisavanje tijela
1.1.2. Električno polje
1.1.3. Provodnici i dielektrici u električnom polju
1.2. Istosmjerna električna struja

− Električna struja. Jačina električne struje, elektronska teorija provodljivosti metala.
− Ohmov zakon, otpor provodnika, zavisnost otpora od temperature: Joule - Lenzov
zakon.
− Izvori - elektrčine struje, elektromotorna sila električnog izvora. Pad napona,
Kirchoffova pravila.
1.2.1. Raspodjela jačine struje i napona u električnom kolu sa serijski odnosno paralelno
vezanim otpornicima.
1.2.2. Efekt temperature na električni otpor provodnika.
1.3. Magnetno polje

− Magnetno polje trajnih magneta. Oerstedov ogled. Indukcija magnetnog polja.
Amperova ili elektromagnetna sila. Lorentzova sila.
− Fluks magnetnog polja.
231
− Magnetno polje električne struje. Pravolinijski provodnik. Međudjelovanje paralelnih
struja. Magnetno polje kružnog provodnika, magnetno polje solenoida.
− Kretanje čestice u magnetnom polju.
1.3.1. Djelovanje magnetnog polja na naelektrisane čestice.
1.4. Elektromagnetna indukcija

− Elektromagnetna indukcija. Faradayev zakon. Elektromagnetna indukcija Lenzovo
pravilo.
− Uzajamna indukcija i samoindukcija.
1.4.1. Pojava elektromagnetne indukcije i provjeravanje Lenzovog pravila.
1.5. Naizmjenična struja

− Dobijanje naizmjenične struje. Trenutne, maksimalne i efektivne vrijednosti
naizmjenične struje.
− Otpori u kolu naizmjenične struje, termogeni, induktivni i kapacitivni otpor. Ukupan
otpor ili impedanca kola naizmjenične struje.
− Ohmov zakon za kolo naizmjenične struje.
− Transformatori, snaga naizmjenične struje. Prijenos električne energije, uloga i značaj
transformatora u prijenosu.
1.5.1. Oscilogrami naizmjenčne struje,
1.5.2. Zavojnica i kondenzator u kolu naizmjenične struje.
1.6. Elektromagnetni talasi

− Zatvoreno oscilatorno kolo, elektromagnetne oscilacije.
− Elektromagnetno polje, nastanak elektromagnetnih talasa. Brzina elekiro- magnetnih
talasa.
− Spektar elektromagnetnih talasa,
1.6.1. Oscilovanje u LC kolu
1.6.2. Emisija elektromagnetnih talasa i njihova svojstva.
2. OPTIKA
− Ponavljanje zakona geometrijske optike i elemenata optičkih sistema (ogledala,
sočiva, prizme) iz osnovne škole
− Priroda svjetlosti
− Fotometrija
− Disperzija svjetlosti
232
− Interferencija svjetlosti
− Difrakcija svjetlosti
− Polarizacija svjetlosti
2.1. Disperzija svjetlosti na prizmi
2.2. Interferencija svjetlosti
2.3. Difrakcija svjetlosti na pukotini, optičke rešetke
2.4. Polarizacija svjetlosti.
3. SPECIJALNA TEORIJA RELATIVNOSTI

− Relativnost kretanja. Prelazak iz sistema u sistem (transformacija sistema)
− Kontrakcija dužine i dilatacija vremena
− Impuls i energija u specijalnoj teoriji relativnosti
− Gravitacija i opća relativnost (informativno)
4. KVANTNA FIZIKA
- Toplotno zračenje
− Hipoteza o kvantima. Planckov zakon zračenja
− Fotoelektrični efekat
− Dualna svojstva materije (valno čestićno zračenje elektromagnetnog zračenja i
čestica tvari) De Broglieva relacija
− Modeli atoma. Rutherfordov model atoma
− Atomski spektri i Bohrov model atoma
− Kvantni brojevi i Paulijev princip
− Stimulirano zračenje. Laseri
− Grada atoma jezgre
− Nuklearno međudjelovanje
− Energija veze i defekt mase
− Radioaktivnost
− Nuklearne reakcije. Fisija i fuzija
− Pregled elementarnih čestica. Čestice i antičestice
− Osnovna međudjelovanja u prirodi i njihovo ujedinjenje
− Poluvodiči. Poluvodičke diode. Tranzistori. Supravodljivost
4.1. Fotoelektrični efekat
4.2. Efekti djelovanja sile pritiska – svjetlosti
5. ASTROFIZIKA
− Astronomska opažanja. Nove oblasti astronomije
− Dinamika svemira
− Nastajanje zvijezda i razvojni ciklus zvijezda
6. LABORATORIJSKE VJEŽBE
233
-Odabrati tri vježbe od sljedećih vježbi:
6.1. Određivanje induktiviteta zavojnice

6.2. Određivanje indeksa prelamanja tvari
6.3. Određivanje talasne dužine svjetlosti
6.4. Određivanje elementarnog električnog naboja
6.5. Određivanje reda veličine molekula oleinske kiseline
6.6. Odabrati i realizovati vježbu prema mogućnostima škole.
III RAZRED
1. MEĐUDJELOVANJE
2. GRAVITACIONO MEĐUDJELOVANJE
− Newtonovi zakoni (ponavljanje)
− Princip nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje i razlaganje sila
− Newtonov zakon gravitacije
− gravitaciono polje
− kosmičke brzine
3. KRETANJE U POLJU ZEMLJINE TEŽE

(djelovanje konstantne sile F = m x g )
na primjerima:
− horizontalni hitac
− kosi hitac
4. ROTACIONO KRETANJE
− kinematika rotacije
− dinamika rotacije
− zakon održanja momenta impulsa
− energija u rotacionom kretanju
− statika
5. OSCILACIJE I TALASI
− mehaničke oscilacije
− elektromagnetne oscilacije
− mehanički talasi
− zvuk, ultrazvuk
− elektromagnetni talasi
234
− Dopplerov efekt
6. MOLEKULARNA FIZIKA I TERMODINAMIKA
− gasni zakoni idealnog gasa (ponavljanje uz eksperimentalnu provjeru)

− struktura materije, temperatura
− Van der Waalsovo međudjelovanje
− realni gasovi
− promjena agregatnih stanja
− unutrašnja energija, stepeni slobode kretanja
− rad i toplota (razlika između temperature, toplote i unutrašnje energije)
− Prvi princip termodinamike i primjena na gasne procese, izoprocesi i adijabatski
procesi
− Drugi princip termodinamike, Carnotov kružni proces, entropija
− Treći princip termodinamike
− zakoni toplotnog zračenja
ENERGIJA
− mehanička energija i unutrašnja energija (ponavljanje)

− toplotna energija
− energija električnog i magnetnog polja
− drugi vidovi energije (svjetlosna energija, nuklearna energija, energija vjetra,
geotermalna energija itd.)
− energija i zaštita čovjekove okoline
LABORATORIJSKE VJEŽBE
− određivanje zakona očuvanja mehaničke energije
− određivanje početne brzine horizontalnog hica
− određivanje ubrzanja zemljine teže oscilovanjem matematičkog klatna
− određivanje brzine zvuka metodom zvučne rezonancije
− dokaz održanja momenta impulsa ili određivanje momenta inercije tijela
− određivanje reda veličine molekule oleinske kiseline
− određivanje specifičnog toplotnog kapaciteta pomoću kalorimetra ili određivanje
temperature usijane volframove niti električne sijalice
− određivanje rezonantne frekvencije u LC kolu
9. Dvije školske pismene zadaće
IV RAZRED
235
1. KVANTNA PRIRODA ELEKTROMAGNETNOG ZRAČENJA
Planckova hipoteza. Planckov zakon zračenja.
Korpuskularna teorija svjetlosti i fotoelekrični efekt
Odnos mase i energije. Impuls fotona.
Comptonov efekt. Interakcije fotona.
1. Fotoelektrični efekt.
2. TALASNA PRIRODA MATERIJE

De Broglijeva hipoteza o talasima čestica.
Elektronski mikroskop.
Fizičko značenje talasa materije.
Neodređenost položaja i impulsa čestice (Heisenbergov princip neodređenosti).
3. BOHROVA TEORIJA ATOMA VODIKA

Prvobitni modeli atoma (Thomsonov i Rutherfordov model atoma).
Atomski spektri.
Bohrov model atoma. Bohrovi postulati. Energetski nivoi atoma.
Franck - Hertzov ogled.
4. KVANTNOMEHANIČKA TEORIJA ATOMA

Osnove kvantne mehanike.
Kvantnomehanički model vodikovog atoma. Kvantni brojevi.
Složeni atomi. Paulijev princip.
Periodni sistem elemenata.
Rendgensko zračenje (karakteristično i zakočno).
Spontana i stimulirana emisija zračenja.
Laseri. Primjena lasera. Holografija.
Magnetne osobine atoma. Magnetna rezonancija.
5. MOLEKULE, KRISTALI I DRUGE STRUKTURE

Kvantaomehanička priroda atomskih veza u molekulama.
Osnovne hemijske veze.
Potencijalna energija međudjelovanja atoma u molekuli.
Molekularni spektri.
Međudjelovanje molekula.
236
Kristali,
Amorfna tijela, Polimeri. Tečni kristali.
Zonska teorija elektronskih stanja u čvrstim tijelima.
Raspodjela elektrona po energijama u funkciji temperature.
Superprovodljivost
Poluprovodnici. Elektronska svojstva poluprovodnika.
Poluprovodički elementi.
Tranzistori i integralna kola.
Magnetizam supstancije.
1. Prolazak struje kroz kristalnu diodu
2. Kontaktna razlika potencijala
3. Termoelektronska emisija
4. Pojava termoelektromotorne sile.
6. NUKLEARNA FIZIKA I RADIOAKTIVNOST

Građa atomskog jezgra.
Međudjelovanje nukleona u jezgri.
Energija veze jezgra i defekt mase.
Nuklearne reakcije.
Radioaktivnost.
Zakoni radioaktivnog raspada.
Nuklearna energija. Primjena u medicini. Emisiona topografija. Nuklearna magnetna
rezonanca
1. Detekcija jonizirajućeg zračenja.
7. ELEMENTARNE ČESTICE
Akceleratori čestica. Čestice visoke energije.
Klasifikacija elementarnih čestica.
Čestice i antičestice.
Teorija kvarkova.
Prenosnici interakcija.
Ujedinjenje međudjelovanja.
237
8. ASTROFIZIKA, ili druga oblast po izbom učenika, ili laboratorijske vježbe po izboru
učenika
9. LABORATORIJSKE VJEŽBE,
1. Određivanje Planckove konstante
2. Snimanje karakteristike poluprovodničke diode i određivanje pojačanja tranzistora
10. Dvije školske pismene zadaće
Nastavni kadar:
Nastavu Fizike mogu izvoditi profesori koji su završili:

− Prirodno matematički fakultet, odsjek za fiziku i stekli stručni naziv PROFESOR
FIZIKE
− Prirodno matematički fakultet ili filozofski fakultet gdje je fizika glavni predmet
u dvopredmetnoj grupi, ako je to naznačeno u diploma ili drugoj javnoj ispravi
238
Hemija / Kemija
Nastavni plan i program za hemiju pomaže učenicima da razumiju tehnološki svijet u kojem
žive, i da se zainteresiraju za nauku i naučni razvoj. Uče osnovne principe u herniji kroz
mješavinu praktičnog i teoretskog pristupa.
Kako napreduju, učenici shvaćaju kako se nauka uči i kako se njome bavi, i postaju svjesni
da rezultati naučnih istraživanja mogu imati dobar ili loš učinak na pojedinca, zajednicu i
okoliš.
CILJ :
Sticanje znanja iz hemije neophodnih za poimanje materijalnog svijeta, razumijevanje

zakonitosti na kojima su ta znanja utemeljena i formiranje pozitivnih osobina učenikove
ličnosti.
Da učenicima, na prikladan i savremen način, približi kontrolirane i nekontrolirane hemijske

promjene na živoj i neživoj materiji, koje se svakodnevno odvijaju u njegovoj bližoj i široj
okolini, da ih shvati i objasni u skladu sa savremenim naučnim dostignućima.
Navedeni cilj realiziraće se kroz takav sadržaj nastavnog programa koji će kod učenika:
• egzaktno proširiti i produbiti stečena znanja iz osnovne škole, posebno po pitanju

uočavanja uzroka hemijskih promjena na materiji,
• razjasniti pojmove da se promjene materija temelje na promjenama stanja i strukture
elementarne čestice (atoma) od kojih je građena materija,
• da shvati da je blagostanje života rezultiralo iz dosadašnjeg višegodišnjeg napretka u
razvoju hemijskih istraživanja,
• inicira želju za novim saznanjima kao i postavljanju logičkih pitanja,
• da hemijske zakonitosti na kojima se temelje pretvorbe materije ovlada kroz
• hemijska izračunavanja,
• da znanja iz teoretskog dijela nastavnog programa uočava i raspoznaje na primjerima
njihove primjene u praksi,
• da shvati poruku laboratorijskog eksperimanta i osnovne hemijsko-tehnološke
procese u proizvodnji i preradi materijala,
• da se obuči u korištenju stručne hemijske literature i da za istu stiče naviku korištenja,
• da hemija, pored pružanja blagostanja čovjeku, može i suprotno djelovati
(nekontrolirani i ekscesni hemijski procesi) u pravcu nastajanja nekorisnih i za život
štetnih produkata ugrožavajući na taj način životnu i radnu sredinu,
• da obim stečenog znanja, kod savladavanja nastavnog programa,
• bude dovoljan za kontinuirani nastavak njegovog uspješnog obrazovanja i
eksperimentalno teoretskih znanja.
• te, konačn, cilj nastave hemije, kao interdisciplinarne prirodne nauke je, također, da
omogući povećanje općeg obrazovanja i stvori osnovu za usvajanje znanja i umjeća
iz programskih sadržaja na gimnazijskom nivou.
239
Zadaci nastave hemije
• Razvijanje kod učenika interesovanja za istraživanja po principu

• “ uradi, posmatraj, zaključi “- naučni metod.
• Formiranje radnih navika kod učenika i sistematičnog pristupa radu
• Razvijanje kod učenika načina mišljenja svojstvenog egzaktnim naukama
• Ukazivanje na značaj hemije u savremenom svijetu
• Upoznavanje učenika sa suštinom hemijskih reakcija i potpuno ovladavanje pisanjem
hemijskih jednačina
• Osposobljavanje učenika za primjenu teorijskih znanja , tj. pružanje upotrebljivog
znanja
• Da učenik obnovi, proširi i produbi znanje iz osnovne škole o građi tvari, te usvoji i
shvati uzroke velike brojnosti jedinjenja, a posebno ugljikovih jedinjenja (u drugom i
trećem razredu) i ovisnost njihovih osobina od strukture
• Da shvati i usvoji, da reaktivnost tvari zavisi od energetskih promjena u molekulama.
• Usvajanje i razvijanje sposobnosti opisivanja hemjiske promjene riječima i
jednačinama.
• Da pravilno shvate i usvoje značaj zasićenih i nezasićenih ugljikovih veza i koji su
tipovi veza zastupljeni u njima.
• Da usvoje rješavanje jednačina hemijskih reakcija zastupljenih kod jedinjenja sa
navedenim vezama .
• Da učenici upoznaju i usvoje mehanizme reakcija, međuprodukte koji nastaju kao i
zašto nastaju.
• Da savladaju i usvoje pojmove: elektrofil, nukleofil, slobodni radikal.
• Da usvoje i primjene naučeni pojam hibridizacije, kroz spajanje atoma nastajanjem
hibridnih orbitala i shvate da je poslijedica stvaranja tih orbitala nastanak spojeva.
• Da usvoje ovisnost dovođenja u vezu građe i hemijskog ponašanja određenih tvari.
• Da razviju odgovornosti pri radu sa supstancama i aparaturama.
• Da upoznaju prirodne izvore tvari i njihovih funkcija u organizmu.
• Da savladaju strukturu aromatskog prstena i da shvate da je ta struktura animator
svih reakcija.
• Da savladaju pojam funkcionalne grupe, i da shvate da je to reaktivni dio molekula
organskog spoja.
• Da usvoje razliku fenola i alkohola na osnovu različitog položaja hidroksilne grupe.
• Da razviju i usvoje sposobnosti za praktičan rad u laboratoriji.
• Formiranje i usvajanje pravilnog pristupa eksperimentalnom radu: od crtanja
eksperimenata, skupljanja, predstavljanja i analize podataka, do izvođenja
zaključaka, te shvatanja i usvajanja smisla zaključaka i njihovog povezivanja sa
teorijom.
• Da učenjem hemije usvoje i razviju kritičan odnos svog ponašanja prema okruženju
(okolini), racionalan odnos prema korištenju energije, te pravilan odnos prema
odlaganju i recikliranju otpadnih tvari.
• Razvijanje sposobnosti upotrebe znanja i umjeća pri rješavanju određenih problema
vezanih za okolinu, ekonomski razvoj i etička pitanja.
• Razumjevanje djelovanja tvari na okolinu, te spoznavanje potrebe i načina
sprečavanja zagađenja ( onečiščenja ) i r/a zračenja.
• Razvijanje sposobnosti upotrebe hemijskih podataka i informacija usvajanjem
hemijskih simbola i izraza ( insistirati na primjeni IUPAC nomenklature ) .
• Ukazivanje na značaj upotrebe stručnih izraza i njihovog matematičkog smisla, kako
bi učenici mogli pravilno tumačiti i koristiti grafikone, dijagrame i tabele za
predstavljanje informacija, i njihovo povezivanje s novim znanjem.
240
• Usvajanje stečenih teorijskih znanja kroz eksperimentalni rad, kao i planiranje i
izvođenje eksperimenata u funkciji istraživanja i otkrivanja osobina, pojava i
zakonitosti.
• Usvajanje eksperimenata u funkciji istraživanja i otkrivanje osobina, pojava i
zakonitosti
• Razvijanje sposobnosti kvantitativnog razmatranja u hemiji i hemijskom
izračunavanju.
• Osposobljavanje za dalje obrazovanje i pravilno usvajanje hemijski znanja na višem
stupnju obrazovanja
• Razvijanje interesa i sposobnosti za samostalno i kolektivno riješavanje problema u
hemiji
• Upoznavanje sa sređivanjem podataka, definisanjem relacija i uobličavanjem u
pravila i zakonitosti.
• Upućivanje i osposobjlavanje učenika da koriste razne izvore znanja i odabiraju
potrebne hemijske podatke
• Razvijanje svijesti o unapređivanju i zaštiti prirode, životne i radne sredine
PRVI RAZRED:
Opšta hemija
− Uvod
− Zakoni hemijskog spajanja
− Molarne veličine
− Građa atoma
− Periodni sistem elemenata
− Građa molekula i hemijske veze
− Disperzni sistemi
− Kemijske reakcije
- Kinetika hemijskih reakcija (osnove)
/Brzina h. Reakcije. Pojam h. ravnoteže /
Anorganska hemija
Metali:
− Prva grupa: Na i jedinjenja

− Druga grupa: Ca i jedinjenja
− Treća grupa: Al
− Cu i legure bakra
− Pb i Zn
- Prirodna i vještačka radioaktivnost
241
Nemetali:
− Vodik
− Ugljik – al. Modifikacije i spojevi
− Silicij – poluprovodnici, silikati i spojevi
− Azot – dobivanje, osobine, spojevi
− Kisik – oksidi, voda
- Vazduh
− Sumpor
− Hlor, HCl, hloridi
II RAZRED
1. Uvod u organsku hemiju
 Kratak historijski mpregled razvoja organske hemije

 Osobine organskih jedinjenja i njihov značaj
 Razlike između organskih Iianorganskih spojeva
2. Struktura i osobine organskih jedinjenja
 Sastav organskih jedinjenja. Građa atoma ugljika

 Hibridizacija
 Kovalentne veze, polarnost kovalentne veze, vodikova veza
Vježba 1.
Dokazivanje ugljika i vodika u parafinu i azota u urei
3. Organske hemijske reakcije
 Vrste organskih hemijskih reakcija ( supstitucija ,
eliminacija , adicija).
 Reakcijski mehanizmi : homolitičko i heterolitičko cijepanje,
kovalentne veze – elektrofili, nukleofili, radikali
4. Ugljikovodici
 Definicija i podjela (šema). Alkani, alkeni, alkini
struktura Iinomenklatura, homologi nizovi
 Predstavnici – dobijanje, fizičke i hemijske osobine, upotreba

 Ciklični ugljikovodici
 Aromatični ugljikovodici – benzen
(struktura , dobijanje, osobine, upotreba)
242
 Kondezovani aromatski ugljikovodici
Vježba 2.
Ispitivanje osobina polietena
5. Organska jedinjenja sa kisikom
 Funkcionalne grupe
 Alkoholi : nomenklatura i podjela
 Zasićeni monohidroksilni alkoholi: homologi niz,
dobijanje, fizičke i hemijske osobine. Metanol i etanol
 Eteri. Aldehidi i ketoni. Karbonske kiseline. Esteri
Vježba 3.
Dokazivanje funkcionalnih grupa
Alkoholne grupe( oksidacija etanolakalijum dihromatom u kiseloj sredini)
Reakcija srebrenog ogledala i Felingova reakcija
6. Organska jedinjenja sa azotom
 Amini: struktura, fizičke I hemijske osobine. Anilin
7. Ugljikohidrati
 Monosaharidi I disaharidi: nomenklatura, struktura, osobine

 Važniji mono i disaharidi
 Polisaharidi. Skrob i celuloza
Vježba 4.
Hidroliza saharoze. Dokazivanje aldehidne grupe
Glukoze u voću. Jedna reakcija na skrob
8. Lipidi
 Glavne karakteristike i građa lipida

 Masti i ulja. Sapuni
9. Aminokiseline, proteini, proteidi
 Aminokiseline: struktura, optička izomerija, podjela, reakcije

 Amfoternost: kiselo-bazne osobine aminokiselina
 Peptidi-peptidna veza. Proteidi
243
Vježba 5.
Dokazivanje bjelančevina –
biuretska i ksantoproteinska reak.
10. Organske reakcije u živim organizmima
 Fotosinteza (transformacija svjetlosne energije u hemijsku)

 Osnovni pojmovi metabolizma
11. Ekologija
 Zagađenje i zaštita zraka , vode i tla

 Pokazatelji zagađenja, kisele kiše, zagađenje
Vježba 6.
Produkti spaljivanja plastičnog otpada
Dokazivanje oksida ugljika u izduvnim gasovima automobila
12. Sistematizacija
Organska hemija (2), biohemija (2)
LABORATORIJSKE VJEŽBE
Prvi razred
− Filtriranje
− Destilacija rastvora modre galice
− Dokazivanje zakona o održanju mase
− Određivanje molarnog volumena kisika
− Bojenje plamena
− Dobivanje olovnog jodida (PbI2)
− Svojstva metala (Cu, Al itd)
244
− Priprema otopine Na2CO3 (c = 0,1 mol/dm)
− Određivanje koncentracije otopine H2SO4 (razrjeđivanje)
− Prvodljivost vodenih rastvora elektrolita
− Elektroliza vodenog rastvora NaCl
− Oksidacija KI nitratnom kiselinom
− Utjecaj katalizatora na brzinu raspadanja H2O2
− Pojedinačno dokazivanje kationa i aniona
− Titracija baze i kiseline (praćenje indikatorom)
− Taloženje bakra iz rastvora modre galice na željeznom predmetu
− Ponašanje cinka u kiselinama i bazama
− Rastvorljivost amonijaka u vodi
− Alotropske modifikacije sumpora
− Prečišćavanje vode pomoću hlornog kreča
Drugi razred
− Dokazivanje C i H u parafinima
− Dokazivanje dvostruke veze
− Dobivanje i osobine etina
− Sagorijevanje benzina
− Alkotest i osobine alkohola
− Rastvaranje metala u mravljoj i sirćetnoj kiselini
− Dobivanje estera
− Dokazivanje azota u urei
− Dokazivanje osobina anilina
− Reakcija srebrenog ogledala
− Felingova reakcija
− Hidroliza saharoze
− Dokazivanje skroba jodom
− Rastvorljivost masti i ulja
− Reakcija bromne vode na ulje
− Izdvajanje albumina iz jajeta
− Taložne reakcije
− Bojenje reakcije (ksantoproteinska i biuret reakcija)
− Određivanje C – vitamina u limunu
Nastavni kadar:
Nastavu Hemije/Kemije mogu izvoditi profesori koji su završili:

− Prirodno matematički fakultet, nastavni smjer (profesor hemije)
− Prirodno matematički fakultet opći smjer sa položenim ispitom iz pedagoške i
psihološke grupe predmeta (inžinjer hemije)
− Tehnološki fakultet sa položenim ispitom iz pedagoške i psihološke grupe
predmeta (inžinjer tehnologije)
245
246
Biologija
Nastavni plan i program uključuje osnovne teorijske koncepte koji su ključni za predmet, dio
o aktuelnim primjenama biologije, kao i jak naglasak na naprednim praktičnim vještinama.
Praktične vještine se ocjenjuju kroz zakazani praktični ispit.
Naglasak je u cjelosti stavljen na razumijevanje koncepata i primjene ideja biologije u

novonastalim kontekstima, kao i na sticanje znanja. Predmet podstiče kreativno razmišljanje i
vještine rješavanja problema koje su primjenljive za bilo kakav budući put u karijeri.
Nastavni program:
I RAZRED
1. UVOD
Biologija – nauka o životu. Jedinstvo živih i neživih sistema,najvažnije osobine žive i

nežive supstance ( sličnosti razlike). Osnovi biološke nauke- predmet i problem
proučavanja. Položaj u sistemu prirodnih i društvenih nauka.
2. OSNOVI CITOLOGIJE
- Citologija- ćelija/stanica osnovna jedinica organizma

- Metode istraživanja ćelije/stanice
- Kemijska osnova života (anorganski i organski spojevi-biokatalizatori)
- Prokarioti (ustrojstvo plana prokaritske ćelije/stanice)
- Eukarioti ( ustrojstvo plana eurokariotskih ćelija/stanica)
- Ćelijska/stanična membrana ( prijenos tvari kroz membranu)
- Ćelijsko/stanično jezgro/jedro
- Citoplazma i njena diferencijacija
- Fizičko-hemijska svojstva
- Razlika između biljne i životinjske ćelije/stanice
- Dioba ćelije/stanice (mitoza i mejoza)
- Ćelijski/stanični metabolizam-izmjena tvari i energije(anabolizam i katabolizam)
- Degerativne promjene u ćeliji/stanici izazvane spoljašnim faktorom ( fizičkim i
hemijskim) agensima
Labaratorijske vježbe; mikroskopiranje ćelije/stanice difuzija i osmoza

3. GENETIKA
- Genetika kao nauka znanost i značaj genetike

- Organizacija i mehanizmi prenošenja genetičkog materijala
- Hromosomi, geni,genotip,fenotip
- Mitoza kao osnov distribucije i kontinuiteta genetičke informacije
- Mejoza kao osnov međugeneracijskog kontinuiteta genetičke informacije, krosingover
- Rekonbinacija genske mase i vezani geni
- Ukrštenje/križanje(hibridizacija-Mendelovi zakoni)
- Nasljeđivanje spola i spolne vezanih osobina
- Mutacija(promjenjivost)nasljednog materijala
247
- Modifikacije
- Primjenjena genetika
- Populacijska genetika
- Biotehnologija ( definicija, tipovi i područja primjene biotehnologije, klasični
biotehnološki metodi i njihova primjena)
- Genetičko inžinjerstvo, genetsko inžinjerstvo, hromosomsko inžinjerstvo, genomsko.
Kloniranje somatičnih gena. Primjena genetičkog inžinjerstva , aktuelno stanje i
perspektiva.
4. FIZIOLOGIJA BILJAKA (životni procesi u biljkama)
- Predmet:zadaci
- Primanje i provođenje vode u biljci
- Transpiracija
- Metabolizam mineralnih tvari (kruženje N)
- Autotrofna ishrana (fotosinteza i kemosinteza)
- Heterotrofna ishrana (saprofiti, paraziti i biljke mesožderi)
- Biološka oksidacija (glikoliza, disanje,vrenje)
- Rast i razvitak biljnog organizma ( klijanje sjemenke, razvoj cvijeta i ploda ), biološki
ritmovi i gibanja u biljci
Laboratorijske vježbe: vježbe transpiracije, fotosinteze, disanja i vrenje
II RAZRED
I TEMA: SISTEMATIKA
Sistematika biljaka
- Lineova binarna nomenklatura
- Viroidi i virusi
- Prokariota: mikoplazme, bakterije, modrozelene alge
Eukarioti:
- Alge (zelene alge, silikatne , smeđe i crvene)
- Gljive i lišajevi
- Mahovine
- Papratnjače
- Sjemenjače (golosjemenjače i kritosjemenjače)
Sistematika životinja
- Beskičmenjaci
- Praživotinje (protozoa)
- Mnogostanične životinje ( metazoa)
- Svitkovci ( chordata)
- Kičmenjaci, kružnosti, vodozemci, gmizavci, ptice i sisari
Labaratorijske vježbe:
- Mikroskopiranje protozoa
- Determinacija pomoću ključeva
- Disekcija
II TEMA: FIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA – ČOVJEKA
248
- Uvod u animalnu i humanu fiziologiju na čovjeka kao biološko, društveno, stvaralačko
i duhovno biće
- Sistem/sustav organa za kretanje ( kostur i mišići)
- Probavni sistem/sustav
- Sistem/sustav organa za krvotok
- Sistem/sustav organa za disanje
- Sistem/sustav organa za izlučivanje. Građa mokraćnog sistema, koža
- Edokrini sistem/sustav
- Sistem/sustav organa za reprodukciju
III TEMA: EKOLOGIJA
- Predmet izučavanja i podjela
- Životna sredina (definicija,shvatanje i karakter odnosa organizama i sredine)
- Ekološki faktori (pojam, podjela, ekološka valenca, ograničavajući faktori)
- Abiotički, biotički faktori
- Stupnjevi biološke i ekološke integracije: populacija, biocenoza,ekosustav, biom,
biosfera
- Antroapogeni i prirodni ekosistemi (ekskurzija)
- Čovjek i biosfera, položaj čovjeka u prirodi
- Ekološka svojstva ljudske populacije
IV TEMA: DEGRADACIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
- Zaštita i unapređenje životne sredine ( zaštita vode, zraka, tla i hrane)
- Upravljanje ekosistemima /ekosustavima životne sredine ( konvencije, protokoli i
sporazumi)
- Biološka raznolikost i savremeno upravljanje (nacionalni parkovi, prirodni rezervati,
parkovi prirode, reliktne, endemične i zakonom zaštićene vrste. Uloga mladih u zaštiti
prirode
-
V TEMA: BILOŠKA EVOLUCIJA
- Uvod u organsku evoluciju
- Pregled evolucionih ideja
- Dokaz evolucije
- Faktori evolucije
- Proces specijacije
- Postanak viših sistematskih kategorija (prilagođavanje, pravci i brzina evolucije)
- Porijeklo života na Zemlji, filogenija biljaka i životinja
- Biološko porijeklo čovjeka. Proces hominizacija: prethumana i humana faza
III RAZRED
I TEMA: OD ĆELIJE / STANICE DO ORGANIZMA

• Upoznati učenike sa programskim sadržajem trećeg razreda, s
udžbenicima,priručnicama i drugim štampanim materijalom koji će se koristiti u
nastavi i obavezama učenika u realizaciji programa.
• Osnovne postavke i pristup istraživačkom radu. Istraživanje ulabaratoriji i istraživanje
prirode.
• Cvijet i cvat/cvast. Oprašivanje,oplodnja, razvoj biljnog zametka.
249
• Labaratorijska vježba: Upoznavanje građe cvijeta na prirodnom materijalu-
raščlanjivanjem
• Građa sjemenke graha,pšenice, kukuruza.
Demonstracija pripremljenog materijala.
• Bespolno razmnožavanje biljaka - pomoću spora, pupanjem i vegetativno
razmnožavanje
II TEMA : CITOLOGIJA
• Uvod u citologiju i njena povijest. Ćelija/stanica- osnovna jedinica života. Metode
proučavanja. Veličina, oblik i građa ćelije/stanice.
• Hemijski sastojci ćelije / stanice ( neorganski - voda i mineralne soli), organski (
ugljikohidrati, lipidi, proteini).
• Nukleinske kiseline.
• Struktura ćelije/ stanice - protoplazma ( stanična membrana, endoplazmatska
mreža, ribosomi, mitohondrij, goldžijev aparat, lisosomi, centrosom, plastidi i
specijalni organoidi, jedro/jezgro.
• Osnovna fizička svojstva protoplazme ( difuzija, dijaliza, osmoza). Aktivan prijenos
supstanci u ćeliji.
Laboratorijska vježba:
• Mikroskopiranje ćelija i njenih struktura ( uočiti razliku između biljne i životinjske
ćelije).
• Celijski / stanični cuklus. Dioba i rast ćelije/ stanice. Mitoza i amitoza.
• Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje - mitoza.
• Mejoza.
III TEMA: HISTOLOGIJA, ORGANOGRAFIJA I FIZIOLOGIJA BILJAKA

• Histologija - nauka o tkivima. Konzerviranje biljnog materijala za potrebe
histoloških istraživanja. Pravljenje mikroskopskih preparata.
• Podjela tkiva. Tvoma tkiva.
• Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje tvornih tkiva na prirodnom materijalu i
trajnim preparatima.
• Trajna tkiva: osnovno tkivo-parenhim, pokrovna tkiva, potporna ( mehanička) tkiva.
Provodna tkiva i žljezdano tkivo.
• Laboratorijska vježba: mikroskopiranje trajnih tkiva na prirodnom materijalu i
trajnim preparatima (epidermis lisne plojke, parenhim lista, provodno tkivo tikve,
mehaničko tkivo mrtve koprive i dr.)
• Korijen - vanjska i unutrašnja građa.
• Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje uzdužnog presjeka korijena ( privremeni ili
trajni preparat).
• Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje poprečnog presjeka korijena u zoni kori-
jenskih dlačica - primarna građa.
• Izdanak - nadzemni i podzemni.
• Stablo - građa stabla, drvenaste i zeljaste biljke, preobražaj stabla.
• Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje poprečnog presjeka stabla ( privremeni i
trajni preparati) jednosupnica / monokotila.
• Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje poprečnog presjeka stabla - dvosupnica /
di- kotila.
• List-spoljašnja i unutrašnja građa.
250
• Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje poprečnog presjeka lisne plojke.
• Uvod u fiziologiju biljaka. Predmet, zadaci, metode proučavanja fiziologije biljaka.
• Biljka kao samoregulatorni otvoreni živi sistem.
• Voda i njen promet u biljci. ApsQrpcija, transport i distribucija vode u biljci.
• Transpiracija-uloga i značaj transpiracije.
• Laboratorijska vježba: Eksperimenti kojim se dokazuje proces transpiracije u
biljci.
• Metabolizam mineralnih soli. Fiksacija i metabolizam nitrogena.
• Ishrana biljaka: autotrofija, heterotrofija i miksotrofija.Parazitizam,saprofitizam,
poluparazitizam, simbioza.
• Fotosinteza i fotosintetski pigmenti - fizičko - hemijske funkcije.
• Svijetla faza fotosinteze, fotosintetička fosforilacija.
• Tamnafaza fotosinteze - Calvinov ciklus.
• Utjecaj faktora okoliša / životne sredi na proces fotosinteze.
• Laboratorijska vježba: Eksperimenti kojim se dokazuje izdvajanje biljnih pigmenata
( hlorofil, karotin, ksantofil).
• Laboratorijska vježba: Eksperimenti kojim se dokazuje proces fotosinteze -
Saksov ogled.
• Disanje biljaka - aerobno, anaerobno.
• Laboratorijska vježba: Eksperimenti kojim se dokazuje disanje biljaka.
• Fiziologija rastenja i razvića biljnih organa (fitohormoni, auksini, giberelini,
citokinini i inhibitori).
• Fiziologija cvjetanja- fotoperiodizam,dormacija,vernalizacija.
• Fiziologija sjemena i ploda.
• Laboratorijska vježba: Klijanje sjemenke pšenice i graha.
• Pokreti biljaka
IV TEMA:
Biosistematika biljaka
• Uvod u biosistematiku. Principi, metode i značaj biosistematike.Cari Linné -
binarna nomenklatura.
• Biološka raznovrsnost ( biodiverzitet), uzroci biodiverziteta.
• Organizacioni nivoi biotičkih - živih sistema. Prokarioti i eukarioti.
• Aceiularai oblici - virusi i viroidi.
• Građa, razmnožavanje, značaj virusa.
PROKARIOTA
• Mikoplazme, bakterije, modrozelene alge.

• Građa, razmnožavanje, rasprostranjenost, ekologija i značaj.
Enkariota
• Alge - bičaši, kremenjasice, zelene alge.
• Građa, razmnožavanje, rasprostranjenost, ekologija, podjela i značaj.
• Laboratorijska vježba: mikroskopsko posmatranje zelenih algi - prirodni materijal.
• Smeđe i crvene alge.
251
• Građa, razmnožavanje, rasprostranjenost, ekologija, podjela i značaj.
• Nastavna ekskurzija - posjeta biocenozi šume ili nekoj drugoj biocenozi. Prikupiti
prirodni materijal potreban za izučavanje gljiva, lišajeva, mahovina, papratnjača i sje-
menjača.
• Gljive. Osnovne odlike građe, razmnožavanje, razviće, rasprostranjenost, ekologija,
podjela i značaj.
• Laboratorijska vježba: Makroskopsko i mikroskopsko posmatranje gljiva.
• Lišajevi: osnovne odlike građe, razmnožavanje, razviće, rasprostranjenost, ekologija,
podjelai značaj.
• Mahovine - Adaptacija u vezi s prelaskom života iz vodene u zračnu (kopnenu)
životnu sredinu.Opće odlike građe, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost,
ekologija i značaj.
• Laboratorijska vježba: Makroskopsko i mikroskopsko posmatranje mahovina (spore).
• Papratnjače. Opće odlike građe, razmnožavanje, razviće, rasprostranjenost,
ekologija, podjela. Izumrle papratnjače - značaj.
• Laboratorijska vježba - makroskopsko i mikroskopsko posmatranje papratnjača
(sporogon i spore ).
• Sjemenjače. Golosjemenjače. Osnovne karakteristike građe, razmnožavanje,
razviće, rasprostranjenost, ekologija, podjela i značaj.
• Laboratorijska vježba: Određivanje četinara pomoću didaktičkog ključa.
• Skrivenosjemenjače / kritosjemenjače. Opće odlike građe, razmnožavanje, razviće,
rasprostranjenost, ekologija, podjela, značaj.
• Laboratorijska vježba: Posmatranje cvjetova i plodova na prirodnom i konzerviranom
materijalu.
• Dikotile (dvosupnice ) i monokotile (jednosupnice). Opće odlike građe, razlike,
rasprostranjenost, ekologija.
• Dikotile - porodica ljutića i ruža.
• Opće odlike porodice, predstavnici. Voćarstvo.
• Porodica leptirnjača i usnatica.
• Opće odlike porodice, predstavnici, značaj za čovjeka.
• Laboratorijska vježba: Određivanje leptirnjačai usnatica prema didaktičkom ključu.
• Porodica krstašica i glavočika. Opće odlike porodice, predstavnici, značaj za čovjeka
• Monokotile
• Porodica ljiljana i trava - Opće odlike porodice, predstavnici i značaj trava za čovjeka.
• Laboratorijska vježba: Određivanje monokotila prema didaktičkom ključu.
• Glavne osobenosti domovinske flore. Endemične, ugrožene i rijetke vrste biljaka.
• Nacionalni parkovi, parkovi prirode i rezervati Bosne i Hercegovine.
• Filogenetski pregled razvoja biljnog svijeta
252
IV RAZRED
I TEMA: HISTOLOGIJA
Uvod u histologiju
Životinjska tkiva - epitelijalno, potporno (hrskavica, koštano, vezivno tkivo)
Mišićno i nervno tkivo
Laboratorijska vježba: mikroskopiranje životinjskih tkiva
II TEMA: ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA I ČOVJEKA
• Uvod u animalnu i humanu anatomiju i fiziologiju životinja i čovjeka.

• Sistem/sustav informacije i integracije.
• Nervni sistem. Organizacija nervnog sistema: neuron.
• Primjena informacija - sinapsa.
• Tipovi nervnog sistema: difuzni i centralizovani (vrpčast, ganglioneran, cjevast).
• Nervni sistem kičmenjaka/kralješnjaka. Podjela: somatski nervni sistem - centralni i
periferni, autonomni (vegetativni) nervni sistem.
• Kičmena/leđna moždina - građa i funkcija.
• Mozak - produžena moždina - građa i funkcija; zadnji /mali mozak - grada i funkcija;
srednji mozak - građa i funkcija; međumozak - grada i funkcija.
• Prednji/veliki mozak - građa i funkcija.
• Periferni nervni sistem - građa i funkcija. Moždinski i moždani nervi.
• Vegetativni nervni sistem - građa i funkcija.
• Refleksi - stečeni ili uslovni refleksi, urođeni ili uvjetovani refleksi.
• Laboratorijska vježba: refleksi na dekapitovanoj žabi.
• Njega i bolesti nervnog /živčanog sistema/sustava kod čovjeka.
• Čulne/osjetilne ćelije/stanice - draž, nadražaj, podražaj, nadražijivost.
• Čula koja reaguju na mehaničke draži - taktilna čula (čulo dodira i pipanja). čulo za
hladnoću i toplotu, dinamička čula.
• Čulo ravnoteže i čulo sluha.
• Čula koja reaguju na hemijske draži - čulo mirisa i okusa.
• Čula koja reaguju na svjetlosne draži - čulo vida.
• Endokrini sistem/sustav ~ žlijezde s unutrašnjim lučenjem. Hormoni. Hipofiza, štitna
(tiroidna) i paraštitne (paratireoidne) žlijezde.
• Grudna žlijezda (timus), nadbubrežne, gušterača (pankreas), polne žlijezde.
• Toksikomanija - alkoholizam i tabakizam.
• Narkomanija.
• Funkcionalni sistem/sustav probave hrane.
• Vanćelijski/vanstanični i unutarćelijski/unutarstanični tip probave.
• Probava hrane kod čovjeka: usna duplja, želučana ishrana.
• Probava hrane u tankom crijevu. Resorpcija probavljene hrane. Debelo crijevo.
• Laboratorijska vježba: utjecaj ptijalina na razlaganje hrane u usnoj duplji ili utjecaj
pepsina na bjelančevine.
• Bolesti, zaštita i njega probavnog sistema/sustava (bolesti zuba, bolesti usta, bolesti
želuca, bolesti crijeva, bolesti jetre, žučnog mjehura, gušterače).
• Nametnici u probavnom sistemu/sustavu.
• Tjelesne tečnosti kod beskičmenjaka/beskralješnjaka i kičmenjaka/kralješnjaka.
• Sastav i funkcija tjelesnih tečnosti.
• Odbrambene i transportne funkcije tjelesnih tečnosti: imunitet i fagocitoza.
253
• Koagulacija, krvne grupe i Rh faktor.
• Laboratorijska vježba: uobličeni elementi - mikroskopiranje razmaza krvi.
• Laboratorijska vježba: određivanje krvnih grupa i Rh faktora.
• Cirkulacija tjelesnih tečnosti. Srce - centralni organ krvotoka, regulacija cirkulacije i
krvožilni sistem /sustav.
• Laboratorijska vježba: anatomija rada srca kod žabe i mjerenje krvnog pritiska/tlaka
kod čovjeka.
• Bolesti cirkulatomog sistema, zaštita i njega.
• Funkcionalni sistem/sustav disanja. Unutrašnja razmjena gasova, prenošenje
oksigena krvlju, spoljašnja razmjena gasova. Tipovi disanja (kožni tip disanja,
disanje preko škrga, trahejni i plućni tip disanja). Dišni sistem/sustav čovjeka -
građa, razmjena gasova u plućima i tkivima. Regulacija disanja.
• Laboratorijske vježbe: mehanizam disanja kod čovjeka, broj disajnih pokreta i
spirometrija kod čovjeka.
• Bolesti, zaštita i njega organa za disanje.
• Funkcionalni sistem ekskrecije. Građa i funkcija kože kod beskičmenjaka /
beskralježnjaka i kičmenjaka/kralježnjaka.
• Građa mokraćnog sistema/sustava kod jednoćelijskih/jednostaničnih organizama,
beskičmenjaka/beskralježnjaka i kičmenjaka/kralješnjaka.
• Građa i funkcija bubrega čovjeka. Nefron, bubreg i regulacija ekskrecije.
• Demonstracija ogleda: disekcija bubrega ovce ili govečeta.
• Bolesti, zaštita i njega ekskretormh organa.
• Skeletni sistem/sustav. Morfološke karakteristike skeleta kičmenjaka i čovjeka,
histološka građa koštanog tkiva, hemijski sastav kostiju.
• Skelet čovjeka..
• Mišićni sistem/sustav. Glatki i poprečno prugasti mišići. Biohemija i fiziologija
mišićnih kontrakcija. Mišići čovjeka, oblici i njihova uloga u kretanju. Bolesti, zaštita
i njega kostiju i mišića.
• Metabolizam - razmjena materija i energije.
• Hrana kao izvor energije. Regulacija šećera u krvi.
• Oslobađanje energije razgradnjom hranljivih tvari (promet karbohidrata, masti,
bjelančevina, promet vode i mineralnih materija).
• Gasni i energetski metabolizam.
• Pojkilotermija i homeotermija.
• Termo regulacija: hemijska i fizička.
• Vježba: napraviti tabelu namjernica s energetskom vrijednošću.
• Razmnožavanie: bespolno i spolno. Stvaranje spolnih ćelija/stanica.
Hermafroditizam i partenogeneza.
• Spolni reproduktivni sistem/sustav čovjeka. Spolni organi . Sazrijevanje -
spermatozoida i jajne ćelije/stanice. Menstruacioni ciklus, oplodnja, embrionalno
razviće.
• Postembrionalni razvoj i humanizacija polova. Higijena, bolesti, nastranosti i zaštita.
III TEMA: BIOSISTEMATIKA ŽIVOTINJA

BESKIČMENJACI/BESKRALJEŽNJACI
• Praživotinje:
• Opće odlike građe, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost, ekologija i značaj.
• Podjela praživotinja.
• Parazitski oblici i značaj praživotinja u prečišćavanju zagađenih voda.
254
• Laboratorijska vježba: Priprema infuzuma i mikroskopiranje cilijata.
• Višećelijske/višestanične životinje
• Teorija o porijeklu višećelijskih životinja (Hekel, Hadži, Strinberg).
• Spužve/sunđeri i dupljari/žarnjaci.
• Opće odlike građe, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost, ekologija i značaj.
• Pljosnate gliste/plošnjaci i oble gliste/oblici.
• Opće odlike grupa. Pojava bilateralne simetrije.
• Rasprostranjenost grupa, ekologija, podjela i značaj.
• Parazitski oblici i način zaštite.
• Člankovite gliste/kolutićavci
• Opće odlike građe, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost, podjela i značaj.
• Laboratorijska vježba: Disekcija kišne gliste.
• Zglavkari/člankonošci.
• Opće odlike rakova, paukolikih životinja i stonoga.
• Laboratohjska vježba: Upoznavanje građe insekata na prirodnom, konzerviranom ili
• prepariranom materijalu.
• Mekušci
• Opća odlika građe, razmnožavanja i razvića, rasprostranjenost, ekologija, podjela i
značaj..
• Bodljokošci/bodljari
• Opća odlika građe, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost, ekologija, podjela i
značaj.
• Svitkovci/Hordati
• Kopljača (Amfioksus)
• Uporedno - anatomski pregled usložnjavanja razvoja s obzirom na stupnjeve
razvića.
• Kolouste, ribe
• Opće odlike građe, grupa, rasprostranjenost, ekologija, podjela i značaj riba
(ribarstvo, akvakultura).
• Laboratorijska vježba: Određivanje riba prema ključu.
• Vodozemci. Prelaz na kopno. Opće odlike grupe vodozemaca, rasprostranjenost,
ekologija, podjela i značaj vodozemaca.
• Laboratorijska vježba: Disekcija žabe.
• Gmizavci
• Opća odlika građe, rasprostranjenost, ekologija i značaj.
• Ptice
• Opća odlika građe ptica, rasprostranjenost, ekologija.
• Podjela ptica. Seoba ptica, zaštita ptica. Lovostaj, peradarstvo.
• Sisari/sisavci.
• Opća odlika grupe sisara, rasprostranjenost, ekologija i zaštita sisara.
• Podjela i značaj sisara.
• Savremeno stočarstvo, lov, uzgoj sisara krznaša.
• Glavne osobine domovinske faune. Endemi i relikti i njihova zaštita ( crvena
knjiga).
• Kratak pregled razvoja biljnog i životinjskog svijeta.
255
1. Vrijedno obrazovno iskustvo neovisno o tome da li će dalje studirati biologiju;

2. Razvoj sposobnosti i vještina koje su relevantne studiju i praksi biologijskih nauka,
koje su korisne u svakodnevnom životu, podstiču efektivnu, efikasnu i sigurnu
praksu, te efektivnu komunikaciju koristeći univerzalne naučne konvencije;
3. Razvoj stavova relevantnih za biologijske nauke, kao što su: tačnost i preciznost,
objektivnost, integritet, vještine istraživanja, incijativa i inventivnost;
4. Stimuliranje interesa i briga za lokalno i globalno okruženje, te pomoć u
razumijevanju potrebe za konzervacijom;
5. Svjesnost da se naučne teorije i metode razvijaju kao rezultat međusobne suradnje
pojedinaca i grupa;
6. Podsticanje interesa za biologiju, kako bi njeno izučavanje bilo zanimljivo i pružalo
zadovoljstvo.
Nastavni kadar:
Nastavu Biologije mogu izvoditi profesori bilogije koji su završili:

− Prirodno matematički fakultet – odsjek biologija
− Filozofski fakultet – odsjek biologija
256
Informatika
Ciljevi
Cilj nastavnog predmeta informatika je nadgradnja računarske pismenosti, upoznavanje

učenika sa mogućnostima primjene računara u različitim djelatnostima i osposobljavanje
učenika za korišćenje računara u daljem školovanju i radu u skladu sa zahtjevima
visokorazvijenih zemalja u Evropi i svijetu.
Zadaci
• Upoznavanje učenika sa organizacijom savremenihračunarskih sistema,
• Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje savremenih operativnih
sistema,
• Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje programa kancelarijskog
poslovanja,
• Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje programa iz oblasti
komunikacija,
• Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje i izradu multimedijalnih
aplikacija,
• Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje Internet usluga
• Osposobljavanje učenika za grupni i samostalni rad
a) Metode
Pri realziciji pomenutih programskih sadržaja zbog specifičnosti predmeta predlažemo da se

težište da na nastavne metode interaktivnog učenja i praktičnog rada na računaru.
b) Sadržaj
I RAZRED
Red. Naziv programskih sadržaja

Broj
1. Uvod u informatiku
2. Osnove Bulove algebre
3. Osnovni dijelovi hardvera – arhitektura računara/računala
4. Softver – osnovni pojmovi i podjela
5. Osnovni principi rada računara/računala
6. Operativni sistem/sustav (Windows...)
7. Obrada Teksta (primjena softvera)
8. Obrada tabela (primjena softvera)
257
9. Grafička obrada podataka (primjena softvera)
10. Internet
Pregled programskih sadržaja
1. Uvod u informatiku
- Definicija informatike; Podatak i infomkracija; Vrste infomracija; Obrada informacija.
- Informacioni sistemi; Hardverska i softverska podrška informacionog sistema.
2. Osnove Bulove algebre
- Binarna aritmetika; Bulova algebra
3. Osnovni dijelovi hardvera-arhitektura računara
- Historijski razvoj računara. Von Neumanova struktura računara. Podjela računara.
- Jednoprocesorski i višeprocesorski sistemi. PC računari.
- CPJ, memorije, sabirnice, ulazne i izlazne jedinice.
4. Softver-osnovni pojmovi i podjela
- Pojam i vrste softvera. Softver za PC računare
5. Osnovni princip rada računara/računala
- Princip rada računara. Instaliranje računar. Uključivanje i pokretanje. ROMBIOS
Odnos ROMBIOS-OPERATIVNI SISTEM-APLIKACINI PROGRAM
6. Operativni sistem/sustav (Windows)
- Desktop-radna površina. Windows Explorer. Dijelovi prozora Windows Explorer
- Naslovna traka. Kontrolni meni. Traka menija. Traka alata – Toolbar. Statusna traka
- Control Panel-podešavanja radnog okruženja Windows-a
- Rad sa disketom i CD-om,
- Održavanje sistema. Brisanje *.tmp fajlova. Scean Disk – testiranje diska.
- Defragmentacija - ‹‹pospremanje›› diska
7. Obrada teksta
- PC desktop sistemi za obradu teksta opće namjene. Dopisi, pisma, računi,
cirkularna pisma, Izvještaji itd.
- Sistem za obradu teksta pod DOS-om. Sistemi za obradu teksta pod Windows-ima.
- Suvremeni grafički editori teksta. Obrada teksta. Unos tablica, elemenata i objekata
u Elektroničke dokumente. Konverzija teksta i slova. Standarni elemtni Wondows
interfejsa sa Grafičkih editora. Analiza teksta. Pomoć u pisanju. Pozadinski
gramatički ‹‹Checker›› - ispitivač. Granice u podršci editora elektroničkom opisivanju
i definisanju sintakse i semantike jezika.
8. Obrada tabela
- Razvoj PC desktop sistema za rad sa proračunskim tablicama. Aktivni dokument,
knjiga, strana, ćelija, kolona i red. Alati za analizu, automatizaciju i ubrzavanjerada
sa podacima.
- Rukovanje podacima. Rad sa grafikonima. Dinamičko povezivanje podata s
grafikonima.
258
- Proračuni i simulacije. Crtanje u tablici i dodavanje novih elemenata i objekata.
- Preostali elementi Windows interfejsa u elektroničkim tablicama. Upotreba Help-a.
9. Grafička obrada podataka
- Računarskagrafika. Diskretna i kontinuirana grafika. BIT MAP grafika. Vektorska
grafika.
- Grafičke komunikacije. Formiranje slike. Manipulisanje elementima slike.
- Primjene u projektiranju i crtanju. Vrste grafičkih paketa. Alati zacrtanje – 2D i 3D.
- Virtualna stvarnost. Grafički multimedijalni WEB standardi.
10. Internet
- Pojam i nastanak interneta. IP-pakedti (Internet Protocol). Osnovni servisi Interneta.
- E-mail. Slanje i primanje poruka. World Wide Web (WWW).
II RAZRED

Broj
1. Osnovne karakteristike programskih jezika
2. Metodologija programiranja
3. Elementi PASCAL-a
4. Struktura programa
5. Elementarne i složene strukture podataka
6. Konstante, varijable, i izrazi u Pascal-u
7. Ulaz i izlaz podataka
8. Elementarne programske strukture
9. Funkcije i procedure
10. Samostalna izrada programa
Pregled programskih sadržaja:
1. Osnovne karakteristike programskih jezika

-Pregled programskih jezika: basic, Visual basic, Fortran C++ i dr.
2. Metodologija programiranja
-Stil i tehnikeprogramiranja, Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa
računarom.
-Proces programiranja. Razvoj programa odozgo prema dole.
-Struktuirani pristup
259
3. Elementi Pascal-a
-Alfabet. Komentar. Separatori, ime (identifikator). Broj. String. Oznaka.
4. Struktura programa
-Zaglavlje i blok programa. Definicija konstanti. Definicija tipova. Struktura bloka.
-Deklaracija bloka. Deklaracija varijabli. Naredbe.
5. Elementarne i složene strukture podataka
- Znakovni tip. Cjelobrojni tip. Realni tip. Logički tip. Pobrojani tip. Intervalni tip.
- Niz i slog.
6. Konstante, varijable i izrazi u Pascal-u
-Konstante, varijable, izrazi. Standardne funkcije.
7. Ulaz i izlaz podataka
-Učitavanje podataka. Unos podataka sa tastature. Unos podataka iz ulazne
datoteke.
-Ispisivanje podataka. Ispis podataka u izlaznu datoteku.
8. Elementarne programske strukture
-Sekvenca. Prosti iskazi. Iskaz pridruživanja. Iskaz čitanja. Iskaz pisanja i sekvenca
iskaza. Složeni iskaz (BEGIN...END). Selekcija (izbor). Iskazi grananjanja s
jednostrukim, dvostrukim i višestrukim izborom. Bezuslovni skok. Ponavljanje.
-Iskaz repetitivnih struktura: FOR, WHILE, REPEAT-UNTIL.
9. Funkcije i procedure
- Definisanje, deklarisanje i pozivanje f-ja. Definisanje, deklarisanje i pozivanje
procedura.
Parametri. Globalne i lokalne promjenjive
10. Samostalna izrada programa
-Rješavanje problemskih zadataka u programskom jeziku Pascal
III RAZRED

broj
2. Izgradnja baze podataka
3. Rad s podacima
4. Upotreba formi
5. Kreiranje izvjetaja
6. Kreiranje aplikacije i WEB Dizajn
260

-Šta je baza podataka. Osnovni pojmovi: relacija, atribut, odnos, združivanje.
-Glavne f-je baze podataka. Definiranje podataka, rukovanje podacima, nadzor nad
podacima. Kako ikada upotrijebiti softver za rad sa bazama podataka.
-DBMS (Data Base Manamegent System). Organizacija DBMS-a. Čarobnjaci.
-Vođenje poslova. Savremeno upravljanje poduzećima. Izrada aplikacija. Sistemi za
obradu informacija. Data Base Administrator i njegova uloga.
-Arhitektura Microsoft Accessa. Tablica: upit; forma; izvještaj, makronaredba; modul
2. Izgradnja baze podataka
-osnove oblikovanja aplikacije za rad sa bazama podataka. Od analize do testiranje.
-Strategija dizajna aplikacije. Analiza podataka. Kreiranje baze podataka pomoću MS
ACCESS-a. Kreiranje nove baze podataka. Upotreba čarobnjaka. Kreiranje prve
jednostavne tablice. Pregled dizajna i definisanje polja, oreders, maska za unos podataka
jednostavne tablice. Pregled dizajna i definisanje polja, orders, maska za unos podataka.
Definisanje primarnog ključa. Dodavanje indeksa, ispis definicije tablice.
-Brisanje tablica. Preimenovanje tablica i polja. Umetanje i kopiranje polja. Izmjena
atributa podataka. Poništavanje izmjena. Upotreba Table Analyzer Wizard-a.
-Upotreba Lookup Wizarda.
3. Rad sa podacima
-Prozor za prikaz podataka tablice. Pregled podataka. Promejana formata prikaza,
izmjena podatakasortiranje i pretraživanje podataka, ispis podataka.
-Upiti za odabir podataka, sortiranje i pretraživanje podataka, ispis podataka.
-Upiti za odabir podataka (Select Query). Odabir podataka iz jedne tablice.
-Pretraživanje više tablica. Upotreba Query Wizarda. Izmjena podataka pomoću izvršnih
upita. Ažuriranje rupe redaka. Kreiranje nove tablice. Najčešće greške i problemi prilikom
upotrebe izvršnih tablica. Uvoz, povezivanje i izvoz podataka.
Uvoz dBase, paradox i FoxPro datoteka. Uvoz SQL tablica. Uvoz Acces objekata.
-napredno oblikovanje upita. Šta je SQL, sintaksa SQL-a.
4. Upotreba formi
-Osnove formi. Namjena formi i vrste formi. Pomicanje unutar formi i rad sa podacima.
-Pretraživanje, sortiranje podataka i ispis formi. Izrada formi. Upotreba Form Wizarda.
-Prilagođavanje formi. Izmjena veličine, kontrola i poboljšanje izgleda forme.
-napredno oblikovanje formi. Kreiranje formi za više tablični upit. Podforme i njihova
ugradnja. Kreiranje višestranačnih formi.
-osnove izvještaja. Namjene izvještaja. Osobine izvještaja. Zaglavlja i podizvještaji.
-Objekti, ispis izvještaja. Sastavljanje izvještaja, izgradnja, oblikovanje i dovršavanje
izvještaja. Upotreba Report Wizarda. Napredno oblikovanje izvještaja. Određivanja
kriterija, sortiranja i grupisanja infomracija. Upotreba izračunatih vrijednosti.
261
-Kreiranje i ugradnja podizvještaja. Kreiranje izvještaja
6. Kreiranje aplikacije i Web dizajn
-Upotreba makro naredbi. Kreiranje jednostavni makro naredbe. Definisanje više akcija.
Grupisanje makro naredbi. Uvjetni izrazi. Pregled makro akcija. Automatiziranje aplikacije
pomoću makro naredbi. Pozivanje objekata, formi i izvještaja.
-Osnovi jezika Visual Basic For Aplications (VBA). Upotreba VBA umjesto makro naredbi.
VBA razvojno okruženje, varijable i konstante. Sintaksa naredbi. Upravljanje prilikom
izvršavanja naredbi. Pokretanje makro akcija i naredbi izbornika. Greške. Završno
dotjerivanje.
-zaštita baze podataka. Arhitektura sistema zaštite MS Access-a. Upotreba Security
Wizarda.
Dizajniranje Web portala. Izrada Web stranice.
IV RAZRED
NPiP u četvrtom razredu Matematičko-informatičkog izbornog područja zasniva se na

detaljnom izučavanju jednog od programskih jezika-programiranje viši nivo.
Predlaže se da profesori po sopstvenom izboru i afinitetu izaberu jedan od programskih
jezika: PASCAL, DELPHI, VISUAL BASIC, C++, XML.
U ovom NpiP dat je primjer za programski jezik C
Red.broj Naziv programskih sadržaja

1. Uvod u programski jezik C
2. Sortiranje
3. Pretraživanje
4. Grafovi
5. Obrada riječi
6. Tehnika pretraživanja sa vraćanjem
7. Tehnika dinamičkog programiranja
8. Rad sa velikim brojevima
1. Uvod u programski jezik C

-Alfabet, podatak, promjenljive, prosti tipovi podataka. Definisanje operacije.
-Konverzije, nabrojanji tipovi podataka. Složeni tipovi podataka.
262
-pokazivači. Izrazi, naredbe, funkcije. Program na jeziku C.
-memorijske klase. Složene deklaracije u programskom jeziku C.
2. Sortiranje
-Sortiranje izborom uzastopnih minimuma. Sortiarenj umetanjem elemenata niza na
odgovarajuća mjesta. Sortiranje poređenjem parova uzastopnih elemenata.
-Sortiranje korištenjem drveta. Sortiranje zanovano na zapisu brojeva u pozicionom brojnom
sistemu sa zadatom osnovom.
-Sortiranje dijeljenjem niza. Sortiranje spajanjem sortiranih nizova.
-Sortiranje na podnizove.
3. Pretraživanje
-Sekvencijalno, binarno pretraživanje. Balansirano binarno drvo. Bdrvo
-Crveno-crno drvo. Pretraživanje zasnovano na zapisu vrijednosti u nekom brojnom sistemu.
4. Grafovi
- Predstavljanje i obilazak grafa – pretraživanje grafa. Topološko sortiranje grafa i
određivanje artikulacionih tačaka. Određivanje kompnenti dvostruke povezanosti.
-Određivanje mostova i određivanje strogo povezanih komponentni.
-Najkraće rastojanje. Minimalno drvo razapinjanja.
5. Obrada riječi
-Sekvencijalno uparivanje stringova. Rabin-karpov algoritam.
-Knut-Moris-Pratov algoritam za uparivanje stringova.
-Bojer-Murov algoritam za uparivanje stringova.
6. Tehnika pretraživanja sa vraćanjem
-Postavljanje kraljica na šahovsku tablu. Rješenje problema kraljica za tablu dimenzija n x n.
Nerekurzivno rješenje problema. Kraljica. Obilazak šahovske table skakačem.
-problem stabilnih brakova. Zadatak optimalnog izbora. Određivanje najduže proste maršute
koju može napraviti skakač.
-Određivanje skupova slobodnih za sumu.
7.Tehnika dinamičkog programiranja
-lančano množenje matrica. Elementi dinamičkog programiranja. Zajednički podnizovi.
-problem trgovačkog putnika. Optimalno drvo za pretraživanje.
-Računanje vrijednosti Akermanove f-je. Triangulacija poligona.
-Pojednostavljenje problema trgovačkog putnika. Računanje rastojanja između riječi.
-Primjer problema optimalnog izbora. Najduži neopadajući podniz.
8. Rad s velikim brojevima
-Predstavljanje velikih brojeva. Sabiranje i oduzimanje.
-Množenje cijelih brojeva; rusko množenje. Dijeljenje negativnih cijelih brojeva.
Nalaženje recipročne vrijednosti nenegativnog broja. Nalaženje najvećeg zajedničkog
djelioca. Ispitivanje da li je broj prost. Faktorizacija brojeva.
263
Nastavni kadar:
Nastavu Informatike mogu izvoditi:

− Profesor informatike
− Profesor matematike, smjer matematike – informatika
− Dipl. ing. elekrotehnike smjer informatika i računarstvo
− Profesori drugih predmeta koji su završili dvosemetralni studij informatike na
ETF-u
− Diplomirani ekonomista smjer poslovna informatika
264
Sport
Nastava sporta u I, II, III i IV godini učenicima pruža slijedeće:

• upoznavanje sa značajem tjelesnog vježbanja u podsticaju rasta i razvoja organizma i
• održavanja ravnoteže među pojedinim sistemima u organizmu, kao i ravnoteže
između
• čovjeka i okoline,
• osposobljavanje učenika da samostalno sagledava i procjenjuje svoje mogućnosti i
• potrebe za svestranijim razvojem,
• usvajanje odredenog fonda motornih i navika neophodnih za efikasno rješavanje
• potreba razvoja i očuvanje zdravlja, bolje korištenje slobodnog vremena i motomih
znanja kaja imaju svakodnevnu utilitamost,
• njegovanje i razvijanje zdravstvene kulture radi boljeg čuvanja zdravlja, povećanja
• otpornosti organizma na štetne uticaje savremenog načina života i rada,
• razvijanje sposobnosti za stvaralaštvo motoričkim izrazom prema individualnim
karakteristikama u čenika,
• teorijsko i praktično osposobljavanje učenika za permanentnu primjenu vježbanja u
• svrhu korištenja slobodnog vremena i održavanja funkcionalnih sposobnosti, kao
preduslov za produžavanja životnog i radnog vijeka,
• izgrađivanje i ispoljavanje humanih međuljudskih odnosa i razvijanje međusobne
tolerancije,
• učenike upoznati sa elementarnim znanjima o načinu planiranja, programiranja i
kontrole procesa vježbanja,
• zaokružiti znanja o načinu treniranja. takmičenja u sportovima koje su učenici
odabrali kao svoj sportski izbor
Programski sadržaji:
10. Dijagnostika tjelesnog razvoja

11. Sportske igre, izborni sport (Odbojka, Košarka, Fudbal)
12. Ritmičko-sportska gimnastika - Ples
13. Atletika
14. Sportska gimnastika
15. Borilački sportovi
16. Teorija sportskog odgoja
17. Dijagnosticiranje I vrednovanje napretka tjelesnog .razvoja i motoričke spremnosti
učenika i završna analiza za četverogodišnji period
18. Dopunski sportovi
Cilj:
Cilj sporta kao integralnog odgojno-obrazovnog procesa je da se zadovoljavaju i razvijaju

životne i biopsihosocijalne potrebe učenika za kretanjem, da se povećaju adaptivne i
stvaralačke sposobnosti u savremenim uslovima ž ivota i rada. Poseban je cilj razvijanje
zdravstvene kulture učenika radi čuanja vlastitog zdravlja, radnih i drugih sposobnosti.
Cilj nastave sporta je uz to izgrađivanje i usavršavanje ličnosti učenika specifičnim

sredstvima i ambijentom koji pruža tjelesno vježbanje i sport.
265
Poseban cilj kojem se kroz ovaj predmet teži je stvaranje trajne navike za svakodnevnim
vježbanjem kod učenika u cilju održavanja I jačanja zdravlja.
Nastavni kadar:
Nastavu sporta mogu izvoditi profesori sa završenim Fakultetom za fizičku kulturu –

Fakultet Sporta.
266
Latinski jezik
Nastava latinskog jezika će osposobiti učenike da uoče, spoznaju, razumiju i prepoznaju

jezičke strukture latinskog jezika, upoznaju i razumiju civilizacijski kontekst u kojem te
strukture postoje kao prenositelji određenih obavijesti, te da razumiju konkretne tekstove na
latinskom jeziku te ih omogućiti daiste prevode na maternji jezik.
Nastavni sadržaji:
III i IV Razred
• Civilizacija
o Antički svijet; veliki događaji i veliki likovi Antike; rimsko društvo; javni i
privatni život Rimljana; rimska religija i mitologija; rimska civilizacija na
tlu Ilirika (Dalmacije i Panonije).
• Jezik
o Mjesto latinskog među indoevropskim jezicima.
o Fonemi i grafemi latinskog jezika. Kvantitet vokala. Kvantitet sloga i
akcenat. Klasični i tradicionalni (kasnolatinski izgovor).
- IMENA
• Imenice i pridjevi
o Prva i druga deklinacija: silva; campus, puer, liber; bellum; clarus, liber,
niger.
o Treća deklinacija: konsonantske osnove (victor, miles; civitas, lex;
corpus, caput; vetus, clarior), osnove na -i (navis, pars; mare; acer,
dulcis, felix).
o Četvrta deklinacija: fructus, genu.
o Peta deklinacija: dies, res.
o Osobitosti u deklinaciji (samo najfrekventnije).
o Komparativ i superlativ pridjeva, kao i priloga(koji, inače, ne spadaju u
riječi s deklinacijom).
o Odstupanja od općih pravila komparacije (samo najfrekventnija).
• Zamjenice
o Lične i lična povratna zamjenica.
o Prisvojne i prisvojna povratna zamjenica.
o Pokazne zamjenice.
o odnosne i upitne zamjenice.
267
o Neodređene zamjenice i zamjenički pridjevi (samo najfrekventniji).
• Brojevi
o Opći pregled glavnih i rednih brojeva, te deklinacija brojeva unus, duo,

tres.
o Rimske cifre.
• Sintaksa imena
o Značenja i upotreba padeža i prijedloga.
o Slaganje pridjevskog atributa s imenicom.
- GLAGOLI
• Morfologija
o Glagol sum i složenice.
o Glagoli I - IV konjugacije.
o Glagolska stanja: aktiv i pasiv.
o Glagolska vremena: prezent, imperfekt, futur I, perfekt,
pluskvamperfekt i futur II.
o Glagolski načini: indikativ, imperativ i konjunktiv.
o Deponentni i semideponentni glagoli; Bezlični glagoli.
o Osobitosti u konjugaciji: eo; fero; volo; nolo; fio.
• Oblici i sintaksa glagolskih imena
• Infinitiv i infinitivne konstrukcije s akuzativom i nominativom.
• Participi (laudans, laudaturus, laudatus) i ablativ apsolutni (uključujući i abl.
aps. s imenicama i pridjevima).
• Gerund i gerundiv i njihova upotreba u perifrastičnim konjugacijama.
• Supin.
• Sintaksa glagola
• Značenja i upotreba glagolskih načina u zavisno složenim rečenicama.
- SINTAKSA
• Slaganje glagolskog i imenskog predikata sa subjektom.
- SINTAKSA REČENICE
• Prosta rečenica.
• Red riječi i sintagma.
• Složena rečenica:
o nezavisne rečenice i odgovarajući veznici,
268
o zavisno-složene rečenice u indikativu (vremenske, uzročne, poredbene
i relativne).
• Zavisno-složene rečenice: slaganje vremena.
• Zavisne upitne rečenice.
• Vremenske rečenice u konjunktivu.
• Uzročne rečenice u konjunktivu.
• Namjerne rečenice.
• Rečenice uz glagole zahtijevanja, sprečavanja i strahovanja.
• Posljedične rečenice.
• Pogodbene rečenice: realne, potencijalne i irealne.
• Dopunske rečenice.
• Poredbene rečenice u konjunktivu.
• Relativne rečenice u konjunktivu.
• Upravni i neupravni govor,
• Red riječi i rečenica u diskursu.
- VOKABULAR
• Riječi koje se najčešće upotrebljavaju, osobito one koje su postale
internacionalne i one koje su potrebne za označavanje rimskih realija.
• Uobičajene latinske skraćenice.
- LATINSKI CITATI
• latinski izrazi i riječi koji se, u izvornom obliku, najčešće upotrebljavaju u
tekstovima na maternjem jeziku.
• usvajanje glasovnog sustava, pisma, izgovora i pravopisa;

• usvajanje osnovnog rječnika;
• usvajanje elemenata gramatike;
• osposobljavanje učenika za čitanje i razumijevanje, morfosintaktičku analizu i
provođenje jednostavnijih tekstova,
• razvijanje interesa za antičku kulturu i civilizaciju.
Nastavni kadar:
Nastavu latinskog jezika mogu izvoditi nastavnici koji su završili Filozofski ili Filološki
fakultet i stekli zvanje:
- profesor klasične filologije,
- profesor latinskog jezika i rimske književnosti,
269
- profesor francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika i rimske
književnosti,
- profesor francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika,
- i ostale nastavne grupe koje su u okviru studija imale latinski jezik kao B
predmet

270
CAMBRIDGE PROGRAM ZA PRVI I DRUGI RAZRED
U skladu sa principom dvojezičnosti, koji čini sastavni dio svih Cambridge programa, nastava
svih predmeta iz Cambridge programa odvijat će se na engleskom jeziku.
Osnovni predmeti (obavezni za sve):

English language /Engleski jezik i Global Perspectives/ Globalne perspektive.
Pojedinačni predmeti:
Učenici biraju po jedan predmet iz grupa i to:
1. Grupa 1: Applied ICT/Primjenjena informacijska i komunikacijska tehnologija,
Mathematics/ Matematika
2. Grupa 2: History/Historija, Geography/Geografija
Izborni predmet: Art and Design/Umjetnost i dizajn
Nastavni plan i program po predmetima:
271
English Language / Engleski jezik
Cambridge IGCSE engleski kao prvi jezik namijenjen je učenicima čiji je prvi jezik engleski.
Učenici koji rade po nastavnom planu i programu Cambridge IGCSE engleski kao maternji
jezik razvijaju sposobnost jasne, tačne i učinkovite pismene i usmene komunikacije. Uče
upotrebljavati širok spektar riječi, gramatiku, pisanje i interpunkcijske znakove, i razvijaju
osobni stil i svjesnost o publici kojoj se obraćaju.
Učenike se također podstiče da često čitaju, radi vlastite razonode i kako bi unaprijedili svoje
znanje o načinima korištenja engleskog jezika. Cambridge IGCSE engleski kao prvi jezik
također razvija općenitije vještine analize i komunikacije kao što su sinestezija, zaključivanje i
sposobnost učinkovitog organiziranja činjenica i iznošenja mišljenja.
Nastavni sadržaji:
1. Čitanje
- Razumijevanje eksplicitnih značenja
- Razumijevanje implicitnih značenja i stavova
- Analiza, evaluacija i razvoj činjenica, ideja i mišljenja
- Demonstracija razumijevanja kako pisac postiže određene efekte
2. Pisanje
- Artikulacija iskustava i izražavanje mišljenja,
osjećaja i zamisli Redoslijed činjenica, ideja i
mišljenja
- Širok i prikladan
Vokabular Rječnik
prikladan publici i
kontekstu
Pravilna upotreba slovkanja, interpunkcije i gramatike
3. Govor i slušanje
- Artikulacija iskustava i izražavanje mišljenja, osjećaja i zamisli
- Prezentiranje činjenica, ideja i mišljenja u kontinuiranom nizu
- Jasna komunikacija, tečnost i svrishodnost kao pojedinca i u dijalogu sa
drugim govornicima
- Rječnik prikladan publici i kontekstu
- Slušanje i odgovaranje prikladno doprinosima drugih
1. Razumijevanje i odgovaranje na ono što čuju, pročitaju ili iskuse;

2. Tačnu, prikladnu, samopouzdanu i efektivnu komunikaciju;
3. Uživanje i cijenjenje raznolikosti jezika;
4. Sposobnost rada sa informacijama i idejama u drugim područjima istraživanja,
naprimjer kroz razvijanje vještina analize, sinteze i izvođenja zaključaka;
5. Promoviranje ličnog razvoja i razumijevanje sebe i drugih.
Nastavni kadar:
272
Nastavu iz ovog predmeta može voditi stručno osposobljena osoba, nastavnik
engleskog jezika i književnosti, koja posjeduje diplomu stečenu po završetku
četverogodišnjeg studija, odnosno drugi ciklus (master) po bolonjskom sistemu, te
nostrificiranu diplomu ukoliko je visokoškolska kvalifikacija stečena izvan BiH.
273
Global Perspectives / Globalne perspektive
Jedan od obaveznih predmeta u sva četiri razreda u Srednjoj školi za informacione

tehnologije i savremenoj gimnaziji je i interdisciplinarni predmet Globalne perspektive,
zahvaljujući kome će učenici uvećati obim svojih vještina, razvijati kritičko mišljenje i učiti na
kreativan način.
Tokom rada na predmetu Globalne perspektive, učenici će sticati znanja i vještine iz različitih
predmeta i učiti kako da ih objedine i primijene prilikom rješavanja konkretnih zadataka i u
realnim životnim situacijama. Oni će saznavati sve što ih zanima o aktuelnim temama i
važnim globalnim pitanjima. Istraživaće, donositi sopstvene zaključke i izražavati svoje
mišljenje. Znanje koje na taj način usvajaju biće savremeno i primjenjivo.
Primjera radi, pronalaženje određenih rješenja tokom školovanja zahtijevaće istovremeno

znanja iz hemije, biologije i geografije, dok će za druge biti potrebno da objedine i primijene
znanja iz istorije, savremenih međunarodnih odnosa i ekonomije. Upravo to će naučiti na
predmetu Globalne perspektive – da usvoje i kombinuju znanja iz više različitih oblasti i
primijene ih u rješavanju konkretnih situacija. A upravo takvo znanje je potrebno za uspješan
nastavak školovanja, odnosno za upis i pohađanje fakulteta u zemlji ili inostranstvu.
Ovakav inovativni način rada postavlja akademsko znanje u praktičan, realan kontekst.
Učenicima omogućava da razvijaju nezavisno kritičko i problemsko mišljenje, kao i da jačaju
svoje istraživačke, komunikativne i vještine timskog rada, što je neophodno za uspjeh u
školovanju, tokom studija i kasnije u karijeri.
Globalne perspektive i istraživanja Cambrigde International priprema učenike za pozitivno

uključivanje u svijet oko nas koji se brzo mijenja.
Učenici proširuju svoje vidike kroz kritičku analizu i prikaz pitanja od globalnog značaja.
Nastavni plan i program globalnih perspektiva i istraživanja Cambrigde International AS i A
nivoa je baziran na vještinama, prije nego na specifičnom sadržaju. Učenici razvijaju vještine
istraživanja, razmišljanja, rezonovanja i komuniciranja, prateći pristup analize i evaluacije
argumenata, te perspektive nazvane Kritički put. Vještine saradnje su naglašene kroz učešće
u timskim projektima. Vještine stečene kroz predmet globalne perspektive i istraživanja
Cambrigde International AS i A nivoa osposobljavaju učenike za odgovor na zahtjeve za
učenjem u 21. stoljeću, te uspješnu tranziciju na studij visokog obrazovanja.
Od ispitnog roka 2016. ovaj nastavni plan i program će zamijeniti globalne perspektive
Cambridge International AS nivoa (8987).
Nastavni sadržaji:
31. Alternative uljima

32. Prioriteti u arhitekturi
33. Umjetna inteligencija
34. Umjetnost u međunarodnom kontekstu
35. Raznolikost bioloških vrsta
274
36. Promjene nacionalnog identiteta
37. Klimatske promjene
38. Kulturno nasljeđe
39. Ugrožene kulture
40. Etičke strane smjernice
41. Etika i ekonomija hrane
42. Pitanja spolova
43. Genetički inžinjering
44. Globalna ekonomska aktivnost
45. Utjecaj interneta
46. Industrijsko zagađenje
47. Međunarodno pravo
48. Međunarodni sport
49. Medicinska etika i prioriteti
50. Migracije i rad
51. Politički sistemi
52. Religijsko-sekularne podjele
53. Rast globalne moći
54. Životni standard/kvalitet života
55. Održiva budućnost
56. Tehnologija i životni stilovi
57. Turizam
58. Transnacionalne organizacije (npr. UN, EU, NATO)
59. Transport
60. Urbanizacija
12. Prilike za razvijanje disciplinovanih i istraživačkih vještina;

13. Promociju kritičkog, ispitivačkog pristupa informacijama, koristeći jezik rezonovanja;
14. Samorefleksiju i samostalnost misli;
15. Kreiranje prilika za razumijevanje i uključivanje u globalna pitanja u životu i radu;
16. Njegovanje svjesnosti razumijevanja i poštivanja različitih perspektiva globalnih
pitanja;
17. Interdisciplinarni pristup globalnim pitanjima;
18. Razvoj samostalnih vještina učenja u pripremi za studij na višem obrazovnom
stupnju, te cjeloživotno učenje;
19. Promociju razumijevanja prikladnih vještina istraživanja;
20. Uključivanje u procese istraživanja akademskih tema po vlastitom izboru;
21. Prilike za vježbanje viših vještina razmišljanja, anlize, sinteze i evaluacije;
22. Prilike za razvoj verbalne prezentacije i komunikacijskih vještina.
Nastavni kadar:
275
276
Applied ICT / Primjenjena informacijska i komunikacijska tehnologija
Nastavni plan i program za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju podstiče učenike da

razvijaju cjeloživotne vještine, koje će im biti korisne u radu sa svim što predviđa nastavni
plan i program i pripremiti ih za buduće zaposlenje. Usvojit će znanje o implikacijama koje
tehnologija ima za društvo, uključujući društvene, ekonomske i etičke svrhe i svjesnost o
načinima na koje ICT pomaže u obrazovnom, radnom i kućnom okruženju.
Nastavni plan i program kombinira teoretski i praktični pristup, fokusirajući se na sposobnost

korištenja najčešćih softverskih aplikacija za rješavanje problema, uključujući programe za
obradu teksta, proračunske tabele, baze podataka, softver za interaktivne prezentacije, web
preglednike i dizajn web stranica. Učenici analiziraju, dizajniraju, primjenjuju, testiraju ICT
sisteme, brinuvši se tako da odgovaraju svrsi.
Ocjenjivanje praktičnih testova neovisno je o hardveru i softveru. Može se koristiti bilo koja
hardverska platforma, operativni sistem i paket aplikacija, sve dok učenici imaju priliku
pokazati sve vještine predviđene nastavnim planom i programom.
Nastavni sadržaji:
1. Tipovi i komponente kompjuterskih sistema

2. Input i output uređaji
3. Uređaji za čuvanje podataka i mediji
4. Kompjuterske mreže
5. Tipovi podataka
6. Efekti korištenje informacijske i kompjuterske tehnologije (ICT)
7. Način na koji se ICT koristi
8. Sistemi analiziranja i dizajna
1. Razvoj i konsolidiranje znanja, vještina i razumijevanja ICT-a, te svjesnost o novim

tehnologijama;
2. Podsticanje daljeg razvoja kao samostalni korisnik 1CT;
3. Podsticanje razvoja ICT vještina kako bi se unaprijedio rad iz različitih područja;
4. Pružanje prilika za anlizu, dizajn, implementaciju, testiranje i evaluaciju ICT sistema;
5. Razmatranje utjecaja novih tehnologija na metod rada u vanjskom svijetu te na
socijalna, ekonomska, etička i moralna pitanja;
6. Poboljšanje vještina i povećanje svjesnosti o načinu na koji se ICT koristi u
praktičnim i radnim situacijama.
Nastavni kadar:

informatike ili diplomirani inžinjer elektrotehnike, a koja posjeduje diplomu stečenu po
završetku četverogodišnjeg studija, odnosno drugi ciklus (master) po bolonjskom
sistemu, te nostrificiranu diplomu ukoliko je visokoškolska kvalifikacija stečena izvan
BiH.
277
278
Mathematics / Matematika
Kao osnovni predmet za sve učenike, Cambridge IGCSE matematika podstiče razvoj
matematičkog znanja kao ključne životne vještine i osnove za naprednije učenje. Nastavni
plan i program nastoji jačati samouvjerenost učenika pomažući im da razviju osjećaj za
brojeve, obrasce i odnose, i stavlja jasan naglasak na rješavanje problema i predstavljanje i
tumačenje rezultata. Učenici također uče kako komunicirati i logički razmišljati i govoriti
koristeći matematičke koncepte.
Nastavni sadržaji:
1. Brojevi
2. Algebra i grafikoni
3. Geometrija
4. Mjerenja
5. Koordinatna geometrija
6. Trigonometrija
7. Matrice i transformacije

1. Razvoj matematičkog znanja, te oralnih, pismenih i praktičnih vještina na način
koji podstiče samopouzdanje i donosi zadovoljstvo;
2. Čitanje matematike, te pisanje i pričanje o zadatoj temi na različite načine;
3. Razvoj osjećaja za broj, izvođenje matematičkih operacija i razumijevanje značaja
dobivenih rezultata;
4. Primjena matematike u svakodnevnim situacijama, te razvoj razumijevanja uloge
koju matematika igra u svijetu koji ih okružuje;
5. Rješavanje problema, jasno prezentiranje rješenja, provjera i tumačenje rezultata;
6. Razumijevanje matematičkih principa;
7. Prepoznavanje kada i kako se situacija može predstaviti matematički,
identifikacija i tumačenje relevantnih faktora te, gdje je to potrebno, odabir
prikladne matematičke metode za rješavanje problema;
8. Korištenje matematike kao sredstva komunikacije sa naglašaanjem upotrebe
jasnih izraza;
9. Razvoj sposobnosti primjene matematike na druge predmete, posebno na nauke i
tehnologiju;
10. Razvoj sposobnosti logičnog rezonovanja kako bi se klasificiralo, generaliziralo i
dokazalo;
11. Cijenjenje šablona i veza u matematici;
12. Produciranje i cijenjenje stvaralačkog i kreativnog rada koji proizlazi iz
matematičkih ideja;
13. Razvoj matematičkih sposobnosti kroz analizu problema i izvođenje kooperativnih
istraživanja i eksperimenata, uključujući dodatne radove praktične i istraživačke
vrste;
14. Cijenjenje međuzavisnosti različitih grana matematike;
15. Građenje temelja za njihovo dalje proučavanje matematike i drugih disciplina.
279
Nastavni kadar:

matematike, nastavnik fizike, diplomirani inžinjer, koja posjeduje diplomu stečenu po
BiH.
280
History / Historija
Cambridge IGCSE nastavni plan i program za historiju daje pregled nekih od značajnih
međunarodnih pitanja devetnaestog i dvadesetog stoljeća, i daje detaljniji uvid u pojedine
regije. Naglasak je na znanju historije i na vještinama potrebnim za historijska istraživanja.
Učenici jačaju razumijevanje prirode uzročno-posljedičnih odnosa, kontinuiteta i promjene,

sličnosti i različitosti i uče o načinu korištenja i razumijevanja historijskih dokaza tokom svog
obrazovanja. Cambridge IGCSE nastavni plan i program za historiju pružit će podsticaj svim
učenicima koji se već zanimaju za prošlost, pružajući im osnovu za daljnje obrazovanje, te će
podstaknuti trajan interes za ovaj predmet. Dostupne su opcije sa zadaćama i bez zadaća.
Nastavni sadržaji:
1. XIX stoljeće : Razvoj modernih država 1848-1914.

-
Značaj Revolucije iz 1848.
-
Ujedinjenje Italije
- Ujedinjenje Njemačke
-
Građanski rat u SAD i njegovi rezultati
-
Prekomorska europska carstva u XIX stoljeću
-
Prvi svjetski rat
2. XX stoljeće : Međunarodni odnosi od 1919.
- Mirovni ugovori 1919-1923.
- Liga naroda
- Pad međunarodnog mira 1939.
- Hladni rat
- Razvoj komunizma
- Kontrola SSSR-a nad Istočnom Europom 1948-1989.
- Zaljevska pitanja 1970-2000.
3. Dodatno:
- Prvi svjetski rat 1914-1918.
- Njemačka 1918-1945.
- Rusija 1905-1941.
- SAD 1919-1941.
- Kina 1930-1990.
- Južna Afrika 1940-1994.
- Izrael i Palestina od 1945.
1. Interes i entuzijazam za učenje o prošlosti;

2. Promociju znanja i razumijevanja o pojedincima i društvima iz prošlosti;
3. Znanje koje je ukorijenjeno u razumijevanju prirode i koristi od historijskih dokaza;
4. Promociju razumijevanja ključnih historijskih koncepata: uzrok i posljedica, promjena
i kontinuitet, sličnost i razlika;
5. Čvrstu osnovu za dalje istraživanje u skladu sa ličnim interesom;
6. Podsticanje međunarodnog razumijevanja;
7. Razvoj historijskih vještina, uključujući istraživanje, analizu, ocjenjivanje i
281
komunikacijske vještine.
Nastavni kadar:

historije ili druge srodne nauke iz spektra društvenih nauka koja posjeduje diplomu
stečenu po završetku četverogodišnjeg studija, odnosno drugi ciklus (master) po
bolonjskom sistemu, te nostrificiranu diplomu ukoliko je visokoškolska kvalifikacija
stečena izvan BiH.
282
Geography / Geografija
Kroz Cambridge IGCSE nastavni plan i program za geografiju učenici razvijaju "osjećaj za
mjesto" promatrajući svijet oko sebe na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou. Učenici će
razmotriti niz prirodnih i vještačkih okruženja i proučiti neke od procesa koji su utjecali na
njihov razvoj. Također će razmotriti načine na koje ljudi stupaju u interakciju sa svojom
okolinom, te prilike i izazove koje okoliš može postavljati, usvajajući tako detaljnije znanje o
različitim zajednicama i kulturama koje postoje širom svijeta.
Nastavni sadržaji:
1. Populacija i naseljavanje
- Dinamika populacija
- Naselja
2. Prirodno okruženje
- Tektonske ploče
- Zemljište i procesi u zemljištu
- Vrijeme, klima i prirodna vegetacija
- Povezanost između prirodnog okoliša i ljudskih aktivnosti
3. Ekonomski razvoj i korištenje resursa
- Agrikulturalni sistemi
- Industrijski sistemi
- Turizam
- Energija i vodeni resursi
- Rizici i koristi okoliša
1. Osjećaj prostora i razumijevanje relativne lokacije na lokalnom, regionalnom i

globalnom nivou;
2. Svjesnost karakteristika i distribucije selekcije suprotstavljenog fizičkog i ljudskog
okoliša;
3. Razumijevanje nekih procesa koji utječu na razvoj okoliša;
4. Razumijevanje prostornih efekata na način na koji ljudi komuniciraju jedni s drugima
i sa svojom okolinom;
5. Razumijevanje različitih zajednica i kultura kroz svijet i svjesnost o suprotstavljenim
prilikama i ograničenjima predstavljenim različitim okruženjima.
Nastavni kadar:

geografije ili druge srodne nauke iz spektra društvenih nauka koja posjeduje diplomu
stečena izvan BiH.
283
odgojno-obrazovnog rada, te onima koji su certificirani Montessori odgajatelji od
strane organizacija poput Montessori Centre International (MCI) ili North American
Montessori Center (NAMC).
284
Art and Design / Umjetnost i dizajn
Cambridge IGCSE nastavni plan i program za umjetnost i dizajn za cilj ima poticanje
osobnog odgovora stimliranjem mašte, osjetljivosti, konceptualnog razmišljanja, moći
zapažanja i analitičke sposobnosti. Učenici stiču samopouzdanje i entuzijazam razvijajući
tehničke vještine u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom obliku i kompoziciji, te
sposobnost prepoznavanja i rješavanja problema u vizuelnom i opipljivom obliku. Uče i kako
početne pokušaje dolaska do rješenja razvijati u ideje. Cambridge IGCSE nastavni plan i
program za umjetnost i dizajn idealna je osnova za daljnje učenje, te razvija i jaču svijest o
ulozi vizualnih umjetnosti u društvu i hitoriji, šireći kulturne horizonte i pojedinačna iskustva.
Nastavni sadržaji:
1. Slikanje i povezani mediji

2. Izrada printova
3. Trodimenzionalno izučavanje
4. Fotografija, digitalna i analogna
5. Grafičko komuniciranje
6. Dizajn tekstila
1. Sposobnost bilježenja iz direktnih opservacija i ličnog iskustva;

2. Sposobnost identifikaije i rješavanje problema u vizualnim i/ili drugim oblicima;
3. Kreativnost, vizualnu svjesnost, kritičko i kulturalno razumijevanje;
4. Imaginativan, kreativan i lični odgovor;
5. Pouzdanje, entuzijazam i osjećaj postignuća u umjetnosti i dizajnu;
6. Rastuću nezavisnost u usavršavanju i razvoju ideja i ličnih ishoda;
7. Eksperimentiranje sa velikim brojem medija, materijala i tehnika, uključujući nove
medije i tehnologije, gdje je to prikladno;
8. Rad s okvirima i istraživanje manipulativnih vještina kako bi se uobličilo,
komponovalo i komuniciralo u dvije i/ili tri dimenzije;
9. Poznavanje radnog vokabulara relevantnom sa subjektom i interesom, te kritička
svjesnost o drugim praktikantima, okolini u kulturama;
10. Istraživačke, analitičke, eksperimentalne, interpretativne, praktične, tehničke i
ekspesivne vještine koji pomažu efektivno i samostalno učenje.
Nastavni kadar:
Nastavu iz ovog predmeta može voditi stručno osposobljena osoba, nastavnik likovne
kulture, diplomirani umjetnik bilo kojeg usmjerenja, a koja posjeduje diplomu stečenu
po završetku četverogodišnjeg studija, odnosno drugi ciklus (master) po bolonjskom
BiH.
285
CAMBRIDGE PROGRAM ZA TREĆI I ČETVRTI RAZRED
U skladu sa principom dvojezičnosti, koji čini sastavni dio svih Cambridge programa, nastava
svih predmeta iz Cambridge programa odvijat će se na engleskom jeziku.
Osnovni predmeti (obavezni za sve):

English language/Engleski jezik, Global Perspectives/Globalne perspektive i Thinking skills/
Vještine razmišljanja.
Pojedinačni predmeti:
Učenici biraju po najmanje jedan predmet iz grupa i to:
3. Grupa 1: Physics/Fizika, Biology/Biologija, Applied ICT/Primjenjena
informacijska i komunikacijska tehnologija, Mathematics/ Matematika
4. Grupa 2: Psichology/Psihologija i Sociology/Sociologija
5. Grupa 3: History/Historija, Geography/Geografija, Art and Design/Umjetnost i

dizajn i Business/Poslovne
Nastavni plan i program po predmetima:
286
English Language / Engleski jezik
Engleski jezik Cambridge International AS i A nivoa daje učenicima priliku da uče engleski
jezik i njegovu upotrebu u savremenoj komunikaciji. Ima za cilj da podstakne kritički odgovor
na tekstove u velikom broju formi, stilova i konteksta i da promovira vještine komunikacije,
čitanja, istraživanja i analize.
Kroz učenje učenici će razviti sposobnost čitanja i analiziranja materija, stičući tako dublje
znanje i razumijevanje odlika i pitanja engleskog jezika, kao i jasnog, tačnog, kreativnog i
efektnog pisanja za različite svrhe i publiku.
Nastavni kadar:

engleskog jezika i književnosti, koja posjeduje diplomu stečenu po završetku
četverogodišnjeg studija, odnosno drugi ciklus (master) po bolonjskom sistemu, te
nostrificiranu diplomu ukoliko je visokoškolska kvalifikacija stečena izvan BiH.
287
Global Perspectives / Globalne perspektive
Učenici obučavaju AS stepen prije nego što započnu obrazovanje stepena A. Svoj rad u
Cambridge International AS stepen globalne perspektive i istraživanja grade kroz istraživanja
akademske teme po svom izboru.
Učenici započinju Cambrdge International stepen A globalne perspektive i istraživanja od

tačke opće osviještenosti problematike koja se pojavljuje prilikom prijedloga istraživanja,
identifikacija preciznih pitanja i analiza literature shodno stepenu razvoja. Pružajući
učenicima mogućnost da primjene svoje vještine stečene kroz kritičku stazu do obrazloženog
pisanog rada, svi su oni u dobroj poziciji za razvoj vještina argumentacije i usmene
opravdanosti svojih radova.
Cambridge International stepen A globalne perspektive i istraživanja omogućava učenicima

razvoj i primjenu praktičnih vještina u istraživačkoj metodologiji, kritičkom razmišljanju,
rezonovanju i vještinama upravljanja akademskim radom. Prvenstveno, produbljuje
akademsko iskustvo. Ovaj predmet se temelji na premisi da razvoj vještina individualnog
ispitivanja i istraživačke metodologije će doprinjeti kako u trenutnom razvoju tako i u njihovoj
pripremi za viši stepen obrazovanja, zaposlenje i učenje kroz čitav život.
• Priliku za sticanje disciplinovanih i naučnih vještina istraživanja

• Sposobnost kritičkog, ispitivačkog pristupa informacijama koristeći se jezikom razuma
• Samoosvještenost i nezavisnost misli
• Stvoriti priliku za razumjevanje i učestvovanje u ključnim globalnim pitanjima gdje god
da žive i rade
• Njegu osvještenosti i razumjevanja, kao i poštivanja raznolikosti perspektiva kod
globalnih pitanja
• Interdisciplinarnog pristupa globalnim pitanjima
• Podsticaj razvoja nezavisnih vještina učenja prilikom priprema za učenje u
obrazovanju višeg stepena i cjeloživotnog učenja
• Promociju i razumjevanje adekvatnih vještina istraživanja
• Učestvovanje u procesu istraživanja u akademskoj temi po svom izboru u skladu sa
svojim interesima
• Razvoj vještina upravljačkog razmišljanja analize, sinteze i ocjene
• Razvoj usmene prezentacije i komunikacijskih vještina
Nastavni kadar:
288
Thinking Skils / Vještine razmišljanja
Predmet Thinking skills / Vještine razmišljanja razvija specifičan set intelektualnih vještina,
nezavisnih od subjektivnog sadržaja, čineći osvrt na potrebu vođenu fakultetima i
poslodavcima za razumne i sofisticirane načine razmišljanja. Nastavni plan vještina
razmišljanja također omogućava studentima da pristupe ostalim predmetima sa poboljšanom
vještinom razumjevanja, analize i rješavanja problema.
Kao rezultat navedenog, studentima će predmet biti od velike koristi prilikom priprema za viši
stepen obrazovanja, kao i za širok spektar karijera, uključujući pravo, naučno istraživanje,
socijalne nauke, žurnalistiku, medicinu, ekonomiju, računovodstvo i inžinjerstvo. Nastavni
plan vještina razmišljanja podstiče slobodne i otvorene debate, kritički i istraživačko
razmišljanje, kao i naučno i disciplinovano rezonovanje.
Nastavni sadržaj:
• Rješavanje problema
• Kritičko razmišljanje
• Analiza problema i solucije
• Primjenjeno rezonovanje
1. Specifičan i prenosiv set vještina za rješavanje problema, kritičko razmišljanje i

rezonovanje
2. Podsticaj učenicima da primjene ove vještine na realistične scenarije
3. Razvoj mogućnosti kandidata za razumjevanje i samouvjereno učestvovanje u
argumentu i rezonovanje
Nastavni kadar:
fliozofije i logike, koja posjeduje diplomu stečenu po završetku četverogodišnjeg
studija, odnosno drugi ciklus (master) po bolonjskom sistemu, te nostrificiranu
diplomu ukoliko je visokoškolska kvalifikacija stečena izvan BiH.
289
Phisics / Fizika
Fizika na Cambridge International AS i A nivou nadograđuje se na vještine stečene na

Cambridge IGCSE (ili ekvivalentnom) nivou. Nastavni plan i program uključuje osnovne
teorijske koncepte koji su ključni za predmet, dio o aktuelnim primjenama fizike, kao i jak
naglasak na naprednim praktičnim vještinama. Praktične vještine se ocjenjuju kroz zakazani
praktični ispit.
Naglasak je u cjelosti stavljen na razumijevanje koncepata i primjene ideja fizike u

vještine rješavanja problema koje su primjenjive za bilo kakav budući put u karijeri. Fizika na
Cambridge International AS i A nivou idealna je za učenike koji žele izučavati fiziku ili mnoge
druge povezane predmete na univerzitetu ili za one koji žele naučnu karijeru. Molimo, imajte
na umu da je šema ocjenjivanja promijenjena od 2005. godine.
Nastavni sadržaji:
1. Opća fizika
- Fizikalne veličine i jedinice
- Tehnike mjerenja
2. Njutnova mehanika
- Kinematika
- Dinamika
- Sile
- Rad, energija, snaga
- Kružno kretanje
- Gravitaciono polje
3. Materija
- Faze materije
- Deformacija čvrstih tijela
- Idealni gasovi
- Temperatura
- Termalna svojstva materijala
4. Oscilacije i valovi
- Oscilacije
- Valovi
- Superpozicija
5. Elektricitet i magnetizam
- Električna polja
- Kapacitet
- Električna struja
- D.C.krugovi
- Magnetna polja
- Elektromagnetizam
- Elektromagnetna indukcija
- Naizmjenična struja
290
6. Moderna fizika
- Čestice pod naponom
- Kvantna fizika
- Nuklearna fizika
7. Prikupljanje i komuniciranje informacija
- Direktno očitavanje
- Udaljeno očitavanje
- Komuniciranje informacija
1. Vrijedno obrazovno iskustvo, kroz dobro osmišljeno izučavanje eksperimentalne i

praktične nauke, neovisno o tome hoće li oni dalje studirati fiziku, te postizanje
razumijevanja i znanja kako bi oni:
- postali samopouzdani građani u tehnologijskom svijetu, sposobni da poduzmu ili
razviju informirani interest za pitanja od naučne važnosti
- prepoznali koristi i ograničenja naučnog metoda, te cijenili njegovu primjenu u
ostalim disciplinama i svakodnevnom životu
- bili odgovarajuće pripremljeni za naučni studij nakon Cambridge International, A
nivoa, u fizici, inžinjeringu, te stručnim predmetima povezanim sa fizikom;
2. Razvoj sposobnosti i vještina koje su:
- relevantni za studij i naučnu praksu fizike
- korisni u svakodnevnom životu
- podstiču sigurnu praksu
- podstiču efektivnu komunikaciju;
3. Razvoj stavova relevantnih za nauke, kao što su:
- tačnost i preciznost
- objektivnost
- integritet
- istraživanje
- inicijativa
- inventivnost;
4. Stimulacija interesa i brige za okoliš u povezanosti sa utjecajem fizike i njene
primjene na okoliš;
5. Promoviranje svjesnosti da:
- su studij i naučna praksa fizike kooperativne i kumulativne aktivnosti podložne
socijalnim, ekonomskim, tehnološkim, etičkim i kulturnim utjecajima i
ograničenjima
su primjene fizike kako korisne tako i štetne za pojedinca, zajednicu i okoliš
- su naučni koncepti razvojne i ponekad prolazne prirode
nauka nadilazi nacionalne prepreke, te da je jezik nauke univerzalan;
6. Stimulacija učenika i kreiranje održivog interesa za fiziku, tako da mu izučavanje ove
nauke pričinjava zadovoljstvo.
Nastavni kadar:
291
Nastavu iz ovog predmeta može voditi stručno osposobljena osoba, nastavnik fizike ili
druge srodne nauke iz spektra prirodnih nauka ili diplomirani inžinjer koja posjeduje
292
Biology/Biologija
Biologija na Cambridge International AS i A nivou nadograđuje se na vještine stečene na

Cambridge IGCSE (ili ekvivalentnom) nivou. Nastavni plan i program uključuje osnovne
teorijske koncepte koji su ključni za predmet, dio o aktuelnim primjenama biologije, kao i jak
naglasak na naprednim praktičnim vještinama. Praktične vještine se ocjenjuju kroz zakazani
praktični ispit.
Naglasak je u cjelosti stavljen na razumijevanje koncepata i primjene ideja biologije u

vještine rješavanja problema koje su primjenljive za bilo kakav budući put u karijeri. Biologija
na Cambridge International AS i A nivou idealna je za učenike koji žele izučavati biologiju ili
mnoge druge povezane predmete na univerzitetu ili za one koji žele naučnu karijeru. Molimo,
imajte na umu daje šema ocjenjivanja promijenjena od 2005. godine.
Nastavni sadržaji:
1. Struktura ćelija
2. Molekule
3. Enzimi
4. Membrana i transport ćelija
5. Dioba ćelija
6. Genetička kontrola
7. Transport
8. Razmjena gasova
9. Zarazne bolesti
10. Imunitet
11. Ekologija
12. Energija i disanje
13. Fotosinteza
14. Regulacija i kontrola
15. Promjene u nasljeđivanju
16. Selekcija i evolucija
17. Biološka raznolikost i konzervacija
18. Genska tehnologija
19. Biotehnologija
20. Žetva biljaka
21. Aspekti ljudskog razmnožavanja
1. Vrijedno obrazovno iskustvo neovisno o tome da li će dalje studirati biologiju;

2. Razvoj sposobnosti i vještina koje su relevantne studiju i praksi biologijskih nauka,
koje su korisne u svakodnevnom životu, podstiču efektivnu, efikasnu i sigurnu
praksu, te efektivnu komunikaciju koristeći univerzalne naučne konvencije;
3. Razvoj stavova relevantnih za biologijske nauke, kao što su: tačnost i preciznost,
objektivnost, integritet, vještine istraživanja, incijativa i inventivnost;
4. Stimuliranje interesa i briga za lokalno i globalno okruženje, te pomoć u
razumijevanju potrebe za konzervacijom;
293
5. Svjesnost da se naučne teorije i metode razvijaju kao rezultat međusobne suradnje
pojedinaca i grupa;
6. Podsticanje interesa za biologiju, kako bi njeno izučavanje bilo zanimljivo i pružalo
zadovoljstvo.
Nastavni kadar:

biologije ili druge srodne nauke iz spektra prirodnih nauka ili diplomirani inžinjer koja
posjeduje diplomu stečenu po završetku četverogodišnjeg studija, odnosno drugi
ciklus (master) po bolonjskom sistemu, te nostrificiranu diplomu ukoliko je
visokoškolska kvalifikacija stečena izvan BiH.
294
Applied ICT / Primijenjena informacijska i komunikacijska tehnologija
Učenici koji prate ovaj nastavni plan i program razvit će i naučit će da primijene široki spektar
ICT vještina, dok će u isto vrijeme steći razumijevanje o načinu na koji se ICT upotrebljava u
svijetu poslovanja.
Nastavni plan i program upoznaje učenike sa strukturom i upotrebom ICT sistema u nizu
različitih organizacija, uključujući i upotrebu niza računalnih mreža. Kao rezultat toga, učenici
će razumjeti životne cikluse ICT sistema i kako oni utiču na radno mjesto. Oni također stiču
razumijevanje o širem uticaju ICT sistema na društvo uopće.
Nastavni sadržaji:
1. ICT sistemi, uključujući prenosne uređaje za komunikaciju;

2. Kako organizacije koriste ICT
3. Utjecaj ICT-a na društvo
4. Kompjuterske mreže
5. Životni ciklus sistema
1. Razvoj širokog spektra ICT vještina i svjesnost o novim tehnologijama koje dolaze;
2. Razvoj razumijevanja dijelova, upotrebe i primjene ICT sistema u velikom broju
organizacija, uključujući upotrebu osnovnih kompjuterskih mreža;
3. Razvoj razumijevanja kako ICT sistemi utječu na društvo generalno;
4. Razvoj razumijevanja glavnog životnog ciklusa sistema i primjena ovog
razumijevanja na radno mjesto;
5. Razvoj širokog znanja o upotrebi ICT-a na radnom mjestu.
Nastavni kadar:

informatike ili diplomirani inžinjer elektrotehnike, a koja posjeduje diplomu stečenu po
BiH.
295
Mathematics/ Matematika
Matematika Cambridge International AS i A nivoa nadograđuje se na vještine stečene na

Cambridge IGCSE (ili ekvivalentnom) nivou. Nastavni plan i program dozvoljava
nastavnicima da izaberu između tri različita programa matematike Cambridge International
AS nivoa: samo čista matematika, čista matematika i mehanika ili čista matematika i
vjerovatnoća i statistika.
Nastavnici također mogu izabrati između tri različita programa matematike Cambridge
International A nivoa u zavisnosti od izbora mehanike ili vjerovatnoće i statistike ili i jednog i
drugog u širokom dijapazonu 'primjena'.
Nastavni sadržaji:
1. Čista matematika
− Kvadriranje
− Funkcije
− Koordinatna geometrija
- Cirkularna mjerenja
- Trigonometrija
- Vektori
− Serije
− Diferencijacija
- Integracija
- Algebra
- Logaritmi i eksponencijalne funkcije
- Numerička rješenja jednačina
- Diferencijalne jednačine
- Kompleksni brojevi
2. Mehanika
Sile i ravnoteža
- Kinematika kretanja po pravoj liniji
- Njutnov zakon kretanja
- Energija, rad i snaga
- Kretanje projektila
- Ravnoteža rigidnog tijela
- Ujednačeno kretanje ukrug
- Hukov zakon
- Linearno kretanje pod promjenjivom silom
3. Vjerovatnoća i statistika
- Reprezentacija podataka
- Permutacije i kombinacije
- Vjerovatnoća
- Izdvojene nasumične varijable
- Normalna distribucija
- Poisonova distribucija
296
- Linearne kombinacije nasumičnih varijabli
- Kontinuirane nasumične varijable
- Uzorkovanje i procjena
- Test sa hipotezom
1. Razvoj znanja i vještina matematike na način koji podstiče samopouzdanje i

omogućava satisfakciju i uživanje;
2. Razvoj razumijevanja matematičkih principa i cijenjenja za matematiku kao logičnog i
koherentnog predmeta;
3. Stjecanje velikog broja matematičkih vještina, posebno onih koji omogućuju
upotrebu matematike u kontekstu svakodnevnih situacija i ostalih predmeta koji se
izučavaju;
4. Sposobnost logične analize problema, prepoznavanje kad i kako situacija može biti
predstavljena matematički, identifikacija i interpretacija relevantnih faktora te, kad je
to potrebno, izbor prikladnog matematičkog metoda za rješavanje problema;
5. Upotreba matematike kao sredstva komunikaicje s naglaskom na upotrebu jasnog
izražavanja;
6. Stjecanje podloge koja je potrebna u daljem izučavanju ovog ili povezanih predmeta.
Nastavni kadar:

matematike, nastavnik fizike, diplomirani inžinjer, koja posjeduje diplomu stečenu po
BiH.
297
Psychology / Psihologija
Učenici programa Cambridge International AS i A stepena razvijaju svoju naklonost prema

predmetu israživajući načine na koje je psihologija primjenjena. Kao dio njihovog
obrazovanja, studenti pregledaju bitna istraživanja; ovo omogućava uvid u načine na koje je
psihologija primjenjena, omogućavajući studentima bolje razumjevanje ključnih tema i
probelmatike.
Nastavni plan odražava pet ključnih oblasti psihologije, većinom kognitivne, socijalne,
psihološke, razvojne i psihologije individualnih razlika; također pravi osvrt na obrazovnu
psihologiju, zdravlje, organizacije, okoliš i abnormalnosti.
Nastavni plan ima za cilj da razvije interes za naklonost za psihologiju kroz istraživanje
načina na koje je psihologija primjenjena.
Istraživanje uključuje:
• Osvrt na bitne istraživačke studije
• Mogućnost uvida u načine na koje je psihologija primjenjena
Nastavni plan koristi široki spektar tehnika procjene koji omogućava studentima da pokažu
svoje znanje, da saznaju koliko razumiju i koliko mogu iskoristiti svoje znanje. Naglasak se
stavlja na razvoj psihičkih vještina, kao i razvoj znanja o psihologiji.
Nastavni sadržaj:
• Metodologija
• Pristupi i perspektive
• Problematika i debate
Ključni sadržaj
• Kognitivna psihologija
• Socijalna psihologija
• Razvojna psihologija
• Psihološka psihologija
• Psihologija individualnih razlika
Izbori za specijalizaciju
• Psihologija i obrazovanje
• Psihologija i zdravlje
• Psihologija i okoliš
• Psihologija i abnormalnost
• Psihologija i organizacije
• Uvod u psihološke koncepte, teorije, pronalaske i aplikacije

• Razumjevanje spektra i ograničenja psihološke teorije i prakse
298
• Podsticati kandidate da istražuju i razumiju vezu između psiholoških pronalazaka i
svakodnevnog života
• Razvoj vještina analize, interpretacije, aplikacije i ocjene
• Promocija naklonosti i razumijevanja individualne, socijalne i kulturološke raznolikosti
• Razvoj razumijevanja etičke problematike u psihologiji, uključujući moralne i etičke
implikacije psiholoških istraživanja
• Istraživanje i razumjevanje veze između psiholoških otkrića i socijalnih, kulturoloških i
savremenih pitanja
• Studije o psihološkim principima, percepcijama i aplikaciji
• Razvoj komunikacijskih vještina
Nastavni kadar:

psihologije, koja posjeduje diplomu stečenu po završetku četverogodišnjeg studija,
odnosno drugi ciklus (master) po bolonjskom sistemu, te nostrificiranu diplomu
ukoliko je visokoškolska kvalifikacija stečena izvan BiH.
299
Sociology / Sociologija
U svijetu koji se vrlo brzo mijenja, sociologija na Cambridge International AS i A nivou nudi
učenicima priliku ne samo da izučavaju procese koji oblikuju aktuelne trendove nego i da
razviju razumijevanje kompleksnosti i različitosti ljudskih društava i njihove uske vezanosti s
prošlošću.
Izučavanje sociologije podstiče razvijanje svijesti o savremenim društvenim, kulturnim i

političkim pitanjima i fokusira se na značaj proučavanja ovih pitanja na strog, razuman i
analitički način.
Nastavni sadržaji:
1. Porodica
2. Teorija i metode
3. Obrazovanje
4. Globalni razvoj
5. Mediji
6. Religija
1. Poznavanje i razumijevanje socioloških koncepata, teorija, metoda i rezultata

istraživanja, kao i socioloških principa, perspektiva i primjena;
2. Svjesnost raspona i ograničenja sociološke teorije i istraživanja, te sposobnost
uspoređivanja i razlikovanja različitih teorijskih polazišta;
3. Razumijevanje povezanosti između socioloških istraživanja i svakodnevnog života,
uključujući savremena socijalna, kulturna i politička pitanja;
4. Cijenjenje i razumijevanje pojedinačne, socijalne i kulturne raznolikosti;
5. Razumijevanje socioloških metoda istraživanja, uključujući pitanja koja se tiču
planiranja, implementacije i evaluacije istraživanja, te prikupljanje, analiza i
interpretacija podataka;
6. Poboljšane vještine komunikacije, interpretacije, analize i evaluacije;
7. Izvrsnu podlogu za dalji studij.
Nastavni kadar:

sociologije ili druge srodne nauke iz spektra društvenih nauka, a koja posjeduje
300
History / Historija
Historija Cambridge International AS i A nivoa je fleksibilan i širok nastavni plan i program,

koji pokriva modernu historiju u 19. i 20. stoljeću. Nastavni plan i program se nadograđuje na
vještine stečene na Cambridge IGCSE ili Cambridge 0 nivoa, te razvija životne vještine koje
uključuju razumijevanje i pitanja i tema unutar određenog historijskog perioda.
Naglasak je ponovo, kako na historijskom znanju, tako i na vještinama koje su potrebne za

historijsko istraživanje. Učenici razvijaju razumijevanje uzroka i efekata, kontinuiteta i
promjena, sličnosti i razlika, te koriste historijske dokaze kao dio svojih studija. Na nivou AS
učenici mogu izabrati temu između europske, američke i međunarodne historije.
Na nivou A učenici mogu izabrati temu između europske, američke, afričke, južno-azijske i
međunarodne historije. Učitelji biraju na koji će se period fokusirati, dopuštajući im da izrade
kurs koji će biti odraz interesa učenika i specijalizacije osoblja, odnosno koji su relevantni za
lokalni i regionalni kontekst. Od ispitnog roka 2016. ovaj nastavni plan i program će zamijeniti
historija Cambridge International AS i A nivoa (šifra nastavnog plana i programa 9697).
Nastavni sadržaji:
1. Liberalizam i nacionalizam u Italiji i Njemačkoj, 1848-1871.

2. Uzroci Civilnog rata, 1846-1861.
3. Potraga za Međunarodnim mirom i sigurnošću, 1919-1945.
4. Moderna Europa. 1789-1917.
5. Historija SAD-a, 1840-1941.
6. Međunarodni odnosi, 1871-1945.
7. Uzroci i utjecaj Britanskog imperijalizma, cca 1850-1939.
8. Holokaust
9. Uzroci i razvoj Hladnog rata, 1941-1950.
10. Europa diktatora, 1918-1941.
11. Historija SAD-a, 1945-1990.
12. Međunarodna historija, 1945-1991.
13. Historija Jugoistočne Azije, 1945-1990.
1. Interes za prošlost i cijenjenje ljudskih nastojanja;

2. Veće znanje i razumijevanje historijskih perioda i događaja;
1. Svjesnost historijskih koncepata, kao što su uzrok i posljedica, sličnost i razlika,
promjena i kontinuitet;
2. Cijenjenje prirode i različitosti dostupnih historijskih izvora, te metodfa koje historičari
koriste;
3. Istraživanje velikog broja pristupa različitim historijskim aspektima i različitim
interpretacijama određenih historijskih pitanja;
4. Sposobnost samostalnog razmišljanja i donošenje informiranih sudova o određenim
pitanjima;
5. Empatiju za ljude koji žive na drugim područjima i u drugom vremenu;
301
6. Čvrstu osnovu za dalje istraživanje historije.
Nastavni kadar:

historije ili druge srodne nauke iz spektra društvenih nauka, a koja posjeduje diplomu
stečena izvan BiH.
302
Geography / Geografija
Nastavni plan i program za geografiju nadograđuje se na vještine stečene na Cambridge

IGCSE (ili ekvivalentnom) nivou. Učenici će proširiti svoje znanje i razumijevanje predmeta, a
istovremeno će i razviti istraživačke sposobnosti i vještine evaluacije i donošenja odluka.
Plan i program je širok i sadrži niz opcija. Na primjer, učenici mogu proučavati teme kao što
su hidrologija i fluvijalna geomorfologija, atmosfera i vrijeme, stijene i raspadanje, promjena
stanovništva i dinamika naseljavanja.
Nastavni sadržaji:
1. Fizička jezgra
- Hidrologija i riječna geomorfologija
- Atmosfeta i vrijeme
- Stijene i nagib
2. Ljudska jezgra
- Populacija
- Migracija
- Dinamika staništa
3. Napredna fizička geografija
- Tropsko okruženje
- Primorsko okruženje
- Opasno okruženje
- Suho i polusuho okruženje
4. Napredna geografija ljudi
- Proizvodnja, lokacija i promjene
- Upravljanje okolišem
- Globalna međuzavisnost
- Ekonomska tranzicija
Ciljevi će omogućiti učeniku:
1. Razvoj svjesnosti o relevantnosti geografske analize na razumijevanje i rješavanje

savremenih problema ljudi i okoliša;
2. Uvođenje učenika u glavne elemente fizičke i geografije ljudi, te međusobnih odnosa
ovih dviju komponenti;
3. Podsticanje razumijevanja glavnih procesa koji upravljaju geografijom na različitim
nivoima;
4. Razvoj učenikove svjesnosti o prostoru, uključujući cijenjenje kompleksnosti i
raznolikosti prirodnog i ljudskog okruženja;
5. Demonstriranje i objašnjavanje uzroka i posljedica promjena u prostoru i vremenu na
prirodno i ljudsko okruženje;
6. Značaj razmjera u geografiji;
7. Svjesnost problema objašnjavanja (što uključuje prikupljanje podataka i
procesuiranje) u geografiji, te davanje značaja prirodi, vrijednostima, ograničenjima i
značaju različitih pristupa analizi i objašnjenu u geografiji.
303
Nastavni kadar:

geografije ili druge srodne nauke iz spektra društvenih nauka, a koja posjeduje
304
Art and Design / Umjetnost i dizajn
Nastavni plan i program za umjetnost i dizajn na Cambridge International AS i A nivou

razmatra ekspresiju i komunikaciju. Učenici stiču razumijevanje vizuelne percepcije i
estetskog iskustva, kao i načina putem kojih umjetnost i dizajn stvaraju svoj sopstveni jezik.
Većinski dio posla ovog nastavnog plana i programa se izvodi praktično ili u ateljeu da bi
učenici razvili sposobnosti opservacije i analize vizuelnog svijeta, senzitivitet, vještinu, ličnu
ekspresiju i imaginaciju. Također, uče kako povezati svoje vještine i unaprijeđeno znanje o
svojim kulturama, o prošlosti i sadašnjosti, kao i shvatanje praktičnih problema dizajna.
Nastavni sadržaji:
1. Slikarstvo i povezane tehnike

2. Tekstili
3. Keramika
4. Skulptura
5. Grafički dizajn
6. Modni dizajn
7. Izrada printova
8. Fotografija, digitalna i analogna
1. Sposobnost percipiranja, razumijevanja i izražavanja koncepata i osjećaja;

2. Sposobnost bilježenja iz direktnih opservacija i ličnog iskustva;
3. Sposobnost komuniciranja koristeći prikladne materijale i tehnike na disciplinovan
način;
4. Eksperimentiranje, inovaciju i upotrebu intuicije i imaginacije;
5. Kritičke i analitičke vještine, sposobnost identificiranja, istraživanja i procjene
problema na sistematičan način;
6. Samopouzdanje, inicijativu i osjećaj avanture i postignuća;
7. Stjecanje relevatnog radnog vokabulara;
8. Svjesnost i cijenjenje za međusobnu zavisnost umjetnosti i dizajna, te pojedinca u
kulturalnom kontekstu.
Nastavni kadar:
Nastavu iz ovog predmeta može voditi stručno osposobljena osoba, nastavnik likovne
kulture, diplomirani umjetnik bilo kojeg usmjerenja, a koja posjeduje diplomu stečenu
po završetku četverogodišnjeg studija, odnosno drugi ciklus (master) po bolonjskom
BiH.
305
Business / Poslovne studije
Cambridge nastavni plan i program za poslovanje, učenicima pruža znanje o poslovnim

aktivnostima u javnom i privatnom sektoru, te o važnosti inovacija i promjena. Učenici uče o
načinu pokretanja, finansiranja i vođenja glavnih vrsta poslovnih organizacija, te načinu
reguliranja njihovih aktivnosti. Faktori koji utiču na donošenje odluka također se uzimaju u
obzir, kao i osnovne vrijednosti saradnje i međuovisnosti.
Učenici ne samo da proučavaju koncepte i tehnike poslovanja, oni također poboljšavaju

vještine u vezi s tim kao što su matematička pismenost i ispitivanje. Ovaj nastavni plan i
program pruža osnovu za daljnje učenje na Cambridge International A nivou i idealnu
pripremu za svijet poslovanja.
Nastavni sadržaji:
1. Razumijevanje poslovne aktivnosti

2. Ljudi u poslovnom svijetu
3. Marketing
4. Operativni menadžment
5. Finansijske informacije i odluke
6. Vanjski utjecaji na poslovnu aktivnost
1. Efektivnu upotrebu relevantne terminologije, koncepata i metoda, te prepoznavanje

prednosti i ograničenja poslovnih ideja;
2. Primjena znanja i kritičkog razumijevanja na trenutna pitanja i probleme u širokom
poslovnom kontekstu;
3. Razlikovanje činjenica i mišljenja, te evaluacija kvalitativnih i kvantitativnih podataka
kako bi se izgradili argumenti i donijeli informirani sudovi;
4. Cijenjenje perspektiva dioničara u vezi sa poslovnim okruženjem, pojedincima,
društvom, vladama i preduzećima;
5. Razvoj znanja i razumijevanja velikih grupa i organizacija u i izvan biznisa, te
razmatranje načina na koje oni utječu na prigovore, odluke i aktivnosti;
6. Razvoj znanja i razumijevanja kako su organizirani, finansirani i vođeni glavni tipovi
poslovanja, te kako se regulira njihova veza za ostalim organizacijama, potrošačima,
uposlenicima, vlasnicima i društvom;
7. Razvoj numeričkih, literarnih, istraživačkih, selektivnih vještina, te upotreba
relevantnih izvora informacija, prezentacija i interpretacija;
8. Razvoj svjesnosti o prirodi i značaju inovacije i promjene u kontekstu poslovnih
aktivnosti.
306
Nastavni kadar:
Nastavu iz ovog predmeta može voditi stručno osposobljena osoba, nastavnik jedne
od nauka iz spektra društvenih nauka, diplomirani ekonomist, diplomirani
komunikolog, koja posjeduje diplomu stečenu po završetku četverogodišnjeg studija,
odnosno drugi ciklus (master) po bolonjskom sistemu, te nostrificiranu diplomu
ukoliko je visokoškolska kvalifikacija stečena izvan BiH.
307
IV METODIKA NASTAVE
Metodika nastave podrazumijeva savremen pristup realizaciji nastave i nastavnom

materijalu:
● Upotreba savremenih multimedijalnih, video i audio nastavnih sredstava uz

mogućnost praćenja nastave preko interneta, korišćenje platforme za učenje na
daljinu i Android aplikacija
● Interaktivni pristup profesora nastavnom procesu, kao i povezivanje sadržaja jednog
predmeta sa sadržajem drugih, koje doprinosi razvoju kritičkog mišljenja i
istraživačkih sposobnosti kod učenika
● Materijali su organizovani hijerarhijski, prema oblastima, temama i nastavnim
jedinicama organizovani od poznatog ka nepoznatom, teorijskog ka praktičnom,
lakšeg ka težem
● Pri planiranju materijala i aktivnosti koristi se odgovarajuća strategija za povećanje
pažnje i percepcije učenika
● Na početku svake tematske cjeline definisani su ishodi učenja i navedene su
aktivnosti za postizanje planiranih ishoda
● Procjena dostignuća učenika je usklađena sa standardima postignuća - na kraju
svake nastavne cjeline kreira se zadatak ili test, nakon kog učenik dobija povratnu
informaciju o svom napretku
● Korišćenje elektronskog dnevnika za roditelje i učenike
● Tromjesečni pisani izvještaji o postignutom uspjehu učenika iz svakog predmeta
● Individualni roditeljski sastanci sa profesorima
a. Blumova taksonomija u nastavi
U Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji se primjenjuje kreativan

pristup učenju koji je zasnovan na Blumovoj taksonomiji nivoa učenja koja obuhvata 6 nivoa
različite kompleksnosti: pamćenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, vrednovanje i
stvaranje. Nastavnici i mentori podstiču učenike da ne uče samo za ocjenu, za šta su prva
dva nivoa učenja dovoljna, već primjenjuju različite metode kako bi ohrabrili učenike da
istražuju, osmisle i stvore nešto novo, drugačije i originalno, za šta je neophodno da dostignu
najviše nivoe u učenju.
U Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji učenike ne učimo samo

da polože test, već ih učimo da najprije razumiju materiju o kojoj govore, primjenjuju svoje
znanje u rješavanju svakodnevnih problema i zadataka, i učimo ih da budu kreativni i da
stvaraju kako bi učinili nešto više svojim znanjem i koristili ga za proširivanje svojih
mogućnosti i ostvarenja.
b. Kreativnost i savremen način rada u nastavi
Savremenim i interaktivnim pristupom nastavi u Srednjoj školi za informacione tehnologije i

savremenoj gimnaziji učenici se ohrabruju da samoinicijativno pristupe razvijanju svojih ideja
kroz samostalna istraživanja i projekte. Zastupljen je rad u malim grupama, a nastava se
308
realizuje u moderno uređenom okruženju, uz pomoć video i audio nastavnih sredstava,
interaktivnih tabli i tablet uređaja. Nastavu je moguće pratiti i preko interneta, platforme za
pomoć pri učenju i Android aplikacija.
Kroz mentorski rad profesora sa učenicima otkrivaju se i njeguju talenti, ali i poteškoće koje
učenici mogu da imaju u savladavanju gradiva. Učenici mogu da uče na dopunskoj nastavi iz
predmeta koji im predstavljaju problem, kao i dodatnim časovima za predmete u kojima su
posebno daroviti i žele da se takmiče.
Društveni život u školi obogaćen je dodatnim sadržajima kao što su sekcije, kulturne
manifestacije, sportski događaji, dobrotvorne akcije, zajednički projekti itd.
309
V FUTURE READY SCHOOL (ŠKOLA BUDUĆNOSTI)
Koncept obrazovanja, usmjeren na savremene tehnologije, naziva se „Future Ready School”.

On unosi novinu u edukativni sistem kombinacijom kvalitetnog obrazovanja i upotrebe
najsavremenijih tehnologija u cilju sticanja funkcionalnih i primjenjivih znanja. Učenici i
nastavnici koriste savremene tehnologije, poput interneta, kompjutera i mnoštva uređaja koji
svakodnevno prolaze kroz proces usavršavanja.
Kao što pojam „Future Ready” kaže, ove škole pripremaju učenike za budućnost. Biti
spreman za budućnost znači imati adekvatna sredstva za postizanje uspjeha. Ovaj koncept
istovremeno i odgovara na potrebe i zahtjeve savremenih učenika, koji su odrasli uz
računare i aplikacije, jer im omogićava da stiču znanje na način koji je njima najbliži i
najprijemčiviji.
„Future Ready” učionice opremljene su najsavremenijim tehnologijama, kao što su

interaktivne table, elektronske platforme za online učenje, najnoviji računari, tablet i iPad
uređeji sa mnoštvom korisnih aplikacija, elektronski dnevnici i još mnogo toga. Savremena
tehnologija omogućava predavačima da svoja kreativna izlaganja učine interaktivnim i
zanimljivim. Zahvaljujući tome, nastava daje brži protok i pristup informacijama, momentalnu
provjeru podataka itd. „Future Ready predavač” ne samo da ne gubi svoju ulogu, već stalno
mora da prati tehnološke trendove, da uči dodatno, da se usavršava i radi na sebi.
Upravo Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija dio je globalnog

Future Ready sistema, budući da sadrži sve potrebne preduslove za sprovođenje nastave u
skladu sa Future Ready konceptom.
a. Razvoj kompetencija kod učenika
S obzirom na to da gimnazijsko školovanje pruža široko obrazovanje, gotovo uvijek

podrazumijevajući dalje školovanje na fakultetima, Srednja škola za informacione tehnologije
i savremena gimnazija, između ostalog, ima za cilj da pripremi učenike za dalje školovanje i
realne životne situacije. To se postiže kroz razvoj sljedećih kompetencija neophodnih za
intelektualno i emotivno sazrijevanje učenika:
● međupredmetne kompetencije se odnose na istraživačke i interaktivne metode,

kritičko mišljenje, kooperativno učenje, i druge metode koje osnažuju učestvovanje
učenika u vaspitnoobrazovnom procesu;
● kompetencija komunikacije na srpskom/bosanskom/hrvatskom jeziku osposobljava
učenike za adekvatno i ispravno izražavanje u pisanoj i usmenoj formi;
● kompetencija komunikacije na stranom jeziku podrazumijeva sposobnost
razumijevanja, prezentovanja i kritičkog mišljanja o idejama na sličnom nivou kao kod
korišćenja maternjeg jezika;
● matematičke kompetencije se razvijaju putem inovativnih metoda koje učenicima
omogućavaju da koriste, opišu i objasne matematičke pojmove i procedure, predvide
pojave i rješavajuprobleme;
310
● naučno-tehnološke kompetencije osposobljavaju učenike da primjenjuju znanje i
naučne metode, formulišu naučna objašnjenja i izvode činjenično zasnovane
zaključke;
● kompetencije za rješavanje problema omogućavaju učenicima prepoznavanje,
razumijevanje irješavanje problemskih situacija u kojima rješenje nije vidljivo na prvi
pogled, kako bi doprinijeli rješavanju problema sa kojima se suočava zajednica kojoj
pripadaju;
● informatičke kompetencije podrazumijevaju kritičko promišljanje, usvajanje i
korišćenje znanja iz oblasti informacionih tehnologija, približavajući na taj način
stečena znanja potrebama savremenog društva.
b. Razvoj vještina kod učenika
Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija, pored stručnog znanja

koje tokom četvorogodišnjeg školovanja prenosi svojim učenicima, omogućava im i razvijanja
različitih vještina kroz kurseve, koji nisu obavezni i besplatni su.
Cilj kurseva je da upotpune znanja učenika i pomognu im da postignu maksimalne rezultate,

a cjelokupan materijal dostupan im je u svakom trenutku na e-Learning platformi. Učenik
može da izabere između 30 kurseva koji su podijeljeni u 3 paketa:
1. IT VJEŠTINE - Obuhvataju napredno poznavanje Microsoft Office paketa (Word, Excel,

PowerPoint) ali i znanja o softverima za obradu fotografija, veb dizajn i računarske mreže
(Windows, Photoshop CC, Adobe Illustrator, Corel Draw, računarske mreže, uvod u HTML i
CSS)
2. ENGLESKI - Sertifikat najprestižnijeg svjetskog univerziteta kao potvrda nivoa stečenog

znanja pored osnovna 4 nivoa: elementary, prije-intermediate, intermediate i upper-
intermediate, učenicima obezbjeđuje pripremni kurs za polaganje Kembridž ispita FCE za
sticanje jednog od najcjenjenijih svjetskih sertifikata za engleski jezik.
3. POSLOVNE VJEŠTINE - Kroz ove kurseve, učenici će naučiti kako da efektivno koriste
svoje vrijeme, kako da razvijaju svoju kreativnost i inovativnost, kako da organizuju događaj
ili vode projekat. U okviru ovog paketa, učenici će savladati sljedeće vještine:
● Efektivne tehnike pisanja

● Efektivne tehnike pregovaranja
● Efektivno donošenje odluka
● Efikasno učenje
● Efektivna poslovna komunikacija
● Interkulturalne komunikacije
● Kreativnost i inovativnost
● Osnove marketinga
● Osnove menadžmenta
● Osnove menadžmenta projektima
● Osnove odnosa s javnošću
311
● Uspješno vođenje sastanaka
● Vještine jasne i uverljve prezentacije
● Upravljanje konfliktima
c. Motivacija učenika
Kao vrsni pedagozi, koji znaju da prepoznaju individualne obrazovne potrebe svakog
učenika, profesori Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije koriste
različita metodička sredstva da nastavu učine vrijednom pažnje.
Tako prilikom planiranja časa i osmišljavanja načina na koje će pridobiti i zadržati pažnju
učenika i motivisati ih da se aktvno uključe u nastavni proces, profesori Srednje škole za
informacione tehnologije i savremene gimnazije imaju u vidu takozvani ARCS model.
Formulisao ga je Džon Keler, naučnik koji se godinama bavio motivacijom učenika i
proučavanjem uslova koji dovode do stvaranja sredine koja podstiče učeničku motivaciju, a
zasniva se na sintezi četiri kategorije:
A (Attention) – Pažnja – Da bi se privukla pažnja, pogotovu na početku časa, predavač
može da učini nešto neočekivano kako bi zainteresovao učenike da se mentalno uključe u
rješavanje problema i pokažu svoju radoznalost. To može biti stimulativno pitanje,
interesantna slika ili popularna pjesma.
R (Relevance) – Relevantnost – Ponekad tema časa ne odgovara interesovanjima nekih
učenika. Nezainteresovanosti se pretvara u relevantnost kroz povezivanje sadržaja časa sa
vrijednostima koje učenik njeguje, njegovim životnim ciljevima ili akademskim zahtjevima.
C (Confidence) – Samopouzdanje – Postizanje uspjeha kroz spoznaju ličnog angažovanja i
kapaciteta, a ne uticaja sreće ili odluka koje je donio neko drugi, može biti dobro sredstvo za
motivaciju, pogotovu zbog osjećaja samoostvarivanja. Prilikom razvijanja samopouzdanja
kod učenika trebalo bi uvijek pronaći element za pohvalu, koji će učenika osnažiti da sa
jednakim elanom i odgovornošću pristupi i drugim akademskim poduhvatima.
S (Satisfaction) – Zadovoljstvo – Najbolji način da se zadovoljstvo postigne jeste kroz
sistem nagrada, koje ne moraju da budu materijalne, ali moraju da odgovaraju sistemu
vrijednosti učenika. Nekom učeniku je dovoljno da dobije verbalnu pohvalu, promociju,
priznanje kvaliteta ili, jednostavno, dobru povratnu informaciju. Drugom je potrebno da ta
pohvala dobije i svoj materijalni oblik – kao ocjena, diploma ili medalja. Princip reciprociteta i
fer-pleja u ovom slučaju je veoma važan.
d. Tehnologija u učionici
Kako bi obrazovanje bilo savremeno, ono mora pratiti inovacije u savremenim tehnologijama
i koristiti ih kako bi olakšalo učenje i učinilo ga što interesantnijim. Zato se u nastavi u
Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji, uz napredan program,
primjenjuju i informacione tehnologije. Tehnologija, međutim, nije svrha sama po sebi, već je
ona u službi što jednostavnijeg i efikasnijeg sticanja znanja.
Učenici Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije borave u

učionicama koje podsjećaju na Google prostorije i patent su kompanije LINK group i Srednje
škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije, Intelligent Classroom, odnosno
Pametne učionice. iClass predstavlja spoj modernog i udobnog prostora, napredne
312
tehnologije, novog iskustva učenja i obrazovanja 21. vijeka, u kome je sve podređeno što
uspješnijem učenju.
Sve učionice u Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji opremljene

su interaktivnim tablama, na kojima se, pomoću posebnih olovaka ili prsta, može pisati,
zaokruživati i crtati, a mogu se i raspoređivati elemenati po tabli. One omogućavaju
korišćenje dokumenata iz različitih programa, markiranje, uvećanje teksta, naglašavanje,
čuvanje svih izmjena koje su nastale u toku predavanja ili pak zadržavanje prezentacije u
prvobitnom obliku.
Učenici Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije prate nastavu na

najsavremenijim tablet uređajima i iPadovima, pored kojih u učionicama imaju i laptopove,
odnosno najnovije Chromebook računare. Pomoću ovih elektronskih svezaka, učenici mogu
da rade zadatke, čitaju i uče kroz različite aplikacije, animacije i video-igrice. Nastava se
dodato obogaćuje primjenom različitih Google i iPad obrazovnih aplikacija.
Ocjene i kvalifikacije svih učenika nalaze se u elektronskom dnevniku, kome u svakom

trenutku mogu pristupiti i roditelji. Na taj način, oni uvijek imaju uvid u rad i napredovanje
svog djeteta, i postaju aktivni učesnici u njegovom obrazovanju i vaspitanju. Istovremeno,
obezbijeđena je veća transparentnost i svakodnevna bolja komunikacija.
Kao dodatan izvor znanja i informacija, učenicima Srednje škole za informacione tehnologije
i savremene gimnazije na raspolaganju je i eLearning platforma za učenje na daljinu,
odnosno putem interneta. Učenici mogu da sa bilo koje lokacije i u bilo koje vrijeme
pristupaju interaktivnim materijalima za učenje, testovima i čet kosultacijama sa profesorima,
kako bi upotpunili znanja koja usvajaju na redovnoj nastavi.
Uz to, još jednu pogodnost za učenike i nastavnike i dodatnu pomoć u učenju predstavlja i
elektronska, online biblioteka, ebrary, u kojoj se nalazi više od 700.000 naslova.
Tokom školovanja, učenici mogu da polažu testove i steknu ECDL ( European Computer
Driving Licence) sertifikate različitih nivoa. Oni predstavljaju svojevrsne „diplome” koje jsu
istovremeno neizostavni dodatak svjedočanstvu o završenoj srednjoj školi i dokaz
kompetencija iz oblasti rada na računaru, koje je učenik tokom školovanja stekao.
e. Koncept EKO škole
Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija je ekološki orijentisana

škola, koja na različite načine nastoji da očuva životnu sredinu i iste ekološke vrijednosti
prenosi i na svoje učenike.
Zgrada u kojoj će biti smještena škola izgrađena je i prilagođena u sladu sa najvišim

ekološkim standardima. Dobra toplotna i zvučna izolacija svode utrošak energije i buku na
najniži mogući nivo. Senzori regulišu odavanje toplote i shodno tome prilagođavaju
temperaturu prostorija, zbog čega je nivo emisije ugljenika sveden na minimum.
Osim grejnih tijela, čitav sistem osvjetljenja je dizajniran kako bi bio energetski efikasan:
štedljive LED sijalice i senzori pokreta regulišu utrošak električne energije u svakoj prostoriji.
313
O pozitivnom uticaju LED osvjetljenja na zdravlje ljudi svetoči i činjenica da je svjetlosni
spektar ovih sijalica najpribližniji prirodnom, sunčevom svjetlu zbog čega i najviše prija
ljudskom oku. LED sijalice ne zrače, ne trepere i ne sadrže supstance koje su štetne po
zdravlje ljudi i po okolinu, kao što su olovo, živa i slično.
Na svakom spratu se nalaze tri vrste kanti za odlaganje i razvrstavanje otpada, zahvaljujući
čemu učenici i zaposleni vrše primarnu selekciju, čime doprinose lakšoj reciklaži. Pored toga,
racionalna upotreba papira regulisana je upotrebom tablet uređaja umjesto svezaka i
elektronskom poslovnom administracijom.
Navedena sredstva predstavljaju samo neke od načina na koji je očuvanje životne sredine
implementirano u Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji, ali ćemo
nastojati da neprestano pronalazimo i promenjujemo nove načine za podizanje ekološke
svijesti u školi.
f. Prevencija i sprječavanje vršnjačkog nasilja
Vršnjačko nasilje je neželjeno, agresivno ponašanje među djecom školskog uzrasta koje
podrazumijeva stvarnu ili zamišljenu neravnotežu moći. Ponašanje se vremenom ponavlja ili
ima potencijal da se ponavlja. I djeca koja trpe i djeca koja vrše nasilje mogu imati ozbiljne,
trajne probleme. “Cyber” nasilje je nasilje koje se odvija uz korištenje elektronske tehnologije.
Elektronska tehnologija uključuje uređaje i opremu poput mobilnih telefona, računara i
tableta, kao i sredstva komunikacije uključujući društvene mreže, SMS poruke, čet i internet
sajtove.
Vršnjačko zlostavljanje može ugroziti fizičku i emocionalnu sigurnost učenika u školi i imati
negativan utjecaj na njihovu sposobnost za učenje. Najbolji način da se vršnjačko nasilje
tretira je zaustaviti ga prije nego što počne.
U svom radu Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija će u

potpunosti primenjivati Kodeks za zaštitu ljudskih prava u školama kao i donijeti odgovarajući
protokol o postupanju u slučaju nasilja u školi.
Cijeli nastavni tim, a posebno školski psiholog i pedagog biće zaduženi za edukaciju te
prevenciju pojave vršnjačkog nasilja, radeći zajedno sa učenicima, nastavnicima i roditeljima.
g. Softverska platforma za prevenciju i sprječavanje vršnjačkog nasilja
Osnivač škole će obezbijediti sveobuhvatnu softversku platformu za ublažavanje,

sprječavanje i kontrolu neprikladnog ponašanja. Ova softverska platforma kombinuje
prijavljivanje i obavještavanje u realnom vremenu, omogućavajući školi da u svakom trenutku
bude u toku. Takođe je dostupna i mobilna aplikacija, kao jednostavno, brzo i moćno oruđe
koje osnažuje pojedince da zaštite sebe i druge. Riječ je o robusnom sistemu za upravljanje
incidentima koji pomaže administraciji i menadžmentu da se što prije suoče sa problemima
kako bi sveli rizik na najmanju moguću mjeru i uvijek bili u skladu sa okruženjem koje se
konstantno mijenja.
314
V GEOGRAFSKA LOKACIJA I PROSTORNI USLOVI
a. Lokacija
Škola će se nalaziti u Sarajevu u ulici Zmaja od Bosne BB, Sarajevo – Novo Sarajevo, na
desnoj obali rijeke Miljacke. U okruženju je Kampusa Univerziteta u Sarajevu, te 6 fakulteta
Univerziteta u Sarajevu
b. Zgrada
Zgrada škole je smještena na ravnom zemljišnom platou, kao slobodnostojeća, višeetažna.
Ukupna površina zgrade škole je 1.070,9 m2, a sastoji se od prizemlja, dva sprata i trase na
drugom spratu.
Bilans površina:
Prizemlje
- Stepenište .............................................................. 12.85 m2
- Prijemni hol ........................................................... 25.03 m2
- Kancelarija direktora .............................................. 12.81 m2
- Finansije i pravna služba ........................................ 9.35 m2
- Hodnik .................................................................. 30.78 m2
- Sala za sastanke ..................................................... 12.47 m2
- Kancelarija administracije ...................................... 8.71 m2
- Kabinet pedagoga i psihologa ................................. 8.76 m2
- Kabinet nastavnika ................................................ 21.15 m2
- Biblioteka ............................................................. 12.67 m2
- Kotlarnica ............................................................. 11.54 m2
- Ženski toalet ......................................................... 4.45 m2
- Muški toalet ......................................................... 4.45 m2
Prvi sprat:
- Stepenište ............................................................... 9.31 m2
- Stepenište ............................................................... 10.73 m2
- Hol sa hodnicima .................................................... 83.11 m2
- Kabinet za biologiju ................................................ 38.67 m2
- Učionica ................................................................. 30.15 m2
- Učionica ................................................................. 38.67 m2
- Učionica ................................................................. 41.36 m2
- Učionica ................................................................. 42.16 m2
- Učionica ................................................................. 38.42 m2
- Učionica ................................................................. 33.29 m2
- Kabinet fizika / hemija ............................................ 36.96 m2
- Kabinet za nastavnike ............................................. 18.77 m2
- Ženski toalet .......................................................... 11.44 m2
- Muški toalet .......................................................... 11.44 m2
Drugi sprat
- Stepenište ............................................................... 10.73 m2
- Predprostor ............................................................. 4.62 m2
- Amfiteatar .............................................................. 58.52 m2
- Learning centar ...................................................... 19.23 m2
- Kantina .................................................................. 23.70 m2
- Terasa .................................................................... 334.60 m2
315
316
317
Opis prostorija:
Prizemlje:
- Ulaz sa prijemnim holom
- Hodnik koji povezuje ulaz, prostorije prizemlja i stepenište
318
- Kancelarije direktora, pravne službe i finansija, administracije, nastavnika i pedagoga
i psihologa
- Biblioteka sa 4 radna mjesta u kojoj učenici mogu u tišini čitati knjige i vršiti
istraživanja u knjigama biblioteke i putem interneta
- Muški i ženski toalet
Prvi sprat:
- Hol sa hodnicima u kojim se nalaze klupe gdje učenici mogu sjediti između časova
- Kabinet za biologiju i kabinet za fiziku / hemiju opremljeni najsavremenijom opremom
neophodnom za klasična predavanja, kao i eksperimentalna istraživanja kojim će
učenicima omogućiti da steknu i praktično iskustvo u radu untar ovih oblasti, a koje će
naravno znatno unaprijediti njihovo svobuhvatno znanje u ovim predmetima. Kabineti
za prirodne nauke posebno su opremljeni svim potrebnim nastavnim sredstvima kako
bi učenici i praktično usvajali gradivo i sprovodeći eksperimente provjerili i utvrdili sve
što su naučili. Primjera radi, kabinet za biologiju ima model ljudskog tijela i unutrašnjih
organa, dok je kabinet za hemiju opremljen epruvetama i drugim laboratorijskim
materijalom, mantilima, zaštitnim naočarima i svom potrebnom opremom da učenici,
uz nadzor nastavnika, izvode hemijske eksperimente koji prate gradivo.
- Kabinet za elektro grupu predmeta opremljen najsavremenijom opremom
neophodnom za klasična predavanja, kao i eksperimentalna istraživanja kojim će
učenicima omogućiti da steknu i praktično iskustvo u radu untar ovih oblasti, a koje će
naravno znatno unaprijediti njihovo svobuhvatno znanje u ovim predmetima. Kabinet
za elektro grupu predmeta je opremljeni svim potrebnim nastavnim sredstvima kako
bi učenici i praktično usvajali gradivo i sprovodeći eksperimente provjerili i utvrdili sve
što su naučili. Primjera radi, kabinet za elektro grupu predmeta je opremljen mernom
opremom, opremom za izvođenje elektotehničkih i elektronskih vežbi te
demonstraciju naučenog teorijskog gradiva.
- 5 Učionica opremljenih sa savremenom opremom za prikazivanje prezentacija sa
vizuelnim i zvučnim sadržajima. Sve prostorije u kojima borave učenici su svijetle i
prostrane, sa dosta dnevnog svjetla i LED sijalicama koje su najbliže prirodnoj
sunčevoj svjetlosti. Učionice su opremljene modernim i funkcionalnim namještajem
koji olakšava učenje i boravak u školi čini prijatnim. U njima se nalaze klupe, stolovi i
stolice renomiranih proizvođača, koji poštuju principe ergonomije. U učionicama se
nalaze i posebne Node stolice (individualne, mobilne stolice sa sopstvenim stolom)
raspoređene u polukrug, kako bi učenici mogli aktivno da učestvuju u nastavi i što
jednostavnije da komuniciraju sa nastavnicima. Sve učionice u Srednjoj školi za
informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji opremljene su elektronskim tablama,
koje se još nazivaju i interaktivne i pametne table, i koje nastavu čine
multimedijalnom, dinamičnom i kreativnom.
- Kabinet za nastavnike
- Muški i ženski toalet
Drugi sprat:
- Veliki Amfiteatar opremljenih sa savremenom opremom za prikazivanje prezentacija
sa vizuelnim i zvučnim sadržajima. Amfiteatar predstavlja multifunkcionalan prostor,
koji je opremljen za održavanje gostujućih predavanja, seminara i različitih školskih
događaja, kao što su priredbe i važni praznici.
- Learning centar u kojem učenici mogu u tišini ponoviti gradivo, čitati knjige i vršiti
istraživanja u knjigama biblioteke i putem interneta. Udoban enterijer sa ergonomskim
namještajem omogućava individualan i grupni rad i pruža visok nivo komfora tokom
učenja. Sastoji se iz dva odvojena dijela, jednog u kome se nalaze stolovi i računari,
gdje je učenicima omogućen istraživački rad uz pristup elektronskoj biblioteci sa više
319
od 30.000 naslova, i drugog koji je opremljen lazy bagovima i muzičkim
instrumentima, a namijenjen je relaksaciji i uživanju u umjetnosti.
- Kantina u kojoj se učenici mogu okrijepiti hranom i pićem. Osnovni motiv u dizajnu
školskog restorana je stvaranje opuštajućeg prostora u kome će učenici moći ne
samo da ručaju, već i da se druže i uživaju u slobodno vrijeme. Namještaj za sjedenje
je organizovan u vidu separea, kako bi se postigao komfor i udobnost na mjestu u
kojem se uživa u zajedničkim obrocima. Ovdje će biti organizovane i pojedine
vannastavne i kreativne školske aktivnosti.
- Terasa sa postavljenim stolovima na kojoj se učenici mogu družiti u periodima kada

to vrijeme dozvoljava. Ovo je svojevrstan prostor za odmor i zabavu je izdvojena
cjelina u blizini školskog restorana.
Prizemlje:
Učionice na 1. spratu:
320
321
Amfiteatar i kantina na 2. spratu:
Prostor za odmor i druženje učenika:
2. sprat:
322
c. Didaktička sredstva:
Red
ni Naziv Količina
broj
1. Projektor 10
2. Projekciono platno 10
3. TV prijemnik 2
4. DVD player/rekorder 1
5. Interaktivna tabla 5
6. Računar s priključkom na Internet 40
7. Aparat za umnožavanje/Printer/Skener 1
8. Digitalna kamera/Fotoaparat 1
9. Fax aparat 1
10
Klavir 1
.
Minimum po predmetima
Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost
- kolekcija CD i drugih medija za fonetski tečaj iz bosanskog /srpskog/hrvatskog jezika
pravilnog izgovora i akcenta
- rječnici
- pravopisi
- gramatika – udžbenici
- literarna djela
Matematika
- geometrijski pribor sa ormarićem

- modeli geometrijskih figura u prostoru
- modeli za prikaz nastanka obrtnih tijela
- softver za matematiku u školi
- potrošni materijal (folije, hamer - papir, olovke u boji, flomasteri)
Fizika
- specijalizirana učionica ili laboratorij

- prostorija za nastavna sredstva i materijale
- eksperimentalni uređaji za demonstracije
- eksperimantalni uređaji za laboratorijski rad učenika
- slike, grafikoni, CD-rom sa prezentacijama
- stručna literatura, edukacioni softver i druga nastavna sredstva
- priručni alat
- potrošni materijal
Hemija
323
- ostava za hemikalije
- laboratorijski namještaj, informaciona i sigurnosna oprema
- oprema za eksperimentalni rad
- edukacioni softver
- stručna literatura
Biologija

- ostava za nastavna sredstva i potrošni materijal,
- laboratorijska oprema
- nastavna sredstva
- sigurnosna oprema
Strani jezici
- fonolaboratorija ili odgovarajući prenosivi uređaj

- vizuelna sredstva
- štampani materijal
- stručna literatura rječnici
Historija
- zidne karte (geopolitičke i historijske)

- štampani materijal
- Veliki broj CD-ova koji prikazuju različite historijske događaje
Geografija
- globusi, karte, šeme, modeli pribori za mjerenje

- edukativni CD-ovi koji prikazuju različita područja i države
- zbirke
- dijapozitivi
Likovna kultura
- radni prostor sa namještajem

- likovno-edukativni i dokumentarno-instruktivni materijal
- materijalno-tehnička sredstva za kreativni rad po vrstama likovne umjetnosti
- pribor i potrošni materijal
Sport
- Za potrebe realizacije nastave sporta, škola će obezbediti adekvatno opremljenu

sportsku salu koja se nalazi u neposrednoj okolini škole, putem ugovora o najmu
324
Informatika
1. prostor, kabinet sa potrebnim namještajem i priključcima

2. umreženi računari minimalne prosječne aktuelne konfiguracije za svako dijete
3. štampači minimalno 1 kom
4. skener 1 kom
5. priključak na Internet
Elektro grupa predmeta
1. 15 učeničkih mjesta, projektor, demonstracijski stol s okvirima za panele, instrumente i

energetskom jedinicom
2. trofazni četverovodni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom, 3x450V/3x0-
260V 10A po fazi,
3. jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A,
4. jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V,
5. izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0- (+15)V,1A 0- (-15)V, 1A.
6. izvor naizmjeničnog napona (galvanski odvojen) 6V,12V,24V
7. demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici, elektronici i
automatici
8. demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri, vatmetri i osciloskop, mjerne sonde
9. laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije
10. računalo s LCD projektorom
Ostali predmeti
6. stručna literatura
7. edukativni softver
325
VI PROJEKCIJA POTREBA ZA LJUDSKIM RESURSIMA
a. Nastavnički tim
Nastavnici koji predaju u Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji

nisu samo stručnjaci u svojim profesionalnim oblastima, već ispunjavaju i izuzetno visoke
moralne standarde kojima zavređuju da učenicima budu istovremeno autoriteti i prijatelji.
Pred njima su izuzetno visoki zahtjevi.
Nastavnicima je obrazovanje učenika na prvom mjestu i odgovorni su za dostizanje najviših

mogućih standarda u radu i ponašanju. Ujedno, nastavnici su pošteni i drže do svog
integriteta, odlično poznaju svoj nastavni predmet, osavremenjuju svoja znanja i vještine,
samokritični su, grade pozitivne profesionalne odnose i sarađuju sa kolegama i roditeljima u
najboljem interesu svojih učenika. Takođe, neophodno je da nastavnici imaju razumijevanja i
da uvijek djeluju unutar zakonskih okvira u skladu sa njihovim profesionalnim dužnostima i
odgovornostima.
Nastavnik mora da:

1. Ima velika očekivanja koja inspirišu, motivišu i koja su izazov učenicima.
2. Teži napretku i dobrim rezultatima učenika.
3. Pokazuje dobro poznavanje nastavnog predmeta i nastavnog plana i programa.
4. Planira i predaje dobro osmišljene lekcije.
5. Prilagođava nastavu tako da ona odgovara talentima i potrebama svih učenika.
6. Precizno i produktivno ocjenjuje.
7. Vodi računa o ponašanju, kako bi se obezbijedilo zdravo i sigurno okruženje za
učenje.
8. Ispunjava veliki broj profesionalnih obaveza, kao što su:
● daje pozitivan doprinos životu i duhu škole;
● razvija efikasan profesionalni odnos sa kolegama, znajući kada i kako da
iskoristi savjet i pomoć stručnjaka;
● efikasno raspoređuje pomoćno osoblje;
● preuzima odgovornost za poboljšanje nastave kroz odgovarajuće stručno
usavršavanje, usvaja savjete i prima upute od kolega;
● efikasno i konstantno razgovara sa roditeljima u vezi sa dostignućima i
uspjehom učenika.
Nastavnici održavaju povjerenje javnosti u svoju profesiju i visoke etičke standarde

ponašanja, unutar i izvan škole tako što:
● se prema učenicima odnose sa poštovanjem, gradeći odnose zasnovane na
međusobnom povjerenju i sve vrijeme obraćaju pažnju na granice koje odgovaraju
profesionalnom položaju jednog nastavnika;
● imaju u vidu potrebu da se zaštiti dobrobit učenika, u skladu sa zakonskim
odredbama;
● tolerantni su i poštuju prava drugih;
● ne podrivaju osnovne vrijednosti, uključujući demokratiju, vladavinu prava, slobodu
pojedinca i uzajamno poštovanje i toleranciju prema različitim vjerama i uvjerenjima;
● vode računa da se lični stavovi ne izražavaju na način koji dovodi do iskorišćavanja
ranjivosti učenika ili ih možda navodi da krše zakon.
326
b. Koordinatori školskih aktivnosti i saradnje sa roditeljima
U školskom timu posebno se izdvajaju dvije značajne funkcije:

1. Koordinator školskih aktivnosti – Osoba koja je zadužena za stalnu komunikaciju
sa učenicima i nastavnicima, i organizaciju svih školskih, kako nastavnih tako i
vannastavnih aktivnosti. Zahvaljujući tome, učenici će imati kvalitetno organizovano
vrijeme u školi i razvijaće ne samo svoje intelektualne, već i socijalne vještine, koje su
jednako bitne za holistički razvoj djeteta.
Osnovna zaduženja koordinatora školskih aktivnosti su:

● Organizacija školskih i vannastavnih aktivnosti, kao što su školske sekcije,
dnevni izleti, ekskurzije i putovanja, sportske aktivnosti, odlasci na kulturne
događaje i posjete pojedinih ustanova, obilasci naučnih centara, saradnja sa
javnim institucijama i slično.
● Razvijanje etosa škole. Učenici mogu predložiti aktivnosti koje ih interesuju, a
koordinator školskih aktivnosti će pomoći da se one i realizuju.
● Svakodnevna pitanja. Koordinatorka školskih aktivnosti će odgovoriti na sva
tekuća pitanja i omogućiti da svaki dan u školi bude odlično organizovan i
uspješan.
● Podizanje svijesti o kulturnom i angažovanom djelovanju. Uključuje učenike u
humanitarne akcije i aktivnosti pomoću kojih razvijaju toleranciju i empatiju.
2. Koordinator saradnje sa roditeljima – Uz direktora i mentore, koordinato

predstavlja još jednu osobu od povjerenja za roditelje, što im omogućava da budu
upućeni i informisani o svim dešavanjima u školi i da blisko sarađuju sa školom.
Osnovna zaduženja koordinatora saradnje sa roditeljima:

● Svakodnevna pitanja. Odgovaraće na sva pitanja roditelja koja se odnose na
školski život, vannastavne aktivnosti i rješavati probleme ukoliko se budu
javljali.
● Povratne informacije. Roditelji će sa koordinatorom komuniciraćeti o svim
pitanjima koja se odnose na školski život njihovog djeteta, na vrijeme koje
provodi u školi i na njegov rad i napredovanje.
● Transparentnost nastave. Roditelji će biti upućeni u sve što se dešava u školi i
na nastavi.
● Školski servisi. Koordinator saradnje sa roditeljima će roditeljima pružiti sve
informacije u vezi sa korišćenjem školskih servisa, kao što su prevoz ili
ishrana, i objasniti im cjelokupnu proceduru.
327
VII VRSTA USTANOVE
Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija će biti registrovana kao
srednjoškolska ustanova, u četverogodišnjem trajanju.
Naziv ustanove bi bio ˝Srednja škola za informacione tehnologije i savremena
gimnazija˝.
Učenici koji bi uspješno okončali obrazovanje u ovog ustanovi bi sticali zvanje:
Maturant gimnazije ili
Elektrotehničar računarstva i informacione tehnologije
oba SSS, IV stepena.
VIII OSNIVAČ
Osnivač Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije je :
● LINK GROUP d.o.o. Sarajevo sa sjedištem na u ul. Trg Solidarnosti br. 2, Sarajevo –
Novi Grad, JIB 4201677260009
IX FINANSIRANJE
Projekat srednje škole će se finansirati sredstvima osnivača.
Na početku rada, Srednja škola će dobijati finansijsku podršku od osnivača.
Djeca koja budu pohađala nastavu u srednjoj školi „Srednja škola za informacione
tehnologije i savremena gimnazija" plaćat će školarinu, koja će se koristiti za pokrivanje
troškova ustanove.
X PLAN IMPLEMENTACIJE
Otvaranje: septembar 2016. – 2017.
Planiran broj upisane djece u školsku 2016-2017.: 80
Kraj građevinskih radova: avgust 2016.
Kraj procesa zakonske i administrativne registracije škole: kraj školske godine 2016. – 2017.
Početak marketinške kampanje: oktobar 2016.
Početak upisa:
- prvi period upisa, 01.05.-03.07.2016.
- drugi period upisa, 15.08. -01.09.2016.
328
XI NAČIN UPISA UČENIKA U SREDNJU ŠKOLU ZA INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE I SAVREMENU GIMNAZIJU KOJI SU ZAPOČELI ŠKOLOVANJE
NA DRUGOJ SREDNJOJ ŠKOLI U BIH ILI INOSTRANSTVU
Upis učenika u Srednju školu za informacione tehnologije i savremenu gimnaziju koji su
školovanje započeli u drugoj srednjoj školi u BiH ili inostranstvu, vrši se na osnovu odredaba
čl. 87, 88. i 89. Zakona o srednjem obrazovanju koji je objavljen u „Službenim novinama
Kantona Sarajevo“ broj: 23/10 i 01/16.
Redovan učenik koji je tokom ukupnog dosadašnjeg srednjeg obrazovanja u učenju postigao
uspjeh najmanje 4,00 i ima primjerno vladanje ima pravo da Srednjoj školi za informacione
tehnologije i savremenoj gimnaziji podnese zahtjev za nastavak školovanja u Srednjoj školi
za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji.
Prebacivanje iz jedne srednje škole u Srednju školu za informacione tehnologije i savremenu

gimnaziju nije omogućeno svakom učeniku u svakom trenutku.
O tome ima li neki učenik pravo prelaska i nastavka školovanja u Srednjoj školi za
informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji, odlučuje u svakom slučaju Srednja škola za
informacione tehnologije i savremena gimnazija, odnosno Nastavničko vijeće Srednje škole
za informacione tehnologije i savremene gimnazije u skladu sa odredbama Zakona.
Roditelji učenika su u obavezi da Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj

gimnaziji podnesu zahtjev uz koji su obavezni da dostave uvjerenje o uspjehu postignutom
tokom dosadašnjem školovanju.
Ukoliko se to zatraži pri prelasku učenika, pored redovnih ocjena, odnosno uz prepis ocjena,
daju se i karakteristike učenika u pisanoj formi. Ove karakteristike daju se na osnovu
mišljenja pedagoga, psihologa, razrednog starješine, odnosno odjeljenskog vijeća prethodne
škole, a opisuju napredovanje, sklonosti, posebne osobine i druge relevantne podatke o
učeniku.
Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija obrazuje komisiju koju čine
direktor, pedagog i jedan predstavnik iz redova nastavnika čiji je zadatak da po prijemu
zahtijeva roditelja a na osnovu podataka iz zahtijeva i priloženog uvjerenja i karakreristika
učenika utvrdi, da li učenik ispunjava uslove za upis u Srednju školu za informacione
tehnologije i savremenu gimnaziju i da li je potrebno da učenik polaže ispite za predmete u
vezi kojih postoji razlika između obrazovnog plana i programa Srednje škole za informacione
tehnologije i savremene gimnazije i plana programa prethodne škole i da o tome dostavi
izvještaj Nastavničkom vijeću škole.
Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija donosi pozitivnu odluku

pod uslovom da je u pitanju isti ili srodni obrazovni program i ukoliko prijem učenika ne
dovodi do kršenja Pedagoških standarda i normativa u djelu kojim se propisuje broj učenika
u odjeljenju
Ukoliko nakon razmatranja izvještaja komisije škole Nastavničko vijeće odobri prelazak i upis
učenika, Nastavničko vijeće roku od 8 dana od prijema zahtijeva, donosi rješenje kojim se
odobrava upis i istovremeno se utvrđuje spisak predmeta koje je učenik u obavezi da položi
radi usklađivanja sa obrazovnim programom Srednje škole za informacione tehnologije i
savremene gimnazije.
329
Predmeti koje je, u skladu sa Rješenjem o odobrenju upisa, učenik obavezan da položi radi
otklanjanja razlike između obrazovnog plana i programa Srednje škole za informacione
tehnologije i savremene gimnazije i plana programa prethodne škole, polažu se tokom
školske godine u Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji u ispitnim
rokovima predviđenim pravilnikom Srednje škole za informacione tehnologije i savremene
gimnazije.
Ukoliko Nastavničko vijeće Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije

donese negativnu odluku kojom se zahtjev odbija, obavezno je istu dostaviti podnosiocu
zahtijeva i nadležnim organima u skladu sa Zakonom.
Prilikom upisa u Srednju školu za informacione tehnologije i savremenu gimnaziju roditelji

učenika dostavljaju dokaz općeg uspjeha kandidata postignutog u osnovnoj školi počev od V
razreda, kao i druge Zakonom propisane isprave neophodne radi kompletiranja dosijea
učenika u Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji.
Učenik koji je dio obrazovanja stekao izvan Bosne i Hercegovine može podnijeti zahtjev za
upis u Srednju školu za informacione tehnologije i savremenu gimnaziju uz ispunjenje uvjeta
iz člana 10. Zakona.
Nastavničko vijeće Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije a na
osnovu prethodnog izvještaja komisije škole, u svakom konkretnom slučaju cijeni osnovanost
zahtjeva i mogućnost upisa, o čemu donosi odgovarajuću odluku.
Srednja škola za informacione tehnologije i savremena gimnazija će donijeti pozitivnu odluku
kojom se zahtjev prihvata, ukoliko je verificirana za isto ili srodno zanimanje i ukoliko prijem
učenika ne dovodi do kršenja Pedagoških standarda i normativa u dijelu kojim se propisuje
broj učenika u odjeljenju.
Ukoliko nastavničko vijeće srednje škole donese negativnu odluku kojom se zahtjev ovog
člana odbija, obavezno je istu dostaviti u skladu sa Zakonom.
330

Odluka o Osnivanju

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odluka o Osnivanju

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina

Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina

1. Prihvata se Završni izvještaj sa stručnim mišljenjem Ekspertne komisije za

2. Daje se saglasnost na Elaborat o opravdanosti osnivanja srednje škole „Srednja škola

3. Utvrđuje se Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za osnivanje privatne srednje škole

4. Predlaže se Skupštini Kantona Sarajevo da, u skladu sa Poslovnikom Skupštine

Srednje škole za informacione

II CILJEVI I POTREBA ZA OSNIVANJEM

III PROGRAMSKA ORIJENTACIJA

V FUTURE READY SCHOOL (ŠKOLA BUDUĆNOSTI)

V GEOGRAFSKEA LOKACIJA I PROSTORNI USLOVI

VI PROJEKCIJA POTREBA ZA LJUDSKIM RESURSIMA

VII VRSTA USTANOVE

II CILJEVI I POTREBA ZA OSNIVANJEM

Osnovni faktori razvoja savremenih društava današnjice su znanje i obrazovanje.

Osnivanjem Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije želimo

Način obrazovanja doprinosi i ličnom razvoju svakog pojedinca, osposobljava ga za

Budući da osnivač Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije ima

− Nastavni plan i program će imati razvojnu osnovu i njime će se zadovoljiti rastuće

a. Misija i vizija Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije

Cilj osnivanja Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije je

b. Vrijednosti koje će se razvijati

Kod učenika podstičemo usvajanje vrijednosti koje će im omogućiti da porastu u zdrave,

c. Ciljevi i ishodi obrazovanja

Ciljevi i ishodi obrazovanja Srednje škole za informacione tehnologije i savremene gimnazije

Program na Srednjoj školi za informacione tehnologije i savremenoj gimnaziji predstavlja

Univerzitet u Kembridžu akreditovao je LINK group, kompaniju koja je osnivač Srednje

Srednja škola za informacione tehnologije I savremena gimnazija ima dva programa I

-Kombinovana nastava na programu za elektrotehničara računarstva i informacionih

Rezultat školovanja na ovako napravljenom gimnazijskom programu je diploma

Rezultat školovanja na programu za Srednju školu za informacione tehnologije je

a. Cambridge International Examinations

Organizacija Cambridge International Examinations (CIE) je organizaciona jedinica u okviru

Kembridž A/AS nivo (napredni program) je uobičajeno predviđen za učenike uzrasta od 16

Napomena: Nastava na programu Škola za informacione tehnologije se za sve

Bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost

• Sticanje znanja o književnosti u svijetu i kod nas;

• Proučavanje bosanskog jezika kao sistema na svim razinama strukture, fonetske,

A. TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

KNJIŽEVNOST I LEKTIRA (45 časova)

• Sagledavanje prirode i funkcija jezika;

B. SADRŽAJ TEMATSKIH CJELINA

KNJIŽEVNOST I LEKTIRA (45 časova)

• Razvijanje saznanja o bosanskom jeziku, njegovoj strukturi i leksici;

B. TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

KNJIŽEVNOST I LEKTIRA (44)

C. SADRŽAJ TEMATSKIH CJELINA

B. TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

C. SADRŽAJ TEMATSKIH CJELINA

N. Šop (Kućice u svemiru I, 111, IX) i

Z. Subić (Timijeva smrt). (1 čas)

C. SADRŽAJ TEMATSKIH CJELINA

2. JEZIK U UPOTREBI (14 časova)

1. PRISTUP KNJIŽEVNOM DJELU (1 čas)

4. Savremena bosanskohercegovačka književnost

5. ESEJ KNJIŽEVNOKRITIČKA KNJIČEVNOZNANSNENA PROZA

Filozofski fakultet, odsjek za bosanski /hrvatski/srpski jezik i književnost, sa

Nastavu iz ovog predmeta mogu izvoditi i llica sa završenim I (Prvim) ciklusom

B. TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRŽAJA

Nastavu iz ovog predmeta mogu izvoditi i llica sa završenim I (Prvim) ciklusom

Nastava sporta u I, II, III i IV godini učenicima pruža slijedeće:

1. Dijagnostika tjelesnog razvoja

Cilj sporta kao integralnog odgojno-obrazovnog procesa je da se zadovoljavaju i razvijaju