Pomorski Putovi PDF

Prof. dr. sc.
Izvor Grubišic
Sredstva pomorskog prometa - 1

Katsushika Hokusai 31-10-1760 10-05-1849
Kanagawa-Oki Nami-Ura = "Under a Wave
off Kanagawa", drvorez oko 1830-1833
SPP - 1 - 01
Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 1

sadržaj SPP-1-01
Povijesni razvoj brodova

Značaj brodova i brodogradnje za razvoj ljudske
zajednice.

SVRHA BRODA
Zašto nam trebaju brodovi?
Brodovi se grade zato da zadovoljavaju neke potrebe.
Trgovački brodovi - prevoze teret i putnike i zarađuju

Javni brodovi - zadovoljavaju javne potrebe društva
Ribarski brodovi - love ribu i zarađuju
Ratni brodovi - štite interese države
Jahte - omogućuju rekreaciju gostiju
Pomorski objekti - dobivaju minerale iz podmorja i zarađuju

POMORSKI PUTOVI
karta pomorskih putova pokazuje gustoću pomorskog prijevoza

vjetrovi na oceanima

oceanske struje

POVIJEST BRODOVA
EGIPAT oko 4000 godina pr. Kr.

Antički pomorski putovi

Fenički novac
Feničani oko 1500 godina pr.Kr.
pomorski putevi Feničana

Feničani oko 1500 godina pr.Kr.
trgovački brod
ratni brod

Trirema (700-400 godina pr. Kr. - istočni Mediteran)

Grčki trgovački brod (600 godina pr.Kr.)
pomorski putevi Grka

Rimski svijet

Rimski trgovački brod oko 400 godina pr.Kr.

trgovački brod
Rim oko 400 godina pr.Kr.
ratni brod

Galilejsko jezero 1. stoljeće (kibbutz Ginosar)

Putevi Vikinga oko 800-1000 godina

Bizantski brod

Bizantski brod

Drakkar oko 800-1000 godina

Venecijanska galija

Alžirski šambek

Dubrovački karakun (argosy)

Istočnoindijska kompanija

Hvala na strpljenju
Prof. dr. sc.Izvor Grubišic

SPP - 1 - 02

sadržaj SPP-1-02
Brodsko nazivlje
Geometrijski prikaz broda
Glavne izmjere broda
Definicije duljine, širine, visine i gaza broda
Omjeri izmjera broda
Istisnina
Nosivost
Zagaznice
Tonaža
Nadvođe i oznake nadvođa

BRODSKO NAZIVLJE

BRODSKO NAZIVLJE - dno i bok

BRODSKO NAZIVLJE - krma i pramac

PERPENDIKULARI - okomice
Krmena okomica (krmeni perpendikular) - je pravac okomit na

ravninu konstrukcijske vodne linije, koji prolazi presjecištem
konstrukcijske vodne linije s krmenim bridom krmene statve ili s
krmenim bridom statve kormila ili s osi kormila ako prethodno
navedena presjecišta ne postoje (to jest ako brod nema statve
kormila ili ako vodna linija ne siječe statvu).
Pramčana okomica (pramčani perpendikular) - je pravac okomit na
ravninu konstrukcijske vodne linije koji prolazi probodištem prednjeg
brida pramčane statve i ravnine konstrukcijske vodne linije, odnosno
odgovarajućim probodištem prednjeg brida utora pramčane statve
kod drvenih brodova.
Središnja okomica (središnji perpendikular) -je (pomoćna) okomica
koja se nalazi na sredini duljine broda na jednakoj udaljenosti i od
pramčane i od krmene okomice.

Geometrijski prikaz broda

3 projekcije nacrta brodskih linija

OBLICI KRME
Eliptična krma Krstaška krma Zrcalna krma

Counter or Fantail stern Cruiser stern Transom stern

OBLICI PRAMCA
Kliperska statva Ledolomačka statva Nagnuta statva

Clipper stem Icebreaker stem Raked stem

OBLICI PRAMCA
Bulb pramac Bulb pramac Vertikalna statva

Ram bow Bulbous bow Plumb stem

AREALA REBARA
Izlaz WL Paralelna sredina Ulaz WL
Krmeni dio broda Pramčani dio broda
Areala rebara
Sectional area curve

Oblici rebara
U - rebra V - rebra Nagnuta - rebra

U shaped sections V shaped sections Battered sectionc
Bulb - rebra Blister

Bulb sections Blister

Uzdužne izmjere
LPP Duljina između okomica (perpendikulara), Jednaka je udaljenosti
između pramčane i krmene okomice
LWL Duljina na konstrukcijskoj vodnoj liniji. Jednaka je udaljenosti između
presjecišta konstrukcijske vodne linije s konturom pramčane statve i
analognog presjecišta iste vodne linije s konturom krmene statve.
LP Duljina paralelnog srednjaka, je duljina nepromjenjivog poprečnog
presjeka trupa ispod konstrukcijske vodne linije.
LE Duljina pramčanog zaoštrenja, mjeri se od paralelnog srednjaka ili od
rebra najveće ploštine (ako paralelnog srednjaka nema) do pramčanog
kraja konstrukcijske vodne linije.
LR Duljina krmenog zaoštrenja, mjeri se od paralelnog srednjaka ili od
rebra najveće ploštine (ako paralelnog srednjaka nema) do krmenog
kraja konstrukcijske vodne linije.
LOA Duljina preko svega. Jednaka je međusobnoj udaljenosti dviju
ravnina rebara položenih kroz najudaljeniju krmenu odnosno
najudaljeniju pramčanu točku, koje pripadaju strukturi broda, paralelno
konstrukcijskoj vodnoj liniji.

Poprečne izmjere
BWL Najveća širina na konstrukcijskoj vodnoj liniji, bez obzira na
kojem se položaju nalazi.
BX Širina na konstrukcijskoj vodnoj liniji na mjestu rebra najveće
ploštine
BOA Najveća širina broda bez obzira na kojem se mjestu, ispod ili
iznad vodne linije nalazi.
BM Najveća širina broda mjerena na vanjskom rubu rebara.

Vertikalne izmjere
DM Visina broda, mjeri se u ravnini glavnog rebra, od gornjeg ruba kobilice
do gornjeg ruba sponje najviše neprekinute palube na boku broda. Kod
drvenih brodova visina se mjeri od vanjskog utora oplate na kobilici do
gornjeg ruba sponje na boku.
FM Nadvođe. Visina nadvodnog dijela broda mjerena na polovini duljine
LPP , od konstrukcijskevodne linije do gornjeg ruba opločenja palube
(uključujući drvenu oblogu palube ako ona postoji).
TM Srednji konstrukcijski gaz. Visina uronjenog dijela broda, mjeri se na
polovini LPP, od gornjeg ruba kobilice do konstrukcijske vodne linije.
TX Konstrukcijski gaz na rebru najveće ploštine. Visina uronjenog dijela
broda mjeri se na položaju rebra najveće ploštine, od gornjeg ruba
kobilice do konstrukcijske vodne linije.
TA Gaz na krmi, mjeri se na krmenoj okomici od osnovice do vodne linije.
TF Gaz na pramcu, mjeri se na pramčanoj okomici od osnovice do vodne
linije.

Definicije duljine, širine, visine i gaza broda



Zagaznice

Očitavanje gazova

Razni načini označavanja zagaznica

Bruto tonaža
Bruto tonaža (Engl: Gross tonnage (GT)) je funkcija volumena svih zatvorenih prostora na brodu
mjerenih do vanjskog ruba rebara i služi kao mjera večičine broda. Numerička vrijednost GT je
uvijek manja od numeričke vrijednosti Bruto registarske tonaže
Primjer:
0,5919 GT = 1 GRT = 2,8316 m3;
200 GT = 274 GRT = 775,88 m3;
500 GT = 665 GRT = 1883,07 m3;
3,000 GT = 3,776 GRT = 10,692.44 m3),
Bruto tonaža predstavlja indeks kojim se brod može rangirati kod određivanja veličine posade i drugih
sigurnosnih elemenata u okviru statutarne certifikacije i iskazuje se jednostavno kao broj GT.
Mjerenje Tonaže propisano je putem IMO konvencije (International Convention on Tonnage

Measurement of Ships, 1969 (London-Rules)) koja određuje GT kao funkciju zatvorenog
volumena broda.
Izračunava se putem formule gdje je:
V = cjelokupni volumen u m3 a K = broj između 0,22 i 0,32, ovisno o veličini broda.
Primjer:
Brod kojem je volumen 10000 m3, GT iznosi 0,28 × 10000 = 2800 GT
Brod od 80,000 m3 volumena ima bruto tonažu 0,2980617 × 80000 = 23844,94 GT.

Bruto registarska tonaža
• Bruto registarska tonaža (BRT) - (Engleski: Gross register tonnage

(GRT)) predstavlja cjelokupni unutrašnji volumen broda
• Registarska tona odgovara volumenu 100 kubičnih stopa (100 cuft)

gdje je: 1RT= 2,83168 m3.
• Definicije i način računanja unutrašnjeg volumena su dosta složene i

propisane su pravilima. Razlikuje se volumen za žito (grain), bale
(bales)
• Primjer: brod kojemu je unutrašnji volumen 10000 m3 ima

registarsku tonažu 10000 / 2,83168 =3531,47 BRT.
• Bruto registarska tonaža je 1994 zamijenjena Gross tonažom i više

se ne koristi.

Neto registarska tonaža
• Neto registarska tonaža (NRT) je volumen tereta koji

brod može nositi i predstavlja Bruto registarsku tonažu
umanjenu za volumene prostora koji ne mogu primiti
teret (npr. strojarnica, kormilarnica, nastambe posade,
itd. -može biti različito računato u raznim lukama)
• NRT je volumen prostora koji može prevoziti teret ili

putnike.
• 1994. zamijenjena je Neto tonažom (net tonnage)

NADVOĐE I REZERVA ISTISNINE
• Nadvođe na sredini broda povezano je s rezervnom istisnine.
• Postoji potencijalni višak istisnine iznad one koja je upotrijebljena za

ostvarenje plovnosti broda prema Arhimedovom zakonu.
• Ta rezarvna istisnina je važna za plovidbu na valovitom moru kao i u

slučaju oštećenja broda i prodora vode u brod.
• Visina nadvođa ovisi o veličini i obliku broda, području plovidbe i

godišnjem dobu te je propisana međunarodnim konvencijama.
• Na boku broda se postavlja oznaka (Plimsolova oznaka) u obliku

kružnice presječene horizontalnom crtom.
• Postoje i dodatne oznake nadvođa za druge sezone i područja

plovidbe.

Nadvođe

Oznake nadvođa

Arhimedov zakon
Na svako tijelo uronjeno u tekućinu djeluje sila uzgona

jednaka težini tekućine istisnute tim tijelom.

UVJETI PLOVNOSTI
W = ∆⋅g = ∇⋅ρ ⋅g prvi uvjet plovnosti
GB ⊥ WL drugi uvjet plovnosti
KG 〈 KM 0 treći uvjet plovnosti

Standardni skok palube
L 
ordinata skoka = f F  + 10 
3 

POČETNI STABILITET BRODA

Izronjeni i uronjeni klin

Stabilno i nestabilno stanje

Hvala na strpljenju

SPP - 1 - 03

sadržaj SPP-1-03
Nacrti broda
Brodske linije
Opći plan broda
Određivanje geometrijskih karakteristika broda
Bonjeanove krivulje
Dijagramni list

O formi broda
Brod u plovidbi morem pod utjecajem je mnoštva

parametara. Neki od njih dolaze iz okoline, drugi od
pomoraca koji brodom upravljaju, dok su treći poslijedica
osobina koje je brodu odredio brodograditelj, najprije
osnivanjem broda te njegovom izgradnjom i
opremanjem.
Brodograditelj utječe na osobine broda izborom veličine,
oblika trupa, konstrukcije, strojeva, opreme itd. Osobine
broda su u najvećoj mjeri određene formom trupa i
njenim geometrijskim značajkama.
Zbog toga je GEOMETRIJA BRODA temelj
brodograđevnog znanja.

Što utječe na formu broda
Služba broda u velikoj mjeri određuje i njegovu formu

direktno ili indirektno.
Smještaj tereta ili putnika, zatim područje plovidbe, luke u

koje uplovljava itd. određuje veličinu broda.
Vrsta tereta ili namjena broda zahtjevat će više prostora u

trupu ili u nadgrađu.
Za neku konfiguraciju i veličinu broda, karakteristike forme

bit će pod utjecajem brzine u službi, stabiliteta,
pomorstvenim osobinama, materijalom gradnje itd.

Kako nastaje nacrt brodske forme
Forma se siječe sustavom ortogonalnih ravnina

Izometrijski prikaz rebara ribarskog broda

Nacrti broda
nacrt uzdužnica
nacrt rebara
izometrijski (3D)
prikaz broda
nacrt vodnih linija

Opći plan broda

Geometrijskie karakteristike broda
Geometrijske karakteristike broda poznate forme (nacrta

linija) mogu se odrediti proračunima koji se temelje na
numeričkoj integraciji.

Bonjeanove krivulje
Bonjeanove krivulje su grafički prikaz površine i momenta

svih rebara kao funkcija gaza.

Upotreba Bonjeanovih krivulja
• Za bilo koju vodnu

liniju WL određenu
parom gazova
(krma i pramac)
očitaju se uronjene
površine i momenti
tih površina
• Očitane površine i
momenti nanose
na svako rebro u
mjerilu i tako
dobiju krivulje
areala

Tablica koeficijenata brodske forme

Dijagramni list

Krivulje u dijagramnom listu
Kao funkcija gaza od osnovice (T) nanose se krivulje:

1. Volumen na rebrima
2. Položaj težišta istisnine po duljini
3. Položaj težišta istisnine po visini
4. Visina poprečnog metacentra
5. Površina vodnih linija
6. Položaj težišta vodne linije po duljini
7. Poprečni moment inercije vodne linije
8. Uzdužni moment inercije vodne linije
9. Oplakana površina
10. Položaj najvećeg rebra po duljini
11. Površina najvećeg rebra
12. Širina najvećeg rebra
13. Gaz najvećeg rebra
14. Duljina vodne linije
15. Apscisa pramčane točke vodne linije
16. Polovina ulaznog kuta vodne linije
17. Uronjena površina zrcala (ako postoji)

Način nanošenja krivulja u dijagramnom listu
Krivulje u dijagramnom listu su nacrtane koristeći tri vertikalne osi s ciljem bolje čitlijivosti.
Od krmene okomice se nanose:

Volumen na rebrima
Volumen s privjescima
Istisnina s privjescima u morskoj vodi
Položaj težišta istisnine po visini
Visina poprečnog metacentra (ili metacentarski radius)
Visina uzdužnog metacentra (ili metacentarski radius)
Poprečni moment inercije vodne linije
Uzdužni moment inercije vodne linije
Površina vodnih linija
Jedinični zagažaj (količina tereta koja se mora ukrcati da bi gaz porasao za 1 cm)
Oplakana površina (ponekad)
Od središnje okomice se nanose:
Položaj težišta istisnine po duljini
Položaj težišta vodne linije po duljini
Jedinični moment trima (moment potreban za postizanje trima od 1 m, 1 cm ili 1°)
Od pramčane okomice se nanose (u smjeru krme):
Blok koeficijent
Uzdužni prizmatički koeficijent
Vertikalni prizmatički koeficijent
Koeficijent najvećeg rebra
Koeficijent vodne linije

Skale u dijagramnom listu
Skale nadvođa, istisnine,

nosivosti, zagažaja i
jediničnog trima
Pokazan je položaj plymsol

oznake za odgovarajuće
nadvođe

Hvala na strpljenju

SPP - 1 - 04

sadržaj SPP-1-04
Podjela brodova prema:

– namjeni,
– vrsti tereta,
– vodama u kojima plove,
– kategorijama plovidbe,
– materijalu gradnje,
– itd.

Podjela brodova prema namjeni
TRGOVAČKI BRODOVI - namijnjeni za prijevoz putnika i robe

teretni brodovi - namijenjeni prijevozu isključivo raznih vrsta tereta
putnički brodovi - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletnički ili linijski brodovi)
putničko-teretne brodove
RATNI BRODOVI - namijenjeni su za pomorsko ratovanje i pomorske operacije
glavni ratni brodovi - nosači zrakoplova, krstarice, razarači, podmornice, minopolagači,
minolovci, torpedni čamci, patrolni brodovi, desantni brodovi...
pomoćni ratni brodovi - brodovi tankeri, matični brodovi, brodovi radionice, prateći brodovi...
SPECIJALNI BRODOVI - namijenjeni za posebne poslove i zadatke -
ribarski brodovi,
tegljači,
ledolomci,
trajekti,
jahte,
jedrilice,
brodovi-svjetionici,
brodovi za polaganje kabela,
brodovi-dizalice

Podjela brodova prema namjeni

Podjela brodova prema vrsti tereta
Teretni brodovi se prema vrsti tereta mogu podijeliti:
• Opći teret – brod nije specijaliziran

• Rasuti teret, ugljen, žito, cement, rudača...
• Komadni teret na paletama
• Kontejnerizirani teret
• Tekući teret, sirova nafta, naftne prerađevine, kemikalije,
ukapljeni plin...
• Teret na kotačima (ro-ro) automobili, prikolice, tegljači...

Brod za opći teret

SHORT SEA general cargo

RASUTI TERET
ugljen
žito
soja .......
Handymax bulkcarrier
Glavno rebro bulkcarriera
Standardne veličine bulkcarriera
LNG - LPG

LNG – LPG - ispareni plin za vlastiti pogon

2 tipa LNG/LPG tankera

2 tipa LNG/LPG tankera

Tekući teret
Crude oil tanker

Product tanker
Chemical tanker
Tekući teret
Crude oil tanker

Product tanker
Chemical tanker
KEMIKALIJE
Tekući teret
Crude oil tanker

Product tanker
Chemical tanker
KONTEJNERSKI BROD
Standardni kontejneri TEU/FEU
Kontejner je zamišljen kao sredstvo standardizacije tereta u svrhu

prijevoza „od vrata do vrata”. Na kontejnerskom brodu teret se
ukrcava u vertikalne čelije unutar trupa ili na palubi.

Oznake ekvivalentne veličine TEU/FEU
Uobičajene oznake kapaciteta kontejnerskog broda su:

"TEU" kontejneri od 20 stopa (Twenty foot Equivalent Unit )
"FEU" kontejneri od 40 stopa (Forty foot Equivalent Unit)

NAJČEŠĆI TIPOVI KONTEJNERA

Standardni kontejneri TEU/FEU
Postoji 6 osnovnih vrsta kontejnera:
• Hlađeni kotejner (frigo)

• Kontejneri za suhi teret (dry bulk)
• Okvirni kontejner (za trupce, itd) (rack)
• Automobilski kontejner (automotive)
• Kontejner za stoku (livestock)
• Sklopivi kontejner (sklapa se kad je prazan) (collapsible)

Sklopivi kontejneri

Podjela brodova prema vrsti tereta
Teret na kotačima
Ro-ro brodovi

Podjela brodova prema vodama u kojima plove
Brodovi za plovidbu morem (8 kategorija)

1. neograničena plovidba
2. velika obalna plovidba
3. mala obalna plovidba
4. obalna plovidba Jadranskim morem
5. nacionalna plovidba
6. nacionalna obalna plovidba
7. nacionalna priobalna plovidba
8. lokalna plovidba
Brodovi za plovidbu unutarnjim plovnim putovima

– riječni brodovi
– jezerski brodovi
– kanalski brodovi

OSAM PODRUČJA PLOVIDBE
1 - (neograničena plovidba) - međunarodna plovidba

svim morima i vodama koje su pristupačne s mora.
2 - (velika obalna plovidba) - međunarodna plovidba

morima (i vodama koje su pristupačne s mora) koja se
nalaze izmedu Gibraltarskog i Babelmandepskog
tjesnaca, uključujući Crno more i Azovsko more, te izvan
Mediterana do luka Lisabon i Casablanca u Atlanskom
oceanu, te Crvenim morem do luka Aden i Berbera.

3 - (mala obalna plovidba) - međunarodna plovidba Jadranskim morem

i dijelom Jonskog mora (i vodama koje su pristupačne s mora) do
crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca (uključujuci luku Taranto) i rt
Katakolon (uključujući luku Katakolon), Jonske otoke i zaljeve:
Patraski, Korintski (uključujući Korintski kanal) i Atenski do crte koja
spaja rt Kolona i rt Skili.
4 - (obalna plovidba Jadranskim morem) - međunarodna plovidba

Jadranskim morem (i vodama koje su pristupačne s mora) do crte
koja spaja rt Santa Maria di Leuca, rt Kefali (otok Krf) i rt Skala (kod
Butrinskog zaljeva), za koje se brod ne udaljava vise od 20 Nm od
najblize obale, kopna ili otoka. Pri planiranju putovanja izmedu
istočne i zapadne obale Jadranskog mora, pod pojmom obale,
kopna ili otoka isključuju se obale otoka Palagruže, Galijule,
Pianose, otočne skupine Tremiti, otoka Sazan i obala Albanije od rta
Gjuhes (Sqepi i Gjuhes) do rta Panormes (Sqepi i Panormes).

5 - (nacionalna plovidba) - plovidba unutrašnjim morskim vodama i

teritorijalnim morem Republike Hrvatske i vodama koje su
pristupačne s mora.
6 - (nacionalna obalna plovidba) - plovidba unutrašnjim morskim

vodama Republike Hrvatske (i vodama koje su pristupačne s mora)
kako je određeno Pomorskim zakonikom Republike Hrvatske. U
vremenskom razdoblju od 1. travnja do 31. listopada ovo područje
plovidbe se proširuje na: plovidbu 1,5 Nm od polazne crte u smjeru
gospodarskog pojasa, plovidbu Viškim kanalom do otoka Visa i
Biševa, te uz navedene otoke ne udaljavajući se vise od 1,5 Nm od
njihovih obala.

7 - (nacionalna priobalna plovidba) plovidba zaštićenim područjima

unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske i vodama koje su
pristupačne s mora, i to: Fažanskim, Zadarskim, Srednjim,
Pašmanskim, Vrgadskim, Murterskirn, Šibenskim, Splitskim,
Bračkim, Hvarskim, Neretvanskim, Stonskim i Koločepskim kanalom
i Pirovačkim zaljevom.
8 - (lokalna plovidba) - plovidba lukama, te zaljevima, ušćima rijeka i

jezerima, i to: Limskim, Raškim, Kaštelanskirn i Klek-Neumskim
zaljevom, Prokljanskim jezerom (uključujući ušće rijeke Krke do rta
Jadrija), Rijekom dubrovačkom i Neretvom.

Podjela brodova prema kategorijama plovidbe

Podjela brodova prema materijalu gradnje
Podjela prema materijalu od kojeg je izrađen trup broda:
• METALNI BRODOVI
– čelični brodovi
– brodovi od aluminijskih legura
– brodovi od ostalih metala (dvoplatni, bronca, titan) -vrlo su rijetki
• NEMETALNI BRODOVI
– brodovi od kompozita (plastičnih masa)
– drveni brodovi
– ferocementni (betonski) brodovi
• BRODOVI KOMBINIRANE GRADNJE

Prema vrsti pogona
• Jedrenjaci - pogonska sila se stvara djelovanjem vjetra na jedra

• Parobrodi - para se stvara u kotlovima izgaranjem fosilnog goriva ili
nuklearnom reakcijom
– parni stapni stroj
– parna turbina
• Motorni pogon
– motor s unutarnjim izgaranjem (najčešće diesel motor)
– plinska turbina s reduktorom
• Električni pogon - (npr. podmornice) elektromotori se napajaju iz
– akumulatora
– gorivih čelija
• Kombinirani pogon
– kombinacije diesel motora i plinskih turbina (CODAG, CODOG, ...)
– diesel električni pogon
– hibridni pogon

Hvala na strpljenju

SPP - 1 - 05

sadržaj SPP-1-05
• Klasifikacijska društva
• Međunarodni propisi o konstrukciji brodova

Klasifikacijska društva
Na svijetu postoji više od 50 pomorskih klasifikacijskih društava
Djelatnosti klasifikacijskih društava
Djelatnosti klasifikacijskih društava su tehničke naravi usmjerene na

unapređenje sigurnosti ljudskih života i imovine na moru kao i na
zaštitu okoliša mora i unutarnjih vodnih putova.

Klasifikacijska društva - funkcija
Klasifikacijska društva rade na sljedećim poslovima:
• utvrđuju sposobnost brodova za plovidbu te baždare brodove
• utvrđuju iskoristivosti i baždarenje plutajućih objekata
• utvrđuju sigurnosti kontejnera
• utvrđuju postupke za sigurno korištenje broda i za zaštitu okoliša
• istražuju nezgode brodova
• klasifikaciju brodova i plutajućih objekata
• nadziru i odobravaju tehničku dokumentaciju, izgradnju, preinake,

popravke i korištenje brodova i plutajućih objekata

Klasifikacijska društva -prethodne aktivnosti
Aktivnosti koje prethode uključuju:
A. izdavanje tehničkih pravila, koja propisuju međunarodne tehničke

standarde
B. tehnički nadzor u skladu s tehničkim pravilima
C. izdavanje dokumenata, knjiga i izvještaja na temelju obavljenog

tehničkog nadzora

Klasifikacijska društva –Tehnička pravila
A. Tehnička pravila (rules and regulations) -Pravila za tehnički nadzor

pomorskih brodova- propisuju tehničke norme za obavljanje
tehničkog nadzora u svrhu utvrđivanja sposobnosti za plovidbu i
drugih svojstava pomorskih brodova.
Tehnička pravila propisuju zahtjeve za:

1. Zaštitu ljudskih života na moru
2. Zaštitu pri radu i smještaj posade i drugih osoba zaposlenih na brodu
3. Smještaj putnika na brodu
4. Zaštitu broda
5. Zaštitu tereta na brodu
6. Zaštitu okoliša od onećiščenja s broda

Klasifikacijska društva –primjena pravila
Pravila se primjenjuju na:
1. Nove brodove
2. Postojeće teretne brodove, bez obzira kada su građeni, ako se

preinačuju u putničke
3. Postojeće brodove, ako se na njima obavljaju popravci, izmjene,

preinake ili obnova opreme većeg značaja, promjena namjene,
područja plovidbe ili broja putnika, koji brod može prevoziti, u
opsegu za kojeg Registar ocijeni da je razborit i prikladan.

Klasifikacijska društva –B i C aktivnosti
B. Tehnički nadzor (inspection)
• Obavljanjem tehničkog nadzora Registar utvrđuje udovoljava li

brod odgovarajućim zahtjevima Pravila za određenu namjenu i
za određeno područje plovidbe.
• Brodogradilišta, proizvođači, brodari itd, obvezni su ekspertima

Registra omogućiti pristup i osigurati potrebne uvjete za
obavljanje tehničkog nadzora.
C. Izdavanje isprava
Na temelju obavljenog tehničkog nadzora Registar sukladno svojim

ovlastima izdaje ili ovjerava isprave i knjige.

KLASIFIKACIJSKA DRUŠTVA

Klasifikacijska društva – djelomični popis
1.Lloyd's Register of Shipping (LR), 1760, London

2.Bureau Veritas (BV), 1828, Paris
3.Registro Italiano Navale (RINA), 1861, Genova
4.American Bureau of Shipping (ABS), 1862, Houston
5.Det Norske Veritas (DNV), 1864, Oslo
6.Germanischer Lloyd (GL), 1867, Hamburg
7.Nippon Kaiji Kyokai (NKK), 1899, Tokyo
8.Russian Maritime Register of Shipping (RS), 1913, Sankt Petersburg
9.Hellenic Register of Shipping (HR), 1919, Pireus
10.Polish Register of Shipping (PRS), 1936, Gdańsk
11.Croatian Register of Shipping (CRS), 1949, Split
12.China Classification Society (CCS), 1956, Beijing
13.Korean Register of Shipping (KR), 1960,Daejeon
14.Biro Klasifikasi Indonesia (BKI), 1964, Jakarta
15.Registro Internacional Naval (RINAVE), 1973, Paris
16.Indian Register of Shipping (IRS), 1975, Mumbai
17.Brazilian Register of Shipping (RBNA), 1982, Rio de Janeiro
18.International Register of Shipping (IROS), 1993, Miami
19.Iranian Classification Society (ICS), 2007, Tehran
20.Guardian Bureau of Shipping (GBS), 1996, Delaware

Klasifikacija brodova
Povijest
Neka vrst klasifikacije bila je poznata u antičkom
svijetu i u Europi srednjega vijeka, ali porijeklo
organizirane klasifikacije datira od 1760.
Godine 1760. pomorski su osiguravatelji u Londonu

formirali Povjerenstvo sa zadatkom izdavanja
registra brodova.

Klasifikacija brodova-povijest
Prvi dokaz da su postojali podaci o onome što su pregledom

ustanovili, uz neke detalje o vlasništvu je "Registar Book" 1764.
god. (poznata kao "Registar osiguravatelja" ili "Zelena knjiga").
Brodovlasnici su objavili drugi registar, "Registar

brodovlasnika".
1834. obje grupe su se spojile i prvi puta konstituirale u obliku

Lloyd-ovog Registra brodova.
Citat iz knjige-”.... ustanovljenog da bi se postigla vjerna i točna

klasifikacija trgovačke mornarice za korištenje trgovaca,
brodovlasnika i osiguravatelja.”

Klasifikacija brodova –sadašnja organizacija
Udruženje koje radi na nekomercijalnoj bazi, a svoj

dohodak realizira iz taksi za preglede brodova i od
prodaje svojih publikacija.
Neovisno je u odnosu na propise vlade, upravljano

od industrije kojoj služi.

Klasifikacija brodova –upravljanje
Generalni komitet (brodovlasnici, brodograditelji, proizvođači brodskih

strojeva, proizvođači čelika, osiguravatelji, predstavnici raznih
brodarskih i brodograđevnih organizacija)
- definira klasifikaciju
- predstavlja Registar.
Komitet za klasifikaciju -temelji svoje stavove na detaljnim izvješćima

inspektora
- svoje preporuke dostavlja Generalnom komitetu za klasifikaciju.
Tehnički komitet -daje Generalnom komitetu preporuke u vezi

tehničkih pitanja.
Svaka promjena ili dodatak Pravilima -podnosi se Tehničkom

komitetu na odobrenje koji šalje preporuku Generalnom komitetu.

Najčešća klasifikacijska društva u RH
Hrvatski registar brodova

Lloyd's Register of Shipping (London)
Det Norske Veritas (Oslo)
Registro Italiano Navale (Genova)
Bureau Veritas (Paris)
American Bureau of Shipping (New York)

Klasifikacija brodova –postupci
• Brodovi se grade prema propisima klasifikacijskog društva.
• Društvo odobrava nacrte i provjerava konstrukciju.
• Društva kontroliraju gradnju broda koji se gradi prema njihovoj klasi.
• Klasifikacijsko društvo po završetku radova izdaje certifikat

(Certificate of Class)
• Izdaje se plovidbena dozvola (trading certificate) s valjanošću od 5

godina, a koja se ovjerava svake godine.
• Kako bi moglo vršiti preglede, klasifikacijsko društvo održava mrežu

inspektora i ureda po cijelom svijetu.

Klasifikacija brodova -certifikat
Certifikat o klasi je osnova

za osiguravanje broda.

Primjer određivanja
oznake klase
Prema:
“Pravila za klasifikaciju
Pomorskih brodova”
-HRB
–Dio 1.-Opći propisi-
Odj. 1. -općenito

Primjer određivanja oznake klase:
*100A1 1 1B Bulk Carrier
ESPHCS3 SDIz:
“Pravila za klasifikaciju
pomorskih Brodova”
-HRB–Dio 1.-Opći propisi
-Odj. 1. -općenito

Klasifikacija brodova
• Prije izdavanja certifikata, brod mora biti registriran u nekoj državi

(Flag state).
• Za određenu naknadu i oporezivanje zarade, vlasti dopuštaju

brodovlasniku da plovi pod njihovom nadležnošću (zastavom).
• Grad u kojem je brod registriran mora biti jasno označen na krmi.
• Kao dokaz registracije, država u kojoj je brod registriran izdaje

međunarodni certifikat o tonaži(Tonnage Certificate), ili ga u njihovo
ime izdaje klasifikacijsko društvo. Ovaj je certifikat prihvaćen u
cijelom svijetu i daje službene podatke o brodu: glavne dimenzije i
sadržaje raznih prostora, posebno u prostorima za teret.

International Tonnage Certificate
Primjer certifikata:

IMO –Međunarodna pomorska organizacija
IMO je Agencija Ujedinjenih naroda
Cilj -Povećanje sigurnosti rada na moru i sprječavanje

zagađenja na moru
Svrha -Sigurno i efikasno brodarstvo po čistim morima.

Prisutne opasnosti

Zašto IMO?
Pomorstvo je kroz povijest uvijek bilo jedno od rizičnijih zanimanja te su

mnoge zemlje imale i primjenjivale svoja osnovna pravila sigurnosti.
Kako je pomorska trgovina međunarodno pitanje, pravila i propisi se

moraju definirati na međunarodnoj razini.
Ukazala se potreba za standardizacijom pravila i propisa, te su 1948.

postavljene osnove IMO-a.
Osnovni cilj je unaprediti sigurnost brodova, tereta i plovidbe, te

poboljšati efikasnost trgovanja na moru.

IMO - početak
• Prihvaćeno u Genevi 1948.

• Ušlo u primjenu 1958.
• Prva IMO konferencija 1959.

IMO –Međunarodna pomorska organizacija
U okviru UN-a, pomorski poslovi spadaju u nadležnost

Međunarodne pomorske organizacije
(International Maritime Organization, IMO)
Centar u Londonu
• Godišnji budžet -£24m.
• 300 djelatnika
• 50 nacionalnosti

IMO –specijalnaUN agencija
Glavno tijelo IMO-a je

Skupština (Assembly), s Odborima (Committees) za različite
ciljeve.
Sigurnošću se bavi MSC, Odbor za pomorsku sigurnost (Marine Safety

Committee).
MEPC, Odbor za zaštitu morskog okoliša (Marine Environment

Protection Committee) se bavi problemima zagađenja.

Financiranje od pomorski zemalja
IMO financiraju pomorske zemlje u proporciji veličine registrirane flote

1. Panama £3.7m 19.1 %
2. Liberia £1.5m 7.9%
3. Bahamas £1.0m 5.2%
4. Greece £0.86m 4.4%
5. Malta £0.81m 4.2%
6. Japan £0.79m 4.1%
7. UK £0.74m 3.8%
8. USA £0.70m 3.6%
9. Cyprus £0.68m 3.5%
10. Norway £0.68m 3.5%

Značajnije IMO konvencije
SOLAS konvencija
International Convention for the Safety of Life at Sea
Pregrađivanje, stabilnost, strojevi i električne instalacije,

požar (zaštita, otkrivanje, gašenje), sredstva za
spašavanje, radiotelegrafija i radiotelefonija, sigurnost
navigacije, prijevoz žita, prijevoz opasnih tereta,
nuklearni brodovi itd.

Značajnije IMO konvencije
SOLAS certifikati
Certifikat o sigurnosti konstrukcije za teretne brodove
(Cargo Ship Safety Construction Certificate)
2. Certifikat o sigurnosnoj opremi za teretne brodove
(Cargo Ship Safety Equipment Certificate)
3. Certifikat o radijskoj opremi za teretne brodove
(Cargo Ship Safety Radio Certificate)
4 . Certikat o sigurnosti koji obuhvaća 1, 2 i 3

Primjer certifikata
Cargo Ship Safety

Construction Certificate

Značajnije IMO konvencije - COLREG
International Regulations for Preventing Collisions at Sea
Konvencija
-Međunarodna pravila o izbjegavanju sudara na moru
planovi prometnih puteva, posebno u područjima s vrlo gustim

prometom

Značajnije IMO konvencije - MARPOL
International Convention for the Prevention of Pollution from Ships
obuhvaća onečišćenje
• uljem,
• kemikalijama,
• štetnim supstancama,
• otpadom,
• otpadnim vodama
smanjuje količine ulja koje smije biti ispušteno s broda, ili u

nekim vodama potpuno zabranjuje

Primjer certifikata
MARPOL
(MARine POLLution)

Značajnije IMO konvencije - OPRC
International Convention on Oil Pollution Preparedness, Response

and Co-operation
konvencija
Međunarodna konvencija o pipremama, odgovornosti i suradnji

pri zagađenju uljem
u svrhu poboljšanja sposobnosti zemalja da reagiraju u slučaju

izvanrednog stanja (npr. nesreća tankera)

Značajnije IMO konvencije -INTERVENTION
International Convention Relating to Intervention on the High

Seas in Cases of Oil Pollution Casualties
Međunarodna konvencija vezena za intervenciju na oceanu u

slučaju zagađenja mora uljem
-ustanovljuju prava obalnih zemalja da interveniraju u slučaju

zagađenja mora uljem

Značajnije IMO konvencije - CLC
International Convention on Civil Liability for Oil Pollution Damage
Međunarodna konvencija o civilnoj odgovornosti za štete

nastale zagađenjem uljem.
-Civilna odgovornost vlasnika broda ili tereta u slučaju štete

uzrokovane zagađenjem.
-Osiguranje odgovarajuće odštete žrtvama onečišćenja od

strane vlasnika broda

Značajnije IMO konvencije - HNS konvencija
International Convention on Liability and Compensation for

Damage in connection with the Carriage of Hazardous and
Noxious Substances by Sea
Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi za štete u

vezi prijevoza rizičnih i škodljivih supstanci morem
Određuje načine kompenzacije (pokriva onečišćenje, požar,

eksploziju)

Značajnije IMO konvencije - SALVAGE
International Convention on Salvage
Međunarodna konvencija o spašavanju
Postupci spašavanja, posebna oprema za spašavanje

Generalni sekretar IMO
http://www.imo.org
Mr. Koji Sekimizu of Japan is the seventh elected Secretary-

General of the International Maritime Organization, the United
Nations agency concerned with maritime safety and security and the
prevention of marine pollution from ships.

Hrvati u IMO
From left:
Rear Admiral Peter Brady, director

general, Maritime Authority of
Jamaica;
Mrs. Tatjana Krilic, member state
audit officer, International
Maritime Organisation (IMO)
Mr. Lam Yi Young, chief executive,
Maritime and Port Authority of
Singapore

KLASIFIKACIJA CRS
CRS – Croatian Register of Shipping (Hrvatski registar brodova)
Zahtjevi međunarodnih pomorskih konvencija, kao i nacionalnih

propisa traže da brodovi moraju biti projektirani, izgrađeni i
održavani u skladu s odgovarajućim tehničkim propisima glede
trupa, opreme trupa, strojnog uređaja, električne opreme i uređaja
za upravljanje, donesenih od stručne tehničke ustanove -
klasifikacijskog društva.
Ovaj zahtjev prepoznat je od strane HRB-a kroz razvoj i provedbu

tehničkih standarda koji se odnose na zaštitu života, imovine i
morskog okoliša.

KLASIFIKACIJA - HRB
HRB je uspostavio sustav pravila za klasifikaciju brodova

sukladno kojima brod mora biti nadziran tijekom gradnje.
Time su direktno obuhvaćene slijedeće aktivnosti:

• odobrenje tehničke dokumentacije;
• nadzor kod proizvođača tijekom proizvodnje materijala, strojeva,

uređaja i opreme koja će se ugraditi na brod;
• nadzor tijekom gradnje u brodogradilištu;
• nadzor tijekom obavljanja završnih ispitivanja i pokusne plovidbe

KLASIFIKACIJA HRB
Tijekom gradnje inspektori HRB-a će provjeriti sljedeće:
• da je konstrukcija i dimenzije broda u skladu sa zahtjevima

pravila i odobrene tehničke dokumentacije, te da su tijekom
gradnje upotrijebljeni propisani materijali;
• da su materijali, strojevi, uređaji i oprema koji se ugrađuju na

brod nadzirani tijekom izradbe, te da imaju odgovarajuće
potvrde;
• da su zadovoljavajuće obavljena ispitivanja funkcionalnosti u

opsegu i u skladu s odobrenim program ispitivanja i zahtjevima
pravila;
• da se rad obavlja u skladu s važećim propisima, normama i

dobrom brodograđevnom praksom.

KLASIFIKACIJA HRB - certifikat
Nakon zadovoljavajućeg završetka nadzora nad gradnjom, HRB će

brodu izdati svjedodžbu o klasi.
Takva svjedodžba ima valjanost pet godina, a tijekom tog razdoblja

provode se odgovarajući godišnji pregledi i međupregledi kako bi se
moglo potvrditi da se stanje broda održava tako da ostane sposoban
za plovidbu bez opasnosti za sam brod, osobe na brodu, teret i
pomorski okoliš.

CERTIFIKACIJA PREMA ISM I ISPS KODEKSU
• HRB obavlja audite prema ISM Kodeksu sukladno odredbama

Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 30. –
Upravljanje sigurnošću u ime Pomorske administracije Republike
Hrvatske, te pomaže vlasniku u razvoju i održavanju sustava
upravljanja sigurnošću sukladno ISM Kodeksu.
• Kroz neovisnu procjenu i certifikaciju sigurnosne zaštite brodova

hrvatske državne pripadnosti prema zahtjevima Pravila za statutarnu
certifikaciju pomorskih brodova, Dio 31. – Sigurnosna zaštita broda,
HRB može vlasniku pomoći ispuniti zahtjeve ISPS Kodeksa.

TEHNIČKA PRAVILA HRB
http://www.crs.hr/Portals/0/docs/Pravila/statutarna/Statutar
na%20pravila.pdf
TEHNIČKA PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU

POMORSKIH OBJEKATA, srpanj 2013.
(pravila donesena temeljem odredbi toč. 2., čl. 77. i čl. 1019.
Pomorskog zakonika Republike Hrvatske (N.N. 181/2004, 76/2007,
146/2008 i 61 /2011))

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA
DIO 1. OPĆI PROPISI
Odj. 1. Općenito 2011. 15. ožujka 2011. 27/2011
Odj. 2. Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled 2011. 15. ožujka 2011. 27/2011
Odj. 3. Certifikacija proizvoda 2011. 15. ožujka 2011. 27/2011
Odj. 4. Odobrenje uslužnih tvrtki 2011. 15. ožujka 2011. 27/2011
Odj. 5. Pregledi postojećih brodova 2011. 15. ožujka 2011. 27/2011
DIO 2. TRUP
DIO 3. OPREMA TRUPA
DIO 4. STABILITET 2009. 1. srpnja 2009. 65/2009
DIO 5. PREGRAĐIVANJE 2011. 1. siječnja 2011. 141/2010
DIO 6. NADVOĐE 2009. 1. srpnja 2009. 65/2009

Nastavak
DIO 7. STROJNI UREĐAJ
DIO 8. CJEVOVODI
DIO 9. STROJEVI
DIO 10. KOTLOVI, IZMJENJIVAČI TOPLINE I POSUDE POD TLAKOM
DIO 11. RASHLADNI UREĐAJI
DIO 12. ELEKTRIČNA OPREMA
DIO 13. AUTOMATIZACIJA
DIO 14. RADIOOPREMA 2009. 1. srpnja 2009. 65/2009
DIO 15. SREDSTVA ZA SIGNALIZACIJU 2012. 1. srpnja 2012. 74/2012
DIO 16. POMAGALA ZA NAVIGACIJU 2012. 1. srpnja 2012. 74/2012

Nastavak
DIO 17. PROTUPOŽARNA ZAŠTITA 2009. 1. srpnja 2009. 65/2009
DIO 18. SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE 2009. 1. srpnja 2009. 65/2009
DIO 19. UREĐAJ ZA RUKOVANJE TERETOM I NAPRAVE ZA DIZANJE
DIO 20. ZAŠTITA PRI RADU I SMJEŠTAJ POSADE 2010. 1. siječnja 2010. 147/2009
DIO 21. PRIJEVOZ PUTNIKA 2009. 1. srpnja 2009. 65/2009
DIO 22. SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA 2013. 1. siječnja 2013. 146/2012
DIO 23. PRIJEVOZ TERETA 2009. 1. srpnja 2009. 65/2009

Nastavak
DIO 24. NEMETALNI MATERIJALI
DIO 25. METALNI MATERIJALI
DIO 26. ZAVARIVANJE
DIO 27. TANKERI ZA KEMIKALIJE
DIO 28. BRZI BRODOVI

MEĐUNARODNI PROPISI
Budući da brod, kao prijevozno sredstvo zalazi u teritorije mnogih

zemalja, on mora podlijegati propisima koji su na snazi u tim
državama. Da bi brod obavljao međunarodnu funkciju ti propisi se
ne smiju previše razlikovati.
Ako se propisima ne udovolji, mogu postati generator indirektnih

troškova održavanja. Svaka se administrativna mjera koja uzrokuje
zastoj brodskog sustava mora pripisati propustima u organizaciji
održavanja.
Većinu propisa donosi Međunarodna pomorska organizacija (IMO),

specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda (UN-a). Članice IMO-a,
tj. sve zemlje uključene u pomorski promet, imaju obvezu
primjenjivati ratificirane norme na brodovima što viju njihove
zastave.

KONVENCIJE IMO
1. Konvencija o teretnim linijama ili Konvencija o nadvođu – LLC
(Load Line Convention);
2. Konvencija o sigurnosti života na moru - SOLAS konvencija (The

International Convention for the Safety of Life at Sea);
3. Konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova - MARPOL

konvencija (The International Convention for the Prevention of
Pollution From Ships);
4. Konvencija o standardima obuke i stražama – STWC konvencija

(The International Convention on Standards of Training, Certification
and Watchkeeping for Seafarers).

KONVENCIJE IZVAN IMO
Najvažniji međunarodni dogovori doneseni izvan IMO- a, koji se

odnose na brod su:
1. Radio propisi (Radio Regulations) koji su utvrđeni u okviru

Međunarodne unije za telekomunikaciju (ITU - International
Telecommunication Union);
2. Pomorski propisi i preporuke Međunarodne organizacije za rad -

ILO (International Labour Organization).

Tehnička dokumentacija broda
Opća dokumentacija koja se podnosi na uvid (ne podliježe odobrenju)
1. tehnički opis,
2. opći plan,
3. plan kapaciteta,
4. linije broda s tablicama očitanja,
5. plan dokovanja.

Dokumentacija koja se odnosi na trup 1
1. Glavno rebro s karakterističnim presjecima i općim podacima

2. Uzdužni presjek
3. Vanjska oplata
4. Palube
5. Pražnice grotala
6. Dvodno
7. Nepropusne pregrade
8. Upore i nosači
9. Pojačanja za led i ostala pojačanja
10. Struktura pikova sa statvama
11. Skrokovi i nogavice
12. Temelji strojeva i odrivnih ležajeva
13. Nadgrađa i kućice
14. Otvori na palubama
Dokumentacija koja se odnosi na trup 2
15. Dokumentacija o opremljenosti trupa za podvodni pregled (vezanu

uz oznaku IWS)
16. Temelji opreme, jarbola, stupova i dizalica
17. Ljuljna kobilica
18. Zavarivanje i plan snimanja
19. Zaštita od korozije
20. Priručnik za krcanje
21. Program ispitivanja
22. Proračun unutarnjih sila broda na mirnoj vodi (momenti savijanja...)
23. Proračun geometrijskih karakteristika poprečnih presjeka broda
24. Za slučaj direktnog proračuna: model strukture, svojstva, rubni
uvjeti, opterećenja
25. Plan fiksnih i privremenih sredstava koja omogućuju pristup
pregledavanim mjestima

Ostala dokumentacija 1
1. Stabilitet
2. Nadvođe
3. Strojni uređaj
4. Cjevovode
5. Rashladne uređaje
6. Električnu opremu
7. Automatizaciju
8. Radioopremu
9. Sredstva za signalizaciju
10. Pomagala za navigaciju

Ostala dokumentacija 2
11. Protupožarna zaštita
12. Sredstva za spašavanje
13. Uređaji za rukovanje teretom
14. Zaštitu pri radu, smještaj posade i prijevoz putnika
15. Prijevoz opasnih tereta
16. Prijevoz kemikalija
17. Prijevoz ukapljanih plinova
18. Program ispitivanja na pokusnoj plovidbi

NADZOR NAD GRADNJOM
1. Je li konstrukcija izvedena u skladu s pravilima i odobrenom

tehničkom dokumentacijom i jesu li upotrijebljeni propisani
materijali.
2. Jesu li materijali, strojevi, uređaji i oprema koji se ugrađuju u brod

izrađeni pod nadzorom u skladu s pravilima i imaju li odgovarajuće
potvrde o nadzoru nad izradbom.
3. Provode li se radovi u skladu sa zahtjevima pravila i dobrom

brodograđevnom praksom.
4. Jesu li obavljena zadovoljavajuća ispitivanja funkcionalnosti u

opsegu i skladu s propisanim i odobrenim programom ispitivanja i
zahtjevima pravila.

Otvori na brodu
Posebnu pozornost kod redovitih inspekcija na brodu treba posvetiti:
• vodonepropusnim vratima,
• odušnicima brodskih tankova,
• klapnama za zatvaranje ventilaciskih uređaja,
• poklopcima brodskih skladišta i sistemu osiguranja,
• poklopcima ulaza u brodska skladišta,
• vratima na trupu broda,
• brodskim rampama,
• ulaznim vratima u nadgrađe,
• stanju gumenih brtvi.

IACS – udruga klasifikacijskih društava
http://www.iacs.org.uk/
International Association of Classification Societies LTD.
IACS - stvara niz dokumenata koji pomažu ostvarenju

konzistentnosti pravila kod svih učlanjenih društava

Hvala na strpljenju

SPP - 1 - 06

sadržaj SPP-1-06
Sustavi gradnje brodova

Elementi uzdužne i poprečne čvrstoće brodova
Strukturni elementi broda

Raspored težina
3 t/m
2 t/m 2 t/m
1 t/m 1 t/m
BARGE

Raspored težina i uzgona

Opterećenje = težina - uzgon

Raspored opterećenja po duljini broda

Smične sile i momenti savijanja
Težina
f ( x) = b( x) − w( x )
Smične sile
x
Q( x) = ∫ f ( x)dx
0
Momenti savijanja
x
M ( x) = ∫ Q( x)dx
0

Raspored težina i uzgona

Uzdužno savijanje broda – pregib (hog)
VLAK
TLAK

Uzdužno savijanje broda – progib (sag)
TLAK
VLAK

Konstrukcija broda

Konstrukcija broda

Konstrukcija broda


Rebrenica
Lagana rebrenica
Nepropusna rebrenica

Hrptenica
Tunelska kobilica

Brod na valnom brijegu - pregib

Brod na valnom dolu - progib

Brod se savija i na mirnom moru !



Glavno rebro broda za generalni teret

Hvala na strpljenju
Grotleni poklopci - bulk

Vrste rasutog tereta
Ugljen


Pomorski Putovi PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pomorski Putovi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prof. dr. sc.

Sredstva pomorskog prometa - 1

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 1

Povijesni razvoj brodova

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 2

Zašto nam trebaju brodovi?

Brodovi se grade zato da zadovoljavaju neke potrebe.

Trgovački brodovi - prevoze teret i putnike i zarađuju

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 3

karta pomorskih putova pokazuje gustoću pomorskog prijevoza

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 4

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 5

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 6

EGIPAT oko 4000 godina pr. Kr.

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 7

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 8

pomorski putevi Feničana

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 9

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 10

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 11

pomorski putevi Grka

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 12

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 13

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 14

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 15

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 16

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 17

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 18

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 19

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 20

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 22

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 23

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 24

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-01 2013-10-24 25

Sredstva pomorskog prometa - 1

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 27

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 28

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 29

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 30

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 31

Krmena okomica (krmeni perpendikular) - je pravac okomit na

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 32

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 33

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 41

Eliptična krma Krstaška krma Zrcalna krma

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 42

Kliperska statva Ledolomačka statva Nagnuta statva

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 43

Bulb pramac Bulb pramac Vertikalna statva

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 44

Krmeni dio broda Pramčani dio broda

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 45

U - rebra V - rebra Nagnuta - rebra

Bulb - rebra Blister

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 46

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 47

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 48

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 49

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 50

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 52

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 53

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 54

Sredstva Pomorskog Prometa SPP-1-02 2013-10-24 55