Spasavanje i traganje na

moru
WEEK 8
 VIDEOTEL i TERMIN II Kolokvijuma
• Predavanje 13/12 u 1615sati…… Predavanje 20/12 nece biti odrzano

• Kolokvijum II – 27 Decembar u 1630 casova

• VIDEOTEL NASLOVI POTREBNI DA SE ZAVRSE – donose 15 bodova

• 1) CODE 1229 – RECOVERY OF PERSONS FROM THE WATER (MOB ED. 22)
• 2) CODE 985 – SEARCH AND RESCUE CO-ORDINATION (ED. 2)

Prisustvo nastavi 5 bodova

Vjezba 10 bodova
2 kolokvijuma po 15 bodova (30 bodova)
Videotel 15 bodova
Zavrsni ispit 40 bodova
 RADNJE KOJE PREDUZIMA BROD U NEVOLJI
 
 
 Slanje »distress« poziva i poruke svim raspoloživim sredstvima veze

 Alarm na brodu

 Na otvorenom moru poseban značaj imaju satelitske komunikacije,

pogotovo ako nema odgovora na VHF, MF, HF
 PRIJEM »DISTRESS« PORUKE
 
 
 Brod može primiti »distress« poruku na više načina:
- direktno ili preko relejne stanice
- preko vizuelnih i/ili zvučnih signala od objekata
u neposrednoj blizini

 »Distress« koji je uputio vazduhoplov u većini

slučajeva se prima preko relejne obalne radio stanice
SADRŽAJ »DISTRESS« PORUKE

• Identifikacija broda
• Pozicija
• Priroda opasnosti i neophodna pomoć
• Ostale relevantne informacije (kurs, brzina, namjere zapovjednika, broj
članova posade, opasni tereti na brodu isl.)

 Ako uslovi to dozvoljavaju poruku treba dopuniti sa

sledećim podacima:
 
- vremenski uslovi
- - vrijeme napuštanja broda
- - broj posade koji je ostao na brodu
- - broj ozbiljno povređenih osoba
- - broj i tip upotrebljenih čamaca/splavi za
spašavanje
AKCIJA BRODA NEPOSREDNO PO PRIMITKU »DISTRESS« PORUKE

• Odgovoriti na »distress« poruku (acknowledge)

• Retransmitovati poruku, ako je to potrebno
• Dati podatke brodu koji je u nevolji o:
- identifikaciji
- poziciji
- brzina i ETA

• Nastaviti permanentno slušanje na svim raspoloživim »distress« frekvancijama

• Vršiti pažljivo radarsko osmatranje
• Približavajući se području odakle je poslat »distress« pojačati vizuelno osmatranje
• Uspostaviti vezu sa nadležnim RCC/ RSC ili sa obalnom radio stanicom

PROSLEĐIVANJE DO PODRUČJA NEZGODE

- Brodovi koji se kreću ka mjestu nezgode treba da ucrtaju pozicije, kurseve i odrete ETA za sve ostale brodove koji se
takođe kreću ka području nezgode
- Brodovi treba da stvore realnu sliku o situaciji na mjestu nezgode (potrebne informacije koje, ako je moguće, daje brod
u nevolji)
 PRIPREME NA BRODU KOJI JE KRENUO U AKCIJU TRAGANJA I
SPAŠAVANJA
 
 Postaviti sa oba boka broda (od premca do krme) konopce za prihvat čamaca,
splavi i unesrećenih osoba

 Pripremiti dizalice i/ili samarice za dizanje čamaca i splavi

 Pripremiti platformu za dizanje ranjenih i povrijeđenih

 Postaviti, na najnižoj palubi, sa oba boka broda mreže i ljestve (buškaine) za

penjanje utopljenika

 Rasporediti posadu za pružanje pomoći

 Pripremiti splavi za spašavanje (prednost imaju splavi sa dizalicom)

 Pripremiti izabrane članove posade za eventualni ulazak u more

 Ako postoji potreba za spuštanjem čamca voditi računa o efikasnoj komunikaciji

 PRILAZ MJESTU (PODRUČJU) NEZGODE
 
 
 Dolaskom na područje nezgode upotrebiti sva raspoloživa sredstva traganja

 Posebna uloga uređaja za smjeranje radio talasa (moguća lokacija transmisije EPIRB-a)

 Vršiti adekvatno radarsko osmatranje

 Noću koristiti svijetla za traganje ili na neki drugi način vršiti površinsko osvjetljenje područja, maksimalno
koristiti brodsku rasvjetu

 Koordinator površinskog traganja mora biti informisan o bilo kakvom kontaktu između objekta traganja i
drugih brodova

 Ako nije uspostavljen CSS, ove informacije brodovi šalju svim stanicama na »distress« frekvencijama.

 Posebnu pažnju posvetiti vizuelnom osmatranju (360)

 Pri traganju za preživjelima koji bi mogli biti u splavu treba periodično koristiti brodsku sirenu
 Strogo zabraniti posadi bacanje bilo kakvih predmeta u more (pogotovo plutajućih) jer isto može da zavara
učesnike traganja
 DOLAZAK BRODA NA MJESTO NEZGODE PROCEDURE TRAGANJA
 
 
 Kod dolaska na mjesto nezgode, ako objekat traganja nije
lociran,treba odmah započeti sa traganjem koristeći za to
pogodne obrasce
 U cilju efikasne koordinacije CSS mora razraditi generalni
plan
akcije i asistirati ostalim brodovima da urade isto
 U planiranju traganja CSS će voditi računa o korišćenju svih
elektronskih navigacionih pomagala
 SPASILAČKE JEDINICE
RESCUE UNIT – RU
 
 RU predstavljaju svako pomorsko, vazdušno i kopneno sredstvo s odgovarajućom opremom, sredstvima veze
i obučenim osobljem, koje je odgovorilo na poziv u pomoć

 Dijele se na : pomorske, vazdušne i kopnene

 Spasilačkom jedinicom smatra se i trgovački brod

 Namjenskim spasilačkim jedinicama traganja i spašavanja smatraju se one jedinice koje su pod neposrednom
upravom službe traganja i spašavanja i koje su izgrađene i opremljene u skladu sa svojom namjenom

 Osoblje namjenskih, spasilačkih jedinica mora biti dobro uvježbano i mora u svom sastavu imati
profesionalnog liječnika
 POMORSKE SPASILAČKE JEDINICE
 
 To su pomorski spasilački brodovi i čamci
 
 Pomorski spasilački brodovi (Rescue Vessel – RV), kao namjenske jedinice sposobni su da dijeluju na otvorenom moru,
daleko od svojih matičnih luka. Njihove osnovne karakteristike su:

- dobrih su manevarskih sposobnosti i relativno velikih brzina ( 25-30 čvorova)

- imaju dovoljno prostora za smještaj unesrećenih osoba i namjenske opreme

- dobro su zatvoreni i imaju visoko nadgrađe

- često imaju i pomoćna plovna sredstva sa mogućnošću brzog spuštanja u more

- dužina RV je obično od 17 do 35 metara

- osim standardne navigaciske i komunikaciske opreme sadrže i opremu za traganje i opremu za spašavanje

- osnovni nedostaci RV su visoki troškovi nabavke i održavanja

- kada učestvuju u akcijama traganja i spašavanja, označeni su skraćenicom »RV« iza koje, u zagradama stoji njihova
brzina. Npr: »RV(15)«
 Pomorski spasilački čamci (Rescue Boat – RB) najčešće se koriste za pružanje pomoći u blizini obale.

 Osnovnedužine karakteristike su:

- do 15 metara, a brzina im je do 25 čvorova

- trup može biti od čvrstog materijala ili je kombinacija čvrstog dna i pneumatskih uzgonskih spremnika

- oprema im je prilagođena području djelatnosti

- glavni cilj ovih čamaca je podizanje ljudi iz mora

- u akcijama traganja i spašavanja označeni su istim načinom kao i spasilački brodovi. Npr: »RB(12)«

 Posebna vrstu spasilačkih čamaca čine »vrlo brzi spasilački čamci« - Fast Rescue Boat – FRB

- To su pneumatski čamci dužine od 8 do 15 metara i sa porivnim strojem snage od 150 do 250 kw

- Brzine preko 30 čvorova

- Broje 3 do 4 člana posade i namjena im je brzo dijelovanje i vraćenje u matičnu luku

 VAZDUŠNE SPASILAČKE JEDINICE
 
 
 U vazdušne spasilačke jedinice spadaju avioni i helikopteri
 Pogodnost brzo pretraživanje velikih prostora
 Mogućnosti nenamjenskih vazdušnih jedinica su ograničene
 Osnovne radnje trgovačkih aviona sastoje se u praćenju pogibeljnih
signala odaslatih na vazdušnim frekvancijama, prenošenjem
obavještenja, opisom vremenskih prilika na području nezgode isl.
 Ograničenost sa gorivom ne daje mogućnost dužeg zadržavanja na
mjestu nezgode
 Helikopteri su izvaredna sredstva za traganje i spašavanje
 Nedostatak je ograničeno vrijeme leta i područja pretrage (radni opseg do 300 M od obale)

 Mogu se koristiti za dostvu hrane i opreme, a posebno su pogodni za spašavanje ljudi sa nepristupačnih mjesta

 Helikopteri se dijele na:

- lake helikoptere (Light Helicopters – HEL-L) s područjem djelovanja do 100 M i do 5 osoba
- srednje helikoptere (Midium Helicopters – HEL-M) s područjem djelovanja do 200 M i do 15 osoba
- teške helikoptere (Heavy Helicopters – HEL-H) s područjem djelovanja preko 200 M i više od 15 osoba
 
ASISTENCIJE BRODOVIMA OD STRANE
SAR AVIONA
 
 
 Brod u opasnosti ili preživjeli na moru mogu biti
opskrbljeni od strane SAR aviona određenim sredstvima
koja mogu biti pakovana u različitim tipovima i
dimenzijama kontejnera ili paketa
 Sadržaj kontejnera ili paketa mora biti jasno odštampan na
najmanje tri jezika, uključujući i slikovna uputstva

 Kontejneri/paketi moraju biti određenih boja na osnovu kojih se

može otkriti sadržaj:
 
- crvena – medicinska oprema i prva pomoć
- plava – hrana i voda
- žuta – čebad i odjeća
- crna – sitna oprema (kompasi, sjekire)
- kombinacija boja znači i kombinaciju opreme
 
 Ostala oprema može biti:
 
- splavi
- plivajući BEACON
- dimni i svjetlosni signali
- pumpe i dr.
 ASISTENCIJA OD STRANE HELIKOPTERA
 
 
 Može se koristiti u traganju, spašavanju (evakuaciji) i
snabdijevanju
 Operacije spašavanja vrlo rizične (posebno na brodovima)
 Za vrijeme operacije spašavanja helikopteri koriste specijalnu
opremu za dizanje/spuštanje osoba
 Veći helikopteri često spuštaju svog specijalnog spasioca na brod da
bi asistirao pri evakuaciji osoba
 Oprema, osim vitla i čeličnog užeta, je:
 
- spasilački pojas
- spasilački koš
- spasilačka mreža
- spasilačka nosila
- spasilačko sjedlo
 U upotrebi je najčešće pojas koji, kada se koristi, mora
prelaziti leđa i ispod obje ruke
 Osoba koja ga koristi mora se licem okrenuti prema kuki na
kojoj je pojas pričvršćen
 Ruke priljubiti uz tijelo
 Ne smije se otkačiti od kuke niti sjedati na njega
 Spasilački koš i mreža ne zahtjevaju posebne mjere pri upotrebi
 Rijeđe su u upotrebi, osim za evakuaciju djece
 Spasilačka nosila se koriste za evakuaciju povrijeđenih ili
bolesnih osoba
 Isključivo se koriste specijalna nosila koje spušta helikopter
 Spasilačko sjedalo se jednostavno zajaše i rukama se
obavije držalo sjedala
 Komunikacija helikopter – brod u nevolji – direktna veza ili
posredna preko CRS-a
 Obavezno isključiti radar
 Kada helikopter ide u susret brodu u nevolji,brod mora dati
podatke o:
- svojoj poziciji
- kursu i brzini
- meteo podaci, tip broda
- podaci koji pomažu identifikaciju (trup, boja, uočljiva
obilježja)
 Koristiti ostala sredstva za lakšu identifikaciju cilja (dimni
signali, svjetlosni signali, signalna ogledala i sl.)
 Spuštanjem i podizanjem helikoptera rukovodi određena
osoba
 Kod većine helikoptera vrata i čelično uže za spašavanje
smješteni su na desnoj strani
 Helikopter prilazi nepokretnom brodu kontra vjetra sa
svojom desnom stranom okrenutom ka brodu
 Kada se brod kreće, helikopter prilazi preko krme
 Brod treba da zadrži stalnu brzinu i postaviti se u kurs, tako
da mu vjetar dolazi pod uglom od 30º lijevo od pramca
 Evakuaciju vršiti sa dovoljno prostornog mjesta imajući, pri
tome, u vidu kretanje spasilačkog užeta
 Izbjegavati evakuaciju sa pramčanog dijela broda
 Dio palube predviđen za evakuaciju osoba uz pomoć
helikoptera treba da je označen žutim krugom prečnika 5
metara.

 Kod većih brodova postoji mogućnost i spuštanja

helikoptera na palubu pa takvo mjesto treba da je označeno
krugom i slovom »H« u bijeloj boji.
 Prostor za prihvat helikoptera mora biti očišćen od svih pokretnih dijelova.

 Da bi se pilotu helikoptera pokazao smjer vjetra istaknu se dvije zastave ili osigura izvor
dima. Noću brod treba da koristi svu palubnu rasvjetu. Naročito treba osvijetliti dijelove
broda koji mogu biti prepreka evakuaciji (jarboli, dimnjaci, užad, i sl.). Svijetla koja
osvjetljavaju treba da budu usmjerena na dolje.
 Prije podizanja pripremiti protivpožarnu opremu.

 Sve osobe koje učestvuju u akciji moraju nositi prsluke za spašavanje. Osobe koje ne
učestvuju u akciji moraju biti smještene u zatvorene prostore broda.

 Nakon završenih priprema, tehničaru dati znak za početak podizanja. Helikopter spušta uže
(15 metara, a može i duže).
 SISTEM IZVJEŠTAVANJA SA BRODOVA
 
Osnovna
  namjena sistema izvještavnja sa brodova je unapređenje sigurnosti plovidbe u pojedinim
područjima, kao i pomoć prilikom SAR operacija.

Sistemi uvještavnja sa brodova se djele na dobrovoljne i obavezne. Dobrovoljni se temelje na

međusobnoj solidarnosti i pomoći a obavezni sistemi izvještavanja svoj rad temelje na odredbama
SOLAS konvencije.

Cilj dobrovoljnih sistema izvještavanja sa brodova:

brzo određivanje položaja brodova koji mogu pružiti pomoć

određivanje područija traganja razumne veličine, ako pozicija broda u nevolji nije poznata ili je
nepouzdana
izračunavanje zbrojene pozicije broda koji se ne javlja i koji nije poslao poruku opasnosti

Cilj obaveznih sistema izvještavnja sa brodova:

unapređenje sigurnosti plovidbe i sprečavanje zagađenja

Mogu se odnositi na sve ili pojedine vrste brodova
Obično za brodove iznad određene veličine ili na brodove koji prevoze opasne terete
Izvještaji se predaju u tačno određenim vremenskim razmacima a obuhvataju: plan putovanja,
izvještaj o poziciji, izvještaj o promjeni putovanja i izvještaj o dolasku u luci odredišta.
AMVER (Automated Merchant Vessel Reporting System) je jedan od dobrovoljnih
sistema izvještavanja sa brodova koje su organozovale SAD ( počeo sa radom
1958.g.).

Danas preko 14,000 izvještaja sa brodova stiže dnevno, i preko 22,000 brodova
učestvuje u AMVER sistemu. AMVER sistem izvještavanja sa brodova se sastoji od
četiri izvještaja:
 
A. Sailing Plan
B. Position Report
C. Deviation Report
D. Final Arrival Report (FR)
  
A. Sailing Plan – contains complete routing information and should be sent within a few hours
before, upon, or within a few hours after departure.

B. Position Report – should be sent within 24 hours of departure and subsequently at least
every 48 hours until arrival. The destination should also be included in Position Reports.

C. Deviation Report – should be sent as soon as any voyage information changes, which could
affect Amver’s ability to accurately predict the vessel’s position. Changes in course or speed due
to weather, ice, change in destination, or any other deviations from the original Sailing Plan
should be reported as soon as possible.

D. Arrival Report – should be sent upon arrival at the sea buoy or port of destination.
 Merchant ship owners or managers enter specific information about
their vessels into the AMVER database on what is known as a search
and rescue questionnaire or SAR-Q.

 In an emergency, any rescue coordination centre can request this SURPIC to

determine the relative position of AMVER ships near the distress location and
divert the best suited ship or ships to respond.
AMVER DENSITY PLOT
 Award Materials

•The appropriate color pennant is forwarded to the ship on the following anniversary years:

BLUE pennant for a vessel completing its first year of participation and being honored for the first
time.

GOLD pennant for a vessel completing five consecutive years of eligibility for an Amver award.

PURPLE pennant for a vessel completing ten consecutive years of eligibility for an Amver award.
A ship completing twenty years of consecutive Amver award eligibility will receive an engraved
pewter-alloy plate. The outline of the plate is inscribed "20 Years," a blackened area is engraved
with name and call sign of the ship and the years comprising the period of participation, and the
legend:

"Dedicated to the crews of (ship's information) for their commitment to

their fellow mariners at sea –

THAT NO CALL FOR HELP GOES UNANSWERED."

Danas postoje 23 obavezna sistema izvještavanja sa brodova, a to su:

1. In the Gulf of Finland (GOFREP)

2. Gulf of Gdansk (GDANREP)
3. Denmark and Sweden (SOUNDREP)
4. Great Belt (BELTREP)
5. West European Tanker Reporting System (WETREP)
6. Off Ushant (OUESSREP)
7. Off Les Casquest (MANCHEREP)
8. Dover Straits (CALDOVREP)
9. Barents area (BARENTS SRS)
10. Iceland (TRANSREP)
11. Off Finisterre (FINREP)
12. Portugal (COPREP)
13. Strait of Gibraltar (GIBREP)
14. Strait of bonifacio (BONIFREP)
15. Adriatic Sea (ADRIREP)
16. Malaca and Singapore (STRAITREP)
17. Torres Strait (REEFREP)
18. Papahanaumokuakea (CORAL SHIPREP)
19. Galapagos (GALREP)
20. Greenland (GREENPOS & COASTAL CONTROL)
21. North Atlantic Right Whales – Ne & SE coats of USA
22. Off Chengshan Jiao promontory
23. The Canary Islands (CANREP)
Obavezni sistem izvještavanja propisan od strane Singapura
poznat pod nazivom STRAITREP
The CALDOVREP report must contain the following information:

•name of the ship, call sign, IMO identification number and MMSI number
•position in latitude and longitude
•course and speed of the ship
•vessel’s draught
•route information
•hazardous cargo, IMO class and quantity (if applicable)
•breakdown, damage and/or deficiencies affecting the structure, cargo or equipment of the
ship
•any other circumstances affecting normal navigation according to the provisions of the
SOLAS and MARPOL Conventions

Vessels on passage NE must report to CROSS Gris Nez traffic, on the French coast, 2
nautical miles before crossing the boundary line in the NE traffic lane.

Vessels on passage SW must report to the Dover coastguard MRCC on the English coast
when they’re in VHF radio range of North Foreland and before crossing the boundary line in
the SW traffic lane.
 Adriatic Reporting System MRCC Bar

tel: +382 30 313-088

fax: +382 30 313-600
telex: +200 61445
e-mail: barradio@pomorstvo.me

1 CATEGORIES OF SHIPS REQUIRED TO PARTICIPATE IN THE SYSTEM

1.1 Ships of the following categories are required to participate in the system:
- all oil tanker ships of 150 gross tonnage and above;
- all ships of 300 gross tonnage and above, carrying on board, as cargo, dangerous or polluting goods, in bulk or in
packages.
Diagram ADRIREP sistema izještavanja
KRAJ