1

POSEBAN PROGRAM TEMELJNE SIGURNOSTI NA BRODU - BASIC TRAINING (D2)

Centar za izobrazbu pomoraca "Diverso Impex", Split
● Program po kojemu se izvodi tečaj (55 školskih sati u šest dana) sastoji se od slijedećih zasebnih cjelina:
1) Osobno preživljavanje - Personal Survival Techniques (14 sati),
2) Osnovna prva pomoć - Elementary First Aid (12 sati),
3) Protupožarna zaštita - Fire Prevention and Fire Fighting (18 sati),
4) Osobna sigurnost i društvena odgovornost - Personal Safety and Social Responsibilities (11 sati).

● Pomorskom knjižicom dokazuje se identitet, svojstvo u kojem je imatelj pomorske knjižice ukrcan, te trajanje
plovidbene službe. Ujedno je osobna i putna isprava osobe na čije ime glasi. Pomorsku knjižicu izdaje nadležna lučka
kapetanija (ovisno o mjestu prebivališta) osobi koja je navršila 16 godina života. Žitelji županije SD-a trebaju osobno doći
u kapetaniju Split svakog radnog dana od 08 do 12 sati (promjenljivo) na prvi kat i donijeti: Osobnu iskaznicu ili Putovnicu
(može preslika), Svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti (može preslika), čija valjanost ne smije biti kraća od 6 mjeseci od
datuma podnošenja zahtjeva i dvije (2) fotografije koje vjerno prikazuju podnositelja zahtjeva formata 3 x 3,5 cm.
Cijena je oko 100,00 kn (platiti uplatnicom). Krvnu grupu unosi naknadno odjel transfuzije ili ovlaštena ambulanta kad osoba
posjeduje službenu ispravu o krvnoj grupi. Pomorska knjižica bez upisane krvne grupe nije valjana. Valjanost pomorske
knjižice je deset godina. Pregledi se obnavljaju svake dvije godine. Prije ukrcaja na strani brod prijaviti ukrcaj, a nakon
iskrcaja prijaviti iskrcaj i ovjeriti plovidbeni staž u lučkoj kapetaniji. Tko mora imati sanitarnu i žutu knjižicu? (pojasniti).
"OSOBNA SIGURNOST I DRUŠTVENA ODGOVORNOST" (sažetak)
● Međunarodne konvencije:
● SOLAS konvencija (Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru 1974.) sadrži dvanaest poglavlja.
Program ovog tečaja vezuje se uz Poglavlje II - sredstva protupožarne zaštite (Vidi "Protupožarna zaštita" pod 3.), i
Poglavlje III - sredstva za spašavanje (Vidi "Osobno preživljavanje" pod 1.).
● MARPOL konvencija (Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova 1973/1978.) sadrži šest
priloga (aneksa) i to:
- Prilog I - sprječavanje onečišćenja mora uljima (nafta u bilo kojem obliku, njezini derivati, otpadna ulja, talog i sl.);
- Prilog II - sprječavanje onečišćenja mora štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u trupu broda u rasutom stanju;
- Prilog III - sprječavanje onečišćenja mora štetnim tvarima koja se prevoze u pakiranom obliku (kontejneri i sl.);
- Prilog IV - sprječavanje onečišćenja mora sanitarnim otpadnim vodama;
- Prilog V - sprječavanje onečišćenja mora smećem (otpacima), i
- Prilog VI - sprječavanje onečišćenja zraka s brodova (glavni i pomoćni strojevi - sumporni i dušikovi oksidi i dr.).
● STCW konvencija (Međunarodna konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca
1978.) sadrži odredbe i programe za stjecanje osnovnih i dopunskih ovlaštenja za rad na trgovačkim brodovima. Naobrazba
je zvanje ili stručni naziv stečen redovitim školovanjem, a izobrazba je zvanje (Svjedodžba o osposobljenosti) u pomorstvu
(osnovno ili dopunsko) stečeno na temelju pohađanja propisanih tečajeva u propisanom trajanju.
● SAR konvencija (Međunarodna konvencija o traganju i spašavanju 1979.). Republika Hrvatska donijela je "Nacionalni
plan za traganje i spašavanje" temeljem kojega je uspostavljena (organizirana) SAR služba na slijedeći način:
- Stožer službe traganja i spašavanja na razini države sa sjedištem u Zagrebu. Stožer se sastoji od sedam članova (MPPI,
MORH, MUP i dr.). Zapovjednik stožera dužnosnik je Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture;
- Centar za traganje i spašavanje (Nacionalna središnjica) sa sjedištem u Rijeci (izravni broj: 195),
- Pod-centri za traganje i spašavanje (pod-središnjice) - sve lučke kapetanije u R. H. sa sjedištima u Puli, Rijeci, Senju,
Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku,
- Obalne promatračke jedinice - sve ispostave lučkih kapetanija, ORP-i (Obalne radijske postaje) i sl., te
- Jedinice za traganje i spašavanje koje dijelimo na: kopnene (vozila ili skupine ljudi na kopnu s prikladnom opremom za
komunikaciju), pomorske (brodovi i brodice različitih tipova, namjena, brzina i veličina), i zrakoplovne (avioni, hidroavioni i
helikopteri sa svojim prednostima i nedostacima).
- Lučka Kapetanija Split ima petnaest (15) ispostava i to: Trogir, Kaštela (K. Gomilica), Omiš, Makarska, Rogač, Milna,
Supetar, Bol, Sumartin, Sućuraj, Jelsa, Stari Grad, Hvar, Vis i Komiža.
● Nacionalni propisi:
● Pomorski zakonik je najvažniji propis Republike Hrvatske koji regulira odnose na moru. Iz njega je proizašao veći broj
pod-zakonskih akata (uglavnom Pravilnika). Za tečaj temeljne sigurnosti na brodu najvažniji je Pravilnik o zvanjima i
svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, jer je u njemu propisan program tečaja, način izvođenja tečaja i način polaganja
ispita pred ispitnim povjerenstvima lučkih kapetanija. Ostali važniji pravilnici su: Pravilnik o redu u lukama, Pravilnik o
najmanjem broju posade za sigurnu plovidbu i Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja straže, te obavljanju drugih
poslova na brodu kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja.
● Na brodu postoje četiri službe i to:
 2

1. SLUŽBA PALUBE - DECK DEPARTMENT koju čine:

- Zapovjednik (Master/Barba),
- Prvi časnik palube (Chief mate/Primo ili samo "Čif"),
- Drugi časnik palube (Second mate/Sekondo),
- Treći časnik palube (Third mate/Terco),
- Vođa palube (bos'n ili bosun/Noštromo od kuverte ili samo Noštromo),
- Član posade plovidbene straže - kormilar (Able (bodied) seaman - AB/timunjer),
- Mornar (Ordinary seaman - OS/Mornar), i
- Vježbenik palube (Apprentice mate/Kadet).

2. SLUŽBA STROJA - ENGINE ROOM DEPARTMENT koju čine:

- Upravitelj stroja (Chief engineer/Kapo od makine ili samo Kapo),
- Drugi časnik stroja (Second engineer/Sekondo od makine ili drugi makinista),
- Treći časnik stroja (Third engineer/Treći od makine ili treći makinista),
- Četvrti časnik stroja (Fourth engineer/Četvrti od makine ili četvrti makinista),
- Vođa stroja (Donkeyman/Noštromo od makine),
- Član posade plovidbene straže u strojarnici - mazač (Oiler/Greaser/Mazač),
- Čistač (Wiper/Cleaner/Čistač),
- Vježbenik stroja (Apprentice engineer/Asistent),
- Mehaničar (Fitter/Meho),
- Električar (Electrician/Struja), i
- Časnik elektrotehnike (ETO - Electro Technical Officer).
3. RADIO SLUŽBA - RADIO DEPARTMENT na brodu praktički ne postoji. Naime, 01. veljače 1999. godine ukinuta je
radio-telegrafija kao način komuniciranja na daljinu naslonjen na zemaljske sustave, a uveden je novi sustav komunikacije tzv.
GMDSS (Globalni sustav za pogibelj i sigurnost) naslonjen na satelitske sustave. Na opisani način s broda je "nestao" radio-
telegrafist i njegov vježbenik, a poslove "radio-časnika" obavlja zapovjednik ili jedan od časnika palube, koji su za to obučeni
(imaju ovlaštenja za rad sa GMDSS uređajima). Radio časnika imenuje kompanija. Nitko ne može pristupiti ispitu za
časnika preko 500 BT ako prethodno nije stekao Svjedodžbu o osposobljenosti za GMDSS radiooperatora.
4. OSTALE SLUŽBE (bijelo osoblje) - CATERING DEPARTMENT koju čine:
- Prvi kuhar (Chief cook/Kogo), i
- Prvi konobar (Chief steward/Kamarjer).
● Na putničkim brodovima članovi posade u ostalim službama vrlo su brojni (kuhari i pomoćnici, konobari i pomoćnici,
sobarice, brojno hotelsko, tehničko i drugo osoblje i sl.). Štogod na brodu postoji više sadržaja to će biti ukrcan i veći broj
članova posade s različitim zanimanjima radi rukovanja opremom, održavanja samih sadržaja i pružanja usluga putnicima.
● Brodove dijelimo na ratne i trgovačke. Ratni brodovi ne podliježu međunarodnim niti nacionalnim propisima. Trgovačke
brodove dijelimo na teretne (prevoze teret i smiju prevoziti do 12 putnika) i putničke (ovlašteni prevoziti više od 12 putnika).
Brod je plovilo duljine veće od 12 metara i BT veće od 15 ili je ovlašteno prevoziti više od 12 putnika. BT (Bruto Tonaža)
je volumen plovila dobiven postupkom zvanim baždarenje. Osim broda postoji brodica (plovilo koje nije brod ili jahta i smije
prevoziti do 12 osoba + posada) i jahta (plovilo duljine veće od 12 metara i smije prevoziti do 12 putnika + posada).
● Sredstva za spašavanje na brodu dijelimo na:
- Osobna sredstva: Prsluk za spašavanje (Lifejacket), Kolut ili pojas za spašavanje (Lifebuoy), Odijelo za spašavanje
(Imerssion suit) - pruža hidro i termo zaštitu, Termo-zaštitno sredstvo (Termal protective aid - TPA) protiv hipotermije, i
- Zajednička sredstva: Čamac ili brodica za spašavanje (Lifeboat), Splav za spašavanje (Liferaft), Spasilačka brodica
(Rescue boat), Brza spasilačka brodica (Fast rescue boat).
● Straža (gvardija ili watchkeeping) na brodu se vrši neprekidno (24 sata) na mostu i u strojarnici i to u plovidbi i na
sidrištu. Sastoji se od barem jednog časnika palube i stroja i jednog člana posade plovidbene straže (kormilara na mostu i
mazača u strojarnici). Straža se vrši u smjenama koje se izmjenjuju svaka četiri sata i to: od 00 do 04 sati i od 12 do 16 sati,
od 04 do 08 sati i od 16 do 20 sati, te od 08 do 12 sati i od 20 do 24 sata. Odmor između smjena iznosi osam sati. Takvu
stražu nazivamo morskom stražom. U stražu treba doći barem 5-10 minuta ranije radi privikavanja na prevladavajuće uvjete
na mostu ili u stroju i kvalitetnog preuzimanja straže, odnosno preuzimanja radnih zadaća. U luci se drži tzv. " trećina" koja
mora biti kvantitativna i kvalitativna. U luci nema potrebe za morskom stražom, jer je most zaključan, a glavni stroj
pogašen. Popis trećine sastavlja zapovjednik odnosno časnik kojega on odredi i mora biti javno istaknut. Svrha trećine je
da brod u svakom trenutku može sigurno i brzo isploviti iz luke ako mu to naredi lučka kapetanija u slučaju požara na nekom
brodu ili onečišćenja mora uljima u luci, a poradi sprečavanja širenja opasnosti na druge plovne objekte i morski okoliš u luci.
● Straža se ne smije predati osobi za koju se posumnja da je pod utjecajem alkohola, droge ili drugih opijata, da je bolesna
ili premorena. Obvezno izvijestiti dežurnog časnika ili zapovjednika broda. STCW konvencija izričito drži da je konzumiranje
alkohola, a potom i uživanje opojnih sredstava nespojivo s vršenjem straže na siguran način. Psihofizičke sposobnosti takvih
osoba ugrožavaju sigurnost broda i svih osoba na brodu. Član posade na brodu najčešće može potpasti pod utjecaj alkohola.
Pokazatelji koji upućuju na osnovanu sumnju da je član posade pod utjecajem alkohola su: - nerazgovijetan govor, -
 3

neuredan izgled, - caklaste oči, - pomanjkanje koordinacije, - neposlušno i neprimjereno ponašanje i govor, te - miris
alkohola. Član posade tijekom obavljanja dužnosti na brodu ne smije imati više od 0,5 g/kg alkohola u krvi. Ne preporuča se
uzimati alkoholna pića unutar četiri sata prije preuzimanja straže ili dolaska u službu.
● Na brod se smije zaposliti zdrava osoba, stara najmanje šesnaest (16) godina, koja nije ovisnik o alkoholu i drogama, te
koja je stručno osposobljena i koja posjeduje barem Svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti za Temeljnu sigurnost na
brodu i valjanu Pomorsku knjižicu.
● Dio članova posade radi od dnevnice (od 08 do 12 i od 13 do 17 sati). To su: mornar, čistač, mehaničar, električar,
časnik elektrotehnike, vođa palube i vođa stroja, dok kuhar i konobar imaju zasebno radno vrijeme (pojasniti).
● Prehrana na brodu raspoređena je na tri obroka i to: - doručak (od 0730 do 0830 sati), - ručak (od 1200 do 1300 sati), i -
večera (od 1730 do 1830 sati). Posada koja ide u stražu u 1200 sati ručat će od 1130 do 1200 sati.
● Najveći dopušteni broj sati rada članova posade ne smije biti veći od 14 sati dnevno. Svakom članu posade mora se
osigurati najmanje 10 sati odmora u razdoblju bilo koja 24 sata i 77 sati odmora u razdoblju od bilo kojih sedam dana.
Dnevni odmor može se podijeliti u najviše dva dijela, od kojih jedan mora trajati najmanje šest (6) sati neprekidno.
● Onečišćenje je čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje djeluje štetno na floru i
faunu, ugrožava zdravlje ljudi, ometa pomorske djelatnosti i ribolov, pogoršava uporabnu kakvoću morske vode i
umanjuje njezinu privlačnost. Radi se o unosu tvari ili živih organizama koji njemu prirodno ne pripadaju ili u većim
količinama nego li je to u prirodi. Posljedice: turizam, ribarstvo, industrija koja koristi more, poremećaj životne sredine i sl.
● Vezano za sprečavanje onečišćenja mora s brodova, na brodovima se vode slijedeće knjige:
- Knjiga o uljima dio I (na brodovima koji ne prevoze ulja kao teret, ali imaju potrebnu količinu pogonskog goriva),
- Knjiga o uljima dio II (na brodovima koji prevoze ulja kao teret - tankeri za prijevoz ulja - vodi ga u služba palube), i
- Knjiga o smeću u koju se upisuju podaci o svim vrstama smeća, te način rješavanja smeća: - bacanjem u more (gdje je
dozvoljeno), - spaljivanjem (u brodskim spaljivačima), ili - iskrcajem u luci uz potvrdu koncesionara ili same luke.
● Smećem se smatraju svi otpaci vezani uz prehranu, život i rad na brodu, osim svježe ribe i njezinih ostataka. Smeće
je razvrstano u više kategorija: - plastika, - plutajuće zaštitne obloge i ambalaža, - usitnjeni proizvodi od papira, krpe,
staklo, metal, boce, posuđe i dr., - otpaci hrane, i - pepeo (iz spaljivača). Smeće se mora razvrstavati u zasebno označene
spremnike, a naljepnice s uputama o zabrani bacanja smeća u more moraju biti postavljene na vidljivim mjestima. Brod ne
smije isploviti iz luke sa smećem na brodu. Plastika uključuje sintetičke konope i mreže za ribolov, te sve vrste plastičnih
ambalaža i odlaganje u more u potpunosti je zabranjeno. Svjetska mora podjeljena su na zaštićena i nezaštićena
podmorja. Zaštićena podmorja su: Sredozemno, Baltičko, Crno, Crveno i Sjeverno more, Perzijski zaljev, područje
Antarktika i šire područje Karipskog mora. U zaštićenim podmorjima dozvoljeno je odlaganje jedino ostataka hrane i to
usitnjenih ili mljevenih na udaljenosti od najmanje 12 milja od najbliže obale (vanjska granica teritorijalnog mora).
● MARPOL konvencija ipak dopušta manja ispuštanja ulja, ali uz sljedeće uvjete: brod se mora nalaziti izvan posebnih
područja, mora biti udaljen od obale najmanje 50 milja, mora biti u vožnji, brzina ispuštanja ne smije biti veća od 30
litara na jednu milju, brod mora imati uređaje kojima se kontrolira količina i brzina ispuštanja (15 ppm-a ili 15
miljuntnih dijelova). Brodovi moraju imati tankove za odlaganje ulja iz strojarnice i tankova goriva, baždareni
separator s alarmom za automatsko zaustavljanje, opremu za slučaj onečišćenja, međunarodnu priključnicu za iskrcaj
ulja na obalu (na oba boka) i SOPEP plan (Brodski plan u slučaju opasnosti od onečišćenja mora uljem). Luke moraju biti
opremljene za prihvat otpadnih ulja. Brodovi moraju imati tankove za skladištenje fekalija i otpadnih voda. Prije dolaska
u luku svaki brod mora prijaviti količinu smeća, fekalija i otpadnih ulja. Prijavu u ime broda vrši ovlašteni pomorski agent.
● Za vrijeme ukrcaja goriva (bunkera) u luci ili na sidrištu brodovi moraju provoditi sigurnosne mjere i postupke radi
sprečavanja onečišćenja mora uljima. Brod se mora označiti (danju crvena zastavica, noću crveno kružno svjetlo), moraju se
popuniti sigurnosne liste provjere (safety check list), mora se postaviti znak zabrane pušenja, osigurati sredstva i
uređaje za gašenje požara, osigurati neprekidnu i učinkovitu komunikaciju primatelj-davatelj, pripremiti određenu
količinu upijajućih sredstava i zatvoriti otvore na palubi (manikele). Ako i pored svega dođe do izljevanja ulja u more
odmah ograditi brod brodskim konopima radi sprečavanja širenja onečišćenja, izvjestiti nadležnu Lučku upravu i Kapetaniju.
● Upoznavanje s brodom (familiarizacija) vrši se odmah nakon ukrcaja na brod. Svakom novom članu posade mora se
pokazati: put do kabine za smještaj i spavanje, najbliži put do zbornog mjesta (Muster station), do salona za jelo i boravak, do
radnog mjesta, tko mu je nadređeni član posade u njegovoj službi, najbliži raspored za uzbunu (Muster list) s njegovim
dužnostima i signalima za različite vrste uzbuna, najbliži prijenosni aparat za gašenje požara i najbliži ručni dojavljivač požara
u odnosu na njegovu kabinu, te ga naknadno upoznati s radnim postupcima i postupcima u nuždi, raznim odredbama i s
položajem sredstava za spašavanje i sredstava protupožarne zaštite. Obično to čini zaduženi član posade iz njegove službe, a
djelomično i časnik palube zadužen za sigurnost na brodu (Safety officer).
● Prava i obaveze pomoraca proističu iz međunarodnih propisa (ILO - Međunarodna organizacija rada) i tradicija.
- Prava pomoraca su: zaštita na radu (mjere sigurnosti, postupci i oprema), osigurani zdravstveni i higijenski uvjeti,
osigurana prehrana, osiguran smještaj, plaća za rad, pravo na odmor (dnevni, tjedni, godišnji), osiguranje za slučaj nesreće ili
bolesti (obveza kompanija) i pravo na besplatan prijevoz na brod i s broda ako se ispune uvjeti iz ugovora o radu.
- Obaveze pomoraca su: izvršavanje naređenja nadređenih članova posade, izvršavanje svojih dužnosti sukladno
ovlaštenju, pružanje pomoći na moru (pomaganje osobama u pogibelji), zaštita okoliša, obavljanje vježbi i treninga i sl.
● Zapovjednik broda zapovijeda brodom i posadom. Imenuje ga i razriješava dužnosti kompanija. Na brodu pod hrvatskom
zastavom zapovjednik mora biti državljanin Republike Hrvatske. Za vrijeme plovidbe mora se nalaziti na brodu. Dužan je
brinuti se o sigurnosti broda, tereta i svih osoba na brodu. Zastupa kompaniju i državu zastave broda. Jedini na brodu
 4

ima javne ovlasti vezano za: rođenje, smrt osobe na brodu, primanje izjave posljednje volje, posjedovanje vatrenog
oružja, ograničavanje slobode kretanja, smanjivanje obroka hrane i vode, iskrcaj člana posade, čuvanje droge iz
brodske apoteke, testiranje na alkohol i dr. Sve važnije događaje mora unijeti u Brodski dnevnik (knjiga koja se vodi na
mostu) i popuniti propisane zapisnike sukladno propisima države čiju zastavu brod vije.
● Sudionici u pomorskom prometu su: države čiju zastavu brodovi viju, kompanije zadužene za brodove u vlasništvu ili
najmu, te zapovjednici i posade brodova bez obzira na nacionalnost.
● Radovi na brodu koji se smatraju opasnim: - ukrcaj i iskrcaj tereta, - privez i odvez broda, - sidrenje i odsidravanje
broda, -rad s otvorenim plamenom, - rad na visini, - rad izvan oplate broda, - rad u strojarnici i sl. Za opasne radove
treba: utvrditi opasnosti, odrediti mjere sigurnosti, osigurati opremu i postupke u nuždi, te koristiti Liste provjere (Safety
check list). Prije ulaska u zatvoreni prostor zapovjednik ili odgovorni časnik mora popuniti Listu provjere koja sadrži
propisane postupke na temelju koje se izdaje "Dozvola za ulazak u zatvoreni prostor", mora se provjeriti sadržaj atmosfere
unutar zatvorenog prostora tako da postotak kisika ne smije biti manji od 21%, i ne smije biti prisutnosti eksplozivnih ili
otrovnih para ili plinova niti bilo kakvih drugih opasnosti ako je u prostoru bilo opasnih tereta. Odrediti opremu, način
komunikacije, osvjetljenja i nadzora osobe koja ulazi u zatvoreni prostor.
● Brod sam po sebi predstavlja tim, a ponaosob straža na mostu i u strojarnici. To su posebno odabrane grupe ljudi koji
zajedno rade da bi postigli zajedničke ciljeve i rezultat su zalaganja i sposobnosti svih članova tima. Timski rad daje najbolje
rezultate. Osobine dobrog tima su: - dobra međusobna komunikacija i povjerenje, - svi članovi tima dijele zasluge za uspjeh
tima, - zajedničko donošenje odluka, - dobra disciplina, - poštivanje različitosti članova tima, - dobro raspoloženje i
motiviranost, - sposoban vođa koji mora imati povjerenje svih članova i dozvoliti im da aktivno sudjeluju u odlučivanju.
● Komunikacija je važna za rad i sigurnost na brodu, a zasniva se na dobrim međuljudskim odnosima i kvalitetnim
sredstvima za komunikaciju. Može biti verbalna i neverbalna, interpersonalna, javna ili masovna, jednosmjerna, dvosmjerna,
osobna, neizravna, službena, prijateljska i sl. Prepreke u komunikaciji mogu nastati zbog: - slabog razumijevanja jezika, -
različitog kulturnog podrijetla, - narušenih međuljudskih odnosa, - birokatizma, i - formalizma. Govor mora biti jasan, sažet i
razumljiv svima koji ga slušaju. Radi pogrešne komunikacije može doći do: - nesporazuma, - sukoba, - pogrešaka, i -
nesreća. Dobra komunikacija znači siguran brod. Interna komunikacija na brodu može se odvijati: - telefonom, -
razglasom, - zvonom za uzbunu i/ili sirenom, - prijenosnim VHF postajama, - pojačivačima glasa, i - glasom na manjim
brodovima. Interna komunikacija mora se osigurati s mosta prema: - strojarnici, - pramcu i krmi, - kormilarskom stroju, -
zbornim mjestima, - prostorijama posade i putnika. Vanjska komunikacija obavlja se na više načina pomoću GMDSS uređaja.
● Pojam "u nuždi" znači naći se u opasnoj situaciji koja traži hitno i stručno postupanje radi otklanjanja opasnosti i
poduzimanja mjera spašavanja života i/ili imovine, ili očuvanja okoliša. Pojasniti spašavanje osoba i imovine.
● Međunarodna konvencija SOLAS (glava VII.) razvrstala je opasne tvari u devet klasa (Primjer: klasa I - eksplozivne
tvari, klasa II - kemikalije-rasuto, klasa III - zapaljive tekućine itd). Svaka klasa ima zasebnu oznaku i donosi različite
opasnosti po zdravlje osoba, te zahtjeva različite mjere sigurnosti i opremu za zaštitu na radu. Posebnu pozornost obratiti kod
ukrcavanja opasnih tereta dvije ili više različitih klasa da ne bi došlo do reakcije koja može izazvati nesreću.
● Zdravlje i higijena na brodu osiguravaju se na način da se na brod zapošljavaju zdrave osobe (valjani pregled u pomorskoj
knjižici, valjani pregled u sanitarnoj knjižici za kuhara i konobara i valjana žuta knjižica), da na brodu postoji brodska bolnica
s ambulantom i ljekarnom popunjenom propisanim sadržajem lijekova i opreme i da postoji procedura za traženje
medicinskih savjeta (medical advise), da se izbjegavaju nesreće (koristiti svu propisanu odjeću i obuću kao i sredstva zaštite
na radu), da se održava higijena-čistoća (pojedinačna i zajednička), da hrana i voda bude čista i zdrava, te da se redovito
obavljaju pregledi kabina, zajedničkih prostorija, "gambuže", kuhinje, "dispense", sanitarnih čvorova i dr.
● "Safety officer" (časnik zadužen za sigurnost na brodu) jest časnik palube koji se brine o ispravnosti opreme za
spašavanje, opreme za protupožarnu zaštitu i sigurnosne opreme s tim u svezi. On je odgovoran za planiranje,
provođenje i analizu svih vježbi na brodu sukladno "Rasporedu uzbune" za taj brod. Raspored uzbune sadrži signale za
uzbunjivanje, te popis svih članova posade po imenu i prezimenu i nazivu radnog mjesta sa zadaćama za napuštanje broda i
požar na brodu. Na svim brodovima samo su dva alarma ista: "opća uzbuna" - generalni alarm (. . . . . . . -) i "čovjek u
moru" (- - -). Ostali alarmi koji označavaju: "napuštanje broda", "požar na brodu", "prodor mora", "onečišćenje mora" i
sl. razlikuju se od kompanije do kompanije. Uvježbavanje se vrši na način da svaki član posade mora barem jednom mjesečno
sudjelovati u barem jednoj vježbi napuštanja broda i barem jednoj vježbi požara na brodu. Na putničkim brodovima vježbe se
izvode tjedno, jer se na njima pored posade nalaze stotine ili tisuće putnika. Na takvim brodovima postoji "zapovjednik
posade" koji je odgovoran za uvježbavanje posade i/ili putnika tzv. "Staff captain".
● "Ship security officer" - SSO (časnik zadužen za sigurnosnu zaštitu broda). Na brodu je u obvezi od 01. 07. 2004. godine.
Može biti časnik palube ili časnik stroja ovisno o pravilima kompanije. Brine se o sigurnosnoj zaštiti broda u vezi s
međunarodnim terorizmom, nelegalnoj trgovini ljudima, oružjem, drogom, alkoholom, cigaretama i sl. Vježbe se
izvode tromjesečno, a opća vježba jedanput godišnje. Na brodu postoji "Plan sigurnosne zaštite broda" i tzv. "Tihi
alarm" (pojasniti). Prema istoj konvenciji u kompanijama postoje osobe zadužene za sigurnosnu zaštitu kompanije (CSO),
a u lukama osobe zadužene za sigurnosnu zaštitu luke (PFSO). Sve tri navedene osobe moraju međusobno usko surađivati.
Tečaj za SSO-a traje dva dana. ► Pojasniti dopunske ovlasti iz novog Pravilnika o zvanjima (D41, D42 i D43).
● EPIRB (Emergency Position Indicating Radio Beacon) je radio plutača sa koje se ručno ili automatski (preko GPS-a)
inicira odašiljanje signala pogibelji. Na temelju pozicije signala satelitski sustav šalje podatke svojoj najbližoj zemaljskoj
 5

postaji, a potonja centru službe traganja i spašavanja na čijem području se nalazi pozicija pogibelji. Danas je u uporabi radio
plutača "EPIRB" u sustavu COSPAS/SARSAT satelita (COSPAS-ruska kratica, SARSAT-Search And Rescue Satellite
Aided Tracking). To su sateliti lansirani od Rusije s jedne i SAD-a, Kanade i Francuske s druge strane. Baterija ima
kapacitet za barem 48 sati neprekidnog rada. Na brodu mora biti postavljena izvan zatvorenih prostora i u slučaju
nemogućnosti aktiviranja automatski će se samoaktivirati pomoću hidrostatske kuke i to na dubini od 2 do 4 metra (ako
potone zajedno s brodom). Plutaču ne dirati, a u slučaju uočavanja bilo koje osobe u njenoj blizini, osim ovlaštenog časnika,
smjesta izvijestiti časnika ili zapovjednika. Plutača je žarke boje i mora se redovito servisirati u ovlaštenom servisu. Plutača
je opremljena svjetlom i reflektirajućom oznakom. Signal se emitira na 406 MHz (sateliti) i 121.5 MHz (SAR zrakoplovi).
● SART (Search And Rescue Radar Transponder) je radarski odgovarač koji omogućava lociranje plovila u pogibelji
(čamci, splavi, brodovi) na ekranu brodskog radara. Uočava se kao serija od 12 točaka na međusobno jednakim
udaljenostima koje se protežu radijalno (vidi primjer). Približavanjem plutači točke postaju dijelovi kruga, a potom zatvorene
kružnice što je znak dolaska na poziciju pogibelji. SART radi na radarskoj frekvenciji od 9 GHz (x-band, 3 cm). Baterija
ima kapacitet za 96 sati rada. Za vrijeme napuštanja broda nosi se u plovilo za preživljavanje (čamce ili splavi za spašavanje).
Koristi se u slučaju uočavanja kopna, broda ili zrakoplova, jer u protivnom nema smisla. Plutača je žarke boje i mora se
redovito servisirati u ovlaštenom servisu. Uređaj ne dirati, a u slučaju uočavanja bilo koje osobe u njegovoj blizini smjesta
izvijestiti časnika ili zapovjednika.
● Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti "Temeljna sigurnost na brodu" obnavlja se svakih pet (5) godina na način:
1. da se odsluša tečaj (šest dana) i kapetaniji prilože Potvrdnice od učilišta - obratiti se učilištu, ili
2. da se izravno pristupi ponovnom polaganju ispita (bez tečaja) - obratiti se kapetaniji.

kap. Alfonso Bezmalinović