GMDSS

Global maritime Distress Safety System

Svi brodovi veći od 300 BT i putnički brodovi moraju to imati
Svaki brod bez obzira na područje plovidbe mora moći:
- Uzbunjivanje SAR centra te okolnih brodova u što kraćem roku DISTRESS
- Komunikacija u hitnim slučajevima URGENCY
- Sigurnost navigacije SAFETY
- Prema navigacijskim i meterološkim upozorenjima te prognozi
- Opća komunikacija brod, kopno
Terestrički komunikacijski sustavi:
VHF – male udaljenosti 30-300 MHz A1 područje
MF – srednje udaljenosti 300-3000 kHZ A2 područje
HF – velike udaljenosti 3-30 MHz
Satelitski komunikacijski sustavi:
- Inmarsat C A3 područje
- IRIDIUM A4 područje
- COSPAS-SARSAT
A1 – područje pokrivenosti VHF DSC obalne stanice
A2 – područje pokrivenosti MF DSC obalne stanice
A3 – područje pokrivenosti INMARSAT satelita
A4 – polarna područja
KOMUNIKACIJSKI FUNKCIJE PREMA SOLAS KONVENCIJI:
1. Uzbunjivanje:
- Brod-kopno
- Kopno-brod
- Brod-brod
2. Komunikacije tijekom SAR akcije:
a. Komunikacije između broda i zrakoplova u SAR akciji: RCC, OSC, CSS
3. Komunikacije na mjestu nezgoda:
a. Između broda u pogibelji i okolnih brodova/zrakoplova
4. Lociranje mjesta pogibelji:
a. Lociranje broda, čamca...
5. Prijem pomorskih sigurnosnih informacija
6. Opća komunikacija
7. Komunikacije s mjesta odakle se upravnja brodom
OPREMA ZA BRODOVE:
A1. VHF uređaji, EPIRB
A2. VHF, MF uređaji, EPIRB
A3, VHF, MF Uređaji, EPIRB, HF, satelitski uređaji
A4 VHF, MF, EPIRB, HF, satelitski uređaji

SVI BRODOVI MORAJU IMATI ODGOVARAJUĆU OPREMU ZA PRIJEM POMORSKIH SIGURNOSTNIH

INFORMACIJA MSI.
BRODSKA OPREMA/ UREĐAJI U A1 PODRUČJU:
- VHF Radiotelefonski primopredajnik
- VHF DSC uređaj
- NAVTEX prijemnik
- EPIRB
- SART
- Prijenosni VHF uređaj

NAMJENA OPREME U A1 PODRUČJU:

VHF primopredajnik – mogućnost komunikacije u oba smjera, komunikacije tijekom koordinirane SAR
akcije, komunikacije na mjestu nezgode, opće komunikacije, komunikacije s mjesta odakle se upravlja
brodom
VHF DSC uređaj – smjer komunikacije u oba smjera, svrha: uzbunjivanje
NAVTEX prijemnik – prijem pomorskih sigurnosnih informacija
Prijenosni VHF primopredajnik – komunikacija u oba smjera, komunikacija na mjestu nezgode
- Teretni od 300 do 500 BT koriste najmanje 2 prijenosna uređaja
- Teretni brodovi od 500 BT na gore koriste 3 prijenosna uređaja
SART – lociranje mjesta nezgode
- Radi na 9,2-9,5 GHz, odašilje signal tek kad se signal iz antene odbije prema njemu
pa onda od odašalje 12 točkica
- Koristi x – band radar
- 300-500 BT 1 SART uređaj, od 500 na više 2
- 96 sati stand by mode, 8 sati u transponder modu
EPIRB – uzbunjvanje, lociranje mjesta nezgode
- Radna frekvencija 406 MHz, koristi satelite
- Može se i automatski uključiti kada brod tone preko hydrostatic hook relise
- Vrijeme rada 48 sati
Pod uzbunjivanje se misli: brod-kopno, kopno-brod, brod-brod
NAMJENA OPREME U A2 PODRUČJU:
A1 oprema + MF primopredajnik + MF DSC uređaj

NAMJENA OPREME U A3 PODRUČJU:

A2 + HF radiotelefonski primopredajnik, HF DSC uređaj, HF radioteleks, HF NAVTEX prijemnik, ILI
INMARSAT-C uređaji + EGC prijemnik

NAČINI OSIGURAVANJA RASPOLOŽIVIH KOMUNIKACIJSKIH UREĐAJA(SOLAS):

1. Održavanje uređaja na brodu
2. Dupliranje opreme
3. Održavanje uređaja sa kopna
Brodovi koji plove u A1 podrućju moraju poštovati jedan način, a brodovi u područu A2, dva načina

ZAHTJEVI ZA NAPAJANJE OPREME:

2,3 izvora napajanja: glavna brodska mreža, pomoćno napajanje (36 sati za putnike, 18 teretna),
rezervno napajanje, baterije (jedan sat ako brod ima pomoćno napajanje, 6 sati ako je brod bez
pomoćnog napajanja).
VHF PRIMOPREDAJNIK
Omogućiti radio komunikaciju: brod-kopno, kopno-brod, brod-brod, obavezan za sve brodove i obalne
stanice područja A1
Koristi faznu modulaciju PM, i frekvencijsku modulaciju FM
Vrsta emisije: 16k0G3E (F3E/G3E)
Elektromagnetski val na izlazu iz antene mora biti vertikalno polariziran
Tolerancija za brodske uređaje mora biti 10 ppm-a za obalne 5 ppm-a
Izlazna snaga brodskih uređaja do 25 W, a obalnih do 50 W
Pri maloj udaljenosti i radu u luci obavezna mogućnost smanjenje snage od 1 do 0,1 W
Squelch – kontrola za poništavanje šumova
Dual watch – mogućnost praćenja dva kanala
VHF uređaj koristi 56 kanala, širine kanala su 25 kHz, širina kanala za prenošenje do 98% snage iznosi
16kHz, dok ostatak 2% se koristi kao zaštitni pojas između 2 kanala.
KANAL 16 radni kanal (bitan)

NAČINI UPOTREBE VHF UREĐAJA ZA RUTINSKE POZIVE:

- Prije slanja pripremiti poruku te provjeriti da li je kanal slobodan
- Ukoliko pozivamo obalnu stanicu koristimo njihov kanal, a ne kanal 16
- Moramo dati ispravnu identifikaciju
Kontrola rada:
- Kod komunikacije sa obalnom stanicom, ona određuje
o Redoslijed slanja ako postoji više brodova
o Odabire frekvenciju/kanal
o Trajanje te prekid rada
- Kod komunikacije brod-brod komunikaciju određuje pozivna stanica ukoliko se u
komunikacju uključi i obalna stanica, ona preuzima komandu
Radiotelefonski pozivi na VHF području:
- Jednom reći ime ili pozivni znak koga zovemo (KOPNO)
- THIS IS
- Dva puta ponoviti naše ime ili pozivni znak (BROD, BROD)
Radiotelefonski odgovor na VHF području:
- Jednom ponoviti ime ili pozivni znak pozvane stanice (BROD)
- THIS IS
- Jednom ponavljamo ime ili pozivni znak onog ko šalje poziv (KOPNO)
Postupci tijekom razgovora:
- Nejavljati se ako poziv nije nama upućen
- Ako je poziv za nas ali niste čuli identifikaciju stanice koja poziva, potrebno im je reći
da ponove
- Prijelaz sa predajne na prijemnu stranu završava riječu OVER
- Kraj razgovora OUT
Kanali mogu biti simplex (1 priča drugi šuti, npr. 2 uređaja imaju istu frekvenciju)
Kanali mogu biti duplex (prijemna i predajna strana imaju različite frekvencije)

US mode – neki kanali mogu biti simplex i duplex, stiskanjem tipke US duplex kanal pretvaramo u
simplex
MF/HF UREĐAJI
Radio-telefonski komunikacije (svi smjerovi)
Odašiljanje DSC poziva, odašiljanje teleks poruka
Frekvencijsko područje: MF - 1.605 4000 kHz
HF – 4 do 27.5 MHz
Vrste emisija: Telefonija – J3E potisnuti val nosioc 3 kHZ
NBDP (narrow-band direct printing) DSC i Teleks – F1B puni val nosioc 0.5 kHZ
Izlazne snage predajnika:
- MF 60-400 W
- HF do 1200 W
HF antena može biti od 8-15 metara
Antenna tunning unit – sklop za podešavanje antene (automatski sklop sa servomotorima, zavojnicom i
kondenzatorom te se usklađuje impendancija predajne i prijemne strane)
Svijet je podjeljen u 3 HF područja
MF podjela frekvencija radiotelefonije:
2182 kHz – glavna frekvencija za Distress, urgency i safety, smije se koristit i za poziv i najavu poruka ali
ne duže od jedne minute
HF VAŽNA PODRUČJA: 4,6,8,12,16 MHz
18,22,25/26 MHz ovise o ionosferi
8 MHz najsigurnije frekventno područje / za Distress, Urgency, Safety
Numeracija kanala: frekvencijsko područje u MHz + broj kanala, npr. Simplex kanal Ch 801 (f=8291kHz)
Mogućnost upisa ITU kanala CH tipka
AGC – Automatic gain control, automatska regulacija pojačanja
SQ – Squelch, micanje šumova
RF – Radio frequency gain – ručna regulacija pojačanja
MODE – Odabir emisije

DSC
DSC – Digital selective calling
Sustav namjenjen isključivo za pozivanje
Moguća selekcija stanica na koje se pozivanje odnosi
Terestrički sustav, frekvencijska područja koja pokriva su VHF, MF i HF
Prioriteti u pomorskim komunikacijama:
1. Distress call: označava da se osoba ili brod nalaze u neposrednoj opasnosti
a. Distress message: sve poruke koje se odnose na pružanje pomoći brodu u pogibelji,
SAR komunikacija i On-Scene komunikacija
2. Urgency: hitne poruke koje se odnose na sigurnost broda ili osobe
3. Safety: poruke koje se odnose na važna navigacijska i meterološka upozorenja
4. Ostale komunikacije
Urgency i safety communications se odnose na:
- Meterološka i navigacijska upozorenja i hitne informacije
- Komunikacije između brodova koje se odnose na sigurnost navigacije
- Komunikacije za potrebe izvještavanja brodova
- Podrška prilikom akcije traganja i spašavanja
- Obavijesti o izvanrednim vremenskim prilikama koje brod odašilje meterološkim
uredima
Mogućnosti DSC-a:
 - Morda pdržavati pozive svih prioriteta (distress, urgency, safety)
- Mora omogućiti pozivanje: brod-kopno, kopno-brod, brod-brod
- Mora imati mogućnost pripreme i pregledavanje poziva prije odašiljanja
- Mogućnost automatskog unošenja pozicije te njezinog ispravljanja
- Mogućnost ručnog unošenja pozicije te alarmiranje svakih 4 sata, ako se ne mijenja
pozicija

VRSTE DSC POZIVA:

- Distress call –
- Distress relay call – kada se za brod u opasnosti prenosi njegov distress call
- All ships call – za najavu poruka koja se odnosi na sve stanice, nije z HF
- Induvidual call – za pozivanje brodske ili obalne stanice
- Group call – za pozivanje grupe stanica
- Geographical area call – poziv za brodove u određenom području, nije za VHF
-
FREKVENCIJE REZERVIRANE ZA DSC UREĐAJE:
Tehničke karakteristike DSC uređaja:
- MF/HF uređaj
o FSK modulacija vrsta emisije F1B
o Brzina prijenosa 100 bit/s
o Trajanje poziva 4 do 7 sekundi
- VHF uređaj
o PSK modulacija (G2B)
o Brzina prijenosa 1200 bit/s
o Trajanje poziva 0,4 do 0,6 sekundi
Identifikacijska stanica:
- Za pozivanje i identifikaciju koristi se 9-ero znamekasti broj MMSI Maritime Mobile
Service Identity
- 00 broj obalne stanice
Informacija – DSC kod
- Svaki simbol se sastoji od 7 bitne kombinacije + 3 zaštitna bita
- Simboli od 00 do 99 koriste se za kodiranje brojeva (pozicija, frekvencija)
- Simboli 100 do 127 koriste se za kodiranje različitih
informacija
Format DSC poruke:
- Dot pattern i Phasing sequence – omogućuje prijemniku odkrivanje nadolazećeg
poziva i raspored bitova
- Format specifier – vrsta poziva
- Address – kome je poziv namjenjen
- Category – prioritet, kategorija poziva
- Self identification – oznaka stanice koja odašilje poziv
- Message X – ovisno o vrsti poziva se odašilju različite informacije
- EOS – informacija prijemniku o potrebnom slanju potvrde
- ECC – znak za provjeru ispravnosti poruke (jedan od načina zaštite poruke)
Distress ACK i Distress Relay call
- Nakon prijema Distress poruke uređaji mogu poslati potvrdu Distress ACK(Svi
uređaji) ili prijenosa poziva (HF samo)
Izgled poziva svim stanicama ALL SHIPS CALL
- Poziv svim brodovima odnosno stanicama namjenjen je za uzbunjivanje prije
komunikacija koje se odnose na sigurnost, Distress, Safety, Urgency, kojima se
naznačuje kakva će komunikacija slijediti nakon toga, na ovaj poziv se ne šalju
potvrde
- Te u poruci se može napisati frekvencija/kanal

Kako ide uzbunjivanje na DSC-u

- Odašiljanje 5 uzastopnih poziva, prijem 4 min te se zatim to ponavlja (VHF,MF,HF)
- Odašiljanje -||- (1 na 2,4,6,8,12,16 MHz) prijem 4 min te se zatim ponavlja (MF,HF)
Poništavanje lažnog uzbunjvanja
- Gasimo transmiter
 - Stavljamo na kanal 16 i odabiremo All ship call te dajemo svima infromaciju da je
doslo do greške
Brod može potvrditi DSC poziv samo ako mu to RCC dopusti ili obalna stanica u području A1 do A2

SATELITSKE KOMUNIKACIJE
Vrste satelitskih orbita:
- LEO(low earth orbit) – 200-1200 km iznad zemlje
- MEO(medium earth orbit) – 1200-35286 km iznad zemlje
- GEO i GSO – Geostationary i Geosynchronous orbit
- HEO – High earth orbit
Utjecaj Van Allenovih radijacijskih pojaseva
Područje energetskih nabijenih čestica(plazma) nastaju zbog zemljinog magnetskog polja, sateliti koji se
nađu u tom području, smanjuje im se vijek trajanja.
Prednosti satelita GEO i GSO:
- Svega 3 satelita mogu pokriti cijelu zemljinu površinu
- Satelit ima veliko prekrivanje (footprint)
- Stanice nemoraju pratiti položaj satelita jer se ne miče u odnosu na njih
- Minimalni pomak frekvencije uslijed Doplerovog efekta
Nedostaci satelita GEO i GSO:
- Veliko kašnjenje signala
- Područja preko 75 N/S nisu pokriveni
- Zbog velike udaljenosti potrebna velika predajna snaga i velike antene
- Skupo i komplicirano lansiranje antene
Prednosti LEO satelita:
- Manja predajna snaga i jednostavnije antene
- Bolja iskoristivost frekvencija
- Signal manje kasni
- Pokrivaju cijelu površinu zemlje
- Niski troškovi lansiranja satelita
Nedostaci LEO satelita:
- Potreban velik broj satelita
- Zbog velike brzine kretanja satelita signal se sa jednoga prebacuje na drugi
- Kraći životni vijek satelita
- Sateliti dosta vremena pokrivaju pusta područja
- Veliki utjecaj Doplerovog efekta
Prednosti MEO satelita:
- Manja predajna snaga i jednostavnije antene
- Duži životni vijek zbog manje radijacije
- Kašnjenje signala od 17-50 ms
- Treba manje satelita nego u LEO
- Pokrivaju cijelu Zemljinu površinu
- Niski troškovi lansiranja satelita
Nedostaci MEO satelita:
- Doplerov efekt veći nego kod GEO ali manje nego kod LEO

Utjecaj atmosfere na elektromagnetske valove:

- Što veća frekvencija, to će biti veća apsorcija signala
 - 22 GHz za H20 i 60 GHz 02 / utjecaj ionosfere(apsorpcija, kašnjenje, promjenja
frekvencije...)
Frekvencije za satelitske komunikacije:

INMARSAT
1979 g. Osnovan od strane IMO za osiguravanje pomorskih satelitskih komunikacija (komercijalne,
distress, urgency, safety). Sjedište je u Londonu
Svemirski segnement – svi se nalaze u GEO
Global beam – na cijelom području pokrivanja satelita pokriva 100 kanala
Spot beam – može usmjeravati zračenje el. Mag. Vala te tako poboljšati iskoristivost
Global beam mora moći uzbuniti cijelo područje, a spot beam se koristi kada je više prometno
Pozicije IMARSAT satelita:
- Atlantski ocean zapadno, južno, indijski i tihi ocean
Zemaljski segment:
Upravljački dio:
- NOC(Network operation centar) – centar za nadzor u upravljanje sustavom
- SCC(Satellite control centar) – nadzor i upravljanje satelitom
Komunikacijski dio:
- LES(Land earth station) – kopnene stanice koje povezuju INMARSAT korisnike s
ostalim komunikacijskim sustavom
- NCS(Network Co-ordination Station) – koordinira rad svih uređaja pod jednim
satelitom
- MES(Mobile earth Station) – korisnici INMARSAT sustava sa različitom vrstom
uređaja
Komunikacija ide brod-kopnena stanica-brod

INMARSAT A
- Najstariji oblik INMARSAT-a
- Jednostavnija komunikacija, moglo se sa kopna pozvati bilo koga na brod
- Analogni sustav
INMARSAT B
- Digitalni oblik
Pozivni kod
870 – poziv za INMARSAT centar, zamjenjuje brojeve pod kojima se satelit nalazi (ako neznamo broj
satelita kojeg zovemo ili gdje se mi nalazimo)
INMARSAT C
Mogućnost pohrane i pošiljanja poruka, mala antena
Nedostatak: nema mogućnost izravne komunikacije

FLEET77
Globalna pokrivenost, 128 kbps prijenos podataka, 3.1 kHz audio, global voice distress

IRIDIUM
2020 iridium dobio dozvolu od IMO za upotrebu u GMDSS-u
Početna ideja je bila da svijet bude pokriven sa 77 satelita odkud dolazi ime iridijum (atomski broj), no
kasnije je broj smanjen na 66.
Sateliti se nalaze u LEO orbiti, na visini 781 km raspoređeni po 11 satelita u 6 orbitalnih ravniva
razmaknutih za 30 stupnjeva.
U svakoj planarnoj orbiti postoje po 2 rezervna satelita u slučaju da neki od njih prestane raditi
- Sateliti koji pokrivaju od A1 do A4 područja.
- Sadrže MSI, distress upozorenje i sigurnosni poziv
- generalna komunikacija za poruke,
- sigurnosni sustav uzbunjivanja, podršku za alarmne panele, podršku za GMDSS
printer
- sustav uzbunjivanja na mostu
- identifikaciju i praćenje na duže staze
- SMS, Voice, SBD
- jedinstveni kabel za antenu
- dobre performanse GPS prijemnika
- webserver za održavanje i konfiguraciju
Zemljini sateliti koristi L-band 1,5-1,6 GHz
Ku-band 22 GHz koristi se za komunikaciju između satelita u svemiru
Pošto sateliti nisu stacionarni nego se stalno gibaju signal se prebacuje sa jednog satelita na drugi pa do
stanice to nazivamo Gateway, imamo 5 gateway stanica u svijetu

KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI ZA MSI

WWNWS (World wide navigational warning system) uspostavljen preko IMOa
Svaka navigacijska i meterološka upozorenja ovise u području kojem plovimo (NAVAREA)
- NAVTEX terestrički komunikacijski sustav
- SafetyNET satelitske komunikacije INMARSAT
- HF NBDP predviđen kao nadopuna ili zamjena ovih sustava
Postoji 21 NAVAREA područja
NAVTEX SUSTAV
- Sustav za odašiljanje poruka za brodove
- Koristi NBDP
- Međunarodna frekvencija 518 kHz
- Službeni jezik engleski
- Nacionalne frekvencije 490 kHz i 4209,5 kHz
- Pokriva do 400M ovisno o udaljenosti stanica, prijemik se nesmije nalaziti unutar
područja prekrivanja dviju susjednih stanica
- Koristi se FSK modulacija
Zaštita informacije:
- Dx prvo odašiljanje, Rx ponovljeni znak
- Vremenski dijagram FEC (Forward error protection)
Unutar NAVTEX NAVAREA se nalazi od A do X stanica 24 stanice
Mi se nalazimo u iii. Q(Split)

Oznake vrste poruka:

- A – navigacijska upozorenja
- B – meterološka upozorenja
- C – upozorenja od leda
- L – navigacijska upozorenja dodatno

Prioriteti poruka:
- VITAL – za hitno odašiljanje poruke
o Ako je frekvencija slobodna poruka se odašilje odmah
o Ukoliko je zauzeta operator na obalnoj stanici, pronalazi koja stanica
odašilje poruku te obavlja proceduru za oslobađanje frekvencije
- IMPORTANT – poruka se odašilje u prvom slobodnom intervalu
- ROUTINE – poruka se odašilje u terminu predviđenom za njezino slanje

Format slanja NAVTEX poruke:

- Poruku započinjemo sa ZCZC
- Identifikacija pošiljatelja, indikator subjekta, broj poruke
- Vrijeme nastanka
- Serijski broj
- Poruka
- Za kraj NNNN
Prije nego krenemo ploviti NAVTEX mora biti upaljen barem 8 sati
Te prema SOLASu navigacijska i meterološka upozorenja netrebamo upisivati u dnevnik već ih
možemo preko printera isprintat.

AIS SART
- VHF područje rada od 20-30 NM
- Više podataka i veći domet od SARTa, radni kanali AIS 1 i AIS 2
- AIS (Automatic identification system)
 o Ime broda
o Pozicija broda
o MMSI
o Call sign
o Brzina
o Kurs/heading
o Vrsta broda
- 970 <- MMSI broj (početni) AIS broj
- 970XXYYYY
o XX – oznaka proizvođača
o YYYY – serijski broj uređaja
- Vrijeme rada 96 sati