Signali I Saobracaj U Slucaju Opasnosti PDF

Sanja Bauk, Kurs iz GMDSS-a: Saobraćaj opasnosti, hitnosti i bezbjednosti
Saobraćaj opasnosti, hitnosti i bezbjednosti
1. Opšte napomene
Telekomunikacije u slučaju opasnosti, hitnosti i za potrebe bezbjednosti u GMDSS-u

baziraju se na terestričkim radiokomunikacijama (na VHF-u, MF-u i/ili HF-u), kao i na
odgovarajućim satelitskim vezama.
Emitovanje signala opasnosti u GMDSS-u ukazuje da je brod, avion, drugo vozilo, ili
osoba, u opasnosti i da je neophodna hitna pomoć. Upozorenja (alarmi, signali)
opasnosti u GMDSS-u moraju da sadrže podatke o identifikaciji i poziciji stanice koja je
u opasnosti.
Upozorenje opasnosti se sastoji od digitalnog selektivnog poziva (DSC – Digital Selective

Call, eng.), koji koristi poseban format poziva opasnosti, na opsezima namijenjenim
terestričkim radio telekomunikacijama, ili format poruka opasnosti, u slučaju korišćena
satelitskog sistema.
Upozorenje opasnosti šalje se jedino po nalogu zapovjednika broda, ili osobe odgovorne
za brod, avion, ili drugo vozilo koje raspolaže radio stanicom.
Brod-obala upozorenja opasnosti u GMDSS-u se koriste da obavijeste centar za

koordinaciju spasavanja (RCC – Rescue Coordination Center, eng.) posredstvom
obalnih stanica (u sistemu terestričkih radio telekomunikacija), ili zemaljskih obalnih
stanica (u satelitskom sistemu), da je brod u opasnosti.
Brod-brod upozorenja opasnosti u GMDSS-u se koriste da alarmiraju brodove u blizini

broda u opasnosti i baziraju se na korišćenju DSC tehnika na VHF i MF opsezima. HF
opsezi se mogu takođe koristiti u ovu svrhu, u specifičnim okolnostima.
Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

1
Terestrički elementi GMDSS-a su bazirani na korišćenu digitalnog selektivnog pozivanja

za slučaj opasnosti i potrebe bezbjedonosnih komunikcija. DSC alarm (upozorenje)
opasnosti sadrži poziv i poruku opasnosti i obezbjeđuje informacije tipa identifikacije
broda, pozicije (uključujući i vrijeme), kao i vrstu opasnosti.
Signali opasnosti poslati posredstvom satelitskog sistema, u GMDSS-u, koriste opšte

telekomunikacione kanale (Inmarsat B, C, Fleet F77, EPIRB) sa apsolutnim prioritetom,
odnosno, ekskluzivitetom frekvencija opasnosti i bezbijednosti.
Brod-obala signali opasnosti poslati putem satelita, odmah se usmjeravaju ka RCC-u,

koji potom inicira uspostavljanje obala-brod komunikacija.
Signal opasnosti poslat posredstvom EPIRB-a, sistem operator automatski usmjerava ka

odgovarajućem RCC-u, koji potom uspostavlja komunikaciju na relaciji obala-brod.
Prijem signala opasnosti, ili proslijeđenog signala opasnosti, treba da bude potvrđen od
strane stanice koja je ostvarila prijem, što je moguće prije. Forma potvrde prijema treba
da bude konzistentna, sa svim detaljnim procedurama primjenljivim na frekvenicjama i
uz pomoć tehnika koje se koriste za signaliziranje opasnosti.
2. Uloga obalnih stanica i RCC-a
U GMDSS-u, obalne stanice i RCC su, najznačajniji za koordinaciju odziva na signal

opasnosti i za organizovanje akcija traganja i spasavanja koje slijede.
Obalna stanica, ili odgovarajuća obalna zemaljska stanica, koja primi signal opasnosti
mora obezbijediti da taj signal bude što je moguće prije usmjeren ka odgovarajućem
RCC-u. Prijem signala opasnosti potom treba da bude potvrđen, takođe, što je moguće
prije od strane obalne stanice, ili RCC-a posredstvom obalne stanice, ili odgovarajuće
obalne zemaljske stanice.

2
Potvrda ukazuje brodu u opasnosti da je druga stanica primila signal opasnosti i da su

nadležne institucije za traganje i spasavanje o tome obaviještene.
Preferentna sekvenca događaja u GMDSS-u je da se DSC potvrda prijema DSC poziva

daje od strane odgovarajuće obalne stanice. Ovo iz razloga što ovakva potvrda putem
DSC-a ima efekat zaustavljanja dalje emisije DSC poziva od strane stanice koja je u
opasnosti. Normalno je, u ovakvoj situaciji, očekivati da je RCC obaviješten o opasnosti i
da DSC poziv opasnosti može biti bezbjedno obustavljen.
Prijemna (obalna) stanica ili RCC moraju, takođe, da izanaliziraju okolnosti kojima je
uslovljen poziv opasnosti i da shodno tome koriste odgovarajuće adresiranje prilikom
prosleđivnja poziva opasnosti: svim brodovima, određenoj grupi brodova, ili jednom
određenom brodu, putem satelitskih i/ili terestričkih sistema telekomunikacija.
Proslijeđen poziv opasnosti mora da sadrži identifikaciju stanice u opasnosti, njenu

poziciju i sve druge informacije koje bi mogle biti od pomoći prilikom izvođenja akcija
traganja i spasavanja.
3. Uloga brodskih stanica
U idealnom slučaju, brodske stanice bi trebalo da rade u skladu sa upustvima obalne

stanice, ili RCC-a, koji su potvrdili poziv opasnosti, ili ga proslijedili na odgovarajući
način.
Neposredna akcija nakon prijema signala opasnosti, trebala bi da bude takva, da se

obavijesti zapovjednik, ili osoba odgovorna za brod, o sadržaju poziva opasnosti, da se
kontroliše odgovarajuća frekvencija za slijednu komunikaciju, kao i da se pripremi
potvrda prijema signala opasnosti.
Brodovi koji prime DSC poziv opasnosti će normalno da potvrde prijem radio-telefonski
(R/T) na rezervisanoj frekvenciji za opasnost i bezbjednost, odnosno, na istom opsegu
na kojem je i poslat poziv opasnosti. Potvrda DSC prijema trebala bi normalno da bude

3
proslijeđena preko odgovarajuće obalne stanice. Jedino u slučajevima kada obalna

stanica nije potvrdila DSC signal opasnosti, ni nakon nekog vremena, brod može da
preuzme odgovornost potvrde prijema, ili prosleđivanja DSC signala.
Treba zapamtiti da potvrda putem DSC-a zaustavlja dalju emisiju DSC poziva opasnosti
od strane stanice koja je u opasnosti. S toga je veoma važno da brodska stanica koja je
primila DSC poziv opasnosti ostavi dovoljno vremena obalnoj stanici da potvrdi prijem,
prije nego što i sama preuzme odgovornost potvrde DSC prijema.
Opšta forma za potvrdu prijema DSC-a radio-telefonski je:
- Signal opasnosti MAYDAY;

- Pozivni znak (CALL SIGN, eng.) ili druga identifikacija stanice koja šalje poruku
opasnosti (ponovljena 3 puta);
- Ovdje je (THIS IS, eng.) ili DE, koje se izgovara kao DELTA EHO, u slučaju
jezičkih poteškoća;
- Pozivni znak (CALL SIGN, eng.) ili druga identifikacija stanice koja potvrđuje
prijem (ponovljena 3 puta);
- Primljeno (RECEIVED) ili RRR, koje se izgovara ROMEO ROMEO ROMEO, u
slučaju jezičkih poteškoća;
- Signal opasnosti MAYDAY.
U slučajevima kada treba koristiti NBDP (Nerrow Band Direct Printing, eng.)/teleks za
slijednu komunikaciju tokom trajanja (otklanjanja) akcidenta, treba koristiti sledeću
formu potvrde DSC signala opasnosti:
- Signal opasnosti MAYDAY;

- Pozivni znak (CALL SIGN, eng.) ili drugu identifikaciju stanice koja šalje
poruku opasnosti (ponovljenu 3 puta);
- DE;
- Pozivni znak (CALL SIGN, eng.) ili drugu identifikaciju stanice koja potvrđuje
prijem (ponovljenu 3 puta);

4
- RRR;
U posebnom slučaju, kada se DSC poziv opasnosti dobije na HF opsegu, brod ne treba
da preuzima nikakvu hitnu akciju prije potvrde DSC-a od strane obalne stranice, ali
treba da «drži stražu» na odgovarajućem R/T (ili NBDP) HF opsegu. Za odziv se bira HF
frekvencija sa istog HF opsega koji je korišćen i za emitovanje DSC poziva od strane
broda u opasnosti. Alternativna frekvencija na HF-u se može koristiti, ukoliko u
okvirima 1 ili 2 minute od prijema DSC-a ne uslijedi odgovarajući saobraćaj opasnosti.
Ako i nakon 3 minuta ne uslijedi potvrda prijema, ili neka druga komunikacija
opasnosti, od strane obalne stanice, brodska stanica mora da proslijedi poziv opasnosti i
informiše RCC na odgovarajući način.
U područjima gdje su moguće pouzdane komunikacije sa jednom ili više obalnih stanica,
brodske stanice treba da odlože potvrdu prijema na neko vrijeme, ostavljajući na taj
način dovoljno prostora obalnoj stanici da potvrdi prijem poziva opasnosti i da pošalje
dalje instrukcije. Ovo je obično slučaj u zonama A1 i A2.
Međutim, u područjima gdje pouzdane komunikacije sa obalnom stanicom nisu

praktične, brodska stanica koja primi signal opasnosti, od broda koji je nesumnjivo u
njenoj blizini, mora odmah da potvrdi prijem i proslijedi poziv RCC-u putem
odgovarajuće obalne stanice, ili zemaljske obalne stanice.
4. Komunikacije u toku traganja i spasavanja
Komunikacije u toku akcija traganja i spasavanja, kao i komunikacije na «licu mjesta» u

toku same akcije spasavanja, takođe spadaju u distres saobraćaj, ili saobraćaj opasnosti i
koriste GMDSS frekvencije rezervisane za slučajeve opasnosti i distribuciju informacija
koje se odnose na bezbjednost.
Od suštinske važnosti je da se održi «disciplina» u komunikacijama sve dok traje

akcidentna situacija i njeno otklanjanje.

5
U toku trajanja akcija traganja i spasavanja, komunikacije kontroliše RCC, komander

na licu mjesta (tj. posebna mobilna jedinica koja koordinira aktivnosti traganja i
spasavanja), ili obalna stanica uključena u akciju.
5. Signali i saobraćaj u slučaju opasnosti
U GMDSS sistemu, sve pomorske telekomunikacije - opasnosti, hitnosti i bezbjednosti,

baziraju se na radio komunikacijama, koje koriste terestričke veze (na VHF-u, MF-u i/ili
HF-u), kao i na satelitskim vezama.
Brodovi moraju da imaju opremu za slanje brod-obala upozorenja (alarma) opasnosti

centru za koordinaciju spasavanja (RCC - Rescue Coordinating Center, eng.)
posredstvom obalnih radio stanica, ili obalnih zemaljskih stanica (CES – Coast Earth
Stations, eng.) u satelitskom sistemu.
Brod može da koristi tri metoda za emitovanje signala (poziva, poruka) opasnosti:
1. Digitalno selektivno pozivanje (DSC – Digital Selective Calling, eng.) na VHF/MF

i HF opsezima;
2. Inmarsat B/C ili Fleet F77;
3. EPIRB.
Međunarodna SOLAS (Safety of Lives at Sea, eng.) Konvencija iz 1974. godine,

prilagođena je GMDSS sistemu 1988. (SOLAS 1988) i stupila je kao takva na snagu 1.
februara 1992. godine. Tada je otpočeo program implementacije GMDSS-a. Od 1.
februara 1999. godine, GMDSS propisi se primjenjuju na sve putničke i teretne brodove
preko 300 GRT, koji plove međunarodnim vodama. Teretni brodovi ispod ove tonaže i
ribarice koje plove nacionalnim vodama, izuzeti su iz SOLAS 1988 regulative, koja se
odnosi na GMDSS. U praksi, to znači da ove kategorije ne-konvencionalnih plovila mogu
da koriste frekvencije i procedure utvrđene SOLAS 1974 Konvencijom, sve dok i za njih
ne bude razvijena i implementirana odgovarajuća regulativa na nacionalnom nivou.

6
5.1. Opšta pravila
Ovdje opisane procedure, obavezne su za pomorske mobilne servise, te za komunikacije

između brodova, aviona i stanica za preživjelu posadu.
U pravilima se ne navodi ništa što bi sprečavalo obalnu stanicu u vanrednim situacijama

(opasnosti/hitnosti/bezbjednosti), da koristeći sva raspoloživa sredstva, pruži podršku
mobilnoj stanici koja je u opasnosti. Signali i poruke u slučaju opasnosti (distress
signals/messages, eng.) moraju se emitovati po naređenju zapovjednika ili odgovornog
oficira, na frekvencijama rezervisanim za radio-telefonske komunikacije u slučaju
opasnosti, hitnosti i bezbjednosti, datim u tabeli 1.
Tabela 1. Radio-telefonske frekvencije rezervisane za slučajeve opasnosti, hitnosti i

bezbjednosti
156,8 MHz – kanal 16
2182 kHz 8291 kHz
4125 kHz 12290 kHz
6215 kHz 16420 kHz
Dvije najčešće korišćene frekvencije su: na VHF-u kanal 16 i na MF-u frekvencija od

2182 kHz. U slučaju opasnosti, odnosno, u distresnim ili urgentnim situacijama, radio-
telefonske komunikacije moraju biti usporene i jasne, koliko je to god moguće. Ukoliko
se desi jezički problem u komunikaciji, koristi se fonetski alfabet („International Signal
Book, 1969“).
5.2. Signali, pozivi i poruke opasnosti na frekvenciji 2182 kHz
Frekvencija, 2182 kHz, je međunarodna frekvencija za radio-telefoniju u slučaju

opasnosti i može se koristiti u ovu svrhu od strane brodskih stanica, aeromobilnih
stanica i stanica sa preživjelom posadom (putnicima), koje rade na MF frekventnom
opsegu.

7
Ova frekvencija se može koristiti za distres (distress, eng. – opasnost) pozive i distres
saobraćaj, signale i poruke u slučaju hitnosti, kao i za bezbjedonosne signale.
Frekvencija, 2182 kHz se može koristiti kako za pozivanje, tako i za odgovaranje na

pozive.
Sve obalne stanice za javnu korespondenciju na MF telefoniji, moraju da održavaju

stražu slušanja na 2182 kHz (pogledati „List of Coast Stations“ za više informacija).
Brodske stanice, kada nisu uključene u saobraćaj, moraju da održavaju stražu slušanjem
na 2182 kHz.
5.3. Periodi šutnje
Kako bi se povećala bezbjednost života na moru, od velike je važnosti da svi brodovi

učine napor da slušaju na međunarodnim distres frekvencijama u toku perioda šutnje.
Periodi šutnje su u prva 3 minuta svakog punog sata i svakih pola sata (od xx00 do xx03
i od xx30 do xx33). U toku ova 3 minuta, sve emisije na 2182 kHz se prekidaju, sa
izuzetkom saobraćaja u slučaju opasnosti ili hitnosti.
5.4. Radio-telefonski alarmni signal
Radio-telefonski alarmni signal se sastoji u osnovi od dva sinusoidalna audio signala

koja se emituju naizmjenično. Jedan ima frekvenciju 2200 Hz, a drugi 1300 Hz, a
trajanje svakog od njih je 250 msec.
Ovaj radio-telefonski alarmni signal se generiše automatski i kontinuirano se emituje

najmanje 30 sec, ali ne duže od 1 min.
Svrha signala je da skrenu pažnju osobi koja je na straži, kako bi aktivirala uređaje za
slušanje, odnosno, uključila zvučnik radi prijema poruke koja slijedi.

8
5.5. Signal opasnosti (distress signal, eng.) – MAYDAY
Poziv opasnosti ima apsolutni prioritet nad svim drugim pozivima. Sve stanice koje ga
čuju, ohmah moraju prekinuti svaku emisiju koja bi mogla da izazove interferenciju sa
saobraćajem opasnosti i nastaviti da slušaju na frekvenciji namijenjenoj za opasnost.
Poziv i poruka opasnosti biće poslati po nalogu zapovjednika, ili osobe odgovorne za
bezbjednost broda, aviona ili drugog vozila koje raspolaže mobilnom radio stanicom, ili
brodskom-zemaljskom stanicom u satelitskom sistemu.
Radio-telefonski signal opasnosti sastoji se od riječi MAYDAY, koja je nastala od

francuskog „M′AIDER“.
Signal opasnosti ukazuje na to da je brod, avion ili drugo vozilo u opasnosti koja
zahtijeva hitnu asistenciju, odnosno, pomoć.
5.6. Poziv opasnosti (distress call, eng.)
Radio-telefonski poziv opasnosti sastoji se od:
- Signala opasnosti (tj. distres signala) MAYDAY, izgovorenog 3 puta;

- Riječi ovdje je ili THIS IS (ili DE koje se izgovara kao DELTA EHO u slučaju
jezičkih poteškoća);
- Pozivnog znaka, ili druge identifikacione oznake mobilne stanice koja je u
opasnosti, izgovorenog, takođe, 3 pura.
Primjer:
MAYDAY MAYDAY MAYDAY
THIS IS
STOLT EGRET STOLT EGRET STOLT EGRET CALL SIGN LAPO4

9
5.7. Poruka opasnosti (distress massage, eng.)
Poruka opasnosti se sastoji od:
- Signala opasnosti MAYDAY;

- Imena, ili druge identifikacione oznake mobilne stanice koja je u opasnosti;
- Pozicije;
- Vrste opasnosti i vida pomoći koji je potreban;
- Svake druge informacije koja bi eventualno mogla da smanji rizik.
U skladu sa opštim pravilima, brod će emitovati informacije o poziciji, tj. longitudu i

latitudu, u stepenima i minutama, zajedno sa riječima NORTH (sjever) ili SOUTH (jug),
odnosno, EAST (istok) ili WEST (zapad).
Poruka opasnosti, slijedi pozivu opasnosti, i ponavlja se u intervalima, posebno u toku

perioda šutnje na radio-telefoniji (obavezno), sve dok se ne dobije odgovor.
Primjer:
THIS IS
(kratka pauza)
MAYDAY
STOLT EGRET CALL SIGN LAPO4
IN POSITION 09.15 SOUTH 102.10 WEST
20 DEGREES LISTING TO PORT SIDE
DANGER OF CAPSIZING
NEED IMMIDIATE ASSISTANCE
15 CREW MEMBERS
THE WEATHER IS NORTHWEST GALE 8
RAIN SHOWERS VISIBILITY ABOUT 5 NAUTICAL MILES

10
5.8. Potvrda prijema poruke opasnosti
Brodske stanice koje prime poruku opasnosti, a koje su bez sumnje u blizini broda u
opasnosti, moraju odmah potvrditi prijem. Međutim, ako se radi o području u kome se
pouzdane telekomunikacije mogu uspostaviti sa jednom ili više obalnih stanica, brodske
stanice mogu da odlože potvrdu prijema za jedan kratak period, kako bi obalna stanica
mogla da potvrdi prijem. Kada je u pitanju telefonija, potvrda prijema poruke opasnosti
ima sledeću formu:
MAYDAY
- Pozivni znak, ili druga identifikaciona oznaka stanice koja šalje poruku opasnosti,
izgovorena 3 puta;
- Riječi THIS IS (ili DE koje se izgovara kao DELTA EHO u slučaju jezičkih
poteškoća);
- Pozivni znak, ili druga identifikaciona oznaka, stanice koja potvrđuje prijem
poruke opasnosti, izgovorena 3 puta;
- Riječ RECEIVED (ili RRR koje se izgovara ROMEO ROMEO ROMEO, u slučaju
jezičkih poteškoća);
Primjer:
MAYDAY
THIS IS
BERGE MASTER BERGE MASTER BERGER MASTER LANO2
RECEIVED MAYDAY
Svaka mobilna stanica koja potvrdi prijem poruke opasnosti će prema nalogu
zapovjednika ili osobe odgovorne za brod, avion ili drugo vozilo, emitovati sledeće
informacije, što je moguće prije:
- Ime;
- Poziciju;

11
- Brzinu kojom se približava mobilnoj stanici koja je u opasnosti, te očekivano

vrijeme za koje će stići do nje;
- Dodatno, ako je pozicija broda u opasnosti dvosmislena, potrebno je emitovati i
stvarni kurs broda.
5.9. Saobraćaj u slučaju opasnosti
U slučaju saobraćaja opasnosti MAYDAY će biti poslato prije poziva na početku

preambule.
Stanica koja je u opasnosti ili stanica koja kontroliše saobraćaj u slučaju opasnosti, može
da „nametne“ šutnju svim pomorskim mobilnim stanicama u određenoj zoni, ili bilo
kojoj (određenoj) stanici koja interferira sa saobraćajem opasnosti. Ovakve instrukcije
se obično upućuju svim stanicama, ili samo određenoj stanici, zavisno od okolnosti.
Primjer:
MAYDAY
ALL STATIONS
Ili,
SELECTIVE MAYDAY
Kad god je to neophodno, bilo koja mobilna stanica u blizini broda, aviona ili drugog
vozila u opasnosti, može da naloži, odnosno, nametne period šutnje. Ovo se radi na
način kako slijedi u primjeru.
Primjer:
MAYDAY
ALL STATIONS
SEELONCE DISTRESS
THIS IS
OWN CALLSIGN OR IDENTIFICATION

12
Kada potpuna šutnja više nije neophodna, na frekvenciji koja se koristi za saobraćaj
opasnosti, stanica koja kontroliše saobraćaj, šalje poruku adresiranu na sve stanice da
restriktivan rad, ipak, može opet biti uspostavljen:
MAYDAY
- ALL STATIONS, poslato tri puta;
- THIS IS;
- Pozivni znak ili identifikacija stanice koja šalje poruku;
- Vrijeme kada je poruka poslata;
- Ime i pozivni znak stanice koja je u opasnosti;
- Riječ PRUDONCE.
Primjer:
MAYDAY
ALL STATIONS ALL STATIONS ALL STATIONS
THIS IS
BERGE MASTER BERGE MASTER BERGE MASTER
TIME 1450 UTC
STOLT EGRET LAPO4
PRUDONCE
Poruka slična prethodnoj, šalje se u slučaju najave otpočinjanja normalnog rada:
MAYDAY
- ALL STATIONS, poslato tri puta;
- THIS IS;
- Pozivni znak ili identifikacija stanice koja šalje poruku;
- Vrijeme kada je poruka poslata;
- Ime i pozivni znak stanice koja je u opasnosti;
- Riječi SEELONCE FEENEE.

13
Primjer:
MAYDAY
THIS IS
TIME 1450 UTC
STOLT EGRET LAPO4
SEELONCE FEENEE
5.10. Emitovanje poruke opasnosti od strane stanice koja nije u

opasnosti
Bilo koja mobilna stanica, ili obalna stanica, koja je obaviještena da je neka druga
mobilna stanica u opasnosti, emitovaće poruku opasnosti u sledećim slučajevima:
- Kada stanica koja je u opasnosti nije u poziciji da emituje poruku opasnosti;

- Kada zapovjednik, ili osoba odgovorna za brod, avion ili drugo vozilo koje nije u
opsanosti, ili pak osoba koja je odgovorna za obalnu stanicu, zaključi da je
pružanje ovakvog vida pomoći neophodno;
- Kada je registrovana nepotvrđena poruka opasnosti, a kada stanica koja je čula
nije u poziciji da sama pruži pomoć.
U ovim slučajevima emisija opasnosti (radio-telefonski) će biti izvršena na sledeći način:
MAYDAY RELAY (prenos, prosleđivanje), MAYDAY RELAY, MAYDAY RELAY

- riječi THIS IS (ili DE koje se izgovara kao DELTA EHO u slučaju jezičkih
poteškoća);
- pozivni znak ili druga identifikaciona oznaka stanice koja prosleđuje poruku
opasnosti, izgovorena tri puta;
- sledeće je primljeno od: CALLSIGN ili IDENTIFICATION (stanice u opasnosti),
na YYYY kHz, u ZZZZ UTC:
- praćeno ispravnim ponavljanjem primljene poruke opasnosti.

14
Primjer:
MAYDAY RELAY MAYDAY RELAY MAYDAY RELAY
THIS IS
BERGE MASTER BERGE MASTER BERGE MASTER CALLSIGN
LANO2
FOLLOWING RECEIVED FROM STOLT EGRET CALLSIGN LAPO2
ON THE CHANNEL 16 AT 1616 UTC:
MAYDAY
STOLT EGRET LAPO2
15 CREW MEMBERS
THE WEATHER IS NORTHWEST GALE FORCE 8
VISIBILITY ABOUT 5 NAUTICAL MILES
6. Signali i poruke u slučaju hitnosti
U radio-telefoniji, signal hitnosti se sastoji od riječi PAN PAN, a koje se izgovaraju kao
francuska riječ „panne“. Signal hitnosti treba ponoviti tri puta prije poziva.
Signal hitnosti se šalje jedino uz odobrenje zapovjednika ili druge osobe odgovorne za
brod, avion, ili drugo vozilo koje ima mobilnu stanicu, ili zemaljsku mobilnu stanicu, u
pomorskom mobilnom, satelitskom, sistemu.
Signal hitnosti znači da stanica koja ga emituje ima veoma važnu (hitnu) poruku koju
treba da emituje, a koja se tiče bezbjednosti broda, aviona ili drugog vozila, a posebno
bezbjednosti ljudskih života.
Signal hitnosti i poruka koja ga prati, mogu se emitovati na jednoj ili više međunarodnih
frekvencija namijenjenih slučajevima opasnosti. Međutim, u slučajevima kada su ove

15
poruke dugačke, ili kada se radi o medicinskim savjetima, ili kada je saobraćaj visokog
intenziteta, onda se one šalju putem radnih kanala.
Signal hitnosti ima prioritet u odnosu na druge komunikacije, izuzimajući signale

opasnosti. Sve stanice koje čuju signal hitnosti, moraju da vode računa o izbjegavanju
interferencije sa emisijom poruke koja mu slijedi.
Mobilna stanica koja čuje signal hitnosti, nastaviće sa slušanjem najmanje još tri
minuta. Na kraju perioda, ako se ne čuje poruka hitnosti, treba obavijestiti obalnu
stanicu da je registrovan signal hitnosti.
Poruke hitnosti mogu biti adresirane svim stanicama ili jednoj, određenoj, stanici.
Primjer:
Brodu „BRUNITA“ LKFE, na XXXX YYYY poziciji, u ZZZZ trenutku vremena, desio se
kvar u stroju. Poziv će biti na 2182 kHz, kako slijedi:
PAN PAN PAN PAN PAN PAN

THIS IS
BRUNETA BRUNETA BRUNETA CALLSIGN LKFE
SHIP'S ENGINE BREAKS DOWN IN POSITION 55 DEGRESS 10 MINUTES NORTH,
022 DEGRESS 10 MINUTES EAST, AT TIME 1015 UTC. WE NEED THE ASSISTANCE
AND LISTEN ON 2182 kHz
DATE AND TIME 181030 UTC
MASTER BRUNETA LKFE
Pošto je kvar otklonjen, „BRUNETA“ mora da poništi (cancel, eng.) PAN PAN poruku,
na način kako slijedi:
PAN PAN
ALL SHIPS ALL SHIPS ALL SHIPS

16
THIS IS
PLEASE CANCEL MY PAN MESSAGE OF 181030 UTC
SHIP'S ENGINE IS REPARED. THANK YOU FOR YOUR COOPERATION
MASTER BRUNETA LKFE
OVER AND OUT
6.1. Medicinski svjet – MEDICO
Brodske stanice mogu da dobiju besplatan medicinski savjet (MEDICO) putem nekih
obalnih stanica. Informacije o obalnim stanicama koje pružaju ove usluge mogu se naći
u „List of Coast Stations“.
Zapovjednik broda se povezuje sa najbližom bolnicom, odnosno, dežurnim ljekarom.

Ukoliko je neophodno, signal hitnosti se može emitovati prije radio komunikacije i radio
telegrama.
Primjer:
ROGALAND RADIO ROGALAND RADIO ROGALAND RADIO
THIS IS
BERGE MASTER BERGE MASTER BERGE MASTER, LANO2
MEDICO
CHANNEL 26 OVER
7. Signali i poruke bezbjednosti
U radio-telefoniji, signal bezbjednosti, sastoji se od riječi SECURITE, koja se izgovara

kao ista riječ na francuskom. Signal bezbjednosti se ponalja tri puta prije poziva.

17
Signal bezbjednosti ukazuje da stanica treba da emituje poruku koja sadrži neko važno
navigaciono ili meteorološko obavještenje.
Bezbjedonosne poruke se dijele u tri kategorije:

- vitalne (vital, eng.),
- važne (imortant,eng.) i
- rutinske (routine, eng).
Kada obalna stanica želi da pošalje „vital“ bezbjedonosnu poruku, mora uvijek da
pošalje signal navigacionog upozorenja, kontinuirano, u trajanju od 15 sec, prije signala i
poruke bezbjednosti. Signal navigacionog upozorenja sastoji se od sinusoidalnog audio
signala frekvencije od 2200 Hz, koji se (jakim intenzitetom) emituje u trajanju od 250
msec, svakih 250 msec.
Svrha ovoga signala je da skrene pažnju osobi koja je na straži, kako bi aktivirala
odgovarajuće uređaje, odnosno zvučnike, za prijem poruke koja slijedi.
Signal navigacionog upozorenja, signal i poziv bezbjednosti emituju se na jednoj od

međunarodnih frekvencija za slučaj opasnosti.
Poruka bezbjednosti koja slijedi treba da bude poslata na radnoj frekvenciji.

Odgovarajuće obavještenje o prelasku na radni kanal treba da bude dato na kraju poziva
bezbjednosti.
Primjer:
SECURITE SECURITE SECURITE
THIS IS
SCHEVENINGEN RADIO SCHEVENINGEN RADIO SCHEVENING RADIO
LISTEN FOR NAVIGATIONAL WARNING
ON FREQUENCY/CHANNEL ...

18
Primjer:
THIS IS
NAVIGATIONAL WARNING
LISTEN VHF CHANNEL 06
(na kanalu 06)

THIS IS
THREE DRIFTING CONTAINERS OBSERVED IN POSITION 35 DEGREES AND 11
MINUTES NORTH AND 005 DEGREES AND 40 MINUTES WEST
SHIPS IN THE AREA KEEP SHARP LOOK OUT
DATE AND TIME 051215 UTC BERGE MATER LANO2
Pitanja (sa nekim od odgovora u vidu primjera):
1. Kako glasi signal opasnosti u radio-telefoniji?
2. Koji kriterijumi su prisutni prilikom slanja signala opasnosti? (pogledati 5.5)
3. Koja je svrha alarmnog signala?
4. Navedite jedan primjer poziva opasnosti.

THIS IS

19
5. Navedite primjer čitave poruke opasnosti.

THIS IS
(kratka pauza)
MAYDAY
STOLT EGRET CALL SIGN LAPO4
20 DEFREES LISTING TO PORT SIDE
DANGER OF CAPSIZING
15 CREW MEMBERS
THE WEATHER IS NORTHWEST GALE 8
RAINSHOWERS VISIBILITY ABOUT 5 NAUTICAL MILES
6. Koliko puta treba da ponavljate poruku opasnosti?
7. Kada treba da potvrdite prijem poruke opasnosti?
8. Navedite primjer potvrde prijema poruke opasnosti.
MAYDAY
THIS IS
BERGE MASTER BERGE MASTER BERGER MASTER LANO2
RECEIVED MAYDAY
9. Kako možete da «nametnete» period radio šutnje ako je Vaša stanica u opasnosti?
MAYDAY
ALL STATIONS
SEELONCE DISTRESS

20
THIS IS
OWN CALLSIGN OR IDENTIFICATION
10. Kako ćete poslati obavještenje da kompletna šutnja više nije neophodna?
MAYDAY
THIS IS
TIME 1450 UTC
STOLT EGRET LAPO4
SEELONCE FEENEE
11. Navedite primjer poruke opasnosti koju nije poslala sama stanica koja je u opasnosti.
MAYDAY RELAY MAYDAY RELAY MAYDAY RELAY

THIS IS
BERGE MASTER BERGE MASTER BERGE MASTER CALLSIGN
LANO2
FOLLOWING RECEIVED FROM STOLT EGRET CALLSIGN LAPO2
ON THE CHANNEL 16 AT 1616 UTC:
MAYDAY
STOLT EGRET LAPO2
15 CREW MEMBERS
THE WEATHER IS NORTHWEST GALE FORCE 8
VISIBILITY ABOUT 5 NAUTICAL MILES
12. U kojim situacijama treba da realizujete ovakav poziv?
- Kada stanica koja je u opasnosti nije u poziciji da emituje poruku opasnosti;

21
- Kada zapovjednik, ili osoba odgovorna za brod, avion ili drugo vozilo koje
nije u opsanosti, ili osoba koja je odgovorna za obalnu stanicu, zaključi da je
pružanje ovakve pomoći neophodno;
- Kada je registrovana nepotvrđena poruka opasnosti, a kada stanica koja je
čula nije u poziciji da sama pruži pomoć.
13. Kako glasi signal hitnosti u radio-telefoniji?
14. Našto signal hitnosti ukazuje?
15. Kakav prioritet ima signal hitnosti?
16. Navedite primjer hitnosti i poruke hitnosti u slučaju kvara glavnog stroja?

THIS IS
SHIP'S ENGINE BREAKS DOWN IN POSITION 55 DEGRESS 10 MINUTES
NORTH, 022 DEGRESS 10 MINUTES EAST, AT TIME 1015 UTC. WE NEED THE
ASSISTANCE AND LISTEN ON 2182 kHz
MASTER BRUNETA LKFE
17. Obustavite (poništite) poruku hitnosti (ovdje, nakon popravke stroja).
PAN PAN
THIS IS
PLEASE CANCEL MY PAN MESSAGE OF 181030 UTC
SHIP'S ENGINE IS REPARED. THANK YOU FOR YOUR COOPERATION

22
MASTER BRUNETA LKFE

OVER AND OUT
18. Našto upućuje signal bezbjednosti?
19. U slučaju da ste primijetili nagnuće kontejnera u Engleskom kanalu, kako biste
poslali poruku bezbjednosti, koju ste prethodno najvili na kanalu 16?
(na kanalu 16)

THIS IS
NAVIGATIONAL WARNING
LISTEN VHF CHANNEL 06
(na kanalu 06)

THIS IS
A DRIFTING CONTAINER OBSERVED IN THE ENGLISH CHANNEL IN
POSITION xx DEGREES AND yy MINUTES NORTH AND xx DEGREES AND yy
MINUTES WEST
SHIPS IN THE AREA KEEP SHARP LOOK OUT
DATE AND TIME 051215 UTC BERGE MATER LANO2
20. Što je MEDICO?

23
8. Digitalno selektivno pozivanje (DSC – Digital Selective Calling, eng.)
Kod starog sistema, procedura pozivanja broda uvijek je uključivala korišćenje

saobraćajnih lista, ili posebnih kanala za pozivanje. Brodske stanice su imale obavezu
slušanja na kanalima opasnosti (2182 kHz, 500 kHz ili VHF kanalu 16), ili su trebale da
slušaju saobraćajne liste relevantnih obalnih stanica. Pozivanje određene brodske
stanice direktno, bez usmjeravanja svih brodova da drže stražu na različitim pozivnim
kanalima, predstavljalo je dugo vremena zahtjev visokog prioriteta.
Ovo je bio suštinski nedostatak u smislu potrebe razvijanja novog sistema pozivanja, tj.
digitalnog selektivnog pozivanja (DSC – Digital Selective Calling, eng), a koji je, ustvari,
esencijalni dio GMDSS-a.
DSC sistem koristi digitalnu tehnologiju i vrlo je važan dio GMDSS-a, budući da
omogućuje sistem primarnog alarmiranja na VHF, MF i HF opsezima.
DSC kontrolna jedinica kontroliše (drži stražu) na svim frekvencijama opasnosti,

hitnosti i bezbjednosti. Kada obalna stanica, ili brodski prijemnik, primi DSC
upozorenje opasnosti, displej će idicirati prijem poruke na radio-telefonskim/radio-
teleks frekvencijama rezervisanim za slučajeve opasnosti i bezbjednosti. Pored
štampanja poruke, aktiviraće se i audio-vizuelni alarm, kako bi privukao pažnju
operatera.
DSC se može uputiti određenoj stanici ili stanicama. Za razliku od ovoga, u starom
sistemu, virtualno svi brodovi u dometu emisije su primali sve pozive. DSC provjerava
svaki dolazeći poziv i utvrđuje kada je poziv upućen dotičnoj stanici. Tada se uključuje
audio-vizuelni alarm, te se obično automatski i štampa poruka koja slijedi pozivu
opasnosti. Svi drugi DSC pozivi koje DSC kontroler ne prepozna, jednostavno se
odbacuju.
DSC je sistem koji se koristi za pozivanje:

- Određenog broda;

24
- Određene obalne stanice;

- Određene grupe brodova (unutar određenog geografskog područja);
- Svih brodova.
Sistem se može koristiti u komunikacijama na relacijama:

- Brod – obala;
- Obala – brod;
- Brod – brod.
Brod mora obavezno biti opremljen DSC uređajem, primjenljivim u zonama kojima
plovi.
U nastavku je nabrojano nekoliko različitih zahtjeva za DSC opremom:
- VHF DSC
Svi GMDSS regularni brodovi moraju biti opremljeni VHF DSC kanalom 70 za pozive
opasnosti i bezbjednosti, na relaciji brod-brod.
U zoni A1, brodovi takođe moraju da budu u poziciji da realizuju pozive opasnosti i
bezbijednosti i prema obalnim stanicama.
- MF DSC
Svi GMDSS regularni brodovi, koji plove zonama A2, A3 i A4, moraju biti opremljeni
tako da im je omogućeno slanje i prijem poziva opasnosti i bezbjednosti na 2187,5 kHz
(radio-telefonski) na relaciji brod-brod.
U zoni A2, brodovi takođe moraju da budu u poziciji da realizuju pozive opasnosti i
bezbjednosti na relaciji brod-obalna stanica.
- HF DSC
GMDSS brodovi koji plove zonom A4, kao i oni bez Inmarsat terminala, a koji plove
zonom A3, moraju biti opremljeni DSC-em za VHF i MF područje. Takođe, brodovi
moraju biti opremljeni HF DSC modulom za pozive opasnosti i bezbijednosti na relaciji
brod-obalna stanica.

25
8.1. Format DSC pozivne sekvence
Na slici 1 je dat šematski prikaz formata DSC pozivne sekvence.
DSC oprema, tj. kontrola jedinica, konstruisana je tako da sama uređuje pozivnu
sekvencu. U cilju kompletiranja poziva, radio operater jedino treba da odabere
relevantnu opciju.
Model
Fazna Specifikator Samo-
tacaka Adresa Kategorija
sekvenca formata identifikacija
(preambula)
Provjera
Kraj
Poruka 1 Poruka 2 Poruka 3 Poruka 4 tacnosti
sekvence
prenosa
Slika 1. Format DSC pozivne sekvence
8.2. Segmenti DSC poziva
Model tačaka (preambula): Sekvenca tačaka poslata tako da se skeneri-prijemnici

podese, i da završe skeniranje nakon podešavanja.
Fazna sekvenca: Fazni signali koji «pripremaju» prijemnik za prijem informacija od

strane DSC predajnika.
Specifikator formata: Specifikator poziva:

- Poziv opasnosti;
- Poziv svim brodovima;

26
- Poziv određenoj grupi brodova (npr. svi norveški brodovi, svi brodovi neke flote, i
sl.);
- Selektivni poziv upućen jednom, određenom, brodu;
- Dial-phone poziv namijenjen direktnom pristupu pretplatničkoj mreži.
Adresa: Identifikacija pomorske mobilne stanice (MMSI – Maritime Mobile Service

Identities, eng.), odnosno, oznaka – broj broda ili obalne stanice koja je pozivana.
Izuzeci se odnose na akcidente situacije, odnosno, na pozive opasnosti usmjerene svim
brodovima.
Kategorija: Vrsta poziva:

- opasnost;
- hitnost;
- bezbjednosti;
- važan brodski saobraćaj;
- rutinski saobraćaj.
Samoidentifikacija: Sopstveni MMSI broda koji poziva.
Poruka: Broj poruka može da varira u zavisnosti od vrste saobraćaja.
Poruka 1: Poziv opasnosti: Poruka 1 opisuje situaciju opasnosti.

- Požar/eksplozija;
- Curenje (štetnog otpada);
- Sudar;
- Nasukanje;
- Nagnuće, opasnost od prevrnuća;
- Potonuće;
- Zanošenje (stihijsko nošenje) vjetrom ili strujom;
- Nespecificirano;
- Napuštanje broda;
- EPIRB transmisija;

27
- Čovjek u moru;
- Oružani pljačkaški napad.
Poruka 2: Poruka 2 sadrži opis pozicije opasnosti pomoću 10 cifara:

- Specifikacija kvadranta, 1. cifra
0 – sjevero-istok;
1 – sjevero-zapad;
2 – jugo-istok;
3 – jugo-zapad.
- Sledeće četiri cifre označavaju latitudu u stepenima i minutama;
- Sledećih pet cifara označavaju longitudu u stepenima i minutama.
Poruka 3: Daje trenutak u vremenu kada je određena pozicija. Vrijeme se računa

prema UTC i predstavlja se pomoću četiri cifre.
- Cifre 1 i 2 predstavljaju sate.
- Cifre 3 i 4 predstavljaju minute.
Napomena: ako vrijeme nije određeno, cifra «8» se šalje četiri puta.
Poruka 4: Poruka 4 opisuje vrstu komunikacije (obično govorna komunikacija) koja

slijedi.
Kraj sekvence: Kraj sekvence se koristi za indikaciju tipa:

- da li poziv zahtijeva potvrdu prijema, ili
- da li je tekuća poruka odgovor na poziv.
Provjera ispravnosti prenosa: Sadrži kontrolni bit za provjeru ispravnosti prenosa.

28
8.3. DSC rutinski poziv
DSC rutinski poziv sadrži iste elemente navedene u prethodnom odjeljku, uz izuzetak
korišćenja samo poruka 1 i 2.
Poruka 1: Rutinski poziv:

- Poruka ukazuje na to da li će veza biti uspostavljena telefonski, teleksom ili
putem računara.
Poruka 2: Rutinski poziv:
- Porukom 2 se određuje frekvenciju na kojoj slijedi komunikacija.
8.4. Brojevi za selektivno pozivanje
Nacionalna administracija, ili neki drugi, odgovarajući, organ/institucija u ime

nacionalne administracije, dodjeljuje brodovima MMSI (Maritime Mobile Service
Identities, eng.) brojeve.
Ovi brojevi se sastoje od 9 cifara:
MID XXX XXX
MID (Maritime Identification Digit, eng.) je pomorska identifikaciona oznaka i označava

državu kojoj brod pripada. Na primjer, za norveške brodove, MID-ovi su: 257, 258 i 259.
Aktuelni status MID-eva se može naći u «Manual for Use by the Maritime Mobile and
Matitime Mobile-Satellite Services».
MID grupu prati 6 cifara, od kojih je poslednja uvijek «0» (nula).
Za veće brodove, poslednje tri cifre su nule.

29
- MMSI SLUŽI DA OZNAČI PLUTAJUĆU BOVU – EPIRB, I VHF/MF/HF

OPREMU.
Takođe se koristi za identifikaciju Inmarsat satelitske opreme. Broj za označavanje

Inmarsat opreme se dobija tako što se odgovarajuća cifra doda ispred MMSI-a, na način
kako slijedi:
Inmarsat B: 3 MID XXX ZZ

Inmarsat C: 4 MID XXX ZZ
Inmarsat M: 6 MID XXX ZZ
MMSI omogućuje i razlikovanje stanica od kojih dolaze pozivni signali, pri čemu je X
broj između 0 i 9:
Brodska stanica: MID XXX XXX

Grupa brodova: 0MID XX XXX
Obalna stanica: 00MID X XXX
Na slici datoj u nastavku (slika 2), prikazani su različiti identiteti od kojih potiču pozivni
signali: jedan brod, grupa brodova, obalna stanica.

30

MMSI: MID XXX XXX (jedan brod)

MMSI: 0MID XX XXX (grupa brodova)
MMSI: 00MIDX XXX (obalna radio stanica)
Slika 2. Razlikovanje «identiteta» pozivalaca u GMDSS-u (X je cifra između 0 i 9)

31
Pitanja (sa podsjetnikom za odgovore na neka pitanja):
1. Koje su pomorske zone definisane u GMDSS-u?
2. Što znači skraćenica DSC?
3. Da li se DSC može koristiti u svim pomorskim zonama u GMDSS-u?
4. Koji je kanal dodijeljen DSC-u na VHF opsegu?
5. Koja je frekvencija namijenjena DSC saobraćaju opasnosti na MF opsegu?

(2187,5 kHz)
6. Koliko poruka DSC poziv opasnosti sadrži? (varira u zavisnosti od vrste

saobraćaja)
7. Koliko poruka sadrži DSC rutinski poziv?
8. Što je MMSI?
9. Što je MID?
10. Objasnite kako se formira MMSI broj?
11. Određena stanica ima MMSI oblika 00219000. O kojoj vrsti stanice se radi?
(danska obalna stanica – Lyngby radio)
12. Druga stanica ima MMSI 258125000. O kojoj vrsti stanice se radi? (norveški, veći
brod, jer su tri poslednje cifre 0)

32
Dodatak (dijagram toka 1, dijagram toka 2):
Slušanje na Da li se NE NE
Da li je DSC NE Da li se DSC
Primljen DSC VHF CH 16/ saobracaj
poziv potvrdila pozivanje
poziv MF 2182 kHz opasnosti
CS ili RCC? nastavlja?
(5 minuta) nastavlja?
DA DA DA
Potvrda prijema
DA poziva opasnosti
Resetovanje Da li je brod u
R/T brodu u
sistema poziciji da
opasnosti na VHF
asistira?
CH 16/MF 2182 kHz
NE
Unos
Obavijestiti
podataka u
CS i/ili RCC
LOG (fajl)
Dijagram toka 1. Akcije broda nakon prijema VHF/MF DSC poziva opasnosti
Slušanje na NE
NE Da li se
odgovarajucem Da li je DSC Proslijediti poziv
Primljen HF DSC saobracaj
RTF ili NBDP poziv potvrdila opasnosti CS i
poziv opasnosti
kanalu CS ili RCC? obavijestiti RCC
nastavlja?
(5 minuta)
DA DA
Kontaktirati RCC
DA putem
Resetovanje Da li je brod u najefikasnijeg
sistema poziciji da medijuma, radi
asistira? eventualnog
pružanja pomoci
NE
Unos
podataka u
LOG (fajl)
Dijagram toka 2. Akcije broda nakon prijema HF DSC poziva opasnosti

Legenda: CS – Coast Station (obalna stanica); RCC – Rescue Coordination Center (centar za koordinaciju spasavanja)

33
Prilog 1. HF DSC i NBDP kanali (kHz)
DSC RTF NBDP
4207,5 4125 4177,5

6312,0 6215 6268
8414,5 8291 8376,5
12577,0 12290 12520
16804,5 16420 16695
9. DSC pocedure na VHF/MF/HF-u
U nastavku su opisane DSC procedure na VHF-u i MF-u. DSC procedura na HF-u se ne

razlikuje bitnije od prethodne dvije, osim što se nekoliko posebnih uslova mora uzeti u
obzir (obično nema u blizini obalne stanice sa kojom brod u opasnosti može jednostavno
da uspostavi komunikaciju; stoga, brod koji je primio DSC poziv ima veću odgovornost
nego u prethodna dva slučaja).
9.1. Emitovanje DSC poziva opasnosti
DSC poziv opasnosti se emituje na zahtjev zapovjednika broda, ili osobe koja je
odgovorna za brod i zahtijeva hitnu pomoć.
DSC poziv treba da uključuje najnoviju registrovanu poziciju broda, kao i vrijeme kada
je ona zabilježena (UTC – Universal Time Coordinated, eng). Pozicija i vrijeme se mogu
automatski inkorporirati u DSC, posredstvom brodskih elektronskih navigacionih
uređaja.
DSC poziv opasnosti se emituje na sledeći način:
- treba podesiti predajnik na DSC kanal opasnosti (2187,5 kHz na MF-u, kanal 70
na VHF-u);
- ako vrijeme dozvoljava, ukucati ili selektovati na DSC opremi vrstu opasnosti;

34
- unijeti najnoviju registrovanu poziciju broda (tj. latitudu i longitudu);

- UTC vrijeme;
- vrstu slijedne telekomunikacije (radio-telefonija), u skladu sa instrukcijama
proizvođača DSC opreme;
- poslati DSC poziv opasnosti;
- pripremiti se za slijedni saobraćaj podešavanjem prijemnika na kanal za
saobraćaj opasnosti u okviru istog opsega, tj. 2182 kHz na MF-u, odnosno, kanal
16 na VHF-u (dok se čeka potvrda prijema poslatog DSC-a).
9.2. Prijem poziva opasnosti
Brodovi koji prime DSC poziv opasnosti, u normalnim okolnostima, ne treba da

potvrđuju prijem prije obalne stanice.
Ako brodska stanica kontinuirano prima DSC poziv, treba da ga potvrdi i tako obustavi
njegovo dalje emitovanje, ali jedino, nakon konsultacija sa RCC-om ili obalnom
stanicom i pošto dobije odobrenje da tako postupi.
Brod koji primi DSC poziv opasnosti od drugog broda, treba da:
- čeka potvrdu prijema DSC poziva na kanalima opasnosti (2187,5 kHz na MF-u,
kanal 70 na VHF-u);
- da se pripremi za slijedne telekomunikacije, tj. da podesi prijemnik na
odgovarajuće frekvencije opasnosti u okvirima istog opsega (2182 kHz na MF-u,
kanal 16 na VHF-u); ili,
- da potvrdi prijem poziva opasnosti, radio-telefonski, na odgovarajućim
frekvencijama opasnosti, u okvirima opsega na kome je DSC poziv opasnosti
poslat, tj. na 2182 kHz na MF-u, odnosno, na kanalu 16 na VHF-u, i to na sledeći
način:
- MAYDAY
- 9-cifrena identifikacija broda u opasnosti, ponovljena 3 puta

35
- THIS IS
- 9-cifrena identifikacija sopstvenog broda, tj. broda koji potvrđuje prijem,
ponovljena 3 puta
- RECEIVED MAYDAY.
9.3. Saobraćaj opasnosti
Nakon dobijanja potvrde o prijemu DSC poziva opasnosti, brod u opasnosti treba da
započne slijednu komunikaciju na radio-telefonskim kanalima namijenjenim za tu svrhu
(na 2182 kHz na MF-u, odnosno, na kanalu 16 na VHF-u), na sledeći način:
- MAYDAY
- THIS IS
- 9-cifrena identifikacija (pozivni znak broda) ili neka druga identifikacija broda
- pozicija broda (latituda i longituda), kao i vrijeme (UTC) kada je pozicija
određena
- vrsta opasnosti i vid pomoći koji je potreban
- sve druge informacije koje mogu smanjiti rizik.
9.4. Prosleđivanje DSC poziva
Ni u kom slučaju brod ne treba da prosleđuje primljeni DSC poziv opasnosti svim
brodovima, ni na VHF, ni na MF kanilama. Obalna stanica je ta koja, ukoliko nema
nikoga ko sluša na kanalima 2182 kHz (MF) i kanalu 16 (VHF) - prosleđuje individualni
DSC poziv opasnosti (određenom brodu, ili grupi brodova).
9.4.1. Prosleđivanje DCS poziva u ime nekog drugog
Brod koji je obaviješten da je drugi brod u opasnosti, proslijediće primljeni DSC poziv
opasnosti:
- ako brod koji je u opasnosti nije u poziciji da ga pošalje;
- ako zapovjednik procijeni da je to potrebno.

36
DSC poziv opasnosti se prosleđuje na sledeći način:
- predajnik se podesi na DSC kanal opasnosti (2187,5 kHz na MF-u, kanal 70 na

VHF-u);
- selektuje se format za prosleđivanje poziva opasnosti;
- ukuca se ili selektuje na DSC opremi:
o poziv svim brodovima (all ships call, eng.) na VHF-u, poziv za određenu
geografsku oblast na MF-u/HF-u, ili 9-cifrena identifikacija odgovarajuće
obalne stanice;
o 9-cifrena identifikacija broda u opasnosti (ako je poznata);
o vrsta opasnosti;
o najnovija registrovana pozicija broda koji je u opasnosti;
o vrijeme kada je pozicija određena (UTC);
o vrsta slijedne telekomunikacije (radio-telefonska, najčešće);
- prosleđuje se primljeni DSC poziv;
- vrši se priprema za slijedni saobraćaj, odnosno potvrdu prijema DSC poziva,
podešavanjem prijemnika na 2182 kHz (MF), odnosno, na kanal 16 (VHF).
9.5. Potvrda prijema proslijeđenog DSC poziva opasnosti od strane

obalne stanice
Obalne stanice nakon prijema i potvrde DSC poziva opasnosti, treba ako je to potrebno,
ponovo da emituju primljene informacije, u vidu DSC proslijeđenog poziva, adresiranog
na: sve brodove (jedino na VHF-u), sve brodove u određenom geografskom području
(na MF-u/HF-u), ili određeni brod.
Brodovi koji su primili proslijeđeni DSC poziv opasnosti od obalne stanice, ne koriste
DSC da potvrde prijem, već ga potvrđuju radio-telefonski na kanalima rezervisanim za
saobraćaj opasnosti (2182 kHz na MF-u, odnosno, kanal 16 na VHF-u).
Potvrda prijema ide radio-telefonski, na istom opsegu na kojem je i primljen DSC, na

način kako slijedi:

37
- MAYDAY RELAY
- 9-cifrena identifikacija ili pozivni znak, ili neka druga identifikacija obalne
stanice koja je poslala (proslijedila) poziv
- THIS IS
- 9-cifrena identifikacija ili pozivni znak, ili neka druga identifikacija sopstvenog
broda
- RECEIVED MAYDAY RELAY.
9.6. Potvrda prijema proslijeđenog DSC poziva opasnosti od strane

drugog broda
Brodovi koji prime proslijeđeni DSC poziv opasnosti od strane drugog broda, treba da
prate proceduru potvrde prijema na analogan način onom opisanom u odjeljku 9.2.
9.7. Poništavanje slučajnog (nenamjeravanog) poziva opasnosti
Stanica koja je emitovala slučajno (nenamjeravano, greškom) poziv opasnosti treba da

ga poništi (kanselira) na sledeći način:
- odmah treba poništiti ovakav DSC poziv (radio-telefonski) na istom opsegu na

kome je greškom poslat;
- kontrolisati saobraćaj na odgovarajućem kanalu opasnosti i odgovoriti na svaku
komunikaciju koja bi, eventualno, greškom poslat poziv opasnosti tretirala kao
namjeran, odnosno, svrsishodan.
10. Emitovanje poruke hitnosti
Emisija poruka hitnosti, realizuje se posredstvom dva koraka:
- najave poruke hitnosti;

- emisije poruke hitnosti.

38
Najava poruke hitnosti, emituje se na DSC kanalu hitnosti (2187,5 kHz na MF-u, ili
kanal 70 na VHF-u). Poruka hitnosti se emituje radio-telefonski na kanalima
rezervisanim za slučajeve opasnosti (2182 kHz na MF-u, ili kanal 16 na VHF-u). DSC
poziv hitnosti na VHF-u može biti adresiran na sve stanice, ili na brodove u određenom
geografskom području na MF-u/HF-u, ili na jedan određeni brod.
Frekvencija na kojoj će biti emitovana poruka hitnosti, navodi se u DSC pozivu hitnosti.
Emitovanje DSC poruke se odvija prema sledećoj proceduri:

Najava (poziv)
- podesi se predajnik na DSC pozivni kanal (2187,5 kHz na MF-u, ili kanal 70 na
VHF-u);
- odabere se odgovarajući pozivni format na DSC opremi (svim brodovima na
VHF-u, grupi brodova u određenom geografskom području na MF-u/HF-u,
jednom određenom brodu);
- otkuca se ili selektuje na DSC opremi sledeće:
o 9-cifrena identifikacija stanice;
o vrsta poziva (poziv hitnosti);
o frekvencija na kojoj će poruka hitnosti biti emitovana;
o vrsta komunikacije na kojoj će poruka hitnosti biti emitovana (radio-
telefonija, najčešće);
- emituje se DSC poziv hitnosti.
Sama poruka
- predajnik se podesi na frekvenciju koja je navedena u DSC pozivu hitnosti;
- emituje se poruku hitnosti na sledeći način:
- PAN PAN, ponovljeno 3 puta

- ALL STATIONS, ili tačno specificirana pozivana stanica, ponovljeno 3 puta
- THIS IS
- 9-cifrena identitet ili pozivni znak, ili druga identifikacija sopstvenog broda
- tekst poruke hitnosti.

39
10.1. Prijem poruke hitnosti
Brodovi koji prime DSC pozive hitnosti, adresirane na više od jedne stanice, NE treba da
odgovaraju na poziv, već da podese svoje R/T prijemnike na frekvenciju koja je
naznačena u pozivu hitnosti i da potom slušaju poruku hitnosti.
11. Emitovanje poruke bezbjednosti
Emisija poruka bezbjednosti, realizuje se posredstvom dva koraka:
- najavom poruke bezbjednosti;

- emitovanjem poruke bezbjednosti.
Najava se vrši emitovanjem DSC poziva bezbjednosti na DSC kanalu opasnosti (2187,5
kHz na MF-u, ili na kanalu 70 na VHF-u).
Poruka bezbjednosti se normalno emituje na kanalu za saobraćaj opasnosti i

bezbjednosti na istom opsegu na kojem je poslat i DSC poziv, tj. na 2182 kHz na MF-u,
odnosno, na kanalu 16 na VHF-u.
DSC poziv bezbjednosti može biti adresiran na sve brodove (na VHF-u), na brodove u
određenom geografskom području (na MF-u/HF-u), ili na jednu određenu stanicu.
Frekvencija na kojoj će biti poslata poruka bezbjednosti, treba da bude sadržana u DSC
pozivu.
Emisija poruke bezbjednosti treba da bude izvršena na sledeći način:

Najava
- podesiti predajnik na DSC kanal poziva opasnosti (2187,5 kHz na MF-u, kanal
70 na VHF-u);

40
- odabrati odgovarajući format poziva na DSC uređaju (poziv upućen svim

stanicama na VHF-u, stanicama u određenom geografskom području na MF-
u/HF-u, ili jednoj određenoj stanici);
- ukucati ili selektovati uz pomoć tastature DSC uređaja:
o određeno područje ili 9-cifrenu identifikacionu oznaku određene
stanice;
o kategoriju poziva (bezbjednost);
o frekvenciju na kojoj će biti emitovana poruka bezbjednosti;
o vrstu slijedne komunikacije (radio-telefonija, najčešće).
Emisija poruke bezbjednosti
- podesiti predajnik na frekvenciju ili kanal naznačen u DSC pozivu;
- emitovati poruku bezbjednosti na sledeći način:
- SECURITE, ponovljeno 3 puta;

- ALL STATIONS ili određena stanica, ponovljeno 3 puta;
- THIS IS
- 9-cifrena identifikacija ili pozivni znak sopstvenog broda;
- tekst poruke bezbjednosti.
11.1. Prijem poruke bezbjednosti
Brodovi koji prime DSC poziv bezbjednosti adresiran na sve ili više stanica NE treba da
potvrđuju prijem, ali treba da podese R/T prijemnik na frekvenciju na kojoj će biti
emitovana poruka bezbjednosti, a koja je naznačenu u pozivu bezbjednosti.
12. Javna korespodencija
VHF DSC kanal 70, koji se koristi za svrhe opasnosti i bezbjednosti, takođe se koristi za
DSC javnu korespodenciju. Na MF-u, posebni međunarodni i nacionalni kanali,
odvojeni od kanala 2187,5 kHz namijenjenog DSC pozivima opasnost i bezbijednosti,
koriste se za DSC javnu korespodenciju na MF-u.

41
Brodovi koji pozivaju obalnu stanicu na MF DSC-u za potrebe javne korespodencije,

trebalo bi da koriste odgovarajuće nacionalne DSC kanale za određenu stanicu.
Međunarodni DSC kanal za javnu korespodenciju može se takođe koristiti kao opšte
komunikaciono pravilo između broda i obalne stanice. U tom slučaju brod emituje na
frekvenciji 2189,5 kHz, dok prijem ostvaruje na frekvenciji od 2177 kHz.
Frekvencija od 2177 kHz, takođe se koristi za opšte komunikacije na relaciji brod-brod.
12.1. Emitovanje DSC poziva za javnu korespodenciju prema obalnoj stanici

ili drugom brodu
DSC poziv za javnu korespodenciju upućen obalnoj stanici ili drugom brodu, emituje se
na sledeći način:
- podesi se predajnik na odgovarajući DSC kanal;

- podesi se format za slanje DSC poziva određenoj stanici;
- otkuca se ili selektuje uz pomoć tastature DSC uređaja:
o 9-cifrena identifikacija stanice koja poziva;
o kategorija poziva (rutinski);
o vrsta slijedne komunikacije (obično radio-telefonija);
o predloženi radni kanal ako se poziva drugi brod. Ako se poziva obalna
stanica, onda se ne predlaže radna frekvencija. Obalna stanica u potvrdi
prijema poziva određuje radni kanal;
- emituje se DSC rutinski poziv.
12.2. Ponavljanje poziva
DSC poziv za javnu korespodenciju mora se ponoviti na istom ili drugom DSC kanalu,
ako u roku od 5 min ne uslijedi odziv. Ponovno pozivanje na DSC-u za javnu
korespodenciju u krajnjem slučaju se može odložiti 15 min.

42
12.3. Potvrda prijema poziva i priprema za praćenje slijednog

saobraćaja
Nakon prijema DSC poziva, obalna stanica ili drugi brod, treba da potvrde prijem na
sledeći način:
- podesiti predajnik na frekvenciju na kojoj je emitovan DSC poziv;

- selektovati format potvrde;
- emitovati potvrdu prijema DSC poziva uz indikaciju da li je brod u poziciji da
nastavi komunikaciju kako je najavljeno u pozivu (ovo se odnosi na vrstu
komunikacija i radnu frekvenciju);
- u slučaju da je brod u poziciji da odgovori na predloženi način, treba podesiti
predajnik i R/T prijemnik na odgovarajući kanal i pripremiti se za prijem
saobraćaja koji slijedi.
12.4. Prijem potvrde i dalji postupci
Nakon prijema potvrde poziva, koji ukazuje na to da je obalna stanica u poziciji da primi
slijedni saobraćaj, treba pripremiti emisiju saobraćaja na sledeći način:
- podesiti prijemnik i predajnik na naznačenu radnu frekvenciju;

- nastaviti komunikaciju na radnom kanalu emitovanjem:
o 9-cifrene identifikacije ili pozivnog znaka pozivane stanice;
o riječi THIS IS
o 9-cifrene identifikacije ili pozivnog znaka sopstvenog broda.
Ukoliko pozivana obalna stanica ili drugi brod trenutno nisu spremni za prijem, treba
sačekati i pošto budu spremni nastaviti sa emitovanjem, odnosno, prijemom slijednog
saobraćaja.

43
Pitanja (i odgovori):
1. Primili ste DSC poziv opasnosti na VHF-u. Gdje treba da slušate prijem cijele
poruke, odnosno, kako ćete potvrditi prijem? (slušanje i potvrda prijema vrše se
na kanalu 16 (156,8 MHz), pri čemu potvrda prijema ima formu:
MAYDAY
9-cifrena identifikacija broda u opasnosti, ponovljena 3 puta
THIS IS
9-cifrena identifikacija sopstvenog broda, tj. broda koji potvrđuje prijem,
ponovljena 3 puta
RECEIVED MAYDAY)
2. Dobili ste isti poziv opasnosti na MF-u. Odgovorite na isto pitanje, kao pod 1, za
ovaj slučaj. (slušanje i potvrda prijema vrše se na bandu 2, na kanalu za radio-
telefoniju 2182 kHz)
3. Primili ste DSC poziv opasnosti na HF frekvenciji 8414,5 kHz. Kako ćete
reagovati u skladu sa DSC operativnom procedurom? (slušanje i odziv se
realizuju na istom opsegu 8, ali na frekvenciji 8291 kHz)
4. Dobili ste DSC proslijeđeni poziv opasnosti od obalne stanice na DSC frekvenciji
12577,0 kHz. Kako ćete reagovati u ovom slučaju u skladu sa DSC operativnom
procedurom? (odziv slijedi na odgovarajućem R/T kanalu, ovdje konkretno, na
frekvenciji 12290 kHz i to na sledeći način:
MAYDAY RELAY
9-cifrena identifikacija ili pozivni znak, ili neka druga identifikacija obalne
stanice koja je poslala (proslijedila) poziv
THIS IS
9-cifrena identifikacija ili pozivni znak, ili neka druga identifikacija
sopstvenog broda
RECEIVED MAYDAY RELAY)

44
5. Kada se podrazumijeva da treba da proslijedite DSC poziv opasnosti? (brod koji

je obaviješten da je drugi brod u opasnosti, proslijediće primljeni DSC poziv
opasnosti:
- ako brod koji je u opasnosti nije u poziciji da ga pošalje;
- ako zapovjednik procijeni da je to potrebno)
6. Pripremate se za slanje DSC poruke hitnosti na VHF-u. Na kom kanalu ćete

najaviti poruku, i na kom kanalu ćete emitovati samu PAN poruku? (PAN poruka
se najavljuje na DSC kanalu 70 za VHF ili na frekvenciji 2187,5 kHz za MF, dok se
sama PAN poruka emituje na odgovarajućim R/T kanalima: kanal 16, odnosno
frekvencija 2182 kHz)
7. Za koje kategorije saobraćaja se može koristiti MF DSC frekvencija 2187,5 kHz?

(za opasnost, hitnost i bezbjednosti)
8. Za koje kategorije saobraćaja se može koristiti VHF kanal 70? (za pozive
opasnosti, hitnosti, bezbjednosti i javnu korespodenciju)
9. Što se podrazumijeva pod internacionalnim pozivnim DSC kanalom na MF-u pri

komunikaciji na relaciji brod-obala? (međunarodni DSC kanal za javnu
korespodenciju između broda i obalne stanice, pri čemu brod emituje na
frekvenciji 2189,5 kHz, dok prijem ostvaruje na frekvenciji od 2177 kHz)
10. Koji kanal će se koristiti za MF DSC poziv na relaciji brod-brod? (za opšte
komunikacije, tj. javnu korespodenciju, na relaciji brod-brod, koristi se
frekvencija od 2177 kHz)

45
Prilog 2. Karakteristične frekvencije za saobraćaj opasnosti, hitnosti i bezbjednosti
VHF MF HF
Frekvencija
(MHz) (kHz) (kHz)
Band 2 4 6 8 12 16
70
DSC 2187.5 4207.5 6312.0 8414.5 12577.0 16804.5
(156,525)
Radio - 16
2182.0 4125.0 6215.0 8291.0 12290.0 16420.0
telefonija (156,8)
Radio-teleks 2174.5 4177.5 6268.0 8376.5 12520.0 16695.0
Korišćeni izvori:
- Kristensen, Tor R., An Introduction to GMDSS – General Operator's

Certificate (GOC), 7th Edition, POSEIDON, 2008. (ISBN: 978-82-92035-21-4)
- Internet izvori (2005/06/07/08):
o http://en.wikipedia.org/wiki/Global_Maritime_Distress_Safety_System
o http://en.wikipedia.org/wiki/Radio_propagation
o http://www.gmdss.com.au/dsc.htm
o http://www.gmdss.com.au/history.htm
o http://www.gmdss.com.au/requrements.htm
o http://www.gmdss.com/home.html
o http://www.icselectronics.net/GMDSS.php
o http://www.iho.shom.fr
o http://www.navcen.uscg.gov/marcomms/gmdss/default.htm
o http://www.navcen.uscg.mil/marcomms/marcomms.htm
o http://www.poseidon.no

46

Signali I Saobracaj U Slucaju Opasnosti PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Signali I Saobracaj U Slucaju Opasnosti PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sanja Bauk, Kurs iz GMDSS-a: Saobraćaj opasnosti, hitnosti i bezbjednosti

Saobraćaj opasnosti, hitnosti i bezbjednosti

Telekomunikacije u slučaju opasnosti, hitnosti i za potrebe bezbjednosti u GMDSS-u

Upozorenje opasnosti se sastoji od digitalnog selektivnog poziva (DSC – Digital Selective

Brod-obala upozorenja opasnosti u GMDSS-u se koriste da obavijeste centar za

Brod-brod upozorenja opasnosti u GMDSS-u se koriste da alarmiraju brodove u blizini

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

Terestrički elementi GMDSS-a su bazirani na korišćenu digitalnog selektivnog pozivanja

Signali opasnosti poslati posredstvom satelitskog sistema, u GMDSS-u, koriste opšte

Brod-obala signali opasnosti poslati putem satelita, odmah se usmjeravaju ka RCC-u,

Signal opasnosti poslat posredstvom EPIRB-a, sistem operator automatski usmjerava ka

2. Uloga obalnih stanica i RCC-a

U GMDSS-u, obalne stanice i RCC su, najznačajniji za koordinaciju odziva na signal

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

Potvrda ukazuje brodu u opasnosti da je druga stanica primila signal opasnosti i da su

Preferentna sekvenca događaja u GMDSS-u je da se DSC potvrda prijema DSC poziva

Proslijeđen poziv opasnosti mora da sadrži identifikaciju stanice u opasnosti, njenu

3. Uloga brodskih stanica

U idealnom slučaju, brodske stanice bi trebalo da rade u skladu sa upustvima obalne

Neposredna akcija nakon prijema signala opasnosti, trebala bi da bude takva, da se

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

proslijeđena preko odgovarajuće obalne stanice. Jedino u slučajevima kada obalna

Opšta forma za potvrdu prijema DSC-a radio-telefonski je:

- Signal opasnosti MAYDAY;

- Signal opasnosti MAYDAY;

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

Međutim, u područjima gdje pouzdane komunikacije sa obalnom stanicom nisu

4. Komunikacije u toku traganja i spasavanja

Komunikacije u toku akcija traganja i spasavanja, kao i komunikacije na «licu mjesta» u

Od suštinske važnosti je da se održi «disciplina» u komunikacijama sve dok traje

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

U toku trajanja akcija traganja i spasavanja, komunikacije kontroliše RCC, komander

5. Signali i saobraćaj u slučaju opasnosti

U GMDSS sistemu, sve pomorske telekomunikacije - opasnosti, hitnosti i bezbjednosti,

Brodovi moraju da imaju opremu za slanje brod-obala upozorenja (alarma) opasnosti

1. Digitalno selektivno pozivanje (DSC – Digital Selective Calling, eng.) na VHF/MF

Međunarodna SOLAS (Safety of Lives at Sea, eng.) Konvencija iz 1974. godine,

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

5.1. Opšta pravila

Ovdje opisane procedure, obavezne su za pomorske mobilne servise, te za komunikacije

U pravilima se ne navodi ništa što bi sprečavalo obalnu stanicu u vanrednim situacijama

Tabela 1. Radio-telefonske frekvencije rezervisane za slučajeve opasnosti, hitnosti i

Dvije najčešće korišćene frekvencije su: na VHF-u kanal 16 i na MF-u frekvencija od

5.2. Signali, pozivi i poruke opasnosti na frekvenciji 2182 kHz

Frekvencija, 2182 kHz, je međunarodna frekvencija za radio-telefoniju u slučaju

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

Frekvencija, 2182 kHz se može koristiti kako za pozivanje, tako i za odgovaranje na

Sve obalne stanice za javnu korespondenciju na MF telefoniji, moraju da održavaju

5.3. Periodi šutnje

Kako bi se povećala bezbjednost života na moru, od velike je važnosti da svi brodovi

5.4. Radio-telefonski alarmni signal

Radio-telefonski alarmni signal se sastoji u osnovi od dva sinusoidalna audio signala

Ovaj radio-telefonski alarmni signal se generiše automatski i kontinuirano se emituje

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

5.5. Signal opasnosti (distress signal, eng.) – MAYDAY

Radio-telefonski signal opasnosti sastoji se od riječi MAYDAY, koja je nastala od

5.6. Poziv opasnosti (distress call, eng.)

Radio-telefonski poziv opasnosti sastoji se od:

- Signala opasnosti (tj. distres signala) MAYDAY, izgovorenog 3 puta;

Fakultet za pomorstvo - Kotor, 2014. godina

5.7. Poruka opasnosti (distress massage, eng.)

Poruka opasnosti se sastoji od:

- Signala opasnosti MAYDAY;