TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU

KOLEKTIVNA SREDSTVA ZA PREŽIVALJAVANJE

UVOD O SIGURNOSTI

Neposredan povod prvom organiziranom rješavanju problema sigurnosti ljudi na

moru bilo je potonuće putničkog broda «TITANIC» u travnju 1912 god., kada je život izgubilo
više od 1500 putnika i članova posade. Zbog toga je britanska vlada 1913 god., sazvala
Međunarodnu konvenciju o pitanjima sigurnosti ljudskih života na moru na kojoj je 21.
siječnja 1914 usvojena konvencija poznata pod skraćenim nazivom SOLAS (Safety of Life at
Sea ), ali zbog prvog svjetskog rata nikad nije stupila na snagu.Druga konvencija sazvana je
1929 god., a slijedeće revizije održane su 1948, 1960, 1974 i 1983 god., na kojoj se više
poradilo na sredstvima za spašavanje.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO – International Maritime Organization) je

prvi put unificirala standarde za stručno usavršavanje pomoraca Međunarodnom
konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanja straže pomoraca
1978 god. (STCW 1978 – International Convention on Standard of Training, Certification and
Watchkeeping for Seafarers). Izmjenama Konvencije iz 1995 i 1997 godine koje su stupale na
snagu po ubrzanom postupku učinjen je još jedan korak naprijed u globalnoj standardizaciji
stručno osposobljavanja pomoraca.

Brodice za spašavanje
Vrste brodica za spašavanje:
 poluzatvorene brodice za spašavanje (koriste se samo na putničkim brodovima)
 poluzatvorene brodice za spašavanje koje se same vraćaju u uspravan položaj
 potpuno zatvorene brodice za spašavanje.
Čvrstoća svih brodica za spašavanje mora omogućiti:
 sigurno spuštanje u vodu s dopuštenim brojem osoba i cjelokupnom opremom
 otpuštanje i tegljenje pri plovidbi broda brzinom od 5 čvorova na mirnoj vodi.
Kapacitet brodice za spašavanje ne smije biti veći od 150 osoba. U brodicu može stati onoliko
osoba srednje mase od 75 kg s prslukom za spašavanje tako da se ne ometa druge osobe kod
veslanja. Brodice za spašavanje moraju se postaviti tako da se sve osobe na brodu mogu brzo
ukrcati.
Svaka brodica za spašavanje mora imati:
 ljestve za ukrcaj osoba koje se nalaze u moru
 konop u obliku vijenca za pridržavanje osoba u moru
 rukohvati za okretanje prevrnutih brodica
 svjetlo vidljivo 2 Nm na vrhu brodice
 obveznu propulziju motorom.
Brzina čamca za spašavanje je 6 čvorova, ali ne smije biti manja od 2 čvora.
U brodici mora biti dovoljno goriva i to dizela za 24 sata vožnje i mora imati hidrostatske
kuke za otpuštanje čelik-čela za spuštanje nakon prestanka opterećenja.

Inventar brodice za spašavanje

 dovoljan broj plutajućih vesala

 upute za očuvanje života
 kompas s kućištem, svijetleći ili opremljen sredstvom za osvjetljenje
 jedno zavlačno (strujno) sidro sa sidrenim užetom trostruko dužim od brodice
 po 3 litre pitke vode po osobi u nepropusnim posudama ili samo 1 litru po osobi ako
na brodici ima aparat za pretvaranje morske vode u pitku
 jednu nehrđajuću posudu za grabljenje vode sa uzicom
 jednu nehrđajuću graduiranu posudu za pitku vodu
 najmanje 10 000 KJ hrane po osobi upakirane da ne propušta zrak smještene u
vodonepropusne spremnike
 četiri rakete s padobranom
 šest ručnih buktinja
 dva plutajuća dimna signala
 nož na rasklapanje pričvršćen za brodicu konopom
 tri otvarača limenki
 jedno signalno zrcalo (heliograf)
 jedan primjerak ilustrirane tablice signala za spašavanje
 jednu zviždaljku ili drugo zvučno signalno sredstvo
 pribor za prvu pomoć
 tablete protiv morske bolesti
 ručnu pumpu
 pribor za ribolov
 alat i rezervni dijelovi za motor
 aparat za gašenje požara tekućeg goriva

Splavi za spašavanje

Vrste splavi za spašavanje:

- Samonapuhavajuće (pneumatske) splavi za spašavanje
- Krute splavi za spašavanje
Kada plutaju moraju izdržati više uzastopnih skokova s visine od 4,5 m, tegljenje pri brzini od
3 čvora po mirnom moru opterećene određenim brojem osoba i opreme i sa spuštenim
strujnim sidrom. Na smije se odobriti splav čiji je kapacitet manji od 6 osoba. Splav koja nije
prenosiva i spušta se pomoću uređaja za spuštanje ne smije biti teža od 185 kg.
Brodice za prikupljanje

Brodica mora biti smještena da je uvijek spremna i da se spusti za 5 min.

Brodice mogu biti krute, napuhavajuće, dužine najmanje 3,8 m, ali ne dulje od 8,5 m.
Kapacitet mora biti dovoljan za smještaj najmanje 5 osoba na sjedalima i jedna osoba u
ležećem položaju.
Moraju biti motorne, koristiti vanbrodski ili unutrašnji motor na dizel ili benzin.
Obvezna je oprema ista kao i u čamcima za spašavanje.
 RADIO OPREMA U SLUČAJU OPASNOSTI

Radio oprema u brodicama za spašavanje

SART-Search And Rescue Transponder - detektira se na radaru kao 12 crtica

Ručni VHF primoodašiljač
Ugradbeni VHF primoodašiljač

EPIRB-Emergency Position Indicating Radio Beacon. - odašilje lokacioni signal

geostacionarnim satelitima
SIGNALNA SREDSTVA

1. Signalne rakete

2. Ručna baklja

3. Plutajući dimni signal

 OSOBNA ZAŠTITNA ODJEĆA I OPREMA

Prsluci za spašavanje

Prsluci za spašavanje služe da privremeno održe na površini osobe koje su pale u

vodu.
Prsluci za spašavanje ne smiju podržavati gorenje ili nastaviti se rastapati nakon što je bio
potpuno zahvaćen plamenom u trajanju od najmanje 2 sekunde.
Prsluk za spašavanje može biti građen od pluta, ispunjen pjenastom masom ili može biti
samonapuhavajući.

Koluti za spašavanje

Koluti za spašavanje su sredstva koja služe za spašavanje jedne osobe.

Izrađeni su od čvrstog pluta ili nekog drugog sličnog materijala, presvučeni sa jakim
platnom. Radi bolje uočljivosti koluti su smješteni na pristupačnim mjestima na nadgrađu
broda. Da bi se lakše uočio u moru kolut je opremljen dimnim signalom ili baterijskim
svjetlom, pričvršćenim za kolut konopom dužine 3,5 m.
Termozaštitna odijela i sredstva

Termo zaštitna odijela služe za sprečavanje gubitka topline tijela prilikom plivanja u
hladnoj vodi ili boravka u brodicama za preživljavanje u hladnim područjima. Predviđeni su
samo za posadu za prikupljanje.
Termo zaštitna odijela ne smiju dozvoliti da se temperatura tijela smanji za više od 2°C ako je
temperatura vode 0°C.

Raspored za uzbunu

Raspored za uzbunu (MUSTER LIST) je lista na kojoj se nalazi popis svih članova
posade i njihove pojedinačne dužnosti i obveze u slučaju opasnosti.
Liste se nalaze u svim hodnicima, salonima, mostu i kormilarnici.
Svaki član posade svoje dužnosti izvađene sa rasporeda za uzbunu ima u svojoj kabini iznad
kreveta.
Raspored je napisan na engleskom jeziku i na jeziku države čiju brod zastavu vije ili na jeziku
većinske posade.
 OSOBNI RASPORED UZBUE I DUŽNOSTI U RAZNIM
SLUČAJEVIMA IZVANREDNIH SITUACIJA NA BRODU

Dužnost posade - spuštanje plovila za preživljavanje

Zapovjednik čamca mora svim članovima posade pregledati prsluke za spašavanje.
Nakon tih radnji čamac za spašavanje ili splavi se spuštaju u more.
SPUŠTANJE PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE
 Provjeriti drenažne čepove
 Izvaditi osigurače soha
 Spustiti jakobice (boškaine) i provjeriti da li su pričvršćeni štitnici
 Spustiti čamac do ukrcajne palube
 Rastegnuti pramčanu i krmenu privezaljku i priljubtii čamac uz palubu za ukrcaj
 Ukrcati se po naredbi. Prvi ulazi zapovjednik čamca, zatim putnici i posada, a
zamjenik zapovjednika ulazi zadnji
 Upaliti motor (motor može raditi izvan mora 5 min)
 Sjesti i držati ruke unutar čamca
 Spustiti čamac do mora
 Otpusti čelik čela
 Ukrcati posadu koja je spuštala čamac
 Otpustiti pramčanu i krmenu privezaljku
 Odgurnuti se čakljama od broda, kod spuštanja i valjanja broda dva člana posade
moraju stalno s čakljama kontrolirati da ne dođe do udaranja čamca od brod.

Ukrcaj u brodice redoslijed

Kod spuštanja potpuno zatvorenih čamaca za spašavanje zapovjednik čamca ulazi

prvi u čamac dok je on smješten na palubi. Putnici i posada se ukrcavaju u čamac prije
početka spuštanja, a prema rasporedu koji određuje zapovjednik čamca.

Zamjenik zapovjednika čamca ukrcava se posljednji. Sve osobe u čamcu sjedaju na

svoja mjesta i osiguravaju se sigurnosnim pojasevima što provjerava zamjenik zapovjednika
čamca. Nakon toga zapovjednik čamca pokreće motor za spuštanje (ova radnja se odvija u
čamcu za spašavanje) i spuštanje počinje. Kad je čamac spušten zapovjednik pokreće sustav
za zaštitu čamca (hlađenje, tlak), ako je to potrebno i otpušta kuke i privezaljke.
 SPAŠAVANJE HELIHOPTEROM

Pomoć helikoptera
Radi privlačenja pažnje helikoptera upotrebljavaju se dimni signali, rakete, buktinje,
aldis lampa, heliograf. Za spuštanje helikoptera treba po mogućnosti odrediti jedan slobodni
dio palube i označiti ga velikim bijelo obojanom slovom „H“. Noću brod treba biti osvijetljen
osobito sve zapreke kao što su jarboli, čelik čela, dimnjak. Treba se pobrinuti da to
osvjetljenje ne zasljepljuje pogled pilota helikoptera. Ako je moguće brod mora zadržati
stalnu brzinu kroz vodu i držati vjetar pod kutem od 30° s lijeve strane pramca. Ako je požar
na brodu onda je najbolje pramac okrenuti na vjetar. U svakom slučaju korisno je označiti
pravac vjetra zastavama ili dimom.

Naprava za dizanje na kraju užeta vitla ne smije se nipošto pričvrstiti za bilo koji dio
broda ili se zaplesti za brodsku opremu. Posada ne smije ni pokušati da dohvati spravu za
dizanje (kuku) osim ako se to ne zatraži s helikoptera. U tom slučaju treba najprije omogućiti
da metalni dio sprave za dizanje dotakne palubu ili uroni u more da bi se izbjegao mogući
udar od statičkog elektriciteta. Za podizanje osoba pomoću kuke helikopter spušta pojas koji
se navuče preko glave ispod ruku tako ga se osoba pridržava za čelično uže rukama, za
ozlijeđene osobe spušta se košara ili se spusti spasioc i on natakne pojas.

Ispravno korištenje helikopterskoh pojasa

 BRODSKA ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

Uvježbavanje na brodu
SOLAS propisuje obvezu uvježbavanja napuštanja broda i gašenja požara i precizira da
svaki član posade mora prisustvovati najmanje na jednoj vježbi mjesečno.
Ako je na brodu izmijenjeno više od jedne četvrtine (25%) članova posade vježba se mora
održati prvi dan nakon isplovljenja, ako je izmijenjeno manje od jedne četvrtine posade
vježba mora uslijediti tijekom prvog tjedna putovanja.
Na putničkim brodovima u međunarodnom putovanju vježbe se moraju obaviti 24 sata
nakon ukrcaja putnika i provoditi svake sedmice.

Napuštanje broda – znakovi

Signal za napuštanje broda je (●●●●●●●──), sedam kratkih i jedan dugi zvuk.

Naredbu o napuštanju broda isključivo donosi zapovjednik ili osoba koja ga mijenja.
Iskustva su pokazala da je najveći broj ljudskih žrtava izgubljen zbog panike i brzopletosti.
Zbog toga je u nekim zakonodavstvima i u našem Pomorskom zakoniku propisano da
zapovjednik smije napustiti brod tek nakon što je u granicama stvarne mogućnosti poduzeo
sve potrebne radnje.
Članovi posade zaduženi za dopremu posebnih dijelova opreme (EPIRB plutaču, transponder
i VHF uređaj) najkraćim putem te dijelove moraju donijeti do brodice.
Ako vrijeme dozvoljava treba donijeti dodatnu količinu goriva, vode, hrane i pokrivača.
Članovi posade koji su određeni za zatvaranje otvora u najkraćem vremenu te otvore trebaju
zatvoriti.

Konstrukcija broda - zaštita od požara

Uzroci požara u stambenom i administrativnom dijelu broda su najviše nepoštovanje
pravila
(propisa) zaštite od požara. Kod strojarnice (kotlovnice) širenje požara ovisi o konstrukcijskim
rješenjima (kabelski kanali, otvori za osvjetljenje, otvoreni prolazi i sl.). Brod se već prilikom
izgradnje dizajnira da bude maksimalno zaštićen od požara odnosno da smanji mogućnost
širenja požara pomoću vatrootpornih i vatrostalnih pregrada.
Protupožarni plan - međunarodna priključnica

Svaki brod preko 1000 BRT mora imati najmanje jednu međunarodnu priključnicu s
mogućnošću upotrebe s obje strane broda. Ona je univerzalna ( odgovaraju joj sve vrste i
promjeri cijevi koje brod može primiti s kopna). Priključnica mora izdržati radni tlak od
najmanje 10 bara.

Najčešći uzroci požara na brodu

- otvoreni izvori topline (upaljena žigica, svijeće, krpe, aparati za zavarivanje i sl.
- iskre mehaničke ili električne
- trenje (lokalno zagrijavanje materije na mjestu dodira)
- prenošenjem topline (putem krutih tvari, kondukcija ili vođenje, putem tekućih tvari
konvekcija ili strujanje i putem plinovitih tvari radijacija ili zračenje)
- kemijske reakcije (laki metali, kalij, natrij i magnezij u dodiru sa vodom; živo vapno i
voda, kisik i masnoće, drvena piljevina
- statički naboji
- samozapaljenje tereta
 SUZBIJANJE I GAŠENJE POŽARA

Opasnost od požara i vatre

- Pomanjkanje kisika (gušenje)
- Utjecaj topline i relativne vlage
- Utjecaj štetnih i otrovnih plinova, para i dr.
- Ostale vrste opasnosti (udarci, padovi, lomovi itd.)

Sustav za gašenje požara

Sustavi za dojavu požara (javljači):
 ručni,
 automatski,
 termički,
 dimni,
 plameni.
 dojavne linije,
 vatrodojavne centrale,
 uređaji za uzbunjivanje.
Stabilni sustavi za gašenje požara s automatskim radom:
 sprinkler – mokri, suhi, s pjenom,
 CO2,
 clear agent,
 pjena i voda,
 stabilni sustavi bez automatskog rada – hidranti.
 Aparati za gašenje požara
 ručni vatrogasni aparati,
 prijevozni vatrogasni aparati,
 prijenosne vatrogasne prskalice s pripadajućom opremom,
 zidni hidranti s pripadajućom opremom,
 vanjski (podzemni ili nadzemni) hidranti s pripadajućom opremom,
 stabilni automatski uređaji za gašenje,
 polustabilni uređaji za gašenje,
 vatrogasna vozila.

Načini gašenja požara na brodu

1. Odvajanjem (uklanjanjem) gorive tvari iz zone vatre. Provodi se tako da se od mjesta

požara udalje sve gorive tvari koje bi vatra mogla zahvatiti, ili se postavljaju takve
zapreke koje onemogućavaju širenje vatre odnosno požara na gorive tvari.
2. Gušenjem odnosno oduzimanjem zraka (kisika) potrebnog za gorenje. Provodi se na
taj način da se spriječi kontakt gorive tvari i kisika dovođenjem pjene, ili ugljičnog
dioksida.
3. Hlađenjem odnosno snižavanjem temperature gorive tvari ispod temperature
paljenja, Provodi se na taj način da se goriva tvar hladi vodom.
4. Reakcionim sprečavanjem gorenja pomoću kemijskih sredstava npr. praha za
gašenje ili halonom. Ovo je antikatalitičko djelovanje sredstava za gašenje koje
smanjuje kemijsko spajanje gorive tvari s kisikom iako su sva tri uvjeta gorenja
ispunjena.

Otkrivanje požara – detektori

Pravilom 13 (Poglavlje II-2) SOLAS konvencije definirani su zahtjevi za ugradnju
sustava za otkrivanje i dojavu požara na brodovima.
Uređaj za otkrivanje i dojavu požara sastoji se od:
- javljača požara (detektora)
- električnih vodova
- centralne za prijem signala
- izvora električne energije
Detektori i mjesta za ručnu dojavu okupljeni su u sekcije. Uključivanjem bilo kojeg detektora
ili ručne dojave mora se uključiti zvučni i vizualni signal za otkrivanje požara na kontrolnoj
ploči, kao i na indikatorskoj jedinici. Ako kroz dvije minute nitko ne potvrdi prijem signala,
automatski se daje zvučna uzbuna u svim stambenim i domaćinskim prostorijama posade,
kontrolnim stanicama i prostorijama za strojeve.

Gašenje požara pjenom

Aktiviranje aparata vrši se brzim okretanjem vretena čime se oslobađa otvor na
cilindru koji se nalazi u spremniku. Okretanjem aparata za 180° nekoliko puta, dolazi do
međusobnog miješanja dviju otopina i stvaranja kemijske reakcije. Nakon aktiviranja aparat
se mora cijelo vrijeme držati okrenut i može se upotrijebiti samo jednokratno.
Sastavni dijelovi aparata su: spremnik s vodom, cilindar s kiselinom, ventil, vreteno s
brtvilom, mlaznica, ventil sigurnosti, ručica.
Ovako dobivena kemijska pjena može se upotrijebiti za gašenje određene vrste lako
zapaljivih tekućina (benzin, petrolej, ulje i sl.). Može se upotrijebiti i za gašenje krutih tvari
biljnog porijekla, ali sa znatno manjim učinkom od vode.
Ne smije se upotrebljavati za gašenje požara električnih uređaja i instalacija pod naponom.

Sustav gašenja prahom

Tankeri za prijevoz ukapljenog plina i kemikalija opremljeni su ugrađenim sustavom
za gašenje požara prahom koji se nalazi u jednom ili više spremnika. Prah se potiskuje tlakom
pogonskog plina preko sustava cjevovoda i mlaznicama se izbacuje na mjesto požara. Boce s
plinom pod tlakom, elementi za uključivanje i upravljanje čine dio tog sustava.
Pogonski plin se nalazi izvan rezervoara u posebnim bocama pod visokim tlakom.
Spremnici i boce s pogonskim plinom moraju biti smješteni u posebnim prostorijama koje
nisu ugrožene požarom.
Kao pogonski plin za izbacivanje praha koristi se CO2 ili dušik.

Gašenje požara u strojarnici

Prilikom gašenja požara u strojarnici pomoću ugrađenog sustava CO2 treba voditi
računa o sljedećem:

a) Kod zvučnog alarma za ispuštanje CO2 posada mora odmah napustiti strojarnicu.
b) Prije ispuštanja CO2 mora se provjeriti da li su svi članovi posade napustili strojarnicu i
da li su sva vrata i otvori u strojarnici zatvoreni osim ispušnog ventila na vrhu
strojarnice. Ventilacija mora biti isključena te dovod goriva i maziva.
c) C02 ima veliku prednost jer ne uzrokuje druge štete osim onih koje su posljedica
samog požara. Međutim, CO2 ne posjeduje učinak hlađenja pa ako se strojarnica
otvori prije nego se strojevi ohlade ispod temperature samozapaljenja, može doći do
ponovnog paljenja zapaljivih para.

Strojarnica se može otvoriti nakon 36 sati, a i kasnije što ovisi o intenzitetu požara prije
puštanja CO2.

d) Nakon što je požar ugašen, strojarnicu treba proventilirati prije nego se strojevi
ponovo pokrenu.

CO2 se ne smije koristiti za inertiranje prostora koji sadrži smjesu para i zraka jer zbog nagle
ekspanzije CO2 može se stvoriti količina statičkog elektriciteta koja može izazivati eksploziju.
Boce s ugljičnim dioksidom smještaju se u posebnom, dobro ventiliranom prostoru koji mora
imati pristup s otvorene palube.
Sadržaj požarne stanice - hidranta

Hidrantski nastavak B/2C, 4x hidrantsko crijevo, 2x mlaznica, "T" ključ, ključ "ABC", ključ "C"

Protupožarna crpka na brodu

Svaki brod mora imati protupožarne crpke, glavni protupožarni cjevovod, hidrante i
vatrogasna crijeva koja udovoljavaju zahtjevima navedenim u pravilu IV. SOLAS Konvencije.
Kapacitet protupožarnih crpka ne smije biti manji od 25 m3/sat i svaka takva crpka mora biti
u stanju opskrbljivati najmanje dva predviđena mlaza vode.
Promjer cjevovoda morske vode i glavnog protupožarnog cjevovoda mora biti toliki da
osigura uspješno korištenje najvećeg ukupnog propisanog kapaciteta.
Hidranti trebaju biti tako raspoređeni, da najmanje dva mlaza vode dosegnu bilo koji dio
broda pristupačan putnicima i posadi dok je brod u plovidbi.
Cijevi i hidranti ne smiju biti od materijala koji postaje neupotrebljiv pod utjecajem topline.

Gašenje požara na RO-RO brodovima

Ugrađeni sustav za prskanje vode pod tlakom je pogodan za zaštitu prostora strojeva
i teretnog prostora na RO RO brodovima od požara, a djeluje na principu raspršivanja vode
pod visokim tlakom u formi spreja (voda guši).

Aparat za disanje vatrogasca

Aparati za disanje dijele se na samostalne aparate za disanje s vremenom upotrebe

minimalno 30 min, samostalne aparate za disanje s vremenom upotrebe minimalno 15 min i
protudimne maske opremljene pumpom i cijevi za dovod zraka duljine do 36 metara.
 OSNOVNA PRAVA POMOĆ

Imobilizacija – sredstva
Na brodu postoji spremište (brodska ljekarna) koja ima tvornički proizvedene udlage,
okovratnike i zračne jastuke za imobilizaciju udova i kralježnice. U nedostatku tvorničkih
sredstava mogu poslužiti daščice, trokutasta marama i drugi predmeti koji se mogu naći na
licu mjesta (priručna sredstva) ovisno o snalažljivosti osobe koja pruža prvu pomoć.

Sadržaj kutije prve pomoći

 kom 1 Prvi zavoj 12cm x 5m s jastučićem 12cm x 16 cm

 kom 1 Prvi zavoj 8cm x 3m s jastučićem 9cm x 11cm
 kom 2 Kaliko-zavoj 8cm x 5m
 kom 2 Kaliko-zavoj 4cm x 5m
 kom 2 Aluplast za opekline 80cm x 50cm
 kom 10 Sterilna kompresa od gaze 5cm x 5cm, 16 slojeva
 kom 2 Sterilna kompresa 10cm x 20cm, 12 slojeva
 kom 5 Flaster 10cm x 8cm
 kom 1 Samoljepiva vrpca 2,5cm x 5m
 kom 2 Trokutni rubac 100cm x 100cm x 140cm
 kom 10 Igle sigurnosnice
 kom 1 Škare sa zaobljenim vrhom
 par 2 Rukavice za jednokratnu uporabu (PVC)
 kom 1 Polivinilski rukavac – vrećica 30cm x 60cm
 kom 1 Poliesterska folija metalizirana 150cm x 200cm
 kom 2 Zaštitna folija za davanje umjetnog disanja
 kom 1 Specifikacija sadržaja spremnika
 kom 1 Podsjetnik o pružanju prve pomoć
Oživljavanje - reanimacija

A - airway (dišni put) - otvaranje dišnog puta.

B - breathing (disanje)- provjera disanja.
C - circulation (krvotok)- masaža srca i umjetno disanje.

Umjetno disanje - kada i kako

Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne
ruke dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena.
Pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i
promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog. Ako onesviješteni normalno
diše, okrenite ga u bočni položaj i pozovite Hitnu medicinsku pomoć.
Povremeno kontrolirajte disanje.

Ako onesviješteni ne diše, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomoć i započnite
postupak oživljavanja. Oživljavanje započinjemo masažom srca. Ovaj postupak nosi rizik od
prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa pa ga smijete provoditi samo kad je potreban.
Bolesnik mora ležati na tvrdoj podlozi. Ako leži na krevetu spustite ga na pod. Odjeću nije
potrebno skidati. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša. Drugi dlan položite preko
prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša.
Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i
kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika.

Davanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca – jedan spasilac

Davanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca – dva spasioca

Vrste krvarenja
Krvarenje nastaje ozljedom krvne žile. Vanjsko krvarenje je vidljivo jer krv istječe na površini
tijela. Unutarnje krvarenje se događa u unutrašnjosti tijela, skriveno od pogleda, pa dulje
vrijeme može ostati neprepoznato. Jačina krvarenja ovisi o veličini ozlijeđene krvne žile. Pri
ozljedi veće žile (arterije) krv će istjecati u mlazu, pa osoba može vrlo brzo iskrvariti.

Prva pomoć kod krvarenja

POSTUPCI ZA ZAUSTAVLJANJE VANJSKOG KRVARENJA
 pritisak na ranu
 kompresivni zavoj
 pritisak na veliku arteriju
 podvezivanje uda

Pomoć pri šoku

Šok je za život opasano stanje poremećene cirkulacije krvi, opći poremećaj organizma, čest
pratilac težih povreda.
Simptomi šoka su sljedeći:
- najčešće pri svijesti ali potpuno nezainteresiran za sebe i okolinu
- gleda odsutno: koža blijeda, hladna, orošena ljepljivim znojem
- usne modričaste, disanje brzo i površno, puls slab i ubrzan

Postupak s ozlijeđenom osobom u šoku:

- zaustaviti krvarenja, imobilizirati prijelome i iščašenja
- postaviti u vodoravan položaj
- pokrivanjem zaštititi od danjeg gubitka topline
- ako nisu ozlijeđeni trbušni organi, dati mu čaja ili vode
- transportirati u bolnicu

Prelom nadkoljenice
Koštani prijelom bez ozljede kože (rane) zovemo zatvorenim prijelomom. Ako na mjestu
prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Koštani ulomci mogu svojim oštrim
rubovima ozlijediti krvne žile, živce i mišiće, ili probiti kožu. To se može dogoditi u trenutku
prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju. - IMOBILIZACIJA

Opekotine

 Skinuti odjeću natopljenu vrućom tekućinom ili kemikalijom. Komadi tkanine koji su
zalijepljeni za kožu ne smiju se nasilno odvajati već ih treba obrezati škarama.
 Brzo hlađenje opečene površine vodom najvažnija je mjera prve pomoći koja bitno
poboljšava konačni ishod ozljede. Opečeni dio tijela treba što prije uroniti u vodu ili
tuširati. Voda mora biti hladna, ali ne ledena. Hlađenje treba trajati najmanje deset
minuta.
  S opečene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice i sat, prije nego koža natekne. Ako
se zbog otekline prsten više ne može skinuti, treba ga prerezati.
 Opekline se pokrivaju gazom i zavojem vrlo labavo, bez zatezanja.
 Ako je opečena velika površina ruke ili noge, imobilizirajte ozlijeđeni ud.
 Ako je prijevoz do bolnice dugotrajan, dajte ozljeđeniku da pije tekućinu (alkohol je
zabranjen).
NE stavljajte na opekline nikakve masti, ulje niti prašak.
NE bušite mjehure na opeklinama.

Hipotermija – pothlađivanje

Pothlađenost je stanje snižene opće tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi više
topline nego što je može proizvesti. Stanje alkoholiziranosti, iscrpljenosti i niska temperatura
okoline pospješuju nastanak pothlađivanja. U početku osoba ima osjećaj hladnoće i drhti
(ovaj stadij može i izostati). Kasnije osjećaj hladnoće prestaje, javljaju se umor, tromost i
velika želja za snom. Sve tjelesne i psihičke funkcije se usporavaju. Ponekad se javljaju
priviđenja. S daljnjim snižavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca
se jako usporavaju. Ako se ne pruži pomoć, smrt nastupa zbog prestanka disanja i srčanog
rada.

Trovanje hranom

Ako je osoba pri svijesti, pokušajte izazvati povraćanje podraživanjem ždrijela prstom.
Naizmjeničnim pijenjem tople vode i povraćanjem može se isprati želudac.
NE smije se izazivati povraćanje kod osobe koja nije pri punoj svijesti ili koja se opire.
NE smije se izazivati povraćanje pri otrovanju kiselinama, lužinama, benzinom, petrolejem,
otapalima za boje i sredstvima koja stvaraju pjenu.

Trovanje alkoholom
Simptomi su dehidracija, mučnina, bolovi u želucu, glavobolja, preosjetljivost na svjetlost i
zvukove, proljev, lupanje srca pri najmanjim naporima, oslabljene motoričke sposobnosti,
koncentracija i pamćenje.
Prva pomoć:
Otvorite dišne putove, provjerite diše li osoba i,ako diše,postavite je u bočni položaj.
Ako ne diše, provjerite usnu šupljinu, očistite je iako osoba i dalje ne diše, započnite
oživljavanje
Iz usta uklonite vidljiv strani sadržaj
Kad ste osobu postavili u bočni položaj, pozovite medicinsku pomoć, a do dolaska
povremeno provjeravajte diše li
Pokrijte je toplim prekrivačem da bi spriječili pothlađivanje
Ako je osoba pri svijesti, odvedite ju u toplu i prozračnu sobu, ne dopustite joj daljnje
kretanje, pomozite joj ako povraća
Ako zaspe, mora biti u bočnom položaju.
Korištenje droga i alkohola na brodu

Zabranjeno

Osoba u kojoj koncentracija alkohola u krvi prijeđe 0.5 promila nalazi se pod
djelovanjem alkohola. Kod koncentracije iznad 5 promila dolazi do alkoholne kome i smrti
zbog akutnog trovanja alkoholom.

Morska bolest
Obično sve započinje pojavom bezvoljnosti i nezainteresiranosti za okolinu,
zijevanjem, gubitkom apetita i koncentracije. Ovakvo stanje može trajati satima ili prestati ali
i dalje se razvijati u pravu kliničku sliku morske bolesti. Polagano se javlja nelagoda u želucu a
počinju vam smetati i mirisi koje prije niste primjećivali, sluh postaje osjetljiv a u glavi se
javlja pritisak ili vrtoglavica. Oboljeli se znoji, može podrigivati i “guta zrak”.
Zatim se javlja mučnina u želucu, pojačano lučenje sline a koža poblijedi i orosi se hladnim
znojem. Nakon toga javlja se povraćanje koje ne izaziva olakšanje. Samo povraćanje traje
različito a može doći i do dehidracije i potpune iscrpljenosti. U nekim slučajevima stanje se
može toliko pogoršati da bolesnicima popusti i kontrola nad stolicom i mokrenjem.

Od čovjeka koji je obolio od težeg oblika morske bolesti ne očekujte pomoć ili
racionalno ponašanje, oni se toliko loše osjećaju da izjavljuju kako žele umrijeti i potpuno su
nezainteresirani za eventualno kritično stanje u kojem se brod nalazi.

Sunčanica - prva pomoć

Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi -
odnosno utjecaju sunčeve topline. Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno
štiti najvažnije organe - kao što je mozak. Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice
odmah smjestite u hlad, u polu ležeći položaj i raskomotite joj odjeću. U slučaju nesvjestice
osobu polegnite na bok. Unesrećenog treba rashladiti laganim polijevanjem vodom (ne
naglim pljuskanjem iz kante), te stavljanjem hladnih obloga ili vrećice s ledom na potiljak i
glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, s hlađenjem se može prestati tek kada
se tjelesna temperatura vrati u normalu, odn. padne ispod 38 °C.
 UDOVOLJAVANJE HITNIM POSTUPCIMA

Preživljavanje na moru

1. Ostati suh ili čim prije izvaditi tijelo iz vode

2. Imati sredstvo za dojavu svoje pozicije
3. Voda
4. Hrana

Uvježbavanje – svrha

SKRAČIVANJE VREMENA REAKCIJE

Potreba sprječavanja panike

Da bi se ostvarila učinkovitost i postigla radna efektivnost.

Pomoć kod utopljenika

Za utapljanje prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1. pri spašavanju u vodi, ako utopljenik ne diše, obuhvatiti ga oko grudi i primijeniti
umjetno disanje usta na nos;
2. skidanje odjeće utopljenika;
3. primjena umjetnog disanja, a u slučaju prestanka rada srca i vanjska masaža srca;
4. ako je utopljenik progutao veću količinu vode ona se može izbaciti prebacivanjem
unesrećenog preko koljena ili pritiskom ruku na trbuh utopljenika koji se postavi u bočni
položaj.
Ne smije se gubiti dragocjeno vrijeme
 DOPRINOS UČINKOVITIM KOMUNIKACIJAMA NA
BRODU

Temelji sporazumijevanja na brodu

Pod semantičkim preprekama podrazumijevamo prepreke proistekle iz nerazumijevanja
jezika. Pogotovo na brodu sa višenacionalnom posadom. Tom problemu se probalo doskočiti
na način da je službeni jezik na brodu engleski. Ipak, iz iskustva pomoraca sam naučila da je
ovdje ono što zovemo "ljudski faktor" najbitniji. Koliko smo fleksibilni, tolerantni i sposobni
prilagodbi, tu se i ova prepreka brže ukloni, ili umanji, u komunikacijskom smislu, bez obzira
na različitost jezika. Pod jezične zapreke bi spadale zapreke zbog još slabe organizacije posla,
loših komunikacijskih putova i tome slično.

Privatnost na brodu
1. informacije - samo svrsishodna informacija će biti pohranjena u periodični pregled da bi
se otklonila informacija starijeg datuma (registrirati promjenu)

2. pristup - posada mora imati pristup svojim osobnim zapisima

3. povjerenje - nijedna osobna informacija ne smije se otkriti trećoj stranci bez prethodnog
dopuštenja namještenika

4. sigurnost - sve osobne informacije moraju biti sigurne od nezakonitih ulazaka

5. nadzor - sustav nadzora (audio ili vizualni) se treba obavljati bez znanja posade

Najčešće pravo privatnosti biva narušeno u području privatnog života u vidu

nezakonitog otkrivanja informacija, najčešće kod osobnih podataka koje je jedna organizacija
prikupila o namješteniku; povjerljivost usluga medicinskih ili trajnih zapisa; istrage o osoblju
radi procjene liječenja od npr. alkohola ili droge; pretraga kabine zbog krijumčarenja itd.

Osobna odgovornost
Postoje točno određena ograničenja i "KODEKS PRAKSE" u svezi s ponašanjem i vođenjem
radnih operacija, s kojim se svaki pomorac mora upoznati. Posada mora točno znati što se
očekuje od njih i koje će biti kazne za ne pridržavanje pravila na dužnosti, kao i odgovornosti.

Zaposlenički odnosi su dvosmjerni i očituju se u tome da:

1. organizacija ima odgovornost prema posadi

2. i posada ima odgovornost prema organizaciji

Kako bi odnos između zaposlenika i posade bio korektan, na dobrobit obje strane, bitno je da
svaka strana prepozna osobne odgovornosti i zadaće i napravi napor da ih poštuje.

Međuljudski odnosi na brodu

Da bi međuljudski odnosi na brodu funkcionirali skladno, posao funkcionirao kvalitetno, a
rizik od nezgoda na radu se smanjio na minimum, između ostalog, je bitno izbjegavati
konflikt između poslodavca i namještenika. S jedne strane imamo poslodavca kojem je bit
poslovanja, pa tako i brodskog, ostvarivanje profita. S druge strane je posada sa svojim
potrebama i ograničenjima koji proizlaze kako iz radnog faktora i, kako mi kažemo, ljudskog
faktora. Da bi se na neki način ova dva zahtjeva uskladila, pribjegava se ugovoru koji je jasno
i određeno dokumentiran i odnosi se na društvenu i radnu okolinu. Naravno, treba poštovati
pravilo 0% diskriminacije na bilo kojoj osnovi.

Disciplina radna na brodu

Disciplina na brodu je jedan od bitnih faktora u brodskom poslovanju, a proizilazi iz
specifičnosti brodskog upravljanja i života na brodu općenito.

Razlikujemo dvije vrste discipline:

1. PREVENTIVNA DISCIPLINA koja podržava namještenika da ostane u okviru

dogovorenih pravila i tako izbjegne prekršaje.

2. KOREKTIVNA DISCIPLINA slijedi nakon prekršaja i trebala bi prevenirati svaki sljedeći

prekršaj.