TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU - BASIC SAFETY TRAINING

TEMELJNA SIGURNOST
NA BRODU

BASIC TRAINING
STCWAVI/1, IMO course 1.19 - 1.21
DIVERSO IMPEX d. o. o.
CENTAR ZA IZOBRAZBU POMORACA
TREE IZDANJE /04. 04. 2005./ (1955)

1
www.diversoimpex.hr

SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

Pripremio: Crvari kap. IME

TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU

TRAINING
TEMELJNA
BRODU -BASIC
BASIKC
TRENING
OSOBNO PREIVLJAVANJE
(1-44)
(PERSONAL SURVIVAL TECHNIQUES)
STCW A-VI/1-1, IMO COURSE 1.19

5.
5. 1.
5. 2.
5. 3.
5. 4.
5. 5.
6.

UVOD, SIGURNOST I PREIVLJAVANJE (4)

Uvod u sigurnost
SAR Convention (Search and Rescue) (5)
Traganja na moru
STCW (vanost izobrazbe) (6)
Poseban program temeljne sigurnosti na brodu
(Basic Training) -STCW A-VI/1)
1. 1. 5.
ISM Code(7)
1. 1. 6.
Pomorski zakonik
1. 2.
Naela preivljavajnja na moru
1. 3.
Definicije plovila za preivljavanje (8)
i sredstava za spaavanje
1. 3. 1.
SOLAS - Meunarodna konvencija o
zatiti ljudskih ivota na moru
1. 4.
Uvjebavanje naputanja broda (9)
1. 4. 1.
SOLAS prirunik za obavljanje vjebi
(Training Manuel)
1. 4. 2.
Odravanje vjebi
1. 4. 3.
Evidencija odranih vjebi (10)
1. 5.
IMO simboli za sigurnost
2.
SLUAJEVI I VRSTE OPASNOSTI (11)
2. 1. 1.
Sudar
2. 1. 2.
Nasukanje (12)
2. 1. 3.
Prodor vode
2. 1. 4.
Spaavanje drugog broda (13)
2. 1. 5.
Potonue (14)
2. 1. 6.
Odredbe o poaru
2. 1. 7.
Postupci kod pada ovjeka u more (15)
2. 2.
Raspored za uzbunu (MUSTER LIST) (16)
2. 2.1.
Upute u nudi
2. 2. 2.
Dunosti lanova posade u nudi
2. 2. 3.
Znaci za nudu (17)
2. 2. 4.
Prilozi rasporeda za uzbunu (18)
2. 2. 5.
Brodski alarmni sustav
U
NOST(19)
3.
NAPUTANJE BRODA ZADNJA MOGUNOST(19)
3. 1.
Opa uzbuna (generalni alarm)
3. 1. 1.
Zapovijed
3. 1. 2.
Procjena
3. 1. 3.
Priprema
3. 1. 4.
Odluka
3. 2.
Osobna pripravnost za naputanje
anje
nje broda
3. 3.
Potreba spreavanja panike
nicima
icima kod naputanja
naputan b.
3. 4.
Dunost posade prema putnicima
VANJE
ANJE (20)
4.
PLOVILA ZA PREIVLJAVANJE
4. 1.
Brodica za preivljavanje
e (lifeboat)
4. 1. 1.
Invantar brodice za preivljavanje
eivljavanje
ivljavan
a preivljavanje
preivljavan (21)
4. 1. 2.
Obiljeja na brodici za
4. 1. 3.
Oprema brodice za preivljavanje
dice za preivljavanje
preivljavan
4. 1. 4.
Poluzatvorene brodice
ne
e brodice (otporne na vatru)
vat
(22)
4. 1. 5.
Potpuno zatvorene
avanje
vanje (liferaft) (23)
4. 2.
Splavi za spaavanje
4. 2. 1.
Pneumatske splavi
lavi za spaavanje (Boufort infetable
liferaft)
plavi
avi
4. 2. 2.
Oprema splavi
4. 2. 3.
Ispisi na kontejneru
ontejneru splavi
spla
4. 2. 4.
Inventarr splavi
plav (24)
4. 2. 5.
Krute splavi
ica
ca za prikupljanje (rescue boat) (25)
4. 3.
Brodica
a spasilaka
spasila
spasilaka brodica
4. 3. 1.
Brza
4. 4.
Sputanje
i ukrcaj (26)
putanje plovila
ovila za preivljavanje
pre
(2
putanje brodice za preivljavanje
preivlja
4. 4. 1.
Sputanje
Aktiviranje splavi privezaljkom (weak lilink) (27)
4. 4. 2.
4. 4. 3.
Sputanje splavi dizalicom
k
4. 4. 4..
Samoaktiviranje splavi hidrostatskom kukom
(28)
(Hidrostatic release unit)
moaktiviranje krutih splavi
4. 4. 5.
Samoaktiviranje
avljanje
nje prevrnute splavi
4. 4. 6.
Ispravljanje
4. 4. 7.
Ispravljanje
nje prevrnute brodice
kovi sputanja plovila
plo
4. 4. 7.
Vremenski rokovi
za spaavanje (29)

OSOBNA SREDSTVA
STVA ZA
Z SPAAVANJE
SPA
Prsluk za spaavanje
aavanje
avanje
Pojas (kolutt za spasavanje)
spasavanje (30)
ozatitna odijela
Hidrotermozatitna
Termozatitna
titna
itna sredstva (31)
Odravanje
vanje
anje sredstava za spaavanje
NAIN PREIVLJAVANJA NA MORU (32)
NOSTI ZA PREIVJELE
PR
OPASNOSTI
eivljavanje
ivljavanje na moru
mor
Preivljavanje
Preivljavanje
(33)
eivljavanje u plovilu za spaavanje
spaava
ATITA
TITA U PLOVILIMA ZA PREIVLJAVAN
PREIVLJAVA
ZATITA
PREIVLJAVANJE
Od topline
hladno
hladno
e
Od hladnoe
bole
Od morske bolesti
Od konzumiranja morske vode (34)
medici
pomoi
Pruanje medicinske
pomoi
Ukrcavanje u plovila
plovi iz mora (35))
nakon naputanja broda
Organizacija ivota u p
plovilima n
SRE
SR
PRIKLADNO KORITENJE SREDSTAVA
ZA
SPAAVANJE U PLOVILIMA (36)
(pirotehn
Signalna sredstva (piroteh
(pirotehnika)
Signalne raketet (Rocke
(Rocket Parachute Flare)
Rune
Ru
Rune buktinje (Hand Flare)
F
Plutaju
Plutaju
i dimni signal (Smoke
(
Plutajui
Signal)
izbaci
Sprava za izbacivanje
konopa (37)
Desalinizator
Plovno olujno sid
sidro (Sea Anchor)
Hla
Hl
e za spaavanje
spaav
spaa
Hlae
(Breeches Buoy) (38)
Heliograf
Heliogr
Hrana i voda
O OPREMA
OPRE
RADIO
ZA SLUAJ OPASNOSTI
Satelitski ssustavi (39)
plutaa za oznaavanje mjesta pogibelji (40)
Radio plu
EPIRB
Radar
R
Radarski odgovara SART
(Search
And Rescue Transponder)
(Sea
(S
Prijenosni
VHF radiotelefonski ureaj (41)
P
Prij
P
Poruke pogibelji (MAYDAY, SECURITE, PAN-PAN)
Pozivi pogibelji (distress signals) (42)
Vizuelni
Zvuni
Radio signali
Ostali signali (43)
SPAAVANJE HELIKOPTEROM (44)

1.
1.1.
1. 1. 1.
1. 1. 2.
1. 1. 3.
1. 1. 4.

IMPE

6. 1.
6. 1. 1.
7.
7. 1.
7. 2.
7. 3.
7. 4.
7. 5..
7.. 6.
8.

8. 1.
8. 1. 1.
8. 1. 2.
8. 3. 3.
8. 4.
8. 5.
8. 6.
8. 7.
8. 8.
9. 9.
9.
9. 1.
9. 2.

DIVE
RSO

9. 3.

SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

9. 4.
9. 5.
9. 6.
9
6
9 6. 1.
9.
9. 6.
6 2.
9.. 6. 3.
4
9.. 6. 4.
10.

Pripremio: Crvari kap. IME

TEMELJNASIGURNOST
SIGURNOSTNA
NABRODU
BRODU- BASIC
BASIKC
TRENING
TEMELJNA
TRAINING
PRVA POMO (45 57 = 12)
(MEDICAL EMERG: BASIC TRAINING)
STCW A/VI/1-4, IMO COURSE 1.21
UVOD I NAELA PRVE POMOI (45)
Uzroci ozljeda
Prikaz ljudskog tijela (46)
USTROJ I FUNKCIJA TIJELA
Organski sustav
NJEGA UNESREENOG (47)
Prva pomo u uem smislu
Skrb o unesreenima
Mjerenje tjelesne temparature
Sigurni znaci smrti(48)
SMJETAJ UNESREENIH
Brodska bolnica
Brodska ljekarna
Radio Medical Advice
Zdrastveni dnevnik
Meunarodna medicinska regulativa na brodovima
Poloaji ozlijeenih (49)
UNESREENI U NESVJESTI)
Pregled ozlijeenog u nesvjesti
GUENJE (50)

(REA
(REANIMAC
OIVLJAVANJE (REANIMACIJA)
rektna
ektna masaa
mas
srca
Vanjska ili direktna
sanje
anje (respiratorna)
(respirat
(51)
Umjetno disanje
KRVARENJE
JE
E (52)
Zaustavljanje
janje
anje vanjskog krvarenja (53)
enje
nje
Iskrvarenje
Unutrnje
(54)
rnje
nje krvarenje
krvare
PRVA
A POMO
POMO
PO
PRI OKU
KOTINE
OPEKOTINE
NEZGODE
ZGODE UZROKOVANE ELEKTRINOM
ELEKTRINOM
ELEK
TRUJOM
UJOM (55)
STRUJOM
UDAR GROMA
TOPLOTNI UDAR
SUN NICA
SUNANICA
HIPOTERMIJA SMRZAVANJE
SPAAVANJE KOD UTAPANJA (56)
(56
(5
OSTALO
RANE
RA
PRIJELOM KOSTIJU IMOBIL
IMOB
IMOBILIZACIJA
(57)

12.
13.
14.
15.
16.
17..
17.
7.. 1.
17. 2.

DIVE
RSO
IM

PROTUPOARNA ZATITA (58 -76 = 8)

FIRE PREVENTION AND FIRE FIGHTING
STCW-A-VI/1-1, IMO course 1.20

7.
7. 1.
7. 2.
8.
8. 1.
8. 2.
8. 3.
9.
10.
11.

PEX

1.
1. 1.
1. 2.
2.
2. 1.
3.
3. 1.
3. 2.
3. 3.
3. 4.
4.
4. 1.
4. 2.
4. 3.
4. 4.
4. 5.
4. 6.
5.
5. 1.
6.

1.
2.
2. 1.
2. 2.
2. 2. 1.
2. 2. 2.
2. 3.
2. 4.
2. 5.
2.6
3.
3. 1.
3. 2.
4.
4. 1.
4. 2.
5.
5. 1.
5. 2.
5. 3.
5. 4.
5. 5.
5. 6.
5. 7.

UVOD I NAELA PROTUPOARNE ZATITE (58)

TEORIJA GORENJA
Uvjeti gorenja
Svostva gorivih tvari (59)
Krute gorive tvari
Tekue gorive tvari (60)
Opasnosti od poara
Podjela poara i sredstava za gaenje (61)
Klase poara (62)
IMO simboli poara (63)
SPREAVANJE POARA (63)
Naela protupoarne zatite
re)
e)
Konstrukcija broda (ugradbene mjere)
SUSTAVI ZA OTKRIVANJE I DOJAVU
AVU
U POARA
PO
Poarni i dimni detektori (64)
Automatski poarni alarmi
SREDSTVA ZA GAENJE POARA(65)
ARA(65)
Ugraeni ureaji za gaenje
Glavni sustav gaenja
Protupoarna pumpa u nud
ud
d (66)
(66)ii
Sustav gaenja splinkler
kler
er
Sustav rasprivanja, vodenih
odenih zavjesa i roenja
Sustav gaenja pjenom
om
ahom
hom (inhibitor) (67)
Sustav gaenja prahom

Sustav gaenja s CO2

5. 8.
C
CO
5. 9.
in
inhib
Sustav halon- inhibitori
(halogenizirani ugljikovodici)
5. 10.
Sustav inertnog plina
(68)
p
APA
AP
6.
PRIJENOSNI APARATI
ZA GAENJE POARA
6. 1.
Aparati za gaenje
(69)
ga
g
6. 1. 1.
Aparati
rasprenom vodom (70)
ati za gaenje
g
6. 1. 2.
z gaenje pjenom
Aparatii za
6. 1. 3.
Prijenosni
Prijenosn aparati punjeni prahom (S) (71)
6.. 1. 4.
Runi
za gaenje ugljik - dioksidom (CO2)
Runi aparati
a
5
R
Runi aparati za gaenje halonom (HL)
6. 1. 5.
Runi
7.
OPREMA
GASITELJA
OPREM
OPR
Osobna
7. 1.
Os
O
Aparat
za disanje
7. 2.
A
8.
BRODSKA
PROTUPOARNA OPREMA (72)
8
BR
8. 1.
Opi alarm
8
8. 2.
Protupoarni planovi
2
8.. 2. 1.
Protupoarni brodski plan
1
8. 2. 2.
Oznaavanje protupoarne opreme (73)
3.
Protupoarna ophodnja (74)
8. 3
8.
Protupoarni aparati i prvo djelovanje
8 4.
9
9.
GAENJE U ZATVORENIM PROSTORIMA
9. 1.
Gaenje poara u skladitima
9. 2.
Gaenje poara u stambenim prostorijama (75)

OSOBNA SIGURNOST I DRUTVENA

RUTVENA ODGOVORNOST
HUMAN RELATIONSHIP
(STCWA/1-4, IMO COURSE
SE 1.21) (76 93 = 17)

SIGURAN RAD
AD NA BRODU (76)
anje
nje s brodom (familarizacija)
(familariza
Upoznavanje
Brodska
a oprema za opasnost
Popis radova
adova na brodu koji se smatraju opasnim
o
((77)
aj i iskrcaj tereta
tere (78)
Ukrcaj
Vezz i odvez
d
Ulaz
laz u zatvorene
e prostore (79)
Rad na visini
Rad u strojarnici
ME
ME
ULJUDSKI ODNOSI I DOPRINOS DOBRIM
D
MEULJUDSKI
ME
ME
ULJUDSKIM ODNOSIMA NA BRODU
BRO
MEULJUDSKIM
(80)
2. 1.
Meusobni
Me
eusobni odnosi ljudi na brodu
bro
azvijanje
anje grupa na brodu
2. 2.
Razvijanje
anje timskog rada
rad
2. 3.
Razvijanje
2. 4.
GRUPE ZA SLUAJ
LU
AJ OPASNOSTI
OPASNOST (81)
E NAREDBI
AREDBI I SPOSOBNOST
SP
S
3.
RAZUMIJEVANJE
RAZUMIJEVANJA DOBIVENIH
OBIVENIH
VENIH DUNOSTI
3. 1.
Osnove komuniciranja
3. 2.
Metode komuniciranja (82)
3. 3.
Komunikativne prepreke
1. LITERATURA, 2. KAZETE, 3. ISPITNA PITANJA (91 93)
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

3. 4.
4.

1.
1. 1.
1. 2.
1. 3.
1. 4.
1. 5.
1. 6.
1.7.
1.8.
2

4. 1.
4. 2.
4. 3.
4. 4.
4. 5.
4. 6.

4. 7.
4. 8.
5.
5. 1.
5. 2.
5. 3.
5. 4.
5. 5.

Vjetine govora i sluanja (83)

MJERE OPREZA ZA SPREAVANJE ONEIENJA
MORSKOG OKOLIA (84)
MARPOL CONVENTION MARINE POLUTION) (85)
Knjiga o uljima (Oil Record Book)
Knjiga o smeu (oneienje smeem sa broda)
Opis smea
Spreavanje zagaivanja smeem postupci s pojedinim vrstama smeem (86)
Plan intervencija kod iznenadnog (87)
oneienja mora u R. Hrvatskoj
Kopnena oprema za saniranje oneienja mora
Postupak na brodu kod oneienja mora (88)
ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA NA BRODU
Posada broda
Prava i obaveze lanova posade (89)
Zapovjednik
Alkohol i droga (90)
Uvjeti zapoljavanja

Pripremio: Crvari kap. IME

TEMELJNA SIGURNOST
SIGURNOST NA BRODU -BASIC
TRAINING
TEMELJNA
BASIKC
TRENING

OSOBNO PREIVLJAVANJE
(PERSONAL SURVIVAL TECHNIQUES)
STCW A-VI/1-1, IMO COURSE 1.19
U V O D, S I G U R N O S T I PREIVLJAVANJE

1.1.

UVOD O SIGURNOSTI

IMPE

1.

DIVE
RSO

Neposredan povod prvom organiziranom rjeavanju

jeavanju
avanju problema sigurnosti ljudi
ljud na moru bilo je potonue putnikog
broda "TITANIC" u travnju 1912. kada je na
udario u santu leda. ivot je
a putovanju iz Evrope za Ameriku
Am
ade
de,, koji su se nali u moru n
na te
izgubilo 1489 putnika i lanova posade,
temperaturi od 0C. Ostali koji su bili u
vjeli. Zbog toga je britanska v
vl
sredstvima za spaavanje su preivjeli.
vlada (Admiralitet) 1913. sazvala prvu
a sigurnosti ljudskih ivota na moru na kojoj je 20. sijenja 1914. usvojena
Meunarodnu konvenciju o pitanjima
konvencija poznata pod skraenim
m nazivom
azivom S O L A S.
o je stalne dopune konvencije.
konvencije Rezultat
Rez
Stalni razvoj tehnologije uvjetovao
viegodinjih napora na meunarodnom
planu je bio poboljanje sigurnosti
rnosti u cjelokupnom procesu
proces iskoritavanja brodovlja, zatiti okolia od
oneienja, tj. osiguranju osnovnih
operacije. itav niz meunarodnih i nacionalnih
snovnih uvjeta za brodske op
ope
propisa sadre elemente sigurnosti
urnosti
rnosti plovidbe i sigurnost broda
brod u plovidbi.

nosti
osti plovidbe, te zatita ljudskih
ljudski ivota i okolia obuhvaene su meunarodnim
Temeljne odredbe sigurnosti
konvencijama:
 SOLAS - International
onal
nal Convention for the Safety of Life at Sea (Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih
ivota na moru)
national
ational Convention on Standard of
o Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers
 STCW - International
a konvencija o standardima za izobrazbu,
izobr
izob
(Meunarodna
izdavanje svjedodbi i dranja strae pomoraca)
 SAR - Search
(Meunarodna
konvencija o traganju i spaavanju)
arch
rch and Rescue Convention ((Me
Me

ternational
ernational Safety Management
 ISM - International
 MARPOL Convention Marine Polution (Ko
(Konvencija 1973/ sa Protokolom 1978)
otpisnice ovih konvencija dune
du su ih potovati i provoditi.
Sve zemlje potpisnice
encija
ncija postoje i nacionalni propisi kojima
k
Osim konvencija
se regulira sigurnost plovidbe i u R Hrvatskoj. To su:
 Pomorski
orski
ki zakonik
vilnik o redu u lukama
 Pravilnik
 Pravilnik
lanova
ravilnik
avilnik o najmanjem broju
lano posade
ravilnik o obavljanju poslova i dranju
d
 Pravilnik
strae
 Pravilnik
vilnik
ik o zvanjima
zvanj
lu
kim kapetanijama
kapetanijam
 Zakon o lukim
h propisa
ropisa i pra
prav
Za primjenu ovih
pravila odgovorni su svi lanovi posade od zapovjednika broda do najnieg
lana posade po zvanju
anju
u svaki
svak prema svom znanju i zaduenju. Zbog toga pristup problemima koji se tiu
iti oz
ozb
sigurnosti plovidbe mora biti
ozbiljan, temeljit i kontinuiran. Nadalje dunost svakog lana posade je da odmah
obavijesti rukovoditelja svoje slube ili zapovjednika broda o svakom zapaanju ili dogaaju koji
ugroava sigurnost broda i ljudi na njemu.
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

Pripremio: Crvari kap. IME

TEMELJNA
TRAINING
TEMELJNASIGURNOST
SIGURNOSTNA
NABRODU
BRODU- BASIC
BASIKC
TRENING

DIVE
RSO

IMPE

1. 1. 1.
SAR CONVENTION (Search and Rescue)
Meunarodna konvencija o traganju i spaavanju odrana je u Hamburgu 1978, izmjene su donesene 1998, a na
snagu stupile 2000. U R Hrvatskoj na snazi je od 22. 06. 1998. g.
Konvencija je izdala prirunik IAMSAR (International Aero, Nautical and Maritime
and Rescue Manuel).
e Search
Searc
S
Prirunik SAR-a je podijeljen u tri dijela: I. namijenjen dravnim slubama s ciljem
uspostavljanja slubi, II.
ljem uspos
djelatnicima koji rukovode i III. brodovima i ostalim sredstvima spaavanja.
a..
astoji
stoji od: 1. stoera,
st
n
U R Hrvatskoj SAR je u nadlenosti Ministarstva mora, turizma. Ona se sastoji
2. nacionalne
dination
nation Centre),
Centre), 3. pod-s
pod-sredi
sredinjice za usklaivanje spaavanja(MRCC Maritime Rescue Coordination
pod-sredinjica
tra
ra
kih jedinica i 5. jedinica traganja
traga
tragan i
spaavanja(RCS Rescue Coordination Subcentre),, 4. obalnih promatrakih
spaavanja
Jedna od temeljnih jedinica u okviru SAR je spasilaka jedinica (RU
RU - Rescue Unit). Pomorske jedinice
jje
traganja i spaavanja su i a) brodovi, b) brodice, c) zrakoplovi, d. helikopteri,
trgovaki
brodovi i
elikopteri, te ostali
os
trgova
rgova
ki b
zrakoplovi koji su zakonski po pozivu duni sudjelovati u SAR-u.
e Vessels) kao namjenska jedini
jedinic da mogu
a) Osnovno je obiljeje pomorskih spasilakih brodova (Rescue
jedinica
h matinih
mati h luka. Temeljne su im odlike dobra
sudjelovati u spaavanju na otvorenom moru, daleko od svojih
manevarska obiljeja, veliko podruje djelovanja, razmjerno velika
ka brzina, dobre maritimne osobine,
osobin te dovoljan
osobi
prostor za smjetaj opreme i preivjelih. U pravilu to su brodovi
nadgraa u veem
ovi dobro
ro zatvorenog visokog nad
na
dijelu trupa to im omoguuje plovidbu i rad pri loim vremenskim
skim
kim uvjetima.
uvjet
Duine s
su od 17-56 m, a brzine 2530 v.
escue Boats).
Boats) To su pneumatske
pneu
pne
b) Kao posebne skupine imamo brze spasilake brodice (Fast Rescue
brodice sa
krutim dnom duine 8-15 m, sa strojem postavljenim
kw. Zahvaljujui
im
m u sredini brodice snage 150-200
150150
v. Smjetaj posade je na sredin
sredinj
snanim strojevima i maloj teini brzina im je preko 30 v.
sredinjoj klupi i ima 3-4 lana.
u do mjesta nezgode, skupe ljude i vrate se u matinu luku.
Osnovna im je namjena da za vrlo kratko vrijeme stignu
Budui da im je nadvoe razmjerno malo, podizanje ljudi
udi iz mora je uvelike olakano.

c) Zrakoplovi su najpovoljnije
e sredstvo za pretraivanje irih
ir prostora. Za komunikaciju su opremljeni vhf
ch. 16. Zbog ograniene koliine
ine
ne goriva, vrijeme zadravanja u blizini mjesta nezgode prilino je ogranieno.
omoguava: raznjerno veliku max.
omogu
max brzinu leta za dolet na mjesto nezgode, te male
Koriste turbo elisni pogon to omoguava:
e za vizualno pretraivanje povr
povr
najnie brzine leta prikladne
povrine mora (100-150 vora). Uobiajena je visina
me
eu 150-500 metara, a no
no
u iiz
dnevnog traganja je izmeu
nou
izmeu 500-700 metara. Letjelice koje lete veom
brzinom koriste iskljuivo instrumentalno
nstrumentalno traganje.
d) Helikopteri su prikladnije
manjih prostora za SAR, ali im je nedostatak
ikladnije
kladnije sredstvo za pretraivanja
pretraiv
pretraiva
ogranieno vrijeme leta,
leta
eta,, odnosno podruje
podru traganja. U stanju su obaviti zadatke i pri vjetru od 8 Bofora.
Osim za traganje esto
sto
to se koriste
riste za dostavu hrane i opreme, te za prijevoz medicinskih ekipa preivjelima
na nepristupanim
m mjestima.
mjestim
mjestima. Imaju
maju opremu za:
za podizanje, za pruanje prve pomoi, te za traganje.
aju 2-4 osobe: pilot, osoba zaduena
zadu
zadu
Posadu sainjavaju
za podizanje, ronilac, lijenik.
e
enja sigurnosti plovidbe u nek
neko
U svrhu unapreenja
nekom podruju donesen je i sustav javljanja brodova (Ship
tem)
em) koji mogu biti obavezni i dobrovoljni.
d
Reporting Sistem)
Obavezno izvjee mora sadravati: 1. plan
plovidbe, 2. svakodnevne pozicije (No
Report), 3. izvanredne pozicije (Deviation Report) i 4. pozicije pri
(Noon Re
dolasku (Final
nal
al Report).

SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

Pripremio: Crvari kap. IME

TEMELJNA SIGURNOST
SIGURNOST NA BRODU -BASIC
TRAINING
TEMELJNA
BASIKC
TRENING

IMPE

1. 1. 2.
TRAGANJE NA MORU
Svrha je utvrditi poloaj ljudi i spasiti ih to bre, jer se protokom vremena izgledi za preivljavanje brzo
smanjuju. Traganje se moe zapoeti iz dva razloga:
1. po primitku izravnog poziva za pomo, 2. na temelju razboritog zakljuka da
u nevolji.
a je netko
ne
Traganjem i spaavanjem rukovode:
1. koordinator u centru za koordiniranje, 2. zapovjednik mjesta nezgode
koordinator povrinskog
e i 3. koo
koordinato
R".
".
traganja. Brod koji obavlja koordinaciju mora danju istaknuti zastave "FR".
belji.
elji
Stupnjevi opasnosti mogu biti: 1. neizvjesnosti, 2. pripravnosti, 3. pogibelji.
C Maritime Rescue and Coordination
Coordina
Coordin
Obavijesti koje u Centru za rukovoenje i usklaivanje spaavanja (MRCC
Centre) dostavljaju osobe u nevolji moraju saopiti:
1. ime i pozivni znak (call signal), 2. prirodu opasnosti, 3. brojj osoba u opasnosti, 4. vrstu potrebne
po
pomoi, 5. vrijeme i mogunost uspostavljanja veze sa ljudima
7.
dima
ima u nevolji, 6. poloaj i opis broda,
b
namjere zapovjednika.

DIVE
RSO

1. 1. 3.
STCW (VANOST IZOBRAZBE)
U tijeku radnog vijeka jednog pomorca
orca brodovi se mijenjaju, grade
gr
novi i to vie specijalne namjene.
g obrazovnog procesa nije dostatno.
dos
do
Znanje steeno u tijeku redovitog
Pomorac se mora kolovati i
ristio
tio povjerenu opremu, sigurno prevozio raznovrsne i u velikom broju
dokolovati, kako bi uspjeno koristio
opasne terete.
ne
e IMO-a u Londonu je 1978 sazv
Na preporuku generalne skuptine
sazvana meunarodna konferencija na kojoj je
nvencija
vencija o standardima za izob
izobra
prihvaena Meunarodna konvencija
izobrazbu, izdavanje svjedodbi i dranja strae
onal
nal Conventio
Convention on Standard of Training, Certification and Watchkeeping for
pomoraca (STCW - International
Seafarers). Osnovni cilj bio
dravama pomorci obrazuju u skladu s jedinstvenim
o je osigurati
osigurati da se u svim drava
minimalnim standardima, kako bi se na taj nain
propusta i pogreaka, na strani "ljudskog
nain sprjeile
na
sprje
sprjeile posljedice
p
faktora", a sve u cilju vee
e sigurnosti ljudi i imovine na moru,
moru odnosno sprjeavanje zagaivanja morskog okolia.
cijiji i njenim aneksima, utvreni
utvr
utvreni
en su standardi za kolovanje i stjecanja kvalifikacija
Prema STCW konvenciji
ja
a stroja, asnika
snika u slubi palube i stroja te svih lanova posade, kao i dopunsko struno
zapovjednika, upravitelja
ajevi) posada brodova i vjeba n
osposobljavanje (teajevi)
na brodu. Republika Hrvatska je lanica Konvencije
e o sukcesiji od 30. oujka 1984., odnosno,
o
temeljem notifikacije
polaganjem instrumenata o pristupanju Republike
stopada
topada 1991. godine. Primjena iizmijenjene Konvencije osigurana je u Republici Hrvatskoj
Hrvatske od 8. listopada
Pravilnikom o zvanjima
osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovake mornarice
vanjima i svjedodbama o ospo
ospos
Republike Hrvatske
ispunjeni svi zahtjevi Konvencije, koji je u mnogo sluajeva i iznad
atske kojim su u potpunosti ispu
ispun
zahtjeva Konvencije.
vencije.
enc
razin izobrazbe kadrova i stalno unapreenje znanja uz primjenu
Konvencija STCW 95 zahtijevala je viu razinu
menije
nije tehnologije, a SOLAS kon
konv
najsuvremenije
konvencija
sa svojim odredbama, kao i standardi ISO 9000 pomogli
zgode izazvane ljudskim faktorom
fakt
su da se nezgode
svedu na minimum (prva pomo, poar, vodonepropusna
vrata, bazina
azi
azi
na pravila i dr.). Kona
Konac 2002. bio je kraj prijelaznog perioda za prijelaz iz STCW 78. u STCW 95.
Prvi put
ovlasti
utt u svojoj povijesti IMO ima ovlas
ovla da provjerava da li se i u kojoj mjeri, meunarodna pravna regulativa
provodi
tzv. bijela lista IMO-a (IMO White List), na kojoj se mogu nai samo one
odi
di u praksi. Tako je objavljena i ttz
e koje u potpunosti udovoljavaju zahtijevima STCW Konvencije l978., sukladno izmjenjenama.
zemlje
1. 1. 4. POSEBAN
AN PROGRAM TEMELJNE SIGURNOSTI NA BRODU (Bassic Training) -STCW A-VI/1)
 Osobno preivljavanje
javanje
anje (Pers
(Per
(Personal Survival Techniques),
- STCW - A-VI/1-1, IMO course 1.19
 Protupoarna zatita
a (Fire
(Fi Prevention and Fire Fighting), - STCW - A-VI/1-2, IMO course 1.20
M
 Osnovna prva pomo (Medical
Emerg: Basic Training),
- STCW - A-VI/1-3, IMO course 1.13
 Osobna sigurnost i drutvena odgovornost (Human Relationship) - STCW - A-VI/1-4, IMO course 1.21
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

Pripremio: Crvari kap. IME

TEMELJNA
TRAINING
TEMELJNASIGURNOST
SIGURNOSTNA
NABRODU
BRODU- BASIC
BASIKC
TRENING

PEX

1. 1. 5.
ISM CODE
IMO je donio Sustav za sigurno upravljanje s brodom (International Safety Management ISM) i uputstvo za
provoenje, a radi poboljanja sigurnosti u cjelokupnom procesu iskoritavanja brodovlja (prevencija
povreda i gubitka ivota), te zatiti okolia od oneienja. ISM code je obavezan
zan
an za putnike brodove, ro-ro,
tankere, bulk carriere, gas i kemikal tankere od 01. 07. 1998, a za sve ostale teretne
od 01. 07. 2oo2.
tne
ne brodove
bro
Zapovjednik mora voditi rauna da se na njegovom brodu odvija sljedee:
1. da su poznata svakom lanu posade odredbe poduzea u svezi pitanja
okolia
a sigurnosti i zatite
z
okoli
m slu
slu
ajevima na brodu
2. da motivira posadu u potivanje ovih naela i da se to provodi u svim
sluajevima
ve
e posade izdavaju
izdavaju
i odgovara
odgovaraj
Zapovjednik mora po pitanju motivacije, trenirati i instruirati lanove
izdavajui
odgovarajue
naredbe, a u pogledu posade osobito paziti na:
1. familijarnost- upoznavanje sa brodom glede sigurnosti i zatite okolia
okoli
2. upoznavanje specifinosti svoga posla
3. formiranje posade
4. plan izvoenja treninga
5. treba provjeriti licence i certifikate
Zapovj
Zapov
SMC (Safety Management Certificate) - izdaje se brodu i kompaniji na 5 godina. Zapovjednik
broda,
upravitelj stroja, te prvi asnici palube i stroja svaki mjesec
rade preglede ili
esec
sec i svaki u svojoj domeni ra
radnje, te izvjetavaju to je napravljeno i to bi trebalo napraviti
zatite okolia.
apraviti
praviti po pitanju si
sigurnosti
gu
i za

IVER
SO IM

1. 1. 6.
POMORSKI ZAKONIK
Zapovjednik (svaki lan posade) u izravnoj opasnosti
nosti ili u pomorskom udesu prema pomorskom
Zakoniku duan je:
1. Zapovjednik broda koji na bilo koji nain dozna
ukljuujui
u sluaju oruanog
a da se osobe
osobe,, uklju
uklju
uju
uju
i i neprijatelje
neprija
neprij
uan im je odmah krenuti u p
po
sukoba, nalaze u ivotnoj opasnosti na moru duan
pomo najveom brzinom
oduzeti
duzeti njihovo spaavanje.
obavjetavajui ih o tome, ako je to mogue, i poduzeti
brati jedan
n od okolnih brodova ili
i vie njih za koje smatra da
Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo izabrati
ni prihvatiti izbor
borr i odmah, najveom
najve
najv
su naj prikladniji pruiti mu pomo, a oni su duni
brzinom, krenuti u pomo
ovjednik b
broda duan je spaav
osobama koje su u ivotnoj opasnosti. Zapovjednik
spaavati i osobe koje su u ivotnoj
e spaavanju osoba protivi zapovjednik
zapovje
zapov
opasnosti iako se one tome protive ili ako se
broda na kojem se te osobe
nalaze.
2. Zapovjednik broda nije duan pomoii i poduzeti spaavanje o
osoba u ivotnoj opasnosti:
lo
o ozbiljnu opasnost za brod i za osobe kojim on zapovijeda
 ako bi spaavanje predstavljalo
 ako opravdano smatra da poduzimanje
opasnosti
ne bi bilo uspjeno
uzimanje spaavanja osoba u opas
op
zab
da ide u pomo
pomo i da je on taj izbor prihvatio
 ako dozna da je drugi brod izabran
oda u opasnosti obavijeten da p
 ako je od zapovjednika broda
pomo vie nije potrebna
ovjednik
ednik broda duan je, ako to moe
mo uiniti pored prvenstvenog spaavanja
3. U sluaju sudara brodova zapovjednik
rugog broda s kojim se sudar
sudario
osoba, poduzeti spaavanje i drugog
sudario.
kronolo
krono
4. Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik unijeti kronologiju
spaavanja ili razloge zbog kojih nije
eo spaavanje drugog broda nakon sudara.
krenuo u pomo i nije poduzeo
niti dunu panju pri obavljanju spaavanja,
ssp
5. Spaavatelj mora primijeniti
te sprijeiti ili smanjiti tete koje bi
m okoli
okoliu ilii zatraiti pomo
pomo drugih
drug brodova ako to okolnosti nalau.
mogle nastati na morskom
1. 2.
NAELA PREIVLJAVANJA
EIVLJAVANJA NA MORU
Uspjenost preivljavanja
vanja na moru ovisi o:
o
1. prethodnom uvjebavanju
sluaj
naputanja broda i poara na brodu
ebavanju
bavanju postupaka za slu
slu
aj n
na
2. preivljavanje u sredstvima za spaavan
brodici, splavi, spasilakoj brodici
spaavanje - bro
brod
3. preivljavanje
sredstava za spaavanje - prslucima, kolutima,
e u samom moru sa ili bez osobnih
o
dijelima i termozatitnim
te
zatitnim sredstvima
sredstvim
termozatitnim odijelima
koj
oj volji za ivotom
4. moralu i jakoj

SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

Pripremio: Crvari kap. IME

TRAINING
TEMELJNA SIGURNOST NA
NA BRODU
BRODU -BASIC
BASIKC
TRENING

1. 3.
1. 3. 1.

DEFINICIJE PLOVILA ZA PREIVLJAVANJE I SREDSTAVA ZA SPAAVANJE

SOLAS - MEUNARODNA KONVENCIJA O ZATITI LJUDSKIH IVOTA NA MORU

DIVE
RSO

IMPE

Do donoenja ove konvencije (1917) sredstva za spaavanje na moru nisu bil

obvezna za cjelokupno
bila ob
ljudstvo na brodu (samo 30%). Druga konferencija sazvana je 1929, ali zbog
II. svjetskog
rata i svjetskih
og I. i II
svjets
ekonomskih restrikcija nije mogla zaiviti do 1948. Razvitkom tehnologije i porastom standarda
sigurnosti na
s
brodovima od tada je mnogo puta bila mijenjana i dopunjavana. Postupno
putnikih
o od putni
putnikih brodova primjena
njenih odredaba proirena je i na teretne, a u kasnijim verzijama (posebice
ce onima iz 1948, 1960, 1969 i 1974)
proirena i na tankere i brodove za prijevoz plina.
SO
SOL
Zbog sporog prikupljanja potrebnog broja ratifikacija (izmjena) koje su slubeno predlagane, verzija SOLAS
iz
kon
1974. sa integralnim tekstom stupila je na snagu tek u svibnju 1986. U kasnijim dopunama SOLAS ko
konvencije
re
e na prijedlog IMO-a, tj. njegovog
njegovo Odbora
imamo Protocol iz 1998 i Rezoluciju (dodatak) 2000. Nadopune se vre
za pomorsku sigurnost (MSC - Maritime Safety Committee).
Danas je na snazi SOLAS konvencija usvojena na zasjedanju skuptine IMO-a (UN) 1. studenog
studeno 1974. sa
studen
izmjenama 1983. naroito u Glavi III gdje se obrauju sredstva
edstva
dstva i ureaji
ure
ure
aji za spaavanje (Life saving
appliances and arrangements).
Ona je podijeljena u dva dijela:
stava
tava za spaavanje
Glava III -1 - ope odredbe te nain ispitivanja sredstava
Glava III -2 - zahtjevi za brodove i sredstva za spaavanje
avanje
nje podijeljena je u tri dijel
dijela:
(A) ope odredbe
(B) zahtjevi koje mora ispunjavati brod. Ima tri ulomka:
mka:
1. opi zahtijevi vezani uz brod, 2. dodatni zahtjevi vezani
putnike
dodatni zahtjevi vezani uz
ezani uz putni
putni
ke brodove, 3. do
dod
teretne brodove
paavanje. Ima vie ulomaka:
ulomaka
(C) uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva za spaavanje.
1. opi zahtjevi vezani za sredstva za spaavanje,
vizuelni signali, 4. plovila za
anje,
nje, 2. osobna
osobna sredstva, 3. v
viz
spa
spa
preivljavanje, 5. spasilaki amci, 6. ureaji za sputanje i ukrcaj u plovila za spaavanje
i 7. zahtjevi vezani uz
ostala sredstva za spaavanje itd.
Navedeni su posebni kriteriji: broj i oprema
prsluke, sprave za bacanje konopa,
a za amce
amce i splavi, kolute, prsl
prslu
signale za pogibelj, raspored za uzbunu, smotre i vjebe.
1986. donesen je i pravilnik u kojem su navedeni
tehniki
ispunjavati sredstva za spaavanje.
vedeni
den tehni
ki uvjeti koje moraju is
Zasebnom Rezolucijom (Resolution A.520
20 (13) Code of Pr
Practice for the Evaluation, Testing and
ife-Saving
fe-Saving Appliances
Appliances and Arrangements,
Ar
Acceptance of Prototype Novel Life-Saving
1983.) koji nisu bili
obuhvaeni konvencijom, postavljani
stupnja sigurnosti ljudi na moru
ni su i usvojeni zahtjevi unapreenja
unapre
unapr
gdje razlikuje postojee brodove i brodove
rodove u gradnji:
A. amci osigurani protiv poara ukoliko
koliko
ko brod prevozi zapaljive terete odnosno amci s vlastitim sustavom za
zrak ukoliko brod prevozi otrovne
vne terete
ete
B. dodatna koliina splavi za 100%
00%
0% osoba na brodu na svakoj stra
sstrani u sluaju oteenja ili gubitka splavi
C. kod putnikih i trgovakih brodova
uvjetima spasilakog amca
rodova amac
amac za spaavanje to odgovara
o
D. ukoliko je splav smjetena
veoj
mora se sputati pomou sohe ili dizalice
a na visini ve
ve
oj od 4,5 metara mor
E. zatitna odijela za posadu
sohama
du
u ukoliko se splav ne sputa soha
H. jedna splav obvezno na
dalje od 100 metara
a krmi ukoliko je amac
amac smjeten d
I. broj koluta (pojasa) za
a spaavanje ovisan o duini broda
brod
J. prsluci za sve osobe
e na brodu
S. osnovna koliina splavi na svakoj strani
stra
a. Teretni brodovi mogu odabrati jedan od dva alternativna
standarda i u skladu s tim opremiti brod. Trei
altern
standard odnosii se na brodove krae
kra
krae od 85 metara,
metar osim ako nisu tankeri za prijevoz ulja, kemikalija ili plina.
meta
Oprema trgovakog broda
bro

Potpuno zatvorenii amci

amci
Sputanje slobodnim
dnim padom
Osnovna koliina
na splav
splavi
Dodatna koliina
ina
na splavi
Spasilaki amci
amci

STANDARD
II.
100 % na krmi
100 % S
H
1

I.
100
10 %
100 % H
1C

BROD < 85 M
100 % S
B
1

b. Za putnike
utni
tni
ke brodove postoje
posto sljede
sljedee
grupe standarda:
I.
osnovni standard za putnike
koji obavljaju duga meunarodna putovanja
putnike brodove
putni
brod
br
II.
alternativni standard I standard
standardu
III.
osnovni standard za putnike
brodove koji obavljaju kratka meunarodna putovanja
putnike
pu
ke b
IV.
standardu
alternativni
ernativni standard III. stan
stand
V.
standard
dard
rd za brodove manje
man od 500 BT koji prevoze manje od 200 putnika
OPREMA PUTNIKIH
IH
BRODOVA

I.
Djelomino ili zatvoreni am.
50 %
Osnovna koliina splavi
Dodatna koliina splavi
25 %
Spasilaki amci
2C
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

STANDARD
II.
37,5 % S
12,5 % S
25,0 %
2C

III.
Kao I/II
Kao I/II
25 %
2C

IV.
V.
30 % ukupno
70 %
100 %
25 %
B
2C
1
Pripremio: Crvari kap. IME

TEMELJNA
TRAINING
TEMELJNASIGURNOST
SIGURNOSTNA
NABRODU
BRODU- BASIC
BASIKC
TRENING

1. 4.

UVJEBAVANJE NAPUTANJA BRODA

IMPE

1. 4. 1.
SOLAS PRIRUNIK ZA OBAVLJANJE VJEBI (Training Manual)
Ovo se pravilo odnosi na sve brodove. Prirunik za vjebe treba biti u svakoj
ojj b
blago
blagovaonici za posadu, u
prostorijama za rekreaciju i/ili u svakoj kabini. Mora sadravati upute i obavijesti
razumljivim izrazima,
jesti
esti s lako
l
ra
ilustriranim gdje je to potrebno o sredstvima za spaavanje koja se nalaze
nainu
e na brodu i o najboljem
naj
preivljavanja. Umjesto prirunika mogu se koristiti i audio-vizuelna pomagala
magala
agala (kazete).
(kazete Sljedee
Sljede upute i
radnje moraju se detaljno objasniti:
1. oblaenje
prsluka
za
spaavanje
i
11. upotreba olujnog sidra
hidrotermozatitnih odijela (prema tome to
12. uputstva
rezervnih
a za upotrebu motora, reze
je prikladnije)
dijelova
a i alat
alata
2. okupljanje na naznaenim mjestima (muster
13. vraanje
sredstava
za
spaavanje
i
anje
nje
spaava
spaav
station)
sila
ila
kog
amca na svoja mjesta na brodu
spasilakog
amca
3. ukrcaj, sputanje, oslobaanje i udaljavanje
ri
ri
vr
vr
enje
i privrenje
amaca, splavi i spasilakih brodica
14. opasnosti
niskim
pasnosti
od
izlaganja
4. nain otputanja iz unutranjosti plovila za
toplom odjeom
temperaturama i potreba za top
topl
preivljavanje i prikupljanje
15.. najbolje koritenje opreme
plovila za
oprem
5. otputanje plovila za preivljavanje od
preivljavanje
ovjesnih mehanizama
vraanja/spaavanja
ukljuujui
16. metode
vraanja/spaava
anja/spaav
6. metode koritenja naprava za zatitu na
za
spaavanje
upotrebu
otrebu
opreme
lansirnim platformama koje se mogu
helikopterom (pojasev
(pojasevi
(pojasevi, sjedala, koare,
primjeniti
nosila), plu
plutae za spaavanje
spa
sp
plutae
s platnenim
7. osvjetljenje na zbornim mjestima oko
hlaama
spaavanje s kopna, te
hla
hla
ama i aparat za s
sredstava za spaavanje i mjestima
aparat
parat za izbacivanje konopca
sputanja plovila u more
koje su sadrane u
17. sve ostale radnje
radnj
8. upotreba svih sredstava za preivljavanje
uzbunu i u uputstva za sluaj
rasporedu za uz
uzb
9. upotreba opreme za otkrivanje i signalizaciju
aciju
nunosti
10. sredstva za koritenje radio stanice i radio
18. uputstva
tstva za sluaj hitnih popravaka
plutae
spaavanje.
sredstava
va za s

DIVE
RSO

1. 4. 2.
ODRAVANJE VJEBI
SOLAS konvencija Pravilom 51 Amandmana
ndmana 1983.,
1983. propisuje
uje obavezu
obavez
ob
uvjebavanja na brodovima prema
kojoj svaki lan posade mora sudjelovati
ovati bar jednom na mjesec u 1 vjebi naputanja broda i u 1 vjebi
gaenja poara. Mora se provesti to
o ranije, ali ne kasnije od 2 tjedna nakon to se lan posade ukrca na brod.
Ukoliko se izmijeni vie od 25% lanova
putnika u dugom meunarodnom putovanju
anova
va posade ili nakon ukrcaja p
vjeba se mora provesti 24 sata nakon isplovljenja
isplovljenja,
jednom sedmino.
splovljenja,, a nakon toga je
Na putnikim brodovima mora se obavit
okupljanja putnika na za to odreenim mjestima, b.
obaviti:
a. vjeba oku
okuplja
a spaavanje i c. upoznati ih sa radn
rad
obuiti ih kako koristiti prsluk za
radnjama u sluaju razliitih opasnosti.
U svakoj vjebi za naputanje
sljedee
je
e broda treba napraviti sljede
sljede
e radnje:
1. koristei odgovarajuii signal za naputanje
broda valja okupiti putnike na zbornim
mjestima (muster station) i provjeriti jesu li
pkom
kom naputanja broda u
upoznati s postupkom
edom
dom za uzbunu
skladu s rasporedom
2. provjeriti imaju
u lii odgovarajuu
odgovaraju
odgov
u odjeu
odje
odjeu i
obuu i da li su prsluci za spaavanje
ispravno navueni
avu
vu
eni
3. provesti pripreme
ripreme
ipreme za sputanje amaca za
spaavanje
nje
je
tii i spustiti u more bar jednu brodicu
bro
b
4. provjeriti
za spaavanje
jednostavnu
aavanje
e i njome obaviti jednost
jednosta
radnju
ju
u uz pokretanje motora (treba sputati
sp

razliite amce kako bi u 3 mj. spustili sve)

5. spasilaki amci (rescue boats) moraju se
sputati svaki mjesec s posadom koja je za
njih rasporeena i manevrirati s njima u
moru
6. u intervalima od najvie 4 mjeseca u okviru
vjebe moraju se izvriti sve pripreme za
sputanje splavi za spaavanje ako se
sputaju dizalicama ili sohama. Kad god je to
mogue u okviru ove vjebe napravit e se
napuhivanje i sputanje splavi (specijalna,
uoljivo oznaena i namijenjena samo za
vjebe)

Vjeba
a se mora provoditi maksimaln
maksimalno ozbiljno u zatvorenim morima, da brod ne plovi i pod nadzorom
asnika
vjebama. Prilikom sputanja u amcu za spaavanje mora biti predviena
ika
ka koji ima iskustva u takvim vje
posada.
Svakog lana
upoznati:
a posade
osade valja upozn
upo
1. sa koritenjem
spaavanje i opremom splavi, 2. uincima hipotermije i pruanjem pomoi kod
m splavi
plavi za spaa
spa
hipotermije (nie tjelesne
3. zbrinjavanjem bolesnika i pruanjem prve pomoi, 4. posebna
esne
ne temperature),
tem
temp
uputstva potrebna za upotrebu
otreb
re brodske opreme za spaavanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Prilikom vjebi kontroliraju se:
svjetla za nudu, glavni brodski izvor napajanja i rezervni (za nudu).

SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

Pripremio: Crvari kap. IME

TEMELJNA SIGURNOST
SIGURNOST NA BRODU -BASIC
TRAINING
TEMELJNA
BASIKC
TRENING

IMPE
X

1. 4. 3.
EVIDENCIJA ODRANIH VJEBI
Vjebe se unose u poseban dnevnik ili najee u brodski dnevnik sa: 1. datumom odravanja, 2.
detaljima o vjebi i 3. podacima o obuavanju pomoraca.
Ukoliko vjeba nije odrana u odreenom roku ili u potrebnom opsegu, u dnevnik se unose
uno razlozi neodravanja
Kapetanija prema zakonu strogo kontrolira izvrenja. Treninzi obuhvaaju opasne
e situacije
situac koje
koj se mogu dogoditi
na brodu. U brodskom "Safety Training Manual" navedene su vjebe koje se moraju izvravati
izvrava u odreenim
e su dune za svakog lana
la posade
vremenskim razmacima ukljuujui i simuliranje opasnih situacija. Kompanije
obuhva
eni tren
izdati "Safety Training Record Book" gdje su evidentirane sve vjebe kao i video filmovi obuhva
obuhvaeni
treningom
na brodu. Knjiica se nosi s broda na brod i vrijedi 6 godina:
OBILJEAVANJE PLOVILA ZA SPAAVANJE RETROREFLEKTIVNIM
EFLEKTIVNIM MATERIJALIMA
(MAJIM OIMA)

1. 4. 5.

IMO SIMBOLI SIGURNOSTI

DIVE
RSO

1. 4. 4.

SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/

10

Pripremio: Crvari kap. IME

Pomorsko uilite Diverso Impex

DIVERSO IMPEX d.o.o. je meu prvim tvrtkama koja je zapoela sa strunom
izobrazbom pomoraca u Republici Hrvatskoj. Edukacija za pomorce se odvija na
najsuvremenijoj nastavnoj i simulacijskoj opemi (Ships Bridge Simulator Polaris,
Radar-Arpa, Elektronske karte, Brodostrojarski simulator, ROC, Vatrogasni poligon,
Brodica za spaavanje,), a sve to uz sudjelovanje visokoosposobljenih i strunih
nastavnika s dugogodinjim iskustvom u pomorstvu. Diverso Impex d.o.o. u Splitu je
certificiran po ISO sustavu kvalitete.

DIVERSO IMPEX pomoi e Vam i kod obnove i promjene svjedodbi (breveta), a

svima onima kojima je elja otisnuti se na more, DIVERSO IMPEX e pomoi
profesionalnim kolovanjem i savjetovanjem koje garantira dugogodinje iskustvo.
Na tim, sastavljen redom od visoko obrazovanih i iskusnih pomoraca, omoguava
Vam da se po povoljnim cijenama na jednostavan nain i u moderno opremljenim
uionicama struno osposobite za preko trideset zanimanja po STCW-95
standardima, i ostalim potrebnim ili preporuenim teajevima koji jo nisu po STCW95, jer jedino kao struno osposobljen i obrazovan pomorac za bilo koje zanimanje
na brodu, moete ploviti morima svijeta, obzirom da Meunarodna pomorska
organizacija (IMO International Maritime Organization) ima ovlasti provjeravanja da
li se i u kojoj mjeri, meunarodna pravna regulativa provodi u praksi.

Stoga, ne gubite dragocjeno vrijeme obilazei mnogobrojne urede, ve, kada ste
izabrali kruh sa sedam kora, doite po struni savjet iskusnih pomoraca koji iza sebe
imaju milje i milje mora i uite od njih, jer samo iskusni pomorci mogu i Vama pomoi
da postanete iskusan pomorac, doite u DIVERSO IMPEX.
Vie informacija o teaju za D2 brevet Temeljna sigurnost na brodu (STCW A-VI/1)