Trpimir Vicković

Radioprogram

Priručnik je izrađen u okviru projekta “Radio - osnova medijske pismenosti” kojeg sufinancira
Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Sadržaj ovog priručnika isključiva je odgovornost Prirodoslovno-grafičke škole Zadar.

1
Impressum Sadržaj

NAZIV PRIRUČNIKA RADIOPROGRAM

Predgovor 9
AUTOR TRPIMIR VICKOVIĆ Radioprogram 10
IZDAVAČ
1.1. Podjela radioprograma prema omjeru govora i glazbe 11
GRAFIČKA ŠKOLA U ZAGREBU
1.1.1. Govorni radio 12
ZA IZDAVAČA DUBRAVKO DEŽELIĆ
1.1.2. Glazbeni radio 13
UREDNIK GRAFIČKA ŠKOLA U ZAGREBU 1.1.3. Mozaički radio 14

RECENZENT AQUILONIS D.O.O. 1.1.4. Trgovački radio 15

1.2. Podjela radioprograma prema tematskom usmjerenju 16

OBLIKOVANJE OVITKA I PRIJELOM PRINTERA GRUPA D.O.O. 1.2.1. Informativni program 17

OBRADA GRAFIČKIH PRILOGA i QR kodovi MARIJANA BRDAR 1.2.2. Znanstveni program 18

LEKTURA GORANKA LAZIĆ 1.2.3. Kulturno-umjetnički program 18

1.2.4. Odgojno-obrazovni program 19
TISAK PRINTERA GRUPA D.O.O.
1.2.5. Glazbeni program 20
ISBN
1.2.6. Religijski program 21
1.2.7. Sportski program 22
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu
1.2.8. Prometni program 23
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 1.2.9. Mozaički program 24
1.3. Podjela radioprograma prema strukturnim oblicima 26
Sadržaj ovog priručnika isključiva je odgovornost 1.3.1. Novinarski oblici 26
Prirodoslovno-grafičke škole Zadar.
1.3.1.1. Anketa 27
1.3.1.2. Analitička bilješka 29

ZAGREB, 2016.
1.3.1.3. Vijesti 31
1.3.1.4. Izvještaj 33
1.3.1.5. Komentatorski izvještaj 35
1.3.1.6. Osvrt 36
1.3.1.7. Komentar 37

2 3
1.3.1.8. Portret 39 3.3. Jingle 74
1.3.1.9. Recenzija 40 3.4. Citati 76
1.3.1.10. Kritika 42 3.5. Break 77
1.3.1.11. Polemika 43 3.6. Instrumentalna podloga 77
1.3.1.12. Stručna izjava 44 3.7. Reklama 78
1.3.1.13. Intervju 46
1.3.1.14. Razgovor 47 4. Realizatori radioprograma 79
1.3.1.15. Reportaža 49 4.1. Autor 79
1.3.2. Književno-scenski oblici 50 4.2. Novinar 80
4.2.1. Novinar pisac 80
2. Glazba 52 4.2.2. Novinar urednik 80
2.1. Izvedba 53 4.3. Spiker (čitač) 81
2.2. Podjela glazbe 54 4.4. Voditelj (prezenter) 83
2.2.1. Prema načinu izvedbe 54 4.5. Domaćin (host) 84
2.2.2. Prema naslovu djela 56 4.6. Urednik (glavni urednik) 85
2.3. Glazba kao radioprogram 58 4.7. Producent 86
2.4. Glazba u ostalim radioprogramima 59
2.4.1. Glazba u programu glazbenog radija 62 5. Od ideje do realizacije 87
2.4.2. Glazba u programu govornog radija 62 5.1. Ideja - tema 88
2.4.3 Glazba u programu mozaičkog radija 62 5.2. Analiza 90
2.4.4. Glazba u programu trgovačkog radija 64 5.3. Odluka 92
2.5. Glazbeni oblici radioprograma 65 5.4. Priprema 93
2.5.1. Glazbena emisija 65 5.4.1. Kompozicija - slaganje emisija 94
2.5.2. Prigodna glazba, glazba po narudžbi 66 5.5. Realizacija 97
2.5.3. Glazbeni blok 67
2.5.4. Glazbena lista (playlista) 68 6. Primjena 100
6.1 Radionica 1. - Govor 100
3. Ostali elementi radioprograma 71 6.2 Radionica 2. - Tematska glazba 101
3.1. Zvukovi 71 6.3 Radionica 3. - Prava glazba uz pravi tekst - pravi tekst uz pravu glazbu 104
3.2. Špica 73

4 5
6.4 Radionica 4. - Anketa 106
PREDGOVOR
6.5 Radionica 5. - Intervju 111
6.6 Radionica 6. - Vijest 113
Ovaj priručnik namijenjen je ponajprije učenicima strukovnih škola koji se obrazuju za zvan-
6.7 Radionica 7. - Radioprogram - radioemisija 117 je medijskog tehničara, ali i svima onima koje radioprogram zanima kao način izražavanja.
6.8 Radionica 8. - Radioprogram - od ideje do realizacije 123 Osmišljen je kao pomagalo, odnosno podsjetnik koji učenici i nastavnici mogu koristiti ti-
jekom pripreme i realizacije projekata u školi, ali i u sklopu izvanškolskih aktivnosti. Radiopro-
gram nije gradivo koje se uči kao zasebna cjelina.
7. radio- opće odrednice 133
Osnove izrade radioprograma su poznavanje i uporaba jezika u govorenom i pisanom dijelu
7.1. Povijest radija 133 (pisanje kraćih formi, eseja, priča), glazbenoga odgoja, odnosno glazbene kulture (prepozna-
7.2. Koncesije 137 vanje zvukova iz prirode ili umjetno stvorenih zvukova, prepoznavanje i identifikacija zvukova
glazbenih instrumenata, osnovno određivanje glazbenih pravaca, tj. žanrova).
7.3. Vlasnici 138
Tijekom svog višegodišnjeg praktičnog rada na osmišljavanju i realizaciji radioprograma,
7.4. Hrvatska radiotelevizija 139 nisam na jednom mjestu pronašao sustavnu teoretsku razradu i metodološku pomoć.
7.5. Izdavači - nakladnici, privatno vlasništvo 140
Praktična uputstva koja bi autorima olakšala proces izrade proizlaze iz prakse i rada meto-
7.6. Izdavači - nakladnici, neprofitne organizacije 141 dom pokušaja - uspjeha i neuspjeha.
Poseban je izazov kako posuđena i prilagođena znanja i vještine, kombinacije strukovnog
i stručnog, svojevrsno svaštarenje, uklopiti u okvir nacionalnog kurikuluma. Krajnji cilj i ishod
8. analiza potreba tržišta 144 učenja trebaju se temeljiti na vještinama i znanju koje učenici trebaju usvojiti i koja će im pružiti
bolju mogućnost zaposlenja u ovom području medijske industrije. Pojmovi koji se koriste u
priručniku nazvani su i napisani jezikom struke. Većina pojmova podrijetlo ima u engleskom
jeziku, za mnoge još uvijek nemamo odgovarajuću hrvatsku riječ pa su se oni, dugotrajnom
upotrebom, fonološki i morfološki prilagodili hrvatskom jeziku. Uz pojmove su navedeni i link-
ovi koje predlažem kao dobar izvor dodatnih informacija.
Sve riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u ovom priručniku
korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se ravnopravno za oba roda. Sve funkcije i za-
datke, naravno, jednako dobro obavljaju i muškarci i žene.
U ovome se priručniku stalno spominje radioprogram koji treba shvatiti u smislu sadržaja koji
se emitira, a ne kao tehničko rješenje.
Želite li s razumijevanjem slušati ponuđeni sadržaj na radiopostajama, naučiti osnove
funkcioniranja proizvodnje radioprograma, izvještiti se u osmišljavanju i izradi dijelova radio-
programa ili programske cjeline, uspješno birati sadržaj i uređivati radioprogram, ovaj će vam
priručnik biti dobar putokaz, podsjetnik i praktično uputstvo pri ostvarenju tih ciljeva.

Zagreb, 2016.

Autor

6 7
 UVOD

1. Što je radioprogram?
2. Postoji li formula za kvalitetan program?
3. Koja obilježja mora imati svaki radioprogram?
4. Kako razlikovati dobar od lošeg radioprograma, a da stvar ukusa ne bude glavni kriterij?
5. Kako se osmišljava, izrađuje i proizvodi radioprogram?
6. Tko sve sudjeluje u njegovoj izradi?

Radioprogram je tijekom svog postojanja od pukog prijenosa ljudskog glasa (od mikrofona
do zvučnika), uvodeći razne zvučne sadržaje, vrlo brzo postao važan medij preko kojeg se sve
djelatnosti ljudskog roda koje u sebi sadrže zvuk mogu upotrijebiti kao sadržaj.
Zvučna slika postala je jako popularna jer je jeftinom tehnikom distribucije mogla biti sve-
prisutna, dolazila je do mnogobrojnih slušatelja omogućujući im, istovremeno, obavljanje i
neke druge aktivnosti.
Radio se sluša dok radimo, čitamo, vozimo, učimo… Za razliku od radija, drugi mediji, na
primjer novine, TV, internet… zahtijevaju od publike puno veću uključenost i pozornost. Kako
je moć radija jačala, tako se i radioprogram pomnije pripremao, uređivao i realizirao. Svi su se
dijelovi programa mijenjali, od trajanja do sadržaja, želeći biti što više u uhu publike.
Napredak tehnike i tehnologije uređaja za snimanje zvuka, obradu i montažu te distribuciju
radiosignala, pa tako i radioprograma, omogućio je stalan napredak i pronalaženje novih ob-
lika.Razvijanjem i širenjem utjecaja drugih medija, naročito televizije i interneta, radioprogram
svojim sadržajem i oblikom te prilagodbom potrebama i analitičkim pristupom tržištu, funk-
cionira kao živi organizam definiran svojom poviješću, svim sadržajima koji su već bili objav-
ljeni, tehničkim i prostornim granicama emitiranja, društvenoj ulozi, vlasničkim kapitalom i
programskim smjernicama. Radio je i dalje zvučna slika, no iz dana u dan se mijenja i svaki novi
i najmanji dio radioprograma čini ga drugačijim.

8 9
1. RADIOPROGRAM 1.1. Podjela radioprograma prema omjeru govora i glazbe
Radioprogram prema omjeru govora i glazbe dijelimo na govorni, glazbeni, mozaički i
trgovački radio(program).
Osnovna podjela radioprograma temelji se na:
1. omjeru govora i glazbe,
2. tematskom usmjerenju, odnosno temama
3. oblicima (formama).

Te temeljne odrednice koriste se u realizaciji ciljeva zacrtanih programskim smjernicama,

granicama koncesijskih okvira i tako propisanih uvjeta te specijalizaciji i tržišnom obliku komu-
nikacije s potencijalnim slušateljstvom.
Nakladnik - urednik radioprograma odlučuje kako će realizirati postavljene zadatke, kojim
programskim sadržajem i oblicima će najkvalitetnije odgovoriti, kojim će elementima privući
pozornost stručnoj javnosti, ciljnoj skupini slušatelja te kako će ispuniti očekivanja osnivača,
odnosno vlasnika.

10 11
1.1.1. Govorni radio 1.1.2. Glazbeni radio

Govorni radio uvriježeni je naziv za radiopostaju u čijem je radioprogramu sadržaj govora,
odnosno naracije, zastupljen u većem udjelu, od 60 do 90 posto vremena emitiranja sadržaja.
Takvim se izborom jasno pokazuje da su autori, novinari i urednici za programske dijelove svoje
emisije kao formu izražavanja izabrali upravo govor. To, naravno, ne isključuje u potpunosti
prisutnost glazbe (glazbene podloge, jinglovi, špice), ali je u prvom planu kao bitna odrednica
programa ipak govor. To ne isključuje u potpunosti prisutnost govora (najave, odjave, intervencije). Ipak, u ovom
Velik je broj radioprograma koji imaju sva obilježja isključivo govornog radija.
U Hrvatskoj je to, na primjer, Katolički radio.
Glazbeni radio naziv je za radiopostaju u čijem je radioprogramu sadržaj glazbe kao forme
zastupljen u većem dijelu, od 60 do 90 posto vremena emitiranja sadržaja. Takvim se opred-
jeljenjem pokazuje da se autorski, novinarski i urednički programski dijelovi temelje ponajprije
na glazbi.
se radiju upravo glazbom želi ostvariti sve bitne odrednice programa. Česti su radioprogrami
koji zbog postojanja velike baze snimljene građe svih glazbenih žanrova imaju sva obilježja
glazbenog radija. U Hrvatskoj su to, na primjer, Otvoreni i Narodni radio.

http://tunein.com/radio/BBC-Radio-4-935-s25419/ http://tunein.com/radio/Classic-Funk-s167969/
https://youtu.be/PcPsChjUyhQ https://youtu.be/74_LsbYHKqI
https://youtu.be/qknqd5mbNgU https://youtu.be/Dey4wHOm11k
https://youtu.be/xGtVQ46WiEw https://youtu.be/mnMf8Tw3P0o
https://youtu.be/K3HF9PodzKE https://youtu.be/eH7hBiY9xkg
https://youtu.be/scDwOgwADQc

12 13
1.1.3. Mozaički radio 1.1.4. Trgovački radio

Mozaički radio kolokvijalni je naziv za radiopostaje koje u svom radioprogramu imaju pod- Iako u gotovo svakom radioprogramu postoji vremenski prostor za oglašavanje koji ponekad
jednaku zastupljenost govora i glazbe u vremenu emitiranja sadržaja, odnosno programa. zauzima središnju poziciju i pozornost, u posljednje se vrijeme, razvojem internetskog radija,
Takvim se pristupom uređivanju programa daje mogućnost autoru, novinaru i uredniku da sve češće pojavljuje i tzv. trgovački radio.
sami odrede vremenski omjer govora i glazbe.
Osnovna je zadaća takvog tipa radijskog programa biti isključivo u funkciji prostora u kojem
Na taj su se način pojavile osebujne kombinacije radioprograma (Antena Zagreb - Bullhit, se čuje. Svi programski sadržaji usmjereni su ka jednom cilju - autori, novinari i urednici koriste
Radio 101 - Javljanje sa zagrebačkih cesta). i govor i glazbu samo s jednim ciljem - stvaranja osjećaja ugode. Često se, zbog toga, javlja
osjećaj privida nepostojanja i okoline i vremena izvan tog prostora i takav tip radija može se, na
žalost, lako zamijeniti razglasom u prostoru.
http://www.antenazagreb.hr/audioplayer.aspx
https://youtu.be/QPRIcZPbl5o
https://youtu.be/BZGnMg_0hY0
https://youtu.be/nJ0zRUbiCtA

PITANJA
1. Navedite osnovna obilježja glazbenog radija.
2. U kojem omjeru glazba čini sadržaj govornog radija?
3. Što je zadatak trgovačkog radija?

14 15
1.2. Podjela radioprograma prema tematskom usmjerenju
Radioprogram može se definirati i sadržajno.
Svi su njegovi dijelovi tematski podređeni jedinstvenom nazivniku. U mnogim se radio-
programima sadržaji preklapaju, prožimlju, nedjeljivo spajaju. Tada se ti sadržaji nazivaju
zajedničkim imenom. U njegovu se nazivu najprije navode prioritetni dijelovi, a zatim ostali di-
jelovi koji su sadržajno manje važni ili manje zastupljeni, na primjer kulturno-politički program
– razgovor s novim ravnateljem nacionalnog kazališta.
Sadržajno ih dijelimo na informativni, znanstveni, kulturno-umjetnički, odgojno-obrazov-
ni, glazbeni, religijski, sportski, prometni i mozaički radioprogram.
16
1.2.1. Informativni program (informativno-politički, dokumentarni)
Radioprogram koji je usmjeren isključivo ili većinom svog vremena emitiranja na teme in-
formativnog i informativno-političkog karaktera, a obuhvaća one sadržaje koji se mogu oci-
jeniti kao informacije od bitne važnosti za društvo u cjelini, od lokalnih do državnih, nazivamo
informativnim, odnosno informativno-političkim programom.
S obzirom da nema toliko puno vijesti, odnosno informacija za oblikovanje isključivo in-
formativnog programa, ova su dva područja sklopljena u jednu cjelinu (politika i politička scena
proizvode svakodnevno puno informacija).
Autori, novinari i urednici s ciljem što kvalitetnije pravodobne reakcije, poticanja diskusije
ili obrade određenog područja iz političkog života, najčešće se, uz vijesti, koriste izvještajima,
intervjuima, razgovorima, polemikama, osvrtima, kritikama…
Posebna je podvrsta ovoga programa dokumentarni sadržaj. U snimljenu građu ovo-
ga sadržaja autor ne smije imati nikakve intervencije jer dokumentarni sadržaj svjedoči o
događajima u izvornom audiovizualnom obliku
prvo zasjedanje hrvatskog sabora
Takav se sadržaj koristi kao i sva ostala arhivska građa u novinarstvu.
Govor Nikole Tesle, arhiv HRT
“Nije mi žao što su ukrali moje ideje, već što nisu imali svoje”
http://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/aktualno-u-17-2802/150799/
17
1.2.2. Znanstveni program (znanstveno-popularni) 1.2.4. Odgojno-obrazovni program

Radioprogram koji u svom sadržaju koristi autorski utemeljene oblike, obrađene i potkrije-
pljene u znanosti i tehnologiji, koji se bavi znanstvenim istraživanjima, polemikama i diskusi-
jama o bilo kojem području znanosti te koji želi širem krugu slušatelja približiti specijalizirane
teme najčešće razumljive samo stručnjacima tih područja, nazivamo znanstvenim, odnosno
znanstveno-popularnim programom.
Autori tog programa stručnjaci su određenih područja koji, koristeći eseje, polemike, dis-
kusije ili klasična predavanja, žele u radioprogramu svojom stručnošću i osobnim angažmanom
predstaviti sebe, svoj rad i znanstvenu zajednicu u cjelini, odnosno teme koje su nedovoljno
prisutne u medijima.
Iako je radioprogram lišen atraktivnosti vizualne prezentacije, mnoge su teme itekako
prikladne za ovaj medij, na primjer astronomija, fizika, matematika, kemija, povijest, medici-
na…
Posebnu tematsku cjelinu čini radioprogram namijenjen djeci. Ovaj program naročito mora
voditi računa o dobnoj skupini kojoj je namijenjen - predškolskoj, osnovnoškolskoj, adoles-
centskoj… Osim toga, poštujući sve elemente struke, na primjer novinarsku etiku, mora biti
primjeren izražajem (jezik, glazba), pristupom (edukativnost) i tempom (brzina govora).
Odgojno-obrazovni program tematski je usmjeren prema mladima i njihovim problemima
u odgoju, obrazovanju i odrastanju.
Za prikaz njihova života najčešće se koriste reportaže koje se snimaju u prostorima u kojima
mladi obitavaju (škole, domovi, sportski klubovi, udruge, bolnice) ili se, na primjer, izvještava
sa stručnih skupova na kojima se problematizira život i problemi mladih generacija.
Posebna podvrsta odgojno-obrazovnog programa je program u kojem autori tematski
pristupaju nekom nastavnom sadržaju. Radio tada postaje medij preko kojega se obrađuju
određene nastavne cjeline.

http://radio.hrt.hr/emisija/akademskih-kvarat-ure/411/

http://radio.hrt.hr/aod/zasto-tako/150436/
http://radio.hrt.hr/emisija/bijela-vrana/578/

1.2.3. Kulturno-umjetnički program

Ovaj program tematski obrađuje područje bogatog i raznovrsnog kulturnog i umjetničkog

života u svim njegovim oblicima. Autori, novinari i urednici obrađuju teme iz kazališne umjet-
nosti (drama, balet, opera), glazbene (koncert), likovne (izložbe), primijenjene umjetnosti (fo-
tografija)… Oni kroz radioprogram žele svakoj umjetnosti dati novu formu i dimenziju koristeći
se, pritom, raznim novinarskim formama. Najčešće su to vijesti o nekom kulturno-umjetničkom
događaju, snimanje i prijenos izvedbe nekog kulturno-umjetničkog djela (predstave, koncerta,
izložbe, performansa), intervjui s umjetnicima itd.
Cilj je ovoga programa izvijestiti slušateljstvo o važnim temama, ljudima i događanjima iz
područja umjetnosti i kulture.

http://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/kazalisna-kostimografija/150282/

18 19
1.2.5. Glazbeni program 1.2.6. Religijski program
Radioprogram koji glazbu obrađuje kao umjetničko-znanstvenu disciplinu, stručno i struko-
Religijski radioprogram temelji se na vijestima, aktualnostima, razgovorima i reportažama
vno analizira sve njene elemente, oblike, vrste i žanrove nazivamo glazbenim radioprogramom.
o temama iz života vjerskih zajednica koje djeluju na određenom području, obrađuje teme
Ugledni glazbenici, glazbeni pedagozi i stvaraoci, interprete i autori glazbe, glazbeni kritičari ekumenskog i međureligijskog dijaloga, djelovanja zajednica, bogatstvo različitosti i pastoralne
i poznavatelji određenih dijelova glazbenog spektra stvaralaštva svojim izborom i autorskim aktivnosti.
pristupom, koristeći glazbu i sve njene dijelove, donose slušateljima jednu novu umjetničku Redoviti sadržaji ovoga programa su prijenosi uživo s molitvenih okupljanja i misnih slavlja.
vrijednost. Svi oni otkrivaju, analiziraju i ističu glazbu kao bitan dio radioprograma.

Glazba je uvijek na prvom mjestu.
http://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/religijski-forum-25022016/150310/
Autori ovoga programa raznim novinarskim formama postavljaju nove sadržajne trendove http://jedanjepraviput.radiostream321.com/
(intervju uz svirku uživo, komponiranje na licu mjesta, miksanje dviju pjesama u novu pjes-
mu...)

http://radio.hrt.hr/ep/glazba-s-potpisom/150503/

20 21
1.2.7. Sportski program
Sportski radioprogram temelji se na temama o sportu, sportskim rezultatima, sportskim
događajima, sportašima i sportskim djelatnicima. T
o su teme koje zanimaju mnoge slušatelje pa autori, novinari i urednici veliku pozornost
posvećuju analizi, obradi i realizaciji toga područja nastojeći postići radiofoničnost, ali i nagla-
siti duh sporta o kojemu je riječ. Sport, sportaši, ali i njihov svakodnevni život, teme su ovoga
programa.

Uz uobičajene autorske i novinarsko-uredničke forme, specifični su sadržaji sportskoga pro-

grama prijenosi sportskih događaja uživo.

http://radio.hrt.hr/drugi-program/clanak/skolski-sport-odvodi-nas-u-du 1.2.8. Prometni program

-brovnik/111936/

Prometni radioprogram ima ponajprije ulogu informiranja određene skupine slušatelja -

sudionika u prometu. Njima su dostupne informacije o vremenskim prilikama u određenim
područjima, stanju na cestama, cijeni goriva, cestarinama, informacije potrebne za put u in-
ozemstvo itd.
Osim svega navedenoga, prometni radioprogrami donose tematske putopisne reportaže, re-
cenzije smještaja, preporuke pri određenim uvjetima vožnje, upute u slučaju većeg poremećaja
u prometu (sudar, nesreća, radovi), važne priloge o sigurnosti u prometu (ispravno korištenje
dječjih sjedalica), prometnoj kulturi i sl.

http://www.hak.hr/info/emitiranja-u-medijima/

22 23
1.2.9. Mozaički program
PITANJA:
Mozaički radioprogram kombinacija je raznih govornih sadržaja (informativni, kulturni, 1. Navedite barem tri sadržajna oblika radioprograma.
znanstveni, obrazovni, religijski). Pristupom obradi javnih sadržaja puno je ležerniji,a najčešći 2. Navedite obilježja kulturno-umjetničkog programa.
je naglaskak na zabavnim i sportskim sadržajima. Glazba je zastupljena u autorskim emisijama
s temama iz svijeta glazbe kao i u glazbenim listama. 3. Koja su glavna obilježja sportskog programa?

Dinamičnost izmjena svih programskih sadržaja u kombinaciji s raznovrsnim autorskim

pristupima obradi tema, ovaj program pruža slušateljima zanimljiviju programsku sliku od os-
talih uobičajenih radioprograma.

http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/

Radio Sljeme iz srca Zagreba :: Radio Sljeme

24 25

1.3. Podjela radioprograma prema strukturnim oblicima
Svaki se sadržaj radioprograma realizira kroz određeni oblik.
Oblici radioprograma imaju temelje u novinarskim i književno-scenskim oblicima.
Pri realizaciji svojih uradaka autor radioprograma može koristi jedan strukturni oblik ili
kombinaciju više oblika (derivate) i treba, naravno, poštovati zakonitosti i propisana pravila
važna za taj strukturni oblik.
1.3.1. Novinarski oblici
Svi novinarski oblici radioprograma imaju svoje korijene u pisanom novinarstvu.
Neki su manje (eseji, novele), a neki više (vijesti, pjesme - recitacije) pogodni za realizaciju radi-
oprograma. Pisane riječi pri prelasku u radioprogram mogu bitno izgubiti svoj smisao, odnosno
značenje. Zato se posebna pažnja mora usmjeriti na pravilan izgovor, odnosno naglasak lȕk -
povrće, lȗk – oruđe, svinuti oblik), izvođenje (uzvik Joj! kao bol, gesta ili kritika) te originalno
značenje riječi (štanga, Štanga).
Ovo je jako bitno za sve govorne oblike radioprograma. Zbog toga mnoge radiopostaje
uključuju u rad lektore i fonetičare, stručnjake za pravopis, jezik i govor.
Pri izradi ovih oblika autor obavezno potpisuje uradak svojim imenom i prezimenom (Autor
je Miroslav Horvat… Ja sam Miroslav Horvat, pripremio sam za vas...)
26
Autor ne smije povrijediti etičke i moralne kodekse novinarske struke (ne laže, ne prenosi
laži, ne iznosi neprovjerene činjenice, upućuje na nepravilnosti, ističe pozitivne primjere, po-
jedince i grupe kao izvrsnike u društvu itd.).
U radu nije dopušteno naglašavanje osobnih autorovih interesa i stavova, kao ni pretjerano
naglašavanje vlastite ličnosti (Samo ja znam pravu istinu… Cijela će istina biti objavljena u mo-
joj emisiji, zato slušajte samo mene...).
1.3.1.1. Anketa
Anketa kao oblik novinarskog izražavanja skup je izjava više ljudi o istoj temi. Najčešće ima
samo jedno pitanje, a ako ih je više, ostala su pitanja najčešće potpitanja koja omogućuju pre-
cizniji odgovor na glavno anketno pitanje.
Novinarska anketa razlikuje se od znanstvene po tome što ona nije metoda znanstvenog
istraživanja, niti su njezini rezultati dovoljni za uopćavanje i donošenje znanstveno-utemeljenih
zaključaka. Novinarska anketa ima cilj samo prenijeti stavove pojedinih ljudi o nekom pitanju.
Autor ankete:
- naglašava načela provedene ankete - strukturu anketiranih, veličinu uzorka i mjesto anke-
tiranja
- jasno ističe koja su postavljena pitanja te cilj ankete.
Primjer:
Mnogo je otvorenih pitanja u funkcioniranju grada.
Prije lokalnih izbora htjeli smo od naših sugrađana čuti koje ih stvari jako smetaju i tko bi
to trebao poboljšati. Postavili smo im sljedeća pitanja:
1. Što vas najviše smeta u našem gradu (infrastruktura, komunalni problemi, promet,
lokalne službe)?
2. Tko je odgovoran za takvo stanje?
3. Za koga ćete glasovati na predstojećim izborima?
Snimka anketiranih…
Čuli ste naše sugrađane. Problema je puno, a tko će biti odgovoran za njihovo
rješavanje, vidjet ćemo nakon izbora.
Anketirao Miroslav Horvat.
27
 Pri realizaciji ankete koja je u obliku dvoznačnog odgovora (da - ne) broj anketiranih i naprimjer:
uvrštenih kao sadržaj, mora biti istovjetan rezultatu ankete. Ako su odgovori opisni, sadržaj
ankete mora odražavati opći dojam rezultata ankete (ako je većina za, onda je i anketa za,
istaknuti i one protiv – u istom omjeru kao i u anketi).
Nije dopušteno anketiranima postaviti jedno pitanje, a u realizaciji istaknuti drugo (ako, na
primjer, anketirane pitamo vole li čokoladu, ne možemo u realizaciji istaknuti da smo pitali, na
primjer, što misle o crvima) niti bitno mijenjati odgovore u anketi s ciljem dobivanja drugačijeg
rezultata.
Ako autor nije zadovoljan anketom i njezinim rezultatom, ima nekoliko mogućnosti. Može
je ponoviti s drugim pitanjima ili drugim anketiranim ljudima ili je, naprosto, neće realizirati.
Tema: - pohađanje nastave srednjih škola
Ankete se provode na standardnom hrvatskom jeziku, ali je ponekad dopuštena i
Cilj: - saznati motive redovitog pohađanja i nepohađanja(markiranja) nastave
konverzacija na dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru. Strana imena, toponimi i kratice
izgovaraju se prema pravilima jezika iz kojega dolaze.
Ako je u anketi planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost ili na Pitanja: „Pohađaš li nastavu redovito?“ - očekivani odgovori DA - NE
bilo koji način ometati sam sadržaj ankete. Poželjno je naglasiti mjesto, vrijeme i neke druge Ako da, reci razlog. Ako ne, reci razlog.
podatke o provedbi same ankete.

Dovoljno otvoreno pitanje dvojnog odgovora i širokog spektra odgovora podpitanja.

Postavi pitanja:

1. Tema - nezainteresiranost učenika za vannastavne aktivnosti u školi
Cilj - locirati uzrok nezainteresiranosti

2. Tema - instrukcije
Cilj - ispitati potrebu za instrukcijama i razlog

Koliko pitanja želite postaviti, koga želite anketirati, kako ćete anketu realizirati?

1.3.1.2. Analitička bilješka

Analitička bilješka oblik je radioprograma o temama iz svakodnevnoga života. Ona u re-
alizaciji dopušta jasno izražen osobni stav novinara i prikaz je njegovih osjećaja prema temi o
kojoj piše (osobe, pojave, događaji).
Analitička bilješka obično se realizira odmjerenim novinarskim stilom, no neki autori i
analitičku bilješku pišu književno-umjetničkim stilom.

28 29
 Primjer:
Sjedeći za svojim pisaćim stolom i gledajući ekipu koja se žuri na tramvaj, zapažam da
kiša sve jače pada pa je sve više kišobrana koji mi zaklanjaju pogled na ljude. Ne smeta
me puno ta činjenica. Ja sam na suhom i toplom. Gledam kroz prozor i slušam kišne kapi
na oluku prozora, a s radija klizi jazz. Još da je šalica čokolade. Koga briga što, čim padne
kiša, tramvaji ne voze redovito.
Sve više građana koji redovito koriste javni gradski prijevoz imaju pritužbe na vožnju
tramvajskih linija pri kišnom vremenu.

Pri realizaciji ovog oblika pažnja mora biti na sadržaju. Ne smije, na primjer, prijeći u kritiku
ili polemiku sa zamišljenim sugovornikom (Moglo je to i bolje, zar ne, gospodine direktore?!).
Analitička se bilješka realizira najčešće na standardnom hrvatskom jeziku, ali je ponekad
dopuštena i konverzacija na dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru. Strana imena, toponimi
i kratice izgovaraju se prema pravilima jezika iz kojega dolaze.
Ako je u analitičkoj bilješci planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozo-
rnost ili na bilo koji način ometati njezin sadržaj.
1.3.1.3. Vijesti

Vijest je osnovni oblik novinarskog izražavanja i definirana je formulom:

5 W+H: Who, What, Why, Where, When + How, odnosno: tko, što, zašto, gdje, kada, kako.

Postavi pitanja:

1. Tema: - prometna nesreća

Cilj: - izraziti svoje viđenje događaja
Primjer:
iz izvještaja policije saznali smo da je učiteljica Marija Kovač iz nepoznatih razloga
jutros oko 9 sati bacila lonac pun juhe kroz prozor svoje kuće. U trenutku pada lonca, nije
2. Tema: - nedolazak predavača na vrijeme, nedolazak većine učenika na sat, bilo prolaznika ispod prozora. Protiv gospođe Kovač bit će podnesena prekršajna prijava.
nestanak el.energije u školi...
Cilj: - izraziti svoje viđenje događaja Svaka vijest koja uspješno odgovori na sva navedena pitanja, primatelju postaje jasna.
Ako samo jedna sastavnica nedostaje, vijest je nepotpuna.

30 31
 U vijesti je obavezno istaknuti i izvor iz kojeg potječe (doznajemo od policije, svjetske agen-
cije prenose, dojavom zabrinutih građana...), kao i posljedicu ako je ona utvrđena (nakon toga
duže vrijeme neće biti sigurno... slijedi istoga... razgovarali su dugo u noć...)
Autor vijesti mora obavezno provjeriti istinitost tvrdnji, odnosno sadržaja i prezentirati
vijest bez intervencija u originalni sadržaj jer… vijesti se ne stvaraju - vijesti se prenose!
Primjer:
Danas su dužnosnici izjavili da njihove jučerašnje izjave ne donose njihove prave stavove.
Iz dosadašnjih izjava može se zaključiti da je počinitelj poznat, no još uvijek se ne zna što
je on učinio i kome je učinio...
Nije poželjno koristiti nepoznate ili manje poznate kratice. Ako ih i koristimo, treba ih ob-
jasniti već pri njihovu prvom spominjanju, odnosno treba navesti cjeloviti pojam. Nakon toga,
u daljnjem tekstu možemo rabiti kraticu.
Vijesti se realiziraju na standardnom hrvatskom jeziku. Strana imena, toponimi i kratice
izgovaraju se prema pravilima jezika iz kojega dolaze. Ako je u vijestima planirana glazbena
podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost ili na bilo koji način ometati njihov sadržaj.
U slučaju da se tijekom čitanja vijesti uživo dogode neke pogreške, nužno je odmah ispričati
se slušateljima, a zatim ispravno ponovno pročitati tekst ( Danas je prije podavnog, oprostite,
podnevnog sastanka...).
Emisija Vijesti mora od ostalih dijelova radioprograma biti odvojena prepoznatljivim na-
javnim i odjavnim špicama.
Vremenska prognoza i stanje u prometu nisu obavezan dio Vijesti. Preporuka je da se emiti-
raju nakon njih.
http://radio.hrt.hr/ep/vijesti-2902/150847/
https://youtu.be/EzaSSKE7cyk
https://youtu.be/zF2EhYLuz8g

Primjer:
United Nations High Commissioner for Refugees - Visoka komisija za pitanja izbjeglica –
UNHCR čitamo (u en ha ce er)…

Svakako treba provjeriti imena i prezimena osoba u vijestima te ispravno navesti njihove ZADATAK:
funkcije ili titule (akademik Željko Reiner (čit. Rajner), predsjednik Hrvatskog sabora).
Izaberite elemente i sastavite vijest: književnica, banka, novčanica
Autor treba vijesti izabrati po procjeni važnosti za širu javnost, objaviti ih po svom sudu i
biti spreman argumentirati svoj izbor (Što sadržaj vijesti utječe na više ljudi, to je važnija; što je Npr. : Hrvatska narodna banka će pustiti slijedeće godine u optjecaj prvu hrvatsku
vijest bliža, to je utjecajnija). novčanicu s likom neke žene, a odbor ove banke odlučio je da će se na apoenu od 25
kuna naći lice spisateljice Marije Jurić Zagorke.
Kuhar, kuhinja, čavao
Lavanda, jastuk, Krapina
Automobil, guma, vjetar

1.3.1.4. Izvještaj
Izvještaj nastaje iz vijesti. To je, uz vijest, najčešća novinarska forma. Riječ je, zapravo, o
proširenoj vijesti koja je nadopunjena izvorom, odnosno zvučnim zapisom.

32 33
Vijesti i izvještaji moraju donositi samo činjenice, a komentari stavove, stoga se svako komenti-
ranje u vijestima i izvještajima smatra manipulacijom (Možda je namjera gospođe Kovač bilo ZADATAK:
zastrašivanje susjeda, a ni sadržaj lonca nije utvrđen).
Napiši izvještaj o:

1. svom dolasku danas na nastavu
2. proslavi svog rođendana
3. događaju kojeg smatraš zanimljivim sa kolege

1.3.1.5. Komentatorski izvještaj

Komentatorski izvještaj je izvještaj u kojem se nešto tumači, objašnjava, ocjenjuje ili iznosi
sud. Novinar se ovdje pojavljuje kao sudac i kritičar, kao netko tko ističe i pozitivne i negativne
aspekte aktualne priče.
Primjeri: Novinar ne zauzima strane, nego potiče preispitivanje teme, daje suprotstavljenim stra-
Vijest nama mogućnost da ispričaju svoju priču, bez protežiranja i konačnog suda.

Iz izvještaja policije saznali smo da je učiteljica Marija Kovač iz nepoznatih razloga jutros
oko 9 sati bacila lonac pun juhe kroz prozor svoje kuće. U trenutku pada lonca, nije bilo
prolaznika ispod prozora. Protiv gospođe Kovač bit će podnesena prekršajna prijava.
Izvještaj
Iz izvještaja policije saznali smo da je učiteljica Marija Kovač iz nepoznatih razloga jutros
oko 9 sati bacila lonac pun juhe kroz prozor svoje kuće. U trenutku pada lonca, nije bilo
prolaznika ispod prozora. Protiv gospođe Kovač bit će podnesena prekršajna prijava.
Načelnik policije Horvat zaključuje: „Dobro je da lonac nikoga nije pogodio. No, moramo
doznati sve okolnosti koje su prethodile tom događaju.“ Ispod prozora gospođe Kovač,

vaš izvjestitelj Marko...

Komentatorski izvještaji realiziraju se na standardnom hrvatskom jeziku, ali je ponekad

Pri realizaciji izvještaja autor mora:
- provjeriti i ocijeniti kvalitetu, odnosno nadležnost izvora
- emitirati zvučni zapis izvora sa što manje tehničke obrade
- navesti ime i prezime izvora, funkciju i ulogu u vijestima (sudionik, svjedok, predstavnik
izvora)
(Gospođa Kovač: Ne znam što me spopalo. Samo sam ga bacila.)
Poziciju zvučnog zapisa izvora unutar izvještaja određuje sam autor, nema određenih prop-
isanih pravila.
dopuštena i realizacija na dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru. Strana imena, toponimi i
kratice izgovaraju se prema pravilima jezika iz kojeg dolaze.
Ako je u komentatorskom izvještaju planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije
odvlačiti pozornost ili na bilo koji način ometati sam sadržaj izvještaja.
Osvrt se realizira na standardnom hrvatskom jeziku, ali dopušten je i dijalektu, odnosno
zavičajnom govoru. Strana imena, toponimi i kratice izgovaraju se prema pravilima jezika
iz kojeg dolaze. Ako je u osvrtu planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti
pozornost ili na bilo koji način ometati sam sadržaj osvrta.

34 35
 Primjer: Primjer:
Slušajući jutarnje vijesti, saznao sam da je učiteljica Marija Kovač bacila lonac pun Žena je bacila juhu kroz prozor i gotovo. Nikoga nije povrijedila. Ali… nitko se nije pitao
juhe kroz prozor svoje kuće. Nikoga nije ozlijedila, čak ni zalila juhom. Ipak je policija od čega je bila juha i u kakvom je stanju lonac, može li se u njemu i dalje kuhati...
protiv gospođe Kovač podnijela prekršajnu prijavu. Zašto? To samo policija zna. No, nije
li čudno da je lonac pun juhe bacila kroz prozor koji gleda na poprilično prometnu ulicu, Osvrt je autorsko djelo i autor ga potpisuje imenom i prezimenom, često pseudonimom
a ne kroz prozor bliži štednjaku koji gleda na dvorište? Da je bilo tako, vjerojatno bi nas- (umjetničkim imenom), a ponekad se kao autor može potpisati i cijela redakcija.
tradao cvjetnjak ispod prozora. Ili je gospođa htjela nekoga „počastiti“ juhom ili loncem?
Možda će nam policijska istraga ovog poprilično bizarnog slučaja objasniti ima li nešto u
onoj staroj izreci „svaki lonac ima svoj poklopac“. ZADATAK:
Napiši osvrt na:
1. omiljenu knjigu
ZADATAK: 2. omljenu pjesmu
Napiši komentatorski izvještaj o: 3. omiljenu sliku

1. sportskom događaju
2. koncertu 1.3.1.7. Komentar
3. izložbi Komentar je analitički sud, mišljenje o nekom događaju, pojavi ili djelovanju osobe. Može
se odnositi i na više međusobno povezanih događaja, pojava ili djelovanja osoba, ali u tom
slučaju treba paziti da se ne zahvati preširoka tema kako bi slušatelji mogli pratiti prosudbe
https://youtu.be/5l4_qtcYyt4 komentatora. Komentar obavezno donosi autorova vrijednosna gledišta te je to izrazito
osobna forma.
omentator mora svoje stavove potvrditi argumentima, a kad je god moguće i ponuditi rješenje
1.3.1.6. Osvrt problema koji razmatra.

Osvrt je kraći komentatorski uradak koji se bavi samo jednim događajem, pojavom, stavom
ili osobom.
U ovom se uratku iznosi subjektivno stajalište novinara o temi o kojoj piše. U radu se ne
mora nužno iznijeti potpuna, analitički dokazana argumentacija, ne mora nuditi rješenja poput
komentara, ali mora biti utemeljen na činjenicama.

36 37
 1.3.1.8. Portret

Kao novinarski oblik portret je prikaz života jedne osobe i, za razliku od nekrologa, obično
je znatno opsežniji, ali se može odnositi i na žive i na umrle osobe.
Na radiju se najčešće emitiraju portreti osoba koje su stvarale povijest ili su, u bilo kojem
smislu, bili važni za jedan narod, državu, čovječanstvo.
Portreti se realiziraju i o omiljenim i omraženim osobama, o onima koje je većina i voljela i
mrzila ili ih se bojala.
U vremenu nastanka portreta autor mora nepristrano i uravnoteženo donijeti procjenu
osobe koja se portretira, a konačan sud prepušta se povijesti.
Ako već postoji neki tonski zapis portretirane osobe koji želimo iznijeti, treba paziti da se
Primjer: nikako ne promijeni njegov smisao.

Činjenica je da je učiteljica Marija Kovač jutros oko 9 sati bacila lonac pun juhe. Nitko ne
zna, ni policija ni susjedi, razloge toga čina, ako oni uopće i postoje. Osim toga, činjenica
je da je lonac bacila kroz prozor svoje kuće koji gleda na ulicu, a ne kroz prozor koji gleda
na cvjetnjak. Istina je da u trenutku pada lonca nije bilo prolaznika ispod prozora i da
nitko nije stradao, osim lonca i juhe u njemu. Čemu onda dizanje panike, uznemiravanja
susjeda, policijsko ispitivanje? Iako se čini bezazlen, ovaj je slučaj mogao imati sasvim
drugačije posljedice. Pitajte se što da je nekoga lonac pogodio, ozlijedio ili nešto još
gore... Onda ne znam tko bi blagonaklono gledao na gospođu koja je bacila običan lonac
pun, ne znam kakve, juhe. Protiv gospođe Kovač bit će podnesena prekršajna prijava.
Ispravno? Ne znam, no ja bih ipak opreznije prolazio ispod prozora gdje miriši juha... Portreti se realiziraju na standardnom hrvatskom jeziku, ali je ponekad dopuštena reali-
zacija i na dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru.
Komentar se realizira na standardnom hrvatskom jeziku, ali je dopuštena i realizacija na Strana imena, toponimi i kratice izgovaraju se prema pravilima jezika iz kojeg dolaze.
dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru. Strana imena, toponimi i kratice izgovaraju se prema Ako je u portretu planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost ili na
pravilima jezika iz kojeg dolaze. bilo koji način ometati njegov sadržaj.
Ako je u komentaru planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost ili

na bilo koji način ometati njegov sadržaj.

ZADATAK:
Napiši komentar o :
1. programu radio postaje po izboru
2. emisiji radioprograma po izboru
3. autoru-voditelju radioprograma po izboru

38 39


Recenzija se realizira na standardnom hrvatskom jeziku, ali je ponekad dopuštena i recenzi-

http://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/od-portreta-do-portreta/146381/
ja na dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru. Autor recenzije svakako mora navesti izdavače,
autore i aktere nekih prijašnjih ostvarenja recenziranog djela. Strana imena, toponimi i kratice
izgovaraju se prema pravilima jezika iz kojeg dolaze.
Ako je u recenziji planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost ili na
bilo koji način ometati njezin sadržaj.
http://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/oda-birano-price-iz-becke-sume-susret-s-mi
rom-belamaricem/148669/

ZADATAK:
Napiši portret:
sebe I svog kolege-kolegice iz razreda

1.3.1.9. Recenzija

Recenzija je prikaz znanstvenoga, umjetničkoga ili medijskog djela (knjige, časopisa, nosača
zvuka, izložbe, arhitektonskog djela, emisije, programa…) s kritičkom prosudbom autora pre-
ma recenziranom djelu.U recenzijama autor mora poštovati sve propisane standarde (struk-
tura, dužina trajanja, veličina, elemente sadržaja - fakte), ali može donijeti i svoju vlastitu sub-
jektivnu ocjenu. Recenzija se može realizirati različitim stilovima. Najčešće su to usporedbe i
vrednovanja po nekim uvriježenim prosudbenim kategorijama (Ovo je bolje od onog, a sliči na
ono… Meni je ovo kao... Ovo je vrijedno svakog trenutka vaše pažnje i preporučio bih vam da
odvojite vremena za pomnije izučavanje...).
Autor recenzije ne smije u svom radu imati nikakve prikrivene osobne interese (hvaliti svoje
stavove na račun drugih - sukob interesa).

40 41
 ZADATAK:
Pronađi recenziju
- knjige, pjesme, slike
obrazloži koji elementi su zašto upotrebljni
1.3.1.10. Kritika
Kritika je po svojim obilježjima gotovo istovjetna komentaru, ali se u hrvatskoj teoriji i prak-
si ustalilo mišljenje da se kritikom nazivaju komentari koji se odnose na umjetnost i kulturu.
Da bi kritika bila uspješna i kvalitetna, potrebno je da autor iznimno dobro poznaje
specifičnu tematiku o kojoj piše.
Kritike se ne dijele prema pristupu ili načinu izrade, već prema tematskim područjima koja
obrađuju. Najčešće su književna (literarna), kazališna, likovna, glazbena, filmska, a u novije
vrijeme i multimedijalna kritika, kritika umjetničkih instalacija itd.
Poželjno je navesti odgovarajuću autorovu stručnost koja je potrebna da bi se realizirala
dobra kritika, trenutnu autorovu bibliografiju, status u redakciji itd.
Kritika se realizira na standardnom hrvatskom jeziku, ali je dopuštena i realizacija na dijale-
ktu, odnosno na zavičajnom govoru. Autor treba točno navesti subjekt kritike.
Ako je u kritici planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost ili na
bilo koji način ometati njezin sadržaj.
ZADATAK:
Izaberi kritiku
- predstavi je i objasni koji elementi su kritike te zašto si odabrao baš tu kritiku
42
1.3.1.11. Polemika
Polemika je usmeno suprotstavljanje mišljenja pri prosuđivanju o stvarima, pojavama i djelima
od općeg ili osobnog interesa.
Polemika je dijalog s poznatom osobom koju treba imenovati, a zatim točno navesti s kojim
stavovima ili mišljenjem te osobe polemičar nije suglasan. U polemici je naglašeno odsustvo
svakog suglasja između stavova koje treba pobijati logičkom argumentacijom.
Primjer:
Profesor Horvat zagovara uporabu... Ja sam protivnik uporabe…. Danas ćemo polemizira-
ti o uporabi… Profesore, koji su vaši argumenti? Moji su argumenti…
U ovom djelu potrebno je jasno naglasiti temu i sudionike – autora i njegovog sugovornika, koji
postaje suautorom polemike.
Autor na početku i na kraju polemike navodi puna imena, prezimena te titule, odnos-
no funkcije osoba koje su sudjelovale u polemici. Sugovorniku se autor mora obraćati s
poštovanjem (obavezno je persiranje).
Autor pri svom radu ne smije povrijediti etičke i moralne kodekse novinarske struke, mora se
ograditi od neprimjerenih stavova suprotstavljane strane i jasno upozoriti na određenu nep-
rimjerenost.
Iako autor u polemici iznosi svoje osobne stavove, oni nipošto ne smiju postati izvorom
neke moguće osobne koristi.
Polemika se realizira standardnim hrvatskim jezikom, a dopuštena je i realizacija na dijale-
ktu, odnosno zavičajnom govoru. Ako je u polemici planirana glazbena podloga, ona nikako ne
smije odvlačiti pozornost ili na bilo koji način ometati njezin sadržaj.
http://radio.hrt.hr/ep/oporbeni-zarez/132278/
43
 Stručna izjava realizira se na standardnom hrvatskom jeziku, ali je ponekad dopuštena i
realizacija na dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru.
Strani pojmovi izgovaraju se prema pravilima jezika iz kojeg dolaze, a nužno je i objasniti
nepoznate pojmove široj javnosti.
Ako je u stručnoj izjavi planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost
ili na bilo koji način ometati njezin sadržaj.

http://radio.hrt.hr/aod/matko-raguz/149199/
ZADATAK:
Odaberi temu
- pripremi se i polemiziraj...

1.3.1.12. Stručna izjava

Stručna izjava poseban je oblik izvještaja u kojem informacije daje, po prosudbi autora,
kompetentna, stručna osoba. Novinar u stručnoj izjavi ima ulogu animatora i savjetnika. On
pomaže gostu pri oblikovanju njegovih izjava koje ne smiju biti preduge ni zasićene stručnim
pojmovima koji su nepoznati široj javnosti (jezik struke, strogi tehnički nazivi).
Glavni je, dakle, sadržaj ove novinarske forme stručna izjava neke kompetentne osobe o
nekoj temi.
Autor argumentira svoj izbor i kompetenciju osobe koja iznosi stručnu izjavu te naglašava
ekskluzivnost same izjave (Mi smo prvi koji donosimo…; Samo u našem programu…).
Ako se donosi izjava od posebne važnosti, moraju se navesti i druga imena koja su progo- ZADATAK:
vorila o toj temi (Meteorit će proći kroz orbitu Zemlje i neće bitno poremetiti stanje u atmosferi,
izjavio je voditelj zvjezdarnice Politehničkog instituta u Hustonu, glavni stručnjak za meteorite Izaberi stručnu izjavu
u NASA-i John Wilson: We........... will flow.) - objasni elemente po kojima je to stručna izjava

44 45
1.3.1.13. Intervju http://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/a-sada-vlada-premijer-tihomir
-oreskovic/148263/
Intervju je dijaloški oblik novinarskog izražavanja u kojem novinar postavlja pitanja, a in-
tervjuirana osoba odgovara. Intervju je najbolje koristiti za ispitivanje reakcija i interpretacija,
a ne za prikupljanje činjenica.
Dobar novinar istražuje i prikuplja činjenice prije intervjuiranja.
Intervju nije policijsko ispitivanje.
ZADATAK:
Unaprijed dogovorena pitanja preduvjet su dobroga intervjua.
Autor na početku intervjua mora izjaviti da je to njegovo autorsko djelo i potpisuje se izgo- Izaberi intervju
vorenim imenom i prezimenom na početku i kraju intervjua. Pri svom radu ne smije povrijediti - objasni elemente po čemu je to intervju.
etičke i moralne kodekse novinarske struke i obavezno mora omogućiti sugovorniku autori-
zaciju.

Intervju se realizira standardnim hrvatskim jezikom, a ponekad je dopušten i dijalekt. Treba

točno navesti temu, odnosno područje intervjua, a autor obavezno mora sugovornika persirati
i obraćati mu se s poštovanjem. Ukoliko je planirana glazbena podloga, ona ne smije odvlačiti
pozornost ili smetati sadržaju. Snimljeni materijal ne smije se u realizaciji bitno mijenjati.

1.3.1.14. Razgovor

Razgovor je novinarska forma slična intervjuu, s jedinom razlikom što u razgovoru novinar

postavlja, ali i komentira pitanja i odgovore, odnosno aktivno sudjeluje u razgovoru s osobom
koju intervjuira.
Autor mora u razgovoru istaknuti i svoje i sugovornikovo ime i prezime te objasniti povod
razgovoru.
Sugovorniku se mora obraćati s poštovanjem, poštujući etičke i moralne kodekse novinar-
ske struke. Snimljeni se materijal ne smije bitno mijenjati u realizaciji. Preporuča se realizacija
uživo.
Na kraju razgovora autor mora obavezno sugovorniku omogućiti autorizaciju.

46 47


http://radio.hrt.hr/ep/izvan-okvira/150928/

Razgovor se realizira na standardnom hrvatskom jeziku, ali je ponekad dopuštena i konver-
zacija na dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru.
Ako je u razgovoru planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost ili
na bilo koji način ometati njegov sadržaj.

1.3.1.15. Reportaža

Reportaža predstavlja složeni novinarski oblik u kojem se isprepliću obilježja mnogih

drugih oblika: intervjua, ankete, osvrta, vijesti, komentara, osvrta… Reportažom se izvješćuje o
događajima, pojavama, zemljopisnim područjima i ljudima s težištem na opisima svega što je
važno za stvaranje potpune slike oslikane izražajnim sredstvima medija za koji se stvara.
Struktura je reportaže posve slobodna i ponajprije ovisi o ideji samoga autora. Mnogi
reportažu izjednačuju s izvještajem. Izvještaj nastaje iz vijesti, to je proširena vijest koja je na-
dopunjena i izvorom, odnosno zvučnim zapisom, a reportaža je puno više od toga, ona je i ko-
mentar i osvrt i razgovor…Na početku reportaže autor ističe da je ona njegovo autorsko djelo,
potpisuje se izgovorenim imenom i prezimenom i na početku i na kraju uratka. Pri realizaciji
ZADATAK: reportaže mora poštovati etičke i moralne kodekse novinarske struke, a nikako ne smije kroz
svoj uradak prikriveno staviti svoje osobne interese od kojih bi mogao imati bilo kakvu moguću
Pronađi razgovor korist. Ako se autor u reportaži koristi nekim izvornim zvučnim zapisima, obavezno mora nav-
esti njihov izvor. Ako sugovornici govore stranim jezikom, u reportaži se mora objaviti i original
- objasni po čemu je to razgovor i prijevod.

48 49
 Primjer:
Kazališna scena:
Lik ulazi u kolibu sav mokar jer vani pada kiša…
Radio:
Zvuk otvaranja vrata, pri otvaranju sve je jači zvuk kiše, vjetra; zatvaranje vrata, zvuk
koraka u muškim čizmama po drvenom škripavom podu, zvuk otresanja vode s muške
gumene kabanice…

Reportaža se realizira na standardnom hrvatskom jeziku, ali je ponekad dopuštena i reali- Glas: Auuu, što vani pada, sav sam mokar…
zacija na dijalektu, odnosno na zavičajnom govoru. Strana imena, toponimi i kratice izgovaraju
se prema pravilima jezika iz kojeg dolaze.
Takav radioprogram zahtijeva dobro poznavanje i književnosti i scenske umjetnosti.
Ako je u reportaži planirana glazbena podloga, ona nikako ne smije odvlačiti pozornost ili
na bilo koji način ometati njezin sadržaj. Monodrama, mjuzikli, recitacije i radiodrame samo su neki od književno-scenskih oblika
radioprograma koje nazivamo umjetnošću radija.

ZADATAK: ZADATAK:
Pronađi reportažu
Pronađi i izaberi radio igru ili radio dramu
- objasni po čemu je to reportaža - objasni elemente tog oblika radioprograma

http://radio.hrt.hr/treci-program/ep/hrvatska-proza/139868/

http://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/island-2/149989/
http://radio.hrt.hr/treci-program/ep/sest-minuta-poezije-u-sest/150549/
http://radio.hrt.hr/treci-program/ep/radio-roman/150368/

1.3.2. Književno-scenski oblici

Svi književno-scenski oblici radioprograma imaju svoje korijene u književnosti, djelima nami-
jenjenim i adaptiranim za izvedu na sceni, odnosno u kazalištu. Neki su manje (balet), a neki
više (drama) pogodni za realizaciju.
Za svaki oblik književnog-scenskog djela potrebna je prilagodba, odnosno adaptacija za radio-
PITANJA
program. 1. Navedite barem tri sadržajne podjele radioprograma.
Budući da je zvuk u radioprogramu jedini alat, sve radnje i efekti moraju biti zvučno izraženi. 2. Navedite sve novinarske oblike radioprograma.

Književno-scenski oblici proučavaju se na kazališnim akademijama kao zasebno područje, 3. Na koja pitanja mora odgovarati svaka vijest?
kao podvrsta scenske umjetnosti namijenjena zvukovnim medijima - nosačima zvuka i radio- 4. Navedite najvažnije razlike između intervjua i razgovora.
programu. 5. Navedite osnovne razlike između izvještaja i reportaže.
6. Što su književni-scenski oblici i koja su im glavna obilježja?

50 51
2. GLAZBA 2.1. IZVEDBA

Glazbu izvode glazbenici - interpretatori (svirači i pjevači) na dva načina:

Od samih početka emitiranja radioprograma, pa sve do današnjeg internetskog radija, glaz-
ba čini njegovu bitnu programsku osnovu. 1. živom izvedbom na samome mjestu, odnosno konkretnim izvođenjem djela pred pub-
likom na koncertu ili nekoj prigodnoj svečanosti.
Ona je, kao samostalni sadržaj radioprograma, zastupljena u autorskim emisijama s tema-
ma iz svijeta glazbe, kulture, sporta, razonode, znanosti i obrazovanja, kao i u glazbenim lis- https://youtu.be/ukC2FIjwUqM
tama koje su sastavni dio pojedinih govornih sadržaja. http://radio.hrt.hr/emisija/koncert-na-prvom/646/
Glazbu biraju i uređuju glazbeni urednici - autori, stručnjaci za određeno vremensko i http://radio.hrt.hr/emisija/mimo-medijski-inventar-muzickih-originala/997/
žanrovsko glazbeno područje.

Posebno odabrane pjesme iz vlastite zbirke pjesama (fonoteke) i njihovo emitiranje prema
unaprijed dogovorenim pravilima sve su češći načini odabira glazbenog radioprograma i na-
zivaju se jukebox.
Takvim načinom nakladnik stvara zvučnu sliku bez utjecaja glazbenih urednika (u određenom
trenutku slušatelji slušaju pjesmu koja je na listi, bez mogućnosti urednikove intervencije,
odnosno promjene).
Glazbu kao opremu, tj. kulisu, koriste danas i isključivo govorni programi.
Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk koji organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom
ciljano i planski.
To je umjetnost tona koja oplemenjuje ćud čovjeka, budi osjećaj za red i ljepotu. Stvaranje,
izvođenje, važnost, a ponekad i sama definicija glazbe ovisi o kulturi i socijalnim aspektima.
Glazbu dijelimo u žanrove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj
interpretaciji.
Zaokruženo i cjelovito ostvarenje glazbene umjetnosti zove se skladba, glazbeno djelo ili
kompozicija, a u radioprogramu - glazbeni broj. Međutim, glazba je reproduktivna umjetnost,
što znači da nije dovoljno samo skladati, nego da je skladano djelo potrebno i izvesti (repro-
ducirati, interpretirati) te na taj način pružiti i omogućiti publici gotov i cjelovit umjetnički
proizvod.

2. emitiranjem suvremenom elektroničkom opremom ranije snimljenog sadržaja s nosača

zvuka (CD-a, DVD-a i sl.).

https://youtu.be/azdwsXLmrHE

Oba načina, ako se koriste kao sadržaj kroz auditivne ili audioelektroničke medije (radio,
internet), postaju radioprogramom.

52 53
2.2. PODJELA GLAZBE Instrumentalna; glazba koja se svira, tj. izvodi sviranjem na instrumentu (slika:Varaždinski
komorni orkestar, arhiv HRT)
Glazbu je veoma teško, zbog njene kompleksnosti, sasvim točno podijeliti i kategorizirati.
Ipak, osnovna je podjela prema načinu izvedbe i prema naslovu.

2.2.1. Podjela glazbe prema načinu izvedbe

Vokalna; glazba koja se pjeva, tj. izvodi pjevanim tonovima

https://youtu.be/Sq5oqY3-vhg
https://www.youtube.com/watch?v=sZeI-PcrA_g

Vokalno-instrumentalna; kombinacija sviranja i pjevanja.

https://youtu.be/DH5etcFS-Jo

Postav vokalno instrumentalnog sastava - benda - bubnjevi, gitara, klavijature, bas gitara

https://youtu.be/iVmzR6axKQ
https://yutube.com/watch?v=RGcEo81cbVk
54 55
2.2.3. Podjela glazbe prema naslovu djela
a) programna - umjetnička djela koja već naslovom otkrivaju glazbeni sadržaj, odnosno
program (sva vokalna djela su programna jer imaju riječi pa time i naslov)
https://youtu.be/FCi2u265wxQ
b) apsolutna - glazbena djela koja naslovom ne otkrivaju autorovu zamisao (takva djela
najčešće nose samo oznake za tempo, oblik kompozicije i sl. - allegro, rondo, presto itd.).
https://youtu.be/VIbIHxKh9bk
56
Postoji i veoma široka podjela glazbe po žanrovima, a rjeđe su povijesne (period u kojem
je glazbeno djelo nastalo) i nacionalne podjele (prema nacionalnim pripadnostima samih au-
tora).
Posve poseban rod je narodna glazba, koja ima i drukčija pravila (najčešće u pjevanju). Ona
se proučava i poučava na posebnim smjerovima glazbenih obrazovnih institucija.
Narodna je glazba, zbog svoje ljepote i bogate melodije, često bila uzorom umjetnicima
romantizma i klasicizma.
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO,arhiv HRT
https://youtu.be/O-rwkkMmemU
Glazbena je produkcija danas u svijetu jedna od najunosnijih i najproduktivnijih industrija,
no istinski ljubitelji i poznavatelji glazbe reći će da je ona ipak puno više od običnog biznisa.
Ona stoljećima opušta, veseli, rastužuje, potiče na razmišljanje, stimulira koncentraciju,
liječi… Slušajući glazbu, ljudi u njoj sve više i aktivno sudjeluju, pjevaju, sviraju, komponiraju.
Glazba je danas postala nezaobilazni dio našega svakodnevnog života.
57
2.3. GLAZBA KAO RADIOPROGRAM
Od prvih radijskih početaka pa sve do danas, glazba je bila i ostala važan i nužan sadržaj
radioprograma. Izvođenje skladbi uživo bitno je označilo budući razvoj glazbe unutar radiopro-
grama jer se danas potvrđuje da je takav radioprogram atraktivan najširem krugu slušatelja.
Premijerno izvođenje sadržaja nosača zvuka u radioprogramu smatra se vrhunskim događajem
i najboljom promocijom. Čestim emitiranjem određenih autora, izvođača i žanrova takva je
glazba postizala izuzetan uspjeh u javnom i komercijalnom svijetu.
Mnoge pjesme (skladbe, kompozicije, glazbeni brojevi) postale su hitovi zahvaljujući upra-
vo radioprogramima na kojima su se često izvodile. Svakako treba spomenuti i njihovo mjesto
na raznim top ljestvicama po izboru urednika, publike ili prema broju prodanih nosača zvuka.
Dakle, pojedine su pjesme, neovisno o glazbenoj kvaliteti, zahvaljujući radioprogramu, postale
jako popularne.
Na sadržaj radioprograma želi utjecati velik broj izdavača nosača zvuka. Oni redovito šalju
urednicima svoja izdanja, dogovaraju gostovanja izvođača, plaćaju reklame, uređuju specijal-
izirane emisije s isključivo svojim glazbenim proizvodima.
Glazbena industrija ostala je vjerna radioprogramu i nakon ekspanzije internetskih pro-
mocija, distribucija i komercijalizacije glazbe tim novim oblicima.
Mnogi smatraju da pjesma, ako nije emitirana na radiju, sigurno nije dobra. No je li pjesma
uvijek kvalitetna ako ovisi samo o procjeni slušatelja?
Kada je glazba u potpunosti ili djelomično dio radioprograma, naglasak treba staviti na
njezinu funkciju, svrhu i ulogu. Izbor glazbe u radioprogramu od autora traži dobro poznavanje
svih glazbenih žanrova. Unatoč tome, teško je odrediti što je glazbeno najbolje. Na to pitanje
nema jedinstvenog odgovora. Ponekad se stavovi, ukusi i želje autora i slušatelja naprosto ne
poklapaju.
58
2.3.1. Glazba u programu glazbenog radija
Izdavači - nakladnici koji se odluče na korištenje glazbe kao osnovnog izražajnog sredstva,
obično izaberu žanr unutar kojeg će djelovati (klasika, pop, rock, blues, polka). Mnogi se ne
ograničavaju na žanr, već na vremenski period u kojem je glazba stvarana (zlatne 80-e, vječne
60-e), a mnogi se odlučuju na teritorijalno određenje ili nacionalnu pripadnost autora, odnos-
no izvođača (domaća, strana, latinoamerička, afrička…).
Kombinacije su brojne i ovise o programskom usmjerenju te raspoloživoj građi, odnosno
glazbenom materijalu.
Neki glazbeni periodi nisu bogati notnim materijalom, a drugi snimkama. Tada se naklad-
nici oslanjaju na postojeću građu s mogućnošću uključivanja neoriginalnih sadržaja, no i dalje
u duhu zadanog okvira (praizvedba novootkrivenog zapisa djela, standard u izvedbi novog
izvođača).
Za takve potrebe, no i za proizvodnju glazbenog sadržaja po narudžbi, velike nacionalne
radiopostaje imaju svoje ansamble.
http://radio.hrt.hr/aod/bajsic-u-8-nova-mlada-hrvatska-
glazba/150035/
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, arhiv HRT
59
 Zbor Hrvatske radiotelevizije, arhiv HRT Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije, arhiv HRT

https://youtu.be/-IbNCI3CKbU
https://youtu.be/7wWfWw5WtXI

Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, arhiv HRT

Ponekad glazbeni radioprogram, odnosno program koji za svoju temeljnu odred-

nicu ima glazbu, može ostaviti kod slušatelja dojam da se radi o nasumice nanizanom nizu pje-
sama, odnosno glazbenih brojeva koji se prezentiraju bez ikakvog kriterija, bez promišljanja i
autorske intervencije.
Analizom, detaljnim praćenjem elemenata sustavnog uređivanja i drugih čimbenika takvog
programskog sadržaja, uočavaju se ipak određena pravila u slijedu glazbenih brojeva. Razloge
tako koncipiranog programa treba svakako tražiti u pomnom istraživanju tržišta, odnosno pub-
like, u njihovim navikama i željama.
http://radio.hrt.hr/treci-program/aod/vecer-s-arsenom/151094/ http://www.jango.com/stations/263448190/tunein

60 61
2.3.2. Glazba u programu govornog radija
Glazba autoru nije uvijek glavno izražajno sredstvo. U tom se slučaju koristiti kao pozadina,
kulisa, odnosno pomoćno sredstvo pri stvaranju atmosfere, ambijenta. Za to su najpogodnije
instrumentalne izvedbe ili vokalne izvedbe bez prepoznatljivih stihova koje bi mogle ometati
govor. Ponekad autori za tu svrhu pripreme i posebne dijelove pjesama bez tekstova (teme,
uvodi, solodionice).
Ambijentalna glazba slabo je definiran žanr koji uključuje elemente brojnih glazbenih sti-
lova, na primjer jazza, elektroničke glazbe, new agea, rocka, moderne klasične glazbe, reggaea,
tradicionalne glazbe pa čak i noisea.
Ona mora zadovoljavati više razina slušanja, bez prisiljavanja na nešto osobito, mora biti
nezanimljiva koliko i zanimljiva - Brian Eno (Music for Airports, rujan 1978.)
http://radio.hrt.hr/treci-program/aod/tradicijska-glazba/140635/
2.3.3. Glazba u programu mozaičkog radija
Kada su govor i glazba u radioprogramu u ravnopravnom omjeru, glazba tada ima posebnu
ulogu i važnost te zahtjevan i nimalo lagan zadatak. Ona može biti sam sadržaj, subjekt i ob-
jekt, podloga i kulisa, može označavati temu i tempo, raspoloženje i poruku, jednom riječju -
može biti sam biti radioprogram, a to nije jednostavno.
62
Zbog svega navedenoga, nužan je ozbiljan i stručan pristup uređivanju glazbenog dijela
mozaičkog programa.
Kada glazba može postati glavnom sastavnicom radioprograma? To je svakako pri produkc-
iji strogo namjenskih glazbenih emisija, edukativnih glazbenih emisija, pri angažiranju stručnih
kompetentnih suradnika, pri bogaćenju glazbenog arhiva, pri snimanju, odnosno prilagođavanju
glazbenih dokumentarnih uradaka, pri snimanju i emitiranju koncerata svih žanrova, tijekom
praćenje svijeta glazbe (od klupske scene do velikih festivala i pozornica) itd.
Glazba ne smije postati sredstvom za popunjavanje prostora između govornih emisija. Ure-
dnik ne treba razmišljati o broju glazbenih minuta, već o samoj glazbenoj prezentaciji.
Glazba mora slušateljstvo i obrazovati i informirati, ali i usmjeriti upravo prema radiopro-
gramu čiji je ona sastavni dio.
http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/aod/suzana-nikolic/149712/
Danas je u Hrvatskoj sve više radioprograma (komercijalne, privatne radiopostaje) koji im-
aju sasvim drugačiji odnos prema glazbi, glazbenim listama (playliste) i radijskim glazbenim
rotacijama.
Njima je gotovo sve usmjereno prema rezultatima anketa potencijalnih slušatelja i njihovih
glazbenih sklonosti (koju vrstu glazbe najčešće slušaju, koje izvođače vole čuti, na koji bi kon-
cert željeli ići).
63
 Programu tih radiopostaja nije toliko bitno što i zašto slušate, o kome se radi, zašto je neki 2.5. GLAZBENI OBLICI RADIOPROGRAMA
glazbenik važan…
Rezultati ankete: Ocijenite glazbu, informacije i voditelje po segmentima programa
2.5.1. Glazbena emisija

Svaki uradak u radioprogramu u kojem je glazba tema i većina sadržaja nazivamo glaz-
benom emisijom. Ona je uobličena kao samostalna cjelina ili dio serijala i analizira, obrađuje
i sadržajno uređuje glazbu, glazbenike i njihova djela ili glazbeni događaj, bez obzira na žanr
te autorski ili urednički pristup. Pod glazbenim sadržajem radioprograma podrazumijevaju se
i mnoge druge aktivnosti: od preslušavanje pjesama do ljestvica slušanosti, od portreta glaz-
benika do istraživanja glazbenog stvaralaštva u određenom vremenskom periodu itd.
Česte su glazbene emisije kojima je sadržaj kazališna glazba (balet, opera, mjuzikl), filmska
i televizijska glazba).
Mnogi se autori koriste novinarskim ili književno-scenskim oblicima, a poznavanje glazbe-
nog sadržaja od presudne je važnosti za kvalitetu takvog radioprograma.
Autori tih programa često su i sami glazbenici, muzikolozi ili glazbeni kritičari

U takvim programima slabo su zastupljene i teme iz povijesti glazbe i nekadašnji renomi- http://radio.hrt.hr/aod/aerosoul-29022016-2dio/150855/
rani glazbenici. Na žalost, velika pozornost posvećena je mnogim novopečenim zvijezdama i http://radio.hrt.hr/drugi-program/ep/album-tjedna/140676/
zvjezdicama i njihovim djelima upitnih kvaliteta. http://radio.hrt.hr/drugi-program/ep/dolcevita/148680/
Ipak, sva je odgovornost na nakladniku, odnosno uredniku koji potpisuje program, a odluku
o slušanju treba prepustiti slušateljstvu jer… o ukusima se ne raspravlja.

http://www.otvoreni.hr/player/

2.3.4. Glazba u programu trgovačkog radija

Uloga i važnost glazbe u radioprogramu trgovačkog radija proizlaze iz njegovih temeljnih

zadaća. To su, prije svega, poticanje kupaca na pojačanu kupovinu, promocija asortimana te
gotovo stvaranje ugode i privida da izvan tog reklamnog prostora ne postoje, ili nisu važni, neki
drugi prostori pa čak ni vrijeme…
Na temelju istraživanja kupaca i njihovih glazbenih preferencija, urednici odabiru glazbu
koja postiže potreban efekt.
Česti su ugovori koji jamče ekskluzivu određenim izdavačima - nakladnicima s produkci-
jskim kućama (prvi emitiraju sadržaj, odnosno pjesmu koja se može samo kod njih kupiti).
Na taj način produkcijske kuće promoviraju svoje proizvode bez ograničenja koja imaju Notni zapis, ariv HRT
radioprogrami drugih radiopostaja (postotak marketinškog sadržaja zakonski je ograničen).

64 65
Autor (ili skupina autora) mora potpisati svoj uradak, navesti sve autore i izvođače glazbenih
djela koje emitira, jasno navesti kriterije odabira (temu, razlog, povod) te pozvati slušatelje na
samostalno istraživanje dodatnih sadržaja koji nisu emitirani u emisiji.
2.5.2. Prigodna glazba, glazba po narudžbi
Mnogi autori i urednici (novinari, suradnici) ne odabiru sami glazbu koju koriste u realizaciji
svog radioprograma, već surađuju s glazbenim urednicima, odnosno autorima glazbenog pro-
grama. Njihovom zajedničkom pripremom i izradom radioprogram postaje bolji i kvalitetniji.
Većina se glazbenih stručnjaka slaže da su osnovni elementi glazbe ton (koji određuje
melodiju i harmoniju), ritam (njegove komponente tempo, mjera i artikulacija) i dinamika
(tempo).Pri glazbenoj izvedbi važno je fraziranje, a ono zajedno s tempom i dinamikom daje
djelu ljepotu i u potpunosti ovisi o izvođaču. U glazbi postoje i ukrasi, glazbeni ornamenti koji
kratkim izmjenama tonova igraju oko glavnog tona melodije.
Ovo su temeljni elementi pri izboru naručenog glazbenog sadržaja. Autor treba što vjerni-
je opisati glazbenom uredniku koji ga elementi zanimaju, što želi s tim postići i kako bi to u
konačnici trebalo zvučati. Glazbeni urednik treba ponuditi nekoliko glazbenih savjeta i rješenja,
a sve s ciljem skladnog radioprograma.Određene posebne prigode zahtijevaju od glazbenih
urednika pomni i stručni izbor glazbe (Dan mrtvih, Dan žalosti, Dan domovinske zahvalnosti,
Božić, Uskrs…).
http://radio.hrt.hr/drugi-program/ep/glazbena-oaza/139536/
66
2.5.3. Glazbeni blok
Radiopostaje koje imaju i glazbeni i mozaički radioprogram, glazbeni sadržaj formiraju u
obliku bloka i playliste. Glazbeni urednici unaprijed određuju glazbeni sadržaj po utvrđenim
pravilima koji zahtijeva program kao ujednačena zvučna slika.
Blok je slijed od 2 do 6 pjesama, odnosno glazbenih brojeva. On u programu djeluje kao
cjelina s određenom namjerom.
Razlikujemo blok dizalice kojemu je cilj podizanje atmosfere, napetosti, euforije; blok
spuštalice koji stišava atmosferu, umiruje strasti, opušta; prigodne blokove (prazničke, blagda-
nske); blokove raspoloženja (veselo, sjetno, zaljubljeno); blokove komentara (pravda, glupost,
bijes); blokove opisa vremenskih prilika (kiša, vrućina, vjetar) itd.
Unutar jednoga bloka urednik slaže pjesme prema određenom kriteriju. Nema formule po
kojoj se slaže uspješan blok, sve je stvar osobne prosude autora, odnosno urednika i reakcije
slušatelja, tj. publike. Neki autori žele u svom programu emitirati što više pjesama pa miješaju,
odnosno stapaju njihove početke i krajeve. Drugi pak urednici puštaju cjelovite pjesme jer
smatraju da je svaki glazbeni uradak cjelina za sebe i da ih nikako ne treba miksati jedan s
drugim.
http://www.otvoreni.hr/player/
http://narodni.hr/slusaj-narodni/uzivo
67
2.5.4. Glazbena lista (playlista)
Playlista je slijed glazbenih brojeva u radioprogramu u određenom vremenskom razdoblju
(1 sat, 6 sati, 12 sati...) pripremljenih kao programska cjelina. Da bi ona dobro funkcionirala,
jako je važno uskladiti trajanje pjesama s obveznim elementima programa (vijesti, reklame).
Svaka pjesma na listi ima svoju namjenu, ulogu i položaj i od presudne je važnosti za uspjeh
cjelovite liste.
Tako proizveden glazbeni radioprogram mora imati prepoznatljiv potpis autora, odnosno
urednika i ujednačenu zvučnu sliku dužeg vremenskog prostora u programu. http://www.enterzagreb.hr/
http://tunein.com/radio/Zagrebacki-Radio-990-s6517/
http://www.uzivoradio.com/laganini-zagreb.html
U posljednjih desetak godina nakladnici se sve češće odlučuju na automat-
ske metode stvaranja glazbenog programa. Iz unaprijed uređene baze pjesama,
koje su označene prema raznim kategorijama (brzini, žanru, godini izdanja, auto-
ru, izvođaču), matematičkom formulom određuju redoslijed pjesama u programu,
stvaraju blokove i playliste bez ikakvog autorovog utjecaja. Dakle, sve je moguće odredi-
ti formulom, na primjer: vesela, brza pjesma; britanski band 80-ih; trajanje do 4 minute.
Rotacija je naziv za glazbenu listu određenog broja pjesama koje se u radioprogramu izvode
u ponovljenom slijedu.
68
Dakle, iste pjesme istoga redoslijeda više puta za redom izvode se u istom programu, na
primjer 30 pjesama rotira se tijekom cijeloga dana.
Glazbeni program s automatskim i rotirajućim pristupom nema istaknute glazbene ured-
nike pa takav program potpisuje nakladnik.
Vrlo često se ugovorima s izdavačima nosača zvuka i izvođačima glazbe dogovaraju ugo-
vorne obaveze sudjelovanja u radioprogramu koji se tada sadržajno oblikuje bez vidljive oznake
komercijalnog karaktera.
Neki nakladnici direktno uključuju slušatelje u izbor glazbenog sadržaja radioprograma.
Oni, bez urednikovog utjecaja, biraju glazbene brojeve ili s ponuđenog popisa ili prema vlasti-
tom slobodnom odabiru.
Neki, pak, nakladnici, uz dodatak personalizacije (pozdravi određenoj osobi, čestitke povo-
dom rođendana ili stupanja u brak…) direktno naplaćuju ispunjavanje glazbenih želja u svom
programu. Različiti su osvrti na takav pristup. Neki stručnjaci takav pristup smatraju nepriličnim,
a drugi smatraju da je takva direktna komunikacija sa slušateljima pravi izraz suživota jednog
medija i njegove publike.
http://www.radio-banovina.hr/pjesme-koje-srce-diraju/
69
 OSTALI ELEMENTI RADIOPROGRAMA
Nakladnici koriste sve oblike glazbenog radioprograma, ovisno o programskim smjernicama,
potrebama i sadržajima, za koji smatraju da će kod slušatelja imati najbolji efekt. U konačnici,
na slušateljima i jest odabir. Zvukovi (šumovi)
Moramo naglasiti da je izvođenje glazbe u radioprogramu javno korištenje.
Glas i glazbu već smo definirali kao elemente izrade i realizacije radioprograma, no mo-
Što je javno korištenje (izvedba i priopćavanje) djela? ramo spomenuti i treći segment zvučne slike, a to su zvukovi (eng. noise, sound effects).
Javno korištenje glazbenog djela, prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, Ljudi mogu vrlo dobro razlikovati artikulacijske zvukove koje je netko svrhovito modulirao
jest svako korištenje na javnom mjestu, odnosno na mjestu koje je pristupačno javnosti. (glasanje, govor, glazba) od neartikulacijskih zvukova, odnosno šumova.
Pojam javnog korištenja u zakonu se odnosi na svaku svrhu i svaki medij izvođenja u pros-
toru pristupačnom javnosti, radi užitka ili profita, uživo ili pak izvedbom putem sredstava za
mehaničku reprodukciju glazbe.
https://youtu.be/fBzzWRd-kyM
Radijske su postaje vlasnici nosača zvuka koji su kupili za potrebe emitiranja svojeg pro-
grama. No, one nisu vlasnici tih snimljenih glazbenih djela, taj živi sadržaj vlasništvo je njegovih
autora i zaštićen je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Zvukove dijelimo na:
U trenutku emitiranja te snimke u programu radijske postaje, dolazi do javne izvedbe prizorne zvukove (eng. diegetic sounds) – zvukovi koji imaju izvor u sadržajnom ambi-
glazbenog djela, a za to je potrebno imati odobrenje autora i ostalih nositelja tih glazbenih jentu radnje (ulica, učionica, hodnik)
prava. Stoga su radijske postaje dužne pribaviti odobrenje za javnu izvedbu glazbenih djela i
za to platiti određenu naknadu.
Osim prava autora glazbenih djela, postoje i prava umjetnika izvođača i prava proizvođača https://youtu.be/zGnKNyBc0DQ
fonograma. Njihova prava također se ostvaruju kolektivno, a u Hrvatskoj ih predstavljaju
udruge HUZIP (Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava) i ZAPRAF (Udruga za zaštitu, neprizorne zvukove (eng. nondiegetic sounds) - zvukovi koji nemaju izvor u sadržajnom
prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava). ambijentu radnje, prizoru, ne pripadaju mu, osjeća se da su umjetno nadodani (svemir, stroj).

PITANJA https://youtu.be/4fWGtQvzxQs
https://youtu.be/g2LJ1i7222c
1. Navedite osnovnu glazbenu podjelu.
2. Koje glazbene žanrove poznajete?
Zvukovi po svojoj ulozi mogu biti:
3. Navedite razlike između glazbenog bloka i glazbene liste.
4. Odaberite dvije tužne pjevane pjesme.
a) glavni zvukovi (eng. sound effects) – zvukovi glavnog zbivanja, odnosno radnje (hod
5. Složite blok od pet pjesama za jutarnji radioprogram. glavnog junaka, udarac pri tučnjavi glavnih junaka, pucanj iz pištolja...)

b) ambijentalni zvukovi (eng. background noise; special effects) – izdvojeni zvukovi koji
karakteriziraju ambijent (žamor ljudi, zvukovi trube, automobila, zvona crkve...) i

c) ambijentalna tišina koja se snima radi potrebe dočaravanja tišine; takav zvuk
zabilježen je kao tonski zapis, on postoji, ima sadržaj, no mi ga ne čujemo jer je tišina.

70 71
Za dočaravanje zvučne perspektive (eng. sound perspective, acoustic perspective) autor se
koristi:
a) indikacijom udaljenosti izvora zvuka od slušatelja (mikrofona) jačinom i glasnoćom,
b) miješanjem s drugim zvukovima u sklopu ukupne zvučne slike (ambijentalni zvuk),
c) slabljenjem (stišavanjem) ili osnaživanjem (poglašnjavanjem) maskira se (pokriva,
odstranjuje) dalji zvuk i
d) odvojenim snimanjem glavnog zvuka od snimanja bučne pozadine (žamorenje,
žamoranti).
Miješanjem govora, glazbe i zvukova autor može izraditi vrlo točne zvučne slike.
https://youtu.be/FsHeZJeNV8s
Neki su dijelovi radioprograma specifičnog oblika i sadržaja.
Bez njih radioprogram ne bi imao svoju prepoznatljivost, a s njima dobiva bolju manevarsku
sposobnost, odnosno fleksibilnost. Vrlo su važni pri određenim elementima izrade i realizacije
radioprograma.
Neki ih nazivaju opremom, a neki alatom. Postoje koliko postoji i radioprogram, no autori
ih svakodnevno razvijaju i realiziraju da bi ih što kvalitetnije iskoristili za svoj izričaj.
Neki su nazivi posuđeni iz engleskog jezika i postali su dijelom radijskoga jezika.
72
3.2. Špica
Što su za knjigu korice, to su za radioprogram najavna i odjavna špica.
Špica je lako prepoznatljiva, jedinstvena zvučna oznaka početka i kraja radioprograma u tra-
janju od 15 do 45 sekunda u kojoj se ističe autor, naslov i sadržaj emisije.
Pri izradi špice autor označava svoj uradak koristeći sve elemente izrade (glas, glazba, efek-
ti) da bi slušateljima odmah na početku (najava) dao naslutiti sadržaj koji slijedi, a na kraju
(odjava) da bi slušateljima dao do znanja da je taj sadržaj završio.
Špice se koriste i za označavanje većih cjelina u radioprogramu, unutar kojih može biti više
emisija sa svojim špicama (na primjer jutarnji program, noćni program) da bi naglasili sadržaj,
karakter, bitno programsko obilježje sadržaja koji slijedi ili koji je završio (Slušali ste noćni pro-
gram...).
Neki radioprogrami imaju više autora koji se izmjenjuju dok emisija zadržava isto ime i
sadržaj.
Pri realizaciji špice za takve se programe obično koristi tzv. it band, osnovni sadržaj špice
produljen dovoljno dugom glazbom da bi se autori mogli, najčešće uživo, predstaviti (na špicu,
glazbu ili zvuk izgovaraju svoje ime i prezime, pseudonim ili umjetničko ime).
Primjer:
Drugi program Hrvatskoga radija, emisija Sport i glazba, danas je s vama urednik i
voditelj...
To je bilo sve za danas. S vama je bio urednik... u emisiji Sport i glazba Drugog programa
Hrvatskoga radija…
73

https://youtu.be/gUTvfG-dE_Q
https://youtu.be/TZftciYA8qk
https://youtu.be/KWqWvIcUp7Y
Najavna i odjavna špica predstavljaju početak i kraj radioprograma pa se i njihovo trajanje
uračunava u trajanje emisije.
3.3. Jingle
Jingle je lako prepoznatljiva zvučna oznaka u radioprogramu u trajanju od 5 do 30 sekunda.
Njima se slušateljstvu naglašava sadržaj, odnosno prijelaz na drugi sadržaj, predah i sl. Iako
imaju sličnosti sa špicama, jinglovi su jednostavnije forme i kraćeg vremenskog trajanja pa su
pogodni za razne namjene, a ne samo kao oznake početka i kraja emisije.
Prema upotrebi mogu biti identifikacijski, najavni i image jinglovi.
Identifikacijski (ID) jinglovi u sadržaju naglašavaju sljedeće informacije:
- koju radio postaju slušate (Slušate Radio Osijek…)
- na kojoj frekvenciji (Radio Dubrovnik, 106,5 Mhz)
- koji sadržaj slušate (Ovo je Glazbeni vremeplov…)
- tko je urednik (Urednik emisije je Zdravko Šljivac…).
Primjer:
Slušate Radio Zagreb, emisiju Pušlek urednika Marija Mihaljevića…
74
Identifikaijski se jinglovi koriste pri realizaciji dužih sadržaja od 5 do 10 minuta da bi ponovili
informaciju slušateljima koji nisu slušali sadržaj od početka emitiranja.
https://youtu.be/_1Dri1i1zug
Najavni jinglovi
Najavni jinglovi u sadržaju naglašavaju sljedeće informacije:
a) kada će koji sadržaj biti na rasporedu u programu (Za 15 minuta slijede Vijesti…)
b) koji sadržaj možete očekivati u određenoj emisiji (O utjecaju vježbanja na zdravlje
- u našoj emisiji „Više, bolje, jače“…)
c) tko je autor sadržaja radioprograma (Današnja je urednica Barbara Kolar…)
d) preduvjete za komunikaciju sa sadržajem (Želite li postaviti pitanje našem gostu,
pošaljite ga SMS-om na 060 345 345…)
e) kako pronaći određene sadržaje vezane uz temu radioprograma (Više o toj i sličnim
temama potražite na našoj web stranici www radioglina.hr…)
Najavni se jinglovi ponekad nazivaju i putokazima radioprograma. Vrlo pažljivo se postavljaju
u radioprogram koji slušateljstvo želi usmjeriti na željeni sadržaj.
https://youtu.be/MeEZcDVAidg
Image jinglovi
Posebna podvrsta jinglova su tzv. image jinglovi.
Oni sadržajem žele naglasiti koncesijsko područje emitiranja (Čujemo se od Čakovca
do Dubrovnika…), programsko usmjerenje (Nudimo vam samo provjerene informacije…),
programske odrednice (100 posto domaća glazba…), posebnost, odnosno ekskluzivu (Prvi
saznajemo… Prvi objavljujemo…) i sl.
Mnogi urednici žele istaknuti posebnost svojih emisija, odnosno dijelova radioprograma
pa izrađuju i image jinglove za sebe ili za svoj uradak (Imun na cenzuru… Cijepljen protiv
korupcije… Brz na jeziku… Samo u našem programu, urednik i voditelj..., Mi smo glas naroda,
vi govorite - svi slušaju...)
https://youtu.be/7AHopsiQ-Ts
https://youtu.be/RvX1E1qwLIg
75
 Ako se jinglovi koriste unutar emisije koja je omeđena špicama, i njihovo trajanje mora biti 3.5. Break (lom-rez)
uračunato u vrijeme trajanja radioprograma.
Break je kratak (do 5 sekunda) zvuk, odnosno zvučni efekt, vrlo dinamičan (naglašenog
Mnogi autori proizvode jinglove isključivo kao glasovnu formu, bez glazbe, sa šumom (efek- inteziteta) i pogodan za višestruko ponavljanje u kratkom vremenskom ili sadržajnom roku
tom) da bi ih ugradili u planiranu glazbu, odnosno već prije definirani sadržaj emisije. U tom se (nakon svake vijesti unutar emisije Vijesti, nakon svakog anketiranog i sl.) te strogo namijenjen
slučaju vrijeme trajanja jinglova ne ubraja u trajanje emisije (u instrumentalni dio pjesme autor samo jednom programskom sadržaju ili temi.
ubacuje: „ Slow music, Radio Kaštela“)
Ima ulogu prekidača - rezača sadržaja na mjestima na kojima urednik procijeni da je potrebno.
Uz jinglove i citate, breakovi su u nekim radijskim programima najčešće zastupljeni sadržajni
http://www.radio101.hr/node/11612# elementi.
https://youtu.be/le5sCeDAv08
https://youtu.be/XjOtGgxaX5g
3.4. Citati
https://youtu.be/lAFZnvTfFAs
https://youtu.be/euo7ReNV1zY
Citati su kratki (do 10 sekunda) zvučni zapisi, najčešće dijelovi scenskih djela (kazališnih
predstava, opera ili mjuzikla), filmskog ili televizijskog uratka, koji su izdvojeni s nakanom
da uvrštavanjem u sadržaj radioprograma pojačaju, odnosno naglase njegovu ideju, temu ili
doživljaj emisije u cjelini. Ako služe isključivo sadržaju programa koji nema primarno komerci-
jalnu ulogu, ne podliježu navođenju originalnih autora i izvođača, iako je preporuka da se ipak
istaknu u odjavi.
Emisija o fotografima danas: https://youtu.be/nWh_B9hveeI
Emisija o ravnopravnosti žena: https://youtu.be/EegYwLB8rS0 3.6. Instrumentalna podloga
Emisija o bebama: https://youtu.be/qBTb3iMoK8w

Instrumental je naziv za glazbeni sadržaj, odnosno pjesmu ili kompoziciju radioprograma sa

samo jednim zadatkom: da se podloži govoru.
Pri izgovaranju određenog sadržaja govornog oblika, korištenje, odnosno podlaganje
odgovarajuće glazbe daje prikladnu programsku dinamiku, obojenost, naglašenost (dinamično
brza glazba, brz govor – dinamično brz sadržaj).
Mnogi autori kao podloge koriste autorsku instrumentalnu glazbu ili miješaju samo in-
strumentalne dijelove nekih glazbenih izvedbi te tako tvore originalne uratke, jedinstvene po
trajanju i sastavu.
Ovisno o programskom zadatku, podloge su više ili manje prepoznatljiv dio radioprograma.
https://youtu.be/bIv7MYS8JaE
https://youtu.be/Jeno5OeURjo

76 77
3.7. Reklama
PITANJA
1. Navedite podjelu zvukova po njihovoj ulozi.
Značenje pojma reklama (franc. reclame) je isticanje, hvalisanje. Pod reklamom se podra-
zumijeva sadržaj koji smišljeno i planski, sredstvima masovnih medija, popularizira i potiče 2. Što je špica?
potrošače na kupovinu robe i usluga (Hrvatski leksikon). Hrvatski izraz za reklamu je oglas ili 3. Navedite najvažnije razlike između identifikacijskih, najavnih i image jinglova.
promidžba, no pojam oglasa povezuje se s novinskim oblicima i osobnim objavama, dok se
promidžba koristi kao pojam za sustav, a ne za pojedinačni sadržaj. 4. Što su citati?
5. Navedite najvažnija obilježja reklame.

https://youtu.be/ljDJncooLFc

Reklama u radioprogramu, prema narudžbi onoga tko se reklamira, ima zvučni sadržaj
(govor, glazba, zvukovi) s određenim obilježjima robe ili usluga (izrečenih glasom ili glazbom)
korištenjem prepoznatljivih elemenata (zaštitni glas, zvučna slika brenda) i strogo definiranom
dužinom trajanja. 4. REALIZATORI RADIOPROGRAMA
Svaka radioreklama sadrži direktan ili prikriven poziv na kupnju (Dođite, još samo danas…),
proizvod koji se reklamira, gdje se kupuje (U najbližoj trgovini…), cijenu (Nikada niže…) ili načine
plaćanja (Na šest rata…), slogan (Nema bolje od...) , vremensku odrednicu (Sljedećih sedam U realizaciji radioprograma sudjeluju autor, novinar, spiker, urednik i producent.
dana…) i poantu donošenja odluke (Iskoristite ovu jedinistvenu ponudu, nećete požaliti…).
Ako programskom sadržaju nedostaju neki od ovih elemenata, to više nije reklama, već
obavijest ili informacija (U gradskim izlozima zamijetili smo zanimljive i neobične čizme… Pro- 4.1. Autor
sudite sami...; Dolazi vaš omiljeni band… Požurite nabaviti karte za njihov koncert...).
Osnovna uloga autora je idejno osmisliti i napisati sadržaj radioprograma koji se može te-
meljiti na znanstvenim, kulturnim ili umjetničkim odrednicama.

https://youtu.be/DJs-K6fUg9E Mnogim je autorima radioprograma radio osnovni medij, no sve je više radijskih autora iz
nekih drugih srodnih područja, na primjer glazbe, kazališta, televizije…
U Republici Hrvatskoj nema formalnoga obrazovanja za autora radioprograma. Na nekim se
Reklame se emitiraju najčešće u bloku, odnosno nizu, ali i pojedinačno. Svakako moraju poslovnim učilištima i veleučilištima polaznici upoznaju s osnovama rada u proizvodnji radio-
biti zvučno (jingle) odvojene od ostaloga programskog sadržaja. Zakonski je koncesijama u Re- programa. Predavači su najčešće renomirani autori radioprograma.
publici Hrvatskoj propisano da udio reklamnog programa u cijelom vremenu emitiranja ne sm-
ije biti veći od 25 posto vremena u jednom satu, tj. najviše 15 minuta. Agencija za elektroničke http://radio.hrt.hr/aod/andromeda/150869/
medije prati provedbu tih propisa i kažnjava svako nedopušteno prekoračenje.
Da bi se radijskoj publici omogućilo emitiranje istih reklama kao i televizijskoj publici, često
se televizijske reklame sadržajem prilagođavaju za emitiranje na radiju. Ima i suprotnih prim-
jera, ali su puno rjeđi.

https://youtu.be/keXqq8gdjXs
primjeri dobre i loše kombinacije

78 79
4.2. Novinar
Posao novinara je prikupiti i obraditi informacije te ih sadržajno predstaviti svojoj publici.
To su najčešće vijesti za koje novinari smatraju da bi ih njihova publika željela ili morala znati
(ciljna skupina slušatelja, koncesijski okviri, vlasnički prioriteti).
Novinari mogu biti novinari - pisci i novinari - urednici.
4.2.1. Novinar - pisac
Novinari - pisci prikupljaju i pišu informacije te ih u eteru najčešće sami i čitaju. Prema
zadacima koje moraju realizirati, novinari - pisci mogu biti reporteri, izvjestitelji, istražitelji, ko-
mentatori, dopisnici... Informativno-političke redakcije imaju i novinare za vanjsku i unutarnju
politiku, gospodarstvo, obrazovanje itd.
4.2.2. Novinar - urednik
Novinari - urednici kontroliraju sve faze rada novinara - pisca (izbor, priprema, realizacija)
i zaduženi su za određeno područje rada (politika, gospodarstvo, sport). Oni organiziraju pri-
kupljanje informacija (novinari, provjereni izvori, servisi za prikupljanje vijesti), a kada dobiju
informacije, odlučuju jesu li one dovoljno zanimljive za slušateljstvo, koliko im treba osigurati
medijskog prostora i koliko treba novinara uključiti u rad o toj temi.
No, kao ni ostali poslovi na radiju, ni posao novinara - urednika nije strogo određen. Oni
često uz svoj primarni posao obavljaju i druge zadatke koji ne moraju imati isključivo informa-
tivnu funkciju, na primjer intervjuiraju istaknute osobe ili izrađuju PR sadržaje (PR (eng. pub-
lic relations; odnosi s javnošću). Odnosi s javnošću društvena su znanost, disciplina komu-
nikologije koja analizira trendove, predviđa njihove posljedice, savjetuje menadžere i provodi
planirane programske akcije sa svrhom da služe organizacijskom i javnom interesu. Praktičari
odnosa s javnošću planiraju, uspostavljaju i održavaju dobar glas i međusobno razumijevanje
između organizacije i njenih javnosti.
Novinari se obrazuju na Fakultetu političkih znanosti i na Hrvatskim studijima.
80
https://www.fpzg.unizg.hr/studiji/preddiplomski/novinarstvo
https://www.hrstud.unizg.hr/studiji
Na Fakultetu političkih znanosti postoji Preddiplomski i Diplomski sveučilišni studij novi-
narstva. Diplomski studij mogu paralelno upisati i studenti koji već studiraju na nekim drugim
srodnim fakultetima. Prvi zadaci novinara početnika najčešće su prikupljanje i pisanje infor-
macija, najprije najjednostavnijih, a tijekom vremena sve složenijih. Komentatorima, urednici-
ma i dopisnicima iz inozemstva postaju u pravilu novinari s više godina iskustva na poslovima
izvještavanja.
http://radio.hrt.hr/aod/aktualno-s-gradonacelnikom/151950/
Posao novinara
Poslovi spikera, voditelja i domaćina
Za tzv. proizvodnju govora u radioprogramu zaduženi su spiker, voditelj i domaćin. Za ta
se radna mjesta obavezno organizira audicija na kojoj se procjenjuje kvaliteta glasa i govora,
nastup, dikcija i komunikacijska uvjerljivost, sposobnost snalaženja sa sugovornikom u eteru te
suradnja s lektorom ili fonetičarom. Ipak, njihovi se poslovi i zadaci uvelike i razlikuju.
4.3. Spiker (čitač)
Spiker isključivo, prema uputama autora, čita ono što mu netko drugi (autor, novinar,
urednik) napiše. Od spikera se očekuje savršen jasan govor ispravne akcentuacije, znanje iz
opće medijske kulture i govornog bontona te vještina upravljanja glasom.
Osim toga, spikeri moraju dobro ovladati vještinama pravilnoga disanja jer često u
određenom vremenu moraju pročitati i relativno duge tekstove.
81
 U radijskom novinarstvu postoji nepisano pravilo da spikeri u informativnim programima
ne čitaju komercijalne sadržaje.
Neke privatne visokoškolske ustanove obrazuju za zvanje spikera, ali za obavljanje tog posla
završena takva škola sigurno nije uvjet. Posao spikera često obavljaju akademski obrazovani
glumci.
http://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/thomas-bernhard/150996/ njihovom općem obrazovanju, pripremi, izvedbi, poznavanju teme te govornoj osposobljenosti
http://www.spikeri.hr/spikeri_hr/
4.4. Voditelj (prezenter)
Voditelj, odnosno prezenter, svojim riječima predstavlja ideju autora - urednika, on zapravo
dodaje svoju osobnost na zadanu programsku temu. Voditelji su zaštitni znak svakoga radija i o
uvelike ovisi uspjeh svakog radioprograma.
Bitne sposobnosti voditelja su snalaženje u nepredvidljivim situacijama, kvalitetan govor,
znanje iz opće medijske kulture, govorni bonton, bogat rječnik...
Osim toga, voditelj mora prevladati strah od javnog nastupa, ovladati tehnikama disanja,
imati istančan osjećaj za vrijeme te biti iznimno točan u izvođenju sadržaja radioprograma.
Voditelji često realiziraju, odnosno izvode program uživo. Svoj dio posla moraju bez
pogreške izvesti u zadanom vremenu trajanja, moraju vremenski poštovati sve sadržajne
sastavnice, doslovno započeti i završiti program u predviđenim sekundama. Ukoliko je spiker
odsutan, voditelji preuzimaju njihove zadatke poštujući pri čitanju zadani sadržaj.
Razvojem tehnike (one man radio), mnogi voditelji sami i tehnički realiziraju radioprogram.

http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/ep/zbrda-zdola/151943/

Mario Anduš, spiker HRT Tea Rapaić, spikerica HRT

Mirko Fodor, voditelj, Hrvatska radiotelevizija Barbara Kolar, voditeljica, Antena Zagreb

82 83
4.5. Domaćin (host)
Domaćin (host) obavlja više poslova - samostalno osmišljava, izvodi i uređuje programsku
cjelinu, dakle autorski, spikerski i uređivački dio.
Domaćini su uz voditelje zvijezde radioprograma i zaštitni su znak svakog radija.
Najčešće su angažirani u svim sastavnicama radioprograma pa o njihovom općem obrazo-
vanju, pripremi, izvedbi, poznavanju teme i, konačno, spoju u krajnji radijski proizvod, uvelike
ovisi uspjeh cijele radijske emisije.
Bitne stavke u poslu domaćina su dobra pripremljenost, fizička i psihička izdržljivost i disci-
plina, praćenje potreba i želja publike, prilagodljivost tržištu i medijska prepoznatljivost.
Nerijetko domaćinu u njegovu poslu pomažu novinari i cijela redakcija koji preuzimaju
određeni dio voditeljskog posla, kao na primjer anketiranje, istraživanje, pregled tiska, priprema
playliste.
Kao i voditelji, i domaćini u zadnje vrijeme i tehnički realiziraju radioprogram.
http://www.antenazagreb.hr/show/jutarnji-show-uz-tamaru-loos-i-sasu-bunetu/s99/
Tamara Loos, domaćin, Antena Zagreb
84
4.6. Urednik (glavni urednik)
Urednik (glavni urednik) je osoba koja planira sadržaj radioprograma, odlučuje o kojim će
se temama govoriti, donosi sve druge važne odluke (trajanje, termin emitiranja, ponavljanje
teme) u vezi s radijskom emisijom te vodi računa o tome da se te odluke i ostvare.
U velikim redakcijama svaki odjel ima svog urednika (urednik kulture, glazbeni urednik,
sportski urednik...), ali na manjim radiopostajama glavni urednik radi gotovo sve. Sastavni dio
uredničkog posla je planiranje, brzo odlučivanje i organiziranje vremena koje je potrebno da
ideja postane emisija.
Urednički je posao pun naglašene odgovornosti, žurbe radi poštovanja rokova i svakod-
nevne napetosti zbog mogućih promjena u kratkom vremenu. Osim toga, radno vrijeme glav-
noga urednika gotovo nikada nije fiksno određeno. Najvažnije je da radijski program bude
pripremljen i realiziran na vrijeme i da, naravno, bude kvalitetan.
Posao glavnog urednika zahtijeva iskustvo koje se stječe radom. Većina glavnih urednika
svoju su radijsku karijeru započeli ponajprije kao novinari ili pomoćni urednici. Naravno, vre-
menom su se okušavali u sve zahtjevnijim i težim zadacima. Sve su to uvjeti koje su morali
ispuniti da bi postali glavnim urednikom.
Uz direktora nakladnika koji je odgovoran za poslovanje, glavni je urednik odgovoran za
provedbu zakonskih odredbi i programskih smjernica definiranih koncesijskim ugovorom. U
Hrvatskoj ne postoji posebno obrazovanje za posao urednika, ali završenim studijem novinarst-
va i praksom otvaraju se i te mogućnosti.
Ljudevit Grgurić Grga - talk show emisija “ Gadne uši”
85
4.7. Producent

Producent je, po mnogima, najvažnija osoba za uspješno funkcioniranje radioprograma.

Zadaci producenta su:

- organiziranje pripreme, proizvodnje i izvedbe radioprograma (raspored dežurstva,
popis potrebne opreme, radni nalozi),
- osiguranje potrebnih materijalno-tehničkih pomagala (vozila, dnevnice),
- osiguravanje i praćenje izvođenja zadanih elemenata programa (marketing) i
- dogovaranje i realizacija posebnih zahtjeva autora ili urednika (gosti, suradnici).

Producenti, u dogovoru s direktorom, urednikom i marketingom, biraju scenarije radi-

oemisija, utvrđuju novčana sredstva potrebna za realizaciju i odlučuju o kvaliteti produkcije,
odnosno o omjeru uloženog i dobivenog u kvaliteti krajnjeg proizvoda, tj. radioprograma.
U suradnji s direktorom i urednikom, producent odabire i zapošljava redatelje, glavne PITANJA
glumce te važnije tehničko osoblje potrebno za realizaciju radioprograma.
1. Navedite barem tri posla potrebnih za proizvodnju radioprograma.
On posreduju u kontaktima autora i izvođača programa i pregovara o uvjetima rada i hono- 2. Koje su osnovne zadaće novinara?
rarima. Producent, u konačnici, odobrava početak emitiranja radioprograma. Njegova je riječ
posljednja. 3. Koje vještine mora posjedovati dobar spiker?
4. Tko odobrava program prije emitiranja?

5. OD IDEJE DO REALIZACIJE

Radioprogram nastaje na temelju odluka koje su rezultat analize, autorske, odnosno

uredničke prosudbe, ranije određenih okvira te nekih drugih čimbenika (npr. imamo li dovoljno
sredstava za realizaciju).
Taj se proces sastoji od određivanja ideje - teme, analize, odluke, pripreme i realizacije.

86 87
Pratit ćemo cijeli postupak kroz jedan primjer Jedna od metoda prikupljanja ideja je i oluja mozgova (ili brainstorming) koju je osmislio
Alex F. Osborn, a usavršio Charles Hutchison Clark.
Npr: obilježavanje godišnjice osnutka škole.
Ona potiče razvoj novih, neobičnih ideja na određenu temu kod određene skupine ljudi.
Metoda je dobila ime po metodi using the brain to storm a problem (doslovno: rabiti mo-
zak za na brzo rješavanje problema).
Ovisno o problemu, skupine se mogu sastojati od stručnjaka/osoblja, laika ili stručnjaka
različitih struka. Menadžment priprema prikazni materijal i uvodi skupine u problematiku koja
se analizira i pojašnjava. Pitanja ili zadaci ne smiju biti previše općeniti. Svakako se mora im-
enovati osoba koja vodi zapisnik.
Četiri osnovna pravila brainstorminga su:
- kombinacija izraženih ideja,
- nisu dopušteni komentari, ispravci i kritika,
- predlaganje velikog broja ideja u najkraćem vremenu (od 20 do 30 minuta),
- dopušteno je slobodno povezivanje i maštanje.

5.1. Ideja – tema

Ideja (grč. ἱδέα slika, uvid, uzor) je misao, pojam, mentalna slika, temeljna predodžba iz
koje autor stvara, odnosno materijalizira svoje djelo.
Dakle, autor - urednik ima idejnu zamisao, sliku i želi ju, kao zvučnu sliku, ostvariti u radio-
programu (npr. ideja: ljeto - zvukovi ljeta, ljetna glazba).
Za ideje i njihovo osmišljavanje nije uvijek zadužen autor. Ponekad ih predlažu slušatelji
(komunalne teme, ljudske priče), ponekad neke određene društvene skupine (zagovaratelji
određenog stila života, npr. ljubitelji životinja) ili su, naprosto, rezultat potrebe tržišta (sezona
grijanja, odmora, blagdana).
Brainstorming
Kvalitetne ideje rezultiraju kvalitetnim sadržajem radioprograma.

(Kritika društva – Zločesta djeca)

https://youtu.be/9mBIcOxp8wk ZADATAK:
Pripremi i preovedi:
Ponekad autori uspiju i od loše ideje napraviti dobar program, no to se, ipak, rijetko događa. - intervju s ravnateljima( sadašnji, bivši)

Često nakladnik zadaje specifičnu temu, odnosno zadatak. Tada autori na tu temu predlažu - intervju s bivšim učenicima
svoje ideje (sezona grijanja - drvo, plin, struja - razlike, prednosti i nedostaci). - portret škole kao osobe
- radioigra-putovanje kroz vrijeme u školi
http://radio.hrt.hr/ep/kulturtrend/151396/ - vodič kroz povijest škole - pripovijedač

88 89
 Analiza situacije preduvjet za ispravan izbor teme i pristupa.
Primjeri:
snage - imamo odlične autore, dovoljno vremena i tehnike da to realiziramo
slabosti, nemoći - nismo se baš prije susretali s takvom temom, ne znamo ni jednog
stručnjaka
prilike, mogućnosti - stručnjak dolazi u grad, upravo se održava međunarodna konferen-
5.2. Analiza cija na tu temu, pronašli smo izvrstan članak u stranim novinama
prijetnje - svi se spremaju o tome pričati, postat će dosadno, postoji radikalna skupina
Analiza (grč. ἀνα-λύω, razriješiti) je jedna od osnovnih metoda saznanja. To je raščlanjivanje (pokret, događaj) koja je žestoki protivnik teme - mogli bi nas napasti
složenih misli na jednostavnije, rastavljanje neke cjeline na njene dijelove, objašnjenje nekog
pojma rastavljanjem na njegove sastavne dijelove.
Pri odabiru najboljeg načina za ostvarenje željenoga cilja, autor treba uzeti u obzir sve Pri analizi autor mora postavljati sljedeća pitanja:
čimbenike, i vanjske (idealan sugovornik, dostupan izvor u dogledno vrijeme) i unutarnje (tko
bi mogao biti autor, ima li vremena za takav oblik i ima li dovoljno vremena za obradu takvog
a) je li sadržaj i oblik primjeren radioprogramu u cjelini, odnosno programskim smjerni
sadržaja).
cama nakladnika,
Mnogi autori kreiranje radioprograma započinju SWOT analizom.
b) za koga se izrađuje radioprogram jer je profil slušatelja presudan u izboru tema i oblika,
To je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji prikazati snage, sla-
c) što se želi poručiti tim sadržajem i
bosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, ne treba zaboraviti da je ipak
riječ o subjektivnoj metodi. d) jesu li tema i oblik vrijedni pažnje slušatelja i ima li im uopće mjesta u programu.
Izrada SWOT analize je jednostavna i ne zahtijeva veliku formalnost. Dovoljno je izraditi
tablicu u koju se potom smještaju:
S - strength - snage
W - weakness - slabosti, nemoći
O - opportunity - prilike, mogućnosti i
T - threats - prijetnje

90 91

(Da, ovu ću temu obraditi jer zanima slušatelje, nitko je još nije obradio, imam pravog
stučnjaka za temu.)
Primjer:
- povijest škole je bogato dokumentirana
- mnogi bivši profesori i učenici su voljni sudjelovati
- popis stručnih suradnika škole koji žele dati izjavu je dugačak
- puno podataka ne zanima nikoga, mnogi dokumenti su nezanimljivi u zvučnom Primjer:
obliku
- tema ima veliki potencijal – mnoštvo je zanimljivih obrata(promjena imena, nova
zanimanja...)
- rijetko je kome uspjelo napraviti zanimljiv radioprogram na tu temu- svi liče jedan
na drugog...
Sljedeći korak u realizaciji programa je odluka o izboru elemenata i oblika kojima će autor
izraditi radioprogram.
5.3. Odluka
Autor u ovoj fazi mora odlučiti kojim će oblicima realizirati ideju. Pravilno odabrati i odlučiti
se za najbolje rješenje je, kažu na radiju, pola posla.
Neke teme nemaju velike mogućnosti izbora oblika (intervju, toplista). Druge se, pak, mogu
realizirati s gotovo svim oblicima radioprograma (npr. portret anketom, razgovorom, esejom;
obilježavanje datuma dramom, intervjuom, viješću, izvještajem, reportažom).
Analiza nam pomaže u odabiru oblika jer nam unaprijed ukazuje koje je oblike bolje koristiti
(brže, jeftinije, lakše, efektnije), a koje je bolje izbjegavati (sporo, nejasno, skupo).
No, na autoru je da izabere i argumentira svoj izbor.
92
Pri izboru oblika, ne zaboravite na postavljena pitanja u fazi analize. Odgovorite na njih i u
ovoj fazi.
(Ovu ću temu obraditi anketom i razgovorom s gostom, stručnjakom.)
(Ovu ću temu obraditi glazbom, ciljna će se skupina lako poistovjeti, bliska je toj
populaciji.)
Odlučili smo anketirati bivše i sadašnje učenike, intervjuirati bivše i sadašnjeg ravnatelja,
tražiti izjave stručnjaka, kombinirati povijesne činjenice s izjavama, spojiti zvukove škole
s glazbom određeni perioda.... ne predugo, zanimljivo za slušanje...
5.4. Priprema
Dobra i kvalitetna priprema preduvjet su za realizaciju radioprograma.
Svaki programski sadržaj u pripremi traži:
a) osnovno poznavanje teme, odnosno sadržaja (istraživanje, proučavanje)
b) mjerenje trajanja svih sadržajnih sastavnica (špica, jinglovi, zvukovi, glazba, govor)
c) skladnost (kako se sadržaj uklapa s drugim sadržajem u programu)
d) primjerenost (pravi sadržaj na pravom mjestu)
e) ugodnost - sadržaj mora biti ugodan za slušanje
Ugodan: sve se izgovorene riječi čuju, glazbena podloga je nenametljiva, sugovornici ne upada-
ju jedan drugome u riječ…
Neugodan: pojedine su riječi nerazumljive zbog preglasne glazbene podloge, sugovornici
upadaju jedan drugome u riječ i sl.)
f) pouku (poruka autora, svrha, namjena)
g) zadovoljstvo (ponajprije autora, a onda i slušatelja)
93
 5.4.1.1. Dramski pristup

Dramski pristup pri obradi teme koristi unutarnju kompoziciju drame:

- uvod ili ekspozicija - dio u kojem se upoznaju likovi i okolnosti radnje

(tko je tko, tko s kim i zašto)
- zaplet ili komplikacija - dio u kojem počinje sukob; naziva se još i točka bez povratka
Potrebno je izraditi listu potrebnih sadržaja: (tko koga, zbog čega, što se događa)
- vrhunac ili kulminacija - dio ispunjen napetošću koja proizlazi iz dramskog sukoba
- govora - teksta
(poremećaj početne pozicije)
- glazbe - pjesama - preokret ili peripetija - trenutak kad se u radnji dogodi nešto suprotno od onoga
- obaveznih elemenata što se očekuje
- ostalih sadržaja (sudski epilog, pronalazak novih dokaza)
- rasplet i zaključak - završni dio drame i poanta – poučak kao rezultat
(rezultati i posljedice).

Primjer:
Romeo i Julija
Dvije obitelji u jednom gradu u smrtnoj su zavadi.
Dvoje mladih iz tih se obitelji zaljubi, obitelji im brane da budu zajedno.
Zaljubljeni odluče počiniti samoubojstvo. To im i uspijeva.
Kada ih vide mrtve, obitelji se pomire.
ZADATAK
Ljubav ne bira. Ljubav ne poznaje granice.
pripremi i provedi

- istraživanje važnih datuma u povjesti škole (izbor po mjerilu važnosti, atraktivnosti)

- popis važnih ljudi za razvoj škole (moguće poznati široj zajednici)
- definiranje zadataka - podjela zaduženja (tko radi što)
- određivanje vremenskih ciljeva - do kada određeni dio programa mora biti gotov
- određivanje količine određenog sadržaja - tekst, glazba, ton, oprema

5.4.1. Kompozicija - slaganje emisije

Slaganju, odnosno kompoziciji sinopsisa, moguće je pristupiti na više načina. Najčešći su
dramski, matematički i poslovni.

94 95
5.4.4.2. Matematički pristup Kombinacijom, odnosno miješanjem ovih triju osnovnih pristupa, autor može dobiti kom-
poziciju kakvu je zamislio u realizaciji radioprograma.

Matematički pristup temelji se na matematičkoj podjeli vremena za određenu količinu

sadržaja. Primjer:
Unutar zadanog vremena određeni će sadržaji imati prostora (vremena) po jednadžbi koju Odabran je matematički model – 30 min, 5min podatci, 5min izjave struke, 5 min ravnatel-
odredi autor. ja, 5 min učenici, 10 min glazba.

Primjer:
Unutar 30 minuta: vijesti do 3 minute, 7 pjesama, nijedna ne smije biti duža od 3 minute,
pojedinačno sviranje, anketa trajanja do 5 minuta.
3 + 7 x 3 + 5 = 29 minuta unutar 30)
5.5. Realizacija

Nakon pripreme, autor izrađuje nacrt (sinopsis) i pristupa realizaciji radioprograma snim-
kom ili programom uživo.
Pri realizaciji radioprograma kao snimke realizator sadržaj montira i kasnije ga emitira kao
cjelinu. Program uživo uređuje se direktno u radioprogram, stvarajući cjelinu kao nastup pred
publikom u trenutku emitiranja.

http://radio.hrt.hr/treci-program/aod/razgovor-s-ugljesom-sajtincem/148705/

5.4.4.3. Poslovni pristup http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/ep/balkanska-migrantska-ruta-zatvorena

-sto-sad/152386/
Poslovni pristup koristi strukturu poslovnih planiranja: viziju, misiju, strategije i ciljeve. Po-
godan je za sadržaje koji već imaju jasno definirane odrednice (Vizija simpozija je... Misija je
predstavljena, a u njoj je istaknuto... Strateški je određen..., a ciljevi su....)

Poslovni pristup čest je pri uređivanju cjelovitog radioprograma.

Bez obzira na koji se način realizira, sinopsis za radioprogram mora sadržavati:

- podatke o emisiji, autoru, izvođačima (naslov, urednik, spiker)

- popis svih elemenata, tj. sastavnica emisije
- točan redoslijed izvođenja elemenata (sastavnica)
- točan sadržaj elemenata (govor, glazba, ostalo)
- označeno trajanje svih elemenata
- upute realizatorima (izvođačima radioprograma) ako autor nije realizator.

96 97
 Primjer:
Primjer:
Da se mene pita, ja bih išao pješice. Malo hodanja nikome ne škodi. Srećom, danas me ne
Naslov: Tri bačve
Autor i urednik: Marko Horvat Čita: Ivan Kovač bole koljena. Sretno!!!
00.00 - 00.30 - špica/Tri bačve/najavna
00.30 - 00.50 - instrumental /Tri bačve - najava - tekst 1 3. Slušateljima trebate dati konkretne savjete, rješenja, tražite mogućnosti kao prijedloge,
pomozite pri odluci, sve to izrazite konkretnim primjerima (how, how much).
Spiker: „ Dobar dan, dobrodošli u Tri bačve ............... Uživajte…“ (tekst u prilogu)


0050 - 00.55 - jingle /Tri bačve 1 Primjer:
00.55 - 01.20 – instrumental /Tri bačve program – tekst 2
No, ako baš morate i nema vam druge, moj bi izbor bio Ljudevita Posavskog pa novom
Spiker: „Današnja tema je......................... lako je moguće...“ (tekst u prilogu)
Branimirovom... Put je duži za koji kolometar, ali barem se kreće i traje samo dvije minute
duže.
04.00 - 04.05 - jingle /Tri bačve/1
04.05 - 04.30 instrumental/Tri bačve program – tekst 3
4. Neka vaš govor bude u duhu vremena - ne smijete biti izvan društvenih tokova i događaja,
Spiker: „Bilo bi dobro..................sve je češća…“ (tekst u prilogu)
neka odražava i vaš osobni stav i poziciju, ali i stav redakcije, odnosno nakladnika; budite
svjesni da ste dio prostora i vremena u kojem ste zajedno sa slušateljima (lost in space).
04.30 - 07.00 Pjesma 2 – Cima je bočena, Gego i Klapa Dišpet,
D/lfolder - glazba/tri bačve/
Primjer:
Mnogi se, ovih dana, žale na gradski prijevoz. No, bez njega bi mnogima bilo teško doći
Autor - urednik bilježi moguće promjene u sinopsisu. na posao, ići u školu, putovati svakoga dana s jednog kraja grada na drugi. Živio gradski
prijevoz!
Pri snimanju se bilježi trajanje gotovog proizvoda (nema promjene u trajanju), a pri izvođenju
uživo trajanje se prilagođava ostalim elementima programa (emisijama prije i poslije, signal
točnog vremena, uključenje u drugi program, javljanje slušatelja i sl.)

Ne zaboravite!
1. Slušatelju trebate prenijeti važno upozorenje, savjet, podsjetnik, nešto od čega će
imati korist, uštedjeti vrijeme (show me the money).

Primjer:
Zastoj je tramvaja kroz cijelu Šubićevu. Iz ZET-a su javili da neće skoro moći regulirati
tramvajski promet. Očekuje se gužva. Neki u automobilima čekaju već 20 minuta. Dobro
razmislite koliko imate vremena ako baš morate tim putem. PITANJA
1. O čega se sve sastoji proces od određivanja ideje do realizacije radioprograma?
2. Što je SWOT analiza?
2. Uvijek trebate započeti sa svog stajališta, iz svoga kuta gledišta, trebate postaviti sebe
u ulogu slušatelja – kako vi to vidite, što vas zanima, kako biste vi to riješili, kako to vi 3. Navedite kompoziciju radioprograma.
doživljavate (me, myself and I). 4. Što sve mora sadržavati sinopsis radioprograma?

98 99
6. Primjena ZADATAK
1. Napišite jednu ili više rečenica zadanog trajanja izgovora.
Trajanje je glavna fizička mjera za sve sadržaje radioprograma (govor, glazbu…). 2. Pročitajte, izmjerite, izvedite.
Mjeri se u sekundama (minutama, satima) i koristi za označavanje dužine neke emisije (emisija
xy, trajanje 24 minute i 34 sekunde). Priprema (pisanje rečenica) ne smije trajati duže od 5 minuta.

RADIONICA 1.
Govor

Trajanje govornog sadržaja mjeri se od početka prvoga izgovorenog glasa do kraja posljed- ZADATAK
njega izgovorenog glasa.
pripremite i pročitajte
Mjerimo tako da udahnemo, pokrenemo mjerilo (štopericu) i počnemo s čitanjem teksta
na glas, onako kako smo zamislili da bi trebalo zvučati u programu. Zaustavimo mjerenje nakon rečenice - tekst u trajanju 15 sekunda
izgovorenoga posljednjeg glasa. rečenicu - tekst u trajanju 30 sekunda
Idealan način govora je isprekidan (disanjem) govor, ne suviše spor, s prirodnim pauzama. rečenice - tekst u trajanju 45 sekunda
U praksi se najprihvatljivijim pokazao govor od dvije-tri riječi u jednoj sekundi. rečenice - tekst u trajanju 60 sekunda

To je dobar savjet za autore kada pišu tekst radioprograma, no nije univerzalna formula.
Izgovor različitih riječi zahtijeva, naravno, i više ili manje vremena. Neprofesionalni govornici
tijekom govora, dužeg od 60 sekunda, naprave četiri do pet pauza. Takav bi ritam trebali imati
i profesionalni govornici u radioprogramu.
Sljedećim vježbama potičemo korištenje riječi, odnosno rečenica, u točno zadanom trajanju.
Usporedite rezultate - tko je koristio za izgovor manje, a tko više vremena.
Važno: cilj je da bude točno toliko vremena koliko piše, ni više, ni manje...
Preporuka: samostalan rad
Sredstva: računalo i štoperica
Provjerite: Koliko ste riječi koristili? Vrijedi li pravilo dvije riječi - jedna sekunda?

1. Primjer: 5 sekunda
Dvadesetčetiri, dvadesetčetiri, dvadesetčetiri, dvadesetčetiri, dvadesetčetiri.
RADIONICA 2.
2. Primjer: 6 sekunda
Tematska glazba
Da biste dobro zvučali u radioprogramu, trebate paziti na usklađenost disanja
i pisanja.
Glazba čini važan element izražavanja u radioprogramu.
Za izbor glazbe jako je bitan osobni dojam i dojam koji će izbor glazbe, odnosno pjesama,
3. Primjer: 15 sekunda izazvati kod slušatelja.
Dobro došli na našu prvu praktičnu vježbu, vježbu čitanja u zadanom vremenu
unaprijed napisanog teksta. Nadam se da ćete se zabaviti i ponešto naučiti. Autor - urednik svojim izborom glazbe određuje mjesto i ulogu glazbe u svom uratku.
Disanje i pisanje idu zajedno. Samo hrabro, bez straha. Sretno!
Prije konačnog definiranja pjesama i njihovim uvrštavanjem u radioprogram, potrebno je
istraživanje ciljane skupine slušatelja i njihovog ukusa (koja glazba im se sviđa, a koja ne), tem-

100 101
piranje - pravodobno emitiranje određene glazbe (npr. budnice ujutro, uspavanke navečer),
slušanje radioprograma kao cjeline, međusobna komunikacija svih autora da bi se izbjeglo
preklapanje glazbenih izbora, poanta glazbenog programa unutar radioprograma kao cjeline i
zadovoljstvo i urednika i slušatelja.
ISTRAŽIVANJE - za izbor je potrebno preslušati puno pjesama te odabrati najprimjereni-
je. Treba voditi računa što se želi postići baš tim odabranim popisom, odnosno određenim
pjesmama i biti spreman odmaknuti se od svojih osobnih stavova radi ostvarivanja određenih
ciljeva.
Sljedeća vježba potiče, radi kreativnog dojma u radioprogramu,
kreativno biranje i korištenje pjesama.
ZADATAK
Izaberite pjesme, objasnite razloge svoga odabira, reproducirajte ih (skraćenu verziju)
i prezentirajte svoj izbor (dvije minute).
Preporuka: samostalan rad; Sredstva: računalo, mreža, zvučnici

TEMPIRANJE - treba dobro tempirati pravu pjesmu u pravo vrijeme na pravom mjestu u
pravom okružju, na primjer jutarnja pjesma u jutarnjem programu, tužna pjesma u tužnom
danu... u bloku tužnih pjesama
Primjer:
1. VESELA PJESMA (tematski, melodijski, tekstualno)
SLUŠANJE - potrebno je preslušati dio radijskog programa koji se emitira neposredno prije
i neposredno poslije emisije za koju odabiremo glazbu jer ona ne smije poremetiti zvučnu sliku - NE NUŽNO BRZA
radioprograma kao cjeline. https://youtu.be/jEy6MGu3bIA

2. TUŽNA PJESMA (tematski, melodijski, tekstualno)

- NE NUŽNO SPORA
https://youtu.be/tIdIqbv7SPo

3. BRZA PJESMA (ritmički, tematski, melodijski, tekstualno)

- NE NUŽNO VESELA
KOMUNIKACIJA - razgovor između glazbenih urednika, važna je razmjena informacija, sug-
estija i prijedloga i stručnih osoba i osoba koje se ne bave primarno glazbom https://youtu.be/tLmfSvy4rmo

POANTA - treba znati što se želi postići i poručiti baš takvim glazbenim izborom...
4. SPORA PJESMA (ritmički, tematski, melodijski, tekstualno)
ZADOVOLJSTVO - izbor glazbe mora rezultirati osobnim zadovoljstvom i autora i slušatelja
- NE NUŽNO TUŽNA
(pozitivne reakcije; porast slušanosti
https://youtu.be/dEWuAcMWDLY

5. INSTRUMENTAL - ne klasična glazba

https://youtu.be/nNwDp_qjMUw

6. ACCAPELLA (vokalna) - ne u klapskoj izvedbi

https://youtu.be/fW1dUnBhwL8

U sporedite izbor, komentirajte sličnosti i različitosti,

odredite tko je najbolje dočarao atmosferu.
Ovdje nema točnih i netočnih odgovora.

102 103
RADIONICA 3.
Prava glazba uz pravi tekst - pravi tekst uz pravu glazbu
ZADATAK:
Govor i glazba su (svaki za sebe i u kombinaciji) sredstva kojima se služe autori radiopro-
grama. Mnoštvo je mogućnosti - sadržajem i omjerom, izvođenjem i dinamikom… Izaberite jedan tekst, jedinstven za sve.

Cilj ove vježbe je kombinacijom teksta i glazbe, nasuprot samostalnim izvedbama teksta i Samostalno odaberite glazbu koja će najbolje odgovarati atmosferi, bez obzira na
glazbe, stvoriti potpuno novi doživljaj. sadržaj teksta:
- kišno jutro (Jutros su me probudile kišne kapi kuckajući na moj prozor.)
- kasna ljetna večer (Miris sijena usred gradskog meteža podsjetilo me na ljetne
večeri kod bake.)
- Silvestrovo (Zadnji dan u godini. Sutra je novi početak. Nova godina.)
ZADATAK:
Napišite tekst u obliku vijesti u trajanju do 15 sekunda.
Usporedite izbor i procijenite koji je najprimjereniji. Priprema može trajati do 15 minuta.
Primjer:
Preporuka: skupinski rad
Jutros je na obližnjem križanju jedna krava prouzročila zastoj u prometu. Pola sata Sredstva: računalo, mreža, projektor, mikrofon, zvučnici.
trebalo je nadležnim službama da maknu kravu. Srećom, nikome se ništa nije dogodilo.
Kravu su vratili vlasniku, a vozači su nastavili svoj put. Kasnili su, ali su imali, za ispriku,
zanimljivu priču.)
Pročitajte ga (prezentirajte) bez zvučne podloge.
Izaberite glazbu za podlogu i isti tekst izvedite kao:
- uzbuđenu objavu radosne vijesti - do 15 sekunda (veselim glasom, optimistično;
ritmična energična glazba)
- patetičnu objavu tužne vijesti - do 15 sekunda (tužnim, drhtavim glasom; spora,
melankolična glazba)

Teme teksta i glazbe izaberite po vlastitom izboru i osjećaju.

Prezentirajte svoje kombinacije (do dvije minute)
Usporedite radove. Ocijenite uspješnost kombinacija.
Preporuka: samostalan rad Radionica 4.
Sredstva: računalo, mreža, projektor, mikrofon, zvučnici
ANKETA
104 105
 Anketa je skup izjava više ljudi o istoj temi.
Novinarska anketa razlikuje se od znanstvene po tome što ona nije metoda znanstvenog
istraživanja, niti su njezini rezultati dovoljni za uopćavanje i donošenje znanstveno utemeljenih
zaključaka, nego za cilj ima samo prenijeti stavove pojedinih ljudi o nekom (specifičnom)
pitanju.
Primjer: Kako na vas utječu vremenske prilike?
Ako je cilj novinarske ankete „široko područje“, moguće je da rezultati ankete neće biti jasni
slušateljstvu.
Primjer: Što mislite o problemu klimatskih problema u svijetu?
Anketa - jedno pitanje, više različitih odgovora
Anketa se sastoji od pripreme, anketiranja (snimanja), montaže i realizacije.
106
Priprema
Autor u pripremi određuje cilj ankete (što anketom želi pokazati, na što želi ukazati, koje
stavove želi naglasiti), definira pitanja i moguća potpitanja, određuje ciljnu skupinu anketiranih
(slučajni prolaznici, specifična skupina), broj anketiranih i krajnji oblik (realizaciju) ankete.
Preporuka je u realizaciji istaknuti te osnovne postavke ankete da bi slušateljstvu bilo jed-
nostavnije pratiti anketu.
Najčešće anketa ima samo jedno pitanje, a ako ih je više, ostala moraju biti potpitanja koja
omogućuju precizniji odgovor na glavno anketno pitanje.
Preporuka je izraditi ankete s pitanjima koja zahtijevaju duge i tematski određene odgovore
(otvorena pitanja - opširni odgovori).
Primjer:
Što mislite o javnom gradskom prijevozu u našem gradu?
Što biste promijenili u javnom gradskom prijevozu?
Kako biste vi riješili problem javnog gradskog prijevoza?
Anketa s mogućim opisnim odgovorima
Postavi li autor pitanje na koje je moguće odgovoriti jednom riječju, odnosno s da ili ne,
dobit će vrlo kratak upotrebljiv sadržaj, dobit će izjašnjavanje (što je dobar uvod u anketu).
107
 Primjer:
Pitanje: Koje voće najviše volite jesti?

Primjer: Odgovori: Jabuke. Kruške. Jabuke. Trešnje. Ja vam najviše volim jesti meso.

1. Jeste li zadovoljni javnim gradskim prijevozom?

2. Koristite li javni gradski prijevoz?
3. Sviđa li vam se javni gradski prijevoz?
Anketirana skupina uvijek mora biti dobar utorak društva čiji su stavovi reprezentativan
pokazatelj mišljenja o zadanoj temi (školarci o školi, putnici o prometu, umirovljenici o mirovi-
nama). Što je uzorak, odnosno broj anketiranih veći, više je sadržaja za odabir odgovora koji
najbolje odgovaraju cilju ankete. PITANJE - ODGOVOR ( jedno pitanje - odgovor jednog anketiranog,
Anketiranje pitanje - dgovor drugog anketiranog)

Anketar (autor ili novinar) s pitanjima odlazi na utvrđenu lokaciju i snima (uređajem za
snimanje glasa) anketirane. Preporuča se istaknuti pripadnost redakciji koja ga je poslala na
zadatak ( press kartica, logo radija i sl.). Anketar se treba pridržavati uputa o strukturi anketi-
ranih, postavljati utvrđena pitanje i potpitanja, ne smije utjecati na sadržaj odgovora, ne smije
komentirati odgovore. Važno je znati želi li autor, zbog kasnije montaže, da se čuje glas anket- Primjer:
ara i postavljeno pitanje. Nakon provedene ankete, anketar preslušavajući snimku provjerava 1. Koje voće najviše volite jesti? Jabuke.
tehničku ispravnost snimljenih odgovora, količinu i trajanje snimljenog sadržaja.
2. Koje voće najviše volite jesti? Kruške.
3. Koje voće najviše volite jesti? Trešnje.
4. Koje voće najviše volite jesti? Ja vam najviše volim jesti meso.

Anketar mora obratiti pozornost na omjer i raznovrsnost snimljenih odgovora koji moraju
odgovarati stvarnom stanju svih odgovora anketiranih na terenu.

Montaža
Slaganjem pitanja i odgovora, autor gradi sadržaj ankete.
Dva su najčešća oblika: pitanje - odgovor i pitanje - odgovori.
PITANJE - ODGOVORI (jedno pitanje - odgovori svih anketiranih na to pitanje)
Neki autori ne žele da se čuje originalno pitanje, odnosno glas anketara te pitanje postavl-
jaju kasnije kao sadržaj koji izgovara spiker.
Da bismo saznali nešto više o prehrambenim navikama naših sugrađana, postavili smo im
pitanje koje voće najviše vole jesti. Evo što su nam rekli: (snimka anketiranih).
Realizacija
Ankete se mogu proizvoditi kao samostalni radioprogram, kombinirati kao sadržaj sa svim
ostalim novinarskim oblicima radioprograma, no nikako se ne smiju predstaviti slušateljstvu

108 109
kao dokaz, nego kao pokazatelj raspoloženja anketiranih.
ZADATAK:
Izradite anketu s najmanje 10 ispitanika.
Tema: Slobodna. Važno je postaviti pitanja na koja će se dobiti različiti odgovori o istoj
temi.
Dva su osnovna modela prezentacije same ankete: Rad na terenu (do 60 minuta).
1. Spiker prezentira pitanja i rezultate (autor ne želi da se čuje originalno pitanje, Trajanje gotove ankete do 3 minute.

odnos no glas anketara te pitanje postavljaju kasnije kao sadržaj koji izgovara spiker): Preporuka: samostalan rad
Sredstva: računalo, mreža, snimač, program za editiranje (montažu)
Da bismo saznali nešto više o prehrambenim navikama naših sugrađana,
postavili smo im pitanje koje voće najviše vole jesti. Radionica 5.
Prezentirajte, argumentirajte.
Evo što su nam rekli: (snimka anketiranih).
INTERVJU
Intervju je dijaloški oblik novinarskog izražavanja u kojem novinar postavlja pitanja, a in-
2. Anketar (autor) sam predstavlja svoj uradak, čuje se postavljenje pitanja i potpitanja: tervjuirana osoba (subjekt) odgovara.

Naše smo sugrađane pitali o njihovim prehrambenim navikama: Intervjuiranje i razgovaranje s izvorima polazište je za većinu novinarskih radova.
Koje voće najviše jedete?
Intervju je najbolje koristiti za ispitivanje reakcija i interpretacija, a ne za prikupljanje činjenica.
Jabuke. Kruške. Trešnje. Ja najviše volim jesti meso.
Dakle, svaki se intervju sastoji od pripreme (istraživanja, prikupljanja činjenica, određivanja
Čuli ste naše sugrađane. Zaključite sami.
cilja i realizacije (izvođenja intervjua - snimanja ili uživo u programu).

Zapamtite!
Koji god model koristili, ne smijete krajnjim proizvodom, odnosno gotovom anketom,
dovesti slušatelje do zaključka koji je suprotan od rezultata ankete na terenu.
Anketa je izražavanje stavova o određenoj temi, a ne stvarni pokazatelj stanja stvari.

Za intervju realiziran direktno u programu (uživo) ne treba autorizacija, no ako je intervju

snimljen ili se koristi u kombinaciji s drugim novinarskim oblicima, potrebno je odobrenje
subjekta intervjua za korištenjem u točno navedene svrhe (gdje i kad, u kojoj emisiji), kao i
odobrenje sadržaja (autorizacija - odobravanje i potvrda da je sadržaj intervjua baš ono što je
subjekt rekao, a ne nešto drugo).
Mnogi se autori, ali i mnogi intervjuirani subjekti, žele unaprijed, prije same realizacije,
upoznati sa sadržajem pitanja. Autor ih tada dostavlja unaprijed, a ako subjekt na neka pitanja
ne želi odgovoriti, zamjenjuje ih odgovarajućim pitanjima primjerenima cilju intervjua. Na taj
se način subjekt može pripremiti za odgovore.

110 111
 Vijest kao osnovni oblik novinarskog izražavanja definirana je formulom 5 W+H.
Who - tko - subjekt
(Muškarac, 20 godina.....Premijer........Marko P.........)
What - što - predikat
(zakoračio je........ je potpisao odluku .........vozio je brzo......)
Why - zašto - razlog, povod
Intervju nije policijsko ispitivanje. (želeći prijeći kolnik.......da bi započeli pregovori...... da bi prešao prugu.....)
Autor ima cilj dobiti odgovore na pitanja koja njega, odnosno javnost, zanimaju. Kvaliteta Where - gdje - prostorna pozicija
intervjua izravno ovisi o vještini postavljanja usmjerenih pitanja i prezentacije subjektu jasno
određenog cilja. (na 50 metara od pješačkog prijelaza........u svom kabinetu....... na ulazu u
grad........)
Dakle, obavezno treba odrediti cilj intervjua, istražiti temu, jasno objasniti subjektu cilj,
dogovoriti autorizaciju i nikako ne pretvoriti intervju u policijsko ispitivanje. When - kada - vremensko određenje
(rano jutros, oko 6 sati........jučer prijepodne......... kasno sinoć....)
How - kako - alat, sredstvo, karakter
(nepažljivo......... pravodobno.......... kršeći ograničenje brzine).

ZADATAK:
Izaberite subjekt intervjua.
1. Pripremite najmanje 10 pitanja.
2. Snimite intervju. Svaka vijest koja uspješno odgovori na sva ova pitanja postaje jasna primatelju, ali ako ne-
3. Editirajte (montirajte). dostaje bilo koja sastavnica, vijest je nepotpuna. Poželjno je spomenuti i izvor vijesti, a svakako
Prezentirajte i argumentirajte. je dobro imati i zvučni zapis vjerodostojnog odgovaratelja na bilo koje gore navedeno pitanje.

Rad na terenu, redakcija. Vijest treba biti jednostavna (bez opisnih pridjeva).
Radionica 6. samostalan rad
Preporuka:
VIJEST
Trajanje: do 20 minuta.

112 113
 se prenose.
Primjer:
Jutros ispred škole Marko je biciklom naletio na Anu.
Savjet!
Prohladno jutro posvjedočilo je grubom naletu Markovog bahatog upravljanja
jegovim novim biciklom ispred naše uspavane škole na svu sreću samo uplašenu Pokušajte sastaviti listu od 10 ključnih riječi bez kojih jednostavno ne bi mogli
Anu, mirnu djevojku iz predgrađa. napisati vijest.

Marko, bicikl, jutro, škola, dvorište, naletio, brzina, Ana, bez povreda, isprika.
Koristite jasan i jednostavan jezik. Glagole trebaju biti u aktivnom, a ne pasivnom
obliku. Razmislite koje činjenice mora donijeti vijest.
Marko je naletio.......
Kada odredite deset ključnih riječi, imate bit vijesti.
Ana je udarena..... Već bi se prva rečenica trebala sastojati od većine riječi, ponekad i od svih. Ostale riječi
moraju biti sadržane u drugoj ili trećoj rečenici.
Izostavite nepotrebne riječi, na primjer riječ koji. Jutros je Marko ispred škole biciklom naletio na Anu. Iako je naletio velikom brzinom, Ana je
Marko, koji je upravljao biciklom, naletio je na Anu koja je stajala na dvorištu koje neozlijeđena. Marko se Ani ispričao.)
pripada školi. Najbolje je vijest izreći u dvije rečenice jer ponekad slušatelji nisu dovoljno koncentrirani
za primanje dugih sadržaja. Urednici mogu skratiti neku priču na nekoliko rečenica i uvrstiti
Koristite kratke riječi, najbolje imenice i glagole. ju u rubriku kratkih vijesti, a da time bitno ne mijenjaju njezin sadržaj.

Jutros, oko 7.30 ispred škole Marko (17) je biciklom velikom brzinom naletio na Važne su najave vijesti. Potrudite se njima skrenuti pozornost slušatelja. Najave moraju biti
Anu (16). jasne i informativne. Koristite kratke riječi i glagole u aktivnom obliku i izbjegavajte nepo
znate skraćenice.
Vijest je poštena uravnotežena priča. Izražavajući sumnju u provedbu GUPOC-a (Generalnog urbanističkog plana općine Crikvenica)
načelnik je, na reagirao na sebi svojstven način i izjavio da ga boli uho. Očekuje se izvješće
Marko nije vidio Anu. Pomogao joj je ustati. Ispričao se. liječničke komisije o zdravstvenom stanju načelnika.

Izbjegavajte fraze kojima, na neki način, izražavate svoj stav ili mišljenje. Držite se glavnog sadržaja.
Budite oprezni s tvrdnjama i frazama koje nagovještavaju da sumnjate u ono što govorite. Marko je naletio na Anu. Možda Marko gaji simpatije prema Ani, a možda ne bi trebalo do-
Da nije žurio i kasnio na nastavu......
pustiti učenicima da biciklima ulaze u dvorište.
Izbjegavajte strane riječi i kratice.
Arogantni i prepotentni Marko velikom je akceleracijom nekontrolirano upravljao biciklom GHT
i ...
Tekst vijesti ne smije ostati neobjašnjen.
Ne znamo kako je Ana prošla, a nismo saznali ni je li se Marko ispričao Ani.

Zapamtite!
Vijesti se ne proizvode, vijesti se prenose.
Govor, odnosno prezentacija vijesti mora biti pravilno upućena publici, to jest slušateljstvu.
Struktura i sadržaj prijenosa vijesti ne smiju promijeniti vijest. Vijesti se ne proizvode, one

114 115


Pri odabiru i sastavljanju vijesti, uvijek si moramo postaviti sljedeća pitanja:

• Je li relevantna? (što to znači našim slušateljima)
• Je li bitna? (hoće li se nešto bitno promijeniti u životu)
• Je li dramatična? (koliko će biti napeto) Radionica 7.
• Je li neobična? (privlačno)
• Je li najnovija? (ekskluziva) RADIOPROGRAM - RADIOEMISIJA
• Je li bliska? (možemo li uopće zamisliti)
• Je li zanimljiva? Pri izradi radioprograma nužno je poštovati pravilan pristup i zadanu proceduru.
• Je li proturječna? Ovom vježbom spajamo sve do sada obrađene korake u jednu cjelinu - radioemisiju:
• Je li smiješna i ironična?

ZADATAK:
Podijelite zadatke u skupini (urednik, novinar, spiker, istraživač). Odabir teme

Napišite pet vijesti različitih sadržaja
(infrastruktura, sport, školstvo, javni prijevoz, zdravstvo, lokalne vijesti…).
Složite ih po važnosti, odnosno zanimljivosti za slušateljstvo.
Rad u redakcijskim uvjetima: računalo, internet, telefon.
Trajanje: do 30 minuta.
Odaberite temu iz tiska, lokalnog radioprograma, života kolektiva… Preporuča se izbor tema
prema interesima autore, na primjer odlazak profesora u mirovinu, pojava rijetke životinje u
okolici, modni trendovi, povećanje cijena karata prijevoza itd. Organizirajte brainstorming.
Brainstorming, SWOT metoda

Prezentirajte, argumentirajte.

Zapišite sve tematske prijedloge, argumentirajte svaki prijedlog, a rezultat, odnosno krajnji

116 117
izbor prezentirajte kroz zaključke SWOT analize. Sinopsis je sažeti prikaz ukupne radnje programskog sadržaja, odnosno emisije.
On sadrži sve bitne dijelove sadržaja ne ulazeći u detalje.
Odaberite oblik. Obavezni elementi radijskog sinopsisa su: pozicija (redoslijed) unutar emisije i ime - naziv
sadržaja.

Primjer:
1. špica najava
2. najava
Objasnite razloge odabira baš tog oblika. 3. jingle 1
4. pjesma 1
5. jingle 2
Priprema:
6. tekst 1
7. jingle 3
8. id jingle

9. pjesma 2
ZADATAK: 10. .....
1. Napišite sve tekstove koje želite imati u emisiji.
Izmjerite trajanje tekstova.
Provjerite pravopis, izgovore, naglaske.

2. Izaberite glazbu i izmjerite trajanje svih pjesama pojedinačno i zajedno.

Pripremite kvalitetan nosač zvuka.
3. Pripremite zadane elemente, opremu emisije (špica, jinglovi, breakovi, podloge, zvu
kovi); izmjerite njihovo trajanje, a zatim izračunajte ukupno trajanje emisije.
4. Napišite sinopsis.
ZADATAK:
Izradite sinopsis za radioemisiju u trajanju od 15 minuta.
Preporuka: samostalan rad
Trajanje: 10 minuta.

Sinopsis Scenarij

118 119
 Scenarij je detaljan prikaz svakog programskog sadržaja i njegove uloge u cjelovitoj emisiji.
Obavezno sadrži sve bitne točke uvoda, zapleta i raspleta priče, naglašava detalje, bilježi
sve odnose između određenih dijelova emisije.
Obavezni elementi radijskog scenarija su:
• pozicija unutar emisije, odnos s drugim sadržajem
• trajanje sadržaja, moguće preklapanje, istovremeno izvođenje
Realizacija radioprograma - radioemisije je ostvarenje, odnosno pretvaranje željenoga,
zamišljenoga u samostalno autorsko djelo.
Realizacija radioprograma može se ostvariti na dva načina: kao snimka (emitira se nak-
nadno) i kao program uživo (direktno emitiranje).
Svi se sadržaji mogu realizirati na oba načina, no da bi u izvođenju izbjegli neočekivane
situacije i moguće poteškoće, mnogi se autori radije odlučuju na snimanje (lakše isprave
pogreške, namjeste točno trajanje pojedinih dijelova sl.).

• ime sadržaja, naziv sadržaja, karakter sadržaja, sadržaj. Autori koji žele naglasiti neposrednost i spontanost realizacije sadržaja, moraju vješto up-
ravljati svim sadržajnim dijelovima, imati tehničke mogućnosti za takav način realizacije, biti
spremni na nepredviđene situacije (nedolazak sugovornika, kriva pjesma, iznenadna nepo-
trebna podloga...) i dalje pratiti scenarij i realizirati program do kraja.

Primjer:
1. 00.00 - 00.30 špica najava D/emisija/špica najava (završava udarcem gonga)
ZADATAK:
2. 00.30 - 00.50 najava podloga D/emisija/podloga najava/ (bubnjevi)
Dogovorite se za tehničku realizaciju emisije i pripremite upute (ako sami ne montirate).
tekst 1 - u prilogu (Dobrodošli u emisiju o... uživajmo zajedno) 00.00 – 00-18 Pripremite tekstove za spikera i tonskog realizatora - kontrola.

3. 00.50 - 00.55 jingle 1 D/emisija/jingle1 (ovo je emisija - završava u ehu) Pripremite glazbu - nosač zvuka i provjerite sadržaj.
Izradite scenarij za tonskog realizatora.
4. 00.55 - 04.00 pjesma 1 D/emisija/pjesma1 (ABBA; Waterloo - 03.05)

5. 04.05 - 04.10 jingle2 D/emisija/jingle2 (ovo je emisija - završava udarcem čekića o

nakovanj)

6. 04.10 - 04.30 podloga D/emisija/podloga/ (gitare)

tekst 2 - u prilogu (Nakon samo ................................nikada poslije) 00.00 - 00.19

7. .....

Špica
Podloga, nakon 10 sekunda, tekst.
Nakon kraja teksta, još 10 sekunda glazba, fadeout (stišavanje) 3 sekunde.
Odjava.
1. 00.00 - 00.30 špica najava D/ folder emisija/špica najava
2. 00.30 - 00.50 najava D/ folder emisija/instr. najava tekst
Realizacija

120 121
 (Dobrodošli... Uživajte!)- D/folder emisija/tekst najava
3. 00.50 - 01.00 jingle1
4. 01.00 - 04.00 pjesma1
5. 04.00 - 04.10 jingle2
6. 04.10 - 04.40 tekst1
7. 04.40 - 04.45 jingle3
8. 04.45 - 05.00 id jingle
9. 05.00 - 09.00 pjesma2
10. .......
D/ folder emisija/jingle1
E/ folder glazba/izvođač - pjesma
D/ folder emisija/jingle2
D/ folder emisija/instr. 1 D/folder emisija/tekst1
(Nastavljamo... do kraja.) D/folder emisija/tekst1
D/ folder emisija/jingle3
D/ folder emisija/id jingle
E/ folder glazba/izvođač - pjesma
Radio program od ideje do realizacije
Od potpisa koncesijskog ugovora, preko vlasničkog modela nakladnika, izbora osnovnih
modela i oblika radioprograma kao pojedinačnih emisija ili programa uopće, nameću se pitanja
kome je taj i takav radioprogram namijenjen, tko će ga slušati, zašto baš određeni omjer govora
i glazbe, žanr glazbe, izbor autora i tema.
Zbog svega toga, urednik radioprograma izrađuje programsku shemu, odnosno nacrt
sadržaja koji će u konačnici biti emitiran kao cjelina.
Svaka programska shema ima osnovni vremenski okvir od 60 minuta, popularni clock.
Urednik određuje poziciju, ulogu i odnose među sadržajnim dijelovima radioprograma.

Radionica 8.

ZADATAK:
Preslušajte uradak od početka do kraja na što kvalitetnijim zvučnicima.
Još jednom, kao kontrolu, preslušajte uradak na monozvučnicima.
Neka još netko posluša vaš uradak.
Jeste li zadovoljni rezultatom?
Provjerite jeste li uvrstili sve potrebne elemente radioprograma.
Kako? Iako se ponekad može činiti da mnogi urednici uvrste sadržaje bez nekog smisla, to
S kojim ste dijelovima radioprograma više, a s kojima manje zadovoljni? nije tako.
Već pri promišljanju o radioprogramu (kao emisiji ili cjelini), mnogi se urednici služe poslov-
no- ekonomskim oblikom jer ga smatraju najučinkovitijim.
Određuju viziju, misiju, strategije i ciljeve svog programa, odnosno emisije i na taj način
oblikuju shemu, a svoje odluke mogu provjeriti i argumentirati kroz uspješnost ostvarivanja
zacrtanih ciljeva.

Misija odgovara na sljedeća pitanja:

122 123
 Tko su naši kupci, odnosno tko su naši slušatelji (prema spolu, dobi, školskoj spremi, statusu
u društvu)?
Što je naš proizvod, odnosno kakav program mi nudimo?
Što bi trebao biti naš posao, odnosno kakav bismo program zapravo trebali proizvoditi?
Što za nakladnika programa predstavlja životnu vrijednost?

Misija mora biti:

Vizija
Vizija (lat. visio, viđenje, pogled, izgled) je slika koju stvara mašta bez nužnog uporišta u
stvarnom, materijalnom svijetu (u snu, u halucinaciji). To je priviđenje, ukazivanje, dalekosežna
zamisao ili predodžba o željenom i predvidljivom razvoju događaja ili pothvata. Postavljan-
je vizije kao početka programa više je stvar svjetonazora i svih budućih odluka pri odabiru
sadržaja radioprograma.
- usmjerena na tržište (publiku, tj. slušateljstvo) radije nego na proizvod
(emisije same za sebe)
- realna i ostvariva (procijenimo svoje mogućnosti, resurse i potencijale)
- motivirajuća (svi sudionici moraju imati motiv pri izradi radioprograma)
- specifična i jasna (mora se znati tko je za što zadužen).

Primjeri:
Elementi misije su:
1. Vizija našeg radioprograma je širiti ljubav među ljudima.
- razvoj nakladnika programa (koliko će biti proizvođača programa za jednu, dvije ili tri
2. Naša je vizija učiniti svijet veselijim mjestom. godine, nova zapošljavanja, investicije)
3. Znanost nema granica, učinimo svijet pametnijim mjestom za život. - tekuće prednosti manadžmenta i vlasnika (financijska stabilnost, zaduženja i sl.)
- okolina u kojoj program djeluje (konkurencija, teritorijalni ustroj)
- sredstva kojima raspolaže nakladnik programa (ugovori, oprema, zalihe)
- specifična osposobljenost nakladnika programa (spikeri, autori, vanjski suradnici).

Donošenje i kreiranje misije najčešće je u domeni top-manadžmenta, tj. najviše razine

manadžera, direktora i glavnog urednika.
Ostvarenje profita dio je svake misije koji se postavlja kao jedan do ciljeva svake tvrtke.

Misija
Misija (svrha) je osnovna funkcija ili zadatak radioprograma.
Misija radioprograma je osmišljavanje, proizvodnja i distrubucija tog programa sa sadržajem
koji će izpuniti viziju na praktičnom nivou.
Ako je vizija što ćemo ostvariti, misija je tko će i kako ostvariti viziju na konceptualnoj razini.
Misija se ne mijenja ako za to ne postoje objektivni razlozi. Ona se usklađuje nakon određenog Strategija doslovno znači vođenje vojske (grč. stratos: vojska; ago: voditi; strategos:
razdoblja kada program zaista mijenja svrhu svojeg djelovanja, dakle - svoju viziju.

124 125
vojskovođa). Tijekom vremena izgubilo se prvobitno značenje pa se danas termin strategija Ciljevi trebaju biti:
koristi za postupanje usmjereno ka ostvarivanju određenog cilja nakon dužeg planiranja.
- specifični (jasno određenje odgovornosti, vremena i sredstva)
Pojmovi strategija i taktika usko su povezani. Oba označavaju ispravno korištenje određenih - mjerljivi (slušanost, zarada)
sredstava u vremenu i prostoru pri čemu se, pojednostavljeno rečeno, strategija odnosi na cilj, - ostvarivi (u zadanom vremenu) i
a taktika na način kako ostvariti postavljeni cilj.
- realni (tržište, konkurencija).
Pod strategijom se najčešće podrazumijeva dugoročno planiranje nakladnika radi ostvari-
vanja postavljenog cilja. Moraju biti izraženi:

U tom području postoji čitav niz strategija, kao što su: - kvalitativno (npr. platežno sposobnija grupa slušatelja, mladi)
- kvantitativno (npr. u postotcima svih slušatelja, samo u ciljnoj skupini)
- javni servis (svi sadržaji usmjereni su ka interesu javnosti i svih čimbenika društvenog
života zajednice na području koncesije) - i vremenski (npr. unutar mjesec dana, jedne godine).

- samoodrživa strategija (troškovi proizvodnje određeni su budžetom) Dakle, cilj ima:

- poduzetnička strategija (prilagodba tržišnim zahtjevima svim sredstvima programa) - vremensku dimenziju (npr. od 1.1. do 31.1. ove godine)
- indikator (npr. 50 posto redovitih slušatelja našeg programa) i
- marketinška strategija (sve je podložno prodaji).
- atribut (npr. sudjeluje u našoj nagradnoj igri ....).

Koju strategiju izabrati i kakav plan rada pripremiti, ovisi o postavljenim ciljevima radiopro- Provedena ankete dokazala je da je više od 60 posto naših stalnih slušatelja sudjelovalo u našoj
grama. nagradnoj igri.

Smjernice za postavljanje ciljeva

Pri određivanju ciljeva, trebamo se pitati:
- iskazuju li kvalitetu, kvantitetu, vrijeme i troškove
- jesu li izazovni, ali ipak razumni
- jesu li određeni prioriteti prema važnosti
- mogu li se provjeriti (npr. analizom tržišta ili izračunom rizika)
- je li popis predug
- odnose li se na osnovna obilježja posla
- jesu li usklađeni kratkoročni i dugoročni ciljevi (dnevni s mjesečnim ili godišnjim)
- jesu li koordinirani, odnosno prate li ciljeve i drugi čimbenici, npr. tehnika, ljudski po
tencijali, knjigovodstvo
- jesu li jasno izraženi u pisanom obliku i na taj način dostupni svim sudionicima u re
alizaciji.

Praćenje utjecaja strategije na mjerljive elemente - ciljeve radioprograma

126 127
 Ako urednik ne poštuje navedene parametre i ne rukovodi se jasno određenim odlukama, Osnovna podjela radioprograma unutar 24 sata: jutro (06.00 - 09.00), prijepodne (09.00 -
vrlo će teško analizirati, mijenjati i poboljšavati svoj raspored. 12.00), poslijepodne (12.00 - 17.00), večer (17.00 - 22,00) i noć (22.00 - 06.00). Takva podjela
radioprograma prati radni ritam radno aktivnog stanovništva.

Primjeri:
Mozaički radioprogram (podjednak omjer govora i glazbe)

Da bi što preglednije postavili određeni sadržaj unutar okvira ( 60 minuta), urednici ga pri-
kazuju kao krug koji predstavlja okvir, a isječci programski sadržaji i njihove pozicije u progra-
mu. Poželjna je takva vizualizacija jer kasnije može poslužiti za analizu (aircheck) realiziranog,
odnosno emitiranog sadržaja (npr. je li dobra pozicija, trajanje, koliko se dobro slaže s preth-
odnim i naknadnim sadržajima...). To nije scenarij, već služi samo kao pregledna vizualizacija
pozicija sadržaja unutar jednog sata ili dana.

Vijesti (lokalne): 5 minuta (3 + 2)

Glazba: 7 pjesama - 30 minuta
Govor: 5 priloga - 20 minuta
Reklame: 2 grupe - 5 minuta

128 129
Glazbeni radioprogram (više glazbe, manje govora)

Vijesti: 10 minuta
Govor: 40 minuta
Reklame: 10 minuta

Vijesti: 5 minuta
Glazba: 45 minuta
Reklame: 10 minuta

Govorni radioprogram (više govora, manje glazbe)

Radioprogram (60 minuta)

Govor: 21 minuta (7 x 3)
Glazba: 24 minute (8 x 3)
Vijesti: 7 minuta
Informacije: 2 minute
Reklame: 7 minuta
Ne postoji pravilo ili formula uspješnog radioprograma. Samo poštovanje pravila struke i misao
vodilja kome je radioprogram namijenjen mogu odgovoriti jeste li na pravom putu da osmislite,
isplanirate, pripremite, proizvedete i emitirate radioprogram kakav biste i sami htjeli slušati.

130 131
Povijest radija - novog medija
Radio nije stvoren preko noći. Prethodili su mu brojni izumi i eksperimenti u drugoj polovici
19. stoljeća u kojima su sudjelovali mnogi znanstvenici: Michael Faraday, Joseph Henry, James
Clerk Maxwell, Graham Bell, William H. Preece, Guglielmo Marconi i Nikola Tesla.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće razvija se ARCO bežični sustav, a godine 1900. Reginald Fes-
senden uspijeva prenijeti glas putem radiovalova.
Marconi je 1897. godine utemeljio prvu Marconi stanicu s dometom od dvadesetak kilo-
metara te je 1901. godine uspio poslati SOS signal preko oceana. Za svoje zasluge dobio je
Nobelovu nagradu za fiziku. On je 1907. godine uspostavio prvi komercijalni transatlantski ra-
diokomunikacijski servis između Irske i Newfoundlanda.
Vrhovni sud SAD-a tek je 1943. godine, nakon Tesline smrti, poništio američke patente
radija G. Marconija jer su Teslini raniji patenti već sadržavali sve što je opisao Marconi.
Dakle, osnove radiouređaja postavio je Nikola Tesla.
Fotografija prvog radioprijamnika - arhiv
132
Do Prvog svjetskog rata radio se koristio uglavnom na brodovima, poštama, u vojne i slične
svrhe, ali zanimanje, nakon rata, naglo raste.
Od 1916. godine započinje emitiranje Državnog hidrometeorološkog zavoda Wisconsina, a
1919. godine prenesen je jasan ljudski govor.
Već od 1920. godine u Argentini započinje emitiranje zabavnog programa i vijesti. Najstarija
je radiopostaja u Iowi koja je s emitiranjem započela 1907. godine.
U Europi je s emitiranjem 1916. godine najprije započela radiopostaja u Irskoj, a nakon
toga, 1920. godine, češka i nizozemska radiopostaja.
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_oldest_radio_stations
Prva radiopostaja u Hrvatskoj, Radio Zagreb, započinje s emitiranjem 1926. godine.
Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb! prve su riječi emitirane uživo 15. svibnja 1926. i označile su
početak radija u Hrvatskoj.
Toga dana u 20:30 sati, uz zvuke hrvatske himne i najavu Božene Begović, nakon koje je
slijedio govor dr. Sterna, Radio Zagreb prvi se put čuo na frekvenciji 857 Khz, frekvenciji 350
metara srednjeg vala. Te su večeri slušatelji mogli čuti službeni bilten, glazbu Beethovena,
Haydna, Chopina, Rameaua, Saint-Saensa i, na kraju, 15-minutne novosti.
Prva izvješća s mjesta događaja započela su u jesen, a prva izvješća s otvorenog prostora bila
su u studenom pri otkrivanju spomenika J. J. Strossmayeru. Nešto kasnije, u istom su mjesecu
održana još dva prijenosa uživo – opere More i Rusalka iz Hrvatskog narodnog kazališta. Ubrzo
započinju i prijenosi svetih misa, najprije iz crkve sv. Marka, a zatim i iz ostalih zagrebačkih
crkava.
Do prosinca je Radio Zagreb bio među prvim radiopostajama u Europi koje su javno pozvale
publiku da sudjeluje u stvaranju originalnih rukopisa za radiodrame.
Drama Radio Zagreba
133
 Danas s ponosom obilježavamo početak emitiranja naše prve radiopostaje, ali tada, te
davne 1926. godine, nije bilo baš jednostavno i lako. Odluku o tome hoće li dopustiti rad toj
novotariji mogla je isključivo donijeti tadašnja politička vlast. Radio Zagreb zamišljen je kao
isključivo apolitična zabava i na takav tip program uredništvo je bilo prisiljeno sve do pred
Drugi svjetski rat.
Naime, radiju je dopušten rad pod uvjetom da uopće, pojednostavljeno rečeno, ne zadire
u politiku.
Bogat društveni, kulturno-umjetnički, sportski i javni život reflektirao se i kroz sadržaj radio-
programa.
Najteži udarac uslijedio je uredbom od 17. kolovoza 1939. godine, dakle nekoliko dana prije
osnutka Banovine Hrvatske, kada je naprasno oduzeta koncesija Radio Zagrebu.
No, zagrebački je radio i to preživio pa su 1941. godine s emitiranjem započele i prve hrvatske
lokalne radijske postaje, najprije u Dubrovniku, potom i u Petrinji.
Godine 1964. Radio Zagreb započinje s emitiranjem i Drugog i Trećeg programa, a sve češće
se osnivaju i lokalne radiopostaje diljem Hrvatske koja postaju glasila lokalnih jedinica vlasti.
One su djelovale u sustavu informativnih centara koji su u isto vrijeme proizvodili novinske
i radijske, a kasnije i televizijske sadržaje, a financirali su se iz državnog proračuna.
Omladinski radio, danas Radio 101
134
Predvodnik novih oblika programa je Omladinski radio koji je s radom započeo 8. svibnja
1984. godine. Bila je to odluka ondašnje vlasti jer su željeli spriječiti pojavu sve većeg broja pi-
ratskih radiopostaja nad kojima nitko nije imao kontrolu. Na Omladinskom radiju pretežno su
radili studenti koji su, zahvaljujući izuzetnoj slobodi izražavanja i autorskoj kreativnosti, često
dobivali priznanja i struke i tržišta.
U vrijeme osamostaljenja Hrvatske Omladinski radio mijenja ime u Radio 101 (zbog tadašnje
frekvencije od 101 MHz). Pod tim imenom djeluje i danas.
Od samog početka Radio 101 bio je poznat po nekonvencionalnom programu i kontrover-
znim temama kojima se bavio. Tu svakako treba spomenuti prvi javni nastup Franje Tuđmana
u kasnim 80-ima koji je do tada imao zabranu javnog istupanja zbog svoje uloge u Hrvatskom
proljeću. Mnoge su emisije Omladinskoga radija tada rušile pisana pravila i u tematskom i u
tehničkom pristupu stvaralaštva radioprograma.
Week report, Frigidna utičnica, Zločesta djeca i mnoge, do tada na ovim prostorima nezamis-
live, originalne reklame osmišljene i realizirane na Omladinskom radiju, kao i nova produkcijska
rješenja (glazbena podloga ispod glasa koji čita vijesti), svojim su izričajem otvorili put budućim
autorima pokazujući da nema granice u izboru i obradi tema, iako je tehnička realizacija limiti-
rana isključivo postojećim uređajima.
Godine 1991. s radom započinje sve više lokalnih radiopostaja kao samostalnih poduzeća za
proizvodnju programa.
Programski je prostor Republike Hrvatske obogaćen izuzetnim inicijativama i raznolikošću
ponude na kojem danas djeluje preko 160 radiopostaja - nakladnika programa.
Sustavom antena - odašiljača radiopostaje emitiraju u Republici Hrvatskoj na frekvencijama
od 80 do 108 Mhz. Svaka radiopostaja na korištenje dobiva jednu ili više frekvencija, ovisno o
koncesiji.
135
 Trendovi u radioindustriji diljem svijeta zrcale se i na naše radioprograme. Tako se mnogi
programi proizvode za određenu skupinu (format) slušateljstva, na primjer programi s temama
iz sporta, kulture, biznisa, programi za ljubitelje određene vrste glazbe (pop, rock, klasika), ali
postoje i tzv. plaćeni programi koji se ne emitiraju javno, već kodirano, tako da ga prijamnik
može dešifrirati samo uz odgovarajuću lozinku/PIN koji se, naravno, plaća.
1.2. KONCESIJE
Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti.
To znači da se koncesija primjenjuje kada je neko zajedničko dobro ograničeno, poput vode,
obale, šume ili radiovalova, odnosno frekvencija.

Danas se mnogo govori o internetskom radiju. Proizvodnja takvog radioprograma ista je Koncesija je pravo koje se prodaje. Na temelju nje ostvaruje se zarada pa ju je potrebno
kao i kod uobičajenog, s tom razlikom da se program internetom distribuira do krajnjeg koris- kupiti prije početka korištenja.
nika.
Vijeće za elektroničke medije (VEM) raspisuje javni natječaj za davanje koncesija za
Za internetski radio nisu potrebne ni antene ni koncesije, a doseg mu je ograničen isključivo obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija na tehničkoj podlozi koju
o tehničkim mogućnostima uređaja krajnjih korisnika (internetska veza). utvrđuje Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u skladu s propisima
o elektroničkim komunikacijama i provedenih pripremnih radnji, kao što su izrada studije
Većina radiopostaja koje emitiraju klasično imaju i svoju internetsku inačicu. opravdanosti davanja koncesije, izrada dokumentacije za nadmetanje i sl. Javni se natječaj
raspisuje za slobodnu radijsku frekvenciju ili više radijskih frekvencija koje čine zasebnu konc-
To je mnogim radiopostajama i njihovim programima omogućilo novu dimenziju program-
esiju.
skih smjernica, doseg slušanosti, emitiranje više sadržaja nego u klasičnom obliku emitiranja
(neobjavljeni prilozi, preslušavanje arhiva, fotografije i filmovi) te vrlo živu komunikaciju sa
slušateljima (društvene mreže, komentari na stranici radiopostaje i sl.).
Budućnost radija, odnosno radioprograma?
Neki stručnjaci predviđaju postupno gašenje sada organizacijski postojećih nakladnika (ra-
diopostaja) ili njihovo spajanje i udruživanje (Totalni radio, Soundset mreža, Jadranska mreža)
te proizvodnju radioprograma kao dodatne djelatnosti nakladnicima novina ili glazbe (Radio
New York Times, CMC radio).
Drugi pak tvrde da radio ima izuzetnu budućnost u sadašnjem organizacijskom obliku, no
očekuju nove trendove u samoj programskoj shemi (Zagrebački radio - Radio ENTER).
Vrijeme će pokazati tko je u pravu.

PITANJA
1. Kada je emitiran prvi radiosignal? Plavom bojom označeno je koncesijsko područje Radiostanice Zagreb

2. Tko je prvi patentirao radioprijamnik?

3. Kada je počelo emitiranje radioprograma u Hrvatskoj?
4. Što je bio prvi programski sadržaj Radio Zagreba?
5. Kada počinje ekspanzija radiopostaja na području Republike Hrvatske?
6. Koja je naša radiopostaja prva unijela u radioprogram mnoge inovacije?
7. Što je internetski radio?
Sadržaj i postupak javnog natječaja utvrđen je Pravilnikom o sadržaju i postupku obavijesti
o namjeri davanja koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga radija.
Na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, potpisuje se ugovor o koncesiji na
određeno vrijeme s najpovoljnijim ponuditeljem.
Ugovor o koncesiji, osim uvjeta bitnih za ostvarivanje koncesije, mora sadržavati programsku
osnovu i druge uvjete iz ponude za dobivanje koncesije.

136 137
 zdavači, odnosno nakladnici koji žele svoj radioprogram emitirati isključivo preko intern-
eta, ne trebaju koncesiju. U zakonodavstvu Republike Hrvatske nema točno određenih krit-
erija vezanih za emitiranje radioprograma samo preko interneta. Neke su odrednice definirane
Općim aktima emitiranja audiovizualnih sadržaja, na primjer autorska prava, prava za korištenje
glazbe i sl.
Hrvatska radiotelevizija i njezini odnosi regulirani su Zakonom o HRT-u i ne podliježu ovom
tijelu nego isključivo Saboru Republike Hrvatske.
http://www.e-mediji.hr/hr/aem/koncesije/
PITANJA
1. ŠTo je koncesija?
2.Tko dijeli, odobrava i kontrolira koncesije za emitiranje radioprograma?
3. Što mora sadržavati ugovor o radiokoncesiji?
4. Što je zadatak Vijeća za elektroničke medije?
5. Tko ne treba koncesiju za emitiranje radioprograma?
1.3. VLASNICI
U Republici Hrvatskoj postoji tri vida vlasništva nad radiopostajama, odnosno izdavačima -
nakladnicima, nositeljima koncesija) pa tako i nad programima koje te radiopostaje emitiraju.
Od sustava financiranja do upravljanja, vlasništvo bitno određuje i programske smjer-
nice radioprograma, bez obzira na prvu odrednicu - koncesiju.
U Republici Hrvatskoj vlasnici su: Hrvatska radiotelevizija, izdavači - nakladnici u privatnom
vlasništvu i izdavači - nakladnici neprofitnih organizacija.
138
1.3.1. Hrvatska radiotelevizija
Sustav Hrvatske radiotelevizije i svih radioprograma iz tog sustava definirani su Zakonom o
HRT-u (NN 137/10, 76/12) i financiraju se najvećim dijelom iz proračuna Republike Hrvatske, a
dijelom iz pretplate, tj. mjesečne pristojbe.
Mjesečna je pristojba naknada koju plaćaju vlasnici, odnosno posjednici prijamnika u Re-
publici Hrvatskoj za funkcioniranje javnoga radiotelevizijskog servisa koji prema njima ima
posebne, zakonom precizno određene obveze.
Hrvatska radiotelevizija
Od mjesečnoga iznosa pristojbe dio se izdvaja za proizvodnju triju radijskih programa na-
cionalne koncesije (Prvi program HR-a, Drugi program HR-a, Treći program HR-a) i programe
devet radijskih postaja regionalnih i gradskih koncesija (Radio Dubrovnik, Radio Knin, Radio
Osijek, Radio Pula, Radio Rijeka, Radio Split, Radio Zadar Radio Vukovar i Radio Sljeme). Dio se
izdvaja za usluge tvrtke Odašiljači i veze d.o.o. koja mrežom od oko 300 odašiljača širom Hr-
vatske distribuira (širi, prenosi) radijski i televizijski program do domova korisnika. Iz mjesečne
se pristojbe izdvaja i za Hrvatski audiovizualni centar čime se preko pristojbe sufinancira hr-
vatsko filmsko stvaralaštvo i naknade za HDS ZAMP, odnosno naknade za korištenje autorskih
izvođačkih prava.
Iznimno je važno istaknuti da su u toj stavci i davanja namijenjena Fondu za pluralizam
medija pomoću kojega Hrvatska radiotelevizija sufinancira rad 150 radijskih i 27 televizijskih
lokalnih postaja (drugih oblika vlasništva) u Hrvatskoj. Radiopostaje i programi koje emitiraju
manjim su dijelom i na tržištu reklamnih sadržaja. Program tih radiopostaja uređivački je usm-
jeren zadacima opisanim u Programskim smjernicama HTR-a i imaju funkciju pokrivanja inte-
resa svih građana na području koncesije.
http://www.zakon.hr/z/392/Zakon-o-Hrvatskoj-radioteleviziji
139
1.3.2. Izdavači - nakladnici u privatnom vlasništvu
Tko i kako može biti izdavačem - nakladnikom te pod kojim uvjetima proizvoditi i distribui-
rati radioprogram, propisuje Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12,
80/13,714) i Zakon o medijima (NN 59/4, 84/11,81/13).
Vijeće za elektroničke medije (VEM) raspisuje javni natječaj za davanje koncesija za obavl-
janje djelatnosti pružanja medijskih usluga radija. Tehničke uvjete utvrđuje Hrvatska regulator-
na agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u skladu s propisima o elektroničkim komunikaci-
jama i provedenih pripremnih radnji, kao što su izrada studije opravdanosti davanja koncesije,
izrada dokumentacije za nadmetanje i sl.
Javni natječaj raspisuje se za slobodnu radijsku frekvenciju ili više radijskih frekvencija koje
čine zasebnu koncesiju, odnosno kod digitalnog radija za slobodni prijenosni kapacitet zaseb-
nog radijskog programskog kanala unutar multipleksa.
Sadržaj i postupak javnog natječaja utvrđen je Pravilnikom o sadržaju i postupku obavijesti
o namjeri davanja koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radi-
ja NN 131/13.
Na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja potpisuje se ugovor na određeno
vrijeme o koncesiji s najpovoljnijim ponuditeljem. Ugovor o koncesiji, osim uvjeta bitnih za ost-
varivanje koncesije, mora sadržavati programsku osnovu i druge uvjete iz ponude za dobivanje
koncesije.Dobivanjem željene koncesije i ispunjavanjem dogovorenih uvjeta, izdavači - naklad-
nici mogu koristiti radioprogram unutar odobrenih smjernica programskih sadržaja.
Izdavači - nakladnici mogu biti osnivači i vlasnici radiopostaja, a mogu imati i ugovorne
odnose s radiopostajama kao servisima za proizvodnju i distribuciju radioprograma.
http://tunein.com/radio/Novi-Radio-995-s83936/
140
Vlasništvo i uloženi kapital (udjel u osnivačkom kapitalu, dokapitalizacija, dionički udio) moraju
pri promjenama u vlasničkoj strukturi biti transparentni i podložni preispitivanju nadležnih ti-
jela (VEM).
Pod takvim se okolnostima radioprogram financira najvećim dijelom novcem osnivača,
odnosno vlasnika i marketingom te prodajom oglasnog prostora i svojih usluga i funkcionira
kao bilo koja druga gospodarstvena proizvodna djelatnost.
Takvi radioprogrami ne trebaju pokrivati sadržajem interese od općeg značaja, no ipak su
ograničeni koncesijskim okvirima. Usmjereni su na sadržaje koji će osigurati financiranje nji-
hova rada nudeći proizvode tržišno zanimljivog oblika. Tako se na privatnim radiopostajama i u
njihovim programima kao sadržaji nalaze sponzori, partneri, pokrovitelji, sponzorirani sadržaji,
nagradne igre, kvizovi i sl.
Vijesti zakonski ne smiju biti komercijalizirane, a to znači da netom prije, za vrijeme i odmah
nakon programskog sadržaja označenog kao vijesti, nakladnik ne smije koristiti radijski prostor
za prodaju marketinga, tj. reklama.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_73_2420.html
Neke dijelove svog radioprograma nakladnici financiraju i preko Fonda za pluralizam.
Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija fond je Agencije za
elektroničke medije.
Financijska sredstva Fonda osigurana su Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji (tri posto pri-
hoda od RTV pristojbe).
Sredstvima Fonda potiče se proizvodnja i objavljivanje radijskih programa i sadržaja naklad-
nika i radija na lokalnoj i regionalnoj razini iz članaka 19. i 79. Zakona o elektroničkim medijima
(NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13,714).
Način i postupak provedbe javnog natječaja za sufinanciranje radijskih programa iz sred-
stava Fonda, praćenje trošenja sredstava i ostvarenje programa za koje su dodijeljena utvrđeni
su posebnim Pravilnikom.
http://www.e-mediji.hr/hr/aem/fond-za-pluralizam/
141
1.3.3. Izdavači - nakladnici neprofitnih organizacija
Tko i pod koji uvjetima može biti neprofitni pružatelj medijskih usluga, propisuje Zakon o
elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 136/13) čl. 48( NN 94/13).
Osnivači, izdavači - nakladnici, moraju imati osigurana novčana, materijalna i tehnička sredstva
za proizvodnju i emitiranje radioprograma tijekom trajanja ugovora o koncesiji.
Dobit, odnosno zaradu ostvarenu radioprogramom, osnivači smiju koristiti isključivo za
unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti.
Neprofitni nakladnici unutar svojih koncesijskih okvira proizvode radioprogram koji ima
obilježja i karakter javnog interesa s naglaskom na cilj nakladnika (sloboda govora, molitva,
ekologija, kultura, širenje svojih svjetonazora), no njihov program ima i obilježja komercijalnog
(reklame, sponzorstva) radioprograma koji se mora jasno zvučno označiti.
Zakon o medijima ( NN 59/4, 84/11,81/13)

PITANJA
1. Koje su radiopostaje u sustavu HRT-a?
2. Na koji način funkcioniraju privatne radiopostaje i njihovi programi?
3. Navedite tri lokalne i dvije nacionalne privatne radiopostaje.
4. Koje su bitne karakteristike njihovih programa?

http://radio808.com/

“Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!” prve su riječi koje je u eter izgovorila
spikerica Božena Begović. Program je počeo u 20:30 sati emitiranjem hrvatske
himne, koju je na glasoviru odsvirao Krsto Odak. Radijski program u Hrvatskoj,
kao prvi u ovom dijelu Europe, počeo se emitirati 15. svibnja 1926. godine na
frekvenciji 350 metara srednjeg vala iz kuće na Trgu sv. Marka broj 9.

142 143
Analiza potreba tržišta
Analiza potreba tržišta rada u području audiovizualnih tehnologija izrađena u okviru projekta
„Radio - osnova medijske pismenosti“
Atorica: Tajna Pavlović Stojić , Zagreb, 2015.
U nastojanju utvrđivanja potreba tržišta rada u području audiovizualnih tehnologija i
potrebnih kompetencija na tržištu rada pristupilo se provedbi i analizi istraživanja. Anketnim
upitnicima i analizom obuhvaćene su srednjoškolske obrazovne ustanove i poslodavci (su)vlas-
nici lokalnih i regionalnih radijskih postaja.
Analiza je provedena u okviru projekta „Radio - osnova medijske pismenosti“, koji se pro-
vodi s ciljem modernizacije školskih kurikuluma kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta
rada u području audiovizualnih tehnologija i potrebnih stručnih kompetencija.
Provedbu analize suradnjom i stručnom potporom podržali su Dubravko Deželić, Žarko
Puhovski, Božica Ciboci i Trpimir Vicković.
Autorica istraživanja i analize je Tajna Pavlović Stojić.
ANALIZA ISTRAŽIVANJA PROVEDENOG O POTREBAMA TRŽIŠTA RADA U SEKTORU AUDIOVI-
ZUALNIH TEHNOLOGIJA
Hrvatski je Sabor na sjednici 17. listopada 2014. donio Strategiju obrazovanja, znanosti
i tehnologije, kojoj je, među ostalim, jedan od ciljeva postavlja provođenje cjelovite kuriku-
larne reforme, uključujući i kurikulume za stjecanje kvalifikacije u redovnom sustavu struko-
vnog obrazovanja. Uputno je za pokretanje ovog procesa redovno informiranje, uključenost
i suradnja različitih dionika formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i stručno usavršavanje
odgojno- obrazovnih radnika.
I. OSVRT NA STANJE U MEDIJIMA
Sredstva javnog komuniciranja kao masovni mediji imaju snažan utjecaj na kreiranje javnog
mnijenja i racionalnog rasuđivanja tema u interesu javnosti. Kao glavni akter informiranja i ko-
munikacije, omogućuju pristup širokog spektra tema informativnog, odgojno-obrazovnog, kul-
turnog, sportskog i zabavnog karaktera, te posredno utječu na formiranje stavova u društvu.
U javnosti se sve češće nameću nebitni i senzacionalistički sadržaji zaglupljujućeg formata,
čime se zapravo teme od javnog interesa guraju u drugi plan. Pritom se ujedno stvara privid
slobodnog i neovisnog novinarstva. Zbog sve snažnijeg utjecaja političke i ekonomske moći
utire se put (auto) cenzuri u medijskom prostoru. Politiku, osobito komercijalnih medija, u
znatnoj mjeri diktiraju kapital i tržišna moć što je pogubno za njihovu neovisnost i nepristra-
144
nost. Ne postoji dostatan interes o kreiranju i nametanju važnih tema od interesa javnosti, već
se sve više prostora ustupa aferama i senzacionalizmu, te promicanju dvojbenih društvenih vri-
jednosti. Po prirodi karaktera svoje profesije, posebno u demokratskom društvu, novinari kao
predstavnici masovnih medija ne smiju biti ni u kakvom partnerskom odnosu sa vladajućim
strukturama ili gospodarstvenicima, već kao neutralni promatrači, trebaju zastupati inter-
ese javnosti. Ipak, žutilo je sve češće ispred javnog interesa posredno utječući urušavanjem
društvenih vrijednosti.
Medijski sadržaj po svemu treba biti točan, slobodan od bilo kakvih predrasuda i prenesen
u svom izvornom kontekstu, a to se postiže pravednim zastupanjem svih zainteresiranih strana.
Prilikom prenošenja informacija potrebno se suzdržati od sugestivnog nametanja stava ili kri-
tike, ostavljajući prostor javnosti za kritičko sagledavanje poruke. Vjerno prenošenje stvarnih
činjenica o nekom događaju, problemu, politici ili planu temelj je profesionalnosti i moralnosti
novinara. Djelovanje za opće dobro, a ne osobnu korist, temelj je uspostave povjerenja. Da
bi zadržali povjerenje javnosti novinari su dužni neprekidno ulagati napore s ciljem otvaranja
tema od opće dobrobiti i nepristrane rasprave o aktualnim sadržajima.
Nesporna je činjenica da upravo mediji kao sredstva javnog komuniciranja svojim
raznovrsnim programskim sadržajem, uz informativnu, imaju izuzetnu odgojno-obrazovnu ul-
ogu, posebice djece i mladih. kao i njihove integracije u društvo. Stalne promjene u društvenim
procesima, neograničeni pristup informacija različitog sadržaja snažno utječu na razvoj mladih.
Ponekad, uz ostalo, ovisno i o socio-emocionalnom razvoju, dovodi i do tragičnih posljedica.
Potrebno je stoga uložiti napore u sustavno obrazovanje novih naraštaja, te stvaranje uvjeta
za kritičko promišljanje i djelovanje mladih kako bi se laške suočili s nametnutim izazovima.
II. METODOLOGIJA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Da bi se utvrdile potrebe tržišta rada u području audiovizualnih tehnologija i utvrdile potrebne
kompetencije na tržištu rada provedeno je istraživanje koje je obuhvatilo srednjoškolske obra-
zovne ustanove i poslodavce, (su)vlasnike lokalnih i regionalnih radijskih postaja.
Anketni upitnici dostavljeni su putem e-mail pošte i direktnim kontaktima, a istraživanje
je imalo za cilj utvrditi potrebe za modernizaciju standarda zanimanja i kvalifikacija, kako bi se
izradile preporuke za modernizaciju postojećeg kurikuluma za zanimanje medijski tehničar.
S ciljem osuvremenjenja postojećeg školskog kurikuluma ovim su istraživanjem analizirane
potrebe za razvoj kompetencija i suradnje među predstavnicima elektroničkih medija, kao i
stručnim usavršavanjem nastavnika, te razvojem njihovih komunikacijskih i tehničkih kompe-
tencija. Jačanje kapaciteta strukovnih nastavnika i profesora nužan je preduvjet za unaprijeđenje
kvalitete nastavnog programa u obrazovanju za medijske tehničare. Pritom je nužna i prila-
godba poznavanja komunikacijske tehnologije u korištenju postojećih, kao i provedbi novih
multidisciplinarnih sadržaja.
U okviru istraživanja povratne informacije na anketne upitnike dobivene su iz 54 srednje škole,
te 45 lokalnih i regionalnih radijskih postaja.
Anketni upitnici pripremljeni za škole obuhvaćali su 19 upita koji su obuhvaćali pitanja o
145
broju povremeno ili stalno uključenih učenika u novinarske grupe i njihovu dobnu skupinu;
broju profesora uključenih u vođenje novinarskih grupa i njihovu strukturu; važnost jezičnih
kompetencija i korištenja standardnog hrvatskog jezika; potrebu/korisnost poznavanja drugih
vještina (komunikativnost, poznavanje rada na računalu, korištenje drugih tehničkih pomaga-
la) za učenike/novinare; obradu tema iz područja odgoja i obrazovanja; suradnju s lokalnim
novinskim kućama ili radijskim postajama; potrebi stručne edukacije profesora; potrebnim ka-
pacitetima i potrebi za proizvodnju i emitiranje novinskog sadržaja na radijskim postajama;
razvoju općeg znanja i kompetencija u odnosu na iskustvo rada na internet radiju; potrebnim
kompetencijama u korištenju modernih tehnologija u svakodnevnome radu; stečenim znan-
jima i vještinama koje učenici imaju; te prvim zapažanjima pri slušanju radijskog programa.
(analiza rezultata provedenog anketiranja škola u privitku)
Istraživanje poslodavaca (su)vlasnika lokalnih i regionalnih radijskih postaja obuhvaćalo
je 27 pitanja o području emitiranja programa (gradska, županijska, državna); broju slušatelja;
dnevnom terminu najveće slušanosti; dobnoj skupini slušatelja; broju zaposlenih djelatnika i
njihovoj dobnoj skupini, te njihovoj uključenosti u proizvodnju i produkciju programa; strukturi
zaposlenika prema stručnoj spremi; formalnom obrazovanju radijskog i televizijskog novinarst-
va; najpoželjnijim radnim mjestima na radijskim postajama; potrebi jezičnih kompetencija i
korištenju standardnog hrvatskog jezika za rad u programu uživo; potrebi opznavanja tonske
tehnike u emitiranju radijskog programa; obradi tema iz područja odgoja i obrazovanja u pro-
gramu; suradnji s lokalnim osnovnim i srednjim školama, te razini kvalitete objavljenih priloga
navedenih škola; potrebi stručne edukacije profesora u pripremi tonskih sadržaja u okviru
novinarskih grupa; te popularizaciji struke i radija među osnovnoškolskom i srednjoškolskom
populacijom; razvoju općeg znanja i kompetencija u odnosu na iskustvo rada na internet rad-
iju; potrebnim kompetencijama u koirštenju modernih tehnologija u svakodnevnom radu;
važnosti računalne/informatičke pismenosti pri zapošljavanju novih radnika, te najpoželjnijim
vježtinama i znanjima; kategorijama najmanje usvojenih tehničkih kompetencija novozapos-
lenih djelatnika; najčešće posjedovanim kompetencijama novozaposlenih djelatnika; te meto-
dama odabira novih zaposlenika. (analiza rezultata provedenog anketiranja škola u privitku)
III. ANALIZA ISTRAŽIVANJA POTREBA
a) Rezultati provedenog istraživanja među srednjoškolskim obrazovnim ustanovama
Anketa koju smo proveli obuhvatila je sve srednje škole u Republici Hrvatskoj. Povratne in-
formacije prikupili smo iz 54 škole s različitih područja Hrvatske, uključujući veće i manje sredi-
ne. Ova anketa imala je svrhu analizu stanja novinarskih grupa i družina (i pisanog i radijskog
novinarstva), njihove organiziranosti, educiranosti, angažmana unutar i izvan škole te želju za
usvajanjem novih znanja i vještina iz područja medijske pismenosti i sudjelovanja u dodatnoj
edukaciji izvan školske ustanove.
U rad novinarske grupe prosječno je u srednjim školama uključen 1 do 2 profesora, te 5 do
10 učenika. Učenici dolaze iz svih generacija, a najčešće novinarske grupe vodi profesor hrvat-
skoga jezika i književnosti. Anketirani smatraju da je komunikativnost i poznavanje osnovnih
novinarskih pravila izuzetno važno za uspješno obavljeni posao mladog novinara i da u tom
području ima prostora za dodatnu edukaciju.
146
Učenici se najčešće bave svojim školskim temama, a to su, prije svega, teme vezane uz
obrazovanje. Suradnja s lokalnim medijskim kućama je nedostatna, ponajprije zbog nepos-
tojanja interesa lokalnih medija, ali i zbog mišljenja samih učenika i profesora da prilozi koje
proizvode nisu dovoljno kvalitetni u novinarskom ili tehničkom smislu za prezentaciju na loka-
lnim medijima.
Iz anketa proizlazi da ima prostora za edukaciju za stjecanje novinarskih vještina, a posebno
u razvoju tehničkih kapaciteta i komunikacijskih vještina za proizvodnju medijskih sadržaja.
Svi su anketirani zainteresirani za suradnju koja bi rezultirala mogućnošću da se sadržaji
koje škole proizvedu prezentiraju i široj javnosti, odnosno da vijesti ne ostanu dostupne samo
učenicima i djelatnicima škole.
Zbog svega navedenoga zaključujemo da ovaj projekt predstavlja odličnu bazu za širenje
znanja i na ostale škole koje koriste novinarstvo kao jedan od edukacijskih kanala za kritičko
promišljanje učenika koje smatramo temeljem uspješnoga obrazovanja. Medijska pismenost i
medijska kultura kao nastavni predmet predviđen je HNOS-om (Hrvatski nacionalni obrazovni
standard), što dodatno upućuje na potrebu razvoja i jačanja odgojno-obrazovnih kapaciteta u
srednjoškolskim ustanovama.
b) Rezultati provedenog istraživanja među poslodavcimna lokalnih i regionalnih radijskih
postaja
Anketa provedena između 45 poslodavaca, pretežito (su)vlasnika lokalnih i regionalnih radi-
opostaja, pokazuje tri osnovne značajke njihovih stajališta o sadašnjem stanju na medijskome
tržištu te njihova poimanja perspektivnih promjena koje ovo stanje inducira. Riječ je pritom
o medijima koji imaju u prosjeku jednoznamenkasti broj zaposlenih, a obraćaju se uglavnom
srednjoj i starijoj populaciji, najčešće u tzv. radno vrijeme.
Analiza rezultata provedenog anketiranja poslodavaca
Ključna stajališta ove populacije su:
‐ za poboljšanje sadašnje kvalitete rada podjednako je potrebno razvijanje jezičnih kompeten-
cija (100%) i poznavanje tonske tehnike (50% izuzetno važno + 50% važno)
‐ suradnja s lokalnim školama (koja se odvija u 70% slučajeva) izrazito je uspješna (71,4% zado-
voljstva kvalitetom tako dobivenih priloga) – no uzmu li se oba postotka zajedno u obzir (pos-
totak slučajeva suradnje i od toga postotak zadovoljavajuće suradnje), zaključujemo da je tek
polovica svih postaja zadovoljna suradnjom, s time da su obje strane u pojedinim slučajevima
uzrokovale nezadovoljavajuću polovicu (no, 95% poslodavaca smatra da bi situaciju poboljšalo
stručno educiranje profesora i školsko iskustvo rada na internetskom radiju)
‐ indikativno je da poslodavci vide isključivo potrebu za zapošljavanjem novinara, odnosno
voditelja (100% obje kategorije zajedno), ali istovremeno tri četvrtine njih (75%) smatra da
su im u potpunosti potrebne kompetencije korištenja modernih tehnologija u svakodnev-
nome radu, a gotovo dvije trećine (63,2%) smatra da je pri zapošljavanju važna računalna/
informatička pismenost.
147
ZAKLJUČAK ANALIZA REZULTATA ANKETIRANJA POSLODAVACA
Ubrzani tehnološki napredak u doba digitalne revolucije nužno je uvjetovan razvojem infor- 1. Na kojem području vaša radiopostaja emitira program?
macijsko-komunikacijskih vještina. Pritom, uzimajući u obzir primarno, sekundarno i tercijarno
obrazovanje sudjelujućih pojedinaca u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije,
važno je usmjeriti djelovanje u nekoliko pravaca. a) grad (65%)
Upravo objava neograničene količine audiovizualnih sadržaja upućuje na potrebu jačanja
samoregulacije kao osnovnog principa etičnosti samih nakladnika te je u tom smislu nužna b) županija (30%)
njihova sustavna izobrazba. c) cijela RH (5%)
Sredstva javnog komuniciranja, uključujući audiovizualne digitalne medije, važan su po-
ligon za širenje informativnih i drugih sadržaja. Stoga bi radijske postaje i novi mediji trebali
ojačati kapacitete tehničkim i komunikacijskim kompetencijama kako bi osnažili ulogu nezao-
bilaznog čimbenika u ulozi javnog servisa.
Jedna od važnih karika kvalitetnog obrazovanja novih medijskih djelatnika su nastavnici
i profesori obrazovnih ustanova. Potrebno je stoga uložiti napore u poboljšanje dosadašnjih
kompetencija profesora kao prve faze u obrazovanju za zvanje medijskog tehničara. Činjenica
je da je u nekim školama primjenom tehničkih alata i moderne tehnologije u nastavi prilikom
izrade medijskih sadržaja postignut određeni napredak i unaprjeđenje u razvoju medijske kul-
2. Koliko slušatelja, prema vašim spoznajama, dnevno sluša program vaše radiopostaje?
ture, no svakako postoji potreba daljnjeg jačanja suradnje formalnih i neformalnih čimbenika
u obrazovanju na području audiovizualnih medija. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je
upravo kombinacija školovanja i praktične nastave dobar temelj za lakše zapošljavanje mladih
nakon završenog školovanja. a) 1000 (0%)
Pritom je potrebno odgojno-obrazovne resurse dodatno usmjeriti na razvoj osobnog po- b) 3000 (5%)
tencijala učenika, ali i na njegovanje društvenih vrijednosti. Sve snažniji prodor tehnologije,
iako bliskiji novijim generacijama učenika, i dalje uvjetuje potrebu osnaživanja obrazovnih ka- c) 5000 (5%)
paciteta upoznavanjem alata za usvajanje kompetencija iz područja komunikacijskih vještina. d) više od 5000 (90%)
Dobro poznavanje komunikacijskih tehnologija mladima omogućuje afirmativno djelovanje u
društvu.
Osnovni je zaključak oba istraživanja da postojeća lokalna radijska scena, kako to poka-
zuju nalazi, potrebuje novi tip zaposlenika - tehničare s novinarskim kompetencijama, odnos-
no novinare s tehničkim kompetencijama. Da bi se, dakle, zadovoljio ovaj segment tržišta
potrebno je dodatno osuvremeniti nastavu na srednjoškolskoj razni i jasnije osigurati njezinu 3. U kojem dijelu dana imate najveću slušanost?
visokoškolsku vertikalu. Drukčije rečeno, potrebna je (post)modernizacija postojećega kuriku-
luma. Dakle, treba ga radikalno osuvremeniti polazeći, dakako, od dobre prakse u obrazovnim
institucijama koje na tome već i sada rade. Na srednjoškolskoj razini potrebno je ne samo
postići tehničke kompetencije na najvišoj razini svakoga dana sve viših međunarodnih stand- a) tijekom prijepodneva (85%)
arda, nego i onu razinu opće kulture koja se potencijalno iskazuje kao komunikacijska kompe- b) između 12 i 16 sati (15%)
tencija.
c) između 18 i 20 sati (0%)
Istraživanje i analizu provela i izradila: Tajna Pavlović, dipl. politolog
d) tijekom večeri (0%)

148 149
4. Kojoj dobnoj skupini pripadaju slušatelji koji najčešće slušaju vaš radioprogram? 7. Prema stručnoj spremi, struktura vaših zaposlenika uključenih u proizvodnju i produkciju
programa je:

a) od 10 - 20 godina (0%)
a) SSS (40%)
b) od 20 - 40 godina (55%)
b) VŠS (20%)
c) od 40 - 60 godina (45%)
c) VSS (40%)
d) populacija starije životne dobi (0%)

8. Koliko je vaših zaposlenika završilo neki oblik formalnog obrazovanja namijenjenog radu
5. Koliko vaša radiopostaja ima trenutno zaposlenih djelatnika? na radiju ili televiziji?

a) 1 -5 (30%) a) 0% (10%)
b) 5 -10 (45%) b) 10-25% (40%)
c) 10 -15 (10%) c) 25-50% (20%)
d) 15 i više (15%) d) 50-75% (20%)
e) 75-100% (10%)
f) 100% (0%)

9. Jezične kompetencije i korištenje standardnoga hrvatskog jezika za rad u programu su…

6. Koliko je vaših djelatnika uključeno u proizvodnju i produkciju programa?
a) važnima (100%)
b) nevažnima (0%)
a) 100 % (65%)
b) 95 % (5%)
c) 90 % (5%)
d) 85 % (5%)
e) 80 % (20%)

150 151
10. Poznavanje tonske tehnike koja se koristi u emitiranju radioprograma za novinara/ 13. Ako je odgovor na prethodno pitanje NE, je li to stoga što:
voditelja je…
a) niste zainteresirani za takav oblik suradnje (33.3%)
b) učenici u vašoj sredini nemaju novinarske sekcije (33.3%)
c) prilozi koje pripremaju učenici nisu zadovoljavajuće kvalitete (33,3)?
a) izuzetno važno (50%)
b) važno (50%)
c) nevažno (0%)

11. Obrađujete li u svom radioprogramu teme iz područja odgoja i obrazovanja? 14. Ako je odgovor na 12. pitanje DA, jeste li zadovoljni razinom kvalitete priloga u tehničkom
smislu?

DA (100%)

NE (0%) DA (71.4%)
NE (28.6%)

15. Smatrate li da bi stručna edukacija profesora koji vode novinarske, a prije svega radijske
12. Surađujete li s lokalnim osnovnim ili srednjim školama objavom njihovih pojedinih prilo- družine, pridonijela povećanju kvalitete tonskog sadržaja koji proizvode?
ga?

DA (82.4%)
DA (70%)
NE (17.6%)
NE (30%)

152 153
16. Smatrate li da bi stručna edukacija profesora koji vode novinarske, a prije svega radi- 19. Koju dobnu skupinu radnika najčešće zapošljavate?
jske družine, pridonijela popularizaciji struke i radija kao medija među osnovnoškolskom i
srednjoškolskom populacijom?

a) 20-30 godina (45%)

DA (94.4%) b) 30-40 godina (55%)

NE (5.6%) c) 40-50 godina (0%)

d) više od 50 godina (0%)

20. Na kojim se radnim mjestima najčešće javlja potreba za zapošljavanjem?

17. Može li, prema vašem mišljenju, iskustvo rada na internetskom radiju u proizvodnji i a) novinara (55%)
emitiranju programa tijekom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja pridonijeti povećanju b) voditelja /spikera (45%)
općeg znanja i kompetencija?
c) tehničara (10%)

d) pomoćnog osoblja (10%)
DA (95%)
NE (5%)

21. Na skali od 1 do 5 ocijenite u kojoj su vam mjeri potrebne kompetencije korištenja mod-
ernih tehnologija u svakodnevnom radu (1 znači uopće mi nije potrebno, a 5 potrebno mi je
u potpunosti).
1 (0%) 2 (0%) 3 (0%) 4 (25%) 5 (75%)

18. Rade li na vašoj radiopostaji djelatnici bez kvalifikacija, odnosno nekvalificirani radnici?

DA (10%)
NE (90%)

154 155
22. Na skali od 1 do 5 označite u kojoj vam je mjeri pri zapošljavanju novih radnika važna
njihova računalna/informatička pismenost (1 znači uopće mi nije važno, a 5 važno mi je u
potpunosti).
1 (0%) 2 (0%) 3 (0%) 4 (36.8%) 5 (63.2%)

24. Iz kojeg područja vaši novozaposleni djelatnici imaju najmanje znanja? (Označite 3
ponuđena odgovora.)

23. Koja su vam od navedenih znanja najvažnija kod novih zaposlenika u području računalne/
informatičke pismenosti? (Označite 3 ponuđena odgovora.)
a) pretraživanje Interneta i komunikacija putem Interneta (55%)
b) poznavanje dijelova računala i druge opreme, sposobnost spajanja uređaja i sl. (10%)
c) obrada slike, zvuka i videa (65%)
d) sastavljanje i obrada teksta (60%)
e) poznavanje programskih jezika (0%)
a) pretraživanje Interneta i komunikacija putem Interneta (5%)
b) poznavanje dijelova računala i druge opreme, sposobnost spajanja uređaja i sl. (25%)
c) obrada slike, zvuka i videa (40%)
d) sastavljanje i obrada teksta (25%)
e) poznavanje programskih jezika (40%)
f) vještine snimanja i obrade zvuka na tonskom pultu (45%)

f) vještine snimanja i obrade zvuka na tonskom pultu (85%) g) poznavanje tonske tehnike za emitiranje programa (30%)
g) poznavanje tonske tehnike za emitiranje programa (35%) h) izrada mrežnih stranica (25%)
h) izrada mrežnih stranica (5%)
i) izrada proračunskih tablica i poznavanje rada s bazama podataka (45%)
i) izrada proračunskih tablica i poznavanje rada s bazama podataka (0%)
j) poznavanje računalnih mreža (20%)
j) poznavanje računalnih mreža (0%)

156 157
 26. Kojim metodama najčešće odabirete nove zaposlenike?
25. Iz kojeg područja vaši novozaposleni djelatnici imaju najviše znanja? (Označite 3 a) prema stručnoj spremi (0%)
ponuđena odgovora.)
b) ispitivanjem komunikacijskih vještina (30%)
c) testiranjem stručnih kompetencija za potrebe novinarskog posla (40%)
a) pretraživanje Interneta i komunikacija putem Interneta (95%)
d) neposrednim razgovorom (30%)
b) poznavanje dijelova računala i druge opreme, sposobnost spajanja uređaja i sl. (15%)
e) uvidom u dosadašnje radove u području snimanja i obrade zvuka (0%)
c) obrada slike, zvuka i videa (35%)
d) sastavljanje i obrada teksta (70%)
e) poznavanje programskih jezika (10%)
f) vještine snimanja i obrade zvuka na tonskom pultu (10%)
g) poznavanje tonske tehnike za emitiranje programa (5%)
h) izrada mrežnih stranica (5%)
i) izrada proračunskih tablica i poznavanje rada s bazama podataka (5%)
j) poznavanje računalnih mreža (20%)

158 159
 4. Koja je struktura nastavnika uključenih u vođenje novinarske grupe?

ANALIZA REZULTATA PROVEDENOG ANKETIRANJA ŠKOLA

a) prof. hrvatskog jezika i književnosti (66% )
b) prof. povijesti (0%)
1. Od ukupnog broja učenika, koliko ih je povremeno ili stalno uključeno u novinarsku
grupu? c) nastavnik stručne grupe predmeta (7,50%)
a) 5-10 (71.70%) d) prof. nekih drugih predmeta (26,40%)
b) 10-20 (28.30%)
c) 20 – 30 (0%)
d) više (0%)

5. Jezične kompetencije i korištenje standardnog hrvatskog jezika za rad u novinarskoj

2. Koju dobnu skupinu učenika najčešće uključujete u rad novinarske grupe? grupi su…
a) 1. razred (7.50%)
b) 2. razred (15.10%) a) važne su (100%)

c) 3. razred (11.30%) b) nevažne su (0%)

d) 4. razred (3.80%)
e) Miješano – svi po malo (62.30%)

6. Koje vještine mora posjedovati učenik/novinar?

3. Koliko je profesora uključeno u vođenje novinarske grupe? a) komunikativnost (60,40%)

b) poznavanje rada na računalu (26,40%)
c) korištenje nekih drugih teh. naprava (diktafon, foto aparat...) (13,20%)
a) 1 (45.30%)
b) 2 (49.10%)
c) 3 (1.90%)
d) više (3.80%)

160 161
7. Obrađujete li u vašem radu teme iz područja odgoja i obrazovanja? 10. Ako je odgovor DA, jeste li zadovoljni razinom suradnje?
DA (76,50%)
DA (98,10%) NE (23,50%)
NE (1,90%)

11. S Smatrate li da bi stručna edukacija profesora koji vode novinarske družine doprinijela
povećanju kvalitete sadržaja koji proizvodite?
DA (98,10%)
8. Surađujete li s lokalnim novinskim kućama ili radiopostajama?
NE (1,90% )
DA (56,60%)
NE (43,40%)

9. Ako je odgovor NE, je li to zato što…

a) niste zainteresirani za takav oblik suradnje (21,70%)
b) novine ili radio postaje nisu zainteresirane (39,10%)
c) prilozi koji pripremaju učenici nisu kvalitete koja bi zadovoljavali objavu (39,10%)
12. Smatrate li da bi stručna edukacija profesora koji vode novinarske, a prije svega radi-
jske družine, doprinijela popularizaciji struke među srednjoškolskom populacijom?
DA (96,20%)
NE (3,80%)

162 163
13. Biste li željeli proizvoditi novinarski sadržaj koji bi se emitirao na radiopostaji? 16. Na skali od 1 do 5 ocijenite u kojoj su vam mjeri potrebne kompetencije korištenja mod-
ernih tehnologija u svakodnevnom radu. ( 1 znači uopće mi nije potrebno, a 5 potrebno mi
je u potpunosti.)
DA (76,90% ) 1 (1,90%) 2 (0%) 3 (11.50%) 4 (32.70%) 5 (53.80%)
NE (23,10%)

14. Imate li dovoljno znanja i vještina za proizvodnju radioprograma?

DA (34% )
NE (66% )

17. Iz kojih ponuđenih područja vaši učenici imaju najmanje znanja? (Označite 3 ponuđena
odgovora.)

a) pretraživanje Interneta i komunikacija putem Interneta (0% )

15. Može li, prema vašem mišljenju, iskustvo rada na internetskom radiju u proizvodnji i
emitiranju programa tijekom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja doprinijeti povećanju b) poznavanje dijelova računala i druge opreme, sposobnost spajanja uređaja i sl. (22%)
općeg znanja i kompetencija? c) obrada slike i zvuka (26%)
d) sastavljanje i obrada teksta (14% )
DA (96,20%) e) poznavanje programskih jezika (70%)
NE (3,80%) f) izrada mrežnih stranica (58%)
g) izrada proračunskih tablica i poznavanje rada s bazama podataka (60%)
h) poznavanje računalnih mreža (42% )

164 165
 19. Što najprije zapažate kada slušate radioprogram?

a) glazbu - vrstu glazbe (58,50%)

b) glas voditelja - spikera (13,20%)
c) temu (24,50%)
d) ništa naročito; svejedno mi je (3,80%)

18. Iz kojih ponuđenih odgovora vaši učenici imaju najmanje znanja? (Označite 3 ponuđena
odgovora.)
a) pretraživanje Interneta i komunikacija putem Interneta 94,30%
b) poznavanje dijelova računala i druge opreme, sposobnost spajanja uređaja i sl.
39,60%
c) obrada slike i zvuka (50,90%)
d) sastavljanje i obrada teksta (56,60%)
e) poznavanje programskih jezika (7,50%)
f) izrada mrežnih stranica (9,40%)
g) izrada proračunskih tablica i poznavanje rada s bazama podataka (5,70%)
h) poznavanje računalnih mreža (24,50%)

166 167
168