JAVNA USTANOVA "PARK PRIRODE KOPAČKI RIT"

Titov dvroac 1
HR-31328 Lug, Hrvatska
E-mail: uprava@kopacki-rit.hr
Tel: ++385 (0)31 285 370;
Fax: ++385 (0)31 285 380
Web: www.kopacki-rit.hr

PLAN UPRAVLJANJA
PARKOM PRIRODE KOPAČKI RIT

Lug, lipanj 2011.

 Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit

Javna ustanova «Park prirode Kopački rit»

Izradili:

Stručna voditeljica
Larisa Benčina, prof.

Stručni suradnici:
Vlatko Rožac, prof.
Boris Bolšec, prof.

U suradnji sa:

Besim Mehić, Renata Tot, Varja Guttert (turizam i promicanje); Ljubica Šunić (pravni
aspekti); Sandra Udovičić, Dejana Đurašević i Mirjana Čosić (financije); Zlatko Malić,
Hrvoje Domazetović, Vatroslav Škrnjug, Šandor Kovač, Stjepan Tkalčević i Damir Opačić
(nadzor i problemi zaštite); Arpad Eđed i Dražen Pašuld (održavanje);

Konzultant:
Željko Kramarić, dipl. ing.

Kartografija:
Boris Bolšec, prof.

Za izdavača:
Ravnateljica
Biserka Vištica, prof.

Vremensko razdoblje provedbe Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit

2010. – 2020.

Tikveš, svibanj 2010.

II
 Sadržaj

1. Uvod 1
1.1. Polazišta 1
1.2. Međunarodni i zakonodavni okviri 1
2. Funkcije i vrijednosti vlažnih i poplavnih područja 2
3. Međunarodni principi upravljanja poplavnim dolinama 3
4. Park prirode Kopački rit – informacijska kartica 5
5. Kopački rit u nacionalnom i međunarodnom kontekstu 6
5.1. Nacionalni kontekst 6
5.2. Međunarodni kontekst 7
6. Vizija Parka prirode Kopački rit 9
6.1. Misija Javne ustanove 9
6.2. Dugoročni i temeljni ciljevi upravljanja 10
6.3. Operativni ciljevi upravljanja 10
7. Institucionalni i zakonodavni okvir 10
7.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima 10
7.2. Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost s ostalim planskim 12
dokumentima
7.3. Nadležnost ministarstava, Državne uprave i institucija 12
7.4. Razlika između plana upravljanja i prostornog plana 12
8. Struktura Javne ustanove 13
8.1. Organizacijska struktura Parka prirode 13
8.2. Postojeća infrastruktura 14
8.3. Trenutna financijska situacija 15
9. Opis i ocjena stanja prirodnih vrijednosti Parka Prirode Kopački rit 17
9.1. Smještaj 17
9.2. Geologija i geomorfologija 18
9.3. Hidrologija 20
9.3.1. Hidrološka obilježja 20
9.3.2. Hidro-geološka obilježja 25
9.4. Pedološka obilježja 27
9.5. Seizmotektonska obilježja 28
9.6. Klima 28
9.7. Staništa 32
9.7.1. Ugrožena i rijetka staništa 32
9.7.2. Biljne zajednice 36
9.8. Biološka raznolikost 38
9.8.1. Flora 39
9.8.2. Fauna 41
9.8.2.1. Beskralješnjaci 41
9.8.2.2. Kralješnjaci 44
9.8.2.2.1. Ribe 44
9.8.2.2.2. Vodozemci 45
9.8.2.2.3. Gmazovi 46
9.8.2.2.4. Ptice 46
9.8.2.2.5. Sisavci 55
9.9. Područja s posebnom zaštitom – Posebni zoološki rezervat 57
9.10. Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 područja 57
9.11. Kratka povijest Kopačkog rita 59

III
 9.12. Stanovništvo i društveno-gospodarska situacija 60
9.13. Posjedovno stanje 61
9.14. Analiza dionika 62
9.15. Posjećivanje 63
10. Dosadašnji problemi zaštite 66
11. Ciljevi, mjere, aktivnosti te indikatori provedbe Plana upravljanja 68
12. Financijski plan 114
13. Koncept zoniranja 117
14. Praćenje stanja (Monitoring) 124
15. Prilagodljivo upravljanje 127
16. Suradnja Parka s ostalim zaštićenim područjima 127
17. Literatura 129

Prilozi
Akcijski plan za zaštitu orla štekavca (Haliaeetus albicilla)
Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa u Parku prirode Kopački rit

IV
1. Uvod

1.1. Polazišta
Vlažna i močvarna područja, su dinamični sustavi otvoreni utjecaju prirodnih i antropogenih
uzroka. U cilju očuvanja njihove biološke raznolikosti, ekoloških funkcija i općekorisnih vrijednosti,
te osiguranja održive upotrebe njihovih prirodnih resursa potreban je konsenzus između različitih
vlasnika, korisnika i zainteresiranih stranaka. Stoga je potrebno izraditi sveobuhvatni i cjeloviti plan
upravljanja koji će ovaj konsenzus osigurati na dobrobit prirodnih vrijednosti, te sadašnjih i budućih
generacija.
Jednako kao i promjene koje zahvaćaju vlažna i močvarna područja, plan upravljanja je dio
dinamičnog i kontinuiranog procesa upravljanja takvim područjima, koji prolazi kroz postupak
revizije i dopune kako bi se u obzir uzeli rezultati praćenja stanja (monitoringa) i provedbe plana,
izmjena i dopuna prioriteta upravljanja ili pojavljivanje novih opasnosti.
Vlažna i močvarna područja, jednako kao i zaštićena područja, su često pod utjecajem
čimbenika koji se nalaze izvan njihovih definiranih granica, stoga planovi upravljanja takovim
područjima moraju i tu činjenicu uzeti u obzir. U slučaju poplavnih dolina velikih rijeka, planovi
upravljanja trebaju uzeti u obzir čimbenike koji su bitni na razini sliva rijeke, osobito one koji utječu
na kvalitetu i količinu voda, te njihovu prostornu i vremensku distribuciju. Jednako tako u slučaju
zaštićenih područja koja se nalaze u pograničnim područjima između dvije ili više država, planovi
upravljanja moraju u obzir uzeti i moguće prekogranične utjecaje.

1.2. Međunarodni i zakonodavni okviri

Međunarodna obveza izrade planova upravljanja za zaštićena i ostala prirodno vrijedna
područja proizlazi iz čitavog niza konvencija i sporazuma koji se bave zaštitom prirodnih vrijednosti
(poput npr. Konvencije o vlažnim i močvarnim staništima od međunarodnog značaja, osobito kao
staništa ptica močvarica tzv. Ramsarske konvencije) ili zakonodavstvima Europske Unije npr.
direktivama vezanim za provođenje zaštite i očuvanja ugroženih vrsta ptica, staništa ili područja
ekološke mreže NATURA 2000.
Nacionalni okvir i obveza izrade plana upravljanja u Hrvatskoj prvi puta je uvedena Zakonom
o zaštiti prirode iz 2003. godine. Međutim, tek Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. godine (Narodne
novine br. 70/2005) su detaljnije razrađeni uvjeti u pogledu sadržaja i vremenskog okvira planova.
Pri izradi plana upravljanja u obzir su uzete i druge smjernice Ramsarske konvencije (osobito o
održivoj upotrebi vlažnih i močvarnih područja, upravljanju riječnim slivovima, međunarodnoj
suradnji u upravljanju prekograničnim vlažnim područjima, te upravljanju vodnim resursima). Također
su u obzir uzete smjernice Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN – International Union for
Conservation of Nature) i njene Svjetske komisije za zaštićena područja (WCPA – World Commision
on Protected areas) koje se odnose na zaštitu svojti, staništa, ekosustava, održivu provedbu ljudskih
aktivnosti, ocjenu efikasnosti upravljanja ili financiranje zaštićenih područja.
Plan upravljanja vlažnim i močvarnim područjima treba zadovoljiti nekoliko važnih funkcija:
identificirati ciljeve upravljanja vlažnim i močvarnim područjem,
identificirati čimbenike koji utječu ili mogu utjecati na osobine područja,
riješiti odnose između korisnika,
definirati potrebe za kontinuiranim praćenjem stanja (monitoringom),
identificirati i opisati aktivnosti upravljanja potrebne za dostizanje zadanih ciljeva,
održavati kontinuiranost efikasnog i efektivnog upravljanja,
osigurati resurse potrebne za efikasno i efektivno upravljanje,
demonstrirati i dokazati da je upravljanje efikasno i efektivno,
omogućiti komunikaciju unutar i između zaštićenih područja, organizacija i dionika,
osigurati usklađenost sa lokalnim, nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom.

1
2. Funkcije i vrijednosti vlažnih i poplavnih područja

Vlažna i močvarna područja, uz tropska područja, predstavljaju najproduktivnije ekološke

sustave na planeti Zemlji. Stoga nije čudno da su riječne doline i njihova poplavna područja u fokusu
ljudi preko 6000 godina te da su se prve velike civilizacije razvile upravo u poplavnim dolinama
velikih rijeka poput Eufrata i Tigrisa ili Nila. Ove činjenice upravo odražavaju ključnu ulogu koju
voda (bez koje nema života) i vlažna područja imaju u ljudskom razvoju.
Tijekom povijesti i razvojem čovječanstva, osobito tijekom industrijske revolucije, zbog
povećanih potreba za prirodnim dobrima, poljoprivrednim i građevinskim zemljištem, došlo je do
isušivanja i konverzije vlažnih i močvarnih područja dramatičnih razmjera, npr. 80% svih prvobitnih
poplavnih područja duž rijeke Dunava i njegovih pet najvećih pritoka.
Tek krajem 1960-tih na temelju novih znanstvenih istraživanja došlo se do spoznaja da vlažna i
močvarna područja obavljaju vrlo značajne ekološke, hidrološke i druge funkcije koje bitno
unaprjeđuju kvalitetu okoliša na tim područjima i u njihovoj neposrednoj blizini. Ove funkcije
uključuju:
Izuzetnu biološku produkciju
Vlažna i močvarna područja podržavaju velike koncentracije divljih životinja, uključujući
zaštićene vrste poput orla štekavca, europske vidre itd. Iako slatkovodna staništa zauzimaju samo 1%
površine Zemlje, u njima se nalazi 40% svih opisanih vrsta i 12% svih životinjskih vrsta. Biološka
raznolikost vlažnih područja također predstavlja bitan izvor gena koji imaju značajan ekonomski
potencijal u farmaceutskoj industriji i proizvodnji hrane.
Taloženje sedimenata i hranjivih tvari
Vlažna i močvarna staništa, osobito poplavne doline, usporavaju prolaz vode omogućujući
taloženje sedimenata i hranjivih tvari koje se u njima nalaze. Taloženje sedimenata uzvodno može biti
od koristi nizvodno, gdje bi oni mogli zagraditi vodene tokove. Hranjive tvari, osobito fosforni i
dušični spojevi iz poljoprivrednih izvora, istim principom mogu biti istaloženi sa sedimentom, ili
transformirani kemijskim i biološkim procesima te upotrijebljeni za razvoj biljnih organizama.
Sezonske poplave su prirodna pojava na većini svjetskih rijeka, uključujući rijeke Dunav i
Dravu. Izlijevanje voda u poplavna područja usporava brzinu vode dozvoljavajući sedimentu da se
istaloži i hranjivim tvarima da se iskoriste.
Izgradnja akumulacija i hidrocentrala na uzvodnim dijelovima, te navigacijskih struktura na
nizvodnim dijelovima sprječava i onemogućuje prirodni protok sedimenta što dovodi do smanjene
mogućnosti meandriranja i prirodnog razvoja obala, ubrzanja protoka u koritu rijeke, veću eroziju dna
i «ukopavanje» rijeke u vlastito korito. Slijedeća posljedice su smanjen dotok vode i hranjivih tvari u
poplavno područje, smanjena biološka produkcija zbog nedostatka hranjivih tvari, te opadanje razina
podzemnih voda u područjima koja se nalaze u neposrednoj blizini poplavnih dolina. Ove posljedice u
konačnici mogu ugroziti i sam opstanak lokalnih ljudskih populacija.
Pročišćavanje površinskih voda
Biljke i tla u vlažnim područjima igraju veliku ulogu u pročišćavanju voda i uklanjanju visokih
koncentracija dušikovih i fosfornih spojeva, te u ponekim slučajevima i toksičnih tvari. Ova funkcija je
vrlo važna, osobito u nizvodnim područjima jer sprječava eutrofikaciju koja može uzrokovati ubrzan
rast algi i biljaka, povezan s naglim padom razine kisika u vodi koji ugrožava ostale organizme.
Pročišćavanjem površinskih voda se također omogućuje da visoke koncentracije nutrijenata ne dospiju
u podzemne vode, održavajući izvore pitkih voda kvalitetnima
Punjenje rezervoara podzemnih voda
Mnoga vlažna područja pomažu punjenje rezervoara podzemnih voda koji sadržavaju 97%
ukupnih nezaleđenih slatkih voda.
Kontrolu poplava tj. redukciju poplavnog vala
Vlažna i močvarna područja zadržavaju vodu tijekom jakih kiša i često igraju najvažniju ulogu
pri sprječavanju poplava. Gubitak poplavnih područja, njihovo pretvaranje u poljoprivredna ili
građevinska područja, izgradnja nasipa i brana na rijekama za obranu od poplava često imaju upravo
suprotan učinak. Tijekom porasta vodostaja u rijekama dolazi do njihova izlijevanja iz korita. Ako se
pored rijeke nalazi poplavno područje, ono će biti poplavljeno, ali će putem zadržavanja vode u tlu i u
površinskim vodama (barama, jezerima) tj. putem retencijskog kapaciteta doći do usporavanja

2
vodenog vala i sprječavanja poplava u nizvodnim dijelovima sliva. Na taj način poplavna područja u
stvari od poplava brane druge dijelove te smanjuju potrebu za izgradnjom skupih struktura za obranu
od poplava.
Ekonomska vrijednost ove funkcije vlažnih i močvarnih područja se često ne uzima u obzir.
Upravo zbog ekonomskih razloga, mnoge razvijene zemlje danas imaju programe restauraciju i
povećanje poplavnih površina duž rijeka.
Stabilizaciju mikro-klime
Vlažna i močvarna područja igraju dvije važne uloge u sprječavanju globalnog zagrijavanja:
prva se odnosi na utjecaj na kruženje tvari, osobito tzv. stakleničnih plinova poput CO2, a druga na
stabilizaciju mikro-klimatskih uvjeta. Biljke vlažnih staništa zadržavaju ogromne količine, gotovo
40% ukupnog CO2 koji se nalazi na kopnu, dok se uništavanjem tih područja on vraća u atmosferu.
Tako, prisustvo vlažnih i močvarnih područja, i osobito njihovih poplavnih šuma stabilizira
mikro-klimatske uvjete, te sprječava nagle promjene temperature ili vlažnosti zraka. Za kopnena
poplavna područja Srednje Europe predviđa se da će biti izložena povećanju količine oborina, ali i
odstupanju sadašnjeg ciklusa padavina s velikim količinama oborina u kratkom vremenu, nakon čega
slijede dugotrajne suše. Stoga je razumno sačuvati poplavna područja duž rijeka jer će svojim
retencijskim kapacitetom moći spriječiti poplave, a za vrijeme sušnih perioda služiti kao rezervoari
vode.
Ove funkcije omogućuju ostvarivanje materijalnih i nematerijalnih vrijednosti za ljudsko
društvo putem osiguranja hrane, pitke vode i materijala za građenje (drvo, trska), opskrbe pitkom
vodom, ili zaštite ljudi i materijalnih dobara od poplava.
Temeljem novih spoznaja, došlo je i do promjene percepcije javnosti o ulozi vlažnih i
močvarnih područja, te značajnih financijskih ulaganja kako bi se restaurirale izgubljene ili
degradirane hidrološke i biološke funkcije vlažnih područja.
Promjena percepcije javnosti rezultirala je osnivanjem i potpisivanjem Konvencije o vlažnim
područjima od međunarodnog značaja, osobito kao staništima ptica močvarica u iranskom gradu
Ramsaru 1971. godine (tzv. Ramsarska konvencija). Temeljem ove konvencije, koje je Hrvatska
punopravna članica od 1991. godine, do danas je na Popis Ramsarskih područja ukupno u svijetu
uvršteno skoro 1700 područja koje pokrivaju preko 150 milijuna hektara uključujući četiri takva
područja u Hrvatskoj: Kopački rit, Lonjsko polje, ribnjaci Crna Mlaka i Delta rijeke Neretve s
ukupnom površinom od 80.455 ha.

3. Međunarodni principi upravljanja poplavnim dolinama

Osnovni uvjet neophodan za cjelovito upravljanje riječnim slivovima je uvođenje planiranja

upotrebom zemljišta i vodama koji se fokusiraju na cjelokupni riječni sliv.
Jednu od najvažnijih komponenti upravljanja vodama na razini riječnih slivova predstavlja
poznavanje sadašnjih i procjena budućih potreba za vodom, uzimajući u obzir i promjene koje
nastaju globalnim zatopljenjem i promjenom klime. Ove procjene trebaju se usredotočiti kako na
ljudske (opskrba pitkom vodom, navodnjavanje, proizvodnja električne energije) tako i na ekološke
potrebe. Upravo su ekološke potrebe manje očite, teže ih je procijeniti, te su često ignorirane ili
podcijenjene. Kako se socio-ekonomska situacija neprestano mijenja procjene budućih potreba za
vodom trebaju biti dovoljno fleksibilne kako bi se mogle prilagoditi tim promjenama.
Šumarstvo, poljoprivreda, rudarstvo, industrijalizacija i urbanizacija su načini upotrebe
zemljišta koji utječu na rijeke i njihova poplavna područja. U smislu kontrole ovih aktivnosti mogu se
upotrijebiti brojni mehanizmi, od kojih zonacija predstavlja jedan od najvažnijih kojim se na temelju
inventarizacije stanja određuju zone i dozvoljeni načini upotrebe zemljišta koji neće imati znatan
utjecaj na prirodne vrijednosti. Unutar pojedine zone također mogu postojati posebna ograničenja u
cilju osiguranja održivosti upotrebe. Drugi važan mehanizam predstavljaju izrada Studije utjecaja na
okoliš i Studije procjene utjecaja zahvata na prirodu kojima se, u dogovoru sa svim dionicima u
prostoru, mogu pronaći alternativne mjere ili čak odustati od projekata koji bi doveli do znatnog
uništavanja prirodnih resursa. Treći mehanizam predstavlja izrada studija isplativosti (tzv. cost-
benefit studija) kojom se dokazuje ekonomska i ekološka opravdanost razvojnih projekata. Kod ovih

3
studija najvažnije je odgovarajuće procijeniti potencijalnu ekološku štetu koja može nastati provedbom
razvojnih projekata. Brojne studije širom svijeta su pokazale da je gotovo uvijek racionalnije i
ekonomičnije održavati prirodna poplavna područja nego ih isušiti i pretvoriti u druge, često
marginalne, načine upotrebe, te tada osigurati iste funkcije (npr. pročišćavanja voda, zaštita od
poplava) putem infrastrukturnih objekata kao npr. nasipa, akumulacija, uređaja za pročišćavanje voda
itd. U mnogim slučajevima je također dokazano da je ekonomičnije restaurirati ili čak napraviti nova
vlažna područja nego izraditi skupe infrastrukturne objekte.
Kako bi se spriječile dugoročne štete potrebno je naći alternativna rješenja koja uključuju
očuvanje i restauraciju vlažnih i poplavnih područja, recikliranje i pročišćavanje otpadnih voda, ili
promjenu usjeva kako bi se potrošnja vode uskladila s prisutnim količinama. Prilikom izrade gore
navedenih projekata vodnog gospodarstva potrebno je osigurati njihovu pažljivu reviziju i dugoročnu
isplativost uključujući procjenu prirodnih vrijednosti koje se provedbom tih projekata mogu izgubiti.
Vlažna i močvarna područja ovise o održavanju prirodnih vodnih režima poput protoka,
količine i kvalitete voda, i dinamici promjene vodostaja koji održavaju njihovu biološku raznolikost,
ekološke funkcije i vrijednosti. Stoga se prirodni vodni režim smatra najvažnijim faktorom koji
regulira ekološki integritet riječnih i poplavnih ekosustava. Kako izgradnja vodno-gospodarskih
objekata, osobito onih koji sprječavaju neometan ulazak vode u poplavno područje ili kanala koji
isušuju poplavno područje brže nego što se to događa u prirodnim uvjetima, uzrokuje poremećaje
prirodnog vodnog režima, izrađene su smjernice kojima se teži njihovom održavanju (Okvir 1,
http://www.ramsar.org/pdf/lib/lib_handbooks2006_e07.pdf).

Okvir 1. Smjernice vezane uz održavanje prirodnih vodnih režima za očuvanje vlažnih

područja

1. Potrebno je izraditi studije kojima će se odrediti minimalni i idealni protoci i vodni režimi
(uključujući sezonske promjene) potrebni za održavanje prirodnih riječnih i poplavnih
ekosustava.
2. Na temelju gore navedenih studija potrebno je ustanoviti optimalne protoke i režime za
održavanje ključnih vlažnih područja i drugih ključnih ekoloških funkcija unutar riječnog
bazena.
3. U slučajevima gdje dostupne informacije o biološkim i fizičkim parametrima nisu
dovoljne za donošenje konačnih odluka o optimalnim režimima voda, potrebno je koristiti
princip predstrožnosti za održavanje što je moguće prirodnije situacije.
4. Potrebno je razviti održive planove za korištenje vodnih resursa za različite korisnike
unutar riječnog sliva, uključujući osiguranje dovoljnih količina voda za održavanje
vlažnih područja.
5. Potrebno je regulirati i pratiti stanje utjecaja glavnih infrastrukturnih projekata (nasipa,
brana, prokopa, crpilišta itd.) načinjenih unutar rijeke i poplavnih područja i koridora.

Konvencija o zaštiti o i održivom korištenju rijeke Dunava

Dunavski sliv zahvaća 18 europskih zemalja unutar kojeg 83 milijuna stanovnika ovisi o
kvaliteti i količini njegovih voda (Slika 1.), te predstavlja odličan primjer nužnosti prekogranične i
međunarodne suradnje kako bi se osigurao opstanak ljudi i prirodnih vrijednosti.
Tijekom posljednjih 250 godina, više od 80% poplavnih područja unutar ovog sliva je nestalo
kao posljedica razvoja, industrijalizacije i isušivanja.
Kao odgovor na ove potrebe, na temelju UN-ECE konvencije o zaštiti i upotrebi
prekograničnih voda (tzv. Helsinki konvencija) 1994. godine u Sofiji je potpisana Konvencija o
suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (skraćeno: Dunavska konvencija). Osnovni cilj
Konvencije je poticanje članica na suradnju vezanu uz zaštitu i održivu upotrebu voda. U sklopu
Konvencije 1998. godine je osnovan Međunarodni sekretarijat za zaštitu Dunava kao glavno
odlučujuće tijelo, a 2000. je ustanovljena Ekološka ekspertna skupina koja potiče i podržava aktivnosti
na zaštiti i održivom upravljanju riječnih i poplavnih ekosustava.
Države koje dijele Dunavski sliv potiču se na osnivanje radne grupe koje će pravodobno
razmjenjivati podatke o upotrebi voda, vršiti praćenja stanja o kvaliteti i količini dostupnih voda,

4
izrađivati zajedničke analize o potrebnim količinama vode za upotrebu, surađivati na upotrebi i zaštiti
podzemnih voda ili razmjenjivati informacije o mehanizmima za zaštitu od poplava ili poboljšanje
prometa itd.

Slika 1. Dunavski sliv s pritokama (Izvor: Fluvius/UNDP/GEF 1999)

Osnovni principi Dunavske konvencije pod snažnim su utjecajem Direktive o vodama

Europske unije (Direktiva Vijeća 2000/60/EC). Osnovni ciljevi ove Direktive su slijedeći:
Proširiti smisao zaštite voda na sve vode (a ne samo pitke vode), uključujući površinske i
podzemne
Dostići povoljan status za sve vode unutar zadanog perioda
Postići upravljanje vodama na razini riječnog sliva
Postići kombinirani pristup onečišćenjima pomoću ograničavanja minimalnih vrijednosti i
povećanjem standarda kvalitete voda
Postići odgovarajuću cijenu vode koja će pokazivati stvarne troškove korištenja voda
Uključiti građane u ostvarivanje ciljeva
Poboljšati legislativu
Gore navedeni ciljevi moraju biti integrirani u planove upravljanja svih riječnih slivova i
predstavljaju obvezu svih članica EU, uključujući Hrvatsku kao pristupnu članicu.

4. Park prirode Kopački rit - informacijska kartica

Ime zaštićenog područja Park prirode Kopački rit

Datum proglašenja zaštićenog područja
Akt o proglašenju zaštićenog područja
Površina
1967. – Zakon o proglašavanju poplavnog područja
Kopački rit upravljanim prirodnim rezervatom
(Narodne novine broj 45/67),
1999. – Zakon o Parku prirode Kopački rit (Narodne
novine br. 45/99) – površina zaštićenog područja
proširena
17.700 ha (Zakon o proglašenju PP Kopački rit)
23.126,285 ha (granice PP Kopački rit utvrđene GIS-

5
 om, izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2009)
Ostale kategorije zaštite unutar Parka 1969. –Rješenje o utvrđivanju granice užeg područja
prirode Upravljanog prirodnog rezervata Kopački rit (Narodne
novine br. 48/1969) – površina 7.700 ha
površina 7.143,21 ha (granice PZR utvrđene GIS-om,
izvor: JUPP Kopački rit)
Međunarodna kategorija zaštite IUCN kategorija I b – Posebni zoološki rezervat
IUCN kategorija V – Park prirode
Međunarodni status Ramsarsko područje (1993)
Ornitološki značajno područje – IBA (1986)
Plansko razdoblje/revizija Plana 10 godina/revizija nakon 5 godina, revizija pojedinih
upravljanja aktivnosti i mjera po potrebi (najmanje jednom
godišnje)
Prostorni plan zaštićenog područja Narodne novine br. 24/2006.
Plansko razdoblje prostornog plana 2006 - 2016
Informacije o upravi parka Javna ustanova «Park prirode Kopački rit»
Adresa Titov dvorac 1; HR-31328 Lug
Telefon +385 31 285 370
Fax +385 31 285 380
e-mail uprava@kopacki-rit.hr
Statut Javne ustanove 19. ožujak 2009.
Pravilnik o unutarnjem redu Narodne novine br. 77/2000.
Izrada Plana upravljanja 2010
Revizija Nakon 5 godina, pojedine aktivnosti nakon godinu
dana

5. Kopački rit u nacionalnom i međunarodnom kontekstu

5.1. Nacionalni kontekst

Vlažna i močvarna područja predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne
raznolikosti Hrvatske, posebice na razini zapadne i srednje Europe, ali su to ujedno i najugroženiji
ekološki sustavi. Kopački rit i poplavno područje Podunavlja prepoznato je kao jedno od
najznačajnijih takvih područja u Hrvatskoj.
Tijekom izrade Strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (Narodne novine
br. 81/1999, 143/08) također su prepoznati razlozi ugroženosti, od kojih se ističu regulacija vodotoka i
planirani razvoj riječnog prometa, isušivanja i melioracije radi poljoprivredne proizvodnje, te
preveliko iskorištavanje pojedinih prirodnih resursa i unošenje stranih vrsta.
Kao jedan od prioritetnih akcijskih planova Strategijom je bila predviđena izrada plana
gospodarenja (upravljanja) Ramsarskim područjem Kopačkog rita, a kao jedan od kratkoročnih
prioriteta bio je postavljen zadatak pokretanja postupka zaštite i izrade akcijskih planova za sve
močvare koje su utvrđene kao posebno vrijedne. U sklopu projekta Uspostava nacionalne ekološke
mreže kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000, Park prirode i Posebni
zoološki rezervat Kopački rit je određen kao područje od međunarodne važnosti te će biti značajan
kandidat za uključenje u mrežu Natura 2000, u trenutku kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji.
Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i
krajobraze, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna
komunikacija i razmjena vrsta. Područje jezgre od međunarodne važnosti obuhvaća i dijelove
poplavnih dolina kojom teku rijeke Dunav i Drava izvan obuhvata granica parka prirode (slika 2.).

6
Slika 2. Područja nacionalne ekološke mreže u sjevero-istočnoj Hrvatskoj (Izvor: Državni zavod za zaštitu
prirode)

Uredbom Vlade Republike Hrvatske o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine br.
109/07) na području Parka prirode Kopački rit nalaze se četiri takva područja:
• Podunavlje i Donje Podravlje (#HR 1000016),
• Kopački rit (#HR 2000394),
• Ribnjaci Podunavlje (HR 2000398), te
• Drava (#HR 5000013);
za koja su propisane posebne mjere zaštite staništa i vrsta. Prvo područje uključuje cjelokupni Park
prirode i okolno poplavno područje rijeke Dunava i Drave, dok se preostala tri odnose na područje ili
dijelove samog zaštićenog područja Parka prirode.

5.2. Međunarodni kontekst

Republika Hrvatska je potpisnik svih značajnih međunarodnih ugovora u području zaštite
prirode na globalnoj razini iz kojih i proizlaze obveze očuvanja prirodnih vrijednosti od
međunarodnog i nacionalnog značaja. Za područje Kopačkog rita i Podunavlja osobito su važne
Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, Konvencija
o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti
migratornih vrsta divljih životinja, te Konvencija o zaštiti rijeke Dunav.
Kopački rit je u cijelosti dio međunarodne mreže vlažnih i močvarnih područja od
međunarodnog značaja, osobito kao staništa ptica močvarica, sukladno odredbama Ramsarske
konvencije. Ovaj status stekao je zadovoljavanjem niza vrlo strogih međunarodnih kriterija od kojih su
najvažniji slijedeći:
a) Reprezentativnost – Kopački rit je reprezentativni i najbolje očuvani primjer poplavnih
dolina velikih rijeka i funkcionalna unutarnja delta srednjeg toka Dunava

7
 b) Osobit značaj u očuvanju ugroženih svojti – Kopački rit podržava stabilne populacije
rijetkih i ugroženih svojti. Značajan je za opstanak ptica grabljivica (orao štekavac, crna
lunja, orao klokotaš), močvarica (čaplje, rodarice, čigre, patkarice), te sisavaca (europska
vidra, europski dabar) i vodozemaca (crveni mukač, veliki panonski vodenjak, gatalinka).
c) Utočište i genetski rezervoar – Kopački rit predstavlja jedno od posljednjih utočišta
svojtama vezanima uz vlažna i močvarna staništa. Njihova ugroženost rezultat je
prvenstveno gubitka staništa i vlažnih područja kao rezultat ljudskih aktivnosti (melioracija
i intenzifikacije korištenja područja). Zdrave i stabilne populacije ovih vrsta također
predstavljaju rezervoar gena i potencijalni centar rasprostranjenja kod populacija koje se
povećavaju i šire na okolna područja
d) Kriterij 20.000 ptica močvarica – u Kopačkom ritu se redovito, tijekom četiri godišnja
doba može naći 20.000 ptica močvarica
e) Kriterij 1% bio geografske ili preletne populacije ptica – Na području Kopačkog rita za
devet vrsta ptica populacije prelaze 1% bio geografske ili preletne populacije.
f) Važno mrjestilište riba – Kopački rit je vrlo važno mrjestilište riba Dunavskog sliva. S
dosada zabilježenih 44 vrsta (a potencijalnih 60) od kojih su mnoge ugrožene na
nacionalnoj i međunarodnoj razini predstavlja područje njihova razmnožavanja i osigurava
njihov opstanak.
Osim ovih evidentnih vrijednosti, manje poznata činjenica jest da je Kopački rit također
uvršten na tzv. Montreaux listu ramsarskih područja.
Konvencija o zaštiti rijeke Dunav predstavlja legalni instrument za suradnju na prekograničnom
upravljanju vodama u Dunavskom slivu s ciljem da osigura da se površinskim i podzemnim vodama
ovog sliva upravlja i koristi na održivi način na dobrobit svih. Konvencija je bila usvojena 1994.
godine u Sofiji, a stupila je na snagu 1998. godine. Za potrebe konvencije tijekom 1999. godine
izrađena je studija Dunavskog sliva u kojoj je Kopački rit označen kao jedno od najznačajnijih
prirodnih poplavnih područja, ali i jedno od pet područja s najvećim restauracijskim potencijalom.
Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s međunarodnim (Euronatur, WWF, DOPSS-
BirdLife Slovenia) i domaćim nevladinim organizacijama (Dravska liga) uvrstili su Park prirode
Kopački rit s okolnim poplavnim područjem u područje budućeg rezervata biosfere «Mura-Drava-
Dunav», u sklopu UNESCO-vog programa "Čovjek i biosfera“ (MAB) (Slika 3.). Tijekom ovog
projekta biti će prikupljene i sistematizirane sve informacije o prostoru, konzultirani predstavnici
lokalnog stanovništva i svi korisnici te izrađena multidisciplinarna studija koja će poslužiti za
proglašenje zaštićenog područja na nacionalnoj razini. Također će biti izrađeno obrazloženje/studija za
uključivanje u svjetsku mrežu MAB-rezervata s prijedlogom zonacije. Posebice je važan segment
informiranje javnosti te element prekogranične suradnje.

8
 KAZALO
Temeljna zona
Prijelazna zona
Tranzicijska zona

Slika 3. Predloženi Rezervat Biosfere «Mura-Drava-Dunav» (izvor: Državni zavod za zaštitu prirode 2008)

6. Vizija Parka prirode Kopački rit

Kopački rit bit će najbolje očuvano poplavno područje u Srednjoj Europi, iznimne biološke
raznolikosti u kojem je omogućeno odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih
rijeka. On je uporište opstanka i razvoja lokalnih zajednica temeljenog na održivoj upotrebi
prirodnih i kulturnih dobara.
Potencijali Kopačkog rita nadilaze lokalni značaj i kao takvi zanimljivi su širokoj populaciji
ljudi i to u stručnom, znanstvenom, edukativnom, povijesnom, promotivnom, rekreativnom i
ekoturističkom smislu.

Ovom se vizijom naglašava posebnost Parka prirode Kopački rit kao iznimnog dijela poplavne
doline kojom teče rijeka Dunav u čitavoj Srednjoj Europi, u kojoj se neometano odvijaju prirodni
procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka i koja predstavlja oazu opstanka mnoštva rijetkih i
ugroženih svojti vlažnih i močvarnih područja.
Uprava zaštićenog područja ozbiljno shvaća ulogu pokretača i pomagača održivog razvoja u
regiji te upravlja prostorom na način koji pruža uporište opstanka i razvoja lokalnih zajednica
temeljenog na održivoj upotrebi prirodnih i kulturnih dobara.
Vizija Parka prirode Kopački rit pomoći će svim zainteresiranim grupama i dionicima u
razumijevanju kakav se Park želi u budućnosti te će pomoći u osiguravanju njihove podrške Parku.
Sve upravljačke aktivnosti moraju biti suglasne s ovom vizijom budući da ona odražava svrhu Parka i
ciljeve upravljanja njime.

6.1. Misija Javne ustanove

Misija Parka prirode je održati Kopački rit najbolje očuvanim poplavnim područjem u Srednjoj
Europi, uz uvažavanje svih pretpostavki održivog razvoja, koji treba doprinijeti dobrobiti prirode i
zajednica ljudi.

9
 Politikom mjera i aktivnosti Javna ustanova treba ostvariti viziju Parka prirode Kopački rit i
preuzeti ulogu vodećeg pravnog subjekta u regiji u zaštiti, očuvanju, korištenju i promicanju
zaštićenog područja.
Javna ustanova će Kopački rit promovirati kao dio svjetske prirodne baštine koje sa
Podunavljem i Podravinom čini nedjeljivi dio predloženog Rezervata Biosfere “Mura-Drava-Dunav” i
drugih međunarodnih mreža zaštićenih područja.

6.2. Dugoročni i temeljni ciljevi upravljanja

Vizija je osnova za donošenje odluka, a sve aktivnosti unutar Parka trebale bi voditi prema
njenom ostvarenju. Kako bi se ova vizija dostigla, utvrđeni su sljedeći dugoročni i temeljni ciljevi:
1. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, osobito rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih staništa
2. Zaštita i očuvanje funkcija i vrijednosti vlažnih i močvarnih područja, uključujući
omogućavanje neometanog odvijanja prirodnih procesa nastanka i evolucije poplavnih dolina
velikih rijeka
3. Osiguravanje održivog korištenja prirodnih vrijednosti Parka prirode i utjecajnog
područja putem razvoja ekološki prihvatljivih djelatnosti (poput turizma, poljoprivrede,
šumarstva, vodnog gospodarstva itd.) uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i na
dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ciljevi definirani tijekom izrade Plana upravljanja
istovjetni su izvornim ciljevima zbog kojih je Park osnovan. To se naročito odnosi na očuvanje
prirodnih vrijednosti, održivo korištenje prirodnih dobara, te promicanje zaštićenog područja.
Park prirode se odlikuje visokovrijednim i raznolikim krajobrazom s izraženim značajkama
vlažnih područja i poplavnih dolina. Velik dio Parka, iako aktivno korišten u svrhu šumarstva, lovstva
i dijelom navigacije, sačuvao je značajan dio svojih prirodnih vrijednosti, kao i sposobnost
neometanog odvijanja prirodnih procesa (meandriranja vodotoka, sedimentacije i stvaranja specifičnog
reljefa poplavnih dolina, sukcesija biljnih zajednica i životinjskih svojti itd.). S druge strane, dijelovi
koji su bili pod utjecajem ljudskih aktivnosti, sačuvala su svoj restauracijski potencijal koji omogućuje
provedbu aktivnosti i mjera kojima će se značajno poboljšati kvaliteta tih staništa. Sastavni dio Parka
prirode je i Posebni zoološki rezervat gdje nisu dozvoljeni nikakvi oblici gospodarskog i ostalog
korištenja.
Iako svjesni činjenice kako će se okoliš Parka vremenom mijenjati, svi dionici uključeni u
upravljanje i gospodarenje Parkom moraju osigurati da se te promjene vode na način kako bi Park
očuvao svoj značaj te prirodnu i kulturnu baštinu.

6.3. Operativni ciljevi upravljanja

Na osnovi gore navedenih dugoročnih i temeljnih ciljeva, definirana su tri operativna cilja
predviđena za dugoročno održivo upravljanje Parkom:
1. Zaštita i očuvanje – trajno zaštititi i očuvati, te unaprijediti prirodnu raznolikost (uključujući
ekološke funkcije) i kulturnu baštinu;
2. Edukacija i rekreacija – promovirati mogućnosti za razumijevanje i uživanje u prirodi i
ostalim specifičnim kvalitetama Parka;
3. Jačanje lokalne zajednice – intenzivirati započetu suradnju s lokalnom zajednicom, s ciljem
regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja održivog prihoda te indirektno
otvaranja novih radnih mjesta.

7. Institucionalni i zakonodavni okvir

7.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima

U Hrvatskoj je danas različitim kategorijama zaštite zaštićeno 461 objekta prirode, koji
pokrivaju 6.181,80 km2 (7,05%) površine. Prema Zakonu o zaštiti prirode člankom 8. definirano je
devet kategorija zaštićenih područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode,
regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture.
Područje Kopačkog rita zaštićeno je u kategorijama posebnog rezervata i parka prirode.

10
 Prema čl. 12. Zakona o zaštiti prirode kategorija posebnog rezervata uključuje «područje
kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je
stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Posebni rezervat može
biti: floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki,
paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. U posebnom rezervatu nisu dopuštene
radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i
uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti,
melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). U posebnom rezervatu
dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje
svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. Posjećivanje i razgledavanje posebnog rezervata može
se zabraniti ili ograničiti mjerama zaštite».
Prema čl. 13. Zakona o zaštiti prirode kategorija parka prirode uključuje «prostrano prirodno
ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne
važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-
rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje
kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i
korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode».
Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove – nacionalne parkove i parkove prirode
osniva Vlada Republike Hrvatske, dok je upravljanje ostalim kategorijama zaštite prepušteno javnim
ustanovama koje osnivaju županije ili lokalne samouprave.
Sukladno svjetskim trendovima Zakonom o zaštiti prirode, čl. 80. je propisano da se
upravljanje zaštićenim područjima provodi na temelju plana upravljanja koji se donosi na razdoblje od
deset godina, s mogućnošću revizije nakon 5 godina. Planovi upravljanja, prije svega, sadržavaju
razvojne smjernice te načine izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem, te
pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje
potreba lokalnog stanovništva. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području
surađuju u izradi i provedbi plana upravljanja.
Evaluacija planova upravljanja je u nadležnosti je Državnog zavoda za zaštitu prirode. Nakon
proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati te se po
potrebi obavlja revizija plana upravljanja na isti način i po istom postupku koji je propisan za njegovo
donošenje.
Osim Zakona o zaštiti prirode, koji se smatra krovnim zakonom (lex specialis) za zaštićena
područja, postoji čitav niz drugih zakona i pod-zakonskih akata i dokumenta koji utječu na upravljanje
zaštićenim područjima i na izradu planova upravljanja. Ovdje navodimo samo najvažnije propise:
• Zakon o prostornom uređenju i gradnji (76/07, 38/09)
• Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 110/07)
• Zakon o vodama (Narodne novine br. 107/95, 150/05)
• Zakon o koncesijama (Narodne novine br. 125/08)
• Zakon o poljoprivredi (Narodne novine br. 66/01, 83/02)
• Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine br.
12/01, 14/01, 79/07)
• Zakon o šumama (Narodne novine br. 140/05, 82/06, 129/08)
• Zakon o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09)
• Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine br. 106/01, 174/04, 7/03, 10/05, 49/05)
• Zakon o rudarstvu (Narodne novine br. 27/91, 92/94, 35/95, 114/01, 190/03, 75/09)
• Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine br. 58/93, 33/05, 107/07, 38/09)
• Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine br. 44/96, 57/96, 124/97, 73/00,
87/00, 69/01, 94/01, 88/02, 26/03, 42/05, 86/08)
• Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne
novine br. 81/99, 143/08)
Tijekom izrade plana upravljanja uzeti su u obzir različiti zakonski i podzakonski akti.

11
 7.2 Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost s ostalim planskim dokumentima
Hrvatski Sabor proglašava nacionalne parkove i parkove prirode. Sabor također donosi
prostorne planove područja posebnih obilježja za područje nacionalnog parka i parka prirode, koji su
obavezni kao glavni instrument planiranja i očuvanja zaštićenih područja u Hrvatskoj. Prostorne
planove za zaštićena područja se izrađuju u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva. Kako prostorne planove za zaštićena područja donosi Hrvatski sabor, oni su
vrlo bitni zakonski dokumenti za upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj.
Prostorni plan Parka prirode Kopački rit
Temeljem Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04) za parkove prirode obvezna je izrada prostornog plana područja posebnih obilježja
kojeg donosi Hrvatski Sabor. Temeljem toga, početkom 2002. godine pristupilo se izradi Prostornog
plana Parka prirode "Kopački rit" (u daljnjem tekstu: Prostorni plan). Nositelj izrade Prostornog
plana bio je Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, u koordinaciji s Ministarstvom kulture. Stručni izrađivači Prostornog plana bili su Zavod
za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje d.d.
iz Osijeka. Sadržaj Prostornog plana određen je Pravilnikom o sadržaju mjerilima kartografskih
prikaza, obveznih prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
("Narodne novine" broj 106/98, 39/04 i 45/04).
Prostorni plan je usvojen na sjednici Hrvatskog Sabora 17. veljače 2006. godine, a Odluka o
donošenju je objavljena u "Narodnim novinama" broj 24/06. Cjelokupni Prostorni plan može se vidjeti
na web stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: www.mzopu.hr i na
web stranici Osječko-baranjske županije: www.obz.hr.

7.3 Nadležnost ministarstava, državne uprave i institucija

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, koordinira zaštitu vrsta, staništa i raznolikost
krajolika, i odgovorna je za planiranje održivog korištenja prirodne baštine u budućnosti. Poseban
zadatak upravljanja zaštićenim područjima je u nadležnosti Odjela za zaštićena područja unutar
Uprave.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, iako nije direktno uključeno u
proces izrade planova upravljanja za zaštićena područja, ima veliku odgovornost za budući razvoj
zaštićenih područja kroz koordinaciju izrade prostornih planova u suradnji sa županijskim zavodima za
prostorno planiranje i kroz inspekciju istih.
Državni zavod za zaštitu prirode obavlja stručne poslove zaštite prirode.
Tijekom pripreme plana upravljanja uzeti su u obzir i obrađeni važni podaci dobiveni od
ostalih ministarstava, tijela državne i lokalne uprave i samouprave.

7.4 Razlika između plana upravljanja i prostornog plana

Temeljem čl. 68. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/2007)
prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području
posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora uz poštivanje
smjernica Strategije prostornog uređenja, te uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih
vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode. Za područje Parka prirode donošenje PPPPO je obvezno.
S druge strane, plan upravljanja zaštićenim područjem predstavlja operativni dokument koji
propisuje mjere i aktivnosti na temelju kojih se ostvaruju dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite,
očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja. Drugim riječima, prostorni plan definira
moguće djelatnosti i njihov raspored u prostoru, a plan upravljanja zajedno s Pravilnikom o
unutarnjem redu definira način na koji je te djelatnosti moguće provoditi kako ne bi došlo do
ugrožavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zbog kojih je područje zaštićeno.

12
8. Struktura Javne ustanove

8.1. Organizacijska struktura Parka prirode

Temeljem članka 72. stavak 2. Zakona, javne ustanove za upravljanje parkovima prirode
osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske, a djelatnost im je zaštita, održavanje i
promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog
odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javne ustanove koje upravljaju
parkovima prirode nadziru i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u cilju osiguranja
racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara, kao i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na
području kojim upravljaju. Javna ustanova može obavljati i druge djelatnosti određene aktom o
osnivanju i Statutom ustanove.
Javna ustanova službeno je započela s radom 1. siječnja 1999. godine kada su uposleni i prvi
djelatnici. Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Kopački rit ("Narodne novine" broj
77/00, u daljnjem tekstu: Pravilnik), sukladno članku 71. Zakona o zaštiti prirode uređuje pitanja i
propisuje mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja Kopačkog rita, ali propisuje i prekršaje i
upravne mjere za njegovo nepoštivanje. Odredbi Pravilnika dužni su se pridržavati zaposlenici Javne
ustanove, stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, pravne i fizičke osobe
koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu djelatnost te posjetitelji Parka prirode.
Sukladno Statutu i Pravilniku o unutarnjem ustroju i načinu rada, rad Javne ustanove je
organiziran kroz sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:
1. Ured ravnatelja,
2. Služba općih i zajedničkih poslova,
3. Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode,
4. Služba nadzora,
5. Služba čuvara prirode,
6. Služba za prezentacijske aktivnosti,
7. Služba za ugostiteljstvo i trgovinu,
8. Tehnička služba i služba održavanja.

Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada predviđena su ukupno 65 radnih mjesta. Javna
ustanova trenutno upošljava 26 djelatnika i to:
- ured ravnatelja: 2 djelatnika,
- služba za opće i zajedničke poslove: 3 djelatnika,
- služba za prezentaciju: 6 djelatnika,
- Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode: 5 djelatnika,
- služba nadzora: 5 djelatnika,
- tehnička služba i služba održavanja: 5 djelatnika.

Tehnička
Služba za opće i Ured ravnatelja
služba i služba
zajedničke 2 (3)
održavanja
poslove 5 (8)
3 (4)

Služba za
Služba stručnih ugostiteljstvo i
poslova zaštite, trgovinu
održavanja i (1)
Služba Služba Služba za
očuvanja PP nadzora čuvara prezentaciju
5 (14) 5 (11) prirode 6 (15)
(9)

Slika 4. Planirana (u zagradi) i trenutna organizacijska struktura Javne ustanove Kopački rit s brojem
djelatnika

13
 16

14

12

10

0
Ured ravnatelja Služba za opće Služba stručnih Služba nadzora Služba čuvara Služba za Služba za Tehnička
i zajedničke poslova prirode prezentaciju ugostiteljstvo služba
poslove

Planirano Ostvareno

Grafikon 1. Razlika između planiranog i stvarno zaposlenog broja djelatnika

8.2. Postojeća infrastruktura

A) Objekti dani na korištenje i upravljanje Javne ustanove:

Kompleks "Dvorac Tikveš" – Odlukom Vlade Republike Hrvatske dodijeljen je na korištenje
i upravljanje Javnoj ustanovi 15.11.2000. godine. Ovaj se kompleks može podijeliti na pet prostornih
cjelina:
• Historicistički dvorac s Aneksom,
• Lovačka kurija,
• Bio-ekološka stanica,
• Kapela,
• Restoran "Tikveš,
Šumska kuća "Hulovo" na ušću Hulovskog kanala u Dunav, nalazi se u k.o. Kopačevo na
k.č.br. 2646. Građevina je srušena u Domovinskom ratu. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od
2000., ova lokacija je dana na uporabu i upravljanje Javnoj ustanovi.

B) Objekti u vlasništvu Ustanove

Prijemni posjetilački centar na lokaciji "Mali Sakadaš". Centar je izgrađen na ulazu u Park
prirode kod mjesta Kopačevo u duhu tradicionalne arhitekture lokalnog područja. Namijenjen je
zadovoljavanju potreba posjetitelja sa slijedećim sadržajima: recepcija, informativni punkt,
suvenirnica, ugostiteljski sadržaji, odmorišta, šetnice, poučna staza i parkirališni prostor.

C) Objekti koji nisu u vlasništvu Javne ustanove, ali su potencijalno zanimljivi u smislu budućeg
upravljanja Parkom

D) Naselja u Parku
Ukupna površina utvrđenoga građevinskog područja na području Parka prirode je 44,20 ha, što
iznosi 0,20% površine Parka prirode (Prostorni plan PPKR 2006). U sklopu Parka prirode nalaze se tri
naselja: Tikveš, Kozjak i Podunavlje.
Naselje Tikveš – nalazi se u središtu sjevernog dijela Parka prirode u blizini istoimene crpne
stanice na Vemeljskom dunavcu. Nastalo je polovicom 20. stoljeća izgradnjom niza samostojećih
prizemnih građevina obodno uz prometnicu orijentiranu sjever-jug. Naselje se u popisima stanovništva
prvi put spominje 1948. godine sa 153 stanovnika. Stanovnici su se uglavnom bavili gospodarenjem

14
bogatstvima Kopačkog rita (lov, ribolov, šumarstvo, iskorištavanje trske, stari zanati). Danas naselje
ima 28 stanovnika (Prostorni plan PPKR 2006) s negativnim indeksom prirasta.
Naselje Kozjak – nalazi se uz zapadnu granicu sjevernog dijela Parka prirode. Naselje se u
popisima stanovništva prvi put spominje 1900. godine sa 438 stanovnika. Stanovnici su se uglavnom
bavili poljoprivrednom eksploatacijom prirodnih vrijednosti Kopačkog rita i okolice. Po popisu
stanovnika iz 2001. godine u Kozjaku stanuje 80 stanovnika (Prostorni plan PPKR 2006) s negativnim
indeksom prirasta. Većina od ukupno danas postojeće 44 građevine je napuštena ili u vrlo lošem
građevinskom stanju.
Nakon izgradnje autoceste A5 na međunarodnom cestovnom koridoru 5C, smatra se da će naselje
Kozjak preuzeti primarni ulaz u Park prirode jer će preko Luga, Grabovca i Čeminca biti najbliža
cestovna veza s autocestom, te se na tom području planira adaptacija/izgradnja novog Prijemnog
posjetilačkog centra.
Naselje Podunavlje – nalazi se neposredno uz ribnjake Podunavlje. Sastoji se od nekoliko
građevina, uključujući restoran «Kormoran». Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u naselju su
živjele samo dvije osobe (Prostorni plan PPKR 2006).
Na području Parka prirode nalazi se 29 lokacija izvan građevinskih područja na kojima su
izgrađene pojedinačne građevine – lugarnice (Ćošak šume), lovačke kuće (Menteš, Nađhat) ribarske
kuće (Kolonca), šumske kuće (Siget, Dvorac 1, Dvorac 2, Tikveš 1, Tikveš 2, šumska kuća kod
Kompe, Kormanj, Ulnaci, Petreš, Hulovo, Mali Bajar 1, Mali Bajar 2), crpne postaje (Tikveš, Zlatna
greda, Podunavlje), te lokacije restoran "Kormoran", te "Ribnjačarstvo Podunavlje".
Prostornim planom Parka prirode je za buduće korištenje predviđene su lokacije u svrhu
razvoja ekoloških vidova turističke ponude (Prostorni plan PPKR 2006).
Studija naselja i pojedinačnih građevina u Parku prirode Kopački rit (ZPP 2002) ustanovila je
postojeće stanje građevina iz koje je vidljivo da su šumske i lovačke kuće napuštene i u različitom
stupnju devastacije, osim lovačke kuće "Ćošak šume" koja je obnovljena 2000. godine, te danas služi
kao lugarnica. Daljnjim planovima utvrditi će se mogućnost i potreba obnove te korištenja tih
građevina.
Crpne postaje Tikveš, Zlatna greda i Podunavlje su u vlasništvu i pod upravljanjem Hrvatskih
voda, te su potpuno obnovljene 2003. godine u sklopu projekta "Reconstruction project for eastern
Slavonija, Baranja and western Srijem loan ibrd 4351/hr" Banke za obnovu i razvoj i Vlade RH. Važne
su za upravljanje hidrološkim uvjetima i razinama vode na od poplave branjenim područjima.

8.3. Trenutna financijska situacija

Kako bi se prikazalo poslovanje Javne ustanove „Park prirode Kopački rit“ u tablici 1 su iskazani
glavni pokazatelji iz financijskih izvješća za period 2003-2009. godinu.

Iz podataka navedenih u tablici 1. evidentno je da Ustanova raspolaže godišnjim budžetom koji

se sastoji od prihoda iz državnog proračuna i vlastitih sredstava, pri čemu se i prihodna i rashodna
strana povećavaju. Ipak, posljednjih godina točnije od 2005 g. prihodi rastu brže od rashoda. U
ukupnom povećavanju prihoda važnu činjenicu predstavlja rast prihoda od vlastitih djelatnosti
(uglavnom posjetilačkog turizma i prodaje suvenira).

Vezano za rashodnu stranu, najveći dio rashoda još uvijek predstavljaju rashodi za zaposlene
koji u ukupnim rashodima učestvuju između 30-40 posto, te rashodi za nabavku nefinancijske imovine
koji dostižu i do 42% ukupnih rashoda.

15
 Tablica 1. Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove za period 1998 – 2009. godine

2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999 1998
PRIHODI
Prihodi iz Državnog
proračuna 2.581.628 3.250.943 4.591.158 2.581.294 1.711.574 1.979.598 1.462.385 0 0 2.809.131 718.233 481.000
Prihodi iz vlastitih
aktivnosti 1.719.773 1.628.641 1.510.518 964.810 1.206.776 1.097.353 284.003 272.342 272.724 216.027 194.453 11.719
Donacije/projekti 382.120 163.279 676.657 554.333 779.666 108.530 945.717 1.695.265 2.681.739 26.513 34.306 34.306
Prihodi od financijske
imovine 9.582 15.604 26.244 21.404 9.212 1.519 6.649 9.385 6.874 0 0
Prihod od nefinancijske
imovine 208.407 193.492 302.762 80.328 0 43.600 48.500 46.740 0 0 0
UKUPNO 4.901.510 5.251.959 7.107.339 4.202.169 3.707.228 3.230.600 2.747.254 2.023.732 2.961.337 3.051.671 946.992 492.719
Višak/manjak godine 32.006 85.780 1.997.057 154.509 50.713 -35.192 -516.486 -45.531 483.841 145.224 45.086 0
RASHODI
Rashodi za zaposlene 2.123.641 2.059.014 1.868.867 1.650.511 1.503.081 1.341.743 979.455 847.735 1.000.827 608.238 363.760
Materijalni rashodi 1.473.213 1.419.659 1.071.446 926.820 1.261.879 1.627.541 1.358.913 1.085.819 1.018.059 288.521 297.284 272.149
Financijski rashodi 14.305 15.690 12.980 10.713 79.649 8.992 4.167 30.739 13.831 188.168 175.589 28.673
Ostali rashodi 0 0 2.895 8.182 0
Rashodi za nabavku
nefinancijske imovine 1.258.345 1.671.816 2.154.094 1.459.616 812.506 281.516 921.205 96.788 444.779 1.865.887 65.273 191.897
UKUPNO 4.869.504 5.166.179 5.110.282 4.047.660 3.657.115 3.265.792 3.263.740 2.069.263 2.477.496 2.950.814 901.906 492.719

16
9. Opis i ocjena stanja prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit

9.1. Smještaj
Područje Parka prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike
Hrvatske, odnosno dio je širega geografskog područja istočne Hrvatske (Slika 5.). To je ravničarski
dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja
između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom. To je područje koje se
prostire sjeverno od rijeke Drave od ušća Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i
desnoj obali do nekadašnjeg pristaništa Kazuk. Istočna granica Parka prirode utvrđena je Državnom
granicom prema Republici Srbiji.

Slika 5. Smještaj Parka prirode Kopački rit

Kopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave.
Sjeverno, južno i zapadno od Parka prirode nalaze se značajne poplavne površine koje se protežu do
Batine na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu.
Zemljopisno Kopački rit se prostire između 45° 32' i 45° 47' sjeverne geografske širine te 18°
45' i 18° 59' istočne geografske dužine.
Nadmorske visine cjelokupnog prostora Baranje ne prelaze 250 m, a područje Parka prirode
nalazi se na njegovu najnižem dijelu, gdje se nadmorske visine terena kreću od 78 m (dno Kopačkog
jezera) do 86 m.
Na širem području izvan Parka prirode, zapadno i sjeverno na rubu nekadašnje poplavne doline,
nalaze se naselja Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Grabovac, Kneževi Vinogradi, Suza, Zmajevac,

17
Batina i Zlatna Greda, od kojih je Bilje prijelazno, jače urbanizirano naselje, a ostala naselja su
ruralna.
Na desnoj obali Drave, jugozapadno od Parka prirode, nalazi se grad Osijek, makroregionalno
središte istočne Hrvatske, a na lijevoj obali prigradsko naselje Podravlje. Prema jugu i jugo-istoku su
naselja Nemetin, Sarvaš, Bijelo Brdo i Aljmaš. Sva ova naselja nalaze se na udaljenosti do 5,0 km
zračne linije od Parka prirode.

9.2. Geologija i geomorfologija

U geološkom sastavu površinskog dijela prevladavaju sedimenti holocenske starosti. To su
uglavnom fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače, fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci, te fluvijalno-
močvarne glinovite ilovače i gline. Plitku erozijsku udubinu usijecala je Drava i ispunila taložinama
nakon starijeg virma, kada je utjecajem tada formirane Apatinsko-kopačevske supsidencije skrenula u
današnji smjer otjecanja napuštajući područje sjeverozapadno od Banskog Brda.

Slika 6. Snimak poplavne doline Dunava u predjelu Semenče i Petreša (Izvor: Google Earth 2008)

Presjek kroz slojeve koji geološki izgrađuju teren ukazuje na tanak sloj lesa na površini ispod
kojeg se pružaju naslage silta koje povećavaju svoju debljinu idući od Dunava prema Dravi. U donjim
slojevima susreću se uglavnom slojevi pijeska sve do granice srednjeg pleistocena i mlađeg
pleistocena+holocena. Oko Dunava ispod sloja krupnijeg pijeska nalazi se sloj pjeskovitog šljunka.
Ovi slojevi izgrađuju teren do dubine od otprilike 60 m ispod koje su slojevi srednjeg pleistocena
(glina, silt).
Današnji reljefni oblici Baranje nastali su djelovanjem mlađih tektonskih procesa, egzogenih i
endogenih, te klimatskih promjena od kraja Pleistocena naovamo. Oba su čimbenika bitno utjecala na
morfološke procese te se u naizgled jednoličnom reljefu razlikuju tri osnovna tipa reljefa: nizinski
(fluvijalni i fluvijalno-močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski). U morfološko-
strukturnom smislu nizine ulaze u kategoriju akumulacijsko-tektonskog, a ravnjaci (lesne zaravni) i
Bansko brdo u kategoriju akumulacijsko-denudacijskog (denudacija = ogoljivanje ispiranjem) reljefa.
Prostor Parka prirode pripada nizinskom području koji je ujedno i najrasprostranjeniji tip
reljefa na području Baranje (80-85% područja), gdje je vrlo mala energija reljefa, do 5 m/km2. Nizine

18
pripadaju fluvijalnom i fluvijalno-močvarnom tipu, nastale akumulacijskim radom Dunava, Drave, te
poplavnih voda. Reljef mlade geološke prošlosti nastao je u Holocenu i Pleistocenu.
U nizinskom prostoru rijeke Drave mogu se izdvojiti poloj i terasna nizina (starija holocenska,
te mlada i starija virmska terasa). Poloj je izdužen u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dužinom 56 km.
Poloj se u smjeru jugoistoka sužava, tako da između Osijeka i Bilja iznosi između 3,5-4 km. Blago je
nagnut od sjeverozapada prema jugoistoku i od jugozapada prema sjeveroistoku. U tom smjeru se
kreću i nadmorske visine od oko 90 m (SZ) do svega 82 m na ušću Drave u Dunav.
Poloj Drave izgrađuju pijesci, šljunci, pjeskovite i glinovite ilovače, a debljina ovih fluvijalnih
sedimenata raste od sjeverozapada prema jugoistoku (15-200 m). Obje dravske terase kao i recentni
poloj dio su plitke erozijske udubine koju je Drava usjekla i ispunila taložinama starijeg virma, kada je
zbog tada formirane apatinsko-kopačevske supsidencije skrenula u današnji smjer otjecanja.
Dunav na ovom području ima samo jednu, i to mlađu virmsku terasu, jer se na ovim
prostorima pojavio tek u mlađem plesitocenu. Iz dotadašnjeg smjera otjecanja sjeverozapad-jugoistok,
Dunav skreće u svoj današnji smjer otjecanja. Mlađa virmska terasa Dunava razvijena je sjeverno od
Baranjskog brda, dok je južno od njega nema, zbog utjecaja supsidencijskih pokreta u Kopačkom ritu
na mehanizam rijeke.
Meandriranjem Dunav je stvorio veliki poloj, ukupne širine do 25 km (14 km s baranjske
strane), s tipičnim reljefnim oblicima (meandri, mrtvaje, grede, rukavci, ade) (Slika 6.). Bare i grede se
pružaju stotinama metara jedna pored druge. Uske su i dugačke i gledano iz zraka imaju specifičan
zakrivljen izgled. Između bara i greda visinska razlika iznosi oko osam metara. Bare se na krajevima
spajaju i preko prirodnog kanala tzv. "foka" ulaze u Dunavac ili Dravu. Fokovi služe za punjenje i
pražnjenje bara, često su bili umjetno produbljivani, a također ima i umjetno iskopanih kanala koji su
preuzeli funkciju fokova.
U sastavu sedimenata, taložina, javljaju se šljunci, pijesci, pjeskovita i glinovita ilovača i
fluvijalni les (Slika 7.). Na taj način nastalo je područje Kopačkog rita, kao fluvijalno-močvarna
nizina, zasipanjem sedimenata rijeka Drave i Dunava, uz stalno zamočvarivanje i djelomično
ujezerivanje prostora. Zbog toga je i reljefna energija na ovom području svega 1-2 m/km2 (Prostorni
plan Kopački rit 2006).
Također, reljef Kopačkog rita pokazuje obilježja plavine, što je posebno izraženo na području
Posebnog zoološkog rezervata. To je ujedno i najniže područje cjelokupnog prostora Parka prirode. U
središnjem dijelu rezervata je Kopačko jezero, najniži dio rezervata (78 m dno jezera), koje je zajedno
s jezerom Sakadaš, kanalima Čonakut i Hulovskim kanalom, stalno pod vodom. Ostali dijelovi
rezervata povremeno su pod vodom, u vrijeme visokih voda Drave i Dunava, a u smjeru lesne terase i
rijeka tereni su viši i ispresijecani mnogobrojnim barama (depresije), između kojih se nalaze grede
(povišena područja) te ukupni prostor ima valovitu konfiguraciju.
Većina bara i jezera su ostaci nekadašnjeg korita rijeke, ali ima i takvih koje su nastale zbog
riječne erozije prilikom povlačenja voda s poplavnog područja. Grede su najviše točke u rezervatu, a
najpoznatije su Hordovanj 83 m nadmorske visine, Hulovo-ribarska kuća 83 m, Bajar 83 m, Tabak 82
m i Remeta 86 m. Grede neprestano rastu, jer je taloženje vodenih nanosa na ovim mjestima najveće.

19
Slika 7. Uzdužni geomorfološki prikaz kroz poloj Dunava (Izvor: Prostorni Plan PP Kopački rit, preuzeto
iz Bognar 1980)

9.3. Hidrologija
9.3.1. Hidrološka obilježja
Prostor Parka prirode Kopački rit lociran je na branjenom i poplavnom području naših najvećih
rijeka, Dunava i Drave i kao takav je pod utjecajem njihova vodostaja.
Hidrografsku mrežu, pored Dunava i Drave, čine Hulovski kanal, Čonakut, Novi kanal,
Renovo ili Pusta fok, Nađhat, Vemeljski Dunavac, Kopačko, Bijelo i Sakadaško jezero kao njezini
najznačajniji dijelovi. Većina bara i jezera zapravo su ostaci nekadašnjeg korita rijeke, ali ima i takvih
koje su nastale djelovanjem erozije prilikom povlačenja vode s poplavnog područja. Najpoznatije
Kopačko jezero je preko Hulovskoga kanala povezano s rijekom Dunav, a preko kanala Čonakut sa
Sakadašem. Kod Sakadaša je pak ustava koja regulira utok stare Drave u prostor Kopačkog rita.
Poplavnu dolinu Dunava možemo podijeliti na dvije cjeline:
1. Današnje poplavno područje – proteže se između rijeke i obrambenih nasipa;
2. Nekadašnje poplavno područje – nije pod izravnim utjecajem poplave zbog obrambenih
nasipa koji ga dijele od današnjeg poplavnog područja.
Današnje poplavno područje, desna inundacija Dunava, kao hidrološka cjelina Parka prirode,
površine 123,60 km2 omeđena je s istoka rijekom Dunav od km 1412+100 do km 1382+300 (ušće
Drave u Dunav), sa zapada nasipima Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo i s juga rijekom Dravom (od
rkm 15+000 do 0+000).

20
 Predmetna cjelina poplavno je područje Dunava i Drave izrazito niskog terena prosječne
nadmorske visine oko 82 m. Posebno obilježje ovom prostoru daje dinamika plavljenja uzrokovana
oscilacijama vodostaja Dunava. Vodostaji iz domene srednje visokih ulaze u područje i plave ga
različitim stupcem vode.
Današnje poplavno područje dobiva vodu pritjecanjem iz rijeka Dunava i Drave, pritjecanjem
podzemnih voda, oborinama, kondenzacijom vodene pare na površini vode i pritjecanjem iz stare
Drave. Rijeka Dunav ima prosječni godišnji protok 2268 m3 s-1, a kreće se u rasponu od 742 do 8360
m3 s-1, izmjereno na stanici Bezdan. Prosječni godišnji protok rijeke Drave iznosi 558 m3 s-1, a kreće se
u rasponu od 160 do 2232 m3 s-1, izmjereno na stanici Belišće.
Procijenjeno je da za režim voda Kopačkog rita najznačajniji utjecaj imaju rijeke Dunav i
Drava. Vode rijeke Drave imaju utjecaja na trajanje poplava, ali ne ulaze u područje parka prirode.
Obje ove rijeke su rijeke s glacijalnom režimskom komponentom s maksimumima protoka u vrijeme
topljenja snijega. Pod utjecajem dugotrajnih i obilnih kiša javljaju se poplave u ritu, a moguće su u sva
godišnja doba. Analizom podataka uočilo se da od topljenja snijega vodostaji mogu biti povišeni, a
poplave uvijek uzrokuju kiše osobito ako su dugotrajne, obilne i ako se poklapaju s topljenjem snijega.
U posljednjih pedesetak godina pojavili su se trendovi snižavanja protoka i vodostaja kao i
smanjenje pronosa suspendiranog i vučenog nanosa. Dok se za trendove snižavanja protoka i vodostaja
na Dunavu i Dravi kod Kopačkog rita za sada može reći da nisu ni značajni niti zabrinjavajući, za
trendove smanjenja pronosa suspendiranog i vučenog nanosa može se ustvrditi da su značajni. Poznato
je naime da smanjenje pronosa nanosa, tj. sadržaja nanosa uzvodno, izaziva povećanu eroziju dna i
obala korita nizvodno. Kako se za područje Dunava i Drave u Hrvatskoj ne raspolaže s pouzdanim i
brojnim te kontinuiranim mjerenjima, potrebno je uspostaviti sustav praćenja pronosa obije vrste
nanosa i erozije korita rijeke. Zbog čestog kolebanja vodostaja Dunava i Drave područje nije uvijek
jednakom površinom pod vodom.
Obzirom na komunikaciju voda na području poplavne doline Dunava potrebno je uočiti dvije
različite cjeline:
• poplavno područje sjeverno od Vemeljskog Dunavca,
• poplavno područje južno od Vemeljskog Dunavca (posebni zoološki rezervat).
U „gornji“, sjeverni dio poplavne doline Dunava glavni dotok vode dolazi Vemeljskim
Dunavcem koji svojim tokom prati tok Dunava. Pri velikim vodama Dunava Vemeljski Dunavac se
preljeva i puni kako sjeverni tako i južni dio poplavne doline te vode koje se povlače preko Hulovskog
ili Renovskog Kanala. Donji dio Vemeljskog Dunavca pri ušću u rijeku Dunav također ima
dvosmjeran tok u dijelu vodostaja, što je vidljivo na erozijskim procesima na tom dijelu kanala.
Poplavno područje južno od Vemeljskog Dunavca, tj. posebni zoološki rezervat ima
najdinamičnije promjene vodnog režima te samim tim i najveće oscilacije brzine toka vode. Brzina
vode od iznimnog je značaja za potencijalne morfološke promjene područja što je posebice izraženo
kod Hulovskog kanala koji je „žila kucavica“ Kopačkog rita te kanalizira najveći dio voda pri punjenju
i pražnjenju Kopačkog rita. Meandri Hulovskog Kanala pokazuju veliki stupanj erodiranosti uslijed
velikih brzina i toka vode koji ide u dva smjera u ovisnosti puni li se ili prazni područje posebnog
zoološkog rezervata. Velike promjene režima tečenja, a samim tim i brzina vode u Kanalu, nastale su
izgradnjom kamenog praga na ušću Hulova u Dunav.
Vezu Kopačkog sa Sakadaškim Jezerom predstavlja kanal Čonakut kod kojeg erozijski procesi
nisu izraženi kao kod Hulovskog kanala. Tok vode je također dvosmjeran no za pretpostaviti je da
sadrži manje protoke te samim tim i brzine vode. Veliku ulogu u smanjenju vrijednosti brzina toka
vode ima i znatna širina ovog kanala.
Pri pražnjenju dio vode ovoga područja odvodi Renovski kanal u rijeku Dravu, koji za razliku
od Hulovskog kanala i Čonakuta ima dominantno jednosmjeran protok vode, dok se pri ušću u rijeku
Dravu pojavljuje i dvosmjerni tok.
Pored brzina toka vode u kanalima potrebno je, zbog zasipavanja, proanalizirati i brzine i smjer
toka vode u Kopačkom i Bijelom jezeru.
Za analizu kretanja vodostaja Dunava, na području Kopačkog rita, do sada je veliku ulogu
imala vodomjerna stanica Apatin. Za Dravu je to bila vodomjerna stanica Osijek. Analizom vodostaja
na vodomjernim stanicama i njihovim povezivanjem s vodostajem u Ritu ustanovljen je sljedeći odnos
prikazan u Tablici 2.

21
 Do 300 cm vodostaja Dunava na vodomjernoj stanici kod Apatina voda rijeke je u svom
koritu. Vodu u rezervatu nalazimo samo na mjestima gdje je kota terena ispod razine podzemne vode.
Takva mjesta su Kopačko jezero i dublji kanali kao što su Čonakut, Novi i Hulovski kanal. Kod
vodostaja između 300 i 350 cm voda počinje iz korita Dunava prodirati preko foka na poplavno
područje rezervata. Do kote od 350 cm vodomjerne letve plave se najniži tereni. Na tim prostorima
voda je prosječno 175,85 dana. Između 350 i 400 cm vodostaja poplavljene su sve bare u rezervatu.
Takvih vodostaja ima godišnje u prosjeku 32,1 dan, a voda se zadržava prosječno 131,35 dana. Kod
vodostaja između 400 i 500 cm na vodomjernoj letvi poplavljeno je 94,66% površine i zadržava se
prosječno 99,25 dana. Kod vodostaja preko 500 cm cijeli je rezervat pod vodom. Fokovi izgube svoje
funkcije jer se voda prelijeva preko obale. Trajanje je prosječno 48,1 dan, no ima godina kada poplave
potpuno izostanu kao i onih drugih kada je trajanje i do 147 dana. U razdoblju sušnih godina, uz
ravnomjernu raspoređenost oborina tijekom godine, poplave su rijetke i kraće, a ponekad i izostaju.

Tablica 2. Prikaz odnosa vodostaja rijeke Dunav, te poplavljenih i nepoplavljenih površina Posebnog
zoološkog rezervata

Površina pod vodom Površina bez vode

Vodostaj Dunava kod Apatina (cm)
(ha) % (ha) %
Ispod 300 281,81 4,52 5.952,71 95,48
300-350 815,18 13,08 5.419,35 86,92
350-400 3.025,47 48,53 3.209,05 51,47
400-450 5.901,78 94,66 332,74 5,34
Preko 500 6.234,52 100,00 0,00 0

Prosječne vrijednosti trajanja poplave na određenim dijelovima poplavnog područja prikazane

su na slici 8.
Obzirom na navedeno, a u cilju očuvanja Parka prirode, potrebno je detaljno definirati program
mjerenja brzina, te pronosa nanosa na glavnim kanalima i jezerima. Prije definiranja programa
praćenja potrebno je izvršiti terenske obilaske glavnih kanala i jezera pri punjenju i pražnjenju kako bi
se definirale lokacije na kojima je potrebno vršiti mjerenja.
Druga hidrološka cjelina je prostor omeđen s istoka i juga nasipom Zmajevac-Kopačevo, a sa
zapada i sjevera granicom nekadašnje poplavne doline Dunava, veličine 53,40 km2, te predstavlja dio,
od poplavnih voda Dunava, branjenog područja Baranje. Nasipi za obranu od poplava danas
sprječavaju nekadašnje redovito plavljenje područja. Izgrađeni sustav nasipa dimenzioniran je sa
sigurnosnim nadvišenjem od 1,2 m u odnosu na zabilježene poplavne vode iz 1965. godine koje su 100
godišnjeg reda javljanja. Branjeni dio područja, ispresijecan je kanalskom mrežom kojoj osnovu čine
nekada prirodni tokovi i novo izgrađeni pravilni kanali za odvodnju. Za ovo područje nema
raspoloživih mjernih podataka.
Ova cjelina dio je melioracijskog područja Dunavskog sektora čija je odvodnja usmjerena na
tri crpne postaje, koje se nalaze u području Parka prirode. Tu se mogu izdvojiti tri podsliva: Dunavski
rit, Brestovačko-Jasenovački rit i Podunavski rit. Voda u ovo područje dolazi iz tri izvora: slijevanjem
oborinskih voda s viših dijelova Baranje, porastom razine podzemnih voda te u slučaju Biljskog rita
pritjecanjem iz Stare Drave.

22
 stalno

do 300 dana

do 200 dana

do 150 dana

do 130 dana

do 110 dana

do 90 dana

do 70 dana

do 50 dana

do 40 dana

do 30 dana

do 20 dana

do 10 dana

Slika 8. Prosječne vrijednosti trajanja poplavljenosti poplavnog područja Kopačkog rita (u danima) (Izvor:
Schwarz 2005)

Glavni recipijent Dunavskog sliva je kanal Bojana. Vode Dunavskog sektora u područje Parka
prirode prebacuju na tri crpne stanice:
• CS Zlatna greda
• CS Tikveš
• CS Podunavlje
Crpna stanica Zlatna greda izgrađena je 1898. godine, a obnovljena je 1956. i 2000. godine
uz povećanje kapaciteta na 6 m3/s što ju čini najvećom crpnom stanicom na području Baranje. Crpna

23
stanica je izuzetno važan objekt za funkcioniranje odvodnje Dunavskog rita, a 2000. je obavljeno i
čišćenje tzv. Glavnog odvodnog kanala koje je pospješilo odvodnjavanje područja
Crpna stanica Zlatna greda odvodnjava melioracijsko područje Dunavskog rita veličine 147.17
km2. Odvodni kanal do crpki je Glavni dovodni kanal Zlatna greda I reda, dužine 11.157 km. Lijeva
obala ovog kanala predstavlja ujedno i granicu Parka prirode do crpne postaje Zlatna greda.
Karakteristika Dunavskog rita je vrlo gusta kanalska mreža, mali uzdužni padovi kanala zbog kojih
gotovo da i nema tečenja vode bez rada crpne stanice. Crpke u pravilu rade noću od 22 do 8 sati,
iznimno danonoćno za vrijeme proglašavanja obrane od poplave. Na crpnoj stanici postavljena je
vodomjerna letva s kotom nule 79.33 m.n.m., a kod obnove je postavljen i elektronski mjerač nivoa
vode. Uključenje pogona je kod vodostaja +160.
Crpna stanica Tikveš sagrađena je prvi put 1910. godine, drugi put 1926. godine, a
obnovljena je 1956. i 2000. godine, kapaciteta 5 m3/s. Izvedena je s tlačnim cjevovodom sifonskog
tipa koji prati konfiguraciju nasipa, a najviša točka cjevovoda nalazi se iznad maksimalnog
zabilježenog vodostaja Dunava tako da je onemogućen gravitacijski povratni tok vode Dunava u
Glavni dovodni kanal Tikveš. Crpke imaju izlazno kućište za dva smjera, odvodnjavanje i
navodnjavanje Brestovačko - Jasenovačkog rita, s tim što se navodnjavanje može obavljati i bez
pogona crpki. CS Tikveš odvodnjava melioracijsko područje Brestovačko – Jasenovačkog rita veličine
57.92 km2. Dovodni kanal je Glavni dovodni kanal Tikveš dužine 14.823 km.
Crpna stanica Podunavlje prva je izgrađena stanica na području današnje Republike
Hrvatske davne 1874. godine. U međuvremenu su rađene rekonstrukcije, ali je svoj dugogodišnji oblik
i opremu dobila 1896. godine, a elektrificirana je 1956. godine i kao takva radila je do posljednje
rekonstrukcije 2000. godine. Kapacitet crpne stanice je 1.75 m3/s. Tlačni cjevovod izlazi iz strojarnice
s promjerom 1.200 mm i račva se u tri pravca. Lijevi ogranak, promatrano u smjeru tečenja vode, ide u
istočni dio ribnjaka Podunavlje, drugi pravac vodi ravno kroz nasip Zmajevac – Kopačevo u Posebni
zoološki rezervat, a treći pravac ide u drugi dio ribnjaka.
Crpna stanica Podunavlje odvodnjava melioracijsko područje Podunavski rit ukupne površine
107.65 km2. Glavni melioracijski dovodni kanal je Mali Dunav dužine 17.87 km koji ujedno služi i za
opskrbu vodom ribnjaka Podunavlje te melioracijski kanal Donji Zmajevački dužine 5,1 km koji
odvodnjava površine „Belja“ d.d., te Čarna koja odvodnjava pretežito šumske površine.
Ova crpna stanica izuzetno je važna ne samo za odvodnju suvišnih voda Podunavskog rita,
nego i za kompleks ribnjaka Podunavlje. Broj sati rada crpki ponekad doseže i 7.000 sati godišnje.
Poznavanje količina vode koje na lokacijama crpnih stanica prihranjuju područje Kopačkog
rita od velike je važnosti obzirom da su crpne stanice u funkciji u ljetnom periodu, kada se javlja
deficit vode u Kopačkom ritu uslijed niskih voda Dunava i velikih vrijednosti evaporacije i
evapotranspiracije. Značajniji je utjecaj rada crpnih stanica u sušnom razdoblju nego u kišnom jer su
utjecanja vode u Kopački rit minorna. U Tablici 3 dan je prikaz precrpljenih količina vode koje su
proračunate na osnovu prosječnog broja sati rada crpki za razdoblje od 1998. do 2001. godine.

Tablica 3. Prikaz prosječno precrpljenih količina vode crpnim stanicama.

Kapacitet Srednji godišnji broj sati rada Srednja godišnja količina precrpljene vode
Crpna stanica
(m3/s) (h) (m3)
ZLATNA GREDA 6,00 1490 32.184.000
TIKVEŠ 5,00 1370 24.660.000
PODUNAVLJE 1,75 2250 14.175.000

Iako su ove količine voda male u usporedbi s količinama vode iz Dunava potrebno je
raspolagati s detaljnijim podacima o količinama i vremenskoj raspodjeli, te se predlaže uspostava
mjerenja količine precrpljenih voda. Pored toga potrebno je mjeriti i količine koje kroz ustavu
Kopačevo teku u Kopački rit.

24
 Bilanca voda Parka prirode Kopački rit
Poplavno područje Parka prirode Kopački rit vodu dobiva putem dotoka površinskih voda iz
Dunava, oborinama, te dotoka putem rada crpnih stanica i prelijevanjem preko ustave Sakadaš. S
druge strane, evaporacija i evapotranspiracija, te naknadno istjecanje površinskih voda u Dunav
predstavljaju osnovne načine na koje područje «gubi» vodu.
U tablici 4. prikazane su procjene bilance voda na području Parka prirode Kopački rit iz čega
je vidljivo da su razlike između sušnog i vlažnog razdoblja velike. Važno je napomenuti da su
procijenjeni podaci značajno opterećeni greškom i da služe samo kao orijentacijska vrijednost sušnog i
vlažnog ekstrema. Svakako da je realnost potpuno drugačija i predstavlja godišnje vrijednosti koje se
kreću između navedenih ekstrema. Kako su odnosi navedenih veličina značajni, a godišnje vrijednosti
zavise od brojnih naprijed opisanih faktora, ova bilanca svake godine znatno varira vjerojatno sa
višekratnikom realnih odnosa tih vrijednosti. Realniju bilancu voda moglo bi se dobiti tek uspostavom
minimalnih mjerenja i osnovnih analiza faktora koji utječu na ukupnu bilancu voda.

Tablica 4. Procjena bilance voda na području Parka prirode Kopački rit

Opis komponente Sušno razdoblje (m3) Kišno razdoblje (m3)

Oborine pale na područje 12.000.000 12.000.000

Dotok površinskih voda iz 358.500.000 79.000.000.000
Dunava
Dotok putem crpnih stanica i 2.500.000 950.000.000
ustave Sakadaš
Evaporacija i evapotranspiracija -17.600.000 -22.000.000
Istjecanje površinskih voda u -355.400.000 -79.940.000.000
Dunav

Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata.

Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno nastavak
vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka vezani za kvartarne
šljunkovite naslage. Dokazi navedenoga su podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći
kapacitet od 9 l/s ostvaren u okolini Baranjskog brda), što navodi na zaključak da vodonosni horizont
na području Baranje ima jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti
crpljenja vode. Iz navedenog razloga planirana su preliminarna istraživanja potencijalnog crpilišta za
vodoopskrbu u poplavnom području Dunava na području Zlatna greda koje je u granicama Parka
prirode.
Na području Baranje, pa tako i području Parka prirode izražen je problem motrenja podzemne
vode. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske od 1960. godine prikuplja podatke o
kretanju razine podzemne vode na mreži mjernih stanica vodnog područja sliva Drave i Dunava koja
se dijeli na osnovnu mrežu, stanice izvan osnovne mreže i mrežu II. reda. Na slivnom području
Baranje ima 9 mjernih stanica-piezometara, a od toga se jedan (P-5), nalazi u Parku prirode.

9.3.2. Hidro-geološka obilježja

S geomorfološkoga gledišta na području Baranje razlikujemo tri osnovna područja i to:
nizinski (fluvijalni i fluvijalno močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski).
Područje Parka prirode u cijelosti pripada nizinskom području izgrađenom od kvartarnih
naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidro-geološku jedinicu formiranu tijekom pleistocena i
holocena. Holocenski sedimenti, najrasprostranjeniji upravo na predmetnom području, su fluvijalni
pijesci i pjeskovite ilovače i fluvijalno-močvarne glinovite ilovače i gline koje prevladavaju u
poplavnom području, te fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci koji su zastupljeniji u području izvan
inundacije.

25
 Svaki od ovih pet tipova meandara sadrži niz parametara (npr. amplituda, zakrivljenost, dužina
vodotoka itd.) koje je danas moguće mjeriti, a time i ocijeniti «prirodnost» vodotoka tj. razlike između
teoretskog i stvarnog stanja (Slika 9.).

Slika 9. Razvoj i tipovi meandara duž rijeka (Izvor: Schwarz 2005).

Na području Kopačkog rita i hrvatskog Podunavlja, u prirodnim uvjetima (bez utjecaja čovjeka
na rijeke) razvija se tip poplavne doline kojeg karakterizira reljef s meandrima IV tipa (Slika 11).
Bitna karakteristika ovog tipa je grananje glavnog toka rijeke na nekoliko manjih tokova
(«dunavaca»), te njihovo nizvodno spajanje u jedinstveni tok čime područje poprima oblik tzv.
unutrašnje delte.
Pod utjecajem čovjeka, osobito nakon Industrijske revolucije tijekom 19. i 20. stoljeća, došlo je
do bitnog zadiranja u prirodne poplavne doline, i njihovog modificiranja sukladno ljudskim interesima.
Tako je tijekom 19. stoljeća došlo do presijecanja meandara na Dunavu i Dravi radi skraćivanja toka
zbog navigacije (Slika 10.), izgradnje nasipa u cilju obrane od poplava i pretvaranja poplavne doline u
poljoprivredna i građevinska područja.

Slika 10. Karta Zmajevačkog i Monoštorskog rita nakon presijecanja meandara Dunava (Izvor: Schwarz
2005)

Danas stoga postoji znatna razlika u hidro-morfološkim parametrima vodotoka u odnosu na

prirodno stanje (Slika 10). One se očituju u ukupnoj dužini vodotoka, broju otoka i sprudova, te
postotku pojedinih tipova meandra u nastanku.

Povećavanjem ovih razlika u odnosu na prirodno stanje dolazi do smanjivanja povezanosti

između rijeke i njenog poplavnog područja, a time i do prekida procesa evolucije poplavnih dolina, te
gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti.

26
 Za zaštitu i očuvanje područja Kopačkog rita u užem smislu i Podunavlja u širem smislu, je od
ključnog značaja omogućavanje daljnjeg odvijanja prirodnih procesa na Dunavu i Dravi, kao i
mjerama restauracije dijela postojećih objekata (osobito kamenih pregrada i špornjeva).

9.4. Pedološka obilježja

Reljefne osobine i specifične vodne prilike elementi su od odlučujućeg značenja za postanak,
razvoj i raširenost pojedinih vrsta tala na području Baranje, a osobito na području Parka prirode
Kopački rit. Posebno se to odnosi na prostrana područja poloja, gdje su se razvila subakvalna i
hidromorfna tla. Klimazonalna tla karakteristična su za ocjeđenija područja riječnih terasa, lesne
zaravni i Bansko brdo. Pored prirodnih utjecaja na razvoj tala i njihovu promjenu bitno je utjecalo i
djelovanje čovjeka, koji je svjesno vršio isušivanja i melioracije u svrhu poljodjelske proizvodnje.
Prostor Kopačkog rita geomorfološki je oblikovan tijekom čitavog mlađeg kvartara, a
odlučujuću ulogu imala je organogeno-močvarna, a potom mineralogena (fluvijalna) sedimentacija, pa
se prostor Parka prirode bitno razlikuje od okolnih fluvijalnih nizina. Litološku podlogu čine
organogeno-močvarni sedimentni prah, glina i treset, te pjeskoviti prah i pijesak fluvijalnog porijekla.
Pretpostavka je da je u duljem vremenskom razdoblju dolazilo do miješanja fluvijalnih sedimenta
Dunava i Drave s organogeno-močvarnim i limničkim naslagama.
Prema pedološkim interpretacijama istraživanja iz 60-tih godina prošlog stoljeća tla na
području Parka prirode pripadaju subhidričnim i semiterestričnim, odnosno semihidromorfnim tlima.
Subhidrična se tla nalaze trajno pod vodom i ograničena su samo na područje Posebnog zoološkog
rezervata i njegove neposredne okoline. Od subhidričnih tala prisutni su gyttja i sapropel. Ostali dio
terena koji se prostire od Dunava i Drave predstavljen je semiterestričnim tlima (glej i aluvijalna tla)
čija je pojava uvjetovana različitim stupnjem vlaženja i biljnim asocijacijama. Najniža područja
zastupljena su alfa-glejem.
Dominantni pedološki tipovi tala su sljedeći:
Na užem prostoru uz vodotoke Dravu i Dunav zastupljena su aluvijalna (fluvijalna) tla
(recentni aluvijalni nanosi). To su vrlo duboka karbonatna, pjeskovita i pjeskovito ilovasta
fluvijalna tla s inkluzijama hipoglejnih tala. Matični supstrat su holocenski pjeskoviti i ilovasti
sedimenti.
Močvarno-glejna tla (euglej) najzastupljenija su tla Parka prirode. Prema pedološkim
karakteristikama izdvojeno je deset tipova tala od kojih su na prostoru Parka prirode
zastupljena tri. To su glejna tla koja nemaju veliko osciliranje suficitarne vode i zato je unutar
soluma do 1,0 m ispod površine prisutno, barem u dijelu, ako ne u cijelom profilu, konstantno
prekomjerno navlaživanje. Karakteriziraju ih procesi hidrogenizacije i morfološki znakovi koji
su rezultat kraćeg, dužeg ili trajnog zadržavanja dodatne vode (podzemne ili plavne) unutar
spomenutog profila tla do dubine 1,0 m.
Suvišak vode smanjuje količinu kisika pa se pospješuju procesi redukcije. Prevladavaju
anaerobni mikroorganizmi i razgradnja organske materije teče sporo u smjeru karbonizacije i stvaranja
karakterističnog hidromorfnog humusa.
Od ukupno deset tipova tala koji pripadaju močvarno-glejnim tlima na prostoru obuhvata
Parka prirode zastupljeni su sljedeći tipovi:
1. tip – močvarno amfiglejno i močvarno hipoglejno – dijelom nepotpuno hidromeliorirano tlo.
Prostire se sjevernije od kartografske jedinice br. 30. – fluvijalnih tala uz Dravu, te zauzima preostali
prostor Posebnog rezervata. Ovaj tip tla izdvojen je na težim holocenskim sedimentima (glinama i
ilovačama), a u strukturi zastupljenosti prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim;
2. tip – močvarno hipoglejno (hipoglej) i močvarno amfiglejno (amfiglej) – dijelom nepotpuno
hidromeliorirano tlo. Prostire se sjeveroistočnije od prethodnog tipa tla, od Vemeljskog Dunavca sve
do dunavskih fluvijalnih tala. Matični supstrat je les i holocenski sedimenti;
3. tip – močvarno hipoglejno tlo i ritska crnica – pretežito nepotpuno hidromeliorirano tlo. Prostire
se sjeverno od 1. tipa, a zapadno od 2. tipa te sa tri strane okružuje hidromeliorirana tla. Ovaj tip
zastupljen je dakle sjeverno od ribnjačarskih površina te od zapadne granice Parka prirode do otprilike
Glavnog dunavskog nasipa. Matični supstrat je les i holocenski sedimenti, a na njima su zastupljene
šume, travnjaci i oranice.
Hidromeliorirana tla zastupljena su unutar močvarnog hipoglejnog tla i ritske crnice, a
predstavljaju obradivo tlo. Nastala su iz ritske crnice i euglejnih tala snižavanjem razine

27
 podzemne vode melioracijskim zahvatima. Hidromelioracijska rješenja (obrana od poplava,
zaštita od zagađivanja) nisu završena samim izvođenjem nego traju aktivnosti i na održavanju
stvorenog sustava. Matični supstrat je holocenska pjeskovita ilovača.
Subakvalna tla (gyttja) po svom postanku vezana su za područja stalno pod vodom, gdje im
razvoj teče pod plitkim vodnim pokrivačem stajaćica. Ograničena su na prostor Posebnog
zoološkog rezervata, a predstavljena su gyttijom i sapropelom. Gyttija je po svom nastanku
vezana za dno Kopačkog jezera i bara, gdje su vode bogate kisikom i gdje je organska
komponenta premiješana s česticama gline i praha. Nema truljenja, organska tvar je dobro
humificirana, a horizont gyttje ima crnu boju. Za razliku od gyttje sapropel nastaje na dnu voda
stajaćica siromašnih kisikom. Organski ostaci se razlažu utjecajem anaerobnih bakterija tako da
nedostaje humus.

9.5. Seizmotektonska obilježja

Geološki podaci ukazuju da je područje Baranje u neotektonskom razdoblju pretežito u
spuštanju, ali to spuštanje je nejednoliko i znatno je povećano u zonama rasjeda. Značajne promjene u
strukturi nastale su u gornjem miocenu i pliocenu, te u kvartaru. Nastaju rasjedi pravaca pružanja
sjeveroistok-jugozapad duž kojih su osim vertikalnih prisutni i horizontalni pokreti. Zapadno od
područja Kopačkog rita nalazi se dominantni rasjed šireg područja tzv. "Osječko-đakovački rasjed".
Povećana tektonska aktivnost događa se unutar zone tog rasjeda između Drave i Batine.
Ovaj rasjed ima dužinu 100 km i presijeca Dravsku potolinu i vjerojatno graniči s većom
tektonskom cjelinom kojoj pripadaju Panonske planine Mađarske.
Osnovna tektonska kretanja događaju se na dubinama do 20 km, a velike deformacije padinske
plohe neogenskih naslaga i horizontalni pomaci stijena odraz su tih kretanja. Može se općenito
zaključiti: sjeverozapadni dio Baranje pomiče se prema jugozapadu, a područje Kopačkog rita prema
sjeveroistoku i ta kretanja su vjerojatni uzročnici javljanju potresa. Prema seizmotektonskoj
rajonizaciji u zoni "Osječko-đakovačkog rasjeda" moguće je javljanje potresa s maksimalnim
magnitudama M između 5 i 5,5 tako da je manji dio Parka prirode Kopački rit u zoni VIII° očekivanih
maksimalnih magnituda potresa, a pretežiti je u zoni VII°.

9.6. Klima
Osnovno obilježje klime područja Parka prirode Kopački rit je homogenost klimatskih prilika, kao
posljedica geografskog položaja Parka prirode u nizinskom području jugoistočne Baranje, te malih
visinskih razlika terena. Klimatske prilike Parka prirode dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg
prostora, kako prostora Baranje, tako i područja istočne Hrvatske, u kojemu prevladava umjereno
kontinentalna klima, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.
Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwb“x“,
što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.
Srednja godišnja temperatura zraka na širem području Parka prirode kreće se od 10,7ºC
(meteorološka postaja Osijek 1959-1978. i Brestovac-Belje 1925-1940.) dok je prema mjerenjima od
1978. do 1998. u Osijeku srednja godišnja temperatura iznosila 11,0ºC (Tablica 5). Sve te vrijednosti
su u granicama za ovakav tip klime.
Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,4ºC Osijek
ili 21,9ºC Brestovac-Belje), a zatim su u opadanju, dok su najniže vrijednosti zabilježene u siječnju,
kada je zabilježen minimum temperature (- 1,4ºC Osijek, odnosno -1,3ºC Brestovac-Belje).
Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja
jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.

28
Tablica 5. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka

OSIJEK BRESTOVAC-
Mjeseci BELJE2)
1) 3)
1959-1978. 1978-1998. 1925-1940.
I - 1,4 - 0,4 - 1,3
II 1,7 1,2 0,0
III 6,1 6,3 5,3
IV 11,5 11,1 11,0
V 16,3 16,5 15,9
VI 19,5 19,7 10,5
VII 20,9 21,4 21,9
VIII 20,2 20,9 20,5
IX 16,2 16,7 16,8
X 11,0 11,3 11,3
XI 6,1 4,8 6,7
XII 0,8 1,4 0,0
Prosječno godišnje 10,7 11,0 10,7
Izvor podataka: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice
općina Osijek, Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH – Knjiga 3, Zagreb, 1975.
3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb 2002.

Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za

Osijek 22,3ºC što je odlika kontinentalnih područja. Maksimalne temperature zraka javljaju se u
ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilježen je u Osijeku 38,6ºC, u razdoblju
1959-1978. godine, a u razdoblju 1981-1998., apsolutni maksimum iznosio je u srpnju 40ºC.
Minimalne temperature javljaju se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u
vremenu od 1959. do 1978. godine, iznosio je u Osijeku -25,4º C, međutim, vjerojatnost pojavljivanja
ekstremnih temperatura je vrlo mala.
Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u
Brestovcu (1948-1960.) do 685,7 mm u Osijeku (1959-1978.). U okviru ovih podataka o prosječnim
godišnjim količinama oborine izmjerene su i količine na agro-meteorološkoj postaji Kozjak, od
prosječno 649 mm (1928-1937.).
U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja
početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum
oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III
mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo
duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima, te i
česta odstupanja od oborinskog režima.
Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz
godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 1959. do 1978. godine
zabilježena u Osijeku iznosila je 101,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju optimalan je
i kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju se u
prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje Osijeka, ali se ne zadržavaju dugo.
Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.

Tablica 6. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina

OSIJEK BRESTOVAC-BELJE KOZJAK4)

Mjeseci
1959-1978.1) 1978-1998.3) 1925-1940.2) 1948-1960.4) 1928-1937.
I 50,0 46,2 35 42 37
II 43,1 36,5 38 47 36
III 42,1 45,0 44 34 42
IV 57,8 52,2 53 56 62
V 57,6 61,2 74 64 70

29
 VI 90,4 79,9 64 83 64
VII 74,5 54,6 51 58 47
VIII 60,9 60,5 47 51 53
IX 49,2 56,1 58 39 60
X 41,5 51,6 89 45 89
XI 60,4 57,1 52 62 53
XII 58,2 52,9 37 57 36
Prosječno 685,7 653,9 642 638 649
godišnje
Izvor podataka: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina
Osijek, Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH – Knjiga 3, Zagreb, 1975.
3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb 2002.
4) JAZU – Zavod za znanstveni rad Osijek – Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.

Relativna vlaga zraka za šire područje Osijeka i Parka prirode u prosjeku iznosi gotovo 80%
godišnje, s tim da je deficit vlage zabilježen u proljetnim i ljetnim mjesecima, dok su zimski mjeseci
dominantno vlažni, a broj izrazito suhih dana, s manje od 30% vlage u prosjeku, vrlo mali (Tablica 7).
Povećanoj vlažnosti ovog područja doprinose utjecaji rijeka Drave i Dunava, te cjelokupno poplavno
područje Kopačkog rita.

Tablica 7. Srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost u razdoblju 1948-1960. (Izvor: Prostorni plan
PP Kopački rit 2006)

Mjeseci
Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Prosječno godišnje
Brestovac
86 82 76 72 73 74 71 71 76 81 87 89 78
-Belje
Izvor podataka: - Klimatski podaci SRH, 1971., Republički hidrometeorološki zavod SRH, Zagreb
- JAZU – Zavod za znanstveni rad Osijek – Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.

Na temelju desetogodišnje analize anomalija temperatura i oborina za područje Osijeka, dvije

su godine (2000. i 2002) ocijenjene kao ekstremno tople, jedna (1999) vrlo topla, četiri tople (1998.,
2001., 2003. i 2006), a samo tri godine su bile ocijenjene kao normalne (Tablica 8).

30
 Tablica 8. Prosječne godišnje ocjene klime u Hrvatskoj u periodu 1997-2006. (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod)

1997. 1998. 11999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Temperatura normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo toplo ekstremno toplo normalno normalno toplo
toplo
Oborine normalno normalno vrlo kišno ekstremno sušno ekstremno kišno normalno vrlo sušno vrlo kišno ekstremno kišno normalno

Tablica 9. Prosječne godišnje ocjene klime za područje Osijeka po sezonama (Z = zima, P = proljeće, Lj = ljeto, J = jesen) (Izvor: Državni hidrometeorološki
zavod)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J
Temperatura
Ekstremno
hladno
Vrlo hladno
Hladno ■ ■
Normalno ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Toplo ■ ■ ■
Vrlo toplo ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Ekstremno ■ ■ ■ ■
toplo

Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J
Oborine
■ ■
Ekstremno
sušno
Vrlo sušno ■ ■
Sušno ■ ■ ■ ■ ■
Normalno ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Kišno ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Vrlo kišno ■ ■ ■ ■ ■ ■
Ekstremno ■ ■
kišno

31
 S obzirom na količinu oborina dvije su godine bile ekstremno kišne (2001. i 2005.), dvije
vrlo kišne (1999. i 2004), jedna vrlo sušna (2003), jedna ekstremno sušna (2000), a četiri su
godine ocijenjene kao normalne (Tablica 9).
Ako podatke o ocjenama klime razmotrimo temeljem četiri godišnja doba dobiti ćemo još
detaljniji prikaz promjena trendova (Tablica 9). Vezano uz temperaturne vrijednosti, u
promatranom 10-godišnjem razdoblju 55% ukupnih godišnjih doba bilo je u granicama
dugogodišnjih prosjeka, čak 44% ukupnih razdoblja je bilo toplije, a samo 5% hladnije od
prosjeka. S druge strane, kod oborina je samo 35% bilo u granicama dugogodišnjih prosjeka, dok
je 42,5% razdoblja bilo s većim vrijednostima od prosječnih količina oborina. Samo devet sezona
(22,5%) je bilo sušnije od prosjeka.
Zimska razdoblja su pokazala najmanje odstupanja sa samo dvije vrlo tople i jednom
sušnom zimom, te dvije kišne i jednom hladnijom zimom od prosjeka.
Proljeća su u 50% slučajeva bila vrlo topla ili toplija od prosjeka sa samo jednim
hladnijim proljećem u proteklih deset godina. S druge strane, samo tri proljeća su bila u
granicama normalnih vrijednosti, dok ih je četiri bilo kišno ili vrlo kišno, dva sušna, te jedno
ekstremno sušno.
Ljeta su također bitno odstupala od prosječnih vrijednosti, osobito u pogledu temperature.
Samo tri ljeta su bila u okviru prosječnih vrijednosti, dok su sva ostala bila toplija, vrlo topla ili
čak ekstremno topla. S druge strane, četiri ljeta su bila također kišna, vrlo kišna ili ekstremno
kišna, a samo dva sušna ili ekstremno sušna.
Jeseni su u 80% slučajeva bile normalne što se tiče temperaturnih vrijednosti, uz samo
jednu vrlo toplu i jednu ekstremno toplu jesen. Međutim, vezano uz količinu prosječnih
vrijednosti oborina jesenska razdoblja su najviše odstupala od prosjeka. Čak sedam od deset jeseni
je bilo kišno, vrlo kišno ili ekstremno kišno, dok je samo jedanput zabilježena sušna jesen, te dva
puta vrlo sušna.
Sve ove gore navedene devijacije klimatskih parametara ukazuju na polagane procese
promjene klime ovog područja. Stoga će daljnje praćenje klimatskih promjena i procjena njihovih
utjecaja na zaštićeno područje biti jedan od najvažnijih zadataka upravljanja, zaštite i očuvanja
ovog područja.

9.7. Staništa
9.7.1. Ugrožena i rijetka staništa
Prema Nacionalnoj klasifikacija i karti staništa Republike Hrvatske na području Parka
prirode nalazi se 25 tipova staništa, a među njima je pet ugroženo na europskoj razini i
zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti
staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova
(Narodne novine br. 7/06) (označeni simbolom * i opisani u daljnjem tekstu) (Tablica 10).

Tablica 10. Tipovi staništa na području Parka prirode Kopački rit

NKS kod NKS staništa

A Površinske kopnene vode i močvarna staništa
A.1.1 Stalne stajaćice
A.1.2 Povremene stajaćice
A.2.3 Stalni vodotoci
A.2.7/A.2.2 Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica/Povremene tekućice/Stalne
/A.1.1 stajaćice
A.4.1 Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
A.4.1.2.1 Močvara krutog šaša
A.4.1.2.3 Močvara nježnog šaša
A.4.1.2.6 Močvara mjehurastog šaša
A.4.1.2.8 Zajednica trstastog blješca
A.3.2.1.6 Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati
A.3.3.3.6 Zajednica močvarne rebratice
C Travnjaci, cretovi i visoke zeleni
C.2.2 *Vlažne livade Srednje Europe

32
 C.2.4.1.1 Pašnjak guste petoprste
D Šikare
D.1.1/E.1.1 Vrbici na sprudovima/Poplavne šume vrba
E Šume
E.1.1/E.1.2 *Poplavne šume vrba/ *Poplavne šume topola
E.2.1 Poplavne šume crne johe i poljskog jasena
E.2.2 *Poplavne šume hrasta lužnjaka
E.3.1 *Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
E.9.3 Nasadi širokolisnog drveća
I Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i
ruderalnom vegetacijom
I.2.1 Mozaici kultiviranih površina
I.2.1/J.1.1/ Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska područja/Javne
I.8.1 neproizvodne kultivirane zelene površine
I.3.1 Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
I.8.1 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
J Izgrađena i industrijska staništa
J.1.1 Aktivna seoska područja
J.1.1/J.1.3 Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja

Navedena staništa su kartirana na III razini Nacionalne klasifikacije staništa (NKS), a

svaka od navedenih klasa unutar sebe sadrži cijeli niz staništa, odnosno biljnih zajednica na IV i V
razini.
Prema NKS-u navedena ugrožena i rijetka staništa opisana su na sljedeći način:
C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe
Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju
razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne
livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.
E.1.1. Poplavne šume vrba
Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930
E.1.2. Poplavne šume topola
Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka
Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju
redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i
submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus
angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus
betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme.
E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat
1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in
Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja,
redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili
kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna
vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih
šuma.
U cilju zaštite ugroženih staništa vlažnih livada Srednje Europe potrebno je strogo
pridržavati se mjera očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova kako je propisano Pravilnikom
o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama
za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/2006), Prilog III, C.-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i
šikare te zabraniti izradu novi lovnih prosjeka i staza na cjelokupnom dijelu lovišta, kao i
postavljanje hranilica na takvim staništima.
U cilju zaštite ugroženih šumskih staništa, osobito poplavnih šuma vrba, topola i hrasta
lužnjaka, potrebno je populacije lovnih vrsta divljači, osobito običnog jelena, divlje svinje i
obične srne, održavati sukladno ekološkom kapacitetu odgovarajućeg staništa.

33
 Karta staništa Republike Hrvatske, koju je za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode
izradio OIKON d.o.o. je izrađena u mjerilu 1:100.000 putem klasifikacije obojenosti pojedinog
piksela, pri čemu nije moguće prepoznati staništa čija površina je manja od 1 ha. Za potrebe
kvalitetnog upravljanja zaštićenim područjem, osobito poplavnim područjima čija je osnovna
karakteristika upravo mozaičnost staništa uvjetovana poplavama, potrebno je izraditi karte staništa
u manjem mjerilu – 1:25.000 ili idealno 1:5.000. Iz tih razloga, Javna ustanova je izradila kartu
staništa u mjerilu 1:25.000 (Slika 11).

34
Slika 11. Karta staništa Parka prirode Kopački rit (Izvor: JUPP Kopački rit/Fluvius/IUCN- prevedeno u NKS)

Tablica 11 Kazalo šifri iz legende (slika 11.) prema NKS-u

Šifra Naziv Šifra Naziv

A.1.1. stalne stajačice E.1.1. poplavne šume vrba
A.1.2. povremene stajačice E.1.2. poplavne šume topola
A.2.3. stalni vodotoci E.2.2. poplavne šume hrasta lužnjaka
A.2.4. kanali E.3.1. mješovite hrastovo-grabove šume
A.2.7. neobrasle i slabo obrasle obale tekućica E.9.3. nasadi širokolisnog drveća
A.4.1. tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi I.1.5. nitrofilna, skiofilna vegetacija
A.4.1.1. tršćaci i rogozici I.3.1. intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
A.4.1.2. visoki šaševi i šiljevi I.5.1. voćnjaci
C.2.2. vlažne livade J.1.1. aktivna seoska područja
C.2.3. mezofilne livade J.4.4. infrastrukturne površine
C.2.4. vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci J.4.5. uzgajališta životinja
D.1.1. vrbici na sprudovima J.5.2. umjetna slatkovodna staništa (ribnjaci)

35
 9.7.2. Biljne zajednice
Glavni čimbenik raznolikosti vegetacije u Parku prirode je mikroreljef nastao dugotrajnim
radom rijeka Drave i Dunava koje su usijecanjem svojih korita u sedimente i mijenjanjem pravca
vodnih tokova akumulirale ogromne količine aluvijalnih nanosa, ponekad debelih i do 6,0 m. Tako je
stvoren specifičan blago valovit reljef, gdje se u širokom pojasu uz rijeke, u pravcu vodotoka,
izmjenjuju grede i depresije.
Zahvaljujući razlikama u mikroreljefu, različita je dubina vode, visina i trajanje poplave što
kao posljedicu ima razvoj različitih tipova vegetacije tako da je na području Parka prirode zabilježeno
više od 40 različitih biljnih zajednica. S jedne strane to su različiti tipovi šuma, a s druge močvarna i
vodena vegetacija. Uz veću koncentraciju divljači i utjecaj čovjeka vezana je nitrofilna i travnjačka
vegetacija.

Šumske zajednice
Šumska staništa pokrivaju oko 1/3 ukupne površine Parka prirode, a od toga najmanje 23%
predstavljaju različite plantaže stranih vrsta drveća ili klonova. Pri tome razlikujemo četiri osnovne
zajednice prirodnih šuma (šume hrasta lužnjaka, šume brijesta i poljskog jasena, šume bijele i
crne topole, šume bijele vrbe) sa 10 podtipova. To su u:
šumama hrasta lužnjaka (Quercetum roboris prov.) sljedeće dvije subasocijacije:
- šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris),
- šume hrasta lužnjaka i graba (Carpino betuli-Quercetum roboris).
šumama brijesta (veza) i poljskog jasena (Fraxino angustifoliae-Ulmetum laevis
Slavnić 1952.) tri subasocijacije:
- šume brijesta i poljskog jasena-tipične (Ulmeto-Fraxinetum typicum, prov. Jov.
1968.),
- šume brijesta i poljskog jasena s lužnjakom (Ulmeto-Fraxinetum quercetosum,
prov. Jov. 1968.),
- šume brijesta i poljskog jasena s bijelom topolom (Ulmeto-Fraxinetum
populetosum, prov. Jov. 1968.).
šumama bijele i crne topole (Populetum nigro-albae, Slav. 1952.) dvije zasebne
subasocijacije topolovih šuma, i to:
- šume bijele topole (Populetum albae prov.),
- šume crne topole (Populetum nigrae prov.).
šumama bijele vrbe (Salicetum albae) sljedeće tri šumske zajednice:
- šume bijele vrbe s kupinom (Rubeto-Salicetum albae, prov. Jov. 1965.).
- šume bijele vrbe sa šaševima (Cariceto-Salicetum albae, prov. Jov. 1965.).
- šume bijele vrbe s potočnicom (Myosoto-Salicetum albae, prov. Karp.).
Na nekim sjevernim, uzdignutim dijelovima terena s kojih se plavna voda brže ocjeđuje, u
vrijeme poplava tijekom godine nastaju uvjeti pogodni za rast vrbe, a u vrijeme sušnog razdoblja za
rast hrasta lužnjaka. Prije regulacije toka Dunava i izgradnje nasipa ovdje su bila tipična lužnjakova
staništa na kojima je nakon izvršenih navedenih radova u tlu došlo do značajnijih promjena vodnog
režima.
Današnje visoke plavne vode znatno nadmašuju ranije visoke vodostaje Dunava pa su grede
koje prije nisu bile plavljene sada u vrijeme visokih poplava duže ili kraće vrijeme pod vodom.
Promjenama režima vode u tlu prilagodila se i vegetacija pa su u nekad čiste lužnjakove šume u
međuvremenu urasle hidrofilne vrste drveća: domaće topole, vrba, poljski jasen i brijest. Pri

36
fitocenološkom kartiranju ovih šuma 1970. god., iskazane su 2 šumske biljne zajednice lužnjakovih
šuma nazvanih kao zajednica "reliktnih" šuma hrasta lužnjaka na sušoj i vlažnijoj varijanti staništa.
Ove zajednice imaju prijelazni karakter i njihova se površina naglo smanjuje obzirom na
sadašnju starost i malu ili nikakvu mogućnost njihove prirodne obnove. Tako su već pri uređivanju
baranjskih šuma 2000. godine na terenu identificirani samo manji fragmenti lužnjakovih "reliktnih
šuma". To su sljedeće zajednice:
"reliktna" šuma hrasta lužnjaka s kupinom (Rubeto-Quercetum roboris "relictum" prov.) na
aluvijalnoj pararendzini. Njihov se udio smanjio na simboličnih 10-15 ha.
"reliktna" šuma hrasta lužnjaka sa šaševima (Cariceto-Quercetum roboris "relictum"
prov.). Površina ove šumske zajednice u Baranji u odnosu na stanje od 1970. godine (229
ha) danas se također smanjila na nekoliko manjih lokaliteta.
Vodena i močvarna vegetacija
Šumom neobrasla vlažna i močvarna područja obrasla su sa četiri osnovne biljne zajednice
livadsko-močvarne i barske vegetacije, i to sa:
livadsko-močvarnom biljnom zajednicom visokih šaševa (Magnocaricetum), na
močvarnom glejnom zemljištu. Ova zajednica pokriva velike površine oko Kopačkog
jezera i središnjeg dijela Parka prirode, u zoni vrbovih ritskih šuma. Nalazi se između
tipičnih močvarnih i kopnenih zajednica, a pretežito je obrasla raznim vrstama visokih
šaševa s primjesom ostalih vrsta higrofilne prizemne vegetacije,
zajednicom trske (Phraghmitetum communis), koja je po površini koju zauzima, vrlo
raširena biljna zajednica. Razvila se na močvarnom glejnom (α-glej) i tresetno glejnom tlu
u kojima je zbog prisustva visoke plavne i podzemne vode stalno prisutan anaerobni proces
truljenja organskih tvari (od ostataka stabljika trske – glavne edifikatorske vrste ovog tipa
močvarne vegetacije),
zajednicom običnog oblića (Scirpetum lacustris), prisutnom na tresetnim glejnim
tlima u kojima ima tragova močvarno glejnog tla, koje se javlja na granici s barom i
formira pod anaerobnim utjecajem barskih voda. To je zajednica depresija, niza isušenih
rukavaca Drave i Dunava u kojima se duže vrijeme zadržava površinska voda, obrasla uz
rubove i nakon povlačenja vode: šašinom (Scirpes lacustris), rogozom (Typha latifolia)
amfibijskim grbcem (Roripa amphibia) i ostalim močvarnim prizemnim rašćem. Ova je
zajednica najčešće izmiješana s trskom i dolazi na istim lokalitetima s trsticima najčešće u
južnom i središnjem dijelu Parka prirode,
zajednicom lopoča i lokvanja (As. Nymphaetum albo-luteae) je vodenjarska
vegetacija dubljih vodenih tijela s mirnom vodom. Vegetaciju čine vodene biljke
zakorijenjene za dno, s listovima i cvjetovima koji plutaju na površini vode, kao što su
bijeli lopoč (Nypmhaea alba) i žuti lokvanj (Nuphar luteum), te slobodno plutajuće biljke
prilagođene životu na površini vode, npr. vodene leće (Lemna spp.).
Vodena je površina često, napose u stajaćim rukavcima, u plitkim barama te uz rubove
sporotekućih voda u kanalima pokrivena zelenim sagom. Tu se često miješaju zajednice vodenih leća
(Lemno-Spirodeletum polyrhizae (najčešća), Spirodelo-Salvinietum, Riccietum fluitantis i Lemno-
Utricularietum). Ispod tog pokrova ponekad nalazimo još i zajednicu brazdaste vodene leće
(Lemnetum Trisulcae).
Od zajednica vodenih leća posebno treba istaknuti dvije rijetke zajednice na prostoru Hrvatske.
Jedna je zajednica sitne leće (Wolffietum arhizae). Druga je zajednica obične vodene leće i azole
(Lemno-Azolletum).
Zajednice mrijesnjaka (Potamogetonetum lucentis i Potamogetonetum graminei) razvijaju se u
mozaiku s drugim vodenim zajednicama. Ova potonja (Potamogetonetum graminei), ovisno o vodnom
režimu u proljeće i ljeti, ponekad obraste Kopačko jezero.
U kanalima izvan poplavnog područja (Tikveš) nalazimo i zajednicu rebratice (Hottonietum
palustris).
Najveće vodene površine, ipak, zauzima zajednica plavuna (Nymphoidetum peltatae). Plavun
često jako gusto obrasta ne samo površinu, već stabljikama prepleće i vodu ispod površine.
Zajednicu rašca (Trapetum natantis) nalazimo ponekad u dubokoj vodi jezera.

37
 U plitkoj stajaćoj vodi nalazimo i druge vodene zajednice: zajednicu mrijesnjaka i raskrečenog
žabnjaka (Potameto-Ranunculetum circinati) i zajednicu plavuna i borka (Nymphoido-Hippuridetum),
koje su dio vremena u vodi, a dio na vlažnom mulju. Na mjestima gdje se ljeti i u jesen povuče voda i
ostaje golo tlo, često se razvija zajednica igličaste jezernice (Eleocharetum acicularis) i fragmenti
zajednica sveze niskih šiljeva (Nanocyperion).
Uz rubove jezera i kanala te na površinama koje su dio godine poplavljene, a dio suhe,
najrasprostranjeniji su trščaci (Scirpo-Phragmetetum) te zajednice visokih šaševa (Caricetum elatae,
Caricetum vesicariae, Caricetum gracilis). One zauzimaju goleme površine rita i daju mu
karakterističan izgled.
Nitrofilna vegetacija
Unutar Parka prirode i oko njega nalaze se različite, više ili manje nitrofilne zajednice. One se
razvijaju uz putove i na putovima, u plitkim barama, na mjestima gdje je jači utjecaj čovjeka, stoke ili
divljači. Na gaženim površinama nalaze se dvije asocijacije, češća je zajednica ljulja utrinca i
širokolisnog trpuca (Lolio-Plantaginetum – uz nasip), a rjeđa je zajednica tvrdike i dvornika
(Sclerochloo-Polygonetum avicularis – na sušim mjestima uz rub ceste, kao i na nasipu). Uz rubove
putova i nasipa razvija se asocijacija sofijinog ornja (Descurainietum sophiae – na suhim dijelovima
nasipa, kao i u ruderalnim staništima duž staza) i zajednica obične lisičine i žutog kokotca (Echio-
Melilotetum – na suhom tlu uz ceste, na južnim padinama nasipa u blizini Sakadaškog jezera). Na
vlažnijim ruderalnim staništima nalazimo zajednice dvornika i trodijelnog dvozuba (Polygono-
Bidentetum – na pašnjacima i lokalitetima gdje je intenzivniji promet), zajednicu otrovnog žabnjaka
(Ranunculetum scelerati – u plitkim barama ili šumama vrbe) i zajednicu crvenožutog repka
(Alopecuretum aequalis – na dnu bara ili ribnjaka). Sve ove asocijacije pripadaju različitim svezama,
redovima i razredima što upućuje na raznolikost ove vrste vegetacije.
Travnjačka vegetacija
Travnjačka vegetacija zauzima vrlo male površine u cijeloj Baranji pa tako i u području Parka
prirode. Asocijacija livadne pahovke (Arrhenatheretum elatioris) je jedina travnjačka zajednica u
rezervatu. Pojavljuje se duž obiju strana padina nasipa i kosi se redovito dva puta godišnje, bez
tretiranja herbicidima. Floristički sastav ovisi o starosti nasipa, pošto se na novijim dijelovima nasipa
travnjaci umjetno sade, te nakon nekoliko godina sadrže mnoge ruderalne vrste. Osim na nasipima
travnjačka se vegetacija javlja i na pašnjacima za divljač oko Tikveša.
Sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/2006) te odredbama
Nacionalne ekološke mreže potrebno je osigurati stabilnost ili povećanje površina ugroženih i rijetkih
staništa. Uključeno je 14 tipova staništa. U cilju njihove zaštite, izradit će se akcijski planovi za zaštitu
sljedećih staništa (šifra: NKS/NATURA/BERN):
• A.2.7.1.3./3270/Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention
p.p.
• -/-/Vodena i močvarna vegetacija
• -/3130/Amfibijska staništa Isoeto – Nanojuncetalia
• A.3.2./3150/Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion
• A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
• C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe
• -/6440/Livade Cnidion dubii
• E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom
• E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i topola
• E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i bijele topole
• E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i poljskog jasena
• E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog jasena
• E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom)
• E.3.1./91L0/Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

9.8. Biološka raznolikost

Tijekom posljednjih 250 godina na području kojim danas upravlja Javna ustanova „Park
prirode Kopački rit“ odvijale su se brojne znanstveno-istraživačke aktivnosti, a objavljeno je preko

38
700 znanstvenih i stručnih radova. No, unatoč ovom impresivnom broju, istraženost Parka prirode još
uvijek nije dovršena.

9.8.1. Flora
Flora Kopačkog rita do sada nije temeljito i sustavno istraživana osim u Posebnom zoološkom
rezervatu (Topić 1989). Podaci iz tog rada i brojnih drugih radova koji su istraživanjem flore Slavonije
i Baranje obuhvatili područje Kopačkog rita su iskorišteni za sastavljanje popisa biljnih vrsta. Popis
sadrži preko 400 svojti vaskularne flore, ali je nepotpun te je potrebno provesti cjelokupnu
inventarizaciju flore koja će dati potpuniju sliku biljnog svijeta.
U Kopačkom ritu raste niz rijetkih i ugroženih vrsta biljaka. To su prvenstveno svojte koje vole
vlažna, močvarna staništa. Međutim, oko Parka prirode Kopački rit na sušnijim terenima također
nalazimo niz, za Hrvatsku interesantnih biljnih vrsta od kojih neke samo tu rastu.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu vaskularne flore
Hrvatske (2005.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 12. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste biljaka

Crvena knjiga
Prema Pravilniku (NN
Hrvatski naziv Znanstveni naziv vaskularne flore
99/2009)
Hrvatske (2005.)
iriđot Acorus calamus zaštićena
turica Agrimonia eupatoria zaštićena
travoliki žabočun Alisma gramineum strogo zaštićena
crvenožuti repak Alopecurus aequalis strogo zaštićena NT
bijeli sljez Althaea officinalis zaštićena
volujski jezik Anchusa officinalis zaštićena
crnoglavac Ballota nigra zaštićena
štitasti vodoljub Butomus umbellatus zaštićena
močvarni šaš Carex acutiformis zaštićena
obalni šaš Carex riparia strogo zaštićena NT
crvena loboda Chenopodium rubrum strogo zaštićena
pjegava kukutka Conium maculatum zaštićena
đurđica Convallaria majalis zaštićena
bijeli glog Crataegus monogyna zaštićena
pasji jezik Cynoglossum officinale zaštićena
smeđi šilj Cyperus fuscus strogo zaštićena NT
dugi oštrik Cyperus longus strogo zaštićena NT
dvostupka Cyperus michelianus strogo zaštićena VU
kurika Euonymus europaea zaštićena
orlovac Galega officinalis zaštićena
prava broćika Galium verum zaštićena
plućna sirištara Gentiana pneumonanthe strogo zaštićena EN
pastirska iglica Geranium robertianum zaštićena
mjehurasta sljezolika Hibiscus trionum strogo zaštićena EN
obični borak Hippuris vulgaris strogo zaštićena VU
močvarna rebratica Hottonia palustris strogo zaštićena EN

39
 Crvena knjiga
Prema Pravilniku (NN
Hrvatski naziv Znanstveni naziv vaskularne flore
99/2009)
Hrvatske (2005.)
rupičasta pljuskavica Hypericum perforatum zaštićena
močvarna perunika Iris pseudacorus strogo zaštićena
sibirska perunika Iris sibirica strogo zaštićena VU
Kickxia elatine (L.) Dumort. ssp.
prava puzaljka strogo zaštićena
Elatine
močvarna graholika Lathyrus palustris strogo zaštićena
srčenjak Leonurus cardiaca zaštićena
ljetni drijemovac Leucoium aestivum zaštićena
vodena voduška Limosella aquatica strogo zaštićena CR
obični lanilist Linaria vulgaris zaštićena
trožilni ljubor Lindernia procumbens strogo zaštićena VU
vučja noga Lycopus europaeus zaštićena
obična vrbica Lythrum salicaria zaštićena
vodena metvica Mentha aquatica zaštićena
dugolisna metvica Mentha longifolia zaštićena
kuglasta metvica Mentha pulegium zaštićena
lokvanj Nuphar lutea zaštićena
lopoč Nymphaea alba zaštićena
vodena trublja Oenanthe aquatica zaštićena
livadni zečji trn Ononis spinosa zaštićena
ljetni jednolist Ophioglossum vulgatum zaštićena
šumska kiselica Oxalis acetosella zaštićena
poljski mak Papaver rhoeas zaštićena
mjehurica Physalis alkekengi zaštićena
mala bedrenika Pimpinella saxifraga zaštićena
močvarna vlasnjača Poa palustris zaštićena
vodeni dvornik Polygonum hydropiper zaštićena
gusjak Potentilla anserina zaštićena
dugolisna čestoslavica Pseudolysimachion longifolium strogo zaštićena EN
businjak Pulicaria dysenterica zaštićena
žabnjak ljutić Ranunculus acris zaštićena
vodeni žabnjak Ranunculus aquatilis zaštićena
raskrečeni žabnjak Ranunculus circinatus zaštićena
zlatica Ranunculus ficaria zaštićena
sunčana iskrica Ranunculus flammula zaštićena
puzavi žabnja Ranunculus repens zaštićena
otrovni žabnjak Ranunculus sceleratus zaštićena
žuta rezeda Reseda lutea zaštićena
pasjakovina Rhamnus catharticus zaštićena
divlja ruža Rosa canina zaštićena
obalna kiselica Rumex maritimus strogo zaštićena
plivajuća nepačka Salvinia natans zaštićena

40
 Crvena knjiga
Prema Pravilniku (NN
Hrvatski naziv Znanstveni naziv vaskularne flore
99/2009)
Hrvatske (2005.)
strupnik Scrophularia nodosa zaštićena
paskvica Solanum dulcamara zaštićena
crna pomoćnica Solanum nigrum zaštićena
velika zlatnica Solidago gigantea zaštićena
bijeli gavez Symphytum tuberosum zaštićena
obični vratić Tanacetum vulgare zaštićena
lukovičasti dubačac Teucrium scordium zaštićena
majčina dušica Thymus pulegioides zaštićena
vodeni orašac Trapa natans zaštićena
uskolisni rogoz Typha angustifolia zaštićena
širokolisni rogoz Typha latifolia zaštićena
laksmanijev rogoz Typha laxmannii strogo zaštićena EN
patuljasti rogoz Typha minima strogo zaštićena CR
matovilac Valerianella locusta zaštićena
poljska divizma Verbascum blattaria zaštićena
crna divizma Verbascum nigrum zaštićena
obična divizma Verbascum phlomoides zaštićena
mali zimzelen Vinca minor zaštićena
mirisna ljubica Viola odorata zaštićena
divlja maćuhica Viola tricolor zaštićena
sitna leća Wolffia arhiza strogo zaštićena NT
Kategorije: RE – regionalno izumrla, CR – kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična, D.D. – nedovoljno
poznata, NT – nisko rizična, LC – najmanje zabrinjavajuće.

Iz svega navedenog vidljivo je da Kopačkom ritu raste 88 zaštićenih biljnih vrsta, što je 22%
ukupnog broja od oko 400 zabilježenih vrsta vaskularne flore, stoga je ovo područje značajno za
njihovu zaštitu. Glavni problem ugroženosti biljaka svakako je antropogeni faktor.

9.8.2. Fauna
9.8.2.1. Beskralješnjaci (avertebrata)
Fauna beskralješnjaka Kopačkog rita u užem i Podunavlja u širem smislu slabo je istražena,
osim pojedinih grupa koje su bile zanimljive određenim istraživačima. Radi nedostatka stručnjaka
sustavna istraživanja i praćenje stanja biološke raznolikosti je u povojima, tako da se tek posljednjih
nekoliko godina pokušavaju izraditi odgovarajući priručnici za inventarizaciju vrsta i njihovih staništa
(Nikolić 2006; Topić et al. 2006).
Istraživanja beskralješnjaka započela su 1943. godine u okviru biološke stanice «Albertina», a
do danas su istražene slijedeće skupine:
Oblići (Nematoda)
U tlima Kopačkog rita utvrđena su ukupno 22 roda oblića od kojih su neki značajni biljni
paraziti na ratarskim kulturama (Kalinović 1999). Stalna zastupljenost oblića iz četiri osnovne trofičke
grupe (obligatni paraziti, fakultativni paraziti, saprofagi i predatori) potvrđuje postojanje prirodnog
ciklusa kruženja tvari. Periodične promjene zastupljenosti oblića u tlu uvjetovane su utjecajem
specifičnog vodnog režima.
U sedimentima vodenih ekosustava unutar Kopačkog rita ustanovljene su 32 vrste
slatkovodnih oblića, a u sedimentima ribnjaka Belje 23 vrste (Kalinović 1999). Broj vrsta i gustoća
njihovih populacija ovisi o tipu sedimenta, brzini protoka vode i stupnju onečišćenja voda. Intenzivna

41
istraživanja slatkovodnih oblića provode se od 1998. do danas, na temelju kojih je zabilježen niz novih
svojti.
Mekušci (Mollusca)
Od faune mekušaca, osobito su istraženi puževi Gastropoda i školjkaši Bivalvia. Ukupno je
zabilježena 21 vrsta (Kalinović 1999). Slatkovodnih puževa je utvrđeno 13 vrsta (Bogut et al. 2003).
Kako je u Hrvatskoj do danas zabilježeno 129 svojti vodenih puževa, 481 svojta kopnenih puževa i 17
svojti školjkaša (Radović J. 1999), očekuje se da će se dodatnim istraživanjima broj vrsta na području
Parka prirode znatno povećati.
Među puževima i školjkašima posebno treba istaknuti živorodnog puža, Viviparus hungaricus,
koji u Kopačkom ritu naraste i do 55 mm, kao i posebnu formu školjke Unio tumidus kopacensis kao
endemsku podvrstu Kopačkog jezera (Kalinović 1999). U posljednje vrijeme također je primijećeno
širenje strane invazivne vrste školjkaša Dreissenia polymorpha koja je nađena u vodama Hulovskog
kanala.
Puž vinogradnjak Helix pomatia zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o
proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim kao zaštićena vrsta (Narodne novine br.
99/2009).
Gujavice (Oligochaeta)
U tlima Parka prirode Kopački rit do danas je zabilježeno samo 16 vrsta gujavica iz dviju
porodica (Kalinović 1999). Pritom su vrste Allolobophora rosae, A. caliginosa, A. leoni i Lumbricus
rubellus bile dominantne. Kako je u Hrvatskoj zabilježena 141 svojta gujavica iz sedam različitih
porodica (Radović J. 1999), ovdje se također dodatnim istraživanjima očekuje znatno proširenje popisa
vrsta.
Pijavice (Hirudinea)
Na području Kopačkog rita ukupno je utvrđeno 16 vrsta pijavica što čini više od 94% faune
Hrvatske (Kalinović 1999; Radović J. 1999). Među njima su i rijetke vrste kao Dina apathyi,
Cystobranchus fasciatus, Theromyzon tessulatum i Batracobdella paludosa. Dvije vrste, Piscicola
geometra i Cystobranchus fasciatus, su paraziti na ribama, ali je njihova pojava i šteta na ribama
lokalnog značaja.
Medicinska pijavica Hirudo medicinalis i konjska pijavica Haemopis sanguisuga zaštićene su
Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim u
kategoriji strogo zaštićenih vrsta (Narodne novine br. 99/2009).
Rakovi (Crustacea)
Od ukupne faune rakova istraživane su samo tri skupine: veslonošci (Copepoda), rašljoticalci
(Cladocera) i desetonošci (Decapoda). Prve dvije skupine predstavljaju niže rakove koji se nalaze u
planktonu, a desetonošci predstavljaju više rakove.
o veslonošci (Copepoda)
Skupina planktonskih račića Copepoda ima tri načina ishrane: filtracijski, predatorski i
detritofagni, pri čemu prisustvo pojedinih vrsta ukazuje na stupanj trofije vodenih ekosustava
(Elektroprojekt 2002). Fauna ove skupine je slabo istražena s ukupno zabilježenih sedam vrsta
(Elektroprojekt 2002) što čini manje od 9% hrvatske faune (81 vrsta) (Radović J. 1999).
o Rašljoticalci (Cladocera)
Gotovo svi predstavnici ove skupine hrane se filtriranjem (iako ima i pravih predatora), te
predstavljaju izuzetno važnu grupu organizama u prijenosu tvari i protoku energije kroz hranidbene
lance vodenih ekosustava (Elektroprojekt 2002). Prisustvo pojedinih vrsta također ukazuje na stupanj
trofije. Do danas je utvrđeno 12 vrsta (Elektroprojekt 2002) što čini 34% ukupne faune Hrvatske (35
vrsta) (Radović J. 1999).
o Desetonošci (Decapoda)
Desetonožni rakovi su oklopni raci s karakterističnim kliještima. Na području Kopačkog rita i
rijeke Dunav zabilježen je uskoškari ili barski rak Astacus leptodactilus kao jedina vrsta autohtonih
desetonožnih rakova u ovom dijelu poplavne doline (Maguire & Klobučar 2003b). Međutim, osobito
zabrinjava pojava i širenje dvije strane invazivne vrste rakova: bodljobradog ili prugastog raka
Orconectes limosus sjeverno-američke vrste koja je u Europu naseljena radi uzgoja i ishrane (Maguire
& Klobučar 2003a, ICPDR 2002), te kineske slatkovodne rakovice Eriocheir sinensis (Lakatoš n.p.).
Dok je kineska rakovica za sada zabilježena samo u rijeci Dunav, američki rak je široko rasprostranjen

42
u poplavnom području, osobito u rukavcima i kanalima poput Hulovskog, Čonak ut-a, Vemeljskog i
Monjoroškog dunavca (Mikuska T. n.p.).
Kukci (Insecta)
Smatra se da su kukci najbrojnija skupina životinja na Zemlji s više od 950.000 opisanih vrsta
(Elektroprojekt 2002). Budući da žive u svim staništima u kojima je moguć život izuzetno su značajni
za procese kruženja tvari i protoka energije, te u održavanju ravnoteže u kopnenim i vodenim
ekosustavima (Matoničkin 1981).
Fauna kukaca Kopačkog rita vrlo je slabo istražena. Tako je, na primjer, do danas od ukupno
6.000 vrsta kornjaša, Coleoptera, koje su zabilježene u Hrvatskoj (Radović J. 1999), zabilježeno samo
85 vrsta u Kopačkom ritu (Elektroprojekt 2002) ili od 2.505 zabilježenih vrsta leptira Lepidoptera u
Hrvatskoj (Radović J. 1999) samo 95 vrsta u Kopačkom ritu (referenca). Međutim, pojedine skupine
koje su dobro istražene, poput vretenaca, komaraca ili obada, ukazuju da je fauna kukaca također
izuzetno bogata.
o Vretenca (Odonata)
Faunističkim istraživanjima vretenaca na području Kopačkog rita utvrđeno je 48 vrsta
(Bogdanović et al. 2004) (Elektroprojekt 2002), što iznosi 70,58 % od 68 vrsta vretenaca zabilježenih
u Hrvatskoj (Radović J. 1999). Među njima je devet rijetkih i ugroženih vrsta: Anaciaeschna isosceles,
Hemianax ephippiger, Gomphus flavipes, Ophiogomphus cecilia, Somatochlora flavomaculata,
Epitheca bimaculata, Sympetrum depressiusculum, Sympetrum danae i Leucorrhinia pectoralis.
Vretenca kao predatori imaju indikatorsku ulogu koja nam ukazuje na bogatstvo staništa, onečišćenost
okoliša i očuvanost ekosustava u kojima žive.
o Ravnokrilci (Orthoptera)
Istraživanja ravnokrilaca obavljena su još davne 1943. godine, kada je utvrđena ukupno 31
svojta (Kalinović 1999). To predstavlja 17,75% ukupne faune ravnokrilaca Hrvatske koja broji 169
vrsta (Radović J. 1999). Od utvrđenih vrsta, 19 pripada sibirskom faunističkom elementu, a 12 vrsta
pontomediteranskom (Kalinović 1999).
o Leptiri (Lepidoptera)
Leptiri se prema aktivnosti dijele na danje i noćne leptire. Fauna leptira koja se procjenjuje na
2505 vrsta u Hrvatskoj (Radović J. 1999), na području Kopačkog rita i Podunavlja nije dovoljno
istražena. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja u Kopačkom ritu zabilježeno je 64 vrste danjih
leptira, što iznosi 32% od ukupne faune (186 vrsta) danjih leptira Hrvatske (Reinstra 2004, Krčmar
2004). Rijetke i ugrožene vrste rasprostranjene na području Kopačkog rita su Papilio machaon, zatim
Apatura metis, Aglais urticae, Lycaena dispar i Cupido alcetas (Kalinović 1999).
Sveukupan broj do danas poznatih noćnih leptira na području Podunavlja je 104 vrste
(Elektroprojekt 2002, Pulitika 2000, Draganić 2000). Kao dosta rijetku treba izdvojiti vrstu Laelia
coenos.
o Trčci (Carabidae)
Trčci su porodica grabežljivih kornjaša načinom života vezanim za tlo, a prva istraživanja ove
skupine na području Kopačkog rita započinju 1983. godine. Do danas ih je ukupno zabilježeno 55
vrsta (Elektroprojekt 2002).
o Komarci (Culicidae)
Iako poplavna područja predstavljaju idealna mjesta za razvoj komaraca, prva istraživanja ove
skupine započela su tek 90-tih godina prošlog stoljeća. Do danas je u Kopačkom ritu zabilježeno 21
vrsta komaraca što predstavlja 42% faune Hrvatske koja broji 50 vrsta (Elektroprojekt 2002). Sedam
vrsta (Aedes vexans, A. sticticus, A. cinereus, Anopheles maculipennis kompleks) je osobito brojno jer
svoja jaja polažu na mjesta koja će tek biti poplavljena, tako da se njihove vrlo brojne populacije
razvijaju nakon poplava. Utvrđena je jasna povezanost razvoja populacija komaraca s uvjetima
plavljena tj. smanjenom broju razvijenih generacija i ukupne brojnosti u sušnim godinama (Merdić &
Lovaković 1999, Merdić & Sudarić 2003). Vrlo rijetka je vrsta Anopheles hyrcanus. Kratki opisi
najznačajnijih vrsta nalaze se u Sektorskoj studiji «Biodiverzitet» (Elektroprojekt 2002). Unatoč
uvriježenom mišljenju, komarci iz Kopačkog rita ne migriraju, ali postoje disperzije dijela populacija
iz rubnih dijelova poplavnog područja (Sudarić 2006).
o Obadi (Tabanidae)
Obadi Kopačkog rita istražuju se od 1988. godine, te je do danas utvrđeno 26 vrsta što čini
32% faune obada Hrvatske koja broji 78 vrsta (Elektroprojekt 2002, Krčmar et al. 2006). Najbrojnije
43
vrste su Hybomitra ciureai, Tabanus bromius i Haematopota pluvialis. Vrste Hybomitra ukrainica i
Haematopota bigoti posebnost su faune obada Kopačkog rita jer su izuzetno rijetke u kopnenom
području Hrvatske.
o vodene stjenice (Heteroptera)
Istraživanja ove skupine započela su 2004. godine i do danas je za područje Kopačkog rita
zabilježena 21 vrsta (Turić 2007). Ovdje treba napomenuti da su predmetnim istraživanjima zahvaćeni
samo predstavnici koji žive u vodenim ekosustavima.
o Kornjaši (Coleoptera)
Istraživanja kornjaša kopnenih staništa utvrdila su ukupno 85 vrsta (Kalinović 1999).
Istraživanja ove skupine koji žive u vodenim ekosustavima započela su 2004. godine i do danas ih je
za područje Kopačkog rita zabilježeno 52 vrste (Turić 2007).
o Grizlice (Psocoptera)
Do danas je zabilježeno 28 vrsta grizlica (Elektroprojekt 2002). S obzirom da fauna grizlica
Hrvatske broji 61 vrstu (Radović J. 1999) ovi podaci nam ukazuju na relativno bogatstvo vrsta u
Kopačkom ritu. Vrste Caecilius atricornis i Dorypterix domestica nedavno su prvi puta utvrđene za
faunu Hrvatske. Rijetka je i vrsta Ectopsocopsis xerophyllus koja je prvi put uzorkovana u Hrvatskoj
na suhom lišću hrasta lužnjaka 1978.
o Opnokrilci (Symphyta)
Fauna opnokrilaca Kopačkog rita zastupljena je sa 73 vrste (Perović et al. 2006).

9.8.2.2. Kralješnjaci (Vertebrata)

9.8.2.2.1. Ribe (Pisces)
U vodama Kopačkog rita zabilježeno je 44 vrste slatkovodnih riba što je 34,64% ukupnog
broja riba Hrvatske, ali se pretpostavlja da bi to područje moglo naseljavati 60-tak vrsta riba. Uneseno
je čak 9 vrsta riba, dok su ostalih 35 autohtone vrste. Od 44 vrste tri su endemi dunavskog sliva:
plotica Rutilus pigus, prugasti balavac Gymnocephalus schraetzer i mali vretenac Zingel streber, a
dvije se vrste smatraju regionalno izumrlima: obična moruna Huso huso i obična pastruga Acipenser
stellatus.
Biološki značaj Kopačkog rita je izvanredno velik jer je poplavna zona područje visoke
biološke produkcije te jedno od najvažnijih područja za mrijest riba Dunava i donjeg toka Drave.
Kopački rit ujedno služi i kao mrijestilište ribama koje dolaze iz uzvodnih tokova gdje nema poplavnih
područja.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu slatkovodnih riba
Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 13. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste riba

Crvena knjiga
Prema Pravilniku (NN slatkovodnih NATURA Bernska
Hrvatski naziv Znanstveni naziv
99/2009) riba Hrvatske 2000 konvencija
(2006)
crnooka deverika Abramis sapa zaštićena NT
kečiga Acipenser ruthenus zaštićena VU
jegulja Anguilla anguilla zaštićena
bolen Aspius aspius zaštićena VU + +
mrena Barbus barbus zaštićena
karas Carassius carassius zaštićena VU
zaštićena – zavičajna
šaran Cyprinus carpio EN
svojta
Obični vijun Cobitis taenia + +
prugasti balavac Gymnocephalus schraetser strogo zaštićena CR + +

44
 Crvena knjiga
Prema Pravilniku (NN slatkovodnih NATURA Bernska
Hrvatski naziv Znanstveni naziv
99/2009) riba Hrvatske 2000 konvencija
(2006)
jez Leuciscus idus zaštićena VU
manjić Lota lota zaštićena VU
piškur Misgurnus fossilis strogo zaštićena VU + +
sabljarka Pelecus cultratus strogo zaštićena DD +
mramorasti glavoč Proterorhinus marmoratus zaštićena
NT
plotica Rutilus pigus zaštićena NT + +
smuđ kamenjak Sander volgense strogo zaštićena DD
nosara Vimba vimba zaštićena VU
mali vretenac Zingel streber strogo zaštićena VU + +
veliki vretenac Zingel zingel strogo zaštićena VU

Potrebno je napomenuti da je istom konvencijom zaštićena podvrsta Rhodeus sericeus amarus,

koja pripada vrsti gorka gavčica Rhodeus sericeus, a za koju je utvrđeno da naseljava Kopački rit.
Daljnja istraživanja i inventarizacije trebaju utvrditi jesu li među pripadnicima ove vrste i pripadnici
zaštićene podvrste.

9.8.2.2.2. Vodozemci (Amphibia)

Faunu vodozemaca Kopačkog rita čini 11 vrsta, odnosno 55% od ukupno 20 vrsta vodozemaca
prisutnih u Hrvatskoj. Sve ove vrste svojom su biologijom vezane uz močvarna i vodena staništa, koja
su za većinu njih i stalna staništa. Nestanak pojedinih vodenih površina ima za posljedicu drastično
smanjenje broja vodozemaca.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu vodozemaca i
gmazova Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj
konvenciji.

Tablica 14. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste vodozemaca

Crvena knjiga
vodozemaca i
Prema Pravilniku NATURA Bernska
Znanstveni naziv gmazova
Hrvatski naziv (NN 99/2009) 2000 konvencija
Hrvatske
(2006)
crveni mukač Bombina bombina strogo zaštićena NT + +
smeđa krastača Bufo bufo zaštićena
zelena krastača Bufo viridis strogo zaštićena
gatalinka Hyla arborea strogo zaštićena NT
češnjača Pelobates fuscus strogo zaštićena

šumska smeđa žaba Rana dalmatina strogo zaštićena

zelena žaba Rana esculenta zaštićena

velika zelena žaba Rana ridibunda zaštićena

Salamandra
šareni daždevnjak zaštićena
salamandra

45
 Crvena knjiga
vodozemaca i
Prema Pravilniku NATURA Bernska
Znanstveni naziv gmazova
Hrvatski naziv (NN 99/2009) 2000 konvencija
Hrvatske
(2006)
veliki panonski
Triturus dobrogicus strogo zaštićena NT + +
vodenjak
mali vodenjak Triturus vulgaris strogo zaštićena EN

Kopački rit spada u područja vrijedna posebne zaštite kao stanište potencijalno ugroženih vrsta
obalnih, vlažnih i vodenih staništa za vrste kao što su veliki panonski vodenjak, crveni mukač i obična
gatalinka. Fauna vodozemaca je na ovom područje ugrožena intenziviranjem poljoprivrede,
melioracijama i kanaliziranjem vodotoka, te uništavanjem i fragmentacijom staništa.

9.8.2.2.3. Gmazovi (Reptilia)

U Kopačkom ritu utvrđeno je 10 vrsta gmazova što predstavlja 25,64 % od ukupno 39 vrsta
gmazova Hrvatske. Fauna gmazova Kopačkog rita uključuje jednu vrstu kornjače (barska kornjača
Emys orbicularis), četiri vrste guštera (sljepić Anguis fragilis, livadna gušterica Lacerta agilis, zidna
gušterica Podarcis muralis i zelembać Lacerta viridis) te pet vrsta zmija (smukulja Coronella
austriaca, bjelica Elaphe longissima, ribarica Natrix tessellata, bjelouška Natrix natrix i riđovka
Vipera berus).
Na području Kopačkog rita brojnošću dominiraju vrste prilagođene poplavnim uvjetima kao je
obična bjelouška, kockasta vodenjača te barska kornjača. Ostale vrste gmazova rasprostranjene su na
višim terenima koji su vrlo rijetko ili nikad plavljeni, poput nasipa ili područja branjenog od poplava.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009) te one koje su svrstane u Crvenu knjigu vodozemaca i
gmazova Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj
konvenciji.

Tablica 15. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste vodozemaca

Crvena knjiga
Prema Pravilniku (NN vodozemaca i NATURA Bernska
Znanstveni naziv
Hrvatski naziv 99/2009) gmazova 2000 konvencija
Hrvatske
kornjača Emys orbicularis strogo zaštićena NT + +
livadna gušterica Lacerta agilis strogo zaštićena
zidna gušterica Podarcis muralis strogo zaštićena
zelembać Lacerta viridis strogo zaštićena
smukulja Coronella austriaca strogo zaštićena
bjelica Elaphe longissima strogo zaštićena
ribarica Natrix tessellata strogo zaštićena DD
sljepić Anguis fragilis zaštićena
bjelouška Natrix natrix zaštićena
riđovka Vipera berus zaštićena

9.8.2.2.4. Ptice (Aves)

Faunu ptica Kopačkog rita čini 297 vrsta, odnosno 79,2% od ukupno 375 vrsta ptica koje su do
sada sa sigurnošću zabilježene u Hrvatskoj. U sljedećem popisu osim taxonomskih kategorija vrsta
nabrojane su i tri podvrste i to Corvus corone corone, C. corone cornix te Columba livia f. domestica.
To je zato jer je Rasprostranjenost u Hrvatskoj navedena samo na razini vrsta, dok su do sada u
Hrvatskoj zabilježene podvrste, samo spomenute i nabrojene (osim Columba livia f. domestica i
46
 Corvus corone cornix). Taksonomski problemi svojti nižih od vrste, u Hrvatskoj su gotovo posve
neistraženi, osim nekih iznimaka (Lukač 2007).
Brojnošću dominiraju ptice močvarice što ide u prilog značaju Kopačkog rita kao močvarnog
staništa te je između ostalog ovo jedan od glavnih razloga njegovog uvrštavanja na Ramsarsku listu.
Osim toga činjenica da ovdje povremeno ili stalno obitava ili preljeće 79,2% vrsta od ukupne
ornitofaune Hrvatske daje nam za pravo tvrditi da je Kopački rit jedno od najvažnijih područja za
biološku raznolikost Hrvatske.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu ugroženih vrsta ptica
Hrvatske (2003.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 16. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste ptica

Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno

populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
jastreb kokošar Accipiter gentilis gn/st Strogo zaštićena
kobac ptičar Accipiter nisus gn/zim Strogo zaštićena LC gn
trstenjak Acrocephalus
gn/sl Strogo zaštićena
droščić arundinaceus
trstenjak Acrocephalus
pre Strogo zaštićena + + CR gn
ševarić melanopogon
Acrocephalus
trstenjak ševar rg Strogo zaštićena + +
paludicola
trstenjak Acrocephalus
gn/sl Strogo zaštićena
mlakar palustris
trstenjak Acrocephalus
gn/sl Strogo zaštićena
rogožar schoenobaenus
trstenjak Acrocephalus
gn/sl Strogo zaštićena
cvrkutić scirpaceus
dugorepa Aegithalos
gn/st Strogo zaštićena
sjenica caudatus
Aegypius
sup starješina rg Strogo zaštićena + + RE gn
monachus
ševa vintulja Alauda arvensis gn/sl Zaštićena LC gn
vodomar ribar Alcedo atthis gn/st Strogo zaštićena + + NT gn
patka lastarka Anas acuta ngn/pre Strogo zaštićena EN zim
patka žličarka Anas clypeata ngn/sl Strogo zaštićena VU zim
patka kržulja Anas crecca zim/pre Zaštićena NT zim +
srpastopera
Anas falcata rg Strogo zaštićena
kržulja
patka zviždara Anas penelope pre Strogo zaštićena NT zim
Anas
divlja patka gn/zim Zaštićena +
platyrhynchos
patka
Anas querquedula gn/sl Zaštićena NT gn +
pupčanica
patka
Anas strepera gn/sl Strogo zaštićena EN gn + zim
kreketaljka
lisasta guska Anser albifrons zim Zaštićena NT zim +
siva guska Anser anser gn/sl Strogo zaštićena EN gn
kratkokljuna Anser
rg Strogo zaštićena
guska brachyrchynchos
mala guska Anser erythropus rg Strogo zaštićena +

47
 Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
guska
Anser fabalis zim Zaštićena NT zim +
gligovnjača
indijska guska Anser indicus rg Strogo zaštićena
trepteljka
Anthus campestris rg Strogo zaštićena + + LC gn
žvrljinka
rusogrla
Anthus cervinus rg Strogo zaštićena
trepteljka
trepteljka
Anthus pratensis zim/pre Strogo zaštićena
cikuša
trepteljka
Anthus spinoletta pre Strogo zaštićena NT gn
poljarica
trepteljka
Anthus trivialis gn/sl Strogo zaštićena
strljekavica
crna čiopa Apus apus gn/sl Strogo zaštićena
suri orao Aquila chrysaetos rg Strogo zaštićena + + EN gn
orao klokotaš Aquila clanga zim Strogo zaštićena + +
orao krstaš Aquila heliaca rg Strogo zaštićena + + CR gn
orao kliktaš Aquila pomarina ngn/sl Strogo zaštićena + + EN gn
siva čaplja Ardea cinerea gn/zim Zaštićena
čaplja danguba Ardea purpurea gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn
žuta čaplja Ardeola ralloides gn/sl Strogo zaštićena + + EN gn
kamenjar
Arenaria interpres rg Strogo zaštićena
kovačić
sova močvarica Asio flammeus pre/zim Strogo zaštićena + + CR gn
sova utina Asio otus gn/st Strogo zaštićena
obični ćuk Athene noctua gn/st Strogo zaštićena NT gn
patka glavata Aythya ferina gn/zim Zaštićena LC gn +
krunasta patka Aythya fuligula zim Zaštićena NT gn +
patka crnika Aythya marila pre Strogo zaštićena
patka njorka Aythya nyroca gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn
svilorepa Bombycilla
zim Strogo zaštićena
kugara garrulus
bukavac Botaurus stellaris ngn/zim Strogo zaštićena + + EN gn
kanadska guska Branta canadensis rg Strogo zaštićena
bjelolica guska Branta leucopsis rg Strogo zaštićena + +
crvenovrata
Branta ruficollis rg Strogo zaštićena
guska
sovuljaga
Bubo bubo ngn Strogo zaštićena + + NT gn
buljina
patka Bucephala
zim Strogo zaštićena LC zim
batoglavica clangula
Burhinus
ćukavica potrk rg Strogo zaštićena + + D.D. gn
oedicnemus
škanjac mišar Buteo buteo gn/st Strogo zaštićena
škanjac gaćaš Buteo lagopus zim Strogo zaštićena
riđi škanjac Buteo rufinus rg Strogo zaštićena + +
laponska Calcarius
rg Strogo zaštićena
strnadica lapponicus
troprsti žalar Calidris alba rg Strogo zaštićena
žalar cirikavac Calidris alpina pre Strogo zaštićena NT / EN pre / zim
krivokljuni Calidris ferruginea pre Strogo zaštićena NT pre

48
 Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
žalar
žalar ciganin Calidris minuta pre Strogo zaštićena NT pre
Calidris
žalar crnčić pre Strogo zaštićena NT pre
temminckii
Caprimulgus
leganj mračnjak gn/sl Strogo zaštićena + + LC gn
europaeus
Carduelis
obična jurčica zim Strogo zaštićena
cannabina
češljugarka Carduelis
gn/st Strogo zaštićena
konopljarka carduelis
zelendur
Carduelis chloris gn/st Strogo zaštićena
zelenac
sjeverna jurčica Carduelis flammea rg Strogo zaštićena
Carduelis
gorska jurčica rg Strogo zaštićena
flavirostris
zelenčica ovčica Carduelis spinus zim Strogo zaštićena LC gn
Carpodacus
rujnica rg Strogo zaštićena
erythrinus
kratkoprsti Certhia
gn/st Strogo zaštićena LC gn
puzavac brachydactyla
puzavac
Certhia familiaris gn/st Strogo zaštićena LC gn
kljukavac
Charadrius
morski kulik pre Strogo zaštićena EN gn
alexandrinus
kulik slijepčić Charadrius dubius sl Strogo zaštićena NT gn
Charadrius
kulik blatarić pre Strogo zaštićena
hiaticula
Chlidonias
bjelobrada čigra gn/sl Strogo zaštićena + + VU / NT gn / pre
hybridus
Chlidonias
bjelokrila čigra pre Strogo zaštićena
leucopterus
crna čigra Chlidonias niger rg Strogo zaštićena + + RE / LC gn / pre
bijela roda Ciconia ciconia gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn
crna roda Ciconia nigra gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn
orao zmijar Circaetus gallicus ngn/pre Strogo zaštićena + + VU gn
Circus
eja močvarica gn/sl Strogo zaštićena + + EN gn
aeruginosus
eja strnarica Circus cyaneus zim/pre Strogo zaštićena + + NT ngn
stepska eja Circus macrourus pre Strogo zaštićena + +
eja livadarka Circus pygargus pre Strogo zaštićena + + EN gn
patka ledara Clangula hyemalis rg Strogo zaštićena
batokljun Coccothraustes
gn/st Strogo zaštićena
trešnjar coccothraustes
Columba livia f.
domaći golub gn/nt
domestica
golub dupljaš Columba oenas gn/zim Strogo zaštićena D.D. gn
Columba
golub grivnjaš gn/sl +
palumbus
zlatovrana
Coracias garrulus ngn Strogo zaštićena + + CR gn
modrulja
vrana gavran Corvus corax gn/st Strogo zaštićena
Corvus corone
siva vrana gn/st +
cornix

49
 Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
Corvus corone
crna vrana rg
corone
vrana gačac Corvus frugilegus gn/st +
čavka
Corvus monedula gn/st +
zlogodnjača
prepelica
Coturnix coturnix gn/sl Zaštićena NT gn + pre +
pućpura
prdavac
Crex crex gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn
prepeličar
obična kukavica Cuculus canorus gn/sl Zaštićena
Cygnus
mali labud rg Strogo zaštićena + +
columbianus
žutokljuni labud Cygnus cygnus zim Strogo zaštićena
crvenokljuni
Cygnus olor zim Zaštićena + +
labud
piljak kosirić Delichon urbica gn/sl Strogo zaštićena
bjelohrpti Dendrocopos
rg Strogo zaštićena NT gn
dijetao leucotos
Dendrocopos
veliki dijetao gn/st Strogo zaštićena + +
major
Dendrocopos
srednji dijetao gn/sl Strogo zaštićena LC gn
medius
Dendrocopos
mali dijetao gn/st Strogo zaštićena + + LC gn
minor
Dendrocopos
sirijski dijetao gn/st Strogo zaštićena LC gn
syriacus
crni mravozub Dryocopus martius gn/st Strogo zaštićena + +
bijela čaplja Egretta alba gn/zim Strogo zaštićena + + EN gn
bijela čapljica Egretta garzetta gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn
obalna čaplja Egretta gularis rg Strogo zaštićena + +
stršelj počvrkaš Emberiza calandra gn/sl Zaštićena LC gn
strnadica
Emberiza cia rg Strogo zaštićena
cikavica
strnadica
Emberiza citrinella gn/st Strogo zaštićena
žutovoljka
mala strnadica Emberiza pusilla rg Strogo zaštićena
močvarna Emberiza
gn/st Strogo zaštićena LC gn
strnadica schoeniclus
čučka crvendać Erithacus rubecula gn/sl Strogo zaštićena
Eudromias
kulik lakrdijaš rg Strogo zaštićena
morinellus
sokol golubaš Falco cherrug gn/sl Strogo zaštićena + + CR gn
sokol krahuljčić Falco columbarius zim Strogo zaštićena EN zim
bjelonokta
Falco naumanni pre Strogo zaštićena + + CR ngn
vjetruša
sivi sokol Falco peregrinus pre/zim Strogo zaštićena + + VU gn
sokol grlaš Falco subbuteo gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn
vjetruša
Falco tinnunculus gn Strogo zaštićena
klikavka
vjetruša kopčić Falco vespertinus pre Strogo zaštićena NT pre
bjelokrila
Ficedula albicollis gn/sl Strogo zaštićena + LC gn
muharica
crnoglava Ficedula pre Strogo zaštićena + +

50
 Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
muharica hypoleuca
muharica
Ficedula parva rg Strogo zaštićena NT gn
crvenvoljka
zeba bitkavica Fringilla coelebs gn/st Zaštićena + +
Fringilla
zeba nikavica zim Zaštićena
montifringilla
crna liska Fulica atra gn/sl Zaštićena NT zim
kukuljasta ševa Galerida cristata gn/st Zaštićena LC gn
Gallinago
šljuka kokošica ngn/pre Zaštićena CR / NT gn / ngn +
gallinago
šljuka livadarka Gallinago media pre Strogo zaštićena
guša Gallinula
gn/sl Zaštićena + +
zelenonoga chloropus
Garrulus
šojka kreštalica gn/st +
glandarius
srednji plijenor Gavia arctica pre Strogo zaštićena LC zim
veliki plijenor Gavia immer rg Strogo zaštićena + +
mali plijenor Gavia stellata pre Strogo zaštićena + +
Glareola
zijavac čičavac rg Strogo zaštićena + +
pratincola
sivi ždral Grus grus pre Strogo zaštićena + + NT pre
bjeloglavi sup Gyps fulvus rg Strogo zaštićena + + CR gn
Haematopus
đonda kovač rg Strogo zaštićena + + EN pre
ostralegus
Haliaeetus
orao štekavac gn/st Strogo zaštićena EN gn
albicilla
Hieraaetus
patuljasti orao ngn/rg Strogo zaštićena + + CR gn
pennatus
crvenonoga Himantopus
pre Strogo zaštićena + + CR / EN gn / pre
vlastelica himantopus
žuti voljić Hippolais icterina gn/sl Strogo zaštićena + + D.D. gn
voljić praskavac Hippolais pallida gn/sl Strogo zaštićena
lastavica
Hirundo rustica gn/sl Strogo zaštićena LC gn
pokućarka
zlogodnica Hydrobates
rg Strogo zaštićena
burna pelagicus
Ixobrychus
čapljica voljak gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn
minutus
vijoglav mravar Jynx torquilla gn/sl Strogo zaštićena + +
svračak rusi Lanius collurio gn/sl Strogo zaštićena
veliki svračak Lanius excubitor zim Strogo zaštićena + +
mali svračak Lanius minor ngn Strogo zaštićena LC gn
crvenoglavi
Lanius senator rg Strogo zaštićena + +
svračak
srebrni galeb Larus argentatus pre Strogo zaštićena
galeb klaukavac Larus cachinnans pre Strogo zaštićena
burni galeb Larus canus zim/pre Strogo zaštićena
galeb ćukavac Larus fuscus rg Strogo zaštićena
veliki galeb Larus marinus rg Strogo zaštićena
Larus
crnoglavi galeb rg Strogo zaštićena
melanocephalus
mali galeb Larus minutus pre Strogo zaštićena + +

51
 Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
riječni galeb Larus ridibundus gn Strogo zaštićena LC gn
plosnatokljuni Limicola
rg Strogo zaštićena
žalar falcinellus
smeđa muljača Limosa lapponica rg Strogo zaštićena
crnorepa
Limosa limosa pre Strogo zaštićena + + LC pre
muljača
trstenjak Locustella
gn/st Strogo zaštićena
potočar fluviatilis
Locustella
trstenjak slavić gn/st Strogo zaštićena LC gn
luscinioides
trstenjak cvrčić Locustella naevia pre Strogo zaštićena NT gn
krstokljun
Loxia curvirostra rg Strogo zaštićena
omorikaš
ševa krunica Lullula arborea pre Strogo zaštićena LC gn
veliki slavuj Luscinia luscinia pre Strogo zaštićena + +
Luscinia
mali slavuj gn/sl Strogo zaštićena
megarhynchos
močvarna
Luscinia svecica gn/sl Strogo zaštićena D.D. gn
modrovoljka
Lymnocryptes
šljuka kozica pre Strogo zaštićena + + D.D. ngn
minimus
patka kulašica Melanitta fusca rg Strogo zaštićena
crna patka Melanitta nigra rg Strogo zaštićena
bijeli ronac Mergus albellus zim Strogo zaštićena
ronac osaš Mergus merganser zim Strogo zaštićena + + CR gn
ronac brskavac Mergus serrator zim Strogo zaštićena LC zim
žuta pčelarica Merops apiaster gn/sl Strogo zaštićena LC gn
crnkasta lunja Milvus migrans gn/sl Strogo zaštićena VU gn
crvenkasta lunja Milvus milvus ngn/rg Strogo zaštićena + + RE gn
crevenorepi
Monticola saxatilis rg Strogo zaštićena + +
stjenjak
bijela pliska Motacilla alba gn/sl Strogo zaštićena
gorska pliska Motacilla cinerea pre Strogo zaštićena
žuta pastirica Motacilla flava gn/sl Strogo zaštićena NT gn
siva muharica Muscicapa striata gn/sl Strogo zaštićena NT gn
patka gogoljica Netta rufina rg Strogo zaštićena CR zim
Nucifraga
šarena kreja rg Strogo zaštićena
caryocatactes
pozviždač
Numenius arquata pre Strogo zaštićena EN zim
šibičar
Numenius
pozvizdač jatar pre Strogo zaštićena EN ngn
phaeopus
Nycticorax
gak gn/sl Strogo zaštićena NT gn
nycticorax
Oenanthe
obični kamenjar pre Strogo zaštićena + + LC gn
oenanthe
zlatna vuga Oriolus oriolus gn/sl Strogo zaštićena
veliki potrk Otis tarda ngn Strogo zaštićena RE gn
jejić lulavac Otus scops rg Strogo zaštićena + + NT gn
Oxyura
patka kršuljica rg Strogo zaštićena RE ngn
leucocephala
jastrebac Pandion haliaetus ngn/pre Strogo zaštićena + + NT pre

52
 Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
cipolaš
brkata bazgovka Panurus biarmicus pre Strogo zaštićena + + EN gn
jelova sjenica Parus ater pre Strogo zaštićena
plavetna sjenica Parus caeruleus gn/sl Strogo zaštićena
kaporasta
Parus cristatus rg Strogo zaštićena
sjenica
mrka sjenica Parus lugubris rg Strogo zaštićena
velika sjenica Parus major gn/sl Strogo zaštićena
crnoglava
Parus palustris gn/sl Strogo zaštićena
sjenica
vrabac pokućar Passer domesticus gn/st Strogo zaštićena
poljski vrabac Passer montanus gn/st Strogo zaštićena
kudravi nesit Pelecanus crispus rg Strogo zaštićena RE gn
Pelecanus
ružičasti nesit rg Strogo zaštićena + +
onocrotalus
trčka kvržulja Perdix perdix gn/st Zaštićena + + NT gn +
škanjac osaš Pernis apivorus pre Strogo zaštićena VU gn
Strogo zaštićena
je gnijezdeća
Phalacrocorax
veliki vranac gn/zim populacija, a + + VU gn
carbo
ostale jedinke su
zaštićene
Phalacrocorax
vranac kaloser ngn/pre Strogo zaštićena CR gn
pygmaeus
tankokljuna Phalaropus
rg Strogo zaštićena + +
liskonoga lobatus
Phasianus
obični gnjetao gn/st + + +
colchicus
Philomachus
grličar pršljivac pre Strogo zaštićena NT pre
pugnax
crvenrepka Phoenicurus
gn/sl Strogo zaštićena + +
kovač ochruros
crvenrepka Phoenicurus
gn/sl Strogo zaštićena NT gn
kovačić phoenicurus
Phylloscopus
obični zviždak gn/sl Strogo zaštićena
collybita
Phylloscopus
šumski zviždak gn/sl Strogo zaštićena NT gn
sibilatrix
Phylloscopus
zviždak kovačić pre Strogo zaštićena EN gn
trochilus
svraka maruša Pica pica gn/st +
siva žuna Picus canus gn/st Strogo zaštićena LC gn
zelena žuna Picus viridis gn/st Strogo zaštićena + + NT gn
afrička žličarka Platalea alba rg
Platalea
bijela žličarka ngn/sl Strogo zaštićena EN gn
leucorodia
Plectrophenax
snježni ostrugaš rg Strogo zaštićena
nivalis
Plegadis
blistavi ibis ngn/sl Strogo zaštićena EN pre
falcinellus
troprsti zlatar Pluvialis apricaria pre Strogo zaštićena + +
Pluvialis
zlatar pijukavac pre Strogo zaštićena + + EN zim
squatarola

53
 Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
ušati gnjurac Podiceps auritus rg Strogo zaštićena
ćubasti gnjurac Podiceps cristatus gn/sl Zaštićena + + LC gn
Podiceps
riđogrli gnjurac ngn/pre Strogo zaštićena VU zim
grisegena
Podiceps
zlatouhi gnjurac pre/ngn Strogo zaštićena EN gn
nigricollis
štijoka vizlinica Porzana parva gn/sl Strogo zaštićena D.D. gn
štijoka riđuga Porzana porzana gn/sl Strogo zaštićena + + D.D. gn
štijoka kusica Porzana pusilla rg Strogo zaštićena + + D.D. gn
gluhi popić Prunella collaris rg Strogo zaštićena + + LC gn
Prunella
sivi popić pre Strogo zaštićena
modularis
mala zimnica Pyrrhula pyrrhula zim Strogo zaštićena
kokošica
Rallus aquaticus gn/sl Strogo zaštićena NT gn
mlakara
modronoga Recurvirostra
pre Strogo zaštićena
sabljarka avosetta
vatroglavi Regulus
pre Strogo zaštićena + +
kraljić ignicapillus
zlatoglavi
Regulus regulus pre/zim Strogo zaštićena
kraljić
plazica vuga Remiz pendulinus gn/st Strogo zaštićena
bregunica
Riparia riparia gn/sl Strogo zaštićena NT gn
čađavica
troprsti galeb Rissa tridactyla rg Strogo zaštićena
smeđogrli batić Saxicola rubetra pre Strogo zaštićena LC gn
crnogrli batić Saxicola torquata gn/sl Strogo zaštićena LC gn
šljuka bena Scolopax rusticola ngn/pre Zaštićena D.D. / NT gn / ngn +
obična žutarica Serinus serinus gn/sl Strogo zaštićena
obični brgljez Sitta europaea gn/sl Strogo zaštićena
Somateria
sjeverna gavka rg Strogo zaštićena
mollissima
kratkorepi Stercorarius
rg Strogo zaštićena
pomornik parasiticus
širokorepi Stercorarius
rg Strogo zaštićena
pomornik pomarinus
mala čigra Sterna albifrons pre Strogo zaštićena EN gn
velika čigra Sterna caspia pre Strogo zaštićena + +
obična čigra Sterna hirundo gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn
debelokljuna
Sterna nilotica rg Strogo zaštićena + + RE
čigra
arktička čigra Sterna paradisaea rg Strogo zaštićena
dugokljuna Sterna
rg Strogo zaštićena
čigra sandvicensis
Streptopelia
grlica kumra gn/st Zaštićena + +
decaocto
divlja grlica Streptopelia turtur gn/sl Zaštićena LC gn
šumska sova Strix aluco gn/st Strogo zaštićena
sovina
Strix uralensis rg Strogo zaštićena LC gn
jastrebača
ružičasti čvorak Sturnus roseus rg Strogo zaštićena + +

54
 Status Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije Prema odredbama
Bernska NATURA Populacja na Zakona o
Hrvatski naziv Znanstveni naziv u PP Pravilniku (NN
konvencija 2000 koju se
Kopački 99/2009) Ugroženost lovstvu (NN
rit odnosi 140/2005)
ugroženost
šareni čvorak Sturnus vulgaris gn/sl Strogo zaštićena
crnoglava
Sylvia atricapilla gn/sl Strogo zaštićena
grmuša
grmuša
Sylvia borin gn/sl Strogo zaštićena NT gn
smokvarica
grmuša pjenica Sylvia communis gn/sl Strogo zaštićena
grmuša
Sylvia curruca sl Strogo zaštićena
čvrljinka
pjegava grmuša Sylvia nisoria pre Strogo zaštićena
gnjurac Tachybaptus
gn/sl Zaštićena + + LC gn
pilinorac ruficollis
morska utva Tadorna tadorna rg Strogo zaštićena
mali potrk Tetrax tetrax rg Zaštićena RE ngn
Tichodroma
brzelj zidarčić rg Strogo zaštićena + +
muraria
mrka prutka Tringa erythropus pre Strogo zaštićena LC pre
prutka migavica Tringa glareola pre Strogo zaštićena LC pre
mala prutka Tringa hypoleucos pre Strogo zaštićena + + VU gn
krivokljuna
Tringa nebularia pre Strogo zaštićena LC pre
prutka
pjegava prutka Tringa ochropus pre Strogo zaštićena
dugonoga
Tringa stagnatilis pre Strogo zaštićena
prutka
crvenonoga
Tringa totanus pre Strogo zaštićena CR gn + zim
prutka
Troglodytes
strijež palčić gn/st Strogo zaštićena
troglodytes
drozd gitkavac Turdus iliacus pre Zaštićena
crni kos Turdus merula gn/sl Zaštićena
drozd cikelj Turdus philomelos gn/sl Zaštićena
drozd bravenjak Turdus pilaris zim Strogo zaštićena VU gn
grivasti kos Turdus torquatus rg Strogo zaštićena
drozd imelaš Turdus viscivorus zim Zaštićena
kukuvija
Tyto alba gn/st Strogo zaštićena NT gn
driemavica
pupavac božjak Upupa epops gn/sl Strogo zaštićena NT gn
ostugasti vivak Vanellus spinosus rg Strogo zaštićena
vivak
Vanellus vanellus gn/sl Zaštićena LC gn
podzvizdač
Populacije: gn – gnijezdeća, ngn – negnijezdeća, pre – preletnička, zim – zimujuća, rg –rijetki gost, sl – selica, st –
stanarica

Ovi podaci jasno pokazuju značaj Kopačkog rita kao staništa za ptice. Stoga, ni ne čudi što je
Crvenoj knjizi ugroženih vrsta ptica Hrvatske (2003.) na prvo mjesto među najvažnijim područjima za
zaštitu ugroženih vrsta u Hrvatskoj svrstano Podunavlje i donje Podravlje s Parkom prirode Kopački
rit kao središtem područja.

9.8.2.2.5. Sisavci (Mammalia)

Zahvaljujući dosadašnjim istraživanjima, poznato je da je u Kopačkom ritu živjelo čak 55 vrsta
sisavaca, što predstavlja 54,45 % od ukupno 101 vrste sisavaca Hrvatske. Nažalost, tri vrste više ne
žive na području Parka prirode. Tekunica Spermophilus citellus, izumrla je na čitavom području

55
Hrvatske. Nadalje, vuk Canis lupus, iako u Hrvatskoj prisutan, više ne živi na području Parka prirode.
Status crnog štakora Rattus rattus nije u potpunosti jasan jer u novije vrijeme nije nađen, ali to ne
znači da privremeno ili stalno nije prisutan na ovom području. Pojava običnog muflona, Ovis ammon,
na području Kopačkog rita smatra se slučajnošću. Ostala 51 vrsta može se i dalje bez poteškoća naći
na ovom terenu.
Treba istaknuti i to da je dvanaest vrsta sisavaca također obuhvaćeno odredbama Zakona o
lovstvu (NN 140/2005) i svrstano u lovnu divljač.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske
(2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 17. Rijetke, ugrožene, zaštićene i lovne vrste sisavaca

obuhvaćeno
Prema Crvena odredbama
NATURA Bernska
Znanstveni naziv Pravilniku (NN knjiga Zakona o
Hrvatski naziv 2000 konvencija
99/2009) Hrvatske lovstvu (NN
140/2005)
šumski miš Apodemus flavicollis strogo zaštićena
čagalj Canis aureus zaštićena +
obična srna Capreolus capreolus +
europski dabar Castor fiber strogo zaštićena NT + + +
crveni jelen Cervus elaphus +
veliki hrčak Cricetus cricetus strogo zaštićena NT
dvobojna rovka Crocidura leucodon zaštićena
poljska rovka Crocidura suaveolens zaštićena
kasni noćnjak Eptesicus serotinus strogo zaštićena
bjeloprsi jež Erinaceus concolor zaštićena
divlja mačka Felis silvestris zaštićena +
europski zec Lepus europaeus zaštićena NT +
vidra Lutra lutra strogo zaštićena DD + +
kuna zlatica Martes martes zaštićena +
patuljasti miš Micromys minutus zaštićena NT
europski jazavac Meles meles +
dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersi strogo zaštićena EN + +
miš humkaš Mus spicilegus zaštićena NT
puh lješnikar Muscardinus avellanarius strogo zaštićena NT
zerdav Mustela erminea zaštićena
lasica Mustela nivalis zaštićena +
tvor Mustela putorius zaštićena +
oštrouhi šišmiš Myotis blythii oxygnathus strogo zaštićena + +
močvarni šišmiš Myotis dasycneme strogo zaštićena DD + +
riđi šišmiš Myotis emarginatus strogo zaštićena NT + +
brkati šišmiš Myotis mystacinus strogo zaštićena
resasti šišmiš Myotis nattereri strogo zaštićena
močvarna rovka Neomys anomalus zaštićena NT
rani većernjak Nyctalus noctula strogo zaštićena

56
 obuhvaćeno
Prema Crvena odredbama
NATURA Bernska
Znanstveni naziv Pravilniku (NN knjiga Zakona o
Hrvatski naziv 2000 konvencija
99/2009) Hrvatske lovstvu (NN
140/2005)
mali šumski šišmiš Pipistrellus nathusii strogo zaštićena
patuljasti šišmiš Pipistrellus pipistrellus strogo zaštićena
sivi dugoušan Plecotus austriacus strogo zaštićena EN
veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum strogo zaštićena NT + +
vjeverica Sciurus vulgaris zaštićena NT
šumska rovka Sorex araneus zaštićena
mala rovka Sorex minutus zaštićena
divlja svinja Sus scrofa +
riđa lisica Vulpes vulpes +

Na temelju podataka iz svih navedenih sustava zaštite slobodno možemo reći da je većina
sisavaca koji naseljavaju Kopački rit svrstana na neku od lista kao ugrožena ili zaštićena. Ova
činjenica sama po sebi dovoljno govori o značaju Kopačkog rita za zaštitu sisavaca.

9.9. Područja s posebnom zaštitom – Posebni zoološki rezervat Kopački rit

Na temelju osobitosti prirodnog područja i sukladno važećoj zakonskoj regulativi, područje
Kopačkog rita ima status Parka prirode, unutar kojeg se nalazi Posebni zoološki rezervat, koji je
smješten u njegovom južnom dijelu. Status Posebnog zoološkog rezervata odgovara IUCN-ovoj
međunarodnoj kategoriji zaštite 1b – Wilderness area (tj. «područje divljine» u grubom prijevodu).
Današnja granica Posebnoga zoološkog rezervata je utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu u
Parku prirode Kopački rit (Narodne novine br. 77/2000) i počinje na lijevoj obali rijeke Drave 15 km
od njezina ušća, ide krunom obrambenog nasipa Drava-Dunav prolazeći istočno od sela Kopačevo,
nastavljajući krunom nasipa do Sifonske linije, zatim Sifonskom linijom na istok do obale Vemeljskog
Dunavca, te nizvodno njegovom desnom obalom do ušća u Dunav, prateći desnu obalu rijeke Dunav
nizvodno od ušća rijeke Drave, odatle lijevom obalom rijeke Drave, uzvodno do početne točke.
Površina Posebnog zoološkog rezervata je 7.143,21 ha, određena na temelju izmjere sa
satelitskog snimka iz 2004. godine. Taj teren je najniže nadmorske visine te je stoga i najviše plavljen
u cijelom Parku i to u vremenskom trajanju do 3 mjeseca godišnje. U Posebni zoološki rezervat
najveću količinu vode iz Dunava dovodi Hulovski kanal, a puno manji je dotok vode iz Nađhat foka sa
sjevera i Renovskm kanalom s juga. Novi kanal da je nastao iskapanjem materijala koji je utrošen za
izgradnju obrambenog nasipa s istočne strane Rezervata. Najveći dio kopna u rezervatu prekriva trska i
močvarna vegetacija, a od šuma prevladava pionirska šuma bijele vrbe.

9.10. Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 područja

Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i
krajobraze. Nacionalnu ekološku mrežu, pak, čini sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih
ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom bio geografskom raspoređenošću značajno
pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Kako bi se omogućila međusobna
komunikacija i razmjena vrsta ekološki važna područja moraju biti povezana koridorima.
Na području poplavne doline kojom teče rijeka Dunav u Baranji evidentirano je sedam
područja Nacionalne ekološke mreže(Tablica 18):
• Podunavlje i donje Podravlje (#HR 1000016) – obuhvaća cjelokupni Park prirode Kopački
rit, te se proteže uzvodno i nizvodno rijekom Dunavom i Dravom izvan granica zaštićenog
područja. Osobito je kao međunarodno značajno područje za očuvanje populacija divljih ptica
• Kopački rit (#HR 2000394) – obuhvaća cjelokupno područje Parka prirode Kopački rit u
njegovim granicama. Značajno je za očuvanje rijetkih i ugroženih divljih svojti riba,
vodozemaca, gmazova i sisavaca, te tipova staništa

57
 • Ribnjaci Podunavlje (HR 2000398) – obuhvaća cjelokupno područje ribnjaka Podunavlje u
sastavu Parka prirode Kopački rit. Značajno je za očuvanje ptica močvarica i rijetkih i
ugroženih tipova staništa vodene i močvarne vegetacije
• Kopački rit – livade (#HR 2000729) – obuhvaća staništa livada Cnidion dubii, koje
predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini
• Dunav kod Batine (#HR 2000733) – obuhvaća staništa rijeke s muljevitim obalama obraslim
s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj
razini
• Dunavac – Šarkanj (#HR 2001095) – obuhvaća staništa poplavne šume bijele vrbe s
močvarnom broćikom koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini
• Šarkanj (#HR 2001096) – obuhvaća staništa šuma veza i poljskog jasena koja predstavljaju
ugroženi tip staništa na Europskoj razini
Uredbom su propisane smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih
Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova.
NATURA 2000 je ekološka mreža Europske Unije i predstavlja vid provedbe legislative
Europske Unije, osobito Direktive o pticama (Council Directive 79/409/EEC) i Direktive o zaštiti
prirodnih staništa, divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Direktiva o staništima navodi
oko 200 životinjskih (bez ptičjih vrsta) i 500 biljnih vrsta čija staništa zahtijevaju zaštitu, te oko 200
ugroženih stanišnih tipova. Direktiva o pticama navodi dodatnih 180 vrsta za koje je potrebno izdvojiti
posebna područja zaštite.
Uspostava NATURA 2000 ekološke mreže predstavlja obvezu Republike Hrvatske u sklopu
pristupanja Europskoj Uniji. Svaka zemlja članica EU doprinosi stvaranju ekološke mreže NATURA
2000 određivanjem Posebnih područja zaštite (engl. Special Areas of Conservation – SAC) u skladu s
odredbama Direktive o staništima. Jednako tako, svaka zemlja članica EU treba odrediti Područja
posebne zaštite (engl. Special Protection Areas – SPA) sukladno odredbama Direktive o pticama. U
područjima NATURA 2000 potrebno je definirati i provoditi mjere upravljanja koje će osigurati
povoljno stanje vrstama i stanišnim tipovima zbog kojih su ova područja proglašena.
Prijedlogom Nacionalne ekološke mreže šest područja je od međunarodnog značaja, te će biti
predloženo za uvrštenje na NATURA 2000 ekološku mrežu dok je područje Ribnjaci Podunavlje (HR
2000398) od nacionalne važnosti. Predložena područja će proći procjenu Europske komisije, a
konačnu odluku o uvrštenju donosi Vijeće Ministara Europske Unije.

Tablica 18. Područja Nacionalne ekološke mreže u Podunavlju i smjernice za mjere zaštite

Važna staništa Smjernice za mjere

Lokalitet Važne vrste
(NKS šifra/NATURA šifra/stanište) zaštite

Podunavlje i donje Alcedo atthis 1; 2; 4; 5; 6; 7; 9; 10; 11;

Podravlje Anas strepera 12; 14; 4000
(#HR 1000016) Anser anser
Aquila clanga
Aquila pomarina
Ardea purpurea
Ardeola ralloides
Aythya nyroca
Botaurus stellaris
Chlidonias hybrida
Ciconia nigra
Circus aeruginosus
Egretta alba
Egretta garzetta
Haliaeetus albicilla
Himantopus himantopus
Ixobrychus minutus
Luscinia svecica
Milvus migrans
Nycticorax nycticorax

58
 Panurus biarmicus
Pernis apivorus
Phalacrocorax carbo
Platalea leucorodia
Podiceps nigricollis
Porzana parva
Kopački rit Castor fiber -/3130/Amfibijska staništa Isoeto - 2; 5; 7; 11; 29; 30; 100-
(#HR 2000394) Lutra lutra Nanojuncetalia 107; 4000; Ostalo:
ptice močvarice -/3150/Prirodna eutrofna jezera s E.1.2.2. prepustiti
Emys orbicularis vegetacijom Hydrocharition ili sukcesiji (17); park
Natrix tessellata Magnopotamion prirode
Bombina bombina A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki
Triturus (cristatus) dobrogicus šiljevi i visoki šaševi
mrijestilište riba C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe
Aspius aspius E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele
Cobitis elongatoides vrbe s močvarnom broćikom
Eudontomyzon mariae E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i
Gymnocephalus schraetser topola
Misgurnus fossilis E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i
Pelecus cultratus bijele topole
Apatura metis E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i
Lycaena dispar poljskog jasena
Marsilea quadrifolia E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s
Odonata velikom žutilovkom (subasocijacija s
ostale divlje svojte običnom grabom)
ugrožene na
europskoj i
nacionalnoj razini
Ribnjaci ptice močvarice -/-/Vodena i močvarna vegetacija 1; 7; 26; 29; 31; Ostalo:
Podunavlje -/3150/Prirodna eutrofna jezera s ornitološki rezervat
(HR 2000398) vegetacijom Hydrocharion ili
Magnopotamion
Kopački rit – livade -/6440/Livade Cnidion dubii 4; 26; 30; 115 - 119
(#HR 2000729)
Dunav kod Batine -/3270/Rijeke s muljevitim obalama 100 - 105
(#HR 2000733) obraslim s Chenopodion rubri p.p. i
Bidention p.p.

Dunavac – Šarkanj E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele 121; 122; 126; 129

(#HR 2001095) vrbe s močvarnom
broćikom
Šarkanj E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog 122; 123; 124; 125; 126;
(#HR 2001096) jasena 127; 128; 129

9.11. Kratka povijest Kopačkog rita

Početak novije (ekološke) povijesti Baranje (Parka prirode Kopački rit) podudara se s vojno-
političkim zbivanjima i pojavama koje prate rat 1685.-1687. godine za oslobađanje zemalja Austro-
Ugarske od Turaka i završavaju Domovinskim ratom 1991.-1997. godine za osamostaljenje Hrvatske.
Darovnicom iz 1699. godine Leopold I. Hrvatsko-ugarski kralj Eugenu Franji Savojskom daje u
posjed vlastelinstvo «Belje» koje je uključivalo i Kopački rit. Nakon njegove smrti, 1736. godine
vlastelinstvo pripada Carskoj kruni koja ga daje u zakup. Još za vrijeme zakupa, 1781.vlastelinstvo
kupuje Maria Christina Habsburg i njezin suprug Albert Sasko-Teschenski. Zadnji posjednik
vlastelinstva bio je nadvojvoda Friedrich (1856.-1936.). Albrecht Habsburg Tescheni (ne)priznati
vlasnik Beljskog veleposjeda 1941. godine osniva biološku stanicu «Albertina» čije je osnivanje bio
prvi ozbiljniji znanstveni korak na ovom području. Nakon završetka II. Svjetskog rata Državno dobro
«Belje» zalagalo se za isušivanje Kopačkog rita. Slijedi postupak za izdvajanjem lovnih i šumskih
površina iz PIK-a «Belje» te 1959. godine nastaje Lovno-šumsko gazdinstvo «Jelen». U sastavu LŠG-
a djelovao je (od 1961.) Operativno-naučni centar, kasnije Operativno-naučni institut «Dr. Ilija
Đuričić» - Bilje. Godine 1967. Ukazom Sabora Republike Hrvatske, Kopački rit je postao Upravljani
prirodni rezervat. Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti prirode 1976.godine «uže» područje
preimenovano je u Specijalni zoološki rezervat a «šire» u Park prirode Kopački rit. Za vrijeme

59
privremene okupacije Baranje (1991.-1997.) područje Kopačkog rita postalo je bojišnica, tako da su
sva započeta istraživanja prekinuta. Pristup Kopačkom ritu bio je u potpunosti onemogućen. Nakon
oslobađanja privremeno okupiranog područja Baranje i Kopačkog rita, odlukom Vlade Republike
Hrvatske osnovana je 1997. godine Javna ustanova Park prirode «Kopački rit» koja je preuzela
upravljanje Kopačkim ritom.

9.12. Stanovništvo i društveno-gospodarska situacija

Kopački rit se nalazi u sutoku rijeka Dunava i Drave u južnom baranjskom trokutu, u Republici
Hrvatskoj. Pogodna klima, dobra zemlja i obilje vode pogodovali su razvoju biljnog i životinjskog
svijeta. Za ljude je taj kraj bio primamljiv kao bogati izvor hrane, a bio je pogodan i za nastambe zbog
dijelom povišenih područja sigurnih od poplava. Stoga su na zapadnom rubu Kopačkog rita nastala
naselja Bilje, Kopačevo, Lug i Vardarac.
Demografska analiza stanovništva koje živi u užem i širem području Kopačkog rita, zasigurno
bi se mogla pratiti od 1857. godine kada je proveden prvi popis stanovništva. Međutim, za potrebe
ovog Plana upravljanja, istu ćemo pratiti u vremenskom razdoblju od 1953-2001.godine jer su ratna
zbivanja 1991-1997. godine, te veliki egzodusi i migracije stanovništva bitno utjecali na demografsku
sliku Baranje. Samim time došlo je i do velikih promjena u sociološkom i kulturološkom smislu.
Proces mirne reintegracije, koji je završio tek krajem 1997. godine i velika prisutnost minsko-
sumnjivih površina, bitno su promjenili demografsku strukturu naselja uz Kopački rit.
Teritorijalna podijeljenost naselja uz Park prirode Kopački rit
Naselja u blizini Kopačkog rita možemo podjeliti u dvije zone:
o zonu A – koja obuhvaća naselja koja se nalaze u samom Parku prirode ili se na njega
svojom blizinom naslanjaju. Zona A obuhvaća prostor općine Bilje i naselja koja se
nalaze u njenom sastavu: Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Kozjak, Podunavlje, Tikveš
i Zlatna greda. Također obuhvaća općinu Kneževi Vinogradi koja se nalazi sjeverno od
Parka prirode i njena naselja: Jasenovac, Mirkovac, Sokolovac, Kneževi Vinogradi,
Suza, Zmajevac, Karanac, Kamenac i Kotlina. Od ukupnog broja stanovništva koje živi
u «Zoni A», najveći dio otpada na stanovnike Bilja (76,02%).
o zonu B – koja predstavlja šire područje Parka prirode, a smještena je na području
Baranje ili južno od rijeke Drave. To uključuje grad Osijek i Beli Manastir, općine
Čeminac i Darda, te naselja Tvrđavica i Podravlje
Demografska struktura
Ratna zbivanja u Zoni A doprinjela su stanovitoj promjeni demografske strukture. Prema
posljednjem popisu stanovništva iz 2001.godine, u navedenom području živjelo je 10.666 stanovnika,
a od toga 48,87% muškaraca i 51,13% žena. Nažalost, u ovom području prisutno je starenje
stanovništva, tako da u ukupnom broju stanovnika 21,96% zauzima populacija u dobi preko 60 godina
starosti (Slika 12). Najbrojnija populacija, 27,81%., je u životnoj dobi od 40-59 godina. Zabrinjavajuće
je da se konstantno smanjuje broj radno najsposobnijeg stanovništva, u dobi od 20-39 godina, a
povećava broj stanovništva starijeg od 60 godina.
Zanimljivo je da je dobna skupina radno sposobnih stanovnika u Općini Bilje na strani mlađe
populacije, dok je u Općini Kneževi Vinogradi na strani starije populacije. U ukupnom stanovništvu
Zone A, pozitivno je što je najmlađa dobna skupina, 0-19 godina, nešto brojnija od skupine 60 i više
godina.
Problem školovanja je oduvijek bio prisutan u ruralnim sredinama. Međutim, 48,1%
stanovništva Bilja ima završenu srednju školu ili neki viši stupanj obrazovanja. Udio muškog
stanovništva u završenom srednjem obrazovanju veći je od 50% od ženskog stanovništva. U općini
Kneževi Vinogradi, iako je broj ukupnog stanovništva gotovo jednak broju stanovništva Općine Bilje,
situacija u obrazovanju je daleko lošija. Od 4353 stanovnika općine, samo 79 ili 1,81% ima završenu
srednju školu. Višu ili visoku školu ima završeno 149 stanovnika ili 3,42%. Ovakav negativan trend
(ne)obrazovanja u Općini Kneževi Vinogradi, zasigurno je uvjetovan i samim odgojem djece,
transportnom povezanošću s većim središtima, nedostatakom materijalno-financijskih sredstava i dr.

60
Slika 12. Starosna struktura stanovništva (Izvor: Singer 2003)

U ukupnom broju stanovnika Zone A, 39,63% stanovnika je ekonomski aktivno, što znači da
pridonosi ili je spremno pridonositi proizvodnji dobara i usluga tijekom određenog razdoblja radi
stjecanja sredstava za život. Od ukupno aktivnog stanovništva Zone A, zaposleno je 73,36%. Osobnim
prihodima raspolaže 27,19%stanovništva, od toga broja su 58,28% žene, a osoba s osobnim prihodom
smatra se ona koja ima osobni prihod bilo koje vrste koji se ne stječe sadašnjim radom. Uzdržavane
osobe čine 33,18% u ukupnom broju stanovništva i to su pretežito žene. Udio poljoprivrednog
stanovništva u Zoni A i osoba koje oni uzdržavaju iznosi 12,17%, što ukazuje da je uz lov i šumarstvo
poljoprivreda značajna djelatnost toga područja.
Očuvanje prirodnog okoliša sa jedne strane i zahtjev za demografskim i gospodarskim
oporavkom područja s druge strane, zasigurno su aktivnosti koje bi trebalo ugraditi u novu razvojnu
politiku Baranje ukoliko želimo da se postojeća situacija izmjeni u pozitivnom smjeru. Neizostavno se
mora istaknuti da su proces obrazovanja i zapošljavanje jedna od najbitnijih uvjeta opstanka
stanovništva i Kopačkog rita. Stoga upravo Javna ustanova sa svojom vizijom i misijom može bitno
doprinijeti promjeni odnosa stanovništva prema prirodnim vrijednostima i poticanju razvoja djelatnosti
koje će se temeljiti na razvoju turističkih i uslužnih djelatnosti.

9.13. Posjedovno stanje

Utvrđeno je sedam osnovnih posjednika na području Parka prirode Kopački rit.

Tablica 19. Vlasništvo zemljišta u Parku prirode Kopački rit prema ZPO – Osijek

R. br. NAZIV POSJEDNIKA Površina (ha) %

1. Republika Hrvatska 3.011,19 13,18

2. Hrvatske šume 16.229,73 71,05
3. Hrvatske vode 1.405,92 6,15
4. Belje d.d. - Darda 1.407,65 6,16
5. Javna ustanova PP Kopački rit 14,07 0,06
6. Privatno 438,80 1,92
Republika Hrvatska i jedinice lokalne
7. 339,05 1,48
samouprave - ceste
UKUPNO: 22.846,41 100
Izvor podataka: ZPO-Osijek

61
 Navedeno posjedovno stanje razlikuje se od podataka «Hrvatskih šuma» prema kojima su
posjednici na području Parka prirode Kopački rit sljedeći:

Tablica 20. Vlasništvo zemljišta u Parku prirode Kopački rit prema Hrvatskim šumama d.o.o.

POSJEDNICI I OBRASLO NEOBRASLO (ha) NEPLODNO UKUPNO

KORISNICI (ha) (ha) (ha)
Poljopriv. Proiz. Neproizv.

Hrv. Šume Hrv. 5566 - 2023 6415 1356 15359

Vode PIK - - - nasip 114 49 163
«Belje» - 1453 - - ribnjak 634 2087

BARANJA 5566,11 1453 2023 6529 2039 17610

Hrv. Šume 1463 - 586 55 789 2893

PIK Apatin - 804 - - - 804
Dunav-Rijeka - - - - 930 930

Bačka i Dunav 1463 804 586 55 1719 4627

Park prirode
7029 2257 2609 6584 3758 22237
Kopački rit Σ
Izvor podataka: Hrvatske šume p.o. Zagreb, Uprava šuma Osijek, Odjel za uređivanje šuma

Prema podacima Hrvatskih šuma, one su s ukupno 18.253 ha najveći posjednik prostora Parka
prirode Kopački rit. Posjeduju 82 % ukupnog prostora. PIK «Belje» sa 2.087 ha ima udjel od 9,3 % u
posjedu ukupnih površina. Hrvatske vode zajedno s rijekom Dunav imaju posjed od 1.093 ha, odnosno
4,9 %.
Iz svega navedenog, zaključje se da, ovisno o izvoru podataka, postoje razlike kako u ukupnoj
površini, tako i u udjelu površine pojedinog posjednika u odnosu na stvarno stanje i katastarske
podatke. Navedene konstatacije uz izuzetno loše katastarske podloge upućuje na potrebu sređivanja
podataka i podloga o posjedovnom stanju na području Parka prirode Kopački rit.

9.14. Analiza dionika

Ustanova je organizirala radionice putem kojih su dionici, lokalno stanovništvo, NVO i
suradnici JUPP Kopacki rit bili uključeni u proces izrade plana upravljanja. Radionice je vodio
konzultant Željko Kramarić dipl. ing. šumarstva.
Radionica s NVO
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za etnološku baštinu, edukaciju, sudjelovanje javnosti, lokalno
stanovništvo te nacionalnu i međunarodnu suradnju
- dionici koji su bili uključeni: Ekološko društvo Zeleni Osijek
- ostali sudionici: DZZP, UPDŠ «Slavonka», udruga «Biopa», Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i
prirode, Prirodoslovno društvo «Drava», Press centar za okoliš, PCOM-Alert, Fluvius Osijek,
Radionica na teme šumarstvo i lov
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za šume, šumarstvo i lovstvo
- dionici koji su bili uključeni: Hrvatske šume, LS OBŽ, LD «Sokol» Grabovac
Radionica na teme turizam i posjećivanje
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za kulturnu baštinu (arhitektonsku, etnološku), turizam, upravljanje
posjetiteljima, edukaciju i interpretaciju
- sudionici koji su bili uključeni: DZZP, «BAKHO», «BAKHO plus», Hotel «Mursa» Osijek, OPG
«Vaš», TZO Bilje «Apartmani vrata Baranje», Seoski turizam Lacković, Privatni smještaj
Radionica sa lokalnim zajednicama
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za kulturnu baštinu (arhitektonsku, etnološku), infrastrukturu,
edukaciju i sudjelovanje u javnosti, rad s lokalnim stanovništvom, uklanjanje minskih i minski
sumnjivih područja

62
- sudionici koji su bili uključeni: Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Grad
Osijek-Odsjek zaštite okoliša, Općina Erdut, Općina Bilje, DZZP
Radionica na temu rekreativni ribolov
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za ribarstvo i rekreativni ribolov
- sudionici koji su bili uključeni: «Karas» Bilje, «Amur» Darda, «Štuka» Čeminac, Športsko-ribolovni
savez Osječko-baranjske županije, ŠRD «Belje» Kneževo, DZZP, «Bjelica» Mece
Radionica na temu tradicionalni ribolov
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za akvakulturu, ribarstvo i tradicionalni ribolov
- sudionici (potencijalni dionici) koji su bili uključeni: «Šaran» Brijest, «Mrena» Osijek, «Štuka»
Osijek, Slatkovodni ribar
- ostali sudionici: Poljoprivredni fakultet Osijek
Radionica na teme vodnog gospodarstva i poljoprivrede
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za vodno gospodarstvo, navigaciju i promet rijekama Dunav i
Drava, poljoprivredu i stočarstvo
-dionici koji su bili uključeni: Hrvatske vode, Agencija za vodne putove, Vodoopskrba d.o.o. Darda,
«Belje» d.d. Darda (PC Ratarstvo, Tov junadi)
- ostali sudionici: DZZP, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Prijedlozi dionika su većinom usvojeni osim onih koji su protivni Zakonu o zaštiti prirode i
drugim podzakonskim aktima koji su važeći na području Parka prirode Kopački rit.

9.15. Posjećivanje
Zakon o zaštiti prirode parkove prirode definira kao prostrano prirodno ili dijelom kultivirano
područje kopna ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim
krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.
Stoga je na ovim područjima poželjno razvijati turističke aktivnosti, koje moraju biti usklađene sa
principima zaštite prirode. Parkovi prirode su javno dobro koja trebaju biti dostupna svima,
organizacija upravljanja posjetima treba temeljiti na principu održivog razvoja. U slučaju Kopačkog
rita turizam se treba temeljiti na prirodnim vrijednostima, tj. turizam koji će pružati svim posjetiteljima
mogućnost promatranja i uživanja, te doživljaja „divlje“ prirode.
Eko-turizam je pod-segment ovog tržišta a Svjetska Turistička Organizacija definira ga kao
„sve oblike turizma u prirodi u kojima je glavna motivacija turista promatranje i uživanje u prirodi i
tradicionalnim kulturama koje dominiraju u prirodnim područjima“. Prema nekim pokazateljima u
eko-turizmu se ostvaruje 2-4% međunarodne turističke potrošnje (WTO 2002) te oko 7-10% ukupnih
svjetskih turističkih putovanja (Linderberg, Furze, Staff i Black, 1997). Drugi pod-segment ovog
tržišta je avanturistički turizam koji također raste u stopi od 8% godišnje (Freire, 1998) a pod njim se
podrazumijeva cijeli niz aktivnosti od onih laganih, poput hodanja u prirodi, vožnja biciklom,
promatranje ptica, do teških i fizički zahtjevnijih poput alpinističkog penjanja, kanuinga i sl.
Zaštićena područja izuzetno su atraktivne lokacije za rastuću potražnju posjetitelja i
predstavljaju snažne tržišne marke, koje u svijesti posjetitelja stvaraju sliku o netaknutoj ali dostupnoj
prirodi, u kojoj postoji infrastruktura koja će zadovoljiti njihove potrebe.
Za očekivati je kako će rast broja posjetitelja zaštićenih područja biti snažnije izražen i to iz
slijedećih razloga:
o uočenih trendova u rastu potražnje eko-turizma
o činjenice da se od samih parkova traži snažnije učešće u samofinanciranju, što za
posljedicu ima usmjerenost prema većem broju posjetitelja
Maksimiziranje ekonomskih koristi od posjetitelja parkova kao i minimiziranje negativnih
utjecaja od tih posjeta na floru i faunu ne ovisi toliko o broju posjetitelja koliko o načinu na koji se
upravlja posjetom parkovima. Optimiziranje posjeta, kako sa stajališta posjetitelja koji od posjete
očekuju zadovoljstvo i doživljaj, tako i sa stajališta upravljanja tokovima posjetitelj, zahtjeva
razumijevanje obilježja posjetitelja, njihovih želje i potreba i načina na koji koriste infrastrukturu i
usluge parka te stupnja njihova zadovoljstva. Kako bi se unaprijedilo postojeće stanje te kako bi se
turizam u parkovima mogao kvalitetnije planirati, potrebno je usavršiti proceduru prikupljanja
informacija o posjetiteljima, temeljem kojih bi se kreirala i određena i adekvatna ponuda usklađena sa
temeljnim ciljevima koju nalažu principi upravljanja u zaštićenim područjima.

63
 Postojeći turistički proizvodi Parka prirode Kopački rit
Unatoč činjenici da je Kopački rit zaštićeno područje, koje ima dugu tradiciju korištenja kroz
različite prihvatljive gospodarske aktivnosti te izuzetno zanimljivu povijest tek u posljednje vrijeme
doživljava intenzivan rast turističkog prometa. Ulaganja u infrastrukturu cijelog okruženja i samog
Parka omogućila su stvaranje konkretnih posjetiteljskih programa, kojima je prvi i osnovni cilj
educirati i promovirati prirodne vrijednosti područja te graditi svijest o zaštiti prirode.
Istraživanjem tržišta putem anketa te praćenje rasta kvalitete turističkog proizvoda, tržišna
marka Kopački rit je u stalnom usponu prepoznatljivosti. Isto potkrjepljuju podaci o broju posjetitelja,
koji su koristili neki od programa u posljednjih šest godina kako slijedi:

Tablica 21: Broj posjetilaca Parka prirode Kopački rit za razdoblju 2001.-2007. godine:

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Godina

Broj 5.120 8.269 8.107 18.210 22.388 23.009 33.207 36.775

posjetitelja

U Parku prirode Kopački rit trenutno su diferencirani slijedeći proizvodi, kako slijedi:
• Posjet prijemnom centru smještenom u blizini sela Kopačevo koji se smatra i glavnim ulazom u
Park prirode gdje se interpretiraju tradicijske vrijednosti kraja, ističu vrijednosti panonske
arhitekture te prikazuju filmski uradci o prirodnim vrijednostima područja koje nije dostupno za
posjećivanje
• Razgledavanje Posebnog zoološkog rezervata brodovima (ukupnog kapaciteta 125 mjesta) koji
za povoljnog vodostaja plove kanalom Čonakut i Novim kanalom. Tijekom vožnje održava se
interpretacija o ekološkim vrijednostima cjelokupnog Parka te njegove flore i faune
• Šetnja poučnim stazama – Sakadaš, Veliki Sakadaš, Stari brijest i staze u kompleksu dvorca
Tikveš, koje nude uz sam boravak u prirodi i mogućnost edukacije
• Razgledavanje lokaliteta kompleksa dvorca Tikveš uz interpretaciju o njegovim kulturno-
povijesnim, prirodnim i krajobraznim vrijednostima
• Biciklizam – posljednjih godina Kopački rit postaje sve omiljenija destinacija cikloturista i
biciklista iz svih krajeva svijeta. Vožnja dijelovima Dunavske rute i Panonskog puta mira koji se
protežu i dijelom Kopačkog rita osigurati će doživljaj iskonske prirode Svim posjetiteljima koji
u park dolaze biciklima na raspolaganju stoji i Internet kutak.
• Rekreativni ribolov je proizvod visokog potencijala čiji razvoj treba brižno usmjeravati u skladu
sa načelima zaštite prirode. Unutar Parka prirode rekreativni ribolov u zonama (Podunavski
kanali, crpna stanica Zlatna Greda, Vemeljski dunavac i rijeka Dunav)
• Promatranje ptica predstavlja jedan od najatraktivnijih programa namijenjenog ljubiteljima
ornitofaune
• Usluga noćenja u bio-ekološkoj stanici za sve one koji žele odmor u prirodi, daleko od gradske
vreve te traže pravi užitak u zvukovima šume
• Usluga organiziranja skupova različitog sadržaja u konferencijskoj dvorani bio-ekološke stanice,
kapaciteta 100 sjedećih mjesta
• Ostale usluge i proizvodi koje pružaju korisnici koncesijskih odobrenja u Parku prirode Kopački
rit
Zaštićena područja imaju snažnu ulogu u razvoju specifičnih i selektivnih oblika turizma te
moraju biti fokusirana na prenošenje poruke o vrijednosti prirodne i kulturne baštine domicilnog kraja.
Također moraju biti pokretači razvoja onih gospodarskih grana, koje su u skladu s prirodom te idu ka
njenoj zaštiti. Ukoliko se pozornije pristupi analizi turističkih trendova, uočava se da je u posljednje
vrijeme sve više onih ljudi koji prihvaćaju ideju aktivnog i istraživačkog odmora, a koji uključuje i
posjete prirodnim znamenitostima i rijetkostima, kojima Hrvatska itekako obiluje.

64
Grafikon 2: Dolasci posjetitelja u nacionalne parkove i parkove prirode te turista u komercijalne smještajne
objekte u razdoblju od 1997. do 2006. godine (Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i
parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006)

Navedeni podatak predstavlja motivirajući podlogu za razvoj programa u Parku prirode

Kopački rit, koji ima dobre razvojne predispozicije te realne razvojne ambicije. Očuvana i u europskim
razmjerima jedinstvena priroda, ima snažnu konkurentsku prednost, koju Ustanova mora akceptirati i
iskoristiti te snažnijim nastupom dostići ciljeve postavljene marketing- strateškim planom.
Potrebno je osmisliti nove edukativne i turističke sadržaje, obogatiti postojeću posjetiteljsku
infrastrukturu, unutar i izvan granica Parka (npr. posjetilačke poučne staze) koje će se protezati i izvan
granice Parka te razviti nove programe koji će posjetitelje zadržati kako u prostoru Parka tako i
okruženja. Od presudne je važnosti intenzivno raditi na povezivanju svih čimbenika i udruživanju
njihovih resursa te osposobiti cijeli interni i eksterni sustav za podršku potrošnji, uz istovremeno
poštovanje načela nosivog kapaciteta prostora i zaštite prirode.
Promocijske aktivnosti koje je pokrenula Ustanova, brojne uspješne ekološko-turističke
akcije, organizirane s ciljem popularizacije zaštićenog područja, a potpomognute snažnom
medijskom promidžbom rezultirale su pozitivnim reakcijama stanovništva te pobudile interes za
dolascima u Kopački rit. Međutim, sve ove aktivnosti potrebno je pažljivo koordinirati.
Istraživanje tržišta putovanja u zaštićeno područje
Istraživanje tržišta koje se provodilo tijekom posljednjeg perioda obuhvaćalo je anketiranje
posjetitelja putem anketnih listića koji su sadržavali pitanja o željama i očekivanjima potrošača,
njihovim kupovnim navikama te ukupnom dojmu programa i sl. Obrađeni rezultati ukazali su da su
očekivanja u velikoj mjeri ostvarena no znakovita je činjenica da se dio anketiranih posjetitelja žalio
na jednoličnost ponude te nemogućnost organizacije dužeg posjeta Parku (u trajanju više sati ili dana) i
prihvatu manjih grupa s pojedincima, koji traže stručnog vodiča prema principu „jedan na jedan“.

65
Grafikon 3: Učestalost posjeta parkovima u Hrvatskoj (Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova
i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006)

10. Dosadašnji problemi zaštite

Problemi vezani za prirodne pojave

Nastaju kao rezultat globalnih procesa i prirodnih pojava na koje čovjek direktno ne utječe,
poput promjena klime izazvanih geološkim gibanjima Zemlje itd.
Problemi zaštite uzrokovani ljudskim djelatnostima
Od postojećih problema najopasniji po opstanak prirodnih vrijednosti su onemogućavanje
odvijanja prirodnih procesa meandriranja na rijekama, deficit sedimenta u rijekama kao rezultat
izgradnje vodnih stepenica i skraćivanja korita rijeka, sprječavanje poplava, kanaliziranje rijeka te
konačno gubitak vlažnih i močvarnih staništa zbog melioracija. Posljedice navedenih radnji su
opadanje razina nadzemnih i podzemnih voda unutar korita rijeke i poplavnog područja uzrokovanog
ukopavanjem u korito, dugoročno opadanje količina voda u poplavnom području za vrijeme poplava,
dugoročno opadanje vremenskog trajanja poplava = manji broj dana s poplavama, gubitak hidrološke
povezanosti riječnog korita i poplavnog područja, gubitak hidrološke povezanosti poplavnog područja
s podzemnim vodama u branjenom području, smanjenje geo-morfoloških procesa u poplavnom
području, prekid prirodnih procesa sedimentacije i meandriranja, pojačana sedimentacija i zatrpavanje
rukavaca i fokova. Veliki problem predstavlja sušenje šuma zbog promjene režima podzemnih voda.
Krivolov i lovokrađa su oduvijek prisutne i i kao takove vrlo štetne aktivnosti.
Uz to, potrebno je napomenuti ribokrivolov u Posebnom zoološkom rezervatu, ali i izvan njega
u vrijeme mrijesta, koja može ozbiljno narušiti stabilnost riblje populacije.
Intenzivna poljoprivreda utječe na gubitak kvalitete tla, povećanje razina štetnih i otrovnih
tvari (osobito pesticida i umjetnih gnojiva) u sustavu koji se naknadno ispiru u podzemne i površinske
vode, te potpuni gubitak većeg dijela biološke i krajobrazne raznolikosti nastao kao posljedica
uspostavljanja monokultura. Nadalje, uništavanje živica i rubnih staništa osim što ugrožava rijetke i
ugrožene vrste koje žive na tim staništima, remeti ravnotežu odnosa predatora i plijena na
poljoprivrednim površinama te se tako povećava potreba korištenja insekticida i drugih otrova. Osim
toga pojačava se erozija tla i smanjuje njegova plodnost. Izgradnja farme u neposrednoj blizini Parka
predstavlja stvarni i potencijalni izvor onečišćenja voda.
Širenje invazivnih vrsta biljaka uslijed zapuštanja zemljišta i neodržavanja livada i pašnjaka
predstavlja veliku opasnost od gubitka prirodnih staništa.
Paljenje staništa u neposrednoj blizini kao i u samom Parku uzrokuje požare koji dovode do
uginuća mnogih organizama rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, a mogu dostići i razmjere
prirodnih katastrofa.

66
 Napuštanjem proizvodnje na ribnjacima Podunavlje s ekološkog staništa gube se izuzetno
vrijedna staništa za biljne i životinjske vrste vlažnih i močvarnih staništa, osobito za ptice močvarice,
dok sa staništa razvoja prihvatljivih vidova turizma gubi izuzetno značajan resurs za Ustanovu.
Problemi u provođenju fizičke zaštite Parka prirode
Fizičku zaštitu Parka prirode provodi Služba nadzora temeljem Zakona o zaštiti prirode i
Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode.
Problemi s kojima se susreće glede nadzora korisnika su najčešće vezani za nepravodobno
ishođenje Dopuštenja ministarstva na godišnje planove ili pojedine zahvate.
Drugi dio problema vezanog za nadzor rada korisnika je neadekvatna kadrovska popunjenost
profilima raznih struka (šumar, hidrolog itd.) koje bi mogle bolje pratiti pojedine djelatnosti.
Treći dio problema je neusuglašenost posebnih propisa koji reguliraju pojedine djelatnosti sa
Zakonom o zaštiti prirode kao i nedefinirane i općenite članke te nepostojanje instrumenta za provedbu
ovlasti nadzornika u samom Zakonu o zaštiti prirode.
Poseban problem u parku su velike površine zagađene minama. Ovaj problem otežava nadzor
kao i provedbu protupožarne zaštite.

67
11. Ciljevi, mjere, aktivnosti te indikatori provedbe plana upravljanja

DUGOROČNI CILJEVI
1. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, osobito rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih staništa,
2. Zaštita i očuvanje funkcija i vrijednosti vlažnih i močvarnih područja, uključujući omogućavanje neometanog odvijanja prirodnih procesa nastanka i
evolucije poplavnih dolina velikih rijeka,
3. Osiguravanje održivog korištenja prirodnih vrijednosti Parka prirode i utjecajnog područja putem razvoja ekološki prihvatljivih djelatnosti (poput
turizma, poljoprivrede i stočarstva, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva i ribnjačarstva itd.) uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i na
dobrobit sadašnjih i budućih generacija

KRATKOROČNI CILJEVI
1. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

1.1. Vrste (sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim Narodne novine br. 99/2009)
Tema
1.1. Trajno osigurati stabilnost ili povećavanje populacije ugroženih i Populacije navedenih svojti stabilne ili se povećavaju
Cilj rijetkih vrsta sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti
zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/2009)

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
Izraditi i provesti akcijske planove za zaštitu svojti. Mjere 1.1.i)1. Broj izrađenih akcijskih
DZZP
za zaštitu potrebno je definirati akcijskim planom planova za zaštitu svojti
sukladno pojedinoj vrsti temeljem popisa vrsta iz NEM-a
1.1.i)2. Populacije ugroženih i
– uključujući mjere fizičke zaštite vrsta i njihovih staništa,
rijetkih vrsta stabilne ili se
restauracije staništa, te praćenja stanja (monitoring). Kao
povećavaju
ključne indikatorske svojte uključeno je 8 skupina i/ili
svojti. 1.1.i)3. Mjere fizičke zaštite
1.1. svojti i njihovih staništa se 1
1.1.1. Akcijski plan za zaštitu obične vidre Lutra lutra
redovito provode
1.1.2. Akcijski plan za zaštitu šišmiša Chiroptera
1.1.i)4. Potrebne restauracije
1.1.3. Akcijski plan za zaštitu rodarica Ciconiiformes staništa navedenih svojti se
(Ardea alba, Ardea purpurea, Egretta garzetta, redovito provode
Nycticorax nycticorax, Ardeola ralloides, Ciconia
1.1.i)5. Sukladno Akcijskim
ciconia, Ciconia nigra, Platalea leucorodia)
planovima redovito se provodi
1.1.4. Akcijski plan za zaštitu gnijezdećih svojti praćenje stanja s ciljem

68
Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
grabljivica Acipitridae i Falconidae (Haliaeetus albicilla, utvrđivanja veličina i dinamike
Milvus migrans, Circus aeruginosus, Falco cherrug) populacija
1.1.5. Akcijski plan za zaštitu gnijezdećih vrsta djetlovki
Picidae (Dendrocopus medius, Picus canus, Dryocopus
martius)
1.1.6. Akcijski plan za zaštitu riba Pisces (Umbra
krameri, Misgurnus fosilis, Gymnocephalus schraetser,
Cottus gobio, Aspius aspius, Cyprinus carpio, Cobitis
elongatoides, Eudontomyzon mariae, Pelecus cultratus)
1.1.7. Akcijski plan za zaštitu patke njorke Aythya nyroca
1.1.8. Akcijski plan za zaštitu ostalih vrsta zaštićenih po
Zakonu i Direktivama

1.2. Staništa (sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje
Tema
stanišnih tipova Narodne novine br. 7/2006)
1.2. Trajno osigurati stabilnost ili povećanje površina staništa koja se Površina staništa koja se u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti
Cilj u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje
rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova stanišnih tipova (NN 7/2006) vode kao ugrožena i rijetka a nalaze se u PP
(NN 7/2006) vode kao ugrožena i rijetka a nalaze se u PP Kopački Kopački rit je stabilna ili se povećava
rit.

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
Izraditi i provoditi akcijske planove za zaštitu staništa 1.2.i)1. Akcijski plan za zaštitu
DZZP
(navedeni su u daljnjim tablicama). Mjere za zaštitu vodenih i močvarnih staništa
potrebno je definirati akcijskim planom sukladno izrađeni i u primjeni
pojedinom tipu staništa temeljem popisa iz NEM-a –
1.2. 1.2.i)2. Ugrožena i rijetka 1
uključujući mjere fizičke zaštite, restauracije staništa, te
staništa dovedena u povoljno
praćenje stanja.
stanje te su kao takva stabilna
1.2.1. Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih ili im se površina povećava.
staništa (NKS/NATURA/BERN):
1.2.i)3. Mjere fizičke zaštite

69
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
• A.2.7.1.3./3270/Rijeke s muljevitim obalama staništa se redovito provode
obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention
1.2.i)4. Potrebne restauracije
p.p.
staništa se redovito provode
• -/-/Vodena i močvarna vegetacija
• -/3130/Amfibijska staništa Isoeto – 1.2.i)5. Sukladno akcijskom
Nanojuncetalia planu redovito se provodi
• A.3.2./3150/Prirodna eutrofna jezera s praćenje stanja staništa s
vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion ciljem utvrđivanja njihove
• A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki površine i kvalitete
šaševi

1.3. Ekosustavi
Tema
1.3.1. Vodeni ekosustavi Temeljne zone (poplavno područje)
1.3.1.a) Unaprijediti hidrološke uvjete u Temeljnoj zoni Hidrološki uvjeti u Temeljnoj zoni unaprijeđeni
Cilj 1.3.1.b) Zadržati status zaštićenog područja sukladno Status zaštićenog područja odredbama Ramsarske konvencije zadržano
odredbama Ramsarske konvencije

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.1.1. Inventarizirati i utvrditi postojeće stanje vodenih Izrađen je izvještaj o stanju
DZZP
ekosustava u Temeljnoj zoni vodenih ekosustava u Temeljnoj 1
zoni
JUPPKR,
1.3.1.2. Izraditi Akcijski plan zaštite vodenih ekosustava Akcijski plan zaštite vodenih
DZZP
ekosustava izrađen i u primjeni
1
Status zaštićenog područja prema
Ramsarskoj konvenciji zadržan
Izrađen je izvještaj o stanju JUPPKR,
1.3.1.3. Pratiti stanje vodenih ekosustava u Temeljnoj zoni 1
vodenih ekosustava DZZP

70
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.1.4. Surađivati s Hrvatskim vodama u izradi Plana Ciljevi zaštite vodenih
Hrvatske
upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav i provedbi ekosustava zaštićenog područja
vode
Akcijskog plana zaštite vodenih ekosustava uključeni su prilikom izrade i 1
provedbe Plana upravljanja
vodnim područjem rijeke Dunav

Tema 1.3.1.1. Rijeke, jezera i stalni vodotoci

1.3.1.1. Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih
Cilj procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka,
uključujući procese meandriranja vodotoka,
plavljenja i hidrološke povezanosti rijeka s
poplavnim područjem
Prirodni procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka koji uključuju
meandriranje vodotoka, plavljenje i hidrološku povezanost rijeke s
poplavnim područjem su osigurani

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.1.1.1. Pratiti odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih Broj dana s vodom u depresijama
DZZP,
dolina velikih rijeka, uključujući procese meandriranja stabilan ili se povećava sukladno
Geodetski
vodotoka, plavljenja i hidrološke povezanosti rijeka s prosječnim vrijednostima 1
fakultet
poplavnim područjem poplavljenosti za određeno
Zagreb
područje
JUPPKR,
1.3.1.1.2. Mjeriti i pratiti fizikalno-kemijske i mikrobiološke Mjerenja fizikalno-kemijskih i
ZZJZ, PTF
parametre jezera Sakadaš i Kopačkog jezera, glavnih mikrobioloških parametara,
Osijek
vodotoka, Dunava i Drave te sedimentaciju i pronos sedimentacije, pronosa nanosa, te
1
nanosa praćenje sastava flore i faune
vodenih ekosustava redovito se
provode. Izrađen je izvještaj
JUPPKR,
1.3.1.1.3. Pratiti sastav flore i faune vodenih ekosustava Sastav flore i faune vodenih
Odjel za
ekosustava se redovito prati 1
biologiju
Osijek

71
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.1.1.4. Svesti na minimum postojeće i izradu novih Fluvio-morfološki parametri
Agencija za
antropogenih kamenih pregrada i drugih vodno- meandara dostižu vrijednosti
vodne
gospodarskih objekata, koji sprječavaju meandriranje višeg tipa
putove,
rijeka i protočnost u vodotocima
Broj antropogenih kamenih Hrvatske
pregrada i drugih vodno- 1 vode
gospodarskih objekata koji
sprječavaju meandriranje rijeka i
protočnost u vodotocima se
smanjuje
JUPPKR,
1.3.1.1.5. Restaurirati (otvoriti) fokove na Somhatu, Šebeš foku, Hidrološka povezanost rijeke i
DZZP
Kućnom i Vajs kanalu, Petreškom dunavcu, kako bi se poplavnog područja je
povećala hidrološka povezanost Dunava i poplavnog restaurirana i povećana 2
područja

JUPPKR,
1.3.1.1.6. Inicirati izradu otvora u kamenoj pregradi na 1393. Kamena pregrada na 1393. rkm
Agencija za
rkm Dunava, kako bi se povećala protočnost Dunava otvorena 1
vodne putove
Vemeljskog dunavca
JUPPKR
1.3.1.1.7. Redovito održavati Vemeljski dunavac, Renovski, Renovski, Hulovski kanal,
Hulovski kanal, Čonakut, Nađhat fok i Petreški Čonakut, Nađhat fok i Petreški 1
dunavac uklanjanjem naplavina dunavac se redovito održavaju
JUPPKR
1.3.1.1.8. Restaurirati manje fokove sukladno Akcijskom planu Broj restauriranih manjih fokova
2
zaštite vodenih ekosustava se povećava
JUPPKR,
1.3.1.1.9. Izraditi Akcijski plan restauracije te spriječiti daljnje Akcijski plan restauracije jezera
DZZP
zasipavanje jezera Sakadaš i Kopačkog jezera Sakadaš i Kopačkog jezera
1
izrađen, daljnje zasipavanje
spriječeno
JUPPKR,
1.3.1.1.10. Aktivno surađivati s Hrvatskim vodama u izradi i Ciljevi zaštite vodenih
Hrvatske
dopuni Plana upravljanja vodnim područjem rijeke ekosustava zaštićenog područja
1 vode
Dunav s ciljem osiguranja neometanog odvijanja uključeni su prilikom izrade i
procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka provedbe Plana upravljanja
vodnim područjem rijeke Dunav
72
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
vodnim područjem rijeke Dunav

Tema 1.3.1.2. Bare i močvare

1.3.1.2. Osigurati neometano plavljenje kako bi se spriječilo
Cilj smanjenje površina pod barama i močvarama, te trajno
osiguralo neometano odvijanje prirodnih procesa
uključujući migracije i mrijesta riba, seobu i ishranu
ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i
sisavaca
Površina pod barama i močvarama stabilna
Prirodni procesi migracije, mrijest ribe, seoba i ishrana ptica,
razmnožavanje i disperzija vodozemaca, gmazova i sisavaca se
neometano odvijaju

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.1.2.1. Pratiti redovito plavljenje bara i močvara putem Broj dana s vodostajem većim od
Hrvatske
postavljanja mreže vodomjernih postaja srednjeg stabilan sukladno
1 vode, DHMZ
prosječnim vrijednostima za
određeno područje
JUPPKR
1.3.1.2.2. Mjeriti površine pod barama i močvarama (putem Površina bara i močvara u
daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS poplavnom području stabilna. 1
alata te terenskom verifikacijom podataka) Izrađen je izvještaj
JUPPKR,
1.3.1.2.3. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i Migracije i mrijest riba
Odjel za
močvara neometane. Izrađen je izvještaj
biologiju
Populacije kralješnjaka vezanih 1 Osijek
za močvarna staništa stabilne ili
se povećavaju

73
 1.3.2. Vodeni ekosustavi Prijelazne zone (branjeno područje)
Tema
1.3.2.1. Jezera i vodotoci
1.3.2. Hidrološki uvjeti u branjenom području su poboljšani
Cilj 1.3.2.1. Osigurati poboljšanje hidroloških uvjeta u Prirodni proces evolucije vodotoka je stabilan
branjenom području i neometano odvijanje
prirodnih procesa evolucije vodotoka

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.2.1.1. Dogovoriti s Hrvatskim vodama da se povećaju Ukupna količina nadzemnih voda
Hrvatske vode
ukupne količine nadzemnih voda i njihova vodostaja u u branjenom području povećana
1
branjenom području putem Crpnih stanica Zlatna
Greda, Tikveš i Podunavlje
JUPPKR,
1.3.2.1.2. Dogovoriti s Hrvatskim vodama da crpne stanice crpe Crpne stanice crpe vodu iz
Hrvatske vode
vodu iz branjenog područja kod vodostaja koji je viši branjenog područja kod vodostaja
1
od sadašnjeg minimuma koji je veći od sadašnjeg
minimuma
JUPPKR,
1.3.2.1.3. Trajno sprječavati uništavanje vodene i močvarne Porast populacija svojti vezanih
DZZP
vegetacije na vodotocima sukladno Akcijskom planu uz vlažna i močvarna staništa
za zaštitu vodenih močvarnih staništa 1
Vegetacija uz vodotoke se razvija
sukladno prirodnim procesima
sukcesije

Tema 1.3.2.2. Bare i močvare

1.3.2.2. Osigurati neometano plavljenje kako bi se spriječilo
Cilj smanjenje površina pod barama i močvarama, te
trajno osiguralo neometano odvijanje prirodnih
procesa uključujući migracije i mrijesta riba, seobu i
ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca,
gmazova i sisavaca
Površina pod barama i močvarama stabilna, neometano plavljenje je
osigurano
Migracija i mrijest ribe, seoba i ishrana ptica, razmnožavanje i
disperzija vodozemaca, gmazova i sisavaca se neometano odvija
74
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.2.2.1. Pratiti redovito plavljenje bara i močvara putem Broj dana s vodostajem većim od
Hrvatske
postavljanja mreže vodomjernih postaja srednjeg stabilan sukladno
1 vode, DHMZ
prosječnim vrijednostima za
određeno područje
JUPPKR
1.3.2.2.2. Mjeriti površine pod barama i močvarama (putem Površina bara i močvara u
daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS poplavnom području stabilna 1
alata te terenskom verifikacijom podataka)

JUPPKR,
1.3.2.2.3. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i Sastav biljnih i životinjskih
Odjel za
močvara zajednica bara i močvara redovito 1 biologiju
se prati
Osijek
JUPPKR,
1.3.2.2.4. Restaurirati i čistiti fokove i bare od naplavina Broj očišćenih i restauriranih
DZZP
sukladno Akcijskom planu zaštite vodenih ekosustava fokova i bara.
Hidrološki uvjeti u branjenom
području poboljšani što se očituje 1
u porastu populacija svojti
vezanih uz vlažna i močvarna
staništa
JUPPKR,
1.3.2.2.5. Restaurirati hidrološke uvjete u predjelima Batsiget, Hidrološki uvjeti u predjelima
DZZP
Ludoš i Dud bari putem zatrpavanja postojećih Batsiget, Ludoš i Dud bara
2
odvodnih kanala restaurirani, a odvodni kanali
zatrpani

75
 Tema 1.3.2.3. Antropogena vlažna staništa (kanali i ribnjaci)

1.3.2.3. a) Osigurati što prirodnije uvjete na kanalima uključujući
Cilj mrijest riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i
disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca
1.3.2.3. b) Osigurati punjenje ribnjaka dovoljnim količinama vode
kako bi se održala njihova funkcija u zaštiti i očuvanju
biološke i krajobrazne raznolikosti
Uvjeti za mrijest riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i
disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca su stabilni
Ribnjaci su u funkciji u svezi zaštite i očuvanja biološke i
krajobrazne raznolikosti

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.2.3.1. Izraditi Akcijski plan zaštite i obnove Ribnjaka Akcijski plan zaštite i obnove
DZZP,
Podunavlje kojim će se osigurati punjenje ribnjaka ribnjaka Podunavlje izrađen i u
Hrvatske vode
dovoljnim količinama vode kako bi se održala njihova primjeni
funkcija u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne
Količina vode u ribnjacima 1
raznolikosti
dovoljna za osiguranje njihove
funkcije u zaštiti i očuvanju
biološke i krajobrazne
raznolikosti
JUPPKR,
1.3.2.3.2. Načinom održavanja protočnosti kanala utjecati na Dužina kanala sa značajem za
Hrvatske vode
povećanje duljine kanala s netaknutom vodenom i biološku raznolikost se povećava 1
močvarnom vegetacijom u branjenom području

JUPPKR,
1.3.2.3.3. Osigurati dovoljne količine vode u kanalima Hidrološki uvjeti kanala i
Hrvatske vode
branjenog područja kako bi se očuvala njihova uloga u ribnjaka poboljšani što se očituje
zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti, u porastu populacija svojti 1
osim kada velika suša to fizički onemogućava vezanih uz vlažna i močvarna
staništa
JUPPKR,
1.3.2.3.4. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica kanala i Na ribnjacima Podunavlje
Odjel za
ribnjaka kolonije ptica (čigri i crnogrlih 1 biologiju
gnjuraca) ponovo aktivne
Osijek

76
 Tema 1.3.3. Šumski ekosustavi

1.3.3. Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih Procesi šumskih ekosustava, uključujući procese njihove prirodne
Cilj procesa evolucije šumskih ekosustava, uključujući procese obnove, sukcesije i starenja se neometano odvijaju
njihove prirodne obnove, sukcesije i starenja

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.3.1. Izraditi Programa zaštite šumskih ekosustava u skladu sa Program zaštite šumskih DZZP, Odjel za
Zakonom o zaštiti prirode, koji će uključivati područja ekosustava izrađen i u primjeni biologiju
bez gospodarenja šumskim ekosustavima Osijek,
1
Šumarski
institut
Jastrebarsko,
Hrvatske šume
JUPPKR,
1.3.3.2. Akcijski plan za zaštitu slijedećih šumskih staništa: Akcijski plan za zaštitu
DZZP,
navedenih staništa je izrađen i
- E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s Šumarski
primjenjuje se
močvarnom broćikom institut
Postojeće stanje šumskih Jastrebarsko
- E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i topola
ekosustava utvrđeno
- E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i bijele
Zdravstveno stanje šuma se
topole
poboljšava
- E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i poljskog 1
jasena
- E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog jasena
- E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom
žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom)
- E.3.1./91L0/Mješovite hrastovo-grabove i čiste
grabove šume

77
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.3.3. Izdvojiti vrijedne i tipične lokalitete šumskih zajednica i Površina pod zaštitom u DZZP, Min.
inicirati njihovu zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti kategoriji posebnih rezervata kulture
prirode u kategoriji Posebnih rezervata šumske šumske vegetacije se povećava 1
Šumarski
vegetacije institut
Jastrebarsko
JUPPKR,
1.3.3.4. Uspostaviti trajno praćenje razvoja šumskih ekosustava Uspostavljen program trajnog DZZP, Odjel za
putem trajnih ploha, uključujući istraživanje podzemnih praćenja razvoja šumskih biologiju
voda u cilju utvrđivanja njihovog utjecaja na prirodnu ekosustava putem trajnih ploha 1 Osijek, Poljop.
obnovu i sušenje šuma, te praćenje sastava biljnih i fakultet Osijek
životinjskih zajednica šumskih ekosustava
JUPPKR,
1.3.3.5. Osigurati prirodnost autohtonih šumskih sastojina Povećava se površina,
DZZP,
pomoću mjera restauracije staništa (uključujući raznovrsnost, raznodobnost i
Hrvatske
povećanje njihove raznovrsnosti, raznodobnosti i slojevitost prirodnih sastojina,
šume
slojevitosti) povećavaju se populacije
ugroženih, rijetkih, i 1
indikatorskih svojti
Povećava se udio voćkarica u
šumskim sastojinama
JUPPKR,
1.3.3.6. Trajno provoditi uklanjanje invazivnih vrsta biljaka iz Površina pod invazivnim vrstama
Hrvatske
prirodnih šumskih zajednica (osobito čivičnjače biljaka (osobito čivičnjače 1 šume
Amorpha fruticosa) Amorpha fruticosa) se smanjuje

JUPPKR,
1.3.3.7. Inicirati da Hrvatske šume osiguraju efikasnu zaštitu Pošumljene površine su efikasno
Hrvatske
pošumljene površine (ograđivanjem i drugim mjerama) zaštićene i njegovane
1 šume
od negativnog utjecaja divljači do starosti u kojoj divljač
Negativan utjecaj divljači je
više ne može izazvati štete
smanjen
JUPPKR,
1.3.3.8. Surađivati s Hrvatskim šumama u izradi i provedbi Uspostavljena suradnja s
Hrvatske
Programa za upravljanje šumama posebne namjene i Hrvatskim šumama u izradi i
1 šume
svih navedenih mjera i aktivnosti te radi postizanja provedbi Programa zaštite
ciljeva u svrhu zaštite prirode šumskih ekosustava i Programa
za upravljanje šumama posebne

78
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
namjene i svih navedenih mjera i
aktivnosti
Ciljevi zaštite šumskih
ekosustava zaštićenog područja
uključeni prilikom izrade i
provedbe Programa za
upravljanje šumama posebne
namjene

Tema 1.3.3.1. Prirodne šume Temeljne zone (poplavno područje)

1.3.3.1. Osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa Procesi evolucije šumskih ekosustava Temeljne zone se neometano
Cilj evolucije šumskih ekosustava Temeljne zone (poplavno odvijaju
područje)

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.3.1.1. Tražiti kod donošenja novih šumsko-gospodarskih Prirodne poplavne šume
Min. Kulture,
osnova da se izdvoje prirodne poplavne šume iz svih izdvojene iz svih oblika
DZZP,
oblika gospodarenja te da ih se prepusti prirodnim gospodarenja i prepuštene 1
Hrvatske
procesima evolucije šumskih ekosustava prirodnim procesima evolucije
šume
šumskih ekosustava
JUPPKR,
1.3.3.1.2. Spriječiti fragmentaciju šumskih sastojina na način da Ne rade se novi šumski putovi i
DZZP,
se ne rade novi šumski putovi i lovne prosjeke lovne prosjeke.
Hrvatske
Povećava se površina, šume
raznovrsnost, raznodobnost i
1
slojevitost prirodnih sastojina.
Povećavaju se populacije
ugroženih, rijetkih, i
indikatorskih svojti.

79
 Tema 1.3.3.2. Prirodne šume Prijelazne zone (branjeno područje)

1.3.3.2. a) Očuvati postojeće sastojine prirodnih šuma Postojeće sastojine prirodnih šuma su očuvane
Cilj 1.3.3.2. b) Unaprijediti kvalitetu degradiranih šumskih staništa Površina degradiranih šumskih staništa se smanjuje do konačnog
nestanka

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.3.2.1. Izdvojiti sastojine prirodnih šuma koje sadrže vrste i Površine prirodnih šuma koje
DZZP,
staništa zaštićenih temeljem NEM-a, NATURA 2000 i sadrže vrste i staništa zaštićenih
Hrvatske
pravilnicima o zaštiti svojti i staništa te planirati temeljem NEM-a, NATURA
1 šume
njihovo prepuštanje prirodnim procesima evolucije 2000 i pravilnicima o zaštiti
šumskih ekosustava svojti i staništa izdvojene su iz
gospodarenja
JUPPKR,
1.3.3.2.2. Trajno umanjiti gubitak kvalitete staništa Povećava se površina,
DZZP,
sprječavanjem aktivnosti koje dovode do smanjivanja raznovrsnost, raznodobnost i
Hrvatske
njihove raznodobnosti, raznovrsnosti i slojevitosti slojevitost prirodnih sastojina,
1 šume
povećavaju se populacije
ugroženih, rijetkih, i
indikatorskih svojti
JUPPKR,
1.3.3.2.3. Uspostaviti cjelokupnu mrežu piezometara u šumskim Monitoring podzemnih voda
Geodetski
staništima i pratiti promjene vodostaja nadzemnih i uspostavljen i provodi se
1 fakultet
podzemnih voda, kako bi se utvrdio utjecaj na sušenje
Zagreb, PTF
šuma
Osijek
JUPPKR,
1.3.3.2.4. Inicirati povišenje razina nadzemnih i podzemnih voda Crpne stanice započinju počinju
Hrvatske vode
branjenog područja (Prijelazne zone) putem dogovora crpiti vodu izvan branjenog
1
o modificiranju rada postojećih crpnih stanica područja na razini višoj od
sadašnjeg minimuma

80
 Tema 1.3.3.3. Plantaže i druge sastojine alohtonih vrsta drveća Temeljne i Prijelazne zone

1.3.3.3. U slijedećih 10 godina prevoditi plantaže i druge Alohtone vrste drveća na cjelokupnom zaštićenom području
Cilj sastojine alohtonih vrsta drveća na cjelokupnom prevedene su u prirodne sastojine domaćih vrsta
zaštićenom području u prirodne sastojine domaćih vrsta

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.3.3.1. Inzistirati na provedbi sječe i uklanjanju plantaža i Površine pod plantažama sa
DZZP,
drugih sastojina alohtonih vrsta po dostizanju sječive sastojinama stranih (alohtonih)
1 Hrvatske
zrelosti vrsta drveća se smanjuju
šume, Min.
kulture
JUPPKR,
1.3.3.3.2. Nadzirati uređivanje sječina Sječine se ostavljaju uređene
DZZP,
sukladno Pravilniku o doznaci
Hrvatske
stabala, žigosanju drvnih 2
šume, Min.
sortimenata, popratnici i
kulture
šumskom redu (NN 116/06)
JUPPKR,
1.3.3.3.3. Nadzirati pošumljavanje posječenih površina domaćim Povećava se površina,
DZZP,
vrstama drveća sukladno uvjetima staništa i Programu raznovrsnost, raznodobnost i
Hrvatske
zaštite šumskih ekosustava slojevitost prirodnih sastojina,
1 šume, Min.
povećavaju se populacije
kulture
ugroženih, rijetkih, i
indikatorskih svojti
JUPPKR,
1.3.3.3.4. Inzistirati na organiziranju efikasne zaštite i njege Divljač ne ugrožava obnovu
DZZP,
pošumljenih površina od negativnog utjecaja divljači pošumljenih površina
1 Hrvatske
šume, Min.
kulture

81
 Tema 1.3.4. Travnjaci

1.3.4. a) Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih Evolucija travnjačkog ekosustava se neometano odvija
procesa evolucije travnjačkih ekosustava
Cilj 1.3.4. b) Zaštititi, očuvati i održavati površine pod autohtonim Autohtone travnjačke zajednice zaštićene, očuvane i održavane
travnjačkim zajednicama, uz sprječavanje njihova obrastanja
drvenastim biljkama

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.4.1. Inventarizirati i utvrditi postojeće stanje travnjačkih Inventarizacija i utvrđivanje
Odjel za
ekosustava postojećeg stanja travnjačkih 1
biologiju
ekosustava napravljena
Osijek, DZZP
JUPPKR,
1.3.4.2. Izraditi Akcijski plan zaštite travnjaka, osobito: Akcijski plan zaštite travnjaka
DZZP
izrađen i u primjeni
• C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe
Povećava se površina, kvaliteta i
• -/6440/Livade Cnidion dubii biološka raznolikost travnjaka 1
Prijelaznog područja, povećavaju
se populacije ugroženih, rijetkih,
i indikatorskih svojti
JUPPKR,
1.3.4.3. Uspostaviti trajno praćenje razvoja travnjačkih Uspostavljen program trajnog
Odjel za
ekosustava putem trajnih ploha, uključujući praćenje praćenja razvoja travnjačkih 2
biologiju
sastava biljnih i životinjskih zajednica ekosustava
Osijek, DZZP
JUPPKR,
1.3.4.4. Inicirati da se na svim travnjacima Prijelazne zone 2B Površine travnjaka, livada i
Hrvatske vode,
uklanjaju invazivne vrsta biljaka, te sprječava sukcesija pašnjaka s autohtonom
lokalno
travnjaka putem košnje i/ili ispaše tradicionalnim vegetacijom se povećavaju
1 stanovništvo
pasminama domaćih životinja
Povećavaju se populacije
tradicionalnih pasmina domaćih
životinja koje se koriste za ispašu
JUPPKR,
1.3.4.5. Surađivati s Hrvatskim šumama i Beljem u provedbi Uspostavljena suradnja s
2 Hrvatske
Akcijskog plana zaštite travnjaka Hrvatskim šumama i Beljem u
šume, Belje
izradi i provedbi Akcijskog plana

82
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
izradi i provedbi Akcijskog plana
zaštite travnjaka
Ciljevi zaštite travnjaka uključeni
prilikom izrade i provedbe
planova Hrvatskih šuma i Belja

Tema 1.3.4.1. Vlažni travnjaci (pašnjaci i livade) Temeljne zone

1.3.4.1. Očuvati stabilne površine zajednica trske i visokih

Cilj Površine zajednica trske i visokih šaševa su stabilne
šaševa

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR
1.3.4.1.1. Mjeriti površine pod zajednicama trske i visokih Izvještaj površinama zajednica
šaševa (putem daljinskih istraživanja koja se izvode trske i visokih šaševa
1
pomoću GIS alata te terenskom verifikacijom
podataka)
JUPPKR,
1.3.4.1.2. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica trske i Izvještaj o mjerenju površina
DZZP
visokih šaševa putem daljinskih istraživanja i
1
praćenja sastava biljnih i
životinjskih zajednica se provode
JUPPKR,
1.3.4.1.3. Smanjiti ljudske aktivnosti koje utječu na Smanjena fragmentacija staništa
1 DZZP
fragmentaciju staništa
JUPPKR
1.3.4.1.4. Redovito vršiti nadzor nad cjelokupnim područjem Broj namjerno izazvanih požara i
u svrhu ranog otkrivanja požara i drugih aktivnosti površina spaljenih staništa se 1
koje ugrožavaju travnjake smanjuje

83
 Tema 1.3.4.2. Vlažni travnjaci (pašnjaci i livade) Prijelazne zone

1.3.4.2. a) Povećati površine vlažnih pašnjaka i livada na
području intenzivno obrađivanih poljoprivrednih
površina u Prijelaznoj zoni 2B
1.3.4.2. b) Suzbiti širenje invazivnih vrsta biljaka
1.3.4.2. c) Povećati kvalitetu staništa vlažnih livada i pašnjaka
putem ispaše tradicionalnih pasmina domaćih
Cilj
životinja (slavonsko-srijemski podolac, posavski konj)
ili košnjom
1.3.4.2. d) Povećati populacije ugroženih i rijetkih svojti vezanih
uz vlažne livade i pašnjake
1.3.4.2. e) Zaštititi i očuvati tradicionalne pasmine domaćih
životinja
Površine vlažnih pašnjaka i livada na području intenzivno
obrađivanih poljoprivrednih površina u Prijelaznoj zoni 2B
povećane
Invazivne vrste biljaka suzbijene
Ispašom putem tradicionalnih pasmina domaćih
životinja(slavonsko-srijemski podolac, posavski konj) te košnjom
kvaliteta staništa vlažnih livada i pašnjaka povećana
Populacije ugroženih i rijetkih svojti vezanih uz vlažne livade i
pašnjake povećana
Tradicionalne pasmine domaćih životinja zaštićene i očuvane

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.4.2.1. Trajno pratiti razvoj travnjačkih ekosustava Program trajnog praćenja
Odjel za
travnjačkih ekosustava 1
biologiju
uspostavljen i redovito se provodi
Osijek, DZZP
JUPPKR,
1.3.4.2.2. Odrediti dodatne površine degradiranih staništa Određene su dodatne površine
DZZP, Belje,
(pašnjaci za divljač, dijelovi intenzivno obrađivanih degradiranih staništa Prijelazne
ARK Nature
poljoprivrednih površina) koje će se u slijedećih 10 zone
godina projektima restauracije prevesti u vlažne
Udio dodatnih površina u
livade i pašnjake sukladno Akcijskom planu zaštite
postupku restauracije
travnjaka 1
Površine i kvaliteta vlažnih
travnjaka i livada u Prijelaznoj
zoni se povećavaju, povećavaju
se populacije ugroženih, rijetkih i
indikatorskih svojti
JUPPKR,
1.3.4.2.3. Suzbiti invazivne vrste biljaka i održavati vlažne Površina pod invazivnim vrstama
DZZP, ARK
livade i pašnjake putem ispaše tradicionalnih biljaka se smanjuje 1
Nature
pasmina domaćih životinja (slavonsko-srijemski
Povećavaju se populacije
podolac, posavski konj)
84
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
podolac, posavski konj) tradicionalnih pasmina domaćih
životinja

Tema 1.3.4.3. Suhi travnjaci na nasipima za obranu od poplava

1.3.4.3. a) Zaštita i očuvanje suhih travnjaka Suhi travnjaci očuvani

Cilj 1.3.4.3. b) Unaprjeđenje kvalitete staništa i biološke raznolikosti
Kvaliteta staništa i biološke raznolikosti suhih travnjaka
suhih travnjaka
unaprjeđena

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
1.3.4.2.4. Dogovoriti redovito održavanje travnjaka na Površine travnjaka na
Hrvatske vode
obrambenim nasipima košnjom ili ispašom u obrambenim nasipima se
suradnji s Hrvatskim vodama redovito kose ili su pod ispašom 1

Površina suhih travnjaka stabilna

JUPPKR,
1.3.4.2.5. Inicirati da se režim košnje (vrijeme izvođenja i broj Populacije ugroženih i rijetkih
Hrvatske vode
otkosa) izvodi sukladno ciljevima zaštite područja vrsta se povećavaju
2
tj. promicanja zaštite autohtonih vrsta i uklanjanja
invazivnih vrsta biljaka

85
2. ODRŽIVO KORIŠTENJE

Tema 2.1. Šumarstvo

2.1. a) Upravljanje šumama Parka prirode uz poštovanje Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju šumama
dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode ostvareni
2.1. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno
Prirodna dobra su dugoročno održiva
održiv i na dobrobit budućih generacija
Cilj 2.1. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja šumskih
ekosustava koji će dovesti do povećanja kvalitete šumskih Kvaliteta šumskih ekosustava povećana
ekosustava
2.1. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim šumama
uz maksimalno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i Suradnja s Hrvatskim šumama je sustavna, svrhovita i efikasna
podzakonskih akata

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.1.1. Sprječavati aktivnosti koje dovode do daljnje Broj aktivnosti koje dovode do
DZZP,
degradacije šuma i šumskih staništa, funkcija šumskih daljnje degradacije šumskih
1 Hrvatske šume
ekosustava, te opadanja populacija ugroženih i rijetkih ekosustava u opadanju
svojti
JUPPKR,
2.1.2. Uspostaviti redovito i pravovremeno obostrano Obostrano obavještavanje o
Hrvatske šume
obavještavanje između Hrvatskih šuma i Javne izvršenju planiranih radova i
ustanove o izvršenju planiranih radova i kretanja kretanju zaposlenika po
zaposlenika po zaštićenom području te osigurati zaštićenom području
1
dostupnost cjelokupne planske i izvršne dokumentacije uspostavljeno
Suradnja na razmjeni i
dostupnosti podataka, planske i
izvršne dokumentacije se provodi
JUPPKR,
2.1.3. Surađivati sa šumarskom strukom te poticati Upravljanje šumama na način
DZZP,
raznodobnost, raznovrsnost i slojevitost šumskih koji potiče raznodobnost,
Hrvatske
sastojina raznovrsnost i slojevitost šuma 1
šume,
uspostavljeno i primjenjuje se
Šumarski
institut

86
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Jastrebarsko
JUPPKR,
2.1.4. Poticati da Hrvatske šume nakon uklanjanja i sječe Površine uklonjenih plantaža i
1 Hrvatske šume
plantaža urede sječine uređenih sječina se povećavaju
JUPPKR,
2.1.5. Inicirati da Hrvatske šume osiguraju efikasnu zaštitu Površina pošumljenih površina
Hrvatske šume
pošumljene površine od negativnog utjecaja divljači i zaštićenih od negativnog utjecaja 1
vrše njegu sastojina do dostizanja petog dobnog razreda divljači se povećava
JUPPKR,
2.1.6. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom šumarskih Izvještaji o provedbi šumarskih
Hrvatske
radova i poštivanja uvjeta zaštite prirode radova i poštivanja uvjeta zaštite
1 šume,
prirode se redovito obavlja
Inspekcija za
zaštitu prirode
JUPPKR,
2.1.7. Surađivati s Hrvatskim šumama u cilju zaštite Suradnja sa Hrvatskim šumama u
DZZP,
potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura cilju zaštite potencijalno
Hrvatske šume
2000) međunarodno vrijednih područja 1
(NATURA 2000) uspostavljena i
provodi se

Tema 2.2. Lov

2.2. a) Upravljanje staništima i populacijama lovnih vrsta životinja Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju staništima
u Parku prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih i populacijama lovnih vrsta životinja ostvareni
ciljeva zaštite prirode
2.2. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno
Prirodna dobra su dugoročno održiva
održiv i na dobrobit budućih generacija
Cilj
2.2. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji
Kvaliteta ekosustava povećana
će dovesti do povećanja njihove kvalitete
2.2. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim šumama
i drugim ovlaštenicima prava lova uz poštivanje odredbi Suradnja s Hrvatskim šumama je sustavna, svrhovita i efikasna
Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata

87
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.2.1. Izraditi Akcijski plan zaštite običnog jelena Cervus Akcijski plan za zaštitu običnog
DZZP,
elaphus u suradnji s Hrvatskim šumama jelena Cervus elaphus izrađen i 1
Hrvatske šume
provodi se
JUPPKR,
2.2.2. Spriječiti nedozvoljene aktivnosti koje dovode do Broj aktivnosti koje dovode do
DZZP, MUP,
daljnje degradacije staništa, funkcija šumskih, vlažnih i daljnje degradacije šumskih
Hrvatske
močvarnih ekosustava, te opadanja populacija ekosustava u opadanju
šume, lokalna
ugroženih i rijetkih svojti (poput krivolova, hvatanja 1
lovačka
životinja u klopke i slično)
društva,
Inspekcija za
zaštitu prirode
JUPPKR,
2.2.3. Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje Obostrano obavještavanje o
Hrvatske
između ovlaštenika prava lova i Javne ustanove o izvršenju planiranih radova i
1 šume, lokalna
namjeri izvršenja planiranih radova i kretanju lovaca po kretanju lovaca po zaštićenom
lovačka
zaštićenom području području uspostavljeno
društva
JUPPKR,
2.2.4. Surađivati i razmjenjivati podatke s ovlaštenicima Suradnja na razmjeni i
Hrvatske
prava lova i osigurati dostupnost planske i izvršne dostupnosti podataka, planske i
1 šume, lokalna
dokumentacije izvršne dokumentacije
lovačka
uspostavljena i provodi se
društva
JUPPKR,
2.2.5. Inicirati da se prilikom revizije i/ili donošenja novih Populacije divljači određene
DZZP,
lovno-gospodarskih osnova odrede populacije divljači lovno-gospodarskim osnovama
Hrvatske
sukladno optimalnom kapacitetu staništa sukladne su optimalnom
šume, lokalna
kapacitetu staništa te ne
1 lovačka
sprječavaju prirodnu obnovu svih
društva
šumskih sastojina
Prirodna disperzija i seoba divljih
životinja omogućena
JUPPKR,
2.2.6. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom lovnih Nadzor nad provedbom lovnih
Inspekcija za
aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode aktivnosti i poštivanja uvjeta 1
zaštitu prirode
zaštite prirode se redovito obavlja

88
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.2.7. Surađivati s ovlaštenicima prava lova u cilju zaštite Suradnja s ovlaštenicima prava
Hrvatske
potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura lova u cilju zaštite potencijalno
šume, lokalna
2000) međunarodno vrijednih područja 1
lovačka
(NATURA 2000) uspostavljena i
društva
provodi se

Tema 2.3. Poljoprivreda

2.3. a) Upravljanje poljoprivrednim površinama u Parku prirode uz Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju
poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode poljoprivrednim površinama ostvareni
2.3. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno
Prirodna dobra su dugoročno održiva
održiv i na dobrobit budućih generacija
2.3. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji
Kvaliteta ekosustava povećana
Cilj će dovesti do povećanja njihove kvalitete
2.3. d) Uvođenje ekološke poljoprivredne proizvodnje na svim Ekološka poljoprivredna proizvodnja uvedena na svim
poljoprivrednim površinama Prijelazne zone poljoprivrednim površinama Prijelazne zone
2.3. e) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Beljem i drugim
Suradnja s Beljem i drugim koncesionarima je sustavna, svrhovita i
koncesionarima uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i
efikasna
podzakonskih akata

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.3.1. Dogovoriti obustavljanje poljoprivrednih aktivnosti, Površine vlažnih livada i
DZZP, svi
koje dovode do degradacije staništa, funkcija travnjaka se povećavaju
koncesionari
ekosustava (osobito šumskih, vlažnih i močvarnih), te 1
Broj aktivnosti koje dovode do
opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti (poput
degradacije ekosustava u
upotrebe pesticida, unošenja alohtonih vrsta i slično)
opadanju
JUPPKR, svi
2.3.2. Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje Obostrano obavještavanje o
1 koncesionari
između koncesionara i Javne ustanove o namjeri izvršenju planiranih radova i
izvršenja planiranih radova i kretanju zaposlenika po kretanju zaposlenika po

89
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
zaštićenom području zaštićenom području
uspostavljeno

JUPPKR,
2.3.3. Inicirati da se s intenzivnog načina poljoprivredne Populacije tradicionalnih
Belje
proizvodnje pređe na uvođenje ekološke poljoprivredne pasmina domaćih životinja se
proizvodnje i/ili uvođenja pašarenja u sustavu krava- povećavaju
tele
Površine oranica pod
ekstenzivnom poljoprivrednom 1
proizvodnjom se povećavaju
Površine oranica pod
intenzivnom poljoprivrednom
proizvodnjom se smanjuju
JUPPKR,
2.3.4. Inicirati da se održavanje kanalske mreže izvodi na Površina melioracijskih kanala
Belje,
način koji neće ugrožavati značajke biološke i uređuju se na održiv način 1
Hrvatske vode
krajobrazne raznolikosti vezane za njih
JUPPKR,
2.3.5. Dogovoriti da se ne vrši suzbijanje populacija Ne vrši se suzbijanje populacija
Inspekcija
glodavaca trovanjem na svim poljoprivrednim glodavaca trovanjem na svim
1 zaštite prirode,
površinama Prijelazne zone poljoprivrednim površinama
svi
koncesionari
JUPPKR,
2.3.6. Dogovoriti da Belje d.d. provodi restauraciju rubova Površine restauriranih rubova
1 Belje
oranica duž poljoprivrednih površina oranica se povećavaju
JUPPKR,
2.3.7. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom Nadzor nad provedbom
Inspekcija
poljoprivrednih radova i poštivanja mjera zaštite poljoprivredne djelatnosti i
1 zaštite prirode,
prirode poštivanja mjera zaštite prirode
svi
se redovito provode
koncesionari

90
 Tema 2.4. Stočarstvo

2.4. a) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti

Prirodna dobra su dugoročno održiva
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
2.4. b) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava
Kvaliteta ekosustava je povećana
koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete
Cilj 2.4. c) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Beljem uz
maksimalno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i Suradnja s Beljem je sustavna, svrhovita i efikasna
podzakonskih akata
2.4. d) Zaštita i očuvanje tradicionalnih pasmina domaćih životinja Tradicionalne pasmine domaćih životinja su očuvane
2.4. e) Postupni prelazak s intenzivnog tova na ekstenzivnu Ekstenzivna proizvodnja po sistemu slobodne ispaše zamijenila intenzivni
proizvodnju po sistemu slobodne ispaše tov

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR, svi
2.4.1. Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje Obostrano obavještavanje o
koncesionari
između koncesionara i Javne ustanove o namjeri izvršenju planiranih radova i
izvršenja planiranih radova i kretanju zaposlenika po kretanju zaposlenika po 1
zaštićenom području zaštićenom području
uspostavljeno
JUPPKR,
2.4.2. Dogovoriti u suradnji Beljem da se postojeći kapaciteti Površine vlažnih livada i
Belje
intenzivnog načina stočarske proizvodnje ne travnjaka se povećavaju
povećavaju nego da se nastavi postupni prelazak na 1
Postojeći kapaciteti intenzivnog
ekstenzivnu proizvodnju putem pašarenja u sustavu
načina stočarske proizvodnje se
krava-tele
smanjuju
JUPPKR,
2.4.3. Tražiti da se pri ekstenzivnom načinu stočarske Populacije tradicionalnih
Belje
proizvodnje koriste tradicionalne pasmine domaćih pasmina domaćih životinja se 1
životinja povećavaju
JUPPKR,
2.4.4. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom djelatnosti Nadzor nad provedbom
Inspekcija
stočarstva i poštivanja mjera zaštite prirode poljoprivredne djelatnosti i
1 zaštite prirode,
poštivanja mjera zaštite prirode
svi
se redovito provode
koncesionari

91
 Tema 2.5. Vodno gospodarstvo

2.5. a) Upravljanje vodama Parka prirode uz poštovanje Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju vodama
dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode ostvareni
2.5. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
Prirodna dobra su dugoročno održiva
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
2.5. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i
Cilj močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana
kvalitete
2.5. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim
vodama uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode,
Suradnja s Hrvatskim vodama je sustavna, svrhovita i efikasna
posebnih propisa i podzakonskih akata Zaštita i očuvanje
tradicionalnih pasmina domaćih životinja

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.5.1. Unaprijediti suradnju s Hrvatskim vodama, vodno- Broj održanih sastanaka
Hrvatske vode
gospodarskim odjelima i ispostavama kako bi se
Suradnja s Hrvatskim vodama, 1
postigli gore navedeni ciljevi
vodno-gospodarskim odjelima i
ispostavama unaprijeđena
JUPPKR,
2.5.2. U suradnji s mjerodavnim institucijama inicirati Broj aktivnosti koje dovode do
DZZP,
smanjenje vodno-gospodarskih aktivnosti, koje dovode degradacije ekosustava u
Hrvatske vode,
do daljnje degradacije vlažnih i močvarnih staništa, opadanju 2
Agencija za
opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti i
plovne putove
osigurati kompenzacijske uvjete
JUPPKR,
2.5.3. Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje Obostrano obavještavanje o
Hrvatske vode
između Hrvatskih voda i Javne ustanove o izvršenju izvršenju planiranih radova i
planiranih radova i kretanja zaposlenika po zaštićenom kretanju zaposlenika po 1
području zaštićenom području
uspostavljeno

92
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.5.4. Dogovoriti u suradnji s Hrvatskim vodama da crpne Crpne stanice svoju djelatnost
Hrvatske vode
stanice Podunavlje, Tikveš i Zlatna greda svoju obavljaju sukladno ciljevima
djelatnost obavljaju sukladno ciljevima zaštite Parka zaštite Parka prirode 1
prirode (crpljenje vode iz branjenog područja kod
vodostaja koji je viši od sadašnjeg minimuma)
JUPPKR,
2.5.5. Poticati da nadležna institucija napravi otvor u kamenoj Kamena pregrada na 1393. rkm
Agencija za
pregradi na 1393. rkm Dunava kako bi se povećala Dunava otvorena 1
plovne putove,
protočnost Vemeljskog dunavca
Hrvatske vode
JUPPKR,
2.5.6. Inicirati u suradnji s Hrvatskim vodama redovito Ribnjaci Podunavlje imaju
Hrvatske vode
pumpanje vode u ribnjake te zajednički pronalazak dovoljne količinu vode potrebnu
1
tehničkog rješenja koje će omogućiti njihovo stalno za razvoj svojti vezanih uz vlažna
punjenje vodom i močvarna staništa
JUPPKR,
2.5.7. Poticati u suradnji s Hrvatskim vodama da se uvede Način upravljanja vodama koje
Hrvatske vode
način upravljanja vodama koje će osigurati povećanje će poticati povećanje kvalitete
kvalitete staništa, populacija rijetkih i ugroženih svojti, staništa, populacija rijetkih i
te doprinijeti zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti ugroženih svojti, te doprinijeti
Surađivati s Hrvatskim vodama u cilju zaštite zaštiti biološke i krajobrazne
potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura raznolikosti uveden i u primjeni 1
2000)
Suradnja sa Hrvatskim vodama u
cilju zaštite potencijalno
međunarodno vrijednih područja
(NATURA 2000) uspostavljena i
provodi se
JUPPKR,
2.5.8. Poticati da Hrvatske vode godišnje izdvajaju potrebna Hrvatske vode godišnje izdvajaju
Hrvatske vode
sredstva za restauraciju vlažnih i močvarnih staništa potrebna sredstva za restauraciju 1
zaštićenog područja vlažnih i močvarnih staništa
JUPPKR
2.5.9. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom vodno- Nadzor nad provedbom vodno-
gospodarskih radova i poštivanja mjera zaštite prirode gospodarskih radova i poštivanja
1
mjera zaštite prirode se redovito
obavlja

93
 Tema 2.6. Akvakultura

2.6. a) Ispitati mogućnosti ponovnog uspostavljanja ribnjačarske
proizvodnje na Ribnjacima Podunavlje
Cilj 2.6. b) Obnova i punjenje ribnjaka vodom Provedba mjera i
aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava
koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete
Mogućnost ponovnog uspostavljanja ribnjačarske proizvodnje na
Ribnjacima Podunavlje ispitana
Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana, a Ribnjaci obnovljeni

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.6.1. U suradnji s državnim i lokalnim tijelima poticati Uspostavljena ekstenzivna
nadležne
izdavanje koncesije za uspostavljanje ekstenzivne proizvodnja ribe na Ribnjacima
državna i
proizvodnje riba na ribnjacima Podunavlje, uz Podunavlje. Površina ribnjaka 85 1
samoupravna
osiguranje njihove obnove i popunjenosti vodom na % ispunjena vodom
tijela
minimalno 85 % površine.

94
 Tema 2.7. Ribarstvo

2.7. a) Obavljanje djelatnosti ribarstva uz poštovanje dugoročnih

Djelatnost ribarstva obnovljena
i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode
2.7. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg Područje kao najvažnije mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva očuvano
mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva i zaštićeno
2.7. c) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Cilj dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
2.7. d) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i
močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana
kvalitete
2.7. e) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s ovlaštenicima
ribolovnih prava uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti Suradnja s ovlaštenicima ribolovnih prava je sustavna, svrhovita i efikasna
prirode i podzakonskih akata

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.7.1. Izraditi ihtiološku studiju zaštićenog područja, Ihtiološka studija izrađena
Poljop.
uključujući procjene veličina populacija i starosne (izvještaj) 1
Fakultet
strukture ekonomski važnih vrsta riba
Osijek
JUPPKR,
2.7.2. Poticati izradu ihtiološke studije utjecajnog područja Ihtiološka studija utjecajnog
2 ribolovni
područja izrađena
ovlaštenici
JUPPKR,
2.7.3. Odrediti ribolovne kvote sukladno rezultatima Ribolovne kvote se određuju
DZZP
ihtiološke studije i Akcijskom planu zaštite riba temeljem znanstvenih činjenica i 1
Akcijskog plana zaštite riba
JUPPKR,
2.7.4. Spriječiti aktivnosti koje dovode do degradacije staništa Broj aktivnosti koje dovode do
Inspekcija
i opadanja populacija domaćih vrsta riba degradacije ekosustava u 1
zaštite prirode,
opadanju
DZZP
JUPPKR,
2.7.5. Dogovoriti s ovlaštenicima ribolovnih prava utjecajnog Količina izlovljenih invazivnih
ovlaštenici
područja da sudjeluju u mjerama suzbijanja invazivnih vrsta riba se povećava 1
ribolovnih
vrsta riba
Populacije invazivnih vrsta riba prava

95
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
se smanjuju
Broj sudjelovanja ovlaštenika
ribolovnih prava u suzbijanju
invazivnih vrsta riba se povećava
Broj zastupljenih domaćih vrsta
riba, njihova ukupna ihtiomasa i
dobna struktura stabilna ili se
povećava
JUPPKR
2.7.6. Kontrolirati ribolovni ulov na cjelokupnom zaštićenom Kontrola ribolovnog ulova na
području cjelokupnom zaštićenom 1
području redovito se provodi
JUPPKR,
2.7.7. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih Nadzor nad provedbom
Inspekcija
aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode ribolovnih aktivnosti i poštivanja
1 zaštite prirode
mjera zaštite prirode se redovito
obavlja
JUPPKR,
2.7.8. Surađivati s ovlaštenicima ribolovnih prava utjecajnog Suradnja s ovlaštenicima
ribolovni
područja u cilju zaštite potencijalnih međunarodno ribolovnih prava u cilju zaštite
ovlaštenici
vrijednih područja (Natura 2000) potencijalno međunarodno 1
vrijednih područja (NATURA
2000) uspostavljena i provodi se

96
 Tema 2.7.1. Tradicionalni ribolov

2.7.1. a) Obavljanje djelatnosti tradicionalnog ribolova uz

poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite
prirode
2.7.1. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg
mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva
2.7.1. c) Očuvanje etnološko naslijeđa ovog područja u vidu
Cilj poticanja i promocije tradicionalnog načina ribolova,
uključujući korištenje tradicionalnih ribolovnih alata
2.7.1. d) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
2.7.1. e) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i
močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove
kvalitete
Djelatnost tradicionalnog ribolova u skladu je s dugoročnim i
kratkoročnim ciljevima zaštite prirode
Područje kao najveće mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva
zaštićeno i očuvano
Etnološko naslijeđe u vidu poticanja i promocije tradicionalnog načina
ribolova, uključujući korištenje tradicionalnih ribolovnih alata je
očuvano
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava je povećana

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR, Min.
2.7.1.1. Izdati koncesijska odobrenja za obavljanje Broj izdanih koncesijskih
kulture
tradicionalnog načina ribolova sukladno Zakonu i odobrenja za obavljanje
drugim aktima tradicionalnog načina ribolova 1
raste do dozvoljenog kapaciteta

JUPPKR,
2.7.1.2. Odrediti godišnje ribolovne kvote sukladno Godišnje kvote ulova određene
DZZP
rezultatima ihtiološke studije i Akcijskom planu sukladno znanstvenim
1
zaštite riba činjenicama i Akcijskom planu
zaštite riba
JUPPKR,
2.7.1.3. U sezoni s nepovoljnim mrijestom propisati dodatne Dodatne mjere zaštite riba se
DZZP, Min.
mjere zaštite riba (produžiti lovostaje) redovito propisuju i provode u
1 kulture
sezonama s nepovoljnim
mrijestom
JUPPKR,
2.7.1.4. Poticati da tradicionalni ribari sudjeluju u mjerama Tradicionalni ribari sudjeluju u 1 tradicionalni
suzbijanja invazivnih vrsta riba mjerama suzbijanja invazivnih
ribari
97
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
suzbijanja invazivnih vrsta riba vrsta riba ribari

JUPPKR,
2.7.1.5. Poticati da tradicionalni ribari sudjeluju u Tradicionalni ribari redovito
tradicionalni
aktivnostima održavanja vodotoka uklanjanjem sudjeluju u aktivnostima 1
ribari
naplavina uklanjanja naplavina iz kanala
JUPPKR
2.7.1.6. Redovito kontrolirati ribolovni ulov na cjelokupnom Kontrola ulova riba provodi se na
zaštićenom području cjelokupnom zaštićenom 1
području
JUPPKR,
2.7.1.7. Organizirati redovite sastanke sa tradicionalnim Broj održanih sastanaka
tradicionalni
ribarima 2
Organiziraju se redoviti sastanci ribari
sa tradicionalnim ribarima
JUPPKR,
2.7.1.8. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih Nadzor nad provedbom
inspektorat za
aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode te tražiti ribolovnih aktivnosti i mjera 1
zaštitu prirode,
pojačani inspekcijski i policijski nadzor zaštite prirode se redovito obavlja
MUP

Tema 2.7.2. Rekreativni ribolov

2.7.2. a) Obavljanje djelatnosti rekreativnog ribolova uz

Djelatnost rekreativnog ribolova obavlja se u skladu s dugoročnim i
poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite
kratkoročnim ciljevima zaštite prirode
prirode
2.7.2. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg Područje kao najvažnije mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva
mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva zaštićeno i očuvano
2.7.2. c) Razvijanje raznolike i kvalitetne ponude rekreativnih
Cilj Ponuda rekreativnih ribolovnih aktivnosti je raznolika i kvalitetna
ribolovnih aktivnosti
2.7.2. d) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
Prirodna dobra su dugoročno održiva
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
2.7.2. e) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih
i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja
Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana
njihove kvalitete

98
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR
2.7.2.1. Izraditi Plan razvoja rekreativnog ribolova na Plan razvoja rekreativnog
području Parka prirode ribolova na području Parka
prirode izrađen i u primjeni 1

JUPPKR,
2.7.2.2. Temeljem ihtiološke studije i Akcijskom planu Maksimalno dozvoljeni dnevni
DZZP, Poljo.
zaštite riba odrediti maksimalno dozvoljeni dnevni ulov po količini i vrstama 1
fakultet,
ulov po količini i vrstama određen i poštuje se
Osijek
JUPPKR
2.7.2.3. Unaprijediti način prodaje dozvola za rekreativni Količina ulova riba poznata
ribolov i kontrole obavljanja istog 1
Broj prodanih ribolovnih dozvola
se povećava
JUPPKR
2.7.2.4. Urediti ribolovna mjesta na području ribolovne zone Ribolovna mjesta na području
„Tikveška pumpa“ i „Zlatna Greda“ ribolovnih zona «Tikveška
2
pumpa» i «Zlatna Greda»
uređena
JUPPKR
2.7.2.5. Urediti ribolovne zone i parkirališne prostore Ribolovne zone i parkirališni
Prijelaznog područja prostori Prijelaznog područja 2
uređeni
JUPPKR,
2.7.2.6. U sezoni s nepovoljnim mrijestom propisati dodatne Dodatne mjere zaštite riba u
DZZP, Min.
mjere zaštite riba (produžiti lovostaje) nepovoljnim sezonama se 1
kulture
redovito propisuju i provode
JUPPKR
2.7.2.7. Provoditi trajan nadzor na ulovljene količine ribe Nadzor ulova na cjelokupnom
1
zaštićenom području se provodi
JUPPKR,
2.7.2.8. Inicirati u dogovoru sa Hrvatskim vodama puštanje Riblji fond u kanalima obnovljen
Hrvatske vode
vode i ribe kroz otvor na ustavo Kopačevo radi 2
revitalizacije ribljeg fonda, ovisno o uvjetima

99
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.7.2.9. Organizirati u suradnji s rekreativnim ribolovcima Broj rekreativnih ribolovaca koji
rekreativni
akcije uklanjanja otpada s ribolovnih područja i zona sudjeluju u akcijama čišćenja 2
ribolovci
okoliša se povećava
JUPPKR
2.7.2.10. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih Nadzor obavljanja rekreativnog
aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode ribolova se redovito provodi
1
Broj ilegalnih ribiča i prekršaja
se smanjuje

Tema 2.8. Kulturna baština

2.8. Sačuvati i unaprijediti kulturnu baštinu na području Parka Kulturna baština na području Parka prirode i njegove okolice sačuvana i
Cilj
prirode i njegove okolice unaprijeđena

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR, Min.
2.8.1. Obnavljati, čuvati i unaprjeđivati građevinsku kulturnu Broj obnovljenih kulturnih
kulture,
baštinu područja građevina
3 lokalno
Broj posjetilaca i događaja stanovništvo
vezanih uz tradicionalnu baštinu
JUPPKR, Min.
2.8.2. Poticati, obnavljati i unaprjeđivati etnološku baštinu Broj osoba koje se bave
kulture,
područja tradicionalnim zanatima
3 lokalno
Broj posjetilaca i događaja stanovništvo
vezanih uz tradicionalnu baštinu

100
 Tema 2.8.1. Zaštita, očuvanje i korištenje arhitektonske kulturne baštine

2.8.1. Zaštita, očuvanje i obnova arhitektonske kulturne

Cilj Arhitektonska kulturna baština zaštićena, očuvana i obnovljena
baštine

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR, Min.
2.8.1.1. Nastaviti obnovu Novog dvorca Tikveš – Novi dvorac Tikveš obnovljen i u
kulture
uspostavljanje funkcije Novog dvorca u funkciji 1
prezentacijski centar s tematskim postavima.
JUPPKR, Min.
2.8.1.2. Obnoviti Stari dvorac Tikveš Stari dvorac Tikveš obnovljen 1
kulture
JUPPKR, Min.
2.8.1.3. Obnoviti ostale objekte u kompleksu Dvorac Tikveš Kulturne građevine kompleksa
kulture
– obnoviti i uspostaviti njihove funkcije sukladno Dvorac Tikveš obnovljene i u 1
Prostornom planu Parka funkciji
JUPPKR, Min.
2.8.1.4. Poticati obnovu objekata u naselju Kozjak – Ulazni punkt u Park prirode kod
kulture,
uspostaviti njegove funkcije kao drugog (budućeg sela Kozjak u funkciji
2 lokalno
najznačajnijeg) ulaza u Park sukladno Prostornom
stanovništvo
planu Parka
JUPPKR, Min.
2.8.1.5. Poticati obnovu objekata u naselju Tikveš – Dio objekata naselja Tikveš u
kulture,
uspostaviti njegovu funkciju kao posjetilačke lokacije funkciji i upotrebi Javne ustanove 3
lokalno
sukladno Prostornom planu Parka
stanovništvo
JUPPKR, Min.
2.8.1.6. Napraviti studiju isplativosti obnove (ili uklanjanja) Studija isplativosti obnove (ili
kulture
ostalih devastiranih objekata (lovačke i ribarske kuće) uklanjanja) ostalih devastiranih
2
na području Parka prirode te ih sukladno tome objekata napravljena i postupa se
obnoviti ili ukloniti prema njenim zaključcima

101
 Tema 2.8.2. Zaštita, očuvanje i korištenje etnološke kulturne baštine

Cilj 2.8.2. Očuvati i obnoviti etnološku kulturnu baštinu Etnološka kulturna baština očuvana i obnovljena

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR, Min.
2.8.2.1. Poticati povratak tradicionalnim zanatima i običajima Broj tradicionalnih zanata koji
kulture,
lokalnom stanovništvu
3 lokalno
osiguravaju egzistenciju se
stanovništvo
povećava
JUPPKR,
2.8.2.2. Potaknuti razvoj zaštićene markice za lokalne Razvijena je zaštićena markica za
Agencija za
zanatske proizvode lokalne zanatske proizvode
2 razvoj OBŽ,
Povećana je konkurentnost lokalno
lokalnih proizvoda stanovništvo
JUPPKR,
2.8.2.3. Organizirati i sudjelovati u različitim tradicionalnim Broj organiziranih tradicionalnih
Turističke
manifestacijama (Ribarski dani u Kopačevu, Etno manifestacija
zajednice,
susreti u Bilju, i druge manifestacije u Baranji)
Broj sudjelovanja na lokalna
tradicionalnim manifestacijama 2 samouprava i
stanovništvo
Različite tradicionalne
manifestacije se održavaju
redovito

Tema 2.9. Turizam i rekreacija

2.9. Omogućiti kvalitetnu posjetu, doživljaj, stjecanje iskustva i Kvaliteta posjeta, doživljaja, stjecanja iskustva i interpretacija Parka
Cilj interpretaciju Parka prirode Kopački rit svim posjetiocima u prirode Kopački rit svim posjetiocima u granicama prihvatnog kapaciteta
granicama prihvatnog kapaciteta područja područja je ostvarena

102
 Tema 2.9.1. Upravljanje posjetiteljima

2.9.1. Omogućiti posjete Parku uz stručno vođenje, kvalitetan Ostvarena kvaliteta u svezi prihvata, informiranja, nadzora i stručnog
Cilj
prihvat, informiranje i nadzor vođenja prilikom posjeta Parku

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR
2.9.1.1. Izraditi Akcijski plan razvoja posjećivanja Parka Zadovoljstvo posjetitelja
prirode po zonama pruženim uslugama raste
Akcijski plan razvoja
posjećivanja Parka prirode
1
izrađen, usvojen te se primjenjuje
Planirani objekti izgrađeni i u
funkciji, ostale aktivnosti se
provode
JUPPKR
2.9.1.2. Odrediti prihvatne kapacitete za pojedine lokalitete, Prihvatni kapaciteti za pojedine
mjere nadzora i kontrole kretanja posjetioca lokalitete određeni, a monitoring
1
broja i kretanja posjetitelja u
funkciji
JUPPKR
2.9.1.3. Izraditi sustav upravljanja uslugom, zadovoljstvom i Sustav upravljanja uslugom,
odnosima s kupcima zadovoljstvom i odnosima s 1
kupcima izrađen
JUPPKR,
2.9.1.4. Unaprijediti ponudu suvenira Broj suvenira u ponudi
2 lokalno
stanovništvo
JUPPKR
2.9.1.5. Izraditi strategiju diferenciranih cijena Cijene se definiraju prema
1
izrađenoj strategiji
JUPPKR
2.9.1.6. Realizirati projekt Klub ljubitelja Kopačkog rita Klub ljubitelja Kopačkog rita
2
osnovan

103
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.9.1.7. Unaprijediti sadržaje Prijemnog centara kod Povećava se broj novih sadržaja
Lokalno
Kopačeva – projekcija spotova, info-kiosk, video Prijemnog centra
1 stanovništvo,
prijenos, izložba etno nošnji
Broj posjetitelja centra (godišnje) Turističke
zajednice
JUPPKR,
2.9.1.8. Označiti, urediti i otvoriti drugi kopneni ulaz i Kopneni ulaz i posjetilački centar
Lokalna
posjetilački centar u Parku kod sela Kozjak u Parku kod sela Kozjak 2
samouprava
označeni, uređeni i otvoreni
JUPPKR,
2.9.1.9. U suradnji s lokalnom samoupravom poticati obnovu Povećava se broj stanovnika u
lokalno
tradicionalnih panonskih kuća kroz projekt obnove selima 3
stanovništvo
tradicionalnih zanata i program vraćanja stanovništva
JUPPKR
2.9.1.10. Postaviti odgovarajuće oznake za posjetioce (znakovi Odgovarajuće oznake za
zabrane, dopuštenja i informacija) na svim kopnenim posjetioce (znakovi zabrane,
ulazima u Park i ribolovnim zonama dopuštenja i informacija) na svim 1
kopnenim ulazima u Park i
ribolovnim zonama postavljene
JUPPKR,
2.9.1.11. Izraditi Akcijski plan za razvoj ponude posjećivanja Akcijski plan za razvoj ponude
Turističke
rijekama Dunavom i Dravom (Batina-Aljmaš-Osijek) posjećivanja rijekama Dunavom i
1 zajednice,
Dravom (Batina-Aljmaš-Osijek)
Lokalna
izrađen i u primjeni
samouprava
JUPPKR,
2.9.1.12. Razviti biciklističku ponudu na postojećim stazama Prihod od cikloturizma se
Biciklističke
povećava
udruge,
Turističke
2
zajednica,
Lokalna
samouprava i
stanovništvo
JUPPKR
2.9.1.13. Definirati posebnu lokaciju u temeljnoj zoni za Posebnu lokacija u temeljnoj zoni
posjetitelje s posebnim interesima (promatranje ptica, za posjetitelje s posebnim
2
životinja fotografiranje itd.) uz strogu kontrolu i interesima definirana i aktivnosti
nadzor i ograničenim kapacitetom u njoj se obavljaju uz strogu
kontrolu i nadzor i ograničenim
104
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
kontrolu i nadzor i ograničenim
kapacitetom

Tema 2.9.2. Edukacija i interpretacija

2.9.2. Kvalitetna edukacija posjetitelja i lokalnog stanovništva

Posjetitelji i lokalno stanovništvo su kroz suvremene metode doživljavanja
Cilj o vrijednostima Kopačkog rita kroz suvremene metode
i interpretacije kvalitetno educirani o vrijednostima Kopačkog rita
doživljavanja i interpretacije

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR
2.9.2.1. Izraditi Akcijski plan za izradu edukacijskih sadržaja Izrađen je i provodi se Akcijski
i programa u Parku plan
1
Izrađeni informativni i adekvatni
programi za razne ciljne skupine
JUPPKR,
2.9.2.2. Nastaviti obilježavanje značajnih datuma u zaštiti Broj održanih događanja i
Lokalno
prirode (dan parka, dan voda, dan zaštite prirode, itd.) promotivnih akcija
2 stanovništvo
i promotivnih akcija
Značajni datumi u zaštiti prirode
redovito se obilježavaju
JUPPKR
2.9.2.3. Nastaviti s označavanjem i postavljanjem novih Broj poučnih staza se povećava
1
tematskih poučnih staza do određenog optimuma
JUPPKR
2.9.2.4. Izraditi Akcijski plan za razvoj edukacije u prirodi Akcijski plan za razvoj edukacije
1
u prirodi izrađen i u primjeni
JUPPKR,
2.9.2.5. Izraditi godišnji kalendar događanja u Baranji Godišnji kalendar događanja u
Turističke
Baranji izrađen u tiskanom
2 zajednice,
obliku
Lokalna
samouprava

105
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.9.2.6. Redoviti sastanci 2 puta godišnje parka s turističkim Sastanci s turističkim dionicima
3 Turističke
dionicima održavaju se 2 puta godišnje
zajednice

Tema 2.9.3. Navigacija i promet na rijekama Dunav i Drava

2.9.3. Omogućiti siguran promet koji nema utjecaja na Navigacija i promet na rijekama Dunav i Drava je siguran i nema utjecaja
Cilj zaštićeno područje i ne ometa odvijanje prirodnih na zaštićeno područje te se prirodni procesi evolucije poplavnih dolina
procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka velikih rijeka odvijaju nesmetano

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
2.9.3.1. Unaprijediti suradnju sa svim dionicima vezanih uz Efektivna suradnja sa svim
Agencija za
promet i navigaciju na rijekama kako bi se postigao dionicima vezanima uz promet i
1 vodne putove
navedeni cilj navigaciju na rijekama
uspostavljenja
JUPPKR,
2.9.3.2. Zahtijevati da se aktivnosti na održavanju plovnog Zahvati za održavanje plovnog
Agencija za
puta provode na način da ne štete prirodnim puta ne štete prirodnim 1
vodne putove
vrijednostima zaštićenog područja vrijednostima
JUPPKR,
2.9.3.3. Inicirati ograničenje brzine plovidbe i osiguranja Erozija obale kao rezultat brze
Agencija za
odgovarajuće pratnje plovila kod prijevoza opasnih plovidbe nestala 1
vodne putove
tereta
JUPPKR,
2.9.3.4. Poticati i surađivati s nadležnim ustanovama kako bi Broj održanih sastanaka
nadležne
se izradili i provodili planovi zaštite u incidentnim
Javna ustanova surađuje s ustanove
situacijama 2
nadležnim ustanovama kako bi se
izradili i provodili planovi zaštite
u incidentnim situacijama

106
3. OSTALO

Tema 3.1. Općenito

3.1. Učiniti dopunu i verifikaciju popisa katastarskih čestica i utvrditi Dopuna i verifikacija popisa katastarskih čestica učinjena
Cilj
imovinsko-pravni status objekta Imovinsko-pravni status objekta utvrđen

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR
3.1.1. Napraviti dopunu i verifikaciju popisa katastarskih Popis katastarskih čestica u
čestica u granicama Parka prirode granicama Parka prirode
napravljen 2

JUPPKR,
3.1.2. Utvrditi imovinsko-pravni status objekata i čestica u Utvrđeni imovinsko-pravni status
Katastarski
granicama Parka prirode (dopuniti Listu objekata) objekata i čestica u granicama
2 ured BM
Parka prirode (Lista objekata
cjelovita)
JUPPKR,
3.1.3. Surađivati s katastrom lokalnih općina u utvrđivanju Riješena sva pitanja u vezi
Katastarski
vlasničko-pravnih odnosa na temelju katastarskih vlasničko-pravnih odnosa 3
ured BM
čestica

Tema 3.1.1. Uređivanje i označavanje granica Parka

3.1.1. Odrediti granice zaštićenog područja na temelju katastarskog Granice zaštićenog područja na temelju katastarskih čestica
Cilj
plana (na razini katastarskih čestica) određene

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

107
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
3.1.1.1. Surađivati s Katastarskim uredom Beli Manastir u Granice zaštićenog područja
Katastarski ured
utvrđivanju postojeće granice zaštićenog područja na određene i označene na temelju
2 BM
temelju katastarskog plana ( na razini katastarskih katastarskog plana (na razini
čestica) katastarskih čestica)
JUPPKR
3.1.1.2. Izraditi model označavanja granice i obaviti Model označavanja granice
označavanje izrađen
1
Granice Parka označene
katastarskim česticama

Tema 3.1.2. Uklanjanje minskih i minski sumnjivih područja

3.1.2. Ukloniti sva minska polja i minski sumnjiva područja na području Minska polja i minski sumnjiva područja na području Parka
Cilj
Parka uklonjena

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
3.1.2.1. Izraditi akcijski plan za uklanjanje minskih polja Minska polja uklonjena, nema
Hrvatski
sukladno državnom Akcijskom planu za uklanjanje minski sumnjivih površina
centar za
mina i minski sumnjivih područja 1
Cjelokupno zaštićeno područje razminiravanje
dostupno , Lokalna
samouprava

Tema 3.1.3. Jačanje kadrovskih kapaciteta Javne ustanove

3.1.3. Ojačati kadrovski kapacitet Javne ustanove kako bi bila u U svrhu provedbe Plana upravljanja kadrovski kapacitet Javne ustanove
Cilj
stanju provesti Plan upravljanja ojačan

108
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj zaposlenih djelatnika raste JUPPKR, Min.
3.1.3.1. Zaposliti sve djelatnike sukladno Pravilniku o
do vrijednosti utvrđenih kulture
unutarnjem ustrojstvu Javne ustanove «Park prirode 1
Pravilnikom
Kopački rit»
JUPPKR
3.1.3.2. Osigurati stručno usavršavanje postojećih kadrova Broj djelatnika koji polaze ili su
prema potrebama pojedinih Službi završili stručna usavršavanja 2
raste

Tema 3.2. Infrastruktura

3.2. Infrastruktura u nadležnosti drugih subjekata u funkciji zaštite i Infrastruktura u nadležnosti drugih subjekata je u funkciji zaštite i
Cilj
očuvanja parka očuvanja Parka

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Javna ustanova je uključena u JUPPKR,
3.2.1. Uključiti Javnu ustanovu u planiranje izrade i
planiranje izrade i realizaciju svih nadležna
realizaciju svih budućih infrastrukturnih objekata, kao
infrastrukturnih objekata unutar 3 državna i
što su: prometna (cestovna, vodena), komunalna (plin,
granica Parka samoupravna
struja, voda), te telekomunikacijska mreža
tijela
JUPPKR, svi
3.2.2. U suradnji s korisnicima osigurati da navedeni objekti Infrastrukturni objekti ne dovode
posjetioci i
ne dovode do štetnih posljedica po prirodne i kulturne do štetnih posljedica na prirodne 3
korisnici
vrijednosti zaštićenog područja. i kulturne vrijednosti
JUPPKR,
3.2.3. Poticati nadležne institucije da poduzimaju zahvate Infrastrukturni objekti od interesa
nadležna
koji će poboljšati i unaprijediti infrastrukturu Ustanove i zaštite prirode su u
3 državna i
programu prioritetne izgradnje
samoupravna
tijela

109
 Tema 3.3. Znanstvena istraživanja

3.3. Sustavna i kontinuirana istraživanja s ciljem boljeg Upravljanje i očuvanje prirodne i kulturne baštine poboljšano kroz
Cilj
upravljanja i očuvanja prirodne i kulturne baštine sustavna i kontinuirana istraživanja

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
3.3.1. Inicirati, organizirati i provoditi znanstveno-stručna Broj znanstveno-stručnih
znanstveno –
istraživanja inventarizacije flore, faune i gljiva, istraživanja koji su rađeni na
stručne
biotičkih i abiotičkih čimbenika na području Parka području Parka se povećava 2
institucije s
prirode Kopački rit u suradnji sa znanstvenim
interesnog
institucijama
područja
JUPPKR,
3.3.2. Uspostaviti redovito praćenje stanja (monitoring) Praćenje stanja (monitoring)
DZZP
prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit i prirodnih vrijednosti Parka
okolnog područja, uključujući obveze koje proizlaze iz prirode Kopački rit i okolnog
NEM-a područja, uključujući obveze koje 1
proizlaze iz NEM-a
uspostavljeno i redovito se
provodi
JUPPKR
3.3.3. Staviti u funkciju obnovljene istraživačke kapacitete Istraživački kapaciteti Bio-
Bio-ekološke stanice za stručno-znanstvena ekološke stanice za stručno-
1
istraživanja, edukaciju te otvoriti njene smještajne znanstvena istraživanja i
kapacitete edukaciju u funkciji
JUPPKR,
3.3.4. Poticati sustavno objavljivanje stručnih i znanstvenih Broj stručnih i znanstvenih
znanstveno –
radova radova objavljenih u časopisima,
stručne
koji su rađeni na području Parka 2
institucije s
se povećava
interesnog
područja
JUPPKR,
3.3.5. Organizirati znanstveno-stručne skupove, konferencije Znanstveno-stručni skupovi i
znanstveno –
itd. konferencije se organiziraju
2 stručne
redovito
institucije s
interesnog

110
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
područja

Tema 3.4. Edukacija i sudjelovanje javnosti

3.4. Pojačati sudjelovanje javnosti u radu Javne ustanove i njihove

Cilj Sudjelovanje javnosti u radu Javne ustanove je pojačano
spoznaje o zaštiti prirode

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
3.4.1. Potaknuti svijest korisnicima, javnosti i lokalnom Javnost i lokalno stanovništvo
lokalno
stanovništvu o pravilnom vrednovanju prirodnih sudjeluje i pomaže Javnoj
2 stanovništvo i
vrijednosti i osobitostima Parka prirode Kopački rit ustanovi u održavanju, očuvanju i
korisnici
zaštiti prirodne i kulturne baštine
JUPPKR,
3.4.2. Organizirati radionice za korisnike, javnost i lokalno Organizirane radionice za
lokalno
stanovništvo te ih educirati o mogućnostima ekološke korisnike, javnost i lokalno
3 stanovništvo,
proizvodnje i ponude stanovništvo
korisnici i
posjetioci

Tema 3.5. Lokalno stanovništvo

a)Život lokalnog stanovništva kvalitetniji

3.5. a) Omogućavanje kvalitetnijeg života lokalnog stanovništva
Cilj b)Regija gospodarski ojačana
b) Gospodarsko jačanje regije

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

111
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR,
3.5.1. Pojačati suradnju s lokalnim stanovništvom i uključiti Broj zaposlenih u djelatnostima
lokalno
stanovništvo u razne aktivnosti Parka te im omogućiti vezanim uz Park raste
stanovništvo
zapošljavanje u Parku i njegovoj okolici (npr. vodiči, 1
tradicionalni ribolov, razvoj agro-turizma u Baranji
itd.)
JUPPKR,
3.5.2. Održavati redovite sastanke s lokalnim stanovništvom i Broj sastanaka s lokalnim
3 lokalno
dionicima stanovništvom i dionicima
stanovništvo
JUPPKR,
3.5.3. Izraditi informativni bilten Parka prirode za lokalno Informativni bilten Parka prirode
lokalno
stanovništvo za lokalno stanovništvo izrađen 2
stanovništvo
jednom godišnje
JUPPKR,
3.5.4. Uključivanje lokalnog stanovništva i njihove ponude u Lokalno stanovništvo
lokalno
ponudu Parka i okolice te zajednička organizacija
Broj domaćinstava koji aktivno stanovništvo
različitih tradicionalnih manifestacija (npr. Dani riba u
sudjeluju s Javnom ustanovom u
Kopačevu, Baranjska kuhinja i vino i dr.) 2
radu i ponudi Parka ponudi Parka
Broj organiziranih i održanih
manifestacija

Tema 3.6. Nacionalna i međunarodna suradnja

3.6. Jačanje suradnje s inozemnim i tuzemnim zaštićenim

Suradnja s inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim
Cilj područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu
organizacijama vezanim uz zaštitu prirode ojačana
prirode

Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
JUPPKR, svi
3.6.1. Uspostaviti novu ili unaprijediti već postojeću suradnju Uspostavljena je i unaprijeđena
sadašnji i
sa svim dionicima na teritoriju i/ili u utjecajnom suradnja sa svim dionicima na 1
budući
području u Parka kako bi se ostvarili svi ranije teritoriju i/ili u utjecajnom
suradnici
navedeni ciljevi zaštite prirode području u Parka
112
 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici
ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
navedeni ciljevi zaštite prirode području u Parka

JUPPKR,
3.6.2. Nastaviti suradnju s prekograničnim inozemnim i Suradnja s prekograničnim
uprave
tuzemnim zaštićenim područjima i drugim inozemnim i tuzemnim
inozemnih i
organizacijama vezanim uz zaštitu prirode zaštićenim područjima i drugim
2 tuzemnih
organizacijama vezanim uz
zaštićenih
zaštitu prirode se održava
područja
Broj zajedničkih projekata
JUPPKR,
3.6.3. Uspostaviti suradnju s novim inozemnim zaštićenim Broj inozemnih zaštićenih
uprave
područjima područja s kojima Javna ustanova
2 inozemnih
surađuje se povećava
zaštićenih
područja
JUPPKR,
3.6.4. Uspostaviti trajnu i kvalitetnu suradnju sa svim NVO Trajna i kvalitetna suradnja sa
NVO-i
koje djeluju na ovom području gdje je i područje Parka svim NVO je ostvarena kroz 2
sastanke, radionice, projekte
JUPPKR,
3.6.5. Sudjelovati u izradi prijedloga za uvrštavanje Rezervat biosfere "Mura-Drava-
DZZP
Podunavlja u Rezervat Biosfere «Mura-Drava-Dunav» Dunav" je proglašen, a
i NATURA 2000 Podunavlje je njegov sastavni dio 1
Podunavlje je uvršteno u
ekološku mrežu NATURA 2000
JUPPKR,
3.6.6. Pratiti i po potrebi inicirati nadležne institucije da se Mjere i uvjeti zaštite prirode koji
Ministarstvo
donesu dodatne mjere i uvjeti zaštite prirode u sve se odnose na zaštitu vrsta i
kulture, svi
gospodarske planove koji se provode na području staništa iz NATURA-e 2000 1
korisnici
Parka radi zaštite vrsta i staništa iz NATURA-e 2000 uvršteni u sve gospodarske
planove i provode se

113
 12. Financijski plan

Tablica 22. Planirani izdaci za investicijska ulaganja

Godina plana upravljanja

Mjera i
Naziv pozicije Konto 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Ukupno
aktivnost
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Ispaša tradicionalnim pasmina
1.3.4.4 425 287.661,75 282.978,21 570.639,96
domaćih životinja
Urediti ribolovna mjesta (Tikveš /
2.7.2.4 421 50.000,00 53.000,00 103.000,00
Zlatna Greda)
2.7.2.5 Ribolovne zone i parkirališta 421 200.000,00 200.000,00

2.8.1.1 Obnova Novog dvorca Tikveš 451 1.500.000,00 2.000.000,00 2.120.000,00 2.247.200,00 2.382.032,00 2.524.953,92 12.774.185,92

2.8.1.2 Obnova Starog dvorca Tikveš 421 2.000.000,00 2.120.000,00 4.120.000,00

2.9.1.3 Izraditi CRM sustav 412 39.000,00 39.000,00

2.9.1.8 Uređenje drugog kopnenog ulaza 421 100.000,00 100.000,00

2.9.1.2 Urediti sanitarne čvorove 421 205.000,00 300.000,00 50.000,00 555.000,00

2.9.2.3 Označavanje poučnih staza 451 55.000,00 60.000,00 63.600,00 67.416,00 71.460,96 317.476,96
Nove tematske poučne staze i
2.9.2.3 promjena postojećih poučnih 421 50.000,00 53.000,00 59.550,80 66.911,28 75.181,51 304.643,59
staza
3.3.2 Nabavka satelitske snimke 412 20.000,00 21.000,00 22.000,00 63.000,00

INVESTICIJE UKUPNO: 2.156.661,75 2.932.978,21 2.336.000,00 2.247.200,00 2.526.182,80 2.524.953,92 2.134.327,28 2.120.000,00 146.642,47 22.000,00 19.146.946,43

Tablica 23. Planirani izdaci za rashode poslovanja

Godina plana upravljanja

Mjera i
Naziv pozicije Konto 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Ukupno
aktivnost
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
2.7.1 Ihtiološka studija 3237 10.000,00 10.600,00 11.236,00 11.910,16 12.624,77 13.382,26 14.185,19 15.036,30 15.938,48 16.894,79 131.807,95
1.3.1.1.2 Praćenje incidentnih onečišćenja 3237 50.000,00 53.000,00 56.180,00 59.550,80 63.123,85 66.911,28 70.925,96 75.181,51 79.692,40 84.473,95 659.039,75
1.3.1.1 Praćenje tektonskih i hidro- 3237 63.000,00 75.600,00 80.136,00 84.944,16 90.040,81 393.720,97

114
 Godina plana upravljanja
Mjera i
Naziv pozicije Konto 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Ukupno
aktivnost
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
geoloških aktivnosti
1.3.1.1.7 Restauracija i čišćenje fokova i
5.000,00 5.300,00 5.618,00 5.955,08 6.312,38 6.691,13 7.092,60 7.518,15 7.969,24 57.456,58
1.3.1.1.8 bara 3224
Izrada akcijskog plana glede
1.3.2.3.1 30.000,00 30.000,00
Antropogenih vlažnih staništa 3237
Program zaštite šumskog
1.3.3.1 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 229.826,32
ekosustava 3237
1.3.3.4 Istraživanje podzemnih voda 3237 10.000,00 10.600,00 11.236,00 11.910,16 12.624,77 13.382,26 14.185,19 15.036,30 15.938,48 16.894,79 131.807,95
Uklanjanje invazivnih vrsta
1.3.3.6 49.000,00 60.000,00 63.600,00 67.416,00 71.460,96 75.748,62 80.293,53 85.111,15 90.217,82 95.630,88 738.478,96
biljaka 3299
Obilazak šuma radi utvrđivanja
1.3.3.2 2.000,00 2.120,00 2.247,20 2.382,03 2.524,95 2.676,45 2.837,04 3.007,26 3.187,70 3.378,96 26.361,59
zdravlja šuma 3239
Proglašenje spomenika prirode
1.3.3.3. 5.000,00 5.300,00 5.618,00 5.955,08 6.312,38 6.691,13 7.092,60 7.518,15 7.969,24 8.447,39 65.903,97
unutar parka 3233
1.3.4.1 Inventarizacija travnjaka 3237 10.000,00 10.600,00 11.236,00 11.910,16 12.624,77 13.382,26 14.185,19 15.036,30 15.938,48 114.913,16
Praćenje razvoja travnjačkih
1.3.4.3 5.000,00 5.300,00 5.618,00 5.955,08 6.312,38 6.691,13 7.092,60 7.518,15 7.969,24 57.456,58
ekosustava 3239
Sprječavanje namjerno izazvanih
1.3.4.1.4 2.000,00 2.120,00 2.247,20 2.382,03 2.524,95 2.676,45 2.837,04 3.007,26 3.187,70 22.982,63
požara (tisak, leci i dr.) 3233
2.7.6 Kontrola ulova 3299 36.000,00 38.160,00 40.449,60 42.876,58 45.449,17 48.176,12 51.066,69 54.130,69 57.378,53 413.687,38
Izrada plana razvoja rekreativnog
2.7.2.1. 6.000,00 6.000,00
ribolova 3237
Akcijski plan uređenja naselja
2.8.1.4 33.000,00 33.000,00
Kozjak 3237
Organizacija i sudjelovanje u
2.8.2.3. 10.000,00 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 239.826,32
tradicionalnim manifestacijama 3233
2.9.2. Obilježavanje značajnih datuma 3233 6.000,00 6.360,00 6.741,60 7.146,10 7.574,86 8.029,35 8.511,11 9.021,78 9.563,09 10.136,87 79.084,76
3.1.3.1. Zapošljavanje djelatnika 3111 171.000,00 256.500,00 342.000,00 427.500,00 513.000,00 598.500,00 684.000,00 769.500,00 855.000,00 940.500,00 5.557.500,00
Usavršavanje djelatnika,
3.1.3.2. 60.000,00 63.600,00 67.416,00 71.460,96 75.748,62 80.293,53 85.111,15 90.217,82 95.630,88 101.368,74 790.847,70
razvijanje timskog duha 3213
Organizacija znanstveno-stručnih
3.3.5. 50.000,00 55.000,00 60.000,00 165.000,00
skupova 3299
Organizacija radionica za
3.4.2. 5.000,00 5.300,00 5.618,00 5.955,08 6.312,38 6.691,13 7.092,60 7.518,15 7.969,24 8.447,39 65.903,97
korisnike 3299
3.5.3. Izrada informativnih biltena 3233 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 33.789,58 263.615,90
UKUPNO RASHODI: 461.000,00 754.180,00 778.380,80 890.063,65 1.003.317,46 1.077.793,25 1.133.750,86 1.246.235,91 1.360.340,06 1.569.160,45 10.274.222,44

115
 Tablica 24. Ukupni prihodi i primici

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
Prihodi i primici UKUPNO
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Državni proračun (ukupno) 4.289.016,00 5.129.902,82 4.955.921,32 5.123.590,64 5.401.053,33 5.665.932,69 6.346.366,42 6.652.387,79 5.093.789,39 5.478.819,35 54.136.779,75
tekuća sredstva iz Proračuna 531.000,00 1.115.684,20 754.892,45 734.286,26 781.451,13 848.568,20 2.732.791,29 2.795.338,77 986.039,09 1.073.881,44 12.353.932,83
kapitalna sredstva iz Proračuna 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 67.416,00 71.460,96 71.460,96 75.748,62 9.286.086,54
namjenska sredstva iz Proračuna 350.000,00 371.000,00 393.260,00 416.855,60 441.866,94 468.378,95 496.481,69 526.270,59 557.846,83 591.317,64 4.613.278,23
plaće djelatnika 1.741.016,00 1.793.246,48 1.847.043,87 1.902.455,19 1.959.528,85 2.018.314,71 2.078.864,15 2.141.230,08 2.205.466,98 2.271.630,99 19.958.797,30
naknade i potpore 67.000,00 73.317,77 79.857,94 86.633,86 93.659,67 100.950,35 108.521,81 116.390,90 124.575,46 133.094,43 984.002,19
prijevoz 100.000,00 106.000,00 112.360,00 119.101,60 126.247,70 133.822,56 141.851,91 150.363,03 159.384,81 168.947,90 1.318.079,51
Vlastiti prihodi (ukupno) 2.000.000,00 2.120.000,00 2.247.200,00 2.382.032,00 2.524.953,92 2.676.451,16 2.837.038,22 3.007.260,52 3.187.696,15 3.378.957,92 26.361.589,88
iz osnovne djelatnosti 1.980.000,00 2.098.800,00 2.224.728,00 2.358.211,68 2.499.704,38 2.649.686,64 2.808.667,84 2.977.187,91 3.155.819,19 3.345.168,34 26.097.973,99
prihodi od posjetitelja 1.700.000,00 1.802.000,00 1.910.120,00 2.024.727,20 2.146.210,83 2.274.983,48 2.411.482,49 2.556.171,44 2.709.541,73 2.872.114,23 22.407.351,40
prihodi od ribolova 130.000,00 137.800,00 146.068,00 154.832,08 164.122,00 173.969,33 184.407,48 195.471,93 207.200,25 219.632,26 1.713.503,34
osnovni prihodi iz osnovne djelatnosti 150.000,00 159.000,00 168.540,00 178.652,40 189.371,54 200.733,84 212.777,87 225.544,54 239.077,21 253.421,84 1.977.119,24
iz dodatnih djelatnosti 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 33.789,58 263.615,90
od ugostiteljstva 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
ostalo 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 33.789,58 263.615,90
Ostali prihodi 213.740,00 231.846,20 118.756,97 123.597,39 129.755,53 152.240,87 220.484,32 229.063,38 163.157,18 197.246,61 1.779.888,45
koncesije 213.740,00 231.846,20 118.756,97 123.597,39 129.755,53 152.240,87 220.484,32 229.063,38 163.157,18 197.246,61 1.779.888,45
akcije 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
potpore 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Donacije 506.347,00 723.367,82 257.369,89 263.212,08 277.944,81 294.621,50 382.298,79 401.036,71 420.898,92 446.152,85 3.973.250,37
UKUPNO 7.009.103,00 8.205.116,84 7.579.248,18 7.892.432,11 8.333.707,59 8.789.246,22 9.786.187,75 10.289.748,40 8.865.541,64 9.501.176,73 86.251.508,45

116
13. Koncept zonacije

Zonacija tj. podjela cjelokupnog područja na različite zone ili pod-područja predstavlja vrlo
koristan alat koji omogućuje lakše upravljanje područjem.
Zonacija Parka prirode Kopački rit i okolnog područja napravljena je sukladno Smjernicama za
evaluaciju planova upravljanja zaštićenim područjima koje su izrađene u okviru CARDS projekta
„Institucionalno jačanje Državnog zavoda za zaštitu prirode“, te smjernicama Ramsarske konvencije
za izradu planova upravljanja Ramsarskim područjima i drugim vlažnim i močvarnim staništima.
Osnovu čini koncept zonacije propisan Prostornim planom Parka prirode Kopački rit koji
uključuje tri glavne zone – temeljnu, prijelaznu i tranzicijsku zonu. Kako rijeke i njihova poplavna
područja ovise o količini voda koje dolaze izvan granica zaštićenog ili poplavnog područja, definirana
je i četvrta zona - zona utjecaja. U slučaju Kopačkog rita i Podunavlja granice ove zone su definirane
granicama sliva Dunava i Drave uzvodno od granica zaštićenog područja. Iako upravljanje ovim
golemim područjem nije u domeni Javne ustanove, za ovu zonu se primjenjuje koncept upravljanja
riječnim slivom definiran odredbama i smjernicama Ramsarske konvencije i Direktivom o vodama
Europske unije.
Koncept zonacije Parka prirode Kopački rit
Park prirode Kopački rit i njegovo utjecajno područje je podijeljeno u četiri različite zone,
definiranih prema prirodnim vrijednostima i potrebama upravljanja:
1. Temeljna zona
2. Prijelazna zona
3. Tranzicijska zona
4. Zona utjecaja
Temeljna i Prijelazna zona obuhvaćene su granicama Parka prirode Kopački rit, dok se
Tranzicijska zona i Zona utjecaja nalaze izvan njih (Slika 13.). Ovdje treba naglasiti da se izvan
postojećih granica Parka prirode uzvodno i nizvodno Dunavom i Dravom nalaze područja koja svojim
osobinama imaju iste ili vrlo slične vrijednosti kao dijelovi unutar zaštićenog područja. Stoga smo,
vodeći se sadašnjim stanjem (npr. proglašavanje Nacionalne ekološke mreže, proglašavanje
privremene zaštite u vidu regionalnog parka Mura-Drava) i procesima koji su u tijeku, osobito
pristupanje Europskoj Uniji i proglašavanje ekološke mreže Natura 2000 i Rezervata Biosfere «Mura-
Drava-Dunav», navedene zone prikazali unutar i izvan granica današnjeg zaštićenog područja.

117
 4

2
3

4
1

Slika 13. Koncept zonacije Parka prirode Kopački rit i njegovog okolnog područja: svijetlo-zeleno –
Temeljna zona; tamno-zeleno – Prijelazna zona

Temelj svake zone su vrijednosti opisane u prethodnim poglavljima, uz uvažavanje problema i

prijedloga ustanovljenih kroz proces javnog sudjelovanja, te planova za turistički razvoj prostora. Za
svaku zonu određena je točna lokacija na karti, veličina zone, kriterij zonacije, ciljevi upravljanja,
dozvoljene aktivnosti, te način posjećivanja.
Unutar svake zone, osim Zone utjecaja, definirane su pod-zone čija se klasifikacija temelji na
IUCN-ovoj klasifikaciji zaštićenih područja. Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za
upravljanjem proglašeni su pod-zonom stroge zaštite. Prostori niske prirodne vrijednosti i velikih
potreba za upravljanjem proglašeni su pod-zonom korištenja. Pod-zone aktivne zaštite su prostori koji
zahtijevaju poseban tip upravljanja kako bi se očuvale ili unaprijedile zaštićene vrijednosti putem
projekata restauracije. Ovdje treba ponovno naglasiti da prostor Parka prirode Kopački rit treba
sagledavati s obzirom na cjelokupno poplavno područje Podunavlja.
Zonacija Parka prirode Kopački rit i upravljanje po zonama
Za područje Parka prirode Kopački rit definirane su dvije zone: 1) Temeljna zona i 2)
Prijelazna zona (Slika 14.).

118
Slika 14. Zonacija Parka prirode Kopački rit.

1. Temeljna zona obuhvaća preostale dijelove današnje poplavne doline Dunava koja se
proteže između same rijeke i nasipa za obranu od poplava na zapadnoj i istočnoj obali. Ukupno

119
obuhvaća 14.836,426 ha, uključujući i samu rijeku Dunav. (Napomena: na južnim dijelovima granica
ove zone poklapa se sa granicama zaštićenog područja a na istočnim dijelovima granica sa državnim
granicama).
2. Prijelazna zona obuhvaća dijelove nekadašnje poplavne doline rijeke Dunav, te se proteže
zapadno i istočno od nasipa za obranu od poplava do geo-morfoloških granica nekadašnjeg poplavnog
područja. Unutar Parka prirode ova zona ukupno obuhvaća 8.289,859 ha.
Izvan granica Parka prirode definirane su četiri zone (Slika 13.) od kojih se prve dvije
(Temeljna i Prijelazna) vežu sjeverno, južno, istočno i zapadno za istovjetne zone unutar zaštićenog
područja čineći s njima jednu jedinstvenu cjelinu poplavne doline Dunava i Drave.
3. Tranzicijska zona predstavlja preostalo slivno područje Baranje s kojeg postoji stalan
utjecaj oborinskih i otpadnih voda, ali i lokalnog stanovništva koje se nalazi u selima na rubu
nekadašnjeg poplavnog područja.
4. Zona utjecaja definirana je granicama slivova Dunava i Drave uzvodno od granica
Tranzicijske zone zaštićenog područja.
Unutar Temeljne i Prijelazne zone Parka prirode definirane su tri pod-zone sukladno
smjernicama IUCN-a: pod-zona stroge zaštite (IUCN – Ia i Ib), pod-zona aktivne zaštite (IUCN – IV),
te pod-zona korištenja (IUCN – V) (Slika 15., Tablica 25).
a. Pod-zona stroge zaštite predstavlja područje strogih (IUCN – 1a) ili posebnih rezervata
(IUCN – 1b) s minimalnom ljudskom intervencijom gdje je posjećivanje dozvoljeno uz pratnju
djelatnika Javne ustanove, a intervencije su ograničene isključivo na ciljeve poboljšanja ekoloških
funkcija područja.
b. Pod-zona aktivne zaštite (restauracije) (IUCN – IV) predstavlja područja na kojima se
provode mjere aktivne zaštite svojti i njihovih staništa, održavanja i primjerenog povećanja biološke
raznolikosti u ekosustavima, zaštitnih funkcija (prvenstveno tla i vode), te drugih socio-ekonomskih
funkcija i uvjeta. U ovu pod-zonu uključena su područja koja je potrebno restaurirati poput plantaža
stranih vrsta drveća, područja čistih sječina, degradiranih pašnjaka i livada, te intenzivno obrađivanih
poljoprivrednih površina.
c. Područja s postojećom turističkom i drugom infrastrukturom, naseljima i građevinskim
područjima izvan naselja i farmi stavljena su u pod-zonu korištenja (IUCN - V).

Tablica 25. Površinska zastupljenost pojedinih zona na području Parka prirode Kopački rit

Naziv zone Oznaka Površina Udio

Temeljna zona 1 ha %
Zona stroge zaštite 1A 6.015,574 26,01
Zona aktivne zaštite 1B 8.111,352 35,07
Zona korištenja 1C 709,500 3,07
UKUPNO: 14.836,426 64,15
Prijelazna zona 2
Zona stroge zaštite 2A 843,744 3,65
Zona aktivne zaštite 2B 7.178,692 31,04
Zona korištenja 2C 267,423 1,16
UKUPNO: 8.289,859 35,85
SVEUKUPNO: 23.126,285 100,00

120
Slika 15. Podjela Temeljne na: pod-zonu stroge zaštite (1A); pod-zonu aktivne zaštite – restauracije (1B); pod-zonu korištenja (1C) i Prijelazne zone na: pod-
zonu stroge zaštite (2A); pod-zonu aktivne zaštite –restauracije (2B); pod-zonu korištenja (2C)

Predložena zonacija nije konačna u smislu da se reklasifikacija ili deklasifikacija pojedinih područja može izvršiti u trenutku raspolaganja s više
podataka i prilikom revizije plana upravljanja. Ovisno o potrebi neka područja se mogu staviti pod stroži vid zaštite, a druga izuzeti ako su nestale
vrijednosti koje su dovele do stavljanja u određenu kategoriju.

121
 Upravljanje pojedinim zonama
1. Temeljna zona
Unutar ove zone definirane su sve tri pod-zone:
1.A Pod-zona stroge zaštite
1.A.2 – posebni rezervati
Opis: U ovu kategoriju svrstano je oko jedne četvrtine poplavnog područja. Zaštićena je kao Posebni
zoološki rezervat. Ovo područje predstavlja najvrjednije dijelove zaštićenog područja koje je, unatoč
brojnim ljudskim djelatnostima, sačuvalo svoju prirodnost, funkciju i tzv. «osjećaj divljine».
Kriterij zonacije: neometano odvijanje prirodnih procesa plavljenja i sedimentacije, meandriranja i
stvaranja unutrašnje mreže prirodnih kanala i fokova; glavno mrijestilište riba Dunavskog sliva,
međunarodno i nacionalno značajne gnijezdećih populacija ugroženih vrsta ptica, prisustvo ostalih
ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Cilj upravljanja: očuvanje neometanog odvijanja prirodnih procesa u evoluciji poplavnih dolina
velikih rijeka, očuvanje i povećanje brojnosti ugroženih i rijetkih svojti.
Dozvoljene aktivnosti: područje je prvenstveno namijenjeno za istraživanja i praćenje stanja, te
posjećivanje uz pratnju djelatnika Javne ustanove. Intervencije su ograničene isključivo na ciljeve
poboljšanja ekoloških funkcija poplavnog područja. Za sve eventualne zahvate prethodno će se
ishoditi dopuštenje Ministarstva kulture.
Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja kretanja (osim
nadzora i praćenja stanja) u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja
običnog jelena.
1.B Pod-zona aktivne zaštite (restauracije)
Opis: Područja Temeljne zone koju je potrebno aktivnim mjerama restaurirati. Uključuje šumska
kojima se gospodari, područja alohtonih vrsta i klonova (plantaže) te dijelove glavnih vodotoka. Duž
desne obale Dunava najveći prostori pod plantažama nalaze se duž visokih obala Dunava i postojećih
dunavaca (Vemeljski i Petreški dunavac), zatim lijeve obale Drave te samo Kopačko jezero.
Kriterij zonacije: Nezadovoljavajuće stanje kvalitete staništa uz veliki restauracijski potencijal.
Cilj upravljanja: Putem projekata restauracije poboljšati kvalitetu staništa, osigurati neometano
odvijanje prirodnih procesa, očuvati i povećati brojnost ugroženih i rijetkih svojti, te dovesti područje
u što prirodnije stanje kako bi zadovoljilo uvjete za prelazak u zonu stroge zaštite.
Dozvoljene aktivnosti: restauracijske aktivnosti temeljene na znanstveno-stručnim studijama,
znanstvena istraživanja i praćenje stanja, ograničeni posjet uz pratnju djelatnika, održivo gospodarenje
šumama, lovstvo i tradicionalni ribolov. Za sve eventualne zahvate prethodno će se ishoditi dopuštenje
Ministarstva kulture.
Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrana
kretanja u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.
1.C Pod-zona korištenja
Opis: U ovu zonu ulaze slijedeća područja Temeljne zone:
• međunarodni plovni put rijekom Dunav cijelom dužinom unutar Parka prirode,
• plovni koridor na Vemeljskom Dunavacu uzvodno od CS Tikveš,
• područje ribolovne zone od CS Tikveš do pristaništa kompe,
• područje ribolovne zone kod CS Zlatna Greda (100 m uzvodno i nizvodno od CS),
• šumska staza od CS Zlatna Greda do Kormanja (ulaz u Vemeljski dunavac),
• dijelovi nasipa, prometnice, poučne staze.
Kriterij zonacije: područja s razvijenom turističkom infrastrukturom i područja određena za održivo
korištenje, rekreaciju i turizam.
Ciljevi upravljanja: omogućavanje održivog načina korištenja poplavnih dolina (ribolov), posjećivanje
i rekreativni ribolov. Mjerama upravljanja potrebno je ograničiti korištenje kako bi se poboljšalo stanje
kvalitete staništa.
Dozvoljene aktivnosti: navigacija, promet ljudi i roba (na rijeci Dunav), tradicionalni ribolov,
rekreativni ribolov, posjećivanje i rekreacija, lovstvo i šumarstvo.
Posjećivanje: pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrane kretanja za
posjetioce i druge korisnike u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone
razmnožavanja običnog jelena.

122
 2. Prijelazna zona
Unutar ove zone su također definirane sve tri pod-zone:
2.A Pod-zona stroge zaštite
2.A.2. – Posebni rezervati– na području Prijelazne zone za sada nema područja koja imaju status
posebnog rezervata, ali postoji mogućnost da se područja sa staništima koja su značajna za biološku i
krajobraznu raznolikost Hrvatske proglase izdvojenim posebnim rezervatima.
Opis: manji dio danas od poplave branjenog područja, koji prvenstveno predstavlja stare sastojine
prirodnih šumskih zajednica i/ili kolonije ptica močvarica. Ova područja predstavljaju posljednje
fragmente nekadašnje biološke i krajobrazne raznolikosti poplavne doline koja je bila prisutna prije
regulacijskih i melioracijskih radova. Njihovom daljnjom degradacijom doći će do bitnog ugrožavanja
prirodne i krajobrazne raznolikosti zaštićenog područja.
Kriterij zonacije: međunarodno i nacionalno značajne gnijezdeće populacije ugroženih vrsta ptica,
prisustvo ostalih ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Cilj upravljanja: Osigurati djelotvornu zaštitu u vidu proglašavanja posebnih rezervata šumske
vegetacije ili ornitoloških rezervata (kolonije ptica). Mjerama aktivne zaštite poboljšati kvalitetu
staništa, očuvati i povećati brojnosti ugroženih i rijetkih svojti.
Dozvoljene aktivnosti: područje je prvenstveno namijenjeno za znanstvena istraživanja i praćenje
stanja, te vrlo ograničeni posjet manjih stručnih skupina.
Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja kretanja (osim
nadzora i praćenja stanja) u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja
običnog jelena.
2.B Pod-zona aktivne zaštite
Opis: Područja Prijelazne zone koja je potrebno aktivnim mjerama restauracije poboljšati. Uključuje
šumska staništa, osobito područja alohtonih vrsta i klonova (plantaže), čiste sječine, te jednodobne
šume koje je potrebno prevesti u prirodne i raznodobne šumske zajednice; degradirane livade i
pašnjake koje je potrebno održavati ispašom ili košnjom; intenzivno obrađivane poljoprivredne
površine i oranice koje je potrebno prevesti u ekstenzivni način korištenja; ribnjake Podunavlje; te
dijelove glavnih vodotoka – nekadašnjih dunavaca poput Čarne i Malog dunavca – u kojima je
potrebno poboljšati hidrološke uvjete.
Kriterij zonacije: Nezadovoljavajuće postojeće stanje kvalitete staništa uz veliki restauracijski
potencijal.
Cilj upravljanja: Putem projekata restauracije poboljšati kvalitetu staništa, osigurati neometano
odvijanje prirodnih procesa, očuvati i povećati brojnosti ugroženih i rijetkih svojti, te dovesti područje
u što prirodnije stanje.
Dozvoljene aktivnosti: održiv način korištenja nekadašnjih poplavnih dolina putem djelatnosti
šumarstva, lovstva, stočarstva, ekstenzivne poljoprivrede, ribnjačarstva, rekreativnog ribolova,
restauracijske aktivnosti temeljene na znanstveno-stručnim studijama, znanstvena istraživanja i
praćenje stanja, ograničeno posjećivanje i rekreacija.
Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrana
kretanja za posjetioce u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja
običnog jelena.
2.C Pod-zona korištenja
Opis: U ovu zonu ulaze slijedeći dijelovi Prijelazne zone:
• kompleks Dvorac-Tikveš,
• nasipi za obranu od poplava Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo,
• županijska cesta Kopačevo-Podunavlje-Kozjak-Tikveš i Tikveš-Zlatna Greda,
• županijska cesta Lug-Kozjak,
• lokalna cesta selo Tikveš-lugarnica Čošak šume,
• rekreacijska zona Podunavski kanali,
• naselja Podunavlje, Kozjak i Tikveš,
• crpne stanice Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje, te
• farma Eblin.

123
Kriterij zonacije: područja s razvijenom turističkom infrastrukturom i područja određena za održivo
korištenje, rekreaciju i turizam.
Ciljevi upravljanja: omogućavanje održivog načina korištenja poplavnih dolina, posjeta, rekreativnog
ribolova, lovstva, šumarstva i poljoprivrede. Mjerama upravljanja potrebno je ograničiti korištenje
kako bi se poboljšalo stanje kvalitete staništa.
Dozvoljene aktivnosti: šumarstvo, lov, poljoprivreda, promet ljudi i roba, uzgoj životinja, rekreativni
ribolov, posjećivanje i rekreacija, obrana od poplave (obrambeni nasipi).
Posjećivanje: pod vodstvom djelatnika Ustanove ili slobodno kretanje posjetioca dopuštenim stazama.
Moguća ograničenja i potpuna zabrana kretanja za posjetioce i druge korisnike u vrijeme gniježđenja
strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.

14. Praćenje stanja (monitoring)

Redovito praćenje stanja (monitoring) predstavlja proces ponavljanja promatranja koja su

unaprijed dizajnirana sa specifičnim ciljem praćenja jednog ili više elementa prirode i okoliša, na
temelju točno određenih vremenskih perioda i koristeći metode koje su usporedive. Stoga se
monitoring koristi kako bi se odredila promjena odabranih okolišnih parametara tijekom vremena.
Praćenje stanja ne mora nužno značiti samo monitoring fizikalnih, kemijskih ili bioloških
parametara određenog područja, već se u smislu plana upravljanja također odnosi na praćenje
aktivnosti i procesa u upravljanju područjem. Stoga je praćenje stanja nužno je kako bi se na vrijeme
uočile promjene i posljedice nastale na temelju provedbe određenih mjera i aktivnosti Plana
upravljanja.
Monitoring provedbe aktivnosti iz plana upravljanja
Plan upravljanja će biti važeći dokument slijedećih 10 godina i sadrži niz aktivnosti i mjera
kojima se nastoji unaprijediti stanje zaštićenog područja. Stoga praćenje provedbe aktivnosti iz plana
upravljanja ima za cilj ocijeniti efikasnost upravljanja koja uključuje tri komponente:
a) Dizajn zaštićenog područja – uključujući veličinu i oblik zaštićenog područja, postojanje i
način upravljanja zonama, ekološku reprezentativnost, i primjerenost zaštićenog područja u
ostvarivanju njegovih funkcija. Pogreške u dizajnu zaštićenog područja mogu dovesti do toga
da je npr. zaštićeno područje premalo da bi osiguralo efektivnu zaštitu, fragmentirano ili
izolirano, ili štiti neproporcionalne površine samo jednog staništa na uštrb razvoja i adaptacije
drugih itd.
b) Primjerenost upravljanja – promatra kako se upravljanje provodi i koliko se može prilagoditi
na uzroke ugrožavanja zaštićenog područja. Ova komponenta promatra da li ima dovoljno
upravljanja i da li su aktivnosti i procesi upravljanja odgovarajući.
c) Dostizanje ciljeva – ocjenjuje da li zaštićeno područje dostiže svoje postavljene ciljeve.
Indikatori uspjeha uključuju i biološke (npr. da li populacije ključnih vrsta opstaju, povećavaju
se ili opadaju) i socijalne elemente (npr. stupanj korištenja u rekreativne ciljeve ili stav
lokalnih zajednica prema zaštićenom području).
Praćenje efikasnosti upravljanja potrebno jer se zaštićena područja suočavaju s mnogim
prijetnjama, ali i zato jer se praćenjem efikasnosti upravljanja može doći do mnogih korisnih odgovora
poput boljeg definiranja prijetnji i određivanja prioriteta, promocije dobrih i uspješnih metoda
upravljanja, boljeg i efikasnijeg korištenja ljudskih i financijskih resursa ili boljeg ocjenjivanja koliko
su interesi lokalnih zajednica i drugih korisnika uzeti u obzir prilikom upravljanja. U praksi praćenje
efikasnosti upravljanja koristi se kako bi se poboljšalo planiranje programa i aktivnosti, ocijenilo
korištenje financijskih i ljudskih resursa, te upravljanje na vrijeme prilagodilo promijenjenim uvjetima
ili dostizanju ciljeva.
Prilagodljivo upravljanje je metoda koja se mora uspostaviti ujedinjujući aktivnosti na terenu,
mjerenja za praćenje stanja, usporedbu s očekivanim rezultatima i prilagodbu budućih aktivnosti, s
time da se svaka aktivnost temelji na postojećem iskustvu i novim informacijama.
Monitoring provedbe aktivnosti iz plana upravljanja potrebno je redovito obavljati jednom
godišnje, sukladno preporukama i metodologiji Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) «Evaluating
effectiveness: A framework for Assessing the Management of Protected Areas».

124
 Glavni instrument za praćenje uspješnosti na nacionalnoj razini provedbe plana upravljanja
predstavljaju također godišnji plan rada i godišnje izvješće o radu, jer su u njima sadržane sve
aktivnosti Javne ustanove. Od trenutka usvajanja Plana upravljanja godišnji bi plan rada trebao biti
strukturiran sukladno s njim: trebao bi sadržavati tablicu aktivnosti koja je vezana za ciljeve, mjere i
akcijske planove iz plana upravljanja, zajedno s procjenom potrebnih sredstava (osoblje i financije) za
provedbu aktivnosti. Na kraju godine se primjenjuje isti postupak i struktura pri izradi godišnjeg
izvješća, s podatkom u kojoj su mjeri izvršene planirane aktivnosti i utrošena predviđena sredstva.
Kroz niz godina to izvješće postaje idealan instrument procjene do koje mjere su postignuti
ciljevi i mjere iz plana upravljanja te koja su sredstva potrošena za njihovo provođenje. Detalji o
strukturi godišnjih planova za parkove s usvojenim planovima upravljanja biti će proslijeđeni putem
Uprave za zaštitu prirode nadležnog Ministarstva.
Monitoring korištenja prirodnih dobara prema djelatnosti
o Monitoring vodostaja nadzemnih i podzemnih voda
o Monitoring korištenja voda (kvalitativni i kvantitativni) zaštićenog i utjecajnog područja
o Monitoring stanja šumskih ekoloških sustava i korištenja šuma
o Monitoring stanja populacija lovnih vrsta životinja i korištenja njihovih populacija
o Monitoring stanja populacija domaćih životinja i korištenja livada i pašnjaka
Monitoring promjene krajobraza
Ciljevi i mjere zaštite u ovom planu upravljanja imaju određeni, pozitivni, utjecaj na krajobraz.
Jedna od mjera uspješnosti plana može biti usporedba promjene u zemljišnom pokrovu unutar i okolo
parka kroz određeno vremensko razdoblje.
U okviru priprema za izradu plana upravljanja izrađena je karta zemljišnog pokrova na podlozi
topografske karte iz 70-tih godina prošlog stoljeća u mjerilu 1:25.000 prema EUNIS klasifikaciji, a
potrebne korekcije izrađene su na temelju satelitskog snimka sa SPOT IMAGE satelita iz 2003.
godine. Rezultati analize satelitskih snimaka preneseni su na poligone i teme u GIS-u. Redovita
provedba kartiranja zemljišnog pokrova istom metodom, pokazat će eventualne srednjoročne ili
dugoročne promjene.
Monitoring promjene krajobraza potrebno je vršiti pomoću metode daljinskog istraživanja
«remote-sensing» uz verifikaciju rezultata na terenu. U sklopu toga potrebno je osigurati nabavku
jednog satelitskog snimka zaštićenog i utjecajnog područja odgovarajuće rezolucije (1-10 m) svake 3
godine, te uz pomoć GIS aplikacija detektirati promjene u krajobrazu. Rezultate praćenja promjena
potrebno je verificirati pomoću terenskih izlazaka i korištenja GPS uređaja.
Monitoring indikatorskih svojti i staništa
Uz navedene metodologije praćenja stanja „iz ureda“, Park bi trebao provesti i terenska
praćenja koja se mogu uklopiti u redovni rad djelatnika Javne ustanove prema dogovorenoj
metodologiji. Detaljna metodologija bit će opisana u akcijskim planovima koji će biti izrađeni za
svaku indikatorsku svojtu. Osim toga, za praćenje stanja značajne su dnevne zabilješke koje vode
djelatnici, osobito Stručne i Nadzorne službe.
U sklopu praćenja stanja svojti u tablici 26 su navedene indikatorske svojte za koje je
potrebno vršiti redoviti godišnji monitoring.

Tablica 26. Popis indikatorskih svojti

Svojta Indikator Predmet monitoringa

Ptice
Uspjeh gniježđenja,
Orao štekavac Haliaeetus albicilla Stanje vlažnih ekosustava rasprostranjenost, ishrana,
zimovanje
Stanje šumskih i vlažnih Uspjeh gniježđenja, tijek seobe,
Crna roda Ciconia nigra
ekosustava ishrana
Kolonijalne gnjezdarice:
Zlatouhi gnjurac Podiceps nigricollis
Veliki vranac Phalacrocorax carbo Uspjeh gniježđenja, tijek seobe,
Stanje vlažnih ekosustava
Mali vranac Phalacrocorax pygmeus ishrana
Siva čaplja Ardea cinerea
Bijela čaplja A. alba

125
 Čaplja danguba A. purpurea
Bijela čapljica Egretta garzetta
Gak kvakavac Nycticorax nycticorax
Žuta čaplja Ardeola ralloides
Obični galeb Larus ridibundus
Bjelobrada čigra Chlidonias hybridus
Obična čigra Sterna hirundo
Žuta pčelarica Merops apiaster
Čađavica bregunica Riparia riparia
Stanje vlažnih livada i Uspjeh gniježđenja, tijek seobe,
Bijela roda Ciconia ciconia
pašnjaka ishrana
Stanje šumskih ekosustava i
Crna lunja Milvus migrans Uspjeh gniježđenja
vlažnih livada i pašnjaka
Bijela žličarka Platalea leucorodia Stanje vlažnih ekosustava Tijek seobe, ishrana
Ptice dupljašice
Golub dupljaš Columba oenas
Mali djetlić Dendrocopos minor
Srednji djetlić D. medius
Veliki djetlić D. major Rasprostranjenost i uspjeh
Stanje šumskih ekosustava
Crna žuna Dryocopus martius gniježđenja
Zelena žuna Picus viridis
Siva žuna Picus canus
Bjelovrata muharica Ficedula albicollis
Čavka Corvus monedula
Sisavci
Sezona razmnožavanja, ishrana i
Obični jelen Cervus elaphus Stanje šumskih ekosustava
lokalne migracije
Rasprostranjenost i korištenje
Obična vidra Lutra lutra Stanje vlažnih ekosustava
staništa, ishrana
Rasprostranjenost i korištenje
Europski dabar Castor fiber Stanje vlažnih ekosustava
staništa, ishrana
Sezona razmnožavanja, ishrana i
Čagalj Canis aureus Stanje šumskih ekosustava
lokalne migracije

Osim pojedinačnih svojti, potrebno je pratiti stanje čitavih životinjskih grupa i to:
Zimsko prebrojavanje ptica močvarica – vrši se tijekom siječnja u sklopu međunarodnog
projekta s ciljem utvrđivanja da li zaštićeno područje zadovoljava kriterije Ramsarske
konvencije. Rezultati prebrojavanja doprinose i istraživanjima promjene klime na
kontinentalnoj razini.
Redoviti monitoring ptica – vrši se tijekom gnijezdeće sezone (travanj-svibanj) u sklopu pan-
europskog projekta s ciljem utvrđivanja statusa populacija tzv. «običnih» tj. široko
rasprostranjenih gnjezdarica otvorenih, poljoprivrednih, i urbanih staništa
Kartiranje kolonija i spavališta šišmiša – vrši se tijekom cijele godine u šumskim
ekosustavima i urbanim sredinama s ciljem utvrđivanja veličina populacija rijetkih i ugroženih
vrsta šišmiša
Praćenje stanja indikatorskih svojti ihtiofaune bit će uspostavljeno nakon izrade ihtiološke
studije
Kako bi se olakšale aktivnosti praćenja stanja, pomoću GIS sustava će se na raspolaganje
staviti potrebni podaci i analizirati različiti parametri mjereni tijekom aktivnosti praćenja stanja. Taj
sustav predstavlja glavni alat za usporedbu podataka o pojedinim indikatorima u vremenu i prostoru i
usporedbu sa zadanim ciljevima i mjerama predviđenima planom upravljanja i akcijskim planovima.
Putem jednostavnih formulara za unos podataka djelatnici Javne ustanove koji prate stanje,
unijet će sve potrebne podatke. Svi uneseni podaci će biti geo-referencirani GPS-om, čime se
omogućuje prostorna analiza i kartografski prikaz. Isti podaci se mogu koristiti za opće praćenje stanja
na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
Praćenje stanja broja posjetitelja i njihovog zadovoljstva
Institut za turizam je izradio prvo sveobuhvatno istraživanje stavova i potrošnje posjetitelja
nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj te ga je objavio u obliku studije pod nazivom
"Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006
Nacionalni parkovi i parkovi prirode". Za potrebe studije bili su izrađeni upitnici čiji su rezultati

126
uneseni u bazu podataka. Informacije iz studije korištene su za izradu ovog plana upravljanja. Predlaže
se da se izrade i novi upitnici za slična istraživanja koja bi se provodila barem svake pete godine u
svrhu analize promjene percepcije kod posjetitelja kao mjere njihovog zadovoljstva ponudom Parka.
Dodatni komentari dati od strane posjetitelja su dobrodošli prilog identifikaciji tema kojima Park
ubuduće mora posvetiti pažnju.

15. Prilagodljivo upravljanje

Planiranje upravljanja je tekući proces. Promjenom situacije kroz vrijeme i s novim

informacijama na raspolaganju stvara se potreba za reviziju plana upravljanja, kako bi se on bavio
aktualnim temama, te ih svrsishodno obradio u promijenjenim uvjetima.
Proces revizije je periodičan (1 do 5 godina), i koristi se za određivanje mjere u kojoj su ciljevi
i rezultati plana postignuti. Isto tako bi revizijom trebalo navesti uzroke za uspjeh ili neuspjeh, kako bi
se redefinirali ciljevi i mjere, definirale alternativne mjere i upravljački zahvati.
Zakon o zaštiti prirode predviđa formalnu reviziju plana upravljanja svake pete godine s ciljem
procjene postignuća zadanih ciljeva i procjene korištenih mjera upravljanja. Petogodišnja revizija bi
trebala osigurati prilagođavanje strateškog smjera postojećim okolnostima, npr. raspoloživim
sredstvima, prijetnjama, trendovima u korištenju prostora i socijalnim i ekonomskim okolnostima.
Revizija može rezultirati nastavkom postojećeg plana, dodacima, promjenama plana ili potpunom
izmjenom plana.
Međutim, uobičajeno će se plan pregledavati godišnje, prilikom pripreme godišnjeg plana rada
i godišnjeg izvješća o radu, odnosno kada se usporede postignuti rezultati tijekom tekuće godine sa
zadanim ciljevima. Većina ciljeva zadanih planom je dugoročna i ne može se ostvariti u jednoj godini.
Za kratkoročnu i dugoročnu ocjenu dostignutih ciljeva i provedbe akcijskih planova može se koristiti i
metodologija sukladno preporukama Ramsarske konvencije.
Prilagodljivo upravljanje ostvarit će se i modifikacijom akcijskih planova na temelju novih
znanstvenih i stručnih spoznaja, što je osobito važno u svjetlu činjenice da su u Parku prirode Kopački
rit brojna istraživanja tek započela, te da još uvijek nema dovoljno ulaznih podataka o prirodnim i
kulturnim vrijednostima Parka.

16. Suradnja Parka prirode s ostalim zaštićenim područjima

Zaštićeno područje Parka prirode Kopački rit predstavlja samo dio poplavne doline Dunava
koja se proteže na području dviju susjednih država – Mađarske i Srbije – što je jedinstveni slučaj među
hrvatskim zaštićenim područjima.
Suradnja s Ravnateljstvom Nacionalnog parka Dunav-Drava formalizirana je potpisivanjem
Sporazuma o zajedničkoj suradnji još 1999. godine. Temeljem ovog Sporazuma, tijekom proteklih
godina dvije ustanove su aktivno surađivale na zajedničkim projektima, od praćenja stanja ugroženih
vrsta do restauracije vlažnih staništa ili organizacije zajedničkih izložbi i kulturnih događaja.
Tijekom 2008. godine Javna ustanova postala je dio mreže zaštićenih područja kroz
međunarodni projekt „Danubeparks“ kao partner – promatrač. Navedeni projekt je iz ETC-ovog
Programa za Jugo-istočnu Europu (SEE). Cilj projekta je unaprjeđenje zaštite prirode preko granica
zaštićenih područja, suradnja, razmjena mišljenja i razvijanje međusobnih odnosa.
Od ostalih zaštićenih područja dunavskog sliva, Javna ustanova surađuje i s Parkom prirode
Schwarzwald Mitte/Nord iz Njemačke.
Osim zaštićenih područja unutar dunavskog sliva, Javna ustanova surađuje i sa drugim
zaštićenim područjima unutar Hrvatske, osobito srodnim vlažnim područjima poput Parka prirode
«Vransko jezero». Suradnja bi se odvijala osobito vezano uz slijedeća područja rada:
o Koordiniranje praćenja stanja (monitoringa) i znanstveno-stručnih istraživanja
o Koordiniranje i provedba jedinstvenih načina upravljanja istim ili sličnim staništima i
prirodnim vrijednostima (npr. šume, vlažne livade, pašnjaci, poljoprivredna zemljišta, rijetke i
ugrožene vrste itd.)
o Zaštita vrsta s velikim arealom rasprostranjenosti i mobilnošću (npr. ptice selice)
127
 o Stvaranje zajedničke turističke ponude (poput promatranja ptica, biciklističkih staza itd.)
o Zajednički marketinški napor na promociji Kopačkog rita i drugih zaštićenih područja na
domaćem i međunarodnom tržištu
o Razmjena iskustava i najbolje prakse upravljanja zaštićenim područjima itd.
U cilju unaprjeđenja suradnje i koordinacije među zaštićenim područjima, sastanci ravnatelja,
stručnih voditelja, glavnih nadzornika i voditelja odjela za promidžbu bit će organizirani svaka tri
mjeseca. Organizacija tih sastanaka će biti obvezatno uključena u godišnje planove rada parkova.

128
17. Literatura

Antolović J., Flajšman E., Frković A., Grgurev M., Grubešić M., Hamidović D., Holcer D.,
Pavlinić I., Vuković M. & Tvrtković N. (2006) Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo
kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Benko M. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Šumarstvo“.
Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb.

Bognar A. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Geologija i
geografija“. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-Matematički Fakultet & Rudarsko-Geološko-
Naftni Fakultet, Zagreb.

Bogut I., Jezidžić Lj., Vidaković J. (2003) Fauna slatkovodnih puževa makrofitskih zajednica
kanala Čonakut u Kopačkom ritu. 3. Hrvatska konferencija o vodama, Hrvatske vode u 21.
stoljeću / Gereš, Dragutin (ur.). – Zagreb: Hrvatske vode, Zagreb, 2003. 181 – 186, Zagreb.

Bonacci O. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Hidrologija
i meteorologija“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek.

Čalić D. & sur. (1986) Tri stoljeća "Belja". Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod
za znanstveni rad Osijek, Osijek.

Draganić R. (2000) Faunističke značajke Noctuidae Kopačkog rita. Pedagoški fakultet, Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek.

DZZP (2002) Projekt Life III – CRO-NEN Ekološka mreža. Uspostava Nacionalne ekološke
mreže kao dijela kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000. Zagreb.

EC (2000) Managing Natura 2000 sites: The provisions of Article 6 of the «Habitats» Directive
92/43/EEC. Office for Official Publications of the European Communities. Luxembourg.

Elektroprojekt d.d. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja „Prijedlog Plana upravljanja
Parkom prirode Kopački rit“. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva &
Elektroprojekt d.d., Zagreb.

Hocking M., Stolton S. & Dudley N. (2000) Evaluating effectiveness: A framework for Assesing
the Management of Protected Areas. Best Practice Protected Area Guidelines Series no. 6. IUCN,
Gland, Switzerland and Cambridge, UK.

Horvatić J. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Biodiverzitet“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Zavod za
biologiju, Osijek.

Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z. & Tvrtković N.
(2006) Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za
zaštitu prirode, Zagreb.

Kalinović I., Rozman V. (1999) Tradicionalni pesticidi biljnog podrijetla. M and D Zagreb, 2003.
161 – 172, Zagreb.

129
Krčmar S., (2004) Brintesia circe F. – nova vrsta danjeg leptira (Lepidoptera: Rhopalocera) u
fauni hrvatskog dijela Baranje. Priroda, Zagreb.

Krčmar S., Mikuska J., Durbešić P. (2006) Ecological characteristics of certain species of horse
flies (Diptera: Tabanidae) in Kopački Rit Nature Park, Croatia. Periodicum biologorum (0031-
5362) 108 (2006), 1; 11-14.

Lukač G. (2007) Fauna Croatica, Aves XXXVII: Popis ptica Hrvatske. Natura Croatica, Vol. 16,
Suppl. 1, 1 – 148, Zagreb.

Maguire I., Klobučar G. I. V., Gottstein S., Erben R. (2003) Distribution of Austropotamobius
pallipes (Lereboullet) in Croatia and notes on its morphology. Bulletin Francais de la peche et de
la pisciculture (0767-2861) (2003), 370-71; 57-71.

Marušić Z., Tomljenović R., Klarić Z., & sur. (2006) Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih
parkova i parkova prirode u Hrvatskoj „Tomas 2006 Nacionalni parkovi i parkovi prirode“.
Institut za turizam, Zagreb.

Medvedec J. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Infrastruktura“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek.

Meijers E. (1986) Defining confusions – confusing definitons. Environmental Monitoring and

Assessment, 7: 157-159.

Merdić E., Lovaković T. (1999) Comparison of Mosquito Fauna in Kopački rit in the Period 1990-
1998. Natura Croatica (1330-0520) 8 (1999), 4; 431-438.

Merdić E., Sudarić M. (2003) Effects of prolonged high water level on the mosquito fauna in
Kopački rit Nature Park. Periodicum biologorum (0031-5362) 105 (2003), 2; 189-193

Mihaljević M. & sur. (1999) Kopački rit, pregled istraživanja i bibliografija. Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad, Osijek, Zagreb – Osijek.

Mikuska T. & sur. (2008) prvi prijedlog Nacrta plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit,
verzija 1.0. Javna ustanova „Park prirode kopači rit“, Tikveš, Lug.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje

(2005) Prostorni plan Parka prirode „Kopački rit“. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva, Županijski zavod za prostorno uređenje Osiječko-baranjske županije,
Osijek.

Mišetić S. & sur. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Zakonodavstvo“. Elektroprojekt d.d., Zagreb.

Mrakovčić M. & sur. (2005) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Ribarstvo“. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P. & Zanella D. (2006) Crvena knjiga
slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Nikolić T. (2006) Flora. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu
prirode.

130
Nikolić T. & Topić J. (2005) Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture i
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Perović F., Merdić E., Perović G. (2007) Sawflies (Hymenoptera, Symphyta) in the biotopes of
Kopački rit. Natura Croatica (1330-0520) 15 (2006), 4; 189-201.

Pulitika T. (2000) Faunističke značajke noćnih leptira Kopačkog rita. Pedagoški fakultet,
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek.

Radović D., Kralj J. Tutiš V. & Ćiković D. (2003) Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.

Radović J. (1999) Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i

akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

Ružić D. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Turizam“.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.

Singer S. & sur. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Socio –
ekonomski odnosi“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u
Osijeku, Osijek.

Sudarić Bogojević M. (2006) Biološke metode suzbijanja ličinki komaraca primjenom Bacillus
thuringiensis israelensis. DDD Trajna edukacija - Cjelovito (integralno) suzbijanje komaraca /
Korunić, Javorka (ur.). - Zagreb : Korunić d.o.o. , 2006. 71-81.

Šamota D. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Poljoprivreda i seosko gospodarstvo“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni Fakultet u Osijeku, Osijek.

Tadić Z. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Upravljanje
vodama“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek.

Topić J., Ilijanić Lj., Tvrtković N., Nikolić T. (2006) Staništa : Priručnik za inventarizaciju,
kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Tucak Z. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Lovstvo“.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni Fakultet u Osijeku, Osijek.

Internet izvori:

http://www.cro-nen.hr

http://www.natura2000.hr

http://www.dzzp.hr

http://www.ramsar.org

131