GLAZBALA

PODIJELA GLAZBALA:
1. ŽIČANA GLAZBALA – gudačka i trzalačka
2. PUHAČKA GLAZBALA – limena i drvena
3. GLAZBALA S TIPKAMA
4. UDARALJKE
5. ELEKTRONIČKA GLAZBALA

Visina tona kod žičanih glazbala ovisi o:

1. zategnutosti žice
2. debljini žice
3. duljini žice

ŽIČANA GLAZBALA
(gudačka i trzalačka)

GUDAČKA GLAZBALA
- sviraju se pomoću gudala
- imaju četiri žice
- imaju isti oblik, ali su različite veličine
Violina
- najmanja i svira najviše tonove
- violinski virtuozi Niccolo Paganini i Franjo Krežma
- najpoznatiji graditelji: obitelji Amati, Stradivari i Guarneri
Viola
- malo veća od violine, te stoga svira i dublje tonove
Violončelo
- lijep, pjevan ton
- instrument se oslanja na nožicu
Kontrabas
- koristi se i u jazz glazbi
- svira se stojeći
Zajedničke tehnike sviranja
- pizzicato: svira se trzanjem žica prstima (kratak ton)
- legato: povezano sviranje gudalom
Najpoznatiji gudački komorni sastavi
- gudački kvartet (dvije violine, viola i violončelo) i gudački kvintet (dvije violine, dvije
viole i violončelo)

TRZALAČKA GLAZBALA
Lutnja
- solističko glazbalo popularno u srednjem vijeku i renesansi
- kruškolikog oblika
Mandolina
- orkestralno glazbalo, rijetko solističko
- narodna vrsta lutnje
- svira se u Dalmaciji, podrijetlom je iz Italije
- ima 4 para žica, svira se trzalicom
Tambura
- narodna vrsta lutnje
- svira se u kontinentalnom dijelu Hrvatske
- vrste tambura: bisernica, brač, bugarija, čelo i bas ili berda
Gitara
- svira se trzalicom, prstima ili noktima
- koristi se i u popularnoj glazbi
- podrijetlom je iz Španjolske (flamenco)
Harfa
1
 -ima 47 raznobojnih žica (crvene, plave i žute)
-sedam pedala koje služe za zatezanje žica
-svira se prstima

PUHAČKA GLAZBALA
(drvena i limena)
Visina tona kod puhačkih glazbala ovisi o:
1. zategnutosti usnica
2. stupcu zraka
3. količini zraka

DRVENA PUHAČKA GLAZBALA

- dijele se na glazbala:
1. bez piska (flauta)
2. s jednostrukim piskom (klarinet i saksofon)
3. s dvostrukim piskom (oboa, engleski rog i fagot)
Flauta
- jedno od najstarijih glazbala
- ubraja se u skupinu drvenih puhaća iako je načinjena od metala (prije je bila od drveta,
boju tona ima blisku drvenim puhaćima);
- jedina se tijekom sviranja drži poprečno, s desne strane
- piccolo flauta=mala flauta - svira najviše tonove u orkestru
Klarinet
- pokretljiv - virtuozan
- klasična, jazz i narodna glazba
Oboa
- lijep i tugaljiv ton
Engleski rog
- srodan oboi od koje je malo veći, te svira dublje tonove
Fagot
- najveći drveni puhač; ima dvostruku cijev
Saksofon
- klasična, jazz i popularna glazba
- načinjen je od metala, no ubraja se u skupinu drvenih puhaća, jer ima pisak kao klarinet, a
tipke kao oboa
- različitih veličine: sopran, alt, tenor i bas saksofon

LIMENA PUHAČKA GLAZBALA

- ventili = tipke pomoću kojih mijenjamo visinu tona
- sordina = prigušivač (stavlja se u otvor instrumenta)
Truba
- najvirtuozniji limeni puhač
- prodoran, snažan i svijetao ton
- klasična, jazz i popularna glazba
Trombon
- umjesto ventila ima povlačak
- klasična, jazz (trombon s tri ventila) i popularna glazba
Rog
- umjesto sordine koristi ruku
- zaobljen i mek ton
Tuba
- najveći limeni puhač i svira najdublje tonove

GLAZBALA S TIPKAMA

Čembalo
- preteča klavira
2
- ton nastaje: pritiskom tipke pomiče se poluga na kojoj se nalazi trzalica koja trzne žicu
- kratak ton; ne možemo mijenjati dinamiku
Klavir (hrvatski glasovir)
- često instrument za pratnju
- ton nastaje: pritiskom tipke pomiče se poluga na kojoj se nalazi batić koji udari žicu
- klavir - vodoravno položene žice
- pianino - okomito položene žice (izumljen za kućno muziciranje)
Čelesta
- ubraja se i u skupinu udaraljki
- izgledom sličan malom pianinu
- ton nastaje: pritiskom tipke pomiče se poluga na kojoj se nalazi batić koji udari metalnu
(čeličnu) pločicu
Orgulje
- manuli - klavijature koje se sviraju rukama (1-5)
- pedal - klavijatura koja se svira nogama
- registri - pomoću njih mijenjamo boju tona (nalaze se lijevo i desno od klavijatura -
manuala)
- ton nastaje: pritiskom tipke potiskuje se zrak koji prolazi kroz svirale (cijevi); prije je zrak
potiskivao mijeh, danas ventilatori
Harmonika
- koristi se u popularnoj i narodnoj glazbi; rijetko u klasičnoj i jazz glazbi
- ton nastaje: potrebno je upuhati zrak u mijeh, te pritiskom tipke potiskuje se zrak koji
prolazi kroz svirale

UDARALJKE

- dijele se na:
1. određena tonska visina (sviraju ritam i melodiju)
2. neodređena tonska visina (sviraju ritam)
Timpani
- određena tonska visina
- izgledom nalikuje bubnju
- na dnu instrumenta imamo papučice pomoću kojih zatežemo kožnu membranu i na taj
način mijenjamo visinu tona
- svira se pomoću palica
Činele
- neodređena tonska visina
- sviraju se u paru, na stalku u paru (pomoću papučice) ili pojedinačno (pomoću palice)
Tamburin
- neodređena tonska visina
- potječe iz narodne glazbe
- drveni okvir s metalnim, okruglim pločicama (može imati nategnutu kožnu membranu)
Triangl (Trokutić)
- neodređena tonska visina
- metalna šipka svijena u trokut
- svira se pomoću metalnog štapića
Mali i veliki bubanj
- neodređena tonska visina
- mali bubanj - najvirtuoznija udaraljka; u unutrašnjosti ima nategnute žice; svira se
pomoću dvije palice
- veliki bubanj - rijetko se koristi

Ksilofon
- određena tonska visina
- drvene pločice poredane u obliku klavijature
- svira se pomoću batića
3
Zvončići (Metalofon)
- određena tonska visina
- metalne pločice poredane u obliku klavijature
- svira se pomoću batića
Vibrafon
- određena tonska visina
- metalne pločice poredane u obliku klavijature (ispod svake pločice se nalazi cijev u kojoj je
ventilator - produljuje trajanje tona)
- svira se pomoću batića
Kastanjete
- neodređena tonska visina
- potječe iz narodne glazbe (flamenco)
-sviraju se u paru; u orkestru na stalku
Gong (Tam-tam)
- neodređena tonska visina; kinesko i japansko podrijetlo

GLAZBENI OBLIK

(građa jednostavačne skladbe ili građa jednog stavka višestavačne skladbe)

1. JEDNODIJELNI

• ima samo jednu cjelinu (A), koja se može npr. više puta ponoviti na različite kitice
teksta
• dio A može sadržavati:
 malu glazbenu rečenicu (a = 4 takta)
 veliku glazbenu rečenicu (a = 8 taktova)
 mali glazbeni period (a 4 + a‘ 4 = 8 taktova)
 veliki glazbeni period (a 8 + a‘ 8 = 16 taktova)
 doslovno ponovljenu malu ili veliku rečenicu ( I:a:I = 8 ili 16 taktova)

2. DVODIJELNI

• ima dvije cjeline (AB) koje se mogu sastojati od:

 aa bb
 aa‘ bb‘
 aa ba
 aa‘ bb
 itd.

3. TRODIJELNI

a) ima tri cjeline (ABA) koje mogu biti građene kao:

 aa bb aa
 aa' bb' aa‘
 aa' bb aa‘
 aa bb' aa
4
  itd.
• b) ima tri cjeline (ABC) koje mogu biti građene kao:
 aa bb cc
 aa' bb' cc‘
 aa' bb cc‘
 itd.

4. SLOŽENA TRODIJELNA PJESMA

• ima tri dijela (ABA) od kojih se svaki sastoji od dva ili tri dijela (ab/cd ili aba/cdc):
 najčešće je oblik:
A B A
I:a:I:ba:I:c:I:dc:IabaI

5. TEMA S VARIJACIJAMA

• nastaje nizanjem teme koju skladatelj pri svakom novom javljanju mijenja
(mijenja tempo, dinamiku, ritam, tonalitet...):
 oblik glasi: A A1 A2 A3 A4 A5...

6. RONDO

• oblik u kome se tema javlja najmanje tri puta, a između svakog javljanja teme (T =
A) nalaze se nove glazbene misli - epizode (e1, e2 = B, C)
 oblik glasi: T e1 T e2 T ili A B A C A

INSTRUMENTALNE GLAZBENE VRSTE

1.SUITA
2.SIMFONIJA
3.SOLO KONCERT
4.SONATA
5.GUDAČKI KVARTET
6.GLASOVIRSKA MINIJATURA
7.SIMFONIJSKA PJESMA

SUITA

SLUŠANJE: J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2. suite u h-molu

OBLIK: aab-b- ili aabcbc = I:a:I:b-:I = AB

 franc. suite = slijed, niz

 višestavačna instrumentalna vrsta
5
1. barokna suita (17. i prva pol. 18 st)
 niz stavaka plesnog karaktera (allemande (čit. almand), courante (kurant), sarabande
(saraband), gigue (žig), menuet, bourée (bure) čiji broj nije određen
 mogući su i stavci neplesnog karaktera (npr.air (čit. er))

SLUŠANJE: C. Saint-Saëns: suita Karneval, Fosili

OBLIK: ABACA

2. romantična/suvremena (orkestralna) suita

 niz najljepših brojeva (dijelova) većeg djela (npr. opere, baleta, scenske glazbe) koju
skladatelj obradi za koncertno izvođenje
 nije više obvezan plesni karakter
 suita i stavci imaju izvanglazbene (programne) naslove npr. C. Saint-Saëns: suita
Karneval životinja (stavci Akvarij, Fosili, Slon, Labud...)

SIMFONIJA

SLUŠANJE: W. A. Mozart: Simfonija u g-molu, br. 40, 1. stavak

OBLIK: sonatni stavak

 najvažnija orkestralna višestavačna vrsta

 četiri stavka (1.brzi, 2.polagani, 3.plesni (menuet ili scherzo), 4.brzi)
 predstavnici: J. Haydn, W. A. Mozart, L. van Beethoven, F. Schubert...

SOLO KONCERT

SLUŠANJE: A. Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u E-duru (Proljeće) br. 1, 1. stavak

OBLIK: ABA'CA''DA'''EA

 solo koncert - skraćeno koncert je višestavačna instrumentalna vrsta za solo

instrument i orkestar
 tri stavka (1.brzi, 2.polagani, 3.brzi)
 u koncertu solist pokazuje svoj virtuozitet - sviračko umijeće

SONATA

SLUŠANJE: W. A. Mozart: Sonata za klavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca)

OBLIK: aababa cc I ddeded cc I aababa cc coda

 tal. sonare = svirati, zvučati

 višestavačna instrumentalna vrsta najčešće za klavir ili za solo instrument (violinu,
violončelo) i klavir
 tri ili četiri stavka

GUDAČKI KVARTET

SLUŠANJE: J. Haydn: Gudački kvartet u C-duru, op. 76, br. 3, 2. stavak (Carski kvartet)

OBLIK teme: aabcc = ABC

 višestavačna instrumentalna vrsta za dvije violine, violu i violončelo

 četiri stavka (1.brzi, 2.polagani, 3.plesni (menuet ili scherzo), 4.brzi)
6
 KLAVIRSKA – GLASOVIRSKA MINIJATURA

SLUŠANJE: R. Schumann: Divlji jahač iz Albuma za

mlade
OBLIK: I:aa':Ibb'aa'I = AB

 jednostavačna instrumentalna vrsta za klavir-glasovir

 popularne u romantizmu (19.st)
 najčešći naslovi su: nocturno (čit.nokturno), humoreska, valcer, polka, intermezzo
(intermeco)... ili programni naslovi (Sanjarenje, Divlji jahač, Radostan seljak...)

SIMFONIJSKA PJESMA

SLUŠANJE: B. Smetana: Vltava

OBLIK: ABCDAEAF coda

 jednostavačno orkestralno programno djelo

 ima programni (izvanglazbeni) naslov i program (literarni sastav) kojega skladatelj
pokušava opisati glazbom

VOKALNO - INSTRUMENTALNE GLAZBENE VRSTE

1. scenske:
 OPERA
 OPERETA
 MJUZIKL

2. koncertne:
 ORATORIJ
 KANTATA
 SOLO PJESMA

Scenske:
OPERA

SLUŠANJE: G. Bizet: uvertira iz opere Carmen

 opera je nastala krajem 16. stoljeća u Italiji
 opera je drama u kojoj se tekst izvodi pjevajući
 operu stvara libretist – književnik - piše libreto (dramski tekst opere) i skladatelj -
uglazbljuje libreto

SLUŠANJE:
G. Bizet: arija Carmen (Habanera) iz opere Carmen
G. Rossini: arija Figara iz opere Seviljski brijač
 opera može biti: opera seria = ozbiljna opera i opera buffa = komična opera
 izvođači: solisti - pjevači, zbor, plesači, orkestar, dirigent

 opera se dijeli na činove (2 do 5), a činovi na:

1. Instrumentalne brojeve:
 uvertira – uvod u operu
 intermezzo
 plesne točke
7
2. Vokalno - instrumentalne brojeve:
 solo: 1. arija - najljepši dio opere u kojem solist pokazuje svoje pjevačko umijeće
 2. recitativ – jednolično pjevanje kojim se oponaša govor
 skupni ansambli – (duet, tercet, kvartet, kvintet...)
 zbor

8
 OPERETA

SLUŠANJE: J. Offenbach: Can-can iz operete Orfej u podzemlju

 opereta je nastala sredinom 19. stoljeća u Parizu i Beču
 tal. opereta = mala opera
 opereta je vedro i zabavno glazbeno djelo u kojoj se radnja izvodi pjevajući i
govoreći
 plesne točke su popularni plesovi toga vremena (valcer, polka, can-can)
 izvođači i brojevi su kao kod opere

MJUZIKL

PJEVANJE: A. Kabiljo: song Neka cijeli ovaj svijet iz mjuzikla Jalta, Jalta
 mjuzikl je nastao početkom 20. stoljeća u u SAD-u
 mjuzikl = suvremena opereta
 mjuzikl je glazbeno djelo u kojem se radnja izvodi pjevajući i govoreći
 ples ima veliku važnost kod izražavanja radnje (koreografija - umjetnost
osmišljavanja pokreta)
 izvođači i brojevi su kao kod opere
 u mjuziklu arija = song
 prema mnogim mjuziklima snimljeni su filmovi

koncertne:
ORATORIJ

SLUŠANJE: G. F. Händel: Alleluja iz oratorija Mesija

 lat. orare = moliti
 oratorij je nastao u 17. stoljeću u Italiji
 izvođači: solisti - pjevači, zbor, orkestar, dirigent
 nema scenu, već se izvodi u crkvama i koncertnim dvoranama
 svečanog ugođaja, duljeg trajanja, najčešće duhovnog (biblijskog) sadržaja
 ima dramsku radnju koju objašnjava recitativom pjevač pripovjedač (historicus)

KANTATA

SLUŠANJE: C. Orff: O Fortuna iz kantate Carmina burana

 tal. cantare = pjevati
 kantata je nastala u 17. stoljeću
 izvođači: solisti - pjevači, zbor, orkestar, dirigent
 nema scenu, već se izvodi u crkvama i koncertnim dvoranama
 lirskog ugođaja, kraćeg trajanja, duhovnog (biblijskog) i svjetovnog sadržaja
 nema dramsku radnju, već se kantata sastoji od niza pjesama

SOLO PJESMA

SLUŠANJE: F. Schubert: Snivaj, spavaj

 solo pjesma je skladba za glas i glasovir ili manji instrumentalni sastav
 naročito popularna u 19. stoljeću na njemačkom govornom području
 tekst s. p. najčešće ima umjetničku vrijednost

KARAKTERISTIKE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

GLAZBENE KULTURE

• tijekom šk.god. 2005./2006. u 49 osnovnih škola nastava se izvodila prema

Eksperimentalnom nastavnom planu i programu

9
• Eksperimentalni nastavni plan i program je rezultat Hrvatskog nacionalnog
obrazovnog standarda (HNOS) čiji je cilj bio poboljšanje kvalitete obrazovanja
• najnoviji Nastavni plan i program za osnovnu školu izdan je za šk. god.
2006./2007.
• od tada se u nastavi glazbene kulture primjenjuje otvoreni model (idejni začetnik
prof.dr.sc.P. Rojko)

Temeljna načela nastave glazbene kulture

• psihološko – učenici vole glazbu i žele se njome aktivno baviti (pjevati, svirati).

• kulturno – estetsko – nastava glazbe učenike treba osposobiti da budu

kompetentni korisnici glazbene kulture.

Cilj nastave glazbe u osnovnoj školi

• uvođenje učenika u glazbenu kulturu

• upoznavanje glazbenog jezika

• razvijanje glazbene kreativnosti

• osposobljavanje za kritičko procjenjivanje glazbe

Zadaci nastave glazbe

• upoznati glazbena djela – razviti glazbeni ukus – uočavati glazbene sastavnice

• poticati učenike na aktivnost pjevanja – naučiti pjevati pjesme i razvijati pjevačke
sposobnosti učenika
• poticati učenike na aktivnost sviranja – naučiti svirati pjesme
• poticati učenike na glazbene igre – naučiti glazbene igre
• upoznati osnovne elemente glazbenog jezika
• kroz slušanje, pjevanje, sviranje, glazbene igre razvijati ritamske i memorijske
sposobnosti učenika

Otvorenost programa

Učitelj ima slobodu u:

• izboru pjesama – popis pjesama je samo preporuka
• izboru skladbi za slušanje - popis skladbi je samo preporuka
• izboru aktivnog muziciranja
• vremenu koje će posvetiti glazbenoj pismenosti

Glazbeno opismenjivanje

• glazbeno pismo se upoznaje na razini prepoznavanja grafičkih znakova

• operativna razina (pjevanje po notama) nije moguća
• glazbeno pismo se upoznaje u slučaju sviranja po notama

Ocjenjivanje u nastavi glazbe

• učenik ne smije dobiti lošu ocjenu ako ne pjeva lijepo, jer to ovisi o sposobnosti
• učenike koji imaju nesigurnu intonaciju ocijeniti tijekom skupnog pjevanja
• ocijeniti učeničku aktivnost tijekom slušanja i uočavanja glazbenih sastavnica
• ocijeniti učeničku aktivnost tijekom plesanja, glazbenih igara i sviranja
10
 Razredna atmosfera

• ležerna i opuštena atmosfera

• suvremen raspored klupa u razredu
• mogućnost kretanja po razredu
• lagana nastava – učenici sve uče na nastavi kroz razgovor, ponavljanje, vježbanje

METODIKA GLAZBENE NASTAVE

 metodika je uvijek metodika nastave nekoga određenog predmeta

 glazba jedina ima svoj vlastiti odgojno-obrazovni sustav (osnovnu i srednju
glazbenu školu, te fakultet) paralelan sa sustavom općeg obrazovanja
 u sustavu profesionalnog glazbenog obrazovanja postoje različiti predmeti, pa
shodno tome postoje različite metodike kao što su npr.:

 metodika nastave pjevanja

 metodika nastave klavira
 metodika nastave orgulja
 tj. metodika svakog pojedinog instrumenta
 metodika nastave teorijskih predmeta (predmeti prisutni u glazbenim školama)
 metodika povijesti glazbe
 metodika glazbene kulture.

METODIKA GLAZBENE KULTURE

 Što proučava metodika nastave glazbene kulture?

 metodika nastave glazbene kulture proučava sljedeće:

 cilj i zadatke nastave glazbene kulture
 nastavni plan i program glazbene kulture
 planiranje i programiranje nastavnih sadržaja
 glazbene sposobnosti učenika
 organizaciju nastave (nastavne metode, oblike, postupke...)
 upotrebu nastavnih sredstava i pomagala
 udžbenike
 praćenje i vrednovanje učenika

IZVOĐENJE NASTAVE I NASTAVNA PODRUČJA

 Tko izvodi nastavu glazbene kulture u osnovnoj školi?

- nastavu glazbene kulture u osnovnoj školi izvodi:
 1. - 3./4. razred - razredni učitelj/učiteljica - 1 sat nastave tjedno (35 sati
godišnje)
 5. - 8. razred - predmetni učitelj/učiteljica - 1 sat nastave tjedno (35 sati
godišnje)

 Nabrojite nastavna područja u nastavi glazbene kulture!

 nastavu glazbe u nižim razredima osnovne škole čine područja: pjevanje, slušanje
glazbe, sviranje i glazbene igre
 nastava glazbe u višim razredima osnovne škole čine područja: pjevanje, slušanje
i upoznavanje glazbe, izvođenje glazbe i glazbeno pismo, glazbene igre

NASTAVA GLAZBE KROZ POVIJEST

Stari vijek (do 5. st.)

Koje su stare civilizacije smatrale da glazba ima odgojnu moć?

11
• Kina, Indija, Egipat, Perzija i Grčka

Kojoj staroj civilizaciji pripada odslušani glazbeni primjer?

 Grčka - Seikilov skolion

Grčka

• Platon pridaje glazbi najvažnije mjesto u odgoju; glazba je temelj cijelog

društvenog života; red u glazbi izaziva smisao za red u čovjeku koji tada može shvatiti
red u državi i pridržavati ga se; smatra da pretjereno bavljenje glazbom nije dobro, jer
vodi „mekoći i ženstvenosti“,
• Arsitotel također vjeruje u odgojnu moć glazbe, no on smatra da je glazba igra
koja služi opuštanju nakon teškog rada,
• u školi djeca pjevaju narodne pjesme i sviraju aulos, liru i kitaru.

Srednji vijek (od 5. do 14. st.)

Kojoj vrsti glazbe pripada odslušani glazbeni primjer?

Uočite izvođače, jezik i glazbeni slog?
 Gregorijanski koral – crkvena glazba (zbor a cappella, latinski jezik jednoglasje)

• srednjovjekovni glazbeni odgoj kao i obrazovanje u cjelosti bili su pod okriljem

crkve,
• osnivane su crkvene pjevačke škole sa svrhom njegovanja lijepog pjevanja, jer su
u crkvama smjeli pjevati samo školovani glasovi,
• Gvido Aretinski uvodi solmizaciju i pjesme se počinju učiti po notama; do
njegovog otkrića pjesme se uče po sluhu;

Kojoj vrsti glazbe pripada odslušani glazbeni primjer?

Uočite izvođače, jezik i glazbeni slog?
 Greensleves – trubadurski napjev – svjetovna glazba – tenor i lutnja, engleski
jezik, jednoglasje

• odgoj plemića podrazumijeva i pjevanje, sviranje, stvaranje stihova i glazbe

(trubaduri).

Renesansa (15. i 16. st) i barok (17. i prva pol. 18. st.)

Tko izvodi glazbene primjere i u kakvom su glazbenom slogu?

 Orlando di Lasso: Eco
(zbor a cappella, polifoni slog – višeglasje u kome su svi glasovi jednako važni, imamo
dojam da se glasovi isprepliću)
 J. S. Bach: Wenn ich soll scheiden - protestantski koral
(zbor i orkestar, homofoni slog – višeglasje u kome je jedan glas vodeći, a ostali glasovi
ga prate, imamo dojam sklada)

• glazba ima važno mjesto u školi (5 sati tjedno);

• njeguje se pjevanje u okviru školskih zborova;
• pjevalo se na početku i kraju nastave, te u različitim drugim prigodama;
• osim pjevanja učila se teorija glazbe (glazbena abeceda, ključevi, notna trajanja,
ljestvice) i sviranje;

Bečka klasika (druga pol.18.st.)

Kako se zove skladba, tko ju je napisao, tko je izvodi, te kakav ima karakter?
Pokušajte odrediti oblik skladbe!
 L. Boccherini: Gudački kvintet u E-duru, 3. stavak (Menuet)
Oblik:aababaccdcdcaba=ABA
12
• glazba postaje dostupna svima – vodeća uloga građanstva u društvu(kućno
muziciranje i javni koncerti)
• smanjen utjecaj crkve;
• opada popularnost glazbene nastave;
• smanjen broj nastave glazbe (2 sata tjedno) zbog uvođenja novih znanstvenih
predmeta;
• uči se pjevati po notama i svirati;
• 18. st. pod velikim utjecajem J. J. Rousseaua (književno djelo Emil) – smatra da
učenje pjesama po notama učenicima predstavlja problem te da na razvoj učeničkog
glazbenog ukusa utječemo pomoću obrade velikih umjetničkih djela; uvodi narodnu
pjesmu u glazbenu nastavu.

Romantizam (19.st.)

Kako se zovu skladbe, tko ih je napisao, tko ih izvodi, te kojim glazbenim vrstama
pripadaju?
 F Schubert: Ružica u gaju
- bariton i klavir, solo pjesma
 F. Chopin: Preludij u e-molu
- klavir, klavirska minijatura

• glazbena nastava postaje dio obrazovanja svih društvenih slojeva (salonsko/kućno

muziciranje – solo pjesme i klavirske minijature);
• glazbena nastava se u potpunosti oslobađa utjecaja crkve;
• dva razmišljanja što je cilj nastave glazbe:
1. pjevanje pjesama po sluhu,
2. glazbeno opismenjivanje sa svrhom pjevanja po notama;

20. stoljeće

• tri koncepcije glazbene nastave u općeobrazovnoj školi:

1. pjevanje po notama i glazbena teorija,
2. pjevanje po sluhu i razvijenje pjevačke tehnike,
3. razvijanje glazbenog ukusa pomoću umjetničkih djela.

Glazbena nastava u Hrvatskoj

• do 2. svjetskog rata glazbenu nastavu je predstavljao predmet Pjevanje u okviru

kojeg su se u osnovnim školama učile pjesme po sluhu, dok se u srednjim školama učila
teorija glazbe i pjevale su se pjesme po notama,
• poslije 2. svetskog rata:

1. Pjevanje - u nižim razredima samo pjevanje, a u višim pjevanje i povijest glazbe;

postupno se uvodi slušanje glazbe,
2. Muzički odgoj – osnovna škola postaje osmogodišnja (1950.); niži razredi samo
pjevanje, a od 4. r. glazbeno opismenjivanje, slušanje glazbe, muzikološki sadržaji,
sviranje i stvaralački rad - tzv. integrativni model nastave glazbe
3. Glazbeni odgoj – ista koncepcija samo novi naziv,
4. Glazbena kultura – ista koncepcija, no veća važnost se daje slušanju glazbe.

• od šk.god.2006./2007. novi Nastavni plan i program glazbene kulture

• nova koncepcija nastave glazbe u osnovnoj školi
• napušten je integrativni model i primjenjuje se otvoreni model nastave glazbe.

PJEVANJE
13
 Što je važno napraviti neposredno prije pjevanja s učenicima?

• prije svakog pjevanja potrebno je odsvirati intonaciju – početni ton pjesme

• znakovi za početak: „idemo - i“, „pripremi - i“, „1 - 2 -1 - i“

Kakav treba biti repertoar pjesama?

• repertoar pjesama prilagoditi dobi učenika

• u prvom razredu započeti s pjesmama koje su jednostavnijih melodija i ritmova i

sporijeg su tempa
• 10-godišnjaci vole pjesme izrazito živog ritma i brzog tempa

• u je razredu potrebno pjevati pjesme koje se učenicima sviđaju, a koje

su to pjesme, otkrit će učitelj osluškujući mišljenje učenika.

Kako obrađujemo narodne pjesme?

• narodnim pjesmama potrebno je, ako je moguće, etnomuzikološki pristupiti (u

kojoj mjeri, ovisi o dobi učenika):
 gdje je nastala (kraj),
 narječje,
 tko je pjevao pjesmu,
 vrsta pjesme (ljubavna, pošalica, dječja, radna...),
 s kojim ciljem

Vrbniče nad morem

 gdje je nastala – Kvarner - otok Krk
 narječje - štokavsko
 tko je pjevao pjesmu – mlade djevojke tijekom rada
 vrsta pjesme – radna pjesma
 s kojim ciljem – rad je lakši uz pjesmu, tj. odlazak po vodu

Što podrazumijeva lijepo pjevanje?

• Točnu intonaciju

 opseg dječjih glasova se kreće od c1/d1 do c2/d2

 ne smijemo pjevati u intonaciji koja nama odgovara, jer je to najčešće učenicima

duboko te neće usvojiti melodiju pjesme
• Točan ritam

• Odgovarajući tempo i dinamiku u skladu s karakterom pjesme

• Pravilno disanje – disati prije početka fraze ili u stankama

• Pravilan izgovor teksta

• Srednje tiho pjevanje - ne preglasno

• Uspravno sjedenje ili stajanje

Što sadrži obrada pjesme po sluhu?

14
1. Demonstraciju pjesme
 pjevanje i sviranje učitelja ili slušanje s CD-a
 emocionalna stanka nakon demonstracije

2. Čitanje teksta pjesme

 najprije učitelj čita samostalno, a potom zajedno s učenicima (u višim razredima
nije potrebno jer učenici prate tekst tijekom demonstacije)

3. Sadržajna analiza teksta

 voditi razgovor s unaprijed osmišljenim pitanjima i objasniti nepoznate riječi

4. Učenje pjesme po dijelovima

 učitelj otpjeva manju ili veću cjelinu koju učenici ponavljaju (ako je potrebno
otpjevati s učenicima nekoliko puta dok ne usvoje)
 ili učitelj snimi pjesmu u dijelovima koju učenici ponavljaju

5. Pjevanje pjesme u cijelosti

• u svim fazama obrade pjesme po sluhu trebalo bi vršiti individualizaciju – učenici

koji žele neka samostalno pjevaju, čitaju tekst...
• nakon što je pjesma naučena omogućiti učenicima koji žele neka samostalno ili u
paru, tj, skupini otpjevaju pjesmu
• naučenu pjesmu treba tijekom godine više puta pjevati

SLUŠANJE GLAZBE

- slušanje može biti aktivno (pratimo glazbene sastavnice) i pasivno (glazba kao
zvučna kulisa)
- na nastavi glazbe provodimo aktivno slušanje glazbe!

Aktivno slušanje
- cilj aktivnog slušanja je upoznavanje glazbe i razvoj glazbenog ukusa, a sadržaj
slušanja je glazbeno umjetničko djelo
- za doživljaj i razumijevanje skladbi potrebno je višekratno slušanje; između dva
slušanja potreban je razgovor kojim ćemo motivirati učenike za sljedeće slušanje
- emocionalna stanka nakon prvog slušanja
- priprema za slušanje sastoji se od zadavanja zadataka (prilagođenih dobi učenika) sa
svrhom opažanja glazbenih sastavnica:
- izvođača – pjevačkih glasova (ženski, muški, dječji), instrumenata i ansambla
(gudački kvartet, orkestar...),
- tempa (polagan, umjeren, brz),
- dinamike (tiha, srednje tiha/ glasna, glasna),
- ritma,
- mjere (valcer – trodobna mjera, koračnica – dvodobna mjera...),
- glazbenog oblika (učitelj piše oblik na ploču, učenici podižu ruku na „svoj“ dio,
učenik prati oblik pred pločom...)
- ugođaja – karaktera (veseo, tužan, plesni...),
- naziva skladbe, ime skladatelja
- nakon slušanja slijedi razgovor o uočenom
- zadaci za slušanje su trik kojim postižemo motiviranost učenika za slušanje glazbe
- učitelj treba razgovijetno i glasno izgovoriti naziv skladbe i ime skladatelja i čitko ga
napisati na ploču – učenici trebaju ponoviti za učiteljem (skupno ili pojedinačno, ovisno o
uzrastu)
- naziv skladbe i skladatelja ne govorimo prije prvog slušanja, već poslije drugog,
trećeg...
- skladbe treba slušati više puta tijekom godine

15
- aktivno slušanje ne podrazumijeva nepomično sjedenje učenika, već aktivnu
uključenost učenika i učitelja tijekom slušanja skladbe (učitelj ništa drugo ne radi npr. ne
piše na ploču, dnevnik..., osim ako s učenicima prati oblik skladbe i dijelove piše na
ploču)
- skladbe koje slušamo moraju biti lijepe, jer samo tako će ih učenici prihvatiti
- glazba je neprikazivačka umjetnost i ne prikazuje ništa drugo osim nje same – ne tražiti
od učenika da zamišljaju tijekom slušanja izvanglazbene sadržaje

PRIPREMA

NAZIV ŠKOLE:
IME I PREZIME UČITELJA/ICE:
NASTAVNI PREDMET: glazbena kultura
BROJ NASTAVNE JEDINICE: NADNEVAK:
NASTAVNO PODRUČJE: TIP SATA:
pjevanje obrada
slušanje glazbe ponavljanje
sviranje vježbanje
glazbene igre
NASTAVNA JEDINICA:
Z A D A Ć E N A S TAVN O G S ATA:
TIJEK NASTAVNOG SATA NASTAVNE METODE:
Uvodni dio sata
1. demonstracija – učitelj
Važno: sat glazbene kulture treba započeti s glazbenom
pjeva/svira (glasoviru ili
aktivnošću
udaraljkama) skladbu,
- pjevanje poznate pjesme
reproducira skladbu
- ponavljanje poznate brojalice
putem uređaja, izvodi
- sviranje poznate pjesme/brojalice
brojalicu ili glazbenu
- „igra s pjevanjem“ – ponavljanje poznate igre
igru...
- „igra s ritmovima/melodijama“
- „igra jeke“ - učitelj/učenik izvodi 2. razgovor
ritamske/melodijske fraze, učenici ponavljaju 3. grafički radovi (pisanje,
- „igra razgovora“ - učitelj/učenik izvodi crtanje)
ritamske/melodijske fraze, učenici 4. usmeno izlaganje
pojedinačno odgovaraju
5. rad s tekstom
- „igra uz slušanje skladbe“ (pokreti – koračanje,
pljeskanje, tapkanje, plesanje u ritmu...) uz poznatu 6. pjevanje
skladbu 7. slušanje glazbe
- slušanje: zvukova prirode/zvukovne priče 8. sviranje
- slušanje poznate skladbe
9. glazbene igre
- glazbeni kviz – prepoznavanje naslova poznatih
pjesmica/skladbi 10. plesanje
- pričanje priče/recitiranje pjesme – nakon glazbene
aktivnosti OBLICI RADA U NASTAVI:
Glavni dio sata
1. frontalni
- usvajanje nove pjesme
2. u skupinama
- slušanje nove skladbe aktivnim slušanjem (uočavanje
16
glazbenih sastavnica) 3. u parovima
- usvajanje nove brojalice 4. individualni
- sviranje uz poznatu pjesmu/brojalicu
- „igra s ritmovima/melodijama“ NASTAVNA SREDSTVA I
- „igra jeke“ - učitelj/učenik izvodi POMAGALA:
ritamske/melodijske fraze, a učenici ponavljaju - glasovir/sintisajzer
- „igra razgovora“ - učitelj/učenik izvodi - CD player i disc
ritamske/melodijske fraze, a učenici - udžbenik
pojedinačno odgovaraju - udaraljke
- „igra uz slušanje skladbe“ (pokreti – koračanje, - ploča
pljeskanje, tapkanje, plesanje u ritmu...) uz novu
skladbu
- slobodno kretanje uz glazbu
- osmišljavanje pokreta uz pjesmu/skladbu
- vođeno plesanje
Završni dio sata
- vježbanje/ponavljanje
Plan ploče
Literatura:

SLUŠANJE GLAZBE 4. GODINA – zimski semestar

1. G. BIZET: UVERTIRA OPERE CARMEN (oblik ronda - ABACA)

2. J. STRAUSS: POLKA BRBLJAVICA

3. J. BRAHMS: MAĐARSKI PLES BR. 5 U g – MOLU

4. G. B. PERGOLESI: GDJE JE ONAJ CVIJETAK ŽUTI (oblik dvodijelne pjesme – AB = uvod aa ba)

5. P. I. ČAJKOVSKI: PLES ŠEĆERNE VILE IZ BALETA ORAŠAR

6. C. SAINT-SAËNS: KORNJAČA IZ SUITE KARNEVAL ŽIVOTINJA

7. J. OFFENBACH: CAN-CAN IZ OPERETE ORFEJ U PODZEMLJU

8. C. ORFF: O FORTUNA IZ KANTATE CARMINA BURANA

9. M. P. MUSORGSKI: PLES PILIĆA IZ SUITE SLIKE S IZLOŽBE

10. L. BOCCHERINI: MENUET (oblik složene trodijelne pjesme – ABA = aababa ccdcdc aba)

11. A.VIVALDI: KONCERT ZA VIOLINU I ORKESTAR - ZIMA, 2.STAVAK

12. P. I. ČAJKOVSKI: ZIMA

13. W.A.MOZART: 12 VARIJACIJA NA DJEČJU TEMU (tema = oblik dvodijelne pjesme AB = aa ba)

14. G. ROSSINI: ARIJA FIGARA IZ OPERE SEVILJSKI BRIJAČ

15. J. S. BACH: BADINERIE IZ 2. SUITE U h-MOLU (oblik dvodijelne pjesme – AB= I:a:I:b-:I)

16. A. HAČATURJAN: PLES SA SABLJAMA IZ BALETA GAJANE

17. C. SAINT-SAËNS: FOSILI IZ SUITE KARNEVAL ŽIVOTINJA (oblik ronda = ABACA)

18. W. A. MOZART:SIMFONIJA U g-MOLU BR. 40, 1. STAVAK

19. W.A.MOZART: SONATA ZA KLAVIR U A-DURU, 3. STAVAK (ALLA TURCA)

20. J. HAYDN: GUDAČKI KVARTET U C-DURU (CARSKI KVARTET), 2. STAVAK (oblik trodijelne

pjesme – ABC = aa b cc)

21. R. SCHUMANN: DIVLJI JAHAČ IZ ALBUMA ZA MLADEŽ (oblik dvodijelne pjesme AB =

I:aa':Ibb'aa'I

17
22. L. VAN BEETHOVEN: ZA ELIZU (oblik ronda - ABACA)

23. G. BIZET: ARIJA CARMEN (HABANERA) IZ OPERE CARMEN

24. G. F. HÄNDEL: ALLELUJA IZ ORATORIJA MESIJA

25. F. SCHUBERT: SNIVAJ, SPAVAJ (oblik dvodijelne pjesme - AB = aa ba)

26. P. I. ČAJKOVSKI: TREPAK IZ BALETA ORAŠAR

27. A.VIVALDI: KONCERT ZA VIOLINU I ORKESTAR - PROLJEĆE, 1.STAVAK

18