Glasovne promjene

FONOLOŠKI UVJETOVANE MORFOLOŠKI UVJETOVANE

⇰ do alternacije/zamjene dolazi zbog prirode ⇰uvjetovane su nekom gramatičkom kategorijom

samog fonema (zvučnost, mjesto tvorbe) ili zbog (padež, lice) ili tvorbenom kategorijom
raspodjele fonema unutar samog morfema (umanjenica, uvećanica, zbirna imenica i sl.)

jednačenje suglasnika = asimilacija  nepostojano a

(težnja za izjednačavanjem dvaju suglasnika kad se  nepostojano e
nađu jedan do drugoga)  navezak
 zamjena l sa o / vokalizacija
 jednačenje suglasnika po zvučnosti  palatalizacija
 jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe  sibilarizacija
 gubljenje suglasnika  jotacija
 udvajanje suglasnika  alternacije ije/je/e/i

ZVUČNO JEDNAČENJE MJESNO JEDNAČENJE

b d g - - - dž đ z ž a) s ispred č, ć, lj, nj prelazi u š

p t k c f h č ć s š s + čepati = ščepati
nos + nja = nošnja
b) z ispred dž, đ, lj, nj prelazi u ž
a) Sz + Sb = SbSb kaz + njiv = kažnjiv
rob + stvo = ropstvo paz + ljiv = pažljiv
b) Sb + Sz = SzSz c) h ispred č, ć prelazi u š
svat + ba = svadba orah + čić = oraščić
iznimke: trbuh + čić = trbuščić
drh + ćem = dršćem
- dc, dč, dć, ds, dš: podcijeniti, odčitati, d) n ispred b i p prelazi u m
predstava, podšišati stan + beni = stambeni
- složenice s prijedlozima ispod i iznad: obran + beni = obrambeni
ispodprosječan, iznadprosječan iznimke:
- druge složenice kada je to potrebno radi - s, z ispred lj i nj:
jasnoće: podtekst, postdiplomski, nadtrčati a) kada su završetak prefiksa: izljubiti,
raznjihati
b) ako su lj i nj nastali od staroga jata: slijep –
sljepoća, snijeg – snježan
c) n na kraju prvog dijela složenice:
izvanblokovski, stranputica, jedanput
 Glasovne promjene

ISPADANJE /GUBLJENJE SUGLASNIKA

STAPANJE SUGLASNIKA - do promjene dolazi radi lakšeg izgovora

- kada se jedan uz drugoga nađu dva ista a) d i t ispred c i č

suglasnika, stapaju se u jedan suglasnik sudac – sudca – suca
otac – otca – oca
preddvorje – predvorje svetac – svetca – sveca
bezzvučan – bezvučan b) d i t ispred sufiksa – ština
slobod + ština = sloboština
Buzet + ština = Buzeština
- često se događa zbog neke glasovne gospod + ština = gospoština
promjene
c) d i t u suglasničkim skupovima st, št,
pet + deset = ped + deset = pedeset zd, žd ispred nekog drugog suglasnika
bez + žični = bež + žični = bežični osim r i v
iz + sipati = is + sipati = isipati korist + na = korisna
kazališt + ni = kazališni
obrast + la = obrasla
Iznimke: godišt(e) + nji = godišnji
nužd(a) + na = nužna
 ne provodi se u pisanju superlativa
pridjeva koji započinju zvonačnikom j iznimka
najjači, najjadniji… - u pisanju nekih stranih riječi t se ne gubi:
azbestni, protestni
 u nekim složenicama radi jasnoće
dvadesettrećina, izvannastavni, kreppapir d) s u sufiksu –ski kada se ovaj sufiks nađe
iza č i ć
ribič + ski = ribički
Gospić + ski = gospićki

KAKO JE RIJEČ NASTALA GLASOVNE PROMJENE

ženidba
prehrambeni
otada
othraniti
lječilišni
masna
jedanput
podčiniti
raščistiti
raščupan
bešćutan
raščetvoriti
 Glasovne promjene

MORFOLOŠKI UVJETOVANE PROMJENE

NEPOSTOJANO A c) u nekim oblicima imenica na –lac:
o je ono koje se gubi i ponovno javlja u mislilac – mislioca
različitim oblicima iste riječi (uvijek u
zadnjem slogu) d) ispred sufiksa –ba:
kobac – kopca, gladak – glatka, hrabar – hrabriji
dijeliti – dioba, seliti- seoba
N jd. G jd. N mn. G mn.
o iznimka
N jd. vrabac vrapca vrapci vrabaca N jd. i G mn. imenica na -lac
i momak momka momci momaka
G mn. lažljivac lažljivca lažljivci lažljivaca ronilac, donosilac – ronilaca,
nekih naranča naranče naranče naranača donosilaca
imenica izložba izložbe izložbe izložaba

N jd.
PALATALIZACIJA
umoran umorna
pridjeva
modar modra
(neodređ. K Č vuče, veličina
bistar bistra
oblik) G ispred e ,i Ž pluže, množina
N jd. H Š duše, prašina
kakav kakva
nekih
sav svega
zamje-
nekakav nekakva C ispred e, i Č mjeseče, mjesečina
nica
Z ispred e Ž vitez - viteže
NEPOSTOJANO E
o provodi se:
o javlja se u kajkavskim govorima:
a) u V jd. imenica m.r. koje završavaju na k, g, h
Čakovec – Čakovca
Gubec – Gupca junak – junače, mjesec – mjeseče,
ZAMJENA L SA O / VOKALIZACIJA knez – kneže

o suglasnik l se na kraju riječi zamjenjuje b) u prezentu i aoristu glagola kojima osnova

samoglasnikom o završava na k, g, h
anđeo – anđela, kotao – kotla, posao – posla pečem ( peći < pek-ti)
o do ove promjene dolazi i nakon neke druge podiže ( podići < podig-ti)
glasovne promjene:
dio – dijela, vidio – vidjela c) u tvorbi umanjenica sufiksima –ica, -ić
imenica koje završavaju na k, g, h
o najčešće se provodi:
kružić (krug), nožica (noga), mušica (muha)
a) u m.r. glag.pridjeva radnog:

pitao – pitala, htio – htjela

b) u N jd. imenica m.r.:

kotao – kotla
 Glasovne promjene

SIBILARIZACIJA JOTACIJA (<grč. jota = j)

o stapanje nepalatalnog suglasnika s

K C ruka - ruci glasom j u novi palatalni suglasnik
G ispred i Z knjiga - knjizi
t+ j = ć (žući) g+ j = ž (draži)
H S duh - dusi
d+ j = đ (mlađi) c+ j = č ( zečji)
h+j = š (suši) k+ j = č (jači)
o provodi se:
s +j = š (viši) l+ j = lj (posoljen)
a) u D i L jd. imenica ž.r.
z+j = ž ( brži) n+j = nj ( punjen)
majka – majci, knjiga – knjizi, svrha – svrsi

b) u D, L, I mn. imenica m.r.

o provodi se:
đacima, vrazima, dusima - u komparaciji pridjeva ( nastavak –ji):
slađi, blaži, tiši
c) u N i V kratke mn. imenica m.r. - u prezentu i imperfektu glagola
(nastavak –jem, -jah): mičem, vođah
đaci, vrazi, dusi - u glagolskom pridjevu trpnom
(nastavak –jen): izrađen, zapamćen
d) u imperativu nekih glagola kojima osnova
- u I jd. imenica ž.r. (nastavak –ju):
završava na k, g, h
radošću, pameću, solju, krvlju
reci (rek-ti), teci ( tek-ti), lezi (leg-ti) - u zbirnim imenicama (nastavak –je):
cvijeće, granje
o iznimke:
osobna imena i prezimena o poseban oblik jotacije → kada se usnenici
Dubravki, Bosiljki, Ladiki) b, p, m nađu ispred j, umeće se l →
epentetsko/umetnuto l/ epenteza
imenice odmila / hipokoristici
grub – ji = grublji snop – je = snoplje
(baki, seki)

imenice na: grm – je = grmlje mrav – ji = mravlji

- cka: kocki → Vakuf – Vakufljanin (ovdje epentetsko l
- čka: kvočki dolazi između f i j)

- ćka: praćki
→ Kako ćete znati je li u prezentu glagola
- tka: tvrtki čija osnova završava na k,g,h došlo do
palatalizacije ili jotacije?
- zga: mazgi
 Stavite glagol u 3.l.mn. pz i vidite je li
neka zemljopisna imena:
došlo do promjene.
Kartagi, Krki  Ako nije, onda je palatalizacija (od
peći – peku); ako jest (od mahati –
mašu), onda je jotacija.