PERSONALNI DOSIJE

RADNIKA

Radmila Puzić,dipl.pravnik
Šta je personalni dosije?
Personalni dosije je obrazac u kojem se vode sve
moguće promjene u vezi jednog radnika .

Služi za čuvanje i odlaganje kod poslodavca svih

dokumenata na osnovu kojih se upisuju podaci u
evidenciju radnika i lica koja po drugom osnovu
rade kod poslodavca, počev od:
Dokumenti vezani za zasnivanje radnog odnosa/
rada ili obučavanja;
Dokumenti o prethodnom radnom odnosu;
Dokumenti koji nastaju ili se pribavljaju u toku
radnog odnosa;
2
Dokumenti o prestanku radnog odnosa.
Odluka poslodavca
Poslodavac odlučuje o:
 izgledu dosijea (fascikla i njen izgled i sadržaj),
sadržaju akta o dosijeu ,
načinu zaštite ličnih podataka radnika, treba da
bude u skladu sa elementima propisanim
Zakonom o zaštiti ličnih podataka u Bosni i
Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”,
broj:49/06,76/11 i 89/11);
za čuvanje i pristup evidencijama koje se vode
elektronskim putem poslodavac mora propisati
3
način zaštite i spriječavanje pristupa drugim
licima osim onih koji su za to ovlašteni.
Obrada ličnih podataka
• Obrada ličnih podataka podrazumjeva bilo koju
radnju ili skup radnji koje se vrše na podacima,
bilo da je automatska ili ne, a posebno
prikupljanje, uništenje, organiziranje,
pohranjivanje, izmjena, uzimanje, korištenje,
širenje ili na drugi način omogućavanje pristupa
podacima, svrstavanje ili kombiniranje,
blokiranje, brisanje ili unuštenje.

4
Zakonski osnov
• Član 102. Zakona o radu (“Službeni glasnik Republike Srpske”,
broj:1/16);
• Radnik ima prava uvida u sve dokumente, koji sadrže njegove lične
podatke, a koji se čuvaju ili obrađuju kod poslodavca, kao i pravo
zahtjevanja brisanja podataka koji nisu od neposrednog značaja za
poslove koje obavlja, kao i ispravljanje netačnih podataka.
• Lični podaci koji se odnose na radnika ne mogu da budu dostupna
trećem licu, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom
ili je to potrebno radi dokazivanja prava i obaveza radnika iz radnog
odnosa ili u vezi s radom,
• Lične podatke radnik može da prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja
trećim licima samo za to ovlašćeno lice zaposleno kod poslodavca u
skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka.
5
Uplitanje u privatni život

Poslodavci treba da izbjegavaju:

 neopravdano i nerazumno uplitanje u pravo na privatni
život zaposlenog,
 neodobreno pristupanje poslodavca profesionalnim
elektronskim komunikacijama njihovih zaposlenih osim
kada je neophodno za sigurnost ili iz drugih legitimnih
razloga,
ni pod kojim okolnostima ne treba da se nadzire sadržaj,
slanje i primanje privatne elektronske komunikacije na
poslu i slično.
Pravilnik o načinu čuvanja i posebnim mjerama tehničke 6
zaštite ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ broj: 67/09);
Terminologija-značenje izraza u Zakonu o zaštiti
ličnih podataka
• kontrolor ličnih podataka je svaki javni organ, fizičko ili
pravno lice, agencija ili drugi organ koji samostalno ili s
drugim vodi, obrađuje i utvrđuje svrhu i način obrade
ličnih podataka na osnovu zakona ili propisa,
• obrađivač je fizičko ili pravno lice, javni organ, agencija ili
drugi organ koji obrađuje lične podatke u ime
kontrolora,
• treća strana je bilo koje fizičko ili pravno lice, javni organ,
agencija ili bilo koji drugi organ, osim nosilaca podataka,
kontrolora, obrađivača i lica koja su pod direktnom
nadležnošću kontrolora ili obrađivača, ovlašteno da 7
obrađuje podatke,
• nosilac podataka je fizičko lice čiji se identitet može
ustanoviti ili identificirati, neposredno ili posredno,
naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja, te
jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki,
mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog
lica.

8
 Poslodavac- kontrolor je obavezan da:
lične podatke obrađuje na pravičan i zakonit način;
 lične podatke koje prikuplja za zakonite svrhe ne obrađuje na
bilo koji način koji nije u skladu s tom svrhom;
lične podatke obrađuje samo u mjeri i obimu koji je neophodan
za ispunjenje određene svrhe;
obrađuje samo autentične i tačne lične podatke, te da ih ažurira
kada je to potrebno;
lične podatke koji su netačni i nepotpuni, izbriše ili ispravi;
lične podatke obrađuje samo u vremenskom periodu koji je
neophodan za ispunjenje svrhe u koju su podaci prikupljeni;
lične podatke čuva u formi koja dopušta identificiranje nosioca
podataka ne duže nego što je to potrebno za svrhu u koju se
podaci prikupljaju ili dalje obrađuju;
osigura da se lični podaci koji su prikupljeni u različite svrhe ne 9
objedinjuju ili kombiniraju.
Obaveza poslodavca
• Poslodavac- kontrolor je obavezan provjeriti da li su lični
podaci radnika autentični i tačni.
• Ako nepotpuni i netačni lični podaci ne mogu biti
ispravljeni ili dopunjeni, a uzimajući u obzir svrhu u koju
se prikupljaju ili u koju se dalje obrađuju, poslodavac-
kontrolor ih mora bez odgađanja uništiti.
• Poslodavac mora omogućiti radniku pristup ličnim
podacima i obavijestiti ga o obradi njegovih ličnih
podataka , u skladu sa Zakonom.
• Poslodavac je dužan, na zahtjev radnika, ispravljati,
brisati i blokirati podatke koji su netačni. 10
Čuvanje tajnosti podataka
Zaposleni kod kontrolora ili obrađivača i ostala lica koja rade na
obradi ličnih podataka na osnovu ugovora s kontrolorom ili
obrađivačem:
mogu obrađivati lične podatke samo pod uslovima i u obimu
koje odrede kontrolor ili obrađivač.
dužna su čuvati tajnost ličnih podataka i pridržavati se
utvrđenog načina osiguranja.
Službena tajna- Lični podaci koje obrađuju kontrolor ili
obrađivač podataka za zaposlene predstavljaju službenu
tajnu. Obaveza čuvanja tajnosti ličnih podataka ostaje na snazi i
nakon prestanka radnog odnosa, odnosno određenog
zadatka. Oslobađanje od obaveze čuvanja tajnosti ličnih 11
podataka može se propisati samo zakonom.
•
Čuvanje podataka
• Poslodavac ne treba da zadržava lične podatke duže nego što
je opravdano za svrhu zapošljavanja, odnosno onoliko koliko
to zahtjevaju interesi sadašnjeg ili bivšeg zaposlenog.
• Lični podaci koji su dostavljeni uz prijavu za posao obično se
brišu čim postane jasno da neće biti ponude za zaposlenje ili
da aplikant ne prihvata ponudu. Ukoliko se ti podaci čuvaju sa
ciljem daljih prilika za posao, nosilac podataka treba da bude
obvješten o tome i na negov zahtjev treba obrisati te podatke.
• Gdje je potrebno čuvanje podataka dostavljenih uz prijavu za
posao za svrhe pokretanja ili odbrane pravnih radnji ,podatke
treba skladištiti damo na vremenski period neophodan za
ispunjavanje te svrhe.
12
Izvor ličnih podataka
Treće lice (obavještava radnika/radnicu o podacima)
• Saglasnost radnika za neke podatke, za podatke propisane
zakonom-obavještenje;
Saglasnost za obradu posebne kategorije ličnih podataka
To su svi lični podaci koji otkrivaju:
• a) rasno porijeklo, nacionalno ili etničko porijeklo, političko
mišljenje ili stranačku pripadnost, ili članstvo u sindikatima,
religijsko, filozofsko ili drugo uvjerenje, zdravstveno stanje,
genetski kod, seksualni život;
• b) krivične presude;
• c) biometrijske podatke.
13
Obaveza čuvanja tajnosti podataka
Zaposleni kod kontrolora ili obrađivača i ostala lica koja rade na
obradi ličnih podataka na osnovu ugovora s kontrolorom ili
obrađivačem:
mogu obrađivati lične podatke samo pod uslovima i u obimu
koje odrede kontrolor ili obrađivač.
dužna su čuvati tajnost ličnih podataka i pridržavati se
utvrđenog načina osiguranja.
Službena tajna- Lični podaci koje obrađuju kontrolor ili
obrađivač podataka za zaposlene predstavljaju službenu
tajnu. Obaveza čuvanja tajnosti ličnih podataka ostaje na snazi i
nakon prestanka radnog odnosa, odnosno određenog
zadatka. Oslobađanje od obaveze čuvanja tajnosti ličnih 14
podataka može se propisati samo zakonom.
•
Oprema koja otkriva lokacije zaposlenih

Poslodavci treba da svojim aktom propiše:

• kada i pod kojim uslovima se koristi oprema koja otkriva
lokacije radnika, zbog čega se uvodi (radi zaštite
proizvodnje, zdravlja i sigurnosti, zaštite poslovne tajne u
procesu proizvodnje ili druge radne aktivnosti
radnika,zaštite radnika na poslovnom putu i iz kojih razloga
i sl.) ,
• na koji način će se koristiti i koja je to oprema,
• kako se obezbjeđuje garancije za prava na privatnost i
zaštitu ličnih podataka tih lica, uključujući i
•dodatne sigurnosne mjere . 15
Obrada ličnih podataka putem
videonadzora
odluka o uvođenju,
zahtjev o namjeravanom uspostavljanju zbirke ličnih
podataka putem video nadzora i
 predhodno odobrenje od Agencije za uvođenje ovog
načina prikupljanja i čuvanja ličnih podataka radnika, po
postupku propisanom Zakonom, odnosno podnošenjem
zahtjeva
 Kontrolor koji vrši video nadzor dužan je na vidnom
mjestu istaći obavještenje o vršenju video nadzora i
kontakt putem kojeg se mogu dobiti pojedinosti o video
nadzoru. 16
• Snimci pohranjeni putem videonadzora, na
određenom prostoru na osnovu kojih se može
identifikovati nosilac podataka predstavlja zbirku
ličnih podataka, na osnovu kojih se odnose
posebne odredbe Zakona.
• U slučaju spora ili sudskog postupka, zaposleni
treba da bude u mogućnosti da dobije kopiju svih
snimaka, kada je to potrebno u skladu sa
domaćim zakonom,a skladištenje snimaka treba
da bude vremenski ograničeno. 17
Podnošenje prigovora Agenciji za zaštitu
ličnih podataka
Kada nosilac podataka ustanovi ili posumnja da su kontrolor ili
obrađivač podataka povrijedili njegovo pravo ili da postoji direktna
opasnost za povredu prava, može podnijeti prigovor Agenciji radi
zaštite svojih prava i zahtijevati da:
a) se kontrolor ili obrađivač uzdrže od takvih radnji i isprave
činjenično stanje prouzrokovano tim radnjama;
b) kontrolor ili obrađivač isprave ili dopune lične podatke tako da oni
budu autentični i tačni;
c) lični podaci budu blokirani ili uništeni.
O zahtjevu nosioca podataka Agencija donosi rješenje koje se dostavlja
podnosiocu prigovora i kontroloru. Protiv rješenja Agencije nije
dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne i
Hercegovine.
18
Prilikom odlučivanja o prigovoru, Agencija postupa prema odredbama
Zakona o upravnom postupku.
 EVIDENCIJA O RADNICIMA I
DRUGIM LICIMA ANGAŽOVANIM
NA RADU

19
Pravilnik o vođenju evidencija o
prisustvu radnika na radu
• Propisan je sadržaj i način vođenja evidencije o
prisustvu radnika na radu i odsustvima;
• Pravilnik je objavljen u “Službenom glasniku
Republike Srpske”, broj: 40/16;
• Evidencija se vodi u materijalnom ili
elektronskom obliku, uz mogućnost
automatizacije korišćenja odgovarajućih kartica
za prijavljivanje i odjavljivanje dolaska na rad i
odlaska sa rada.
20
Sadržaj evidencije
1.mjesec u godini,
2.datum u mjesecu,
3. ime i prezime radnika,
4.vrijeme provedeno na radu,
- početak rada- sat i minut,
- vrijeme završetka rada-sat i minut,
- redovno radno vrijeme,
- rad noći,
5. prekovremeni rad,
6. rad u praznike i druge dane kad se po zakonu ili drugom
osnovu ne radi, 21
7. vrijeme terenskog rada,
8. vrijeme dežurstva,
9. vrijeme pripravnosti,
10. vrijeme odsustva sa rada radnika,
- vrijeme korišćenja odmora (sedmični i godišnji odmor),
- neradni dani i praznici utvrđeni posebnim propisima,
- vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog povrede ili
bolesti,
- vrijeme plaćenog odsustva,
- vrijeme neplaćenog odsustva,
22
Evidencija za radnike koji obavljanju poslova van
prostorija poslodavca i za pomoćno kućno osoblje

Sadrži:
1)ime i prezime radnika;
2)datum i mjesto;
3)ukupno dnevno radno vrijeme;
4)vrijeme terenskog rada;
5)vrijeme pripravnosti;
6)vrijeme odsustva radnika sa rada;
- vrijeme korišćenja odmora (sedmični i godišnji),
- neradni dani i praznici utvrđeni posebnim propisima,
- vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog povrede ili
bolesti, 23
- vrijeme porodiljskog odsustva, mirovanje radnog odnosa
• korišćenja drugih prava u skladu s posebnim propisom,
- vrijeme plaćenog odsustva;
- vrijeme neplaćenog odsustva.
- Poslodavac evidenciju može voditi tako što zaduži radnika za
redovno vođenje i dostavljanje te evidencije, koju je
poslodavac obavezan da kontroliše.

24
Sankcija
• U članu 67. stav 4. Zakona o radu (“Službeni glasnik Republike
Srpske”, broj: 1/16) propisano je da poslodavac pravi raspored
rada za najmanje za 30 narednih dana, koji se mora objaviti
na vidnom mjestu za zaposlene radnike, i da vodi evidenciju o
dnevnoj prisutnosti na radu,
• Novčanom kaznom u iznosu 2.000 -12.000 KM kazniće se za
prekršaj poslodavac ako ne izvrši raspored radnog vremena
radnika i ako ne vodi evidenciju o dnevnoj pisutnosti radnika
na radu.

25
Praktični problemi
• Što se evidencija ne vodi na način kako je propisana;
• Što se ne vodi uredno, razumljivo , i na kraju radnog dana;
• Što se primjerak evidencije ne uručuje radniku na kraju izvještajnog
perioda, ili nema datum uručenja;
• Što poslodavac umjesto da uruči radniku kopiju uruči orginal;
• Što evidenciju poslodavac nije prilagodio svojoj unutrašnjoj
organizaciji;
• Što u evidenciji prikazuje jedno radno vrijeme, a u obračunskom listu
drugo;
• Što evidencija ne sadrži sve bitne elemente koji su propisani u članu 3.
stav 1. Pravilnika o vođenju evidencije o prisustvu radnika na radu.
• Nije propisana evidencija o drugim licima angažovanim na radu
( volonterima, licima na stručnom osposobljavanju, onima koji rade
povremene i privremene poslove, koji rade po osnovu dopunskog 26
rada ), a postoji potreba da se obezbjedi ista.
Obaveznost vođenja evidencije
• Za sve poslodavce koji posluju na teritoriji Republike Srpske;
• Nema evidencija koje su propisane za određena zanimanja,
koja su specifična zbog prirode i vrste posla ( za nastavnike,
medicinske radnike, vozače i sl);
• Poslodavci trebaju obezbjediti da se iste vode tačno i da
dodaju potrebne kolone koje nisu popisane u Pravilniku, da ih
prilagode prema svojim potrebama.

27
Evidencija o zaposlenim
radnicima
• Propisana je Zakonom o evidencijama u oblasti rada i
zdravstvenog osiguranja (“Službeni glasnik Republike
Srpske” 18/94 i 64/06).
• U evidenciju o zaposlenim radnicima unose se podaci za
svakog radnika koji je u radnom odnosu.
• Radnik je dužan da sve promjene koji su u evidencij o
zaposlenim radnicima unese na osnovu njegove izjave ili
ličnih isprava prijavi poslodavcu u roku od 15 dana od
dana nastanka promjene, ako o tim promjenama
poslodavac nije neposredno obavješten na drugi način.
28
Sadržaj evidencije o
zaposlenim radnicima
1.prezime i ime radnika;
2.matični broj;
3.polu;
4.danu, mjesecu i godini rođenja;
5.mjestu rođenja (mjesto, opština, republika-država);
6.prebivalištu i adresi (mjesto, opština, republika-država);
7.mjestu rada (mjesto, opština, republika-država);
8.zanimanju;
9.poslovima koje radnik obavlja
10.radnom vremenu radnika – u časovima (dnevni prosjek),
11.radnom stažu do stupanja u radni odnos; 29
12. da li je zaposlen na neodređeno ili određeno vrijeme,
13. da li je invalid rada ili uživalac penzije;
14. naziv drugog poslodavca kod kojeg je zaposlen;
15. da li se zaposleni bavi i samostalnom djelatnošću;
16. datum zasnivanja radnog odnosa;
17. datum prestanka radnog odnosa;
18. razlog prestanka radnog odnosa;
19. djelatnost poslodavca.

30
Ko vodi evidenciju u oblasti
rada?
• Evidencija o zaposlenim radnicima vode preduzeća, ustanove,
i druge organizacije koje obavljaju privrednu i društvenu
djelatnost, udruženja, banke, organizacije za osiguranje,
zadruge i druga domaća i strana pravna i fizička lica koja
zapošljavaju radnike ( poslodavac).
• Evidencije sadrže i statističke podatke od interesa za
Republiku;
• Evidencija se vodi u obliku knjige.
• Nema novih propisa koji su regulisali pitanje evidencija u
oblasti rada.

31
DISCIPLINSKI POSTUPAK

32
Teža i lakša povreda radnih
obaveza
Težom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponašanje
radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna šteta
interesima poslodavca, kao i ponašanje radnika iz koga se
osnovano može zaključiti da dalji rad radnika kod poslodavca ne
bi bio moguć.
Ako radnik učini propust u radu ili u vezi sa radom koji se ne
smatra težom povredom radnih obaveza, poslodavac će ga
pismeno upozoriti na takvo ponašanje ili izreći pismeno
upozorenje ili novčanu kaznu, pa ukoliko radnik, i pored tog
upozorenja, ponovi isti ili drugi propust, u roku od jedne godine,
takvo ponovljeno ponašanje smatraće se težom povredom radnih
obaveza zbog koje poslodavac može otkazati ugovor o radu.
33
Disciplinski postupak
Prema trenutno važećoj regulativi, uređenje disciplinskog
postupka kod poslodavca nije obavezno.
Odredbama Zakona o radu nije propisan disciplinski postupak, a
Opšti kolektivni ugovor još nije zaključen zbog čega poslodavci na
koje se ne odnose zaključeni Posebni kolektivni ugovori
(budžetski korisnici) nisu u obavezi regulisati ovaj postupak.
Postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze je
pojednostavljen i na poslodavcu je samo obaveza slanja
obavještenja iz člana 180. Zakona o radu.

34
Obavještenje
• Da bi se radniku omogućilo da se brani od iznesenih navoda,
ovo obavještenje mu se dostavlja u pisanoj formi i ostavlja mu
se rok od najmanje osam dana da se izjasni na navode iz
obavještenja.
• U obavještenju je poslodavac dužan da navede:
• osnov za davanje otkaza,
• činjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za
otkaz.

35
Sadržaj akta o disciplinskom postupku

Pravilnikom se uređuje pokretanje, vođenje,

zastarjelost postupka za utvrđivanje disciplinske
odgovornosti zbog povrede radnih dužnosti radnika
i druga pitanja od značaja za zaštitu radne
discipline, kao i pitanje materijalne odgovornosti
radnika.

36
Pokretanje postupka
Disciplinski postupak pokreće se zahtjevom, koji
treba da sadrži:
ime i prezime radnika koji je učinio povredu
radne obaveze, radno mjesto, zanimanje, i druge
potrebne podatke,činjenični opis povrede radne
obaveze, vrijeme, mjesto i način izvršenja, vrstu i
pravnu kvalifikaciju povrede radne obaveze,
posljedice učinjene povrede, podatke o
pričinjenoj šteti, dokaze za navode iz zahtjeva i
drugo. 37
Disciplinski postupak
Postupak za utvrđivanje povrede radnih dužnosti i izricanje disciplinske
mjere je hitan.
Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može dati svaki radnik
ako ima saznanje o učinjenoj povredi radne dužnosti i njenom učiniocu.
Inicijativa se podnosi u pisanoj formi i mora biti obrazložena.
Na osnovu inicijative ili neposrednog saznanja o povredi radne dužnosti
i učiniocu, direktor može odrediti da ovlašteno lice sprovede prethodni
postupak.
Prethodni postupak sprovešće se prema potrebi kada je inicijativa
nepotpuna, odnosno kada ne sadrži sve podatke od značaja za
utvrđivanje povrede radne dužnosti i učinioca.
U prethodnom postupku uzima se izjava od radnika i prikupljaju drugi
dokazi za utvrđivanje činjenica u vezi sa povredom radne dužnosti. 38
Postupak
• Disciplinski postupak pokreće direktor preduzeća/ustanove ili
lice koje on ovlasti.
• Postupak za utvrđivanje odgovornosti za težu povredu radnih
obaveza i dužnosti sprovodi disciplinska komisija.
• DISCIPLINSKA komisija sastoji se od tri člana, od kojih jedan
mora biti iz reda sindikata kojem radnik pripada.
• Članove disciplinske komisije imenuje upravni odbor, osim
predstavnika sindikata, koga imenuje nadležni organ sindikata.
• Rješenje o pokretanju disciplinskog postupka zajedno sa
kompletnim predmetom i svim prilozima obavezno se
dostavlja radniku, disciplinskoj komisiji i sindikalnoj
organizaciji. 39
• Radniku protiv koga je pokrenut disciplinski postupak
direktor i organ upravljanja obavezni su omogućiti
pristup svoj potrebnoj dokumentaciji, kao i prisustvo
sjednicama na kojima se raspravlja o disciplinskoj
odgovornosti.
• Po prijemu zahtjeva predsjednik komisije poziva
podnosioca zahtjeva, radnika protiv koga se vodi
disciplinski postupak, predsjednika sindikata, svjedoke i
druga lica za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
• Poziv mora biti uručen najkasnije osam dana prije
održavanja rasprave.
40
• Raspravom rukovodi predsjednik komisije, koji
daje i oduzima riječ, postavlja pitanja, traži
objašnjenja, a nakon toga daje riječ članovima
komisije.
• Rasprava će se odložiti ako ne postoji dokaz da je
poziv uručen, odnosno ako je radnik opravdano
spriječen da dođe na raspravu, a tad će se
odrediti novi termin održavanja rasprave.
• U toku rasprave se vodi zapisnik.
41
Mjere za povredu radnih obaveza

• Za povredu radnih obaveza i radne discipline

radniku se može izreći jedna od sljedećih mjera:
1. Pismeno upozorenje,
2. Novčanu kaznu,
3. Prestanak radnog odnosa.
Disciplinska mjera obustavljanja isplate plate u
iznosu do 20% izvršava se obustavom iznosa od
plate ostvarene u mjesecu u kojem je odluka o
disciplinskoj odgovornosti postala konačna.
42
Prigovor
• Na prvostepenu odluku radnik protiv koga se
vodi disciplinski postupak i podnosilac zahtjeva
mogu podnijeti prigovor drugostepenom organu
(upravnom odboru) u roku od 15 dana od
prijema odluke.
• Odluka durgostepenog organa je konačna.

43
Rok za pokretanje
disciplinskog postupka
Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva u roku od tri
mjeseca od dana saznanja, a najkasnije u roku od šest
mjeseci od učinjene povrede radne obaveze.
Dan saznanja u smislu prethodnog stava je dan kada je lice
ovlašćeno za pokretanje disciplinskog postupka saznalo za
povredu i učinioca neposredno ili na osnovu dostavljene
inicijative.
Vođenje disciplinskog postupka zastarijeva u roku od šest
mjeseci od dana donošenja rješenja o pokretanju
disciplinskog postupka.
44
Rokovi za izvršenje
disciplinskog postupka

U cilju svrhe vođenja disciplinskog postupka

propisuju se način i rokovi za izvršenje disciplinskih
mjera. Disciplinska mjera izvršava se po konačnosti
odluke o izricanju disciplinske mjere.
Disciplinska mjera za povredu radne dužnosti ne
može se izvršiti po isteku roka od 60 dana od dana
konačnosti odluke kojom je izrečena.
45
Disciplinski postupak u javnim
preduzećima
• Zakon o javnim preduzećima (“Službeni glasnik Republike Srpske”,
broj: 75/04 i 78/11).
• Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti sadrži i odredbe o
disciplinskom postupku i postupku razrješenja odgovornih lica po
skraćenom postupku, odredbe o razrješenju i udaljenju sa posla i iz
preduzeća i zabrani ponovnog zapošljavanja, uključujući dužnost da
se u tu svrhu vode adekvatne kadrovske evidencije.
• Uprava i nadzorni odbor dužni su i odgovorni za poštovanje akata
preduzeća.
• Pravilnik donosi skupština javnog preduzeća na prijedlog nadzornog
odbora.
• Zakon o javnim preduzećima sadrži odredbe o nedozvoljenim
radnjama, koje se sankcionišu u disciplinskom postupku, a koje su
46
sadržane i u Etičkom kodeksu javnog preduzeća.
Sadržaj pravilnika
• Organ i lice nadležno za pokretanje postupka i za izricanje
sankcije (uprava i nadzorni odbor);
• Način i lice za prijavljivanje protivpravnog ponašanja;
• Ko podlježe disciplinskoj odgovornosti;
• Disciplinska komisija koja treba da provede postupak
utvrđivanja odgovornosti, odnosno predloži sankciju, odnosno
razrješenje;
• Način i rokovi vođenja disciplinskog postupka ( u skladu sa
odredbama Zakona o radu);
• Sankcije,
• Organ koji u drugom stepenu odlužuje o prigovoru (nadzorni
odbor, skupština). 47
Skraćeni postupak
Razlozi za razrješenje članova uprave i nadzornog odbora po
skraćenom postupku su sljedeći:
a) neispunjenje obaveza u skladu sa važećim zakonom;
b) dodjela ugovora o nabavci suprotno važećem zakonu koji
regulišu tu oblast;
v) sudjelovanje u sukobu interesa;
g) učešće u aktivnosti koja je zabranjena ovim zakonom;
d)nepodnošenje zahtjeva za odgovarajuće odobrenje
aktivnosti ograničenih ovim zakonom;
đ) svjesno ili nesvjesno davanje ovlašćenja za obavljanje
aktivnosti čija je posljedica materijalna šteta za preduzeće;
48
e) izvršenje krivičnog ili protivpravnog djela kojim se uzrokuje
materijalna šteta preduzeću.
Dužnosti i odgovornosti uprave
• Uprava ima dužnost i odgovornost da:
a)Razrješenom i otpuštenom licu bude spriječen ponovni ulazak
u službene prostorije preduzeća nakon prestanka radnog
odnosa;
b)Obezbjedi da se u preduzeću ponovo zaposli lice koje je bilo
razrješeno i otpušteno u bilo kojem svojstvu, najmanje u
periodu utvrđenom aktom preduzeća;
v)Vodi odgovarajuću evidenciju o zaposlenim sa detaljnim
podacima o otpuštanju navedenih lica za period od dvije
godine;
g) Otpuštenim licima od momenta kršenja radne dužnosti
neizvrši isplatu bilo kakve naknade u novcu, zamjeni novca ili u 49
naturi.
Izuzetno od razrješenja po skraćenom postupku
zaposleni preduzeća sa posebnim ovlašćenima i
odgovornostima može biti razrješen isključivo po
okončanju pravilno sprovodenog postupka, u
skladu sa Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti.

50
Hvala vam na pažnji.

51