34 PRAVO I FINANSIJE ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX

doc. dr. Haris Hamidović1

NADZOR ELEKTRONIČKIH
KOMUNIKACIJA NA RADNOME
MJESTU
Sažetak: Uposlenici imaju legitimno očekivanje određenog stupanja privatnosti na radnom mjestu.
Međutim, to pravo mora biti uravnoteženo s drugim legitimnim pravima i interesima poslodavca, a posebno
prava poslodavca na odgovarajuće učinkovito vođenje svojeg poslovanja, i iznad svega, prava poslodavca da se
zaštiti od odgovornosti ili štete koje radnje uposlenika mogu stvoriti. Ta prava i interesi predstavljaju legitimne
osnove koje bi mogle opravdati odgovarajuće mjere ograničavanja prava radnika na privatnost. Međutim,
prikupljanje ličnih podataka i drugih informacija putem elektroničkog nadzora uposlenika omogućuje
poslodavcima profesionalno, intelektualno ili čak psihološko pravljenje profila “virtualnog zaposlenika”, što je
često izvan legitimne potrebe poslodavca. Da bi se elektroničko praćenje aktivnosti uposlenika moglo smatrati
dopuštenim i opravdanim neophodno je, između ostalog, pridržavanje osnovnih načela zakonite obrade ličnih
podataka izvedenih Zakona o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine i iz Opće uredbe o zaštiti podataka
Evropske Unije.

Ključne riječi: zaštita privatnosti, lični podaci, nadzor, IKT, ITposlovanja posrednika sa propisima o
posredovanju u prometu nekretnina
1

Uvod

Poslodavci tvrde da postoje mnogi dobri • Za zaštitu računarskih mreža od

poslovni razlozi za elektronički nadzor uposlenika
na radnom mjestu, uključujući:
• Praćenje produktivnosti uposlenika na
radnom mjestu;
• Povećanje produktivnog korištenja
računarskog sistema poslodavca;
• Praćenje pridržavanja uposlenika s
poslovnim politikama koje se odnose na
korištenje računarskih sistema, e-mail
sistema, te pristupa Internetu;
• U istragama vezanim za pritužbe na
ponašanje uposlenika, uključujući i
seksualno uznemiravanje i diskriminaciju;
• S ciljem sprečavanja ili otkrivanja industrijske
špijunaže, kao što su krađe poslovnih tajni
i drugih vlasničkih informacija, kršenja
autorskih prava, povreda patenta i dr.;
• Kako bi spriječilo ili odgovorilo na
neovlašteni pristup računarskim sistemima
poslodavca;
1
CISO u MKF / MKD EKI Sarajevo
preopterećenja velikim datotekama;
• Kako bi se spriječilo ili otkrilo neovlašteno
korištenje računarskih sistema poslodavca
za kriminalne aktivnosti i terorizam itd.
(Lasprogata, King, Pillay, 2004) (Hamidović
Haris, 2013)
No i uposlenici imaju legitimno očekivanje
određenog stupanja privatnosti na radnom mjestu.
Ipak, isto mora biti uravnoteženo s drugim
legitimnim pravima i interesima poslodavca,
posebno prava poslodavca na odgovarajuće
učinkovito vođenje svojeg poslovanja, i iznad svega,
prava poslodavca da se zaštiti od odgovornosti ili
štete koje radnje uposlenika mogu stvoriti. Ta prava i
interesi predstavljaju legitimne osnove koje bi mogle
opravdati odgovarajuće mjere ograničavanja prava
radnika na privatnost. (WP29, 2002) Međutim,
prikupljanje ličnih podataka i drugih informacija
putem elektroničkog nadzora uposlenika omogućuje
poslodavcima profesionalno, intelektualno ili
čak psihološko pravljenje profila “virtualnog

BROJ 3 • MART/OŽUJAK 2022 •

 ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
zaposlenika”, što je često izvan legitimne potrebe
poslodavca. (Lasprogata, King, Pillay, 2004) Da bi se
elektroničko praćenje aktivnosti uposlenika moglo
smatrati dopuštenim i opravdanim neophodno
je, između ostalog, pridržavanje osnovnih načela
zakonite obrade ličnih podataka izvedenih i iz Opće
uredbe o zaštiti podataka Evropske Unije - Uredba
2016/679, kao i Zakona o zaštiti ličnih podataka
Bosne i Hercegovine.
EU preporuke
2017. godine Radna skupina EU osnovana
u skladu s člankom 29. Direktive 95/46/EZ izdala
je Mišljenje 2/2017 o obradi podataka na radnome
mjestu, a kojim se dopunjuju prethodne publikacije
Radne skupine iz članka 29 Mišljenje 8/2001 o
obradi ličnih podataka u kontekstu zaposlenja
(WP48) i Radni dokument o nadzoru elektroničkih
komunikacija na radnome mjestu (WP55) iz 2002,
a s obzirom da je od objave tih dokumenata uveden
niz novih tehnologija koje omogućuju sistematičniju
obradu ličnih podataka zaposlenika na radnome
mjestu, ali i stvaraju važni izazovi u pogledu zaštite
privatnosti i podataka. U predmetnom Mišljenju se
ponavljaju stajalište i zaključci iz Mišljenja 8/2001
i Radnog dokumenta WP55, to jest da pri obradi
ličnih podataka zaposlenika (WP29, 2017):
x poslodavci trebaju uvijek imati na umu
temeljna načela zaštite podataka neovisno o
tehnologiji koja se upotrebljava,
x na sadržaj elektroničke komunikacije
upućene iz poslovnih prostora primjenjuje
se ista zaštita temeljnih prava kao i na
analognu komunikaciju,
x vrlo je mala vjerojatnoća da saglasnost
bude pravna osnova za obradu podataka
na radnome mjestu, osim ako zaposlenici
mogu odbiti dati saglasnost bez nepovoljnih
posljedica,
x ponekad je moguće pozvati se na izvršenje
ugovora i na legitimne interese, pod uslovom
da je obrada podataka izričito nužna za
zakonitu svrhu i u skladu je s načelima
proporcionalnosti i supsidijarnosti,
x zaposlenici bi trebali dobiti djelotvorne
informacije o praćenju koje se provodi, i
x svaki međunarodni prijenos podataka o
zaposlenicima trebao bi se odvijati samo
ako je osiguran odgovarajući nivo zaštite.
PRAVO I FINANSIJE 35
Iz Radne skupina EU ukazuju da brzo
uvođenje novih informacijskih tehnologija na
radnome mjestu u smislu infrastrukture, aplikacija
i pametnih uređaja omogućuje nove vrste sistemske
i potencijalno invazivne obrade podataka na
radnome mjestu, te navode da iako nove tehnologije
mogu pomoći u otkrivanju i sprečavanju gubitka
intelektualne i materijalne imovine preduzeća,
poboljšanju produktivnosti zaposlenika i zaštiti
ličnih podataka za koje je odgovoran voditelj obrade
podataka, one postavljaju i važne izazove u pogledu
zaštite privatnosti i podataka. Stoga je potrebna
nova ocjena ravnoteže između legitimnog interesa
poslodavca da zaštiti svoje poslovanje i razumnih
očekivanja u pogledu privatnosti osoba na koje se
podaci odnose, a to su zaposlenici.
Osnovna načela
Osnovna načela, koje je potrebno slijediti
kako bi se elektroničko praćenje aktivnosti uposlenika
moglo smatrati dopuštenim i opravdanim navedena
su u nastavku. (WP29, 2002)
Načelo neophodnosti
Načelo neophodnosti znači da poslodavac
mora provjeriti da li je bilo koji oblik elektroničkog
praćenja apsolutno neophodan za navedenu svrhu,
prije nastavka bavljenja takvim aktivnostima.
Tradicionalne metode nadzora, manje intruzivne
za privatnost pojedinaca, trebaju biti pažljivo
razmotrene i po potrebi provedene prije
korištenja bilo kojeg oblika nadzora elektroničkih
komunikacija.
U pravilu samo u iznimnim okolnostima bi
se nadzor elektroničke pošte ili korištenja Interneta
od strane uposlenika trebao smatrati potrebnim.
Na primjer, praćenje elektroničke pošte uposlenika
može postati nužno kako bi se dobila potvrda ili
dokaz kriminalnih aktivnosti uposlenika, ukoliko
je to potrebno za odbranu interesa poslodavca, na
primjer, u slučajevima gdje je poslodavac posredno
odgovoran za aktivnosti radnika. Ove aktivnosti
također će uključivati otkrivanje virusa i općenito
bilo kakve aktivnosti koje provodi poslodavac kako
bi zajamčio sigurnost sistema.
Treba spomenuti da otvaranje elektroničke
pošte uposlenika također može biti potrebno i iz
BROJ 3 • MART/OŽUJAK 2022 •
 36 PRAVO I FINANSIJE ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
drugih razloga osim praćenja ili nadzora, na primjer,
kako bi se održala poslovna korespondencija u
slučaju da je zaposlenik izvan ureda (npr. u slučaju
bolesti ili odmora) a korespondencija ne može biti
zajamčena drugačije (npr. putem automatskog
odgovora ili automatskim prosljeđivanjem).
Načelo nužnosti također znači da poslodavac
treba čuvati podatke ne duže nego što je potrebno za
navedenu svrhu praćenja aktivnosti.
Načelo konačnosti
Načelo konačnosti znači da podaci moraju
biti prikupljeni za određenu, izričitu i legitimnu
svrhu, te da neće biti dalje obrađivani na način
nespojiv s tom svrhom. U ovom kontekstu načelo
“sukladnosti” znači, na primjer, da ako je obrada
podataka opravdana na temelju zaštite sigurnosti
sistema, ti podaci onda ne mogu biti obrađivani u
druge svrhe, kao što je na primjer praćenje ponašanja
radnika.
Načelo transparentnosti
Načelo transparentnosti znači da poslodavac
mora biti jasan i otvoren u vezi svojih aktivnosti. To
znači da npr. tajno e-mail praćenje nije dopušteno
od strane poslodavaca, osim u slučajevima gdje
to zakon dopušta. Ovo izuzeci će vjerojatno biti u
slučajevima kada su određene kriminalne aktivnosti
identificirane (te je potrebno pribaviti dokaze,
uz poštivanje zakonskih i proceduralnih pravila)
ili u slučajevima kada nacionalni zakon, pod
uslovom da su ispunjene potrebne mjere zaštite,
ovlasti poslodavca da poduzme određene radnje za
otkrivanje povreda na radnom mjestu.
Nadalje, ovaj princip znači da poslodavac
mora pružiti svojim uposlenicima lako dostupne,
jasne i tačne politike u vezi e-mail i Internet praćenja.
Uposlenici moraju dobiti potpune
informacije o tome koje posebne okolnosti
opravdavaju iznimne mjere, kao i širinu i opseg
takvog praćenja. Elementi ove informacije bi trebali
biti:
1. E-mail/Internet politike unutar preduzeća
koje jasno navode mjeru u kojoj sredstva
komunikacije u vlasništvu preduzeća mogu
biti korištena za lične/privatne komunikacije
BROJ 3 • MART/OŽUJAK 2022 •
zaposlenika (npr. ograničenje vremena i
trajanja korištenja).
2. Razlozi i svrhe zbog kojih se nadzor, ako
ga ima, provodi. Tamo gdje je poslodavac
dopustio korištenje komunikacijskih
sredstava preduzeća u izričito privatne svrhe,
takve privatne komunikacije mogu pod vrlo
ograničenim okolnostima biti podvrgnute
nadzoru, npr. kako bi se osigurala sigurnost
informacijskih sistema (provjere virusa).
3. Pojedinosti o poduzetim mjerama nadzora,
odnosno: Tko? Što? Kako? Kada?
4. Pojedinosti o postupcima provođenja
disciplinskih postupaka, navodeći kako
i kada će uposlenici biti obaviješteni o
povredama unutarnjih politika, te im se dati
prilika da odgovore na svaku takvu tvrdnju
protiv njih.
Konačno, načelo transparentnosti obavezuje
poslodavce da omoguće uposlenicima suštinski
nesmetan pristup svojim ličnim podacima kako bi se
osigurala njihova vjerodostojnost i, ako je potrebno,
bile ispravljene bilo kakve netačnosti.
Načelo zakonitosti
Načelo zakonitosti znači da bilo koja obrada
ličnih podataka mora da se obavlja na pravičan i
zakonit način.
Potreba poslodavca da zaštiti svoje
poslovanje od značajnih prijetnji, kao što je
sprečavanje prijenosa povjerljivih informacija
konkurenciji, možda može biti takav legitiman
interes.
Načelo proporcionalnosti
Načelo proporcionalnosti zahtijeva da lični
podaci, uključujući i one koji su uključeni u praćenje
moraju biti adekvatni, relevantni i ne prekomjerni
s obzirom na postizanje navedene svrhe obrade.
Politika preduzeća na tom području treba biti
izrađena po mjeri, ovisno o vrsti i stupnju rizika, s
kojima se određeno preduzeće suočava.
Načelo proporcionalnosti, isključuje pravilo
kontinuiranog praćenje individualnih e-mailova
i korištenja Interneta svih djelatnika, osim tamo
gdje je to potrebno u svrhu osiguranja sigurnosti
 ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
sistema. U situacijama gdje se identificirani cilj može
postići na manje intruzivniji način poslodavac mora
uzeti u obzir ovu opciju (na primjer, poslodavac bi
trebao izbjegavati sisteme koje prate automatski i
kontinuirano).
Praćenje e-pošte treba, ako je moguće,
biti ograničeno na podatke o prometu i vremenu
komunikacije, a ne na sadržaj komunikacije, ako je to
dovoljno za ublaženje zabrinutosti poslodavca. Ako
je pristup do e-mail sadržaja apsolutno neophodan,
treba voditi računa o privatnosti i onih sudionika
komunikacije izvan organizacije. Poslodavac bi
trebao u tom slučaju poduzeti razumne napore
da obavijesti one sudionike komunikacije izvan
organizacije o postojanju mjera praćenja aktivnosti.
Praktičan primjer bi moglo biti ubacivanje poruke
upozorenja o postojanju sistema praćenja, koja može
biti dodana na sve izlazne poruke iz organizacije.
Načelo tačnosti i zadržavanja
Načelo tačnosti i zadržavanja zahtijeva
da svi podaci pohranjeni legitimno od strane
poslodavca (nakon razmatranja svih ostalih
prethodno navedenih načela), a koji se sastoje od
podataka iz ili se odnose na e-poštu uposlenika ili
njihovo korištenje na Interneta, moraju biti tačni i
zadržani u vremenskom periodu koji je neophodan
za ispunjenje svrhe u koju su prikupljeni. Poslodavci
bi trebali odrediti razdoblje zadržavanja e-mailova
u središnjim poslužiteljima na temelju poslovnih
potreba.
Načelo sigurnosti
Načelo sigurnosti obavezuje poslodavca da
implementira odgovarajuće tehničke i organizacijske
mjere, kojima će zaštititi lične podatke koji su
predmet obrade, da bi se, u svako doba, osigurao
njihov integritet, povjerljivost i dostupnost. Mjere se
formiraju u zavisnosti od postojećeg rizika, mogućih
posljedica po nosioca podataka, osjetljivosti ličnih
podataka, trenutnog stanja, konteksta u kojem se
provodi obrada, a gdje je potrebno i od obaveza
sadržanih u važećem državnom zakonodavstvu.
Prethodno navedeni zaključci Radne
skupina iz članka 29. iz 2002. godine a u pogledu
praćenja elektroničke pošte i korištenja internetom
i dalje vrijede no u potrebno je uzeti u obzir
PRAVO I FINANSIJE 37
tehnološka dostignuća koja omogućuju novije,
potencijalno nametljivije i prodornije načine
praćenja. Ta dostignuća uključuju, među ostalim, i
sljedeće (WP29, 2017):
x alate za sprečavanje gubitka podataka (eng.
Data Loss Prevention – DLP) kojima se
prate izlazne komunikacije radi otkrivanja
mogućih povreda podataka,
x vatrozidove nove generacije (eng. Next-
Generation Firewalls – NGFW-i) i sisteme
za cjelovito upravljanje prijetnjama (eng.
Unified Threat Management – UTM), koji
sadrže brojne tehnologije praćenja, među
ostalim i dubinsku analizu paketa, presretanje
komunikacija zaštićenih protokolom TLS,
filtriranje web-mjesta, filtriranje sadržaja,
davanje informacija o sigurnosti mreže
u stvarnom vremenu (eng. on-appliance
reporting), davanje informacija o identitetu
korisnika i sprečavanje gubitka podataka.
Te se tehnologije mogu primjenjivati i
pojedinačno, ovisno o poslodavcu,
x sigurnosne aplikacije i mjere koje uključuju
evidentiranje pristupa zaposlenika
sistemima poslodavca,
x tehnologiju eDiscovery, koja se odnosi
na svaki postupak u kojem se pretražuju
elektronički podaci radi njihove upotrebe
kao dokaza,
x praćenje upotrebe aplikacija i uređaja s
pomoću nevidljivog računarskog programa
na računaru ili u oblaku,
x upotrebu uredskih aplikacija koje se nude
kao usluga u oblaku na radnome mjestu,
što teoretski omogućuje vrlo detaljnu
evidenciju aktivnosti zaposlenika,
x praćenje ličnih uređaja (npr. ličnih
računara, mobitela, tableta) koje zaposlenici
upotrebljavaju za obavljanje posla u skladu s
određenom politikom upotrebe uređaja, kao
što je politika „donesi vlastiti uređaj” (eng.
Bring-Your-Own-Device – BYOD), kao i
tehnologija upravljanja mobilnim uređajima
(eng. Mobile Device Management – MDM)
koja omogućuje dijeljenje aplikacija,
podataka, konfiguracijskih postavki i
programskih popravaka za mobilne uređaje,
i
x upotrebu nosivih uređaja (npr. uređaja za
praćenje zdravlja i tjelovježbu).
BROJ 3 • MART/OŽUJAK 2022 •
 38 PRAVO I FINANSIJE ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
Postoji mogućnost da će poslodavac
provoditi praćenje koristeći se sveobuhvatnim
rješenjem, kao što je niz povezanih sigurnosnih
paketa koji mu omogućuju praćenje cjelokupnog
korištenja IKT-om na radnome mjestu, za razliku
od praćenja samo elektroničke pošte i/ili web-mjesta
kao što je nekada bio slučaj, navodi se u Mišljenju
Radne skupina iz članka 29. (WP29, 2017)
Video nadzor i zaštita ličnih podataka
Video nadzor znači obradu ličnih podataka
kada se vrši zapis o monitoringu fizičkog lica,
shodno definiciji obrade ličnih podataka propisanoj
Zakonom o zaštiti ličnih podataka Bosne i
Hercegovine. U ovom slučaju dolazi do sistematičnog
prikupljanja snimaka lica na određenom prostoru, u
određenom vremenskom razdoblju, uz očekivanu
pretpostavku daljeg korištenja ovih snimaka.
Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne
i Hercegovine svim licima na teritoriji Bosne
i Hercegovine osigurava poštivanje prava na
privatnost u pogledu obrade ličnih podataka koji se
na njih odnose. Zakonom su uspostavljeni osnovni
principi obrade ličnih podataka:
a) lični podaci smiju se obrađivati samo na
pravičan i zakonit način;
b) lični podaci koji se prikupljaju za posebne,
izričite i zakonite svrhe ne smiju se obrađivati
na bilo koji način koji nije u skladu s tom
svrhom;
c) lični podaci se smiju obrađivati samo u mjeri
i obimu koji je neophodan za ispunjenje
određene svrhe;
d) smiju se obrađivati samo autentični i tačni
lični podaci, te ih je potrebno ažurirati kada
to bude potrebno;
e) lični podaci koji su netačni i nepotpuni, s
obzirom na svrhu zbog koje su prikupljeni
ili se dalje obrađuju, moraju se izbrisati ili
ispraviti;
f) lični podaci smiju se obrađivati samo u
vremenskom periodu koji je neophodan
za ispunjenje svrhe u koju su podaci
prikupljeni;
g) lični podaci smiju se čuvati u formi koja
dopušta identificiranje nosioca podataka ne
duže nego što je to potrebno za svrhu u koju
se podaci prikupljaju ili dalje obrađuju;
BROJ 3 • MART/OŽUJAK 2022 •
h) lični podaci koji su prikupljeni u različite
svrhe ne smiju se objedinjavati ili
kombinirati.
Ukoliko se prilikom video nadzora ne vrši
zapis ne radi se o obradi ličnih podataka i tada se
Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine
ne primjenjuje, što ne isključuje primjenu nekih
drugih pravnih propisa donesenih u cilju provođenja
člana 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda koja garantuje pravo na poštivanje
porodičnog i privatnog života.
Video nadzor je moguće vršiti na osnovu
saglasnosti lica koja se snimaju i bez te saglasnosti
na osnovu posebnog zakona ili u nedostatku istog,
kada s obzirom na okolnosti svakog pojedinačnog
slučaja je moguće primjeniti član 6. tačku e) Zakona
o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine kojom
je propisano „ako je neophodna zaštita zakonitih
prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili korisnik
i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti s
pravom nosioca podataka da zaštiti vlastiti privatni
i osobni život“. Citirana odredba može se primjeniti
kada predmet zaštite nije moguće postići drugim
pravnim sredstvima npr. imovinu je moguće štititi od
krađe i zaključavanjem prostorija u kojem slučaju ne
postoji mogućnost primjene ove odredbe. Potrebno
je istaći i zadnji dio odredbe „ pravo nosioca da
zaštiti vlastiti privatni i lični život“ što znači da je
zabranjeno vršenje video nadzora u prostorijama
koje su određene za strogo privatne aktivnosti,
privatni posjed i sl. (AZLP, 2012)
Iako korištenje novih video nadzornih
tehnologija postaje sve učinkovitije u zaštiti javnog
reda i sigurnosti, neophodno je istaći mogućnost
kolizije korištenja video nadzora sa principima prava
pojedinaca na privatnost i zaštitu ličnih podataka.
Svako ko planira instalirati video nadzor mora imati
jasnu predstavu o tome da li je postavljanje ovih
sistema u skladu sa zakonom. U slučajevima kada
se pohrana video zapisa vrši u digitalnom obliku
radi mogućeg korištenja u dokazne svrhe, apsolutno
je neophodno da organizacije razmotre da li su
njihovi sistemi u skladu s Zakonom o zaštiti ličnih
podataka i najboljim industrijskim praksama iz
oblasti informacijske sigurnosti, kako bi potencijalni
video dokazni materijali bili prihvatljivi na sudu i
povećana njihova dokazna vrijednost. (Hamidović,
2012)
 ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX PRAVO I FINANSIJE 39

Videonadzor i dalje sa sobom povlači slične (teorijsko-praktični aspekt)“, održane od 01.-02.

probleme za privatnost zaposlenika kao i do sada, a novembra 2012. godine, Internacionalna asocijacija
odnose se na mogućnost stalnog praćenja ponašanja kriminalista - IAK, Banja Luka, str. 160-167
radnika. Najrelevantnije promjene koje se odnose
na primjenu te tehnologije u kontekstu zaposlenja Hamidović Haris, 2013, Elektronički nadzor
jesu sljedeće: mogućnost jednostavnog daljinskog uposlenika na radnom mjestu, Zbornik radova sa
pristupa prikupljenim podacima (npr. putem VII godišnje konferencije „Društvena odgovornost
pametnog telefona), smanjenje veličine kamera interne revizije“, održane 25 – 27. 04. 2013. godine
(uz povećanje njihovih mogućnosti, npr. visoku u Cavtat Republika Hrvatska, Udruženje internih
rezoluciju) te obrada podataka koja se može provesti revizora u BiH, str. 192-202
s pomoću nove videoanalitike.
Lasprogata Gail, King Nancy J., Pillay
Zahvaljujući mogućnostima koje pruža Sukanya, 2004, Regulation of Electronic Employee
videoanalitika poslodavac može s pomoću Monitoring: Identifying Fundamental Principles of
automatiziranih sredstava pratiti izraze lica Employee Privacy through a Comparative Study of
zaposlenika, prepoznati odstupanja od unaprijed Data Privacy Legislation in the European Union,
definiranih obrazaca kretanja i drugo. To je United States and Canada, 2004 Stan. Tech. L. Rev. 4
neproporcionalno pravima i slobodama zaposlenika
te je stoga općenito nezakonito. Obrada podataka
vjerojatno će uključivati i izradu profila, a možda
i automatizirano donošenje odluka. Stoga bi
se poslodavci trebali suzdržavati od upotrebe
tehnologija prepoznavanja lica. Mogu postojati
neke marginalne iznimke od tog pravila, ali takvi
scenariji ne mogu poslužiti kao opravdanje za opću
zakonitost upotrebe takve tehnologije, navodi se u
Mišljenju Radne skupina iz članka 29. (WP29, 2017)

Literatura

Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i

Hercegovini - AZLP, 2012, Izvještaj o radu Agencije
za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini za
2011. godinu

Article 29 Working Party (WP29), 2002,

5401/01/EN/Final WP 55, Working document on
the surveillance of electronic communications in the
workplace

Article 29 Working Party (WP29), 2017,

Opinion 2/2017 on data processing at work - WP
249

Hamidović Haris, 2012, Mjere zaštite

digitalno pohranjenih video zapisa, Zbornik radova
sa 6. međunarodne naučno-stručne konferencije
„Kriminalističko-krivično procesne istrage prema
Zakonu o krivičnom postupku u protekloj deceniji

BROJ 3 • MART/OŽUJAK 2022 •

 3/VI Mart-Ožujak 2022 No. 3 Refam Creative Solutions - REC, Jukićeva br. 2, 71000 Sarajevo

”ƒ˜‘ i
Ƥƒ•‹Œ‡ ýDVRSLV ]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX

PRAVO RADNI ODNOSI FINANSIJE I

5D]XPLMHYDQMHGHMVWYDQDÿHOD
NRQVWLWXWLYQRVWLXSLVDOLFDRYODäWHQLK
za zastupanje u javne registre –
VOXÿDM8QLYHU]LWHWX6DUDMHYX
5$þ81292'6792
Neopravdani izostanak radnika s 2EMDYOMLYDQMHLQIRUPDFLMDRXGMHOLPD
radnog mjesta XGUXJLPVXEMHNWLPDSUHPD06),X
12

prof. dr. Zinka Grbo /MLOMDQDüHKDMLýGLSOLXU GUVF-R]R3LOMLý

2GJRYRULQDSLWDQMDSUHWSODWQLND
-DYQHQDEDYNH5DGQLRGQRVL565DGQLRGQRVL)%L+)LQDQVLMHLUDÿXQRYRGVWYRX)%L+,QIRVWUDQLFD

ISSN 2744-2683
 ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX PRAVO I FINANSIJE 3

SADRŽAJ  ͵ȈȀ~ ʹͲʹʹȈ

PRAVO

11 Razumijevanje dejstva načela

konstitutivnosti upisa lica ovlaštenih
za zastupanje u javne registre – slučaj
Univerziteta u Sarajevu
prof. dr. Zinka Grbo
60 Troškovi održavanja i dodatna ulaganja u
dugotrajnu materijalnu imovinu
Mehmed Budić bacc.oec
SAVJETODAVNI SERVIS

17 Rok iz člana 63. stav 4. Zakona o izvršnom

postupku
66 Javne nabavke
Faruk Latifović, mr.iur. 79 Radni odnosi u RS
26 Posredovanje u prometu nekretnina –
zaokružena regulativa
88 Radni odnosi u FBiH
Momir Stefanović, dipl. oec. 102 Finansije i računovodstvo u FBiH
RADNI ODNOSI 117 Info stranica
Nadzor elektroničkih komunikacija na
34 radnome mjestu
doc. dr. Haris Hamidović

Neopravdan izostanak radnika sa posla

40 Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

JAVNE NABAVKE

Profesionalni propust kao osnov

44 isključenja u postupcima javnih nabavki
mr. iur. Mirel Mujkanović,
Mehmed Budić bacc.oec.

FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO

Objavljivanje informacija o udjelima u

53 drugim subjektima prema MSFI-u 12
Dr.sc. Jozo Piljić

/.,).%¨):$!.*%
www.rec.ba 2022
2016
BROJ 3 • MART/OŽUJAK 2022 •
 4 PRAVO I FINANSIJE
PRAVO I FINANSIJE
Mjesečni naučni i stručni časopis
IZDAVAČ:
Refam creative solutions – REC d.o.o.
Društvo za istraživanje i unaprjeđenje
lokalnog i regionalnog razvoja
e-mail:
rec@rec.ba
www.rec.ba
Bosna i Hercegovina,
71000 Sarajevo, Jukićeva 2
Tel/Fax:
+ 387 33 40 87 78
+ 387 33 40 87 79
+ 387 33 21 45 82
Mob:
+387 61 150 454
ZA IZDAVAČA:
dr. sc. Fadil Šero
GLAVNI I
ODGOVORNI UREDNIK:
dr. sc. Fadil Šero
Grafički dizajn:
Saša Kristić
PRIJELOM:
Štamparija “Fojnica”, Fojnica
Godišnja pretplata na elektronsko
izdanje časopisa
“Pravo i finansije” - 230 KM
U cijenu je uključen PDV
ISSN 2744-2683
Časopis izlazi mjesečno.
(osim dvobroja za juli/august).
BROJ 3 • MART/OŽUJAK 2022 •
ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
UPUTE AUTORIMA
Pozivamo autore da dostavljaju svoje radove i priloge koji
sadržajem odgovaraju osnovnim tematskim opredjeljenjima
Prava i finansija. U časopisu objavljujemo radove koji podliježu
recenziji.
Objavljujemo:
• stručne članke koji nude korisne prijedloge za određene
struke i pri tome ne moraju obavezno sadržavati izvorna is-
traživanja autora;
• komentare zakona ili pojedinih zakonskih rješenja, direktiva
Evropske unije, ili podzakonskih akata u okviru tematskih
opredjeljenja časopisa;
• članke iz oblasti sudske prakse (inozemne i domaće) koji
nisu prethodno objavljeni u zbornicima sudske prakse;
• kritičke osvrte na pojedina zakonska ili podzakonska akta sa
novim prijedlozima za njihovu izmjenu ili dopunu, i
• prevode do sada neobjavljenih članaka, evropskih
direktiva i različitih uputstava koja odgovaraju osnovnim
opredjeljenjima časopisa i od značaja su za prilagođavanje
i uključivanje Bosne i Hercegovine u evropske integracione
procese.
Da bi bili objavljeni u časopisu, radovi treba da ispunjavaju
sljedeće uslove:
1. Radovi trebaju biti dostavljeni u elektronskoj formi (pisani
u MS Word-u ili sl. tekst formatu, veličine slova 11-pt).
Isprintani radovi bez elektronske forme neće se posebno
prekucavati osim ako ti troškovi idu na teret autora;
2. Naslovi trebaju biti jasni i informativni. Svi tekstovi, gdje je
god to moguće, a posebno u slučajevima kada elaboriraju
pojedine segmente jednog problema, treba da sadrže koncizne
podnaslove. Što više podnaslova;
3. U lijevom gornjem uglu naslovne stranice rukopisa treba da
stoji ime i prezime autora, zvanje i naziv ustanove u kojoj radi
i e-mail;
4. U slučajevima kada se koriste kratice i simboli, uz rad moraju
biti obavezno priložena odgovarajuća objašnjenja;
5. Ukoliko u svom radu stručno elaborira pojedina zakonska
rješenja ili pitanja koja se regulišu nekim zakonom, autor
je obavezan navesti tačan naziv odgovarajućeg zakona ili
podzakonskog akta;
6. Svaki rad bi na početku teksta trebao da sadrži sažet prikaz
autorske elaboracije teme, u trećem licu, ne više od deset
redova. Izuzetak čine odgovori na pitanja i sudska praksa;
7. Tekstovi iz područja inozemne i domaće sudske prakse
podliježu posebno obradi tako da jedan primjer sudske
prakse treba biti sažet, gdje je to god moguće, na jednu
karticu teksta;
8. Obim rukopisa je ograničen, u pravilu, na ne više od 10 strana,
izuzev tamo gdje tema zahtijeva obradu na cijelom jednom
autorskom tabaku / arku, odnosno 16 stranica;
9. S obzirom na to da se svaki rad recenzira, autori su obavezni
da uzmu u razmatranje i stav recenzenta.
Ovi kriteriji se odnose i na naručene tekstove.