You are on page 1of 6

POSEBNI OBLICI PUTNIH KRIVINA

U projektovanju i građenju puteva često se susrećemo sa potrebom oblikovanja putnih krivina kada su brzine
male (≤ 30 km/h) ali su dominantni zahtevi za minimalnim korišćenjem prostora. U tim slučajevima se
geometrijski oblik mora dobiti na osnovu elemenata minimalne prohodnosti vozila. Ovakva kriva se može
konstruisati za bilo koji oblik putanje koju opisuje prednji spoljni točak, naziva se kriva tragova, kriva
minimalnog skretanja ili traktrisa.
Da bi se pojednostavila upotreba krive tragova izvršena je
njena aproksimacija kružnim krivinama. Najmanja
odstupanja daje složena krivina sa tri centra sa odnosima:

α : β : δ = 1 : 5,5 : 1

R1 : R2 : R3 = 2,5 : 1 : 5,5

L1 = 0,01571 ⋅ R1 ⋅ α g

L2 = 0,01571 ⋅ R2 ⋅ β g
L3 = 0,01571 ⋅ R3 ⋅ δ g

Karakteristična putanja motornog Složena krivina sa tri centra


vozila kroz krivinu minimalnog radijusa
POSEBNI OBLICI PUTNIH KRIVINA
IZRAČUNAVANJE ELEMENATA TROCENTRIČNE KRIVE
R1 > R0 < R2 R1 > R0 > R2

∆R1 = (R1 - R0)⋅(1 - cosα1) ∆R2 = (R2 - R0)⋅(1 - cosα2) ∆R1 = (R1 - R0)⋅(1 - cosα1) ∆R2 = (R2 - R0)⋅(1- cosα2)
a1 = (R1 - R0)⋅sinα1 a2 = (R2 - R0)⋅sinα2 a1 = (R1 - R0)⋅sinα1 a2 = (R0 - R2)⋅sinα2
S1=R0+∆R2+(R0+∆R1)⋅cosα S2=R0+∆R1+(R0+∆R2)⋅cosα S1=R0-∆R2+(R0+∆R1)⋅cosα S2=R0+∆R1+(R0-∆R2)⋅cosα
t1 = S1/sinα t2 = S2/sinα t1 = S1/sinα t2 = S2/sinα
X1 = R1⋅sinα1 X2 = R2⋅sinα2 X1 = R1⋅sinα1 X2 = R2⋅sinα2

Y1 = R1 − R12 − X 12 Y2 = R2 − R22 − X 22 Y1 = R1 − R12 − X 12 Y2 = R2 − R22 − X 22


POSEBNI OBLICI PUTNIH KRIVINA

Krive tragova za teretno vozilo i za tegljač sa poluprikolicom


POSEBNI OBLICI PUTNIH KRIVINA
Princip određivanja proširenja Proširenje kolovoza u krivini
kolovoza u krivini

Manevarska površina vozila


10 za putnička vozila
d=
R
30 za autobuse i kamione
d=
R
45 za autovozove
d=
R
POSEBNI OBLICI PUTNIH KRIVINA
NAČINI IZVRŠENJA PROŠIRENJA KOLOVOZA

Proširenje je potrebno:
• Za putnička vozila za R < 50 m
• Za autobuse i kamione za R < 150 m
• Za autovozove za R < 220 m
U principu proširenje se izvodi sa
unutrašnje strane krivine.

Način izvršenja proširenja kolovoza u krivini


POSEBNI OBLICI PUTNIH KRIVINA
SERPENTINE
U planinskom terenu, za savlađivanje velikih visinskih razlika, kada nemamo dovoljnu dužinu da bi smo je
savladali uz prihvatljivu vrednost uzdužnog nagiba nivelete, pristupamo razvijanju trase pri čemu se javlja
potreba za izradom serpentina. To su krivine poluprečnika manjeg od 40 m, čiji je skretni ugao veći od 90º.
Svaka serpentina se sastoji od okretnice i dve priključne krivine istog ili suprotnog smera zakrivljenosti.

Priključna krivina

Grlo serpentine Okretnica

Na autoputevima serpentine se po pravilu ne izvode.


Na putevima 1. i 2. razreda najmanji poluprečnik u serpentini ne sme biti manji od 20 m.
Poluprečnici priključnih kružnih lukova R1 su: 2R ≤ R1 ≤ 4R.
Svi prelazi iz pravca u kružni luk, odnosno iz jednog u dugi kružni luk moraju biti
izvedeni sa prelaznicama. Dužina prelaznice jednaka je sa dužinom prelazne rampe ( ir = 1,5% ).
Proširenje kolovoza u serpentini vrši se sa spoljašnje strane u okretnici a sa unutrašnje strane u
priključnim krivinama.
Poprečni nagib kolovoza u serpentini može biti primenjen do 9%.
Uzdužni nagib u glavnoj krivini (okretnici), uključujući i prelaznice je veličine:
• Do 3% na putevima 1. i 2. razreda
• Do 5% na putevima 3., 4. i 5. razreda.

You might also like