Multisim 9 PDF

ELECTRONIC WORK BENCH – MultiSim 9
National Instruments
USA
ELECTRONIC WORKBENCH
MultiSim 9
Pripremio:
Mensur Šakić
ing. telekomunikacija
Sarajevo 19.11.2007
1
PREDGOVOR
Programski alat Electronics Workbench je duže vrijeme prisutan na našim prostorima u

verziji 5c. U nekoliko članaka „Radio T9“ autori su koristili simulacijske mogućnosti ovog
programa kako bi na virtualan način potvrdili i pokazali rezultate dobivene u praksi ili su ga
koristili u edukacijske svrhe. Snaga ove vrste programa je u mogućnosti aktivnog
projektiranja strujnih krugova. To znači da je projektirani strujni krug moguće „pustiti u rad“ i
na njemu obaviti sva potrebna mjerenja kako bismo se uvjerili u njegovo ispravno i očekivano
funkcioniranje a da pri tome ne moramo isti i fizički sagraditi i priključiti na izvor električne
energije. U fazi projektiranja komponentama je moguće mijenjati nazivne vrijednosti
odnosno koristiti se scenarijem „šta ako“. Kad smo potpuno sigurni u valjano funkcioniranje
strujnog kruga u fazi simuliranja, slijedi faza njegove fizičke realizacije i ponovne provjere
ispravnog funkcioniranja. Novije verzije ovog programa uključuju i dodatne programe koji
realiziranje projekta vode do samog kraja. Oni će umjesto vas sačiniti specifikaciju svih
komponenti i dijelova, preporučiće njihove proizvođače, obaviće kompleksni posao njihovog
optimalnog fizičkog i tehnički ispravnog razmještanja i kreiranja svih veznih puteva te će na
kraju ponuditi crteže jednog ili više nivoa za fizičko realiziranje ploče sa štampanim vezama.
Cilj ovog članka je da vas nauči osnovnim koracima pri korištenju programa za projektiranje i
analizu rada zamišljenih strujnih krugova metodom simulacije. Kako bi stekli vještinu
praktičnog korištenja ovog programa, i početnici i profesionalci moraju proći isti put obuke.
Koristeći stečeno znanje početnici će se okušati u kreiranju krajnje jednostavnih strujnih
krugova sa tendencijom njihovog usložnjavanja, a profesionalci će isto znanje iskoristiti za
kreiranje kompleksnih strujnih krugova i obavljanje analiza na profesionalnom nivou.
Za one koji su tek započeli sa procesom svog obrazovanja ili se nastavljaju usavršavati u
struci u edukacijskim ustanovama koje tretiraju problematiku iz oblasti strujnih krugova
(teorijska i praktična nastava iz elektronike – digitalne i analogne – industrijske i
komercijalne, elektrotehnike – električnih instalacija i mreža, telekomunikacija, fizike....) ovo
je izvanredna prilika za učenje bez granica.
Pomislite samo na to da u toku razvoja vaših sklopova nećete napraviti nikakvu

materijalnu/finansijsku štetu ako ste nehotice napravili kratak spoj ili niste upotrijebili
odgovarajuće nazivne struje osigurača ili ste obrnuli polaritet elektrolitskog kondenzatora ili
2
izvora istosmjerne struje ili ste na ulaze vanredno skupog osciloskopa, analizatora spektra ili
analizatora mreža doveli enormno visoke vrijednosti napona što bi uništilo skupocijeni
instrument ili ste napravili bilo šta što bi u stvarnim uvjetima ugrozilo vaše zdravlje i
život....Većina ovih ekscesnih situacija može biti izbjegnuta ako se u početnoj fazi
projektiranja uključe simulaciske metode.
Definitivno i neodložno nabavite neku od verzija ovog programa makar on bio i vremenski
ograničen za korištenje (jer tada ne morate isti plaćati) i iskoristite ga svugdje i u svim
prilikama gdje vam to zatreba. Korist od toga će biti neslućeno velika!
UVOD
Electronics Workbench - MultiSim program je platforma za simulaciju strujnih krugova,

sličan drugim SPICE (Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis) programima,
uz čiju pomoć se mogu modelirati različiti analogni i digitalni strujni krugovi. Program
omogućava modeliranje bilo kojeg zamišljenog strujnog kruga, ispitivanje njegovog
funkcioniranja za različite vrijednosti komponenti ili ispitivanje funkcioniranja cijelog
strujnog kruga primjenom DC, AC ili tranzijentne analize te puno više od toga. Sa ovim
alatom korisniku je dostupno na hiljade dijelova i komponenti, kojima može pristupiti.
Electronics Workbench - DesignSuite programski paket sadrži i druge programe kao što su
Multicap, Multisim, Ultiboard i Ultiroute. Mi ćemo svoju pažnju fokusirati na MultiSim 9,
platformu za simulaciju strujnih krugova. On je dio paketa DESIGNSUITE koji je u verziji 9
bio slobodno dostupan početkom 2006. godine i bilo ga je moguće preuzeti sa sljedeće Web
stranice:
www.electronicsworkbench.com/html/proprod_dl.html
U ovom momentu na istoj Web stranici je raspoloživa verzija 10.0 ovog programa koji se
može slobodno preuzeti u svrhu procjene njegovih mogućnosti i vrijednosti, na vremenski
period od 30 dana. Kapacitet mu je 300-340 MB. U okviru verzije 10.0 NI (National
Instruments) nudi odvojeno pakete prilagođene potrebama različitih grupa i korisnika. Na
raspolaganju su tri paketa: Multisim za studente, nastavnike, i profesionalce.
Za one koji žele prije usvojiti osnovna znanja pri korištenju ovog programa mogu pristupiti
Web stranici na kojoj se nalazi tekst grupe autora sa Internacionalnog univerziteta na Floridi –
USA (FIU-FLORIDA INTERNATIONAL UNIVERSITY) – odjel za elektro i računarski inženjering.
Pomenuti materijal je poslužio kao osnov za pisanje ovog članka. Preuzeti tekst je dopunjen
sa dodatnim pojašnjenjima u vidu teksta slika i šema te slikama i šemama koje se u preuzetom
tekstu pominju ali nisu prikazane. Izvorni tekst se nalazi na Web stranici:
http://vlsilab.fiu.edu./projects.html
Obzirom da smo rekli da ćemo za obuku koristiti raniju verziju 9.0, počnimo tako da otvorimo
MultiSim9.
Korisnci OS MS Windows, će pronaći MultiSim9 u sekvenci direktorija kako slijedi:
Start > All Programs > Electronics Workbench > DesignSuite Freewere Edition9 > MultiSim
9. Ako kliknete na MultiSim 9, pojaviće se se prozor programa kao na slici 1.
Nakon što ste pokrenuli Multisim program otvoriće se MultiSim prozor i automatski će biti
otvorena i radna površina za modeliranje novog strujnog kruga ili prazna datoteka sa
ponuđenim imenom „Circuit 1“.
3
Slika 1
Uputno je da se prije narednih aktivnosti učine odgovarajuća podešavanja. Prvo se odnosi na

promjenu standarda simbola putem padajućeg menija Optinons/Global preferences/Simbol
standard/DIN, a drugo se može izvršiti odmah ili kasnije a odnosi se na veličinu radne
površine. Ako znate da će šema biti velika povećajte površinu odmah koristeći padajući meni
Options/Sheet Properties/Workspace/Sheet size gdje možete izabrati neki od standardnih
formata ili preko opcije Custom size izaberite dimenzije radne površine po volji.
Kreiranje nove ili otvaranje postojećih datoteka sa šemama (create/open):
Ako želite šemu spasiti pod drugim imenom (različitim od ponuđenog), jednostavno kliknite
na File/Save As sa trake alata i upišite ime po vašem izboru. Ako želite otvoriti postojeću
datoteku kliknite na File/Open sa trake alata i izaberite datoteku koju želite otvoriti.
Započnite izborom i stavljanjem dijelova na radnu površinu Multisim prozora od kojih će biti
sastavljena šema strujong kruga za simuliranje jednostavnog djelitelja napona.
Stavljanje komponenti:
Sa trake alata izaberite Place/Component, pojaviće se prozor kao na slici 2:

Ovdje ćete pronaći sve komponente potrebne za sastavljanje strujnog kruga djelitelja napona
kojeg želite sastaviti. U vašem slučaju tražite: otpornike (Resistors), izvor istosmjerne struje
(VDC) i komponentu uzemljenja (ground). Uzemljenje je neophodno velikom broju sklopova.
Ako ga izostavite, biće prijavljena poruka o greški.
4
U prozoru Group: izaberite Basic. Sada sa mišem ili tipkama sa strijelicama izaberite
Resistor. U srednjem dijelu prozora Component: vidjećete listu otpornika
standardiziranih vrijednosti i tolerancija. Radi jednostavnosti izaberite otpornik 1kΩ, 5% i
kliknite na OK. Slobodno vucite komponentu (za cijelo vrijeme dok vučete komponentu biće
vidljivi njeni obrisi), bez pritiskanja tipki na mišu, do mjesta na radnoj površini koje ćete sami
odrediti. Klikom na lijevu tipku postavljate komponentu na radnu površinu MultiSim prozora,
a klikom na desnu tipku poništavate izbor i postavku. U MultiSim-u imate opciju postavljanja
virtualnih komponenti. Jedina razlika je u tome što se parametri virtualnih komponenti
(virtual components) mogu proizvoljno birati. Postavljanje virtualne komponente možete
obaviti izborom komponente sa plavih ikona koje se nalaze na traci sa alatima kako pokazuje
slika 3:
Slika 2
Slika 3
5
Vratite se vašem strujnom krugu i postavite još jedan otpornik 1kΩ, 5%. Sada ćete pronaći i
postaviti komponente izvor istosmjerne struje (VDC) i uzemljenje (ground). Ponovo, na traci
sa alatima izaberite Place/Component. U prozoru Group: izaberite Sources (izvori). U
prozoru Family: izaberite Power_Source. U prozoru Component: izaberite DC_Power.
Postavite ga na radnu površinu MultiSim prozora pa onda izaberite komponentu Ground.
Ako želite postavili ne-virtualne komponente možete koristiti i traku sa alatima sa slike 4.
Slika 4
Manipuliranje komponentom:
Postavite komponentu na radnu površinu MultiSim prozora.
Pomicanje komponente:
Kliknite na komponentu da biste je izabrali. Držite i povucite komponentu na novo mjesto.
Okretanje komponente:
Kliknite desnom tipkom na komponentu. Da biste komponentu okrenuli 90° u smjeru kretanja
kazaljke na satu izaberite 90° Clockwise ili to uradite istovremenim pritiskanjem na tipke
[Ctrl+R], a za okretanje komponente za 90° u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu
izaberite 90° CounterCW ili to uradite istovremenim pritiskanjem na tipke [Ctrl+Shift+R].
Prevrtanje komponente:
Kliknite desnom tipkom miša na komponentu. Za prevrtanje komponente horizontalno (oko
njene vertikalne ose) izaberite Flip Horizontal [Alt+x]. Za prevrtanje komponente vertikalno
(oko njene horizontalne ose) izaberite Flip Vertical [Alt+y].
Brisanje komponente:
Kliknite desnom tipkom miša na komponentu. Izaberite Delete[Delete].
Ožičenje:
Sa trake alata izaberite Place/Wire. Postavljanje žice ćete obaviti tako što ćete odrediti njeno
početno mjesto postavljanjem kursora na to mjesto te klikom na lijevu tipku fiksirate početak
a zatim slobodno povlačite kursor do mjesta gdje žica treba da završi i kliknete dvostruko na
lijevu tipku miša. Ako u toku postavljanja žice imate potrebu istu lomiti, na mjestu prijeloma
kliknite jednom na tipku miša, a zatim nastavite ranije pomenutim postupkom. Ako se
komponente međusobno povezuju žicom, jednostavno, pri postavljanju kursora na
odgovarajući priključak i pri pojavi tačke, kliknite lijevom tipkom miša a zatim slobodno
vucite kursor do željenog mjesta. Pri pojavi tačke na priključku komponente ili neke ranije
postavljene žice fiksirajte kraj žice. Ako žica treba imati slobodan kraj tada dvostruko kliknite
na lijevu tipku miša.
6
DEFINIRANJE ANALIZE
Vaš strujni krug za dijeljenje napona izgleda kao na slici 5.
R1
1.0kΩ
V1
5V
R2
1.0kΩ
Slika 5
Sada ćete izvršiti neke od analiza na ovom strujnom krugu.
Kao i druge platforme za simulaciju, MultiSim može prikazati rezultantne vrijednosti napona i
struje nakon obavljanja simulacije. Evo kako:
Prvo, spasite vaš strujni krug izborom File/Save As i upisivanjem imena po vašem izboru
(npr. Djelitelj napona). Zatim pokrenite simulaciju izborom Simulate/Run ili pritiskom na
tipku [F5]. Simulaciju možete pokrenuti i klikanjem na ikonu sa trake alata. Iz
Simulate/Instruments izaberite Multimeter (slika 6). Postavite ga u šemu i to na mjesto koje
želite analizirati. Multimetrom možete mjeriti struju, napon, otpor i db.
Slika 6
MultiSim 9 raspolaže i sa drugim multimetrima i osciloskopima koji su vjerna kopija stvarnih

uređaja. To su Agilent generator funkcija, multimetar i osciloskop, te Tektronics osciloskop.
Na slici 7. je prikazan Agilent multimetar.
7
Slika 7
Na izabranom multimetru sa slike 6, klikom na tipku Set dopušteno vam je mijenjanje

osnovnih parametara instrumenta (slika 8.).
Slika 8
Rezultati mjerenja:
Struja kroz otpornike 1k (slika 9.).

XMM1
R1
1.0kΩ
V1
5V
R2
1.0kΩ
Slika 9
8
Napon na otporniku 1k (slika 10.).
XMM1
R1
1.0kΩ
V1
5V
R2
1.0kΩ
Slika 10
Mjerenje možete obaviti i upotrebom mjerne sonde koja je predstavljena ikonom . Sonde
možete postaviti prije pokretanja simulacije na mjesta koja želite analizirati ili prvo pokrenite
simulaciju a zatim kliknite na ikonu mjerne sonde i povucite istu do bilo kojeg mjesta u
strujnom krugu koje želite analizirati. Ovaj drugi način je vjerna kopija mjerenja na stvarnim
uređajima pri ćemu mjernu sondu premještate od tačke do tačke i pri tome očitavate
odgovarajuće električne veličine. Na slici 11. su prikazane sonde koje su postavljene prije
pokretanja simulacije.
V: 5.00 V
V(p-p): 0 V
V(rms): 0 V
V(dc): 5.00 V
I: 2.50 mA
I(p-p): 0 A
I(rms): 0 A
I(dc): 2.50 mA
R1 Freq.: --E--
1.0kΩ
V1
5V
R2 V: 2.50 V
1.0kΩ V(p-p): 0 V
V(rms): 0 V
V(dc): 2.50 V
I: 2.50 mA
I(p-p): 0 A
I(rms): 0 A
I(dc): 2.50 mA
Freq.: --E--
Slika 11
Konačno, odgovarajuće rezultantne vrijednosti napona i struje možete vidjeti ako pokrenete
analizu DC radne tačke. Prvo izaberite Simulate/Analyses, a zatim izaberite DC operating
point. To određuje DC radnu tačku strujnog kruga i daje detaljan izvještaj o naponima i
strujama u svim čvorovima strujnog kruga.
9
Slika 12
Opisani izbor opcije analize otvoriće prozor kao na slici 12. Budući da vas interesiraju samo
struja i napon, izaberite parametre Voltage and current u prozoru Variables in circuit.
Zatim, sve parametre iz lijevog prozora, obilježavajući svaki zasebno i klikom na tipku Add,
dodajte u desni prozor. Kada ste završili dodavanje kliknite na Simulate. Dobiće se slijedeći
rezultati (slika 13.).
Slika 13
Do ovog momenta ste saznali kako sastaviti strujni krug pronalazeći njegove dijelove, kako ih
postaviti, povezati, kako promijeniti njihove nazivne vrijednosti i/ili reference i kako se
10
istovremeno uz dodatne mogućnosti prebaciti na izvršavanje simulacije u MultiSim-u. U

nastavku ćete obaviti različite analize na nekoliko jednostavnih strujnih krugova.
Primjer 1: Sastavite strujni krug sa slike 14.
Slika 14
Lista dijelova sadrži: izvor istosmjerne struje, kondenzator, otpornike, diode 1N4148 i
uzemljenje. Kad ste sastavili šemu, spasite istu tako što ćete izabrati sa trake alata File/Save
As birajući ime datoteke „Primjer1“ i sada ste spremni da obavite različite simulacije.
Preletna (Sweep) DC analiza
Pod DC preletom se podrazumijeva strujni izvor čiji DC napon kontinuirano mijenja unutar
opsega vrijednosti „prelijeće“ da bi se vidjelo kako se kolo ponaša za različite vrijednosti
napona. Potrebno je definirati preletni izvor, početnu i krajnju vrijednost i vrijednost prirasta
preleta izražene u voltima.
Da biste postavili analizu DC preleta sa trake alata izaberite Simulate/Analyses, izaberite
zatim DC Sweep i kliknite lijevom tipkom miša. Upišite vrijednosti kako je to pokazano na
slici 15. To pokazuje da će se DC prelet odvijati na izvoru V1 a vrijednosti će biti u opsegu
-10V do 15V sa prirastom 1V.
11
Slika 15
Pored učinjenog trebate kliknuti na karticu Output kako biste izabrali promjenljive vašeg
strujnog kruga koje će biti prikazane u izlaznom prozoru analize.
U tom slučaju prikazani izlazi će biti žice označene sa 2, Mid i između kondenzatora 0,47uF i
otpornika 5,6k.
Na slici 16. je prikazan rezultat preletne DC analize.
Analiza prijelaza (transient):
Prijelazna analiza izračunava različite vrijednosti u strujnom krugu u domeni vremena. Npr.
stavite sonde osciloskopa na izvor pobudnog signala koji generira sinusni oblik vala, te na
izlaz strujnog kruga, a zatim pokrenite analizu prijelaza. Na osciloskopu bi se trebao vidjeti
sinusni val pobudnog signala i valni oblik koji je rezultat analize prijelaza na izlazu strujnog
kruga. Za analizu prijelaza se obično koriste izvor sa impulsnim naponom
(PULS_VOLTAGE) i izvor izmjenične struje (AC_POWER).
12
Slika 16
Konačno, analiza prijelaza zahtijeva od vas da unesete dva parametra: korak štampanja i
konačno vrijeme. Korak štampanja određuje koliko izračuna mora napraviti MultiSim kako bi
nacrtao odgovarajući valni oblik kao rezultat analize prijelaza. Konačno vrijeme je vrijeme
kad će simulacija analize prijelaza biti završena.
U ovom primjeru upotrijebite šemu strujnog kruga sa slike 14 u kojoj ćete umjesto preletnog
(sweep) DC izvora upotrijebiti kao pobudu izvor izmjeničnog napona (AC_VOLTAGE) sa
slijedećim parametrima:
Napon (Pk): 10V

Napon Offset: 0V
Frekvencija (F): 1kHz
Spasite šemu strujnog kruga sa slike 17 kao datoteku pod imenom „Primjer1-1“. Na slici 18.
je prikazana postavka zadatih parametara izvora izmjeničnog napona.
Analiza je predstavljena na slici 19. Pobudni signal je sinusnog valnog oblika koji gererira
pobudni izvor izmjeničnog napona V1, čija je amplituda 10V i frekvencija 1kHz. Drugi valni
oblik je rezultat analize prijelaza na otporniku R4 (5,6k). Zadato vrijeme trajanja analize
prijelaza je 5ms.
13
Slika 17
VCC
5V
R2 D1
3.3kΩ 1N4148
R1 C1
V1 1.0kΩ 1.0uF
R3 D2 R4
10 V 3.3kΩ 1N4148 5.6kΩ
1kHz
0Deg
Slika 18
14
Slika 19
Primjer 2: Slika 20. pokazuje integrator koji je konstruiran sa operacijskim pojačivačem.

Izlaz Vo predstavlja integral ulaznog signala V1 u domeni vremena. Integrator pretvara signal
pravokutnog u signal trokutnog oblika i signal trokutnog oblika vala u signal sinusnog oblika
vala. Kako je pokazano, ulazni pravokutni val mijenja amplitudu u granicama -5V i 5V sa
periodom od 1ms simetričnog oblika.
V1
10 V
7 1 5 U1
3
6
R1
2
10kΩ
-5 V 5 V V2
4 741
0.5msec 1msec V3 10 V
C1
10nF
R2
10kΩ
Slika 20
15
AC analiza
AC Preletna (Sweep) analiza je u biti frekvencijska analiza. Omogućava vam prikaz

amplitude signala koji ulazi u strujno kolo u ovisnosti o frekvenciji. Ovaj postupak simulira
frekvencijski odziv nekog pojačivača.
Za postavljanje parametara AC analize preleta odaberite Simulate/Analyses, a zatim izaberite
AC Analysis.
U odgovarajuće kućice prozora AC Analysis unesite sljedeće parametre:
Početnu frekvenciju – Start frequency (FSTART): 10 Hz

Krajnju frekvenciju – End frequency (FSTOP): 100 kHz
Tip preleta – Sweep Type: Decade
Broj tačaka po dekadi – Number of points per decade: 10
Vertikalna skala – Vertical scale: Decibel (Odabir ove opcije će rezultirati grafikom decibel-
frekvencija koji je predstavljen na slici 21.)
Slika 21
16
Analiza prijelaza (transient)
Za postavljanje parametara analize prijelaza izaberite Simulate/Analyses, a zatim Transient

Analysis.V3 je u osnovi AC izvor te prema tome, parametri izvora V3 će definirati analizu
prijelaza (slika 22)
Slika 22
Kliknite na karticu Output pa izaberite prijelaz signala sa ulaza ($5) na izlaz ($3) – slika 23.
Slika 23
17
Slika 24. prikazuje rezultirajući prijelazni graf.
Slika 24
Alternativno, MultiSim ima jednu osciloskop komponentu koja vam, kad se pokrene
simulacija, omogućava poređenje oblika signala u posebno odabranim čvorovima.
Da biste ovo uradili izaberite Simulate/Instruments, a onda izaberite Osciloscope. Spojite

ulaze osciloskopa na odgovarajuća mjesta. Sada odaberite Simulate/Run [F5], a zatim
podesite skalu vremenske baze, te skale osjetljivosti oba ulaza osciloskopa kako bi se rezultati
jasno vidjeli.
Na slici 25. je prikazan način priključenja osciloskopa i tok alalize na njegovom zaslonu.
Primjer 3: Ovaj primjer strujnog kruga je spoj uobičajenog BJT diferencijalnog pojačivača.
Ovdje ćemo pokazati samo pojačanje strujnog kruga sinusnog vala koristeći analizu prijelaza.
18
Slika 25
VCC VCC
10V 10V
R1 R2
2.5kΩ 2.5kΩ
Q1 Q2
V1
1V 2N2222 2N2222
0.5kHz
0Deg
Q3
R3 R4 2N2222
5kΩ 5kΩ
R5
1.05kΩ
VEE
-10V
Slika 26
19
Analiza prijelaza
Izaberite komponentu AC_VOLTAGE preko Place/Komponent. U kućici grupa (Groupe)

izaberite izvor (Sources). Zatim u kućici (familly) pronđite SIGNAL_VOLTAGE ,
AC_VOLTAGE. Dvostruko kliknite na komponentu AC_VOLTAGE, a zatim upišite sljedeće
vrijednosti:
Izvor sinusnog signala V1 ima slijedeće parametre (slika 27.):
Voltage offset: 0V
Amplituda napona -Voltage (Pk): 1V
Frekvencija - Frequency (F): 0,5 kHz
Slika 27
Ako difercijalni tranzistorski par koristimo kao linearni pojačivač priključimo na njegov ulaz
vrlo mali iznos diferencijalnog signala (nekoliko milivolti).
Ponovo, za podešavanje parametara analize prijelaza, izaberite Simulate/Analyses, a zatim

Transient Analysis. Postavite početno vrijeme (TSTART) na 0 ms a krajnje vrijeme
(TSTOP) na 10ms. Zatim na kartici izlaz (Output) izaberite odgovarajuće čvorove u kojima
ćete promatrati valni oblik signala.
20
Transient Analysis.
Početno vrijeme – Start Time (TSTART): 0s

Krajnje vrijeme – Stop Time (TSTOP): 10 ms.
Rezultirajuća analiza prikazana na slici 28. pokazuje valni oblik ulaznog napona, oblike
napona na kolektorima tranzistora Q1 i Q2 te tranzistora Q3.
Slika 28
Na slici 29. je prikazan način priključenja osciloskopa i tok analize na njegovom zaslonu.
21
Slika 29
DODATAK A: Valni oblici
Ovdje ćete vidjeti nekoliko najčešće generiranih i korištenih valnih oblika u elektronici koje je
moguće simulirati programom MultiSim9.
Generiranje impulsa:
Satni (Clock) oblik impulsa se generira koristeći komponentu Puls_Voltage, koji možete
dobiti izborom Place/Component, a zatim izborom Clock Voltage iz familije Signal
Voltage sa trake alata. Strujni krug sa slike 31. konstruiran je radi ilustracije satnog impulsa.
Obratite pažnju na invertorsku kopmonentu NE (NOT) koja je dodata u strujni krug kako bi se
izlazni satni impuls prikazao i u njegovom invertiranom obliku. NE (NOT) komponentu
možete nači izborom Place/Component. U kućici Groupe izaberite Misc. Digital, izaberite
TIL, a zatim u kućici komponenti izaberite NOT.
XSC1
Tektronix
P 1 2 3 4 T
G
U1
NOT
V1
200 Hz
5V
Slika 30
22
Alternativno, možete koristiti neki od generatora funkcija koji se isporučuje sa MultiSim-om.
Generiranje četvrtastih oblika (četvrtki):
Generiranje ovog tipa vala je krajnje jednostavno. Kreirajte jedan, koristeći komponentu
Puls_Voltage (Slika 31.) ili upotrijebite neki od raspoloživih generatora funkcija.
V1
-1 V 1 V
0.5msec 1msec R1
1kΩ
Slika 31
Na slici 32. je pokazan izgled izlaza
Slika 32
Generiranje pilastog oblika
Generiranje pilastog oblika se čini na isti način kao i generiranje četvrtki. Za ovaj primjer
uzmite komponentu Puls_Voltage sa pokazanim vrijednostima (Slika 33.).
23
Slika 33
Rezultirajući izgled generiranog pilastog oblika signala prikazan je na slici 34.
Slika 34
24
DODATAK B: Digitalne komponente
Ovdje ćemo pokazati nekoliko jednostavnih primjera koristeći digitalne komponente uz

pomoć MultiSim-a.
Primjer 1:
Strujni krug sa slike 35. je sastavljen od dvoulaznih ILI (OR) vrata. Izbaberite
Simulate/Instruments, a zatim Logic Converter. Ovaj logički pretvarač može prikazati i
stanje vašeg strujnog kruga kao i pripadajuću tablicu istinitosti.
Slika 35
Žice 1 i 2 su ulazi OR vrata, a žica 3 se uvijek koristi kao izlaz logičkog kruga. U šemi
dvostruko kliknite na Logic Converter, zatim kliknite na kružiće A i B kako biste aktivirali
oba ulaza ILI (OR) vrata, kliknite na nakon čega ćete vidjeti rezultirajuća
logička stanja dvoulaznih ILI (OR) vrata (slika 36.).
Slika 36
Primjer 2:
U ovom primjeru simuliraćemo 4-bitni brojač koristeći MultiSim. Šema strujnog kruga je
prikazana na slici 37. A rezultat logičke analize na slic
25
U2
AND4
U1A
XLA1
2 1CLR 1QA 3 1
1QB 4
1QC 5
1QD 6
1 1INA
V1 74393N
1kHz
5V
F
C Q T
Slika 37
Slika 38
Ovim bi zaokružio kratko predstavljanje programa za simuliranje strujnih krugova.

Kako bi se uvjerili u korisnost ovog programa, u nastavku ćemo sastaviti nekoliko šema
uređaja koje su u časopisu RADIO T9 (Časopis Asocijacije radio-amatera BiH) objavljivali
26
autori članaka te na taj način pokazati njegovu konkretnu primjenu. Predstaviću i niz drugih
strujnih krugova koji će imati za cilj podsticanje čitalaca na korištenje ovog programa u
najrazličitije svrhe.
U srednjim škola u predmetu Informatika, obrađuje se nastavna jedinca logička algebra.
Obzirom da simulacijski program EWB – Multisim 9 ima podršku i za ovu vrstu problema,
odlučio sam da taj njegov dio približim, kako nastavnicima praktično-teorijske nastave tako i
učenicima te radio-amaterima konstruktorima koji žele proširiti svoja znanja iz ove sve
aktuelnije oblasti. Kako realizirati sklop koji treba da izvršava odgovarajuću logičku
funkciju? Odgovor na ovo pitanje postaje krajnje jednostavan ako sa razmišljanjem pročitate
retke koji slijede.
U rješavanju ovog tipa zadataka biće vam od osobite kortisti instrument koji se krije pod
nazivom logički pretvarač (Logic Converter), a koji možete izabrati sa popisa padajućih
menija izborom Simulate/Instruments/Logic Converter ili direktno sa menija svih
instrumenata koji je obično inicijalno postavljen vertikalno na desnoj strani Multisim radnog
prozora i krije se pod ikonom kao na slici 39.
Slika 39
Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu sa slike 39 a zatim istu otpustite, zakačićete za kursor
obrise pomenutog instrumenta koji zatim prenesite i postavite na radnu površinu. Pri tome
morate voditi računa da ostavite dovoljno slobodnog prostora za šeme koje će biti generirane
iz zadatih logičkih algebarskih izraza, tablica istinitosti i obratno. Ponovnim klikom na lijevu
tipku miša ispustite instrument koji zatim iz forme obrisa prelazi u formu ikone i ostaje na
mjestu gdje ste ga ispustili (Slika 40. i Slika 41.)
Slika 40 Slika 41
Kliknite sada dvaput na instrument sa slike 41. i otvoriće se prozor kao na slici 42.
Slika 42
27
Pretvaranje šeme logičkog sklopa u tablicu istinitosti
Generiranje tablice istinosti, pri čemu vam je poznata šema logičkog sklopa sastavljena od
logičkih kapija koje su predstavljene dogovorenim simbolima pojedinih logičkih algebarskih
operacija ILI (OR), I (AND) i NE (NOT), odvija se u nekoliko koraka.
1. Priključite ulaze kola na ulazne krajeve logičkog pretvarača (Logic Converter).

Moguće je priključiti do 8 ulaza.
2. Na 9-ti kraj logičkog pretvarača priključite jedan jedini izlaz logičkog sklopa.
3. U dijelu slike 4. označenom sa „pretvaranje“ (Conversions) kliknite na prvu tipku
„pretvaranje kola u tabelu istinitosti“ (Circuit to Truth Table) .
Primjer 1:
Sastavimo proizvoljnu šemu logičkog sklopa sa jednom dvoulaznom OR (OR2), jednom
dvoulaznom I (AND2) i NE (NOT) logičkom kapijom kao na slici 43.
Slika 43
Sa popisa padajućih menija izaberimo Place/Component/Database:(Master

DataBase)/Group:(Misc Digital)/Family:TIL)/Component:(OR2)/OK
Gornji slijed koraka će rezultirati pojavom dogovorenog simbola dvoulazne ILI logičke
kapije (OR2) koji ćete klikom na lijevu tipku miša ispustiti neposredno ispod ranije
postavljenog logičkog pretvarača. Isti postupak ponovite i za dvoulaznu I logičku kapiju
(AND2) te NE kapiju (NOT).
Nakon što ste pripremili sve komponente povežite ih prema datoj šemi i priključite na
instrument kako je to opisano u koracima 1. i 2. Izgled povezanog sklopa je predstavljen
slikom 44.
Slika 44
28
Sada učinite korak 3, kliknite na tipku i u prozoru Logic Converter XLC će

se pojaviti tablica istinitosti za upravo sastavljeni logički sklop. Obzirom da postoje samo dva
ulaza (A i B) mogući broj kombinacija na ulazima može biti 22 = 4, a samim tim i broj
generiranih vrijednosti logičke funkcije na izlazu koju predstavlja ovaj logički sklop mora biti
4. Velika cifra 2 predstavlja bazu binarnog brojnog sistema a mala cifra 2
(potencija/eksponent) – predstavlja broj ulaza u logički sklop. Slika 45.
Slika 45
Upisivanje i pretvaranje tablice istinitosti
Da biste popunili tablicu istinitosti:
1. Kliknite na onoliko ulaza koliko ih trebate, od A do H, koji se nalaze na vrhu

prozora logičkog pretvarača. Prazni prostor će se ispuniti kombinacijama nula i
jedinica čime se potpuno definiraju ulazni uvjeti. Vrijednosti u stupcu izlaza na desnoj
strani su inicijalno postavljeni na „ ? “.
2. U stupcu izlaza, umjesto znakova „ ? “, postavite željene vrijednosti izlaza za svaki
ulazni uvjet.
Da biste promijenili vrijednosti izlaza, kliknite na odgovarajući znak „ ? „. Svakim narednim

klikom će se mijenjati znak kako slijedi „0“, „1“, „X“ (izbor znaka „ X “ znači da je
prihvatljiva bilo koja od vrijednosti 1 ili 0).
Da biste pretvorili tablicu istinosti u Bulov izraz kliknite na tipku „tablica istinitosti u Bulov
izraz“ (Truth Table to Boolean Expression) .
Bulov izraz će se pojaviti u kućici na dnu prozora logičkog pretvarača.
Da biste tablicu istinitosti pretvorili u jednostavniji Bulov izraz ili postojeći Bulov izraz u
njegov jednostavniji oblik, kliknite na tipku „Jednostavnije“ (Simplify) .
29
Pojednostavljenje se posiže Quine-McCluskey metodom. Obično se koristi tehnika Karnoovih

(Karnaugh) mapa. Međutim, Karnoove mape rade samo sa malim brojem promjenljivih i
računa sa intuitivnošću čovjeka, dok Quine-McCluskey metod isprobava sve kombinacije sa
sa svim promjenljivim dok ne iscrpi i zadnju mogućnost. Ovaj metod je neprikladan za ručnu
obradu.
Napomena: Pojednostavljenje Bulovog izraza zahtijeva veći raspoloživi kapacitet memorije.
Ako to nije slučaj Multisim možda neće moći privesti kraju ovu operaciju.
Upisivanje i pretvaranje Bulovih izraza
Bulov izraz je moguće upisati u kućicu koja se nalazi na dnu prozora logičnog pretvarača
zapisujući ga kao zbir produkata ili produkt zbirova.
Da biste pretvorili Bulov izraz u tablicu istinitosti , kliknite na tipku „Bulov izraz u tablicu
istinitosti“ (Boolean Expression to Truth Table) .
Da biste pretvorili Bulov izraz u šemu logičkog sklopa, kliknite na tipku „Bulov izraz u kolo“
(Boolean Expression to Circuit) .
Logičke kapije koje simbolički opisuju Bulov izraz pojavljuju se u prozoru gdje se
projektiraju i sva ostala kola. Izabrane komponente možete pomicati po radnoj površini ili ih
staviti sve u zasebno kolo koje je predstavljeno sa jednim simbolom i odgovarajućim brojem
ulaza i izlazom. Ako sa trenutno izabranih komponenti želite skinuti znak odabira, kliknite na
prazni dio tačkaste strukture radne površine.
Da biste vidjeli kolo koje je sastavljeno isključivo od logičkih kapija tipa NI (NAND),
kliknite na tipku „Bulov izraz u NI“ (Boolean Expression to NAND) .
Napomena: Širina vodiča u rezultirajućem kolu je određena odabirom debljine vodiča sa

menija Edit/Propertis/Wiring/Wire width (inicijalna debljina vodiča je 1).
Primjer 2:
Pretvorite slijedeću tablicu istinitosti u Bulov izraz, a zatim isti pokušajte pojednostaviti i
konačno iz Bulovog izraza generirajte pripadajući logički sklop, koji realizira zadatu tablicu
istinitosti. Isti logički sklop zatim realizirajte samo sa NI (NAND) logičkim kapijama.
ulazi izlaz
A B C Y
0 0 0 1
0 0 1 0
0 1 0 1
0 1 1 0
1 0 0 0
1 0 1 0
1 1 0 0
1 1 1 1
Tablica istinitosti 1.
30
Ranije opisanim postupkom postavite na radnu površinu logički pretvarač, zatim kliknite dva
puta na njegovu ikonu kako biste mogli upisati zadate ulazne i izlazne podatke. Klikom na
kružiće koji se nalaze iznad oznaka ulaza A, B i C generirajte sve moguće kombinacije na tri
ulaza. Broj tih kombinacija je 23 = 8. Slika 46.
Slika 46
Sada u subac izlaza umjesto znaova „ ? “ unesite vrijednosti zadate stupcom Y iz tablice
istinitosti 1. Slika 47.
Slika 47
Klikom na tipku pretvorimo tablicu istinitosti u Bulov izraz, koji će se

pojaviti u kućici na dnu prozora logičkog pretvarača. Slika 48.
31
Slika 48
Funkcija predstavljena rezultirajućim Bulovim izrazom, za odgovarajuće zadate kombinacije

ulaznih stanja generira pripadajuće izlazno stanje: Y = A′ ⋅ B′ ⋅ C′ + A′ ⋅ B ⋅ C′ + A ⋅ B ⋅ C . Isti
izraz možete zapisati i na slijedeći način (što je češći način označavanja u domaćoj literaturi):
Y = (A ∧ B ∧ C ) ∨ (A ∧ B ∧ C ) ∨ (A ∧ B ∧ C)
Znak „ ∧ “ ili „⋅ “ predstavlja operator konjukcije,

Znak „ ∨ “ ili „ + “ predstavlja operator disjunkcije i
Znak „ “ ili „ ' “ predstavlja operator negacije.
Obzirom da ovaj Bulov izraz izgleda prilično komplicirano, pokušajmo ga pojednostaviti

klikom na tipku . Uočite da se prethodni Bulov izraz pojednostavio i da sada
izgleda ovako: Y = (A′ ∧ C′) ∨ (A ∧ B ∧ C) ili Y = (A ∧ C ) ∨ (A ∧ B ∧ C)
Slika 49
32
Na slici 49. je to i praktično pokazano. Slijedeći korak je generiranje logičkog sklopa koji će
za odgovarajuće ulazne uvjete iz tablice istinitosti na svom izlazu dati projektiranu funkciju.
Kliknite sada na tipku .
Slika 50
Ako sada kliknete na tipku cijeli logički sklop sa slike 50. će se

transformirati u novi logički sklop koji obavlja istu logičku funkciju ali je ovaj put realiziran
sa logičkim kapijama tipa dvoulazni NI (NAND2). Slika 51.
Slika 51
Ranije je rečeno da je cijele sklopove moguće objediniti u samo jednan sklop predstavljen
jednim simbolom (subcircuit) koji obavlja istu funkciju i koji ima isti broj ulaza i izlaza kao
razvijeni sklop iz kojeg je nastao. Pogledajte kako se to postiže.
Zamjena cijelog sklopa sa sklopom koji je predstavljen jednim simbolom (subcircuit).
1. Odaberite Place/New Subcircuit. Pojaviće se prozor sa kućicom za upis imena subcircuit-

a.
33
2. U praznu kućicu upišite ime subcircuit-a po želji, npr. "LogikaY" i kliknite OK. Vaš
kursor će se promijeniti u obris slike subcircuit-a upučujući vas da je subcircuit spreman za
postavljanje.
3. Kliknite na mjesto u kolu gdje želite smjestiti subcircuit (možete ga kasnije po potrebi
pomicati).
Subcircuit se pojavljuje na željenom mjestu u prozoru na radnoj površini kola kome ga želite
pridružiti kao simbol sa imenom subcircuit-a pored nje.
4. Kliknite dva puta na novi subcircuit nakon čega se otvara prozor
Hierarchical Block/Subcircuit a zatim kliknite na Edit HB/SC. Pojaviće se jedan prozor sa
praznom radnom površinom za modeliranje kola.
5. Postavite i povežite komponente po želji u novom hierarchical block-u.
6. Izaberite Place/Connectors/HB/SC Connector, postavite priključnicu, i povežite je na
željeno mjesto u kolu. Isti postupak ponovite za svaku HB/SC priključnicu posebno.
Sada se vratite na radnu površinu na koju ste postavili simbol subcircuit-a „LogikaY“, i
primjetite da su simbolu dodate priključnice koje ste upravo postavili u razvijenoj šemi kola.
7. Povežite ove priključnice subcircuit-a sa preostalim dijelom kola.
Postavljanje drugog primjerka simbola istog subcircuit-a:
1. Izdvojite simbol željenog subcircuit-a na radnoj površini a zatim odaberite Edit/Copy.

2. Izaberite Edit/Paste kako biste zalijepili kopirani subcircuit na radnu površinu.
Primjer 3:
Logički sklop sa slike 50. zamijeniti sa jednim simbolom i isti priključiti na Logički pretvarač
te provjeriti da li su obje tablice istinitosti iste.
Kliknite na Place/New Subcircuit, nakon čega će se pojaviti prozor kao na slici 52. U praznu
kućicu upišite ime Subcircuit-a po želji, npr. „LogikaY“, pa zatim kliknite OK.
Slika 52
Simbol koji se pojavi sa imenom LogikaY smjestite na željeno mjesto. Sada kliknite dva puta
unutar simbola nakon čega će se otvoriti prozor Hierarhical Block/Subcircuit. Na Kartici
Label kliknite na tipku Edit HB/SC.
34
Slika 53
Otvoriće se prazna radna pvršina na koju ćete postaviti i povezati komponente logičkog
sklopa sa slike 50. Poslije toga kliknite na Place/Connectors/HB/SC Connector i postavite i
povežite tri ulazne i jednu izlaznu priključnicu na odgovarajuća mjesta u logičkom sklopu sa
slike 50. Po potrebi svakoj priključnici možete prilagoditi imena kao u ranijem logičkom
sklopu. Novi logički sklop sa dodatim ulaznim i izlaznim priključnicama izgleda kao na slici
54.
A B C
Slika 54
Sada pređimo na glavnu radnu površinu gdje smo smjestili simbol Subcircuit-a i primjetite
kako su na isti dodate priključnice za povezivanje. Slika 55.
35
X1
A
B
C
Y
LogikaY
Slika 55
Simbol sa priključnicama povežite na logički pretvarač kao na slici 56. kliknite dva puta na
ikonu instrumenta a zatim kliknite u novootvorenom prozoru na tipku .
Slika 56
Slika 57
Prostor za tablicu istinitosti se popunjava sa ulaznim uvjetima i izlaznim rezultatima funkcije.

Poređenjem ove tablice istinitosti sa tablicom istinitosti sa slike 47. Zaključite da su tablice
potpuno iste iz čega proizilazi da logički sklop obuhvaćen jednim simbolom i označen sa
36
imenom LogikaY obavlja istu logičku funkciju kao i sklop sa slike 50. što je i bio cilj ovog
primjera.
GRETZ1
SEC1 2 1B4B42 R2 R5 R6 T11
1.5kΩ 390Ω 7.5kΩ 2N3055A R8 0.2 Ω
30 V
4 1
50 Hz
0Deg DC 1e-009Ω
T10
3A 2N3055A R9 0.2 Ω + - PLUS
3 D1 1.995 A
1N4148
R1 A
T2 T9
0.33 Ω 1N4148 R10 68Ω
BC327 2N3055A
C1 C2 D2
2200uF-POL
T1
2200uF-POL BC327
R7
T3 1.0kΩ
BC337
R3
6.8kΩ
R4 C3 100% P1
D3 10KΩ_LIN
DC 10MΩ
4.7nF 1N4148 R14 +
33Ω Key = A V
0.000
-
330Ω
D4 100% P2
1N4148 V
S1 T6 1KΩ_LIN
BC327 Key = S
Key = 1 D5
1N4148 C5
100uF-POL
S2
Key = B
R11 R12 T7 T8
0.51 Ω 5.1 Ω T5 LED2 BC337 BC337
BC337 R15
R13
1.0kΩ
1.0kΩ LED3
T4
SEC2 GRETZ2
2 BC337 LED1
1B4B42 R16 1.0kΩ
MINUS
4 1
20 V P3
R20 1KΩ_LIN R23
60 Hz 330Ω 33Ω R25
3
0Deg Key = Q 1.5kΩ
0% + _ + _
0,1A R22 79% TR1
ZD1 ZD2 R21 R24 TR2 A B
C4 ZPD10 RD5.6 Key = W _
33kΩ 1.8kΩ 1KΩ_LIN
R17 470uF-POL 3.3kΩ 2.5kΩ +
R18 R19 41% Key = D Ext T rig
51Ω
820Ω 270Ω XSC1
Slika 58
Ako ste dovoljno dobro ovladali sastavljanjem šema u programu Multisim 9, pokušajte
sastaviti šemu Univerzalne napojne jedinice sa regulaciom struje koju sam objavio u
RADIO T9, broj 50, strana 20-22. Ako niste ranije učinili postavke vezane za standard
simbola, učinite to sada. Odaberite padajući meni Options/Global Preferences, nakon čega
će se otvoriti prozor Preferences u kojem ćete izabrati karticu Parts i u okviru Simbol
Standard kliknite mišem na DIN, pa zatim zatvorite prozor sa klikom na OK (Slika 59.).
Šeme koje ste ranije sastavili koristeći ANSI simbole a zatim ih spasili, nakon ove izmjene po
pozivu dotične šeme sa ANSI simbolima u program isti neće biti zamijenjeni DIN simbolima.
To morate učiniti ručno. Ponuđene oznake za tranzistore (Q), za instrumente (U) za
potenciometre i trimer potenciometre (R), za prekidače (J) itd. možete prilagoditi oznakama
koje se obično koriste (T, V, A, TR, P, S itd). To ćete učiniti dvostrukim klikom na dotični
simbol zatim na karticu Label pa onda u prostoru RefDes postojeću oznaku zamijeniti novom
(npr. umjesto oznake za tranzistor Q1 stavite T1). Na istoj kartici u prostoru Label možete
upisati dodatni komentar za dotičnu komponentu.
37
Slika 59
Kako biste izvršili podešavanja opisana u pomenutom članku postavite indikatore napona i
struje (voltmetar i ampermetar) prema šemi sa slike 58. Izbor indikatora se vrši sa padajućeg
menija Place/Components/Database: Master Database, Group: Indicators, Family:
VOLTMETER, Component: VOLTMETER_H. Iz istog prozora ćete odabrati i ampermetar,
Family: AMMETER, Component: AMMETER_V. Izbor ovih indikatora se vrši tako da
njihovi priključci i polaritet bude primjeren mjestu u šemi gdje se postavljaju. Primjetite da se
radi o indikatorima za istosmjeri napon i struju.
Da biste podesili najviši podesivi izlazni napon na izlaznim stezaljkama, ostavite priključne
kleme napojne jedinice neopterećenim „otvorenim“. Ovaj napon ćete podesiti tako što ćete
potenciometre P1 i P2 postaviti u položaj 100% koristeći tipke na tipkovnici „A“ i „S“. Za sve
komponente koje su u šemi podesive inicijalno se dodjeljuje tipka „SPACE“ čijim se
pritiskanjem povećava a u kombinaciji sa „SHIFT“ smanjuje ovaj postotak a time i vrijednost
veličine dotične komponente. Ova promjena se inicijalno vrši u skokovima po 5%. Ako je
ovaj korak nedovoljno fin za odgovarajuća podešavanja kliknite dvostruko mišem na simbol
dotične podesive komponente. Otvoriće se prozor sa nazivom komponente
POTENTIOMETER. Izaberite karticu Value pa u prostoru Key: izaberite tipku kojim ćete
38
vršiti promjenu vrijednosti ove komponente ( u našem slučaju za P1 izaberite tipka „A“ a za
P2 tipka „S“ ). U prostoru „Increment“ inicijalna vrijednost je 5%. Za preciznije podešavanje
smanjite ovaj postotak na odgovarajuću vrijednost. Najniža vrijednost inkrementa je 0,2%.
Sada isto učinite i sa trimer potenciometrom TR2. Za podešavanje vrijednosti izaberite npr.
key: „D“ a Increment: 1%.
Pokrenite simulaciju klikom na padajući meni Simulate/Run. Podesite vrijednost TR2 tako
da Voltmetar pokaže vrijednost oko 30V. Voltmetar će postepeno pokazivati sve veću
vrijednost. Razlog postepenom povećavanju napona je taj što se proces uspostavljanja
stabilnog stanja ne odvija u realnom vremenu. Ovaj proces traje kraće na bržim računarima
(npr. na računaru sa Core2Duo CPU-om taktne frekvencije 1,86MHz i 1GB RAM-a za
dotičnu kompleksnost sklopa 1 sekunda stvarnog vremena prijelaznog procesa simulirana je
cijelih 115 sekundi. Trimer potenciometar TR2 podešen na 41% nazivne vrijednosti
(0,41*1000 = 410 Ohm) daje na izlazu napon od 30V. Uočite da u toku simulacije svijetli
zelena svjetleća dioda LED2 koja obavještava korisnika napojne jedinice da se ista nalazi u
normalnom režimu rada. Ovo je normalna posljedica kada je napojna jedinica u praznom
hodu (neopterećeno stanje).
Zaustavite simulaciju klikom na ikonu . Spojite kratko izlazne stezaljke napojne jedinice.
Provjerite da je prekidač S1 uključen i S2 u poziciji kada je emiter tranzistora T6 spojen sa
crvenom svjetlećom diodom LED3. Upravljanje ovim prekidačima se vrši tipkama „1“ i „B“
respektivno pri čemu se njihov izbor vrši na isti način kao i za potenciometre i trimer
potenciometre. Izaberite inkrement podešavanja trimer potenciometra TR1 1% a tipka za
podešavanje neka bude „W“. Postavite potenciometar P3 ranije odabranim tipkom za
upravljanje na vrijednost 0% (kratko spojen P3). Sa inicijalne pozicije 50% na poziciju 0%
dolazite tako što držite pritisnuta tipka „SHIFT“ a tipkate po tipki Q (P3 služi za podešavanje
struje koja neće biti prekoračena bez obzira koliko snažan potrošač priključili na stezaljke
napojne jedinice, uključujući i kratak spoj).
Pokrenite simulaciju klikom na ikonu . Uočite da voltmetar pokazuje napon 0V što je
posljedica kratko spojenih izlaznih stezaljki. Također uočite da umjesto zelene svjetleće diode
LED2 sada svijetli dioda LED3 koja obavještava korisnika da je dostignuta potenciometrom
P3 podešena granična struja. Nakon uspostavljanja stabilnog stanja očitajte struju i ako je
veća ili manja od 2A izvršite podešavanje trimera TR1 tako da ampermetar pokazuje oko 2A.
Ova vrijednost granične struje će se postići postavljanjem klizača trimer potenciometra TP1
na 79% nominalne vrijednosti. Ako biste prekidač S2 prebacili klikom na tipku „B“ u položaj
kada je emiter tranzistora T6 spojen sa žutom svjetlećom diodom tada bi pored napona na
voltmetru i struja na ampermetru pala do nule a umjesto crvene zasvijetlila bi žuta dioda.
Tako je obavješten korisnik da se napojna jedinica nalazi u režimu blokiranja izlaza napojne
jedinice. Ovo se dešava kada je potrošač koji je u kratkom spoju ili je oštećen pa vuče
nedopustivo jaku struju, čime se isti štiti od daljeg i potpunog uništenja. Po nestanku uzroka
strujnog prekoračenja napojna jedinica ostaje u blokiranom stanju. Da bi se vratila u normalan
režim rada potrebno je samo prekidač S2 prebaciti u drugi položaj. Ovim su nužna
podešavanja napojne jedinice završena.
Izmjerite sada valovitost napona na ulazu u stabilizatorski dio napojne jedinice (plus pol
elektrolitskih kondenzatora C1 i C2) kao i na njenom izlazu (priključne stezaljke).
Za ovo mjerenje potrebno je postaviti osciloskop. Odaberite dvokanalni osciloskop sa menija
Simulate/Instruments/Oscilloscope te kanal A priključite na pozitivan pol kondenzatora C1
i C2 a kanal B na izlazne stezaljke. Cilj ovog mjerenja je da uočite kolika je valovitost
ulaznog napona u regulator/stabilizator napona a kolika na njegovom izlazu (uobičajeni
termin za valovitost je „brum“ koji je posljedica frekvencije mreže koja se ako nije svedena u
potrebno male granice manifestira posebno u pojačivačima zvuka kao zvučna smetnja
39
frekvencije 50Hz ). Nakon povezivanja ulaza osciloskopa kliknite dvostruko na ikonu

osciloskopa, nakon čega će se otvoriti prozor Oscilloscope-XSC1. Ispod prostora koji
predstavlja zaslon nalaze se ostali nužni upravljački dijelovi i priključci osciloskopa. U
prostor Timebase postavite Scale na 2ms/Div. Ovo znači da je osa X vremenska osa i da svaki
njen podiok vremenski traje 2ms, a obzirom da je širina zaslona 10 podioka, čitav zaslon traje
20ms. Kako je frekvencija valovitog istosmjernog napona iza dvostranog mosnog ispravljača
100Hz, jedna puna promjena traje 1/100 s ili 0,010 s ili 10ms. Dvije pune promjene valovitog
istosmjernog napona će trajati 20ms pa ćete u tom slučaju dvije pune promjene vidjeti na
punoj širini zaslona. Koliko iznosi valovitost od vrha do vrha V(p-p) saznaćete kad
osjetljivost kanala A postavite na 1V/Div. Osjetljivost kanala B postavite na 100 puta veću
osjetljivost ili 10mV/Div. Postavljajući markere 1 i 2 na najviši i najniži vrh valovitosti za
kanal A i kanal B možete pročitati razliku amplituda napona. Razlike očitanja vidite na dnu
stupca Channel A i Channel B (Slika 60). Ove vrijednosi su vrijednosti napona valovitosti
koji se obilježava sa V(p-p). Ovdje nećemo objašnjavati funkcioniranje svake pojedinačno
tipke na osciloskopu. Ako želite saznati nešto više njima kliknite na padajući meni
Help/multisim Help odaberite zatim karticu Index pa u praznom prostoru utipkajte riječ
oscilloscope, odaberite oscilloscope settings i dobićete dodatne informacije koje ste željeli.
Slika 60
Pored ovoga koristićete pipalicu za mjerenje (Measurement probe). Postoje dvije vrste
pipalica za mjerenje (ranije smo ih pomenuli): dinamička i postavljena. U ovom slučaju ćete
koristiti dinamičku koju ćete (kako bi to uradili i u stvarnosti) u kolu pod simulacijom,
prislanjati na nožice komponenti ili spojna mjesta i vodiče, i na taj način očitati trenutne
vrijednosti napona V: , njihove valovitosti V(p-p): ili iznose od najnižeg do najvišeg vrha
promjene, efektivne vrijednosti V(rms):, istosmjerne iznose V(dc): kao i frekvenciju Freq:.
Uočite da je nakon pokretanja simulacije jedino raspoloživi instrument dinamička pipalica.
Kliknite na ikonu a zatim otpustite tipku miša i povlačite pipalicu do mjesta u šemi na
kom želite obaviti mjeranja. Dodirivanjem vodiča, nožica pojedinih komponenti na praznim
40
mjestima pojedinih mjernih veličina pojaviće se iznosi. Slika 61 pokazuje primjer mjerenja u
jedno takvoj tački.
Slika 61
Namještena pipalica se postavlja na proizvoljno mjesto u šemi izuzev u čvorišta a strijelica

pokazuje inicijalni smjer mjerenja (ona se postavlja za vrijeme neaktivne simulacije). Ako se
npr. na taj način izmjeri struja koja ima negativnu vrijednost, to znači da je njen smijer
suprotan od smjera koji pokazuje strijelica namještene pipalice. Ako želite uskladiti smjer
struje i smjer strijelice pipalice tada ćete kliknuti desnom tipkom na žutu površinu za mjerne
rezultate pa u otvorenom prozoru izaberite Reverse Probe Direction (Slika 62.).
Razmotrimo sada još jedan praktičan primjer gdje je bilo potrebno prvo ispitati sklop u
programu Multisim 9 a zatim ga i praktično sagraditi. Potrebno je sagraditi punjač NiCd
(NiMH) baterija koje se koriste za osvjetljavanje kućnog broja. U zimskom periodu kada su
dani znatno kraći, hladniji i tmurniji, solarna čelija koja treba da puni baterije nije u stanju da
da dovoljno energije za punjenje u odnosu na vrijeme koje je potrebno za napajanje svjetlećih
dioda u toku noči. Zato se ukazala potreba za dopunsko punjenje rezervnih baterija i njihova
povremena zamjena sa onim oslabjelog kapaciteta u svjetlećem kućnom broju. Odlučili smo
se upotrijebiti stabilizator napona LM317.
Slika 62
41
Zadatak: Punjač NiMH baterija 1300mAh/3,6V sa ograničavačem struje na 10% nazivnog

kapaciteta baterije (130mA) pri naponu od 3,6V. Max. Napon punjača u praznom hodu smije
biti 4,27V, a max. struja pri kratkom spoju izlaza 0,33A. Pri naponu 3,6V struja punjenja
smije biti oko 158mA a pri max. naponu punjača 4,27V smije iznositi oko 100mA te na tom
naponu dalje treba da pada do zanemarivo male jačine. Osnova za proračun je formula.
⎛ R ⎞
U OUT = U ref ⋅ ⎜⎜1 + 2 ⎟⎟ + I ADJ ⋅ R 2 =
⎝ R1 ⎠
⎛ 560 ⎞ −6
= 1,25 ⋅ ⎜1 + ⎟ + 50 ⋅ 10 ⋅ 560 = 4,26V
⎝ 235 ⎠
Koja se oslanja na šemu sa slike 63. U ovom slučaju približna vrijednost otpornika 240Ohm
je postignuta sa dva paralelno vezana otpornika po 470Ohm-a (235Ohm), izlazni napon od
približno 4,27 V se postiže otpornikom od 560Ohm-a. Ograničenje struje se postiže sa
dodatkom otpornika od 3,9Ohm. Obzirom da kroz ovaj otpornik, u najgorem slučaju pri
kratkom spoju izlaza, teče struja 334mA, njegova snaga mora biti oko 0,5W.
Slika 63
Na slici 63a. je tipična aplikacija gdje se ograničenje struje vrši uz pomoć otpornika male
otpornosti.
Slika 63a
42
Realizaciju šeme u programu Multisim 9 neću opisivati jer je postupak do sada par puta
opisivan (slika 63b.). Treba samo konstatirati da su podaci dobiveni mjerenjem na šemi i
mjerenja na raliziranom punjaču pududarna. Uočite da su baterije u šemi zamjenjene
potenciometrom sa kojim su simulirani različiti nivoi opterećenja od kratkog spoja do skoro
praznog hoda.
XMM2 XMM1
IC1
LM317K
220 V LINE VREG
VOLTAGE
50 Hz
COMMON
0Deg
TS1
2 GRETZ1 R6 R2
470Ω 470Ω
4 1 R3
V1 C1 100Ω_LIN
3 1B4B42 50%
2200uF-POL Key = A
TS_POWER_10_TO_1 R1
560Ω
T1
R5
2N2222A
100Ω
R4
3.9 Ω
Slika 63b
Na slikama 63c. i 63d. je pokazan praktično izveden punjač.
Slika 63c
43
Slika 63d
Sada riješite metodom konturnih struja jedno kompleksno strujno kolo a zatim uz
pomoć programa Multisim 9 izmjerite sve struje u granama i uporedite ih sa onim računski
dobivenim.
Zadatak: U strujnom kolu sa slike 63e. odrediti struje u svim granama metodom konturnih
struja. Zadato je: E1=12V, E2=10V, E5=30V, E6=38V, R1=150Ohm R2=1kOhm,
R3=250Ohm, R4=R6=500Ohm.
Rješenje: U zadatom strujnom kolu sa slike 63e. broj grana je ng=6 a broj čvorova nč=4 te je
broj kontura nk=ng-(nč-1)=6-(4-1)=3
Slika 63e
Sistem jednačina prema oznakama sa slike 63e. po metodi konturnih struja glasi:
44
K1 I1(R1+R3+R4) –I2R3 –I3R4 = E1

K2 –I1R3 +I2(R2+R3) = –E2+E5
K3 –I1R4 +I3(R4+R6) = –E5–E6
Konturne struje se dobivaju kao rješenje jednačina pomoću determinanti:

I1=D1/D, I2=D2/D i I3=D3/D.
R1 + R3 + R4 − R3 − R4 900 − 250 − 500

D= − R3 R2 + R3 0 = − 250 1250 0 = 7,5 ⋅ 10 8
− R4 0 R4 + R6 − 500 0 1000
E1 − R3 − R4 12 − 250 − 500
D1= − E2 + E5 R2 + R3 0 = 20 1250 0 = −2,25 ⋅ 10 7
− E5 − E6 0 R4 + R6 − 68 0 1000
R1 + R3 + R4 − E1 − R4 900 12 − 500
D2= − R3 − E2 + E5 0 = − 250 20 0 = 7,5 ⋅ 10 6
− R4 − E5 − E6 R4 + R6 − 500 − 68 1000
R1 + R3 + R4 − R3 − E1 900 − 250 12
D3= − R3 R2 + R3 − E2 + E5 = − 250 1250 20 = −6,225 ⋅ 10 7
− R4 0 − E5 − E6 − 500 0 − 68
D1 − 2,25 ⋅ 10 7 D2 − 7,5 ⋅ 10 6 D3 − 2,25 ⋅ 10 7

I1 = = = −30mA ; I2 = = = 10mA ; I3 = = = −83mA
D 7,5 ⋅ 10 8 D 7,5 ⋅ 108 D 7,5 ⋅ 10 8
Struja grane se određuje kao algebarski zbir konturnih struja onih kontura kojima grana
pripada. Ovaj zbir se formira prema referentnom smjeru u grani. Prema slici 63e. su:
IAB=I1= –30mA
IBD=I2=10mA
ICD=–I2+I3=–10mA–83mA=–93mA
IAD=–I3=83mA
IBC=I1–I2=–30mA–10mA=–40mA
IAC=–I1+I3=30mA–83mA=–53mA
Sastavite sada šemu prema slici 63f. u programu Multisim 9. Postavite zatim namještene
pipalice u svaku od grana i orijenirajte ih kao na slici 63f. Pokrenite simulaciju i dobićete
vrijednosti struja kao što je to i matematički pokazano. Za kolo na slici 63f. potrebno je reći
da je neophodno jedan od čvorova postaviti na referentnu masu. Samim tim smo mjerenjem
45
dobili još jedan podatak koji računom nismo pokazali a to su naponi čvorova u odnosu na
referentni čvor A. UA=0V, UB=16,5V, UC=26,5V, UD=–3,5V.
V: 16.5 V V: 16.5 V
V(p-p): 0 V V(p-p): 0 V
V(rms): 0 V V(rms): 0 V
V(dc): 16.5 V V(dc): 16.5 V
I: -30.0 mA I: 10.0 mA
I(p-p): 0 A I(p-p): 0 A
I(rms): 0 A I(rms): 0 A
I(dc): -30.0 mA I(dc): 10.0 mA
Freq.: --E-- Freq.: --E--
R1 R2
150Ω 1.0kΩ
V: 0 V V: 26.5 V
V(p-p): 0 V V(p-p): 1.73 pV
V(rms): 0 V R3 V(rms): 0 V
V(dc): 0 V 250 Ω V(dc): 26.5 V
I: -53.0 mA I: -40.0 mA
E1 I(p-p): 0 A I(p-p): 0 A E2
12 V I(rms): 0 A I(rms): 0 A 10 V
I(dc): -53.0 mA I(dc): -40.0 mA
Freq.: --E-- Freq.: --E-- E5
30 V
R4
500 Ω
V: 0 V V: -3.50 V
V(p-p): 0 V V(p-p): 0 V
V(rms): 0 V V(rms): 0 V
V(dc): 0 V V(dc): -3.50 V
I: 83.0 mA I: -93.0 mA
I(p-p): 0 A I(p-p): 0 A
I(rms): 0 A I(rms): 0 A
I(dc): 83.0 mA I(dc): -93.0 mA
Freq.: --E-- Freq.: --E--
R6
E6 500 Ω
38 V
Slika 63f.
U nastavku ću govoriti o mjernim instrumentima koje posjeduje MultiSim 9.0. Naravno, radi
se o virtualnim instrumentima. Neke od ovih instrumenata sam pominjao, koristio i više ili
manje opisao njihov rad. Obziorm da ovaj program ne vrijedi bez instrumeata i mjerenja koja
se sa njima vrše, u narednom tekstu ću pažnju usredotočiti na namjenu i opis rada svakog od
njih kao i način upotrebe u okviru ovog programa.
Instrumenti o kojima ćemo govoriti koriste se za mjerenje električnih karakteristika i veličina
strujnih kola koja se sastavljaju i čiji se rad simulira u MultiSim-u. Ovi instrumenti se
postavljaju, koriste i očitavaju upravo kao ekvivalenti stvarnih instrumenata. Izgledaju kao
instrumenti koji se viđaju i koristite u laboratorijama. Korištenje virtualnih instrumenata je
najlakši put za ispitivanje karakteristika strujnog kola i prikaz rezultata simulacije. Uz
standardne instrumente koji dolaze uz MultiSim, moguće je kreirati instrumente korištenjem
LabVIEW-a (Laboratory Virtual Instrumentation Engineering Workbench). Ovo je
programska platforma za razvoj koristi vizualni programski jezik. Nastala je u firmi u kojoj je
nastao i MultiSim (National Instruments). LabVIEW se koristi i za prikupljanje i analizu
podataka, kontrolu instrumenata, i industrijsku automatizaciju na različitim platformama
uključujući i MS Windows.
Virtualni instrument ima dva izgleda: Ikonu koja se spaja u električno kolo, i lice preko koga
su dostupne kontrolni i upravljački dijelovi instrumenta. Lice instrumenta se pokaže ili sakrije
dvostrukim klikom na ikonu instrumenta, a moguće ga je postaviti bilo gdje na radnu
površinu. Dvostrukim klikom na ikonu instrumenta sakrije se ranije prikazano lice. Prilikom
povratka, lice se postavlja na svoje ranije mjesto. Pri spašavanju sastavljenog kola, spašavaju
46
se i pozicije lica kao i njihov status skriven/prikazan. Osim pozicije, spašavaju se i postavke
kao i zatečena pokazivanja instrumenata.
Ikona instrumenta pokazuje kako je instrument spojen u strujno kolo. Kada se instrument
spoji pojavi se crna tačka unutar indikatora priključenosti ulaza/izlaza koja je vidljiva na licu
instrumenta (Slika 64).
Slika 64
Dodavanje instrumenta u strujno kolo
1. Traka sa instrumentima je unaprijed postavljena uz desnu stranu radne površine. Ako se

traka sa instrumentima ne vidi na radnoj površini, klikanjem sekvence
View/Toolbars/Instruments pojaviće se traka sa ikonama za svaki instrument posebno pa
istu treba smjestiti na pogodno mjesto (obično uz desni rub radne površine u vertikalnom
nizu).
Postavka trake sa instrumentima se može obaviti i pozicioniranjem kursora na slobodni dio
površine sa alatima, klikom na desnu tipku miša te postavljanjem kvačice u kvadratić pored
imena instruments. (LabVIEW instrumenti se nalaze u podmeniju na kraju trake
instrumenata).
2. Klikom na instrument sa trake instrumenata, odabire se instrument koji se želi upotrijebiti.
Izbor LabVIEW instrumenata vrši se iz grupe LabVIEW koja se nalazi na kraju trake
instrumenata.
3. Premiještanjem kursora na radnu površinu za sastavljanje strujnih krugova određuje se
mjesto postavljanja instrumenta. Ponovnim klikom se postavlja ikona instrumenta na željeno
mjesto tako da se njegove priključnice poravnaju sa rasterom radne površine. Na radnoj
površini se pojavljuje ikona i oznaka instrumenta. Oznaka instrumenta označava vrstu
instrumenta i njegov izgled. Npr, prvi multimetar koji se postavi na radnu površinu se zove
„XMM1“, drugi je „XMM2“, itd. Ove oznake su jednoznačne unutar svakog kola. Ako
sastavite novi strujni krug, prvi multimetar će biti označen sa „XMM1“, itd. Ranije verzije
MultiSim-a ne podržavaju sve instrumente ili višestruki izbor i postavljanje istog instrumenta.
4. Povezivanje instrumenta u strujno kolo vrši se klikom na priključnicu ikone instrumenta a
zatim se drugi kraj vodiča povlači do željenog mjesta u strujnom kolu (do nožice komponente,
vodiča ili spoja).
Voltmetru i Ampermetru se ne pristupa na opisani način. Ovi instrumenti se nalaze u grupi
indikatorskih komponenti (Indicators).
47
Korištenje instrumenata
1. Podešavanje instrumenta za mjerenje se vrši tako što se dvostruko klikne na njemu

pripadajuću ikonu. Pojavljuje se lice instrumenta. Zatim se obavljaju sve potrebne postavke
upravo kako bi se to činilo i sa stvarnim instrumentom. Postavke su različite za svaki
instrument. Ako korisnik ne poznaje dovoljno dobro instrument ili su potrebne dodatne upute
za njegovo korištenje, moguće je pozvati pomoć preko padajućeg menija Help.
Vrlo je važno da izbor tipki i pozicija prijeklopnika i ulaza/izlaza za kontrolu instrumenta
budu prilagođene vrsti i iznosu električnih veličina u kolu u kome će biti upotrijebljen
instrument. Ako su postavke neodgovarajuće, to može prouzrokovati pogrešne, netačne ili
nerazumljive rezultate simulacije. Na licu instrumenta nije moguće mijenjati poziciju svih
detalja za kontrolu rada instrumenta. Pri postavljanju kursora na detalj koji je moguće
mijenjati pojavi se simbol ruke sa ispruženim kažiprstom.
2. Za puštanje električnog kola u rad, treba kliknuti na tipku Run/Stop simulation (F5) koja
se nalazi na glavnoj traci alata. MultiSim počinje simulirati karakteristike i signale kola te
prikazivati rezultate mjerenja kao da se koristi stvarni instrument. Rezultati simulacije ovise o
konstrukciji kola. Poruke o toku simulacije njenim rezultatima i eventualnim greškama se
ipisuju u posebnom prozoru koji se zove Simulation Eerror Log/Audit Trail. Tok
simulacije se može pratiti prikazom pomenutog prozora koji se aktivira klikom na padajući
meni Simulate i postavljanjem kvačice u prazni kvadratić pored Simulation Eerror
Log/Audit Trail.
Postavka kontrolnih elemenata instrumenta se može mijenjati u toku simuliranja rada kola.
Nije moguće mijenjati elemente kola promjenom vrijednosti komponenata (ovo se ne odnosi
na komponente koje su konstruktivno izvedene tako da im se vrijednost može mijenjati), ili
obavljati aktivnosti kao što su npr. obrtanje ili zamjena komponenti što bi listu kola učinilo
nevažećom.
U toku simulacije je moguće napraviti pauzu ili nastaviti njeno izvršavanje klikom na
Simulate/Pause.
Simulacija se zaustavlja klikom na tipku Run/Stop koja se nalazi na glavnoj traci alata.
Simulacija završava sa rezultatima koji se zateknu na licu instrumenta i u prozoru za njeno
praćenje.
Pregled instrumenata sa kojima raspolaže MultiSim 9.0
Izuzev prva dva instrumenta svi ostali se nalaze na traci instrumenata (slika 65).
Voltmetar
Ampermetar
Multimetar
Analizator izobličenja
Vatmetar
Osciloskop
Generator funkcija
Frekvencmetar/brojač
4-kanalni osciloskop
Agilent generator funkcija
Bode crtač
Generator riječi
48
Logički pretvarač
I-U analizator
Logički analizator
Agilent multimetar
Analizator mreža
Agilent osciloskop
Mijerna pipalica
Analizator spektra
Tektronix osciloskop
LabVIEW instrumenti
Slika 65
Voltmetar
Spajanje voltmetra
Voltmetar se spaja paralelno trošilu, spajanjem pipalica na kontrolne tačke sa obje strane
trošila. Kada je kolo aktivirano i njegova karakteristika simulirana, voltmetar pokazuje napon
između kontrolnih tačaka. (Voltmetar može pokazati i trenutnu vrijednost napona prije nego
što se dostigne krajnje stabilno stanje).
Voltmetar se nalazi na traci glavnog menija: Aktivira se klikanjem sekvence
Place/Component/Group: Indicators/Family: Voltmeter. Ako se voltmetar premjesti na
drugo mjesto u kolu, nakon što se simulacija zaustavi, potrebno je ponovo pokrenuti
simulaciju kako bi se dobila očitanja.
Način rada (DC ili AC)
Voltmetar može mjeriti DC (istosmjerne) ili AC (izmjenične) napone. U DC načinu rada sve
AC komponente signala se eliminiraju tako da se mjeri samo DC komponenta signala. U AC
načinu rada sve DC komponente se eliminiraju tako da se mjeri samo AC komponenta. Kada
je postavljen na AC, voltmetar pokazuje (RMS rout-mean-square) efektivnu vrijednost
napona.
Dvostrukim klikom na voltmetar otvara se prozor pa izborom kartice Value u kućici Mode
moguće je mijenjati jedan od dva načina rada DC ili AC.
Unutrašnja otpornost (1.0Ω − 999.99TΩ)
Unutrašnja vrijednost otpornosti voltmetra je postavljena na visoku vrijednost ( ( MΩ(+)) koja

nema uticaja na kolo. Ako se testira kolo čija je otpornost vrlo visoka, možda će trebati
povećati unutrašnju otpornost voltmetra kako bi se dobila tačnija očitanja. (Međutim,
upotreba voltmetra sa vrlo visokom otpornošću u kolima male otpornosti može uzrokovati
matematičku grešku zaokruženja).
49
Dvostrukim klikom na voltmetar otvara se prozor pa izborom kartice Value u kućici

Resistance (R) moguće je mijenjati iznos unutrašnje otpornosti voltmetra u rasponu od
(1.0Ω − 999.99TΩ) . Slika 66.
Slika 66
Voltmetar nudi izvjesne prednosti u odnosu na multimetar. On zauzima manje prostora u

električnom kolu a izborom odgovarajućeg izgleda možemo ga primjerenije smjestiti na
mjesto u električnom kolu (Slika 67).
Slika 67
50
Ampermetar
I ampermetar nudi izvjesne prednosti u odnosu na multimetar. I on zauzima manje prostora u

električnom kolu a izborom odgovarajućeg izgleda možemo ga prmjerenije smjestiti na
mjesto u električnom kolu (Slika 68).
Slika 68
Spajanje ampermetra
Kao i stvarni ampermetar, i simulirani ampermetar mora se spojiti u seriju između čvorova
gdje se želi mjeriti struja. Ako se ampermetar premjesti na drugo mjesto u kolu, nakon što se
simulacija zaustavi, potrebno je ponovo pokrenuti simulaciju kako bi se dobila očitanja.
Ampermetar se nalazi na traci glavnog menija: Aktivira se klikanjem sekvence
Place/Component/Group: Indicators/Family: Ammeter.
Način rada (DC ili AC)
Ampermetar je unaprijed postavljen na DC način rada kada se mjeri samo DC komponenta

signala. Ako se želi mjeriti AC struja, potrebno je promijeniti DC u AC način rada. U AC
načinu rada ampermetar pokazuje (RMS rout-mean-square) efektivnu vrijednost struje.
Dvostrukim klikom na ampermetar otvara se prozor pa izborom kartice Value u kućici Mode
moguće je mijenjati jedan od dva načina rada DC ili AC.
Unutrašnja otpornost (1.0 pΩ − 999.99Ω)
Unutrašnja otpornost ampermetra je unaprijed postavljena na 1.0 mΩ koji u električnom kolu

predstavlja malu otpornost. Ako se testira kolo male otpornosti potrebno je dodatno smanjiti
unutrašnju otpornost ampermetra kako bi rezultati mjerenja bili precizniji. (Međutim,
upotreba ampermetra sa vrlo niskom otpornošću u kolima visoke otpornosti može uzrokovati
matematičku grešku zaokruženja).
Dvostrukim klikom na ampermetar otvara se prozor pa izborom kartice Value u kućici
Resistance (R) moguće je mijenjati iznos unutrašnje otpornosti ampermetra u rasponu od
(1.0 pΩ − 999.99Ω) .
51
Multimetar
Multrimetrom se mjeri AC ili DC napon ili struja, otpor te gubici između dva čvora (dB) u
kolu. Multimetar automatski vrši izbor mjernog opsega, pa ga zato nije potrebno ručno birati.
Unutrašnji otpor i struja su unaprijed postavljeni na približno idealne vrijednosti, koje se
mogu po potrebi mijenjati. Izbor instrumenta se vrši klikom na tipku Multimetar sa trake
instrumenata a zatim se obrisi ikone povlače do željenog mjesta na radnoj površini i klikom
ispuštaju na to mjesto (Slika 69).
Slika 69
U strujno kolo se povezuje ikona multimetra (Slika 70). Dvostrukim klikom na ikonu
multimetra otvara se lice instrumenta koje služi za neophodna podešavanja i očitanje rezultata
mjerenja (Slika 71).
Slika 70
Slika 71
Izbor mjerenja
Izbor vrste mjerenja vrši se:
1. klikom na jednu od sljedećih tipki na licu multimetra (Slika 72):
52
Slika 72
Ampermetar - mjeri struju koja teče kroz kolo u grani između dva čvora. Ampermetar se
postavlja u seriju sa trošilom čija se struja želi mjeriti (Slika 73).
XMM1
D1
1N4097
R1 R2 D2
1 2 3 4
10k Ω 10k Ω 1N1199C
Slika 73
Za mjerenje struje na drugom mjestu u strujnom kolu, spaja se ovaj ili drugi multimetar u
seriju sa trošilom i ponovo aktivira kolo. Kada se multimetar koristi kao ampermetar
unutrašnja otpornost multimetra je vrlo niska (1 nΩ ) . Promjena ove vrijednosti vrši se klikom
na Set tipku koja se nalazi na licu instrumenta.
Voltmetar - mjeri napon između dva čvora. Izbor ove vrste mjerenja se vrši klikom na tipku
V a zatim se pipalice voltmetra povežu paralelno trošilu (Slika 74).
XMM1
D1
1N1199C
R1 R2 D2
3 2 1
10k Ω 10k Ω 1N1199C
Slika 74
Kad se koristi kao voltmetar, multimetar ima visoku unutrašnju otpornost (1GΩ ) , koja se
može mijenjati klikom na Set.
Ohmmetar - mjeri otpor između dva čvora. Sve što leži između čvorova na koje je priključen
ohmmetar definira se kao „mreža komponenti“. Za mjerenje otpornosti treba kliknuti na tipku
Ω i postaviti pipalice ohmmetra paralelno sa mrežom komponenti (Slika 74).
Kako bi mjerenje bilo tačno, treba provjeriti:
- da u mreži komponenti nema izvora,

- da je komponenata ili mreža komponenti uzemljena,
- da nema više ništa u paraleli sa komponentom ili mrežom komponenti.
53
Ohmmetar generira struju od 10 nA, koja se može mijenjati klikom na Set. Ako se promjeni
mjesto priključenja ohmmetra u strujnom kolu mora se ponovo aktivirati simulacija kako bi se
dobilo novo očitanje otpornosti.
Decibeli - mjerenje koje kao rezultat daje mjeru gubitka napona između dva čvora u krugu.
Da bi se izmjerili decibeli, potrebno je kliknuti tipku dB i povezati pipalice paralelno trošilu
(Slika 74).
Decibel standard za računanje dB je unaprijed postavljen na vrijednost 774,69 mV a može se
mijenjati klikom na Set. Decibel gubitak se računa kao:
⎛U ⎞
dB = 20 ⋅ log 10 ⎜⎜ izlazni ⎟⎟
⎝ U ulazni ⎠
Vrsta signala (AC ili DC)
Kada je pritisnuta tipka Sinusni val , mjeri se efektivna vrijednost (RMS ) napona ili
struje AC signala. DC komponente signala će biti eliminirane, dakle, mjeri se samo AC
komponenta.
Tipkom DC , mjeri se vrijednost struje ili napona DC signala.
Da bi se izvršilo mjerenje efektivne vrijednosti (RMS) napona kola sa obje komponente AC i
DC, potrebno je izmjeriti i AC i DC komponentu napona između odgovarajućih čvorova.
Slijedeća formula se koristi za izračunavanje RMS napona kada u kolu postoje AC i DC
komponenta. Ovo nije univerzalna formula i trebalo bi je koristiti samo u MultiSim-u.
RMS napon = U DC
2
+ U AC
2
Unutrašnje postavke multimetra
Idealni mjerni instrumenti nemaju uticaja na kolo u kome se vrše mjerenja. Idealni voltmetar
ima beskonačnu otpornost, dakle struja neće teći kroz njegove spojne vodiče preko kojih se
spaja na kolo. Stvarni mjerni instrumenti ne mogu postići ovu idealnost, pa će njhova
pokazivanja (očitanja) biti vrlo blizu teoretskim, izračunatim vrijednostima za kolo, ali nikad
sa apsolutnom preciznošću.
Multimetar u MultiSim-u koristi vrlo male i vrlo velike brojeve koji se približavaju nuli i
beskonačnosti računajući skoro idealne vrijednosti mjerenih električnih veličina u kolima. Za
specijalne slučajeve, međutim, karakteristika mjernog instrumenta se može mijenjati sa
promjenom ove vrijednosti kako bi uočili efekte na strujne krugove. (Ova vrijednost mora biti
veća od 0 – mora biti pozitivna). Npr, ako se testira kolo sa vrlo velikom otpornošću,
povećajte unutrašnju otpornost voltmetra. Ako se mjeri struja u električnom kolu sa malom
otpornošću, smanjite unutrašnju otpornost ampermetra.Vrlo mala unutrašnja otpornost
ampermetra u kolima sa visokom otpornošću može izazvati matematiču grešku zaokruženja.
Prikaz unaprijed postavljenih unutrašnjih postavki:
1. Klikom na tipku Set pojaviće se prozor Multimeter settings (postavke

multimetra) (Slika 75),
54
2. Obaviti promjenu željenih postavki,
3. Spašavanje promjena vrši se klikom na tipku Accept. Poništavanje promjena vrši se klikom
na tipku Cancel.
Slika 75
Analizator izobličenja (Distortion Analyzer)

Ovaj instrument se odabire klikom na tipku Distortion Analyzer koji se nalazi na traci
instrumenata a zatim se ponovnim klikom postavlja na radnu površinu. Ikona se povezuje u
strujno kolo (Slika 76). Dvostrukim klikom na ikonu se otvara prozor sa licem instrumenta, na
kojem se vrše postavke i očitavaju rezultati (Slika 77 i 78).
XDA1
THD
Slika 76
Tipični analizator izobličenja omogućava mjerenja izobličenja za signale u frekvencijskom

opsegu od 20 Hz do 100 kHz, uključujući i tonske signale.
55
Slika 77
Sa ovim instrumentom je moguće mjeriti ukupna harmonička izobličenja (THD - Total

Harmonic Distortion) ili Signal plus šum i izobličenje (SINAD – Signal Plus Noise and
Distortinon). Izbor jedne od ove dvije vrste mjerenja se vrši klikom na Set.
Slika 78
Priprema analizatora izobličenja za mjerenje.
Harmonička izobličenja
Postavlja se pitanje šta su harmonička izobličenja?

Ova nelinearna izobličenja nastaju kada se nelinearni element pobuđuje jednim sinusnim
signalom.
Ako se uzme kao pobudni signal napon Uul = Usin(ωt) može se vidjeti da se u izlazu
pojavljuju uz osnovni ton i komponente koje imaju frekvencije 2ωt, 3ωt, 4ωt, itd.
Komponenta s dvostrukom frekvencijom zove se drugi harmonik osnovnog vala, komponenta
s trostrukom frekvencijom treći harmonik, itd.
Mjerenje se provodi sinusnim signalom frekvencije 1 kHz, tako da je na opteretnom otporu
R =R nazivni izlazni napon (odnosno uz nazivnu izlaznu snagu), na dva načina:
2 2naz
- mjerenje ukupnog harmoničkog izobličenja (k ) s mjernim mostom, kojim se izdvaja

uk
osnovni val a mjeri suma svih preostalih harmonika u izlaznom signalu;
56
- mjerenje amplitude svakog harmonika zasebno, to je tzv. harmonička analiza, instrument se

naziva frekvencijski analizator.
Ukoliko su poznate komponente na izlazu moguće je odrediti koliko izobličenje unosi
nelinearni element, odnosno pojačalo.
Ukoliko su poznate komponente na izlazu moguće je odrediti koliko izobličenje unosi

nelinearni element, odnosno pojačalo.
U f22 + U f32 + U f42 + ⋅ ⋅ ⋅ + U fn2

k uk = ⋅ 100%
U f12 + U f22 + U f32 + U f42 + ⋅ ⋅ ⋅ + U fn2
Faktor harmoničkog izobličenja izražen u postocima se zove ukupno harmoničko izobličenje

– k (THD – Total Harmonic Distortion), i to je podatak koji se obično daje kao mjera
uk
harmoničkih izobličenja audio pojačala.
Slika 79
Slika 80
Za ovo mjerenje je potreban vrlo oštar podesivi filter nepropunsnik (notch). On je podešen na
test frekvenciju kao što je to često 1 kHz koji neće dozvoliti prolaz signalu ove frekvencije,
ostavljajući samo harmoničke frekvencije koje su produkt izobličenja. Ova harmonička
izobličenja se mjere i rezultat se poredi sa amplitudom test signala. Na slici 79 je prikazana
blok šema mjerenja a na slici 80 je prikazan ulazni signal U1 koji se potiskuje oštrim filtrom
(Notch) na izlazu iz kola koje se testira a mjeri se ukupan iznos prisustva harmoničkih
produkata nelinearnosti testnog kola U2, U3, U4, U5, . . .
57
SINAD
SINAD je mjerenje koje se koristi u bilo kom komunikacijskom uređaju kako bi se saznao
stepen degradacije signala od strane neželjenih ili stranih signala uključujući šum i
izobličenja. Pa ipak SINAD mjerenja se najčešće koriste za mjerenje i tehnički opis
osjetljivosti radio prijemnika.
Važeća definicija SINAD-a je potpuno jasna. Nju je moguće sažeti kao odnos totalnog nivoa
snage signala (SND: Signal + Šum + Izobličenje) u odnosu sa snagom neželjenog signala
(ND: Šum + Izobličenja). Prema tome, viši iznos SINAD-a, bolji kvalitet audio signala. Iznos
SINAD-a se izražava u decibelima (dB) i može se odrediti primjenom jednostavne formule:
SINAD = 10Log ( SND / ND )
Gdje je:
SND = Kombinirani signal + Šum + nivo snage izobličenja

ND = Kombinirani šum + nivo snage izobličenja
Važno je naglasiti da je SINAD u ovom izračunu odnos snaga a ne odnos napona. Na slici 81
je prikazana blok šema mjerenja iznosa SINAD-a.
Slika 81
Watmetar (Watmetter)
Watmetar mjeri električnu snagu trošila. Koristi se za mjerenje veličine aktivne snage koja je
produkt pada napona na trošilu i struje koja teče kroz njega. Rezultat se prikazuje u Watima.
Watmetar pokazuje i faktor snage odnosno cosinus faznog kuta između vektora napona i
struje.
Instrument se postavlja na radnu površinu klikom na tipku Wattmeter sa trake alata
Instruments te ponovnim klikom na odgovarajuće mjesto (Slika 82).
58
Slika 82
Spajanje Watmetra
Na slici 83 je prikazan jedan primjer priključenja Watmetra u strujno kolo.
XWM1
V I
2
1
R1
51 Ω
V1
3
220 V L1
50 Hz 220mH
0Deg
0 0
Slika 83
Osciloskop (Oscilloscope)
Odabir osciloskopa se vrši klikom na tipku Oscilloscope sa trake Instruments a zatim se
ponovo klikne na mjestu radnog prostora gdje se ikona instrumenta želi postaviti. Ikona se
koristi za povezivanje osciloskopa u električno kolo (Slika 84). Dvostrukim klikom na ikonu
otvara se lice instrumenta, koje se koristi za pripremu instrumenta za mjerenje i uvid u mjerne
rezultate (Slika 85).
59
Slika 84
Dvokanalni osciloskop prikazuje veličinu i frekvernciju različitih elektroničkih signala.

Osciloskop prikazuje oscilograme jednog ili dva signala u funkciji vremena te omogućava
međusobno poređenje valnih oblika signala.
Priprema osciloskopa za mjerenje
Vremenska baza (Time Base)
Postavka vremenske baze kontrolira razmjeru osciloskopske horizontale ili x-ose pri
poređenju amplituda signala u funkciji vremena (Y/T). Slika 86 pokazuje dio lica osciloskopa
na kome se vrši podešavanje vremenske baze.
Slika 85
60
- Da bi bila moguća očitanja sa zaslona, treba podesiti vremensku bazu u inverznoj

proporciji u odnosu na frekvenciju koja se podešava na generatoru funkcija ili
izvoru izmjeničnog napona (AC) – viša frekvencija, niža (ili više uvećana)
veremenska baza.
Npr, ako se želi vidjeti jedna puna promjena signala frekvencije 1 kHz vremenska baza bi
trebala biti oko 1ms (odnosno postavka vremenske baze mora biti 100µs/Div, pa kako na osi x
ima 10 podioka (Div) to će ukupno vremensko trajanje x ose biti 10 puta 100µs što iznosi
1ms).
Slika 86
Tipka Add se koristi kada se valni oblici signala koji su priključeni na kanal A i kanal B, žele
sabrati. Kada se pored pritisnute tipke Add pritisne i tipka signal B se grafički oduzima
od signala A (Slika 87). (Na slici 88 je prikazan primjer grafičkog sabiranja dva signala).
Slika 87
61
Slika 88
Slika 89
62
Osa (Y/T, A/B i B/A)
Ose na zaslonu osciloskopa mogu biti tako odabrane da prikažu iznos mjerene veličine u
funkciji od vremena (Y/T) i da prikažu ovisnost jednog ulaznog signala o drugom (A/B ili
B/A).
Ovaj izbor prikazuje razliku u frekvencijama i fazni pomak, poznat kao Lissajous krive (Na
slikama 90a, b i c su prikazane neke od tipičnih Lissajous krivi), a istim izborom se može
prikazati petlja histereze. Kada se poredi signal kanala A sa signalom kanala B (A/B)
razmjera x-ose je određena odnosom V/Div ili volti-po-podioku koji je izabran za kanal B (i
obratno).
XSC1
Ext T rig
+
_
A B
+ _ + _
3V1 2 V2
12 V 12 V
50 Hz 50 Hz
0Deg 0Deg
0
Slika 90a - Lissajous kriva za dva signala istih amplituda, frekvencija i faza.
XSC1
Ext T rig
+
_
A B
+ _ + _
3V1 2 V2
12 V 12 V
50 Hz 50 Hz
90Deg 0Deg
0
Slika 90b - Lissajous kriva za dva signala istih amplituda, frekvencija i faznog pomaka
90°.
XSC1
Ext T rig
+
_
A B
+ _ + _
3V1 2 V2
12 V 12 V
50 Hz 100 Hz
90Deg 0Deg
0
Slika 90c - Lissajous kriva za dva signala istih amplituda od kojih jedan signal ima
dvostruko višu frekvenciju i fazni pomak 90°.
63
Uzemljenje
Osciloskop se ne mora uzemljiti, ako je uzemljeno strujno kolo.
Postavke kanala A i kanala B (Channel A, Channel B)
Razmjera (Scale)
Ova postavka određuje razmjeru y –ose. To također kontrolira razmjeru x-ose kada se izabere
jedna od mogućnosti A/B ili B/A.
- Da bi bilo moguće očitavati sa zaslona, treba podesiti razmjeru prema očekivanom
naponu na dotičnom kanalu. Npr., jedan ulazni AC signal 3 V ispuni vertikalno
zaslon osciloskopa kada se y-osa postavi na 1 V/Div. Ako se razmjera poveća
valni oblik će biti manji. Ako se razmjera smanji valni oblik će biti odrezan.
Y pozicija (Y position)
Ovim se odabire ishodišna tačka y-ose. Kada je Y position postavljen na 0.00, ishodišna tačka
presjeca x-osu. Povećanjem Y position na 1.00, npr. pomjera ishodišnu tačku (0) prema gore
na prvi podiok iznad x-ose. Smanjenjem Y division na -1.00 pomjera ishodišnu tačku (0)
dole na prvi podiok ispod x-ose.
Izbor vrste ulaznog signala (AC, 0 i DC)
Izborom AC, na zaslonu osciloskopa se prikazuje samo AC komponenta signala. Ovaj izbor
ima efekat postavljanja kapaciteta u seriju sa pipalicom (sondom) osciloskopa. Kao i kod
stvarnog osciloskopa kod koga je izabran AC ulazni signal, prva prikazana promjena je
netačna. Čim se DC komponenta signala izračuna i eliminira nakon prve promjene, valni
oblik AC signala postaje tačan.
Sa izborom DC ulaznog signala, na zaslonu će biti prikazan zbir AC i DC komponenti.
Izborom 0 na zaslonu se prikazuje referentna ravna crta u ishodišnoj tački koja je postavljena
sa Y position.
Napomena - Nije dopušteno dodavati vezni kapacitet u seriju sa pipalicom (sondom)
osciloskopa. Dodavanjem serijskog kapaciteta se prekida tok jednosmjerne struje pa će prikaz
DC signala na zaslonu osciloskopa izostati. Ovo ne važi za AC ulazne signale.
Okidanje (Trigger)
Slika 91
64
Ove postavke određuju uvjete pod kojima će se valni oblik prvi pojaviti na osciloskopu (Slika
91).
Okidna ivica (Trigger Edge)
- Za početak ispisa valnog oblika na svojoj pozitivnoj kosini ili porastu signala,
potrebno je kliknuti na uzlaznu ivicu (Ascending Edge).
- Za početak ispisa sa negativnom kosinom ili opadanjem signala, potrebno je
odabrati silaznu ivicu (Descending Edge).
Na slici 92 su pokazani primjeri okidanja na uzlaznoj i silaznoj ivici valnog oblika signala.
Okidni nivo (Trigger Level)
Okidni nivo je tačka na y-osi osciloskopa koja mora biti presjećena valnim oblikom signala
prije nego što se ispiše.
Na slici 92 su pokazani okidni nivoi -5 V i 5V.
Savjet - Ravan signal neće presjeći okidni nivo. Da bi se vidio ravan signal mora biti
izabrano Auto okidanje.
Slika 92
Okidni signal (Trigger Signal)
Okidanje može biti unutrašnje, u odnosu na ulazni signal za kanale A ili B, ili vanjsko u
odnosu na signal koji se dovodi na prikjučnicu za vanjski okidni signal. Ako se očekuje ravan
signal ili ako se radi o signalima koji je potrebno čim prije prikazati (bez odgađanja), izaberite
Auto.
65
Tipka Sing se koristi da učini da osciloskop izvrši okidanje u jednom prolazu kada se dostigne
okidni nivo. Kada trag signala dođe do desnog ruba zaslona, ispis se neće mijenjati dok se
ponovno ne klikne na Sing.
Tipka Nor se koristi kada osciloskop treba da izvrši osvježenje svaki put kada se dostigne
okidni nivo.
Tipka None se koristi ako se ne želi koristiti okidanje.
Slika 93
Sa Save tipkom moguće je spasiti rezultate simulacije u Grapher prozor.

(Put do Grapher-a je View/Grapher)
Otvaranje postojeće datoteke u Grapher-u:
1. Kliknuti na tipku Open. Pojavi se pretraživač (Browser).
2. Izabrati željeni tip datoteke sa padajuće liste. Raspoloživi tipovi datoteka su:
Grafičke datoteke (*.gra) – Multisim Grapher datoteke.
Datoteke sa podacima (*.dat) – datoteke koje su kreirane i spašene simuliranim osciloskopom
proizvođača Agilent.
Datoteke oscilograma (*.scp) – datoteke koje su kreirane i spašene Multisim osciloskopom.
Bode datoteke (*.bod) – Datoteke koje su kreirane i spašene Multisim bode crtačem (Bode
Ploter).
3. Izabrati datoteku koja se želi otvoriti.
4. Kliknuti na Open.
Da bi se spasila datoteka u Grapher:
1. Kliknuti na tipku Save. Pojaviće se pretraživač datoteka.
2. Izabrati željeni tip datoteke sa padajuće liste. Raspoloživi tipovi datoteka su:
Grafičke datoteke (*.gra) – Multisim Grapher datoteke.
Tekstualne datoteke (*.txt) – Standardne tekstualne datoteke.
Datoteke mjerenja bazirane na tekstualnom izvještaju (*.ivm) – Datoteke kao one koje su
kreirane u National Instruments LabVIEW.
Binarno zapisane datoteke mjerenja (*.tdm) – Datoteke koje služe za razmjenu podataka
između National Instruments software-a kao što su LabVIEW and DIAdem.
Treba imati na umu da pri spašavanju podataka kao što je DIAdem datoteka, kreiraju se dvije
datoteke, datoteka zaglavlja (*.tdm) i binarna datoteka (*.tdx)
3. Izabrati željenu datoteku koju se želi zamijeniti (prepisati) ili istipkati novo ime datoteke.
Grafičke datoteke imaju datotečni nastavak *.gra. Datotečni nastavak se dodaje automatski.
4. Kliknuti Save.
66
Pregled rezultata na osciloskopu
- Za prikaz ispravnih (tačnih) rezultata vrijednosti valnog oblika signala, potrebno je

uhvatiti vertikalni kursor i pomjerati dok se ne pojavi željena vrijednost. Kursor je
moguće postaviti na precizno mjesto ako se prvo kursor miša postavi na vertikalni
kursor osciloskopa a zatim klikne na desnu tipku miša. Pojaviće se popis
mogućnosti za postavljanje vertiklanih kursora.
Meni vertikalnih kursora
Pomjeranje kursora na precizno mjesto:
1. Postaviti kursor miša na željeni vertikalni kursor osciloskopa pa kliknuti na desnu tipku
miša. Pojaviće se popis mogućnosti za postavljanje vertiklanih kursora (Slika 94).
Slika 94
2. Izabrati ID traga. Pojaviće se sljedeći prostor za dijalog (Slika 95).
Slika 95
3. Izabrati trag koji se želi koristiti kao referentini za druge mogućnosti pobrojane u listi sa
slike 94. Ako se izabere bilo koja druga opcija u popisu sa slike 94, kursor će se pomjeriti na
odgovarajuće mjesto na tragu koji je odabran u ovom koraku.
67
4. Postaviti kursor miša na na željeni vertikalni kursor osciloskopa koji se želi pomjeriti a
zatim izabrati jednu od slijedećih mogućnosti:
o Set X_Value - klikom na ovu opciju pojaviće se slijedeći prostor za dijalog.

Upisati željeno mjesto na x-osi i kliknuti na OK. Vertikalni kursor će se
pomjeriti na navedeno mjesto.
Slika 96
o Set Y_Value => - kliknuti kako bi se pojavio slijedeći prostor za dijalog.

Upisati željeno mjesto na y-osi gdje se želi postaviti vertikalni kursor i kliknuti
na OK. Kursor će se pomjeriti udesno na prvo mjesto gdje se pronađe zadata
vrijednost (Slika 97).
Slika 97
o Set Y_Value <= - kliknuti kako bi se pojavio slijedeći prostor za dijalog.

Upisati željeno mjesto na y-osi gdje se želi postaviti vertikalni kursor i kliknuti
na OK. Kursor će se pomjeriti ulijevo na prvo mjesto gdje se pronađe zadata
vrijednost (Slika 98).
Slika 98
o Go to next Y_MAX => - Kliknuti da bi se kursor pomjerio na prvu pronađenu

maksimalnu Y vrijednost koja se nalazi sa desne strane trenutnog mjesta.
68
o Go to next Y_MAX <= - Kliknuti da bi se kursor pomjerio na prvu pronađenu

maksimalnu Y vrijednost koja se nalazi sa lijeve strane trenutnog mjesta.
o Go to next Y_MIN => - Kliknuti da bi se kursor pomjerio na prvu pronađenu

minimalnu Y vrijednost koja se nalazi sa desne strane trenutnog mjesta.
o Go to next Y_MIN <= - Kliknuti da bi se kursor pomjerio na prvu pronađenu

minimalnu Y vrijednost koja se nalazi sa lijeve strane trenutnog mjesta.
Prostor ispod zaslona osciloskopa pokazuje vrijeme i napon na spoju pipalice (sonde) gdje
vertikalni kursor presjeca sinusni val i razliku između veličina vremena i napona u te dvije
pozicije (Slika 99).
Slika 99
Čim se strujno kolo aktivira i simulira karakteristika kola, pipalica osciloskopa se može
pomjeriti u drugi čvor bez ponovnog pokretanja strujnog kola. Pomjeranjem pipalice na drugo
mjesto automatski se ispisuje valni oblik signala u novom čvoru. Ako se vrši fino podešavanje
postavki osciloskopa u toku ili poslije simulacije, zaslon će se automatski ponovno iscrtati.
Opaska Ako se postavke osciloskopa ili opcija analize promijeni kako bi se dobilo
više detalja, valni oblici signala se mogu pojavljivati u naletima i neravnomjerno. Ako se to
desi, ponovo pokrenite strujno kolo kako bi dobili više detalja. Moguće je povećati preciznost
valnog oblika povećanjem broja koraka korištenjem početnih postavki instrumenta izborom
Interactive Simulation Settings (Slika 100).
Multisim dopušta promjenu početnih postavki za instrumente koji su zasnovani na analizi
prijelaza (kao što su osciloskop, analizator spektra i logički analizator)
Promjena početnih postavki instrumenta:
1. Izborom Simulate/Interactive Simulation Settings. Pojaviće se prozor Interactive

Simulation Settings u kome su prikazane najčešće korištene funkcije.
2. Klikanjem na tipku more>> pojavljuje se cijeli prozor.
3. Vrši se unošenje željenih postavki a zatim se klikne na OK. Ove postavke će imati
efekta slijedeći put kada se pokrene simulacija.
Moguće je kontrolirati mnogo aspekata simulacije, kao što je tehnika simulacije, i
pregled rezultata. Opcija koju odaberete će odrediti djelotvornost simulacije.
69
Slika 100
4-kanalni osciloskop
4-kanalni osciloskop u odnosu na ranije opisani dvokanalni, ima sva ista podešavanja i
postupak mjerenja. Jedina razlika se očituje u načinu postavljanja parametara svakog od 4
kanala A, B, C i D.
Izbor 4-kanalnog osciloskopa se vrši izborom ikone sa trake Instruments (Slika 101).
Ponovnim klikom se osciloskop postavlja na odgovarajuće mjesto u strujnom kolu.
Dvostrukim klikom se otvara lice instrumenta a zatim se vrše odgovarajuća podešavanja
parametara prilagođena iznosima u tačkama strujnog kola gdje se vrši spajanje priključnica
ikone (Slika 102).
XSC1
G
A B C D
Slika 101
70
Slika 102
Osim opisanog rada simuliranog 2 i 4 kanalnog osciloskopa koji nije vezan ni za jednog
proizvođača, Multisim 9 raspolaže sa osciloskopima firme Agilent (ranije Hewlett Packard) i
Tektronix. Obzirom da je princip rada svih osciloskopa uglavnom isti nećemo detaljnije pisati
o ova dva osciloskopa. I sami ćete uočiti da lica ovih instrumenata izgledju potpuno isto kao i
u stvarnosti. Ako pozovete pomoć (Help) pa na kartici Index potražite podatke, dobićete
spisak mogućnosti koje su podržane kao i one koje nisu.
Agilent osciloskop (Agilent Oscilloscope)
Simulirani Agilent Technologies 54622D Osciloskop raspolaže sa 2 analogna i 16 logičkih

kanala, frekvencijske širine opsega 100 MHz.
Spajanje Agilent osciloskopa u strujno kolo
1. Kliknuti na ikonu Agilent Oscilloscope sa trake Instruments, a zatim ponovnim

klikom postaviti instrument na željeno mjesto radne površine. Dvostrukim klikom
pojavljuje se lice instrumenta. Instrument se uključuje klikom na tipku POWER (slika
104).
2. Spajanje ikone u strujno kolo se vrši koristeći priključnice kako je to okazano na slici
103.
Slika 103
71
Slika 104
3. Za potpune informacije u vezi sa korištenjem ovog instrumenta potražiti PDF verziju

korisničkih uputa na www.electronicsworkbench.com
Tektronix osciloskop (Tektronix Osciloscope)
Simulirani Tektronix TDS 2024 Osciloskop raspolaže sa 4 analogna kanala frekvencijske

širine opsega 200 MHz.
Spajanje Tektronix osciloskopa u strujno kolo
1. Kliknuti na ikonu Tektronix Oscilloscope sa trake Instruments, a zatim ponovnim

klikom postaviti instrument na željeno mjesto radne površine. Dvostrukim klikom
pojavljuje se lice instrumenta. Instrument se uključuje klikom na tipku POWER (slika
106).
2. Spajanje ikone u strujno kolo se vrši koristeći priključnice kako je to pokazano na slici
105.
Slika 105
72
Slika 106

Generator funkcija (Function Generator)
Generator funkcija je izvor napona koji generira signal sinusnog, trokutnog i pravokutnog
valnog oblika. On osigurava prikladan pobudni signal strujnim kolima. Moguće je mijenjati i
kontrolirati valni oblik, frekvenciju, amplitudu, i odnose unutar jedne pune promjene
periodičnog signala te DC pomak. Opseg frekvencija generatora funkcija je dovoljno velik da
proizvede uobičajene AC signale zvučnih i radio frekvencija.
Generator funkcija ima tri priključnice preko kojih se valni oblici signala mogu dovesti do
strujnog kola. Zajednička priključnica osigurava referentni nivo signala.
Izbor instrumenta se vrši klikom na tipku Generator funkcija (Function Generator) sa trake
Instrumenti (Instruments) a zatim ponovnim klikom instrument se postavlja na željeno
mjesto na radnoj površini. Ikona generatora funkcija se povezuje u strujno kolo (Slika 107) .
Dvostrukim klikom na ikonu se otvara lice instrumenta na kojem se vrše odgovarajuća
podešavanja (Slika 108).
Slika 107
73
Slika 108
Kako bi referentna tačka signala bilo uzemljenje, vrši se spajanje zajedničke priključnice na
komponentu uzemljenja.
Pozitivna priključnica (+) isporučuje valni oblik u pozitivnom smjeru a negativna priključnica
(-) isporučuje valni oblik u negativnom smjeru u odnosu na referentnu zajedničku tačku (Slika
109) .
Podešavanje generatora funkcija
Izbor Valnog oblika
Na izlaznim priključnicama moguće je birati tri različita tipa valnog oblika signala.
¾ Klikom na odgovarajuću tipku na kojoj je grafički prikazan sinusni, trokutni i

pravokutni valni oblik vrši se izbor signala.
¾ Ako je odabran pravokutni valni oblik moguće je podesiti parametar vremena
porasta/opadanja:
1. Kliknuti na tipku pravokutnog valnog oblika. Na licu instrumenta će biti dostupna
tipka podešavanje vremena porasta/opadanja ivice pravokutnog signala (Set Rise/Fall
Time).
2. Kliknuti na tipku Set Rise/Fall Time kako bi se otvorio prozor u kome je moguće
podesiti vrijeme porasta/opadanja ivice pravokutnog signala (Slika 110).
74
Slika 109
Slika 110
3. Upisati željeno vrijeme porasta/opadanja a zatim kliknuti na tipku „prihvati“ (Accept).
Na slici 111, na oscilogramu je prikazano vrijeme porasta/opadanja ivice pravokutnog signala.
Slika 111
75
Parametri signala
Frekvencija (frequency) (1 Hz – 999 MHz) – Ovim se podešava broj punih promjena u

sekundi funkcije koju generira generator.
Odnosi unutar pune promjene periodičnog signala (Duty Cycle) (1% - 99%) - Ovo
podešavanje određuje odnos trajanja porasta trokutnog signala (ili postojanja [„1“]
pravokutnog signala) i trajanja opadanja trokutnog signala (ili nepostojanja [„0“] pravokutnog
signala). Ovo utiče na valni oblik trokutnog i pravokutnog signala. Na slici 112 su prikazana
dva valna oblika generirana u odvojenim generatorima funkcija. Prvi je pravokutnog, a drugi
trokutnog oblika sa odnosom uključeno/isključeno (on-period/off period) 10% prema 90%.
Ukupno vrijeme trajanja pune promjene iznosi 10%+90% = 100%. Kod sinusnog oblika
signala nije moguće mijenjati ovaj parametar, obzirom da je ova funkcija simetrična (Duty
Cycle = 50%).
Slika 112
Amplituda (Amplitude) (1mV – 999 kV) - Ovo podešavanje kontrolira napon signala koji se
mjeri od njegovog DC nivoa do njegove vršne vrijednosti. Ako je jedan vodič priključen na
zajedničku priključnicu a drugi na (+) ili (-) priključnicu instrumenta, izmjerena vrijednost
signala od vrha do vrha (pp – peak-to-peak) je dvostruka vrijednost njegove amplitude. Ako
se izlaz bira sa pozitivne i negativne priključnice tada je izmjerena vrijednost signala od vrha
do vrha četverostruka vrijednost njegove amplitude.
DC pomak (Offset) (od -999 kV do 999 kV) – Ovo podešavanje kontrolira DC nivo oko
koga se izmjenični signal mijenja. Pomak 0 postavlja valni oblik duž x-ose osciloskopa
(postavljajući njegovo mjesto na Y osi (Y Position) na 0). Pozitivna vrijednost pomiče DC
nivo prema gore, dok negativna vrijednost pomiče DC nivo prema dole. Vrijednosti pomaka
su iskazane vrijednostima amplitude.
Agilent generator funkcija (Agilent Function Generator)
Simulirani Agilent Technologies 33120A generator funkcija je visoko-kvalitetni 15 MHz

sinetizirani generator kod kojeg je ugrađena mogućnost izbora proizvoljnih valnih oblika.
76
Kao i kod Agilent i Tektronix osciloskopa, ako pozovete pomoć (Help) pa na kartici Index
potražite podatke dobićete spisak mogućnosti koje su podržane kao i one koje nisu.
Spajanje Agilent generatora funkcija u strujno kolo
1. Kliknuti na ikonu Agilent Function Generator sa trake Instruments, a zatim

ponovnim klikom postaviti instrument na željeno mjesto radne površine. Dvostrukim
klikom pojavljuje se lice instrumenta. Instrument se uključuje klikom na tipku
POWER (slika 114).
2. Spajanje ikone u strujno kolo se vrši koristeći priključnice kako je to pokazano
na slici 113.
Slika 113
Slika 114
Brojač frekvencije (Frequency Counter)
Brojač frekvencije se koristi za mjerenje frekvencije signala.

Izbor instrumenta se vrši klikom na tipku brojač frekvencije (Frequency Counter) sa trake
Instrumenti (Instruments) a zatim ponovnim klikom instrument se postavlja na željeno
mjesto na radnoj površini. Ikona brojača frekvencije se povezuje u strujno kolo (Slika 115) .
Dvostrukim klikom na ikonu se otvara lice instrumenta na kojem se vrše odgovarajuća
podešavanja (Slika 116).
77
XFC1
123
Slika 115
Slika 116
Upotreba brojača
Mjerenja u strujnom kolu upotrebom brojača frekvencije:

Klinuti na brojač frekvencije (Frequency Counter) i postaviti ikonu na odgovarajuće mjesto
u strujnom kolu. Spojiti brojač frekvencije i u tačku strujnog kola gdje se želi mjeriti (Slika
117).
XFC1
123
1 V1
220 V
50 Hz
0Deg
0
Slika 117
Napomena U ovom primjeru je upotrijebljen jednostavan AC izvor koji osigurava

signal brojaču frekvencije.
Dvostruko kliknuti na ikonu kako bi se pokazalo lice instrumenta. Uočiti da je u momentu

otvaranja lica instrumenta uključena tipka Freq.
Koristiti slijedeće kontrole za podešavanje instrumenta kako bi se izvršila željena očitanja.
Okvir Measurement (mjerenje)
78
Freq (frekvencija) – da bi se mjerila frekvencija kliknuti na tipku Freq.

Pulse (inpuls) – da bi se mjerila vremena trajanja pozitivnog i negativnog inpulsa
kliknuti na tipku Pulse.
Period (trajanje) - da bi se mjereila vremena trajanja jedne pune promjene
periodičnog signala kliknuti na tipku.
Rise/Fall (Porast/opadanje) - kliknuti na tipku da bi se mjerilo vrijeme porasta i
opadanja jedne pune promjene.
Okvir Coupling (spajanje)

AC - kliknuti na tipku za prikaz samo AC komponente signala.
DC - kliknuti na tipku za prikaz zbira AC i DC komponenti signala.
Sensitivity (RMS) (osjetljivost (efektivna vrijednost)) – upisati osjetljivost u lijevo

polje i mjernu jedinicu u desno polje.
Trigger Level (Nivo okidanja) – Upisati nivo okidanja u lijevo polje i njegovu
mjernu jedinicu u desno polje. Nivo okidanja je tačka koju mora dosegnuti valni
oblik prije nego što se pokaže očitanje.
Napomena Navedena podešavanja mogu se mijenjati prije, u toku ili nakon

simulacije.
Izabrati Simulate/Run. Budući da je Freq tipka uključena pojaviće se frekvencija u tački u
kojoj je brojač frekvencija priključen (Slika 118).
Slika 118
Preostala očitanja se mogu vidjeti kako slijedi:
Pulse (Slika 119)
Slika 119
79
Period (Slika 120)
Slika 120
Rise/Fall (Slika 121)
Slika 121
Bode crtač (Bode Plotter)
Bode (Hendrik Wade Bode - 24.12.1905 - 21.06.1982 - pionir moderne teorije kontrole i
elektroničkih telekomunikacija). Bode crtač se izabire sa trake Instruments a zatim se
ponovno klikne na mjestu radne površine gdje se instrument želi postaviti. Ikona Bode crtača
se povezuje u električno kolo (Slika 122). Dvostruki klik otvara lice instrumenta gdje je
moguće izvršiti podešavanja i očitati rezultate mjerenja (Slika 123).
Slika 122
Napomena Upotrebom tipke Save Bode crtača, moguće je spasiti rezultate

simulacije u prozor Grapher-a o čemu smo ranije govorili u poglavlju
otvaranje i spašavanje datoteka.
80
Slika 123
Bode crtač generira frekvencije unutar zadanog opsega. Frekvencija bilo kog AC izvora u
strujnom kolu ne utiće na bode crtač. Ipak, AC izvor mora biti upotrebljen negdje u strujnom
krugu.
Početna i krajnja vrijednost vertikane i horizontalne skale su unaprijed postavljene na
maksimalne vrijednosti. Ove vrijednosti se mogu promijeniti kako bi se dijagram mogao
vidjeti u ratličitim razmjerama. Ako se razmjera poveća ili baza promijeni nakon što
simulacija završi, mora se pokrenuti kolo ponovo, kako bi se dobilo više detalja na grafu.
Suprotno većini instrumenata za testiranje, ako se pipalice Bode crtača premjeste u druge
čvorove, potrebno je ponovno pokrenuti strujno kolo kako bi se osigurali tačni rezultati.
Podešavanje Bode crtača
Tačke razlučivosti – podešavanja u okviru za dijalog
¾ Podešavanje razlučivosti bode dijagrama:

1. Kliknuti na Set da bi se pojavio Settings Dialog.
2. Unijeti željeni broj tačaka razlučivosti pa zatim kliknuti na Accept.
Odnos izlaznog i ulaznog napona ili Faza

Ako je pritisnuta tipka Magnitude mjeri se odnos napona (naponsko pojačanje, u decibelima)
između dva čvora, V+ i V-. Klikom na tipku Phase mjeri se fazni pomak (u stupnjevima)
napona između dva čvora. Oboje se crta u funkciji od frekvencije (u Hz).
¾ Ako su V+ i V- zasebne tačke u strujnom kolu:
1. Priključiti pozitivnu ulaznu (IN) i pozitivnu izlaznu (OUT) priključnicu na
priključnice V+ i V-.
2. Priključiti negativne IN i OUT priključnice na komponentu uzemljenja.
¾ Ako je V+ (ili V-) veličina ili faza kroz komponentu, treba spojiti obje IN priključnice
(ili obje OUT priključnice) na krajeve komponente.
Na slici 124 je za ovaj slučaj dat primjer serijskog rezonantnog kola gdje za date
komponente rezonantna frekvencija iznosi 145,288 kHz. Vidljivo je da je u toj tački
81
između tačaka +V i –V slabljenje zanemarivo jer se radi o idealnim komponentama.

Također je vidljivo da se na rezonantnoj frekvenciji faza teroijski mijenja od +90° na
-90°.
Slika 124
Podešavanja vertikalne i horizontalne ose
Slika 125
Izbor baze
Logaritamska baza se koristi kada vrijednosti koje se porede postanu veliki brojevi, što je
upćenito uzevši slučaj kod frekvencijskog odziva. Npr. ako se naponsko pojačanje mjerenog
signala želi izračunati u decibelima slijedi da je:
82
⎛V ⎞
dB = 20 ⋅ log10 ⎜⎜ izl ⎟⎟
⎝ Vul ⎠
Baza skale se može biti logaritamska (Log) i linearna (Lin) a pri promjeni sa jedne na drugu
kolo se ne mora ponovo uključiti. (Samo pri korištenju logaritamske skale dobiveni graf na
zaslonu se zove Bode graf).
Skala horizontalne ose
Na horizontalnoj ili x-osi uvijek je predstavljena frekvencija. Njena skala je određena izborom
početne (I) i krajnje (F) vrijednosti horizontalne x-ose (slika 125). Pošto analiza
frekvencijskog odziva zahtijeva veliki opseg frekvencija, češće se koristi logaritamska skala.
Napomena Kada se podešava skala horizontalne ose, početna (I) mora biti manja
od krajnje (F) frekvencije.
Skala vertikalne ose
Jedinice i skala vertikalne ose ovise o tome šta će se mjeriti, što je prikazano narednom
tabelom.
Najmanja početna Najveća krajnja

Vrsta mjerenja Baza
vrijednost vrijednost
Odnos izlazne i
ulazne veličine Logaritamska -200 dB 200 dB
(pojačanje)
Odnos izlazne i
ulazne veličine Linearna 0 10e+09
(pojačanje)
Faza Linearna -720° 720°
Kada se mjeri naponsko pojačanje, vertikalna osa prikazuje odnos izlaznog i ulaznog napona.
Za logaritamsku bazu jedinice su decibeli. Kada se mjeri faza, vertikalna osa uvijek pokazuje
fazni kut u stupnjevima. Neovisno o jedinici, moguće je podešavati početnu (I) i krajnju (F)
vrijednost za osu koristeći kontrole Bode crtača (slika 125).
Napomena Kada se podešava skala vertikalne ose, početna vrijednost (I) mora biti
manja od krajnje (F) vrijednosti odnosa izlazne i ulazne veličine.
Očitanje mjernih rezultata
Pomijeranjem vertikalnih kursora Bode crtača očitava se frekvencija i odnos izlazne i ulazne
veličine ili faze u bilo kojoj tački grafa. Vertikalni kursor je unaprijed postavljen uz lijevi rub
zaslona Bode crtača.
¾ Pomijeranje vertikalnog kursora:
Klikati na strjelice u dnu Bode crtača.
ili
Premjestiti vertikalni kursor sa lijeve strane zaslona Bode crtača u tačku grafa gdje
želimo oćitati mjerne rezultate.
83
Napomena Kursor je moguće postavljati na specifična mjesta na grafu ako se

klikne na desnu tipku miša. Pojaviće se meni u mome je moguće
odabrati poziciju kursora na jedno od nekoliko ponuđenih
karakterističnih mijesta (o ovome smo pisali u šestom- prošlom
nastavku )
Veličina (ili faza) i frekvencija na mjestu presjeka vertiklanog kursora se očitavaju pored
strjelica ispod zaslona.
Radi lakšeg razumijevanja rada Bode crtača, na slici 126 je projektiran jedan nisko propusni
pasivni filter uz pomoć alata sa kojim raspolaže Multisim 9. Klikom na padajući meni alati
(Tools) i izborom čarobnjaka za filtere (Filter Wizard) otovoriće se prozor u kojem je
moguće projektirati filtere.
Na slici 127 je odabran tip niskopropusnog Butterworth pasivnog filtera iste ulazne i izlazne
otpornosti koja iznosi 50 Ohm-a, opsega propusnih frekvencija 0 – 1 kHz unutar kojeg
logaritamski odnos izlaznog i ulaznog napona signala ne smije biti ispod -1dB. Frekvencija na
kojoj se na izlazu iz filtera mora postići slabljenje ulaznog napona od -25 dB je zadana i
iznosi 1,5 kHz. Na temelju zadanih podataka čarobljak sam projektira i iscrtava šemu filtera
sa vrstom i vrijednošću komponenata. Dodavanjem Bode crtača u šemu i odgovarajućim
opisanim podešavanjima vrši se snimanje amplitudno-frekvencijske i fazno-frekvencijske
karakteristike filtera.
Slika 126
84
Slika 127
Generator riječi (Word Generator)

Izbor generatora riječi (Word Generator) vrši se izborom ikone sa trake Instruments (Slika
128). Ponovnim klikom generator riječi se postavlja na radnu površinu. Ikona generatora
riječi se povezuje u strujno kolo. Dvostrukim klikom na ikonu generatora riječi otvara se lice
instrumenta na kome se vrše odgovarajuće postavke i vide rezultati mjerenja (Slika 129).
Slika 128
Generator riječi se koristi za slanje digitalne riječi ili niza bita složenih po određenom obrascu
u strujno kolo čime se obezbjeđuje pobuda digitalnim kolima.
85
Slika 129
Podešavanja generatora riječi
Upisivanje riječi
Desna strana lica instrumenta generatora riječi pokazuje redove brojeva, koji se mogu birati
između 00000000 i FFFFFFFF u hexadecimalnom brojnom sistemu ( 0 do 4.294.967.295 u
decimalnom brojnom sistemu). Tip prikazanih brojeva može biti Hex, Dec, Binary ili ASCII,
ovisno o tome koja je tipka izabrana u omeđenom prostoru Display. Svaki horizontalni red
predstavlja jednu riječ. Kada se generator riječi pokrene, šalje se red bita paralelno na
odgovarajuće priključke na dnu instrumenta.
Promjena vrijednosti bita u generatoru riječi vrši se izborom odgovarajuće cifre koja
se želi promijeniti a zatim se tipka nova vrijednost vodeći računa o tome kom tipu
brojeva ista pripada.
Kada se riječ pošalje sa generatora riječi, vrijednost svakog bita se pojavi u kružićima kojima
su označeni izlazni priključci na dnu instrumenta.
Slika 130
Ubacivanje 32-bitne riječi u krug vrši se klikom na Step, Burst ili Cycle.
Slanje jedne riječi se vrši klikom na Step.
86
Slanje svih riječi u zadanom redu šalje se klikom na Burst. Klikom na Cycle šalje se
neprekinuti niz riječi čije se slanje može zaustaviti klikom na tipku Run/Stop
simulation koja se nalazi na traci alata Main.
Ako se želi privremeno zaustaviti niz riječi od odabrane riječi treba odabrati tačku prekida
(Breakpoint).
Za umetanje tačke prekida (Breakpoint), treba izabrati riječ u privremenom
spremniku, pomjerajući listu do mjesta gdje se želi unijeti zaustavljanje, zatim klikom
na desnu tipku miša izabrati Set Breakpoint sa menija koji će se pojaviti. U pomičnoj
listi će se pojaviti „znak privremenog zaustavljanja“ u tački prekida (Breakpoint).
Izbacivanje tačke prekida vrši se tako što se izabere u privremenom spremniku na
pomičnoj listi a zatim se izabere Delete Breakpoint iz prozora koji će se pojaviti.
Moguće je upotrijebiti više tačaka prekida. Tačke prekida se mogu koristiti pri odabiru Cycle
i Burst.
Postavke (Settings Dialog Box)
Za postavljanje opcija potrebno je kliknuti na Set čime je omogućeno spremanje struktura

riječi u datoteku kao i odabir ranije spremljenih struktura riječi koje su upisane u generator
riječi (Slika 131). Ova funkcija može se upotrijebiti i za generiranje pogodne strukture ili za
čišćenje prikaza.
Slika 131
Okidanje (Triggering)
Slika 132
87
Klikom na Internal za slanje riječi koristiće se vlastiti okidni takt generatora riječi.
Klikom na External, biće odabran vanjski okidni takt čiji će svaki takt uzrokovati
slanje jedne riječi iz generatora riječi (Slika 132).
Klikom na tipku okidanje se vrši uzlaznom ivicom okidnog takt impulsa a klikom na tipku
okidanje se vrši opadajućom ivicom okidnog takt impulsa.
Frekvencija i pripravnost podataka (Frequency and data ready)
Frekvencija takta generatora riječi može biti postavljena u Hz, kHz ili MHz. Svaka riječ se
postavlja na izlazne priključke u ritmu frekvencije takta i tamo se zadržava onoliko dugo
koliko traje jedan ciklus taktne frekvencije (trajanje određeno sa dvije susjedne uzlazne ili
silazne ivice okidnih impulsa). Slika 133.
Slika 133
Oznaka u kružiću pripravan (Ready) obavještava strujno kolo da je generator riječi

spreman.
Logički pretvarač (Logic Converter)

Rad ovog instrumenta je detaljno opisan u časopisu RADIO T9 u broju 53 (Treći dio) tako da
ga ovdje nećemo posebno tretirati.
Logički analizator (Logic Analyzer)

Za odabir ovog instrumenta potrebno je kliknuti na tipku Logic Analyzer koji se nalazi na
traci alata Instruments a zatim ponovno kliknuti na mjestu radne površine gdje se instrument
želi postaviti (Slika 134). Kao i do sada, ikona služi za povezivanje logičkog analizatora u
strujno kolo. Dvostrukim klikom na ikonu otvara se lice instrumenta, na kome je moguće
izvršiti odgovarajuća podešavanja, postavke parametara i uvid u rezultate mjerenja (Slika
135).
Slika 134
88
Logički analizator pokazuje nivoe do 16 digitalnih signala u jednom strujnom kolu. Koristi se
za prikupljanje logičkih stanja brzih podataka i njihovu vremensku analizu kako bi se
pomoglo pri projektiranju velikih sistema i otkrivanju grešaka.
Slika 135
16 vertikano postavljenih kružića (priključaka) na lijevoj strani i 3 vodoravna priključka na

dnu ikone odgovara isto raspoređenim priključcima koji se nalaze na licu instrumenta. Kada
se priključak spoji sa čvorom, u kružiću se pojavi crna tačka i ime čvora a pripadajući graf
signala se oboji pripadajućom bojom čvora. Ukoliko priključak nije upotrijebljen, u kružiću se
neće pojaviti crna tačka.
Kada se strujno kolo pokrene, logički analizator počinje spašavati ulazne vrijednosti koje se
dovode na priključke. Kada se okidni signal opazi logički analizator pokazuje podatke
neposredno prije i poslije okidanja. Podaci se prikazuju u formi četvrtki u funkciji vremena.
Vrijednosti kanala 0 se prikazuju u prvom redu na vrhu. (Općenito, prvi bit je digitalna riječ),
slijedeći red prikazuje vrijednosti kanala 1, itd. Binarna vrijednost svakog bita u tekućoj riječi
pojavljuje se na priključcima na lijevoj strani lica instrumenta. Vremenska osa je prikazana na
vrhu prozora lica instrumenta. U ovom prozoru se nalazi vlastiti signal takta, vanjski signal
takta, takt označni podatak i okidni označni podatak.
Za tačno određivanje broja uzoraka koji će biti spašeni prije i nakon okidanja,
potrebno je kliknuti na tipku Set u okviru Clock ili koristiti unaprijed izvršene
89
postavke što je objašnjeno ranije kada je bilo govora o Interactive Simulation

Settings (Radio T9, broj 56, Šesti dio, strana 21, slika 100)
Logički analizatator spašava podatke dok se ne dostigne pred-okidni broj uzoraka. Zatim,
počinje uništavanje uzoraka sa pojavom novih. Nakon okidnog signala, uzorci se spašavaju
sve dok se ne dostigne broj poslije-okidnih uzoraka.
Kada se zaustavi uzorkovanje, postavljanjem dva vertikalna kursora na određena mjesta

automatske vremenske ose moguće je na presjeku kursora i signala očitati vrijeme i
vrijednosti signala u svim kanalima u odabranom trenutku.
Promjenu okidnog napona je moguće podešavati kako je opisano u Interactive Simulation

Settings.
Podešavanje logičkog analizatora
Zaustavljanje i ponovno postavljanje (Set & Reset)
Ako se izabere Simulate/Pause u toku simulacije rada strujnog kola, privremeno se zaustavlja
i strujno kolo i logički analizator. Korištenjem trake za pomijeranje na dnu lica instrumenta
moguće je vidjeti rezultate u bilo kom vremenskom periodu o od trenutka određeog uvjetima
okidanja sve dok se ne izvrši ponovno postavljanje (Reset) logičkog analizatora. Ako se
logički analizator ponovno postavi (Reset), biće moguće vidjeti rezultate od trenutka kada je
instrument ponovno postavljen do dostignutog vremena koje je određeno uvjetima okidanja.
Otpočinjanje nove analize se vrši klikom na tipku Reset. Ova akcija će izbrisati sve
informacije u instrumentu i počeće spašavanje novih informacija čim se dostigne
trenutak koji je određen uvjetima okidanja, nakon što se klikne na tipku Reset.
Ako se logički analizator ne okida, poništavanje spašenih podataka se vrši pritiskom
na tipku Stop. Ako se vrši okidanje i prikaza podataka logičkim analizatorom,
klikanjem na tipku Stop će zaustaviti instrument i omogučiće nastavak simulacije.
Nakon zaustavljanja instrumenta, mora se ponovno postaviti (Reset) logički analizator
kako bi ponovo otpočeo spašavati podatke.
Brisanje zaslona logičkog analizatora vrši se klikom na Stop a zatim na Reset tipku.
Brisanje zaslona ne prekida simulaciju. Instrument će početi spašavati podatke kad se
dostigne trenutk koji je određen uvjetima okidanja, nakon klikanja na Reset tipku.
Podešavanje takta
Takt obavještava logički analizator kad će očitati uzorak ulaznog signala. Takt može biti
unutrašnji ili vanjski.
Da bi se obavilo podešavanje takta potrebno je:
1. Kliknuti na tipku Set u okviru Clock lica logičkog analizatora. Pojaviće se

prozor (Slika 136).
90
Slika 136
2. Izabrati vanjski ili unutrašnji takt.

3. Postaviti frekvenciju unutrašnjeg takta. Takt označni podatak je ulazni signal
koji filtrira takt signal. Ako je postavljen na vrijednost „x“, označni podatak je
onemogućen pa će takt signal određivati kada će se očitati uzorak signala. Ako
je postavljen na „1“ ili „0“, uzorci će se očitavati samo ako takt signal dostigne
izabrani označni podatak.
4. Odabrati koliko podataka se želi prikazati prije (Pre-triger semples) i poslije
(Post-triger samples) okidanja.
5. Kliknuti na tipku prihvat postavki (Accept).
Podešavanje okidanja
Logički analizator je moguće podesiti tako da okida kod očitanja određene riječi ili
kombinacije riječi ili kada dostigne uzlaznu ili izlaznu ivicu signala takta (Slika 137).
Slika 137
91
Moguće kombinacije okidanja su:
A B C
A OR B A OR C B OR C
A OR B OR C A AND B A AND C
B AND C A AND B AND C NOT B
A NOT C B NOT C A THEN B
A THEN B B THEN C (A OR B) THEN C
A THEN (B OR C) A THEN B THEN C A THEN (B WITHOUT C)
Mjerna pipalica (Measurement Probe)

Korištenje mjerne pipalice je brz i jednostavan način za provjeru očitanja napona i frekvencije
u različitim čvorovima i nožicama.
Mjerna pipalica se može koristiti kao:
Dinamička pipalica (Dynamic Probe) – Za vrijeme simuliranja rada strujnog kola

klikne se na tipku pa se zatim prenese premještanjem miša do čvora, vodiča ili
nožice u strujnom kolu gdje se želi izvršiti mjerenje. Svaki dodir na mjernu tačku daje
nova očitanja (Slika 138).
Slika 138
Postavljena pipalica (Placed Probe) – U strujnom kolu je moguće postaviti nekoliko

ovakvih pipalica prije ili u toku simulacije. Ove pipalice ostaju nepomične, i
pokazivaće podatke simulacije sve dok se ne pokrene nova simulacija ili se podaci
pobrišu. Pored očitanja koja nudi dinamička pipalica postavljena pipalica dodatno nudi
različita očitanja struje kako je to pokazano na slici 139.
92
Slika 139
Napomena Dinamička pipalica ne može prikazati struju; Pipalica postavljena nakon

simulacije neće mjeriti struju. Ovo se dešava zato što SPICE mrežna lista mora
biti izmjenjena da bi bilo moguće mjeriti struju, i ovo može samo biti učinjeno
kada se započne nova simulacija.
Korištenje mjerne pipalice
Podešavanje mjerne pipalice
Podešavanje Mjerne pipalice se obavlja u Probe Properties prozoru.
Da bi se podesila pipalica potrebno je:
1. Izabrati Simulate/Dynamic Probe Properties a zatim kliknuti na karticu

Display (Slika 140).
93
Slika 140
2. Po potrebi, odabrati boju pozadine i teksta u okviru Color.

3. U okviru veličina (Size), unosi se širina i visina, ili se čekira automatsko
prilagođenje veličine (Auto-Resize).
4. Po potrebi, kliknuti na karticu Font kako bi bilo moguće promijeniti vrstu
slova koja se koristi u informacionom okviru pipalice (slika 141).
5. Kliknuti na karticu Parameters (Slika 142).
6. Kako bi neki parametri bili nevidljivi (npr. V(p-p)), kliknuti na odgovarajući
parametar u stupcu Show pri čemu se Yes mijenja u No.
7. Minimum i Maximum stupci služe za podešavanje opsega parametara.
8. Po potrebi se može promijeniti broj značajnih cifara za prikaz parametra u
stupcu Precision.
Napomena Ova podešavanja će ubuduće važiti za svaku novu postavljenu i
dinamičku pipalicu.
94
Slika 141
95
Slika 142
Spajanje mjerne pipalice
Dinamička pipalica
Ako se želi koristiti mjerna pipalica dinamično (tj. nije postavljena niti u jednu tačku) i
vršiti očitanja potrebno je:
1. Izabrati Simulate/Run ili kliknuti na tipku Run/Stop Simulation kako bi se

strujno kolo aktiviralo.
96
2. Kliknuti na tipku Measurement Probe koja se nalazi na alatnoj traci

Instruments. Od tog momenta je pipalica zakačena za kursor miša.
3. Prisloniti pipalicu u tačku u kojoj se želi izvršiti mjerenje. Na mjernoj pipalici
će se pojaviti očitanja (Slika 143).
Slika 143
4. Ako pipalica nije prislonjena uz vodič ili priključak u toku simulacije, pojaviće
se slijedeće (Slika 144):
Slika 144
5. Deaktiviranje mjerne pipalice se vrši klikom na tipku Measurement Probe ili

klikom na tipku ESC.
Napomena Da bi mjerenja bila tačna strujno kolo mora biti uzemljeno, čak kad se
koristi i lebdeći izvor napajanja.
97
Postavljena pipalica
Kako bi se spojila postavljena mjerna pipalica i izvršila očitanja potrebno je:
1. Kliknuti na tipku Measurement Probe koja se nalazi na alatnoj traci

Instruments.
2. Kliknuti na mjesto u električnom kolu gdje se želi postaviti pipalica.
3. Izabrati Simulate/Run ili kliknuti na tipku Run/Stop Simulation kako bi se
strujno kolo aktiviralo.
4. Okvir za informacije će se ispuniti podacima.
Ako se želi sadržaj pipalice sakriti potrebno je učiniti slijedeće:
1. Kliknuti na desnu tipku miša a zatim kliknuti na Show Comment/Probe.
Postavljena pipalica se pojavljuje u vidu strijelice kako je to pokazano na slici
145.
Slika 145
Ako se želi pokazati sadržaj pipalice, potrebno je kliknuti na desnu tipku miša a zatim
kliknuti na Show Comment/Probe.
Promjena svojstava postavljene pipalice se vrši na slijedeći način:
1. Kliknuti dvostruko na pipalicu kako bi se pojavio prozor Probe Properties
(Slika146).
Slika 146
98
Analizator Spektra (Spectrum Analyzer)

Analizator spektra se koristi za mjerenje amplitude u funkciji od frekvencije. Ovaj instrument
može mjeriti snage signala i komponenti frekvencije, i pomaže pri određivanju postojanja
harmonijskih frekvencija u signalu.
Jedna od oblasti koja je zainteresirana za mjerenje spektra su komunikacije. Npr., u sistemima
celularnog radija moraju se provjeravati harmonijske frekvencije signala nosilaca koje bi
mogle uzrokovati smetnje drugim RF sistemima. Druga interesantna primjena analizatora
spektra je mjerenje izobličenja uzrokovanog porukama moduliranog nosioca.
Analizator spektra prikazuje mjerenja češće u domeni frekvencije nego u domeni vremena.
Referentni okvir u analizi signala obično je vrijeme. U tom slučaju, koristi se osciloskop da
pokaže trenutne vrijednosti u funkciji vremena. Često se dešava da se umjesto čistog sinusnog
valnog oblika signala javlja deformirani sinusni signal koji je posljedica prisustva
harmonijskog signala. Zbog toka, nije moguće mjeriti nivo sinusnog valnog oblika. Ako isti
signal prikazuje analizator spektra, biće prikazana amplituda, kao i njegove komponente
osnovnih i harmonijskih frekvencija koje može sadržavati.
Mjerenje u domeni vremena kao što su vrijeme porasta i vrijeme opadanja, širina impulsa,
kašnjenje, itd. se ne mogu jednostavno obaviti u domeni frekvencija. Zbog toga su obje
metode mjerenja važne.
Korištenje multisim-ovog analizatora spektra
Analizator spektra u Multisim-u ne generira šum kao što je to normalno u stvarnom

analizatoru spektra. U stvarnosti, šum koji generira analizator spektra (koji je posljedica
haotičnog kretanja elektrona kroz različita elektronička kola analizatora) se pojačava kroz
različite pojačivačke sklopove analizatora pa se na zaslonu (CRT) analizatora spektra
neizbježno pojavljuje i signal šuma ispod čijeg nivoa mjerenja nije moguće obaviti. Sa
Multisim-ovim analizatorom spektra, nema dodatnog šuma koji uzrokuje pomenute probleme.
Parametri koji karakteriziraju analizator spektra su:
Opseg frekvencija u okviru kog instrument radi

Frekvencijski Span ili zadati opseg frekvencija u kojem se vrši analiza
Referentni nivo
Mjerno područje
Svi oni se nalaze na analizatoru spektra i moraju se ručno podesiti.
XSA1
IN T
Slika 147
99
Slika 148
Opseg frekvencija
Opseg frekvencija je opseg unutar koga analizator spekta analizira signal. Postoje dvije
frekvencije koje se moraju ručno podesiti: početna (najniža vrijednost je 1 kHz) koja se
upisuje u polje Start i krajnja (najviša vrijednost 4 GHz) se upisuje u polje End. Frekvenciju
nula nije moguće upisati niti u jedno od navedenih polja.
Ovaj parametar označava koji će od tri moguća opsega frekvencija biti prikazan:
Slika 149
Ako se odabere Full Span, pokazaće se cijeli raspoloživi opseg frekvencija o 1 kHz do 4GHz.
Ako se odabere Zero Span prikazaće se polje Center za upisivanje jedne frekvencije.
Ako se odabere Set Span opseg frekvencija se određuje kontrolom opsega ili kontrolom
frekvencije kako je objašnjeno u slijedećem odjeljku.
Analiza frekvencija
Postoje dvije metode za izbor opsega frekvencija.
Span kontrola
Frekvencijska kontrola
Span kontrola (kontrola mjernog raspona frekvencija)
Ova tehnika postavlja span i centralnu frekvenciju, tj. f-span i f-centar.

¾ Postavljanje spana i centralne frekvencije se vrši tako što se klikne na Enter (u okviru
Frequency) pri čemu se automatski izračunava početna i krajnja frekvencija
primjenom formula:
f_početna = (f_centralna – f_span / 2)
100
f_krajnja =(f_centralna + f_span / 2)
Kontrola frekvencije
Moguće je postaviti ručno početnu i krajnju frekvenciju. Za ove postavke potrebno je unijeti
numeričke vrijednosti frekvencija u prostor Frequency. Ove vrijednosti moraju biti različite
od nule. Kada se klikne Enter, centralna frekvencija (f-center) i mjerni raspon frekvencija
koji se pojavljuje na analizatoru spektra (f-span) se izračunava automatski. Izrazi koji se pri
tome koriste za izračunavanje su:
f_centralna = (f_početna + f_krajnja)/2

f_span = (f_krajnja – f _početna)
Ove dvije tehnike su u međusobnom odnosu, pa zbog toga nije moguće postaviti sve četiri
parametra neovisno jedan o drugome. Npr. Ako želite vidjeti frekvencijske komponente u
okolini određene frekvencije kao što je 100 MHz +/- 100 kHz , jednostavnije je podesiti
dotičnu tehniku kontrole frekvencije.
Slika 150
Centralna frekvencija u ovom primjeru, je 100 MHz, a span (mjerni raspon) je 2*(100 kHz) =
200 kHz.
Slika 151
Opseg amplituda
Korištenjem jedne od tri naredne mogućnosti moguće je podesiti opseg amplituda signala koji
će biti vidljiv na zaslonu:
dB – Ova mogućnost za osnovu ima izraz 20*log10(V), gdje je log10 logaritam za bazu
10, a V amplituda signala. Kada se koristi ova mogućnost, signal se prikazuje u „dB
po podioku“, koji se pojavljuje u desnom dijelu zaslona.
101
dBm - Ova mogućnost za osnovu ima izraz 10*log10(V/0,775), Nula dBm je snaga
koja se troši na otporu 600 Ohm pri naponu 0,775V. Ova snaga je ekvivalent snage
1mW. Ako je nivo snage +10dBm to znači da je iznos snage 10mW. Kada se koristi
ova mogućnost, snaga signala se mjeri u odnosu na referentni nivo 0 dBm. Kod
primjena u kojima je zaključni otpor 600 Ohm, kao što je to slučaj u telefonskim
linijama, očitanja se češće vrše u dBm jer je tada očitanje direktno poroporcionalno
disipiranoj snazi. Međutim, u dB, potrebno je uzeti u obzir vrijednost otpora kako bi se
odredila na njemu disipirana snaga. U slučaju dBm, vrijednost otpora je uračunata.
Lin – Ovom mogućnošću odabire se linearni prikaz signala. Promjena maksimalne

prikazane amplitude na zaslonu, vrši se unošenjem vrijednosti napona u polje Range.
Referentni nivo
Referentni nivo se koristi za postavljanje opsega ulaznog signala koji se želi prikazati na
zaslonu.
Ose analizatora spektra nisu označene u jedinicama i vrijednostima. Frekvenciju i amplitudu

je moguće vidjeti pozicioniranjem kursora na odgovarajuća mjesta. Također je moguće
kliknuti na desnu tipku miša, poslije čega će se pojaviti meni koji će omogućiti postavljanje
kursora na precizno odabrano mjesto u grafu. Postavljanjem kursora na željeno mjesto
očitanja frekvencije i amplitude je moguće izvršiti ispod grafa.
Moguće je promatrati više od jedne frekvencije i ocijeniti rezultate za cijeli prikazani opseg
frekvencija. Nekada je potrebno znati kada je amplituda (u dB ili dBm) određenog broja
komponenti iznad određene granice u dB ili dBm. Npr. Ako se pretpostavi da je ta amplituda
(-3 dB), postavljanjem tačke (-3 dB) moguće je procijeniti propusnu širinu pojačivača.
Klikom na Show-Ref, moguće je postaviti referentni nivo na (-3 dB) i uz istovremeno
korištenje kursora, moguće je naći donji i gornji bok propusnog opsega.
Moguće je doznati kada je amplituda signala manja od određene vrijednosti za određeni opseg
frekvencija. Da bi se ovo postiglo potrebno je promatrati signal na analizatoru spektra i
upotrijebiti tipku za referenciranje. Najveća referentna vrijednost u dB je postavljena na (+30
dB). Show-Ref je raspoloživ samo ako je aktiviran dB ili dBm.
Frekvencijska razlučivost
Frekvencijska razlučivost je inicijalno postavljena na najmanju vrijednost

Δf = f_krajnja/1024 . Dakako, moguće je taj iznos mijenjati na više, promatrajući spektar.
Frekvencijsku razlučivost treba izabrati tako da su frekvencije cjelobrojni umnošci
frekvencijske rezlučivosti.
Napomena Kako bi očitanja bila precizna, frekvencijske komponente nebi trebale

biti ispod Δf .
Analizator mreža
102
Analizator mreža se koristi za mjerenje S-parametara kola koji opisuju njihove karakteristike
najčešće na visokim frekvencijama. Ovi S-parametri se koriste za različite namjene i sastavni
su dio Multisim RF analiza.
Analizator mreža izračunava H, Y i Z parametre.
Kolo se poistovjećuje sa mrežom koja ima dva priključka. Da bi se analizator mreža ispravno
koristio potrebno je ulaz kola ostaviti otvoren. U toku simulacije analizator mreža dopunjava
analizirano kolo sa svojim pod-kolima. Neophodno je ova pod-kola izbaciti prije početka
obavljanja drugih analiza i simulacija.
Kada započne simulacija, analizator mreža automatski izvršava dvije AC analize. Prva AC
analiza se postavlja na ulazni priključak radi izračunavanja direktnih parametara S11 i S21.
Druga analiza se postavlja na izlazni priključak kako bi se izračunali parametri S22 i S12.
Nakon određivanja S-parametara moguće je koristiti analizator mreža za prikaz podataka na
različite načine i provoditi neke druge analize bazirane na podacima.
XNA1
P1 P2
Slika 152
Zaslon analizatora spektra je podijeljen u dva dijela:

U lijevom dijelu je zaslon dijagrama i zaslon za tekst, koji pokazuje markere i informacije o
kolu.
U desnom dijelu su kontrole analizatora mreža.
Kontrola Markera
Sa padajuće liste izabire se Marker čime se definira prikaz podataka:
Realni /Imaginarni (Re/Im)

Veličina/faza(stupanj) (Mag/Ph(Deg))
dB Veličina/Faza(stupanj) (dB Mag/Ph (Deg))
103
Slika 153
Sa lijevim i desnim strjelicama ispod dijagrama moguće je kretanje od podatka do podatka

koji su dobijeni za dotično kolo. U početku, tačke frekvencije su dekadno predstavljene.
Unaprijed postavljeni opseg frekvencija u kome se obavlja prolaz je 1 MHz do 10 GHz. Za
postavljanje na određeni podatak mogu se koristiti tipke PAGE UP i PAGE DOWN.
Kontrola traga
Tipka Trace se koristi kako bi se pokazao i sakrio svaki pojedini trag na dijagramu. Kada je
analizator mreža otvoren, S11 i S22 parametri se pojavljuju u Trace prostoru. Trace tipke se
mijenjaju ovisno o tome koji se parametar ili analiza gledaju. Moguće postavke u načinu rada
„Measurement“ su {S11, S12, S21, S22}, {Z11, Z12, Z21, Z22}, {H11, H12, H21, H22},
{Y11, Y12, Y21, Y22}, {K,|D|}. Moguće postavke u načinu rada „RF Characterizer“
{P.G.,T.P.G., A.P.G.}, {V.G.}, i {Zin, Zout}. Više o ovim načinima rada vidite u poglavlju
kontrole načina rada „Mode Kontrols“.
Kontrola formata
Opcije parametara
Da bi se na zaslonu prikazali parametri potrebno ih je postaviti. Omogućeni parametri ovise o

načinu rada analizatora mreže. U načinu rada „Measurement“ moguće je koristiti neki od S-,
Y-, H-, Z- parametara, i faktora stabilnosti K i |D|. U načinu rada „RF Characterizer“, moguće
je izabrati pojačanja snage (Power Gains), naponska pojačanja (Voltage Gains) i impedancu.
Tipke formata
Tipke formata se koriste za prikaz podataka različitim formatima dijagrama.
104
Tipkom Scale se mijenja skala trenutnog dijagrama. Pri tome će se mijenjati samo polarno
predstavljanje, realno/imaginarno predstavljanje i veličina/faza predstavljanje.
Tipkom Avto Scale vrši se automatsko skaliranje podataka kako bi mogli biti prikazani unutar
tekućeg dijagrama.
Tipkom Setup se mijenjaju različite osobine analizatora mreže.
Kontroliranje podataka (Data Controls)
Tipkom Save vrši se spašavanje tekuće grupe podataka S-parametara.
Tipkom Load se u analizator mreže puni prethodno spašena grupa podataka S-parametara.
Kada se podaci napune, moguće je koristiti sve funkcije kojima raspolaže analizator mreže,
kako bi se podaci predstavili i analizirali. Spašeni S-parametri imaju ekstenziju .sp.
Tipkom Exp vrši se izvoz grupe podataka izabrane grupe parametara u tekst datoteku. Npr.,
ako je izabrana grupa parametara Z-parametri oni se prikazuju u formatu dijagrama
veličina/faza a Z-parametri će biti izvezeni, i njihove vrijednosti će biti u formatu
veličina/paza.
Tipkom Print daje se nalog za štampanje izabranog dijagrama.
Kontrola načina rada
U prostoru Mode, potrebno je kliknuti na željeni način rada analizatora mreže:
Measurement – omogućava različite formate parametara
RF – Characterizer – omogućava pojačanje snage, naponsko pojačanje, i impedance koje se

vide na ulaznom i izlaznom priključku.
Match Net. Designer (projektiranje mreža za prilagođenje) – otvara novi prostor za dijalog,
što je objašnjeno u analizi mreže za prilagođenje (Matching Network Alalysis).
Prva od gore navedene tri mogućnosti analizatora omogućava mjerenja (uobičajena primjena).
Druga i treća mogućnost se koristi za pristup dvijema RF analizama koje su objašnjene u RF
analizi.
Tipkom Simulation Set se unose postavke mjerenja za izračun S-parametara kola.
105

Multisim 9 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Multisim 9 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELECTRONIC WORK BENCH – MultiSim 9

Programski alat Electronics Workbench je duže vrijeme prisutan na našim prostorima u

Pomislite samo na to da u toku razvoja vaših sklopova nećete napraviti nikakvu

Electronics Workbench - MultiSim program je platforma za simulaciju strujnih krugova,

Uputno je da se prije narednih aktivnosti učine odgovarajuća podešavanja. Prvo se odnosi na

Kreiranje nove ili otvaranje postojećih datoteka sa šemama (create/open):

Sa trake alata izaberite Place/Component, pojaviće se prozor kao na slici 2:

Postavite komponentu na radnu površinu MultiSim prozora.

Vaš strujni krug za dijeljenje napona izgleda kao na slici 5.

Sada ćete izvršiti neke od analiza na ovom strujnom krugu.

MultiSim 9 raspolaže i sa drugim multimetrima i osciloskopima koji su vjerna kopija stvarnih

Na izabranom multimetru sa slike 6, klikom na tipku Set dopušteno vam je mijenjanje

Struja kroz otpornike 1k (slika 9.).

Napon na otporniku 1k (slika 10.).

istovremeno uz dodatne mogućnosti prebaciti na izvršavanje simulacije u MultiSim-u. U

Primjer 1: Sastavite strujni krug sa slike 14.

Preletna (Sweep) DC analiza

Analiza prijelaza (transient):

Napon (Pk): 10V

Primjer 2: Slika 20. pokazuje integrator koji je konstruiran sa operacijskim pojačivačem.

AC Preletna (Sweep) analiza je u biti frekvencijska analiza. Omogućava vam prikaz

Početnu frekvenciju – Start frequency (FSTART): 10 Hz

Analiza prijelaza (transient)

Za postavljanje parametara analize prijelaza izaberite Simulate/Analyses, a zatim Transient

Slika 24. prikazuje rezultirajući prijelazni graf.

Da biste ovo uradili izaberite Simulate/Instruments, a onda izaberite Osciloscope. Spojite

Izaberite komponentu AC_VOLTAGE preko Place/Komponent. U kućici grupa (Groupe)

Ponovo, za podešavanje parametara analize prijelaza, izaberite Simulate/Analyses, a zatim

Početno vrijeme – Start Time (TSTART): 0s

DODATAK A: Valni oblici

Alternativno, možete koristiti neki od generatora funkcija koji se isporučuje sa MultiSim-om.

Generiranje četvrtastih oblika (četvrtki):

Na slici 32. je pokazan izgled izlaza

Generiranje pilastog oblika

Rezultirajući izgled generiranog pilastog oblika signala prikazan je na slici 34.

DODATAK B: Digitalne komponente

Ovdje ćemo pokazati nekoliko jednostavnih primjera koristeći digitalne komponente uz

Ovim bi zaokružio kratko predstavljanje programa za simuliranje strujnih krugova.

Pretvaranje šeme logičkog sklopa u tablicu istinitosti

1. Priključite ulaze kola na ulazne krajeve logičkog pretvarača (Logic Converter).

Sa popisa padajućih menija izaberimo Place/Component/Database:(Master

Sada učinite korak 3, kliknite na tipku i u prozoru Logic Converter XLC će

Upisivanje i pretvaranje tablice istinitosti

Da biste popunili tablicu istinitosti:

1. Kliknite na onoliko ulaza koliko ih trebate, od A do H, koji se nalaze na vrhu

Da biste promijenili vrijednosti izlaza, kliknite na odgovarajući znak „ ? „. Svakim narednim

Bulov izraz će se pojaviti u kućici na dnu prozora logičkog pretvarača.

Pojednostavljenje se posiže Quine-McCluskey metodom. Obično se koristi tehnika Karnoovih

Upisivanje i pretvaranje Bulovih izraza

Napomena: Širina vodiča u rezultirajućem kolu je određena odabirom debljine vodiča sa

Klikom na tipku pretvorimo tablicu istinitosti u Bulov izraz, koji će se

Funkcija predstavljena rezultirajućim Bulovim izrazom, za odgovarajuće zadate kombinacije

Znak „ ∧ “ ili „⋅ “ predstavlja operator konjukcije,

Obzirom da ovaj Bulov izraz izgleda prilično komplicirano, pokušajmo ga pojednostaviti

Ako sada kliknete na tipku cijeli logički sklop sa slike 50. će se

Zamjena cijelog sklopa sa sklopom koji je predstavljen jednim simbolom (subcircuit).

1. Odaberite Place/New Subcircuit. Pojaviće se prozor sa kućicom za upis imena subcircuit-

Postavljanje drugog primjerka simbola istog subcircuit-a:

1. Izdvojite simbol željenog subcircuit-a na radnoj površini a zatim odaberite Edit/Copy.

Prostor za tablicu istinitosti se popunjava sa ulaznim uvjetima i izlaznim rezultatima funkcije.

frekvencije 50Hz ). Nakon povezivanja ulaza osciloskopa kliknite dvostruko na ikonu

Namještena pipalica se postavlja na proizvoljno mjesto u šemi izuzev u čvorišta a strijelica

Zadatak: Punjač NiMH baterija 1300mAh/3,6V sa ograničavačem struje na 10% nazivnog