Strana: 2

Uvod

Prvi put kada je metoda konačnih elemanata (MKE) ušla u upotrebu bilo je kod naponske
analize trupa jednog aviona, to su bili prvi znakovi uspjeha MKE. MKE omogućava
konstruktoru danas da predvidi napone i deformacije, režime vibracija, formira optimalne
oblike mašinskih dijelova i još mnogo toga. MKE se primjenjuje u slučajevima kada je
potrebna precizna analiza i kada cijena proizvoda ima značajnu ulogu. MKE može se
primijeniti kod vrlo kompleksnih oblika mašinskih, građevinskih i drugih dijelova i sklopova
sa velikom statičkom neodređenošću izloženih opterećenjima. Primjena analitičke metode za
ove proračune bila bi veoma komplikovana, obimna, pojavile bi se greške u proračunu,
jednostavnije rečeno bila bi neefikasna. MKE se zasniva na rješavanju sistema od velikog
broja algebarskih linearnih jednačina u matričnom obliku. Osnovna ideja MKE se sastoji u
podjeli kontinualne mase 2D ili 3D modela na diskretne (konačne) elemente. Metoda
konačnih elemenata spada u metode diskretne analize, kojom se kontinuum (geometrija)
nekog elementa dijeli na niz dovoljno malih elemenata koji su konačni i predstavljaju
aproksimaciju stvarnog kontinuuma. Elementi 2D oblika dijele se na linijske, a 3D elementi
dijele se na ravanske ili prostorne konačne elemente, a njihov uređeni skup jeste sistem ili
mreža konačnih elemenata. Ravinski konačni elementi su najčešće trouglastog oblika, a
prostorni u vidu osmouglog geometrijskog tijela, za svaku čvornu tačku gdje se spajaju
konačni elementi, postavljaju se jednačine ravnoteže elastičnih sila koje definišu vezu
napona i deformacija. Sama podjela mašinskog elementa na konačne elemente, numeracija
čvornih tačaka i određivanje njihovih koordinata, vrlo je obiman zadatak. Osim toga
sisitemi jednačina koje treba postaviti i riješiti, u principu su ogromni. Stoga je primjena
MKE postala široka tek pošto je postavljanje i rješavanje ovih sistema jednačina
automatizovana, a kompjuteri postali moćni. Ipak jedina smetnja daljnjeg razvoja MKE jesu
računari, od kojih rijetki mogu da podnesu najsavremenije oblike MKE proračuna.
Savremene MKE omogućuju brze proračune napona i deformacije izazvane vanjskim
silama, zagrijavanjem i drugim dejstvima. Prostorni 3D konačni element se primjenjuju
samo kod izuzetno složenih oblika u prostoru, rizično je koristiti MKE kod ovakvih oblika
zato što se ne može simulirati stvarno radno opterećenje, a sama podjela u konačne
elemente zna da potraje satima. Površinski 2D elementi omogućavaju viši stepen efikasnosti
proračuna zato što se ispituje samo jedna površina i naprezanja samo u jednoj ravni,
potome su rezultati precizniji i prihvatljiviji za daljnju obradu oblika površine.
 Strana: 3

O Mechanical Desktop-u

Mechanical Desktop 2006 je trenutno najsavremenija verzija AutoDesk-ovog Mechanical

Desktopa koja se nalazi slobodna na tržištu. U servisnom paketu sadrži pored Mechanical
Desktop-a i AutoDesk-ov Auto Cad. Mechanical Desktop uglavnom služi za 3D
modeliranje i projektovanje mašinskih dijelova i elemenata, a može i takođe da služi u
arhitekturi i dizajnu. Pored modeliranja mašinskih elemenata Mecanical Desktop može da
vrši 2D i 3D proračune istih. Mechanical Desktop se služi poznatom metodom konačnih
elemenata. Tok proračuna se odvija u tri faze.

- Prva faza jeste samo modeliranje elementa nad kojim se želi da vrši proračun.
Predmet treba da se konstruiše po stvarnim dimenzijama kako bi proračun protekao
što bolje i dobila što tačnija rješenja koliko je god moguće.

- Druga faza predstavlja izbor vrste proračuna i definisanje opterećenja, oslonce i

ostale faktore koji bi mogli uticati na element. Izbor vrste proračuna ovisi o tome da li
je element projektovan u 3D-u ili u 2D. Kartica za 2D proračune naziva se
ACAD/M_PP Content / Calculations. Kartica za 3D proračune nosi naziv Content
3D. / Calculations.

- Treća faza predstavlja grafički prikaz rezultata proračuna, pozicije tabela u odnosu
na element itd.

U zavisnosti od zahtjeva podjela u konačne elemente, proračun i prikaz rezultata može da

potraje od nekoliko minuta do trideset minuta i više, vremensko trajanje ovisi o tome koliko
je element komplikovan, zahtjeva i definicije preciznosti proračuna.
 Strana: 4

Zadatak
Pomoću metode konačnih elemenata (MKE) prikazati naponsko stanje, izvore koncentracija
napona i dijagram savijanja mašinskog elementa po vlastitom izboru. Mašinski element
treba da bude projektovan u 3D-u, po tome neophodno je koristiti MKE za
trodimenzijonalne proračune. Izbor materijala za mašinski element je takođe proizvoljan i
treba da bude odabran od strane projektanta. Mašinski element za koji treba da se izvrši
proračun može takođe da bude standardni element, ako odaberete standardni element treba
da obratite pažnju na dimenzije elementa tako da budu postojeće u odnosu na koji se
standard odlučite koristit. Sila koja treba da utiče na mašinski element treba da bude
realnog intenziteta (veličine koja se može pojaviti u exploataciji), preporučljivo je da se
uzme veličina koja je za 0.5 puta veća od maximalnog intenziteta tako da se može
predvidjeti granična vrijednost deformacije mašinskog elementa u extremnom slučaju
opterećenja. Vrsta opterećenja isto tako nije definisana, što preostaje projektantu da
preodluči da li će mašinski element da optereti silom, kontinualnim opterećenjem ili
površinom koja djeluje na površinu mašinskog elementa i pokušava da je prodire. Rezultate
je potrebno prikazati što je god moguće preciznije, raspored rezultata je isto tako
nedefinisan i preostaje odluci projektantu.
 Strana: 6

Komande za pripremu MKE

Paleta alatki koju koristimo za 3D proračun mašinskog elementa pomoću metode konačnih
elemenata (MKE) nalazimo tako što:

- Uradimo desni klik na bilo koju alatku u prozoru Mechanical Desktop i odemo na
podopciju customize
- U prozoru customize kliknemo na paletu toolbars
- U dijelu prozora nazvanim menu group pronađemo AMDPP
- U lijevom dijelu prozora pronađemo paletu alatki nazvanom Content 3D i lijevim
klikom miša odkvačimo paletu alatki koja nam se istog trenutka pojavljuje u prozoru
Mechanical Desktopa

Prije nego što možemo da počnemo proračun potrebno je nacrtati mašinski element za koji
želimo da izvršimo proračun pomoću MKE metode. Mašinski element mora da bude
projektovan što je god moguće tačnijim dimenzijama tako da rezultati proračuna budu isto
tako precizni kao što je mašinski element projektovan. U ovom primjeru proračun vršimo na
vratilu koje treba da bude opterećen samo težinom zupčanika, mada se mogu uzeti u obzir i
sva druga opterećenja koja bi mogla da djeluju na isto to vratilo, sve u zavisnosti od
zahtjeva projektanta.
 Strana: 7

Tok proračuna
Otvoriti mašinski element koji ste predvidjeli za upotrebu MKE iz foldera u koji ste ga već
smjestili zatim:

- Aktivirati alatku Calculations sa palete alatki Content 3D

- Nakon što ste aktivirali alatku Calculations potrebno je selektovati mašinski element,
selekciju vršimo tako što kliknemo na bilo koju liniju zatvorene konture mašinskog
elementa u mrežnom pogledu

- Kada smo izvršili selekciju mašinskog elementa otvorit će nam se prozor FEA
Calculation 3D pomoču kojeg ćemo da definišemo sve faktore koji utiču na mašinski
element
 Strana: 8

Postavljanje oslonaca
Nakon što nam se otvorio prizor Calculations treba da postavimo nepokretni i pokretni
oslonac. Postavljanje nepokretnog i pokretnog oslonca vršimo na sljedeći način:

- U dijelu prozora nazvanim Loads and supports kliknemo na alatku na kojoj je

prikazan nepokretni oslonac
- U trenutku kada kliknemo na alatku vrati nas u prozor u kojem se nalazi mašinski
element kako bismo odredili mjesto na kojem treba da postavimo oslonac

Kada smo postavili stacionarni oslonac potrebno je postaviti pokretni oslonac, postupak
postavljanja pokretnog oslonca je u suštini isti kao i postavljanje nepokretnog oslonca
razlika je u tome što nas računar još dodatno pita ugao zakretanja oslonca:

- Kliknemo na alatku na kojoj je prikazan pokretni oslonac, u trenutku u kojem

kliknemo na alatku opet će nas vratiti u prozor u kojem se nalazi element
- Opet na isti način izaberemo položaj oslonac
- Kada nas računar upita za ugao zakretanja prihvatimo ponuđeni odgovor pritiskom
entera

Nakon što smo postavili oslonce preostaje samo još da definišemo vrste opterećenja i da
prikažemo rezultate.
 Strana: 9

Postavljanje kontinualnog opterećenja

Postavljanje kontinualnog opterećenja se vrši na sljedeći način:

- U dijelu prozora pod nazivom Loads and supports izaberemo alatku na kojem je
prikazana sila u obliku kontinualnog opterećenja, u trenutku kada kliknemo na alatku
vratit će nas u prozor u kojem se nalazi element
- Lijevim klikom biramo površinu na kojoj treba da bude postavljeno kontinualno
opterećenje
- Kada nas računar upita za start point prihvatimo ponuđeni odgovor Closed loop sa
enterom
- Kada nas računar upita za Angle type on ustvari pita jeli element opterećen na
pritisak ili na savijanje, biramo normal ako je na pritisak, a constant ako je na
savijanje
- Zatim ukucamo vrijednost opterećenja u N i prihvatamo enterom
 Strana: 10

Konfiguracije i izbor materijala

Jedan od bitnih faktora koji utiču na rezultate su izbor materijala i veličine stranica
konačnih elemenata. Izbor materijala se vrši na sljedeći način:

- U dijelu prozora pod nazvanom Material kliknemo na dugme Table

- Prvo će se otvoriti prozor za izbor standardnih materijala po ANSI i DIN
standardima, po običaju biramo DIN standard zato što se na našim prostorima
uglavnom koristimo DIN standardima
- Kada smo izabrali standard otvorit će nam se paleta svih standardnih materijala od
najjeftinijih metala pa do najskupljih legura
- Za ovo vratilo izabrao sam materijal AlMn1F10 (legura Aluminijuma i Mangana)
- Kada izaberemo materijal polja u kojima pišu karakteristike materijala se same
ispune

- Nakon izbora materijala kliknemo na dugme na dnu prozora sa nazivom Config…

- Otvorit će nam se prozor pod nazivom FEA Configuration u kojem možemo da po
potrebi promjenimo boje rezultata koncentracije napona, preporučljivo je da se boje
ostave na default-u da ne bi došlo do zabune
- Jedinu promjenu koju ćemo izvršiti jeste ukucati novu vrijednost za Scale Factor for
Symbols i to vrijednost od 0.3, zatim kliknemo na dugme OK
 Strana: 11

Početak proračuna
Prije nego što privedemo kraju proračun, moramo još jednu stvar da odredimo, a to je
dužina jedne stranice konačnog elementa na koje će mašinski element biti podijeljen.
To je jedan od najbitnijih faktora koji utiču na preciznost rezultata i na dužinu trajanja
proračuna, zato morate da obratite pažnju kojiku vrijednost će te da unesete. Ako unesete
premalu vrijednost tok proračuna bi mogao da traje danima sve u zavisnosti od veličine
elementa i složenosti. Isto tako nije preporučljivo ni unijeti preveliku vrijednost jer ponekad
računar ne može da podijeli mašinski element u konačne elemente zato što stranica
konačnog elementa može da bude veća od sadržane površine u koju treba da stane što je
ustvari nemoguće uraditi. U oba slučaja računar može da izbaci Error, u prvom slučaju
kada je preslaba konfiguracija računara, a proračun je dugotrajan, može da se desi da
nestane virtualne memorije u procesoru što u najgorem slučaju može da dovede do pada
sistema i prekida proračuna. U drugom slučaju kada je stranica konačnog elementa veća od
sadržane površine u koju treba da se uklopi, računar će ubrzo da izbaci Error jer je
nemoguće ubaciti veći konačni element od ukupne mase površine. Promjena veličine strane
konačnog elementa se vrši:

- U dijelu prozora pod nazivom Mesh ukucamo vrijednost koja nama odgovara
(preporučljivo je ostaviti na default)
- Proračun započinjemo klikom na alatku Generate Mesh koja se nalazi na dijelu
prozora pod nazivom Mesh
 Strana: 12

Prikaz rezultata
Kada je računar generirao Mesh rezultate prikazujemo:

- Na dijelu prozora pod nazivom Results kliknemo na prvu alatku koja treba grafički da
nam prikaže gdje su izvori koncentracije napona
- Kada kliknemo na tu alatku otvorit će nam se pomoćni prozor pod nazivom FEA 3D –
Isolines, u dijelu prozora pod nazivom Graphic Representation biramo da li granice
koncentracija napona budu iscrtane samo linijama u boji ili u cijelim obojenim
poljima
- Zatim kliknemo na taster OK kada smo izabrali kako da rezultati budu prikazani,
automatski će nas opet vratiti u prozor u kojem se nalazi mašinski element, pomoću
osnapa izaberemo baznu tačku grafika i jednostavnim klikom izaberemo položaj u
odnosu na mašinski element
- Kada smo postavili grafik koncentracija napona pojavi nam se na mjestu miša tabela
brojčanih rezultata koju isto tako klikom miša postavimo na željenu poziciju u odnosu
na mašinski element

Preporučljivo je da tokom proračuna i definisanja opterećenja mašinski element vratite u

jedan od osnovnih pogleda radi preglednijeg prikaza rezultata, samo u posebnim
slučajevima kada je neophodno da se prebaci u izometrijski pogled radi definasanja
položaja oslonca ili izbora površine koja treba da bude opterećena, a nemože se odrediti iz
nacrta, tlocrta ili bokocrta, u takvim slučajevima je uredu da se prebaci u izometrijski
pogled, ali je ipak preporučljivo odmah nakon definisanja istih vratit se opet u jedan od

osnovih pogleda.
 Strana: 13

Dijagram savijanja
Svaki element koji je na bilo koji način opterećen mora da se deformiše. U zavisnosti od
materijala i oblika predmeta kod nekih elemenata deformacije su veće, a kod drugih su
manje. Da bi smo prikazali deformacije do kojih bi moglo doći kod našeg elementa
ispitivanja potrebno je jednostavnim klikom na zadnju alatku u dijelu prozora pod nazivom
results, kada nam se otvori novi prozor jednostavno kliknemo na taster OK kako bi računar
automatski izvršio proračun deformacija. Kada računar završi proračun deformacija
preostaje nam jednostavnim klikom miša da odredimo poziciju grafičkog prikaza
deformacije i poziciju tabele graničnih deformacija.
Sadržaj:

Zadatak za maturski rad ……………………………………………………………… Strana: 1

Uvod u MKE …………………………………………………………………………… Strana: 2

O Mechanical Desktopu ……………………………………………………………… Strana: 3

Zadatak ………………………………………………………………………………… Strana: 4

Vratilo ………………………………………………………………………………….. Strana: 5

Komande za pripremu MKE ………………………………………………………… Strana: 6

Tok proračuna ………………………………………………………………………… Strana: 7

Postavljane oslonaca ………………………………………………………………… Strana: 8

Postavljanje kontinualnog opterećenja …………………………………………… Strana: 9

Konfiguracije i izbor materijala …………………………………………………… Strana: 10

Početak proračuna ………………………………………………………………….. Strana: 11

Prikaz rezultata ……………………………………………………………………… Strana: 12

Dijagram savijanja ………………………………………………………………… Strana: 13