1.) Petlja struje kvara kod TN – sistema zaštite je data na slici ispod.

Napon dodira se javlja

između dostupnog vodljivog dijela (mase) M i tačke O, pa se uzima da je napon dodira jednak
padu napona na povratnom vodu, dok se ostali otpori koji nastaju od uzemljenja i drugih
vodiča u kolu zanemaruju. To zanemarivanje dovodi do toga da se kod proračuna struje
kvara Id ima nešto veći stvarni otpor petlje kvara (jer nema paralelnih otpora), što daje
manju struju kratkog spoja, a to daje nešto duža vremena isključenja zaštitnog uređaja.

Opasnosti primjene zaštitne strujne sklopke

Ako se upotrebljava pojedinačna zaštita potrošača zaštitnim strujnim sklopkama, ne
smije postojati spoj između nultih vodiča iza sklopki (gledano u smjeru toka energije). Ako
ova veza postoji onda u slučaju kvara na jednom potrošaču isključuju se sve sklopke
čiji su nulti vodiči spojeni. Time je izgubljena svrsishodnost postavljanja pojedinačne
zaštite.

Razlika izmedu TN-S i TN-C sistema

Kod TN-S sistema, zaštitni vodič je potpuno neovisan od ostalih vodiča strujnog kruga, on u
cijeloj instalaciji povezuje u jednu cjelinu sve metalne mase, čime je izvršeno i izjednačenje
potencijala u cijeloj instalaciji. Nulti i zaštitni vodič spojeni su jedino u zvjezdištu izvora.

TN-S sistem
Kod TN-C sistema, kao što se vidi na slici, nulti i zaštitni vodič su dati u jednom provodniku –
PEN. Nulti i zaštitni vodič su objedinjeni u cijeloj instralaciji, osim u slučaju priključnih vodiča,
gdje su razdvojeni i završavaju se u šuko – utikaču.
TN-C sistem

TN-C sisteme nije dozvoljeno koristiti u prostorijama ugroženim požarom ili eksplozijom. TN-
S sistemi se koriste u požarno i eksplozivno ugroženim prostorijama.
Kod TN-S i kod TN-C sistema je dozvoljena upotreba : prekostrujnog zaštitnog uređaja, te
strujnog zaštitnog uređaja, kod TN-C sistema dozvoljena je upotreba još naponskog zaštitnog
uređaja.

2.) Kvalitet električne energije je složen pojam koji se može definirati kao obilježje električne
energije u određenoj tački elektroenergetskog sistema promatrano u usporedbi s
referentnim tehničkim parametrima. Tehnički se parametri određuju preporukama koje se
donose na međunarodnoj razini i mogu, ali ne moraju, biti zakonski obavezujuće.
Kvalitet električne energije se očituje kroz slijedeće parametre:
- učestanost i trajanje prekida
- iznos i valni oblik napona
- frekvencija napona
- fliker.

EMC – Elektromagnetna kompatibilnost je sposobnost jednog elektroničkog ili električnog

uređaja ili sistema da radi u svojoj elektromagnetnoj okolini tako da ne izazove nedozvoljenu
degradaciju u funkciji drugih uređaja ili sistema u istoj okolini, ili da sam ne bude ometan do
te mjere da se poremeti njegova osnovna funkcija.

Viši harmonici nastaju usljed rada različitih potrošača (ispravljača, elektrolučnih peći, te
drugih nelinearnih potrošača). Strujni ispravljači (usmjerivači) trebaju induktivnu reaktivnu
snagu i oni proizvode više harmonike.Viši harmonici povećavaju ukupne gubitke u mreži
smanjujući efikasnost sistema pa se primarna oprema mora dimenzionirati za veće snage.
prisustvo viših harmonika utiče na:
- pregrijavanje transformatora,
- dodatne gubitke zbog histereze, čime smanjuju faktor snage,
- izobličenje talasnog oblika napona i struje,
- nepouzdan rad elektroničke opreme i generatora,
- zbog povećanih gubitaka energije povećavaju se i računi za struju,
- dodatne troškove održavanja opreme
- mogu izazvati rezonancije u mreži.
3.) Statički elektricitet je jedna vrsta električne energije koja za razliku od električne struje
miruje, a definiran je kao električni naboj uzrokovan neravnotežom elektrona na površini
materijala.
Neravnoteža elektrona proizvodi električno polje koje može biti mjereno i može uticati na
druge objekte u okolini. Elektrostatski naboj se u većini slučajeva stvara dodirom i
odvajanjem dva slična ili različita materijala. Kada se dva materijala stave u položaj da se
dodiruju, a onda se odvoje, negativno nabijeni elektroni prelaze sa površine jednog na
površinu drugog materijala. Koji materijal gubi elektrone a koji dobiva ovisi o prirodi
materijala.

4.) Petlja struje kvara kod TT sistema zaštite od napona dodira se zatvara kroz fazni vodič,
kućište električnog uređaja, zaštitni vodič, zaštitno uzemljenje električnog uređaja, zemlju,
radno uzemljenje izvora. Vodič za kruto uzemljenje zvjezdišta transformatora mora biti
dovoljno velikog presjeka da ne utiče na veličinu struje greške koja kroz njega protiče.

slika: Petlja struje kvara kod TT sistema zaštite od napona dodira

Opasnosti primjene zaštitne strujne sklopke kod TT – sistema

Da bi se mogla upotrijebiti strujna zaštitna sklopka, struja odvoda, zbog nesavršenosti
izolacije, mora uvijek biti manja od nazivne diferencijalne struje sklopke. U protivnom,
sklopka isklapa i kad nema kvara.
Ako se koristi pojedinačna zaštita potrošača strujnim zaštitnim sklopkama, ne
smije postojati spoj između nultih vodiča iza sklopki. Ako ova veza ipak postoji,
u slučaju kvara na jednom potrošaču, mogu se isključiti obje sklopke.

5.) Ovisnost dodirnog napona o vremenu trajanja struje kvara Ud= f(t(s)) je data na
dijagramu.
Odnos između dodirnog napona i struje kroz čovjeka jeste impedansa čovječijeg tijela.
Impedansa čovjeka ovisi o dva elementa:
- najvjerovatnijeg puta prolaska struje kroz čovječije tijelo
- uvjeta okoline sa aspekta prisustva vode i kontakta čovjeka sa zemljom.
Dozvoljeni dodirni napon unutar TS je 125 V, a izvan TS, on iznosi 65 V.

6. Metodologija proračuna-odredjivanja osigurača

-objasniti na konkretnom primjeru stana.
9.1.3.Izbor osiguraca u niskonaponskim inastalacijama
Struja provodnika pri normalnom radu elektricne instalacije ( IB ) mora biti manja od
nazivne struje osiguraca ili nazivne vrijednosti struje djelovanja uredaja za zaštitu od
preopterecenja strujnog kola provodnika ( In ), a ta vrijednost mora biti manja od trajno
dozvoljene struje provodnika ( Iz ).
Radna karakteristika nadstrujnog zaštitnog uredjaja (osiguraca), koji štiti vod od
preopterecenja, mora ispuniti dva uvjeta:
IB ≤In≤Iz , i
I2≤1.45 Iz ,
gdje su IB –pogonska struja strujnog kruga,
In –nazivna struja zaštitnog uredjaja,
Iz – trajno podnosiva struja voda, i
I2 –struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uredjaja (veca ispitna
struja).
Za gl-osigurace i LS prekidace tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.7.

Tabela 9.7. Ispitna struja za osigurace

Struja I2 u (A) za gL osigurače i LS prekidače tipa L
Nazivna struja IN (A) Veća ispitna struja I2 (A)
do 4 2.1 IN
od 4 do 10 1.9 IN
od 10 do 25 1.75 IN
od 25- 1.6 IN

Primjer stana
Od potrošača u stanu uzeti:
-snaga elektrišnog šporeta je 4500 W,
-jedan klima uredjaj snage 2500 W,
-bojler 1000 W,
-grijalica u kupatilu 1000 W,
-utičnice snage 500 W.
U uvodnom dijelu treba napomenuti da se nominalne struje računaju kako slijedi:
-monofazni potrošač =
-trofazni potrošač =
√
Uobičajena praksa je da se odabiraju presjeci kablova od bakra (PP 00) za instalaciju u
stanovima : -za strujne krugove rasvjete s=1.5 mm2
-za ostale strujne krugove s=2.5 mm2
 Pošto se polaže od RO stana 15 paralelnih vodova (razvoda tipa C) za korekcione faktore se
uzima kp=0.7 i ktem=1.
Iz tablica se odredi trajno dozvoljena struja za presjek s=1.5 mm2 ( Iz=18.5 A) i
s=2.5 mm2 (Iz=23 A).
Proračun za šporet
4500
= = 11,8
1.73 ∙ 220
Biramo osigurač 16A uz presjek kabla 2,5 mm2
IB ≤In≤Iz , 11,8≤16≤23 (A), i
I2≤1.45 Iz , iz tabele imamo da je I2=1,75In , pa je In≤1,45*Iz/1,75=19 (A) odakle vidimo da su
relacije zadovoljene. Isti postupak ponovimo i za ostale uređaje

7. Kako izgleda raspodjela potencijala na površini zemlje (potencijalni lijevak) ?

Koja je definicija napona dodira, napona koraka i referentne zemlje?
Koja je razlika izmedju radnog i zaštitnog uzemljivača?
-Napon dodira je dio potencijala uzemljenja zbog zemljospoja, koji može premostiti
čovjek, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo teče od ruke prema stopalu
(vodoravni razmak od dostupnoga dijela je 1m).

-Napon koraka je dio potencijala uzemljenja zbog zemljospoja koji može premostiti
covjek pri koraku od 1(m), uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tece od jednog
stopala prema drugom stopalu.

-Referentna zemlja je dio zemlje izvan podrucja utjecaja uzemljivaca ili sistema
uzemljenja gdje se izmedu bilo kojih dviju tacaka, ne pojavljuje nikakav napon zbog
struje prema zemlji. Opcenito se smatra površinom zemlje.
Razlika između radnog i zaštitnog uzemljenja:
-Radno uzemljenje je uzemljenje dijela pogonskog strujnog kruga kojim se
osigurava željena funkcija i radne karakteristike strujnog kola, dok je zaštitno uzemljenje
uzemljenje metalnih djelova koji ne pripadaju strujnom krugu niti su posredno u električnom
kontaktu sa njim, ali u slučaju kvara mogu da dođu pod napon.
8. Koji su osnovni elementi gromobranske instalacije?
Šta je to vanjska gromobranska zaštita i kako se definira ekvivalentna zaštitna
površina?
Kako se definiraju spojni provodnici kod zaštite od atmosferskih pražnjenja?

Osnovni djelovi spoljašnje zaštitne instalacije su:

prihvatni sistem
spusni sistem
sistem uzemljenja.

Vanjski sistem gromobranske instalacije namijenjen je prihvatanju direktnih

atmosferskih pražnjenja ( ukljucujuci i bocne udare u objekte) , provodjenje struje groma
od tacke udara do zemlje i njeno odvodjenje u zemlju sprijecavanjem oštecenja
objekta (termickih, mehanickih, elektricnih, itd) ukljucujuci iskrenje i opasne napone
dodira i koraka po ljude u objektu

Ekvivalentna prihvatna površina objekta definira se kao površina tla koja ima istu
frekvenciju direktnih udara groma kao i objekt.
Spojni provodnici se definiraju kao provodnici koji spajaju prihvatne vodiče i uzemljenje.

9. Kako se definira zaštita od statičkog elektriciteta?

Koje grane industrije su interesantne sa aspekta pojave i zaštite od statičkog
elektriciteta?
Statički elektricitet predstavlja gomilanje električnog naboja na površini nekog tijela. Statički
naboj će ostati na površini tog tijela sve dok se uzemlji ili dok se ne izvrši neutraliziranje
pražnjenjem.
Zaštita od statičkog elektriciteta se izvodi:
1. Uzemljenjem;
2. Održavanjem odgovarajućeg nivoa vlage u vazduhu;
3. Jonizacijom vazduha;
4. Antistatičkom preparacijom;
5. Povećanjem provodnosti loše provodljivih materijala;
6. Odvođenje statičkog elektriciteta influencom.

Grane industrije koje su interesantne sa aspekta pojave i zaštite od statičkog elektriciteta:

Naftna industrije
Pirotehnička industrija
Avio industrija
I ostale grane u kojoj postoji visoka koncentracije eksplozivnih para i zapaljivih materijala

10. Definirati granice dozvoljenog napona dodira i koja je razlika izmedju očekivanog
i dozvoljenog napona dodira?
U opcim principima ove vrste zaštite konstantuje se da dozvoljeni napon dodira UL u
redovnim uvjetima je bilo koja vrijednost napona ispod 50 V efektivne vrijednosti izmjenicne
struje ili ispod 120 V istosmjerne struje bez izmjenične komponente ( bez valovitosti ).
Razlika između očekivanog i dozvoljenog napona dodira je u tome što je očekivani napon
dodira napon vodljivih djelova pri zemljospoju kada se oni ne dodiruju a dozvoljeni napon
dodira je napon koji se smije pojaviti na vodljivim djelovima pri zemljospoju.

11. Koje su funkcije i uloge radnog i zaštitnog uzemljenja u distributivnim TS 10/0.4

kV?
Kada ova dva uzemljenja moraju biti električki razdvojena?
Kada se može reći da je ovo razdvajanje efikasno uradjeno?

Specificnost TS 10/0,4 kV je u tome što je niskonaponska mreža u pravilu direktno

spojena s radnim uzemljenjem. Radno uzemljenje dimenzionira se s obzirom na uvjete
rada u niskonaponskoj mreži i moguci proboj izmedu visokonaponskog i niskonaponskog
namotaja transformatora. U TN sistemima tacka uzemljenja sistema i svi vodljivi dijelovi
kucišta elektricnih uredaja su, preko neutralnog vodica, medusobno galvanski povezani.
U slucaju kvara u mreži 10 kV potencijal uzemljivaca može se prenijeti direktno u
niskonaponsku mrežu, ako su radno i zaštitno uzemljenje spojeni, to jest ako je izvedeno
združeno uzemljenje. U tom slucaju, moraju se poduzeti posebne mjere da se ne dozvoli
pojava opasnih napona dodira u niskonaponskoj mreži.
U nekim slucajevima bice potrebno razdvajanje radnoga i zaštitnoga uzemljenja, što nije
uvijek moguce izvesti.

Kada se uzemljivaci radnoga i zaštitnoga uzemljenja stupne ili prigradske

slobodnostojece DTS izvode posebno, moraju biti na medusobnom rastojanju od
najmanje 20 (m). Ako postoje uvjeti za združeno uzemljenje, u DTS se galvanski
povezuju neutralni provodnik NN mreže i glavni prikljucak (sabirnica) zaštitnog
uzemljenja.

Radno i zaštitno uzemljenje su efikasno razdvojeni, u smislu važecih propisa, ako se na

jednom uzemljenju ne može da pojavi potencijal viši od 40% potencijala drugog
uzemljenja, pri cemu na uzemljivacu zaštitnog uzemljenja ne smije da se pojavi napon
viši od 1200 (V).
12. Uzemljenje DTS 10/0.4 kV se realizira preko instaliranja osnovne konture
(pocinčana čelična traka 25x 4 mm) koja se postavlja na rastojanju od 1.0 m od
ivice temelja TS na dubini npr 0.8 m. Druga kontura, koja se koristi, je temeljni
uzemljivač ( pocinčana traka ili željezna armatura položene u temelj TS) kao i
metalne cijevi pobijene na uglovima vanjske konture kao vertikalni uzemljivači. Na
kraju se koriste i trake ili metalni kabelski plaštevi položeni u zemlju na sve četiri
strane od TS.
Koliki je doprinos pojedinih elemenata uzemljenja TS na:
-vrijednost prelaznog otpora ukupnog uzemljenja TS, i
-smanjivanju napona dodira unutar TS.

Elementi uzemljenja sa slike:

1 -temeljni uzemljivac TS
3- vertikalni uzemljivaci;
6 -glavni prikljucak (sabirnica) za uzemljenje;
13- uzemljivac radnoga uzemljenja

Da ne bi došlo do naponskih razlika izmedju pojedinih metalnih dijelova isti se

medjusobno povezuju sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. Kao sabirni vodič
koristi se pocinčana čelična traka FeZn 25x4 mm.
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačavanje potencijala „IP“ izvedena je u vidu
bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN ćelija u cijeloj
dužini.

Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izvodi se pomoću pocinčane trake

preko rastavnog mjernog apoja, koji se nalazi na bočnom zidu NN ćelije.
Na ovu sabirnicu spajaju se . „nul“ tačka transformatora preko sabirnice; „nul“ tačka
dizel električnog agregata; metalna konstrukcija transformatora; zaštitno uzemljenje NN
postrojenja u TS; ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima
ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira.
Tlo oko TS je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mjera. Unutar TS korisno je ispod
VN i NN postrojenja postaviti gumeni tepih. ?????

13. Neka su položene uzemljivačke trake sa svih strana TS različitih dužina.

Kakva je raspodjela potencijala na površini zemlje koja je dominantna za
odredjivanje napona koraka?
Kakav utjecaj ima postavljanje ovih traka na iznošenje potencijala iz TS?

????

Šta je to iznošenje potencijala?

Zbog velikih struja zemljospoja u mreži 110 kV, postoji opasnost pojave visokih potencijala
na uzemljivačima nekih TS 110/10(20) kV. Ovi potencijali mogu da se prenesu preko
metalnih plašteva, električnih zaštita i/ili armature energetskih kabela 10(20) kV do TS
10(20)/0.4 kV u NN mrežu i dalje preko neutralnog provodnika u instalacije potrošača
izazivajući napone dodira koji bi u nekim slučajevima mogli da budu viši od dozvoljenih
napona dodira.
 14. Objasniti postupak odredjivanja napona dodira i očekivanog napona dodira
koristeći dijagram Ud=f(t).
Koja je definicija napona dodira i napona koraka te koji su načini snižavanja ovih
napona?
Koja je razlika izmedju očekivanog napona dodira ( napona kvara u dodirnom
krugu) i dodirnog napona?
Objasniti ekvivalentnu električnu šemu kod definiranja napona dodira.
Koliki utjecaj na vrijednost napona dodira ima smjer- put zatvaranja struje kvara
kroz čovjeka.

Kod proračuna prvo se odrenuje

dužina vremena trajanja kvara prema
struji.
Ukoliko to nije slučaj, uzima se realna
vrijednost vremena trajanja kvara.
Potom se sa dijagrama na Slici 4. ili iz
tabele. odredi vrijednost UD.
Ako se zna vrijednost dodirnog
napona, onda se prema tabeli može
odrediti vrijednost ukupne impedanse
čovječijeg tijela. Po definiciji, struja
kroz čovječije tijelo je:
I=Ud/Rč .Na kraju je ukupan napon,
koji ima funkciju naponskog izvora u
ekvivalentnom strujnom
krugu napona dodira, jednak:

Napon dodira je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja, koji može premostiti čovjek,
uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo teče od ruke prema stopalu (vodoravni razmak
od dostupnog dijela je 1m).

Napon koraka je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja koji može premostiti čovjek
pri koraku od 1m, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo teče od jednog stopala prema
drugom stopalu.

Radi spriječavanja pojave previsokih napona dodira u instalacijama objekata (zgrada), usled
unošenja opasnih potencijala, potrebno je u objektima (zgradama) sprovesti mjere
izjednačavanja potencijala.
Kao zaštitne mjere od previsokih napona dodira u niskonaponskim mrežama primenjuju se:
-nulovanje,
-zaštitno uzemljenje,
-zaštitno izoliranje,
-zaštitne strujne sklopke ili
-zaštitne naponske sklopke.

Očekivani napon dodira je napon napajanja, koji postoji u dodirnom krugu pri zemljospoju,
kad se ti dijelovi ne dodiruju.
 struja kroz čovječije tijelo je:
I=Ud/Rč

Na ovoj shemi je:

U – napon (potencijalna razlika), koji ima funkciju naponskog izvora u
ekvivalentnom strujnom krugu napona dodira,
RS + ROB – prijelazni otpor stajališta + otpor obuće. Ako se ne uzima u obzir prijelazni
otpor obuće umjesto napona U, u proračunu se uzima napon UD sa dijagrama na
Slici 10.8.,
RČ – ukupna impedansa čovjeka,
I – struja kroz čovjekovo tijelo mora biti manja od datih vrijednosti u Tabeli 10.3.,
UD – dodirni napon (V),
tF – vrijeme trajanja greške (s).

Mnogo je veća opasnost pri prolazu struje kroz mozak i srce nego pri prolazu kroz udove.
Do toga dolazi kada struja prolazi putem ruka–ruka ili ruka–noga. 90% smrtnih slučajeva
nastupilo je pri dodiru dijelova pod naponom jednom rukom dok je druga ruka ili noga bila u
kontaktu sa uzemljenjem.

15. Koji se metali koriste kod realiziranja uzemljenja TS?

Koji su minimalni presjeci, za svaki metal kao uzemljivač, posebno?
Navesti donje vrijednosti prema važećim standardima.
Kako se u zemlju postavlja pocinčana traka?

16. Kod dimenzioniranja uzemljivača TS o kojim osnovnim zahtjevima treba voditi

računa obzirom na vijek trajanja, sigurnost instalacije, itd.? Pokušati objasniti u
kratkim crtama svaki uvjet- tehnički zahtjev posebno.
Na koji se način ovi zahtjevi definiraju kroz propise?
Kako utječe specifični električni otpor na svaki zahtjev posebno?

Uzemljivac, kao osnovni element zaštite od napona dodira i koraka, zahtijeva da se

posebna pažnja posveti njegovom pravilnom izboru vec u fazi projektiranja nekog
elektroenergetskoga objekta, kako bi isti zadovoljio sve propisane kriterije.Posebno je važno
oblikovanje naponskog lijevka preko odgovarajuceg rasporeda uzemljivackih traka.
Projekt sistema uzemljenja nekoga objekta elektroenergetskog sistema mora zadovoljiti
cetiri osnovna zahtjeva:

1.osigurati mehanicku cvrstocu i otpornost na koroziju;

2. osigurati toplotno podnošenje najvece struje kvara (koja se odreduje
proracunima);
3. osigurati da nece doci do oštecenja opreme i imovine; i
4.osigurati sigurnost ljudi obzirom na napone koji se na sistemima uzemljenja
javljaju pri najvecim strujama zemljospoja.
Osnovni parametri mjerodavni za dimenzioniranje sistema uzemljenja nekog objekta
elektroenergetskog sistema su: vrijednost struje kvara, trajanje struje kvara, i karakteristike
tla.

1. Dimenzioniranje s obzirom na koroziju i mehanicku cvrstocu

Buduci da su uzemljivaci u direktnom dodiru s tlom, moraju biti od materijala koji su

otporni na koroziju . Kao materijal za uzemljivace može se koristiti:
- celik toplo pocincan ili prevucen bakrenim plaštom,
- bakar goli ili pocincan.
Lahki metali se ne upotrebljavaju za izradu uzemljivaca.
Izbor materijala i presjeka uzemljivaca predmet je propisa,a koji cemo koristiti ovisi od vrste
instalacije ili postrojenja. Upotrijebljeni materijal i nacin izvodenja moraju biti takvi da
uzemljivac izdrži mehanicka naprezanja i nakon djelovanja korozije, zbog cega uzemljivac ne
smije biti manjeg presjeka od utvrdenog.

2. Dimenzioniranje s obzirom na toplotno naprezanje

Prilikom odvođenja struje sa uzemljivaca u zemlju zagrijava se okolno zemljište što

dovodi do promjene njegovih elektricnih karakteristika. Pri povecanju temperature do
100 oC oslobodena toplota dovodi do razlaganja pojedinih organskih spojeva što
smanjuje specificni otpor tla. Medutim, kod temperatura vecih od 100 oC dolazi do brzog
isušivanja zemlje u neposrednoj okolini uzemljivaca, a samim tim i do povecanja
specificnog elektricnog otpora odnosno ukupnog otpora rasprostiranja uzemljivaca.
Izmedu gustoce struje odvodenja s površine uzemljivaca i temperature tla postoji veza koja
vazi za svaki oblik uzemljivaca:

gdje je c - specificna toplota materijala (J/kg0C),

- specificna težina materijala (kg/m3),
t - trajanje odvodenja struje (s),
- specificni otpor tla ( m),
F, I – temperatura tla nakon i prije odvodenja struje (0C).
Struja kratkog spoja, koja se pojavi u bilo kojoj tacki strujnog kola, mora biti prekinuta
u granicama vremena koje dovodi vodice do dopuštene granicne temperature. Za struje
kvara, koji traju do 5 (s) presjek zemljovoda ili uzemljivaca mora se izracunati prema
sljedecem izrazu:

gdje je: S – poprecni presjek zemljovoda ili uzemljivaca (mm2),

I – struja odvodenja (struja kratkog spoja) u A,
t – trajanje struje kvara (s),
K – konstanta materijala,
 – inverzni temperaturni koeficijent otpornosti za vodice, (oC),
I, F – pocetna i konacna temperatura (oC).
U mrežama s neutralnom tackom, koja je uzemljena direktno ili preko impedanse, sabirni
zemljovod i zemljovodi dimenzioniraju se prema tranzijentnoj struji jednofaznog
zemljospoja. Struje mjerodavne za proracun uzemljenja su:
-trostruke nulte komponente struja koje u tranzijentnom periodu teku u trofaznim
elementima elektroenergetskog sistema(generatori, energetski transformatori, vodovi) pri
zemljospoju u postrojenju.

3. Dimenzioniranje s obzirom na napon dodira i koraka

Za proracun dopuštenih vrijednosti napona dodira u elektroenergetskim postrojenjima

evropski standard HD 637 S1:1999 uzima slijedece pretpostavke:
- strujna staza je od jedne ruke do nogu,
- 50% vjerojatnost impedanse tijela,
- 5% vjerojatnost ventrikularne fibrilacije,
- nema dodatnih otpora.
Kako bi se dobio mjerodavan dopušteni napon dodira, potrebno je odrediti ukupnu
impedansu ljudskog tijela. Ta impedansa ovisi o naponima dodira i strujnoj stazi.
Oko pojedinih dijelova postrojenja, koji se ne nalaze u krugu uzemljivaca postrojenja i
spojeni su s tim uzemljivacem (npr. stupovi javne rasvjete), treba predvidjeti uzemljivac
za oblikovanje potencijala. Postavlja se oko dijelova postrojenja na udaljenosti od oko 1(m) i
na dubini od 0,2 (m).Granicni napon dodira za svaku vrijednost trajanja kvara se izracunava:
- za ocekivano vrijeme trajanja kvara t ocitamo vrijednost Udd;
- za tako dobijeni napon dodira ocita se i vrijednost impedanse
ljudskog tijela;
- dodatni otpor Rd racuna se kao Rd = Rd1 + Rd2 = Rd1 + 1,5 . Uobicajena
vrijednost za Rd1 je 1000 ( ).
- na osnovi tih podataka proracuna se ocekivani napon
dodira Udoc.

17. Kako se realizira dobar uzemljivač ( uzemljivač sa malim prelaznim otporom) na

područjima gdje je izmjerena velika vrijednost specifičnog otpora?
Koja se uzima vrijednost za specifični električni otpor ako se isti nije izmjerio (
prema standardima)?
Kako se realizira izjednačenje potencijala u samoj TS?
Pod uzemljenjem podrazumjeva se ostvarivanje vodljive veze izmedu dijelova
elektroenergetskih postrojenja i zemlje. Osnovne su karakteristike uzemljivaca otpor
rasprostiranja, maksimalan potencijal uzemljivaca u postrojenju i maksimalan potencijal na
površini zemlje unutar ili izvan postrojenja. Otpor rasprostiranja uzemljivaca ovisi o
specificnom elektricnom otporu zemlje.
R = k ×ρ
gdje je: ρ – specificni elektricni otpor tla (Wm),
k – koeficijent ovisan o geometriji uzemljivaca (m-1).
Preuvelicavanjem specificnog elektricnog otpora tla dobijaju se nepotrebno veliki i skupi
uzemljivaci, dok se sa suviše malim specificnim elektricnim otporom dobivaju uzemljivaci
koji ne pružaju dovoljnu sigurnost od napona dodira. Srednje vrijednosti specificne
elektricne otpornosti tla koje se usvajaju pri projektiranju sistema uzemljenja postrojenja
nazivnog napona do 110 kV.

Za tlo se može reci da je homogeno, uz prihvatljive granice pogreške, ako su razlike najmanje
i najvece vrijednosti specificnoga otpora tla na nekom podrucju manje od 30%. U tom
slucaju može se uzeti da je specificni elektricni otpor homogenog tla jednak srednjoj
vrijednosti specificnoga otpora tla.
-Ako se vrijednost specificnog otpora nije izmjerila uzima se da je 100 Ωm.

-U kabelskoj DTS izvodi se združeno uzemljenje, tako što se izvede uzemljivac

zaštitnoga uzemljenja i na njega neposredno prikljuci neutralni vodic NN mreže.
Na zaštitno uzemljenje DTS, koje ima ulogu združenog uzemljenja, vezuju se još:
kucište energetskog transformatora, metalni plaštevi, elektricne zaštite i armature kabela,
sekundarna strujna kola mjernih transformatora, odvodnici prenapona, kao i svi ostali
metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima. Na ovaj nacin vrši se
izjednacenje potencijala unutar DTS, pa sa stanovišta ispunjenja uvjeta zaštite od
napona dodira nije potrebno postavljanje izolacionih tepiha.

18. Kolike se uzimaju vrijednosti struja zemljospoja u SN mrežama ako je neutralna

tačka SN mreže dobro uzemljena?
Šta utječe na vrijednost dozvoljenog napona dodira?
Kolike mogu biti vrijednosti redukcionog faktora r SN voda i koja je njegova
definicija u trofaznim mrežama?

-Vrijednost struja zemljospoja u SN mrezama ako je neutralna tacka uzemljena preko

niskoomske impedanse uzima se najvise 300A.
-Napon dodira je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja, koji može premostiti čovjek,
uz pretpostavku da struja kroz ljudsko tijelo teče od ruke prema stopalu (vodoravni razmak
od dostupnog dijela je 1m). Na vrijednost dozvoljenog napona dodira utiče vrijeme trajanja
struje greške. Dozvoljeni napon dodira UD kao funkcija trajanja struje kvara tF .

- Redukcioni faktor je faktor kojim se obuhvata uticaj metalnih plašteva visokonaponskih

kabela i ostalih metalnih dijelova koji se vezuju na uzemljenje trafostanice, na raspodjelu
struje kvara u trafostanici. Za nadzemne visokonaponske vodove bez zaštitnog užeta
redukcioni faktor iznosi
r = 1. Za kabelske vodove i nadzemne vodove sa zaštitnim užetom je r < 1. Tačna vrijednost
redukcionog faktora određuje se mjerenjem. Za proračun redukcionog faktora kabela mogu
se uzeti i podaci proizvođača kabela, kao i rezultati mjerenja izvršenih u sličnim uvjetima.
Ukoliko ogranicenje struje jednopolnog kvara u VN mreži iznosi 150 A a dozvoljeni
napon dodira iznosi 65 V uz pretpostavljeni nepovoljni slucaj da je VN dalekovod
izveden bez zaštitnog užeta (r=1) otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti :
Izuzetno je dozvoljeno da se u TS 110/10(20) kV izoliraju električne zaštite kabela sa
neprovodnim plaštem . Pri tome se mora uzeti u obzir da redukcioni factor voda 10(20) kV
postaje r=1 umjesto r=0.5 što znači da sistem uzemljenja svih TS 10(20)/0.4 kV koje su
priključene na taj vod treba da se dimenzionira na dvostruko veću vrijednost struje
zemljospoja, i da izostaje efekt smanjenja ukupne otpornosti(impedanse) sistema uzemljenja
TS zbog prekida galvanske veze uzemljivača susjednih TS

19. Sigurnosni razmaci kod visokonaponskih vodova

Visokonaponski vod jeste vod čiji nazivni napon premašuje 1000 V.
Sigurnosni razmak je najmanji dozvoljeni razmak izmenu dijelova elektroenergetske mreže
koja je pod naponom i uzemljenog dijela mreže, za odgovarajući nazivni napon;
Sigurnosna visina je najmanja dozvoljena vertikalna udaljenost provodnika i nekog drugog
elementa koji u radnim uvjetima nije pod naponom, odnosno dijelova mreže pod naponom
od zemlje ili nekog objekta u temperaturnom intervalu od + 40oC, do - 5oC uključivo
normalno dodatno opterećenje, bez vjetra.

Sigurnosna udaljenost je najmanja dozvoljena udaljenost provodnika, odnosno dijelova

mreže pod naponom od zemlje ili nekog drugog objekta u bilo kom pravcu pri temperaturi
+40oC i opterećenju od vjetra od nule do punog iznosa.

20. Zaštitna zona ispod zaštitnog užeta kod odredjivanja utjecaja od atmosferskih
prenapona

Zaštitno uže jeste uzemljeno uže koje služi za zaštitu voda od atmosferskih i pogonskih
prenapona.

21. Prelazak VN vodova i njihovo približavanje raznim objektima

- nepristupačna mjesta, mjesta nepristupačna za vozila
-mjesta pristupačna vozilima, zgrade, zgrade pogonskih postrojenja
- zgrade sa zapaljivim krovom, naseljena mjesta

2.Nepristupačna mjesta

Za nepristupačna mjesta (npr. gudure, stijene, neplovne rijeke, močvare i sl.) sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 4,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 3,0 m.

3. Mjesta nepristupačna vozilima

Za mesta nepristupačna vozilima sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:

1) sigurnosna visina 5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 4,0 m.
4. Mjesta pristupačna vozilima
Za mjesta pristupačna vozilima (oko naseljenih područja, iznad polja u kojima i oko kojih
se nalaze poljski putevi, iznad livada i oranica, iznad poljskih puteva i šumskih puteva),
sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 6,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 5,0 m.

5. Zgrade

8. Prelazak dalekovoda preko zgrada, koje služe za stalan boravak ljudi, može se izvesti ako
su zadovoljeni uvjeti iz tačaka 9. do 13. ovog izvoda iz propisa.
Smatra se da vod prelazi preko zgrade i kad je rastojanje horizontalne projekcije najbližeg
vodiča u neotklonjenom položaju od zgrade manje od 3,0 m za vodove nazivnog napona do
20 kV i manje od 5,0 m za vodove nazivnog napona višeg od 20 kV.

9. Za nepristupačne dijelove zgrade (krov, dimnjak i sl.) sigurnosna udaljenost iznosi 3,0 m.

10. Za stalno pristupačne dijelove zgrade (terasa, balkon, granevinske skele i sl.) sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 4,0 m.

11. Vertikalna udaljenost izmenu VN vodova i dijelova zgrade ispod vodova (sljeme krova,
gornja ivica dimnjaka, itd.), za vodove sa visećim izolatorima iznosi najmanje 3,0 m i u
slučaju kad u rasponu ukrštanja postoji normalno dodatno opterećenje, a u susjednim
rasponima nema tog opterećenja.

12. Za vodove iznad zgrada potrebna je pojačana električna izolacija, a za vodove iznad
stambenih zgrada i zgrada u kojima se zadržava veći broj ljudi (npr. škole, vrtići, itd.)
potrebna je i mehanički pojačana izolacija.

13. Na stambenim zgradama nije dozvoljeno postavljanje zidnih konzola ili zidnih i krovnih
nosača za nošenje VN vodova.

6. Zgrade pogonskih postrojenja

14. Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti od zgrada koje pripadaju istom pogonskom
postrojenju čiji je i elektroenergetski vod (elektrane, transformatorske stanice, razvodna
postrojenja), a ne služe za stanovanje, mogu biti i manje od vrijednosti koje su navedene u
tački 8. ovog izvoda ako se predvide odgovarajuće zaštitne mjere za sprječavanje slučajnog
dodira VN vodova (npr. postavljanje ograde, lahko uočljivih natpisa za upozorenje i sl.).

7. Zgrade sa zapaljivim krovom

Za zgrade sa krovom pokrivenim zapaljivim materijalom, radi zaštite od VN vodova od
oštećenja, sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose, bez obzira na napon voda:
1) sigurnosna visina 12,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 5,0 m
8. Objekti u kojima se nalazi lahko zapaljiv materijal

Nije dozvoljeno postavljanje vodova preko nadzemnih objekata u kojima se nalazi lahko
zapaljiv materijal (skladišta benzina, ulja, eksploziva i sl.).
Na prijelazu preko ili pored takvih objekata, horizontalna sigurnosna udaljenost jednaka je
visini stupa uvećanoj za 3,0 m, a mora iznositi najmanje 15,0 m.

9. Naseljena mjesta

17. Za vodove u naseljenim mjestima sigurnosna visina iznosi 7,0 m.

Izolacija mora biti električno pojačana.

36. U gusto naseljenim mjestima, sigurnosna visina voda mora da iznosi 7,0 m.

37. Izolacija mora biti električno pojačana, a na mjestima ukrštanja sa ulicama ili putevima i
mehanički pojačana.

38. Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) VN vodiča i zaštitnih užadi smanjuje se na

75% od vrijednosti navedenih u tabeli (tačka 18).

39. U rasponu ukrštanja vodova sa putevima u gusto naseljenim mjestima nije dozvoljeno
nastavljanje vodiča, odnosno zaštitnih užadi, a u susjednim rasponima dozvoljen je samo
jedan nastavak po vodiču, odnosno zaštitnom užetu.
Ugao ukrštanja ne smije biti manji od 30o .

40. Ako je rastojanje horizontalne projekcije najbližeg VN voda u neotklonjenom položaju

manje od 5,0 m, izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.

22. Prelazak TK voda preko nadzemnog elektroenergetskog voda

- približavanje i ukrštanje podzemnih TK i elektroenergetskih vodova

28. Ukrštanje nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom i

njihovo menusobno približavanje

67. Na mjestu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom

sigurnosna visina izmenu najnižeg vodiča elektroenergetskog voda i najvišeg vodiča
telekomunikacionog voda iznosi:
1) za vodove napona 400 kV 5,5 m;
2) za vodove napona 220 kV 4,0 m;
3) za vodove napona od 35 kV do 110 kV 3,0 m;
4) za vodove napona od 1 kV do 35 kV 2,5 m.

68. U rasponu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom

izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.
69. Na mjestu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom
nije dozvoljeno postavljanje zaštitne mreže iznad telekomunikacionog voda.

70. U rasponu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom

nije dozvoljeno nastavljanje vodiča, odnosno zaštitnih užadi.

71. Na stupovima raspona ukrštanja elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom

nije dozvoljena upotreba iskočnih i kliznih stezaljki.

72. Ugao ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionom vodom, po

pravilu, ne smije biti manji od 45o , s tim da se izuzetno može smanjiti do 30o .

73. Ako elektroenergetski vod nema zaštitno uže, na stupovima telekomunikacionih vodova
koji se nalaze na krajevima raspona ukrštanja sa nadzemnim elektroenergetskim vodom
moraju se postaviti gromobrani čije uzemljenje, po pravilu, treba da ima električnu otpornost
manju od 25 _.

74. U zateznom polju ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim

vodom najmanji dozvoljeni presjeci vodiča i zaštitnih užadi iznose:
1) za bakar i čelik 16 mm2 ;
2) za Al-čelik 25 mm2 ;
3) za aluminijum i legure aluminijuma 35 mm2 .
Upotreba jednožičnih vodiča i zaštitnih užadi nije dozvoljena.

75. Raspon ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom,

po
pravilu, manji je od susjednih raspona, ili se stupovi u rasponu ukrštanja proračunavaju za
veći raspon.

76. Na mjestima približavanja vodova, horizontalna udaljenost izmenu najbližih vodiča oba
voda mora biti jednaka visini viših stupova, uvećanoj za 3,0 m.
Izuzetno od predhodne odredbe, dozvoljena je horizontalna udaljenost jednaka sigurnosnoj
visini iz tačke 67, s tim da izolacija voda bude mehanički i električno pojačana.

77. Pri približavanju vodova na krivinama moraju se preduzeti mjere za spriječavanje dodira
otkinutih vodiča, i to:
1) raspon se mora smanjiti tako da otkinuti vodič spoljnjeg voda ostane udaljen najmanje
3,0 m od najbližeg vodiča unutarnjeg voda; ili
2) učvršćivanje vodiča na potpornim izolatorima (sigurnosni stremeni ili slično) mora se
pojačati.

78. Odredbe tačaka 76 i 77 ovog izvoda primjenjuju se i na telekomunikacione vodove za

koje su upotrebljeni nadzemni (vazdušni) kabeli.

79. Telekomunikacioni kabeli položeni u zemlju moraju se udaljiti od stupova

elektroenergetskih vodova najmanje 10,0 m za nazivne napone do 110 kV; 15,0 m za nazivni
napon 220 kV, a 25,0 m za nazivni napon 400 kV.
Ako se ne mogu ispuniti uvjeti iz predhodnog stava, dozvoljeno je da se telekomunikacioni
kabeli polože najmanje na 1 m od stupova elektroenergetskih vodova nazivnog napona do 35
kV.

80. Postavljanje telekomunikacionih vodova na stupovima nadzemnih elektroenergetskih

vodova nije dozvoljeno, osim ako taj telekomunikacioni vod služi za signalizaciju i
telekomunikacije u elektroenergetskim mrežama.

81. Horizontalna udaljenost najbližeg vodiča elektroenergetskog voda do stupa

telekomunikacionog voda ne smije iznositi manje od 5,0 m. Taj uvjet mora biti ispunjen ako
visinska razlika izmenu najbližih vodiča oba voda iznosi najmanje 10,0 m.
Horizontalna udaljenost stupa elektroenergetskog voda od najbližeg vodiča
telekomunikacionog voda ne smije biti manja od 2,0 m.

82. Ako su na mjestu ukrštanja telekomunikacioni vodovi izvedeni kao kabelski, horizontalna
projekcija udaljenosti najbližeg vodiča nadzemnog elektroenergetskog voda od najbližeg
stupa koji nosi telekomunikacione vodove, odnosno izvod telekomunikacionog kabela mora
biti najmanje jednaka visini stupa elektroenergetskog voda na mjestu ukrštanja, povećanoj
za 3,0 m.

21. Prelazak VN vodova i njihovo približavanje raznim objektima

- nepristupačna mjesta, mjesta nepristupačna za vozila
-mjesta pristupačna vozilima, zgrade, zgrade pogonskih postrojenja
- zgrade sa zapaljivim krovom, naseljena mjesta

Nepristupačna mjesta

Za nepristupačna mjesta (npr. gudure, stijene, neplovne rijeke, močvare i sl.) sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 4,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 3,0 m.

Mjesta nepristupačna vozilima

Za mesta nepristupačna vozilima sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:

1) sigurnosna visina 5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 4,0 m.

Mjesta pristupačna vozilima

Za mjesta pristupačna vozilima (oko naseljenih područja, iznad polja u kojima i oko kojih
se nalaze poljski putevi, iznad livada i oranica, iznad poljskih puteva i šumskih puteva),
sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:

1) sigurnosna visina 6,0 m;

2) sigurnosna udaljenost 5,0 m.
Zgrade

Prelazak dalekovoda preko zgrada, koje služe za stalan boravak ljudi, može se izvesti ako
su zadovoljeni uvjeti iz tačaka 9. do 13. ovog izvoda iz propisa.
Smatra se da vod prelazi preko zgrade i kad je rastojanje horizontalne projekcije najbližeg
vodiča u neotklonjenom položaju od zgrade manje od 3,0 m za vodove nazivnog napona do
20 kV i manje od 5,0 m za vodove nazivnog napona višeg od 20 kV.
Za nepristupačne dijelove zgrade (krov, dimnjak i sl.) sigurnosna udaljenost iznosi 3,0 m.
Za stalno pristupačne dijelove zgrade (terasa, balkon, granevinske skele i sl.) sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 4,0 m.

Vertikalna udaljenost izmenu VN vodova i dijelova zgrade ispod vodova (sljeme krova,
gornja ivica dimnjaka, itd.), za vodove sa visećim izolatorima iznosi najmanje 3,0 m i u
slučaju kad u rasponu ukrštanja postoji normalno dodatno opterećenje, a u susjednim
rasponima nema tog opterećenja.
Za vodove iznad zgrada potrebna je pojačana električna izolacija, a za vodove iznad
stambenih zgrada i zgrada u kojima se zadržava veći broj ljudi (npr. škole, vrtići, itd.)
potrebna je i mehanički pojačana izolacija.
Na stambenim zgradama nije dozvoljeno postavljanje zidnih konzola ili zidnih i krovnih
nosača za nošenje VN vodova.

Zgrade pogonskih postrojenja

Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti od zgrada koje pripadaju istom pogonskom
postrojenju čiji je i elektroenergetski vod (elektrane, transformatorske stanice, razvodna
postrojenja), a ne služe za stanovanje, mogu biti i manje od vrijednosti koje su navedene u
tački 8. ovog izvoda ako se predvide odgovarajuće zaštitne mjere za sprječavanje slučajnog
dodira VN vodova (npr. postavljanje ograde, lahko uočljivih natpisa za upozorenje i sl.).
Zgrade sa zapaljivim krovom
Za zgrade sa krovom pokrivenim zapaljivim materijalom, radi zaštite od VN vodova od
oštećenja, sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose, bez obzira na napon voda:
1) sigurnosna visina 12,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 5,0 m.
Za ove zgrade važe i odredbe tačaka 8. do 13. ovog izvoda iz propisa.
Objekti u kojima se nalazi lahko zapaljiv materijal
Nije dozvoljeno postavljanje vodova preko nadzemnih objekata u kojima se nalazi lahko
zapaljiv materijal (skladišta benzina, ulja, eksploziva i sl.).
Na prijelazu preko ili pored takvih objekata, horizontalna sigurnosna udaljenost jednaka je
visini stupa uvećanoj za 3,0 m, a mora iznositi najmanje 15,0 m.

Naseljena mjesta
Za vodove u naseljenim mjestima sigurnosna visina iznosi 7,0 m.
Izolacija mora biti električno pojačana.

U gusto naseljenim mjestima, sigurnosna visina voda mora da iznosi 7,0 m.

Izolacija mora biti električno pojačana, a na mjestima ukrštanja sa ulicama ili putevima i
mehanički pojačana.
Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) VN vodiča i zaštitnih užadi smanjuje se na
75% od vrijednosti navedenih u tabeli (tačka 18).

U rasponu ukrštanja vodova sa putevima u gusto naseljenim mjestima nije dozvoljeno

nastavljanje vodiča, odnosno zaštitnih užadi, a u susjednim rasponima dozvoljen je samo
jedan nastavak po vodiču, odnosno zaštitnom užetu.
Ugao ukrštanja ne smije biti manji od 30o .
Ako je rastojanje horizontalne projekcije najbližeg VN voda u neotklonjenom položaju
manje od 5,0 m, izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.

22. Prelazak TK voda preko nadzemnog elektroenergetskog voda

- približavanje i ukrštanje podzemnih TK i elektroenergetskih vodova

Prelazak telekomunikacionog voda preko nadzemnog elektroenergetskog voda

Prelazak telekomunikacionog voda preko nadzemnog elektroenergetskog voda nije
dozvoljen.

Telekomunikacioni kabeli položeni u zemlju moraju se udaljiti od stupova

elektroenergetskih vodova najmanje 10,0 m za nazivne napone do 110 kV; 15,0 m za nazivni
napon 220 kV, a 25,0 m za nazivni napon 400 kV.
Ako se ne mogu ispuniti uvjeti iz predhodnog stava, dozvoljeno je da se telekomunikacioni
kabeli polože najmanje na 1 m od stupova elektroenergetskih vodova nazivnog napona do 35
kV.
Horizontalna udaljenost stupa elektroenergetskog voda od najbližeg vodiča
telekomunikacionog voda ne smije biti manja od 2,0 m.
Ako su na mjestu ukrštanja telekomunikacioni vodovi izvedeni kao kabelski, horizontalna
projekcija udaljenosti najbližeg vodiča nadzemnog elektroenergetskog voda od najbližeg
stupa koji nosi telekomunikacione vodove, odnosno izvod telekomunikacionog kabela mora
biti najmanje jednaka visini stupa elektroenergetskog voda na mjestu ukrštanja, povećanoj
za3,0 m.

23. TN sistem

Kod ovih sistema svi izloženi vodljivi dijelovi instalacije spojeni su zaštitnim vodičima sa
uzemljenom tačkom sistema napajanja. Zaštitni vodič mora biti uzemljen kod svakog
energetskog transformatora ili izvora napajanja instalacije. Uzemljena tačka je obično
neutralna tačka. Treba razlikovati tri tipa TN mreža: TN – S , TN – C i TN – C/S. Pravilnom
izvedbom instalacije i zaštite postiže se da kod greške na izolaciji ( potpuni spoj sa kućištem )
putem nadstrujnih zaštitnih organa dođe do isključenja unutar propisanog
vremena.Dozvoljena su veća vremena isključenja u odnosu na ona koja su data u
odgovarajućim tabelama, ali ni u kom slučaju ne smije se prekoračiti vrijeme od 5 s.
Ograničenje od 5 s je konvencionalno. Ovo vrijeme pokriva većinu slučajeva u kojima su
potrebna vremena isključenja duža npr. za napojna strujna kola i za strujna kola motora.
kod TN mreža, zvjezdište transformatora, generatora i mase međusobno su povezane
zaštitnim vodičem, kroz koji će u slučaju kvara proteći struja kvara koja mora dovesti do
isključenja napajanja uređaja kod kojeg je nastala greška
Kada zvjezdište transformatora nije dostupno može se jedan fazni vodič uzemljiti u transfor-
matorskoj stanici. U tom slučaju ne smiju se neutralni i zaštitni vodič spajati.
Da se osigura da se potencijal zaštitnog vodiča, a time i potencijal masa spojenih sa njim, u
slučaju greške što manje razlikuje od potencijala zemlje, treba zaštitni vodič spojiti sa
zemljom na što je moguće više mjesta koji su ravnomjerno raspoređeni, da bi ukupni otpor
uzemljenja bio što je moguće manji.

-opći uvjeti za primjenu ovog sistema

Zaštitni vodič treba paralelno povezati kroz cijelu mrežu. On je povezan sa zvjezdištem
transformatora. Presjek vodiča treba tako proračunati i odabrati zaštitne uređaje da u
slučaju kratkog spoja između faznog vodiča i zaštitnog vodiča ili jedne na njega priključene
mase isključenje nastupi najmanje za propisano vrijeme.

Praktično je ovaj uvjet ispunjen ako važi:

Kada se ovaj uvjet ne može ispuniti mora se sprovesti dodatno izjednačenje potencijala.

Zaštitni vodič treba u blizini svakog transformatora ili generatora uzemljiti. Ako se mogu
realizirati dobri spojevi sa zemljom preporučljivo je na što više mjesta priključiti zaštitni vodič
na uzemljenje.

U izuzetnim slučajevima, u kojima se može pojaviti direktna greška između faznog vodiča i
zemlje (u mrežama sa nadzemnim vodovima), moraju se ispuniti sljedeći uvjeti da bi se
izbjeglo da zaštitni vodič i sa njim spojene mase kod dozemnog spoja faznog vodiča dođu
pod napon prema zemlji koji je veći od UL ((413.1.3.7. IEC 60 364-4-41):

-struja isključenja
Struja isključenja (Ii) zaštitnog uređaja treba da obezbjedi dovoljno brzo isključenje kvara.
Ii = kIn — struja isključenja (A)
Faktor (k) odnosi se na spoljne vodove (vazdušne i kabelske), uključujući kućni priključak i
instalacione osigurače glavnih razvodnih vodova u glavnom razvodnom ormaru i ima
vrijednosti:
k≥ 1,25 za automatske prekidače sa elektromagnetnim okidačima,
k≥ 2,5 za osigurače (topljive ili automatske).
 -granična dužina NN voda kada je efikasna zaštita nulovanjem
Granična dužina niskonaponskog voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna može da se
orijentaciono procijeni iz uvjeta:

gdje su:
L - granična dužina voda (m),
Uf - napon faznog provodnika prema zemlji (V),
Ii = kIn — struja isključenja (A),
Sf i Sn - presjeci faznog, odnosno nultog provodnika (mm2),
A i B - parametri koji imaju vrijednosti prema tabeli 1.

- provjera uvjeta nulovanja

Provjera osnovnog uvjeta za primjenu nulovanja treba izvršiti mjerenjem impendanse petlje
(Z) na mjestu priključenja nulovanih objekata, bez obzira na veličinu procjenjene granične
dužine (L) niskonaponskog voda proračunate prema predhodnoj formuli.
Ova provjera vrši se na objektima koji su najviše udaljeni od trafostanice. Nulti provodnik
niskonaponske mreže treba obavezno uzemljiti kod napojne trafostanice i na više mjesta u
niskonaponskoj mreži. Svaki novi objekt (zgrada) treba, po pravilu, da ima temeljni
uzemljivač sa kojim se povezuje nulti provodnik niskonaponske mreže, čime se dobija mala
ukupna otpornost uzemljenja i pri nepovoljnim električnim karakteristikama tla.

24. Zaštitno uzemljenje

Zaštitno uzemljenje je uzemljenje metalnih djelova koji ne pripadaju strujnom krugu

niti su posredno u elektricnom kontaktu s njim, ali u slucaju kvara mogu doci pod napon.
Zaštitno uzemljenje smanjuje ovaj napon, kao i potencijalne razlike dodira i koraka
kojima mogu biti izloženi ljudi i na taj nacin ih štiti.

- uzemljenje pomoću zajedničkog uzemljivača

U vecini postrojenja nije dovoljno postaviti pojedinacne uzemljivace, vec se uzemljenje
izvodi s više medusobno spojenih uzemljivaca.Otpor rasprostiranja površinskih uzemljivaca s
horizontalnim elementima, koji su medusobno povezani kako bi cinili mrežu koja
dominantno ovisi o ukupnoj površini koju uzemljivac zahvata, a u manjoj mjeri od ukupne
dužine elemenata i dubine ukopavanja. Oblikovanjem mreže uzemljivaca postiže se
ravnomjerna raspodjela potencijala i niski gradijenti na površini tla, cime se u odredenoj
mjeri mogu ograniciti naponi dodira i koraka. Kod vertikalnih uzemljivaca otpor
rasprostiranja uzemljivaca ovisi, u osnovi, od dužine elemenata i njihovog medusobnog
rastojanja, to jest zahvacenim volumenom. Uzemljivaci sacinjeni od kombinacije
horizontalnih i vertikalnih uzemljivaca odlikuju se vecom stabilnošcu otpora prema
klimatskim promjenama, i po pravilu nemaju mnogo niži otpor od uzemljenja koji bi se
postigao samo s horizontalnim ili samo s vertikalnim elementima.
- uzemljenje pomoću pojedinačnog uzemljivača
Ako su u jednoj niskonaponskoj mreži objekti štićeni zaštitnim uzemljenjem pomoću
pojedinačnih uzemljivača, onda se na istu mrežu mogu pojedinačno priključiti objekti u
kojima je zaštita izvedena nulovanjem, ako svaki nulovani objekt ispunjava slijedeće uvjete:
-da je instalacija u svakom nulovanom objektu izvedena sa posebnim zaštitnim provodnikom,
-da svaki nulovani objekt ima temeljni uzemljivač na koji se vezuje nulti provodnik, i da je
sprovedena mjera izjednačavanja potencijala. Ako nije ispunjen ni jedan od predhodna dva
uvjeta, tada se u niskonaponskoj mreži i instalacijama potrošača u kojima je sprovedeno
nulovanje, zabranjuje upotreba zaštitnog uzemljenja pomoću pojedinačnih uzemljivača bez
spoja nultog provodnika sa tim zaštitnim uzemljenjem.

29. Periodični pregledi, mjerenja i ispitivanja na elektroenergetskim postrojenjima

- pojam elektroenergetskog postrojenja, električni uredjaj, električne instalacije

Napravu koja se za svoj rad koristi električnom energijom nazivamo električnim prijemnikom.
Električni prijemnik u radu mora biti vezan na izvor električne energije. Uopšteno
posmatrano, veza prijemnika sa izvorom električne energije ima tri dijela: prvi dio nalazi se u
mjestu proizvodnje električne energije, u električnoj centrali (elektani) i naziva se električnim
postrojenjem, drugi dio vezuje mjesto proizvodnje sa mjestom potrošnje to je električna
mreža, treći dio se nalazi na mjestu potrošnje i omogućiva korištenja prijemnika po potrebi.
Ovaj treći dio u užem smislu naziva se električnom instalacijom. Električna instalacija je
električni uređaj koji služi da se električni prijemnik priključi na električnu mrežu.

- ko može obavljati periodične preglede ( uvjeti koje pravno lice mora ispuniti)
Sve kontrole tokom gradnje vrši nadležna inspekcija ili druga služba, podrazumjeva se da
posjeduju položen stručni ispit.

- na šta se odnose periodični pregledi

ispitivanja i mjerenja radova, materijala, opreme (vizuelni pregled opreme i materijala,

premjer i kontrola iskopa, mjerenja na instalacijama, mrežama itd.) podatke o rezultatima
unijeti u dnevnik zajedno sa podacima o tome ko je izvršio kontrolu ili ispitivanje;

ili

Pravilnikom propisuju se postupak i rokovi preventivnih i periodičnih pregleda i ispitivanja

opreme za rad, opreme lične zaštite i preventivnih i periodičnih ispitivanja uslova radne
sredine, odnosno hemijskih, bioloških i fizičkih štetnosti (osim jonizujućih zračenja),
mikroklime, elektroinstalacija i gromobranskih instalacija.

- mjerna oprema ( uvjeti koje mora ispuniti )

Mjerna oprema se bira u skladu sa važećim propisima.
31. Šta je to izjednačavanje potencijala.

Izjednacavanje potencijala tj. ekvipotencijalno povezivanje postiže se medjusobnim

spajanjem sistema gromobranske instalacije sa metalnim elementima konstrukcije
objekta i sa elektricnim , signalnim i TK instalacijama u šticenom objektu.
Metode medjusobnog povezivanja su:
- preko vodica za povezivanje (premoštavanje ) tamo gdje nije obezbjedjen
elektricni kontinuitet , i
- valnom zaštitnom opremom gdje nije dozvoljen direktan spoj sa vodicima za
povezivanje.

Kako se provjerava efikasnost mjera za izjednačavanje potencijala.

Efikasnost mjera izjednačavanja potencijala provjerava se mjerenjem. Izjednačavanje
potencijala je uspješno sprovedeno ako se mjerenjem otpornosti izmenu zaštitnog kontakta
električne instalacije i metalnih dijelova drugih instalacija dobije vrednost manja od 2_ u ma
kojoj prostoriji objekta (zgrade). Za veće objekte (zgrade) dovoljno je izvršiti mjerenja u
prostorijama koje su najudaljenije od mjesta gde je izvršeno galvansko povezivanje, na
primjer mjerenjem na posljednjem spratu objekta (zgrade). Pri mjerenju otpornosti U/I
metodom, napon mjerenja ne smije da prene 65 V, pri čemu struja mjerenja treba da bude
veća od 5 A.

32. Kada je dozvoljeno povezivanje neutralnih provodnika susjednih niskonaponskih

izvoda iste TS?

Ako su u jednom transformatorskom reonu niskonaponske mreže objekti štićeni

nulovanjem, aukupna otpornost uzemljenja nultog provodnika iznosi Ro ≤ 0,20 Ω, ovaj nulti
provodnik može sevezati za neutralne (nulte) provodnike susjednih transformatorskih reona
neovisno od toga kakav je sistem zaštite u njima primjenjen, ako su presjeci nultih
(neutralnih) provodnika jednaki ili imaju vrijednost dva susjedna standardna presjeka. Uvjet
Ro ≤ 0,20 Ω mora biti ispunjen prije povezivanja nultog provodnika sa neutralnim (nultim)
provodnicima susjednih transformatorskih reona.

33. Koji su to posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj niskonaponskoj mreži ?

Nulti provodnik nadzemne niskonaponske mreže uzemljuje se kod trafostanice i na svakom

radijalnom ogranku dužem od 200 m. Pri tome ukupna otpornost uzemljenja nultog
provodnika niskonaponske mreže, mjerena u trafostanici bez odvajanja uzemljenja
trafostanice, ne smije biti viša od 5 Ω. Uzemljenje svakog radijalnog ogranka mreže dužeg od
200 m izvodi se pomoću jednog uzemljivača na kraju ogranka, ili sa više uzemljivača
rasporenenih na dužini od najviše 200 m, gledano od kraja ogranka. Pri tome ukupna
otpornost uzemljenja ovih uzemljivača ne smije biti viša od 10 Ω.

Izuzetno, otpornost uzemljenja može biti i viša od 10 Ω ako se na krajevima radijalnih

ogranaka nalaze objekti (zgrade) u kojima su izvedeni temeljni uzemljivači i ako je
sprovedena mjera izjednačavanja potencijala.
Ako u jednom dijelu niskonaponske mreže nisu ispunjeni uvjet i za nulovanje, tada se u ovoj
mreži može primjeniti nulovanje ako su u objektima na pomenutom dijelu mreže
primjenjene
zaštitne strujne ili zaštitne naponske sklopke. Raspored provodnika na glavi stupa treba da je
takav da nulti provodnik bude u istoj ravni ili ispod faznih provodnika.
Isti raspored provodnika i isti položaj neutralnog provodnika na glavi stupa treba da bude i
kod nenulovanih niskonaponskih mreža.

Gdje god je to moguće, provodnici za opću potrošnju i javnu rasvjetu vode se na istim
stupovima pri čemu se upotrebljava zajednički nulti provodnik.
Metalni stupovi niskonaponske mreže, priključne kutije i kabelske glave na kabelskim
priključcima na nadzemnu mrežu, ne nuluju se, niti se primjenjuju druge zaštitne mjere. Isto
važi i u slučaju da se u niskonaponskoj mreži i instalacijama potrošača primjenjuje zaštitno
uzemljenje pomoću pojedinačnih uzemljivača.

Izuzetno, ako se elementi niskonaponske mreže nalaze na površinama kao što su kupališta,
igrališta, školska dvorišta, kampovi, i sl. primjenjuje se jedna od slijedećih zaštitnih mjera:
-zaštitno izoliranje (korišćenjem kabelskih priključnih kutija, kabelskih glava i sl. sa
sintetičkom izolacijom),
-izoliranje stajališta širine najmanje 1,25 m (asfaltiranjem ili posipanjem krupnim slabo
provodnim šljunkom),
-oblikovanje potencijala (polaganjem uzemljivača na razdaljini od 1m i na dubini od 0,5 m),
-vezivanje za neki bliski zajednički uzemljivač,
-zaštita pomoću strujnih zaštitnih sklopki na dijelu niskonaponskog voda u kome se nalaze
ovi elementi.
Ako se na istim stupovima nalaze provodnici visokog i niskog napona, zašt itne mjere od
previsokog napona dodira i koraka primjenjuju se u skladu s važećim propisima o tehničkim
normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova tretirajući stupove kao
dijelove visokonaponskog voda, bez obzira da li je u niskonaponskoj mreži primjenjeno
nulovanje ili neka druga zaštitna mjera.

36.) Zaštita od dodira delova naprava i vodova pod naponom u trafostanici.

Po IEC standardima, zaštita od električnog udara postiže se primjenom odgovarajućih

mjera, i dijeli se na:
- istovremenu zaštitu od direktnog i indirektnog dodira;
- zaštitu od direktnog dodira;
- zaštitu od indirektnog dodira.

Pod direktnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni (neposredni)

kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima električnih uređaja, koji su u normalnoj upotrebi
pod naponom, uključivo i neutralni vodič (N), ali po pravilu ne i zaštitni (PE) vodič.
Pod indirektnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni (neposredni)
kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima električnih uređaja, koji u normalnom pogonu nisu
pod naponom, ali su u slučaju kvara pod naponom. Ovaj napon se naziva “napon greške”.
37.) Nabrojati i objasniti mjere za sprečavanje skupljanja statičkog elektriciteta u
proizvodnim procesima.

38.) Dozvoljeni pad napona izmedju tačke napajanja električne instalacije i bilo koje
druge tačke.

Dozvoljeni pad napona od tačke napajanja električnih instalacija i najudaljenije tačke ne

smije biti veći od:
1.za rasvjetu 3(%), a za ostale potrošače 5(%) pri napajanju iz niskonaponske mreže, i
2.za rasvjetu 5(%), a za ostale potrošače 8(%) pri napajanju direktno iz TS 20(10)/0.4
kV.
Za dužine voda veće od 100 (m) dozvoljava se povećanje 0,005 (%) po metru dužine,
ali najviše do 0,5 (%).
Navedena ograničenja vrijede za padove napona odnosno odstupanja napona od
nazivnog napona.

39.) Definirati udarni otpor uzemljivača; zemljospoj; dvostruki zemljospoj; kapacitivna

struja zemljospoja i preostala struja zemljospoja.

Kapacitivna struja zemljospoja je struja koja nastaje pri zemljospoju u elektroenergetskoj

mreži koja nije uzemljena.

Preostala struja zemljospoja nastaje ako je visokonaponska mreža sa kompenziranom

strujom zemljospoja.

40.) Objasniti opće uvjete projektiranja i instaliranja elektroenergetskih postrojenja sa

aspekta ispravnog rada i sigurnosti lica zaposlenih u njihovom rukovanju o održavanju te
okoline.

Tehnička dokumentacija , prema redosljedu izrade, dijeli se na sljedeće vrste projekata:

- idejni projekt,
- glavni projekt,
- izvedbeni projekt, i
- projekt izvedenog stanja.
Priključivanje poslovno-stambenih,industrijskih i drugih objekata na
elektroenergetsku mrežu realizuje se u dvije etape:
- izdavanje elektroenergetske saglasnosti, i
- priključivanje na elektroenergetsku mrežu.

Zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti se podnosi u pismenom obliku,

na obrascu lokalne elektrodistribucije.

U cilju zaštite ljudi i objekata, u smislu opšte zaštite na radu, svi radovi na izgradnji ili
sanaciji elektroenergetskih objekata moraju se izvoditi prema odredbama propisanim u
Zakonu o zaštiti na radu i ostalim Pravilnicima koji obuhvataju ovu problematiku.
 46. Raspored i izvođenje uzemljivača (lokacija izvođenja uzemljivača, način
polaganja uzemljivača, trakasti uzemljivači, štapni uzemljivači, pločasti uzemljivači)

Uzemljivači su vodiči koji se polažu u tlo ili u konstrukciju koja je po velikoj površini u dodiru
sa tlom kao što je betonska ili armiranobetonska konstrukcija u tlu.

Horizontalni (površinski) uzemljivači su sastavljeni od horizontalno položenih vodiča koji su

ukopani u tlo na manjoj dubini.
Vertikalni (dubinski) uzemljivači su sastavljeni od jednog ili više štapnih uzemljivača okomito
položenih u odnosu na tlo na većim dubinama i međusobno povezani.
Kosi uzemljivači su u osnovi štapni uzemljivači položeni pod uglom u odnosu na tlo.

47. Izvođenje zemljovoda (kako se polažu, najmanji dozvoljeni presjeci, strujno

opterećenje)

Zemljovod je vodič koji dio postrojenja, koji treba uzemljiti, spaja s uzemljivačem ili
koji međusobno spaja uzemljivače.
Zemljovodi se postavljaju van zemlje ili se izolovani polažu u zemlju.
Najmanji dopušteni presjeci za zemljovode su:
- 50 (mm2 ), za pocinčani čelik,
- 16 (mm2 ), za bakar,
- 35 (mm2), za aluminij.
Veličina struje koja protiče kroz zemljovod do uzemljivača i kroz sam uzemljivač ovisi
o načinu uzemljenja neutralne tačke mreže. Prolaskom struje kroz uzemljivač u zemlju
površina zemlje dolazi pod napon pa između pojednih tačaka vlada razlika potencijala.
48. Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivača, grupe uzemljivača ili cjelokupnog
sistema uzemljenja

Otpor uzemljenja (otpor rasprostiranja uzemljivača) je otpor zemlje između uzemljivača i

referentne zemlje. Otpor rasprostiranja uzemljivača u homogenoj zemlji može se, u općem
slučaju, odrediti pomoću izraza:

RE k
– specifični električni otpor tla ( m),
k – koeficijent ovisan o geometriji uzemljivača (m-1).
Otpor rasprostiranja uzemljivača dakle ovisi o specifičnom električnom otporu zemlje, te
dimenzijama i izvedbi uzemljivača
Otpor rasprostiranja površinskih uzemljivača s horizontalnim elementima, koji su
međusobno povezani kako bi činili mrežu dominantno ovisi o ukupnoj površini koju
uzemljivač zahvata, a u manjoj mjeri od ukupne dužine elemenata i dubine ukopavanja.
Kod vertikalnih uzemljivača otpor rasprostiranja uzemljivača ovisi, u osnovi, od dužine
elemenata i njihovog međusobnog rastojanja, to jest zahvaćenim volumenom.
Uzemljivači sačinjeni od kombinacije horizontalnih i vertikalnih uzemljivača odlikuju se
većom stabilnošću otpora prema klimatskim promjenama, i po pravilu nemaju mnogo
niži otpor od uzemljenja koji bi se postigao samo s horizontalnim ili samo s vertikalnim
elementima.

49. Zaštitna uzemljenja u elektroenergetskim postrojenjima ( šta se sve uzemljava i

kako)

Zaštitno uzemljenje je uzemljenje metalnih dijelova koji ne pripadaju strujnom krugu

niti su posredno u električnom kontaktu s njim, ali u slučaju kvara mogu doći pod napon.
Zaštitno uzemljenje trafostanice sastoji se od uzemljivača zaštitnog uzemljenja na koji se
vezuju:
-svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih naprava i kućišta transformatora
snage,
-metalni plaštevi i ekrani energetskih kabela,
-sekundarna strujna kola mjernih transformatora,
-uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora,
-ventilni odvodnici prenapona,
-neutralni (nulti) provodnik niskonaponske mreže, ako se zaštitno uzemljenje koristi kao
združeno uzemljenje,
-ostali uzemljivači koji mogu da utječu na smanjenje ukupne otpornosti zaštitnog
uzemljenja.
Na ovaj način, vrši se izjednačavanje potencijala unutar TS i oblikovanje potencijala oko TS.
50. Dimenzioniranje uzemljenja elektroenergetskih postrojenja ( mreže sa
izoliranom neutralnom tačkom, mreže sa kompenziranom strujom zemljospoja, mreže sa
neutralnom tačkom uzemljenom preko otpora )

Ako je neutralna tačka visokonaponske mreže na koju je priključena trafostanica uzemljena

preko male otpornosti za ograničenje struje dozemnog kratkog spoja, onda se u trafostanici,
po pravilu, izvodi združeno uzemljenje.
Ukupna otpornost združenog uzemljenja (Rezdr), uračunavajući utjecaj visokonaponskih
kabela sa
provodnim plaštem kao uzemljivača, kao i utjecaj uzemljivača susjednih trafostanica i
objekata
(zgrada) koji su vezani za nulti (neutralni) provodnik niskonaponske mreže, treba da zadovolji
uvjet:

Ud - dozvoljen napon dodira (V),

Ix - dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafostanice i zemlju (A),
r - redukcioni faktor i Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja (A).

Ako visokonaponska mreža na koju se priključuje trafostanica radi sa izoliranom neutralnom

tačkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja, po pravilu, u trafostanici se izvodi
združeno
uzemljenje.
Ukupna otpornost združenog uzemljenja (Rezdr) treba da zadovolji uvjet:

gdje je:
Iz - ukupna kapacitivna struja zemljospoja galvanski povezanih vodova visokonaponske
mreže sa
izoliranom neutralnom tačkom, odnosno preostala struja zemljospoja ako je visokonaponska
mreža sa kompenziranom strujom zemljospoja,
Ud - dozvoljeni napon dodira ukoliko se zemljospoj isključuje djelovanjem zemljospojne
zaštite.