| Psihologiya ~duhovnoga | razvojaBenedict J. Groeschel PSIHOLOGIJA DUHOVNOGA RAZVOJA | BU VEREUM Split, 2008,Naslow avomilar Benedict J. Groeschel SPIRITUAL PASSAGES ‘The Payhology of Spiritual Development Copyright © by Benedict J. Groeschel (© Copyright za rvatsko irlanye: Verbum, Spit 2009, leona rede: jaa Jorinovg prot Sow gros pian. Niji se do ove knee sie ‘nee frp pedal pest il Teun (loi mshanis 5) Be: rete pe Stent naa Prijs: Alesana Marfa Chwalowshy Pro Lektreosipa Koran, prot Kg bjavtjena uz potpora Mintosta kulture Republike Havas EP greg ito SRUCIISNA RRIOAICA U SrUTU Ka (GRORSCHEL, ent. Pato og a (ena, Gree pinta tae Mara Chats = Slt {RESin nla tes in Pred spn pga Bator ih: SEN 99251682 121 PREDGOVOR Ako ste keSanin koji oxbijnoshuaa svo] duhowni racy te se jedno nadate bili wstanju pomoes i deugi- ‘ma, ova fe kajiganamijenjena vara. Medtutim, ovo nije ljiga “ara sa". Tak! se vodi&i mogu pokazati ko- risnima,ali~poput pjednostasljenih zemljovida sloe- hh autocest nist od prevelikekorist kada zlutate. [Nanjera ove rig nile doje js jedno pojednostan- ljenje, ve povezati neke od Korisnijih vida suvremene psihologije = klasignim pregledom duinownoga putovse ja sadrvanoga u golem { zadivujudokajzevnost ‘Junovnosti, Neposredat jj je cj pomoel vam w pro- nalagenjvinstitoya mjesta na tome putu i utvedivanja ‘sob primjess koje vam moda veé dugo vremena predstavlain prepjeke na puta k veéemu poznavan Boga i szenju njemu. Opa ec ove studi pomodt ‘vam Sustro se pripravtl za prepoznavanje i poduzima- je sededih dit koraka ha dubovnome putu, Pox prouzavanja kojim se bavimo uke ne prekinati ni duboluh duhownih pisaca, med kojima sul bron sve, kao raznoiko druftvoznanstverih pholo- ga mec kojima su Lek gente nokolicin pripadnika "Shsja ovih supine (kao So au sveti Augustin sve van ‘od Kriéa),Stoga mise cnt neprzsjerenim tet ievorno- ‘Si. Ova ka, dale, ne namjerava biti izvernom, osim na nekoika vr jasno aznagenhmnjest, ge sam poku- S20 napraviti korn sntezu nauk kaScanske dubowne peda te isktaniin i reslninih wvida popouria Ko {erariva “auyremencm psihologjom. Mo) je pra i inrait praktien clan odnos ied drewre mudrost 5i uot dohovni poteba suvemenoga tov, of jp pmo zahvalujs popelarospaologe post ‘ee iga mabe Bat na rie nadine | wr rte she Ako fe State sh laatogs 0g feta bio bi upton presi peo poglv eo pine paolo na duotnos eg prostate Takor Eervamza veer Garam i od poodle mmedtocjom i devetoge poglvis- Ako vax, pale vise “nim thademnako provera pahologie verkogs ‘avo ao lasov note vam pole prepare Wiatlogn reins 0 Koren | oral ae log ak lo te pve posts peo posta Ne- Poet dt metuten, odd oil kako sam jad Fomod primi sie sam sintrane oa) Inj svoj asi putvane Eki ako se ne slate fn tematrfon se Cheseon primjesolako jenobonows Boy pos tial ada ema 0K) ‘ea enprav it [Kon va RNIGA NAMIDENIENA [Neki su mi piel prediodli da je napiem za kx- ‘Sanske vjernike ki traze wremenom iskusana tumage- ja onoga fo dod javaju nastojtinashjedovali Krista Tako ono sto alijed proizial tz mojopa gotove polusto- Tj iskustva Kranina katlika,napsao sam je mile & takocterna ostale krséane Pritom sam posebno miso ra jednoga rewnog miadog baptistckog pastora koi j= prisustvovao mojemm predavanj o duhovnome Zivot te mije poslgerekoo kako je to prvi put da mu je netko tuspio re "So se to Ctavuga Zivola dogada 1 meni” DDozivio sam da eu keSani evengelicl posehno otvores jer su vrloslabo upaznati s proutavanjem duhovnost Pristup dubowneme razvojurabljen u ovo studi liz je 6 rimokatolicima i pravoslavcima (kao i episkopalcima), Jako mnogi od njinnisu rikada Gli za nak tia pas tova duhornoga Zivota, Pisuc ove stranice, mislio sam ‘akoder na brojne mlade ude u trazenu,s koima sam ddolan u dotica), ‘Sve Se veel bro} judi, otobto mladih, odmaée od Cote Bozja glasa Cxigovorit Bogu na jedan naGin ne znadi kako-mu ledgovaramo na sve moguce nagne, itn odnos krka- nina prema boZanskome 2ivot, «1 kojem osoba po 2naje Boga, tojedini vot, plod je objave Krista, Usje- lovljene Rieti, Medutim, prifenego Sto dodemo do toga jucnoga odnosa koji ivireu samome Bogu Ox, mo- amo razmotrtl Rude ¢ obzirom na njhor subjelalvn ‘dgovor Bogu. ‘Opéenit pogled na duhovne vekane otkrivarazi- tostnagind na koje su doziljavali Boga. Terminologi- 15RHOLOGTA BUHOENOGA RAZVOHA ja koju ovaj rabimo kako bismo opisali ovo poimanje Boga tema senaanaliei hoZanskoga biga whore} uskolastiko)tradioj ishodiitem jot x grko}filozo- ji Ta se flozofska tadicja moze pokazatikorisnijom za rouéavanje vista odgovora Bogu od one koja proizlazi lz Svetoga pisma, jer Biba uglavnom lude ojeni pre ‘ma njihovu pozitivnom, djelomignomy il pak njeénom ‘edgovoru Bogu,kategorizrajci th kao svete, make ii izgubljene. Zapadnjackafilozofja tral kako Hud upo- {naj i trade Boga kao fednogr, Istnitoge, Dobra Lie eg. Ako rasdanitesebe ii Hude koje dobro pormajete usmislu duhovnoga zivota,ofkritéete kako Se veeina pullin dobro uklapa ued il mogude dvi od avin kategoria. Ovdje nam od pomodt mogu biti neki prt jer iz Zvota vel krSéana Bog kao Jedan Bog shvagen kao Jedan, kao Vihowno i Ziv Jedin- ‘sivo, prlvud Ge osobu fj vot ntlektualno i emoci- ‘nano taganje za integracijom. Obigno je takva osoba ‘oduvijek syesna unutamjih proturjetnih, adnosna st protstavienth sila, koje pijte razaranjem bica. Te su sile prijetnja samo] ravnote2i potrebno} za djelotsomo funkcionianje osobe kao judskoga bia, Boga se tada dlativljava kao onoga koi unos flinstvo wskestvo ka ‘Sets Katarina Genovsku, vik ais mistgarka petnaestogastljeda, von Higel opisuje kao osobu ako Snadnih proturetodh sklonosti da je imala samo jedan labor predate Bozjemu pozivuiliserastojiiSeojuje golemu snagu i talent upotrieila kako i pronasla cii- ova’ Zivot te istodobno upravjala jena od najvedih hhumanitarmih ustanova na svijet. Zasuinaje za pose tak djelorvome reforme Katoliéke Crkve, Ako protitate 16 woo ezin Zivotopis,ostajete pod dojmom trajna napora ds "usmjori tavu svoju asobnost na potragu za bo¥anskon ljubavi. Ketarina je mogla voli Zivot kombiniral jpopustlivost renesansnoga tipa s poboznim ugledom, No, to jos eenostavn dinilo deprimirajuci | nemo- igucim. Nakon nekoliko godina kronizne neurotine de pres, edlutla je yu svoju pozornost emit ubavl prema Bogu { bli2jemu. Jedinstvo njezina cia bilo je toliko snazno da je uspjela pomsti posvemainje pre- ddanje Bogu sa snaznom Jubav prema supnogu, obit i pratima. Suvromeni francuski pisac Jean Genet posve je nuk primer osobe obilesene cukobom. Imijava0 fe sve8to¢duhoyno, a onda se alo kako zatvorsk kape= lan ne govori o Hog. Genet je pokuéao pronacijadin- stv posve se pred zi, Pokudao jeu to predanje za “unit ists ont istoda srea koja odlkuje21vok mista, ak su ga zvalidavoljim svecem. Medutien, buduci da nas lo nikada ne maze u patpunost zadoveli jegov je vor bivao sve vigeobiljezen sukobom. Genet pred Stavlja one koji nisu uspei pronact jedinstvo koje bi im donijelo mie, bud da predanje sla po sebi vod ra Zzaranju csobnost. Moje je osobno iskustvo s jecenim alkoholgarima pokazalo kako nije njedak sluts) da se ‘osobe koje trae psiholoéku raynoteiu nadu na Koljeni= ‘ma u pottaz za Bogom, kamo su th daveli cle tesa Frvota ‘Ako vas priviai og kao Jedantrebate pibyat ta} vid vatega duhovnog Zivot, 2 ne oplratl stu se. edna Je od nepravilnost anjoneIjudske naravi ta Stone p= Fhvaéamo upravo onajcdgovor koji traZimo kada nam se ru, jr smo se previge navi na boli pomsut, Bro} 1 tak ud kao da govore:"Svo/avoja sam jedino onda, ada sam u sukobu sa samime/samom scbom.” Doista posto svcha u posvemasnjem predanj Jednome, koje ySIOLOGNA DUHOYNOGA RAZvOIA vodi integraciji opisanoj u Govor na gor. Za one koje ‘udu posvani plate cin, nastupa mie Sto ga set ni ada ne moZe pruzit. Nesmijemo se boat pronad ga. Boo xso Isnt Sheed po red ss oni koji se osedaju pozvanima Bogs Kao Istnitome. Strast za istinom nerijtko usb ‘ako da su traztej stine oble- _znatizlji od drugih. Vole do- voditi svar u pitanje i istraivat. Obodavaja o svoim ‘uvidima raspravlat! drugima.Takvi se jul osjecju ppozvanima Bogu kao konaéno stvarnest stn! samo) bezgranicnu Bicu, koje jednostayno jest. Ne razikuj se folk od traitelia 2a Jednim koko bismo to moglt ‘fekivati, no sklni su bit mizat manje w unwtamnjem ‘sukobu. Medutim. niu zbog toga ligen poriva, UKoiko re pronadu isin, mogu postal abeshrabren, skeptit- nl pak enigni Sveti Toma Akvinski svakako je primjer onih koji su s eset pozvonima od istine. Ne amo Sto njegova ‘osabnost odgovara opist ovoga fipa vee je of oj potrazi bio uspjesan, Dodao je do istine onkrajracional> re spekulacieU veliganstvenom vehunskom trent ‘Svoga Zvota pelvatio je osobris objavisistine pred ko- jom jo zanijemio; konaaniskaz © Istini samo). “Objav- Fjne su mi takve stari te mi se ovoga trenutha sve sto ‘sam poutavao I pisao ini posve ilinim.”” No, ima | Zalosnih prinjeraonth koi su dos dornasucivana ist ‘ej odvraili se. Bertrand Ruscell ~ oduvijek strastven tragaé za subjektivnom izvjesnosti, bio je u jednome ‘avant ~ int se ~ dotaknut boZanskom isting No- ko Sto se od nj edvratio,Zvio je mo kao jednako strastven nepritelrelige vere. Nadamo se da takva trast moze barem imatlotkupiteljh element, 8 voz roa Velika dubovna opasnost za one koi se osjedsja pri- vudeni Bogu kao Istnitome ne lez w tome da bi se o- vrai, Opasnost jeu tome da zastanu na pat, 0 pivSi se ovom ili nom stranputicom. Moderne manje, sa svojim brojnim objavljenim teorjams, medu Kojima lima i onih koje zasluzayu odredeno zanimanje, nad avi labirintzamisl kojima se osoba mote sake oc Zivace Ite, Na Zalos,institucionalna Cekva, sa s¥0- jim dubokim vidom u jedinstwo filozatske, teloske { ‘objavijene stne,nehotice jestvarilarazbibrigu ne sumo 2a akademsko proutavanye Vee i za intolktualiziranje koje gust glas Zivuce Istine, Jednostayna molitva sve toga Franje “Zelim te upoznati kako bih te uzljbio", lobar je iek protivtrajrih napastis kojima su suoeni toate istne. Boo kao Dosa i do spektrazauzimaju druga dva tipa, me- ‘anja. To je upravo ono iskustvo koje Crkva nastoi vet u vrjeme Dosa, KeSdansha duhovnost Nakon brza pogleda na duhowna potragu kako je shiva nebiblike rligie wo kratka razmatrana 080 biteljepote islama i jedinstvena mister Lael, Sto sve skupa fori podlogi nage rasprave, kredem ka keSan- skoj dubovabst. Buduei dasa fs tem napisane ve kajnice, ne dolazi w obit ove iznoetspregled te neizmjerne teme ajo manje ubvatiti se nemogude rise iecanja netega “novoga” na tu tem. Uniesto toga pokutat demo istaknutinajznatsjie odiike gole- ime grade krséanske duhavnosti u Konteksts proue- ‘anja duhovnoga razvoja. Temel} nae rasprave pitom {worl pitanje:“Koliko je moja duhownestkrscanska?™ 20 OUIKD IE MOXA UHOWNOSTRRECANSKA Sreditte e krSéanske duhovnostiUtjelovljona Rijet Bodja, Onajesredifteneu sist gravitacske tothe, veé ‘uvida jedinstvena izvorasyjetiost u inate posve mrad ‘mu bezivotnu svemira. Ba5 kao toe i2vorom svetost {ivota materjalnomu stvorenj ("Sve postade pono)", 17,3) onaje eno i izvorom spasenja i duhownoga 2c vota, “A onima koji ga primi podade moé da postanu. deen Boda” (Iv 112). Navediene rj iz velikoga kri- Stolokog himna na podetks Ivanova evandelja pra ‘ju za fitay nauk o duhovnost keiéanstv “Tekst koji sedi iz Poslanice Filipljnima 38-16 je ddan je od mnogih koji nnglasevaju kestloske temele sduhovnoga udenja Crkve- Soule, Gk sve gubithom smetram ahog onoga noize, abog spoznanja Tausa Keita, Gospina tojega 2b kop sve igubiht epadorssmateame dda Krista steknem [u nem se nade ne ojo prox ‘edney, onom od Zakana, ego peavednot po er {Krista onom od Boga a Yee wtemulieng ~ da opo- nam jeg fsnagu cakewnats jeg | raed patsjama negovim, ne it kak, sulin srt j= ove, prispio kurkrra od mtvih Nea das vee Postigne i dopro do savrienstvs, nego tin ih Fake dawatiojersamizahvagen ol Krista, Bra, ae posto ne smatram da sam we deat Jno samo: Sto Je a moan, zaboraljam, 2a osm So je peeda mom, prcZen, kcj iti, kagrad viaje poziva Boog Keist oas, Kojsme god el ovako mistima ako sto dru nse Bog ee vam ovako obvi Sijedbenicinebibljskih reli nastojl su upoznae ti Boga putom savréena nasjedovanja bozanske slike « sebi, dok su pobozni nasjedovatel Iraelovih Pisama us u saver § Bogom, koji th je jecins mogac spasii posvetil po svome savers Keldanin ne gleda tako na spasene. KrSéanin se spalava i posvoéuje po objavi Kr 3PsHOLOGHTA DULOMNaCA RAZA sta u sci, spasonosnu spoznanja koje nadila intelek- {ualno razurijevanje poste ona tjanstvena psthalo§- ka stvarnost koja se naziva "vom vetoes”. Taj vera tako duboka i ukijuéena u Zivot tenam, kada shatime jezinu spasonosnu mo, velikateoloBka debata 0 vje- 1 ejlima posinjenallkovat! na puki eziéni problem. Jer, kada os0bu obuzme vjera.o ojo set Pavao govor: Fliplianima, sam Zivot postaje nie dobrik dela sto th iS Krist koji ivi u tj oscbi, sve vie djlujudi proko Bjezinih postupala. Istnsko je osobno dobro del svim, bigem prionutl upoznavanje Krista, kj jew nama. ‘Tra da je Krist po svome otkupljenjafmilost tome! sredifte krécanske duhovnosti ponavlasetoliko {esto da vee naliuje na kakav klife. Nalik a mod koju smo previte puta full, nerjtko se gubizapanjju- i smisao ovoga nauka, Modda to objasnjava zbog S20 brojni krSéant svih tadic aisw sejesn jedinstven ‘alka vastite dultoynosti Umjsto da cjene druge du- hovne predae, kao Sto smo naznaéili,brojni se kréani koji su seu potraziudaljil od Crkve dejunjima obuzeti. Stoga je uputne na ovome se mjestu upitat: “Kolko je moja duhovnostkrSGanska? Jesam Ii~makar i sluéajno ~razmiao/razmiljala na natin koji nije u skladu s no- vozavjetniom duhownosti” Jedlan od natina sagledavanja ovogapltanajestaz~ motcitina kojje natin keSéanska duliowna predajazacr- ala svoj dist nas pram povijesnih tendencjunatat Jdéanstva koje su je nastojle odvudiu ovom ill nom smjoru Vedinu su th pokutej ivi pobozni vjernici, ‘astojed dubovni nauk sadrZan u Navome 2ayjt, poschno lvanovim i Paviovim poslanicama, povezatis -nidjenjem svoga vremena, Unjesto da pregledamo sve J8eanske nauke koji se odinose na dulovnest, razmotit emo samo nekolicina kof se danas dovode u pitanje te th sagledattu suet ove stud, kako bismo vigil 3 OURO JEMOTA DUMOVNOSTRACANSKAY koje to clemente krSganske duhovmostikrSani dana’ joe posebno moraju ual Teoixsrvo unske Nasavt Moda mist: “Jasno da vjersjem w jedinstvo ud- ‘ke naravi.Panisam dualis.” Kazmotrimo to. Jedan je od prvih izazova kitéansko} duhovnenti, razumljivo, doiao ed pripadnika prve Crk, kojl st pristupili Kristy preko gréke flozofske eligi. Nj sto- [a nerealno tumagt Prow poslanics Korineanima (oj Su bili upravo takvi obragenic) kao nastojanje sveloga Pavia da ispravi pogrjetiu koju danas tako festo Ene dduhovno usmjeren krSéani, ate sklonastdozivljavati ‘esobu kao duu koja se samo privremeno sad telom — poput poznata Descartesova andela tofu. Neobigna Je to ta ogres cesta Saku syjetovmome drut Daniel Yankelovich e istaknuo kako je akwo neobitno svaéanjeudske due, koje on So mili edjliuje od fostatka stvarosti Zivota,u samome srediétu popular~ ‘noga mitao tz selfiznu, koji vee punih petnaestgodina loriniza amerikom kulturom. Najeaziiil su ienich ‘earl o sameostvarenju zapravo dualist koji vlastito ‘osobno zadavallstvo deli od odgovornasti prema statu udskoga rola, pa aki prema svojim viastitim sbitejima? Tajanstvonu dogma o uskesnucu mrtvit, ka # - hhovno jedinstvo udskoga biéa ezotericn pisci nepre- sano dovedeu ptanje jos od manthejaca pa sve da po ‘bari suvremene kranske znanosti Jednako kao So je njokanjekrséanstva smatati judsko bic tk tjelom ' pripadajuéim funkijama, ma kako pstholoSki slazo- nima, tako je zastrana smatratiJudsko bléeiskjucivo ddutom, Uravnotezena je duhovnost jednako humani- sticka koliko i eshatoloska. Ona uvida veliku vaZnost 2smo.0cIA DUKOVNOCA RZVOKA ‘ovoga zemalishog Zivota nah dla na zemlje ovaj Aivotodredujenasu sudbinu u vjtname Fivotu, gdje ce ‘soba 1 eshatont bit obnovijena uw svim svoj Bini funkeijama. Valjaistaknutt kako kricanstvo,zajedno & ‘nim najbolim « islamsko i tidovsko) duhovnost, 20 stupa gleiste o dinamizkoj napetost izmedu vrement- toga i vjeénoga, izmedu tela due, Medutim, dogma 0 Usjlovionj najvist je zea) ove dinamicke napotosti* Uskrsnude mrivihu Krist, kao to sveti Fava objasna- va korintskim obraéenicima s novoplatonizma, Kona jel kao razjeenye te napetost. ‘Vjernik kojse boris neuobiésjenim preblemima ponaSanju kao to su spolne prise iis Helesnom ovi- nosti poputalkaholizma,slobodno mode u seb potra- {At ilo keju od ovih duaisticksh sklonast. Implicit nijekanje jedinstva osobe provalazim takoder u pu- fitanskim strujama razmisljanj, kao 4 w suprotno) 23- bud, koja elesne dine dr2i malo vaznima ii potpuno nevaZnima 9 duhovnome smisi, Valja nan prespitals avove kako bismo provjeril adradavaju I jedinstvo ‘evandeoskoga videnja, 2 ne njegova povijsna skrilj- ia Krasrova reawscannnncys ‘Sledesi je izazov katéanske duhovnesti naa sKlo- ‘nos da Krista poistovjetimo s bozanskom slixom 3to je pzano seb amo shot pedo astogs "Krista". Pomak skale na rodio primal nedjel- no uto obvaJallko“Kasove! tna ma laelsh Jeeanima. Kao io smo vidi, dunovno probudeni 1 svim religjama syjesni su na neki natin te unutarnje slike, Nedvojbeno je pasdjedi odraz univerzalne stva- ralatke i spasitelske volle Bozje. No, ode je lako roth ako je to sika Krstova. Ona esasvim sigurme povera- a [OUKD JE MOJAUHOWNOSTKIECANSKA? ha §Kristom is naim statusom djece Bode, So ga fe on ‘dosao uspostaviti i podieliti s nama, No, poistoveti Krista s nafim vlastiim Ijuskim skustvom znailo Bk previbe pojednestaviti stvar, zaoblazed pritom neka bitna posrugja duovnost otkuplenia Primjeric,izo- stavljase povjesni Tsus i Nazareta i ve on Gen nas je pouio now Zivot na oveme svjetu, jedan jevid ove este pogsotke (prepojednostavljena) tj Sto osobi do- puta odabrati samo one elemente Kristova Zivota kaj Joj se svidaju. Mnogioa se nimalo ne svidaju noke po ‘bozne slike Krista ili nisu bas edusevjeni sadunjavim slikama Dobroga Pastira iz devetnaestoga stole, no svejedno u seb! Cuvaju Kestovu slik koja je jako ‘ako proizvolna i subjektivna. Sklonost potpuna poistovjdivanja te osobne una tamje slike s Kristom oplre se takoder priznavanja po- ‘robe za Crkvom, koja fe kao egistencalna kscanska 2zajednica ~ mistgna prisatnost Krstova u svijet. Aue justin je miso upravo natu sklonost kada e napisacr "Kako dot Hubit i gelivaglavu, a gacit udove?” Kr- Sanska duhovnost dosledno sve krstenike prepoznaje kao udove Kristove, a sve nekritenike kao njegove po> tenofane udove. Osoba koja phat vlastitu unutamnja sliku Kista kao konagnu, pretvoritée se u duhownoy, lista. Svecl ved duge upozoravaju kako se Krist ne luklapa u Yudske progjene. On je svoje suvtemenike ne- prestano iznenadiva0 bilo da bila ijeé0 priateljina 5 nepriatelimma. U tome smish trebate postavit sle- deéa diva pitanja: Koliko je moja predadabea Krista tek projekeija mojh Zelja? Kao drugo, je Ii moje poimanje Xristautrajnome rastu,hranedi se Svetim pismom pre- fie stava prema moralnome | zitkome lu. bog toga mnogi ne primiecaju gladna | nega Krie sta oko sebe. Suprotn je stay dodivyjavat lo kao bie it bia, So predstavia lukavu zabladu zoroastsianizma. Krsanin tak nit kneza tame ne sje dazivijavat kao ‘egzstencijalno zl, To tajnovito bide dello je $ nama ‘etn sudbinafubav, sto je syjemno odbacil,w txaino- ‘me “sada vjetnosti vei uk na to Kako povrems- no svi mi sklapamo lane savere stom odbojnem sor. Budud da je aki dragovolj grieh doprinos onome Sto Dostojevsk nsziva "mistinim tjelom za”, plimno- me valu neljubavi koji teée povjetu, uputno je iat ‘na umu kako Sotona nije drugi bog, Uosobijeno lo nije nit sveprisutno mit sveznajuce nit svemoguce, Mozda Je najstratnije svojstvo zla uprava njegova banalnost, 0 OUD ENOIADUHOWNOSTARECANSKAY jegovo nestajanje w ntavily, Pazmavatinekoga tho se ppredao 2lu te vi w potpunost po seb i za sebe ana Luvert se do koje mjere lo je, kakvu vaste ne bivanja vod Sui smo suokeni sizboram izmedu dbeai 2a, Kada se tj izboriznenada pojavi pred nama, uput- ho Je zastatis pogledat Kamo vos put zla. On vod razodaranje uw nistavilo ‘Ufeovijeno| Rieti vidimo bivanje | dobrotu koji su toiko osoba te je najgore Sto je relativna zlo moglo uit ilo nametndtismrt nedu?nisgovjekt. No, 1 ko rani, 2o nije imalo nlkakew moe. Krist se nije ypu Stio u borbu s onima koji su se prodal lv. “Zar misis da ja ne mogu zamoliti Oea seojega i eto mah w2a me vige od dvanaes legija andela?” (M2553). Njegove st apsolutne kakvoée daha, egova posliinost Oct i nje- {ova Jubav nadisle nebivane, odnosna ~ bole refeno * protubivanje toga najopakiegaIudskog gin, Tako je moslerno gowort i psa 0 2, bilo one ‘uosobljno ill ne; mi koj smo ukijudeni u dulsoveu po- ‘ragu trebali bismo preepitati svoja poimanja otajstva la, Pravovjemi au se mistich neprestan dodivjvalt tukjugenima u neku vrstu duhovnoga boja. To je gle- dlfte svakako u skladu 5 evandeljem te posve oprino keietizmus, Trebamo zaista porno isptati na stay pee sm zly.Tajeaclgovorost neophocan preduvjetvaljana sledavanja kriancke duhovnost. sot oxen Ako se na ried “istotni gieh” typete tebal iste se upitainiste It moda Pelagiev uenik: Ovdje mag prlutitlngani prijekor, jer divin u New York, gest bal ui, pacak atest, makarimplicitno uvjreniitstoe- ni grieh, U svakoj metropol, preplavieno) dratvenim ‘Tjuskim problemima svih vst, postavia se pitanje: 41FsntovocHa pUNOWNOCA RAZvEG “Jesmo li doista spaseni?” Semo 3 ugodnim, mien | dobrostojedim susjedstvima,udaljenima od drusteenih zal, jue pitas “Fesmo I se igi? U cen je pro bem? ‘Ovo nas razmatranje dovodi do irega i istaknuti- lege pitanja moralnoga 2a i njegova podrietia, Rall- Sa su vremena davala razne adgowore na ovo pita Tanimno snagan edgovor dao e keltsi monah Pelagic ‘wZetvrtomestljdu On feud kako je moralne zo po sledicalesth primera i lodeys wena: prema njegov je mishjenju to bila istoénoga gricha, Naposjetha — Istica je Polagiie—djeca se ada nedzna, Aka ih se pravilno cdgaja, ona m nedwinost zadréavau,obtjuct sok stupany moralne odgovornast. Ako thse odga :moraino nepovolinom okewenj, postaju grea I ne ‘odgovorna, Kris jena Spasie jer nas je naucio puta Jeo vod rjepoanu i moralna ogovomom Zivot. To se no razlikufe puno od gréke idee 0 botanskoj slic, nit od onoga So danas mili welikbrojkrtéan. TaKVO slediste ima beojne posjeice o hojh nske mozda pre- Poznajteu vlastitoyFivotn)filozofi. To bismo pitanje {reba zmotrt lo pomno jar je pelagijaniaam w po- etnu sadiju vile raireno krivavjere, to ga implicing lpi beojd rian. koi jesus duhovn alu wjedne slabo upuseni Pelagia sm je opasan stoga Sto spasene od ing ben diel prema okolnostima rodenja i obitlskoga pockets. Naglatava razlike drustventh staleza. fako fe mate Git kako je to prosveleni | poztvne se sledavanje udske narav, buduel da nets svakaturo- dens neurednost w novorodenit, svojim prstalicama namede sve snaznju potrobu za vanskim moralnim s2- ‘reenstvom. Jer ako je netko rodent pobodno)obitel i primio odgovaraudt odgo), nema opravdanja 2a bilo kav grije To znact da je sva ocgovamost na poj 2 OUKOJeMOIADUNOWNOSTKRICANSKAE incu! Neuredne sklonost (koe su se nekoé nazivale *poludom”) ne predstavljajunikakav iagovor. elas jem senakeltskenarodespustio odreden! obi keutoya Ppuitanstva, koi ih pat ve do danas. Print she ‘doce proturate Keli su nerjetko pelagiane! obzitcm ra moralnu strogost, dak su u svome shvacanju udske naravi kalvinis, Buduei da Plagije w konatnllnijete jecin od najotih Gnjnica vezanth we Hdsko poster Janje da nestonije red stim divjna wrijdnion po ‘upjtnim judskim stvorom,njagovi usenicl posta sve ‘venereal u svoim moran oeekivanjima od Hud, Veliki teoloSki protivnik Pelagley blo svet| Augu- stin. On je edgojen new krutim monaskim oazame, ge jegacima ne preostaje druge nego prison se pana 1, veéw uskipjlu kot poganstoge Rimskog Carstva ‘je se ri. Bio je duboko svjostan pavlovskoga nau- a, bako je Kirst doa spasit nas od li sila koje va- Aaja u nama evan nas: Cak i ondje gee nas bazanski ‘akon nie spo spasii (Rim 637), Knit nasje spas. ‘Augustin nikada nije vjerovao kako je 2o egzstencal- ra stvamnast No, utio Je kako nit nabol hud nieuw Stanja smi sebe spsi mao je 3ivoine,egzistenclno _ledite spram dabrote ranjeneHdske naravi sje. Si ako prikazuju daleko ane uziat poglecnaljud ski rod od onoga io ga je zastupao Pelagie, predstav- Jjaju pogled koi je oblikovao kréanskt folate nauk te evel neizmjeran ue) na zapadriadki um — kako tli tako i protestants; Kako vjerifki, ako i ne- vfomigki? Tree poimanye istoEnoga gra smatea ga posve pobjedonosnim, bududt da adsku marav po ivario do $e, Kako biseno bill pravedni prema onima Koj su podriavali tak plist, treba red kako ono nije bilo motivirano nekakvom mazohisisnom Zeljom 23 njekanjem, ili pak preziranjem ludske naravi, vee 2a slavijnjom Boga i Krista u vijeme kada a renesan- 8PSHOLOGIA BUHOENOCARAZVOIA soi humanist voligaliJudski rod. Kalvin nije elo bit Zzlonamjeran; Salio je biti realan, 1 jednome umjetnom lob. Njegov Soli Deo Gloria Slava Bogs edinome) bio je zig) koji su broj katolfh reformator bili stanjs prihvatit Svrfeino, sav da je Hudska narav w potpunost Jzopaéena aznacila je kraj svakoj mogunost za Kalvie nistizku duhownost. Duhownl razvoj poste aps tukoiko prihvatimoglediéte kako opravdanje spasenje ‘mogu u potpunost dod jedino izvans,tako Sta th Krist nameine anemoéalom Hudskom cub, kako je govorio Luther~ kao kada sn prekriehrpu gnoja. Budi da su f2vanjka ispravneat i pristine ponaanje — kao to ‘smo vidjli~smatrani znakom predodredenost za bla- Zenstvo, alvinizam je, kao vera poke, nalikovao na primijenjeni pelagjanizam, sto je posve paradoksalno. Tako su ove die teorje bile meusebna djametralno ssuprotneisprva polagjansi Katolik pa kalvinst povelt ‘1 oGekival isto lzvanjsko ponagane tes se nerijetko ‘medusobno nadmetaltu neresinost oko posizanja d= ‘ce. Napostetku sui jedan i deugl zanemarii moguénost ‘duhovnoga rasta kak su velikt mista pis vr jeme opisivali vee 1500 godina 'Na ovome bi mjestu bilo uputno peeispitat se od ‘jth predrasuda patite. Crkveni oxi naucitel dosjd- ‘no poutavaju kako je judska narav —lako ranjena = 23- pravo dobra, Coyjeka spasti moze jedino Krist, Koj olazi ao Sia oj rad plodna to, kao Zanuck, prispedobama koje zahtjevaja kakvuctakvu pocitivma, "eae, Tako je na svim djlovima toga puta potrebna Bodja pomog odnosno sama njegova milo jedi sa tako potrebni i odgovor te suradnja pojedinea. Spase- nie i esobna svetost mogudl sa jedine zahwaljujadi sve snainijj sinovskoj povezanasti's Qcer po posinjenjt ’So nam ga je Krist prskrbio svojom savrlenom posts “4 OUD JEMO}A DUROUNSTRECANSKA? nosti kao Hudskoga biéa. Moramo nasljedovati njegow primer kako bismo 2ivjeli proma zakonu Dua Zvota Krist Tous (Rim 81-2). ‘Augustina se neiletko tumadi kao prekomjerno pe- slmistinoga; gover se kako ~ roma njegowu misjenf ~ govjek ne pridonosi vastitom duhovnom rasta. NO, takva tvrdnja nije pravedna prema éovjekt koi fe po: _znat kao “nautitel milot”. Sleds navad jasno opis jesukeb, pobjednika fishod duhovnoga bojs Badd da je stogs, dno da prvo budeno spas ‘tenis taitne holost na poiznat dks, Kaka bismo tom, did se, dsl stv ashi ne blo mo ‘go da fj canbe w nama stvorea na blo oi main ejb todabne to Islan lad, pokoravajuc naka cholost ujeravanjom, amen “od je po koe ‘setog Otc objwhje anda te koja je njegove snag {I mudtost Koj ste hudsko nije moglorzabrai sve dak Jebilo zasiepliono fom za vidi stares ona ‘ndosojelaobjavt {zatijet svoj cent lk -me oli Bako bi se ud vie boa meio dhe holost nego ponizresi po primjrs Boxemt, toga “Krist haega se propoifeda po tavomse svt nije Ket ‘okranjen ovozemaskom krnor, i gat ovozema skim Bago, ve eto Kia spt Ta sspeva foal ‘motto aholca tei daljebiv mina od oat, Biloje prodictam vere pra malena oj no sada it Jes kada je ispra = neovieno o ima mnoitva Krist asp lo propovsedan mslbrejima kos po- ‘yerovall hrm sa pei snagu hodat ijn gover, lui at lj vit amt su vraens Hive, Sogn Fokonnéne chalet ovoga jt oberanjeno kako =a ‘it edu stares ovoga seta ~ nema nega a § 0d ponizncti Boe" ‘Anselmo, Toma Akvinski, Bonaventura, Ivan od Kriza iNewman —svi su redom prihvagali sagustineko 5SIHOLOGIA BUNOUNGARAZVOIA tumatenje pavlovske teologie, kojemu st pridodali § astite uvide. Cini se kako isto ved! Iza vedinu sie vremenih katolikih teologa. Istotna je duhovnost ra- _zilavlasitisklopslika to ulogu Krista kao Spasitea tumaéila na viastit misténe i ikonogeafske nane. Me- ‘Ste i velki duhowni pisc—svatko usvojemn vre- menu ~Zvjlisu u syed Krista, ko poudava,spasavad posvede tu Crk, Kao So je to ini za svojega ovaze- ‘maljskog 2ivoa. Duhowni pice! naSega vremtena, popit Marmiona, Guardinija, Bouyera von Balthasara, stavilt su svoju duboku svijet krSéansko| duhovnestiusna?- no Zarit. Jedinstvo s Kristom u hturgiskome vot Crkve djelatnojeidostupno svimauZivotu Zupe,ukljue jut dpe. Svaki vid lturgiskogaZivoa —drustve- ni, obrazovni, kulturni, sakramental bit uvedon wSvat svakoga djelatng p ‘Oni koi seesjecaju privucenima duhovnome Zivot a ‘napose oni kojima je to samo Zivotno Zariste ~ pronadt engjuzvisenitiriga| svoga biéa umistiénim dubinama pposhalnoga otajsta, kojega je litursja ivi prikaz. Cr- ‘even su 6c prepoznali kako ako Krist poznae | jubt "7FsH¥CLOCIA DUHOYNOCARAZVOJA ‘svakoga pojedinca ~ mi njega upeznajemo u jedinatvu njegova mistizna tila. Ova regenica nie ptka pobozna ‘psrakeia; ona oznagava konagnu duhovnu stvarnost svake duhovno otvorene osobe, ‘Smatrate li pashalno oajstvo stedistem svojega d= hovnog.2ivota? Dabismo rail dhovnost kao eran, raceme east kao djeca Bo} prema primjers Krstova, {po njegovo) miles. Tekstowt svetoga Ivana Evandell- sta, 2 posebne poslavlja 14-17, jasno pokazuj dubin toga jedinstva § Kestom. Pavlovski spi stvaraj Ek i rneke nove pojmove: “vet sjime’, “uri snjime” ~ kako bi izazili poimanje koje ejedinstveno ws Hiterati- isvatsk religis ast uKristu, prema Isusovim rijtima, podrazumi- jeva umiranje odredenom vidu sebe, kako bismo Zivjeli Salim. To se umiranje seb obigno naziva natakom kei 2a, 2bog Keistovih sje! u Matgjovu evandalju 1624-25: “Flog It tko 22 mnom, noka se odrekne samoga sebe, sneka uzme svoj kr2 i ncka ide a minom.” U lturgi kranin bivatronjen 1 tajstva Ziv smrti. Euharistiaistadobno slavi Kristo smt Uuske sue u poslusosti Ooo te na zemiji naSemn sal, cobituje Konagna stvarnostudskoga postojana, vjeént vot svotihu jeinsvus Krstom. U stediéty euharisti- je taba bit Kontemplaca, kao to je to dobro istakn ‘von Balthasae!* To mora biti vige od cbigne misaone kontemplacie, na kakvu upucuj navi obliinebibh- skih elgija; mora biti dinamigno uzdizanje i predanje Bogus Kristom. Nije jo simbolu, itu, pa fak nt ‘o-spamenty, veto sdjelovanju ~ po Duh Svetom ~ sredistu stvarnsti,tostvencme Zivot Bozjema, ‘Medu vernicima uvijek posto sklona trait nto ite, er se nist dovolino duboko zagodaliu ono Sto vee ‘maj. Sveti Ivan od Kriza dajesjedos savjetonima Koi sensu dovolino duboko zagedaliwolajstvo Krista: #8 OURO FE MOJABLHOVNOSTRECANSKA? ad nam naime, kao Sto dake, vega Sia, kj Je sega jena I Jedine Ripe jer drugoe nema — sve ‘am je zajetino i ujedanputvekao ebjavi om edinom ij nema toga St 8 nam ok morse wo po to} Rj soo ekaotako mnogo toliko toga da ner ‘ile So bi aed mola potter Hoje rane ce lovin govneo pa prorat nam j vat swell rekao unm, dajuinam ga sve, toes Sina yoga. ‘toga ona ot sada ho Boga net eptivat i ka ‘nega koe viene cbjava,aapravo bs Bog nanceio ‘uvtedu, je ne bi svoj os unjeria poove na Krist ‘rato i2van nega jot Kak star i novest A Hog bt ms mogae ovako odgovorit: Ako san vee rekno sve ‘Stok ijt tomo} in, Ls vie nemam drage st "kok tl megu obs, opel see samara jes oe fam nema reo cbjvio sve (na um fs ele od eng fo taB8 | 30} Tad od ene samo jedan co obave video, dak So, gledajuclu ofa, mat u potpunst jer jean sve mee povoren sve mje ‘dene sa moja cbjava Koj sam vam ve eke ‘a0 [othr kad mam vam ga dana rata prt ud tej kno cen kao negra, Oa naga daa kad sam nabbed Tabor kao ad nim sa swim Daas "Ovo Sin moj len, nema msn nga sae” Stal, dakle, ajege samoga, jr veénemam dnuge ‘ere da oboe, ni da cm drag star Poe sled) dabeou Kristo nad vt uinjeno anos jo mnogo vile. Ako hoes cla ijn abe jot lrabzena led) moga Sina hak je posta moen ist men! 2 fubay, i vidi Ge kako Wi slain ep ma odgovorts. Ako ali da obi sksivene tne ‘vary up of unjoga ote ce majskeovitia ota, ‘macro éudesa Boz koja au ssa joa phanjena, ako se tzraZava moj Apastol: "Unjmasu ava bogs ‘mueiostl | spaznaje skrvens"; ta bogatstve tude bie ge mnogo uzvienja, raza karen od ong 0B who nal 6!SHOLOGTA DUROVNOGARAZHONA \Voonc 1 binanéan axSéansns punows vor? Brojne slike agonile w Getsemanskome vet pric kazuju nakega Spasiteljs« raaicitim poloajima ocaja, Jmemoglosti bol. Svako takvo umjeticko dele prike- zie udsko tepljenj koje se ulstinu poWlapasBibljskim prikazom toga duboko dirlivoga dogadaja,ispunjeno- {ga napetosea Ufjelovlienjs, baZanskoga Judskoga. No, ‘za mene teslike kao da predouja neurotenn pasivnost nedosiojnu Onoga koje bio kadar red: “Alt ne moja volja, neo tvoja neka bude.” No, jena slka toga do gadaja prikazuje neito drigo ~ dinamigku napetost [Na Zalost malo poznat, pra agonie Williama Blakes prikazuje Krista u posvematnj) tami, kako obje ruke ‘uailbe prema neba gaje tam probija svijet ik andela oj jeinako izazajnom gestom, poste prema njem, Blakeova sla moda nije najeriednii prikaz dogadaja iz evandelja, al zatosvatko tho pokusvaozbijno hodi- {0 krScanskim putem poznaje Busha i of koji ponckad biljezavau traenje sjenjnja s Krstom, On postae andeo nage agonie, dok mi zauzimamo njegov mest ‘utojusamljeno| nono} stra ‘rSGanin koji ell rash istinskoj dubovnosti, u sklad snaukom i predajoms Crk, shvatit ce kako tah ‘ast mogué unatoé ranama itoénoga grijehs ostvari 2.nadalje, moze jedino w zajednistvu 8 ostalim verni- ‘ima, a~ prekonjih— svim ostalim judima. Katt Rah ner iste kako rana grijcha protima dita Zivot, dewtvo ‘odnose,postjud na ta natin djlom stvarnostw kof Je pojedinac uronjen* Grieh se nalazt zvana i iznata, ‘Krist izgovara svoju spasonosnus nee milost koja nam Aaj Dua u kojemus klgemor “Abba! Otel” Nala fad ska naray,u_svojoj biti dobr, ali ranjena, dobra éak ‘svoj ofitovanjima, sada se maze posh vastitim potencijsiom dase “zaodjene Kristom” To emoguce ne » OUKOJEMD)APUHOWNOSTRISEANSEA? ‘aval Kako) misterskojdsami if simboignom pponownom radanju, kao w slataju Apolona. Zahwalje- ‘mo to povijesnome udskom bigy, Sin Bole, kof je umro w agonijuskranuo slow te sada seizes Bogu. KrSéanska je duhovnost stoga duboko Isha i sve bozanska, Duboko je porezana isa 2emljom is rnebom, ne nijeéuc ni jedno od toga, vet obulvadsjud ‘oboje. Teme se na jin) jedino} Osobi, ali zahtijeva svjesno,slobodno i trano sudjlovanjesvakog pojedine ‘2 jegovu rastu u Judskosti, kao | w posvojeno; bo Zanskoat, Na to smo pozvant. Exazit isting jedinstvene kr: ‘anske duhovnost ne znai ni na koji nan podceni- ‘ati duhovne putove Sto sui otkil mistct neibijpkih religij; kao nl omalovazavati nagine religisla ilozo- lia, a pogotovo ne prezratiuvide islamske | 2idovske sJuhovnost. Vjemiku Kxaninu nj tesko posvuda tim pokretima prepoznaft djelovanje milost, Koja 2a svoj odin! vor la milost Soja je Sin Boa priskrbio svojim Zivotom i smréu. No keSéanin je, preka Objave naka Crkve,sujestan izvora ve milost kao i njezina nnagina djelovanja. Mi kot sebe nazivamo krianskin ‘yjernicima te smo krenuill na duhovni put kaj Je 2acr- tao Tsus iz Nazareta,bosmrtni Sin Bod}, moramo rar= mij, oxjeéati i djlovatl na nagin doshedan nema, idenitetu BL2% RAZUMIEVANJE LJUDSKOGA RAZVOJA Razumjeti oca Ivana, sestru Marj iJeryja: ‘one koji su porvani ‘Osoba iskustva koja sijede Fivotne su pri ud kj st pristali da se njhovim putovanjima’poslazim Kako bih lustriao vjersi razvo. Promjenio sem nz ;Pojedinosti. Ovim demo se primjerima ati shee Gem poglavju (4) © vjerskome | duhovnome razvoju te dodati i neke druge, kako bismo pojasnili adredene june todke. Praca bea Ivan (tac Ivan odrastaa jo inskoms katligkom susfed- stow ge su ul vedinom bili poboeni,prakticn ver nic. stl su bil pobozni protestant iZidowl. Slave Boga bila je neupitna datostnjegova Zivota. Ivan je apn skol ostvario umjeren uspjch. Bio je ministant saut tee pohadao veikus katoligku asnovr Skok, Ne razmislgiue! previo tome, praktisna bez ikakve na~ ora pridruzio se nekolicini kolega iz azreda i poso biskupijskosjemeniste. Pravila su bila stroga lio zato Dijatejstvo medu bogoslovima nadoknadvalo,sva~ ku poteSkodu. Bogostovi su se skolovali eam godina | soZivil se sa suslavom koji je bio popriliéne neosoban, 2 AZLMMEVAMEUDSIOCARAZIONN 2b0g svoj shuzbonosti, Loo injenice daje uw svakom ra- ~redu bio velik bro) bogoslova, Ubreo ste svat kako biskupijinisu potrebni sveéenici, a posebne kako ne tre baju oes. Stoga, ako ste se Zeleli zareditiniste imal t= bora osim uklopti seu sustav.Akademeke sposobnost hagradivale suse povlaitenim tretmanom, Puce da wan nije bo asobito sklon znanost | Zlio je postat u- jikom, osobno ga je ta povlastenost zaobilail,iako ‘mu nije bilo drage Kada je vidio kako u njoj uaivaja kademekom smisla doroviti genic Razumje se kako su Ivanov nab priate si re- ‘dom bil bogostov, ako je donekle ostaa w datiaja is rnekoliinom miladiéa iz svojega susjedstva, Dok bio seo $kol, vidao se djevojkams, St jemakonulaska ‘ubogeslovj bilo zabranjeno. To mu nie smetalo, kao ‘i njegovim priatejima. Oni koji bi se potajce vals ‘nekom devojkom za vrjere etn praznika,obigno bi lu jesen ost kod kage, van jenaposiethu zareden. Opsktijens pune teo- Joskog znanja i malo pastoralnihvjestina,nkada 4 to vijeme prije Drugoga vasikanskog sabora ~ nije prow 20 fe ues | o2ijet svoju predanost sven, Mi Lupe, hao tsa wera) ball su ya, NO, ¢ zim na ono Eine je aspolago, krona emociona to neostany priprava 24 Hvot te nedostatastvarna ‘vids, gotovo dae bo omuden na put jim e kre. ase nie pojvila Liz, ob se pojvio net deg. Shravan problem ski pole per spektive na prom bt lane ie est erik a toil Paiva fe sveceitvo tej pkaaa molt ota {jem Siena dei usjegor 20 duowne ss poloske nara, bas ka pitanja. Zivotna pitanja za Sepa njgovsuprugu state dulovna, kao pao Uo, do rj Zea, Ako alte shiva ana, morte cat wremena prouit cba vida raz): paoloh duhownt Ako se Tea Zl set pila ha ver Pobodni keScanin, mora jednake ako w obit ust oa ‘vaclementa % [RAZINMEVANIE YUDSRECARAZVOM Praga sesres MARE Poput Ivana, Marija je pohadala katoliku Skok u posbjeestaoes razdoblys, Nexna je obits} pripadala .gomyjem stednjem staleZu, iskoga i njematkoga pod- jeta, all sa snagnim amerigkim tentittom, Samo si Dein’ pradjedovi 4 prabake pogecali ie Europe. Ma- i st roditoli suo) deck Sel priskrbit mjboje Ho sa mogli, pa je tako obrazovanjeu njezino} obit ‘aurimalo visnk prontt. Mana je pohadal djevoi= Jka Skola koju su dréale edovnice.fako joj se svidalo tamo, dozivavala je da je skola ogranigava. Nakon 89 je wosamnaesioj godin’ ezbiline promotlla magucnost pridruzivanjaredovnigkojzajednicy, odudla se za ne- ‘rsh fakultet is podrusia medicine. Mai je ve aca animalo ano to se u ono vrijeme nazivalo “misaonom ‘molltvom”. Nauta jet tehniku meditaje i azbilino Je sljedila Gtavoga svojeg Zivoa,Lako nikada nije Bla lip buntovnic,nisu jo} se svidala ogranigena koja su spotavala rjezin stil ivijenja. Naproty, preputena ‘sama seb, necjotko si je nametaladaleko czblija sto {gu nego Sto bi drugi to mogl poste i2vanjskom prs Jom. 2a veifeme tre godine fakulta, Maria je posela cozbiljije razmiljat| © redovnizkome pozivs. Prisca se toga na vr osoban natin "Vjerovala sam kako me Krist poziva uciniti esto 2a druge. Poznavala sim ga. ‘lila sam mu se, on mi e odgovoria.” Blago se no smijovi, dodala je: “Sto sam drugo mogla?" Marj je _zaljudla ako je biti ijtniea i edownen jako slozena te je ola biti mesicinska sestra,nadajud se kasnije posvetiti odgoja drugih medicinskih setara,Pronaila Je redovnicku zajednicu azmjero udallens od njerina ddoma, gj de modi zapodet Iznova. Urival ew novi jaa prvim godinama redovniftva, SteKa je oabraz- ‘bu potrebnu 2a abrazovanje medicinskh sestara te jes aFSHSOLOGTA DUHOWNCGARAZVOIA trident est godin predavala na koledé kj je detao "jeri red Cin se Kako ea Mari sve elt. Nou ts se vajeme u Cau edigravale velike jpromjene.Siozana proobarba sto a je poakls Drigh ‘atkanski sabor i nova “pshologja samoostvaren” “alate su jen sadn, ka eblapan CA, {UAmeri. Sivan koja amatranetyjenimaodednom sxe promjnile Seta koja bila nena uttljicano- ‘akin lao hatha se nao toga Ula. dau se {ak pital ft potebno dase a zajenica bat posto ‘ma medicinal estar uprvijajem baeicom Nowh 2vanja gotawo da nije bil te je posvida zavindsla ne ‘volkoe. Marja, kao optimist drZala kako é sve doo ‘a soe. Bila je usjerena kako elgovr lei na dohvat ike ll, adgovorajednostavno nif blo "Marja epostupnozapodalau depres. spa ie rmogla tn axed njrine woke, Razgovarala tome s svojin duhovrikom, mudrm Sofekom taro sa kova Jodnoga je dara rekao: "Maj, st tana Boga Zaito se ne su Cnjenicam kaka nail te je Jenevjerio™ ja se kako fe pose hud dobro se fp Jala. CaksetrazfutlateBogu puta nee od grewrih psalama. “Gdle 5, Gospedine Sto spaval?” Postavala fei sededeptane: “Duh rcbalanapustt ajc? Komeje uopte stalo?” No, Mace raspolagala duo nim sedsvima Koj van esha nije io razvie. Neko- of jedanauvelte pela, a potom dona oduks estat eu zjecnic, baat vj poss ~ Ea ko sv drug odu, all vide ‘ne ce Bt ven optimist. Mar fe Primjetiakao je vel lara matin ca postala pre ‘ie botnim mjestom dab ga mogla 208 damom. tare Sa sate bile jezn svar ostnac alse uéetrdesetj odin nije mogla pres ustactonar. Pratl fe jot Tekoliko sestars nek x dragi zajedica— ts dopustene ensmileskromau hugs Prvt put naan 8 _RAZLAAJSUANJELIUDSROCARAZVOIA punogodina ponownoeimala skustvo jedi. Z Arial je sv) predavack posto, ali se, w gadien ko: jerns je rail, ljdla iw drge vidoveSvota. Danas {dale vjmo posjeuje priate starie sete te ada gd moze prsastuje svi degadaima veranim uz 2 Jedi, tak su ponekad napa “Marja kaze kako sv} idenste i smisso pronalazh «malites. Zivot mje span ona Kako je ae, je ona ~ posve neatelivano ~ pronaila odreden ti, ‘oj ast pode drugine, Sto donos Buducnost, ‘badd se sda dalcko manje lads sestara brine 0 staima? Uvjek opimistién, Marla wo preputa Bog i pica ostvamo)rabrost koju prepoznaje ko mai ‘jh lath fen ae danas pristupoj red, “Pose uj nabros | ver” roe vam. Dok am esl, Ii je ote kako Marfa tao crue poputie,rasigu- ‘no posjedepopriin vera ‘Manin 21v6t maemo promatrst kao razmyjeeno savau cru razvoja.Poput bj drugih neshedavate Ta Boga hao Dabroge, setae edanony al ena vila vat | rast, Njzina se snaga femel na neko ‘twa Nezin je optimizam nastavak oditeljsoga aa {zasnjerno mma dtinve Svoj ewer neprstan> ‘ranila mish, prouavanier, molitvom iponsanjem. [Njezinajajeneovisnast nero seen sjesim a prom, unatotstadnim potrebama 2a ovisnoie, od {ala pihooskome smi. Dok ocrtavame paolo i duhovni razw Meria nam pruza pimjer ode koja nije te uspjela revive vd fester als kro ea runners ema Ia’ je tet i poslednitprimjer na neki nagin na zambia i najedi za opisvange, jer moze zvtati 39FSIHOLOGIADUNOWNOGARAZVOIA provide dramatiéno, gotovo lzmisleno, U pstoloskome sis ima najmanje smisla za pourina proutavatelia Iudskoga ponasanja. No, Jerry zapravo predstavla v= bro} ud, Poput brojnih mladin udu ovome tre nut nae povjsti, jon je ucenik Boga kao Lijepog. Jory je odrastao ws dabrostojegem susedstvu, Nj {v1 su roditeljnastojai post. puno toga adjednom, (tplaivali su velku hipoteku fesu jako (ak jedan od Arugoga) nastojali skit Gnjnicu kako Ze iznad sva- jinmoguénost lake sa imall dv astomobils; pripadalt prestiznomu druftvenom klubu, zapravo su predivij- ‘al od plage do plage Jeeryjvi su roditeli imali uspjean mijefoni brak, (O1ac-mu'fe bio kemisi ingenjer = razmemo slabom privtZenosti Kongregacisko|erkvl, Koj bi posjedivaa ekoliko pula godin Jereyjova je maja —peeejellom “Taljanka —imala veliku fru obit, koji je istodobno i volola i edbacivala. Rijtko bi spominjala svoje po Ajto, alle w deudtvs obitei velo usivalau top bbutnim Salama. Svoje je otudenje nadoknadivala bavest ‘= svojim hobijem ~ izradivanjem fireninske keramike onosla se dnjenicom sto su njezini ositeliblt dalek obrazovani od vedine imigranata te sv svoju gj, sbrazovaliu atolckoj Ski fakulket, Jerry ima dvije sesre: jiu staat edn mia, bojesusejofkaomlade djevojke olde dati zauspje ‘ne mulcaree i ostatiu braku s nim. Prizngje kako = rmusestreinjihov mazevi pomalo sadn, Jena je od jegovih sestara renutaéno pred rstavom. U sredng je SkoliJerry; mladiévisokeintligencie, oduevljeno i= ‘io iprobao ave tose nua, Kao popriligna dabeo- ‘2 Sportaa, zanimale au ga takoder umjemost, glazba, ftrama i djevojke. Vjer mile osobito azbiljna shvaéso, Jako su mise svidalanjezina esetska svat, Sada o RAZUMMIEWANIEUUDSKOGARAZVO)A era dca bake s maine strane dolmaa gase, udu dda im jew starsti pruzala tlk uth Terry se udasavao droge. Neki su njegovi priate: ij Kako se sam irazio, “oll do kraj w nepoveat™ Po pak uaivao e past marian i smatrat seb dgimn CColeridgeors Zbog te gaje danas sam, alii dale ei ko je zahwaljjucl tome njegov wm otvorenji novim podralajima. Na fakaltet je utivao slo Hepat. Budd da vige nije vio kod ka, addi je stadt ave oblike Jepotezadovoisva ascbitospoltost. ako se edie amjeravao efenie | zasnovat obit, posta je promi skuitetan ali se klonio dlevojaka koe he bi ale eupuitaju. Nekolikoje pata, pian, doFivo aki homo- Selsualna iskusta, alt ih esmatrao velo nezadovaljava judima i zastabujudina, ?Potom je, poput Dante, kojemu se dvio, upoznao svoju Beatrice. Pose se zalubiow Paty, pobozm evan: selkinjs: Nievina vjerska uvjerenja bal mu sens sv ala ali sa mu zato njezina dobrota,odluéacst i vera bile “nevjerojatno privlagne”, Dab jo udowoljio, poteo jeodlazitiwerkvu: ponekad u nezinuy a ponekad W s¥0- ju. Smetala me je nezina odluke o predivains) islet Cinido mu veto staromodnien, praznoyjemim inetovjes- nin. Ljubay ebay, a Bog jj stvorio da bi jest ull vale. Napostetka je uvjeno Patty kako jeu pravu te su snekoiko fea odr2avali ratku iol vezu. Pay je pritala na to, jako nije mala nikakvh prethodnih sek Ssalnih skustava, Potom se odjecnom “raspala”- Pala je ui duboku depres i rekiaJerryju kako estraina povel- jedena jut, Istoga joj trenutka ponuido bak, a "ona ‘me pogledala tako zgranuto i bolno da to ikada ne a zaboravit”. Bio je tora) nhova pristejten. Patty je naposljtku uspjela pronai pomot w savjetovalist kts svojeerkve,nakon cega se udala 20 dng. 6"SHECLOGILADUOYNOGARAZVOIA Jerry je bio ofajan. Nie znao kamo bi se okrenuo, ‘Cak ikada makon svihtih godin govor tome, of mu seispune suzama, "Nisam htionikoga povriedit; amo ‘sam htio biti stan i zabavijat se.” Jerry je poéeo mali Posao je na ispovijed nakon Sto godinama nije prists- ‘pao sakramentima. z sadainje perspektive uvida kako ‘mu je taj dogadaj donio veliko duhovne budenie,iako i dale osjeca knvnju bog Patty. Jeey je porpunosti _promijenio vot. Neko je vrijeme bio lan molitvene z3- Jucnic tej Zak primio “krStenje u Duhu”. Vie nije ae tivanu karizmatsko) obnov ali dz kako eto razdoblje zajedniéke molitve | poziva na iskustvo Boga jadno od najdragocenihu &tavome rjegova Zivot Za Bot sjedeée godine doco je ku na praznike teu polpunostt zapanjio abitel esa o svome otkrica vere te razmiljanj tome da postane redovikom i svedenikom, Maja je rokla: “Nisam znalabih i plakala illsesmjala, pa samt uZinila oboe.” Nakon savjtovana s fakultetskim vikarom, koji etakoder bio u Karizmat koj cbnovi, Jerry je odlutio nekoliko godina proves 1 Latinskoj Amerci kao lai’ misionar. Moran je pro: vest dest mjseci uted, jerje zapravo veo slabo pozna- ‘yao svoju vjeru. Bibi je neprestano imao ura se te se ‘peo avbillno zanimatl za duhowns iteaturu, Godina provedena u misijama denijela mu je zvelost | snaZan rast u vr. Jerry sada uvjeren kako ée vera i shizenje Slramasima ostat Zaritem njegova Zivota sve do kraa. S dvadeset i devet godina pronaiso je lepot 2a kojom Je tragao, ali ju je pronasao u judima.Jof uvijek nije s- garam li pozvan na svetenistv, bra il saat Zivot Yjernil-latka. Duhownik mu je Savjetovan neka prige- 1, Poput sestre Marie, on uZivavelki mix Duboko je tuvjren kako ga Bog vodi | kako ée mu i dale otvarat vrata. U meduvremenis radi na projekt krativnoga soGjainog rada te Zivis jos dvojcom mladica zaintere- a RAZINIEVAMEUDSKOGARAZYO}A siranih za ulazak u bogosloviju, odnosno, radovnistv. Zajedno mole | uzivaju takvom neformalnom Zajed- nigtvu. Jerry zna kako tone raat zauvjek te je spre~ man éekati na Boga, kako bi mu on pokazao put. Terry nije toliko neobiéan koliko iste met pomi- slit, [ako njegovo zanimanje za vjera nailazi prosje, ‘uhovnicima ono nije nepornato, Njegove je putovanf daleko od toga da bi bilo zavrseno, Mora se jit kei- be. ali je syjestan toga. Ne zabrinjava ga mogunost da je njegeva revnost djelomice pslologki uvjetovana, Uz Smijeh 6e vam kazatl kako toliko u2iva ue svome rad ‘i siromasima te je nemoguée da bi ila rijeé o pokor. [Njegova stvarna pokor, Eto je s radoséu podnest, jest tukjugenest u Zivot Zupe ko} pripada. Ta 2upa jedno- Stavne nije osposobljena ubvait se kostac jednim ‘ako uzarenio dahon, Upozoren na neurotiene obike ppokore,uvjerava me kako éu ~ako deznam da je poteo ‘oxi fapake lute ~ znai kako je uspio pronati naj- ‘neurotiéniu od svih pokora.Jery predstavja skupina madi judi Koj ivot jednostavno mora usimati 2 biljae. To su onl zahvalfajul kojima de Crkva opstat, ‘Nastavljajuel razmatranje psholoike 1 duhovne _zreost, vratit demo se Ivanu, Mari i Jeryju te uvestt Jo nekoliko judi Oni Se nam pom u apstraktne k= fegorije duhovnoga razvoja smjestti dep iede koje ppznajemo~ a maida isebe same, Kalup i vet~dva modela azvoja Sve do nedavno brojne se istinskt pobone mlade jude, a osobito one koji su se od 28 svedenilt it redovnigtvo svstavalo u kalup: statiku i u osnovi ne- kreativmu psiholodku referencu, Takav jstaticki pogled bijezavao takodor svjtoyno cbrazovanje. Nerijetko bi st od osobe o¥ekivalo odtovanje zrelihkrjepost na 8{emf lturgiskogo obreda ii jaynoga dina predanja. (Ofekivala se visoka razina zelostiéim bi se obukao ho- bit izmijenil Zenidbeni zayjel. Takav pogled nije w ‘obrirwriman pra, kao nit badge potenale-oso- be. Od mladih se juai ofekivaletrenutaino prilagoda- vvanj too odredenu model ponaéanja te ih se pro- tivneme optuzivalo za zlonamjerost. Sluéajoea Ivana ppokaznje kako se brojne dogadsjeu wcigiskome Zivot ‘akon Drigoga vatikanskog sabora moze shvatit kao eakejuna to gledite, kao na“kalup".Paipak odbaei- ti sfatitko glee kojesetemelji na vanjskim normama, ‘natila bi skirt vjersku anarhiju. Moda se dobre oc- te statiékoga pristupa maze satuvatl ako ih se obogati ‘ou te integra srazvojnim razumijevanjem, Poneéto kreativnii razvojn pristup judskome ra stu pogeo se u syjetovnopsihologijipojavijivaliobaw- Ivanjer dela Chidiod aad Society (Diente # dr too) Erika Eviksona.' Nastojesinttiziati brojne psi Fodinamike feo, Erikson je ulvedio osam stupniva Ijuiskogs rasta, kao i Kjuéne sukobe svakoga od nj. Positive nasa ie Freudovihteon, Erikson je opisom razvoja udskih potencijaia daleko nadmasio iavorni Frevdow vid, Cini se kako ns pojedinim myjestima kri- tizir Froudow pesimizam te protuduhovnu pristranost. [Neki se od potencijala 3to ih je utvntio Erikson ~ poput sobnag altruizma i molrost~moraju nazvals“Buhow nim vejednostima”. U &itavome diel priznaje temejat tuvidrazvojne pathologie Kako st udska biga w rajo- ‘me procest postajanfa. Kada se krecemo tlt postajemo na ispravan nag, tada rastemo, Kada prestanemo rast, tdnosno, prestanemo bit wiisent u dinamicki proces Postsanja kreativnjima i produktivnjima, nalazimo se Uunegativnom procesu postajanja,odnesne, opadaniu. J jean pogled ma razvo} koji naglasava ponesto neopiplivje, unutare dogadsje, razuijao fe Slavoga of EAZUNIIENANIELIUDRKOCARARVOH svojeg Zivota Carl Jung? Rabedl snaine slike, poput “sjene” i “athetipskih deja" kako bi ukazao na eastav- ne dijelove untamje barbe 2a zeeost, Jangova je trajna tema upravo pastajane. Zapravo, mogl bismo red kako je jung, ane Erikson, bio ta kot je tro put mediutim, ‘cori su ovoga prvoga toliko slozene da se nti jedan element razvojane iste tako jasra kao u Eiksona. Zauzimajutidrukiije stjalite, Gordon Allport je cvobnest dazivjavaa ne kao satfko adinstvo, vee kao dinamigka sloZenost edlkd, | opet & proces postaje ja Stovike,Allpor je jecnoj od svojih studi Qsobno- sti nadjenuo naziv “postajanje” Tron su se drugi znacsoi pis bavil idejom po- stojanja u hudskome razvoju, Piaget je uvelike razma- trao tude rast djece dok su se neke novi studi ppoput oni Levinsona, usredotole na szedoyjeénos.¢ valerie Sota th stud nthova odo pre rma vjerskome rast pripravili su Evelyn James White- ae rip lyn J Da bismo shvatil def duhovnoga nazvoja ol ne- lamjernog je znacenjashvatitinarav razvoja Fivoga bia. Zapitajte oe: "U kojem se renutki Hr pretvarau rast” Odgovarajuéi na arstotelovski i staticki natin, moglt biste rei kako u nekom tofno edredenom, jako nepo- ‘zatom tena, Ze (Potencin heat) prestajebivati, ok hrastulaziu bivanje. Medtim,trbate uzet w ob- 2 njenicu kako Zivot rane prestae sve dok ne ume hnrast~modda nekihstotinu godin kasnie. Za sve se ‘njeme nastavja ist Zivot, tajoo & procesu postajanja ‘Ako se prepuslte tome novom, manj bjlodanom na ‘inu promatranja Zivih bia, podinjote wvidat “bivanje Usmjerimo sada pazorostIjudskome bit, Nero eno dijte sari od prvoga trenatka svoga postojanja ‘Stara je osoba w neprestanu postajanj, dok dijete ik 6snHoLoGuA DUHOUNOGA RAZVOIA da dokra ne prestae posta, aku vito poodine oj oti Stvige,urazblinsregrenie li porta ‘an stanj) wed pital waume, ono dite od re ‘eada moze se ponovho pojavit ina neko vm ages podaridtavom osobnosttponaSaniem pojedinca® ‘Koda se va bida promatraju a a) natin (koji na avamo “raxvojnim gledistem”) 0 se dogada as dino» onim sala? Na prvi se posed gotove in tao se one rust fzmedu preson | buduenos. Me: dtm, kala se ovo rzvojno glee ube rzmot, Sadainjost poprima jadno novo, dome neprepoznato Zratenje. Sadat tenutsk postje wkupnoss Stave prodlststodbrosadasnjost~uaaiitim stp mma odeeduje bacnost, puter staralakoga wiser Tadske elf Sloboda esta koje rezmilja spocobna {eu sadasnjm temutka posta ne samo ono ie Fe Ucn jena pros vet Lonime Sto ale posta Unutarpotenela svoj sada sitace, Time edna ‘algae posta ono st ge bit Mofdaunajvecjmoguomjerdramalifani ojos Tj opis ovoga promos alamo u evandelfn, Koja ~osim fo donose anagajne dogadae e Messina vata deo opisuj ego Formac, Kad | poutavarie cena. U vim evandelima moem0 pratt tem t- 20th bith ad w duhowno zee muskare. No, ‘magi bist ijl pried Kako se oni zapeavo iss ‘azul, Kako su bedno pall na prome ispts, Upto ‘oj seta Katarina Sijenska tv kako tema toga rowopeha bila nazi diem rzvoj Petra apo Stolt Jer raat se nad uvjk pokasati ono sto malo ‘dilastnaie oposobnost To oto hada promatamna zal dlijete koje pokutava dat To jeralog, 0g ko jega vei umjetnict uj svoju soe ere bog togajesves Panjo—popst bron drug vel iistka = na kraj svoga Gvozemalishog Hivoka rekao 6 RRZUNAIEVANTEJUDSKOCABAZVOIA brad: “Zapotnimo iznova, jer dosad jot nismo nits ud nil" ‘Dolarimo sada clo nove zamisli koja je zbunjujuta apstrakna Mozda se pitat:“Kakve ima vezejesam lina neki nasi na svim stupnjevima dubownoga Zivot isto obo? Tu sam gdje jesam.” Tojeistina, No ipak, svatko ‘tho je poteo ras u oscbnome poznavanju unutaraiegs boZanskog zivota, kot u svome Zivot ima iskostvo F- votne snage Urjelovlene Rieti, postat ce syjestan Kako senalazi na nekom odedenom dijela puta, U ljededer, emo poglaviju potpunij opisatisva tri stupnja. Ovdje emo samo prizvatl u paméenje te pata, ih stuprjeve praigcenja prosjelinja seine ‘Ako se jo uvjc pitate je li ovo slozeno rarmatra- je od pomod, zadudlt 6 vas saznanje da ste— postav- Hpjudt apstrakino nagelo razvoja u takav Kontekst — 3 rmalome iskusl vot velikih Kentemplativaca te éak i ‘okusnebeskoga Zivota, Maida vam eta zamisao nova, alieipak take, Crkvent oci uzvigeno skustvo podetnika nnazivaju"iskrama” bodanske syjetlost. Zaéadujuce ot Jeg kako se odredeno dionisvo u koniemplac dog {4a fak dj, dnosno odraslima kada urjima dode do prvoga duhovnog budenja, vod sjedesim 2akljudcima Pri svega, ava takva iskustva treba uzet ezbilno, ako se uglavnom temele na pshlosko) i emacionalng} po- trebi. Kako povijest cuhovnost uvijk iznova pokazie, trenutaéna iskustva— pop obragenja svetoga Franje li svete Katarine Genovke ~ jako nedvojena bremenita patholotkim znaéenjom, treba drat oStovanjembozan skoga djelovanja i milosti hog njihovih dalekoseZnih ppslivrih uteeaja na povijest. To Gemo se zaninkivo} {emi vratitiu sledesem poglavlia? JoSjedan zakljuéak koji mozemo izvest iz razvojno- {a gledita jest kako je taki asoba koa je osvarila odre- don napredak sposobna 2a regres, odnosno povratak orFSHOLOGIA DUHONNOGATAZVOIR rani stare To se dogoio cu Ivan ako se wspio oporavi,Primjerenie pimanje ovakvogaskesva flo ba raj, marje rela konfguracjaosabne dinamike rikada nje stvaro prota, vet se ponovna pojavila na povein kaa se postojea ongarizaca omomest poke Zl nesposobnom hvatits hosts posted pis ima. Tope, pojedinae se mogao oll na regres ‘abi kde shoda. Tako su gre moral nepjeh imoguei za tava putovaja Buus dase pic! a. ‘ov pavecavajus duhovnim napretkom,wvljek poston ‘mogunest regres laa ska posioviea: “Sto se vie enjemo, ose davao vise pene”, posto jednostavno, "yr nana ixazava ov pojara, Maria je akader ‘mogla raga egresom, al se mudo postula wn {am sredatvima na koa nada ie pom. "re | navadnit alts razvjne analize fst ako mocamo neprestano stremiti led zn pri agodhe Jednostavno refene, morama semi sjedacem ‘spravnom Korake Pre svega dese i dv, pojan stremijenj k savrsonstvu nero se le pif, Jer se sovrenstvo dozivijavalo kao statigka stvamost aamija meda i mljeka” & kojt treba sc, Zastrajack prikaz cnoga gem je vocilo ovakvo poimanje na dra- ‘ban je nadn dan u jel Pit je roe Kate herine Hulme.” Vio dobri tdufowno wapredoval Jjad poput mujhe generatce dea Hiuleove bil ‘ogranizeni umerni idealom savtSenstva Ako 36 po- Suzi anslogijor koa st grt oct posud eset Sporta kako bc opisal stemljenje ksmurientvu, taba a pial bare ko razvojn, namic iol sek ‘evnogs asta, ane nest postigutou kratkome roku favan na umjetan natn pute represine seg 68 RAADAEVAMTEUDSEOCA RAZOR Fave Tudskoga razvoja ao Sto smo ve stall, Sta sz avn ste Aja poshdnih nekoliko desetjocausrjerio na faze razvoj, Jung i Edison proud sa tay raspon 2vo- ta od detinstva do starost a provedene st zachne studio odredenoj debt te asvoj oredr shih futka. Levinsonowe smo dlo Debs dove sta ‘ee spomenulu vez spojnom poston, Newgarten Vaillant i drug redom su prove istarivanj 0 ozi- tim farama sedovjtvost ud steno stale Oscar Lewis! (Franklin Frazee!" med ostalims, proud vali Hvote ju pogodenih sromaitvom i neprom. Fowler® i jegovisuradnict dobar si dio svoj stra Fvanja poset ravojurelighzih Rul. Kao Sto sen vet spomenuil, mozda naj sazetak glaveh tora ‘ezanih wz razvo} veh aktvnihkeséana posebno 2 temo napisali Evelyn James Whitehead. ‘Rezmatarje ov toi ak samo jee med ima, nadia rsemjere ove jigs. Nut, kao drugome poglaviu, pokasatéemo plac uvide ovih teoma postavitu ptspektvu koja se odes na azma- tranje duhownogsrazvoja. Trebe napomenat kako rit jedan od ovih oorshihsustava ne pokuava analart srjelno primjenjule na skustvo manjeduboke tame, Posed tame novi one, vas iepunjaati dro stispougavatbrintise o ludima, obrabrivati priatle, ‘drat! propovje Oni kof su Iskusil aman noe kale Kako postiju gotovo odin’ od svoga sad, tako da Jim Duh Sveti stavjawusta ret mucdrost koje pomaz, born th dseplina eval bi se wokolo prov bak, ‘bas poput2votngu zolodkome vt ii inage imal smal toga zajednkog. Nebi bilo upuino mist kako Ino ko edgovor, era tay utemetlen na poet rom dogovoru tamed th discplinn bi od kale vese [ors negeltsastavijonaslika "proseéne Zvotine” ua ‘smovacua DuWowNost zoolodkom vit. Prosjena visna i tedina svih stvorenja {u mjesnome zoolatkom vriu besmislen je podatak, koji ras dak made odvesti uw pogrjesnome emer. (Taka bi brojka uvelike varirala, od miligrama do tons, ako bi se pridodale sve buhe w zaolaskome vrs.) Jos daleko po tibet zavodlivili podatak sijedi nakon dobro po- ‘natin jd: "Savremeni patho’ tude.” ‘Unatoé tome, i zgrada bihevioistickih znanosti i zooloild wre moga biti fzvorima dragecienih inform: ia. Primjerie, eksperimentalna pahologi, Koja Je ts svojim zakljukima wjednagenija 4 opreznij, moze ram red puno toga 0 procesima sjganja i promjene 1. pponaéanj.’ Terapjska palologja i painjatrja magi fam pomoéi pod uvjetom da su nam poznali pojmovi 1 pozadini terapjske tehnike te da se njima sluzimo ppozorno. Kao sto éemo vidjet, poderane su mietine u Cok nerietko posledicom primjene dobrihteapisks pstholoildh metoda na stvame situace, koje zaprave redistavijj stare mjSine, Najmanjeejedna monaska 2ajednica okra irbrisana jer nit nije wad rasan 0 piholoskim i teoloSkim pretpostavkama na kojima se {emella neka odredena terapija Stvarinerifetko doxiatno Komplicira finjenica da je Istinski djlotvornu tehniku (primjerice, pshoanalizu) rizvio netko poput Freuda, koji se ~ prema vlastiim javnim izjavama ~ protivio svim objavijenim religia- ‘ms, 2 posebno kriéanstva, Psthoanaiza sto maze Bt jelorvorna kod vjemika; mogués ju je "pokrstiti” te su brojni prihoanalisgari to astm | sin. Dovolino je Sette u fore smistu rada Braceandea, Stock, Zilbo> longa, Jaycea 1 Stema.? Medatim,nekriticko | nestraéno sluzenje psthoanalizom vjemike je puno puta bacilo u Suboke Krize, od kojih se nikada nisu oporail. Gowe ‘pavedeniantori redom su ul a je vjera oto osnas ena susretom s psihoanalizom te koji su znali odjli “ISHIOLOGTIADUHOYNOGARAZOIA to od kukoj. To, medutim, nije uviek bio lugs. U te- "apijsksj psihologii, kao ina svim drugim pode ‘odgovor ne lei niu bijeguiskrivanj nt u nasal ‘ju daljezatvorenih ou. Poviles fe vise puta dokazala ‘ako se ispravan odgovor ne nalazi nit wasudi Gaile nit u kanonizacif Spinoze, Na Zalost, Gini se kako sei jedna i drugo nastavjau pojedinim djelovima krécan- ‘Skoga svijeta. Potrebno je rarmotrt prispodcbuia ribar- ko} mrefi te uzeti vremena kako bso sell na obal | probralluloy Razvoyna rstovocna Otto sam vie sklon suvremonim krotanjima w r2- :zvo)no] psihologii nego onima w terapisko) pshologit kada su postijedi uvidiu razumijevange Fivota duba, Taj ‘moj oplimizam proiziazi iz najmarje dvaju Eimbenika, Glavna su kretanja misli medu duhovnim plscima ke- anske predae (kao veine ostalh tradica) razvojna, ko to smo pakazali u nasem xazmatranju tru putova. U protekla su dva desetijeés duhoyni pisi bili zacku- pljeni razmatranjem patologie i bolsti— abigno pod ‘opdim nasiovom slabost i greknost. Kao deugo, tal su natine poticanj trajnoga rasta, odnosno,razvojnih ‘odgovora. Razvojna me paihologia priv ere wsebi daleko jedinstvenija, kao daleko ukljugenja u opée po- _druge bihevioristickih znanosti od terapishe psihologi- je osobito one populame. Razvojna je psihologijasklo- ha koetenju abjeltivaiih podataka w svome mzvijonft tear, kao Sto ji skromnjau svojim zaldjuccima.Inte- Jektuaina arogancija i netepeljvos, koje neretko zase- juju povjestterapiske psthologje —osabite one pop= Jame = olsun su u razvojnojpsihologj kako i pili svakome istinski akademskom naporu. Zato je potreb- ‘no manje opreza kada su poste filozofske implikacije 12 FstfoL0cuA DUHOYNOSE u pozadini razvojpe psihologie. Ti temeli w pozadini nikada niu bill keSéansk it su se izravno vezivali uz bilo kakvo verovane ali su se zato sijetko izravno pro- till eligi. U ovo) Gemo se rélambt posluzitiobjema ‘granama psihologi. Terapisku smo psihologi, Rojo} mo prisupit s oprezom, ovdje ukjutl toga So su Droje duhowni problemi povezanispotrebom 2a psho- ‘erapiom i primanjem pstholoske pomoc ‘Tonamysxa rstioxocna, Buduci da se brojnt vidowi terapiske psihologiie moraju koristiti za praktignu primjenu u duhovnome vedstvu, zastat éemo nakratko kako bismo donjelisa- 4atak ednos’ terapjske psihologie| duhovnost.Usinit emo to postaijanjom nekoliko pitania koje je svaki po- mn tate verojatno vee sam postavi, 1. Js pitas pitagea dus roo ed te sate? (Odgovor je ne. Medutim, patholo je prilagodba povezana © duhovnim razvojem. To pitanje mozemo pstavit i ovako: sam li dobro prlagodeniprilagode- 1a { napredujem Ii duhovno? Psiholoska je prilagodba dinamitan i tajan postupak u koje pojedinac nasto- Jt korisno upotsiebit vastite sposcbnost te fstodobno na ondgovarsjudi nagin udovoljit sobnim potrebams, Savzfena prilagodbs ill ravnoteZa apstraktan je ideal Ludska se prilagodba redovito vrai untae reali pa ametara pojedinesituacje,Prilagodavam se prilikama uwkojima Se nalazim. Na Zalost,obrambeni mehanizmi, ‘koji su nesvjesna iskrvljenjastvarnost Iudima ome. _gucuju Ginith ugodne prilagodbe, koje uu konaénici dlestruktivne iza nj za droge. Broji judi imaju skue ‘stvo samoispunjnja i zadovolstva sobom, dakzapravo 3FsuoLOCIA DUHOYNOCA RAZA ‘zanemaruja vlasttpotencial te propustaju init do- bar dio onoga io se od nit ofckje.Sveto pismo esto spominje zadovojnoga Zoveka kof utiva prolaznu, al ‘yesna adost.U 16 poglavj Lukina evandela bog {abe osuden jr je zanemarivao potrebe drugih, Unatoz tome, zrela Hvotna prilagodba,uklutujue ispravno shvaéanj udskoga stan, snaino doprinos esta due hhowne usmjereneosobe 'S druge strane, duhovni se razvoj gradi na boZan- ‘ko mist Bog nj ptholg te se IV visti oda ‘irom oaobaisredstava, Rj hima Vliéa~"silne zba- c's priestoja a uzvsi neznotne” ~ desta su tema kako 1u Svetome pismu,tako I u predaj, Duhovn! je 132¥0j ppovezan prie sveaa s2 apremnosticsobe 2a ofvorenim “odgovoram Boggs te edmakom spremnot rig su, barem onakwu kakvu poze, Dimenaife psthologke prilagodbe odreduju se rano u Zvotu okruijem i oko Tostima, Ako vas se vala cana Zvoinaiskustva osobito ne dolmalu,prisetite se kako joo vremena Mojsa i Davida Providnast poziva osabe koje 2s piholotkoga stajalsta mogu fini najmanje verjetnin kandidat- ‘ma za Bode poslane. Uputne fe prise se {kako su se brojlsvee tavoga 2ivota bol» czieima i patolog jima i dina ‘Kao Sto smo napomenut, posto ot odes tzmedu patholoSke prilagodbe | duhovnoga rasta. Dobra pil sodba vod sveakupnom smanjenj obrambenoga stave { ieskobe, pridonosed ako bollemu poimanja stvamno- sti to svakako doprinosi duboynome razvoyu 5 drage Slrane, duhowno rast zat rast w veri pourdanu te _welike stant pogubmu geskobu iz koje proizazi pax tologija.Stogabiosoba koja rasteu svetonti rebalaimatl iskustvo bole prilagobe stvarnost Itinskijeunotamit :mit pokazatel kako dhovnoga rasa tako i psioatke prlagodbe. Ma 2, Li moti eligiama postin ion red stoorst alta samocataju 1 Srtewoanje seb. Moga i fab sustash scojinpoborniina prazi moguinos sameispuninja 0 ho- jeu govor ete psiolosik toi? ‘OvopitanjeizraZava veliki sakob izmedu terapjske psthologie i transcendentalaih vajednosti koje se tome Jje na objavenojreligi. Kao to smo vid u preome poglavju, objava zahjeva posluh vere te moze talith ak | polaganje Zivota. KiSéanstve, Zidovstvo i islam, kao i druge objaviiene religie, nenjetka zantijevaut da se prava Boge, kao i prava drugih, postave sped oni last. Katolitha je Cekva nerjtko gubila bith (kao Sto je to bilo w sluéaju Hervika VIIL) zbog svojega 2a- Injeva da Zale pojedinca budu podlofne Jeljama prac vima drugi, Zahtjeuitranscendontalnoga reda i nsinost pos nos! vjere u osobnoga Boga neshvatjvi sa onima die je videnje svijetaateistiéno il deistiéno, odnoeno anima ‘jt priznaju neosobno boZanstvo, kakav je Spinazin bog. Atesti koji sede pokret koji doje Kvavireligiskt identitet “bozanskome stanju’, zapravo sw sposobaii ‘Iwatiipotrebu 2a postasnost i predanoeti koje nadie sebe, od oni Kofi udsko wzdiéu na kvazibozansks in, kao Sto fe to shnéal sa svjetovnim humanizmom. U pitanju su zapravo predanest| posvecenost koji nadi- laze vlastite udovaljenje, ma kaka plemenito moglo biti ‘opisano to traganje za samim sobom, ?Pojam samispunenja prolairanliite evotucie. Za vjerika se kanacno blazenstvo sastjiu dolasku k Bogus, _epromjenjivojSivarost koja sw ispunja. Augustinovo "upozonenje upravjeno onima kl tae sree manjemn ovale nista ne vejec. “Tra to tai, ali ne onde ge trait. Ne tatiHvot u zemlji smi.” Dubowns potas u sebi sadrlodredeno ispunjenj. Uvelike se raz je od potrage za samim sabom, koja je bila zagovarana 45‘SIOLOCITADUOWROGARAZVOIA oz protakla dva deselega. TeSko bismo mogl rei da su otac Damien i Albort Schweitzer bil ukljueni sa- ‘moostvaranje u smishi kako taj pojam shvaéa Maslow. Pitan je broj socjlnih i teraplskih psihologa s keo= ja sedamdesetih oplakivao neobuzdans sefzam suvee- ‘mene scene, Nek St prave & tome prepoznali wzrok srozavanja zapadne kulture, dok drug nisu okljevali -aienju otvoreno svakit na pathologia. Naved koji sedi iz dla socijainaga psihologa de. Donalda Campbell, biviega predsjecinika Americke tadruge psihologa, zbjegava duhovno pitanje selfzma, all zao Istize njegave pogibelne utecsje na nau kul- uc pozadinpsholgie danas posto teen pre- posta kako ude nag Soh jestvorla blak ‘volugja spray optimaln!~ kako u pejedinagnome, {ako 1 drustvencese amish, dole ww moraine predic 1 ih zabranju pce pogrine. Ta pretpoctavks sia iodemo dr2at u amarstenome smisha pogre® ‘om. Sed ti pozadiak pesspetiv svome use ad pails Ai 90% stdenata te ave vetega oj ‘tenia esnovalh sree) Sola psologia pridenost ej naga So bi moll bit Limo vee deus twenoevolachinhibish nti hoje one shvage modo kris? ‘Campbelloy napad na selfzam nije izoliran sl Paul Vite aielanioje izvore i posledice takva nekritgna selfzma na nate vriednosne stave Kultura, Christop- her Tasch u svome djght Kultura nariszma, a William Kilpatrick dentitt tinost pokazali st kako fel- fram potkopao trajno cbvezivanje na kojomu se i2gr- dlujusva kultura i obitelsh Eivot Nekritizno pris nie selena, osobitocnoga rogersouskoga tia, imalo je vailo pogulbne posjedice na vjersko predanje Crk 6 FSHOLOGTAIDUHOENOST Buududi da su navedene teoie sfizmatliko popu lame i tako jasno usmjerone nekoj vest hedonistiénog samougadanje, Gini se kako edgovor na nae pitanje 0 Zahijevima vega reda mora glst kako je to dvje ne- ‘pomirljvo, Tako motiviran nadasve humanim tozlozi- ‘ma, Rogers posebno izbjogava iatrazivanje vigega rea ‘koji pojedinca nadilazi njegowu ill njezina poimanj pilagodbe. Razumije se kako je moguée da dese rote ‘mora oxre svoj tenja i nagona za dobrobit deta, supruge il supruga. Moguce je da religja trai tkvo ‘dricanje. Kako bi izbjeglt izxavan suikob s evandaljem, ni koji se smattaju praktinim krSéanima, suoden size ‘borom izmedu samolspunjenja i vigega eda krSéanskih \ijednostuglaynom GuEma 1 cum ‘Ako ste umjereno iskreni (bucudi da je potpuna Iskxenostpridr2ana svecima), ne biste se trebal preko~ imjemo opteredivati neurotignim strahom kako ste du hhovno sljepi, Taki strahovi mogu biti pokszatejem dduhovne neuroze, kao pomarjkanja pouzdanja u Bo juljubav i milostde. Svet! Du sasvim sigueno objavju- je isting onima koji to od njega zatrae. No, duhowne Sljepoéesvsjodno treba biti evostan, jr je na dahown ‘id nesavrien. Razorn’ element posvemaénje duhowne sllepoéete poricana asobmoga grichaipokajara, stalne su teme u crkvenoj poviesl Povijest je ponekad strog0 sudila odredena dobai dogadae u krécanskome svjetu, kao i gjelatnosti oni kaj su tod da su Krstowi Se nici. Predreformacijska Europa bila je prepuna nebroje- nih peimjera ponaSanja protvno evandel, Veginaorih 5{SIHOLOGIA DUOVNOCA RAZNOIA ‘kot su izazvali sblazan sjopo su pod u grab, porigudt 2lo je su bli podinili. Zapad bi bio nastavio takvim strmoglavim srozavanjem, da nije bilo oni koji st se pokazali dovolino odvafnima wvidjet vlasite grist suodii ses prijstupima svoga vremena. Moda jena ‘eta adgovomost ons koji su svjesn unutariega Zivo- {a upravo biago, ali zato odluéne suogavanje = duhov- nom spam, Set ptom pela ds zapotneme Prijelaz u drug far puta prodisgenja Druga se faza puta protisenja usmieruje na razvi Janje ele vere’ pouzdanja. Kada se uspostavi moralna integraija,primjecujemo smanjenje temelne Hoskobe. Nal na patnika koji se netom odvadio na dugo puto- vanje, sada na temelju asobnog skastva mozomo pret- ppostavitl sjedede faze patovanjp. Borba za prihvacanje ‘Kristova oproitena i milosti darijola nam je iskustvo da nas Gospodin fui, ata je nova razina svjest valo snaZan motiv za napustange grijeha. Putnik osjefa prve vetrove slobode djece Baie. Kako se grief njegova piisila smanjju, osoba se puni sve vecom protsna- {gom: duhovnom slobosom f unutaraji miro. Grieh makar kao moguénost ~nikada ne Gemo modi dokzaja Iskonjoniti iz vega Zvota, ai je njegow snazni zahvat bitno oslabijn te e podin pojavljvats nave mogucno= za integragu ‘Tronya Tess. TESKOME F UNUTARNTCA MIRA Cini se kako je ovo prkladan trenutak za uvadenje teorleteskobe i unutarsjoga mira, na kojo)radim vee riz godina. Ovo je glediste pokusno i kao takvo otvo- 17% PRVISTURAN DUHOWNCCA 21verA:PROCENE reno moguéim ispraveima Buduéi da nije nti dokraja izvomo, niti previe sloeno, predstavla tek mentalno studstvo koje s2 moze dosjedno koristiti kako bismo "azurstll psiholodke pojave koje prate duhovni rast Valiki su psiholozi, od svetoga Augustina do Freu- dla, ~prijenjth-svetoga Pava,ufudimaotkel utasns Heskobu, strah od ispraznosti i muke, kot asobu prat) Jos od djeninstva. Kako postajemo sveeni duhovnoga lamenta nage escbnost, naka sve jaca svijest © moguc- ‘nos transcendentalnog smislaZvota podinje ublaziva- {itu gjeskobu. Zivot poprima smisao koji madiazé nz suéajih dogadaja. Dogadalu se dvije stati, koje su ‘medusobno) suprotnojkorlacj: eskoba se smaniue te lunutra podinie vladati mir Buduéi da je patologia,kojs smo opisali kao prisiiny potrebu, nadin oslobadanja fjeskobe, patoloka Zeljasmanjuje pridsak te postupno ppotinjemo osjeatislobod. Cbrambeni stay’ zamutio fe stvamnost; Kako stra | Yeskoba opadaj, isto se do- {ada is potrebom za zauzimanjem abrambena stava te potinjomo uvidat stn. Prikaz koji sisi upc na fo kako navedane suprotsiavljene koreaci, koje sim- boliziraju eskobu i mir, saZimaju velik dio psitologe uhoynoga razvoje Ctael de primijetit kako jecina jena valovita eta (valovita jer 2ivotne sklonostt rast’ | padaju) tori ‘opisuje opadanje Yeskobe, prisilne potrebe (patologi- je) i obrambenog stava. Ta se cra sede sa svojom su proinosti ~ crtom koja opie unatamnt mi, slabod ‘6d patologje, kao i sposobnost suaéenja sa stvamnoset (stinitst) na raj prve tame due, Ova) prkazujedno [pruza odredeno psiholosko shvaanje puta prosvetlie- dja, razdablia wa kojemn pojedinac dadivljava iskastvo ‘znatne slobode Funutamjega mira, koe peje nikada nije ‘ako tran uiva0, ”FRHOLOGHA DUHOWNOGARAZVOHR PRY STUang DOWNOGA ern: RORNSCENE S obzitom nada ova tors pk, van je amit doa svojtva povezana sont ro so pet odo pinto aul tj putove, Presa ua kav prar pedstva golem poednastrlens = ne. So poputzemijvida. sku Ge pojeine it dalho slozenje od nog na So prikar up, Voit cra mode opisivati roe padove | poravke Cak na po etka bit ce mnogo sueajea kala eloboda nda ‘ali prin pote. Ptom, ossba mote nezadoval, vino, zation ptf toga vile pun prot isa fru Saki 2votnizemorid ka to smo aznaill os0- bu stavja prvenstveno,ednosno,uvetovano, na nk ‘xreden io putova NO, ipa na e ma ek rain ‘az vim jggovim fama stodbno, Netko ho se "alez na kraj pre faze puta protienj mote vena. tiskustvonokthvidowa prosjetna als sto tks rodel vettna pogetak To clkava Yo zaninli po jam So smo ga prethono rzmatrl to posta, Csinoano oe remem, Vana exe Kriza u konaénici predstavia raskeije. Kao Sto st brojn pst (rapose Whiteheadovi stale, to je ri jeme boli i osobite prigode za rast. Kako se moralna integracija pojatava fe se pojavijuju nove zadage druge fan puta prin, ase neh eazov hj wre spomenst Pui je od nijih potica) vratit se, Kao Sto je to pre- pornao Augustin, zadovalstva na koja smo naviknull Imaju soazniju priviaénest od duhovnihaijeva koji su. pred namai kojene peznajemo tako dobro, Pitaje sve= toga Petra: “Evo, mi sve ostavismai podonma.a tabom, 179_saHOLoeHIADUBONIOGA RAZOR Sa demo za to dab?” (M1927, vrlojestvarno.Zasad se pojedinac mora zadavolitiskljusivo veror, ‘Koo drugo, moralna je integra o8 uve pila tia teesoba toga moze dodivljavati etka, alizato bol rj epacania ie most. To napose vedi za ane koji pe ‘ed snsénih neuroiznih sukoba ko pote i del 'Na ovome mjestu najvalnijepitanje plas "Sto 2a- {sta 2082" Najvece ohvabrenje pritom pruza ditanje cevandelja shvacenog, 50 stajalifta apostals. Evandelja fotkrivaj nihovu dag obuku i prolaz kroz tee faze, ‘2a vrjeme koji ih Krist neprestano suotava snjhovim priksvenim svjtovrim eiljovima, kao i sebignoSéu, ‘Napostcthu, uprava 28 vrjeme ovoga dgog pri jelaza osoba dodivljnva deugo stvaeno iskustvo mist Prvo je skustv bio predivan poziv: “Podi za mnom", kj smo ved opisali ao budene. Vidjeli smo kako Ga Svojim snagama ne mozemo sijiti. Milos, slobodn ‘dar Bod), Koji nas dni posvojenom djecom sposobnom, privat Kesta za obnoga Gospodina i Spasitls, Yona je sila duhownaga 2ivota. U oplsivanju netijega ‘duhovog razvoja Sesto Gxjemo sljete “Nisam bio svje- Stan kako sam iv svedo tridesete godine”, li neke dru- {¢ dobi, kada je soba postala svjesna borbe za Zivotn {sph jsaznjevane, Osoba dolar do sliénoga otkréa keada se borba za moraln integracjs priblizava svome ‘raj, ali bt sada rl trebale last vako: "Nisam bio seston kako sam 2 u Krist” ‘Osoba dozivjava prvu spaznal veliki istina were 2a vijeme prilaznoga razdobla.Tiekom gorkoga u- [Koba 3 vlasitom patologijom prepoznaje posvemasniy nunost vere, nemoguenostsijedenja Bozje vole bez ine, neupitna suverenost Bodju, nesiostatnost ljadsko- «gn iri iti vjere te znagonie Urjlovljonja | Otku- Plena. U tom se frenutia s unutarnjem Zivotu osobe podinje oblikovati lk: Kestov lik. To iskustvo aljeni- 180 visTUPANT DUNOWNOGA 2vorA:PROCISCRNIE ‘malo apstraktno, Prepozndjem kako je nepromisijena ‘uporaba obezvrijedilarijed “Tous”, kao stuju: “Uti to, zaisusal” Sv takvi izeazi, koji nko bijou smisleri, said su ugar, Osoba az w novu faen pata prodiice. ja, u potpunost syjesna Prisutnosti,Pojedinea Koj je tupio. “Gospodin je” ‘Druga faza ~arela vjera i pouzdanje Kako po8injemo napuitati obsambene mehanizme te smo sposobni prozrijetivlattu racionalizacu inte lektualizacu,sussedemo se dvije zadace hoje big bivajaizvréene ftodobno, jer sejedna oslanja na drag, ‘Spomenuli smo ih u tremu poplaijy, gdje smo ra2- tral von Hiigelova raiélambu verskoga razvoja. Te ‘su zadace nadilazenje mladenaéke religioznost i ado- Tesoentske religiske spekulacie, Oba su ova ponafarja uw razvojnome smistuispravna u odredenom trenath ‘oba predstavjju duhovni rast doodredene mere tod _govarsja adskim potrebama, Dijete se pute kultske vere nastjinositisastrahom od Zivota, pokusavaisc _gumost, Svaka je aielamba inuicje nuzno ogranigena, 20g nena tamnovita naina gelovanja. Opis temajen na iskustvu neal je voit: Kako kage sv. Bernard jo jednome ath himna keijecitran na poéctku ove kige: erik me moe izes, ni rip xa, ve dino isku- sfvo vjerovati” Pascal je Memorial polls) opisivanja fekustva mistine inti. On je Merial napisa0 kako bi mu to pomoglo pr razmatranj i prespitivanju onoga Sto se bilo. Cid taj skaz,u kojemu su ret i msi ‘ako ofitonedostatne, vaino je prisjttse kako je Pascal bio gen njegova su kZevna | matematitka dela po- nota po jas erga isin mis Memorial U godin mites 1654 Poni 23. sudenoga, o agony so. Klement, pope i mace te ostlih fz insknga mariage Uoei blegdon se. Krizegon, mudi, otal, od rina dest tidecet woeter oof posta nao pon, ‘OGAN}. “BOC Abrahamoo, BOG leak, BOG Jako” 187SHIOLOCIADUOYNDGARNZVOHA se flo umni xjenost zest, Ose Rast Mir BOG Ieuse Krista Deurs meumn et Deu vestram, "Tou BOG bt ee my Bg.” Zaiborw soja seega Sto le BOG. [Nati ga se mote jena onabo kako nas ui vance oink “Oke abr, sce! ie wpoenanj te upocnal.” Radost aot, dost, suze radooice. Oaijelio som so tebe: Dereliquerunt me fanter aquae vivae. "Boe moj 2a 68 me asta?” [Ne dopusti da buen veto ode od tebe, On! imaj oot oot, hj tebe poznaje Jedinaga pracoga Boge i Onaga iniga posta Tusa Krista.” Ios Krist Odie san se04 nega, peg som, olan se, ‘caper ge” Motda vie od jednoga drugog dokumenta m= stitnoj knjiZevnost, Pascalov Memorial osikava tajno- vit Kakvoéa spoznanja zree vjere. Mogi bismo sho- bodino postavitl pltanje: moze I Ijadsko spoznanje m= sti pod takvim okolnostima li um jednostavno djeluje pasivno, malik na zrealo? Sveti Augustin jasno ubvrdfe proces rzvoja te vrste spoznanja, Upucujena to kako Intwicia vere fspravno det stvamnin Hudskim sporzno- nem, kojemsile pojedincanisu tek pasivne ‘Sfeded! Koral Wore Asigstinowa ratélamba vjte: pile svega slazima se razuimom kako bisme doprieh do otjsva koje je onkraj razuma. Razumom spozna- jemo (u ovom slugalu, deducieaji iz Objave), kak je Bog osoba. No, na koji je on to natin osaba? Nit se mi- 188 yr STUPANTDUKOWNOGA AVOTA PROCCENTE jenja, nti xaste, nit se smanjje: a opet, sve to ried ‘za sve osobe koje pozngjemo, Suoéent smo sotjstvom: ‘bragamo se Bogs ra veri ~ implicino ili eksplicitno “te nam dar vere pomaze prihvatit otajstvo # potom pj ui [Nova intuidja Osobe-onksa-osabe ispunja nasu sojestnallk na velganstvena simfoniju. Bog je sada spoznat kaa Osoba-onkra-oscbe; razum moze postavit -ekcoliko novih pitana,Primjerice, na kof main rasvjet Ijenje vere utjeze na moj odrnos sdrugim osobama koje svoju osobnostprimaju od Boga? Il, kako mogu poge- {i aspostavijati Kontakt s Osobom-onkraj-esobe? To je, prema svetome Augustin, 2nagenje ret: "Vjrujem Kako bih jos bolje shvato.” ‘enimne moguénost rasta & spoznanj vjeze olvo- ‘ene su svima, Mesdutim,osobs koja je studialateolog- ju jednam ii vie oblika, posjeduje I pretnost i neco- siataksnjezino shvaganje sadr3aja Objave donas! beojoe prigode 29 rast u veri al je utoliko veca i moguénost Zapiitanjau intolktalne ire. Zbog toga je Crkvaiska- zala posebnu East teolozima kao slo su sv. Augustin i ‘Toma Akvinski, kot su se svojim umovima Kors tu sludbi povitivne teologje intutivnog opazanja otaj- stava vjere” levor viene ‘Moda nsjlazenie pitanj u pshologi relgije od ‘nos se na izvor vere te proots vjerovanjs kof sie iz iskustva vjere. Upudeni kréani ponekad svoje opeedje- Tjenje za vru u Krista osnazuju Enjenicom kako bro} syjetovni uéenjact prougavajufenomen religiskog vero- ‘anja te aca podast kulturnom i moralnom doprinoss Jeriansva civilizaci. Sv se dive katedralama iz dab vere, Cini se kako st udshabiéa po naravireligiozn, 19SIHOLOGUA BUHOWNGARAZVOIA {to uistina i jest tako. Vazno je shvatiti kako religisko fskustvo u psholoskome smisiu moze bi posledicom brojnih dimbenika, Noka su religisla iekustva kore jena veri no bilo bi pogyicsno pretpostaviti kako Bas va svojeishodifte maja milost vjete ‘Vjerjeijudsko bis po samo svoj) prtod oga ako neu Boga Objave, a ano u Boga flozofa? Sklonost religinznost svakako se doima prirodnom. U Poslanih Rimljanima, vet Pavao~ ini se osudue pogane bog. hove nevjere jer postoj tok raz razlozi za p= Invaéanje postojanja Bogs ‘Korjen pitanja nalazt se u ri “peioda", koja mode znatiti dvjeraziite stvari. Mode pripadat gle: dlistu kozmosa, materjalooga svjets, upoznata puter ‘set I sintetizirana sposobmostima fudskoga razumi- Jevanjasutomese smislu odnesina "prirodn znanost”, Takvo gldisteredovito sads¥i pretpostavk kako svijet postojisam od sebe: Ono postavjaudeko Bis zatvo- ren susta, kao dio velikoga mehanizma ili "sata", koji smote alii ne mora imal svojega veliganstvenog rar, ‘Toznatenjeprirode prevladava u gotovo svim oblicima prougavanja i zabave u naioj Kultur. Ono je, na Zalost, ‘do te mjere dio nas ee itatejwerojamo avanjen Znje- nicom kako prireda uopce | moze anadt neito drugo, Materjalna definicja, meduitim, ostavija udsko bice u Zaloéenju; podrazumijeva kako pornavanje bilo Sega Sto naailazi kozmos nije urodene Hlodsko|naravi to} ak mode biti prosvno. ""riroda” moze jednakotako opisivati ono Sto pro- lalaz iz bt ik esnovnoga bitka neke svar onoga Sto ‘ona jest po sei. U tome je smislu "prirodno” odnasno, Ijudskim biima svojstveno, promis, kao Soe vim iim stuarima svojstveno Euvat ta} svoj Zivot Za an- {ele je, nadalje,prirodno ne biti dijelom kozmosa, od resno, anoga Sto prva definicja utvrdje kao prod 190 -rvistunang DoHOWNOGA 2NvOTK: ROCIO ‘Andel ne mogu komuricats “podem u nekome Gighen Reee waned ‘Drogn anacejeprivode va mat na um kad ssapravlame o lave ere, Prema svetome Austins, Prim je rand ie erovatoHvogs Bogs ko Jenihov Sort). To jeu skadss fhovom pier, keep ven u stint nepromjene vor bivara alo Testa ruznst dskoga tora hoi Gennes esto Ho suds ne male ent vojeme uracil fe untae (0 dite ares dedi cet Ba gredens na Yubevt iemed Hudak bi, Ta Bubay ahora Bie po aban, abaya ts ons, sposabra 2 aignnie sine. TO Bee panol+ Bovisahtje odgovor selina, mils pa. Banjo Je ice na sak nan po so} ped pozvano vero to Bice pun bar Died ape ia ele turer Chri se duh po prod dena {sk ie nie smo vemik ve Hain To de elakialn paced ontialpraim rs safe esa ie Chee ave propor ao So tou nae db naj pa Sloan ator Pakage tocar po ptr ecg Sinn ppc mars - Gps es me ove neredn{dezorentaci, so th narivamo “poste dima stotoga gua’. Cak suse neve popat frends fail edlac» im frome U olsen edie ence mi pen Sim atoga Row Hn Eel pc div eden ‘api za kup | spasenem. nt prs pote 2a pasejem aes je rement na demain atin ponoviovibovnl past Give tome pee encklike pape ana Pavia upravo jeta "pode? pote: wtYHOLOGABUKOVNOGARAzNOFA ikupitel svijet U njms ena now nan jj ean objavia glavaa isu @stsranj hej setae “KnjgaPostank ad vie puta pons vd og da je dobro.” Levor fe dobra u Murs Ljubavh U Yeo Kista vidi see hoff Bog storia 2s ovika ‘vet oie nakon Sto je megs uso gee, “podozan "aspadijivst” (asp. Rim 82) iano sadobrea vor: ‘Wes am bozanekim vor Made Ub Dota, “Boge taka ato svt ie eda svoga Si Jsdinorozenc" (lv 416) Kao 80 e0vohar Aaa ta ‘vera slomjen, ako jeu Confers lua pomora ‘a fp. Rim 812-21). Neu 2a nas, ode dvs, stole, doista uvjerive nj ito he Apoetolnarod laren potresnom :edtot “sim evar (ko) ‘aj zis j ya se skupa malay porodsiim bo Tosima sve do sada (Rim 822) te netrpivo “ach ‘bjavtlvanesnova Boz” 0 atveren koe pox Rta raspadiost” Rim 8197" (Ova) izraz privodne Yudske potrebe za Kristom smoke brojne vemnike ostaviti u nelagodi, zb0g, loz. fije zatvorena svijeta (deugo znacenje prisode), koja u toll mje aijelom nage mis. Taki Ge veri sme nnadenjem otkrt kako je Papino utenje u kone tek ‘komentar Pastoralne Konstitucje o Crkvi a suvreme= ‘nom stu (Gaudium et spes) Drugoga vatikanskog, sa bora, Imajuelu vidu gore naveden opis et” priroda’, ‘Sate sada moze res koje sede shvatit ut novome suet Miser foveka dost se rast edna w m= ster utjlovjone Ried. Adam, pr Eoveh bi je fale slikacmoga kof je mao dod (kim 5/19, Kista Gospodina. Kes novi Adam. jae misters Oe njegove uber, takoder popanaotriva jek jen samome te mu objavjuje wzvilencat ngs posi, (On, kot je slike Boga nevidlivoga (Kal 19) ekoder je soviton dove hie Adamoval dee rat slihost evtsTUPANJ BUNOWNOdvOTA PRONE * Bogom, koja je vt prvim grllehom aliens. Badu da jeu jou cs nara waata, are unten, tne Jeom iu nama uzdigaute na velo visoko dostjanstve. ‘fjelovijenjem se, naime, Sin Bala nek! nalin sf link sa stakim dovjekom, Radio je Hudskia rakama, ‘aziniljo fadskim razumom, odluSo skom vo. Ir, abi judskie sre. Roden od Mare Devs, Posteo jeulstiauedanod nas wsvemunam sania Upton! Povzoan~rtaNoya TEMELINE THESKOM Konaina se bitka na put progégenja sastoji u ‘osjetnu napustanju Zivotne tjeskobe. Tjeskobni stra rnagoni nas jnadzitevige od jednoga deogog elements nafoga psihickog Zivota, Pod feskabnim strom po rerio fa soz ako nam pil le koje izmiéu naem nadzora. Cak i kad Ide svjesno ‘otiviraju zadovolstvo, Zelja za dobrim, pa tak} du Ihovni blagosiovi, snaZan clement straha | teskabe pozadini je nhovih postupaks, Zadoveljtvo nu tek privremen prestanak fjeskobmoga straha posjedovanje ‘eke dobre stvar sa sobom neko vrieme donosi ose) sigummost;verskeuljehe privremeno Ge odagnal stra 1d zaborava, odnosno, vjeenoga gubitka. Medutim, sve dltle dok zmamo kako de se stra vratt, on Ge dale biti prisutan uw nagim Zljama i postpcima, Vode duhownih pokreta desijedno priznaju kako rast w Zvotu duha otklanj tjeskabmi stm. Razloz 2a strah prepoznaj se kao Hlape, i pak prepyeke, koje su tek privremene i nadviadive. Nit jedi od velikih Jo Silom jcnoga od nafplcigh pinata ade $y pont onngsutemeles Oxfodskogs poke. UU timo Crh primjen a umm pa Ea iain ler ~odeedenin prt savor, aja, eles, tome na svt Blo egublo pel {ce ese satec edu shancima Poe 8 godine pi jaro Hesdetv ron miata weer wie {ip tm pina dade mate romataje Men e ‘cob in an eon of mages aoa pours ovine deete apiece nglranae Bog me stor kako bih mu na neki odreden main slut: pavjro mie neko do je ne pore ike ‘mednagome. mars wo posnje~-mo2da patukada ne St spornati w ovome Hots a emi Bi objavlleno u lisecem, Kori sem lanes, spona st povezue ude [Nome stvoriori zat Cit dar, Sku ajegona PRVISTURAN] BUHOWNOGAZIVOTA PROCHEENE jel. Stoga use pouzdati wee, Sto go bio} gic got se nalazio. Ne mogu bit odbaeen” [Ne motemo naée razmatranje tamne not privet kraj, ada ne spomenemo jedan éest problem: onajoso- bbe oj proazi kroz tamu sjetu slobodu nenavezano- sti a potom se vraca ondje ge je bila. Pretpostavjam Kako su mnogi mestu nama prod kroz dovoljo tanh roel kako bis | nekaliko puta osgral so) ulazak u ‘ut prosyjtlenja.Vidimo set, ali se svejedno vraéa- to. Pretpostavljam kako me tliko naviknatna vast {unaresoidnu melankoli; oko opterséen krivnjom ‘ navezani na poskenjivanje sami sube te nam je wet 5 sama pomisao o pronalacku mira svjetlosti Boo) 20 straiujuéa. Da se poslazim uvrjedenom frazomy mit bi ‘ham izazvao fri idntiteta, [ako se wuemo putem. ‘Veadamo so natrag, jer namo: kada bismo iss stvar su nenavezanost i predane, moralibismo se ode svo- ga Zastohlepla,zemalskin duhovnih dobara, kao do- broga diela samoodredenja. Poput zrela, Zehli bem se radoval to smo Boje stuge, ali bisma pritom hijeli Sami zadrfati nadzor. Poput apostola fli bismo si- Jedi Krista kuda god patao, al bismo uvijek rai ia bral Cyjetnieu neyo Veliki petak. Rado bismo ostavil moguénosti otvorenima, i zato moramo uviek iznova prolazti kroz tamu, sve dok s# napokon ne prepust= 203% DRUGI STUPANJ DUHOVNOGA. ZIVOTA: PUT PROSVJETLJENTA [Na kraj tame, kada razinafoskobe napokon pa ‘ne ispod razine mira i pouzdanja; kaiaje prisilna potre- bi daleko manje snazna nego osobna slaboda, zapoti- je novo iskustva, koe je u ven! duhowno usmyjerenih religia poznato kao “prosyjetijene” ili “uminacj" Pojam prosyetinja, Kojm se Augustin poshuzio kako biimenovao sen faz duhovnoga patovania, vse en je uw krScanstvu!Stvarane svctla w KajiaiPostanka vidio kao simbo dubownaga presyetjnfa pojedinea (Ova sika podrtava najvaznji vid krSéanskoga videnja puta prosyelina, a to je Einjnica kako ne posieduje- ‘no i2vorsveta seb. Stetlo nam biva dana, Govored olitnostizmedu stvararj evijetai prosyjetijenja duse, ‘Augustin kaze ia sen i dj pve pe aha da bi nepromlenvo sito, kao Sto pazna sche, ako blo up 2nalo od promienlivogs stvorena koje ong dobiva sel. I zato fe da moja pred obo kao zemlja bez vod jerkao to nemazesebe ravi od se tho ne ‘moe vast sebe of sebe Taka ena Ko tbe ive “vol, kao So Gem u ome seta vid jlo? Subjetivno iskustvo syotla il prosvjeljena tipi no je~ Cin se ~u srednl fazi uhownoga putovanja ‘eligi. Una rafirenosti toga iskustva, vazno Je napomenuti kako je naé prikaz ovdje namjeeno kr 208 [DRUGISTUPANSDUHOWNOGAAvOrA: PU PROSHETHENIA éanski. Duhovno proswjelenje koje proizlazi iz Boje rnllost! moguée je pripadnicima svih religha svjeta i svim duhovnim tragateljima; potom, najispravnie je ¢ najpotpunje shvaceno usvojim konstiutivnim clemen- fima jedino Kad bivamo vedeni Svetim pismom k= ’éanskom predajom. Blo bi notasno od mene nett love duije pretpostavke, Ova) se prikaz napose temo za uéenju Cekve i Zivotima krséanskih svetaca, Nai ‘nuff odika krSéanskoga (kao idovskog) utenja 0 rosvjetenj ta to je nije © Bozemu sujet a ne ‘em vlastitom: “Tvojom svetloSr mi sufetost vim’ (Ps36.0) Isxustvo reosvperiJEN1A —SuvREEES! 0715 Oni koj se nalaze u ranim fazama duhovnogn Zi vota posta sve svjesnijstvamnosti Boga koji je “onde rege". Njegova onestranest, kao i nas ods prema ‘jem; nage nastojane da idemo w njegovu proves pa eri {ufanj, Jasna su iskustva. Kako padaju zapricke slobodi te se napustaju i najace obrane, polako posta- jemo sujsni Bote pristnost w nama samtima, Thomas “Merton odléno je opisao to iskustvo, kao i sve ono 0 iz njega proizlazi. u svome posthumn izclanom ese Konlerplaca« sojtw dela: Sivan e misao kentemplativnga ivota auc [ek il produbnje were i oesbrih densi sabes fe shoadenje do te mje da tvidemo t"doziljevams skustvo" nade crave poverancti s gon. Ova ‘ne samo apoenajao velanet | urvizenst Bog ke le “ondje nega no Krai Upravite vem es), we takoder iin te jo diva doi Eu. No toni nkalvo pants stapanje rll mi Jelane mega béa megovim. Naproiy posta ssn 205;SMIOLOGTADLHOVNOGA RAZIOHA ‘sukob uspoznajidaiako eon na neki natin vedo j= Fim nego Slot a sam ese, ipak mismo iden 5 FHime te smo ma ako as on Jub vibe nego sto mo- Sm sans bi, raprave suprottalien te das, ‘prota nem suprostalamo njdubljema “elu sam see. Ako se bain isco sof poe ‘siaskim postr, vankim ufeajima te iin trgama nega ep lo jean jeu nit se Da ‘mo dol do stare spzreje nog, hao see smth, ‘all nam se ort sebiroga opranisonog jostent Ua poove nova vit bivajy okra untae re he motivage | Jubavt zabvaljjudl lojema i sebe ve ‘age vidio pose novoen set Naval 0 om i (na fo} eapredail rain) Kontera rosseenje, oj 2a Boga ak astm f= ‘isjenem sve ou orl widow | razin ede te te Spomaje: deja na nova set sabe sam w Krist, ‘Svorerihw sj, oskuplnih od jeg, da bso ‘reobrazentprsivljon tu emu 15 ine Blakeovien tia, ovaj se "rata opazano tsa vot pope- ‘ma poste novo zatee:staransmisio naga vlatog posojane, sbi att | sktin seblsjnim rate ‘Senostimo otdena 208, sada bivaotkrivenw sed jem nasacej: Ono Be ej | raspeseno ‘elatinoj Besmislenos i tvalnot besclinog ponals sive poput stro, guranss poesia predlonima Arugi), sada biva secinjoo w prrve lovin yess ‘znatanu. To je neobno | Sano Zac prema kran- Sk prea jlo Lule 1 Duo Svetoga To “Juba Tu progeto snare” koje ve vi preoradeno"u Bog”, dolar od Boga i cell kort Boze tvaraagke | ‘tkuptelokeRabavi te te2 punjens avi Bozo Kontemplativn je 2nane, plod Ziv, osvidiene yer, ddarDuh Svetoga (Ova) edlomak, svojom inteligentnom brigom on ‘ma koji Se nalaze na duhownome putu,sazima kr8éan- sko gledanje puta prosyjeten. Smisao opis iskustva 206 DDRUGISTUPAN DUHOVNOGA BOTA: PUN PROSVETUENTA rosy treba bi bit od Zvotnog interes sv ome kann koji se nla a tome put, je eo — Iskreno~ nada taka do koe hada 2 {majo utric Kau tama koja es pravom naziva “maar od” te napose put seine u trent srt za ve= Gus su nasjo8 daleko, Mazda Se no sm 2a nas bi opt cst, makon kojega Ge uslijeciikastvo pata $edinjerjwhrafevt Bojer, Pt prosvelina pr pravajet urod u sedinjejes Bogor. Cak ent kf do ta sledinena shit ovome svots morals puna dina provestina put pronvenja, Promithent sa. ‘ointeres~ dase poluzimo igrom el upucena to ‘ene kjepost, osobite vjera ufanje,otvarja urutarnje {US osobe glass Badjemu. One, meduti, nisu dokrsla "premne Gut njegor elas, Koj progovara u tin; et0, varato vasttoj predodbio obi ‘Put prosyjtieng, sa svojam sve vetom sviest 0 unk ulivenih kxjepost, sob daje pouzdanje uteme- Ijono na Bodjemu dara. Pritam se moze uvael ponesto samodopadnosti, aij eto sporu procesu, zbog traj- foga spomena na tamu, kao zastaSuué spoznaja sto bizaprave magla bit prava tina onama, Radi toga net ko tko se nalazi na put prosyjet}enja moze biti ova Yan, ala pritom ne bude drzak teotvoren neugodnim {skusteima, ada pritom ibjegne ugrozenoststima. Oni Koj tek trebaju ius: put prosvjetiena, nerijetko su ‘hunjeni tom Ginjenicom. Bez unutamje nage puta pro- ‘vjelnja moge pokusat iste stvari kao i prosvjljeni, ‘al eth slomitislabost. Tada ce so oxocatiizdanima i ‘avedenim asaneyyesuPKo1NONT) ‘Put prosyjtienjaiskustvo je koje obiéno nastupa us kasnim srednjim godinama, Sto je ujedno i rzdbhe 220 RUGISTUPANI DUNOWNOGA VOT: RUT ROSYETHENA kkada se osoba i prirodno suoéava 5 psiholotkim izmi- renjem suprotnosti, Duhovn’ su pisct uglavnom skloni lemirenj suprotnost smatrattdjlom puta prosyjetle- je U Jjudskoj osobnosti postoje polaitlt kok pred- stavljjs krajnostifaza osobnoga shvaéanja ii ponaéa- nip. Modemo biti Konstruktivnl i destruktivni jedne ‘rane szde2jiv i samozatajni, as druge opet prodomi i nasrjv. Ista osoba ua jednome trenutku moze it in- trovertiana, au drugome ekstovertirana, Mezer biti ell volkodutni, mirotvore ill atobomi. Mozemo Fivjeti Gstoc i biti asketsi wsmyjereni, ili pak ugadati lasttim poradama i Zeljama, Sposobnost biti ovisan i nneovisan nezaobilazna je ukoliko 2elima rast), dak nam eobrambeni mebanizmi smanjsj, Veena je iad usu robs glede vlastite agresivnost{ udoveljavanje, pa ck # samoomalovazavanja. Krivnja, potreba za pridobivae snjem drug, strah od odmazde i briga da ne povrje- dlimo druge, sve zsjedno stvaraju osobu koja se u voli- oj jeri nalazi w sukobu. Put prosvjetlena, sa svojim. ppolajenjem cijeva, umanjivanjem obrana te smanji- ‘anjem temajne Heskobe putem pouzdavanja u Bogs, pda disiotvorna prigod za izmirenje suprotnost yuna ena Bou (Od najeonih trentaka natega duhovnog budenja privial nas jubav Boris - alia posjecovat | bit pos Slovan od bozanskoga, koja nas je velo skupo sta Zainvaljoj liven xjeposti bavi, pojetnac sada sabi oxen sila Koj ubljucuje zahvalnost, tovanje rev ‘ost te untae shit koji potige naga dela molitve, Ta se sila postupno preporndje kao dinamika u pozadini afektivne molitve, Poveemeno moze bit tako snazra te je to upravo zastrasujuc, "Sto ce se dogodit kads me maSOLOGTA BUHOYNOCARAZVONA boZanski oganj dokraa sagori?™ Deus ignisconsumens! Bog je ogany sto suite! Rott prve zapoviedi povreme- no svijele & uu &srcu te éeznemo 2a Bogom i onda keada on jest prisutan, Mozemo mist kako je to kraj puta, ali eto zapravo tek stra uvrielona zabluda ‘Djelovanfeulivenih kxjepostlstapa ses encegiiom sublimacie. Zarki Zivot molitve prerasia w molitvu tiha, gotovo u poipunosti jedi Lene Klanjana, time zapotinje druga faza puta prosyjeljenja, ako to isku- !ivo predstavia tek stediinjcu duhovnoga Zivota, ve fina bi se judi odreklasvega Sto posedje kako bi ga Adosegla, Nerjetko to mijenja nithove izvanjsko pome- Ennje tako da thse dodivijava kao jude na put sedi _njnja.Krase ih mirnoéa i blagost,éine ih istodobno i priviagnima drugins, aljjednako koi pomalo viijed= ‘ima strahopostovanja. Zahwaljujud snsel molitve 8 re moze se dogo da postanu manje prikladn za iz- vedavanj praktiénih zadataka. Uobigaene im verske, pastoralne ili obitliske duznost predstavjgjuistinski feret, no, zahvaljujué ulivenim kjepestima, obavliaju th spromno. Na sreéu, malitva tsine njeesce nastupa twkasnoj stednj ii starioj abi te su ostali pripravai, pa Gak i nestsphjvi preuzetlnjihove obveze. Oni ko ‘divaja u molev ine mogu potraditi samosu te ma- je wZurbon nagin Zivlenjo. To mogu pogrieSno pro timaciti kao poziv na Yivot w samostans te je nada- sve uputno savjetovai im neka zadrZe svoj dotadatni stale, ne odbijajui, ali nti ne tazedi posebne milosti rmolitvetto dolaze yum raat suctajen Obje se ze puta prossetnia odikja vegom ve likoduinosti jubay prema posjedovanjstvari ustups mjestoubavikojanas}eduje Bogou eliza sebedarjem, m ‘BRUCE STUPAN} DUHOWNOGA ANOTA PUT PROSETENA Cento se ab jet “altruzam koje ona napikadna, jerseuelovnom eds na eo izadeneablike prize ‘elikodunost. Kejeport lube prema blizajems po- Dede Zar snagu hej Se “obi” altrizam netso cua. Polako se ponj voli ude ers deca Boda na nebrojene nadine odradava prithont Kritovs [Nasludvane Krstove prisutost u pobitina, koja se nose 22 vrjeme pata proven, bivn zamipnjna Sib prema sia koje sustegemo, Sponobn smo ub Zaki eprint, soe siguran znak djelovana ulivene Iejepont:Pihologia wopce new stan bj sve to ‘a kaka amisien natin Stole, ubav prema nep- tema ded se patlosker, Krjepost milosdne Tklbaclna puta prosvetjena ne zaoblai pra tnjezine abe, Dudu dase ‘livene jposti medusobno povezane. Mog eae dlovati i 2edat 2a pravednase te se istodobno molt 4a lait. Taka nam prior pra sv. Maksiljan Kolbe ko je napitao: “Ne uzemiryete se nevoama nafege doba, vee phate svoj Zivot kako bi boZan- Ska bay spasila Sve duke” Oscita mise bay 5Mo oe nziva “epstolskom revnost”, ednesnoistiska Sela 2a spunjenjem Krista poslana ws pribalionj pasenja sie, jedinstvena fe znagejata put pro- Syl Toko su, teorphi vt kent povand Si tvandebe used svlastin zvarjem, mozemo pret Ppostvi kako Ge apostolat~ rad na duhowna dabro- tht crugih~ pradstavjati prigo jedino a one de 2a koje fe ertno kako Se prota ove Fig. AKO Slate ov jig, werojano ae povani bit apostolomy, svjedokom evandof. Cak ako se pozvani “same” na smolts no povaen Zivot bilo zen i same 1 jetoatna vasjeBoyjaprovidnost adabala kaka iste 23_sHOLOGIA DUROWNDGARAZVOIA wom age evan seep SEN a mica tioiepe emitinars Seditencerping pesos ‘neuspjeh ili nedostatak prigoda, Cak i kada smo sigumi aotearoa ct nee ent create edt Taine oes tnt ore Stith yo alae ee eatene enn ase SORT ats ea ae s Efomap Dist cierlowire Sita pone ate species icigeeta et arae allan Someone ram pianoaneie its meteeeseh era g mtiae Sepdrretinae at ne Re pe re po stp it Seagal Ik ata mtn soe eee Seach ae mincenan weer Senge wheter Sk mean anne en sare 2S a ego Shean gntanantpeat So evo pibizjome ered, to vibes ost sumo za sb tose vis me strabovt peta} ‘kab, Ajeskabs se sucelmo lise srjome prtearau cy DPRUGISTURANY DUMOVNOCA ve: FUT PROSVIEHEMTA strahopottovale. Ono Sto sero pop sie tame sda Se ofitujelaosoaga jell, Nokon velika fsngna y= tua dolazi pois pa gai potom Tagan Spot (1 Ke 1911-19, Sten razoran vid boFanstv teak jeikom “need sprva ge af ao subjeksing, a ne labjetno fudsko Ikustvo, ako ata vst weferenje ‘naa kruta elo bud smeskane Migs Bozo, 2 ‘imo wzalvons ej nazivamo dvorcemy koe ea pro- ‘aljjestron wei, dlaar nasolabial sa zilove posega dvoren a mi ms prota poaljeon ‘agama vata slojlena eg, nasvau ga trom, potlacemdavlom, sve dakse ne serpimo te ne Budemo ‘advan razocant. Pot, promatajl gs nes3- Interesranom ebjeeivnoes propoonseme pobjedila ‘svt Moa jets se ita ffi mater. Ns Kris sacri jergrovt opis puta prosyjet na op je pronicav te ne izostavla nit jedan element njegove pozltimne strane. Oni koji Zee shvatit ovaj put ese nadajajednoga dana ondje sti, tebal bi razmish Wosijedessm: 1. Slugs: Blagosijam Te, nebaski Oe, Oe Gospo dina moja uss Krista, St a se udostjao set mene Sromaha-O,milrdnl OS: Boze, ost koga esa pra ‘jh, ali Te, 0 me keep kata sj ule fom, gj nlsam dostojn ikake fee Blagsijam Te saga i slavim liadenim S- ‘nom Tvojm Duhon Setimfeliema vile kor. ) Gospodine Boze sve no} fubim, kad nt scx does 8a em unteato agro ‘Tisimojaslavai vse res moe “Tsi moja nada utositew dan nevole mje. 2 All kako sam jos slabs Hub nesavten uw hre= oti atom treba che oktepe Toe soya me Se ood uputiw Noje svete nauke.Oslobodt me od ih ‘ra aod mi toe od stake neuredne pode, da 25226 1OL0GIADUMOYNOGARAZVOHA ijn samo cee tie bade spc de ali at dtp lo ee, Gp: Vata str br wel om fre eal rbot peony er afeoetecepoe rm pike vanleppia ents by kak naa ls pot emueh wae noe enero The hte uv ned pt in sn a tote da de etna pt of ae vj ren ste ae Pi [Gtsedca man bpp emake Tae piewiogiperioe onload or roi vl ‘ati upon nil pepe mir igen tu moe rge og iuliataenedon ‘Toh le elolanta Bi es ene a Soa paren nen Debra Es Peay der Neputarecare ng cals att manger ‘Th one nme spr pre peo i ‘Ljubay ne osjca tereta ine mari za napore; vide hose ego oma ln do Ho ngs ra oneeiek nothin te wets bp tee ol nH page sleet obaiier sae Niu etn sia restne see eae sotto pant get bse roa ‘oto obi aan Bare ka. DDRUGYSTUPAN DUNOWNOGA 2NOTA PUT PReSMENEMA Vata je motitva Kod Boga hao ark Iba dase ‘ja vl: "Bote nj bai mo, Ths sav moj. a Def" 6. Slugs Rar mew jubav da nado kat un team usnama sea svofega Kao slat ub bole atop plat “Tj neka me cbuzme, kaa se od sinoga Zara ushidenot zanesem na somoga se. (Opasnosti i kuénje puta prosvjetljenja Podetnika je teSko poyjerovai kako se ovako miran ‘opis mote odnositi na Zivotna fs koja taker pod ~Zumijeva opasnastl. Zbog oga se iz pita prosyjetie- ‘jadine jo podmoklijima. Vala nam pozorna promot: tite pogibl, koje su gotove sve wkorijenjene u pats pro déenja,Pogyeke podinjene na poet kssnije mogse skrenost i nedoslednost naposletku su neke dubovne putnike odvelew somorazarane. est so tkada upital ‘kakva je mogla biti Judina sudbina da nikad nie &10 poziv: "Podi za mnom”? ‘Ulvene krjeposti su o&ito potrcbne kao vou te kako binam asiguraleravnoteZ dok gledamo w vlast- tu dusu. Ne samo sjenka, mragna strana uma, a svi _zvijerima i ziodusima, vd takoderslrivena podoviest, zrSINOLECUADUMOWNCCARAZIOHA mogu sadravati neke vl uzneminsjuge elemente, ‘Kadasyjetlot obasjo nate poroke nazovikrepost, mo {demo se obeshrabri te postal ciniéni glede vlasiih, ao adi, krepost ‘Osfetliv dubovni pisae nadbiskup Fénelon, pr sljcee opi famine strane puta prosyjtienla Kako se syalcet poveéavs,uvidamo kako smo orem stan na st smo fo mis. Cadimo 5 acto} Degen) sigpcl, promatraju kako nam iz dubine Snel iva gona srmotnih oda, nana pe Jjave gmazove Sto su ispuzal iz skevere Spl. Nikada bis porjrovals kako jetako nei il nama eh sh zgravanem promatamo kako se odjednom pojalh= jut No, etebamn ens Gl esheets Nismo 1 gore slanju'no sto mo Bir aapous, bole se. No, kalo se nai nedostate stan, staat po kno vi ‘mo potest bivamo sparen wacom. Imafona im do bike ue, Lak oes postaemo sj {eondakade zapodne ajatenje Sve dok eka nama na omolu,nismo aves dabine visite bos «tan Sho lfepe preurinont | wrdose plign smoobmane. Dale der nix stra, mmo sj toga renga tok ‘manda ga poem poms sunt som go Duhovno vodstvo postje sine qur now ako Zelimo izbjet! opasnostidok nastjimo duhovne napredovat Dob je duhovnik pravo Hage, no €ak ion Koi ga ne ‘maju, mogu primi vodstvo, kako je odligno istaknuo ‘tae Van Kaan dla Dinanita duhoonag semovodenia ‘Medutin, kada se ofituju tame pukotine naiega daha, potreban nam je makar pital kako bismo srjime po- {iil svoj strahove te kako binam pokazao da u tome naemi ikust nsmo usamljni- Osoba koja shui kao “duhonik, ada pritom nj otvorena manoj strani dru th, gora je negoli uopéene mati peiatela. 28 DRuGrsTUPAN DUNOYNOGA 2NOTA:FUT PROSHTETLENA ‘Oaswoseewtren [Najvede su opasnosti puta prsvjetfenja duhowna, “pohlepa”, snaino izrazena samodopadnost t wvje- senost kako smo odabrani za neko posebno poslane. ‘Duhovna pohlepa predstavlja problem kada postjemo. tollko zaokapljeni duhovnim putovanjem te ostale 90> je odgovonosti zaborayljamo ii svedimo na najmanju _moguach mera, Takva nezdrava sublimaca upucuje na zadikalno nezadovoljsvo sobom, koje s@ onda nado- [knaduije prekomjernim osjefajem za duhovno. Bro su sveci, medutim, utvrdili Kako se Boga pronalaz wisp njovanju evakodnevnih Sivotih dusnost ‘Sklonost duhovno} samoxopadnosti to je fazi ‘elo desta, Zelime sdruima poli nae sede ste ne duhovne uvide, all su drug, kj tee treba sid do nae razine razumijevanj, nezainteresirani 24 ri ili ih dozivtjavaja kao prijetnj, odrosno,neSto regex, [Na ovome sas stupa takvo odbacivanje maze razbje- smn, iz oga prozlaz!gorka rovnot koja je2apravo sa bo priksivesobltk arene. Mim ike pate ko su prodli put prosyjtjenja u takvu su tronutku vazna potpar, jer shvacaju novoprosvietlene, koji su zapra- ‘You peavu,alina pogrjesan nadia, "Najopasijajezamisto ona o posebnu poztvu Bro ne osobe u prvome naletu puta prosyetjenja pate od “mesjanskoga kompleksa”. Ako smo nelskushi | ne= natitani, maemo se potet smatrat jedinstvenima, ne sthvatajul kaka je nae iskustvo poprligno rasiteno te dleko od with pocrugja duhownosti ovaj st od po- ‘od srpjene trazumijevane, kada Providnost vo} pposcbno} osobi dopustizapadanje une bas tako poseb- fhe mane probleme, ‘Sveti van od KritaspominjejoS tr opasnosti za one oj se nalaze na pragu kontemplativae molitwe: oho- 29sntoLocuA DUROMCA.AZVOIA lost, setilnost 1 downs lakomast Tl se start ep jst sada jv novim sbema ~ pretpostavjam Eto ponljdica napuStea broth obrambcrih mecha rizams, 9 osobite poricana, patskivanja te formianja Teak Oso koe su dote anapredovale zapravo su {aleko manjeopraniene u svome djlovan te im Se ‘aja suis grin, sameozivinsklonostia koje su ‘et dale previadanima. Zapravo su te sklorost bile Samo vena | ptiantes onekod mogu iznenadit Gk dahovnie, kj peetposta ju kako na put pr Svjetenja one vise ne prodtala problem (Oholos moze prestavjo velieu napast a one ra tu prosjtenj: Ont ima doping duhownodo- Erb crop fe posjeduju omopocadanje u statin oe se prkazujtjnstvenima estan dojara na mange upusene. Oni na pate prosyetnja Iako mogu ‘it earn za ute vod, Propovedati drug, hema poke ra be predstav lak beg Vela je yapast akoder flu se na nehoga ko nes wpe ne Slut ima dre prstup dohovnome vote aca se vei broj jad zania a te sar, doz do neko vite duhownoga nadmetaje Duhovnig i duhow- ‘piss nero se medusebno ne podrase; nals, 2 ponekad | peep, tke ako kako je oholost ‘nim ot uve te kako iva. dale posto mogucnestozbiljna moralnoga pada bog sjesinos Pose moze bit seb, potceniva- iell'spolnt grieh U svakome se od th stcsjeva soba bon sHvotnitn elementima hoe e sve dosa potisk ‘ala. Taka pac moze bit razoran, a njegove posidice padanje depres ii ofa, So je jo gore, pojedinas node taconalizirat poral stv morale zane {skvoga svogeponaions Nejlogen sy, uprovo cleanin, racionalizacie moguge hx oh ou otvarlodreden doy n= 230 SSseELESIESCSSSELERIEELERION! = S0 ==eSS= Sse Se Scr mies SSS esr seee sisi! | ‘BRUGISTUPANTDUHOWNOGA NOTA: PUT OSETLENIA predak. Oni se mogu “zalubiti* prvi put ilina neki nov agin, budu da vie nisu potisnut Nerjetko je velo tanka eta izmedu istazivanja novi, ubavlu obi nuh naéina uspostavijanja odnosa = dragima w Krista i =lorabjenja navostaéeneslobode za udovollavanje sebi te obmanjivany sebe i drugi Tako se u Zivot vraéaju oholost i jezini potomet tavjrenost u vastita krjepost i samozavaravanie. Sveti Tan od Kida nimalo ne okijeva nazvati to napadima nepaljtelievim, pri femu svakako mis na kneza tame No, moguéejelako bi sada neke od tihstavova pripiso nesyesnim unutarnim silama. ‘Sveti van od Kriza spominje jo8 duije opasnosi kojebi moderna psthologja mazda donekle moglaasvi= jet: duhovna Ijenost i duhovew mlakost. Dumovna unenosr aa.axoss (Ova) Spanjolski misik primjecuje kako neke osobe sje su ostvarile odreden napredak u duhovnome 2 votu (naziva th “potetnicima”) mogu odjednom postat rnemamye i make. Postupno gube zanimanie, panekad ' pofpunesti adustau od! dubovnog Zivot, kof potom polakoodlaziu proslost, poput snail stare ubavne pri= fe. Ako ih kanjera, dnosno, zvane, obvezuju na to da bud “poboini, nastavijaj dalj, no ber ikakwa ara, Srjtlo puta prosvelena te te se oni polka vracaa svome prethodnom dobro branjent stan ‘Nefijetho postaju vilo oprezni glade svojh prel- hhodnih vjrskih interesa; mogu se tak pokuSat od ath distancia, puter cinizma mijavanga lh pak pe sjecajac se toga ~ moze avait potistenost, Ovdle fe posriei jena vel sede dij star: pri sega, do= ‘ar jedio hove proslesnage bila sublimacia piste ‘energie, oFobito Famoisticanj, odnesno,spolni nagon, 231SMOLOGIA DUHOYNOCA RAZVOHA ada potiskivanje i sublimacia prestanu bt toliko na 1 jer su oni syjesno i nanjerna raze neke od seojh ‘suka, istrosila se velka koitina te potstte energie Saarel su to pritom iskijuli svojeadolescentske izvore snage. To gesto mozemo zamijetii medu miladim sve- enicima il onima koji su netom prerasli emocionalno nabijenezajednice susteta ‘Lijek za milakost namege se sam po sob. U evome Kissifnom voditu, Tanquerey preporuduje Gesto sa ‘jstovane «dab igpoupenikom, Zaria mit te “Toscno, ako wee ne i odiovano~ obavjanje seh dunes “aka se odhika nalazi u samim temelima eg stenapne pahoterape te stove moze Bib svakogA terapiskoga postupka Cinov! vole oidangju dubov fgbitkom sublimirane eneraj, odredene dosade koja proizizi te nedostataka duhovnoga “vatrometa” tent Epremnost odred se ssmadopadnost. Dunovaa rasanora Sv, Ignace Lojolski, majstor razlkovanja dubo- va ital duhowns pstholog, svoj Je keitidht pogled lusmjeria prema mnogima za koje e 2na0 da se nalaze fa puts prosyetlena te je oblikovao neke velo dabra pravila za dijgnosticiranje onoga Sto bi se suvremenizn feenikom moglo nazvati “duhovnom paranojom”, ok ion to narivao “zlim duhom”. Sveti je Ignace kod ne {ih prliénorevnih ud primijetiosklonoet uputanju projet Koj su th Uznemiraval it naruBavali tue du- Fovni rast. Dréa je kako da bi neki projektbioistinski lobar ~ ne smije sadeFavati rita protivno Bodjo) voli ‘ii pak dabrobiti due, Primjetio J kako fe lt dul ah ‘ji prediaze projekteweklada s najuzvisensim duhov- 232 DRUCISTUTANIDUHOVNOGA 2NOTA: UT ROSETTA ‘im teznjaa, ali Koj istodobno ovise o samovelf ii pk urvisivanj samoga sebe. Postupna projekt ~ pu fem samodopadnosi, preuzetnost ill prikzivena Zsto- hlopljau cbc protjoranekrutoat il srogost— postaje izraz sebejubla, Malo-pomalo osoba gubi teSko stefen napredak fe se ponovno stvaraju obrane. Ako je naglo [pozvana polo rafune, asoba koja je pala u zamka Zzloga duha mode ponudit sededu sats obranc: p= injerice objasnitf Kako jeana sada napredna bud da je uspjeine profla kroz razdobs kuénje i napasti te ‘uvelike nadia dietinjatu manu sebeljblja | samovor Tj. lako je asoba nekoe uistin bila nadia te prepyjeke, ‘ada im se nesvjesno svima odteda ponovno vrata. St, Ignace ne kaze kako je odgovor u izbjegavanju ‘svakoga napora; to uopee nije pose. Meduti, ova) ‘elk reformator svakako ustaje na tome da se ptama jel projekt—u svojemu pokretanju, razvjaiu i Kona’ ‘nu ishod ~integriran (mo) ir) snasio slastitin d= Ihovnim dobrom, kao i dobrom drug. Upucuje na to kako bismo ~naidemo lina gordinu i pak stvart koje ‘ode ljenesti i ostednjoat, teal preisptati Stay mise ‘oni proces, kako bismo otkrili gdje se avaklo zlo, Sveti Ignacie poseino nagladava kak dobri du djelujebla- 8. dok je lodul nailan ‘Ovome Tanguerey dodaje nekoiko uvida hoje sae ako vrjedi ponovit. On nave sljedede kao znakove prisutnost zlog cha: razmetlva krjeposna del, prje- Zr spram malihstvari, 2elju za postevanjm “ vll- ome sil, lainu ponlznost neprestano prigovaranie Instn cin mpeomet e voteplenie. ‘Osoba koja nastoj u duhovnome Zivotu nerijtko ze zna Sto udiniti kada se pojavi neki dobar projekt Vecina nas doveljno poznaje sebe da bismo shai kako ak nti nade nabajenakane nikada nisu ste, ali eeRIOLOGTA DUHOHNOGA RAZA {sto tako ne moemo dekati kako bismo postal ande~ Ji, pada tek onda nesto udinimo, Dobro je, medutimn, ricelat ko Heda kako bismo provjerli hose li nasa 2Zamisao prezivjeti odredeno vrijeme, Vesna je veikih 2amisli uprava to ~ zamisli te, poput wedinesjemen koje e zasj, ne pustaju konijnje. Ako se neka zami- sno zadrii unalog natema dobrohotnom zanemariva- nu (primjerice, ako se neprestano nameée neke Hud- ska potreb),trcali imo ~nakon razdoblja molitve rasradit plan pilot programa. Ako nam se vata da Ije bud otvarala trebamo na peojektu nastavit radi Ak je potrebno dopuitenj re nam ono bude dano, pa { nevoljio, to je dabar 2nak. Dobri nas duh nuka pric jedloge iznosti pozoao te odredenim stupnjem ne ‘navezanosti, Nagllpeizvuk sebeljublja ili pak goréina 1s glasu ne mora biti nak kako bismo projekt treball ‘apustif ali zato— kako veli sv gnacie ~ upucuje na to kako diay postupak valja provjertiutvrditi gdje se tawuklo Zl, U tome je trent najolje Sto nam se maze do- soci snazna sklonost odustajanju | naputanju swega, Providnost ée nam odjednam na put poslti nekoga tho e nos uvjeritineke ipak pokusamo. Postojtizroka na jist Koja se mode provest jetima: “Comus sve to?" ja jako dobro sazima naée osjetaje w tom trenut ‘Ako unatoé tome ustrajemo, veika je vjerojatnost kako nas Providnost zapravo poziva upravo na to delo. ‘Obiéno se smatra kako Ge ~ 2apatnemo I neki pro jekt 2a Gospodina ~ ave dos na svoje mjsto. No, ne ide {o tako. Davoljn je razmotrinajved Bog projekt kof ‘opisuju oti evandela. Mesfin put daleko od toga daje ‘bio port evjedem. Dobro je rift se prizora iz Evan dela po Ivanu (6. pogl),Kada su Krista brojautenict ‘apustl, akon Ste govorioo potrebi blagovanjanje> ‘gova te i iapijanja jegove krv. Kaliko li jesamo do a DRUGISTURAN DUHOWNOGA AOA: PUT PROSYTETHENA nj pitane Sto ga je upto malobroji apostlima ‘kojsu ost: ‘Da mazda i vine kaniteotei7™ "Nevole pogadajuprojekte dobroga dul, bas kao ‘one zloga duha, Uspeh nikada nije bio znak Bodie voc. ‘Kao Sto je peimietla Maja Tere kz Caloute: "Bog, ras poziva a vjernost, a ne na uspjeh.” Meni se sigur- zim znakom da je neki plan djelo Hogje cin prisutnost milosti koja daje da se nastavijamo bor bez gortine ‘unato® raznim potedkotama i rustacama ‘Tragajudl za. nckim primjerom ovakva iskustva, slwatiosam kako bibilo opasne posluliteetudim nevo- Jama. Danas, Kada se toll gube na duhovnome put ne pili sit se nedjom nevoljom kako bis osika- Tova) problem. Stoga sum se odlucio posluZit osbnim {skustvom, inka je ona daleke od puta prosyjetienjs Svojih sam pei cetenaest godina svecenistva pro- ‘veo u diva zahjevna apostolate kao kapelan Deg ‘ga sola w Dobbs Ferry, Now York: rehabilitacisore sredistu za 300 djegaka 5 emotivnim problomima. Du- bboko sam se zabrinuo 2a dobrobit djs od osama cat vide godina, Koj ve nisu imall pravo na pomoe dréave.Jedanje degak—nazovimo ga Jimmy ~ posebne ‘propadao, Promatrao sam ga kako doslovee Fv baru, ‘adi ikdjuivo 2a fan i plge te noga spava ia Sanka, Jo jedan mladié bagen na ulieu; kada sam ga doveo hotel koji je bila predotila polis, pokazalo se da je ‘zapravo ripe javnoj kuti. Ugledavil frat kako side spolicjom, svi su seu “hotelu” razbjezal, mise kako je posrijedi rac Bio fe jasno da trebam kusu za miladige-beskudni- ke, Promislio sam o tome ichadio potrebna doputenje te dugo trazio odgovarajueu kuéd. U Greenpoint Brooklynu doslovce sam "nabasao” na jedan stari klub, §to su mi ga ijbazno ustupil pripadnii pojske Zupe Sve e dla na svoje mjesta te se mladic i bara doselo, 235SHOLOGUA DUNOWNOGARAZVOEN Problema je bilo napreteky ali smo jk iznalzil re en. Bil e potrebno Zest mjesei, no kuéa je napokon. ‘ofvorenn, 7 pomoe Bozu, alt brojih priatelja. Sre- om, nisam mogao predvidjati bike koje su imale usi- jedi, jer bah image projekt moa bio hapustio i pile jogova poeetka. Sjecam se kako sam seu moti borio + taitinon { ohoaséu; no, ta borba nije bila welik, jer am dobro 2n20 kaka je Providnost ta kojajesve una, ‘Toje bilo jasno, Miso sam lako sam w mir ako sam se daljepetjerano feskabobrinto a ks CGospodin je morao sve to praisi. Bio sam metio eka to bude njegovo djlo; sada ée on sve uzat usvoje rake, Doveli su mi jednoga mladiéa dij mi se igled ei- malo nie sviio. Navodno je tek bo stgao iz Srednje "Ameri, al je zapravo bio pobjegao iz zatvora. Sve ‘uznemiri te sam mis kazao hako Ge mocati nai posoo ‘oti roku od cam dana, Opsovao mje smjesta t= S20, Shededoga je dana provalio u kuéu i podinio gole- im Stet, Na syjezeobojone zdove napisa je svetogra- ne rij nto nanjeta tee dak za sudionika pozvao jednoga drugog, mladica koi jew tome iatome domo ‘poravio, U plies som se posta som #zaplakao, ra sr, se policisku postajnisam vratio pani deset godina. Tamosnjt mi djlatnict nis niti najmanje bil noklonjen te su tekli kako sam sim key, er poku- avam pomod takvoj os0bl, Pana smo dvadeset ftir: sata mo} pamocnik rat Timots, semenidtarac Joe | ja ‘raga sve na mjesto. Moja su oholetitastina izgorjeli Utome dana kada se éak nisam nit zaustavio kako bih se pomolio, Kada sam napokon odvojio malo vzemena 2za molitvu, Bog jebio tu, medu rusevinama maga sebe- Tub, jas sai no kaa (Cak | ada nata djla proizlaze iz dubroga dua, jj uviek wnjima mode biti sebelublja. Nase nakane ni 236 RUGLSTUPANI DULOWNOGAAVOTA: PUT PROSTTERIENIA ada ne bit dokrja ste te nam va dopustis Bog eka nas proiat sof ognem. Ngo pl nis na put. Ponckad se dobre stan postizr vel potetko- {,a ponekad opet onsale svoeandele neka nas nse Kakonamsenoganebispotaklac kamen, Uavome sam se sluaja dale morso neat stim prikstupakom ‘jij svakoga dana rea0 i peso dace spol ac. Polisi se ovo puta pokavala od daleko ede porno ped st nok ga prestrain. Bio sam auoten § ‘Goljtom~ ali bez racks. Medutim, Gospein mi je oslo prea ko sev opanatangm, cok eopos anjepangster dio njgova pertare,Jadnoga se dana 1a opasn ugha stv Hells Ktchen a Manbatana cdigrala pra pshodram, so malo ee, alt pe toga dao nas Tee net mo} protivndkoputoran ‘a Kaibe, geo ostao ti godine, sah od skupine ‘evajlacs kaj za nega kad nis nit Zu Nes a= ded suet, ho fe pro u vo plates ton, de rao seu zatvora. Ako se Bog sme te am pomaze da emi smijema nakon Sto proge jena taka kia, ta ‘mote bit zk danas pote dabei uh ‘Ne uspijemo i razikovat! Ko as duh poke posibll smo od dutiowne parang. Posaj ust {Clazimo usta So ga se. Pavao spominfe w wo} PoslanictKoringanioa, koje je ako daleko od iba Nepotrebnonanosimo bol okvexemo se star kako bismoopravdali vast vijednost te se radujemo n= pravdi = owobito ada se ana nanos! drugin Veda Fase dovolno pametna da napadne nek stvaran po- rok, ka to st neprovda glapost due, rat i pro Skuitt Rerjten sen Drugiimaja drskor u2vratt— {i obit lita tes svoj star sada posvedujemos gorkom evmost Nas grew moze bit ttn od a sto 2 napadamo, Dok je Savonaroa (koji zavredje div Jen ere govori isin) jaro aljom, predskazjus 237SHOLOGTA DUHOFNOGA RAZWOIA ‘potas Sto mu th je Bog bio objavio, sveta se Katarina Genovska kod kage brinulao sromesima ibolesnim Nikada nije napustla Genova, nit utinila ita“ rmatiénie” od organizace molitvenih slupina koje su krbile © bolesnim siromasima. Pa ipak je poviest oc ila kako je upravo ona, a ne vateen! propovjednik zapotela djlotvorna reform Katoligke Crkve u tim serhimim veemenima” ‘Kada osjeéamo kako se nalazimo na rubu duhow= ne parang, trbalibismo malko uzmakmati i vige vre- ‘mena provesti pretresajul tu sivar. Nakon razdeba {gorljive molitve,trebalibismo tava stvar iznijeti prec Gospodina, Oval prikladno samopreisptivanje: ne rnanosimo i sluéajto bol drugima prikriveno se o5ve- Exe? Sudimo li druge, kre oko iit evandeoski naputak? Zakljutimo li ako smo ili malo paranoigni, patio umishene vligne si djloval na temelakom- pleksa proganjana, treba bsmo ponizno zamolit za :asvjatjenje, kako bismo se mogli vrai na pravi put, Kao | 7a milost, kako bismo na njemu i ustrajai, Na ovome mjestu nerietko oteemo, bojoti se kako nam 2a Gitayu stvar nedostaje snage. Tada nam w pomoe pris ie ulivena krjepost te nova atimo festo pana Han leelja Kako sve modemo u Onome koji nas jae Laura nents Pray [Na kraj teba jo net rei jubavi prema pravai na put prossjetienja. Kao jednu od ulivenih moralnih ‘epost, poboinik pravdu nerjtko previda. Duhov- no sme ud nerjtko pomalo tpe od nepravde, hog zavisti drag Budd da sami nastoje biti pea ‘vedi velikodusni,gube ir vida Enjenicu kako 2ivimo Uupokvarenu svijet. Cesto se ne mog nosis meprav~ dom pa je ednostavno ne vide; a kada jet vide 0st 238 Dc STUPANY BUROYNOGA2IVOTA PUT PROSVEJENDA jut tid, Sklonost presucivanjy nikako nije izrazom tlivene lejeposti pravednasti, Zalostan primer toga Jmamo u duojcipripadnika Velikoga vie, Josip tz ‘Arimatejei Nikodemu, koji ss imal heabrost zatazith Kristovo tiel, ali ne i braniti ga od nepravedne osude Ne osudujem ih ~ prosyjedujuci ne bi bili postigh nist, li vrlo malo, Medutim,u njthovim postupeima prepo- _znajem upozorenje upuceno meni samome, bude da su do kraj vota moral yeti sa svojom Sutnjom. Ponekad je tnja naif i ak ein ala, no ne ‘uvijek: Osoba zainteesirana 2a duhowni rast mora nad adatiskionost da se ne zanima za materjalne stvari. Mora njegovai trajna i prelano zanimanie za one koji tepe nepravu Sto se Lzavnije moZemo pavezatisa r= tvama nepravde dijelit njhowu suai, zagovarati ih i brant to &emo vie duhovno rast Tex od svar koje se ofkrivaju na put prosyjt- ena jest vlastito posvemainje sromastvo 1 avisnost. ‘iho, Iubaviju i poétovanjem ispunjeno dionistva 1 sudbint siromasnih te poistovjedivaniesnjima, posvie= stit Ge nam ovu porukus stodabno nadzirdl pli Yal alos koji sew nama podize s priblizavanjem pata pro- sveljenja svome kraj. Radost Boga ima ost oprcka! ‘age ito ga ne ubimo. Spoznoja kako je Bog najve= 2 ntwanepravde, Kako "Ljuhav nije ubliena”, sve vite 5 vie raste u dul Stoga nam vala prepoznat pelage- ae, sromasne,izgrane i zatogene kao na jedinu nada za pronalafenjem Boga u oveme svijet8. ‘TRECI STUPANJ DUHOVNOGA ZIVOTA: PUT SJEDINJENTA (Ova je knjiga napisana za one koji tragaju,odno- sno, za one koje zanima duhovni vot te su ved ostva- til odreden napredak ut praveu njegova konaénog cilia: kortemplaci. Neto bl trebalo re onima koji tagaju za skastvor onih koji nalaze —onima koji su prispjeli ra vie razine dubovnoga Zvota. Poglalje koje si ‘wpravo predstavja pokulaju tom smjera. No valja ga smatrat voigem 2a one edarane die koje prispje le makar i samo do pogetka puta sjedinjenj, Ka0 nit 2a one ko imaju Zast takvia bit duhoveicl. Ovo se ppglavlje moze pokazat od odtedene praktisne pomo- G24 utvrdivanje razdoblji tame — osobito tamne noci osetia (Ovo je poglavlie pie safetak koji se 0 potpunosti ‘tem naspisima velikih mstika, osobto sy. Bonaven- tuce sv. TerezijeAvilske és, Ivana od Kriza. Dok nam. ‘ove stranice mogu pomoet px utvedivanu asobe koja jeuedinstvu s Bogom, odnosno, one koja prolazi neke ‘od potetnih razdoblja kur toga sjedinjenia, njhow je prvoint cil svortéodredens predodsbu 0 tome Sto ‘osobe mogu ofekivatidalje na duhovnom putovanyu oo to smo pokazal usvakome razwojnome sed ‘neki smo nadin na svim stupnjevima putovanja usvako ‘oxireceno vaijeme. Stogenife preuzetno zabiljediti kada Sskusimo trenutak kontemplage, makar iu njezina uli- 0 a i a ea ESSE | ‘RECT STUPAN DEMOWNCGA ZVOTA: FUT SIEOIVENA Ye cb. Posed je Hoje mlivot i ie Suanotepatituallnad esi Sat) fe pa a plinth vie doennaden Kons tin vdfn t Rowe Psi pine Sada siamo lao ow So so Stal ki pana tft pode te kha mil progeratj osama planta —tvamo poe adi er peje lms tal ar ivuprcbu om vrios, foe tao da vam ato halen Gaye proves stl poe ‘mals Peat vam dal dopuatie Bi pore Sint nie te Er dabo ava p nso ‘Mora nape nker kako f ov pple dbavieno edreeno ugom ca Kaa Sten ‘hl ado kop sce val ele vse | rar ven te, 2b nossa rapt {open neptcsnom pibpam? Zattoo re tll en ovovas et fo ao ads pee lov ua mane el over taipvtva Bebe ‘Naon oa sifel oinod inant one [jet nme pvalina ruby pene Bog? ‘hee sc 9 tn Boing asi tae lo ‘peenal dane Bog mera, Samo sto sae sive ‘Opa obrazac puta sjedinjenja ao Sto opisujusy. van od Kiiza sv. Terria, nspouzdanijii najupuéeniji vodiéina ovome put, put sdinjnja ubljuduje dvaraaliitaiskustva kantempla- ‘le: ecnostaynu thu kontemplacja te, kasnio 24, ppotpunu obuzetost kontemplacjom, Prva ii stegena kentemplacija zaprava je uvod « sjedinjenje te 2 po- stupno razvlja u kasnijim fazama puta prosyjtlene, 241aoLncADUHOVNOGARAZIOA cosobito u vidu interiviranja molitve duboke sabrano- Si, Cini se kako je ovaj prijelaz najvedim djelom po- stupan. Resmatranje easike med stadene i ulivene kon femplacije nadilazi razmjere ove lage. Ranji isc jobigno takeu razliku ne spominju, all se zato u prote- ‘lim stojecima razdjelnien paneita ietanéala.Stegena je Kontemplacia, prema Tanqueeeyu, "Bil tek pojedno- staullena afektivma molitva”teju se moze definirat kao kontemplaci koje je pojednastavjene nih amin ‘afektivnih Gna posjedica vastitogadjelovana, potpo- srognista milage Postupno se prima ulivena kontemplacla, kao u potpumosti nerashafen dar. Rijet je o posve razlicity fskustvu, u kojemu su ni razuma I vole pojednostav Jjeni pod djelovanjem posehne milost koja nas obzi- sa te zahvajujuel Kojo} primama avjtlost i nagnucs Sto ih Bog stvara w nama no, uvijek snasim pristan- kom? soba to prihvaca, noni na koji nadn ne wzrokaje Uivena kontemplacia zapotinje moltvom velike tine (Gna je obiéno iaprva sua te ae to iskustvo = pravorn naziva tammom noi ose, Nakon toga sled vile ne slatke mimoge sto vod razdoblle molitve koe se nazlva “ponim sledinjenjem s Bogom”. To nadalje vod gotovo posvemainjem unistenju normalnihpsiholoikih rocesaosobe zove xe “ekstliznim sedinjejem”. Na- kon toga eld najtrasnja od svih ja poonatihu- dima: tamna nos duha (Koa ses pravom tako naziva} [Naposijetka dolazi do. preobraZavajuéeg sjdinjenja, [eo se naziva jos i "dohownim brakom”. Ako vam se cod svoga ovoga pomalo uri u glavi ne uznemirute se 1 figurativnome bismo smisla mogli rect kako ena Jazimo u svemiru. Naikwjemo na student astronomije jt promatrajy priguens syjetlost galaksie adele m2 {RECLSTURAS DUNOWNECA AVOTA: PUT SEDIIENA linen svjetosnih godina, Modda nam sveto prufa tek malen uv u stvarnost mister opisanog resima: “Oko nije vidjelo,ubo nije duo.” Pomo.oci 1 UT SIEDINIENIA Svremena pshologin ie unl gotovo rita kako bist teva puta judskgs post gmac. ‘io je malo stadenata suvtemene pata ope tries pontojanja anja poveanih + kontempla jom i ptaanjaonima Zh toga mora bi panel Tnvoran, ost prime feorie smanivanja anki xno obrana rake me primed glee og so Bi put seinen mogas zn smisa peholagie nlebjeino je provizora ko taka obvoren pie Torta, ket, pa fk | traenome odbacan, adams se kako Ge fe moje primed unit boli pronuljanina od strane dutoynoiskasniiud kl 5 ujedna wpe won ogranigens snnnost act “mastema pathologie”. in ovome stupa, koncane paola pemova kako bi esata Kone plac jn nal je kort Newtonovateleskopa kako bi 3 etl dale! imme gla ‘Nedostatsuvremerih tors stadia upuo naposera luenj stvseni pjeinnenim rim a0 diciom naiega rematrns. Rovere prinjerd posvejopravdano sedavo aa pots sakoga Folodkog intrativanja, Ograiio sam se na shacagve Sua koje sam oso apy ih iota mo nt odredene sku. Cio se bob provi ace na tema Svc jul kot su tee preminal ‘hud dane bibilomoguécekrit dent nekih med sjima js Fv ako neon Dwain met i sab moja abr auc stg pri sma msPSHOLOCIA DUMOKNOCA RANGA ‘opovrgastt hilo kakwve promidabene nakane ove ki ge. Jednostavno sam ogranien na slugajeve Hud koje Sam dobro poznavao i koe sam imao prigode pozorna romatrati Pryeaz xa CLVENG KONTEMMLACH ‘Odredena intuitivna svlest 0 epi nokogs pred meta ill dogadsj ada gas dozivlava Kao eainotvo, tradicionalno se naiva "kontemplacjon”. Posh 50 godina tak iskstvo povene alfa stanjem svi sti To je welie volo izarvano sane velo silent Porotan oblik opazana no ne predstavla eno St nae “2ivamo kontemplacom ako ne mora od je it posve ‘ijno, kao pot estonia, “anquerey ovako jane | sazeto odeedue ulvens Jontemplai “Fednestavno, fubavi spunjen, peo- uljeno motrenj Boga ozanskih sve pod ues dlacove Duh Sveloga te pose stvarme milent koja ‘nas zaposjcla te dni ds jelujmo vibe pasiena nego siti." Talks izmed stefene £ ulivene kanterplace smodiaje slat sheath patom analogies atlonola/ ‘asivncie, omilenefeme sv Ivana od Kia. Ta nam Sralogia pomaZr shiva! posvemataje predanje toga ‘ako covjka Bogu, kao i egovo potpano oslanjanje ‘anyega. “Ako bali punjena zane primamo paso u duly sladu s ndnaravnin natinom Bode fim, a ne naravain natinom dude tad bi esoba Zl april uebala bis posveponitenauavome narav- nom delovanj, neometan,prpuena, tha, spa Tamir skad snatnima Bodin. St jo zak o Genji od para te So je mimi jednostai to go sun ce vik objet gre: Osob nb sel bi nna Sto 2 ‘ad sTUPAN DUNOYNOE VET PLT SEDUNENA navezana... Tchala bi biti posveslobodna i ponittena slede svih star”? ‘Mjesto upuitana u dugu raidambu ove define, pustit éemo pojmu Kontemplacjeneka se razvia dok mi routavamo sjeded opis Drva faza kontemplacije—jednostavno Prijelaz 6 puta prosvjetlenja na sjedinjenje = Bo- .g0m poste se promjenom naglaska, poveéavanjem Jedne pojave, uz istodabno smanjivanie rug kao 3 Je #luta) is brojnim drugim azvojnim promjenama Za vaijome iskustva kontemplativnoga "zmatrana, itl malitv jednostavnost, ont koji se nalaze na ka ju prosujetjonja dazivjavajy sve vige i vide iskustova kontemplacje koja uvelike nadiaze ojihove vlasite snage. Poput iskara, ednoano, bleskova syjesnosti 0 Bogu éto su ih iskusili davno prj, na povetks pto- vanja ta iskustva svesnost isu toliko preplaviujud, ‘koliko su umno dojnjva. Prethoditi im, kao aie ‘ih, mogu Ein tine sabranost, No, ti su Ent svakako u dlaleko Veen: sin vel ul trenutka te kontern- placje. Pitana skojima osobs adjednom biva suoena ilase: Jesam li spremarispremna predati sei prigrit fe trenutke intenzivne svijet o Boo] prisutnost te jesam II spreman(spremna snaditi th ivotom stalne kKrjepost i velikoduéna sebedara? To ne predstavla, nikakav nov problem, alle 2ato avelike Zuran, Vaz ‘noe primijtt da seu subjektivnome amish ta stanja velike razlikuju od patoteskih stanja samootudenja, [Ne postojinikakav psiholosk’ sukob od kojega osobs bjet. Nema stvame kolizije s duznoséu, nti pomanj- kkanjarazumijevanja deugih, Pasve suprotno: ret je © 245"smotocyApunowieca 2¥01A ‘otvorenost!prisutnosti koja nas uvelike nadilazi~pri- sutnosti Boga, koja sa sobom donos! nov otvarenost prisutnost drugih lui istvari, Von Higel se postuzio ‘jody "panentsizam”, So znaél: “sve stvarl uw Bog". ako je to filozofski pojam, odgovara subjektivno} ka- voi! skustva kojega treba pozorna razlikovatl od ‘onoga sabe na rubu sloma,Iskusan duhownik obiéno bezo vida razliku promatranjem razlétih vizualnih znakova koji otksivaja priblizava lise osobajedinstvu Ijubavi ii pak cjepanjspsihe. Kako iskustvo te nove {ifednostaune stegene Kontemplacje preuzima osobu, dok se afektivna molitya puta prosveljena smaniule, jivlja se veljeme jednostavnog sjedinjenja s Bogom. ‘Moguce je primijtitisljedeéa svojsva ponaanja ‘nih koji se nalaze w prijelars putt sjedinjnja. Od- kaj se vellkom éistocom stea te ne padajt ni ka> kay svjesni gic, ako, zbogslabosti, mogu povremeno ovilfavath padove u ponasanju. Posoduju velik nad zor te wvelike vadaju svojim ponaéanjem, i to wz vo ‘malo, ii Ga bez imalo napora. Vike se ne oslanjaju na potishivanc, formicanje reakee, nit pak druge abrane, [jt su uv nedostatni te redovito izaivaja sukob. Promatrati ovobs na put sedinjenj malik jena proma~ tranje velikoga glazbonika kako svira glazbalo koje je 1upotpunost svladae i podlodo seb. Odredenaiznim- Jka u tome smnisht mode predstavljat osoba koja pati od velilshstrahova il dubokihpsiholoskih rana, a koja se {stinald predala Bogs. Duhovnil treba imatidaleko vige iskustva kako bi takvo} os0bi zamijeto rast, 2bog pri- utmost patologija koje su prisutne 2aednos puter sje- dinjenja kada jos uvijek postoje duboki adil. Primer take osobe je Francis Thompson, koji je velo obit jedan ‘od taki ranjenih dite Gia poeaia odrazava visoka. ravinw wide n duhovni fvot: 246 ‘RCL s1UPAN UNOVNDEAZIOTA PUTO Po tame, © Feat, znamo jl vidi, Kadai bd gover: Pogledaj! Krist eo, ‘Kaa ti ui bcd gocort:Pogleda!Krist fe onde, jeri: est onli eon i, ada se be elo ‘Tek: Pogledaj oe! Pogledaj onde — ak — poled posoudal’ Ivor ave jnonoseavne suust1 Upitamo Ii se koi je psholosld temel} ove jadno- stavne svijet o Bodiojprisinost ini mi so kako fe po- Srijedi protigéena Zelja, ednosno, pojednostavljena vo- ja. Razumje se kako je stvarl izvor te svijet © Bozo} prisutnost zapravo Boda delat prisutnostu sventu PrisutnostKristova, kojoj Thompson tako Iiepo zbori, prisutnost je Logasa, Ried ukojo, po koja s kojom je Sve nastalo.Pojedinac 6 kréganin prosvijetjenvjerom jednostaeriom put sjedinjenja Kristova prisutnest at- it~ posvada 'No, preostajenam psiholotko pitanje. Kako dolazl do te svijesti? Cini mi xe kako sist o Bozo) pristno- St saste zahvaljujud jednostavnn) Jel da prihvatimo ‘Boda volju Zivimo u skladu s njome. Tada u psihi ‘sabe vloda tfina te se prisutnost Boga koji je uk turu stvarnost sada java jpsiholosk. Vlo pronicav analizu toga procesa dao je jedan od velikih duhovash, pihologa srednjoviekovlia, Meister Eckhart, w svoj ‘kratko} propoviedi o nenavezanosti i Bozo) prisutno- StL” Niegovo e miljenjokako bit pstholoskoga procesa sedinjenja« Bogom nie sviest 0 Boge, vet otvorenost razuma i valje prema Bogus ~ ncometana protic’ Zeljama, skrvenim ciljevima, nit neraznjezenim si ‘kobima te otvorena stvamosti na svim rezinama, 22- 247SHOLOGIA DEHOHNOCA ROA nvaljujudt napustanju obrambenih mehanizama, kao i svakoga drugog oblika nerealna ponasania, ‘Danov1 Duva Sveraca xorsrsacus Nie duhoeih astra vid remem pt lj ko prikadan treutak zs ramatrane uta modi, jer je napisana suvremenim izrazima. Movida mu ‘nedastaje aonoca jednostavnih primjera sw Terrie ali ato naglaiava kako je Kontemplacia uistinu odgovor “unutarnjem Gospodary, odnosno Ustelu, koji nas po ‘iva onkraj nah naravnih snaga, djelovanjem darova Duha Sretoga. Kontemplacja jo nat ira) Govjekovn ran nog duhovnog 2vota To 2na sam Zivot, ptpano tktva, pospuno syfestan da fo. Toe zahalnost 2a "vot 28 sift za blak. To fe 20 sheaafenjenice da Bvot {bide w nama proisaze od nevidliva lzvare dlonwatna#beskejo ana Tevora. Kenterplacia fe, ianad eve, avjeto start tog lavor. Ona pore Inver repo neraatjia,alisavesnokeu koja nade lie shou {jena jn. Jor Noneemplac vr fa duhownogy glean, jem ele tram yer, po ‘ojo pave} nara # br nga mora save ota ‘nepotpun: Ipak kontomplacis mje plan, jer oma ileda a dane vid" ama "3 dane a Ona mado ‘bla dubina ver znane odvige duboko dase sikama, "HEC STLPAN DUHOYNOGA 2VOTK: PUT SEDINENA ‘ek, ii Stove jasnim pojmovima, obubvat. Dade S¢ naltitt rjdima,simbotina all u odluénom: daw ada poks azn sto to zn, Lantemplativad ai por ad to je reko init to je tedio.. Kontemplage 0 oj) ove goverim nije lozotka. To nije staicho za sje melafiickimbitima Kojese shvacaju kao dubowni predmeti,nepromjenjv | yen. Tone kantemplace Spstrekinih pojmova. To je religiozao pounane Boga [po moj valu u Bogu Ii po “ainovsteu" kako kaze Novi zavjet. "Koje god vod! Bott Duh, Bod su sin vin. Sam Duh sodas nagem duu da eno Bod! sins ‘i= “Svima Koj Su ga primil dao je wlast da poston Bod cnovi.”Stoga fe Kontmplaciao koje) goworim rligiozn nadnaravmi dor, Ona ne neta so mode ‘mo sam posi, umm naporom, usw ovaj woje raravne sie, Ona nije vista samnahipnoze to proelzs (0d oncentrace na soe unutarse bie. Ona nie plod ‘atihvlstiihrapora. Ona fe dar Bogs, kat po 0} ‘mils epunjavau nama takiven !iajanslveno sve ‘alagko glo rasretujuc nate amet ae, bude ‘nama suiest da smo rl Lgovorene uajegor9 Jeno} ‘ejet da Stvortaley Duh Bora ama mie nem Dasmo" Krist fda Rest vt uama, Daenaravan ott nama dopunjen, w2dignu,preoblikova tas ‘ena Kenta Dube Stn Kontemplacia je est Sadan cats rekom sist ene nog So svakd ‘escanin nejasno wore "Asada ne ivi vide, neg Krist vi ment (Ova ti sana navoda naglafavaju kako je konter- plaeijau potpunosti dar. Medutim, kao Sto sam ved na 2Znatio, bilo bi pogriesno pretpastaviti dase kontempla- ja daje bez ikakve priprave od sane pojedines. Boge je moguée, w njegovo) providnost, davat izvanredne darove koi daleko nadiaze svaku pripravu, kao St je sv: Beenarici dao dar mistiénoga videnj. Meu, (0 rl ono Sto bismo nazvali normalnim tjekom star re Hvotnom putovanju prema Bogu, Osobu moramo aamotritts obzisom ne ajedese dvie stvari: duhovn ‘ast i psiholosky zrelost;potom je potrebno procieniti pojedinaine sile koe su obikovale tu osobu, kao inject pe ellove te raliiefzvore energie ko utatu na njezin vo. Vijet smo kako su, w smislu duhovnoga razyvo- jas zvor, popu miles i carova Daha Svetoga signi Slama lavan samoga breda; mogute th je spores 28PSHOLOGYA DUMOLNECA RAZVO)A ‘jetrom, plimom { oskom, ncophodnima Kako bi bod Sigumosigno u Zl luks U ovorne ceme poglavit ‘ola pu korstan sata sith bor, ‘Sled nz tania upacerih tata. Preporutuem ‘am rosa hzmatraje akon pitanja priming hasebe, Ako Hada bdeterazmatral dahovno puto. ‘Ne nekoga drugoga ta vam plana razmatanja meg thtiodpomod jer st th pro prin ma osobu ko naib ponaet Napontt, kako th bodes inkreno ‘owworeno primjenil na sbe, produit ce se vase vi sito parnanje Boge. Su Austin prepoznaoje odnas inmetiu poravajascbepoznavane Boga wor) me ivi “O, Bote, da spoznam sce upoznam tebe te sve nim poradi tebe” Resmatanj su napisana w ols ‘molten, pousora na Augustinove Lp 1. Kojim glaso Em Bog kako me pia? Je I toe Jedinstv to to me poziva w unutarnjens previranju moje duse,o Gospodine, dajudi mi odredent, Stabilnostu pomuty! koja vidim famutraLrvana, a koja ime toliko stra? Je I to ono jedinstvn tvojega Zivot | nakane,tlikovidlivo w zakonima prirode, 8 opet tl ko iskrvliono u pomutniIudske povijest, koje prog ‘vara mojo nado bit? Tlijeto to atin, koja se ne mijenja koja nepro- _njenjiva, Sto doziva iz toga jedinsta | tvoga bezgra- nitnog poznavanja svi svarita koja me poziva? Prona- lazim li miu opadanjs nekoga vida testi po koje rani sukobiudskoga postojanja bivaja dovedent red te postajurazumljivima? Jeli tvoja dobrois, 0 Gospodine, ono St traZim w svome razofaranj i tuzi, Kada vidim kako se dobre ‘ovobe i dobre stvari nagrduj ii unitavaju? Oxuvick se radujem tvojoj dobroti poput djeteta koje se igra na 284 ‘sqepscrrazst AN KoRAK proplanks: ona me ispanja ushitom te sada znam kako am onkraj svega dobroga pozvan traf tebe, kojsido- brota sama. Time, pak uglavnom privlatijepoa, so sam desto fskuso: svar gone aku ill uy, okusuil dodiu, koje ode svakome oxi, a napose mome uma mast? Je- am i uo kako me dozivas u ljepome, dok jos bjoh di jets, u sunganim zalazima, u pesmama;rastuuje Hime represtano Sto avako poxjedovanielepote fini da ona nesta, podsjdajudi me kako treba trait tebe pot reprolszn? Tk mi progovaraééas jednim, tas drugim glasom? [Ne dozivat li me s dva glaseadjednom? Dozivas lime vim glasovien, koi st 2a tebe tek jedan glas? Nip Uh ravlikatvojihglasova tek u meni, a new tbi, Koi sl sa- ‘rSene Jeno, a opet izvorom svake visestrakost i ra- molikosti? Slush se ti, Koji st sama istina, dobrota i Hjepota,svim prolaznim stvarima unjihovejraznolikost Feldestukosti, ako bi me pozvao? Ne dozivaé lime iu teskim okolnostima: kada bjesni sukobersmo dopust Ji slobodi da izazove nesklad i zaboravili da smo tvo)a jaca oj ui? Poa] mi, 0 Bode, kof si otae maka Inome duh, milost da adgoveri na tvo) poziv svim bicem, koko bih s vremenom mogao doei k tebi i bith spreman upozmati te wljubt. Podsjet me kako, da bih 4e lubio, moram pobjed iz zatvoravlasitasebeljblia 1 Jjubiti ome koje jubis. 2. Tho sum jou pstaoshome sms? U evandelja si, Gosposine suse Krst, otk nas slabost nai jakost 1, kojisi poznavaoludskim misi- nai jubio judskim srcem, dopustio st apostlima upo- {mati dubine svoe zastrabujue slabost tek nakon &to si im objavi slay vojejubavi, napesena gor Taboru te 235SHNOLOGIA BUHOYNOCA RAZNOHA ‘na Posiednjoj veder. O, Gospodine,svakoga mi dana otkrivaé moje potrebe, moje rane, moje male Iudosti, ‘dike mojega Zivota, Ojavvjed mi kako me trai tim stvarima te mi upravo u tim mojim slabostims ot. “eivad svoju jubavljprozets skrb, Kada pobjagnem od tebe i izdam te, time posivas, spreman objaviti sve nilosre ako tse samo ne oglusim. -Pokadi mi, Gaspadine moyi Spat, moja krivica i strahove u svjela svoga blagog nauka | obenani mi moj gramzivost usvome Govoru na gor. Svlada} moj tjeskobu svojom molitvom w Getsemanskome vit, slomi moju subignost i duh ovoga svijetasvolim pri- _ijerom naSenjakeiZa na puts bol, Svojim me rsa skrida utini snaznim u Aivotnim sukobima i tamama. No, iznad svega, svojom me smu i uskrsnudem do vi mina poznavanja tvoje Haba: odagnaj od mene najteaiiji cd svih strahova: naj od zaborava pada ritavil Pomozi mi uvidjeti kako je Hivot putovanye, a srt vrata to ih ti otvarasw aobilni vot. Ne dopusti mi bojati se Iubiti druge zato Sto se tint kako smrt kida svaku povezanost. Neka se ne bo- jim otvorit im svoje sre i primit jihova zauievra. Do ri povierovati kako u tebisvaka Tudska fubav moze, ‘ako Fall, pronadi nadu koja nadilai grob, U Zalstina ‘ovoga Zivota ne dapusti mi powudl se u potitenost i se skivat w of; pomezi mi, umjesto toga, upoznat ‘kako istinske radost bavi i priatlstva wkazuju na sivarost vce jubavi koja se deli tajanstveno preo- brazava kako bismo sv ub jen druage amako kako i bio mas. Budi moje ozdrauljnje | hrabrost kad ‘ne usta jabay ranjava, Ti bio ranjen wojesu rane tvojgjdjec znak one jjubavi koja nikada ne bie te sposobna oprostit sve i posvetiti ak one Koj su rane zadal 286 sAmDGCaPORELIAN HORAK 3. Giese naan uduboonome sili? Pda) mi Due Sveti, ne waa od ovoga pita ‘ise saait Ising poniznot ets: "Nisam ng {er er ito zl zanfeka wo dovanjeu m0} {3u5L Cun sam to) por te sprva uzratio radeseu | Sspremnok kane sam shvatio cen hastaujana te ‘eiadalahrabostJesam It et plato viok cn, i a in prin rr bin ‘woje epote {snag koje me privlageastaith dale? Jesam I povferovanavom svoj snagom 1 predao se {vojm otjstvima kako bi et nau jo vse? esa Ise pourdao privat tj dar nade onda kada je bio oduzeto ba ve So abi? foam li vorova kako ri a of Sale neve, ved kako i ores na dobre? Jesam li, o Boz, vjerovao kako to) Vola nje obra, ni baa, vee naa od vega? Jessen preponnao toe sel koje vet ment 1 oko mene {svim se scum radovao, det Kako we tljovau mute moga bin J ir toa sjtlostpo- dara ir th potina x mol, onkrj vega Sto sm ikada mogao | zamist2 sam I dopusto dame Wwoja silos Ixjepost odvrate od 2h dea | Zl kako bit Fini dobro Jesam I dopusto tj staralaekim da- rovima tl krdza me onina kofins ou naj am njima trgovao na ivotn)tznlc nada se ka- ‘oj prolszno}nagradi?Jesam i mjenjoo toys setlost ‘asf judo phvagania? esa i propust it sredstvom tvojega blagosova, jr sm Usteajao ros grt tap 1 psn trbu,sako sam treo za sober sav se osm toe snage? Jesam i dopustio vest ‘ew ih pustin de, gale mogu Ett las? Jesamn Ilo pozoran, dok si mi davao svoje darove 1 ovorio ‘um te sve naam wea primiovojedavove dros poboznost ko ikada ne bijede? Jsam ite 287SIHOLOGUADUNOWNECA AZVOIA dragodjene darove podijeio 5 ahima koje vom: esa. Jiah ponadio enima koji me prezir, kako bismo mo pponewno biti piatel?Jesam li dopustio da me ti sam. spasié utarnnoj noc sam ustulauo | potréao natmag, no pouzdavii se. tou bezgraniGn bay? Kada sam ue Kako su tvoji priate Cl tae ref posvuda vi- del tvoje svete znakove,jesam Ith podeio sed sam slegauo ramenima nasma0 se? Jeram oe pravio lui vjocnost mjeriomyerilom veemena? ©, Due Sveti, kada sam susteo ave koji su istin- sk biagoslovljen, sta sea i ponizna uma, stvarne mi rotvore, koji su~ suogenis mrznjom ~ Isbl, jesam ih priznao i u njima prepoznao najvede od svih twojh dla? Jesam Ii pozomo sluSeo, dak su te neviden’ i ne- [poznati mugen | Ispovjedaod slavil veé na ovome Swjtu? Jesam Ii im $e — ma kako slabo ~ pridraio ajhovu hvalospjeu, koi ein zadrava ova svijet od samounitenja, Il sam vile sladso mjd St ec cial Stoavedi? ‘Kada li €u, 0 Gospodine, kada Ii éu uzlubit tebe i sve druge u tebi? Kava Ii a 2a tobom ude kao sto ‘outa Zudi za izvor-vodom? Kada i ée moja da bit pponesena na orlovskim krilira? Ne, Gaspodine, nije to pravo pitane; nije ovo nalbolja molitva. Nau me, idle god se nalazio, uéiiti sede’ pateljan korale na put prema tobi. Daj da budem spreman unit ono ito je najtvamije: Eat fobe dok sof kad 1 styamosts OVOGA TRENUTKA, OVOGA MIESTA, dok stofim spreman unit sljeded! pozeljan korake prema tebi te, {jn pospamogmt od tbe it ofan Yo je Dodatak POVIJESNA BILJESKA O NAUKU TRU PUTOVA [udud da smo duhouni iva odredil kao odgovor ra ver, zanimljvo je primis kako se tore prikaz Adubownoga Fivota, duboko ukodenjen w erkvene pede, ne tem prvenstveno na toloskim razmatranjima it je pak ogranifen na krianstvo, U oso je to polos tori utemeljenojna opazanjima raziith duhowo wnapredovalih voditela i religia sia kraz sole. Tstna je kako sa je krSanshome kus prilagoil Aue sustin, Grgur Nisonski te drugi crkveni act nautitelji kno i istic duihowni ise. U katoigantv se ona na iva nauk tru putovs, jako ie posed nauk w si sh objavijenh zamist, we jeinostarmo pouka utemeljena ra opazanjima, UI svakom shits, set pa, edosna, Supa razvoja, mogu razmatraiteolSKi tesu surement autor poput Tanqueteya, Garigou-Lagrangea | Bouyera to i uspjl sa znnéajim teoloskim vim? Cak i tada teologia mora bill upotpunjena psholoskim opazanjima ‘utereljenima na praktnom iskustvu, Navedeni suvre~ ‘en ator! sljpde mist rai keju ew sree ‘jek jasno uoblitla nekolicina autora, ubjugujue Bona vventuru, bj bi del Put dik Bog trebao prota svatko ‘Koga zanima ova tema? Sveti van od Kida ka i mist pstholod protureformadt, shui suse tim rukom, do- {avai mu ineka svoj opazana. Posto Slav niz lerigaja ovoga nauka uy ostalim svjetskim relgjama te nedvojaeno takoder u eréko- 289)FSHOLOGIA DUHORNOCARAZVONA -tinsko flozosko} eligi. Modda sledednavod i2 AbrTKhayra, muslimanstoga mish te desea so- let note cskava natn na Kofsu nek pis paiva ova nak ADI-Khayrnavod! Sst sus Supnjeva, pr emu po dvapredstav ja jedan korak &duhownome Zivot “Vist predstaviah radia tame il praca, odawna povezarih prlaskom i Jednogn stupa deus igo wpitn: “Koda de fvik it celsbosen vot aha” Kad ga Bog slob, odgovoi je. Tose ne po- size udskin pregnucem, vee mies i pomedu Bolin. ge separ neuro 2 za postanem lj o> fom mizotvara vetapokjan. Roto ga beau mee, ako bi wstnjoo wrasse, neko viene dio ve siti raporim, mise kako napeedie, pk nto por Sten ane pada won ne st ado Tada ze ako njagove deo ne dt, Yt alagano ae 2 dla obodnost to he dro svn, vidaju ada ako st bi postignuta Bazjem me poms te kak bio iv 23 bolo, pein hati prima, Kad fo Uvidy sonar se masarjae rao Tala mit Bog overa ‘ata json ake tencksvrjme ave pons pea sayeen,ndeanjus poze ena pose gum hoje ej ho sve to ppl, pa muse sc eno sake Avon pop Tor Bara ata ab fe fe onde nko vee diesel, pu ba tlgen Tan So ana lako sew ej hss prema Bog Bez Saha suocaa a sme toga moze mae ne ie ‘peor; date iio bin ene las spoke {acne ako Boge bor stan ‘nv shake svetopoaeicnm bozanke bs anos, ne sgh latin mor Tada mi Bogor la Jinava pofacue mu kako a ava dla ovina o Boga Svemoguceu. Tien uvida kako je sve an kako fesve po jr; kako jo sv ego kak je stain stvoreyina do ‘ust smeckmar Kako bi th Kubo te kako an Sj remo alae da va om pelvateto pogseino uve, FOMIESNABILESKAO NAUKUTRIUFUTOWA Jere svat rjgove avoptvo te hada bud xzmatra 1s jgovn sve, zt kako eon Gzepoia. Ono tose rehdao tek naucval sada mu petition po- natok raat ja Bai, Td u ptpunostspoena Jetak nema prava re: pi: mae" Na fone sup {ida vast spooks: gu napa e pote ‘Sls sie. Zl ona Sol Bog negowe Vite ofp croton od svi na ee steko mie ‘dost obs veal” Naveen eurova LU modernim su vromenima brojei piss opisll tet puta, shied se pritom psihologki usmjerenims pristue pom. Taj trend odrazava sve vede zanimanje 2a intros- pektivnu psihologiu, Koj se moze pratt of od svetoga wana od Kriza i svete Terezie Aviske Jedna je od maj :2animijivih suvremenih autercau oj proajengleska Isiknja Evelyn Underhill, je djelo~ na puno nagina nadahinato njezinim duhownikem von Hiigelom zn rnodopringclorzumjevanjutrju putovadedajudiuved, ‘xinoano “buen” Suvrement autor ofac Advian van ‘Kam taker je unio znagajan uvid u razmatrage ru pputova, jako nije tak desioeno pridodao formal kao Evelyn Underhill Njegova dela Dinanita didoonage samovodenja | Transcendentaloo je unowe prosetlisjace tice suvremene paiholoske teow razumijovarjena- ‘aka telju putova, kao i u mistizna teologiu opéenito* ‘Otae William Johnston, DI, obradio je odredena ptans vezana poscbno wz skestvo molitve, razmatranj i kon- ‘templacijew uznapredovalim stupnjevima tri pstova.’ [Na ceobiteprvlagan nan, otac Henst Nouwen razma~ tra psiholoske uvide w iskestvo pogetniki, kao | onih kj se krecu prema put prosyjelinja” Otac George ‘Maloney, Di a vojim jednstvenim poznavanjem kako 21"SIHOLOCIA DUHOYNOGARAZVONA ston, take i zapadnih mistiénh predaja, usp je i= graditi mostove izmedu th dvajurazligth pastupa te [nova osvijetltirazumijevanje puta prosyjtiona, kao {imoltve prosvjetenjai siding? [Nekoliko se pragmatinih krjga fokusira na adee- deni pojam s purovanya, ne spominudlaravno maul ti ppuova, s kojime, medutim,autod jasno poverja soja sla, Ostalasuvremena dela ot kako je iskustvo t= ju putova uvelike djlom suvremene scene: syed 1250 ptsup oca Wiliama MeNamare karmetcanstrodic. Fi razmatranje oca Basia Penningtona koje se odnosi na tehrike vezane wz kontemplative razmatrane usps no uvodenje oct Edwarda Farell malitverazmatranja nna popularna razinu? Djela profsora Mortona Kelsey fodrazavaju duboko razumijevanje duhovnosti kao p= tovanja pro8icenja te ots we snadnia sijesto de hhovno} dimenzii svihrazna iadskoga fkustva® Sst [Ruth Burrows, engleska karmelianka, podarila nae je nokoliko velo korisnh niga © napredn blicima mo- live do je vied isusovatke misionar,otae Thomas |,.Green, poslannatragw Amer nekoiko prosyjlljyju in kratih dela, se Stanje maze pokazat blagotvor- ‘im kako u dobri,tako tu loti vremenima. Brojni suvemeni duhovn pis od kojih su gotovo svi pod ujecajem suvremene psiholoske teil, prkdo- nijl su nater paznavanju dahovnoge ikustva na te mellu prolazenja jedne od faza dubownoga putovanja Dok neki autor! moda ne koriste pojam "tsk puta”, ce ‘atl e vo lako razabratajhowe wvide unutar sul ture toga drevnog naka. Med autorima koji su vo ‘zbilno primijenii kliniku psthclogju na dubovni r= 200) treba posebne spomenutl deo aca Luigia Rul DI njogovth suradnika.” Joi je ean kreativn pest poduzeo dr. John McDonagh, u pokuaju snttiiranja Elinidheteoriletosobmaga verskow ikusta. a BILJESKE PRVIDIO: SIHOLOGIA DUHOVNOSTI sont Spe a dc pe : yi Min ine ork Holt hacer 1 Fie A cree tn Keone petit toe Be eee ae tae ‘forearm ts eae eee ae eee = Sa enaaepenane seathene ne ater ites ee Saetatomen meant pene gaa ican Hee a CESS ast sen tm Seen pengtarce eet ee irriees mem escent Ge Resebigen tcheuearan ae Senco epee mere ieeeereeiay oe ba cee RE amen x Sree atany ay mh maa ee omy Sings 2. KOUKO JEMOJA DUHOVNOST KRSCARSKA? Cine je cima poe upon rst Lo tee indactin peda cleo, Mia tage mIsnes es 16 pop 12 Oia pred itso AMhovntetteloa nacho Tes Pa ere oer ow eee po Navod 2, Wikntaasey Pie uc New Yor: Herder {Herr tuys 2 Garo nod anh Erupts cnt smd oops leat, ‘Mio th Remo 4 ibmoes y 'Gol New Tne 8 Maran 3-50 + Naish ie i Teeny ne Yon Cli ity at Ui ont ee Lai en Se ere er te a es es Gat Wen Spey Boy Yr Rall Pee + a ae pouty tn Btwn Unacandag fees tx Rew Yc RTA Rg > BSR athe late kant oe 1a oe shat + nono i De Neer 4, HU ethane Pp New Ya 157 8 % Paplnan rel elnprbwe Ung Reem a sou vl, he dia and i agin Ne Yi Mac Tay ih we © ut Slope Ang Rend). (Ca 1 Ree a ON SAE] Van Bowel GEA, ins te Nod ew ak Coe Toei Paige eS steph Er gue Sis Mew ik Shed v= REE Hf Ca Mew ok Harper Took be speed se To re 0 Relea bape, © Jan im, hr Ae a Cor pg. ‘alin Stn ee eed lode on Bes i i an Ri nm KR ns of Orin Fath Mew York: Croseon ‘onsets rad © ser hte ed ‘oor et a Ec 0) $. RAZUMIJEVANJE JUDSKOGA RAZVOSA aso, Chiba! an Sy (New Ys WW Norn Ca, ‘ss0) 294 spice “eye en ale cameras Sean oenteseatyeeniere feel cme emte cee Snes acetic ras ones » Ee ata a a ry Po fs Bete fer eae Be era ert eeeae ae ER Ey aca pepe iar carat care career gengrey one ca pi Settee periee Eee ca » Eieeweet eine canedneum tan Siero aay soe ae alee Seana tee beep eeiate Sethe macingemeig eens secre sees ae ee eae haere Sheectece aver erate ea eeneenenens pc ecoaeeee Pence eerste ie Bra aie naar teas Se naa See ee marae eae ieee a eee vee eee acres 1» ER bri ecm en ES eget et wc oes 1 ER ater ets nwt Econom ee a Sneteneas = Peano tet 3 ai ti cence a iy epee paket cclanrtec 235ce % D, Yankelovich New Ral (Nev Yk: Rao Hons, 198, » van Ravel Cio i he Word (Ne York Ctoie Book Publishing Ca 100 8-8. 2 poet Stes rl Thy Paty 2 Eh, Chat Sy 267. er Me rein De Ps) ‘evra erect 2) 2% Tchad | When, Chi fe ater te 14 ° Ech The Dolo oth Now Yar he ice Pan 7), > & Kise Ctr Dasara (Lon: Oxo Unie Br 29h 12-19 > Ep Shed Dh i NewYork Aree Let 17 te © Sper bie Re Thi Rit: Mein New York: Moca, Sahat {RAZVOp-VERSKITDUHOWNI "Vin ip Te Mt! Een Riis ed Lorn: Jamas Cat is 0-95 * GW. apo Te Ia ond Hc Rl ew Yorks Mac Kalin 0) kode Cla, The Pye of lige (Moe ‘Sk Macon 1958 Ba ath i dase New York Heder 1989, EC Happald The fumeyIrurt (Londos Dany Longman food th ‘ng Te il emt eon pagoda (a3) * EH Neva Exe Citi itil nd: Longa, ee, 81 ‘thompson "The Mies of Vis’ lint Wonk London (Gaord Unerty Pen 50 ae 188 ? eSshracerar, lo rt Nes (New York Palit Pass it 4 BLU Yon Baas Praer (Ne Yak Pauls Pres, pogh. 2 °, Kine tof Lea London Clin 0) oe 1 " Augen, Cones (Nev Yk Shed fe Ward 8), XL (Get Aurel August vot Zagre Keana sa he ator Tama Lae Sami: Lif St Frcs of Aas (London, Tas) aoedanew Un ai. [teal Moone (NewYork: Knol 270 26 oe ae | A, Hig The Rant py (Me Vk Hyper & Br Woe oe % Gatnrne of Cana, Parton a Pugin. Te pri Di Tega Classi of eters Split New Yo Balt Pr, 135 © J Citar OCSO, Te Sal of he Asst Cappis Ky A ot em 19 i dom ‘Chat, Dade sag pt Spit, Verba s» S'an km Sly nl he Eau ie Bente Nt meno Book 0 1 Whishead Whitton, Chin Life Pier (Caden Ci, NX Doubleday, 1979) 128 ™ Up. Ecoulas Bouotire nd te Cece of Opt (Ci ‘go: Fanctca Heal Pes 1927) 73785207 2 teevera {8 Bonventre Couns Clases of Mos Spy ite be the Co, The Da Nght The Clete Wks oS {FiheCns (Whingsony D.C IC 173 (Hl Sed an ay ht no pit Sympore, 183) avo tr Une cto New Yorks Dato, 16) te S PSIHOLOGYA1 DUHOVNOSE Alot Ste of Coins wT Nee Yrs Joh Wy 1965 penta Deano ane F.trocdond Mf. Sods OF Maden Pach Het Be lien (New Ys: Dossy, 3} © Zoo aya ‘le (Str Yr Fara Strand Coa 18) oer 5M Ski Hd ant Mr ts New Yr Putt Be ivr. Navod fe # vi ayhlgy Rtn Te Cal of SIE 2p (ard Repl Ma: Bedma 977) at Qt ds Cie Palnin eg Kal snare Ste Verb, 23. Cac Te Culm of Nave (New Yok W. W. Norton 1679} Rip yd inary (New Yor Del 8) Devnet Mo Rue New York Rando Hoe, 3B Baa E.G Viz, Pacey Rago: Te Clo Wii 9. ‘Fea The Dr Sa So Yor: Kop 1) Chee Wa ea de em ete eet. ‘Arentae, Zag, Kesha ta 138, Danko ew Ree, 0_DRUGIDO: PSMNOLOSKO SHVACANTE TRU PUTOVA {PRV{STUPAN DUHOVNOGA ZIVOTA: FROCISCENIE 5 ein Cris fae etingen, D.C: U5CC, 1979. * Rye tf rr i Pt Et 8 te » Kings Witow Hapa Si? Newe Yor: Hawthorne Bots P, * nt of Ce Dna we LO ak: Mec Pe 5 Tapeh oa ero At de and so ely Tesi 139 fos Eon 1970 1 5 Rei ai be i ‘rut Me pol Usp aoder Te Wi Gi red emg, OFM Dy Sha Pee po grt Resi pg 3 ae Pat oli The Sot eu HA Rainbol (New ks Doty nage Dok 170) 37 1 raya, 9 Ar gate Sone New York: Shook ‘ar 0) 5 "Yai fe nome ts iit ai ata lag okt upc ann sj ce Some frre leds rn Remeron he, lak Pele etal nalnk protien ue esti nc tne snaefe, Nevo Sep sje ovo feats ‘Setntegs drihancog eg, a onan Aan, en ktm a hn ct uso ee epee freien he eee fea at Oe ee ae Sean epee I Bog ran! uns leno eg lanl Sonera he poe enna eat aarns ate oecerel re are cacersrbovees Satie anerseces eeeeecereesorermaaersee eee ret Solaire 238 ‘amon, seer ‘sve ta ona ako i og (pete Ta un gon ind OurSanday Vitor ese 1975 595. ° Papa ran Pao, alors Zags Kins sad at 2 Gand tS 2, nave weno in 8 2 Guar ato A Lar Cai Boa Cs 198) fog? » Siete hin Dice (Lndon: Oxf erty eae oye % Go Hah hres On D8. Pip (He ‘Son le Reve Books 1979) 5S st RNa Ste etn tpn Her Tease Anthony Cah Boos 67. 7-DRUGISTUPANI DUHOYNOGA 21voTA: PUTPROSVTETLIETA "Bue, NsteMgtisi, 2 id (NowYok: Harper ow, ‘Sed a 2 due Austin wii 1 {Tan Ceplion eNer Aton Garden Cy. > ‘aut ige Bo, 157) te 1-16 foreign eet Bo Banavanns The Sur ray i Gd. Clases of Wester Spay haw York ea 09), 6 ‘eof Peo ume Chao Valero 1 Wise Lom donctabr Faber 6) Cioer y ier So ere, NJ: Dine Boks 188) EG Hopp, Pe! ad Maia lane Pesear Book, i Pap ian Poa Rell esis in ric Flic Avs, Te tg ffs ond Clee or poh a 1 eee da tal tnd Co tr Siiy Ne Sola Sen Sai SRR tee ait 96. Up mau e Sihel , ne upte edny Qek Bieber thse ra ° Ue Witch had Cio if Peters Caden AA ut tsa one er Frcritls Sect lsgrnmods ri Cini ny Os sts lip tn Ree Bots, Se Seg. OREM ake rs 7 2»sue © Spal Let of Aho Fo (New York: Longman een, 1509); prea nana Th Ce tn Oar eB Pris (heaton is Re Que a 1975) tt 198 % Stein et Kite Tne 22 2 ogy Te spa ‘Ol i Tera fom Sevan 9 Le (Now “on Harper dros 199) 9 10 | mRFC1 sTUPANy DUHOWNOGA ZVOTA: PUTSIEDINENTA a Yipee pace arate * epee ett rte 5 Med in student duhome polos kje dos nism pe gener repeat ars Sioriastem ried eles rere oer ie _ Seco demcnemubans | Svots (van oa Krida, Zia pamen Yt itica 34. eer ree mans ‘Pres, 1981) str 251-252. eee » Fete ee ieeuasiaesin Patience + eae eae (Gz Lone tea Book Gn 1806, se ZT Osis Layo Eeeneerr ne em oe Egon oe et eae ERS onc ee nt tte ate sere ea Lee pel ne DSpace es ees. lip Inc York Pols se OR esos wi ee aa emi ae a er Eee odors fete ho 300 sues in, Zags, ina sad rat kama inelanie aboh ao 2% Raa mt 18a 2. "heron New Sof oespation (Rew Yor: New Dic pe Biai be n o om, rae oy Brie Rea ten 7-1 Sp Spon + Tojenalitnainkastvo tame opisan u Te Chu of Uning (Garden Cig NY: Dohay age, 97), rw: Repo Spacey kas at ae > Aecth lope lel 5 Gre Sa Si tin ot Cnn, 2 Tora Ai, Zama due 2 > Ws of era of Charan, Oe San of Sos ae Ibmarsh Mik Circ Pian 979; Boman, $s oy nt al sto pg 7 an Kisame ‘Shon an pee 2 Coton Canaan an argo 97. © ude pnt Sey ODC. a Sue London and New Yenc Shae Wind Tey a7 TrajeArihia, Zc daie VI2. 2% Raven np Ved © fanaa, S's ory ile Ga The Lif SF, 1 Siesta ow oe aa me 2 2a popes repre ova lanka oval A Wikre (toll tun (ew Gok Harder & Herder 0 2 ear ce Bat > Kennet puri" Mystiom wd Seizoptvnis on Wi fe ce Te Fat ute Conceal CH, NYO pede. 72 a ee ‘ied Sere Cosco Clean (Cgen Ch ‘Sou Ante Books 193) poe 4 [Dera he id Boerne (The eer Sabana Gil {pat ie Ae, evo ch 80) Seen tn 1 Seed amo Rafat ‘Tonopah Zot VL asee Nam ms st 20, Nao i Seto psa dos sera. poe nie Ende pean © Bomar 16-108 [POVIIESNA BLJESKA NAUKU TRIU PUTOVA © tangy. he Spi fe Anata Mp Tos Teme Aig: Dole Gergen The The We Iatr tpae B.eror aug Bojer at enti Ne ot enue Tic Salt fc Gd, Clic of Western pty (New Yoo oat ena 1 » RivSa belie voc Tt lo, AW Feny (New Yon Simon and Sonate 7 85 5 Hirt tune eee Bet 3 SN Kiam, the pm veo ei Nj: Dhmenainfonks 7 ernie Sa Oete NI Stentor Bos 37). + Wiest hee eof ae (New Yor: Harper ow ay Hen, Reaching On Caden Ci NY: Douay 197) Melony, ned Stas snk Ni: Dimes Bok, + W Blea Mel Paso (Nee Yr: Pals Pee, 197 Si feteamangin Dy he ac arden Cy WY: Dae Se Ek here ge oe) Hon Boks 172) w» SEK Me Or Seo ice New Yr: Palit Pres i810. Fos, lines fr Myst Prager: ne Castle Expat «PGi Opry ot Qe ume Ink: Are Nasa Press Torah ire Wl ome Eny ote Dare, nw Mar Pr = bm) Cae opt ond Cg Ly Us Pre 121 vf neg Cetin aca: Turd New St (New Sak res, on SADRZA] Pradgover PRVIDIO: PSIHOLOGIJA DUHOVNOSTT 1. Bod poz. a 2. Koliko je moja duhovnostkriéanska’ 3. Razumijevanje judskoga razvoja 4, Razvog verskl i duhovnt 5. Psihologia i duhovnos. DRUGI DIO: PSIHOLOSKO RAZUMIEV: ‘TRYUPUTOVA. 2-00 5 6, Prvi stupanj duhownoga Zivot Proven - 7, Drugi stupanj duhownoga Zivot But prosojetienf sss svsseeeee 8, Tred stupan) duhovnoga Zivota: Put Sdinjena os eevssevessee 9, Sjeded poveljan korak Dodatake Povijesnabiljeska o nauku tru putova. Biljske 1 2 52 103, 134 153 155 240 293Naklaai VERBUM doo. ‘Ema: naklada@?verbum.hr ‘wiwverbum he ripe 2 ke "ACME Ticks Grail zaved Hevatske ‘iakano u veloc 2008,